Wikipedija hrwiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.39.0-wmf.25 first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikipedija Razgovor Wikipedija Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Dodatak Razgovor o dodatku Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Gadget Gadget talk Gadget definition Gadget definition talk 0 7 6447224 6446440 2022-08-21T08:20:27Z John Pontifex 269494 /* Neovisna Hrvatska */ wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|kolovoz 2009.}} {{dz}} {{preusmjerava|RH|registracijsku oznaku [[Haiti]]ja|[[RH (registracijska oznaka)]]}} {{Infookvir zemlja svijeta |ime = Republika Hrvatska |izvorno_ime = |ime_genitiv = Hrvatske |eng_ime = Croatia |lokacija = EU-Croatia.svg |zastava = Flag_of_Croatia.svg |grb = Coat_of_arms_of_Croatia.svg |službeni_jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] |glavni_grad = [[Zagreb]] |predstavnik_države_množina = Predsjednik |predstavnik_države = Predsjednik Republike |predstavnik_države_osoba = [[Zoran Milanović]] |predstavnik_države1 = [[Predsjednici Vlade Hrvatske|Predsjednik Vlade]] |predstavnik_države_osoba1 = [[Andrej Plenković]] |predstavnik_države2 = |predstavnik_države3 = |površina_poredak = 123 |površina = 56.594 |vode = 1,09 |stanovništvo_poredak = 124 |stanovništvo = {{Gubitak}} 3.888.529 |godina_popisa = 2021. |gustoća_stanovništva = 68,7 |neovisnost = razdruženjem od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] <br> [[25. lipnja]] [[1991.]] |BDP_PKM_godina = 2022. |BDP_PKM = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">{{rast}}</span>145 milijarda [[USD]] <ref name="#1">{{Citiranje weba|title=Report for Selected Countries and Subjects|url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2022/April/weo-report?c=960,944,964,968,942,&s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&sy=2020&ey=2027&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=country&ds=.&br=1</ref> |BDP_PKM_rang = 80. |BDP_PKM_per_capita = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>36.201 [[USD]]<ref name="#1"/> |BDP_PKM_per_capita_rang = 49. |valuta = [[hrvatska kuna]] |stoti_dio_valute = 100 [[Lipa (novac)|lipa]] |vremenska_zona = +1 <br> [[UTC]] +2 ljeti |himna = [[Lijepa naša domovino]]<br /><center>[[Datoteka:Lijepa nasa domovino instrumental.ogg]]</center> |internetski_nastavak = [[.hr]] [[.eu]] |pozivni_broj = +385 |komentar = '''¹⁾''' S pripadajućim obalnim morem površina iznosi 89,810 km² |moto = |najveći_grad=[[Zagreb]] |vrsta_vlasti=[[Demokracija]] }} '''Hrvatska''' (službeni naziv: '''Republika Hrvatska''') je [[Europa|europska]] država, u [[Geopolitika|geopolitičkom]] smislu [[Srednja Europa|srednjoeuropska]] i [[Sredozemlje|sredozemna]] država, a [[zemljopis]]no smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.zemljopis.com/hrvatska.html |title=Zemljopisni položaj Republike Hrvatske |journal= |access-date=3. travnja 2016. |archive-date=16. travnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160416012036/http://www.zemljopis.com/hrvatska.html |url-status=dead }}</ref> Na sjeveru graniči sa [[Slovenija|Slovenijom]] i [[Mađarska|Mađarskom]], na istoku sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], na jugu s [[Crna Gora|Crnom Gorom]], dok na zapadu s [[Italija|Italijom]] ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594&nbsp;km², a površina obalnog mora 31.067&nbsp;km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je [[Zagreb]], koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom [[Povijest Hrvatske|hrvatske povijesti]] najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz [[Srednja Europa|srednjoeuropskog]] i [[Sredozemlje|sredozemnog]] kulturnog kruga. [[Hrvatsko državno pravo|Temelji hrvatske države]] nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su [[Hrvati]] osnovali svoje dvije kneževine, [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonsku]] i [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorsku Hrvatsku]]. Potom, pod vladarskom dinastijom [[Trpimirovići|Trpimirović]] Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a [[7. lipnja]] [[876.]] godine za vrijeme vladavine kneza [[Branimir]]a po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom [[Kralj Tomislav|kralja Tomislava]] Hrvatska postaje [[Hrvatsko Kraljevstvo|kraljevina]]. Posljednji hrvatski kralj bio je [[Petar Snačić]], a nakon njega Hrvatska stupa u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|personalnu uniju]] s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao [[Pacta conventa]] sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine [[1527.]], zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Habsburške vladavine]], Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz [[Hrvatska pragmatička sankcija|Pragmatičku sankciju]] iz 1712. godine te [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarsku nagodbu]] iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države SHS]]. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u [[Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevstvo SHS]] (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako [[Hrvatski sabor]] tu odluku nije nikada [[Ratifikacija|ratificirao]]. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila [[Socijalistička Republika Hrvatska|socijalistička republika]] i kao federalna jedinica tvorila [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviju]]. Godine 1990. provedeni su [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prvi demokratski višestranački izbori]] nakon 45 godina [[Jednostranački sustav|jednostranačkog sustava]], a [[30. svibnja]] iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana [[25. lipnja]] [[1991.]] godine, Republika Hrvatska je [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|ustavnom odlukom]] državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi [[hrvatski jezik]] i [[latinično pismo]]. Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika.<ref name="DZS_popis_2011_narod">{{citiranje www |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.html |naslov=Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011. |rad=Popis stanovništva 2011. |izdavač=Državni zavod za statistiku RH |preuzeto=2012-12-19}}</ref> [[Hrvati]] čine 90,42 % stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] koji čine 4,36 % stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1 % stanovništva.<ref name="DZS_popis_2011_narod" /> Najveći dio stanovništva (91,36 %) je [[Kršćanstvo|kršćanske]] vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika [[Katoličanstvo u Hrvata|katoličke vjeroispovijesti]] (86,28 %). Prema političkom ustroju Hrvatska je [[parlament]]arna [[demokracija]], a u ekonomskom smislu okrenuta je [[Tržišno gospodarstvo|tržišnom gospodarstvom]]. Članica je [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] od [[22. svibnja]] [[1992.]] godine<ref>{{citiranje www |naslov=Popis država članica Ujedinjenih naroda |url=http://www.un.org/members/list.shtml |jezik=engleski}}</ref><ref>{{citiranje www |naslov=Rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda br. 46/238 (1992) |url=http://www.un.org/documents/ga/res/46/a46r238.htm |jezik=engleski}}</ref> Hrvatska je članica [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|Organizacije za europsku sigurnost i suradnju]], [[NATO|Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora]] i [[Europska unija|Europske unije]]. Republika Hrvatska, spada među zemlje visokog dohotka, ali ipak znatno zaostaje za najrazvijenijim zemljama svijeta. Prema izračunu [[HDI|ljudskog razvojnog indeksa]] (kompozitni indeks koji uvažava podatke o očekivanoj životnoj dobi stanovništva, kvaliteti obrazovanja i nacionalnog dohotka) kod [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], 2015. godine je Hrvatska bila 45. od promatranih 188 zemalja; tu valja opaziti da većina članica [[Europska unija|Europske unije]] iskazuje nešto bolje rezultate od Hrvatske - ali su europske zemlje koje nisu članice EU u pravilu rangirane niže od Hrvatske.<ref>{{Citiranje weba |url=http://hdr.undp.org/sites/default/files/HDR2016_EN_Overview_Web.pdf |title=Human Development Report 2016 |year=2016 |language=engleski |publisher=United Nations Development Program |accessdate=2020-10-09}}</ref> == Povijest == {{glavni|Hrvatska povijest}} === Kameno doba === Na prostoru Hrvatske je otkriveno pedesetak nalazišta čovjeka [[Kameno doba|kamenog doba]]. U pećini [[Šandalja I]] u blizini [[Pula|Pule]] pronađeni su najstariji predmeti oblikovani rukom na tlu Hrvatske. Izrađeni su od kamena, a obrađeni okresivanjem. Najvažnije nalazište otkrio je [[Dragutin Gorjanović Kramberger]] [[1899.]] godine u spilji na [[Hušnjakovo brdo|Hušnjakovom brdu]] kraj [[Krapina|Krapine]] gdje je našao ostatke [[Neandertalac|neandertalskog]] čovjeka i njegovog oruđa. Nalazišta krapinskog pračovjeka jedno je od najvažnijih u Europi. Živio je oko 130 tisuća godina prije [[Krist]]a. Ljudi [[Mlađe kameno doba|mlađeg kamenog doba]] na prostoru Hrvatske su živjeli u plodnim nizinama rijeka i uz [[Jadransko more]]. Prema prostoru najvažnijih nalazišta razlikujemo četiri kulture. [[Starčevačka kultura]] se prostirala dijelom sjeverne Hrvatske, a nositelji su ratari i stočari koji su živjeli u [[sojenica]]ma i proizvodili [[Keramika|keramiku]] koju su bojali crvenom bojom. [[Sopotska kultura]] prostirala se na prostoru [[Slavonija|Slavonije]]. [[Danilska kultura]] se prostirala uz obale Jadrana. [[Hvarska kultura]] se prostirala južnim [[Dalmacija|dalmatinskim]] otocima. Danilska i Hvarska kultura pripadaju krugu [[impresso-keramika|impresso keramike]] koja se odlikuje posudama crveno smeđe boje ukrašenima otiscima školjaka, morskim puževa i zarezima učinjenim oštrim predmetima. === Metalno doba === [[Datoteka:ZGvucdove.jpg|mini|120px|lijevo|[[Vučedolska golubica]]]] Na prijelazu iz [[Mlađe kameno doba|mlađeg kamenog]] u [[metalno doba]] na prostoru [[Srijem]]a i Slavonije prostirala se [[Vučedolska kultura]]. Na prostoru kraj [[Dunav]]a pronađena su kuće pravokutnog oblika, oružje od glačanog kamena te kalupi za lijevanje [[bakar (element)|bakrenih]] sjekira. Glasovit je nalaz posude u obliku ptice poznat pod nazivom [[Vučedolska golubica]]. Najvažnija kultura ranog [[Brončano doba|brončanog doba]] na tlu kontinentalne Hrvatske je [[vinkovačka kultura]], a na tlu južne Hrvatske cetinska kultura. Obje od njih, na različit način i u različitom obimu nastavljaju tradiciju vučedolske kulture. Ostala važnija nalazišta su Nezakcij u [[Istra|Istri]], Donja Dolina na [[Sava|Savi]] i Ripač na [[Una|Uni]]. U kasnom brončanom dobu proširila se sjevernom Hrvatskom kultura polja sa žarama, nazvana prema [[glina (tlo)|glinenim]] posudama u koje se polagao pepeo pokojnika, s nalazištima kraj [[Virovitica|Virovitice]], [[Zagreb]]a i [[Velika Gorica|Velike Gorice]]. U [[Željezno doba|željeznom dobu]] pojavili su se prvi poznati narodi na hrvatskom tlu. [[Kelti|Keltski]] narodi pojavili su se u IV. stoljeću prije Krista, a živjeli su na području sjeverno od [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]]. Sa sobom su donijeli lončarsko kolo i umijeće kovanja [[novac|novca]]. Od keltskih plemena na [[Panonija|panonskom]] tlu treba spomenuti [[Skordisci|Skordiske]] i [[Taurisci|Tauriske]]. [[Iliri]] su živjeli na prostoru južno od Save, a najvažniji narodi su [[Histri]], [[Liburni]], [[Japodi]], [[Delmati]] i [[Ardijejci]]. Oni su gradili kamene utvrde koje se nazivaju gradine. Stanovnici priobalja su bili poznati po brodograditeljskom i pomorskom umijeću. Poznati po gradnji brodova i gusarenju bili su Liburni. Male i brze lađe kojima su plovili zvale su se lembi. [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] su po liburnskome uzoru izgrađivali vlastite ratne brodove koje su prozvali liburne. === Grci, Iliri i Rimljani === [[Datoteka:Croatia Pula Amphitheatre 2014-10-11 11-04-27.jpg|mini|desno|[[Amfiteatar u Puli]]]] [[Slika:Ancient balkans 4thcentury.png|mini|195px|desno|[[Rimske provincije]] u 4. st.]] [[Grci]] svoje kolonije na istočnim jadranskim obalama osnivaju krajem VI. stoljeća prije Krista. Prva naseobina je bila Korkira Melajna na [[Korčula|Korčuli]] koji su osnovali stanovnici otoka Krfa. [[Sirakuza|Sirakuški]] tiranin Dionizije Stariji osnovao je koloniju Issu na otoku [[Vis]]u. U blizini [[Lumbarda|Lumbarde]] na [[Korčula|Korčuli]] je osnovana kolonija o čijem osnivanju svjedoči zapis [[Lumbardska psefizma]]. Stanovnici otoka Para osnovali su Far u [[Stari Grad|Starom Gradu]] na [[Hvar]]u, a važne kolonije su i Tragurij u [[Trogir]]u i Epetij u [[Stobreč]]u. Između kolonija i matičnog [[polis]]a razvijale su se snažne kulturne i trgovačke veze. [[Gusari|Gusarenje]] [[Iliri|ilirskih]] naroda dovelo ih je u sukob s [[Rimska Republika|Rimljanima]] koji su od kraljice [[Teuta|Teute]] tražili da svojim podanicima zabrani gusarenje, no ona je to odbila. Rimljani pokreću tri ilirska rata kojima uništavaju Ilirsko kraljevstvo koje je 167. godine prije Krista podijeljeno na tri oblasti pod vrhovnom rimskom vlašću. Konačno osvajanje završeno tek početkom prvog stoljeća. Tada je uspostavljena granica na [[Dunav]]u, a jedinstveni Ilirik je podijeljen na dvije rimske provincije [[Panonija|Panoniju]] i [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]]. Ilirske provincije zbog zemljopisnog položaja i prirodnih bogatstava ubrajale su se u važnije pokrajine [[Rimsko Carstvo|Carstva]]. Najstarije kolonije u Dalmaciji bile su [[Salona]], sjedište rimskog namjesnika i gospodarsko središte, [[Narona]] kao trgovačko i lučko središte te [[Jadera]] i [[Pola (rimski grad)|Pola]]. U Panonija najvažnije su bile [[Sisak|Siscija]] i [[Sirmij]]. Jedan od najvažnijih rimskih spomenika uopće je [[Dioklecijanova palača|palača cara Dioklecijana]] podignuta nedaleko Salone. [[Amfiteatar u Puli|Pulski amfiteatar]] bio je jedan od najvećih u Carstvu. === Dolazak Hrvata === {{glavni|Srednjovjekovna hrvatska država}} [[Datoteka:Oton Ivekovic, Dolazak Hrvata na Jadran.jpg|mini|200px|lijevo|[[Oton Iveković]], ''Dolazak Hrvata'']] [[Hrvati]] su narod koji je doselio u područje današnje Hrvatske tijekom [[7. stoljeće|sedmog stoljeća]]. Pitanje etnogeneze Hrvata je još otvoreno, a najpopularnije teorije o podrijetlu Hrvata su [[Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata|slavenska]], [[Iranska teorija o podrijetlu Hrvata|iranska]] i [[Gotska teorija o podrijetlu Hrvata|gotska]] teorija. Tijekom seobe Hrvati su se dijelili na nekoliko plemena. Nakon dolaska i dugotrajnih borbi Hrvati su pobijedili [[Avari|Avare]] i zavladali njihovom zemljom. Prostor koji su naselili nalazio se između rijeke [[Drava|Drave]] i obala [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Starosjedilačko romansko stanovništvo preseljava u priobalne utvrđene gradove pod [[bizant]]skom vlašću i u nepristupačne planinke krajeve [[Dinaridi|Dinarida]]. To stanovništvo će se tijekom stoljeća pojaviti u nizinama pod imenom [[Vlasi]]. Kad su došli u novu domovinu Hrvati su bili mnogobošci. U dodiru s kršćanskim starosjediocima polako prihvaćaju [[kršćanstvo]]. Ulogu u pokrštavanju imali su [[Bizant]]ski i [[Franci|franački]] misionari te [[benediktinci]] koji donose zapadne kulturne utjecaje. Na području Hrvatske [[Slaveni]] organiziraju nekoliko malih državnih zajednica - sklavinija, od kojih su najvažnije kneževina Hrvatska u priobalju i Donja Panonija. Prvi vladar koji je u svoj vladarski naslov stavio hrvatsko ime i koji sebe u darovnici iz [[852.]] godine sebe naziva ''milošću Božjom knez Hrvata'' je [[Trpimir]] osnivač narodne dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]]. Knez [[Branimir]] o svom dolasku na vlast u pismu obavještava [[Papa|papu]] [[Ivan VIII., papa|Ivana VIII]]. U uzvratnom pismu od [[21. svibnja]] [[879.]] godine papa obavještava Branimira da je blagoslovio njega, njegov narod i državu, što je ustvari prvo međunarodno priznanje neovisnosti Hrvatske. Kameni ulomak iz šopota kraj [[Benkovac|Benkovca]] spominje Branimira kao ''kneza Hrvata'', i to je najstariji kameni zapis hrvatskog imena. === Hrvatsko kraljevstvo === {{glavni|Hrvatsko Kraljevstvo}} [[Datoteka:Kralj Tomislav.jpg|mini|150px|desno|[[Kralj Tomislav]]]] Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje [[Tomislav]] iz loze Trpimirovića oko [[925.]] godine. Tomislav, koji je vojno porazio [[Mađari|Mađare]] i kao bizantski saveznik potukao [[Bugari|bugarsku]] vojsku, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio državu znatne veličine. Na upravu je dobio i bizantsku Dalmaciju. Po podacima iz zapisa bizantskog cara [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]] koji su očito pretjerani saznajemo da je hrvatska vojna moć u [[10. stoljeće|X. stoljeću]] zasigurno bila velika. [[Stjepan Držislav]] postaje prvi hrvatski okrunjeni kralj s titulom ''kralj Hrvatske i Dalmacije''. Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljevima [[Petar Krešimir IV.|Petrom Krešimirom IV]]. ([[1058.]] – [[1074.]]) i [[Dmitar Zvonimir|Dmitrom Zvonimirom]] ([[1075.]] – [[1089.]]). Petar Krešimir pod svoju je upravu stavio dalmatinske gradove, [[Slavonija|Slavoniju]] te pripojio Neretvansku kneževinu i dijelove [[Bosna i Hercegovina|Bosne]]. Zvonimir je od legata tadašnjeg pape [[Grgur VII.|Grgura VII.]] Gebizona [[1075.]] godine u crkvi u [[Solin]]u okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije. Iz tog vremena potječe [[Bašćanska ploča]] prvi dokument zapisan na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] na [[Glagoljica|glagoljici]]. === Personalna unija s Ugarskom === {{glavni|Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom}} [[Datoteka:Vinodol.jpg|mini|120px|left|Vinodolski zakonik]] Hrvati su [[1102.]] godine [[Pacta Conventa|Pactom Conventom]] izabrali ugarskoga kralja [[Koloman]]a [[Arpadovići|Arpadovića]] za kralja Hrvatske. Otada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara sve do [[1918.]] godine. Takvu vrstu državne zajednice nazivamo [[personalna unija]]. Kralj [[Ladislav I. Sveti|Ladislav]] je [[1094.]] godine osnovao [[Zagrebačka biskupija|biskupiju]] u [[Zagreb]]u, a prvi biskup je bio [[Češka|češki]] redovnik Duh. Tijekom stoljeća vode se obrambeni ratovi s [[Venecija|Venecijom]] koja pokušava zavladati hrvatskom obalom Jadrana. Uz pomoć [[Križari|križarske vojske]] [[1202.]] osvojen je [[Zadar]]. Slabljenjem središnje kraljeve vlasti, kralj [[Andrija II.]] prisiljen je [[1222.]] godine sazvati državni sabor i donijeti [[Zlatna bula Andrije II.|Zlatnu bulu]], dokument kojim ograničava svoju vlast u korist plemstva. Započinje uspon velikaških obitelji od kojih su najvažniji [[Frankapani]] i [[Šubići]]. Vrhunac moći Šubići doživljavaju oko [[1300.]] godine kada [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavao I.]] nosi naslov ''ban Hrvata i gospodar Bosne''. [[Vinodolski zakonik]] iz [[1288.]] godine najstariji je sačuvani zakonik napisan na hrvatskom jeziku. Osnivaju se brojni slobodni kraljevski gradovi koji od kralja dobivaju samoupravu, najrazvijeniji je [[Gradec (Zagreb)|Gradec]] kraj biskupskog [[Zagreb]]a. Krunidbom [[Karlo I. Robert|Karla Roberta]] na prijestolje stupa nova dinastija [[Anžuvinci|Anžuvinaca]]. [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovik I.]] uspostavlja jaku kraljevsku vlast slamanjem moći velikaša i provođenjem brojnih gospodarskih, poreznih i vojnih reformi. U savezništvu s [[Genova|Genovom]] poražena je [[Mletačka Republika]] te se mirom u Zadru [[1358.]] godine mletački dužd odriče svakog prava na Dalmaciju. [[Dubrovnik]] priznaje vlast hrvatsko-ugarskog kralja te se ubrzo počinje nazivati [[Dubrovačka Republika|Republikom]]. U dinastičkim borbama na prijestolje dolazi [[Žigmund Luksemburški]]. Godine [[1409.]] drugi pretendent na prijestolje [[Ladislav Napuljski]] prodaje mletačkom duždu za 100.000 dukata svoja kraljevska prava na Dalmaciju (''"tj. Zadar s utvrdom i zadarskim kotarom, otok Pag, dvije utvrde u hrvatskom zaleđu, Novigrad i Vranu, ali i sva prava na cijelu Dalmaciju, što znači i one njezine dijelove koji su u tom času priznavali [[Žigmund Luksemburški|Sigismundovu]] vlast."'').<ref>''Povijest Hrvata: prva knjiga: Srednji vijek'', gl. ur. [[Franjo Šanjek]], Školska knjiga, Zagreb, 2003., {{ISBN|953-0-60573-0}} (cjelina {{ISBN|953-0-60593-5}}), str. 332.</ref> === Ratovi s Osmanlijama === {{glavni|Stogodišnji hrvatsko-turski rat|Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću}} [[Datoteka:Petar Berislavic 200807.jpg|mini|150px|desno|[[Petar Berislavić]]]] Tijekom [[Žigmund Luksemburški|Žigmundove]] vladavine po prvi puta Hrvatskoj prijeti [[Osmansko Carstvo|osmanska]] opasnost. Organizira se obrambeni sustav osnivanjem hrvatskog, slavonskog i usorskog tabora koji se nakon Žigmundove smrti pokazuje neuspješnim. Padom Bosne [[1463.]] godine pod Osmansku vlast [[Matija Korvin]] osniva Srebreničku i Jajačku banovinu. Osmanlije su [[1493.]] godine teško porazile hrvatsku plemićku vojsku na [[Krbavska bitka|Krbavskom polju]]. Hrvatski ban i biskup [[Petar Berislavić]] uspješno brani Hrvatsku. Knez Bernardin Frankapan na njemačkom državnom saboru u [[Nürnberg]]u poziva na pomoć Hrvatskoj nazivajući je ''štitom kršćanstva''. Bernardinov sin [[Krsto Frankopan Ozaljski|Krsto]] spada među najznačajnije hrvatske srednjovjekovne vojskovođe. Porazom na [[Mohačka bitka|Mohačkom polju]] [[1526.]] godine od osmanskog sultana [[Sulejman I.|Sulejmana I.]] ugasila se srednjovjekovna hrvatsko-ugarska država. === Habsburška Monarhija === {{glavni|Hrvatska pod Habsburzima}} [[Datoteka:Oton Ivekovic, Nikola Subic Zrinski.jpg|mini|120px|lijevo|[[Nikola Šubić Zrinski]]]] Na [[Cetinski sabor|saboru]] u Cetingradu [[1527.]] godine hrvatsko je plemstvo izabralo [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburškog]] za hrvatskog kralja. Time je Hrvatska ušla u personalnu uniju sa zemljama gdje su vladali Habsburgovci. Time je čuvana svijest o zasebnosti Hrvatskog kraljevstva. Junaštvom se proslavio [[Nikola Jurišić]] koji je obranio Kiseg od premoćne osmanske vojske i tako obranio [[Beč]] od osvajanja. Osmanlije su krenule u novi pohod na Beč [[1566.]] godine predvođeni [[Sulejman I.|Sulejmanom Veličanstvenim]] i velikim vezirom [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-pašom Sokolovićem]]. U [[Bitka kod Sigeta|bitki kod Sigeta]] nakon junačkog otpora, braneći grad od 100.000 osmanskih vojnika, pogiba [[Nikola Šubić Zrinski]] jedan od najvećih velikana u hrvatskoj povijesti. [[Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu|Kardinal Richelieu]] bitku kod Sigeta je nazvao bitkom koja je spasila civilizaciju. Godine [[1592.]] pada važna utvrda [[Bihać]], a nekada slavno Hrvatsko Kraljevstvo je svedeno na ''ostatke ostataka'', a hrvatske zemlje su pogođene snažnim iseljavanjem stanovništva. Godine [[1558.]] Hrvatski i Slavonski sabor spojili su se u jedinstveni [[Hrvatski sabor]]. Osmanlije [[1593.]] godine doživljavaju poraz u [[Bitka kod Siska|bitki kod Siska]]. Osniva se [[Vojna Krajina]], sustav obrambenih utvrda pod zapovjedništvom [[Dvorsko ratno vijeće|Dvorskog ratnog vijeća]]. Najvažnija utvrda je [[Karlovac]]. Na opustošenu zemlju naseljava se [[Vlasi|vlaško]] stanovništvo. Zbog zasluga u obrani Hrvatske pripadnici starih hrvatskih obitelji [[Knezovi Zrinski|Zrinski]] i [[Frankapani]] nazivaju se skrbnicima i zaštitnicima Hrvatske. [[Nikola Zrinski]] pali veliki most kod [[Osijek]]a kojim su Osmanlije prodirale u Europu. Zbog sjajnih pobjeda odlikovali su ga i nagradili [[Španjolska|španjolski]] kralj [[Filip IV., kralj Španjolske|Filip IV.]] i [[francuski]] kralj [[Luj XIV.]] Nezadovoljni centralističkom politikom bečkog dvora hrvatski i ugarski plemići pružaju otpor želeći samo otjerati Osmanlije uz pomoć zapadnoeuropskih sila, ponajprije Francuske. Vođe pobune [[Petar Zrinski]] i [[Fran Krsto Frankapan]] pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu [[30. travnja]] [[1671.]] godine. Time je skršen otpor hrvatskog plemstva, a posjedi Zrinskih i Frankapana došli su pod vlast [[Dvorska komora|Dvorske komore]]. Na osvojenim područjima provodi se [[islamizacija]] iako Osmanlije prihvaćaju činjenicu da dio pokorenih naroda pripada [[kršćanstvo|kršćanskoj vjeri]]. Pri tome su tolerantniji bili prema [[pravoslavlje|pravoslavnim]] crkvama nego prema [[katoličanstvo|katolicima]] jer je [[Rimokatolička Crkva|Katolička crkva]] često poticala zapadne države protiv Osmanlija. Jedino su [[franjevci]] mogli slobodno djelovati na području [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Kršćani su morali plaćati visoke poreze tako da mnogi iseljavaju. Organizira se otpor koji pružaju [[hajduci]] i [[uskoci]]. [[Datoteka:Forteresse de Dubrovnik.jpg|mini|200px|desno|Kula [[Minčeta]] na sjevernom rubu [[Dubrovačke zidine|dubrovačkih zidina]]]] Jedini dio hrvatskoga prostora koji se samostalno razvijao bila je [[Dubrovačka Republika]] koja je s 200 brodova imala jednu od najvećih trgovačkih mornarica u Europi. [[Isusovci|Isusovac]] [[Bartol Kašić]] piše [[1604.]] godine prvu [[gramatika|gramatiku]] hrvatskog jezika. Isusovci osnivaju [[1607.]] godine [[gimnazija|gimnaziju]] u [[Zagreb]]u. Kralj [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I.]] dodijelio joj je naslov akademije čime je osnovano [[Sveučilište u Zagrebu]], najstarije [[sveučilište]] s neprekinutim djelovanjem u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]]. Najvažniji hrvatski barokni književnik [[Ivan Gundulić]] djeluje u Dubrovniku, a povjesničar [[Ivan Lučić]] spada u sam vrh europske [[povijest|povijesne znanosti]] [[17. stoljeće|sedamnaestog stoljeća]]. === Oslobađanje Hrvatske === Nakon pobjede nad Osmanlijama kod Beča [[1683.]] godine organizira se Sveta liga, savez [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i [[Poljska|Poljske]]. Oslobađanje [[Slavonija|Slavonije]] organizira franjevac [[Luka Ibrišimović]], a u [[Lika|Lici]] otpor organizira [[Marko Mesić]]. [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Mirom u Srijemskim Karlovcima]] [[1699.]] godine velik dio hrvatskog prostora je oslobođen vlasti Osmanlija. Ipak oslobođeni prostor je postao dio Vojne Krajne. [[Požarevački mir|Mir u Požarevcu]] [[1718.]] godine označio je kraj vojne opasnosti od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Hrvatski sabor [[1712.]] godine prihvaća [[Pragmatička sankcija|Pragmatičku sankciju]]. Provodi se plansko naseljavanje s kojim u Hrvatsku dolaze [[Nijemci]], [[Česi]], [[Slovaci]] i [[Srbi]]. [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] provodi brojne upravne, porezne i vojne reforme. Osniva se Hrvatsko kraljevsko vijeće [[1767.]] godine, prva moderna vlada. Za vrijeme cara [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] provodi se snažna germanizacija pa se hrvatsko plemstvo okreće suradnji s ugarskim. Na zajedničkom Ugarskom saboru [[1790.]] godine od hrvatske je strane predložena veća financijska ovisnost te podvrgnost Ugarskom kraljevskom vijeću što su [[Mađari]] oduševljeno prihvatili. U to vrijeme nastaje ideja o jedinstvenoj [[Nacionalna država|mađarskoj nacionalnoj državi]] od [[Karpati|Karpata]] do [[Jadran]]a kao odgovor na germanizaciju [[Beč]]a u kojoj bi [[mađarski jezik]] postao službeni za sve. Hrvatski izaslanici na Saboru odlučno odbijaju uvođenje mađarskog jezika kao službenog. Po prvi puta izbio je spor oko jezika koji će se u sljedećem stoljeću smatrati glavnim obilježjem nacije. Požunskim mirom [[1805.]] godine hrvatska obala dolazi pod francusku vlast te su organizirane [[Ilirske pokrajine]]. Na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]] [[1815.]] godine [[Dalmacija]] i [[Istra]] dolaze pod austrijsku vlast ali nisu sjedinjene s ostatkom Hrvatske. === Hrvatski narodni preporod === {{glavni|Hrvatski narodni preporod}} [[Datoteka:Ivan Zasche, Portret bana Josipa Jelacica.jpg|mini|120px|lijevo|[[Josip Jelačić]]]] Razjedinjenost hrvatskih zemalja pokazao je osnovni cilj hrvatske politike u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] - ujedinjenje hrvatskih krajeva u jedinstvenu cjelinu. Zagrebački biskup [[Maksimilijan Vrhovac]] pomaže pretpreporodne napore. [[Ljudevit Gaj]] stvara krug građanskih intelektualaca koji postaje jezgra kulturnog i nacionalnog preporoda Hrvatske. Pripadnici tog pokreta nazivaju se ilircima, a pokret se naziva [[Ilirski pokret|Ilirskim pokretom]]. Grof [[Janko Drašković]] piše Disertaciju, prvi hrvatski politički program. U [[Zagreb]]u [[1835.]] godine počinju izlaziti [[Novine horvatske]]. Objavljena je pjesma [[Horvatska domovina]] [[Antun Mihanović|Antuna Mihanovića]] koja će poslije postati [[Lijepa naša domovino|hrvatska himna]]. [[Matica hrvatska|Matica ilirska]] osnovana je [[1842.]] godine. [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] održava [[1843.]] godine u Hrvatskom saboru prvi zastupnički govor na hrvatskom jeziku. [[Srpanjske žrtve]] svečano su pokopane [[1845.]] godine. Hrvatski sabor jednoglasno je [[1847.]] godine proglasio hrvatski jezik službenim. [[Revolucija 1848. – 1849.|Revolucionarne 1848.]] godine formulirana su [[Zahtijevanja naroda]]. Hrvatskim banom postaje [[Josip Jelačić]]. U Hrvatskoj je [[25. travnja]] [[1848.]] godine ukinuto [[kmetstvo]]. Osnovano je Bansko vijeće te je sazvan prvi zastupnički Sabor u hrvatskoj povijesti. Jelačić je s hrvatskom vojskom prešao Dravu i [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|zaratio s Mađarima]]. Nakon revolucije [[1849.]] godine [[Franjo Josip]] proglašava oktroirani Ustav. Započeta je snažna germanizacija. Na [[Hrvatski sabor 1861.|Saboru]] [[1861.]] godine grupiraju se političke stranke: [[Narodna stranka]], [[Stranka prava]] i [[Mađaroni|Unionistička stranka]]. === Hrvatsko ugarska nagodba === [[Datoteka:Rijecka krpica HDA 300109.jpg|mini|150px|desno|[[Hrvatsko-ugarska nagodba]]]] [[Hrvatsko-ugarska nagodba]] sklopljena je [[1868.]] godine kojom su uređena zajednička pitanja, a prevagnuli su mađarski interesi. Ugarska je priznala Kraljevini Hrvatskoj položaj političkog naroda i teritorijalnu cjelokupnost. Hrvatska je slala zastupnike u Ugarski sabor te je bila financijski oštećena i podređena Ugarskoj. [[Riječka krpica|Riječkom krpicom]] [[Rijeka]] dolazi pod mađarsku vlast. Propala je [[Eugen Kvaternik|Kvaternikova]] [[Rakovička buna]]. U ovom razdoblju djeluje [[Ante Starčević]], ''otac domovine''. U [[Dalmacija|Dalmaciji]] se vodi politička borba [[Narodna stranka|narodnjaka]] i [[Autonomaši|autonomaša]]. U [[Istra|Istri]] djeluje [[Juraj Dobrila]]. Banom postaje [[Ivan Mažuranić]] koji provodi modernizaciju zemlje. Godine [[1874.]] godine utemeljeno je moderno [[Sveučilište u Zagrebu]]. Godine [[1881.]] [[Vojna Krajina]] je sjedinjena s ostatkom Hrvatske. Dolaskom na vlast bana [[Károly Khuen-Héderváry|Khuen-Hédervárya]] [[1883.]] godine sljedećih dvadeset godina provodi se jaka mađarizacija. [[Srbi u Hrvatskoj|Srpska manjina]] dobiva privilegirani položaj. Održani su veliki [[Narodni pokret 1903. godine|protumađarski prosvjedi]] [[1903.]] godine. === Prva Jugoslavija === {{Glavni|Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji}} Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Hrvatska je ušla u [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]]. [[Istra]], [[Rijeka]] i [[Zadar]] potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je [[1929.]] godine preimenovana u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. Godine [[1939.]] osniva se samoupravna [[banovina Hrvatska]]. === Nezavisna Država Hrvatska === [[Datoteka:NezavisnaDrzavaHrvatska - infobox collage.png|thumb|Nezavisna Država Hrvatska]] {{Glavni| Nezavisna Država Hrvatska}} Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] dio današnjega područja Republike Hrvatske bio je unutar granica [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] ([[1941.]] – [[1945.]]). Hrvatski narod isprva je podržavao ustašku vlast, no došlo je do progona [[Srbi|Srba]] koje Hrvati kao [[Katoličanstvo|katolici]] nisu mogli prihvatiti. Talijanski poglavar Mussolini želio se domoći jadranske obale, zbog čega je prisilio [[poglavnik]]a [[Ante Pavelić|Antu Pavelića]] da mu je preda. Stoga su [[18. svibnja]] potpisani [[Rimski ugovori]] kojima je Italija prisvojila većinu Jadrana, no Pavelić je uspio ograničiti njezine zahtjeve i spasiti dio hrvatske obale.<ref>Narod.hr: [https://www.narod.hr/hrvatska/18-svibnja-1941-rimski-ugovori-povijesni-pogled-na-prodaju-hrvatske-obale-talijanima 18. svibnja 1941. Rimski ugovori - povijesni pogled na prodaju hrvatske obale Talijanima]</ref> U to su doba [[Istra]], [[Zadar]], [[Cres]], [[Lošinj]], [[Lastovo]] i [[Rijeka]] nastavili biti dio [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] kojoj su pripali [[Rapalski ugovor|Rapalskim ugovorom]] nakon [[Prvi svjetski rat|I. svjetskog rata]]; a vlasti NDH - koja je nastala upravo zauzimanjem Italije nakon [[Raspad Kraljevine Jugoslavije|raspada Kraljevine Jugoslavije]] u travnju 1941. godine - morale su Italiji prepustiti skoro sve hrvatske otoke, [[Split]], [[Šibenik]], [[Trogir]] i dio dalmatinskog zaleđa (5.380 četvornih kilometara ozemlja s oko 380.000 stanovnika te pretežni dio hrvatskog [[Teritorijalno more|teritorijalnog mora]]). [[Međimurje]] i [[Baranja (regija)|Baranju]] je sebi [[Aneksija|pripojila]] [[Kraljevina Mađarska]]; NDH nije priznala pripojenje Međimurja, ali nije imala ni načina da Mađarskoj oduzme to područje. NDH je ubrzo došla u loše odnose s Italijom, koja je u pojasu od linije Karlovac - Mostar praktično suspendirala vlast NDH i zabranila lociranje njenih oružanih snaga (na početku teg skromnog broja i snage), nastojeći kontrolirati to područje u suradnji s [[četnici]]ma. Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] u rujnu 1943. godine su vlasti NDH u tim krajevima imale veću ulogu, ali samo onoliko koliko je to odgovaralo Njemačkoj, koja je privolila vodstvo NDH da dopusti novačenje hrvatskih [[Vojna obveza|vojnih obveznika]] u [[Wehrmacht]] i [[Schutzstaffel|SS]] (pri čemu se iz proračuna NDH plaćalo troškove njemačkih postrojbi) te čak uspostavu [[Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj|Njemačke policije u Hrvatskoj]], izravno odgovorne vlastima u Berlinu. Povijesno pravo hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost izraženo [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] temelji se među ostalim i na odlukama [[ZAVNOH|ZAVNOH-]]a izraženim nasuprot proglašenju [[NDH]].<ref>[[s:Ustav Republike Hrvatske|Ustav Republike Hrvatske]]</ref> === Druga Jugoslavija === {{glavni|Socijalistička Republika Hrvatska}} Snažan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobođenim područjima te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističke [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Krajem [[1960-ih]] godina javljaju se zahtjevi za razvlaštenje federalne vlasti, jačanje tržišne privrede te se kritiziraju unitarističke i centralističke tendencije u Jugoslaviji. Višegodišnja kretanja prerastaju u pravi nacionalni pokret čija su središta [[Matica hrvatska]], studenti te mlađi komunistički političari u Centralnom komitetu KPH od kojih su najpoznatiji [[Miko Tripalo]] i [[Savka Dabčević-Kučar]]. Pokret se posebno proširio do proljeća [[1971.]] godine pa je i nazvan [[Hrvatsko proljeće]]. Širenje pokreta izaziva kritike u drugim jugoslavenskim republikama te [[Josip Broz Tito]] smjenjuje hrvatski politički vrh. Ipak ustavnim promjenama, a osobito donošenjem Ustava [[1974.]] godine snažno je ojačan republički individualitet. Titovom smrću [[1980.]] godine nestaje element koji je svojom karizmom i autoritetom osiguravao koheziju visoko složenog sustava prepunog različitosti unutar Jugoslavije. Početak teške političke kriza prati gospodarska kriza, nastala sudarom tržišnih elemenata i elemenata planske privrede te afirmacija nacionalnih interesa. Radikalizacija zahtjeva u [[Srbija|Srbiji]] koja na političko vodstvo dovodi [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] dovodi do raspada SKJ. Krajem osamdesetih godina počinju se osnivati političke stranke te se priznaje višestranački sustav. === Neovisna Hrvatska === [[Datoteka:Vukovar Memorial Cemetery – Eternal Flame, 20150429160745.jpg|thumb|lijevo|Vječni plamen i 938 bijelih mramornih križeva na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|Nacionalnom memorijalnom groblju u Vukovaru]] na simbolički način komemoriraju žrtve zločina velikosrpske agresije na Vukovar, jednog od prijelomnih događaja u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu ]].]] Na prvim demokratskim [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|izborima]] [[1990.]] godine premoćnu pobjedu ostvaruje [[HDZ]] predvođen dr. [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]] te se [[30. svibnja]] konstituira višestranački [[Hrvatski sabor|Sabor]]. Novi [[Ustav Republike Hrvatske]] od [[22. prosinca]] 1990. godine više nije ustav jedne [[Komunizam|komunističke]] države, a iz naziva se izbacuje naznaka "Socijalistička": od sada ime države glasi: Republika Hrvatska. Na [[Referendum o hrvatskoj samostalnosti|Referendumu o hrvatskoj samostalnosti]] održanom [[19. svibnja]] [[1991.]] godine većina od 93.24 % birača opredjeljuje se za samostalnu i neovisnu državu. Slijedom te odluke Sabor RH je [[25. lipnja]] 1991. godine donio [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske]] kojim se Hrvatska uspostavlja kao neovisna država. Neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize [[8. listopada]] 1991. godine [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|raskida sve državnopravne sveze s dosadašnjom SFRJ]]. Oružanom pobunom dijela srpskog stanovništva počinje [[Domovinski rat]], koji je završio [[1995.]] godine hrvatskom pobjedom u operaciji [[Operacija Oluja|Oluja]]. Hrvatska je [[22. svibnja]] [[1992.]] godine primljena u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjene narode]] kao punopravni član. Drugu polovicu devedesetih karakterizira loša gospodarska situacija uzrokovana prelaskom na tržišno gospodarstvo, netransparentnom privatizacijom i posljedicama rata. Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|parlamentarnim izborima 2000.]] godine pobjeđuje koalicija šest stranaka u koju su uključeni [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]], [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]], [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], [[Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati|HNS]], [[Liberalna stranka|LS]] i [[Istarski demokratski sabor|IDS]]. Premijer je [[Ivica Račan]]. [[Stjepan Mesić]] je izabran za predsjednika [[Hrvatski predsjednički izbori 2000.|2000.]] godine, a reizabran [[Hrvatski predsjednički izbori 2005.|2005.]] godine. Na vlast [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|2003.]] godine dolazi reformirani HDZ predvođen dr. [[Ivo Sanader|Ivom Sanaderom]] koji osvaja drugi mandat kao premijer nakon pobjede na izborima [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|2007.]] godine. Razdoblje nakon [[2000.]] godine karakterizira razvoj i rast gospodarstva, mnogobrojne reforme kao i problemi poput visoke nezaposlenosti, korupcije i tromosti javne uprave i pravosuđa. Još od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u euroatlantske integracije, prije svega ulazak u [[Europska unija|Europsku uniju]] i [[NATO]]. Od [[1. travnja]] [[2009.]] godine članica je NATO-a, dok je [[3. listopada]] [[2005.]] godine Hrvatska je započela pregovore o pristupanju Europskoj uniji. Hrvatska je postala 28. članica Europske unije [[1. srpnja]] [[2013.]] godine. Dana [[11. siječnja]] [[2015.]] godine [[Kolinda Grabar-Kitarović]] izabrana je za prvu predsjednicu Republike Hrvatske.<ref>[http://www.vecernji.hr/predsjednicki-izbori2014/predsjednicki-izbori-2014-2015-rezultati-izbora-983569/live Večernji.hr – Kolinda Grabar Kitarović prva hrvatska predsjednica!], vecernji.hr, pristupljeno 11. siječnja 2015.</ref> == Zemljopis == {{glavni|Zemljopis Hrvatske}} [[Datoteka:UN-Zemljovid-Hrvatske-2006.png|desno|350px|Karta Hrvatske]] Hrvatska ima: * jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku ([[središnja Hrvatska]] i [[Slavonija]] kao dio [[Panonska nizina|Panonske nizine]]); * pošumljene planine u [[Lika|Lici]] i [[Gorski kotar|Gorskom Kotaru]], što spada u [[Dinaridi|Dinaride]]; * kamenitu obalu na [[Jadransko more|Jadranskom moru]] ([[Istra]], Sjeverno Primorje i [[Dalmacija]]). Površina obalnog mora: 33 200&nbsp;km²<br> Površina kopna i mora: 89 810&nbsp;km²<br> Ukupna gospodarska površina: 113 680&nbsp;km²<br> Dužina kopnenih granica: 2028&nbsp;km - [[Kopnene granice Hrvatske|detaljnije]] Dužina obale: 5835&nbsp;km<br>Dužina obale kopnenog dijela: 1777&nbsp;km<br>Dužina obale na otocima: 4058&nbsp;km Broj otoka: 1246 (67 naseljenih) Najviša točka: [[Dinara (vrh)|Dinara (Sinjal)]] 1.831 metar. [[Datoteka:Satellite image of Croatia in September 2003.jpg|mini|lijevo|220px|Hrvatska iz [[svemir]]a]] Važniji gradovi u Hrvatskoj su [[Zagreb]] (glavni grad), [[Split]], [[Dubrovnik]], [[Rijeka]], [[Osijek]], [[Zadar]], [[Karlovac]], [[Pula]], [[Sisak]], [[Knin]], [[Gospić]] (sjedište najveće hrvatske županije) [[Šibenik]], [[Slavonski Brod]], [[Mali Lošinj]] (najveći i najrazvijeniji otočni grad) i [[Vukovar]] (najveća riječna luka u Hrvatskoj). (vidi i: [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj]]) === Klima === {{glavni|Klima Hrvatske}} [[Klima]] je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno [[kontinentalna klima|kontinentalna]], u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i [[planinska klima|planinska]], u primorskom dijelu [[mediteranska klima|mediteranska]] (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu [[submediteranska klima|submediteranska]] (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu. Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2&nbsp;°C, kolovoz 19 do 23&nbsp;°C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11&nbsp;°C, kolovoz 21 do 27&nbsp;°C. S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini [[jadran]]ska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a prosječna temperatura mora ljeti je od 25&nbsp;°C do 27&nbsp;°C. {{clear}} == Zaštićena mjesta == [[Datoteka:Plitvice lakes.JPG|mini|150px|[[Nacionalni park Plitvička jezera|Plitvička jezera]]]] [[Datoteka:Great Lake, Island of Mljet, Croatia.JPG|mini|150px|[[Nacionalni park Mljet|Mljet]]]] === [[Svjetska baština]] === * [[Nacionalni park Plitvička jezera]] (1979.) * [[Dioklecijanova palača]] (1979.) * [[Dubrovnik|Gradska jezgra Dubrovnika]] (1979.) * [[Eufrazijeva bazilika]] (1997.) * [[Trogir|Gradska jezgra Trogira]] (1997.) * [[Šibenska katedrala]] (2000.) * [[Starogradsko polje]] na [[Hvar]]u (2008.) * [[stećak|stećci]] (2016.) * [[Mletačke utvrde]] od 15. do 17. stoljeća: ''Stato da Terra'' i zapadni ''Stato da Mar'' u Šibeniku i Zadru (2017.) * [[Bukove prašume]] u Karpatima i drugim područjima Europe (2017.) === [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|Nacionalni parkovi]] === * [[Nacionalni park Brijuni|Brijuni]] * [[Nacionalni park Kornati|Kornati]] * [[Nacionalni park Krka|Krka]] * [[Nacionalni park Mljet|Mljet]] * [[Nacionalni park Paklenica|Paklenica]] * [[Nacionalni park Plitvička jezera|Plitvička jezera]] * [[Nacionalni park Risnjak|Risnjak]] * [[Nacionalni park Sjeverni Velebit|Sjeverni Velebit]] == Politika == {{glavni|Politika Hrvatske}} [[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|mini|200px|Hrvatski sabor]] [[Datoteka:Vlada RH.jpg|mini|200px|[[Banski dvori]]]] [[Datoteka:Supreme Court of the Republic of Croatia.jpg|mini|200px|[[Vrhovni sud Republike Hrvatske]]]] [[Datoteka:Ustavni sud RH (Zagreb).jpg|mini|desno|200px|[[Ustavni sud Republike Hrvatske]]]] Od usvajanja novog [[Hrvatski ustav|Ustava]] 1990. godine, Hrvatska je [[parlament]]arna [[demokracija]]. U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. === Zakonodavna vlast === '''[[Hrvatski sabor]]''' je jednodomno zakonodavno tijelo s najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja: od [[15. siječnja]] do [[15. srpnja]] i od [[15. rujna]] do [[15. prosinca]]. === Izvršna vlast === '''[[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]]''' je [[poglavar države]], a bira se na neposrednim izborima svakih pet godina. Osim što je [[vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske|vrhovni zapovjednik]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga]], predsjednik države imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora. '''[[Vlada Republike Hrvatske]]''', kao izvršna vlast, za svoj rad odgovara Saboru. Predlaže [[zakon]]e i [[državni proračun|proračun]], provodi zakone te vodi inozemnu i domaću [[politika|politiku]] zemlje. Na čelu hrvatske Vlade nalazi se [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednik Vlade]]. Vlada ima jednog ili više potpredsjednika i uobičajeno oko [[Vlada Hrvatske#Ministarstva i ministri|15 ministara]] zaduženih za određena područja upravljanja. Mandat hrvatske Vlade traje 4 godine. === Sudbena vlast === Hrvatska ima složen sustav [[Sudbena vlast u Hrvatskoj|sudstva]]. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna, a sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Sudovi sude i na osnovi međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske. U Hrvatskoj sudbenu vlast obavlja 110 [[Prekršajni sudovi u Hrvatskoj|prekršajnih sudova]], 108 [[Općinski sudovi u Hrvatskoj|općinskih sudova]] i 13 [[Trgovački sudovi u Hrvatskoj|trgovačkih sudova]] koji sude kao sudovi prvog stupnja. [[Upravni sud Republike Hrvatske]] odlučuje o tužbama protiv konačnih upravnih akata, odnosno u upravnim sporovima. [[Visoki trgovački sud Republike Hrvatske]], [[Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske]] te 21 [[Županijski sudovi u Hrvatskoj|županijski sud]] su, u pravilu, sudovi drugog stupnja. [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]], kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. U Hrvatskoj djeluje ukupno 256 sudova, a sudi ukupno 1.482 suca i 433 prekršajna suca. Sudovi opće nadležnosti: * [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]] * [[Županijski sudovi u Hrvatskoj|županijski sudovi]] * [[Općinski sudovi u Hrvatskoj|općinski sudovi]] Sudovi posebne nadležnosti: * [[Upravni sud Republike Hrvatske]] * [[Visoki trgovački sud Republike Hrvatske]] * [[Trgovački sudovi u Hrvatskoj|trgovački sudovi]] * [[Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske]] * [[Prekršajni sudovi u Hrvatskoj|prekršajni sudovi]] === Ustavni sud === '''[[Ustavni sud Republike Hrvatske]]''', koji nije dio sudbene vlasti, donosi odluke o pitanjima suglasnosti zakona s [[Ustav]]om, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima, donosi odluke povodom ustavnih tužbi te odlučuje o drugim pitanjima određenim Ustavom. S obzirom na to kako Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti, smatra se četvrtom polugom cjelokupnog ustroja Hrvatske države. :''Vidi još i:'' [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji]] == Upravna podjela == {{glavni|Hrvatske županije}} {{glavni|Hrvatske općine i gradovi}} U Hrvatskoj su [[Općina|općine]] i [[grad]]ovi prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu]], jedinice lokalne samouprave. Teritorij Hrvatske administrativno je podijeljen na [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj|128 gradova]] i [[Dodatak:Popis općina u Hrvatskoj|428 općina]]. Općine i gradovi u Hrvatskoj čine najnižu razinu samouprave. Hrvatska je podijeljena na [[županija|dvadeset županija]] i [[Zagreb|Grad Zagreb]] koji ima status županije. Županija obuhvaća više prostorno povezanih općina i gradova na svom području. Površinom je najveća županija [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]], a najmanja [[Međimurska županija]]. Županije s najviše stanovnika su [[Grad Zagreb]], [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]], [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]], [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] i [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]. [[Datoteka:Zupanije.gif|desno|mini|300px| [[Hrvatske županije]]]] {| class="sortable wikitable" cellspacing="2" style="margin-top:7px; margin-right:0; background:none; text-align:left; font-size:90%;" |- style="font-size:100%; text-align:right;" ! <!--style="width:120/75/75/85px"--> [[Hrvatske županije|Županija]] !! Sjedište !! Površina (km²)!! Stanovništvo<br>([[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|Popis 2011.]]) |- | [[Datoteka:Zastava bjelovarsko bilogorske zupanije.gif|border|23px]] [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || [[Bjelovar]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|2652|| style="text-align:right;padding-right:2px" |119 743 |- | [[Datoteka:Flag of Brod-Posavina County.svg|border|23px]] [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || [[Slavonski Brod]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|2043|| style="text-align:right;padding-right:2px" |158 559 |- | [[Datoteka:Flag of Dubrovnik-Neretva County.png|border|23px]] [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || [[Dubrovnik]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|1783|| style="text-align:right;padding-right:2px" |122 783 |- | [[Datoteka:Zastava Istarske županije.svg|border|23px]] [[Istarska županija|Istarska]] || [[Pazin]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|2820|| style="text-align:right;padding-right:2px" |208 440 |- | [[Datoteka:Flag of Karlovac county.svg|border|23px]] [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || [[Karlovac]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|3 622|| style="text-align:right;padding-right:2px" |128 749 |- | [[Datoteka:Flag of Koprivnica-Križevci County.png|border|23px]] [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || [[Koprivnica]] ||style="text-align:right;padding-right:2px"|1746|| style="text-align:right;padding-right:2px" |115 582 |- | [[Datoteka:Flag of Krapina-Zagorje-County.svg|border|23px]] [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || [[Krapina]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|1224|| style="text-align:right;padding-right:2px" |133 064 |- | [[Datoteka:Flag of Lika-Senj County.png|border|23px]] [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || [[Gospić]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|5350|| style="text-align:right;padding-right:2px" |51 022 |- | [[Datoteka:Medjimurje-flag.gif|border|23px]] [[Međimurska županija|Međimurska]] || [[Čakovec]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|730|| style="text-align:right;padding-right:2px"|114 414 |- | [[Datoteka:Zastava Osječko-baranjske županije.png|border|23px]] [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || [[Osijek]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|4152|| style="text-align:right;padding-right:2px" |304 899 |- | [[Datoteka:Flag of Požega-Slavonia County.png|border|23px]] [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || [[Požega]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|1845|| style="text-align:right;padding-right:2px" |78 031 |- | [[Datoteka:Flag of Primorje-Gorski Kotar County.png|border|23px]] [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || [[Rijeka]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|3582|| style="text-align:right;padding-right:2px" |310 195 |- | [[Datoteka:Flag of Sisak-Moslavina County.png|border|23px]] [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || [[Sisak]] ||style="text-align:right;padding-right:2px"|4463|| style="text-align:right;padding-right:2px" |172 977 |- | [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|border|23px]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || [[Split]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|4534|| style="text-align:right;padding-right:2px" |455 242 |- | [[Datoteka:Flag of Šibenik County.svg|border|23px]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || [[Šibenik]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|2939|| style="text-align:right;padding-right:2px" |109 320 |- | [[Datoteka:Flag of Varaždin County.png|border|23px]] [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || [[Varaždin]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|1261|| style="text-align:right;padding-right:2px" |176 046 |- | [[Datoteka:Flag of Virovitica-Podravina County.png|border|23px]] [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || [[Virovitica]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|2068|| style="text-align:right;padding-right:2px" |84 586 |- | [[Datoteka:Flag of Vukovar-Syrmia County.svg|border|23px]] [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] || [[Vukovar]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|2448|| style="text-align:right;padding-right:2px" |180 117 |- | [[Datoteka:Flag of Zadar County.png|border|23px]] [[Zadarska županija|Zadarska]] || [[Zadar]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|3642|| style="text-align:right;padding-right:2px" |170 398 |- | [[Datoteka:Flag of Zagreb County.svg|border|23px]] [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || [[Zagreb]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|3078|| style="text-align:right;padding-right:2px" |317 642 |- | [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|border|23px]] [[Grad Zagreb]] || [[Zagreb]] ||style="text-align:right;padding-right:2px"|641|| style="text-align:right;padding-right:2px"|792 875 |} === Vidi još === * [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj]] * [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj po županijama]] * [[Dodatak:Popis općina u Hrvatskoj]] == Gospodarstvo == [[Datoteka:The walls of the fortress and View of the old city. panorama.jpg|mini|desno|220px|[[Dubrovnik]], turizam je iznimno važan za hrvatsko gospodarstvo]] {{glavni|Gospodarstvo Hrvatske}} [[Datoteka:Rijekaizzraka.jpg|mini|desno|220px|[[Rijeka]], najveća hrvatska luka]] Po [[Međunarodni monetarni fond|MMF-u]] [[bruto domaći proizvod]] je [[2008.]] godine iznosio 54,950 milijarde [[USD]] ili 12 374 USD po stanovniku, a po [[Popis zemalja po BDP-u (PKM)|paritetu kupovne moći]] ukupni BDP iznosio je 74,419 milijardi USD ili 16 758 USD po stanovniku.<ref>{{citiranje www |url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2007/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=27&pr.y=10&sy=2004&ey=2008&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=960&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CPPPSH%2CPPPEX%2CLP&grp=0&a= |naslov=Report for Selected Countries and Subjects: Croatia |izdavač=International Monetary Fund |preuzeto=2009-08-22 |jezik=engleski}}</ref> Prema Eurostatu, statističkom uredu [[Europska unija|EU]], hrvatski BDP po stanovniku iskazan prema standardima kupovne moći iznosi 63 % prosjeka Europske unije.<ref>{{citiranje www |url=http://jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,6,26,bdp_rast,167606.jl |naslov=Hrvatski BDP na 63% prosjeka EU |izdavač=Jutarnji list |nadnevak=2009-06-26 |preuzeto=2009-08-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090708133421/http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,6,26,bdp_rast,167606.jl |archivedate=8. srpnja 2009.}}</ref> Po podatcima Državnog zavoda za statistiku prosječna neto plaća za ožujak [[2009.]] godine iznosila je 5367 kuna, dok je prosječna bruto plaća iznosila 7816 kuna.<ref>{{citiranje www |url=http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/22233/Prosjecna-neto-placa-za-ozujka-5-367-kuna.html |naslov=Prosječna plaća porasla na 5.367 kuna |izdavač=T-Portal |nadnevak=2009-05-22 |preuzeto=2009-08-22}}</ref> Dvije trećine zaposlenih u pravnim osobama u ožujku 2009. godine primilo je prosječnu neto plaću manju od državnog prosjeka.<ref>{{citiranje www |url=http://www.jutarnji.hr/novac/vas_novac/clanak/art-2009,4,14,placa_prosjecna,159433.jl |naslov=Hrvati primaju plaću ispod prosjeka države |izdavač=Jutarnji list |nadnevak=2009-04-14 |preuzeto=2009-08-22 |archive-date=17. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090417133340/http://www.jutarnji.hr/novac/vas_novac/clanak/art-2009,4,14,placa_prosjecna,159433.jl |url-status=dead }}</ref> Hrvatska kućanstva su u [[2008.]] godini imala nešto više od 89 000 kuna raspoloživih sredstava, dok im je potrošnja premašila 93 000 kuna. Najveći udio imali su raspoloživi dohoci s 89 % udjela.<ref>{{citiranje www |url=http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/27603/potrosnja-kucanstava-4c3-tisuce-kuna-veca-od-raspolozivih-sredstava.html |naslov=Hrvati troše 4.300 kune više nego što zarade |izdavač=T-Portal |nadnevak=2009-07-06 |preuzeto=2009-08-22}}</ref> Na svjetskoj ljestvici ekonomskih sloboda, koju objavljuje The Heritage Foundation u suradnji s [[The Wall Street Journal]]om, u [[2016.]] godini Hrvatska se nalazi na 103. mjestu.<ref>[https://www.vecernji.hr/biznis/hrvatska-103-prema-indeksu-ekonomskih-sloboda-evo-tko-je-medu-prvih-5-zemalja-1056525 'Hrvatska 103. prema Indeksu ekonomskih sloboda, evo tko je među prvih 5 zemalja!'], vecernji.hr, 1. veljače 2016., pristupljeno 19. siječnja 2018.</ref> Deficit platne bilance [[2007.]] godine iznosio je 3,2 milijarde eura ili oko 8,5 % BDP-a.<ref>{{citiranje www |url=http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Vijesti/Hrvatska/tabid/102/View/Details/ItemID/44001/ttl/Deficit-platne-bilance-18-mlrd-eura/Default.aspx |naslov=Deficit platne bilance 1,8 mlrd eura |izdavač=bankamagazine.hr |nadnevak=2008-09-30 |preuzeto=2009-08-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081224012530/http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Vijesti/Hrvatska/tabid/102/View/Details/ItemID/44001/ttl/Deficit-platne-bilance-18-mlrd-eura/Default.aspx |archivedate=24. prosinca 2008.}}</ref> Prosječna godišnja stopa [[inflacija|inflacije]] iznosila je 2,9 % u [[2007.]], a 6,1 % u [[2008.]] što je bila najviša stopa inflacije od [[2000.]] godine.<ref name="HNB - ekonomski indikatori">{{citiranje www |url=http://www.hnb.hr/statistika/h-ekonomski_indikatori.htm |naslov=Ekonomski indikatori |nadnevak=2009-07-29 |izdavač=Hrvatska narodna banka |preuzeto=2009-08-22 |archive-date=17. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090817113857/http://www.hnb.hr/statistika/h-ekonomski_indikatori.htm |url-status=dead }}</ref> Na kraju 2008. godine devizne pričuve iznosile su 9,1 milijardu eura, inozemni dug 39,1 milijardu eura, a dug opće države (javni dug) 29,1 % BDP-a.<ref name="HNB - ekonomski indikatori" /> Prema studiji revizorske kuće KPMG Hrvatska je druga najoporezovanija zemlja na svijetu sa stopom oporezivanja od 53,5 %. Kad se u tu brojku uključi krizni porez Hrvatska postaje zemlja s najvećom stopom poreznog opterećenja.<ref>{{citiranje www |url=http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,8,24,,173873.jl |naslov=Hrvati plaćaju najveće poreze na svijetu |izdavač=Jutarnji.hr |nadnevak=2009-06-24 |preuzeto=2009-06-24 |archive-date=27. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090827111529/http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,8,24,,173873.jl |url-status=dead }}</ref> Hrvatska je u prvih šest mjeseci [[2010.]] izvezla roba u vrijednosti nešto većoj od 30,5 milijardi kuna, dok je istodobno uvoz iznosio 52,2 milijardu kuna, pa je robni deficit premašio iznos od 21,6 milijarde kuna i bio je 24,9 posto manji nego u istom razdoblju lani. Pokrivenost uvoza izvozom od 58,4 posto.<ref>{{citiranje www |url=http://www.vecernji.hr/biznis/izvoz-porastao-10-1-a-uvoz-pao-7-7-posto-prvom-polugodistu-clanak-174449 |naslov=Izvoz porastao 10,1, a uvoz pao 7,7 posto u prvom polugodištu |izdavač=Večernji.hr |nadnevak=2010-08-02 |preuzeto=2010-08-02}}</ref> Najveći hrvatski izvozni partneri su [[Italija]], [[BiH]] i [[Njemačka]], a najveći uvozni partneri Italija, Njemačka i [[Rusija]]. Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podacima [[Hrvatska narodna banka|HNB]]-a, u razdoblju od [[1993.]] do lipnja [[2005.]] godine iznose 11,2 milijarde eura. Najveća hrvatska tvrtka prema prihodu u 2008. godini je [[INA]] s 26,7 milijarde kuna, slijedi [[Konzum]] s 12,7 milijardi kuna te [[Hrvatska elektroprivreda|HEP]] s 11,4 milijarde kuna.<ref>{{citiranje www |url=http://www.novilist.hr/2009/07/09/ina-konzum-i-hep-najjaci-po-prih.aspx |naslov=Ina, Konzum i HEP najjači po prihodima |izdavač=NoviList.hr |nadnevak=2009-07-05 |preuzeto=2009-07-07 |url-status=dead }}</ref> Broj prijavljenih na Državnom zavodu za zapošljavanje u srpnju 2009. godine bio je 248.586, pa se stopa [[nezaposlenost]]i popela na 14 %, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.<ref>[http://www.jutarnji.hr/novac/vas_novac/clanak/art-2009,8,21,broj_zaposlenih,173520.jl 'Nema promjena u broju nezaposlenih'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090825000203/http://www.jutarnji.hr/novac/vas_novac/clanak/art-2009,8,21,broj_zaposlenih,173520.jl |date=25. kolovoza 2009. }}, jutarnji.hr, 21. kolovoza 2009., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> Na kraju 2008. godine bilo je ukupno 1.543.878 zaposlenih osoba, najviše u prerađivačkoj [[industrija|industriji]], [[trgovina|trgovini]] i [[Građevinarstvo|građevinarstvu]].<ref>[http://www.jutarnji.hr/novac/karijere/clanak/art-2009,4,18,statistika_karijere,159916.jl 'Najmanje zaposlenih u poljoprivredi'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090419151710/http://www.jutarnji.hr/novac/karijere/clanak/art-2009,4,18,statistika_karijere,159916.jl |date=19. travnja 2009. }}, jutarnji.hr, 18. travnja 2009., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> U uslužnim djelatnostima radi 64,1 % zaposlenih, u industriji i graditeljstvu 30,9 %, a 4,8 % u poljoprivredi.<ref>{{citiranje www |url=http://www.jutarnji.hr/novac/karijere/clanak/art-2009,9,7,,175410.jl |naslov=Dvije trećine radnika u uslužnom sektoru |izdavač=Jutarnji.hr |nadnevak=2009-07-07 |preuzeto=2009-07-07 |archive-date=8. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090908183842/http://www.jutarnji.hr/novac/karijere/clanak/art-2009,9,7,,175410.jl |url-status=dead }}</ref> Stopa anketne nezaposlenosti je u prvom tromjesečju 2009. godine iznosila 9,4 %, odnosno 167.000 nezaposlenih.<ref>[http://www.jutarnji.hr/novac/vas_novac/clanak/art-2009,7,27,nezaposlenost_pad,170946.jl 'Pad anketne nezaposlenosti'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090728193626/http://www.jutarnji.hr/novac/vas_novac/clanak/art-2009,7,27,nezaposlenost_pad,170946.jl |date=28. srpnja 2009. }}, jutarnji.hr, 27. srpnja 2009., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> Pri tome je u Hrvatskoj ukupno zaposleno 1.638.000 osoba, od čega 911.000 muškaraca i 727.000 žena.<ref>[https://web.archive.org/web/20081224074016/http://www.business.hr/Default2.aspx?ArticleID=f50d4249-b345-4afe-83a6-30dea5a47bcb&ref=rss 'Nezaposlenost u Hrvatskoj pala na 7,9%'], business.hr, 17. studenoga 2008., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 24. prosinca 2008.), pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> U državnim i javnim službama zaposleno je oko 260.000 ljudi, u javnim službama, kao što su [[obrazovanje]] i [[zdravstvo]], 180.000, a u državnoj upravi 65.000 zaposlenika.<ref>O. I. Novokmet, [http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/14095/Za-skupu-drzavu-kriva-je-vlast.html 'Za skupu državu kriva je vlast'], tportal.hr, 23. ožujka 2009., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> [[Datoteka:Neretva-Ebene, Kroatien.JPG|desno|mini|220px|Poljoprivredni nasadi u [[Neretva|Neretvanskoj dolini]]]] [[Poljoprivreda]] stvara 7,4 % nacionalnog dohotka, a zapošljava 14,2 % radne snage. Od 2,7 milijuna [[hektar]]a poljoprivrednih površina obrađuje se oko 1,1 milijun. Ostatak je neobrađen ili u vlasništvu države. Prosječna veličina imanja je 1,9 hektara.<ref>{{citiranje www |url=http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,8,31,,174578.jl |naslov=Imate više od milijun hektara zemlje koja je neobrađena, hitno je iznajmite! |izdavač=Jutarnji.hr |nadnevak=2009-08-31 |preuzeto=2009-08-31 |archive-date=1. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090901062037/http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,8,31,,174578.jl |url-status=dead }}</ref> [[Industrija]] ostvaruje oko petine BDP-a, a zapošljava oko četvrtine radne snage. Brodogradnja je značajna privredna grana, a najveća [[Brodogradilište|brodogradilišta]] su: [[Brodosplit]], [[Brodogradilište Uljanik|Uljanik]] i [[3. maj]]. [[Trgovina]] je najutjecajnija gospodarska grana, zapošljava oko 23,1 % ukupnog broja zaposlenih te ostvaruje prihod od 37,7 %.<ref>[http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,3,11,trgovci_udio,155412.jl 'Trgovci su hrvatsko gospodarstvo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090313024908/http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,3,11,trgovci_udio,155412.jl |date=13. ožujka 2009. }}, jutarnji.hr, 11. ožujka, 2009., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> [[Hrvatski turizam|Turizam]] je iznimno važan za Hrvatsku. Broj turista u [[2007.]] godini je premašio 11,16 milijuna, a ostvareno je 53 milijuna noćenja. Najviše turista dolazi iz [[Njemačka|Njemačke]], [[Italija|Italije]], [[Slovenija|Slovenije]] i [[Austrija|Austrije]]. Dvije županije, [[Istarska županija|Istarska]] i [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]], ugošćuju 44 % turista.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mint.hr/UserDocsImages/ANALIZA%2520TURISTI%C4%8CKOG%2520PROMETA%25202007.%2520GODINE.pdf |title='Turistički promet u Republici Hrvatskoj u 2007.' |archive-url=https://web.archive.org/web/20140808141932/http://www.mint.hr/UserDocsImages/ANALIZA%20TURISTI%C4%8CKOG%20PROMETA%202007.%20GODINE.pdf |archive-date=8. kolovoza 2014. |access-date=19. kolovoza 2021.}}</ref> Prihod od [[Turizam|turizma]] u prvih devet mjeseci [[2008.]] dosegnuo je 6,8 milijardi eura,<ref>[http://www.vecernji.hr/newsroom/economics/3215727/index.do 'Bajs: Turistička 2008. bila je najbolja dosad, a dobra će biti i 2009.']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> a udjel turizma u BDP-u iznosi 22 % što turizam označava strateškom granom gospodarstva i jednom od najkonkurentnijih djelatnosti.<ref>[http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,1,14,turizam_u_2008,148360.jl 'U 2009. borba za svakog gosta']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, jutarnji.hr, 14. siječnja 2009., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> Krajem 2009. godine Hrvatska je imala 679 tisuća zaposlenih u privatnim, 114 tisuća zaposlenih u državnim, a isti broj osoba je bio zaposlen u tvrtkama koje se nalaze u mješovitom vlasništvu. Pored njih Hrvatska ima i 240.000 zaposlenih u javnom sektoru.<ref>Edita Vlahović Žuvela, [https://web.archive.org/web/20110813113152/http://www.bankamagazine.hr/default.aspx?TabId=138&View=Details&ItemID=58617 Tko zapravo radi u Hrvatskoj i tko će sve to platiti], banka.hr, 26. ožujka 2010., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 13. kolovoza 2011.), pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> == Promet == {{glavni|Promet Hrvatske}} [[Datoteka:Croatia.a320.arp.750pix.jpg|mini|lijevo|220px|[[Airbus A320|Airbus]] [[Croatia Airlines]]a]] Hrvatska ima vrlo razvijenu mrežu [[Hrvatske autoceste|autocesta]]. Hrvatska je u prometnom smislu bila diskriminirana za vrijeme [[SFRJ|Jugoslavije]] jer su se gradile autoceste koje nisu bile u skladu s hrvatskim nacionalnim interesom. Značajni infrastrukturni projekti na gradnji autocesta započeli su [[2000.]] godine kada započinje intenzivna gradnja i povezivanje Hrvatske. U Hrvatskoj ukupno ima preko 1400 kilometara autocesta koje povezuju [[Zagreb]] s drugim većim gradovima. Sredinom [[2005.]] godine je u promet puštena [[Autocesta A1 (Hrvatska)|autocesta A1]] koja povezuje dva najveća grada [[Zagreb]] i [[Split]]. [[Autocesta A2 (Hrvatska)|Autocesta A2]] ide od [[Slovenija|slovenske]] granice prema Zagrebu. [[Autocesta A3 (Hrvatska)|Autocesta A3]] prolazi Panonskom Hrvatskom od [[Bregana|Bregane]] do [[Lipovac|Lipovca]]. [[Autocesta A4 (Hrvatska)|A4]] ide od [[Goričan]]a na [[mađarska|mađarskoj]] granici prema [[Zagreb]]u. [[Autocesta A5 (Hrvatska)|Autocesta A5]], tzv. ''Slavonika'' povezuje [[Slavonija|Slavoniju]], tj. [[Osijek]] i [[Baranja|Baranju]] sa [[Zagreb]]om i [[Jadran]]om. [[Autocesta A6 (Hrvatska)|Autocesta A6]] povezuje [[Zagreb]] i [[Rijeka|Rijeku]]. [[Autocesta A8 (Hrvatska)|Autoceste A8]] i [[Autocesta A9 (Hrvatska)|A9]] čine [[Istarski ipsilon]]. [[Datoteka:A1 - Otrici.jpg|mini|desno|220px|[[Autocesta A1 (Hrvatska)|Autocesta A1]] povezuje [[Split]] i [[Zagreb]]]] [[Rijeka]] je najveća luka na Jadranu s više od 13 milijuna tona tereta u [[2007.]] godini, dok je [[Zračna luka „Franjo Tuđman”]] najveća zračna luka u državi s najvećim brojem prevezenih putnika i jedinica tereta. Hrvatska ima sedam zračnih luka za međunarodni promet i to u: [[Zračna luka „Franjo Tuđman”|Zagrebu]], [[Zračna luka Zadar|Zadru]], [[Zračna luka Split|Splitu]], [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovniku]], [[Zračna luka Rijeka|Rijeci]], [[Zračna luka Osijek|Osijeku]] i [[Zračna luka Pula|Puli]]. [[Croatia Airlines]] je nacionalni zrakoplovni prijevoznik. [[Jadrolinija]] je najveći i nacionalni brodarski prijevoznik sa sjedištem u Rijeci gdje se nalazi najveća [[lučka kapetanija]] u državi.<ref>[http://www.mppi.hr/default.aspx?id=485 Najveća lučka kapetanija po broju ispostava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160220213711/http://www.mppi.hr/default.aspx?id=485 |date=20. veljače 2016. }}, mppi.hr</ref> Hrvatska ima donekle razvijen sustav [[željeznica]] ali zbog političkih razloga u prošlosti neki dijelovi Hrvatske nisu povezani, poput [[Istra|Istre]] i [[Dubrovnik]]a. [[Hrvatske željeznice]] su državna željeznička tvrtka. U Hrvatskoj je u [[2008.]] godini registrirano 88.217 novih [[automobil]]a što je najveći broj u povijesti i predstavlja povećanje od 6,7 % u odnosu na godinu lani. Najprodavanija marka je [[Opel]], slijede [[Renault]], [[Volkswagen]], [[Peugeot]] i [[Škoda]].<ref>[http://www.dnevnohr.com/Auto/moto/Rekordna-prodaja-automobila-u-Hrvatskoj.html 'Rekordna prodaja automobila u Hrvatskoj']</ref> U prva dva mjeseca [[2009.]] godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje u Hrvatskoj registrirano 40,9 % manje novih automobila kao posljedica svjetske gospodarske krize.<ref>[http://www.monitor.hr/clanci/hrvatska-i-u-veljaci-pad-prodaje-automobila-za-39-posto/1173/ 'Hrvatska: i u veljači pad prodaje automobila za 39 posto'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090307155853/http://www.monitor.hr/clanci/hrvatska-i-u-veljaci-pad-prodaje-automobila-za-39-posto/1173/ |date=7. ožujka 2009. }}, monitor.hr, 5. ožujka 2009., pristupljeno 12. siječnja 2018.</ref> U Hrvatskoj na 1000 stanovnika dolazi 300 automobila.<ref>Igor Vukić, [http://www.privredni.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=1364&Itemid=2 'Lukoil predložio Ini suradnju u proizvodnji ekološkog goriva'], privredni.hr, 23. ožujka 2009., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> == Komunikacije == Hrvatska se po uporabi [[informatika|informatičke]] i [[komunikacije|komunikacijske]] [[tehnologija|tehnologije]] nalazi na 49. mjestu od ukupno 134 zemlje obuhvaćene u istraživanju [[Svjetski ekonomski forum|Svjetskog ekonomskog foruma]].<ref>[http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,3,26,IT_zemlje_49,157362.jl 'Hrvatska i dalje među top 50 IT zemalja']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, jutarnji.hr, 26. ožujka 2009., pristupljeno 12. siječnja 2018.</ref> Svaki treći Hrvat koristi [[računalo]] svaki dan, a domaće tržište tehnologija i telekomunikacija je godišnje vrijedno milijardu dolara.<ref>[http://www.jutarnji.hr/novac/bizzbuzz/clanak/art-2009,3,27,ict_konkurentnost,157424.jl 'Svaki treći Hrvat koristi računalo svaki dan'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090330055350/http://www.jutarnji.hr/novac/bizzbuzz/clanak/art-2009,3,27,ict_konkurentnost,157424.jl |date=30. ožujka 2009. }}, jutarnji.hr, 27. ožujka 2009., pristupljeno 12. siječnja 2018.</ref> Oko 37 % hrvatskih kućanstava posjeduje osobno računalo.<ref>[http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/27603/potrosnja-kucanstava-4c3-tisuce-kuna-veca-od-raspolozivih-sredstava.html 'Hrvati troše 4.300 kune više nego što zarade'], [[HINA]], tportal.hr, 6. srpnja 2009., pristupljeno 12. siječnja 2018.</ref> U [[2008.]] godini 47 % stanovnika starijih od petnaest godina koristi [[internet]] što je porast od 8 % u odnosu na [[2007.]] godinu. Ukupan broj korisnika je 2,24 milijuna. Od toga broja 56 % koristi internet svaki dan.<ref>[https://web.archive.org/web/20120309112507/http://www.net.hr/tehnoklik/page/2009/02/11/0247006.html 'U Hrvatskoj 47% korisnika interneta'], net.hr, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 9. ožujka 2012.), pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> Broj [[Širokopojasni internet|širokopojasnih priključaka]] [[internet]]u iznosi 722.110 čime je dostignuta razina gustoće širokopojasnih priključaka internetu od 16,28 %.<ref>[https://web.archive.org/web/20110723053535/http://limun.hr/main.aspx?id=473639 'Širokopojasni internet u 2009. godini'], limun.hr, 18. lipnja 2009., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 23. srpnja 2011.), pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> Uslugu [[internet]] [[banka]]rstva u prvom kvartalu [[2009.]] koristilo je 597.866 građana te 155.721 poslovnih subjekata, što je povećanje od 32,06 % korištenja od strane građana, odnosno 15,32 % od strane poslovnih subjekata u odnosu na godinu lani.<ref>Luka Capar, [https://web.archive.org/web/20100605015709/https://www.vecernji.hr/vijesti/vise-pola-milijuna-hrvata-koristi-internet-bankarstvo-clanak-2072 'Više od pola milijuna Hrvata koristi internet bankarstvo'], vecernji.hr, 1. srpnja 2009., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 5. lipnja 2010.), pristupljeno 12. siječnja 2018.</ref> Stopa softverskog piratstva na osobnim računalima trenutno iznosi 54 %.<ref>[http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,5,12,ilegalni_softver,162938.jl 'Piratstvo u Hrvatskoj stagnira']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, jutarnji.hr, 12. svibnja 2009., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> Oko 79 % hrvatskih građana posjeduje [[mobilni telefon]], a 12 % građana ima više od jednog mobitela.<ref>[https://web.archive.org/web/20090218022906/http://www.mobil.hr/novosti/one.php?sid=3229 'Hrvatska ne vodi po broju mobitela, ali zato vodi po broju poslanih poruka'], mobil.hr, 11. veljače 2009., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 18. veljače 2009.), pristupljeno 12. siječnja 2018.</ref> Vodeći pružatelji usluga mobilne telefonije su [[Hrvatski Telekom]], [[A1 Hrvatska|A1]] i [[Telemach Hrvatska|Telemach]]. U pokretnim mrežama krajem prošle godine tri komercijalna operatera imala su ukupno više od 5,87 milijuna korisnika, čime je dostignuta penetracija od 132,55 %. Devet komercijalnih operatera [[telefon|nepokretne mreže]] krajem [[2008.]] imalo je nešto više od 1,85 milijuna korisnika, čime je gustoća od 41,73 % neznatno 'pala' u odnosu na [[2007.]] godinu.<ref name="seebiz.eu">[http://seebiz.eu/hr/tvrtke/telekomunikacije/trziste-elektronickih-komunikacija-u-2008.-vrijedno-15-milijardi-kuna,40824.html 'Tržište elektroničkih komunikacija u 2008. vrijedno 15 milijardi kuna']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Tržište [[Telekomunikacija|elektroničkih]] komunikacija u [[2008.]] godini je vrijedilo 15 milijardi kuna, od toga je najveći dio ili oko 8,5 milijardi kuna ostvaren u pokretnim mrežama, dok je prihod u nepokretnim mrežama bio nešto malo viši od 5 milijardi kuna. Prihod od prijenosa podataka premašio je milijardu kuna, dok se ostatak ukupnog prihoda odnosi na najam vodova i kabelsku televiziju. Od ukupnog prihoda od nepokretnih mreža 83,01 % je ostvario [[HT|T-HT]], dok se oko 17 % tog prihoda odnosi na tzv. nove operatere.<ref name="seebiz.eu"/> == Stanovništvo == [[Datoteka:Hrvatske_etnije.gif|200px|desno|mini|300px| Stanovništvo po narodnostima u RH 2001.: {{legenda|pink|[[Hrvati]]}} {{legenda|blue|[[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]]}} {{legenda|yellow|[[Česi u Hrvatskoj|Česi]]}} {{legenda|deeppink|[[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]]}} {{legenda|green|[[Talijani u Hrvatskoj|Talijani]]}}]] {{Glavni|Stanovništvo Hrvatske|}} {{Glavni|Etničke grupe Hrvatske}} [[Slika:Religious belief in Croatia, 2011.svg|thumb|300px|Stanovništvo koje se izjašnjava religioznim nasuprot onom ireligioznom po županijama (popis 2011.)]] U Hrvatskoj je po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine živjelo 4.284.889 stanovnika od čega 2,218.554 [[žena|žene]] i 2,066.335 [[muškarac]]a. Prosječna starost stanovništva bila je 41,2 godine (42,9 godina za žene i 39,4 godine za muškarce).<ref name="DZS_popis_2011_starost">{{citiranje www |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_02/h01_01_02_RH.html |naslov=Stanovništvo prema starosti (pojedinačne godine) i spolu po županijama, popis 2011. |rad=Popis stanovništva 2011. |izdavač=Državni zavod za statistiku RH |preuzeto=2012-12-19}}</ref> Očekivano trajanje života pri rođenju je [[2017.]] godine bilo 80,9 godina za žene i 74,9 godina za muškarce.<ref>{{citiranje www |url=https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/menandwomen/men_and_women_2019.pdf |naslov=Žene i muškarci u Hrvatskoj 2019. |izdavač=Državni zavod za statistiku RH |godina=2019 |preuzeto=2020-08-04}}</ref> U [[2019.]] godini u Hrvatskoj je rođeno 36.296 djece, od toga 36.135 živorođene, a umrlo je 51.794 osoba, što čini negativan prirodni prirast od 15.659 osoba. Stopa nataliteta iznosila je 8,9‰, stopa mortaliteta 12,7‰, a prirodni prirast bio je -3,9‰. Sklopljeno je 19.761 brakova a razvedeno je 5.936 brakova.<ref>{{citiranje www |url=https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2020/07-01-01_01_2020.htm |naslov=Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2019. |izdavač=Državni zavod za statistiku RH |nadnevak=2020-07-22 |preuzeto=2020-08-04}}</ref> U drugom desetljeću 21. stoljeća Hrvatska bilježi negativan migracijski saldo, tj. broj odseljenih iz Hrvatske je veći od broja doseljenih. Tako se 2018. u inozemstvo odselilo 39.515 osoba a iz inozemstva se doselilo 26.029 osoba, što daje negativni saldo od -13.486 osoba. Među iseljenim osobama bilo je 92,2 % hrvatskih državljana i 7,8 % stranaca, a najviše osoba odselilo se u Njemačku (55,0 %). Među doseljenim osobama bilo je 33,1 % hrvatskih državljana i 66,9 % stranaca, a najviše osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine (39,8 %).<ref>{{citiranje www |url=https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2019/07-01-02_01_2019.htm |naslov=Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2018. |izdavač=Državni zavod za statistiku RH |nadnevak=2019-07-24 |preuzeto=2020-05-29}}</ref> Veliku većinu stanovništva Hrvatske čine Hrvati (90,42 %). Glavna nacionalna manjina su Srbi (4,36 %), dok od ostalih dvadesetak nacionalnih manjina svaka čini manje od 1 % stanovništva.<ref name="DZS_popis_2011_narod" /> Po hrvatskom demografu prof. dr. Stjepanu Štercu, Hrvatska bilježi demografske gubitke u svakom od popisa stanovništva nakon 1910. godine te jedina od zemalja u svojem okruženju bilježi pad stanovništva u svim popisima stanovništva nakon svjetskih ratova u 20. stoljeću. Ukupni demografski gubitak od početka 20. stoljeća do 2011. godine procjenjuju na 2.434.000 stanovnika ili čak na oko 57 % današnje hrvatske populacije. Šterc pripisuje te događaje teškim posljedicama ratova, izloženosti stranim dominacijama u višenacionalnim državama tijekom 20. stoljeća te neprikladnim državnim politikama u ekonomskim i demografskim pitanjima. "Ovakvi bi procesi i s tim intenzitetom razorili svaku populaciju, bez obzira na razinu njezine gospodarske razvijenosti i zato je danas Hrvatska praktički u demografskom slomu", ocjenjuje Šterc.<ref>[http://narod.hr/hrvatska/dr-sterc-ova-vlada-ima-anacionalni-koncept-i-ne-cini-apsolutno-nista-za-popravak-svoje-demografske-baze "Dr. Šterc: Ova Vlada ima anacionalni koncept i ne čini apsolutno ništa za popravak svoje demografske baze"], (intervju s prof. dr. Stjepanom Štercom), narod.hr 16. lipnja 2015.</ref> === Vjeroispovijest === {{glavni|Religija u Hrvatskoj}} Po popisu stanovništva iz 2011. godine najzastupljenija vjeroispovijest je [[katoličanstvo|katolička]] (86,28 %) (v. [[katoličanstvo u Hrvata]] i [[katoličanstvo u Republici Hrvatskoj]]). Druge zastupljenije vjeroispovijesti su [[pravoslavci|pravoslavna]] (4,44 %) i [[muslimani|islamska]] (1,47 %).<ref name="DZS_popis_2011_vjer">{{citiranje www |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/h01_01_10_RH.html |naslov=Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, popis 2011. |rad=Popis stanovništva 2011. |izdavač=Državni zavod za statistiku RH |preuzeto=2012-12-19}}</ref> == Jezici == U Hrvatskoj je službeni jezik [[Hrvatski jezik|hrvatski]], koji je materinski za 95,60 % stanovnika,<ref name="DZS_popis_2011_jezik">{{citiranje www |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_08/h01_01_08_RH.html |naslov=Stanovništvo prema materinskom jeziku po gradovima/općinama, popis 2011. |rad=Popis stanovništva 2011. |izdavač=Državni zavod za statistiku RH |preuzeto=2012-12-19}}</ref> s [[latinica|latiničnim pismom]], a na području [[Istarska županija|Istarske županije]] službeni je i [[talijanski jezik]]<ref>{{citiranje www |url=http://www.istra-istria.hr/index.php?id=63 |naslov=Statut Istarske županije |izdavač=Istarska županija |nadnevak=2010-10-05 |preuzeto=2010-11-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304004040/http://www.istra-istria.hr/index.php?id=63 |archivedate=4. ožujka 2016.}}</ref> koji je materinski za 18.573 stanovnika.<ref name="DZS_popis_2011_jezik" /> [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]] zaštićeni su međunarodnim sporazumima i ugovorima, ustavom, ustavnim zakonom i drugim zakonima. U Hrvatskoj je autohtoni jezik [[hrvatski]] jezik te jezik predmletačkih autohtonih romanskih stanovnika poluotoka Istre ([[istriotski]]).<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/67767 ''Fluminensia'', god. 21 (2009.) br. 1] Nina Spicijarić: Romanizmi u nazivlju kuhinjskih predmeta u govoru Dubašnice na Krku, str. 9.</ref> Ostali su jezici doseljenih naroda: [[albanski]], [[bošnjački]], [[bugarski]], [[crnogorski]], [[češki]], [[hebrejski]], [[mađarski]], [[makedonski]], [[njemački]], [[poljski]], [[romski]], [[rumunjski]], [[ruski]], [[rusinski]], [[slovački]], [[slovenski]], [[srpski]], [[talijanski]], [[turski]], [[ukrajinski]] i [[vlasi|vlaški]].<ref name="DZS_popis_2011_jezik"/> == Obrazovanje == [[Datoteka:Splitska Opća gimnazija (Stara realka).JPG|lijevo|mini|200px|Zgrada Opće gimnazije u [[Split]]u]] {{glavni|Obrazovanje u Hrvatskoj}} U Hrvatskoj je [[2008.]] godine radilo 645 [[Dječji vrtić|dječjih vrtića]] koji su ostvarivali programe predškolskog [[odgoj]]a i [[Obrazovanje|naobrazbe]]. Udio privatnih vrtića je 33,9 %, dok ostatak čine vrtići u [[grad]]skom, [[općina|općinskom]] i [[županija|županijskom]] vlasništvu. Ukupan broj [[djeca|djece]] koja su obuhvaćena nekim programom je 149.300 ili 56,6 % djece u dobi od šest mjeseci do šest godina. U privatnim vrtićima je smješteno 12,9 % djece. Djeca s teškoćama u razvoju čine 3,6 % vrtićke populacije dok je udio darovite djece 1,1 %. Na 18 djece dolazi jedan odgojitelj, ako ubrajamo i kraće programe, a na 11 djece dolazi jedan odgojitelj u cjelodnevnom programu.<ref>[https://web.archive.org/web/20120517154447/http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2195 'Predškolski odgoj i naobrazba u Republici Hrvatskoj'], mzos.hr, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 17. svibnja 2012.), pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> Prije kretanja u [[Osnovna škola|osnovnu školu]], sva djeca u Hrvatskoj obavezno pohađaju tzv. [[Predškola|predškolu]], u trajanju od godine dana. U predškoli djeca usvajaju osnovne pojmove o vremenskim i prostornim odnosima, razvijaju predčitalačke vještine, stvoraju radne navike i socijaliziraju se u odgojnoj skupini.<ref>{{Citiranje weba |url=https://gov.hr/moja-uprava/obrazovanje/predskolski-odgoj-i-obrazovanje/program-predskole/216 |title=Program predškole |date=2020-06-05 |publisher=Središnji državni portal |accessdate=2020-10-09}}</ref> Osnovno obrazovanje započinje s navršenih 7 godina, a redovito traje 8 godina. U prva četiri razreda djecu obrazuje jedan učitelj, a u druga četiri razreda djeca dobivaju učitelja iz svakog predmeta. Udio žena u učiteljskoj populaciji je 78,9 %. Pismeno je 98,8 % stanovnika starih 10 i više godina.<ref name="DZS_popis_2001_4">{{citiranje www |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_06/H01_01_06.html |naslov=Stanovništvo staro 10 i više godina prema spolu, a nepismeni i prema starosti, po gradovima/općinama, popis 2001. |rad=Popis stanovništva 2001. |izdavač=Državni zavod za statistiku RH |preuzeto=2010-11-17}}</ref> Sredinom [[2006.]] godine u Hrvatskoj je bilo je 839 [[osnovna škola|osnovnih škola]], koje su u svom sastavu imale 1246 područnih škola, s ukupno 384.634 učenika. Odnos broja učitelja i učenika u redovitom obrazovanju bio je 1:13, a u obrazovanju za djecu i mladež s teškoćama u razvoju 1:2,9. U 2057 škola nastava se izvodila samo na jednom jeziku, od čega u 2015 na [[hrvatski jezik|hrvatskom]], u 19 na [[srpski jezik|srpskome]], u 11 na [[talijanski jezik|talijanskome]], u sedam na [[češki jezik|češkome]], u pet na [[mađarski jezik|mađarskome]]. Osim na hrvatskom jeziku 28 škola nastavu izvodi na jezicima [[Nacionalna manjina|nacionalnih manjina]]. Prvi put u školske klupe sjelo je 43.286 prvašića.<ref>Ksenija Puškarić, [http://www.poslovni.hr/67685.aspx 'U Hrvatskoj 2085 osnovnih škola'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090415073002/http://www.poslovni.hr/67685.aspx |date=15. travnja 2009. }}, poslovni.hr, 21. siječnja 2008., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> [[Učenik|Učenici]] u uzrastu do 15 godina stječu znanja i vještine potrebne za daljnje obrazovanje.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/RM/Hrvatski_obrazovni_sustav.pdf |title=Vodič kroz sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj |year=2020 |publisher=Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske |accessdate=2020-10-09 |archive-date=26. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201126032251/https://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/RM/Hrvatski_obrazovni_sustav.pdf |url-status=dead }}</ref> U hrvatskim [[Srednja škola|srednjim školama]] obrazovanje traje tri ili četiri godine. Srednje se škole dijele na [[gimnazija|gimnazije]], strukovne škole i [[umjetnost|umjetničke]] škole. U prve razrede srednjih škola [[2007.]] godine su upisana 51.384 učenika. Od toga se u gimnazije upisalo 12.635 učenika, u umjetničke škole 1509, u četverogodišnje škole 21.784, u trogodišnje škole 14.938, u programe niže stručne spreme 52 te u škole s posebnim i prilagođenim programima 466 učenika.<ref>[https://web.archive.org/web/20090605222007/http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-srednje-skole-upisana-oko-51-tisuca-ucenika_112572 'U srednje škole upisana oko 51 tisuća učenika'], javno.com, 8. siječnja 2008., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 5. lipnja 2009.), pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> Trogodišnje strukovne škole pripremaju učenike za rad u gospodarstvu, pri čemu učenici znatan dio tzv. praktične nastave provode kod obrtnika ili u trgovačkim društvima, radom u onoj struci za koju se školuju. Dio programa u strukovnim školama traje 4 ili 5 godina, a učenici se osim za rad u struci pripremaju i za nastavak obrazovanja na visokoškolskim ustanovama; kojemu mogu pristupiti ako su na završetku srednje škole položili [[Državna matura|državnu maturu]]. U strukovnim srednjim školama postoje i programi za učenike s teškoćama u razvoju te programi stjecanja tzv. niže razine srednjeg obrazovanja, gdje se osnovne kompetencije za rad stječu u skraćenom vremenu. Dio učenika pohađa [[Gimnazija|gimnazije]] koje u pravilu traju 4 godine, i koje pripremaju učenike za daljnje obrazovanje, podukom kroz općeobrazovne predmete poput matematike, materinjeg jezika, stranih jezika i [[Prirodne znanosti|prirodnoznanstvenih]] predmeta. Postoji višejedna sportska (u Zagrebu) i više umjetničkih gimnazija, gdje su nastavni programi usklađeni s bavljenjem sportom, odnosno programima umjetničkog obrazovanja. Umjetničko obrazovanje izvodi se u mreži od stotinjak osnovnih glazbenih i plesnih škola u svim većim i srednjim gradovima u Hrvatskoj, koje učenici pohađaju paralelno s pohađanjem "običnih" osnovnih škola. Srednje umjetničke škole se mogu pohađati bio paralelno s pohađanjem drugih srednjih škola (strukovnih ili gimnazija), ili uklopljeno u programe umjetničkih gimnazija.<ref>Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, op. cit.</ref> Neke srednje strukovne škole također imaju programe obrazovanja za umjetničke struke, poput fotografa, grafičkih dizajnera i dizajnera obuće.<ref>{{Citiranje weba |url=http://upisi.weebly.com/obrazovni-sustav-u-rh.html |title=Vodič kroz obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj (tabele "POPIS SREDNJIH GLAZBENIH ŠKOLA (xls)" i "POPIS SREDNJIH UMJETNIČKIH ŠKOLA I PROGRAMA (xls)") |publisher=Školovanje u RH |accessdate=2020-10-09}}</ref> [[Datoteka:Pravni fakultet Zg 0707.JPG|desno|mini|180px|Zgrada rektorata [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]]]] Nakon srednjoškolskog daljnje obrazovanje je dostupno na [[Visoko učilište|veleučilištima]] i [[Sveučilište|sveučilištima]]. Hrvatska ima sedam sveučilišta: [[Sveučilište u Zagrebu]], [[Sveučilište u Rijeci]], [[Sveučilište u Splitu]], [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Sveučilište u Osijeku]], [[Sveučilište u Zadru]], [[Sveučilište u Dubrovniku]] i [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli|Sveučilište u Puli]]. Sveučilište u Zadru je najstarije hrvatsko sveučilište osnovano [[1396.]] godine, dok je najstarije sveučilište s neprekinutim djelovanjem u Jugoistočnoj Europi Sveučilište u Zagrebu osnovano [[1669.]] godine. U Hrvatskoj djeluje i dvanaest javnih i dva privatna veleučilišta. Djeluje i devetnaest [[Visoka škola|visokih škola]], od kojih je sedamnaest privatnih. Od uvođenja [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskog procesa]] [[2003.]] godine, u pravilu nakon tri godine studija se stječe titula prvostupnika, nakon daljnje dvije godine postaje se magistar, a poslijediplomskim studijem od tri godine stječe se titula doktora. Visokoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj usklađeno je s europskim tzv. [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskim sustavom]], a nastava se izvodi na [[Sveučilište|sveučilišnim]] i tzv. [[Veleučilište|veleučilišnim]] obrazovnim ustanovama. Nastavnici na fakultetima, koji su uključeni u sveučilišta, moraju se baviti znanstvenim radom, a [[student]]i pohađaju najprije dodiplomski (u principu, trogodišnji) studij, a mnogi od njih potom i diplomski (najčešće dvogodišnji) studij. Neki studijski programi su integrirani na način da se odmah upisuje 5-godišnji (tako je npr. sa studijem prava) ili 6-godišnji (medicina) studij. Manji broj studenata nakon završetka studija upisuje postdiplomske, studije, koje mogu biti znanstvene tj. [[doktor]]ske, ili nešto manje zahtjevnije postdiplomske stručne studije.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.azvo.hr/hr/visoko-obrazovanje |title=Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj |publisher=Agencija za znanost i visoko obrazovanje |accessdate=2020-10-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20201016170029/https://www.azvo.hr/hr/visoko-obrazovanje |archivedate=16. listopada 2020.}}</ref> Na visokim školama nastavnici ne moraju biti znanstvenici, ali moraju imati visoke kompetencije iz struke koju predaju; stručni naslovi studenata koji dovrše takve studije se razlikuju od onih koje daju sveučilišne ustanove<ref>{{Citiranje weba |title=Vrste studija u Republici Hrvatskoj |url=https://www.azvo.hr/index.php/hr/visoko-obrazovanje/vrste-studija-u-republici-hrvatskoj |publisher=Agencija za visoko obrazovanje |accessdate=2020-10-09}}</ref>: na sveučilišnim ustanovama se stječe naslove "sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (kratica: bacc. od [[Latinski jezik|lat.]] ''baccalaureus/baccalaurea''), uz naznaku određene struke (nakon 3 godine), odnosno "sveučilišni magistar/magistra" (kratica: bacc. od [[Latinski jezik|lat.]] ''mag.''), uz naznaku struke; na veleučilištima se nakon okončanja tzv. kratkih stručnih studija, koji traju manje od 3 godine dobiva naslov "stručni pristupnik/pristupnica" (kratica "pristup.", npr. "pristup. oec."), nakon završetka (češćih) trogodišnjih studija naslov "stručni prvostupnik/prvostupnica" (kratica: bacc., jednako kao i kod trogodišnjih sveučilišnih studija), a nakon još godinu do dvije godine daljnjeg obrazovanja na tzv. specijalističkom stručnom studiju naslov "stručni specijalist/specijalistica" (kratica "struč. spec.").<ref>{{Citiranje weba |url=https://zakon.hr/z/323/Zakon-o-akademskim-i-stru%C4%8Dnim-nazivima-i-akademskom-stupnju |title=Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, NN 107/07, 118/12 |publisher=Zakon.hr |accessdate=2020-10-09}}</ref> [[Pismenost]] u Hrvatskoj je visoka: 2011. je u zemlji bilo samo 0,8 posto nepismenih. Sredinom 20. stoljeća je nepismenost bila viša te je 1953. godine 16,3 posto ukupnog stanovništva Hrvatske starijeg od 10 godina bilo nepismeno. Među nepismenima se danas bilježi znatno veći udio nepismenih žena, u prvom redu stoga što u R Hrvatskoj žene u prosjeku žive čak 7 godina dulje od muškaraca, a u starijih naraštaja je nepismenost raširenija.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.dzs.hr/Hrv/important/Interesting/pismenost.htm |title=MEĐUNARODNI DAN PISMENOSTI |publisher=Državni zavod za statistiku |accessdate=2020-10-09}}</ref> Po popisu stanovništva iz [[2001.]] godine fakultetski obrazovane osobe činile su 7,82 % stanovništva. U taj broj bili su uključeni su i magistri i doktori znanosti. Građani s višom školom činili su tada 4,08 %. Oko 40 % građana je samo sa završenom osnovnom, nezavršenom osnovnom ili bez ikakve škole, a od 47 % građana sa srednjom školom tri petine njih završilo trogodišnju strukovnu školu.<ref>Gordan Pandža, [http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803/ 'Obrazovna struktura Hrvata prema posljednjem popisu stanovništva'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091113122209/http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803 |date=13. studenoga 2009. }}, monitor.hr, 19. lipnja 2002., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> U dobi između 25 i 64 godine broj osoba s fakultetskom diplomom iznosi 18 %.<ref>Ivana Kalogjera-Brkić, [http://hap.bloger.index.hr/post/koliko-ima-zapravo-visokoobrazovanih-u-hrvatskoj/1067432.aspx 'Koliko ima zapravo visokoobrazovanih u Hrvatskoj?'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171225035221/http://hap.bloger.index.hr/post/koliko-ima-zapravo-visokoobrazovanih-u-hrvatskoj/1067432.aspx |date=25. prosinca 2017. }}, hap.bloger.index.hr, 6. studenoga 2008., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> Na visokim učilištima [[2006.]] diplomiralo je 19.566 studenata, što je za 7,4 % više nego [[2005.]] godine. Od ukupnog broja diplomiranih 64 % su redoviti studenti, a udio žena je 59,3 %.<ref>[https://web.archive.org/web/20110522141625/http://dalje.com/hr-hrvatska/lani-je-diplomiralo-19-566-studenata/58782 'Lani je diplomiralo 19.566 studenata'], dalje.com, 2. srpnja 2007., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 22. svibnja 2011.), pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> U Hrvatskoj trenutačno studira oko 170.000 studenata.<ref>Petar Dorić, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/21394/Default.aspx 'Hrvatska po rastu broja studenata prva u Europi'], slobodnadalmacija.hr, 7. rujna 2008., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> Sukladno europskim trendovima, zadnjih desetljeća visokoškolski sustav upisuje veći udio mladih<ref>{{Citiranje weba |url=https://studentski.hr/studenti/vijesti/u-europi-sve-vise-mladih-sa-sveucilisnom-diplomom-hrvatska-slijedi-trend |title=U Europi sve više mladih sa sveučilišnom diplomom, Hrvatska slijedi trend |author=Darjan Fiolić |date=2016-01-07 |publisher=Studentski.hr |accessdate=2020-09-26}}</ref> te je u 2019. godine visokoškolski studij završilo 33.704 studenata, među kojima čak 20.286 studentica.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2020/08-01-06_01_2020.htm |title=STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI/ZAVRŠILI SVEUČILIŠNI ILI STRUČNI STUDIJ U 2019. |date=2020-07-07 |publisher=Priopćenje, Državni zavod za statistiku |accessdate=2020-09-26}}</ref> Generacije koje danas u Hrvatskoj završavaju visoke škole, broje oko 50 tisuća, pa proizlazi da s neke od njih diplomira oko pola momaka, i čak oko 4/5 djevojaka.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/154617 |title=Demografski razvitak Hrvatske u razdoblju od 1991. do 1994. |author=Ivan Lajić |publisher=Revija za sociologiju, Vol. 26 No. 1-2, 1995. |accessdate=2020-09-26}}</ref> Prema [[Indeks ljudskog kapitala|Indeksu ljudskog kapitala]] (''Human Capital Index'') kojega sačinjava svake godine Svjetska banka, gdje se mjeri uspješnost zemalja u mobiliziranju ekonomskih i profesionalnih potencijala svojih građana (indeks iskazuje koliko kapitala pojedina država izgubi: tako bi zemlja koja u potpunosti iskoristi potencijale svojega stanovništva imala index 1; u stvarnosti su tu najuspješniji Singapur s 0,88 i Južna Koreja s indeksom 0,84) - obrazovanje kod formiranja toga indeksa daje odlučan doprinos - Hrvatska je s indeksom 0,71 svrstana u gornju četvrtinu, približno gdje i susjedne Mađarska (0,69) i Austrija (0,74).<ref>{{Citiranje weba |url=https://openknowledge.worldbank.org/handle/10986/34432?cid=GGH_e_hcpexternal_en_ext |title=The Human Capital Index 2020 Update : Human Capital in the Time of COVID-19 |date=2020-09-16 |language=engleski |publisher=Svjetska banka |accessdate=2020-10-09}}</ref> Prema rangiranju ''Education index'' [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], Hrvatska je 2015. bila po kvaliteti obrazovnog sustava na 41. od promatranih 188 zemalja; tu valja opaziti da većina članica Europske unije iskazuje nešto bolje rezultate od Hrvatske.<ref>{{Citiranje weba |url=http://hdr.undp.org/sites/default/files/2016_human_development_report.pdf |title=Human Development Report 2016, str. 230 |year=2016 |language=engleski |publisher=United Nations Development Program |accessdate=2020-10-09}}</ref> == Zdravstvo == [[Datoteka:KBC Rebro aerial.jpg|lijevo|mini|300px|[[KBC Zagreb]] lokacija na Rebru, najveća zdravstvena ustanova u Hrvatskoj]] U Hrvatskoj postoji 69 [[bolnica|bolničkih]] ustanova i lječilišta i to 5 [[Klinički bolnički centar|kliničkih bolničkih centara]], 3 [[klinička bolnica|kliničke bolnice]] i 4 [[Klinika|klinike]], 22 [[Opća bolnica|opće bolnice]], 27 [[Specijalna bolnica|specijalnih bolnica]], 3 [[Lječilište|lječilišta]], 46 domova zdravlja, 7 zavoda i 3 privatne bolnice.<ref>[http://www.mzss.hr/adresar_ustanova 'Adresar ustanova'], mzss.hr</ref> Osim toga u manjim je mjestima radilo još 9 općih stacionara i 6 izvanbolničkih rodilišta. Broj se bolničkih kreveta u razdoblju od [[1990.]] do [[2000.]] smanjio za oko 24 %. U [[2004.]] je bilo 24.549 bolničkih kreveta. U bolnicama se iste godine liječilo 726.320 osoba.<ref>Branimir Tomić, [https://web.archive.org/web/20110721100242/http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12711& 'Rad bolnica u Hrvatskoj'], hcjz.hr, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. srpnja 2011.), pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> Hrvatska je s 276 [[liječnik]]a na 100.000 stanovnika ispod prosjeka tranzicijskih zemalja i zemalja [[Europska unija|Europske unije]]. Manjak liječnika bi za Hrvatsku mogao biti dugoročan problem, na što upozorava sve manji interes mladih za studij [[medicina|medicine]], jer se [[1990.]] godine za jedno upisno mjesto natjecalo sedam, a danas svega 2,2 kandidata. To prati i negativna selekcija, odnosno niže prosječne upisne ocjene. U hrvatskim bolnicama radi oko 7.000 liječnika, a samo u četiri osnovne grane medicine, [[Interna medicina|internoj]], [[Kirurgija|kirurgiji]], [[Ginekologija|ginekologiji]] i [[Pedijatrija|pedijatriji]], nedostaje 925 specijalista.<ref>[https://web.archive.org/web/20110522141705/http://dalje.com/hr-hrvatska/u-hrvatskoj-nedostaje-lijecnika/132381 'U Hrvatskoj nedostaje liječnika'], dalje.com, 16. ožujka 2008., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 22. svibnja 2011.), pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> U Hrvatskoj ima ukupno 16.956 liječnika, od kojih 12.149 radi u zdravstvenim ustanovama, a 3992 liječnika radi u [[farmacija|farmaciji]] i drugim djelatnostima.<ref>Ljerka Bratonja Martinović, [https://web.archive.org/web/20110522022331/http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=104991 'Hrvatska liječnike specijalizira za EU'], glas-slavonije.hr, 2. ožujka 2009., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 22. svibnja 2011.), pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> Po podacima [[HZZO]]-a visoki [[krvni tlak]], [[dijabetes]], zloćudne bolesti, [[osteoporoza]], metabolički sindrom, povišene masnoće u krvi i bolesti organa za kretanje najčešći su razlozi zbog kojih hrvatski građani traže [[liječnik|liječničku]] pomoć. Svaki zaposleni u prosjeku godišnje koristi desetak dana bolovanja. U [[2008.]] godini umrlo je 52.367 osoba, i to nešto više muškaraca nego žena. Od toga broja, 26.506 osoba umrlo je od bolesti [[srce|srca]] i [[Krvna žila|krvnih žila]], a njih 12.853 od [[Rak (bolest)|raka]]. Ostali češći uzroci smrti su ozljede i trovanja, bolesti dišnih putova te probavnih organa. Danas rođeno dijete u Hrvatskoj ima velike šanse doživjeti 79 godina ako je [[žena]] i 72 ako je [[muškarac]].<ref>[http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl 'Živimo čak četiri godine manje nego Austrijanci'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090409085722/http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl |date=9. travnja 2009. }}, jutarnji.hr, 6. travnja 2009., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> U Hrvatskoj je 2014. godine sakupljeno 145.125 doza krvi, odnosno 3,39 davanja krvi na stotinu stanovnika.<ref>[http://www.vecernji.hr/moje-zdravlje/nedovoljne-zalihe-krvi-iz-petrove-3-mole-darivatelje-svih-krvnih-grupa-da-se-odazovu-1000380 Smanjene zalihe krvi svih krvnih grupa, iz Petrove 3 mole darivatelje da se odazovu], objavljeno 15. travnja 2015., pristupljeno 19. travnja 2015.</ref> U Hrvatskoj je od [[1983.]] do [[2007.]] godine obavljeno 736.196 [[pobačaj]]a.<ref>[http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/29754/Od-1983-u-Hrvatskoj-je-izvrseno-736-196-pobacaja.html 'Od 1983. u Hrvatskoj je izvršeno 736.196 pobačaja'], tportal.hr, 23. srpnja 2009., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> == Kultura == {{glavni|Kultura Hrvatske}} Hrvatska se [[kultura]] zasniva na dugoj, burnoj i raznolikoj [[povijest]]i iz koje su očuvani mnogi spomenici, [[umjetnost|umjetnička]] i [[znanost|znanstvena]] djela. Hrvatska ima sedam spomenika [[Svjetska baština|svjetske baštine]] i osam [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|nacionalnih parkova]]. [[Kravata]], popularan odjevni predmet, potječe upravo iz Hrvatske. Hrvatska je svjetskoj baštini dala mnoge velikane: od [[Hrvatska književnost|književnika]], [[:Kategorija:Hrvatski glazbenici|glazbenika]], [[:Kategorija:Hrvatski likovni umjetnici|slikara, kipara, arhitekata]], [[:Kategorija:Hrvatski znanstvenici|znanstvenika]], [[:Kategorija:Hrvatski filozofi|filozofa]] i [[:Kategorija:Hrvatski ratnici|ratnika]]. Kao najvažniji mogu se spomenuti tri dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Ivo Andrić]] za [[književnost]], [[Vladimir Prelog]] i [[Lavoslav Ružička]] za [[kemija|kemiju]]. === Književnost === [[Datoteka:Missale Romanum Glagolitice.jpg|mini|lijevo|150px|[[Misal po zakonu rimskog dvora]]]] {{glavni|Hrvatska književnost}} Počeci Hrvatske pismenosti sežu u [[srednji vijek]]. [[Hrvati]] pišu na [[glagoljica|glagoljici]], [[bosančica|bosančici]] i [[latinica|latinici]]. Simbol početka hrvatske književnosti je [[Bašćanska ploča]]. Važan je i glagoljički [[Zapis popa Martinca]]. U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] razvija se i lirsko [[pjesništvo]] većinom vjerskog karaktera. Nositelji književnog života su većinom [[Svećenik|svećenici]] i [[Glagoljica|glagoljaši]]. Najstarija je [[božić]]na pjesma ''U se vrime godišća'' prevedena s [[latinski jezik|latinskog]]. Jedan od najstarijih zapisa na latinici je pobožna [[Šibenska molitva]] nastala oko [[1347.]] godine. [[Hrvojev misal]] je najljepši i najbogatije ilustrirani [[glagoljica|glagoljski]] rukopis hrvatskoga [[Srednji vijek|srednjovjekovlja]]. ''[[Misal po zakonu rimskog dvora]]'' tiskan [[1483.]] godine je hrvatski [[Inkunabula|prvotisak]] otisnut 28 godina nakon [[Johannes Gutenberg|Gutenbergove]] [[Gutenbergova Biblija|četrdesetdvoredne Biblije]] i prvi je [[misal]] u Europi koji nije tiskan latiničnim slovima.<ref>[http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=484 Misal po zakonu rimskoga dvora, 1483.], nsk.hr, pristupljeno 19. siječnja 2018.</ref> [[Humanizam]] se najjače očitovao u priobalnim gradovima. Najvažniji hrvatski humanisti su [[Ivan Česmički]], [[Juraj Šižgorić]], [[Antun Vrančić]] i [[Ilija Crijević]]. Bogatstvo hrvatske renesansne književnosti može se uočiti po brojnosti i raznolikosti književnih oblika. [[Marko Marulić]] se naziva ''ocem hrvatske književnosti'' s najvažnijim djelima [[Judita]] na [[hrvatski jezik|hrvatskom]] i Davidijada na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. [[Petar Hektorović]] piše putopisni spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje, a [[Petar Zoranić]] prvi hrvatski roman Planine. Najznačajniji pjesnici su [[Šiško Menčetić]], [[Džore Držić]], [[Mavro Vetranović]], [[Brne Karnarutić]] i [[Hanibal Lucić]] s pjesmom. Najvažniji renesansni komediograf je [[Marin Držić]], a najpoznatije komedije su mu Dundo Maroje, Novela od Stanca i Skup. U [[barok]]u uvjetovano turskim osvajanjima i rascjepkanošću zemlje djeluju četiri regionalna književna kruga. Glavni i najplodonosniji je onaj iz [[Dubrovnik]]a. Najvažniji predstavnik je [[Ivan Gundulić]] s djelima Suze sina razmetnog, Dubravka i Osman. Ostali predstavnici su [[Ivan Bunić Vučić]], [[Junije Palmotić]] i [[Ignjat Đurđević]]. Slijedi dalmatinski književni krug te književnost Banske Hrvatske i Slavonije. [[Nikola Zrinski]], [[Fran Krsto Frankapan]], [[Katarina Zrinska]], [[Juraj Habdelić]] i [[Antun Kanižlić]] najvažniji su predstavnici. Hrvatskom književnosti [[18. stoljeće|18. stoljeća]] dominira [[barok]], [[Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti|prosvjetiteljstvo]] i [[klasicizam]], a javljaju se i neke značajke [[Romantizam|predromantizma]]. Iznimno veliku popularnost postiže ''Razgovor ugodni naroda slovinskog'' [[Andrija Kačić Miošić|Andrije Kačića Miošića]]. Iz tog razdoblja valja spomenuti [[Matija Petar Katančić|Matiju Petra Katančića]], [[Matija Antun Reljković|Matiju Antuna Reljkovića]] i [[Tituš Brezovački|Tituša Brezovačkog]]. [[Datoteka:Krleza1.jpg|mini|desno|180px|[[Miroslav Krleža]]]] [[Romantizam]] se javlja za vrijeme hrvatskog književnog preporoda koji traje od [[1813.]] do [[1860.]] godine, a karakterizira ga nacionalno buđenje. [[Ljudevit Gaj]] postaje predvodnikom [[Hrvatski narodni preporod|preporodnih nastojanja]], a ostali predstavnici su [[Pavao Štoos]], [[Stanko Vraz]], [[Dimitrija Demeter]], [[Ivan Mažuranić]] i [[Petar Preradović]]. [[Protorealizam]] se još naziva i [[August Šenoa|Šenoinim dobom]] po najvažnijoj osobi tog razdoblja [[August Šenoa|Augustu Šenoi]]. Njegova pojava simbolizira prodor hrvatske umjetnosti riječi u šire čitalačke mase. [[Realizam (književnost)|Hrvatski realizam]] traje od [[1881.]] do [[1890.]], a najvažniji predstavnici su [[Stranka prava|pravaši]] [[Eugen Kumičić]] i [[Ante Kovačić]] te [[Ksaver Šandor Gjalski]], [[Josip Kozarac]], [[Vjenceslav Novak]] i [[Silvije Strahimir Kranjčević]]. [[Modernizam (književnost)|Hrvatska moderna]] traje od [[1892.]] do [[1916.]] godine. Najznačajniji književnici tog razdoblja su [[Antun Gustav Matoš]], [[Ivo Vojnović]], [[Dinko Šimunović]], [[Fran Galović]], [[Dragutin Domjanić]], [[Vladimir Vidrić]], [[Ivan Kozarac]] i [[Vladimir Nazor]]. U Zagrebu se [[1900.]] osniva [[Društvo hrvatskih književnika]]. Najvažniji predstavnici hrvatske književnosti u razdoblju [[1914.]] do [[1929.]] godine su [[Ivo Andrić]] i [[Antun Branko Šimić]]. Najvažniji književnik [[20. stoljeće|20. stoljeća]] je [[Miroslav Krleža]]. Predstavnici nove generacije su [[Tin Ujević]], [[Dobriša Cesarić]], [[Dragutin Tadijanović]], [[Ivan Goran Kovačić]]. Najvažniji predstavnici druge moderne su književnici okupljeni oko časopisa [[Krug]] nazvani krugovaši poput [[Slobodan Novak|Slobodana Novaka]], [[Josip Pupačić|Josipa Pupačića]], [[Vlatko Pavletić]] i [[Vlado Gotovac|Vlade Gotovca]], a priklonili su im se i [[Jure Kaštelan]] i [[Vesna Parun]]. U [[Postmoderna|postmoderni]] djeluju [[Ivo Brešan]], [[Ivan Aralica]] i [[Pavao Pavličić]]. U anketi iz 2009. godine među građanima Hrvatske najpoznatijim hrvatskim pjesnikom proglašen je [[Tin Ujević]], a slijede [[Dobriša Cesarić]], [[Vesna Parun]], [[Dragutin Tadijanović]] i [[Antun Branko Šimić]].<ref>[http://www.monitor.hr/clanci/po-anketi-najpoznatiji-hrvatski-pjesnik-tin-ujevic/20502/ 'Po anketi najpoznatiji hrvatski pjesnik Tin Ujević'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180113093444/http://www.monitor.hr/clanci/po-anketi-najpoznatiji-hrvatski-pjesnik-tin-ujevic/20502/ |date=13. siječnja 2018. }}, monitor.hr, 5. svibnja 2009., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> === Znanost === [[Datoteka:Portrait of Andria Mohorovicic.gif|mini|desno|120px|[[Andrija Mohorovičić]]]] {{glavni|Znanost u Hrvatskoj}} Mnogo značajnih [[znanost|znanstvenika]] i izumitelja potječe iz Hrvatske. [[Slavoljub Eduard Penkala]] je izumitelj mehaničke olovke, a [[Nikola Tesla]] je izumio [[Električni generator|generator]] [[Izmjenična struja|izmjenične struje]], [[transformator]] i okretno [[magnetsko polje]]. Tesla je često nazivan ''čovjek koji je izumio dvadeseto stoljeće''. [[Faust Vrančić]] izumio je padobran, a [[Ivan Vukić|Ivana Lupis-Vukić]] izumitelj je torpeda. [[Ivan Vučetić]] izumitelj je [[Daktiloskopija|daktiloskopije]], sustava [[identifikacija|identifikacije]] pomoću otisaka [[prst]]iju. [[Antun Lučić (mineralog)|Antun Lučić]] je zaslužan za izum prve [[nafta|naftne bušotine]]. Najznačajniji znanstvenici su [[Ruđer Bošković]], [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]], [[Andrija Mohorovičić]] i [[Milutin Milanković]]. [[Ivan Lučić]] se naziva ocem hrvatske [[Historiografija|historiografije]], a ostali važni povjesničari su [[Juraj Rattkay]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Franjo Rački]], [[Tadija Smičiklas]], [[Vjekoslav Klaić]] i [[Ferdo Šišić]]. === Umjetnost === Hrvatska je dala značajne kipare poput [[Juraj Dalmatinac|Jurja Dalmatinca]] i [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], slikare [[Vlaho Bukovac|Vlaha Bukovca]], [[Mato Celestin Medović|Mata Celestina Medovića]], [[Ivan Generalić|Ivana Generalića]], [[Julije Klović|Julija Klovića]], [[Jozo Kljaković|Joze Kljakovića]], [[Edo Murtić|Ede Murtića]], [[Krsto Hegedušić|Krste Hegedušića]], [[Ivan Rabuzin|Ivana Rabuzina]], književnice [[Marija Jurić Zagorka|Marije Jurić Zagorke]] i mnogih drugih. == Šport == {{Glavni|Šport u Hrvatskoj}} [[Datoteka:Ivano Balic.jpg|mini|desno|100px|[[Ivano Balić]]]] [[Datoteka:Blanka Vlašić.jpg|mini|desno|100px|[[Blanka Vlašić]]]] [[Datoteka:JanicaKostelic.jpg|mini|desno|100px|Janica Kostelić]] Hrvatska ima mnoge vrhunske [[:Kategorija:Hrvatski športaši|športaše]]. Posebno dobre rezultate i veliku popularnost imaju loptački športovi poput [[nogomet]]a, [[rukomet]]a, [[košarka|košarke]] i [[vaterpolo|vaterpola]]. Najveći uspjeh hrvatskog nogometa postigla je [[Hrvatska nogometna reprezentacija|nogometna reprezentacija]] osvajanjem [[srebro|srebrne]] medalje na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Rusija|Rusiji]]. [[Luka Modrić]] osvojio je [[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima|Zlatnu loptu]] kao najbolji igrač. [[NK Dinamo]] je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki europski trofej, [[Kup velesajamskih gradova]] [[1967.]] godine, preteču [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] i [[UEFA Europska liga|Europske lige]]. Drugi najpopularniji nogometni klub je [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] koji je od hrvatskih klubova najuspješniji u najelitnijim nogometnom natjecanju ligi prvaka gdje je došao do 1/4 finala. [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] je dvostruki olimpijski pobjednik u [[Rukomet na OI 1996.|Atalanti]] i [[Rukomet na OI 2004.|Ateni]]. ''Kauboji'' su bili [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Portugal 2003.|svjetski prvaci]] [[2003.]] godine, a osvojili su i tri svjetska srebra na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Island 1995.|Islandu]], [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Tunis 2005.|Tunisu]] i [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009.|Hrvatskoj]]. Tome valja pridodati europsko [[Europsko prvenstvo u rukometu – Norveška 2008.|srebro]] i [[Europsko prvenstvo u rukometu – Portugal 1994.|broncu]]. [[Ivano Balić]] je smatran najboljim rukometašem svoje generacije. [[RK Croatia Osiguranje Zagreb|RK Zagreb]] je dvostruki, a [[Rukometni klub Bjelovar|Bjelovar]] jednostruki prvak Europe. [[Hrvatska košarkaška reprezentacija]] je igrala finale sa [[Košarkaška reprezentacija SAD-a|Sjedinjenim Državama]] čija je reprezentacija nazvana [[Dream team]] na [[Košarka na OI 1992.|olimpijskim igrama]] u [[Barcelona|Barceloni]]. [[Dražen Petrović]] se smatra najvećim europskim košarkašem svih vremena koji je [[Europa|Europljanima]] otvorio put u [[National Basketball Association|NBA]]. Ostali veliki košarkaši su [[Krešimir Ćosić]], [[Toni Kukoč]], [[Dino Rađa]] i trener [[Mirko Novosel]] član [[Košarkaška Kuća slavnih|Košarkaške Kuće slavnih]]. Hrvatski klubovi su bili pet puta [[Euroliga|prvaci Europe]], [[KK Split|Split]] tri puta, a [[KK Cibona|Cibona]] dva puta. Cibona je dva puta bila pobjednik [[Kup Raymonda Saporte|Kupa pobjednika kupova]]. Split je dva puta osvojio [[Kup Radivoja Koraća]], a Cibona jedan. Treći popularni klub je [[KK Zadar]]. [[Zadar]] je naziva gradom košarke zbog popularnosti športa u tom gradu i fanatičnošću [[KK Zadar|navijača]]. [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija]] je trenutačni [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007.|svjetski prvak]]. ''Barakude'' su uz to osvojile i [[Vaterpolo na OI 1996.|olimpijsku broncu]] te dva [[Europska vaterpolska prvenstva|europska srebra]]. [[HAVK Mladost (vaterpolo)|Mladost]] je sedmerostruki [[Euroliga (vaterpolo)|europski prvak]] te je od [[Europska plivačka federacija|LEN]]-a proglašena ''Najboljim klubom dvadesetog stoljeća''. Trofej europskog prvaka osvojila su još tri hrvatska kluba: triput [[Vaterpolski klub Jug|Jug]] iz Dubrovnika te dvaput [[Vaterpolski klub Jadran|Jadran]] odnosno jedanput [[POŠK]] iz Splita. Sandra Perković je peterostruka Europska prvakinja u bacanju diska, ali je i dvostruka olimpijska prvakinja, dvostruka svjetska prvakinja u bacanju diska i Sandra je čak šest puta osvojila naslov Dijamantne lige. Hrvatska teniska reprezentacija je bila pobjednik [[Davisov kup|Davisova kupa]] [[2005.]] godine. [[Goran Ivanišević]] je osvojio [[Wimbledon]] [[2001.]] godine. Ostali poznati tenisači su [[Ivan Ljubičić]], [[Mario Ančić]] i [[Iva Majoli]]. [[Alpsko skijanje|Skijašica]] [[Janica Kostelić]] je najbolja hrvatska športašica. Jedina je skijašica koja je osvojila četiri zlatne [[Zimske olimpijske igre|olimpijske medalje]] ukupno i tri zlatne medalje na jednoj Olimpijadi. Ukupno je s četiri zlata i dva srebra najuspješnija skijašica u povijesti Olimpijade. Trostruka je pobjednica [[Svjetski skijaški kup|Svjetskog skijaškog kupa]] te osvajačica pet svjetskih zlatnih medalja. [[Ivica Kostelić]] postigao je zapažene rezultate. [[Skok u vis|Visašica]] [[Blanka Vlašić]] je najbolja hrvatska [[Atletika|atletičarka]] i aktualna [[Svjetska prvenstva u atletici|svjetska prvakinja]]. Najbolji plivači su [[Duje Draganja]], [[Sanja Jovanović]] i [[Đurđica Bjedov]]. [[Željko Mavrović]] i [[Mate Parlov]] najbolji su [[boks]]ači. [[Branko Cikatić]] i [[Mirko Filipović]] su najpoznatiji borci u [[Mješovite borilačke vještine|mješovitim borilačkim vještinama]]. [[Tamara Boroš]] je najbolja [[Stolni tenis|stolnotenisačica]]. [[Hrvatska nogometna reprezentacija]] ostvarila je jedan od najvećih uspjeha u povijesti hrvatskog sporta; osvojila je brončanu ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]]) i srebrnu medalju ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]]). == Državni blagdani == {| class=wikitable |+ '''[[Blagdani i spomendani u Hrvatskoj|Državni blagdani u Republici Hrvatskoj]]'''<ref>{{citiranje www |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_11_110_2212.html |naslov=Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj |izdavač=Narodne novine |nadnevak=2019-11-14 |preuzeto=2019-12-30}}</ref> |- bgcolor="#efefef" ! Datum !! Blagdan |- | [[1. siječnja]] || [[Nova godina]] |- | [[6. siječnja]] || [[Sveta tri kralja]] |- | ''40 dana od [[Pepelnica|Pepelnice]] izuzev nedjelja || [[Uskrs]] |- | ''dan nakon [[Uskrs]]a'' || [[Uskrsni ponedjeljak]] |- | [[1. svibnja]] || [[Praznik rada]] |- | ''60 dana nakon [[Uskrs]]a'' || [[Tijelovo]] |- | [[30. svibnja]] || [[Dan državnosti]] |- | [[22. lipnja]] || [[Dan antifašističke borbe]] |- | [[5. kolovoza]] || [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja]] |- | [[15. kolovoza]] || [[Velika Gospa]] |- | [[1. studenoga]] || [[Svi sveti]] |- | [[18. studenoga]] || [[Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje]] |- | [[25. prosinca]] || [[Božić]] |- | [[26. prosinca]] || [[Sv. Stjepan]] |} == Zanimljivosti == * Hrvatski nacionalni cvijet je [[perunika]]. Na prijedlog [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]] 2000. godine na izložbi cvijeća Japan Flora promoviran je kao hrvatski nacionalni cvijet, glede činjenice da u Hrvatskoj raste dvanaest samoniklih vrsta perunike: [[hrvatska perunika]] (''Iris croatica''), [[patuljasta jadranska perunika]] (''Iris adriatica''), [[ilirska perunika]] (''Iris illyrica''), [[jadranska perunika]] (''Iris pseudopallida'') i druge.<ref>(administrator): [http://www.cvijet.info/zanimljivosti/iris___perunika___hrvatski_nacionalni_cvijet/145.aspx Zanimljivosti :: Iris - Perunika - Hrvatski nacionalni cvijet], cvijet.info, 7. siječnja 2008., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.hr/ Početna stranica HR] * [http://www.hr/katalog Hrvatski web-katalog] * '''[http://croatia.eu/ Hrvatska: zemlja i ljudi]''' {{citat2|Publikacija Hrvatska: zemlja i ljudi pripremljena je u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova RH povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Namijenjena je ponajprije mnogoljudnoj publici ostalih zemalja članica, svima onima koji će poželjeti ili zatrebati informacije o novoj članici. Stoga je priređena u nekoliko jezičnih inačica. Kao svojevrsna »osobna iskaznica« ona na sažet i pregledan način donosi najvažnije informacije o zemljopisu, povijesti, političkom ustroju, stanovništvu, gospodarstvu, kulturi i društvu. U pregledu općepoznatih podataka navedene su i neke posebnosti s kojima Hrvatska pridonosi kako jedinstvu, tako i različitosti europskih zemalja, a za koje je Uredništvo procijenilo da su široj publici dosad bile manje poznate.}} === Enciklopedije === * '''[http://enciklopedija.hr/ Hrvatska enciklopedija]''' {{citat2|Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije profesionalno je uređivana enciklopedija besplatno dostupna i komunikacijski otvorena svojim čitateljima (korisnicima). Za razliku od otvorenih mrežnih enciklopedija, koje teže donijeti sve o svemu, u profesionalnim enciklopedijama nalazimo sređeno i usustavljeno znanje o onome što je najvažnije. Danas, kada se broj izvora znanja umnožio, količina informacija silno povećala, ali se njihova relevantnost i pouzdanost smanjila, profesionalne enciklopedije postale su neka vrsta vodiča koji sređuje i sistematizira ukupno znanje te čuva leksikografske standarde. One daju korpus relevantnog, usustavljenog i pouzdanog znanja koje je takvo jer ih rade vrhunski stručnjaci. [...] Mrežna Hrvatska enciklopedija temelji se na knjižnom (tiskanom) izdanju koje je objavljeno u 11 svezaka od 1999. do 2009. godine, glavni urednici kojega su bili Dalibor Brozović (1–3. svezak), August Kovačec (4–7. svezak) i Slaven Ravlić (8–11. svezak). U tom je izdanju na ukupno 9272 stranice velikog enciklopedijskog formata objavljeno 67 077 članaka (s ukupno 1 059 000 redaka), sa 17 000 crno-bijelih priloga i 504 stranice priloga u boji. Ta je enciklopedija rezultat rada 1070 autora, uglavnom vanjskih suradnika. Na pojedinim svescima surađivalo je 20 do 30 radnika Zavoda i 300 do 400 vanjskih suradnika. U tom je smislu Hrvatska enciklopedija izraz intelektualne sposobnosti naše sredine, prije svega njezine znanstvene zajednice, te povezanosti i integriranosti leksikografa u tu zajednicu. Ona nastavlja veliku enciklopedijsku tradiciju koju je institucionalizirao Leksikografski zavod, kakvu imaju velike europske zemlje i tek neke srednje i manje, a obilježile su je opće enciklopedije: od nedovršene Hrvatske enciklopedije (5 svezaka, 1941–45, glavni urednik Mate Ujević), Enciklopedije Leksikografskog zavoda (7 svezaka, 1955–64, glavni urednici Marko Kostrenčić, Miroslav Krleža i Josip Protega) do Opće enciklopedije (8 svezaka, 1977–82, glavni urednik Josip Šentija).}} * '''[http://proleksis.lzmk.hr/ Opća i nacionalna enciklopedija]''' {{citat2|Proleksis enciklopedija zasniva se ponajprije na tiskanom izdanju Opće i nacionalne enciklopedije u 20 knjiga koju je, uz leksikografsku potporu Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, izradila tvrtka PRO LEKSIS. Glavni urednik tog izdanja Antun Vujić i dio okupljenih suradnika, uz raniji leksikografski rad, imali su i značajno iskustvo izrade prvoga hrvatskog nacionalnog leksikona u samostalnoj Hrvatskoj, a koji je objavila Naklada Leksikon, također u suradnji sa Zavodom (Hrvatski leksikon, 1. sv. 1996; 2. sv. 1997). Knjige Opće i nacionalne enciklopedije izlazile su kontinuirano od 2005. do 2007. (s dopunskom 21. knjigom, 2009). Izlaskom svih tih enciklopedijskih knjiga ostvareni su enciklopedijsko-leksikografski resursi koji obuhvaćaju oko šezdesetak tisuća članaka, odrednica i natuknica.}} === Leksikoni === * '''[http://hbl.lzmk.hr/ Hrvatski biografski leksikon]''' {{citat2|Hrvatski biografski leksikon dugoročan je i opsežan leksikografski biobibliografski projekt. Riječ je o nacionalnoj biografskoj enciklopediji kakva je i u većim kulturama izniman pothvat. Sadržava životopise Hrvata koji su ostavili znatan trag u svojoj zemlji i svijetu te pripadnika drugih naroda koji su sudjelovali u životu hrvatskih zemalja, kontekst u kojem su djelovali te opis njihovih postignuća. Dosad je objavljeno osam svezaka (A–Li) s ukupno 11 423 članka (3873 ilustracije). Glavni urednik prvoga sveska (A–Bi, 1983) bio je Nikica Kolumbić, drugoga (Bj–C, 1989) Aleksandar Stipčević, a od 1990. glavni je urednik Trpimir Macan (Č–Đ, 1993; E–Gm, 1998; Gn–H, 2002; I–Kal, 2005; Kam–Ko, 2009; Kr–Li, 2013).}} * '''[http://enciklopedija.lzmk.hr/ Portal znanja]''' {{citat2|Portal Leksikografskoga zavoda obuhvaća sadržaj sedam izdanja Zavoda uređenih za prikaz i pretraživanje na internetu – Hrvatskog obiteljskog leksikona, Istarske enciklopedije, Filmskoga leksikona, Nogometnoga leksikona, Krležijane, Hrvatskoga biografskog leksikona i Medicinskog leksikona. Izdanja su međusobno povezana zajedničkim abecedarijem, načinjenim na temelju Hrvatskog obiteljskog leksikona, što čini okosnicu portala na koju se povezuju istovjetne natuknice iz ostalih izdanja. Natuknice koje su specifične za pojedina izdanja u osnovni su abecedarij portala dodane kao natuknice bez teksta. Za osnovno je pretraživanje portala dostupan cjelokupan sadržaj Hrvatskog obiteljskog leksikona te natuknice iz povezanih izdanja. Tako su povezane Istarska enciklopedija, Filmski leksikon, Nogometni leksikon, Krležijana, Hrvatski biografski leksikon i Medicinski leksikon.}} {{Portal}} {{Portal Europa}} ===Ostali projekti=== * [[Popis osnovnih hrvatskih tema]] {{wikizvor|Kategorija:Hrvatska|Hrvatska}} {{WProjekti |commons = Hrvatska |commonshr = Hrvatska |commonscat = Croatia |commonscathr = Hrvatska |wikiatlas = Croatia |wikiatlashr = Hrvatske |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = Hrvatska |wikiknjige = |wikicitat = Hrvatska }} {{Portal Hrvatska}} {{Hrvatska}} {{Europa}} {{Frankofonija}} {{NATO}} {{Europska unija}} {{Hrvati}} [[Kategorija:Hrvatska| ]] [[Kategorija:Države članice Europske unije]] [[Kategorija:Države članice NATO-a]] fq378zjkpa6seiuitsb018fc89itv56 0 326 6447165 6282349 2022-08-20T21:46:15Z Fraxinus 3144 /* Rođenja 30. studenoga */ wikitext text/x-wiki '''30. studenoga''' (30.11.) 334. je dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (335. u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 31 dan. == Događaji == * [[1919.]] – Osnovana [[Zagrebačka filharmonija]] * [[2005.]] – Završila je primarna misija letjelice [[Mars Express]] {| | valign=top width=50% align=left | == Rođenja 30. studenoga == * [[1508.]] – [[Andrea Palladio]], talijanski graditelj († [[1580.]]) * [[1667.]] – [[Jonathan Swift]], engleski književnik († [[1745.]]) * [[1768.]] – [[Jędrzej Śniadecki]], poljski znanstevnik i književnik († [[1838.]]) * [[1755.]] – [[Vinko Knežević]], hrvatski barun i podmaršal († [[1832.]]) * [[1817.]] – [[Theodor Mommsen]], njemački povjesničar i političar († [[1903.]]) * [[1835.]] – [[Mark Twain]], američki književnik († [[1910.]]) * [[1869.]] – [[Gustaf Dalén]], švedski inženjer i nobelovac († [[1937.]]) * [[1870.]] – [[Frano Supilo]], hrvatski političar i publicist († [[1917.]]) * [[1889.]] – [[Edgar Douglas Adrian]], britanski liječnik i nobelovac († [[1977.]]) * [[1969.]] - [[Marin Lalić]], hrvatski nogometaš * [[1990.]] - [[Mia Anočić Valentić]], [[hrvatska]] [[TV|televizijska]], [[Kazalište|kazališna]] i [[film]]ska glumica. | valign=top width=50% align=left | == Smrti 30. studenoga == * [[1472.]] – [[Janus Pannonius]], hrvatski humanist, pjesnik i diplomat (* [[1434.]]) * [[1845.]] – [[Nils Gabriel Sefström]], švedski kemičar i ponovni otkrivač vanadija (* [[1787.]]) * [[1895.]] – [[Bogoslav Šulek]], hrvatski jezikoslovac, povjesničar, publicist i leksikograf (* [[1816.]]) * [[1900.]] – [[Oscar Wilde]], irski književnik (* [[1854.]]) * [[1979.]] – [[Ante Premužić]], hrvatski šumarski inženjer i nastavnik * [[1990.]] – [[Norman Cousins]], američki novinar, borac za svjetski mir (* [[1915.]]) * [[2016.]] – [[Ante Stamać]], hrvatski akademik, pjesnik, teoretičar književnosti, esejist i prevoditelj (* [[1939.]]) * 2016. – [[Mihail Ostrovidov]], hrvatski novinar, televizijski i filmski snimatelj (* [[1930.]]) * [[2018.]] – [[Dražen Vukov Colić]], hrvatski diplomat, novinar i urednik (* [[1944.]]) |} == Blagdani i spomendani == * [[Dan državnosti]] u [[Barbados]]u * Dan [[Sveti Andrija|sv. Andrije]] == Imendani == * {{Mjeseci i dani u godini}} [[Kategorija:Dani u studenom| 030]] swzg0doonyyg837ivhrwkzd36xgspwi 0 407 6447177 6109093 2022-08-20T22:13:10Z Fraxinus 3144 /* Rođenja 5. siječnja */ wikitext text/x-wiki '''5. siječnja''' (5.1.) 5. je dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine ima još 360 dana (361 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]). ==Događaji== * [[1769.]] – [[Škotska|Škotski]] [[izumitelj]] [[James Watt]] patentirao je svoj [[parni stroj]]. * [[1892.]] – Prvi je put uspješno snimljeno [[svitanje]]. * [[1896.]] – [[Njemačka|Njemački]] [[fizičar]] [[Wilhelm Conrad Röntgen]] otkrio je [[X-zrake]], za što je dobio i [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. * [[1909.]] – [[Kolumbija]] je priznala neovisnost [[Panama|Paname]]. * [[1916.]] – Pred [[Medovski zaljev|Medovskim zaljevom]] u [[Albanija|Albaniji]] potonuo je talijanski brod 'Brindisi'. Poginulo je 390 ljudi. * [[1919.]] – Osnovana je [[Njemačka radnička stranka]], koje se kasnije preimenovala u zloglasnu [[Njemačka Nacionalsocijalistička radnička stranka|Njemačku Nacionalsocijalističku radničku stranku]]. * [[1919.]] – U [[Berlin]]u je počeo [[ustanak]] predvođen [[Komunizam|komunističkom]] [[Organizacija|organizacijom]] "[[Savez Spartaka]]" s [[Rose Luxemburg]] i [[Karl Liebknecht|Karlom Liebknechtom]] na čelu. * [[1925.]] – [[Guverner]] [[Sjedinjene Američke Države|američke]] [[Federacija|savezne države]] [[Wyoming]] postala je [[Nellie Taylor Ross]], prva žena guverner u [[povijest]]i SAD-a. * [[1942.]] – Na osnovu sporazuma s [[Treći Reich|nacističkom Njemačkom]], Prvi korpus [[Bugarska|bugarske]] [[Fašizam|fašističke]] [[Vojska|vojske]] je počeo okupaciju [[jugoistok]]a [[Srbija|Srbije]]. * [[1949.]] – Na sastanku u [[Moskva|Moskvi]], vlade [[SSSR]]-a, [[Bugarska|Bugarske]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Poljska|Poljske]] i [[Rumunjska|Rumunjske]] donijele su odluku o stvaranju [[SEV|Vijeća za uzajamnu ekonomsku pomoć]] radi organizacije i usklađivanja dugoročnog razvoja zemalja članica. * [[1954.]] – Svoj su prvi [[koncert]] održali [[Zagrebački solisti]], najugledniji hrvatski [[komorni ansambl]]. * [[1980.]] – [[Hawlett-Packard]] je proizveo svoje prvo [[osobno računalo]]. * [[1984.]] – [[Sjedinjene Američke Države|Američki]] [[programer]] [[Richard Stallman|Richard Matthew Stallman]] započeo je razvoj projekta [[GNU]]. * [[1984.]] – Nakon devet godina postojanja grupa [[The Police]] je najavila oproštajni koncert za [[2. ožujka]]. * [[1993.]] – Izvršeno posljednja smrtna kazna [[vješanje]]m u Sjedinjenim Državama. * [[1997.]] – [[Rusija|Ruske]] su čete napustile [[Čečenija|Čečeniju]]. {| | valign=top width=50% align=left | ==Rođenja 5. siječnja== * [[1209.]] – [[Rikard od Cornwalla|Rikard od Cornwalla i Poitoua]] († [[1272.]]), rimsko-njemački kralj * [[1592.]] – [[Džahan-šah]], mogulski vladar († [[1666.]]) * [[1767.]] – [[Jean-Baptiste Say]], francuski ekonomist († [[1832.]]) * [[1846.]] – [[Mariam Baouardy]], palestinska svetica († [[1878.]]) * [[1846.]] – [[Rudolf Eucken]], njemački filozof († [[1926.]]) * [[1874.]] – [[Joseph Erlanger]], američki fiziolog, nobelovac († [[1965.]]) * [[1879.]] – [[Nina Vavra]], hrvatska glumica († [[1942.]]) * [[1910.]] – [[Juraj Jurjević]], hrvatski književnik († [[1985.]]) * [[1921.]] – [[Friedrich Dürrenmatt]], švicarski književnik († [[1990.]]) * [[1931.]] – [[Robert Duvall]], američki glumac * [[1932.]] – [[Umberto Eco]], talijanski književnik * [[1936.]] – [[Petar Kriste]], hrvatski političar * [[1938.]] – [[Ivan Karlo I. Španjolski|Ivan Karlo I.]], španjolski kralj * [[1938.]] – [[Ngũgĩ wa Thiong'o]], kenijski književnik * [[1941.]] – [[Hayao Mijazaki]], japanski filmski redatelj * [[1944.]] – [[Mladen Đurđević]], enigmatičar († [[2004.]]) * [[1946.]] – [[Diane Keaton]], američka filmska glumica * [[1948.]] – [[Robert Orledge]], britanski muzikolog * [[1965.]] – [[Vinnie Jones]], velški nogometaš i filmski glumac * [[1969.]] – [[Marilyn Manson]], američki pjevač * [[1980.]] – [[Srđan Andrić]], hrvatski nogometaš * [[1982.]] – [[Janica Kostelić]], hrvatska skijašica * [[1988.]] – [[Nikola Kalinić]], hrvatska nogometaš * [[1990.]] – [[Ivan Peko]], hrvatska nogometaš * [[1996.]] – [[Dinara Alimbekava]], bjeloruska biatlonka | valign=top width=50% align=left | ==Smrti 5. siječnja== * [[1066.]] – [[Eduard III. Ispovjednik]], engleski kralj (* [[1003.]]) * [[1524.]] – [[Marko Marulić]], hrvatski književnik (* [[1450.]]) *[[1578.]] – [[Julije Klović]], hrvatski slikar minijaturist zvan i »Michelangelo minijature« (* [[1498.]]) * [[1589.]] – [[Katarina de Medici]], francuska kraljica (* [[1519.]]) * [[1670.]] – [[Grégoire Huret]], francuski crtač, grafičar i likovni teoretičar (* [[1606.]]) * [[1713.]] – [[Jean Chardin]], francuski draguljar i putnik (* [[1643.]]) * [[1762.]] – [[Elizabeta, ruska carica|Elizabeta]], ruska carica (* [[1709.]]) * [[1858.]] – [[Josef Radetzky]], austrijski feldmaršal (* [[1766.]]) * [[1860.]] – [[Sv. Ivan Nepomuk Neumann]], američki svetac i biskup (* [[1811.]]) * [[1885.]] – [[Peter Christen Asbjørnsen]], norveški književnik i znanstvenik (* [[1812.]]) * [[1922.]] – [[Ernest Shackleton]], englosko-irski polarni istraživač (* [[1874.]]) * [[1933.]] – [[Calvin Coolidge]], američki političar i predsjednik (* [[1872.]]) * [[1951.]] – [[Andrej Platonov]], ruski književnik (* [[1899.]]) * [[1970.]] – [[Max Born]], njemački fizičar i matematičar; dobitnik Nobelove nagrade (* [[1882.]]) * [[1981.]] – [[Harold Clayton Urey]], američki kemičar (* [[1893.]]) * [[1985.]] – [[Franjo Punčec]], hrvatski tenisač (* [[1913.]]) * [[1998.]] – [[Sonny Bono]], američki glazbenik i političar (* [[1935.]]) * [[2008.]] – [[Galiano Pahor]], [[Hrvati|hrvatski]] glumac (* [[1955.]]) * [[2014.]] – [[Eusébio]], portugalski nogometaš (* [[1942.]]) * [[2015.]] – [[Jean-Pierre Beltoise]], francuski automobilist (* [[1937.]]) * [[2018.]] – [[John Young]], američki astronaut (* [[1930.]]) * [[2019.]] – [[Dragoslav Šekularac]], srpski nogometaš i trener (* [[1937.]]) |} == Blagdani i spomendani == * Dan [[Telesfor|sv. Telesfora]] ([[katoličanstvo]]) * Dan [[Sveti Gaudencije|sv. Gaudencija]] (katoličanstvo) == Imendani == * Emilije * Emilijana * Emilie * Emiliana * Eduard * Radoslav * Radoslava {{Mjeseci i dani u godini}} [[Kategorija:Dani u siječnju| 005]] kplg1ny7oqs3g57sro37igiadatj2sz 0 1710 6447166 6301055 2022-08-20T21:46:39Z Fraxinus 3144 /* Listopad – prosinac */ wikitext text/x-wiki {{redirect|1969}} {{Godina|1969}} == Događaji == * [[20. travnja]] – [[Charles de Gaulle]] daje ostavku na mjesto predsjednika Francuske * [[20. srpnja]] – posada [[Apollo 11|Apolla 11]]: [[Neil Armstrong]], [[Edwin 'Buzz' Aldrin]] i [[Michael Collins (astronaut)|Michael Collins]] izvela prvo spuštanje na [[Mjesec]] (Armstrong, kao prvi čovjek uopće na nekom drugom tlu osim zemaljskog; i Aldrin, dok je Collins upravljao lunarnim modulom u mjesečevoj orbiti) === Glazba === * [[1. travnja]] – Objavljena vijest da [[SAD|američki]] [[rock]] sastav [[The Beach Boys]] tuži [[diskografija|izdavačku kuću]] Capitol Records za dva milijuna dolara neisplaćenih honorara i producentskih naknada<ref>Johnny Black, "Rock & Pop Kronologija", Naklada Uliks, Rijeka, 2006. godine, str. 83, {{ISBN|953-7306-06-2}}</ref> * [[24. svibnja]] – Prilikom nastupa [[Tom Jones|Toma Jonesa]] u [[Copacabana|Copacabani]] u [[New York]]u, jedna mu žena iz publike baca svoje gaćice, započinjući tako jedan od popularnih i u budućnosti često viđenih rituala == Rođenja == ===Siječanj – ožujak=== * [[3. siječnja]] – [[Michael Schumacher]], njemački vozač Formule 1 * [[12. siječnja]] – [[Robert Prosinečki]], hrvatski nogometaš, "[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Vatreni]] 1998." * [[17. siječnja]] – [[Tiësto]], nizozemski glazbenik i producent * [[28. siječnja]] – [[Kathryn Morris]], američka glumica * [[11. veljače]] – [[Jennifer Aniston]], američka filmska i TV glumica * [[15. veljače]] – [[Anja Andersen]], danska rukometašica * [[15. veljače]] – [[Birdman]], američki reper * [[17. veljače]] – [[Željko Mavrović]], hrvatski boksač * [[24. veljače]] – [[Karči Holec]], slovenski pisac i novinar * [[28. veljače]] – [[Robert Sean Leonard]], američki glumac * [[1. ožujka]] – [[Javier Bardem]], španjolski glumac * [[5. ožujka]] – [[Julije Jelaska]], hrvatski crtač stripa * [[15. ožujka]] – [[Kim Raver]], američka glumica * [[16. ožujka]] – [[Željko Svedružić]], hrvatski znanstvenik * [[27. ožujka]] – [[Mariah Carey]], američka pjevačica i glumica ===Travanj – lipanj=== * [[25. travnja]] – [[Renée Zellweger]], američka glumica * [[2. svibnja]] – [[Hrvoje Majić]], hrvatski virtuoz na bisernici(† 1999.) * [[13. svibnja]] – [[Siniša Ružić]], hrvatski glumac * [[16. svibnja]] – [[David Boreanaz]], američki glumac * [[21. svibnja]] – [[Vinko Štefanac]], hrvatski glumac i TV voditelj * [[27. svibnja]] – [[Đani Stipaničev]], hrvatski pjevač * [[14. lipnja]] – [[Steffi Graf]], njemačka tenisačica * [[14. lipnja]] – [[MC Ren]], američki reper * [[15. lipnja]] – [[Ice Cube]], američki repper ===Srpanj – rujan=== * [[5. srpnja]] – [[RZA]], američki hip-hoper i producent * [[24. srpnja]] – [[Jennifer Lopez]], američka glumica, pjevačica i plesačica * [[25. srpnja]] – [[Mirta Zečević]], hrvatska glumica * [[31. srpnja]] – [[Vedran Mlikota]], hrvatski glumac * [[10. kolovoza]] – [[Ashley Jensen]], škotska glumica * [[11. kolovoza]] – [[Vanderlei Cordeiro de Lima]], brazilski maratonac * [[17. kolovoza]] – [[Donnie Wahlberg]], američki glumac, pjevač i producent * [[18. kolovoza]] – [[Edward Norton]], američki glumac i redatelj * [[19. kolovoza]] – [[Matthew Langford Perry]], američki glumac * [[19. kolovoza]] – [[Nate Dogg]], američki pjevač i reper († [[2011.]]) * [[29. kolovoza]] – [[Lucero]], meksička glumica, pjevačica i TV voditeljica * [[1. rujna]] – [[Mladen Vulić]], hrvatski glumac * [[17. rujna]] – [[Matthew Settle]], američki glumac * [[25. rujna]] – [[Catherine Zeta-Jones]], velška glumica ===Listopad – prosinac=== * [[16. listopada]] – [[Robert Kolar]], hrvatski operni pjevač * [[30. listopada]] – [[Nikita]], hrvatska pjevačica i glumica * [[4. studenog]] – [[Sean Combs]], američki producent, reper, glumac * [[10. studenog]] – [[Ellen Pompeo]], američka glumica * [[16. studenog]] – [[Ivana Banfić]], hrvatska pjevačica * [[26. studenog]] – [[Krunoslav Jurčić]], hrvatski nogometaš * [[30. studenog]] - [[Marin Lalić]], hrvatski nogometaš * [[4. prosinca]] – [[Jay Z]], američki reper * [[10. prosinca]] – [[Ergün Demir]], turski glumac * [[12. prosinca]] – [[Barbara Rocco]], hrvatska glumica * [[27. prosinca]] – [[Nenad Cvetko]], hrvatski glumac ===Nepoznat datum rođenja=== * [[Snježana Babić-Višnjić]], hrvatska književnica == Smrti == ===Siječanj – ožujak=== * [[3. veljače]] – [[Boris Karloff]], američki glumac britanskog porijekla (* [[1887.]]) * [[26. veljače]] – [[Karl Jaspers]], njemački filozof i psihijatar (* [[1883.]]) * [[14. ožujka]] – [[Artur Dubravčić]], hrvatski nogometaš (* [[1894.]]) * [[28. ožujka]] – [[Dwight D. Eisenhower]], američki general, političar i predsjednik SAD-a (* [[1890.]]) ===Travanj- lipanj=== * [[25. travnja]] – [[Ante Ercegović]], hrvatski biolog, svećenik i oceanolog (* [[1895.]]) * [[5. svibnja]] – [[Slavko Ježić]], hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj (* [[1895.]]) * [[22. lipnja]] – [[Judy Garland]], američka filmska glumica (* [[1922.]]) ===Srpanj – rujan=== * [[3. srpnja]] – [[Brian Jones]],gitarist grupe [[The Rolling Stones|Rolling Stones]] (*[[1942.]]) *[[5. srpnja]] – [[Walter Gropius]], njemački arhitekt i teoretičar arhitekture (* [[1883.]]) *[[6. kolovoza]] – [[Theodor Adorno]], njemački filozof (* [[1903.]]) *[[9. kolovoza]] – [[Sharon Tate]], američka glumica (* [[1943.]]) *[[25. kolovoza]] – [[Harry Hess]], američki geolog (* [[1906.]]) ===Listopad – prosinac=== * [[1. listopada]] – [[Joza Kljaković]], hrvatski slikar (* [[1889.]]) * [[18. listopada]] – [[Ante Ivanišević]], hrvatski kipar (* [[1905.]]) * [[3. studenog]] – [[Wilhelm Reich]], austrijski psihijatar (* [[1897.]]) * [[17. prosinca]] – [[Artur da Costa e Silva]], brazilski političar i predsjednik (* [[1902.]]) * [[27. prosinca]] – [[Milan Katić]], hrvatski redatelj i scenarist (* [[1900.]]) == Nobelova nagrada za 1969. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Murray Gell-Mann]] * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Derek Barton|Derek Harold Richard Barton]] i [[Odd Hassel]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Max Delbrück]], [[Alfred D. Hershey]] i [[Salvador E. Luria]] * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Samuel Beckett]] * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Međunarodna organizacija rada]] (ILO) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Ragnar Anton Kittil Frisch|Ragnar Frisch]] i [[Jan Tinbergen]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = 1969 |commonscathr = 1969. }} 8mm8jfpmnyw15l77k29p5githm5k1ma 0 1741 6447178 6282939 2022-08-20T22:13:36Z Fraxinus 3144 /* Siječanj – ožujak */ wikitext text/x-wiki {{Godina|1938}} == Događaji == * [[9. veljače]] – Velika tragedija u [[Sretnice|Sretnicama]] kad je u požaru izgorjelo 29 svatova.<ref>[http://www.brotnjo.info/2019/02/09/prije-81-godinu-vatra-je-na-sretnicama-progutala-29-svatova/ Brotnjo.info] Župa Kruševo: ''Prije 81 godinu vatra je na Sretnicama progutala 29 svatova'', 9. veljače 2019. (pristupljeno 16. travnja 2019.)</ref> * [[27. ožujka]] - [[Potres na Bilogori 1938.]] * [[9. studenog|9.]]/[[10. studenog]]. – [[Kristalna noć]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. * [[Austrija]] [[Anschluss|pripojena]] [[Treći Reich|nacističkoj Njemačkoj]]. * Objavljen je prvi Burov (Buros Institute of Mental Measurements) godišnjak o mentalnom mjerenju (Mental Measurement Yearbook). * [[25. siječnja|25.]] na [[26. siječnja]] – [[Aurora borealis]] nad Europom, vidljiva i u južnoj Europi, u noći s 25. na 26. siječnja). Vidi [[Tri fatimske tajne]].<ref>[http://www.solarstorms.org/SS1938.html Solar storms] The Solar Storm and Aurora of January 25, 1938</ref><ref>[http://www.dnevno.hr/ekalendar/misteriji/fatima__najveca_tajna_katolicke_crkve/874254.html Dnevno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120815230206/http://www.dnevno.hr/ekalendar/misteriji/fatima__najveca_tajna_katolicke_crkve/874254.html |date=15. kolovoza 2012. }} Fatima – najveća tajna Katoličke crkve, 13. kolovoza 2012.</ref> == Rođenja == === Siječanj – ožujak === * [[1. siječnja]] – [[Ante Dabro]], australski umjetnik hrvatskog porijekla * [[5. siječnja]] – [[Ngũgĩ wa Thiong'o]], kenijski književnik * [[10. siječnja]] – [[Donald Knuth]], [[SAD|američki]] [[programiranje|programer]] * [[11. siječnja]] – [[Vladimir Krpan]], hrvatski pijanist * [[19. siječnja]] – [[Marko Culej]], hrvatski biskup († [[2006.]]) * [[23. siječnja]] – [[Vladimir Veselica]], hrvatski ekonomist († [[2013.]]) * [[26. siječnja]] – [[Ferdinand Radovan]], hrvatski operni pjevač († [[2009.]]) * [[1. veljače]] – [[Igor Kuljerić]], hrvatski skladatelj, dirigent i akademik († [[2006.]]) *[[24. veljače]] – [[Mladen Kušec]], hrvatski pjesnik, pripovjedač, publicist i novinar († [[2020.]]) === Travanj – lipanj === * [[18. travnja]] – [[Stanko Poklepović]], hrvatski nogometni trener * [[26. travnja]] – [[Božo Biškupić]], hrvatski političar * [[14. svibnja]] – [[Juraj Gracin]], hrvatski talijanist i kroatist († [[2021.]]) * [[21. svibnja]] – [[Anto Gardaš]], hrvatski književnik († [[2004.]]) * [[6. lipnja]] – [[Iva Marjanović]], hrvatska glumica * [[7. lipnja]] – [[Gennadij Pavlovič Jakovljev]], ruski botaničar * [[30. lipnja]] – [[Mirko Novosel]], hrvatski košarkaški trener === Srpanj – rujan === * [[4. srpnja]] – [[Bill Withers]], američki pjevač i tekstopisac * [[12. srpnja]] – [[Jagoda Antunac]], hrvatska glumica († [[1987.]]) * [[20. srpnja]] – [[Natalie Wood]], američka glumica († [[1981.]]) * [[28. srpnja]] – [[Arsen Dedić]], hrvatski pjevač († [[2015.]]) * [[6. kolovoza]] – [[August Kovačević]], hrvatski jezikoslovac, akademik HAZU * [[11. kolovoza]] – [[Ante Kostelić]], hrvatski skijaški trener * [[21. kolovoza]] – [[Saša Dabetić]], hrvatska glumica († [[2003.]]) * [[22. kolovoza]] – [[Fedor Kritovac]], hrvatski arhitekt i kritičar († [[2011.]]) * [[29. kolovoza]] – [[Elliott Gould]], američki glumac * [[28. rujna]] – [[Ben E. King]], američki soul pjevač († [[2015.]]) === Listopad – prosinac === * [[23. rujna]] – [[Romy Schneider]], austrijsko-njemačka glumica († [[1982.]]) * [[28. rujna]] – [[Ljubo Stipišić]], hrvatski melograf, aranžer, skladatelj i dirigent († [[2011.]]) * [[3. listopada]] – [[Tereza Kesovija]], hrvatska pjevačica * [[3. listopada]] – [[Eddie Cochran]], [[SAD|američki]] [[glazbenik]] († [[1960.]]) * [[5. studenog]] – [[Joe Dassin]], američko-francuski pjevač († [[1980.]]) * [[12. prosinca]] – [[Connie Francis]], američka pjevačica i glumica * [[30. prosinca]] – [[Ljiljana Molnar Talajić]], hrvatska operna pjevačica († [[2007.]]) == Smrti == === Siječanj – ožujak === * [[28. ožujka]] – [[Džemaludin Čaušević]], hrvatski imam i prevoditelj Kurana (* [[1870.]]) === Travanj – lipanj === * [[27. travnja]] – [[Edmund Husserl]], njemački filozof (* [[1859.]]) * [[23. svibnja]] – [[Anatolij Rjabov]], erzjanski jezikoslovac (* [[1894.]]) * [[1. lipnja]] – [[Ödön von Horváth]], austrijski književnik (* [[1901.]]) === Srpanj – rujan === * [[15. rujna]] – [[Thomas Wolfe]], američki književnik (* [[1900.]]) * [[21. rujna]] – [[Ivana Brlić-Mažuranić]], hrvatska književnica (* [[1874.]]) === Listopad – prosinac === * [[5. listopada]] – [[Sveta Faustina Kowalska]], poljska katolička svetica (* [[1905.]]) * [[24. listopada]] – [[Ernst Barlach]], njemački kipar i književnik (* [[1870.]]) * [[25. prosinca]] – [[Karel Čapek]], češki književnik (* [[1890.]]) === Nepoznat datum smrti === [[Kamilo Horvatin]], hrvatski političar (* [[1896.]]) == Nobelova nagrada za 1938. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''fizika''']]: [[Enrico Fermi]] * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''kemija''']]: [[Richard Kuhn]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''fiziologija i medicina''']]: [[Corneille Heymans]] * [[Nobelova nagrada za književnost|'''književnost''']]: [[Pearl S. Buck]] * [[Nobelova nagrada za mir|'''mir''']]: [[Nansenov međunarodni ured za izbjeglice]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = 1938 |commonscathr = 1938. }} jihyql4acqxuw33rk4euaoi1a6kbj82 0 6285 6447083 6446432 2022-08-20T17:28:13Z RadioElectrico 111026 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|lipanj 2009.}} {{Oružani sukob |naziv = Hladni rat |slika = [[Datoteka:Cold War Map 1980.svg|250px]] |mjesto = [[svijet]] |datum = [[1945.]] – [[1991.]] |ishod = *[[Kineski građanski rat]] *[[Korejski rat]] *[[Marshallov plan]] *[[Invazija u Zaljevu svinja|Američka intervencija na Kubi]] *[[Angolski građanski rat]] *[[Bliskoistočni sukob]] *[[Sovjetsko-afganistanski rat]] ''i ostali'' * pad real-socijalizma u ist. Europi * propad Sovjetskog saveza * Jugoslavija je postala beznačajnom zemljom propašću SSSR-a * pobjeda kapitalističkog tabora |sukobljeni1='''[[NATO]] članice:''' *[[Datoteka:Flag of the United States.svg|border|22px]] [[Sjedinjene Države]] *[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|border|22px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] *Ostale zemlje [[NATO]]-a {{Collapsible list|title=<center><small>- (Popis članica)</small></center>|[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|border|22px]] [[Belgija]]|[[Datoteka:Flag of Canada (Pantone).svg|22px]] [[Kanada]]|[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|22px]] [[Češka]]|[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|22px]] [[Danska]]|[[Datoteka:Flag of France.svg|border|22px]] [[Francuska]]|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|22px]] [[Zapadna Njemačka]]|[[Datoteka:Flag of Greece.svg|border|22px]] [[Grčka]]|[[Datoteka:Flag of Iceland.svg|border|22px]] [[Island]]||[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|22px]] [[Italija]]|[[Datoteka:Flag of Luxembourg.svg|border|22px]] [[Luksemburg]]|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|border|22px]] [[Norveška]]|[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|22px]] [[Portugal]]|[[Datoteka:Flag of Romania.svg|22px]] [[Rumunjska]]|[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|border|22px]]|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|22px]] [[Španjolska]]|[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|22px]] [[Turska]]}} <!-- !!! ne dodavati druge zemlje !!! --> '''Učesnici izvan [[NATO]]-a:''' *[[Datoteka:Flag of Australia (converted).svg|border|22px]] [[Australija]] *[[Datoteka:Flag of El Salvador.svg|border|22px]] [[Salvador]] *[[Datoteka:Flag of Ethiopia.svg|22px]] [[Etiopija]] *[[Datoteka:Flag of India.svg|border|22px]] [[Indija]] *[[Datoteka:Flag of Israel.svg|border|22px]] [[Izrael]] *[[Datoteka:Flag of Kenya.svg|22px]] [[Kenija]] *[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|border|22px]] [[Južna Koreja]] *[[Datoteka:Flag of Lebanon.svg|border|22px]] [[Libanon]] *[[Datoteka:Flag of New Zealand.svg|border|22px]] [[Novi Zeland]] *[[Datoteka:Flag of Pakistan.svg|border|22px]] [[Pakistan]] *[[Datoteka:Flag of the Philippines.svg|border|22px]] [[Filipini]] *[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|22px]] [[Južnoafrička Republika]] |sukobljeni2='''[[Varšavski pakt]] članice: ''' *{{ZD+X/S|SSSR}} *{{border|[[Datoteka:Flag of Albania 1946.svg|20px]]}} [[Albanija]] (naknadno istupila iz ideoloških razloga) *{{border|{{ZD|Č|ČSSR}}}} [[Čehoslovačka]] *{{border|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|20px]]}} [[Rumunjska]] *{{border|{{ZD|D|DRNJ}}}} [[DDR]] *{{border|[[Datoteka:Flag of Hungary 1949-1956.svg|border|20px]]}} [[Mađarska]] *{{border|{{ZD|P|POLJ}}}} [[Poljska]] *{{border|[[Datoteka:Flag of Bulgaria (1946-1967).svg|20px]]}} [[Bugarska]] |sukobljeni3='''[[Pokret nesvrstanih]] glavne članice: ''' *{{ZD|J|JUG}} [[SFRJ|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] *{{ZD+X/I|INDN}} *[[Datoteka:Flag of the Arab League.svg|22px|border]]<br>[[Arapska liga]] *{{ZD+X/V|VIJ}} *{{ZD+X/K|KUB}} *{{ZD+X/J|JAR}} *{{ZD+X/D|DR KONGO}} ''i ostali'' |zapovjednik1={{ZD|U|UK}} [[Winston Churchill]] |zapovjednik2={{ZD|S|SSSR}} [[Josif Staljin]] |zapovjednik3={{ZD|J|JUG}} [[Josip Broz Tito]] }} [[Datoteka:Cold War Map 1980 copy.png|mini|500px|[[Svijet]] u hladnom ratu. '''LEGENDA''': '''tamno plavo''' - države [[NATO]]-a; '''svijetlo plavo''' - drugi saveznici [[SAD]]-a; '''tamno crveno''' - [[Varšavski pakt]]; '''crveno''' - [[Socijalizam|socijalističke]] zemlje saveznički povezane sa [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]]; '''svijetlo crveno''' - ostali saveznici Sovjetskog Saveza; '''tamno crvene točke''' - [[Komunizam|komunistička]] [[Gerila|gerilska]] udruženja, '''tamno plave točke''' - [[Antikomunizam|antikomunistička]] gerilska udruženja.]] '''Hladni rat''' bio je politički sukob između [[NATO|zapadnih sila]] predvođenih [[SAD]]-om i [[Varšavski pakt|istočnih sila]] predvođenih [[SSSR]]-om koji se vodio od [[1945.]] do [[1991.]] Hladni je rat tada vođen svim mogućim sredstvima, no nikada nije prerastao u masivni [[rat|oružani sukob]] svjetskih razmjera. Hladni rat primarno je obilježen ekonomskim, političkim i propagandnim ''"sukobima"'' između Zapada i Istoka, radi suzbijanja utjecaja neprijateljskog bloka. Glavno je obilježje rata [[utrka u naoružanju]], no rat je donio i znatne napretke na području kulture, sporta, znanosti i tehnologije, od kojih je najznačajnija [[svemirska utrka]] čiji je rezultat bio odlazak čovjeka u [[svemir]]. Naposljetku je zapadni blok - kombinacijom programa gospodarske pomoći kojom se nastojalo ukloniti razloge komunističkim revolucijama, utrke u naoružanju, te raznih diplomatskih, obavještajnih i vojnih aktivnosti - uspio spriječiti veće širenje komunističkih revolucija po svijetu, a istočni blok se zbog ekonomskih poteškoća više nije gospodarski mogao nadmetati s mnogo bogatijim Zapadom: 1991. god. se naposljetku raspao SSSR, što se smatra krajem hladnog rata. ==Naziv== [[Datoteka:Winston Churchill and Bernard Baruch talk in car in front of Baruch's home, 14 April 1961.jpg|300px|mini|[[Winston Churchill]] i [[Bernard Baruch]], dvojica ''"odgovornih"'' za naziv ''hladni rat'' i uvod u njega u automobilu [[14. travnja]] [[1961.]]]] Prvi put, naziv "hladni rat" upotrebljava George Orwell u svom eseju "[http://orwell.ru/library/articles/ABomb/english/e_abomb Atomska bomba i ti]" 1945. godine. Naziv '''hladni rat''' upotrijebio je i [[Bernard Baruch]], savjetnik američkog predsjednika, tijekom jedne debate u američkom Kongresu [[1947.]] godine. Pojam ''hladni rat'' veže se i za britanskog premijera [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]] koji je skovao krilaticu o ''[[Željezna zavjesa|željeznoj zavjesi]]'' koju su [[komunizam|komunisti]] ''"spustili"'' između svog i ''"slobodnog svijeta"''. On je u ožujku [[1946.]] u [[Fulton]]u ([[SAD]]) pozvao na ''križarski rat'' protiv komunizma, podsjećajući na obavezu obrane atlantske zajednice i vojnog zbližavanja ugroženih država. Ta istupanja bila su znak da svijet ulazi u takozvani hladni rat. ==Povijest== ===Prije hladnog rata=== {{glavni|Korijeni hladnog rata}} Postoje neke nesuglasice oko početka hladnoga rata. Iako većina povjesničara tvrdi da je počeo neposredno nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], neki tvrde da se uzroci hladnog rata mogu naći već nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] iako napetosti između Rusije/SSSR-a, Britanije i Amerike sežu još u [[19. stoljeće|XIX. stoljeće]]. Ideološki sukob između [[komunizam|komunizma]] i [[kapitalizam|kapitalizma]] počeo je [[1917.]] nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] kada se [[SSSR]] izdigao kao prva velika komunistička sila. Ovo je prvi događaj koji je rusko-američke odnose doveo u pitanje i postavio ih kao dugotrajni problem svim vođama u svijetu.<ref name = "Gaddis">[[John Lewis Gaddis]], ''Russia, the Soviet Union, and the United States'' An Interpretive History''. 1990., str. 57</ref> [[Datoteka:Flag of the United States.svg|mini|200px|[[Sjedinjene Američke Države]] - država predvodnica [[kapitalizam|kapitalističkih]] sila i [[NATO]] pakta i oštra protivnica [[SSSR]]-a i [[komunizam|komunizma]]]][[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|mini|200px|[[Sovjetski Savez]] - država predvodnica [[komunizam|komunističkih]] sila i velik protivnik ''Zapadnog bloka'' i [[kapitalizam|kapitalizma]].]] Mnogi događaji doveli su do međusobnog nepovjerenja između SAD-a i SSSR-a: #američka intervencija tijekom [[Ruski građanski rat|Ruskog građanskog rata]] u kojem su pomagali [[Bijela garda|Bijeloj gardi]], #izlazak [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] nakon potpisivanja [[Mir u Brest-Litovsku|mira u Brest-Litovsku]], #[[Boljševizam|boljševističko]] odbacivanje kapitalizma,<ref name = "Halliday">Halliday, Fred. "Cold War". ''The Oxford Companion to the Politics of the World''. Oxford University Press Inc., 2001., str. 2e.</ref> #američko nepriznavanje [[SSSR]]-a do [[1933.]]<ref name = "LaFeber 1991">[[Walter LaFeber]], "Cold War." ''A Reader's Companion to American History'', Eric Foner i John A. Garrraty, ure. Houghton Mifflin Company, 1991.</ref> I prije Drugog svjetskog rata bilo je događaja koji su doveli do povećanja međusobnog nepovjerenja: #britansko popuštanje [[Treći Reich|Nijemcima]], #[[Pakt Ribbentrop-Molotov]].<ref name = "LaFeber 1991" /> ===Drugi svjetski rat i poslijeratno razdoblje (1939. – 1947.)=== {{glavni|Drugi svjetski rat}} Tijekom rata Sovjeti su mislili da će Angloamerikanci dati njima preuzeti veći teret rata i da će se oni uključiti pri kraju, kako bi utjecali na mirovne sporazume i zavladali Europom.<ref>Gaddis 1990., str. 151</ref> Neki povjesničari, poput Johna Lewisa Gaddisa, to osporavaju navodeći druge vojne i strateške kalkulacije za vrijeme [[Dan D|napada na Normandiju]].<ref>Gaddis 1990., str. 151-153</ref> No, kriva sovjetska percepcija o Zapadu i jednaka percepcija Zapada o SSSR-u dovele su do snažnih napetosti među [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]. Bilo je mnogo nesuglasica među Saveznicima o izgledu poslijeratne Europe. Obje su strane imale vrlo različite poglede o uspostavljanju sigurnosti poslije rata. Amerikanci su sigurnost shvaćali u situacijskim uvjetima, misleći da bi, ako se američki stil vlade proširi na što više zemalja, zemlje mogle svoje probleme riješiti mirno, putem međunarodnih organizacija.<ref>Gaddis 1990., str. 156</ref> Sovjetski su vođe gledali sigurnost preko prostora.<ref>Gaddis 1990., str. 176</ref> Ovaj način razmišljanja uvjetovan je ruskom povijesnom situacijom. Željeli su ovakav plan zbog toga što su u posljednjih 150 godina napadani dosta često.<ref>Id.</ref> [[Datoteka:Yalta summit 1945 with Churchill, Roosevelt, Stalin.jpg|mini|250px|lijevo|[[Winston Churchill]] (lijevo), [[Franklin Delano Roosevelt]] (sredina) i [[Josif Staljin]] (desno) tijekom [[Konferencija u Jalti|konferencije u Jalti]]. Na ovoj su se konferenciji vođe Saveznika pokušale dogovoriti oko podjele poslijeratne Europe, no zbog snažnih nesuglasica konačan dogovor nije postignut.]] Na [[Konferencija u Jalti|konferenciji u Jalti]] u veljači [[1945.]] sastali su se britanski premijer [[Winston Churchill]], američki predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt]] i generalni sekretar KPSS-a [[Josif Staljin]] kako bi se dogovorili oko izgleda poslijeratne Europe, no čvrst dogovor nije postignut zbog snažnih nesuglasica. Nakon pobjede Saveznika u [[Berlin]]u, Sovjeti su efikasno okupirali Istočnu Europu, a SAD je imao velik dio Zapadne Europe. U [[Saveznička okupacija Njemačke|okupiranoj Njemačkoj]] Sovjeti, Amerikanci, Britanci i Francuzi uspostavili su četiri savezničke zone dok se ne riješi konačna podjela Njemačke. [[Datoteka:Bigthree-photofromjapanesewiki.jpg|250px|mini|"Velika trojica" na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]]: [[Clement Attlee]] (lijevo, UK), Harry Truman (sredina, SAD) i [[Josif Staljin]] (desno, SSSR) sa svojim glavnim suradnicima iza njih: [[William D. Leahy]] (zadnji lijevo, SAD), [[Ernest Bevin]] (lijevo, UK), [[James F. Byrnes]] (sredina, SAD) i [[Vjačeslav Molotov]] (desno, SSSR). Na ovoj konferenciji saveznički vođe rješavali su problem budućnosti Njemačke i Istočne Europe.]] [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]], koja je počela u srpnju, prisustvovali su britanski premijer [[Clement Attlee]], američki predsjednik [[Harry S. Truman]] i generalni sekretar KPSS-a [[Josif Staljin]]. Na ovoj su konferenciji saveznički vođe rješavali ozbiljan problem budućnosti Njemačke i Istočne Europe.<ref name = "Byrd">Peter Byrd, "Cold War" ''The Concise Oxford Dictionary of Politics''. Ure. Iain McLean i Alistair McMillan. Oxford University Press, 2003.</ref> Osim rješavanja tog problema, predsjednik Truman obavijestio je Staljina da SAD posjeduje novo moćno oružje. Staljin je na to odgovorio: ''"Drago mi je čuti za bombu i nadam se da će biti upotrijebljena."''<ref>[http://thoughtsonmilitaryhistory.wordpress.com/2007/11/09/why-did-truman-drop-the-bomb/ Zašto je Truman bacio bombu? « Misli o vojnoj povijesti]</ref> Samo tjedan dana nakon konferencije SAD je bacio [[atomska bomba|atomske bombe]] na japanske gradove [[Hirošima|Hirošimu]] i [[Nagasaki]]. [[Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija]] dovelo je do jedne od najvećih katastrofa u ljudskoj povijesti i do povećanja tenzija između SAD-a i SSSR-a. Nedugo nakon napada Staljin je protestirao američkim dužnosnicima kada je Truman Sovjetima ponudio tek malo utjecaja u [[Okupacija Japana|okupiranom Japanu]].<ref>LaFeber 2002., str. 28</ref> U veljači [[1946.]] ''[[Članak X|Dugi telegram]]'' [[George F. Kennan|Georgea F. Kennana]] iz [[Moskva|Moskve]] pridonio je američkom sagledavanju Sovjetskog Saveza kao države prožete izrazitim nepovjerenjem i neprijateljstvom prema SAD-u i čitavom Zapadu, u kojoj je sastavni dio službene politike ideja o produbljivanju sukoba između "kapitalističkih" država te potom korištenja tih "kapitalističkih" ratova kako bi se nezadovoljstvo u narodu iskoristilo za podizanje komunističkih revolucija, te koja nastavlja izrazito mnogo ulagati u svoju vojnu snagu - ali s kojom je zacijelo moguće postići dogovor o međusobnom miru.<ref name="Schmitz">David F. Schmitz, "Cold War (1945–91): Causes" ''The Oxford Companion to American Military History''. John Whiteclay Chambers II, ure., Oxford University Press 1999.</ref> <ref>[https://digitalarchive.wilsoncenter.org/document/116178.pdf "The Long Telegram"], George Kennan, 22. veljače 1946. Preslika na stranicama "Digital Archive International History Declassified". Pristupljeno 18. kolovoza 2022.</ref>Takva slika o SSSR-u kao vrlo neprijateljski nastrojenoj zemlji doprinijela je daljnjem ratu napetosti između SAD-a i SSSR-a. Nekoliko tjedana nakon objavljivanja ''Dugog brzojava'', [[Winston Churchill]] održao je svoj poznati govor u [[Fulton]]u, u [[Missouri]]ju, naslovljen ''"[[Željezna zavjesa]]"''. U tom govoru Churchill poziva Angloamerikance na savez protiv Sovjeta, za koje je rekao da su spustili ''željeznu zavjesu'' ''"od [[Szczecin]]a na Baltiku do [[Trst]]a na Jadranu."''<ref name="Schmitz" /> Dana [[6. rujna]] [[1946.]] [[James F. Byrnes]] održao je govor u [[Njemačka|Njemačkoj]] u kojem je odbacio [[Morgenthauov plan]] kojim se predvidjelo trajno svođenje Njemačke na stanje siromašne zemlje, te upozorio SSSR da će SAD ostati vojno nazočne u Europi na neodređen vremenski period. Sam Byrnes poslije je priznao: ''"Odbijanje našeg vlastitog programa bilo je radi pridobivanja Nijemaca [...] bila je to bitka između nas i Rusa oko mozgova [...]."''<ref>{{jezikk|eng.}} [http://www.daz.org/enJamesFByrnes.html Curtis F. Morgan, Southern Partnership: James F. Byrnes, Lucius D. Clay i Njemačka, 1945. - 1947.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080705193541/http://www.daz.org/enJamesFByrnes.html |date=5. srpnja 2008. }}</ref> Umjesto trajnog poniženja Njemačke, Sjedinjene Američke Države su joj odlučile pomoći da postane važni američki saveznik, uključujući je u tzv. [[Marshallov plan]] gospodarske obnove Europe.<ref>[https://www.crf-usa.org/images/pdf/gates/Marshall_Plan.pdf "The Marshall Plan for Rebuilding Western Europe"], "Constitutional Rights Foundation", str. 2-4. Pristupljeno 4. travnja 2022.</ref> Američka pomoć u sklopu Marshallovog plana bila je ponuđena i zemljama na istoku Europe kojima je dominirala sovjetska politika. Prema očekivanjima, zbog velikog nepovjerenja prema Zapadu, sve su te zemlje odbile američku pomoć.<ref>[https://www.crf-usa.org/images/pdf/gates/Marshall_Plan.pdf „The Marshall Plan for Rebuilding Western Europe” {{eng oznaka}}] ''Constitutional Rights Foundation'', str. 2-4. Pristupljeno 4. travnja 2022.</ref>Slično kao s Njemačkom, postupljeno je potom i s Japanom.<ref>[https://adst.org/oral-history/fascinating-figures/george-kennan-containment-and-the-cold-war/ "George Kennan — Containment and the Cold War"], poglavlje “That trip to Japan was probably the most important thing that he did, after the Marshall Plan”, autor Marshall Green, "Association for Diplomatic Studies and Training". Pristupljeno 4. travnja 2022.</ref> Nakon što je osigurao široku političku podršku u [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresu SAD-a]], američki predsjednik Harry S. Truman je proglasio novu doktrinu vanjske politike SAD-a, kasnije nazvanu "[[Trumanova doktrina]]". U razdoblju kada zbog teške gospodarske situacije nije Velika Britanija mogla više ostvarivati utjecaj kakav je do tada ostvarivala diljem Europe, Afrike i Azije, nova je doktrina kretala od postavke da SAD ne može neaktivno gledati nasilno širenje sovjetskoga [[Totalitarizam|totalitarizma]] u neovisne slobodne zemlje - Truman je u veljači 1947. god. ukazao na aktualno stanje s [[Grčki građanski rat|građanskim ratom u Grčkoj]] i mogućnostima destabilizacije stanja u Turskoj i potom čitavom Bliskom Istoku - u prvom redu stoga što američki nacionalni interesi ne mogu biti zaštićeni tek pukom zaštitom američkog teritorija. Prema Trumanovoj doktrini, SAD je gospodarski pomagala zemlje u potrebi, jer "''siromaštvo i oskudica daju rasti sjemenu totalitarnih režima''", a pružala je i vojnu podršku vladama diljem svijeta kako bi se spriječilo svjetsko širenje komunizma.<ref>[https://history.state.gov/milestones/1945-1952/truman-doctrine „The Truman Doctrine, 1947” {{eng oznaka}}], službene stranice Povijesnoga ureda Ministarstva vanjskih poslova SAD-a. Pristupljeno 4. travnja 2022.</ref><ref>[https://www.archives.gov/milestone-documents/truman-doctrine "Truman Doctrine (1947)"], cjeloviti tekst obraćanja Predsjednika H. Trumana Kongresu SAD-a, "Millestone Documents", kod National Archives. Pristupljeno 18. kolovoza 2022.</ref> Sa sovjetske strane, za vrijeme [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] se nastojalo uspostaviti stanovitu miroljubivu suradnju i izbjegavanje velikog rata sa Zapadom - što je i Zapad prihvaćao - ali SSSR nije nipošto odustajao od dominacije nad drugim zemljama koje su došle u njegovu sferu utjecaja kao svojevrsnog "Sovjetskog imperija", niti od nastojanja za širenje "svjetske revolucije", tj. širenja broja zemalja pod Sovjetskom Savezu sklonim komunističkim režimima.<ref>[https://origins.osu.edu/review/failed-empire-soviet-union-cold-war-stalin-gorbachev-new-cold-war-history?language_content_entity=en "A Failed Empire: The Soviet Union in the Cold War from Stalin to Gorbachev (The New Cold War History)"], Ursula Gurney (recenzija knjige Vladislava Zuboka, 2007, University of North Carolina Press), "Origins", prosinac 2012. </ref> Kina, kao najmnogoljudnija komunistička zemlja, zamjerala je Sovjetskom Savezu da nakon [[Josif Staljin|Staljinove]] smrti ne vodi više dovoljno dosljednu komunističku politiku; od 1962. godine je svađa između sovjetskog i kineskog vodstva bila posve očigledna. U lipnju 1963. god. objaviljen je "Prijedlog Komunističke partije Kine u svezi generalne linije međunarodnog komunističkog pokreta", službeno adresiran na vodstvo Komunističke partije Sovjetskog Saveza. U tom dokumentu je kinesko komunističko vodstvo pozivalo na dosljedno provođenje ideje svjetske revolucije, u kojoj postupno treba osigurati da čitav svijet bude "''slobodan od kapitalizma, slobodan od imperijalizma i slobodan od eksploatacije čovjeka po čovjeku''". Tu su kineski komunisti osudili razne "zablude" koje se pojavljuju u međunarodnom komunističkom pokretu, među kojima i ideju da bi bilo moguće razriješiti napetosti između kapitalizma i komunizma bez provođenja komunističke revolucije u svakoj pojedinoj zemlji svijeta.<ref>[https://www.marxists.org/history/international/comintern/sino-soviet-split/cpc/proposal.htm "Prijedlog Komunističke partije Kine u svezi generalne linije međunarodnog komunističkog pokreta"] (prijevod na engleski jezik), 30. ožujka 1963., kod "Sino-Soviet Split Document Archive". Pristupljeno 18. kolovoza 2022.</ref> Uzajamna napadanja za "idejne zablude" vodile su prema javnom razmjenjivanju sličnih dugačkih pisama između dvije komunističke partije<ref>[https://web.archive.org/web/20071225024740/http://www.etext.org/Politics/MIM/classics/mao/polemics/sevenlet.html "SEVEN LETTERS EXCHANGED BETWEEN THE CENTRAL COMMITTEES OF THE COMMUNIST PARTY OF CHINA AND THE COMMUNIST PARTY OF THE SOVIET UNION"], "Foreign Language Press", Peking 1964.</ref> i naposljetku do potpunog odvajanja Kine od bloka koji je obuhvaćao preostale komunističke zemlje predvođene Sovjetskim Savezom.<ref>[["Sino - Soviet Split"]], "Royal Air Force Museum", 18. kolovoza 2022.</ref> ===Blokovi=== Blokovska je podjela učvršćena stvaranjem vojno-političkih saveza. Na jednoj je strani bio blok kojeg su predvodile [[SAD]] ([[kapitalistički sustav]]), a drugi je blok predvodio [[SSSR]] ([[socijalistički sustav]]). Mnogo država nije se željelo pridružiti nijednome bloku. Stoga su one, predvođene [[Egipat|Egiptom]], [[Indija|Indijom]] i [[SFRJ|Jugoslavijom]], 1961. godine utemeljile Pokret nesvrstanih. ====NATO==== {{glavni|NATO}} Sjevernoatlantski savez ([[NATO]]) osnovali su [[1949.]] godine ministri vanjskih poslova [[SAD]]-a, [[UK|Velike Britanije]], [[Francuska|Francuske]], [[Nizozemska|Nizozemske]], [[Belgija|Belgije]], [[Luksemburg]]a, [[Norveška|Norveške]], [[Island]]a, [[Kanada|Kanade]], [[Italija|Italije]], [[Portugal]]a i [[Danska|Danske]]. Njegovo sjedište bilo je u [[Bruxelles]]u a osnovna zadaća bila je spriječiti Sovjetski Savez prodrijeti u zapadnu Europu. Države na zapadu i članice NATO pakta bile su kapitalističke i vjerovale u važnost slobode privatnog vlasništva. [[Datoteka:NATO vs. Warsaw (1949-1990).svg|300px|mini|Odnos članica [[NATO]] pakta (plava boja) i [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] (crveno)]] ====Varšavski pakt==== {{glavni|Varšavski pakt}} Iste je godine [[Sovjetski Savez]] objavio da posjeduje atomsku bombu, a u [[Kina|Kini]] su na vlast došli komunisti. Nakon [[Staljin]]ove smrti [[1953.]] malo je popustila napetost u međunarodnim odnosima, ali su ipak [[1955.]] godine SSSR i zemlje istočne Europe stvorili [[Varšavski pakt]]. SSSR i njegovi saveznici htjeli su stvoriti besklasno društvo u kojem se sve dijelilo podjednako. Njegove članice bile su [[SSSR]], [[Bugarska]], [[Čehoslovačka]], [[Istočna Njemačka]], [[Mađarska]], [[Poljska]] i [[Rumunjska]], a do 1968. i [[Albanija]]. Imao je svoje organe i jedinstven glavni stožer te svoje sjedište u [[Moskva|Moskvi]]. ===Od Marshallova plana do Korejskoga rata (1947. – 1953.)=== {{glavni|Hladni rat (1947. - 1953.)}} Trumanovi su savjetnici do [[1947.]] vjerovali da je krajnje vrijeme oduprijeti se utjecaju Sovjetskog Saveza.<ref name = "Schmitz" /> U Europi je financijska pomoć opadala, a nestašice hrane i neophodnih potrepština bili su česte. Trumanovi su se savjetnici bojali da bi SSSR mogao umanjiti moć SAD-a u poslijeratnom periodu zbunjenosti i kolapsa. Važan događaj koji je predstavljao uvod u hladni rat bila je [[Iranska kriza 1946.|Iranska kriza]] iz [[1946.]] godine.<ref name="IranicaRusII">{{eng icon}} {{Citiranje knjige|url=http://www.iranicaonline.org/articles/russia-ii-iranian-soviet-relations-1917-1991|lokacija=New York|poglavlje=ii. Iranian-Soviet Relations (1917-1991)|prezime=Mamedova|ime=Nina Mikhailovna|naslov=Russia|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|datum=6. ožujka 2009.}}</ref> Neposredno nakon svršetka Drugog svjetskog rata, uspokos odredbama [[Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana|iransko-britansko-sovjetskog ugovora o savezu]] prema kojima su strane trupe bile dužne napustiti [[Iran]] u roku od 6 mjeseci nakon okončanja rata,<ref name="IranicaRusII" /> Staljin je odlučio da sovjetska vojska ostane na sjeverozapadu iranskog teritorija pod izlikom kako je to područje vitalno za sovjetsku sigurnost. Razlogom Staljinove teritorijalne penetracije prema tom području smatraju se bogata nalazišta [[Nafta|nafte]] u [[Azarbajdžan (Iran)|Iranskom Azarbajdžanu]] koja su tijekom rata istraživali upravo Sovjeti.<ref name="IranicaRusII" /> Kako bi osnažio sovjetski utjecaj, pokušana je uspostava dvaju marionetskih [[režim]]a, [[Kurdi|kurdske]] [[Republika Mahabad|Republike Mahabad]] i [[Azeri|azerske]] [[Narodna Republika Azerbajdžan|Narodne Republike Azerbajdžan]].<ref name="IranicaRusII" /> Nakon [[rat|oružanog sukoba]] u kojem je [[Oružane snage Irana|iranska vojska]] suzbila separatiste i političke intervencije [[SAD|Sjedinjenih Država]] u [[UN|Ujedinjenim narodima]] (rezolucije br. 3. i 5.), [[Josif Staljin]] odustao je od daljnjih teritorijalnih pretenzija i povukao preostale dijelove [[SSSR|sovjetske]] vojske iz [[Iran]]a.<ref name="IranicaRusII" /> Događaj koji je natjerao Trumana i formalno usvojiti [[Politika blokiranja|politiku blokiranja]] (engl. "''containment''") jest objava britanske vlade u veljači [[1947.]] da više ne može financirati grčke monarhiste u njihovu sukobu protiv komunističke vojske u [[Grčki građanski rat|građanskom ratu]]. Cilj politike blokiranja bilo je zaustavljanje [[domino efekt|domino-efekta]] približavanja zemalja komunističkom SSSR-u, a udaljavanja od američko-europskog kapitalizma. Politika je formalno usvojena jer Amerikanci [[Grčki građanski rat]] nisu shvatili tek kao građanski sukob nego kao pokušaj SSSR-a da proširi svoj utjecaj. To gledište je vjerojatno bilo pogrešno jer komunističkim pobunjenicima nije pomagala službena [[Moskva]] nego [[SFRJ|FNR Jugoslavije]], čije je vodstvo tu uvelike djelovalo na svoju ruku.<ref name="LaFeber 1991" /> [[Datoteka:Truman_desk.jpg|mini|lijevo|250px|Predsjednik [[Harry S. Truman|Truman]] iznosi svoju doktrinu o ograničavanju utjecaja komunizma]] Pobjeda antikomunističkih snaga dovela je do grčkog članstva u [[NATO|NATO-u]] i do definiranja ideološke ravnoteže snaga oko [[Egejsko more|Egejskog mora]] tijekom čitavoga hladnog rata. Državni tajnik [[Dean Acheson]] optužio je SSSR za urotu protiv grčkih rojalista radi proširivanja svog utjecaja na Srednji istok, Aziju i Afriku. Trumanova je administracija u ožujku [[1947.]] izdala tzv. ''"[[Trumanova doktrina|Trumanovu doktrinu]]"'' o zaustavljanju širenja komunizma davajući Turskoj i Grčkoj ekonomsku pomoć. Truman u doktrini kaže: {{citat|Politika Sjedinjenih Država mora biti da pomaže slobodnim narodima koji se opiru podređivanju oružanih manjina ili vanjskih pritisaka.}} Truman je svojom doktrinom potaknuo Amerikance dati 400 milijuna dolara pomoći Grčkoj. Radi ''"mobiliziranja"'' kongresa s većinom iz redova [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanske stranke]], predsjednik iz redova [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]] je rat u Grčkoj prikazao kao sukob između ''"slobodnih"'' ljudi i ''"totalitarnih"'' režima time dramatično podižući retoričke uloge rata.<ref name = "LaFeber 1991" /> Pomažući Grcima, Truman je postavio pravilo prema kojem bi SAD pomagao režimima koji bi tražili pomoć u borbi protiv komunizma, neovisno o tome jesu li u tim zemljama izgrađene kvalitetne demokratske institucije i bez obzira koliko ti nekomunistički režimi bili korumpirani i represivni.<ref name = "LaFeber 1991" /> Ovo je očit primjer koliko su daleko Amerikanci bili spremni ići radi zaustavljanja širenja komunizma.<ref name="#1">Gaddis 1990, str. 186</ref> Bez financijske pomoći koja je stizala iz SAD-a zapadnoeuropske države teško su se same mogle oporaviti od velikih gubitaka nakon rata. Komunističke partije sve su više pobjeđivale na slobodnim izborima u zemljama kao što su [[Italija]] i [[Francuska]]. Američka se vlast bojala da bi ekonomska kriza u Zapadnoj Europi mogla doći do te razine da komunističke partije i tu preuzmu vlast (nakon čega "normalne" demokracije u tim zemljama više ne bi bilo - šef komunističke partije Italije [[Palmiro Togliatti]] se primjerice 1948. godine svečano proglašava za ultimativnu "vrlinu" vjernost Sovjetskom Savezu i osobno [[Josif Staljin|"drugu Staljinu]], najvećem od svih, našem vođi i učitelju", a države pod dominacijom SSSR-a naziva "zemljama nove demokracije"; kakvoj "novoj demokraciji" treba težiti i Italija<ref>[http://www.dellarepubblica.it/congressi-pci Izvještaj i zaključci VI. Kongresa Talijanske komunističke partije održanog u Milanu 5.-10. siječnja 1948. godine] (talijanski), Palmiro Togliati, kod "dellarepubblica". Pristupljeno 18. kolovoza 2022.</ref>), putem izbora ili revolucija.<ref name="#1"/> Neki su se američki političari, k tome bojali da bi i njihova država mogla doživjeti krizu ako se uskoro ne poveća potražnja za izvozom u Zapadnu Europu - od povećavanja trgovine s obnovljenim europskim gospodarstvima očekivala se i gospodarska korist za SAD. [[Datoteka:Marshall Plan poster.JPG|mini|200px|Poster za [[Marshallov plan]] (hrv. "''Kakvo god bilo vrijeme, moramo krenuti '''zajedno'''.''"(u engleskoj inačici postoji rima)).]] Godine [[1948.]] [[Komunistička partija Čehoslovačke]], uz potporu SSSR-a, preuzela je vlast izvršivši [[Komunističko preuzimanje vlasti u Čehoslovačkoj|državni udar]] i tako uspostavivši komunističku vladavinu koja je trajala više od četrdeset godina. Zapadne sile bile su šokirane ovim događajem, što je uzrokovalo užurbano usvajanje [[Marshallov plan|Marshallova plana]]. Za američku vlast prijetnje balansu moći u Europi nisu uvijek bile vojne, nego i ekonomske i političke.<ref name = "Schmitz" /> George Kennan sažeo je problem na sastanku [[State Department]]a u svibnju [[1947.]]: ''"Komunističke aktivnosti"'' nisu bile ''"korijeni problema u Zapadnoj Europi"'' nego su glavni razlog problema bili ''"razorni efekti rata na ekonomsku, političku i socijalnu strukturu Europe."''<ref name = "Kennan">George F. Kennan, ''Memorirs: 1925-1950'' An Atlantic Monthly Press Book, 1967. str. 335-336.</ref> Prema njemu, ''"komunisti su iskorištavali krizu"'' kako bi osvojili moć.<ref name = "Kennan" /> Na savjet State Departmenta Trumanova je doktrina dopunjena [[Marshallov plan|Marshallovim planom]], službenim planom SAD-a o obnovi poslijeratne Europe i suzbijanju utjecaja komunizma nakon Drugog svjetskog rata. Zadatak o izradi plana dobio je [[George Marshall]]. Kada je plan već bio donesen, generali [[Lucius D. Clay|Clay]] i Marshall su zajedno s Trumanovom administracijom shvatili da provedba plana neće biti uspješna bez obnavljanja njemačke industrijske baze o kojoj su prije ovisili.<ref>[http://www.usip.org/pubs/peaceworks/pwks49.pdf Ray Salvatore Jennings "The Road Ahead: Lessons in Nation Building from Japan, Germany, and Afghanistan for Postwar Iraq"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031223120803/http://www.usip.org/pubs/peaceworks/pwks49.pdf |date=23. prosinca 2003. }} svibanj 2003., Peaceworks No. 49 str.15</ref> U srpnju je Truman opozvao [[Morgenthauov plan]] JCS 1067 koji je naređivao američkim snagama u okupiranoj Njemačkoj ''"da ne poduzimaju nijedan korak prema ekonomskoj rehabilitaciji Njemačke."'' Zamijenio ga je JCS 1779 koji je govorio da ''"uredna, uspješna Europa treba ekonomske doprinose stabilne i produktivne Njemačke."''<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,887417,00.html Pas de Pagaille!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071014043427/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,887417,00.html |date=14. listopada 2007. }} [[Time (časopis)|]] 28. srpnja 1947.</ref> Truman je u srpnju i reorganizirao vladu kako bi se borio u hladnom ratu. [[Akt o državnoj sigurnosti iz 1947.]], koji je [[Harry Truman|Truman]] potpisao [[26. srpnja]], stvorio je objedinjeno [[Ministarstvo obrane (SAD)|Ministarstvo obrane]], [[CIA]]-u (''Central Intelligence Agency'') i Nacionalno sigurnosno vijeće. Ove će organizacije postati glavne birokracije SAD-a tijekom hladnog rata.<ref name = "Karabell">[[Zachary Karabell]], "Cold War (1945–91): External Course" ''The Oxford Companion to American Military History''. John Whiteclay Chambers II, ed., Oxford University Press 1999.</ref> Dvojne politike Trumanove doktrine i Marshallova plana dovele su do toga da Zapadna Europa, Grčka i Turska od SAD-a prime milijarde dolara pomoći. Uz pomoć SAD-a Grčka je [[1949.]] pobijedila komunističke sile u ratu, a u [[Italija|Italiji]] su na izborima [[1948.]] demokršćani porazili snažnu komunističko-socijalističku koaliciju. SAD je konsolidirao svoju novu ulogu kao gospodar Zapada. Kao osveta zapadnjačkim težnjama za ujedinjenjem [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]], SSSR je u [[Zapadni Berlin|Zapadnom Berlinu]] postavio blokade kako bi spriječio ulazak zapadnih sila u grad. [[Berlinska blokada]] predstavlja prvu veliku krizu hladnoga rata. No Truman je uspio zrakom ([[Berlinski let]]) osigurati opskrbu savezničkih vojnika i civilnog stanovništva koji su ostali zarobljeni u Berlinu, uspostavivši zračni most usprkos protivljenju SSSR-a kao okupacijske vlasti u okolnim područjima. Godine [[1948.]] [[Josip Broz Tito]], vođa [[SFRJ]]-a i [[Josif Staljin]], vođa [[SSSR]]-a, došli su u sukob dijelom zbog "neposluha" sovjetskim savjetnicima u Beogradu, te vjerojatno u većoj mjeri povodom traženja Moskve da Jugoslavija odustane od potpore komunističkim gerilcima u Grčkoj. Zbog odbijanja Staljinovih zahtjeva, SFRJ je [[1948.]] isključen iz [[Kominform]]a, što je uzrokovalo njegovo nepovjerenje prema SSSR-u (koje je obnovljeno za Hruščovljeva mandata). [[Josip Broz Tito]] tako je postao prvi čovjek koji se javno usprotivio Staljinu i preživio; nakon 1953. godine njegov se režim pomirio sa Sovjetskim Savezom, ali ne s onakvom ovisnošću kakva je odlikovala većinu drugih komunističkih režima. [[Datoteka:Deutschland Bundeslaender 1949.png|200px|mini|Njemačka [[1949.]]: [[Zapadna Njemačka]] - plavo, [[DDR]] - crveno, [[Berlin]] - zeleno.]] SAD se sa Zapadnom Europom formalno povezao [[1949.]] potpisivanjem [[Sjeveroatlantski sporazum|Sjevernoatlantskog sporazuma]] i osnivanjem [[NATO|Sjevernoatlantskog saveza]], NATO-a. Staljin je kontrirao tomu tako što je povezivale ekonomije istočnoeuropskih zemalja sovjetskom verzijom Marshallova plana znanom kao [[COMECON]] te tako što je testirao prvu sovjetsku atomsku bombu [[1949.]] godine.<ref name = "LaFeber 1991" /> SAD je preuzeo vodstvo u stvaranju [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] iz tri savezničke okupacijske zone [[1949.]] godine.<ref name = "Byrd" /> Kako bi kontrirao Sjedinjenim Državama (koje su savezničke zone ujedinile u jednu državu: Saveznu Republiku Njemačku), SSSR je na području svoje okupacijske zone [[1949.]] stvorio državu znanu kao [[DDR|Istočna Njemačka]].<ref name = "Byrd" /> SAD se tijekom [[1950-ih]] zalagao za ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke, a [[1955.]] Zapadna Njemačka postala je punopravna članica NATO pakta.<ref name = "Byrd" /> [[Datoteka:Mao1939.jpg|mini|200px|lijevo|Kineski komunistički vođa [[Mao Ce-tung]] drži govor [[1939.]] tijekom građanskoga rata. ]] Godine [[1949.]] [[komunizam|komunisti]] [[Mao Ce Tung|Maoa Ce-tunga]] porazili su [[Čang Kaj-šek]]ov [[Kuomintang]] koji je imao potporu SAD-a u [[Kineski građanski rat|građanskom ratu]]. Građanski rat završio je kada su nacionalisti [[1949.]] godine pobjegli na [[Tajvan]], a komunisti su pod vodstvom Mao Ce-tunga proglasili narodnu republiku. Ubrzo nakon toga SSSR je sklopio savez s novonastalom [[Kina|Narodnom Republikom Kinom]]. Suočena s kineskom revolucijom i krajem američkoga nuklearnog monopola, Trumanova je administracija [[1949.]] započela širenje politike blokiranja.<ref name = "LaFeber 1991" /> U tajnom dokumentu iz [[1950-ih]], znanom kao [[NSC-68]], Trumanova administracija predložila je jačanje prozapadnog saveza i četverostruko povećanje trošenja za obranu.<ref name = "LaFeber 1991" /> Američki su dužnosnici politiku blokiranja proširili na Afriku, Aziju i Latinsku Ameriku. U isto vrijeme, revolucionarno-nacionalistički pokreti, koje su često vodili komunisti, borili su se protiv obnavljanja europskih kolonijalnih carstava u Jugozapadnoj Aziji (nije ni SAD bio pobornik obnavljanja kolonijalnih carstava). SAD je savez s [[Japan]]om formalizirao tijekom [[1950-ih]] što im je osiguralo velik broj dugoročnih vojnih baza. Truman je sklopio saveze i s drugim državama, kao što su [[Australija]], [[Novi Zeland]], [[Filipini]] i [[Tajland]].<ref name = "Byrd" /> U lipnju [[1950.]] godine [[Sjeverna Koreja]] pokreće iznenadni rat protiv [[Južna Koreja|Južne Koreje]]. Nakon jednoga graničnog sukoba, sjevernokorejske snage potpomognute kineskim dobrovoljcima i uz podršku SSSR-a prelaze 38. paralelu. Na Staljinovo iznenađenje, Truman je naredio američkim trupama da natjeraju [[Sjeverna Koreja|Sjevernu Koreju]] povući se i pomognu Južnoj Koreji.<ref name = "LaFeber 1991" /> Sjedinjene Države traže povlačenje agresora s područja Južne Koreje. No taj zahtjev Sjeverna Koreja ignorira pa oružane snage SAD-a u ime Ujedinjenih Naroda dolaze pomoći Južnoj Koreji. Naizmjenične ofenzive jednih i drugih snaga do 1952. godine nisu dale prevagu ni jednoj zaraćenoj strani. Sukob je završio [[1953.]] godine potpisivanjem primirja u [[Panmunjon]]u. Granica između dvije države naposljetkuk je ostala na 38. paraleli (usporednici). Javno mišljenje u državama kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo i druge saveznice SAD-a bilo je podijeljeno: neki su željeli rat, a neki nisu. Britanski državni odvjetnik Sir [[Hartley Shawcross]] [[1951.]] godine odbacio je mišljenje onih protiv rata, rekavši: {{citat|Znam da ima onih koji smatraju da bi užas i uništenje koje donosi svjetski rat sada bili toliko strašni, neovisno o tome tko pobijedi, te da bi šteta civilizaciji bila toliko dugoročna da bi bilo bolje pokoriti se komunističkoj dominaciji. Ja taj pogled razumijem, ali ga odbijam.<ref> Column by Ernest Borneman, ''Harper's Magazine'', svibanj 1951.</ref>}} [[Korejski rat]] završio je [[1953.]] bezizlaznim položajem, no Sjedinjene Države polako su se uplele u novi građanski rat. SAD je podupirao [[Južni Vijetnam|južnovijetnamsku]] vladu u borbi protiv [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]], koji je imao potporu SSSR-a i Kine. Ta se potpora poslije razvila u [[Vijetnamski rat]]. ===Razdoblje uzastopnih kriza (1953. – 1962.)=== {{glavni|Hladni rat (1953. - 1962.)}} Godine [[1953.]] promjena u političkom vodstvu na obje strane promijenila je dinamiku hladnoga rata.<ref name = "Karabell">[[Zachary Karabell]], "Cold War (1945–91): External Course" ''The Oxford Companion to American Military History''. John Whiteclay Chambers II, ed., Oxford University Press 1999.</ref> U [[SAD]]-u, u siječnju [[1953.]], za predsjednika je prisegnuo [[Dwight D. Eisenhower]]. Tijekom posljednjih osamnaest mjeseci Trumanove administracije američki budžet za obranu povećao se četiri puta. Eisenhower se odlučio na smanjivanje troškova za vojsku tako što je prijetio američkom nuklearnom superiornošću nastavljajući efektivno voditi SAD kroz hladni rat.<ref name = "LaFeber 1991" /> Dana [[5. ožujka]] [[1953.]] [[Josif Staljin]] umro je od posljedica [[srčani udar|srčanog udara]], a naslijedio ga je [[Georgij Malenkov]]. Staljinistički nastrojen Malenkov na vlasti je izdržao samo šest mjeseci, kada ga je naslijedio [[Nikita Sergejevič Hruščov]]. Dolaskom Hruščova na vlast u SSSR-u je počeo proces [[destaljnizacija|destaljinizacije]] i [[O kultu ličnosti i njegovim posljedicama|javnog osuđivanja Staljinove vladavine]].<ref name = "Karabell" /> [[Datoteka:1956 Suez war - conquest of Sinai.jpg|mini|200px|Operacije tijekom Sueske krize.]] Eisenhowerov državni tajnik [[John Foster Dulles]] predložio je ''"Novi pogled"'' na politiku blokiranja prema kojem je tražio da se Amerika puno više oslanja na svoje nuklearno oružje.<ref name = "Karabell" /> Dulles je objavio i doktrinu ''"masovne osvete"'' prijeteći Sovjetima da će SAD snažno reagirati na bilo kakav oblik agresije koji bi mogao doći s njihove strane. Zbog nuklearne superiornosti Eisenhower je zaustavljao sve sovjetske prijetnje o intervenciji tijekom [[Sueska kriza|Sueske krize]] [[1956.]] godine.<ref name = "LaFeber 1991" /> Predmet krize bila je kontrola nad strateški važnim [[Sueski kanal|Sueskim kanalom]] koji je [[Egipat]] nacionalizirao. Unatoč vojnim uspjesima, rezultat je bio blamaža i slabljenje europskih sila (Britanija, Francuska u savezu s Izraelom), jačanje [[egipat]]skog položaja na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i porast utjecaja [[SSSR]]-a u tom području. 1953. godine nastao je u sovjetskoj okupacijskoj zoni Njemačke tzv. [[Istočnonjemački ustanak 1953.|Istočnonjemački ustanak]], koji je okupio oko milijun ljudi, ali su relativno mirne demonstracije brzo ugušene primjenom grube sile sovjetskih vojnih snaga, te istočnonjemačke vojske i policije. [[Datoteka:1956 HungarianRevolution.gif|okvir|lijevo|Prizori iz Mađarske revolucije.]] Iako je nakon Staljinove smrti 1953. god. došlo do blagog smirivanja tenzija, hladni rat u Europi i dalje je bio obilježen uznemirenim oružanim primirjem.<ref name = "Palmowski">Jan Palmowski, "Cold War" ''A Dictionary of Contemporary World History''. Oxford University Press, 2003.</ref> Američke su trupe stalno bile stacionirane po Zapadnoj Europi, a sovjetske po Istočnoj. Kako bi kontrirali ponovnom naoružanju Zapadne Njemačke, SSSR je [[1955.]] sklopio formalni savez s komunističkim zemljama Istočne Europe, znan kao [[Varšavski pakt]]. Jedina ozbiljna prijetnja cjelovitosti Varšavskog pakta nastupila je [[1956.]] u [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarskoj]]. [[Mađarska revolucija 1956.]] godine bio je spontani revolt protiv komunističke vlade Mađarske i njenih nametnutih sovjetskih patrona, koji je poveo premijer i reformist [[Imre Nagy]] uz potporu mnogih stanovnika. Trajala je od [[23. listopada]] do [[10. studenog]]. Ovo je bio prvi primjer protusovjetske revolucije u nekoj komunističkoj zemlji, a završio je sovjetskom invazijom jer SSSR nije dopuštao Mađarima svrgnuti komunizam. U SAD-u se senator [[Joseph McCarthy]] iz [[Wisconsin]]a izdigao kao vrlo utjecaj političar tijekom hladnog rata. Iako ni [[Harry S. Truman|Truman]] ni [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhower]] (koji je za razliku od Trumana, koji je bio u sukobu s McCarthyjem, podupirao McCarthyjeve ciljeve) nisu podupirali njegove metode, McCarthy je nastavio širiti antikomunističke parole i traženja komunističkih zavjerenika koji su navodno imali plan za provođenje revolucije u SAD. Period u vrijeme McCarthyjeva mandata doveo je do masivnog ''"lova na vještice"'', a znan je kao [[makartizam]]. Godine [[1957.]] objavljeno je da je [[SSSR]] lansirao u orbitu prvi svemirski satelit ''"[[Sputnik]]"'' i počela je [[svemirska utrka]] između SAD-a i SSSR-a, kao i [[trka u naoružanju]] koja je zaprijetila uništenjem čovječanstva. Došlo je do velikog i neočekivanog tehnološkog napretka te do američke i sovjetske gradnje raketa koje su mogle nositi nuklearne bojne glave (kako sovjetski, tako i američki raketni projekt bili su izvedeni iz tehnologije i radom stručnjaka koji su za nacističku njemačku konstuirali [[Aggregat 4|V-1 i V-2 rakete]] korištene za raketiranje Velike Britanije tijekom rata). Nakon ''Sputnika'' SSSR je [[1957.]] poslao prvo živo biće, psa [[Lajka|Lajku]], u svemir, a [[1961.]] godine poslao je i prvog čovjeka u orbitu - [[Jurij Gagarin|Jurija Aleksejeviča Gagarina]]. Ovakav napredak Sovjetskog Saveza potaknuo je Amerikance [[1969.]] godine poslati ljude na Mjesec. Tijekom [[1950-ih]] takozvani [[Treći svijet]] bio je značajno borilište za dvije glavne hladnoratovske sile. Nakon Drugog svjetskog rata SAD je izašao kao dominantnija sila u Trećem svijetu od SSSR-a i tako je popunio prostor stare carske hegemonije svojih formalnih saveznika - Velike Britanije, Francuske i Nizozemske.<ref name = "Hobsbawm">[[Eric Hobsbawm]], ''The Age of Extremes: A History of the World, 1914-1991''. Vintage Books, 1991.</ref> No, vođe [[nacionalizam|nacionalističkih]] pokreta u postkolonijalnim zemljama često su bile nesklone Zapadnom bloku.<ref>Hobsbawm 1991., str. 227</ref> Za europske je sile prilagođavanje procesu [[dekolonizacija|dekolonizacije]] bilo jako teško, ekonomski i psihološki, a patio je i sam NATO jer je prije dekolonizacije imao sve veće sile na svijetu na svojoj strani.<ref ="Link">William A. Link i Arthur S. Link, ''American Epoch: A History of the United States since 1990'' Volume II Affluence and Anxiety, 1940-1992. Sedmo izdanje. McGraw Hill, 1993.</ref> Nacionalistički pokreti u nekim zemljama i regijama, kao što su [[Gvatemala]], [[Iran]], [[Filipini]] i [[Indokina]], bili su često skloni komunizmu ili ih je Zapad povezivao s komunizmom.<ref name = "Karabell">[[Zachary Karabell]], "Cold War (1945–91): External Course" ''The Oxford Companion to American Military History''. John Whiteclay Chambers II, ed., Oxford University Press 1999.</ref> U tom kontekstu, SSSR i SAD preko svojih zastupnika borili su se za prevlast u zemljama Trećeg svijeta tijekom naglog širenja dekolonizacije [[1950-ih]] i [[1960-ih]]. Sjedinjene Države iskoristile su [[CIA]]-u kako bi uklonili antiameričke vlade i dale podršku onim proameričkim.<ref name = "Karabell" /> Pomoću CIA-e Sjedinjene Države svrgavale su vlade za koje je službeni [[Washington, DC|Washington]] mislio da postaju prosovjetske. Najpoznatiji su primjeri [[Iran]] i [[Gvatemala]]. Iran je [[1951.]] dobio svoju prvu demokratski izabranu vladu na čelu s [[Mohammed Mossadegh|Mohammedom Mossadeghom]]. Kada se Ujedinjeno Kraljevstvo pobunilo protiv Mossadegha i njegove naftne politike, te njegove politike nacionalizacije, i planiralo ga svrgnuti, Mossadegh je Britaniju proglasio neprijateljem. Britanske aktivnosti protiv Mossadegha CIA je dopunila svojime, te je odobrila milijun dolara za njegovo svrgavanje. Događaj znan kao [[operacija Ajax]] uzrokovao je svrgavanje Mossadegha s vlasti [[1953.]] i postavljanje novog, prozapadnog, premijera [[Fazlollah Zahedi|Fazlollaha Zahedija]]. Godine [[1951.]] na predsjedničkim izborima u Gvatemali je pobijedio socijalist [[Jacobo Arbenz Guzmán]]. On je u svom predsjedničkom mandatu započeo brojne reforme, među kojima i [[agrarna reforma|agrarnu]], koja je imala izniman značaj za njegovu zemlju. Kako je Guzmán bio prvi socijalistički vođa u zemlji koja je bila u relativnoj blizini SAD-a, CIA je organizirala događaj znan kao [[operacija PBSUCCESS]]. CIA je uz pomoć multinacionalnih kompanija i domaće oligarhije nasilno svrgnula Guzmána s vlasti. Nakon njegove vladavine državu je vodila [[vojna junta]] [[Carlos Castillo|Carlosom Castillom]] koja je državu uvela u veliku krizu. No, mnoge zemlje Afrike, Azije i Latinske Amerike nisu željele pritisak biranja između Istoka i Zapada. Godine [[1955.]], na [[Konferencija u Bandungu|konferenciji u Bandungu]], vođe mnogih zemalja Trećeg svijeta odlučile su da će ostati neutralne tijekom hladnog rata. Konsenzus postignut u [[Bandung]]u doveo je do potpisivanja [[Brijunska izjava|Brijunske izjave]] [[19. srpnja]] [[1956.]] o stvaranju [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]. Pet glavnih zagovornika i osnivača Pokreta bili su indonezijski predsjednik [[Sukarno]], predsjednik Gane [[Kwame Nkrumah]], predsjednik Egipta [[Gamal Abdel Naser]], indijski premijer [[Džavaharlal Nehru]] i vođa Jugoslavije [[Josip Broz Tito]]. U rujnu 1961., uz veliku zaslugu Josipa Broza Tita, održala se je prva službena konferencija Pokreta nesvrstanih u [[Beograd]]u. U međuvremenu, [[Nikita Hruščov]] je proširio vidike službene Moskve i počeo je uspostavljati veze s mnogim državama Trećeg svijeta. [[Datoteka:Berlin Wall 1961-11-20.jpg|mini|250px|Izgradnja [[Berlinski zid|Berlinskog zida]].]] Dana [[15. lipnja]] [[1961.]], istočnonjemački vođa [[Walter Ulbricht]] održao je govor u kojem je pobio neke teorije o mogućoj izgradnji zida između zapadnog i istočnog dijela Berlina. Nakon što su [[12. kolovoza]] istočnonjemački vođe nazočile jednoj vrtnoj zabavi, sljedećeg dana, [[13. kolovoza]] [[1961.]] započela je izgradnja 156 [[km]] dugog zida koji će biti znan kao [[Berlinski zid]]. Svrha zida je bila onemogućiti odlazak stanovništva Istočne njemačke u Zapadnu Njemačku, makar ga je DDR iz propagandnih razloga službeno nazvao "Antifašistički obrambeni zid": mnoštvo je ljudi pobijeno metcima istočnonjemačkih graničara dok su iz DDR-a bježali u Zapadni Berlin; nikakav "fašist" nije uhvaćen dok bi pokušavao iz Zapadne Njemačke nezakonito ući u DDR. [[Datoteka:John Kennedy, Nikita Khrushchev 1961.jpg|mini|lijevo|250px|[[Nikita Sergejevič Hruščov]] i [[John Fitzgerald Kennedy]] na sastanku [[1961.]]]] Tijekom [[1950-ih]] SSSR i SAD su započeli nuklearno naoružavanje i izradu dalekometnih nuklearnih projektila kojima bi mogli raketirati teritorije jedni drugih.<ref name = "Byrd" /> Fizičar [[Andrej Saharov]] je [[1953.]] izradio prvu sovjetsku [[hidrogenska bomba|hidrogensku bombu]] znanu kao [[Tzar bomba]]. No, nakon [[1956.]] stvari nisu išle najboljim putem za Sovjetski Savez, a najbolji primjer toga je [[Sovjetsko-kineski sukob]]. Sukob je izbio [[1950-ih]], a vrhunac je dostigao na kraju [[1960-ih]] tijekom [[Sovjetsko-kineski pogranični rat|graničnog sukoba]] [[1969.]] Najznačajniji uzrok sukoba bili su različiti nacionalni interesi dvaju zemalja i razlika u komunističkim ideologijama u zemljama. Sve do [[1964.]], kada je Hruščov bio prisiljen dati ostavku, SSSR i Kina su bili u oštrom sukobu oko toga tko će voditi komunističke zemlje. Utrka u nuklearnom naoružanju dovela je dvije sile do ruba nuklearnog rata. Hruščov je sklopio savez s [[Fidel Castro|Fidelom Castrom]] nakon kubanske revolucije [[1959.]] u kojoj je Castro došao na vlast. Kada je na [[Kuba|Kubi]] počelo instaliratanje sovjetskih nuklearnih projektila američki predsjednik [[John Fitzgerald Kennedy]] je [[1962.]] uzvratio pomorskom blokadom. Taj događaj označio je početak najveće hladnoratovske krize - [[Kubanska raketna kriza|kubanske raketne krize]]. Kada je [[Fidel Castro]] došao na vlast na Kubi i uveo komunizam, SAD nisu mogle prihvatiti komunističku zemlju i samu ideologiju u svojoj blizini, te su, u skladu s tim, tiho odobrile svrgavanje Castra i njegovog režima.<ref>[http://www.gwu.edu/~nsarchiv/bayofpigs/chron.html Department of State] Izvještaj sa susreta s Castrom - [[4. rujna]] [[1959.]]</ref><ref> [http://www.globalsecurity.org/intell/ops/bay-of-pigs.htm Bay of Pigs] Global Security.org </ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/americas/4925262.stm Castro marks Bay of Pigs victory] BBC News </ref><ref>[http://www.aarclibrary.org/publib/church/reports/ir/html/ChurchIR_0043a.htm Interim Report: Alleged Assassination Plots Involving Foreign Leaders] Originalni dokument</ref><ref> [http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9F03E3DC1F31F93BA35755C0A9659C8B63&sec=&pagewanted=all Profile in Courage] New York Times. [[8. lipnja]] [[2003.]] </ref> Sovjetski vođa Nikita Hruščov poslao je veliku vojnu pomoć Kubi i prema njoj je poslao nuklearne rakete koje su tajno instalirane. U listopadu 1962. američki špijunski avion otkrio je jedan balistički projektil na lansirnom mjestu na Kubi. Kennedy je odmah zahtijevao da se rakete uklone i naredio pomorsku blokadu Kube. U vrijeme Kubanske raketne krize američka prednost u strateškom oružju bila je 17:1 i vojske SSSR-a i SAD-a bile su u stanju pripravnosti, pa je tako svijet tijekom dva dana 1962. godine živio na rubu nuklearnog rata. Potom je Hruščov povukao projektile s Kube, a zauzvrat dobio obećanje od SAD-a da će povući svoje projektile iz Turske i da nikada neće napasti Kubu. Ovakvo rješenje kubanske krize uzrokovalo je mijenjanje obojice vođa. [[John F. Kennedy]] ubijen je [[22. studenog]] [[1963.]] u [[Dallas]]u kao dio zavjere jer su neki dužnosnici mislili da je preblag prema komunizmu i smetalo im je što nije želio rat. Hruščov je smijenjen kao dio urote. Među urotnicima su bili [[Aleksandr Šeljepin]], [[Vladimir Semiščasni]] i njegov nasljednik [[Leonid Brežnjev]] koji su, dok je Hruščov bio na odmoru, održali sastanak u Centralnom komitetu i, kada se Hruščov vratio, izglasali da su za to da on da ostavku. Razlozi za urotu bili su, prema njima, loše vođenje kubanske krize i odnosa s Kinom, te loša organizacija sovjetske ekonomije. Odlaskom Hruščova i Kennedyja hladni rat je polako ušao u novi etapu koja je znana kao [[detant]]. ===Od konfrontacije do detanta (1962. – 1979.)=== {{glavni|Hladni rat (1962. - 1979.)}} Tijekom [[1960-ih]] i [[1970-ih]] i SAD i SSSR su se trudili prilagoditi novoj politici prema kojoj svijet više ne bi bio podijeljen na dva bloka.<ref>"Cold War." ''Encyclopædia Britannica''. 2006. Encyclopædia Britannica Online.</ref> Odmah nakon Drugog svjetskog rata, Japan i Zapadna Europa počeli su se brzo oporavljati od destrukcije Drugog svjetskog rata i počeli dostizati SAD. Zemlje Trećeg svijeta mogle su se također razvijati zbog dominacija organizacija kao što su [[OPEC]] i [[Pokret nesvrstanih]] koje su umanjivale utjecaj SAD-a i SSSR-a. Tijekom tog perioda, službena Moskva se morala brinuti o domaćim problemima, a sovjetski vođe kao [[Aleksej Kosigin]] i [[Leonid Brežnjev]] su počeli prihvaćati politiku [[detant]]a. No, unatoč svemu ovom i SAD i SSSR su se borili protiv izazova njihovim vođama i željeli su ojačati svoje globalno vodstvo. Godine [[1965.]], američki predsjednik [[Lyndon Johnson]] je odobrio slanje 22,000 američkih vojnika na [[Dominikanska Republika|Dominikansku Republiku]]. Uzrok za taj događaj, znan kao [[Operacija Power Pack]], je prema Johnsonu bio strah od komunističke revolucije slične onoj na Kubi. Operacija je završila u rujnu [[1966.]] pobjedom SAD-a. Situacija na Istoku bila je drugačija. Amerika se borila protiv jačanja komunizma, a Sovjeti su se morali suočiti s pokušajima svrgavanja komunizma. Prvi takav pokušaj bio je [[1968.]] godine u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Događaj znan kao ''[[Praško proljeće]]'' bilo je razdoblje političke liberalizacije u Čehoslovačkoj koje je počelo [[5. siječnja]] [[1968.]], a trajao do [[20. kolovoza]] iste godine kada je Sovjetski Savez sa svojim saveznicima iz Varšavskog pakta (izuzev Rumunjske) okupirao zemlju. Od sredine šezdesetih [[Česi]] i [[Slovaci]] su počeli pokazivati sve veću odbojnost prema postojećem režimu. Ove promjene su se odražavale u raspoloženju reformističkih elemenata unutar same Komunističke partije koji su uspjeli izabrati [[Aleksandar Dubček|Aleksandra Dubčeka]] za lidera stranke. Dubčekove reforme političkih procesa, koje je on nazivao ''"socijalizmom s ljudskim licem"'' nisu predstavljale potpuno odbacivanje starog režima, kao što je bio slučaj u Mađarskoj 1956. Dubčekove promjene imale su široku podršku društva, uključujući i radničku klasu. Međutim, sovjetske vođe predvođene Brežnjevom su ove reforme promatrali kao prijetnju njihovoj hegemoniji nad zemljama Istočnog bloka kao i na ugrožavanje sigurnosti samog Sovjetskog Saveza što je i bio glavni uzrok okupacije i zadržavanja starog komunističkog režima u Čehoslovačkoj koji je trajao do 1990-ih. Same SAD su nastavile podupirati proameričke trećesvjetovne režime u Aziji. No, sukobi su se u prokomunističkim zemljama, najviše u [[Vijetnam]]u, nastavili. Iako je [[Vijetnamski rat]] izbio [[1959.]], SAD su nastavile podupirati [[Južni Vijetnam]] u sukobu protiv [[Ho Ši Min]]ovog [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] sve do [[1975.]] kada su komunisti osvojili [[Sajgon]] i službeno pobijedili i uspostavili [[Vijetnam|Socijalističku Republiku Vijetnam]]. Ovaj sukob je koincidirao sa slabljenjem američke ekonomije, te su mnogi sagledavali kako je jednu veliku svjetsku silu sramotno porazila mala države. U međuvremenu, Brežnjev se morao suočiti s obnavljanjem sovjetske ekonomije, koja je trpjela zbog izrazito velikih vojnih troškova.<ref name = "LaFeber 1991" /> Još jedan sukob komunizma i kapitalizma u Aziji bio je [[Kambodžanski građanski rat]]. Rat je započeo [[1967.]] zbog krize tijekom vladavine [[Norodom Sihanouk|Norodoma Sihanouka]]. Tada je započelo okupljanje komunističke vojske znane kao [[Crveni kmeri]], a koju je vodio [[Pol Pot]]. Oružani sukobi kulminirali su [[1970.]] kada je počeo snažan udar Crvenih kmera na republikansku vladavinu [[Lon Nol]]a i njegove [[Kmerska Republika|Kmerske Republike]] (koja je uspostavljena nakon puča 1970.). Nakon 5 godina oružanih sukoba, Pol Potovi Crveni kmeri su u travnju [[1975.]] zauzeli [[Phnom Penh]] i time uspostavili [[Demokratska Kampućeja|Demokratsku Kampućeju]]. Zbog loše vladavine i diktature Pol Pota i Demokratska Kampućeja je ukinuta [[1979.]] tijekom [[Kambodžansko-vijetnamski rat|Kambodžansko-vijetnamskog rata]] kada je uspostavljenja [[Narodna Republika Kampućeja]] (koja je bila pod Vijetnamskom okupacijom) i tek je [[1993.]] država dobila svoj današnji naziv - [[Kambodža]]. [[Datoteka:Kissinger Mao.jpg|mini|250px|Američki državni tajnik [[Henry Kissinger]] i kineski vođa [[Mao Ce Tung]] [[1972.]] U pozadini je kineski premijer [[Žu Enlai]].]] Kineski ministar obrane maršal [[Lin Piao]] pokrenuo je veliku akciju pod parolom «čitava zemlja mora učiti od vojske», što je posebno ojačalo one snage KP Kine i u vojsci koje su se protivile daljnjoj suradnji sa SSSR-om. Godine 1964. NR Kina je, pod utjecajem ove akcije, uspješno izvršila svoj prvi nuklearni pokus. Iste te godine, kineski vođa [[Mao Ce Tung|Mao Ce-tung]] započinje događaj znan kao [[Kineska kulturna revolucija]]. Tijekom revolucije je smijenjeno više od 30 milijuna ljudi na vodećim položajima, a jedan je milijun stavnih i tobožnjih protivnika komunističkog režima poginuo u velikoj hajci tzv. revolucionara. Inspirirani i podupirani od visokih vojnih krugova i supruge Mao Ce-tunga, protagonisti kulturne revolucije su sasvim izolirali zemlju i udaljili ju od sovjetskih zbivanja, a sve to da bi održali [[autohtonost]] kineske revolucije i kineskih stajališta o borbi za socijalizam. Iako je ovaj pokret možda i zamišljen kao nešto dobro, većina povjesničara (u i izvan Kine) smatra kulturno revoluciju katastrofom koja se u budućnosti treba izbjegavati. Iako je Mao objavio da je revolucija završila [[1969.]], većina povjesničara smatra da je završila tek [[1976.]], nakon Maove smrti. Nakon [[Sovjetsko-kineski sukob|sukoba i raskida odnosa]] između Kine i SSSR-a, [[1969.]] godine izbio je sukob između te dvije zemlje znan kao [[Sovjetsko-kineski pogranični rat|Kinesko-sovjetski granični sukob]]. Ovaj događaj se smatra vrhuncem [[Sovjetsko-kineski sukob|Sovjetsko-kineskog raskola]] koji je započeo tijekom 1950-ih. Vrhunac samog sukoba bio je oružani sukob kod otoka [[Ženbao]] koji je pripadao SSSR-u pod nazivom Damanskij, no nakon raspada SSSR-a pripojen je Kini. Ovim događajem službeno je završen Sovjetsko-kineski sukob. Iako su se indirektni sukobi između supersila hladnog rata i dalje trajali, tijekom [[1960-ih]] i [[1970-ih]] došlo je do zahlađenja odnosa i započela je sve veća i češća primjena [[detant]]a (francuska riječ sa značenjem "popuštanje napetosti").<ref name = "Palmowski" /> Sam detant označavao je smirivanje tenzija i zahlađivanje neprijateljskih odnosa između dvaju supersila, te pregovore koji su trebali dovesti do kraja hladnog rata. Osim SSSR-a, i Kinezi su započeli s primjenjivanjem detanta u njihovim odnosima sa SAD-om. Godine [[1972.]], američki predsjednik [[Richard Nixon]] [[Nixonov posjet Kini 1972.|posjetio]] je Narodnu Republiku Kinu i sastao se s vođom [[Mao Ce Tung|Maom Ce Tungom]] i premijerom [[Žu Enlai]]om. Nakon sastanka Nixon i [[Henry Kissinger]] su objavili da je došlo do značajnih poboljšanja odnosa između SAD-a i Kine. Po završetku posjeta, SAD i NR Kina su izdali [[Šangajski Communiqué]], dokument koji je iznio poglede dvaju zemalja o vanjskoj politici i postao baza za kinesko-američke odnose. U priopćenju obje nacije su obećale da će težiti ka potpunoj normalizaciji odnosa dvaju zemalja. Nixon i američka vlada potvrdili su želju da se tajvansko pitanje riješi na miran način, što je poduprla i sama Kina. Ta izjava je SAD-u i Kini omogućila da privremeno stave sa strane ''"ključno pitanje koje ometa normalizaciju odnosa"''<ref>http://www.fmprc.gov.cn/eng/ziliao/3602/3604/t18006.htm</ref> oko političkog statusa Tajvana. No, SAD je nastavio diplomatske odnose s Tajvanom (tj. Republikom Kinom, kako glasi službeno ime kojega koriste vlasti koje upravljaju tim otokom) - čiju je vladu tretirao kao legalnu vladu čitave kine sve do 1979. kada je uspostavio potpune diplomatske odnose s NR Kinom, nastavljajući režimu na Tajvanu (na kojem je u to doba postojala jednostranačka vladavina [[Kuomintang|Kuomintanga]]) ipak pružati vojnu potporu i održavati drugu političku i gospodarsku suradnju. [[Datoteka:Ford signing accord with Brehznev, November 24, 1974.jpg|mini|250px|lijevo|Američki predsjednik [[Gerald Ford]] i sovjetski vođa [[Leonid Brežnjev]] potpisuju [[SALT I]] u [[Vladivostok]]u, [[23. studenog]] [[1974.]]]][[Datoteka:Carter Brezhnev sign SALT II.jpg|mini|lijevo|250px|Američki predsjednik [[Jimmy Carter]] i sovjetski vođa [[Leonid Brežnjev]] potpisuju [[SALT II]] u [[Beč]]u, [[18. lipnja]] [[1979.]]]] Kasnije, u lipnju iste godine, Nixon i Kissinger su otišli u Moskvu i objavili početak [[Pregovori o ograničenju strateškog naoružanja|pregovora o ograničenju strateškog naoružanja]] koji su trebali ograničiti proizvodnju skupih antibalističkih projektila i nuklearnih raketa.<ref name = "Karabell" /> Ovi pregovori znani su pod kraticom SALT. Kao potvrdu o dobrom tijeku pregovora, SAD i SSSR su potpisali dva dokumenta znana kao [[SALT I]] i [[SALT II]]. SALT I su [[23. studenog]] [[1974.]] u [[Vladivostok]]u potpisali novi američki predsjednik [[Gerald Ford]] i sovjetski čelnik [[Leonid Brežnjev]]. [[SALT I]] je zamrznuo broj strateških nosača nuklearnih projektila na tadašnji broj, a zahtijevao je povećanje broja podmorskih nuklearnih projektila, ali samo nakon što se rastavi isti broj interkontinentalnih balističkih projektila. [[SALT II]] su [[18. lipnja]] [[1979.]] u [[Beč]]u potpisali američki predsjednik [[Jimmy Carter]] i sovjetski čelnik [[Leonid Brežnjev]]. Odredbe SALT II sporazuma bile su da se ograniči proizvodnja strateških nuklearnih projektila. [[Datoteka:Willy Brandt.jpg|mini|200px|Njemački kancelar [[Willy Brandt]]. Čovjek koji je uveo ''[[Ostpolitik]]'' i poboljšao odnose između Zapadne i Istočne Njemačke.]] U međuvremenu su se svi ovi događaji vremenski podudarali s događanjima u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]]. Tadašnji kancelar [[Willy Brandt]] uveo je novu politiku Zapadne Njemačke znanu kao ''[[Ostpolitik]]''. ''Ostpolitk'' je predstavljao uspješan pokušaj kancelara Brandta da normalizira odnose s komunističkim zemljama Istočne Europe, a posebice s [[DDR|Istočnom Njemačkom]]. Svi ostali ugovori težili su ka stabilizaciji situacije u Europi, a kulminirali su [[Helsinška deklaracija|Helsinškom deklaracijom]] koji je potpisala [[KESS]] [[1975.]] godine. No, detant [[1970-ih]] je bio kratkovječan. Američki Kongres je toliko ograničio ekonomski pakt između Nixona i Brežnjeva da ga je SSSR [[1975.]] i odbacio.<ref name = "LaFeber 1991" /> Sukob dvaju supersila nastavio se indirektno i tijekom detanta, ponajviše u zemljama Trećeg svijeta. Najznačajnija krizna žarišta bila su u Aziji ([[Jomkipurski rat]], [[Iranska revolucija]]), Africi ([[Angolski građanski rat]], [[Građanski rat u Mozambiku]]) i u Latinskoj Americi ([[Čileanski državni udar 1973.]], [[Revolucija u Nikaragvi]]). Upravo zbog svih ovih događanja umanjena je i vrijednost SALT II pakta koji je potpisan 1979. [[Jomkipurski rat]] je bio sukob između [[Izrael]]a i arapskih zemalja predvođenih [[Egipat|Egiptom]] i [[Sirija|Sirijom]] - koje su dvije države u to doba uživale podršku Sovjetskog Saveza - vođen je [[1973.]] na području Sinaja. Nakon ranijeg [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]], [[1. rujna]] [[1967.]] u sudanskom gradu Khartoumu održan je arapski samit na kojem je odlučeno da nema ''”mira, pregovora, ni priznanja Izraela“''. Rat je 1973. god. započeo na najveći židovski blagdan [[Yom Kippur]], a trajao je samo 20 dana, no posljedice se osjećaju i danas. Rat je završio dogovorom o prekidu vatre koji je doveo do [[Ženevska konferencija (1973.)|Ženevske konferencije]]. Jedna od glavnih posljedica rata bila je ostavka premijerke [[Golda Meir|Golde Meir]] i cijelog njezinog kabineta. Nakon intenzivnog napora predsjednika Cartera, on, egipatski predsjednik [[Anwar el-Sadat]] i izraelski premijer [[Menahem Begin]] tajno su se sastali u američkoj bazi [[Camp David]] i vodili su pregovore koji su trajali 12 dana. Dana [[17. rujna]] [[1978.]] potpisan je tzv. [[sporazum iz Camp Davida]] s kojim je [[Egipat]] priznao [[Izrael]] kao državu i time postao prva arapska država koja je to učinila. Ovaj sporazum direktno je doveo do potpisivanja [[Egipatsko-izraelski mirovni sporazum|Egipatsko-izraelskog mirovnog sporazuma]] [[1979.]] Osim Cartera, među ključnim ličnostima koji su inicirali mir i normalizaciju odnosa između dvije zemlje bio je i sam egipatski predsjednik Sadat, no on sam nije smio ništa inicirati jer su mnoge zemlje Varšavskog pakta zaprijetile Egiptu ratom ako bi to učinio. [[Datoteka:Begin, Carter and Sadat at Camp David 1978.jpg|lijevo|mini|250px|Izraelski premijer [[Menahem Begin]] (lijevo), američki predsjednik [[Jimmy Carter]] (sredina) i egipatski predsjednik [[Anwar el-Sadat]] (desno) u Camp Davidu, [[7. rujna]] [[1978.]] godine. Begin i Sadat su [[1978.]] godine dobili [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] zbog njihovog zalaganja oko sklapanja mira između Egipta i Izraela, a predsjednik Carter ju je dobio [[2002.]] zbog velikog truda oko mirnog rješavanja mnogih međunarodnih kriza tijekom svog predsjedništva.]] Potpisivanje mira i priznavanje Izraela dovelo je do promjene gledanja arapskih zemalja na Egipat. Egipat se prije smatrao najmoćnijom arapskom zemljom, no nakon što je Sadat potpisao mir to se promijenilo, a isto to dovelo je i do suspendiranja Egipta iz [[Arapska liga|Arapske lige]] u periodu od [[1979.]] do [[1989.]] Potpisivanje mira i priznavanje Izraela dovelo je i do [[Atentat na Anwara el-Sadata|atentata]] na predsjednika Sadata [[6. listopada]] [[1981.]] godine u kojem je i poginuo. Sadata je naslijedio tadašnji potpredsjednik [[Hosni Mubarak]] koji na vlasti ostaje sve do 11. veljače 2011. Iran je sve do [[1979.]] godine bio monarhija kojom je u tom periodu vladao [[Mohammed Reza Pahlavi]]. [[Iranska revolucija|Iranska ili islamska revolucija]] je događaj u kojem je Iran postao islamska republika. Glavni vođa revolucije, [[Ruholah Homeini]] je sve do tada bio u egzilu, no kao vođa revolucije, nakon pobjede revolucionara, Homeini je postao vrhovni vođa Irana. Revolucija je započela u siječnju [[1978.]] s prvim velikim protestima, a završila se usvajanjem novog teokratskog ustava - čime je Homeini postao vrhovni vođa zemlje - prosinac [[1979.]] U međuvremenu, Mohammed Reza Pahlavi je pobegao iz zemlje u siječnju 1979. nakon što su štrajkovi i protesti paralizirali zemlju, i [[1. veljače]] [[1979.]], [[ajatolah]] Homeini se vratio u [[Teheran]] da pozdravi nekoliko milijuna Iranaca. Konačni kraj dinastije Pahlavi se dogodio ubrzo zatim ([[11. veljače]]) kada je iranska vojska proglasila „neutralnost“ nakon što su gerilske i pobunjeničke snage nadjačale snage vjerne šahu. Iran je službeno postao islamska republika [[1. travnja]] [[1979.]] kada su Iranci u velikoj većini poduprli tu odluku na referendumu. Međunarodni izolaciju novog iranskog režima - koji se vrlo brzo posvađao s oba velika bloka - pokušao je iskoristiti irački režim pod vodstvom [[Saddam Hussein|Saddama Husseina]] - te je izbio višegodišnji [[Iransko-irački rat|Iračko-Iranski rat]]. Makar je uživoao potporu i istočnog i zapadnog bloka, Irak naposljetku nije uspio pripojiti pogranične iranske pokrajine u kojima su se nalazile glavne iranske rezerve nafte. U Africi je bila drugačija situacija. Kako su neke zemlje tek u ovom periodu uspjele izboriti neovisnost i kako su mnoge od njih počele prihvaćati komunizam kao ideologiju koja ih može izvesti iz postkolonijalne krize, SAD je, kao oštar protivnik komunizma koji je želio što manje komunističkih zemalja, potpomagao mnogim zemljama i organizacijama u borbi protiv komunizma u njihovim zemljama. U [[Angola|Angoli]], koja je tek [[1975.]] dobila neovisnost, [[Angolski građanski rat|sukob]] se vodio između komunističkog [[MPLA]], koji je imao potporu Kube, Mozambika i SSSR-a, i antikomunističke [[UNITA]]-e, koja je imala potporu SAD-a, Južnoafričke Republikei i [[Zair|Republike Zair]] koju je vodio diktator [[Mobutu Sese Seko]]. Rat je službeno završio tek [[2002.]] i pretpostavlja se da je umrlo preko 500.000 ljudi. Ovaj građanski rat bio je jedan od najdužih, ali i najvažnijih sukoba hladnog rata jer su i SSSR i SAD ovaj sukob smatrali kritičnom za balans snaga u hladnom ratu. Rat je završio pobjedom komunista koji i danas pobjeđuju na izborima u Angoli. Drugi značajan sukob bio je u još jednoj novonastaloj državi [[Mozambik]]u. Mozambik je, kao i Angola, neovisnost stekao [[1975.]] i već je [[1977.]] uvučen u [[Građanski rat u Mozambiku|rat]]. Uzrok je bio isti - dolazak komunista na vlast i pobuna antikomunista protiv komunista. U Mozambiku je komunističke snage predstavljala stranka [[FRELIMO]], a antikomunističke, točnije konzervativce, [[RENAMO]]. FRELIMO je vodio tadašnji predsjednik [[Joaquim Chissano]] i [[Samora Machel]], a RENAMO [[André Matsangaissa]] i [[Afonso Dhlakama]]. U rat su još bili umiješani na strani FRELIMA [[Zimbabve]] [[Robert Mugabe|Roberta Mugabea]] i [[Tanzanija]] [[Julius Nyerere|Juliusa Nyererea]]. Rat je trajao sve do [[1992.]] godine, a sa sobom je odnio preko 900.000 žrtava. Rat je završio [[Rimski opći mirovni sporazum|primirjem]] i izborima u Mozambiku. Jedna od najzaslužnijih strana za sklapanje mira između dvaju sukobljenih vođa je [[Operacija Ujedinjenih Naroda u Mozambiku|ONUMOZ]] ili Operacija Ujedinjenih Naroda u Mozambiku koja je svojim djelovanjem uspjela pomiriti dvojicu sukobljenih vođa i donijeti mir u Mozambik. [[Datoteka:Salvador Allende.jpg|mini|lijevo|Čileanski predsjednik [[Salvador Allende]], prvi marksist koji je demokratski izabran na mjesto vođe neke države.]] Latinska Amerika je u ovom periodu bila žarište revolucija i državnih udara. [[Čileanski državni udar 1973.]] donio je još jednu smjenu komunističkog predsjednika, [[Salvador Allende|Salvadora Allendea]], koji je i prvi marksist koji je demokratski izabran na mjesto vođe neke države. Allende je svojom politikom agrarne reforme, nacionalizacije rudnih bogatstava i pravedne raspodjele bogatstva, opasno ugrozio interese krupne buržoazije i stranih, posebno američkih kompanija. Zbog tog ugrožavanja, SAD su poduprijele generala [[Augusto Pinochet|Augusta Pinocheta]] koji je [[1973.]] izveo [[državni udar]] na ondašnju komunističku vladu predsjednika Allendea. Kad je prvi put pokušao, nije uspio, no samo dva mjeseca poslije drugi put pokušava i uspijeva. General Pinochet je, uz potporu SAD-a, uspio svrgnuti predsjednika Allendea. Sam Allende umro je tijekom državnog udara. Prema službenoj objavi, Allende se ubio, ali danas postoje mnoge teorije koje govore kako su Allendea zapravo ubile Pinochetove postrojbe tijekom puča. Nakon puča, general Pinochet preuzeo je vlast i uveo antikomunističku vojnu huntu koja je trajala sve do [[1990.]] godine kada je izgubio na predsjedničkim izborima.[[Datoteka:Pinochet en 1974.jpg|mini|200px|General [[Augusto Pinochet]] [[1974.]] godine. Vođa državnog udara [[1973.]] u kojem je smijenio predsjednika Allendea i uspostavio antikomunističku vojnu huntu.]] [[Nikaragvanska revolucija]] bila je također vrlo važan politički događaj, ne samo za Nikaragvu i američki kontinent, nego i za cjelokupni ishod Hladnog rata. Revulucije je oružjem uspjela svrgnuti diktatorsku dinastiju [[Dinastija Somoza|Somoza]] s vlasti, koju je državom vladala još od 1930-ih. Tri člana obitelji Somoza bili su predsjednici Nikaragve i to u nekoliko mandata: [[Anastasio Somoza García]] (prvi mandat: 1937. – 1947., drugi mandat: 1950. – 1956.), [[Luis Somoza Debayle]] (1956. – 1963.) i [[Anastasio Somoza Debayle]] (prvi mandat: 1967. – 1972., drugi mandat: 1974. – 1979.). Vodeća organizacija koje je vodila revoluciju bila je komunistička stranka [[FSLN]]. Ova revolucija i smjena vlasti predstavljala je jako važan događaj u povijesti Nikaragve, ponajviše u socijalnom smisli. Revoluciju je predvodio [[Daniel Ortega]] koji je od [[1979.]] do [[1985.]] vodio huntu, a od [[1985.]] do [[1990.]] je obnašao dužnost predsjednika. Godine [[1990.]] FSLN prvi put gubi na izborima i to od stranke UNO, no FSLN ponovo dolazi na vlast [[2007.]] godine kada Ortega ponovo postaje predsjednik. ==="Drugi hladni rat" (1979. – 1985.)=== {{glavni|Hladni rat (1979. - 1985.)}} Pojam ''"Drugi hladni rat"'' koristili su neki povjesničari da bi opisali ponovno povećanje tenzija između dvaju hladnoratovskih supersila tijekom ranih [[1980-ih]].<ref name = "Halliday" /> Godine [[1980.]] [[Ronald Reagan]] je porazio Cartera na izborima i zalagao se za vojne troškove kako bi se mogao suočiti sa SSSR-om.<ref name = "LaFeber 1991" /> I Reagan i novoizabrana britanska premijerka (jedina u povijesti) [[Margaret Thatcher]] su se izrekli ponovne oštre osude sovjetske ideologije i probudili rivalstvo koje je između tih zemalja postojalo samo tijekom ranih [[1940-ih]].<ref name = "Byrd" /> [[Datoteka:KA Flight 007.gif|mini|lijevo|250px|Karta koja prikazuje gdje je srušen [[Let 007 Korean Airlinesa|KAL 007]].]] Kako su tenzije ponovo porasle, NATO je, pod utjecajem Reaganovog kabineta, počeo izgradnju ''[[Pershing II]]'' raketa u Zapadnoj Europi, posebno u Zapadnoj Njemačkoj. Ova izgradnja bi rakete udaljila samo 6 minuta od središta ''"zlog carstva"'', kako je Reagan opisao Moskvu i SSSR. No, podrške za izgradnju je nedostajalo i mnogi nisi bili sigurni u to je li potrebno dalje podizati tenzije. No, [[1. rujna]] [[1983.]] Sovjetski Savez je srušio civilni putnički zrakoplov [[KAL 007]] dok je letio preko [[Sahalin]]a. Ovaj događaj najvjerojatnije je napravljen kao upozorenje SAD-u da obustavi postavljanje balističkih projektila u Zapadnu Europu. Predsjednik Reagan je ovaj događaj, u kojem je poginulo 269 ljudi, opisao kao masakr. Barbarizam ovog čina, koju su vidjeli SAD i njezini saveznici, uzrokovala je veću potporu za postavljanje projektila koja je stajala čvrsto sve do kasnijih razgovora između Reagana i Gorbačova. Reagan je potrošio 2,2 tisuća milijardi dolara na obrambene troškove u osam godina. U kombinaciji s ekonomskim problemima iz [[1970-ih]], SAD su od najbogatije svjetske države došle na rang države s najvećim dugom, makar su drugi elementi američkog gospodarskog stanja bili dosta dobri.<ref name = "LaFeber 1991" /> Tenzije su još jednom porasle tijekom [[1980-ih]] kada je Reagan u Europu postavio američke projektile koji bi mogli uništiti druge projektile u letu. Ovaj događaj označio je početak [[Rat zvijezda|Strateške obrambene inicijative]] koju su mediji nazvali i ''Zvjezdani ratovi''. [[Datoteka:Lech walesa prezydent RP.jpg|mini|120px|[[Lech Wałęsa]] - vođa pokreta ''[[Solidarnost]]''. Wałęsa je po struci bio električar koji je vodio ''Solidarnost'' i antikomunističku revoluciju i [[1989.]] postao prvi poljski demokratski izabrani predsjednik.]] Godine [[1980.]] u [[Poljska|Poljskoj]] počinje inicijativa za svrgavanje komunizma. Događaj u kojem je došlo propadanja komunističkog sistema znan je kao [[Poljska revolucija (1980)|Poljska revolucija]]. Sami prosvjedi započeli su u brodogradilištu u [[Gdańsk]]u. Iz svakodnevnih protesta rodio se sindikalni pokret ''[[Solidarnost]]'' (polj. ''Solidarnošć''), koji je predvodio [[Lech Wałęsa]]. Zbog štrajkova i nemira širom zemlje, vojni vrh je izvršio državni udar [[1981.]] godine. Potom je izvršena promjena državnog i društvenog sistema, i to mirnim putem. Prvi slobodni izbori u Poljskoj, ujedno i prvi demokratski u istočnoj Europi, održani su u lipnju [[1989.]] godine. Uvjerljivu pobjedu odnijela je opozicija, a [[Lech Wałęsa]] je sljedeće godine izabran za predsjednika Poljske. Ovo je bio prvi uspješan pokušaj svrgavanja komunizma u nekoj do tada komunističkoj zemlji. Posljednji vođa komunističke Poljske bio je general [[Wojciech Jaruzelski]], koji je zemljom upravljao od 1981. godine, koji je kombinacijom represije protiv poljske opozicije i diplomacije postigao da protiv poljske ne bude izvedena intervencija vojski SSSR-a i drugih komunističkih zemalja kakva je bila izvedena 1957. godine protiv Mađarske. Što se tiče samog vodstva u Americi i SAD-u tijekom ovog predzadnjeg perioda hladnog rata s jedne strane nije bilo promjena, a s druge ih je bilo dosta. Nakon pobjede nad Carterom, Reagan je osvojio dva mandata i ostao predsjednik sve do 1989. godine tj. do zadnje faze rata. U SSSR-u je bilo drugačije. Brežnjev je umro [[1982.]] godine, a naslijedio ga je [[Jurij Andropov]]. Andropov se općenito smatra jednim od boljih vođa jer je unatoč visokim tenzijama u svojoj kratkoj vladavini ([[1982.]] – [[1984.]]) uspio zadržati dosta dobre odnose sa SAD-om. Nakon Andropova, došao je [[Konstantin Černjenko]] koji je bio bliži Brežnjevu, no Černjenko je vladao samo godinu dana kada je umro i naslijedio ga je [[Mihail Gorbačov]], kojeg je sam Andropov jako podupirao. Gorbačov je uvelike poboljšao odnose sa SAD-om, a na vlasti je ostao sve do kraja hladnog rata. U SAD-u je zabrinutost oko američke intervencije u stranim sukobima postojala još od kraja Vijetnamskog rata.<ref>LaFeber 2002, str. 323</ref> No, Reagan se tijekom predsjedništva nije suočio s velikim problemima oko njegovih intervencija u stranim sukobima. Reagan se, osim nekoliko afera ([[Iran-Contra afera]]), samo jednom, tijekom svog prvog mandata, suočio s ozbiljnim problemom - [[Pokušaj atentata na Ronalda Reagana|pokušajem atentata]]. Dana [[30. ožujka]] [[1981.]] [[John Hinckley, Jr.]] pucao je na Reagana, Jamesa Bradyja i još dvojicu ljudi i zamalo pogodio Reaganovo srce, no pogodio je lijevo plućno krilo koje je kasnije utajilo. Reagan je odveden u bolnicu gdje se tijekom operacije šalio s liječnicima. No, na Reaganovu sreću, pokušaj nije bio opasan po Reaganov život i on se oporavio relativno brzo. Tijekom [[1983.]], Reaganova administracija intervenirala je u nekoliko međunarodnih sukoba. Među te sukobe spadaju [[Libanonski građanski rat]], [[Operacija Urgent Fury|invazija Grenade]], [[Operacija El Dorado Canyon|bombardiranje Libije]], a podupirala je i srednjoameričke [[Kontraši|Kontrase]] - desničarske stranke koje su željele svrgnuti prosovjetsku [[FSLN]] s vlasti u Nikaragvi. Iako su Reaganove intervencije u Libiji i Grenadi Amerikanci smatrali dobrima, njegovo podupiranje Kontraša nije dobro prihvaćeno. Jedna od afera koja je izbila u vezi s tim kontrašima je [[Iran-Contra afera]]. Afera je izbila [[1986.]] godine kada se otkrilo da SAD tajno prodaje oružje [[Iran]]u (koji je tada ratovao s [[Irak]]om) i dobiveni novac troši kao potporu kontrašima u Nikaragvi. Otkriće tih tajnih poslova u studenom iste godine je ozbiljno uzdrmalo Reaganovu administraciju. Tome je doprinijela činjenica da je pukovnik [[Oliver North]], zajedno sa svojom sekretaricom Fawn Hall, uništavao dokumente vezane uz slučaj. Reagan je u svrhu istrage imenovao posebnu predsjedničku, tzv. [[Towerova komisija|Towerovu komisiju]]. Njeni nalazi su teretili Poindextera, Northa i tajnika za obranu Caspara Weinbergera, ali ne i Reagana. Međutim, Kongres, kojim je tada dominirala Demokratska stranka govorio je da je Reagan glavni krivac za aferu. North i Poindexter su [[16. ožujka]] [[1988.]] optuženi, a kasnije i osuđeni za ometanje pravde i slična krivična djela. Međutim, njihove presude su oborene na višim sudovima, a novi postupci su ostali nepokrenuti. Nakon svega ovoga Reagan je uspio uvjeriti Amerikance da nije znao što rade njegovi podčinjeni i povratio je popularnost. Još jedna prihvaćena Reaganova intevrencija bila je [[Operacija El Dorado Canyon]], znana i kao američko [[bombardiranje]] Libije [[1986.]] godine. Napad je došao kao odgovor na tadašnje podupiranje terorizma libijskog režima [[Muammar al Gaddafi|Muammara al-Gaddafija]]. Bombardiranje je provedeno zrakom, a glavni avion bio je [[F-111F]]. Amerikanci su pretežito bombardirali [[Tripoli]], a tijekom bombardiranja je poginulo 37 ljudi (među kojima je i bila Gadaffijeva kći), no Gadaffi je ostao neozlijeđen. Kako je glavni motiv bila borba protiv terorizma, SAD su se nadale da će ovime bar malo suzbiti terorizam, no čak i tijekom napada, ali i nakon njih, dogodilo se nekoliko terorističkih napada. Gadaffi je prekinuo sve odnose sa SAD-om, no kasnije je došlo do poboljšanja odnosa i priključivanja Libije u mnoge međunarodne organizcaije bez promjene vođe. Američka javnost dobro je prihvatila bombardiranje, no većina ostalih država, čak i američki saveznici su osudili napad, a SSSR je otkazao sastanak svog ministra vanjskih poslova s američkim državnim tajnikom. [[Datoteka:Eastern Caribbean Defense Force.jpg|mini|250px|Američki saveznici s karipskih otoka tijekom invazije.]] [[Operacija Urgent Fury]] ili američka invazija [[Grenada|Grenade]] je američka invazija koja se dogodila [[1983.]] godine. Invazija je izvedena kao odgovor na ilegalno smjenjivanje i ubijanje premijera [[Maurice Bishop|Mauricea Bishopa]]. Invazija je započela [[25. listopada]], a trajala je do [[15. prosinca]]. Amerikanci su na otoku pobijedili revolucionare s Grenade koji su imali potporu Kube i svrgnuli su vojnu diktaturu [[Hudson Austin|Hudsona Austina]]. Invazija je dobila različite reakcije, no uglavnom je dobro prihvaćena među američkom i među dijelom populacije s Grenade. Kao i SAD, i Sovjeti su intervenirali u sukobima u drugim zemljama. Tijekom ovog perioda zbila se posljednja veća sovjetska intervencija. [[Sovjetsko-afganistanski rat]] je sukob koji je započeo [[1979.]], a trajao je punih deset godina. Iako je Brežnjev bio uvjeren da će rat biti kratak, muslimanski gerilci su pružili izrazito dug i jak otpor.<ref name="#2">LaFeber 2002, str. 314</ref> [[Kremlj]] je poslao intervencijske snage jačine oko 100.000 vojnika u Afganistan kako bi pomogli komunističkom režimu, što je dovelo do toga da mnogi ovaj sukob nazivaju ''Sovjetskom Vijetnamom''.<ref name="#2"/> No, ovaj sukob je više štetio Sovjetima, nego što je Vijetnam Amerikancima jer je SSSR tada prolazio kroz domaću krizu. Rat je započeo nakon što je novo uspostavljena [[Demokratska Republika Afganistan]] provela marksističke promjene koje islamsko stanovništvo nije dobro primilo. Nakon 7 godina ratovanja protiv mudžahedina, komunistička vlada je smijenila predsjednika Karmala i na vlast je došao [[Mohamed Nadžibulah]] koji je uveo i novi ustav. Nakon godinu dana vlasti, Nadžibulah je započeo s podupiranjem sovjetske inicijative za povlačenje iz Afganistana. Ono je započelo [[20. srpnja]] [[1987.]], a završilo je [[15. veljače]] [[1989.]] čime je službeno i završen sovjetsko-afganistanski rat. Rat je imao snažne posljedice na politiku SSSR-a koje su naposljetku dovele i do njegovog raspada. Još jedna značajnija posljedica ovog rata očitovala se i na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]. Iako su već na [[XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976.|OI 1976.]] u [[Montreal]]u neke afričke zemlje bojkotirale igre zbog toga što je [[Novi Zeland]] nastavio igrati [[ragbi]] s [[JAR|Južnoafričkom Republikom]] unatoč njezinoj politici ''[[apartheid]]a'' i zabrani nastupanja na OI, [[XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980.|OI 1980.]] u [[Moskva|Moskvi]] i [[XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.|OI 1984.]] u [[Los Angeles]]u dovele su prvi veliki politički bojkot. Sjedinjene Države bojkotirale su OI 1980. u Moskvi, zajedno s još 61 zemljom, kao znak protesta sovjetskoj intervenciji u Afganistanu. Sljedeće OI održale su se [[1984.]] u [[Los Angeles]]u i ovaj put je SSSR, s još 14 zemalja Istočnog bloka, bojkotirao OI kao znak protesta američkoj antikomunističkoj propagandi, te antisovjetskoj paranoji koju je širila zemljama saveznicima. Ovo su jedini primjeri kada su dvije zemlje svoje sukobe rješavale i na polju sporta. ===Kraj hladnog rata=== Tijekom [[1980-ih]], vojska SSSR-a bila je najveća na svijetu po mnogim mjerilima. Bila je najveća po kvantiteti, po broju i vrsti oružja koje su posjedovali, te po veličini i broju vojnoindustrijskih baza.<ref name = "Odom">William E. Odom, ''The Collapse of the Soviet Military'', Yale University Press, 1998., str. 1.</ref> No, ta kvantitativna nadmoć često je prikrivala polja u kojima je Istočni blok daleko zaostajao za Zapadom. To je dovelo do toga da Zapad uvelike precijeni SSSR.<ref>LaFeber 2002, 340</ref> [[Datoteka:Reagan and Gorbachev (1985).jpg|200px|mini|Reagan i Gorbačov u SAD-u [[1985.]] Ovaj posjet Gorbačova Sjedinjenim Državama označio je novi pogled na odnose dvaju hladnoratovskih velesila.]] Iako tijekom ovog perioda nije bilo velikih vojnih intervencija, vojska je i dalje imala važnu ulogu. Na početku kraja hladnog rata ([[1985.]]), američki predsjednik Reagan je osvojio svoj drugi mandat, a preminulog Černjenka je naslijedio [[Mihail Sergejevič Gorbačov]]. Ovaj period označio je novi put u vanjskoj politici dvaju zemalja jer je sam Reagan pozvao Gorbačova u SAD, i to neslužbeno, te je time Gorbačov postao prvi sovjetski dužnosnik koji je neslužbeno posjetio SAD. [[Datoteka:1988 CPA 5941.jpg|mini|250px|lijevo|Sovjetska poštanska marka koja promovira ''[[glasnost]]'' i ''[[perestrojka|perestrojku]]''.]] Unatoč poboljšavanju odnosa sa SAD-om, Gorbačov se morao suočiti s ekonomskom krizom u svojoj zemlji. Ta kriza ponajviše je uvjetovana padom cijena nafte. Gorbačov je tada započeo s reformama znanim kao ''[[perestrojka]]'' i ''[[glasnost]]''. ''[[Perestrojka]]'' je predstavljala reformu koja je trebala podići sovjetsku privredu, koja je već od početka osamdesetih godina počela stagnirati. Plan je bio da se promjeni neefikasno vođena ekonomija i da se uvede decentralizirana, tržišno orijentirana ekonomija. Već 1990. godine, perestrojka je počela slabiti i privredna situacija je ponovo bila kritična. Godina [[1988.]] postaje vrijeme ''[[glasnost]]i'' kojom se dopušta kritiziranje partije i njenih čelnika putem javnih glasila. Također se, u nastavku ekonomskih reformi, donosi novi zakon kojim se omogućuje osnivanje privatnih kompanija. Kako bi ova drastična promjena prošla među komunističkim čelnicima, u ovaj zakon je umetnuta uredba da privatnici moraju plaćati neuobičajeno visoke poreze. Nedugo nakon prolaska zakona ovi nenormalni porezi bit će smanjeni na normalni nivo tako da se stvori ''"poduzetnička klima"''. U lipnju ove godine na partijskom kongresu Gorbačov objavljuje svoje daljnje želje za stvaranjem jakog predsjedničkog sistema i drastičnog smanjivanja utjecaja partije na politički život države. Ove reforme i kriza bili su jedni od glavnih razloga za kasniji [[raspad Sovjetskog Saveza]]. [[Datoteka:ReaganBerlinWall.jpg|mini|250px|lijevo|Ronald Reagan drži govor u Berlinu [[12. srpnja]] [[1987.]] u kojem je izazvao Mihaila Gorbačova da sruši Berlinski zid. Ovaj događaj bio je jedan od ključnih za sam završetak hladnog rata.]] Dana [[12. srpnja]] [[1987.]], Ronald Reagan bio je u Berlinu na proslavi 750. obljetnice grada. Tijekom svog govora na [[Brandenburška vrata|Brandenburškim vratima]] Reagan je ''"[[Srušite ovaj zid!|izazvao]]"'' Gorbačova da sruši [[Berlinski zid]]: {{citat|Podupiremo promjene i otvorenost; jer mi vjerujemo da sloboda i sigurnost idu zajedno, da uznapredovanje ljudskih sloboda može samo ojačati mir u svijetu. Postoji jedan potez koji bi Sovjeti mogli napraviti, a bio bi nezamjenjiv, koji bi dramatično unaprijedio želju za mirom. Generalni sekretare Gorbačov, ako tražite mir, ako tražite prosperitet za Sovjetski Savez i Istok, ako tražite liberalizaciju, dođite ovdje na ova vrata. Gospodine Gorbačov otvorite ova vrata. Gospodine Gorbačov, srušite ovaj zid!}} I uistinu, istočnonjemačke vlasti su dvije godine kasnije dopustile ljudima iz DDR-a da prelaze u Zapadni Berlin, te je potom narod iz oba dijela berlina spontano počeo s rušenjem Berlinskog zida. Ovaj događaj bio je ključan za [[reunifikacija Njemačke|reunifikaciju Njemačke]], te jedan od najvažnijih događaja u odnosima SAD-a i SSSR-a, a doveo je i do eventualnog kraja hladnog rata. Godine [[1987.]] u baltičkim zemljama koje su pripadale SSSR-u započinje [[Raspjevana revolucija]]. Taj događaj odvijao se od [[1987.]] pa sve do [[1991.]] godine kada tri zemlje, [[Estonija]], [[Litva]] i [[Latvija]] dobivaju neovisnost. U Estoniji je glavni pokretač bila glazba i festivali na kojima su se masovno počele izvoditi patriotske pjesme. Nakon borbe s mnogim pokušajima državnog udara, Estonski Vrhovni Sovjet (u suradnji s kongresom) [[20. kolovoza]] [[1991.]] proglašava nastanak neovisne Estonije. U Latviji se borba za samostalnošću nije vodila preko glazbe, nego preko mnogih nevladinih organizacija koji su svojim govorima na javnim mjestima tijekom javnih događaja poticali i budili nacionalnu svijest latvijskog naroda. Na novim izborima za Latvijski Vrhovni Sovjet pobijedila je Stranka za nezavisnost. Isti taj Sovjet donio je [[4. ožujka]] [[1990.]] deklaraciju nezavisnosti, a Latvija je službeno priznata nakon neuspješnog državnog udara [[6. rujna]] [[1991.]] U [[Litva|Litvi]] je bitka za neovisnost započela [[1988.]] s osnivanjem stranke [[Sąjūdis]]. Nakon snažnog zalaganja stranke. u studenom [[1988.]] parlament usvaja [[Zastava Litve|novu zastavu]] i [[Tautiska Giesme|himnu]]. Nakon trogodišnje borbe i nekoliko nasilnih sukoba ([[Krvava nedjelja (1991.)|Krvava nedjelja]]), Litva je konačno priznata u kolovozu [[1991.]] nakon neuspjelog državnog udara. Godine [[1988.]], Gorbačovljev kabinet donosi tzv. [[Sinatrina doktrina|Sinatrinu doktrinu]] (nazvanu prema [[Frank Sinatra|Franku Sinatri]]) prema kojoj se Sovjetski Savez odustaje od ranije tzv. Brežnjevljeve doktrine, gdje si je SSSR uzimao za pravo da se čak i oružanom silom upliće u unutarnje poslova svojih saveznika. Ova doktrina otvorila je put ka svrgavanju komunizma u mnogim zemljama Varšavskog pakta i revolucijama 1989., a posredno je pridonijela i kasnijem raspadu samog SSSR-a i kraju hladnog rata. Samo godinu dana nakon donošenja te doktrine, započinje tzv. [[Revolucije 1989.|Jesen naroda]]. Taj događaj obuhvaća revolucije u zemljama Istočnog bloka čiji je rezultat bio svrgavanje komunizma i uspostava demokratske vlade. Revolucije su se zbile u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Poljska|Poljskoj]], [[DDR]]-u, [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. Revolucionarni pokret [[Solidarnost]] javio se u Poljskoj već na početku desetljeća, a u DDR-u je revolucija završila rušenjem Berlinskog zida. U Mađarskoj je revolucija provedena mirnim putem. Iako su u Mađarskoj provedene mnoge uspješne reforme, velike promjene dogodile su se nakon smjene [[János Kádár|Jánosa Kádra]] na mjestu Generalnog sekretara KPM-a. Nova vlast uvela je ''demokratski paket'', a na svojoj povijesnoj sjednici održanoj od [[16. listopada]] do [[20. listopada]] [[1988.]] prihvatila je nove zakone i time omogućila prve demokratske izbore za vladu i predsjednika. Usvajanjem ovih zakona, Mađarska je iz narodne republike prešla u političko uređenje demokratske republike. U Bugarskoj je situacija bila drugačija. Tadašnji vođa [[Todor Živkov]] pokušao je provesti ''glasnost'' i ''perestrojku'', no neuspješno što je izazvalo veliko nezadovoljstvo u narodu, a pogotovo među prodemokratskim organizacijama. Živkov je [[10. studenog]] [[1989.]] sišao s vlasti i time završio najdužu vladavinu pojedinca u sovjetskom bloku, vladavinu koju je obilježio nepotizam, mnoge krize i veliko nezadovoljstvo naroda. No, ni odlazak Živkova nije zadovoljio prodemokrate. Prosvjedi su se nastavili i tijekom kratkotrajne vladavine Živkovljevog nasljednika [[Petar Mladenov|Petra Mladenova]] sve do [[1990.]] godine kada su u Bugarskoj održani prvi demokratski izbori nakon [[1931.]] godine. Ovim događajem i Bugarska je izvršila tranziciju iz komunizma u demokraciju. Sam Živkov je [[1991.]] osuđen, no izbjegao je smrt (za razliku od Ceauşescua). Čehoslovačka Republika je prijelaz u demokraciju izvela događajem koji je znan kao [[Baršunasta revolucija]]. Tijekom tog događaja Čehoslovačka se mirnim putem raspala na [[Češka|Češku]] i [[Slovačka|Slovačku]]. Kako je Čehoslovačka bila prva zemlja koja je ''skinula'' Željeznu zavjesu (veliko mnoštvo njenih državljana je nagrnulo na granice nastojeći se domoći života u zemljama Zapada), a nije dobila prijekor SSSR-a, nastavila je s reformama među kojima je najvažnija bila odluka KPČSSR-a da više neće držati politički monopol. Tada su započeli mirni prosvjedi u svrhu održavanja novih izbora. Na jesen [[1989.]] izbori su održani i sastavljena je prva vlada u kojoj komunisti nisu imali većinu još nakon [[1948.]] Bodljikava žica je uklonjena s granica sa Zapadnom Njemačkom i Austrijom u prosincu i [[10. prosinca]] komunistički predsjednik [[Gustáv Husák]] daje ostavku. Pisac [[Václav Havel]] postaje posljednji predsjednik Čehoslovačke 29. prosinca 1989. godine i time završava komunizam u Čehoslovačkoj. Dana [[1. siječnja]] [[1993.]] dolazi i do mirnog raspadanja Čehoslovačke i nastajanja Češke i Slovačke. Ovaj raspad znan je kao [[Baršunasti razvod]]. {{Dvostruka slika|left|Crop-Nicolae Ceaucescu 1978.jpg|181|Ion Iliescu (2004).jpg|157|[[Nicolae Ceauşescu]], posljednji vođa komunističke Rumunjske i jedini komunistički vođa koji je nasilno svrgnut i smaknut.|[[Ion Iliescu]], predvodnik antikomunističke revolucije i prvi predsjednik demokratske Rumunjske. Na tu poziciju biran je 3 puta.}} U [[Socijalistička Republika Rumunjska|SR Rumunjskoj]] se zbila jedina nasilna revolucija u zemljama Varšavskog ugovora i jedina revolucija koja je završila smaknućem komunističkog vođe. [[Rumunjska revolucija 1989.]] je oružani sukob koji je trajao od [[16. prosinca|16.]] do [[22. prosinca]] [[1989.]] godine, a sukobili su se pristaše komunizma i [[Securitate]] (tajna policija) protiv antikomunista i rumunjske vojske. Revolucija je započela prosvjedima u [[Temišvar]]u koje je vodio [[Ion Iliescu]], prvi demokratski predsjednik Rumunjske, Ceauşescuov nasljednik. Prosvjedi si započeti kao posljedica loše i diktatorske vladavine koju je vodio Ceauşescu, te represivnog komunističkog režima. Zauzeta je državna televizija iz koje su koordinirani svi ostali potezi ustanika. Nakon 6 dana ustanka, [[Nicolae Ceauşescu]] je [[22. prosinca]] izišao da održi govor s balkona predsjedničke palače u [[Bukurešt]]u, no odmah su počeli stalni zvižduci. Narod se nije moglo utišati. Diktator je pobjegao [[helikopter]]om, ali je uhićen, te mu je suđeno na prijekom vojnom sudu. Na Božić [[1989.]] pogubljen je sa suprugom ispred streljačkog voda što je kasnije prikazano i na televiziji. Rumunjska je jedina istočnoeuropska država koja je nasilno srušila komunizam i uspostavila demokraciju (koju je vodio prvi predsjednik demokratske Rumunjske [[Ion Iliescu]]). U Kini bliskoj [[Albanija|Albaniji]], komunistički režim koji se tijekom desetljeća odlikovao osobito represivnim postupanjem se postupno raspadao 1990.-1992. u seriji socijalnih nemira popraćenih postupnim ustupcima komunističkih vlasti i raspadanjem ionako nejakog gospodarskog sustava. Ovi događaji doveli su do toga da [[SSSR]] ostane posljednja zemlja (uz [[SFRJ]], no i tu je započela kampanja nastankom zasebnih republika) u Europi koja još uvijek ima koliko-toliko čvrst komunistički sustav vlasti. U prosincu [[1989.]] godine, na sastanku u [[Malta|Malti]], Mihail Gorbačov i novi Hmerički predsjednik [[George Herbert Walker Bush]] potpisali su ugovor kojim su završili hladni rat,<ref> "Cold War," A Dictionary of World History. Oxford University Press, 2000. Oxford Reference Online. Oxford University Press.</ref> no ni taj događaj nije označio pravi kraj hladnog rata. Pravim krajem rata smatra se [[1991.]] godina kada je došlo do [[Raspad SSSR-a|raspada SSSR-]]<nowiki/>a. {{Dvostruka slika|desno|Mikhail Gorbachev 1987.jpg|200|Boris Yeltsin-2.jpg|135|[[Mihail Sergejevič Gorbačov]], posljednji predsjednik i vođa SSSR-a. Njegova vladavina obilježila je [[pad komunizma]] i uvođenje demokracije u sve države koje su bile u sastavu SSSR-a, te kraj hladnog rata. Zbog svojih prodemokratskih poteza (tijekom svoje vladavine) mnogi ga smatraju jednim od najboljih sovjetskih vođa.|[[Boris Nikolajevič Jeljcin]], ruski premijer i jedan od predvodnika pokreta za uvođenje demokracije i raspada SSSR-a. Nakon što se SSSR raspao, Jeljcin je postao prvi predsjednik [[Rusija|Ruske Federacije]].}} Tijekom dugog niza desetljeća razvoj SSSR-a je bio usporavan. Forsiranje teške industrije i proizvodnje za vojne potrebe dovelo je do loše kvalitete robe, stalnih nestašica i niskog životnog standarda. Loše unutrašnjepolitičko i ekonomsko stanje, utjecaj pada komunističkih režima u istočnoj Europi, opće slabljenje Sovjetskog Saveza koje Gorbačovljeve reforme ''glasnost'' i ''perestrojka'' nisu uspjele ublažiti, doveli su i do njegovog konačnog raspada. Komunistička partija Sovjetskog Saveza odriče se monopola moći i svoje vlasti 1990. godine. Referendum, održan [[17. ožujka]] [[1991.]] na kojem je 78% glasača odabralo cjelovitost SSSR-a, [[baltičke zemlje]], [[Armenija]], [[Moldova]] i [[Gruzija]] su bojkotirale. Gorbačov se trudio da održi zemlje SSSR-a na okupu pa je [[20. kolovoza]] [[1991.]] trebao biti potpisan novi sporazum zemalja u kome bi zemlje prihvatile federaciju i savez koji bi imao zajedničkog predsjednika, vojsku i stranu politiku. Međutim, dan prije potpisivanja, visoki funkcionari SSSR-a su stavili Gorbačova u kućni pritvor u njegovoj rezidenciji na [[Krim]]u kako bi spriječili potpisivanje sporazuma i domogli se vlasti. Taj događaj, odnosno pokušaj puča, znan je kao [[Kolovoški puč]]. Pučisti su očekivali masovnu podršku naroda, ali se dogodilo upravo suprotno; narod je bio protiv njih. Poslije tri dana, [[21. kolovoza]], puč je doživio kolaps i Gorbačov se vratio na poziciju predsjednika SSSR-a. Međutim je Gorbačovljeva vlast propadala jer ga ni ruska ni sovjetska vlada nisu slušale, te je ruska vlada, s [[Boris Jeljcin|Borisom Jeljcinom]] na čelu, počela preuzimati sovjetsku, ministarstvo po ministarstvo. Gorbačov nije uspio održati SSSR u cjelini jer nije uspio napraviti kompromis između želje za demokracijom i želje za starim Sovjetskim Savezom. Poslije puča, sovjetske republike ubrzavaju procese ka neovisnosti. Tako je [[6. rujna]] [[1991.]] sovjetska vlada priznala neovisnost tri baltičke države, a [[1. prosinca]] [[Ukrajina]] proglašava neovisnost poslije referenduma na kojem se 90% građana odlučilo za neovisnu i slobodnu Ukrajinu. Zatim, [[17. prosinca]] dvanaest od petnaest sovjetskih republika potpisuje u [[Den Haag|Haagu]] sporazum s 28 europskih zemalja, Europskom zajednicom i četiri neeuropske zemlje, kao da su neovisne republike. I [[25. prosinca]] [[1991.]] Gorbačov daje ostavku i sve sovjetske zemlje preuzimaju uloge kao individualne republike. To je predstavljalo raspad SSSR-a i kraj komunizma u Europi, kao i sam kraj hladnog rata. Sve sovjetske države osigurale su samostalnost i osnovale su - s izuzetkom Litve, Estoline i Latvije - [[ZND|Zajednicu Neovisnih Država]], koja postoji i danas, no za razliku od SSSR-a, sve države članice imaju svoj suverenitet, vlastite vojske, valute i diplomacije. == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == <div class="references-small"> * Kolb, Richard K. ''Cold War Clashes: Confronting Communism, 1945-1991'' (Hardcover - sij. 2004.) * Ball, S. J. ''The Cold War: An International History, 1947&ndash;1991'' (1998.) * Brzezinski, Zbigniew. ''The Grand Failure: The Birth and Death of Communism in the Twentieth Century'' (1989.) * Clarke, Bob. ''Four Minute Warning:Britain's Cold War'' (2005.) * Clarke, Bob. ''Ten Tons for Tempelhof: The Berlin Airlift'' (2007.) * Cowley, Robert. ''The Cold War: A Military History'' (2005.) * Friedman, Norman. ''The Fifty Year War: Conflict and Strategy in the Cold War''. (2000.) * Gaddis, John Lewis. ''The Cold War: A New History'' (2005.) * Gaddis, John Lewis. ''Russia, the Soviet Union and the United States. An Interpretative History'' (1990.) * Gaddis, John Lewis. ''Long Peace: Inquiries into the History of the Cold War'' (1987.) * Kort, Michael. "The Columbia Guide to the Cold War" (1998.) * LaFeber, Walter. ''America, Russia, and the Cold War, 1945&ndash;1992'' (1993.) * Lundestad, Geir. ''East, West, North, South: Major Developments in International Politics since 1945'' (1999.) * Mcmahon, Robert. ''The Cold War: A Very Short Introduction.'' 2003. * Powaski, Ronald E. ''The Cold War: The United States and the Soviet Union, 1917&ndash;1991'' (1998.) * Walker, Martin. ''The Cold War: A History'' (1995.) * Westad, Odd Arne ''The Global Cold War: Third World Interventions and the Making of our Times'' (2006.) </div> == Vanjske poveznice == * {{eng icon}} [http://www.conelrad.com/ CONELRAD-ova stranica] * {{eng icon}} [http://archives.cbc.ca/IDD-1-71-274/conflict_war/cold_war/ CBC Digital Archives - Kultura hladnog rata: Nuklearni strah 1950-ih i 1960-ih] * {{eng icon}} [http://www.cwihp.org Međunarodni povijesni projekt o hladnome ratu (CWIHP)] * {{eng icon}} [http://coldwarfiles.org Podaci iz hladnoga rata] * {{eng icon}} [http://www.cnn.com/SPECIALS/cold.war/ CNN-ova arhiva podataka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081217154418/http://www.cnn.com/SPECIALS/cold.war/ |date=17. prosinca 2008. }} ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Cold War |commonscathr = Hladni rat }} {{HladniRat}} {{Osobe hladnoga rata}} [[Kategorija:Hladni rat| ]] 5gwxd0kbinbkbnp1c3mstnf6khmgoe6 6447283 6447083 2022-08-21T11:33:32Z RadioElectrico 111026 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|lipanj 2009.}} {{Oružani sukob |naziv = Hladni rat |slika = [[Datoteka:Cold War Map 1980.svg|250px]] |mjesto = [[svijet]] |datum = [[1945.]] – [[1991.]] |ishod = *[[Kineski građanski rat]] *[[Korejski rat]] *[[Marshallov plan]] *[[Invazija u Zaljevu svinja|Američka intervencija na Kubi]] *[[Angolski građanski rat]] *[[Bliskoistočni sukob]] *[[Sovjetsko-afganistanski rat]] ''i ostali'' * pad real-socijalizma u ist. Europi * propad Sovjetskog saveza * Jugoslavija je postala beznačajnom zemljom propašću SSSR-a * pobjeda kapitalističkog tabora |sukobljeni1='''[[NATO]] članice:''' *[[Datoteka:Flag of the United States.svg|border|22px]] [[Sjedinjene Države]] *[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|border|22px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] *Ostale zemlje [[NATO]]-a {{Collapsible list|title=<center><small>- (Popis članica)</small></center>|[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|border|22px]] [[Belgija]]|[[Datoteka:Flag of Canada (Pantone).svg|22px]] [[Kanada]]|[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|22px]] [[Češka]]|[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|22px]] [[Danska]]|[[Datoteka:Flag of France.svg|border|22px]] [[Francuska]]|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|22px]] [[Zapadna Njemačka]]|[[Datoteka:Flag of Greece.svg|border|22px]] [[Grčka]]|[[Datoteka:Flag of Iceland.svg|border|22px]] [[Island]]||[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|22px]] [[Italija]]|[[Datoteka:Flag of Luxembourg.svg|border|22px]] [[Luksemburg]]|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|border|22px]] [[Norveška]]|[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|22px]] [[Portugal]]|[[Datoteka:Flag of Romania.svg|22px]] [[Rumunjska]]|[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|border|22px]]|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|22px]] [[Španjolska]]|[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|22px]] [[Turska]]}} <!-- !!! ne dodavati druge zemlje !!! --> '''Učesnici izvan [[NATO]]-a:''' *[[Datoteka:Flag of Australia (converted).svg|border|22px]] [[Australija]] *[[Datoteka:Flag of El Salvador.svg|border|22px]] [[Salvador]] *[[Datoteka:Flag of Ethiopia.svg|22px]] [[Etiopija]] *[[Datoteka:Flag of India.svg|border|22px]] [[Indija]] *[[Datoteka:Flag of Israel.svg|border|22px]] [[Izrael]] *[[Datoteka:Flag of Kenya.svg|22px]] [[Kenija]] *[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|border|22px]] [[Južna Koreja]] *[[Datoteka:Flag of Lebanon.svg|border|22px]] [[Libanon]] *[[Datoteka:Flag of New Zealand.svg|border|22px]] [[Novi Zeland]] *[[Datoteka:Flag of Pakistan.svg|border|22px]] [[Pakistan]] *[[Datoteka:Flag of the Philippines.svg|border|22px]] [[Filipini]] *[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|22px]] [[Južnoafrička Republika]] |sukobljeni2='''[[Varšavski pakt]] članice: ''' *{{ZD+X/S|SSSR}} *{{border|[[Datoteka:Flag of Albania 1946.svg|20px]]}} [[Albanija]] (naknadno istupila iz ideoloških razloga) *{{border|{{ZD|Č|ČSSR}}}} [[Čehoslovačka]] *{{border|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|20px]]}} [[Rumunjska]] *{{border|{{ZD|D|DRNJ}}}} [[DDR]] *{{border|[[Datoteka:Flag of Hungary 1949-1956.svg|border|20px]]}} [[Mađarska]] *{{border|{{ZD|P|POLJ}}}} [[Poljska]] *{{border|[[Datoteka:Flag of Bulgaria (1946-1967).svg|20px]]}} [[Bugarska]] |sukobljeni3='''[[Pokret nesvrstanih]] glavne članice: ''' *{{ZD|J|JUG}} [[SFRJ|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] *{{ZD+X/I|INDN}} *[[Datoteka:Flag of the Arab League.svg|22px|border]]<br>[[Arapska liga]] *{{ZD+X/V|VIJ}} *{{ZD+X/K|KUB}} *{{ZD+X/J|JAR}} *{{ZD+X/D|DR KONGO}} ''i ostali'' |zapovjednik1={{ZD|U|UK}} [[Winston Churchill]] |zapovjednik2={{ZD|S|SSSR}} [[Josif Staljin]] |zapovjednik3={{ZD|J|JUG}} [[Josip Broz Tito]] }} [[Datoteka:Cold War Map 1980 copy.png|mini|500px|[[Svijet]] u hladnom ratu. '''LEGENDA''': '''tamno plavo''' - države [[NATO]]-a; '''svijetlo plavo''' - drugi saveznici [[SAD]]-a; '''tamno crveno''' - [[Varšavski pakt]]; '''crveno''' - [[Socijalizam|socijalističke]] zemlje saveznički povezane sa [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]]; '''svijetlo crveno''' - ostali saveznici Sovjetskog Saveza; '''tamno crvene točke''' - [[Komunizam|komunistička]] [[Gerila|gerilska]] udruženja, '''tamno plave točke''' - [[Antikomunizam|antikomunistička]] gerilska udruženja.]] '''Hladni rat''' bio je politički sukob između [[NATO|zapadnih sila]] predvođenih [[SAD]]-om i [[Varšavski pakt|istočnih sila]] predvođenih [[SSSR]]-om koji se vodio od [[1945.]] do [[1991.]] Društveni poredci Istoka - s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom i Zapada - s [[Pravo vlasništva|privatnim vlasništvom]] kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj [[Demokracija|demokraciji]] - su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rati. Hladni rat je vođen svim mogućim sredstvima - uključivo izvođenjem [[revolucija]], [[Puč|pučeva]] i lokalnih ratova; no nikada nije prerastao u masivni [[rat|oružani sukob]] svjetskih razmjera. Hladni rat primarno je obilježen ekonomskim, političkim i propagandnim ''"sukobima"'' između Zapada i Istoka, radi suzbijanja utjecaja neprijateljskog bloka. Glavno je obilježje rata [[utrka u naoružanju]], no rat je donio i znatne napretke na području kulture, sporta, znanosti i tehnologije, od kojih je najznačajnija [[svemirska utrka]] čiji je rezultat bio odlazak čovjeka u [[svemir]]. Obje zemlje su nastojale pridobiti uz sebe zemlje koje nisu bile ni dosljedno kapitalističke, ni socijalističke - tako su primjerice u arapskom svijetu zemlje s [[Autoritarizam|autoritarnim]] republikanskim režimima (poput [[Irak|Iraka]] ili [[Sirija|Sirije]]) uglavnom bile u savezničkim odnosima sa SSSR-om, a one s [[Apsolutna monarhija|apsolutnim monarhijama]] (poput [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]]) su se u svojem sukobu s republikanskim snagama oslanjale na Zapad. Znatan dio zemalja se pridružio [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]]; među njima i zemlje s komunističkim režimima poput [[Vijetnam|Vijetnama]], [[Kuba|Kube]] i [[Angola|Angole]] koje su imale izrazito blisku političku, gospodarsku i vojnu suradnju sa SSSR-om; ili pak Saudijske Arabije koja je objektivno bila jedan od najvažnijih gospodarskih i sigurnosnih saveznika SAD-a. Naposljetku je zapadni blok - kombinacijom programa gospodarske pomoći kojom se nastojalo ukloniti razloge komunističkim revolucijama, utrke u naoružanju, te raznih diplomatskih, obavještajnih i vojnih aktivnosti - uspio spriječiti veće širenje komunističkih revolucija po svijetu, a istočni blok se zbog ekonomskih poteškoća više nije gospodarski mogao nadmetati s mnogo bogatijim Zapadom: 1991. god. se naposljetku raspao SSSR, što se smatra krajem hladnog rata. ==Naziv== [[Datoteka:Winston Churchill and Bernard Baruch talk in car in front of Baruch's home, 14 April 1961.jpg|300px|mini|[[Winston Churchill]] i [[Bernard Baruch]], dvojica ''"odgovornih"'' za naziv ''hladni rat'' i uvod u njega u automobilu [[14. travnja]] [[1961.]]]] Prvi put, naziv "hladni rat" upotrebljava George Orwell u svom eseju "[http://orwell.ru/library/articles/ABomb/english/e_abomb Atomska bomba i ti]" 1945. godine. Naziv '''hladni rat''' upotrijebio je i [[Bernard Baruch]], savjetnik američkog predsjednika, tijekom jedne debate u američkom Kongresu [[1947.]] godine. Pojam ''hladni rat'' veže se i za britanskog premijera [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]] koji je skovao krilaticu o ''[[Željezna zavjesa|željeznoj zavjesi]]'' koju su [[komunizam|komunisti]] ''"spustili"'' između svog i ''"slobodnog svijeta"''. On je u ožujku [[1946.]] u [[Fulton]]u ([[SAD]]) pozvao na ''križarski rat'' protiv komunizma, podsjećajući na obavezu obrane atlantske zajednice i vojnog zbližavanja ugroženih država. Ta istupanja bila su znak da svijet ulazi u takozvani hladni rat. ==Povijest== ===Prije hladnog rata=== {{glavni|Korijeni hladnog rata}} Postoje neke nesuglasice oko početka hladnoga rata. Iako većina povjesničara tvrdi da je počeo neposredno nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], neki tvrde da se uzroci hladnog rata mogu naći već nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] iako napetosti između Rusije/SSSR-a, Britanije i Amerike sežu još u [[19. stoljeće|XIX. stoljeće]]. Ideološki sukob između [[komunizam|komunizma]] i [[kapitalizam|kapitalizma]] počeo je [[1917.]] nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] kada se [[SSSR]] izdigao kao prva velika komunistička sila. Ovo je prvi događaj koji je rusko-američke odnose doveo u pitanje i postavio ih kao dugotrajni problem svim vođama u svijetu.<ref name = "Gaddis">[[John Lewis Gaddis]], ''Russia, the Soviet Union, and the United States'' An Interpretive History''. 1990., str. 57</ref> [[Datoteka:Flag of the United States.svg|mini|200px|[[Sjedinjene Američke Države]] - država predvodnica [[kapitalizam|kapitalističkih]] sila i [[NATO]] pakta i oštra protivnica [[SSSR]]-a i [[komunizam|komunizma]]]][[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|mini|200px|[[Sovjetski Savez]] - država predvodnica [[komunizam|komunističkih]] sila i velik protivnik ''Zapadnog bloka'' i [[kapitalizam|kapitalizma]].]] Mnogi događaji doveli su do međusobnog nepovjerenja između SAD-a i SSSR-a: #američka intervencija tijekom [[Ruski građanski rat|Ruskog građanskog rata]] u kojem su pomagali [[Bijela garda|Bijeloj gardi]], #izlazak [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] nakon potpisivanja [[Mir u Brest-Litovsku|mira u Brest-Litovsku]], #[[Boljševizam|boljševističko]] odbacivanje kapitalizma,<ref name = "Halliday">Halliday, Fred. "Cold War". ''The Oxford Companion to the Politics of the World''. Oxford University Press Inc., 2001., str. 2e.</ref> #američko nepriznavanje [[SSSR]]-a do [[1933.]]<ref name = "LaFeber 1991">[[Walter LaFeber]], "Cold War." ''A Reader's Companion to American History'', Eric Foner i John A. Garrraty, ure. Houghton Mifflin Company, 1991.</ref> I prije Drugog svjetskog rata bilo je događaja koji su doveli do povećanja međusobnog nepovjerenja: #britansko popuštanje [[Treći Reich|Nijemcima]], #[[Pakt Ribbentrop-Molotov]].<ref name = "LaFeber 1991" /> ===Drugi svjetski rat i poslijeratno razdoblje (1939. – 1947.)=== {{glavni|Drugi svjetski rat}} Tijekom rata Sovjeti su mislili da će Angloamerikanci dati njima preuzeti veći teret rata i da će se oni uključiti pri kraju, kako bi utjecali na mirovne sporazume i zavladali Europom.<ref>Gaddis 1990., str. 151</ref> Neki povjesničari, poput Johna Lewisa Gaddisa, to osporavaju navodeći druge vojne i strateške kalkulacije za vrijeme [[Dan D|napada na Normandiju]].<ref>Gaddis 1990., str. 151-153</ref> No, kriva sovjetska percepcija o Zapadu i jednaka percepcija Zapada o SSSR-u dovele su do snažnih napetosti među [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]. Bilo je mnogo nesuglasica među Saveznicima o izgledu poslijeratne Europe. Obje su strane imale vrlo različite poglede o uspostavljanju sigurnosti poslije rata. Amerikanci su sigurnost shvaćali u situacijskim uvjetima, misleći da bi, ako se američki stil vlade proširi na što više zemalja, zemlje mogle svoje probleme riješiti mirno, putem međunarodnih organizacija.<ref>Gaddis 1990., str. 156</ref> Sovjetski su vođe gledali sigurnost preko prostora.<ref>Gaddis 1990., str. 176</ref> Ovaj način razmišljanja uvjetovan je ruskom povijesnom situacijom. Željeli su ovakav plan zbog toga što su u posljednjih 150 godina napadani dosta često.<ref>Id.</ref> [[Datoteka:Yalta summit 1945 with Churchill, Roosevelt, Stalin.jpg|mini|250px|lijevo|[[Winston Churchill]] (lijevo), [[Franklin Delano Roosevelt]] (sredina) i [[Josif Staljin]] (desno) tijekom [[Konferencija u Jalti|konferencije u Jalti]]. Na ovoj su se konferenciji vođe Saveznika pokušale dogovoriti oko podjele poslijeratne Europe, no zbog snažnih nesuglasica konačan dogovor nije postignut.]] Na [[Konferencija u Jalti|konferenciji u Jalti]] u veljači [[1945.]] sastali su se britanski premijer [[Winston Churchill]], američki predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt]] i generalni sekretar KPSS-a [[Josif Staljin]] kako bi se dogovorili oko izgleda poslijeratne Europe, no čvrst dogovor nije postignut zbog snažnih nesuglasica. Nakon pobjede Saveznika u [[Berlin]]u, Sovjeti su efikasno okupirali Istočnu Europu, a SAD je imao velik dio Zapadne Europe. U [[Saveznička okupacija Njemačke|okupiranoj Njemačkoj]] Sovjeti, Amerikanci, Britanci i Francuzi uspostavili su četiri savezničke zone dok se ne riješi konačna podjela Njemačke. [[Datoteka:Bigthree-photofromjapanesewiki.jpg|250px|mini|"Velika trojica" na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]]: [[Clement Attlee]] (lijevo, UK), Harry Truman (sredina, SAD) i [[Josif Staljin]] (desno, SSSR) sa svojim glavnim suradnicima iza njih: [[William D. Leahy]] (zadnji lijevo, SAD), [[Ernest Bevin]] (lijevo, UK), [[James F. Byrnes]] (sredina, SAD) i [[Vjačeslav Molotov]] (desno, SSSR). Na ovoj konferenciji saveznički vođe rješavali su problem budućnosti Njemačke i Istočne Europe.]] [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]], koja je počela u srpnju, prisustvovali su britanski premijer [[Clement Attlee]], američki predsjednik [[Harry S. Truman]] i generalni sekretar KPSS-a [[Josif Staljin]]. Na ovoj su konferenciji saveznički vođe rješavali ozbiljan problem budućnosti Njemačke i Istočne Europe.<ref name = "Byrd">Peter Byrd, "Cold War" ''The Concise Oxford Dictionary of Politics''. Ure. Iain McLean i Alistair McMillan. Oxford University Press, 2003.</ref> Osim rješavanja tog problema, predsjednik Truman obavijestio je Staljina da SAD posjeduje novo moćno oružje. Staljin je na to odgovorio: ''"Drago mi je čuti za bombu i nadam se da će biti upotrijebljena."''<ref>[http://thoughtsonmilitaryhistory.wordpress.com/2007/11/09/why-did-truman-drop-the-bomb/ Zašto je Truman bacio bombu? « Misli o vojnoj povijesti]</ref> Samo tjedan dana nakon konferencije SAD je bacio [[atomska bomba|atomske bombe]] na japanske gradove [[Hirošima|Hirošimu]] i [[Nagasaki]]. [[Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija]] dovelo je do jedne od najvećih katastrofa u ljudskoj povijesti i do povećanja tenzija između SAD-a i SSSR-a. Nedugo nakon napada Staljin je protestirao američkim dužnosnicima kada je Truman Sovjetima ponudio tek malo utjecaja u [[Okupacija Japana|okupiranom Japanu]].<ref>LaFeber 2002., str. 28</ref> U veljači [[1946.]] ''[[Članak X|Dugi telegram]]'' [[George F. Kennan|Georgea F. Kennana]] iz [[Moskva|Moskve]] pridonio je američkom sagledavanju Sovjetskog Saveza kao države prožete izrazitim nepovjerenjem i neprijateljstvom prema SAD-u i čitavom Zapadu, u kojoj je sastavni dio službene politike ideja o produbljivanju sukoba između "kapitalističkih" država te potom korištenja tih "kapitalističkih" ratova kako bi se nezadovoljstvo u narodu iskoristilo za podizanje komunističkih revolucija, te koja nastavlja izrazito mnogo ulagati u svoju vojnu snagu - ali s kojom je zacijelo moguće postići dogovor o međusobnom miru.<ref name="Schmitz">David F. Schmitz, "Cold War (1945–91): Causes" ''The Oxford Companion to American Military History''. John Whiteclay Chambers II, ure., Oxford University Press 1999.</ref> <ref>[https://digitalarchive.wilsoncenter.org/document/116178.pdf "The Long Telegram"], George Kennan, 22. veljače 1946. Preslika na stranicama "Digital Archive International History Declassified". Pristupljeno 18. kolovoza 2022.</ref>Takva slika o SSSR-u kao vrlo neprijateljski nastrojenoj zemlji doprinijela je daljnjem ratu napetosti između SAD-a i SSSR-a. Nekoliko tjedana nakon objavljivanja ''Dugog brzojava'', [[Winston Churchill]] održao je svoj poznati govor u [[Fulton]]u, u [[Missouri]]ju, naslovljen ''"[[Željezna zavjesa]]"''. U tom govoru Churchill poziva Angloamerikance na savez protiv Sovjeta, za koje je rekao da su spustili ''željeznu zavjesu'' ''"od [[Szczecin]]a na Baltiku do [[Trst]]a na Jadranu."''<ref name="Schmitz" /> Dana [[6. rujna]] [[1946.]] [[James F. Byrnes]] održao je govor u [[Njemačka|Njemačkoj]] u kojem je odbacio [[Morgenthauov plan]] kojim se predvidjelo trajno svođenje Njemačke na stanje siromašne zemlje, te upozorio SSSR da će SAD ostati vojno nazočne u Europi na neodređen vremenski period. Sam Byrnes poslije je priznao: ''"Odbijanje našeg vlastitog programa bilo je radi pridobivanja Nijemaca [...] bila je to bitka između nas i Rusa oko mozgova [...]."''<ref>{{jezikk|eng.}} [http://www.daz.org/enJamesFByrnes.html Curtis F. Morgan, Southern Partnership: James F. Byrnes, Lucius D. Clay i Njemačka, 1945. - 1947.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080705193541/http://www.daz.org/enJamesFByrnes.html |date=5. srpnja 2008. }}</ref> Umjesto trajnog poniženja Njemačke, Sjedinjene Američke Države su joj odlučile pomoći da postane važni američki saveznik, uključujući je u tzv. [[Marshallov plan]] gospodarske obnove Europe.<ref>[https://www.crf-usa.org/images/pdf/gates/Marshall_Plan.pdf "The Marshall Plan for Rebuilding Western Europe"], "Constitutional Rights Foundation", str. 2-4. Pristupljeno 4. travnja 2022.</ref> Američka pomoć u sklopu Marshallovog plana bila je ponuđena i zemljama na istoku Europe kojima je dominirala sovjetska politika. Prema očekivanjima, zbog velikog nepovjerenja prema Zapadu, sve su te zemlje odbile američku pomoć.<ref>[https://www.crf-usa.org/images/pdf/gates/Marshall_Plan.pdf „The Marshall Plan for Rebuilding Western Europe” {{eng oznaka}}] ''Constitutional Rights Foundation'', str. 2-4. Pristupljeno 4. travnja 2022.</ref>Slično kao s Njemačkom, postupljeno je potom i s Japanom.<ref>[https://adst.org/oral-history/fascinating-figures/george-kennan-containment-and-the-cold-war/ "George Kennan — Containment and the Cold War"], poglavlje “That trip to Japan was probably the most important thing that he did, after the Marshall Plan”, autor Marshall Green, "Association for Diplomatic Studies and Training". Pristupljeno 4. travnja 2022.</ref> Nakon što je osigurao široku političku podršku u [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresu SAD-a]], američki predsjednik Harry S. Truman je proglasio novu doktrinu vanjske politike SAD-a, kasnije nazvanu "[[Trumanova doktrina]]". U razdoblju kada zbog teške gospodarske situacije nije Velika Britanija mogla više ostvarivati utjecaj kakav je do tada ostvarivala diljem Europe, Afrike i Azije, nova je doktrina kretala od postavke da SAD ne može neaktivno gledati nasilno širenje sovjetskoga [[Totalitarizam|totalitarizma]] u neovisne slobodne zemlje - Truman je u veljači 1947. god. ukazao na aktualno stanje s [[Grčki građanski rat|građanskim ratom u Grčkoj]] i mogućnostima destabilizacije stanja u Turskoj i potom čitavom Bliskom Istoku - u prvom redu stoga što američki nacionalni interesi ne mogu biti zaštićeni tek pukom zaštitom američkog teritorija. Prema Trumanovoj doktrini, SAD je gospodarski pomagala zemlje u potrebi, jer "''siromaštvo i oskudica daju rasti sjemenu totalitarnih režima''", a pružala je i vojnu podršku vladama diljem svijeta kako bi se spriječilo svjetsko širenje komunizma.<ref>[https://history.state.gov/milestones/1945-1952/truman-doctrine „The Truman Doctrine, 1947” {{eng oznaka}}], službene stranice Povijesnoga ureda Ministarstva vanjskih poslova SAD-a. Pristupljeno 4. travnja 2022.</ref><ref>[https://www.archives.gov/milestone-documents/truman-doctrine "Truman Doctrine (1947)"], cjeloviti tekst obraćanja Predsjednika H. Trumana Kongresu SAD-a, "Millestone Documents", kod National Archives. Pristupljeno 18. kolovoza 2022.</ref> Sa sovjetske strane, za vrijeme [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] se nastojalo uspostaviti stanovitu miroljubivu suradnju i izbjegavanje velikog rata sa Zapadom - što je i Zapad prihvaćao - ali SSSR nije nipošto odustajao od dominacije nad drugim zemljama koje su došle u njegovu sferu utjecaja kao svojevrsnog "Sovjetskog imperija", niti od nastojanja za širenje "svjetske revolucije", tj. širenja broja zemalja pod Sovjetskom Savezu sklonim komunističkim režimima.<ref>[https://origins.osu.edu/review/failed-empire-soviet-union-cold-war-stalin-gorbachev-new-cold-war-history?language_content_entity=en "A Failed Empire: The Soviet Union in the Cold War from Stalin to Gorbachev (The New Cold War History)"], Ursula Gurney (recenzija knjige Vladislava Zuboka, 2007, University of North Carolina Press), "Origins", prosinac 2012. </ref> Kina, kao najmnogoljudnija komunistička zemlja, zamjerala je Sovjetskom Savezu da nakon [[Josif Staljin|Staljinove]] smrti ne vodi više dovoljno dosljednu komunističku politiku; od 1962. godine je svađa između sovjetskog i kineskog vodstva bila posve očigledna. U lipnju 1963. god. objaviljen je "Prijedlog Komunističke partije Kine u svezi generalne linije međunarodnog komunističkog pokreta", službeno adresiran na vodstvo Komunističke partije Sovjetskog Saveza. U tom dokumentu je kinesko komunističko vodstvo pozivalo na dosljedno provođenje ideje svjetske revolucije, u kojoj postupno treba osigurati da čitav svijet bude "''slobodan od kapitalizma, slobodan od imperijalizma i slobodan od eksploatacije čovjeka po čovjeku''". Tu su kineski komunisti osudili razne "zablude" koje se pojavljuju u međunarodnom komunističkom pokretu, među kojima i ideju da bi bilo moguće razriješiti napetosti između kapitalizma i komunizma bez provođenja komunističke revolucije u svakoj pojedinoj zemlji svijeta.<ref>[https://www.marxists.org/history/international/comintern/sino-soviet-split/cpc/proposal.htm "Prijedlog Komunističke partije Kine u svezi generalne linije međunarodnog komunističkog pokreta"] (prijevod na engleski jezik), 30. ožujka 1963., kod "Sino-Soviet Split Document Archive". Pristupljeno 18. kolovoza 2022.</ref> Uzajamna napadanja za "idejne zablude" vodile su prema javnom razmjenjivanju sličnih dugačkih pisama između dvije komunističke partije<ref>[https://web.archive.org/web/20071225024740/http://www.etext.org/Politics/MIM/classics/mao/polemics/sevenlet.html "SEVEN LETTERS EXCHANGED BETWEEN THE CENTRAL COMMITTEES OF THE COMMUNIST PARTY OF CHINA AND THE COMMUNIST PARTY OF THE SOVIET UNION"], "Foreign Language Press", Peking 1964.</ref> i naposljetku do potpunog odvajanja Kine od bloka koji je obuhvaćao preostale komunističke zemlje predvođene Sovjetskim Savezom.<ref>[["Sino - Soviet Split"]], "Royal Air Force Museum", 18. kolovoza 2022.</ref> ===Blokovi=== Blokovska je podjela učvršćena stvaranjem vojno-političkih saveza. Na jednoj je strani bio blok kojeg su predvodile [[SAD]] ([[kapitalistički sustav]]), a drugi je blok predvodio [[SSSR]] ([[socijalistički sustav]]). Mnogo država nije se željelo pridružiti nijednome bloku. Stoga su one, predvođene [[Egipat|Egiptom]], [[Indija|Indijom]] i [[SFRJ|Jugoslavijom]], 1961. godine utemeljile Pokret nesvrstanih. ====NATO==== {{glavni|NATO}} Sjevernoatlantski savez ([[NATO]]) osnovali su [[1949.]] godine ministri vanjskih poslova [[SAD]]-a, [[UK|Velike Britanije]], [[Francuska|Francuske]], [[Nizozemska|Nizozemske]], [[Belgija|Belgije]], [[Luksemburg]]a, [[Norveška|Norveške]], [[Island]]a, [[Kanada|Kanade]], [[Italija|Italije]], [[Portugal]]a i [[Danska|Danske]]. Njegovo sjedište bilo je u [[Bruxelles]]u a osnovna zadaća bila je spriječiti Sovjetski Savez prodrijeti u zapadnu Europu. Države na zapadu i članice NATO pakta bile su kapitalističke i vjerovale u važnost slobode privatnog vlasništva. [[Datoteka:NATO vs. Warsaw (1949-1990).svg|300px|mini|Odnos članica [[NATO]] pakta (plava boja) i [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] (crveno)]] ====Varšavski pakt==== {{glavni|Varšavski pakt}} Iste je godine [[Sovjetski Savez]] objavio da posjeduje atomsku bombu, a u [[Kina|Kini]] su na vlast došli komunisti. Nakon [[Staljin]]ove smrti [[1953.]] malo je popustila napetost u međunarodnim odnosima, ali su ipak [[1955.]] godine SSSR i zemlje istočne Europe stvorili [[Varšavski pakt]]. SSSR i njegovi saveznici htjeli su stvoriti besklasno društvo u kojem se sve dijelilo podjednako. Njegove članice bile su [[SSSR]], [[Bugarska]], [[Čehoslovačka]], [[Istočna Njemačka]], [[Mađarska]], [[Poljska]] i [[Rumunjska]], a do 1968. i [[Albanija]]. Imao je svoje organe i jedinstven glavni stožer te svoje sjedište u [[Moskva|Moskvi]]. ===Od Marshallova plana do Korejskoga rata (1947. – 1953.)=== {{glavni|Hladni rat (1947. - 1953.)}} Trumanovi su savjetnici do [[1947.]] vjerovali da je krajnje vrijeme oduprijeti se utjecaju Sovjetskog Saveza.<ref name = "Schmitz" /> U Europi je financijska pomoć opadala, a nestašice hrane i neophodnih potrepština bili su česte. Trumanovi su se savjetnici bojali da bi SSSR mogao umanjiti moć SAD-a u poslijeratnom periodu zbunjenosti i kolapsa. Važan događaj koji je predstavljao uvod u hladni rat bila je [[Iranska kriza 1946.|Iranska kriza]] iz [[1946.]] godine.<ref name="IranicaRusII">{{eng icon}} {{Citiranje knjige|url=http://www.iranicaonline.org/articles/russia-ii-iranian-soviet-relations-1917-1991|lokacija=New York|poglavlje=ii. Iranian-Soviet Relations (1917-1991)|prezime=Mamedova|ime=Nina Mikhailovna|naslov=Russia|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|datum=6. ožujka 2009.}}</ref> Neposredno nakon svršetka Drugog svjetskog rata, uspokos odredbama [[Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana|iransko-britansko-sovjetskog ugovora o savezu]] prema kojima su strane trupe bile dužne napustiti [[Iran]] u roku od 6 mjeseci nakon okončanja rata,<ref name="IranicaRusII" /> Staljin je odlučio da sovjetska vojska ostane na sjeverozapadu iranskog teritorija pod izlikom kako je to područje vitalno za sovjetsku sigurnost. Razlogom Staljinove teritorijalne penetracije prema tom području smatraju se bogata nalazišta [[Nafta|nafte]] u [[Azarbajdžan (Iran)|Iranskom Azarbajdžanu]] koja su tijekom rata istraživali upravo Sovjeti.<ref name="IranicaRusII" /> Kako bi osnažio sovjetski utjecaj, pokušana je uspostava dvaju marionetskih [[režim]]a, [[Kurdi|kurdske]] [[Republika Mahabad|Republike Mahabad]] i [[Azeri|azerske]] [[Narodna Republika Azerbajdžan|Narodne Republike Azerbajdžan]].<ref name="IranicaRusII" /> Nakon [[rat|oružanog sukoba]] u kojem je [[Oružane snage Irana|iranska vojska]] suzbila separatiste i političke intervencije [[SAD|Sjedinjenih Država]] u [[UN|Ujedinjenim narodima]] (rezolucije br. 3. i 5.), [[Josif Staljin]] odustao je od daljnjih teritorijalnih pretenzija i povukao preostale dijelove [[SSSR|sovjetske]] vojske iz [[Iran]]a.<ref name="IranicaRusII" /> Događaj koji je natjerao Trumana i formalno usvojiti [[Politika blokiranja|politiku blokiranja]] (engl. "''containment''") jest objava britanske vlade u veljači [[1947.]] da više ne može financirati grčke monarhiste u njihovu sukobu protiv komunističke vojske u [[Grčki građanski rat|građanskom ratu]]. Cilj politike blokiranja bilo je zaustavljanje [[domino efekt|domino-efekta]] približavanja zemalja komunističkom SSSR-u, a udaljavanja od američko-europskog kapitalizma. Politika je formalno usvojena jer Amerikanci [[Grčki građanski rat]] nisu shvatili tek kao građanski sukob nego kao pokušaj SSSR-a da proširi svoj utjecaj. To gledište je vjerojatno bilo pogrešno jer komunističkim pobunjenicima nije pomagala službena [[Moskva]] nego [[SFRJ|FNR Jugoslavije]], čije je vodstvo tu uvelike djelovalo na svoju ruku.<ref name="LaFeber 1991" /> [[Datoteka:Truman_desk.jpg|mini|lijevo|250px|Predsjednik [[Harry S. Truman|Truman]] iznosi svoju doktrinu o ograničavanju utjecaja komunizma]] Pobjeda antikomunističkih snaga dovela je do grčkog članstva u [[NATO|NATO-u]] i do definiranja ideološke ravnoteže snaga oko [[Egejsko more|Egejskog mora]] tijekom čitavoga hladnog rata. Državni tajnik [[Dean Acheson]] optužio je SSSR za urotu protiv grčkih rojalista radi proširivanja svog utjecaja na Srednji istok, Aziju i Afriku. Trumanova je administracija u ožujku [[1947.]] izdala tzv. ''"[[Trumanova doktrina|Trumanovu doktrinu]]"'' o zaustavljanju širenja komunizma davajući Turskoj i Grčkoj ekonomsku pomoć. Truman u doktrini kaže: {{citat|Politika Sjedinjenih Država mora biti da pomaže slobodnim narodima koji se opiru podređivanju oružanih manjina ili vanjskih pritisaka.}} Truman je svojom doktrinom potaknuo Amerikance dati 400 milijuna dolara pomoći Grčkoj. Radi ''"mobiliziranja"'' kongresa s većinom iz redova [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanske stranke]], predsjednik iz redova [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]] je rat u Grčkoj prikazao kao sukob između ''"slobodnih"'' ljudi i ''"totalitarnih"'' režima time dramatično podižući retoričke uloge rata.<ref name = "LaFeber 1991" /> Pomažući Grcima, Truman je postavio pravilo prema kojem bi SAD pomagao režimima koji bi tražili pomoć u borbi protiv komunizma, neovisno o tome jesu li u tim zemljama izgrađene kvalitetne demokratske institucije i bez obzira koliko ti nekomunistički režimi bili korumpirani i represivni.<ref name = "LaFeber 1991" /> Ovo je očit primjer koliko su daleko Amerikanci bili spremni ići radi zaustavljanja širenja komunizma.<ref name="#1">Gaddis 1990, str. 186</ref> Bez financijske pomoći koja je stizala iz SAD-a zapadnoeuropske države teško su se same mogle oporaviti od velikih gubitaka nakon rata. Komunističke partije sve su više pobjeđivale na slobodnim izborima u zemljama kao što su [[Italija]] i [[Francuska]]. Američka se vlast bojala da bi ekonomska kriza u Zapadnoj Europi mogla doći do te razine da komunističke partije i tu preuzmu vlast (nakon čega "normalne" demokracije u tim zemljama više ne bi bilo - šef komunističke partije Italije [[Palmiro Togliatti]] se primjerice 1948. godine svečano proglašava za ultimativnu "vrlinu" vjernost Sovjetskom Savezu i osobno [[Josif Staljin|"drugu Staljinu]], najvećem od svih, našem vođi i učitelju", a države pod dominacijom SSSR-a naziva "zemljama nove demokracije"; kakvoj "novoj demokraciji" treba težiti i Italija<ref>[http://www.dellarepubblica.it/congressi-pci Izvještaj i zaključci VI. Kongresa Talijanske komunističke partije održanog u Milanu 5.-10. siječnja 1948. godine] (talijanski), Palmiro Togliati, kod "dellarepubblica". Pristupljeno 18. kolovoza 2022.</ref>), putem izbora ili revolucija.<ref name="#1"/> Neki su se američki političari, k tome bojali da bi i njihova država mogla doživjeti krizu ako se uskoro ne poveća potražnja za izvozom u Zapadnu Europu - od povećavanja trgovine s obnovljenim europskim gospodarstvima očekivala se i gospodarska korist za SAD. [[Datoteka:Marshall Plan poster.JPG|mini|200px|Poster za [[Marshallov plan]] (hrv. "''Kakvo god bilo vrijeme, moramo krenuti '''zajedno'''.''"(u engleskoj inačici postoji rima)).]] Godine [[1948.]] [[Komunistička partija Čehoslovačke]], uz potporu SSSR-a, preuzela je vlast izvršivši [[Komunističko preuzimanje vlasti u Čehoslovačkoj|državni udar]] i tako uspostavivši komunističku vladavinu koja je trajala više od četrdeset godina. Zapadne sile bile su šokirane ovim događajem, što je uzrokovalo užurbano usvajanje [[Marshallov plan|Marshallova plana]]. Za američku vlast prijetnje balansu moći u Europi nisu uvijek bile vojne, nego i ekonomske i političke.<ref name = "Schmitz" /> George Kennan sažeo je problem na sastanku [[State Department]]a u svibnju [[1947.]]: ''"Komunističke aktivnosti"'' nisu bile ''"korijeni problema u Zapadnoj Europi"'' nego su glavni razlog problema bili ''"razorni efekti rata na ekonomsku, političku i socijalnu strukturu Europe."''<ref name = "Kennan">George F. Kennan, ''Memorirs: 1925-1950'' An Atlantic Monthly Press Book, 1967. str. 335-336.</ref> Prema njemu, ''"komunisti su iskorištavali krizu"'' kako bi osvojili moć.<ref name = "Kennan" /> Na savjet State Departmenta Trumanova je doktrina dopunjena [[Marshallov plan|Marshallovim planom]], službenim planom SAD-a o obnovi poslijeratne Europe i suzbijanju utjecaja komunizma nakon Drugog svjetskog rata. Zadatak o izradi plana dobio je [[George Marshall]]. Kada je plan već bio donesen, generali [[Lucius D. Clay|Clay]] i Marshall su zajedno s Trumanovom administracijom shvatili da provedba plana neće biti uspješna bez obnavljanja njemačke industrijske baze o kojoj su prije ovisili.<ref>[http://www.usip.org/pubs/peaceworks/pwks49.pdf Ray Salvatore Jennings "The Road Ahead: Lessons in Nation Building from Japan, Germany, and Afghanistan for Postwar Iraq"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031223120803/http://www.usip.org/pubs/peaceworks/pwks49.pdf |date=23. prosinca 2003. }} svibanj 2003., Peaceworks No. 49 str.15</ref> U srpnju je Truman opozvao [[Morgenthauov plan]] JCS 1067 koji je naređivao američkim snagama u okupiranoj Njemačkoj ''"da ne poduzimaju nijedan korak prema ekonomskoj rehabilitaciji Njemačke."'' Zamijenio ga je JCS 1779 koji je govorio da ''"uredna, uspješna Europa treba ekonomske doprinose stabilne i produktivne Njemačke."''<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,887417,00.html Pas de Pagaille!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071014043427/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,887417,00.html |date=14. listopada 2007. }} [[Time (časopis)|]] 28. srpnja 1947.</ref> Truman je u srpnju i reorganizirao vladu kako bi se borio u hladnom ratu. [[Akt o državnoj sigurnosti iz 1947.]], koji je [[Harry Truman|Truman]] potpisao [[26. srpnja]], stvorio je objedinjeno [[Ministarstvo obrane (SAD)|Ministarstvo obrane]], [[CIA]]-u (''Central Intelligence Agency'') i Nacionalno sigurnosno vijeće. Ove će organizacije postati glavne birokracije SAD-a tijekom hladnog rata.<ref name = "Karabell">[[Zachary Karabell]], "Cold War (1945–91): External Course" ''The Oxford Companion to American Military History''. John Whiteclay Chambers II, ed., Oxford University Press 1999.</ref> Dvojne politike Trumanove doktrine i Marshallova plana dovele su do toga da Zapadna Europa, Grčka i Turska od SAD-a prime milijarde dolara pomoći. Uz pomoć SAD-a Grčka je [[1949.]] pobijedila komunističke sile u ratu, a u [[Italija|Italiji]] su na izborima [[1948.]] demokršćani porazili snažnu komunističko-socijalističku koaliciju. SAD je konsolidirao svoju novu ulogu kao gospodar Zapada. Kao osveta zapadnjačkim težnjama za ujedinjenjem [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]], SSSR je u [[Zapadni Berlin|Zapadnom Berlinu]] postavio blokade kako bi spriječio ulazak zapadnih sila u grad. [[Berlinska blokada]] predstavlja prvu veliku krizu hladnoga rata. No Truman je uspio zrakom ([[Berlinski let]]) osigurati opskrbu savezničkih vojnika i civilnog stanovništva koji su ostali zarobljeni u Berlinu, uspostavivši zračni most usprkos protivljenju SSSR-a kao okupacijske vlasti u okolnim područjima. Godine [[1948.]] [[Josip Broz Tito]], vođa [[SFRJ]]-a i [[Josif Staljin]], vođa [[SSSR]]-a, došli su u sukob dijelom zbog "neposluha" sovjetskim savjetnicima u Beogradu, te vjerojatno u većoj mjeri povodom traženja Moskve da Jugoslavija odustane od potpore komunističkim gerilcima u Grčkoj. Zbog odbijanja Staljinovih zahtjeva, SFRJ je [[1948.]] isključen iz [[Kominform]]a, što je uzrokovalo njegovo nepovjerenje prema SSSR-u (koje je obnovljeno za Hruščovljeva mandata). [[Josip Broz Tito]] tako je postao prvi čovjek koji se javno usprotivio Staljinu i preživio; nakon 1953. godine njegov se režim pomirio sa Sovjetskim Savezom, ali ne s onakvom ovisnošću kakva je odlikovala većinu drugih komunističkih režima. [[Datoteka:Deutschland Bundeslaender 1949.png|200px|mini|Njemačka [[1949.]]: [[Zapadna Njemačka]] - plavo, [[DDR]] - crveno, [[Berlin]] - zeleno.]] SAD se sa Zapadnom Europom formalno povezao [[1949.]] potpisivanjem [[Sjeveroatlantski sporazum|Sjevernoatlantskog sporazuma]] i osnivanjem [[NATO|Sjevernoatlantskog saveza]], NATO-a. Staljin je kontrirao tomu tako što je povezivale ekonomije istočnoeuropskih zemalja sovjetskom verzijom Marshallova plana znanom kao [[COMECON]] te tako što je testirao prvu sovjetsku atomsku bombu [[1949.]] godine.<ref name = "LaFeber 1991" /> SAD je preuzeo vodstvo u stvaranju [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] iz tri savezničke okupacijske zone [[1949.]] godine.<ref name = "Byrd" /> Kako bi kontrirao Sjedinjenim Državama (koje su savezničke zone ujedinile u jednu državu: Saveznu Republiku Njemačku), SSSR je na području svoje okupacijske zone [[1949.]] stvorio državu znanu kao [[DDR|Istočna Njemačka]].<ref name = "Byrd" /> SAD se tijekom [[1950-ih]] zalagao za ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke, a [[1955.]] Zapadna Njemačka postala je punopravna članica NATO pakta.<ref name = "Byrd" /> [[Datoteka:Mao1939.jpg|mini|200px|lijevo|Kineski komunistički vođa [[Mao Ce-tung]] drži govor [[1939.]] tijekom građanskoga rata. ]] Godine [[1949.]] [[komunizam|komunisti]] [[Mao Ce Tung|Maoa Ce-tunga]] porazili su [[Čang Kaj-šek]]ov [[Kuomintang]] koji je imao potporu SAD-a u [[Kineski građanski rat|građanskom ratu]]. Građanski rat završio je kada su nacionalisti [[1949.]] godine pobjegli na [[Tajvan]], a komunisti su pod vodstvom Mao Ce-tunga proglasili narodnu republiku. Ubrzo nakon toga SSSR je sklopio savez s novonastalom [[Kina|Narodnom Republikom Kinom]]. Suočena s kineskom revolucijom i krajem američkoga nuklearnog monopola, Trumanova je administracija [[1949.]] započela širenje politike blokiranja.<ref name = "LaFeber 1991" /> U tajnom dokumentu iz [[1950-ih]], znanom kao [[NSC-68]], Trumanova administracija predložila je jačanje prozapadnog saveza i četverostruko povećanje trošenja za obranu.<ref name = "LaFeber 1991" /> Američki su dužnosnici politiku blokiranja proširili na Afriku, Aziju i Latinsku Ameriku. U isto vrijeme, revolucionarno-nacionalistički pokreti, koje su često vodili komunisti, borili su se protiv obnavljanja europskih kolonijalnih carstava u Jugozapadnoj Aziji (nije ni SAD bio pobornik obnavljanja kolonijalnih carstava). SAD je savez s [[Japan]]om formalizirao tijekom [[1950-ih]] što im je osiguralo velik broj dugoročnih vojnih baza. Truman je sklopio saveze i s drugim državama, kao što su [[Australija]], [[Novi Zeland]], [[Filipini]] i [[Tajland]].<ref name = "Byrd" /> U lipnju [[1950.]] godine [[Sjeverna Koreja]] pokreće iznenadni rat protiv [[Južna Koreja|Južne Koreje]]. Nakon jednoga graničnog sukoba, sjevernokorejske snage potpomognute kineskim dobrovoljcima i uz podršku SSSR-a prelaze 38. paralelu. Na Staljinovo iznenađenje, Truman je naredio američkim trupama da natjeraju [[Sjeverna Koreja|Sjevernu Koreju]] povući se i pomognu Južnoj Koreji.<ref name = "LaFeber 1991" /> Sjedinjene Države traže povlačenje agresora s područja Južne Koreje. No taj zahtjev Sjeverna Koreja ignorira pa oružane snage SAD-a u ime Ujedinjenih Naroda dolaze pomoći Južnoj Koreji. Naizmjenične ofenzive jednih i drugih snaga do 1952. godine nisu dale prevagu ni jednoj zaraćenoj strani. Sukob je završio [[1953.]] godine potpisivanjem primirja u [[Panmunjon]]u. Granica između dvije države naposljetkuk je ostala na 38. paraleli (usporednici). Javno mišljenje u državama kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo i druge saveznice SAD-a bilo je podijeljeno: neki su željeli rat, a neki nisu. Britanski državni odvjetnik Sir [[Hartley Shawcross]] [[1951.]] godine odbacio je mišljenje onih protiv rata, rekavši: {{citat|Znam da ima onih koji smatraju da bi užas i uništenje koje donosi svjetski rat sada bili toliko strašni, neovisno o tome tko pobijedi, te da bi šteta civilizaciji bila toliko dugoročna da bi bilo bolje pokoriti se komunističkoj dominaciji. Ja taj pogled razumijem, ali ga odbijam.<ref> Column by Ernest Borneman, ''Harper's Magazine'', svibanj 1951.</ref>}} [[Korejski rat]] završio je [[1953.]] bezizlaznim položajem, no Sjedinjene Države polako su se uplele u novi građanski rat. SAD je podupirao [[Južni Vijetnam|južnovijetnamsku]] vladu u borbi protiv [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]], koji je imao potporu SSSR-a i Kine. Ta se potpora poslije razvila u [[Vijetnamski rat]]. ===Razdoblje uzastopnih kriza (1953. – 1962.)=== {{glavni|Hladni rat (1953. - 1962.)}} Godine [[1953.]] promjena u političkom vodstvu na obje strane promijenila je dinamiku hladnoga rata.<ref name = "Karabell">[[Zachary Karabell]], "Cold War (1945–91): External Course" ''The Oxford Companion to American Military History''. John Whiteclay Chambers II, ed., Oxford University Press 1999.</ref> U [[SAD]]-u, u siječnju [[1953.]], za predsjednika je prisegnuo [[Dwight D. Eisenhower]]. Tijekom posljednjih osamnaest mjeseci Trumanove administracije američki budžet za obranu povećao se četiri puta. Eisenhower se odlučio na smanjivanje troškova za vojsku tako što je prijetio američkom nuklearnom superiornošću nastavljajući efektivno voditi SAD kroz hladni rat.<ref name = "LaFeber 1991" /> Dana [[5. ožujka]] [[1953.]] [[Josif Staljin]] umro je od posljedica [[srčani udar|srčanog udara]], a naslijedio ga je [[Georgij Malenkov]]. Staljinistički nastrojen Malenkov na vlasti je izdržao samo šest mjeseci, kada ga je naslijedio [[Nikita Sergejevič Hruščov]]. Dolaskom Hruščova na vlast u SSSR-u je počeo proces [[destaljnizacija|destaljinizacije]] i [[O kultu ličnosti i njegovim posljedicama|javnog osuđivanja Staljinove vladavine]].<ref name = "Karabell" /> [[Datoteka:1956 Suez war - conquest of Sinai.jpg|mini|200px|Operacije tijekom Sueske krize.]] Eisenhowerov državni tajnik [[John Foster Dulles]] predložio je ''"Novi pogled"'' na politiku blokiranja prema kojem je tražio da se Amerika puno više oslanja na svoje nuklearno oružje.<ref name = "Karabell" /> Dulles je objavio i doktrinu ''"masovne osvete"'' prijeteći Sovjetima da će SAD snažno reagirati na bilo kakav oblik agresije koji bi mogao doći s njihove strane. Zbog nuklearne superiornosti Eisenhower je zaustavljao sve sovjetske prijetnje o intervenciji tijekom [[Sueska kriza|Sueske krize]] [[1956.]] godine.<ref name = "LaFeber 1991" /> Predmet krize bila je kontrola nad strateški važnim [[Sueski kanal|Sueskim kanalom]] koji je [[Egipat]] nacionalizirao. Unatoč vojnim uspjesima, rezultat je bio blamaža i slabljenje europskih sila (Britanija, Francuska u savezu s Izraelom), jačanje [[egipat]]skog položaja na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i porast utjecaja [[SSSR]]-a u tom području. 1953. godine nastao je u sovjetskoj okupacijskoj zoni Njemačke tzv. [[Istočnonjemački ustanak 1953.|Istočnonjemački ustanak]], koji je okupio oko milijun ljudi, ali su relativno mirne demonstracije brzo ugušene primjenom grube sile sovjetskih vojnih snaga, te istočnonjemačke vojske i policije. [[Datoteka:1956 HungarianRevolution.gif|okvir|lijevo|Prizori iz Mađarske revolucije.]] Iako je nakon Staljinove smrti 1953. god. došlo do blagog smirivanja tenzija, hladni rat u Europi i dalje je bio obilježen uznemirenim oružanim primirjem.<ref name = "Palmowski">Jan Palmowski, "Cold War" ''A Dictionary of Contemporary World History''. Oxford University Press, 2003.</ref> Američke su trupe stalno bile stacionirane po Zapadnoj Europi, a sovjetske po Istočnoj. Kako bi kontrirali ponovnom naoružanju Zapadne Njemačke, SSSR je [[1955.]] sklopio formalni savez s komunističkim zemljama Istočne Europe, znan kao [[Varšavski pakt]]. Jedina ozbiljna prijetnja cjelovitosti Varšavskog pakta nastupila je [[1956.]] u [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarskoj]]. [[Mađarska revolucija 1956.]] godine bio je spontani revolt protiv komunističke vlade Mađarske i njenih nametnutih sovjetskih patrona, koji je poveo premijer i reformist [[Imre Nagy]] uz potporu mnogih stanovnika. Trajala je od [[23. listopada]] do [[10. studenog]]. Ovo je bio prvi primjer protusovjetske revolucije u nekoj komunističkoj zemlji, a završio je sovjetskom invazijom jer SSSR nije dopuštao Mađarima svrgnuti komunizam. U SAD-u se senator [[Joseph McCarthy]] iz [[Wisconsin]]a izdigao kao vrlo utjecaj političar tijekom hladnog rata. Iako ni [[Harry S. Truman|Truman]] ni [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhower]] (koji je za razliku od Trumana, koji je bio u sukobu s McCarthyjem, podupirao McCarthyjeve ciljeve) nisu podupirali njegove metode, McCarthy je nastavio širiti antikomunističke parole i traženja komunističkih zavjerenika koji su navodno imali plan za provođenje revolucije u SAD. Period u vrijeme McCarthyjeva mandata doveo je do masivnog ''"lova na vještice"'', a znan je kao [[makartizam]]. Godine [[1957.]] objavljeno je da je [[SSSR]] lansirao u orbitu prvi svemirski satelit ''"[[Sputnik]]"'' i počela je [[svemirska utrka]] između SAD-a i SSSR-a, kao i [[trka u naoružanju]] koja je zaprijetila uništenjem čovječanstva. Došlo je do velikog i neočekivanog tehnološkog napretka te do američke i sovjetske gradnje raketa koje su mogle nositi nuklearne bojne glave (kako sovjetski, tako i američki raketni projekt bili su izvedeni iz tehnologije i radom stručnjaka koji su za nacističku njemačku konstuirali [[Aggregat 4|V-1 i V-2 rakete]] korištene za raketiranje Velike Britanije tijekom rata). Nakon ''Sputnika'' SSSR je [[1957.]] poslao prvo živo biće, psa [[Lajka|Lajku]], u svemir, a [[1961.]] godine poslao je i prvog čovjeka u orbitu - [[Jurij Gagarin|Jurija Aleksejeviča Gagarina]]. Ovakav napredak Sovjetskog Saveza potaknuo je Amerikance [[1969.]] godine poslati ljude na Mjesec. Tijekom [[1950-ih]] takozvani [[Treći svijet]] bio je značajno borilište za dvije glavne hladnoratovske sile. Nakon Drugog svjetskog rata SAD je izašao kao dominantnija sila u Trećem svijetu od SSSR-a i tako je popunio prostor stare carske hegemonije svojih formalnih saveznika - Velike Britanije, Francuske i Nizozemske.<ref name = "Hobsbawm">[[Eric Hobsbawm]], ''The Age of Extremes: A History of the World, 1914-1991''. Vintage Books, 1991.</ref> No, vođe [[nacionalizam|nacionalističkih]] pokreta u postkolonijalnim zemljama često su bile nesklone Zapadnom bloku.<ref>Hobsbawm 1991., str. 227</ref> Za europske je sile prilagođavanje procesu [[dekolonizacija|dekolonizacije]] bilo jako teško, ekonomski i psihološki, a patio je i sam NATO jer je prije dekolonizacije imao sve veće sile na svijetu na svojoj strani.<ref ="Link">William A. Link i Arthur S. Link, ''American Epoch: A History of the United States since 1990'' Volume II Affluence and Anxiety, 1940-1992. Sedmo izdanje. McGraw Hill, 1993.</ref> Nacionalistički pokreti u nekim zemljama i regijama, kao što su [[Gvatemala]], [[Iran]], [[Filipini]] i [[Indokina]], bili su često skloni komunizmu ili ih je Zapad povezivao s komunizmom.<ref name = "Karabell">[[Zachary Karabell]], "Cold War (1945–91): External Course" ''The Oxford Companion to American Military History''. John Whiteclay Chambers II, ed., Oxford University Press 1999.</ref> U tom kontekstu, SSSR i SAD preko svojih zastupnika borili su se za prevlast u zemljama Trećeg svijeta tijekom naglog širenja dekolonizacije [[1950-ih]] i [[1960-ih]]. Sjedinjene Države iskoristile su [[CIA]]-u kako bi uklonili antiameričke vlade i dale podršku onim proameričkim.<ref name = "Karabell" /> Pomoću CIA-e Sjedinjene Države svrgavale su vlade za koje je službeni [[Washington, DC|Washington]] mislio da postaju prosovjetske. Najpoznatiji su primjeri [[Iran]] i [[Gvatemala]]. Iran je [[1951.]] dobio svoju prvu demokratski izabranu vladu na čelu s [[Mohammed Mossadegh|Mohammedom Mossadeghom]]. Kada se Ujedinjeno Kraljevstvo pobunilo protiv Mossadegha i njegove naftne politike, te njegove politike nacionalizacije, i planiralo ga svrgnuti, Mossadegh je Britaniju proglasio neprijateljem. Britanske aktivnosti protiv Mossadegha CIA je dopunila svojime, te je odobrila milijun dolara za njegovo svrgavanje. Događaj znan kao [[operacija Ajax]] uzrokovao je svrgavanje Mossadegha s vlasti [[1953.]] i postavljanje novog, prozapadnog, premijera [[Fazlollah Zahedi|Fazlollaha Zahedija]]. Godine [[1951.]] na predsjedničkim izborima u Gvatemali je pobijedio socijalist [[Jacobo Arbenz Guzmán]]. On je u svom predsjedničkom mandatu započeo brojne reforme, među kojima i [[agrarna reforma|agrarnu]], koja je imala izniman značaj za njegovu zemlju. Kako je Guzmán bio prvi socijalistički vođa u zemlji koja je bila u relativnoj blizini SAD-a, CIA je organizirala događaj znan kao [[operacija PBSUCCESS]]. CIA je uz pomoć multinacionalnih kompanija i domaće oligarhije nasilno svrgnula Guzmána s vlasti. Nakon njegove vladavine državu je vodila [[vojna junta]] [[Carlos Castillo|Carlosom Castillom]] koja je državu uvela u veliku krizu. No, mnoge zemlje Afrike, Azije i Latinske Amerike nisu željele pritisak biranja između Istoka i Zapada. Godine [[1955.]], na [[Konferencija u Bandungu|konferenciji u Bandungu]], vođe mnogih zemalja Trećeg svijeta odlučile su da će ostati neutralne tijekom hladnog rata. Konsenzus postignut u [[Bandung]]u doveo je do potpisivanja [[Brijunska izjava|Brijunske izjave]] [[19. srpnja]] [[1956.]] o stvaranju [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]. Pet glavnih zagovornika i osnivača Pokreta bili su indonezijski predsjednik [[Sukarno]], predsjednik Gane [[Kwame Nkrumah]], predsjednik Egipta [[Gamal Abdel Naser]], indijski premijer [[Džavaharlal Nehru]] i vođa Jugoslavije [[Josip Broz Tito]]. U rujnu 1961., uz veliku zaslugu Josipa Broza Tita, održala se je prva službena konferencija Pokreta nesvrstanih u [[Beograd]]u. U međuvremenu, [[Nikita Hruščov]] je proširio vidike službene Moskve i počeo je uspostavljati veze s mnogim državama Trećeg svijeta. [[Datoteka:Berlin Wall 1961-11-20.jpg|mini|250px|Izgradnja [[Berlinski zid|Berlinskog zida]].]] Dana [[15. lipnja]] [[1961.]], istočnonjemački vođa [[Walter Ulbricht]] održao je govor u kojem je pobio neke teorije o mogućoj izgradnji zida između zapadnog i istočnog dijela Berlina. Nakon što su [[12. kolovoza]] istočnonjemački vođe nazočile jednoj vrtnoj zabavi, sljedećeg dana, [[13. kolovoza]] [[1961.]] započela je izgradnja 156 [[km]] dugog zida koji će biti znan kao [[Berlinski zid]]. Svrha zida je bila onemogućiti odlazak stanovništva Istočne njemačke u Zapadnu Njemačku, makar ga je DDR iz propagandnih razloga službeno nazvao "Antifašistički obrambeni zid": mnoštvo je ljudi pobijeno metcima istočnonjemačkih graničara dok su iz DDR-a bježali u Zapadni Berlin; nikakav "fašist" nije uhvaćen dok bi pokušavao iz Zapadne Njemačke nezakonito ući u DDR. [[Datoteka:John Kennedy, Nikita Khrushchev 1961.jpg|mini|lijevo|250px|[[Nikita Sergejevič Hruščov]] i [[John Fitzgerald Kennedy]] na sastanku [[1961.]]]] Tijekom [[1950-ih]] SSSR i SAD su započeli nuklearno naoružavanje i izradu dalekometnih nuklearnih projektila kojima bi mogli raketirati teritorije jedni drugih.<ref name = "Byrd" /> Fizičar [[Andrej Saharov]] je [[1953.]] izradio prvu sovjetsku [[hidrogenska bomba|hidrogensku bombu]] znanu kao [[Tzar bomba]]. No, nakon [[1956.]] stvari nisu išle najboljim putem za Sovjetski Savez, a najbolji primjer toga je [[Sovjetsko-kineski sukob]]. Sukob je izbio [[1950-ih]], a vrhunac je dostigao na kraju [[1960-ih]] tijekom [[Sovjetsko-kineski pogranični rat|graničnog sukoba]] [[1969.]] Najznačajniji uzrok sukoba bili su različiti nacionalni interesi dvaju zemalja i razlika u komunističkim ideologijama u zemljama. Sve do [[1964.]], kada je Hruščov bio prisiljen dati ostavku, SSSR i Kina su bili u oštrom sukobu oko toga tko će voditi komunističke zemlje. Utrka u nuklearnom naoružanju dovela je dvije sile do ruba nuklearnog rata. Hruščov je sklopio savez s [[Fidel Castro|Fidelom Castrom]] nakon kubanske revolucije [[1959.]] u kojoj je Castro došao na vlast. Kada je na [[Kuba|Kubi]] počelo instaliratanje sovjetskih nuklearnih projektila američki predsjednik [[John Fitzgerald Kennedy]] je [[1962.]] uzvratio pomorskom blokadom. Taj događaj označio je početak najveće hladnoratovske krize - [[Kubanska raketna kriza|kubanske raketne krize]]. Kada je [[Fidel Castro]] došao na vlast na Kubi i uveo komunizam, SAD nisu mogle prihvatiti komunističku zemlju i samu ideologiju u svojoj blizini, te su, u skladu s tim, tiho odobrile svrgavanje Castra i njegovog režima.<ref>[http://www.gwu.edu/~nsarchiv/bayofpigs/chron.html Department of State] Izvještaj sa susreta s Castrom - [[4. rujna]] [[1959.]]</ref><ref> [http://www.globalsecurity.org/intell/ops/bay-of-pigs.htm Bay of Pigs] Global Security.org </ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/americas/4925262.stm Castro marks Bay of Pigs victory] BBC News </ref><ref>[http://www.aarclibrary.org/publib/church/reports/ir/html/ChurchIR_0043a.htm Interim Report: Alleged Assassination Plots Involving Foreign Leaders] Originalni dokument</ref><ref> [http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9F03E3DC1F31F93BA35755C0A9659C8B63&sec=&pagewanted=all Profile in Courage] New York Times. [[8. lipnja]] [[2003.]] </ref> Sovjetski vođa Nikita Hruščov poslao je veliku vojnu pomoć Kubi i prema njoj je poslao nuklearne rakete koje su tajno instalirane. U listopadu 1962. američki špijunski avion otkrio je jedan balistički projektil na lansirnom mjestu na Kubi. Kennedy je odmah zahtijevao da se rakete uklone i naredio pomorsku blokadu Kube. U vrijeme Kubanske raketne krize američka prednost u strateškom oružju bila je 17:1 i vojske SSSR-a i SAD-a bile su u stanju pripravnosti, pa je tako svijet tijekom dva dana 1962. godine živio na rubu nuklearnog rata. Potom je Hruščov povukao projektile s Kube, a zauzvrat dobio obećanje od SAD-a da će povući svoje projektile iz Turske i da nikada neće napasti Kubu. Ovakvo rješenje kubanske krize uzrokovalo je mijenjanje obojice vođa. [[John F. Kennedy]] ubijen je [[22. studenog]] [[1963.]] u [[Dallas]]u kao dio zavjere jer su neki dužnosnici mislili da je preblag prema komunizmu i smetalo im je što nije želio rat. Hruščov je smijenjen kao dio urote. Među urotnicima su bili [[Aleksandr Šeljepin]], [[Vladimir Semiščasni]] i njegov nasljednik [[Leonid Brežnjev]] koji su, dok je Hruščov bio na odmoru, održali sastanak u Centralnom komitetu i, kada se Hruščov vratio, izglasali da su za to da on da ostavku. Razlozi za urotu bili su, prema njima, loše vođenje kubanske krize i odnosa s Kinom, te loša organizacija sovjetske ekonomije. Odlaskom Hruščova i Kennedyja hladni rat je polako ušao u novi etapu koja je znana kao [[detant]]. ===Od konfrontacije do detanta (1962. – 1979.)=== {{glavni|Hladni rat (1962. - 1979.)}} Tijekom [[1960-ih]] i [[1970-ih]] i SAD i SSSR su se trudili prilagoditi novoj politici prema kojoj svijet više ne bi bio podijeljen na dva bloka.<ref>"Cold War." ''Encyclopædia Britannica''. 2006. Encyclopædia Britannica Online.</ref> Odmah nakon Drugog svjetskog rata, Japan i Zapadna Europa počeli su se brzo oporavljati od destrukcije Drugog svjetskog rata i počeli dostizati SAD. Zemlje Trećeg svijeta mogle su se također razvijati zbog dominacija organizacija kao što su [[OPEC]] i [[Pokret nesvrstanih]] koje su umanjivale utjecaj SAD-a i SSSR-a. Tijekom tog perioda, službena Moskva se morala brinuti o domaćim problemima, a sovjetski vođe kao [[Aleksej Kosigin]] i [[Leonid Brežnjev]] su počeli prihvaćati politiku [[detant]]a. No, unatoč svemu ovom i SAD i SSSR su se borili protiv izazova njihovim vođama i željeli su ojačati svoje globalno vodstvo. Godine [[1965.]], američki predsjednik [[Lyndon Johnson]] je odobrio slanje 22,000 američkih vojnika na [[Dominikanska Republika|Dominikansku Republiku]]. Uzrok za taj događaj, znan kao [[Operacija Power Pack]], je prema Johnsonu bio strah od komunističke revolucije slične onoj na Kubi. Operacija je završila u rujnu [[1966.]] pobjedom SAD-a. Situacija na Istoku bila je drugačija. Amerika se borila protiv jačanja komunizma, a Sovjeti su se morali suočiti s pokušajima svrgavanja komunizma. Prvi takav pokušaj bio je [[1968.]] godine u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Događaj znan kao ''[[Praško proljeće]]'' bilo je razdoblje političke liberalizacije u Čehoslovačkoj koje je počelo [[5. siječnja]] [[1968.]], a trajao do [[20. kolovoza]] iste godine kada je Sovjetski Savez sa svojim saveznicima iz Varšavskog pakta (izuzev Rumunjske) okupirao zemlju. Od sredine šezdesetih [[Česi]] i [[Slovaci]] su počeli pokazivati sve veću odbojnost prema postojećem režimu. Ove promjene su se odražavale u raspoloženju reformističkih elemenata unutar same Komunističke partije koji su uspjeli izabrati [[Aleksandar Dubček|Aleksandra Dubčeka]] za lidera stranke. Dubčekove reforme političkih procesa, koje je on nazivao ''"socijalizmom s ljudskim licem"'' nisu predstavljale potpuno odbacivanje starog režima, kao što je bio slučaj u Mađarskoj 1956. Dubčekove promjene imale su široku podršku društva, uključujući i radničku klasu. Međutim, sovjetske vođe predvođene Brežnjevom su ove reforme promatrali kao prijetnju njihovoj hegemoniji nad zemljama Istočnog bloka kao i na ugrožavanje sigurnosti samog Sovjetskog Saveza što je i bio glavni uzrok okupacije i zadržavanja starog komunističkog režima u Čehoslovačkoj koji je trajao do 1990-ih. Same SAD su nastavile podupirati proameričke trećesvjetovne režime u Aziji. No, sukobi su se u prokomunističkim zemljama, najviše u [[Vijetnam]]u, nastavili. Iako je [[Vijetnamski rat]] izbio [[1959.]], SAD su nastavile podupirati [[Južni Vijetnam]] u sukobu protiv [[Ho Ši Min]]ovog [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] sve do [[1975.]] kada su komunisti osvojili [[Sajgon]] i službeno pobijedili i uspostavili [[Vijetnam|Socijalističku Republiku Vijetnam]]. Ovaj sukob je koincidirao sa slabljenjem američke ekonomije, te su mnogi sagledavali kako je jednu veliku svjetsku silu sramotno porazila mala države. U međuvremenu, Brežnjev se morao suočiti s obnavljanjem sovjetske ekonomije, koja je trpjela zbog izrazito velikih vojnih troškova.<ref name = "LaFeber 1991" /> Još jedan sukob komunizma i kapitalizma u Aziji bio je [[Kambodžanski građanski rat]]. Rat je započeo [[1967.]] zbog krize tijekom vladavine [[Norodom Sihanouk|Norodoma Sihanouka]]. Tada je započelo okupljanje komunističke vojske znane kao [[Crveni kmeri]], a koju je vodio [[Pol Pot]]. Oružani sukobi kulminirali su [[1970.]] kada je počeo snažan udar Crvenih kmera na republikansku vladavinu [[Lon Nol]]a i njegove [[Kmerska Republika|Kmerske Republike]] (koja je uspostavljena nakon puča 1970.). Nakon 5 godina oružanih sukoba, Pol Potovi Crveni kmeri su u travnju [[1975.]] zauzeli [[Phnom Penh]] i time uspostavili [[Demokratska Kampućeja|Demokratsku Kampućeju]]. Zbog loše vladavine i diktature Pol Pota i Demokratska Kampućeja je ukinuta [[1979.]] tijekom [[Kambodžansko-vijetnamski rat|Kambodžansko-vijetnamskog rata]] kada je uspostavljenja [[Narodna Republika Kampućeja]] (koja je bila pod Vijetnamskom okupacijom) i tek je [[1993.]] država dobila svoj današnji naziv - [[Kambodža]]. [[Datoteka:Kissinger Mao.jpg|mini|250px|Američki državni tajnik [[Henry Kissinger]] i kineski vođa [[Mao Ce Tung]] [[1972.]] U pozadini je kineski premijer [[Žu Enlai]].]] Kineski ministar obrane maršal [[Lin Piao]] pokrenuo je veliku akciju pod parolom «čitava zemlja mora učiti od vojske», što je posebno ojačalo one snage KP Kine i u vojsci koje su se protivile daljnjoj suradnji sa SSSR-om. Godine 1964. NR Kina je, pod utjecajem ove akcije, uspješno izvršila svoj prvi nuklearni pokus. Iste te godine, kineski vođa [[Mao Ce Tung|Mao Ce-tung]] započinje događaj znan kao [[Kineska kulturna revolucija]]. Tijekom revolucije je smijenjeno više od 30 milijuna ljudi na vodećim položajima, a jedan je milijun stavnih i tobožnjih protivnika komunističkog režima poginuo u velikoj hajci tzv. revolucionara. Inspirirani i podupirani od visokih vojnih krugova i supruge Mao Ce-tunga, protagonisti kulturne revolucije su sasvim izolirali zemlju i udaljili ju od sovjetskih zbivanja, a sve to da bi održali [[autohtonost]] kineske revolucije i kineskih stajališta o borbi za socijalizam. Iako je ovaj pokret možda i zamišljen kao nešto dobro, većina povjesničara (u i izvan Kine) smatra kulturno revoluciju katastrofom koja se u budućnosti treba izbjegavati. Iako je Mao objavio da je revolucija završila [[1969.]], većina povjesničara smatra da je završila tek [[1976.]], nakon Maove smrti. Nakon [[Sovjetsko-kineski sukob|sukoba i raskida odnosa]] između Kine i SSSR-a, [[1969.]] godine izbio je sukob između te dvije zemlje znan kao [[Sovjetsko-kineski pogranični rat|Kinesko-sovjetski granični sukob]]. Ovaj događaj se smatra vrhuncem [[Sovjetsko-kineski sukob|Sovjetsko-kineskog raskola]] koji je započeo tijekom 1950-ih. Vrhunac samog sukoba bio je oružani sukob kod otoka [[Ženbao]] koji je pripadao SSSR-u pod nazivom Damanskij, no nakon raspada SSSR-a pripojen je Kini. Ovim događajem službeno je završen Sovjetsko-kineski sukob. Iako su se indirektni sukobi između supersila hladnog rata i dalje trajali, tijekom [[1960-ih]] i [[1970-ih]] došlo je do zahlađenja odnosa i započela je sve veća i češća primjena [[detant]]a (francuska riječ sa značenjem "popuštanje napetosti").<ref name = "Palmowski" /> Sam detant označavao je smirivanje tenzija i zahlađivanje neprijateljskih odnosa između dvaju supersila, te pregovore koji su trebali dovesti do kraja hladnog rata. Osim SSSR-a, i Kinezi su započeli s primjenjivanjem detanta u njihovim odnosima sa SAD-om. Godine [[1972.]], američki predsjednik [[Richard Nixon]] [[Nixonov posjet Kini 1972.|posjetio]] je Narodnu Republiku Kinu i sastao se s vođom [[Mao Ce Tung|Maom Ce Tungom]] i premijerom [[Žu Enlai]]om. Nakon sastanka Nixon i [[Henry Kissinger]] su objavili da je došlo do značajnih poboljšanja odnosa između SAD-a i Kine. Po završetku posjeta, SAD i NR Kina su izdali [[Šangajski Communiqué]], dokument koji je iznio poglede dvaju zemalja o vanjskoj politici i postao baza za kinesko-američke odnose. U priopćenju obje nacije su obećale da će težiti ka potpunoj normalizaciji odnosa dvaju zemalja. Nixon i američka vlada potvrdili su želju da se tajvansko pitanje riješi na miran način, što je poduprla i sama Kina. Ta izjava je SAD-u i Kini omogućila da privremeno stave sa strane ''"ključno pitanje koje ometa normalizaciju odnosa"''<ref>http://www.fmprc.gov.cn/eng/ziliao/3602/3604/t18006.htm</ref> oko političkog statusa Tajvana. No, SAD je nastavio diplomatske odnose s Tajvanom (tj. Republikom Kinom, kako glasi službeno ime kojega koriste vlasti koje upravljaju tim otokom) - čiju je vladu tretirao kao legalnu vladu čitave kine sve do 1979. kada je uspostavio potpune diplomatske odnose s NR Kinom, nastavljajući režimu na Tajvanu (na kojem je u to doba postojala jednostranačka vladavina [[Kuomintang|Kuomintanga]]) ipak pružati vojnu potporu i održavati drugu političku i gospodarsku suradnju. [[Datoteka:Ford signing accord with Brehznev, November 24, 1974.jpg|mini|250px|lijevo|Američki predsjednik [[Gerald Ford]] i sovjetski vođa [[Leonid Brežnjev]] potpisuju [[SALT I]] u [[Vladivostok]]u, [[23. studenog]] [[1974.]]]][[Datoteka:Carter Brezhnev sign SALT II.jpg|mini|lijevo|250px|Američki predsjednik [[Jimmy Carter]] i sovjetski vođa [[Leonid Brežnjev]] potpisuju [[SALT II]] u [[Beč]]u, [[18. lipnja]] [[1979.]]]] Kasnije, u lipnju iste godine, Nixon i Kissinger su otišli u Moskvu i objavili početak [[Pregovori o ograničenju strateškog naoružanja|pregovora o ograničenju strateškog naoružanja]] koji su trebali ograničiti proizvodnju skupih antibalističkih projektila i nuklearnih raketa.<ref name = "Karabell" /> Ovi pregovori znani su pod kraticom SALT. Kao potvrdu o dobrom tijeku pregovora, SAD i SSSR su potpisali dva dokumenta znana kao [[SALT I]] i [[SALT II]]. SALT I su [[23. studenog]] [[1974.]] u [[Vladivostok]]u potpisali novi američki predsjednik [[Gerald Ford]] i sovjetski čelnik [[Leonid Brežnjev]]. [[SALT I]] je zamrznuo broj strateških nosača nuklearnih projektila na tadašnji broj, a zahtijevao je povećanje broja podmorskih nuklearnih projektila, ali samo nakon što se rastavi isti broj interkontinentalnih balističkih projektila. [[SALT II]] su [[18. lipnja]] [[1979.]] u [[Beč]]u potpisali američki predsjednik [[Jimmy Carter]] i sovjetski čelnik [[Leonid Brežnjev]]. Odredbe SALT II sporazuma bile su da se ograniči proizvodnja strateških nuklearnih projektila. [[Datoteka:Willy Brandt.jpg|mini|200px|Njemački kancelar [[Willy Brandt]]. Čovjek koji je uveo ''[[Ostpolitik]]'' i poboljšao odnose između Zapadne i Istočne Njemačke.]] U međuvremenu su se svi ovi događaji vremenski podudarali s događanjima u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]]. Tadašnji kancelar [[Willy Brandt]] uveo je novu politiku Zapadne Njemačke znanu kao ''[[Ostpolitik]]''. ''Ostpolitk'' je predstavljao uspješan pokušaj kancelara Brandta da normalizira odnose s komunističkim zemljama Istočne Europe, a posebice s [[DDR|Istočnom Njemačkom]]. Svi ostali ugovori težili su ka stabilizaciji situacije u Europi, a kulminirali su [[Helsinška deklaracija|Helsinškom deklaracijom]] koji je potpisala [[KESS]] [[1975.]] godine. No, detant [[1970-ih]] je bio kratkovječan. Američki Kongres je toliko ograničio ekonomski pakt između Nixona i Brežnjeva da ga je SSSR [[1975.]] i odbacio.<ref name = "LaFeber 1991" /> Sukob dvaju supersila nastavio se indirektno i tijekom detanta, ponajviše u zemljama Trećeg svijeta. Najznačajnija krizna žarišta bila su u Aziji ([[Jomkipurski rat]], [[Iranska revolucija]]), Africi ([[Angolski građanski rat]], [[Građanski rat u Mozambiku]]) i u Latinskoj Americi ([[Čileanski državni udar 1973.]], [[Revolucija u Nikaragvi]]). Upravo zbog svih ovih događanja umanjena je i vrijednost SALT II pakta koji je potpisan 1979. [[Jomkipurski rat]] je bio sukob između [[Izrael]]a i arapskih zemalja predvođenih [[Egipat|Egiptom]] i [[Sirija|Sirijom]] - koje su dvije države u to doba uživale podršku Sovjetskog Saveza - vođen je [[1973.]] na području Sinaja. Nakon ranijeg [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]], [[1. rujna]] [[1967.]] u sudanskom gradu Khartoumu održan je arapski samit na kojem je odlučeno da nema ''”mira, pregovora, ni priznanja Izraela“''. Rat je 1973. god. započeo na najveći židovski blagdan [[Yom Kippur]], a trajao je samo 20 dana, no posljedice se osjećaju i danas. Rat je završio dogovorom o prekidu vatre koji je doveo do [[Ženevska konferencija (1973.)|Ženevske konferencije]]. Jedna od glavnih posljedica rata bila je ostavka premijerke [[Golda Meir|Golde Meir]] i cijelog njezinog kabineta. Nakon intenzivnog napora predsjednika Cartera, on, egipatski predsjednik [[Anwar el-Sadat]] i izraelski premijer [[Menahem Begin]] tajno su se sastali u američkoj bazi [[Camp David]] i vodili su pregovore koji su trajali 12 dana. Dana [[17. rujna]] [[1978.]] potpisan je tzv. [[sporazum iz Camp Davida]] s kojim je [[Egipat]] priznao [[Izrael]] kao državu i time postao prva arapska država koja je to učinila. Ovaj sporazum direktno je doveo do potpisivanja [[Egipatsko-izraelski mirovni sporazum|Egipatsko-izraelskog mirovnog sporazuma]] [[1979.]] Osim Cartera, među ključnim ličnostima koji su inicirali mir i normalizaciju odnosa između dvije zemlje bio je i sam egipatski predsjednik Sadat, no on sam nije smio ništa inicirati jer su mnoge zemlje Varšavskog pakta zaprijetile Egiptu ratom ako bi to učinio. [[Datoteka:Begin, Carter and Sadat at Camp David 1978.jpg|lijevo|mini|250px|Izraelski premijer [[Menahem Begin]] (lijevo), američki predsjednik [[Jimmy Carter]] (sredina) i egipatski predsjednik [[Anwar el-Sadat]] (desno) u Camp Davidu, [[7. rujna]] [[1978.]] godine. Begin i Sadat su [[1978.]] godine dobili [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] zbog njihovog zalaganja oko sklapanja mira između Egipta i Izraela, a predsjednik Carter ju je dobio [[2002.]] zbog velikog truda oko mirnog rješavanja mnogih međunarodnih kriza tijekom svog predsjedništva.]] Potpisivanje mira i priznavanje Izraela dovelo je do promjene gledanja arapskih zemalja na Egipat. Egipat se prije smatrao najmoćnijom arapskom zemljom, no nakon što je Sadat potpisao mir to se promijenilo, a isto to dovelo je i do suspendiranja Egipta iz [[Arapska liga|Arapske lige]] u periodu od [[1979.]] do [[1989.]] Potpisivanje mira i priznavanje Izraela dovelo je i do [[Atentat na Anwara el-Sadata|atentata]] na predsjednika Sadata [[6. listopada]] [[1981.]] godine u kojem je i poginuo. Sadata je naslijedio tadašnji potpredsjednik [[Hosni Mubarak]] koji na vlasti ostaje sve do 11. veljače 2011. Iran je sve do [[1979.]] godine bio monarhija kojom je u tom periodu vladao [[Mohammed Reza Pahlavi]]. [[Iranska revolucija|Iranska ili islamska revolucija]] je događaj u kojem je Iran postao islamska republika. Glavni vođa revolucije, [[Ruholah Homeini]] je sve do tada bio u egzilu, no kao vođa revolucije, nakon pobjede revolucionara, Homeini je postao vrhovni vođa Irana. Revolucija je započela u siječnju [[1978.]] s prvim velikim protestima, a završila se usvajanjem novog teokratskog ustava - čime je Homeini postao vrhovni vođa zemlje - prosinac [[1979.]] U međuvremenu, Mohammed Reza Pahlavi je pobegao iz zemlje u siječnju 1979. nakon što su štrajkovi i protesti paralizirali zemlju, i [[1. veljače]] [[1979.]], [[ajatolah]] Homeini se vratio u [[Teheran]] da pozdravi nekoliko milijuna Iranaca. Konačni kraj dinastije Pahlavi se dogodio ubrzo zatim ([[11. veljače]]) kada je iranska vojska proglasila „neutralnost“ nakon što su gerilske i pobunjeničke snage nadjačale snage vjerne šahu. Iran je službeno postao islamska republika [[1. travnja]] [[1979.]] kada su Iranci u velikoj većini poduprli tu odluku na referendumu. Međunarodni izolaciju novog iranskog režima - koji se vrlo brzo posvađao s oba velika bloka - pokušao je iskoristiti irački režim pod vodstvom [[Saddam Hussein|Saddama Husseina]] - te je izbio višegodišnji [[Iransko-irački rat|Iračko-Iranski rat]]. Makar je uživoao potporu i istočnog i zapadnog bloka, Irak naposljetku nije uspio pripojiti pogranične iranske pokrajine u kojima su se nalazile glavne iranske rezerve nafte. U Africi je bila drugačija situacija. Kako su neke zemlje tek u ovom periodu uspjele izboriti neovisnost i kako su mnoge od njih počele prihvaćati komunizam kao ideologiju koja ih može izvesti iz postkolonijalne krize, SAD je, kao oštar protivnik komunizma koji je želio što manje komunističkih zemalja, potpomagao mnogim zemljama i organizacijama u borbi protiv komunizma u njihovim zemljama. U [[Angola|Angoli]], koja je tek [[1975.]] dobila neovisnost, [[Angolski građanski rat|sukob]] se vodio između komunističkog [[MPLA]], koji je imao potporu Kube, Mozambika i SSSR-a, i antikomunističke [[UNITA]]-e, koja je imala potporu SAD-a, Južnoafričke Republikei i [[Zair|Republike Zair]] koju je vodio diktator [[Mobutu Sese Seko]]. Rat je službeno završio tek [[2002.]] i pretpostavlja se da je umrlo preko 500.000 ljudi. Ovaj građanski rat bio je jedan od najdužih, ali i najvažnijih sukoba hladnog rata jer su i SSSR i SAD ovaj sukob smatrali kritičnom za balans snaga u hladnom ratu. Rat je završio pobjedom komunista koji i danas pobjeđuju na izborima u Angoli. Drugi značajan sukob bio je u još jednoj novonastaloj državi [[Mozambik]]u. Mozambik je, kao i Angola, neovisnost stekao [[1975.]] i već je [[1977.]] uvučen u [[Građanski rat u Mozambiku|rat]]. Uzrok je bio isti - dolazak komunista na vlast i pobuna antikomunista protiv komunista. U Mozambiku je komunističke snage predstavljala stranka [[FRELIMO]], a antikomunističke, točnije konzervativce, [[RENAMO]]. FRELIMO je vodio tadašnji predsjednik [[Joaquim Chissano]] i [[Samora Machel]], a RENAMO [[André Matsangaissa]] i [[Afonso Dhlakama]]. U rat su još bili umiješani na strani FRELIMA [[Zimbabve]] [[Robert Mugabe|Roberta Mugabea]] i [[Tanzanija]] [[Julius Nyerere|Juliusa Nyererea]]. Rat je trajao sve do [[1992.]] godine, a sa sobom je odnio preko 900.000 žrtava. Rat je završio [[Rimski opći mirovni sporazum|primirjem]] i izborima u Mozambiku. Jedna od najzaslužnijih strana za sklapanje mira između dvaju sukobljenih vođa je [[Operacija Ujedinjenih Naroda u Mozambiku|ONUMOZ]] ili Operacija Ujedinjenih Naroda u Mozambiku koja je svojim djelovanjem uspjela pomiriti dvojicu sukobljenih vođa i donijeti mir u Mozambik. [[Datoteka:Salvador Allende.jpg|mini|lijevo|Čileanski predsjednik [[Salvador Allende]], prvi marksist koji je demokratski izabran na mjesto vođe neke države.]] Latinska Amerika je u ovom periodu bila žarište revolucija i državnih udara. [[Čileanski državni udar 1973.]] donio je još jednu smjenu komunističkog predsjednika, [[Salvador Allende|Salvadora Allendea]], koji je i prvi marksist koji je demokratski izabran na mjesto vođe neke države. Allende je svojom politikom agrarne reforme, nacionalizacije rudnih bogatstava i pravedne raspodjele bogatstva, opasno ugrozio interese krupne buržoazije i stranih, posebno američkih kompanija. Zbog tog ugrožavanja, SAD su poduprijele generala [[Augusto Pinochet|Augusta Pinocheta]] koji je [[1973.]] izveo [[državni udar]] na ondašnju komunističku vladu predsjednika Allendea. Kad je prvi put pokušao, nije uspio, no samo dva mjeseca poslije drugi put pokušava i uspijeva. General Pinochet je, uz potporu SAD-a, uspio svrgnuti predsjednika Allendea. Sam Allende umro je tijekom državnog udara. Prema službenoj objavi, Allende se ubio, ali danas postoje mnoge teorije koje govore kako su Allendea zapravo ubile Pinochetove postrojbe tijekom puča. Nakon puča, general Pinochet preuzeo je vlast i uveo antikomunističku vojnu huntu koja je trajala sve do [[1990.]] godine kada je izgubio na predsjedničkim izborima.[[Datoteka:Pinochet en 1974.jpg|mini|200px|General [[Augusto Pinochet]] [[1974.]] godine. Vođa državnog udara [[1973.]] u kojem je smijenio predsjednika Allendea i uspostavio antikomunističku vojnu huntu.]] [[Nikaragvanska revolucija]] bila je također vrlo važan politički događaj, ne samo za Nikaragvu i američki kontinent, nego i za cjelokupni ishod Hladnog rata. Revulucije je oružjem uspjela svrgnuti diktatorsku dinastiju [[Dinastija Somoza|Somoza]] s vlasti, koju je državom vladala još od 1930-ih. Tri člana obitelji Somoza bili su predsjednici Nikaragve i to u nekoliko mandata: [[Anastasio Somoza García]] (prvi mandat: 1937. – 1947., drugi mandat: 1950. – 1956.), [[Luis Somoza Debayle]] (1956. – 1963.) i [[Anastasio Somoza Debayle]] (prvi mandat: 1967. – 1972., drugi mandat: 1974. – 1979.). Vodeća organizacija koje je vodila revoluciju bila je komunistička stranka [[FSLN]]. Ova revolucija i smjena vlasti predstavljala je jako važan događaj u povijesti Nikaragve, ponajviše u socijalnom smisli. Revoluciju je predvodio [[Daniel Ortega]] koji je od [[1979.]] do [[1985.]] vodio huntu, a od [[1985.]] do [[1990.]] je obnašao dužnost predsjednika. Godine [[1990.]] FSLN prvi put gubi na izborima i to od stranke UNO, no FSLN ponovo dolazi na vlast [[2007.]] godine kada Ortega ponovo postaje predsjednik. ==="Drugi hladni rat" (1979. – 1985.)=== {{glavni|Hladni rat (1979. - 1985.)}} Pojam ''"Drugi hladni rat"'' koristili su neki povjesničari da bi opisali ponovno povećanje tenzija između dvaju hladnoratovskih supersila tijekom ranih [[1980-ih]].<ref name = "Halliday" /> Godine [[1980.]] [[Ronald Reagan]] je porazio Cartera na izborima i zalagao se za vojne troškove kako bi se mogao suočiti sa SSSR-om.<ref name = "LaFeber 1991" /> I Reagan i novoizabrana britanska premijerka (jedina u povijesti) [[Margaret Thatcher]] su se izrekli ponovne oštre osude sovjetske ideologije i probudili rivalstvo koje je između tih zemalja postojalo samo tijekom ranih [[1940-ih]].<ref name = "Byrd" /> [[Datoteka:KA Flight 007.gif|mini|lijevo|250px|Karta koja prikazuje gdje je srušen [[Let 007 Korean Airlinesa|KAL 007]].]] Kako su tenzije ponovo porasle, NATO je, pod utjecajem Reaganovog kabineta, počeo izgradnju ''[[Pershing II]]'' raketa u Zapadnoj Europi, posebno u Zapadnoj Njemačkoj. Ova izgradnja bi rakete udaljila samo 6 minuta od središta ''"zlog carstva"'', kako je Reagan opisao Moskvu i SSSR. No, podrške za izgradnju je nedostajalo i mnogi nisi bili sigurni u to je li potrebno dalje podizati tenzije. No, [[1. rujna]] [[1983.]] Sovjetski Savez je srušio civilni putnički zrakoplov [[KAL 007]] dok je letio preko [[Sahalin]]a. Ovaj događaj najvjerojatnije je napravljen kao upozorenje SAD-u da obustavi postavljanje balističkih projektila u Zapadnu Europu. Predsjednik Reagan je ovaj događaj, u kojem je poginulo 269 ljudi, opisao kao masakr. Barbarizam ovog čina, koju su vidjeli SAD i njezini saveznici, uzrokovala je veću potporu za postavljanje projektila koja je stajala čvrsto sve do kasnijih razgovora između Reagana i Gorbačova. Reagan je potrošio 2,2 tisuća milijardi dolara na obrambene troškove u osam godina. U kombinaciji s ekonomskim problemima iz [[1970-ih]], SAD su od najbogatije svjetske države došle na rang države s najvećim dugom, makar su drugi elementi američkog gospodarskog stanja bili dosta dobri.<ref name = "LaFeber 1991" /> Tenzije su još jednom porasle tijekom [[1980-ih]] kada je Reagan u Europu postavio američke projektile koji bi mogli uništiti druge projektile u letu. Ovaj događaj označio je početak [[Rat zvijezda|Strateške obrambene inicijative]] koju su mediji nazvali i ''Zvjezdani ratovi''. [[Datoteka:Lech walesa prezydent RP.jpg|mini|120px|[[Lech Wałęsa]] - vođa pokreta ''[[Solidarnost]]''. Wałęsa je po struci bio električar koji je vodio ''Solidarnost'' i antikomunističku revoluciju i [[1989.]] postao prvi poljski demokratski izabrani predsjednik.]] Godine [[1980.]] u [[Poljska|Poljskoj]] počinje inicijativa za svrgavanje komunizma. Događaj u kojem je došlo propadanja komunističkog sistema znan je kao [[Poljska revolucija (1980)|Poljska revolucija]]. Sami prosvjedi započeli su u brodogradilištu u [[Gdańsk]]u. Iz svakodnevnih protesta rodio se sindikalni pokret ''[[Solidarnost]]'' (polj. ''Solidarnošć''), koji je predvodio [[Lech Wałęsa]]. Zbog štrajkova i nemira širom zemlje, vojni vrh je izvršio državni udar [[1981.]] godine. Potom je izvršena promjena državnog i društvenog sistema, i to mirnim putem. Prvi slobodni izbori u Poljskoj, ujedno i prvi demokratski u istočnoj Europi, održani su u lipnju [[1989.]] godine. Uvjerljivu pobjedu odnijela je opozicija, a [[Lech Wałęsa]] je sljedeće godine izabran za predsjednika Poljske. Ovo je bio prvi uspješan pokušaj svrgavanja komunizma u nekoj do tada komunističkoj zemlji. Posljednji vođa komunističke Poljske bio je general [[Wojciech Jaruzelski]], koji je zemljom upravljao od 1981. godine, koji je kombinacijom represije protiv poljske opozicije i diplomacije postigao da protiv poljske ne bude izvedena intervencija vojski SSSR-a i drugih komunističkih zemalja kakva je bila izvedena 1957. godine protiv Mađarske. Što se tiče samog vodstva u Americi i SAD-u tijekom ovog predzadnjeg perioda hladnog rata s jedne strane nije bilo promjena, a s druge ih je bilo dosta. Nakon pobjede nad Carterom, Reagan je osvojio dva mandata i ostao predsjednik sve do 1989. godine tj. do zadnje faze rata. U SSSR-u je bilo drugačije. Brežnjev je umro [[1982.]] godine, a naslijedio ga je [[Jurij Andropov]]. Andropov se općenito smatra jednim od boljih vođa jer je unatoč visokim tenzijama u svojoj kratkoj vladavini ([[1982.]] – [[1984.]]) uspio zadržati dosta dobre odnose sa SAD-om. Nakon Andropova, došao je [[Konstantin Černjenko]] koji je bio bliži Brežnjevu, no Černjenko je vladao samo godinu dana kada je umro i naslijedio ga je [[Mihail Gorbačov]], kojeg je sam Andropov jako podupirao. Gorbačov je uvelike poboljšao odnose sa SAD-om, a na vlasti je ostao sve do kraja hladnog rata. U SAD-u je zabrinutost oko američke intervencije u stranim sukobima postojala još od kraja Vijetnamskog rata.<ref>LaFeber 2002, str. 323</ref> No, Reagan se tijekom predsjedništva nije suočio s velikim problemima oko njegovih intervencija u stranim sukobima. Reagan se, osim nekoliko afera ([[Iran-Contra afera]]), samo jednom, tijekom svog prvog mandata, suočio s ozbiljnim problemom - [[Pokušaj atentata na Ronalda Reagana|pokušajem atentata]]. Dana [[30. ožujka]] [[1981.]] [[John Hinckley, Jr.]] pucao je na Reagana, Jamesa Bradyja i još dvojicu ljudi i zamalo pogodio Reaganovo srce, no pogodio je lijevo plućno krilo koje je kasnije utajilo. Reagan je odveden u bolnicu gdje se tijekom operacije šalio s liječnicima. No, na Reaganovu sreću, pokušaj nije bio opasan po Reaganov život i on se oporavio relativno brzo. Tijekom [[1983.]], Reaganova administracija intervenirala je u nekoliko međunarodnih sukoba. Među te sukobe spadaju [[Libanonski građanski rat]], [[Operacija Urgent Fury|invazija Grenade]], [[Operacija El Dorado Canyon|bombardiranje Libije]], a podupirala je i srednjoameričke [[Kontraši|Kontrase]] - desničarske stranke koje su željele svrgnuti prosovjetsku [[FSLN]] s vlasti u Nikaragvi. Iako su Reaganove intervencije u Libiji i Grenadi Amerikanci smatrali dobrima, njegovo podupiranje Kontraša nije dobro prihvaćeno. Jedna od afera koja je izbila u vezi s tim kontrašima je [[Iran-Contra afera]]. Afera je izbila [[1986.]] godine kada se otkrilo da SAD tajno prodaje oružje [[Iran]]u (koji je tada ratovao s [[Irak]]om) i dobiveni novac troši kao potporu kontrašima u Nikaragvi. Otkriće tih tajnih poslova u studenom iste godine je ozbiljno uzdrmalo Reaganovu administraciju. Tome je doprinijela činjenica da je pukovnik [[Oliver North]], zajedno sa svojom sekretaricom Fawn Hall, uništavao dokumente vezane uz slučaj. Reagan je u svrhu istrage imenovao posebnu predsjedničku, tzv. [[Towerova komisija|Towerovu komisiju]]. Njeni nalazi su teretili Poindextera, Northa i tajnika za obranu Caspara Weinbergera, ali ne i Reagana. Međutim, Kongres, kojim je tada dominirala Demokratska stranka govorio je da je Reagan glavni krivac za aferu. North i Poindexter su [[16. ožujka]] [[1988.]] optuženi, a kasnije i osuđeni za ometanje pravde i slična krivična djela. Međutim, njihove presude su oborene na višim sudovima, a novi postupci su ostali nepokrenuti. Nakon svega ovoga Reagan je uspio uvjeriti Amerikance da nije znao što rade njegovi podčinjeni i povratio je popularnost. Još jedna prihvaćena Reaganova intevrencija bila je [[Operacija El Dorado Canyon]], znana i kao američko [[bombardiranje]] Libije [[1986.]] godine. Napad je došao kao odgovor na tadašnje podupiranje terorizma libijskog režima [[Muammar al Gaddafi|Muammara al-Gaddafija]]. Bombardiranje je provedeno zrakom, a glavni avion bio je [[F-111F]]. Amerikanci su pretežito bombardirali [[Tripoli]], a tijekom bombardiranja je poginulo 37 ljudi (među kojima je i bila Gadaffijeva kći), no Gadaffi je ostao neozlijeđen. Kako je glavni motiv bila borba protiv terorizma, SAD su se nadale da će ovime bar malo suzbiti terorizam, no čak i tijekom napada, ali i nakon njih, dogodilo se nekoliko terorističkih napada. Gadaffi je prekinuo sve odnose sa SAD-om, no kasnije je došlo do poboljšanja odnosa i priključivanja Libije u mnoge međunarodne organizcaije bez promjene vođe. Američka javnost dobro je prihvatila bombardiranje, no većina ostalih država, čak i američki saveznici su osudili napad, a SSSR je otkazao sastanak svog ministra vanjskih poslova s američkim državnim tajnikom. [[Datoteka:Eastern Caribbean Defense Force.jpg|mini|250px|Američki saveznici s karipskih otoka tijekom invazije.]] [[Operacija Urgent Fury]] ili američka invazija [[Grenada|Grenade]] je američka invazija koja se dogodila [[1983.]] godine. Invazija je izvedena kao odgovor na ilegalno smjenjivanje i ubijanje premijera [[Maurice Bishop|Mauricea Bishopa]]. Invazija je započela [[25. listopada]], a trajala je do [[15. prosinca]]. Amerikanci su na otoku pobijedili revolucionare s Grenade koji su imali potporu Kube i svrgnuli su vojnu diktaturu [[Hudson Austin|Hudsona Austina]]. Invazija je dobila različite reakcije, no uglavnom je dobro prihvaćena među američkom i među dijelom populacije s Grenade. Kao i SAD, i Sovjeti su intervenirali u sukobima u drugim zemljama. Tijekom ovog perioda zbila se posljednja veća sovjetska intervencija. [[Sovjetsko-afganistanski rat]] je sukob koji je započeo [[1979.]], a trajao je punih deset godina. Iako je Brežnjev bio uvjeren da će rat biti kratak, muslimanski gerilci su pružili izrazito dug i jak otpor.<ref name="#2">LaFeber 2002, str. 314</ref> [[Kremlj]] je poslao intervencijske snage jačine oko 100.000 vojnika u Afganistan kako bi pomogli komunističkom režimu, što je dovelo do toga da mnogi ovaj sukob nazivaju ''Sovjetskom Vijetnamom''.<ref name="#2"/> No, ovaj sukob je više štetio Sovjetima, nego što je Vijetnam Amerikancima jer je SSSR tada prolazio kroz domaću krizu. Rat je započeo nakon što je novo uspostavljena [[Demokratska Republika Afganistan]] provela marksističke promjene koje islamsko stanovništvo nije dobro primilo. Nakon 7 godina ratovanja protiv mudžahedina, komunistička vlada je smijenila predsjednika Karmala i na vlast je došao [[Mohamed Nadžibulah]] koji je uveo i novi ustav. Nakon godinu dana vlasti, Nadžibulah je započeo s podupiranjem sovjetske inicijative za povlačenje iz Afganistana. Ono je započelo [[20. srpnja]] [[1987.]], a završilo je [[15. veljače]] [[1989.]] čime je službeno i završen sovjetsko-afganistanski rat. Rat je imao snažne posljedice na politiku SSSR-a koje su naposljetku dovele i do njegovog raspada. Još jedna značajnija posljedica ovog rata očitovala se i na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]. Iako su već na [[XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976.|OI 1976.]] u [[Montreal]]u neke afričke zemlje bojkotirale igre zbog toga što je [[Novi Zeland]] nastavio igrati [[ragbi]] s [[JAR|Južnoafričkom Republikom]] unatoč njezinoj politici ''[[apartheid]]a'' i zabrani nastupanja na OI, [[XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980.|OI 1980.]] u [[Moskva|Moskvi]] i [[XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.|OI 1984.]] u [[Los Angeles]]u dovele su prvi veliki politički bojkot. Sjedinjene Države bojkotirale su OI 1980. u Moskvi, zajedno s još 61 zemljom, kao znak protesta sovjetskoj intervenciji u Afganistanu. Sljedeće OI održale su se [[1984.]] u [[Los Angeles]]u i ovaj put je SSSR, s još 14 zemalja Istočnog bloka, bojkotirao OI kao znak protesta američkoj antikomunističkoj propagandi, te antisovjetskoj paranoji koju je širila zemljama saveznicima. Ovo su jedini primjeri kada su dvije zemlje svoje sukobe rješavale i na polju sporta. ===Kraj hladnog rata=== Tijekom [[1980-ih]], vojska SSSR-a bila je najveća na svijetu po mnogim mjerilima. Bila je najveća po kvantiteti, po broju i vrsti oružja koje su posjedovali, te po veličini i broju vojnoindustrijskih baza.<ref name = "Odom">William E. Odom, ''The Collapse of the Soviet Military'', Yale University Press, 1998., str. 1.</ref> No, ta kvantitativna nadmoć često je prikrivala polja u kojima je Istočni blok daleko zaostajao za Zapadom. To je dovelo do toga da Zapad uvelike precijeni SSSR.<ref>LaFeber 2002, 340</ref> [[Datoteka:Reagan and Gorbachev (1985).jpg|200px|mini|Reagan i Gorbačov u SAD-u [[1985.]] Ovaj posjet Gorbačova Sjedinjenim Državama označio je novi pogled na odnose dvaju hladnoratovskih velesila.]] Iako tijekom ovog perioda nije bilo velikih vojnih intervencija, vojska je i dalje imala važnu ulogu. Na početku kraja hladnog rata ([[1985.]]), američki predsjednik Reagan je osvojio svoj drugi mandat, a preminulog Černjenka je naslijedio [[Mihail Sergejevič Gorbačov]]. Ovaj period označio je novi put u vanjskoj politici dvaju zemalja jer je sam Reagan pozvao Gorbačova u SAD, i to neslužbeno, te je time Gorbačov postao prvi sovjetski dužnosnik koji je neslužbeno posjetio SAD. [[Datoteka:1988 CPA 5941.jpg|mini|250px|lijevo|Sovjetska poštanska marka koja promovira ''[[glasnost]]'' i ''[[perestrojka|perestrojku]]''.]] Unatoč poboljšavanju odnosa sa SAD-om, Gorbačov se morao suočiti s ekonomskom krizom u svojoj zemlji. Ta kriza ponajviše je uvjetovana padom cijena nafte. Gorbačov je tada započeo s reformama znanim kao ''[[perestrojka]]'' i ''[[glasnost]]''. ''[[Perestrojka]]'' je predstavljala reformu koja je trebala podići sovjetsku privredu, koja je već od početka osamdesetih godina počela stagnirati. Plan je bio da se promjeni neefikasno vođena ekonomija i da se uvede decentralizirana, tržišno orijentirana ekonomija. Već 1990. godine, perestrojka je počela slabiti i privredna situacija je ponovo bila kritična. Godina [[1988.]] postaje vrijeme ''[[glasnost]]i'' kojom se dopušta kritiziranje partije i njenih čelnika putem javnih glasila. Također se, u nastavku ekonomskih reformi, donosi novi zakon kojim se omogućuje osnivanje privatnih kompanija. Kako bi ova drastična promjena prošla među komunističkim čelnicima, u ovaj zakon je umetnuta uredba da privatnici moraju plaćati neuobičajeno visoke poreze. Nedugo nakon prolaska zakona ovi nenormalni porezi bit će smanjeni na normalni nivo tako da se stvori ''"poduzetnička klima"''. U lipnju ove godine na partijskom kongresu Gorbačov objavljuje svoje daljnje želje za stvaranjem jakog predsjedničkog sistema i drastičnog smanjivanja utjecaja partije na politički život države. Ove reforme i kriza bili su jedni od glavnih razloga za kasniji [[raspad Sovjetskog Saveza]]. [[Datoteka:ReaganBerlinWall.jpg|mini|250px|lijevo|Ronald Reagan drži govor u Berlinu [[12. srpnja]] [[1987.]] u kojem je izazvao Mihaila Gorbačova da sruši Berlinski zid. Ovaj događaj bio je jedan od ključnih za sam završetak hladnog rata.]] Dana [[12. srpnja]] [[1987.]], Ronald Reagan bio je u Berlinu na proslavi 750. obljetnice grada. Tijekom svog govora na [[Brandenburška vrata|Brandenburškim vratima]] Reagan je ''"[[Srušite ovaj zid!|izazvao]]"'' Gorbačova da sruši [[Berlinski zid]]: {{citat|Podupiremo promjene i otvorenost; jer mi vjerujemo da sloboda i sigurnost idu zajedno, da uznapredovanje ljudskih sloboda može samo ojačati mir u svijetu. Postoji jedan potez koji bi Sovjeti mogli napraviti, a bio bi nezamjenjiv, koji bi dramatično unaprijedio želju za mirom. Generalni sekretare Gorbačov, ako tražite mir, ako tražite prosperitet za Sovjetski Savez i Istok, ako tražite liberalizaciju, dođite ovdje na ova vrata. Gospodine Gorbačov otvorite ova vrata. Gospodine Gorbačov, srušite ovaj zid!}} I uistinu, istočnonjemačke vlasti su dvije godine kasnije dopustile ljudima iz DDR-a da prelaze u Zapadni Berlin, te je potom narod iz oba dijela berlina spontano počeo s rušenjem Berlinskog zida. Ovaj događaj bio je ključan za [[reunifikacija Njemačke|reunifikaciju Njemačke]], te jedan od najvažnijih događaja u odnosima SAD-a i SSSR-a, a doveo je i do eventualnog kraja hladnog rata. Godine [[1987.]] u baltičkim zemljama koje su pripadale SSSR-u započinje [[Raspjevana revolucija]]. Taj događaj odvijao se od [[1987.]] pa sve do [[1991.]] godine kada tri zemlje, [[Estonija]], [[Litva]] i [[Latvija]] dobivaju neovisnost. U Estoniji je glavni pokretač bila glazba i festivali na kojima su se masovno počele izvoditi patriotske pjesme. Nakon borbe s mnogim pokušajima državnog udara, Estonski Vrhovni Sovjet (u suradnji s kongresom) [[20. kolovoza]] [[1991.]] proglašava nastanak neovisne Estonije. U Latviji se borba za samostalnošću nije vodila preko glazbe, nego preko mnogih nevladinih organizacija koji su svojim govorima na javnim mjestima tijekom javnih događaja poticali i budili nacionalnu svijest latvijskog naroda. Na novim izborima za Latvijski Vrhovni Sovjet pobijedila je Stranka za nezavisnost. Isti taj Sovjet donio je [[4. ožujka]] [[1990.]] deklaraciju nezavisnosti, a Latvija je službeno priznata nakon neuspješnog državnog udara [[6. rujna]] [[1991.]] U [[Litva|Litvi]] je bitka za neovisnost započela [[1988.]] s osnivanjem stranke [[Sąjūdis]]. Nakon snažnog zalaganja stranke. u studenom [[1988.]] parlament usvaja [[Zastava Litve|novu zastavu]] i [[Tautiska Giesme|himnu]]. Nakon trogodišnje borbe i nekoliko nasilnih sukoba ([[Krvava nedjelja (1991.)|Krvava nedjelja]]), Litva je konačno priznata u kolovozu [[1991.]] nakon neuspjelog državnog udara. Godine [[1988.]], Gorbačovljev kabinet donosi tzv. [[Sinatrina doktrina|Sinatrinu doktrinu]] (nazvanu prema [[Frank Sinatra|Franku Sinatri]]) prema kojoj se Sovjetski Savez odustaje od ranije tzv. Brežnjevljeve doktrine, gdje si je SSSR uzimao za pravo da se čak i oružanom silom upliće u unutarnje poslova svojih saveznika. Ova doktrina otvorila je put ka svrgavanju komunizma u mnogim zemljama Varšavskog pakta i revolucijama 1989., a posredno je pridonijela i kasnijem raspadu samog SSSR-a i kraju hladnog rata. Samo godinu dana nakon donošenja te doktrine, započinje tzv. [[Revolucije 1989.|Jesen naroda]]. Taj događaj obuhvaća revolucije u zemljama Istočnog bloka čiji je rezultat bio svrgavanje komunizma i uspostava demokratske vlade. Revolucije su se zbile u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Poljska|Poljskoj]], [[DDR]]-u, [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. Revolucionarni pokret [[Solidarnost]] javio se u Poljskoj već na početku desetljeća, a u DDR-u je revolucija završila rušenjem Berlinskog zida. U Mađarskoj je revolucija provedena mirnim putem. Iako su u Mađarskoj provedene mnoge uspješne reforme, velike promjene dogodile su se nakon smjene [[János Kádár|Jánosa Kádra]] na mjestu Generalnog sekretara KPM-a. Nova vlast uvela je ''demokratski paket'', a na svojoj povijesnoj sjednici održanoj od [[16. listopada]] do [[20. listopada]] [[1988.]] prihvatila je nove zakone i time omogućila prve demokratske izbore za vladu i predsjednika. Usvajanjem ovih zakona, Mađarska je iz narodne republike prešla u političko uređenje demokratske republike. U Bugarskoj je situacija bila drugačija. Tadašnji vođa [[Todor Živkov]] pokušao je provesti ''glasnost'' i ''perestrojku'', no neuspješno što je izazvalo veliko nezadovoljstvo u narodu, a pogotovo među prodemokratskim organizacijama. Živkov je [[10. studenog]] [[1989.]] sišao s vlasti i time završio najdužu vladavinu pojedinca u sovjetskom bloku, vladavinu koju je obilježio nepotizam, mnoge krize i veliko nezadovoljstvo naroda. No, ni odlazak Živkova nije zadovoljio prodemokrate. Prosvjedi su se nastavili i tijekom kratkotrajne vladavine Živkovljevog nasljednika [[Petar Mladenov|Petra Mladenova]] sve do [[1990.]] godine kada su u Bugarskoj održani prvi demokratski izbori nakon [[1931.]] godine. Ovim događajem i Bugarska je izvršila tranziciju iz komunizma u demokraciju. Sam Živkov je [[1991.]] osuđen, no izbjegao je smrt (za razliku od Ceauşescua). Čehoslovačka Republika je prijelaz u demokraciju izvela događajem koji je znan kao [[Baršunasta revolucija]]. Tijekom tog događaja Čehoslovačka se mirnim putem raspala na [[Češka|Češku]] i [[Slovačka|Slovačku]]. Kako je Čehoslovačka bila prva zemlja koja je ''skinula'' Željeznu zavjesu (veliko mnoštvo njenih državljana je nagrnulo na granice nastojeći se domoći života u zemljama Zapada), a nije dobila prijekor SSSR-a, nastavila je s reformama među kojima je najvažnija bila odluka KPČSSR-a da više neće držati politički monopol. Tada su započeli mirni prosvjedi u svrhu održavanja novih izbora. Na jesen [[1989.]] izbori su održani i sastavljena je prva vlada u kojoj komunisti nisu imali većinu još nakon [[1948.]] Bodljikava žica je uklonjena s granica sa Zapadnom Njemačkom i Austrijom u prosincu i [[10. prosinca]] komunistički predsjednik [[Gustáv Husák]] daje ostavku. Pisac [[Václav Havel]] postaje posljednji predsjednik Čehoslovačke 29. prosinca 1989. godine i time završava komunizam u Čehoslovačkoj. Dana [[1. siječnja]] [[1993.]] dolazi i do mirnog raspadanja Čehoslovačke i nastajanja Češke i Slovačke. Ovaj raspad znan je kao [[Baršunasti razvod]]. {{Dvostruka slika|left|Crop-Nicolae Ceaucescu 1978.jpg|181|Ion Iliescu (2004).jpg|157|[[Nicolae Ceauşescu]], posljednji vođa komunističke Rumunjske i jedini komunistički vođa koji je nasilno svrgnut i smaknut.|[[Ion Iliescu]], predvodnik antikomunističke revolucije i prvi predsjednik demokratske Rumunjske. Na tu poziciju biran je 3 puta.}} U [[Socijalistička Republika Rumunjska|SR Rumunjskoj]] se zbila jedina nasilna revolucija u zemljama Varšavskog ugovora i jedina revolucija koja je završila smaknućem komunističkog vođe. [[Rumunjska revolucija 1989.]] je oružani sukob koji je trajao od [[16. prosinca|16.]] do [[22. prosinca]] [[1989.]] godine, a sukobili su se pristaše komunizma i [[Securitate]] (tajna policija) protiv antikomunista i rumunjske vojske. Revolucija je započela prosvjedima u [[Temišvar]]u koje je vodio [[Ion Iliescu]], prvi demokratski predsjednik Rumunjske, Ceauşescuov nasljednik. Prosvjedi si započeti kao posljedica loše i diktatorske vladavine koju je vodio Ceauşescu, te represivnog komunističkog režima. Zauzeta je državna televizija iz koje su koordinirani svi ostali potezi ustanika. Nakon 6 dana ustanka, [[Nicolae Ceauşescu]] je [[22. prosinca]] izišao da održi govor s balkona predsjedničke palače u [[Bukurešt]]u, no odmah su počeli stalni zvižduci. Narod se nije moglo utišati. Diktator je pobjegao [[helikopter]]om, ali je uhićen, te mu je suđeno na prijekom vojnom sudu. Na Božić [[1989.]] pogubljen je sa suprugom ispred streljačkog voda što je kasnije prikazano i na televiziji. Rumunjska je jedina istočnoeuropska država koja je nasilno srušila komunizam i uspostavila demokraciju (koju je vodio prvi predsjednik demokratske Rumunjske [[Ion Iliescu]]). U Kini bliskoj [[Albanija|Albaniji]], komunistički režim koji se tijekom desetljeća odlikovao osobito represivnim postupanjem se postupno raspadao 1990.-1992. u seriji socijalnih nemira popraćenih postupnim ustupcima komunističkih vlasti i raspadanjem ionako nejakog gospodarskog sustava. Ovi događaji doveli su do toga da [[SSSR]] ostane posljednja zemlja (uz [[SFRJ]], no i tu je započela kampanja nastankom zasebnih republika) u Europi koja još uvijek ima koliko-toliko čvrst komunistički sustav vlasti. U prosincu [[1989.]] godine, na sastanku u [[Malta|Malti]], Mihail Gorbačov i novi Hmerički predsjednik [[George Herbert Walker Bush]] potpisali su ugovor kojim su završili hladni rat,<ref> "Cold War," A Dictionary of World History. Oxford University Press, 2000. Oxford Reference Online. Oxford University Press.</ref> no ni taj događaj nije označio pravi kraj hladnog rata. Pravim krajem rata smatra se [[1991.]] godina kada je došlo do [[Raspad SSSR-a|raspada SSSR-]]<nowiki/>a. {{Dvostruka slika|desno|Mikhail Gorbachev 1987.jpg|200|Boris Yeltsin-2.jpg|135|[[Mihail Sergejevič Gorbačov]], posljednji predsjednik i vođa SSSR-a. Njegova vladavina obilježila je [[pad komunizma]] i uvođenje demokracije u sve države koje su bile u sastavu SSSR-a, te kraj hladnog rata. Zbog svojih prodemokratskih poteza (tijekom svoje vladavine) mnogi ga smatraju jednim od najboljih sovjetskih vođa.|[[Boris Nikolajevič Jeljcin]], ruski premijer i jedan od predvodnika pokreta za uvođenje demokracije i raspada SSSR-a. Nakon što se SSSR raspao, Jeljcin je postao prvi predsjednik [[Rusija|Ruske Federacije]].}} Tijekom dugog niza desetljeća razvoj SSSR-a je bio usporavan. Forsiranje teške industrije i proizvodnje za vojne potrebe dovelo je do loše kvalitete robe, stalnih nestašica i niskog životnog standarda. Loše unutrašnjepolitičko i ekonomsko stanje, utjecaj pada komunističkih režima u istočnoj Europi, opće slabljenje Sovjetskog Saveza koje Gorbačovljeve reforme ''glasnost'' i ''perestrojka'' nisu uspjele ublažiti, doveli su i do njegovog konačnog raspada. Komunistička partija Sovjetskog Saveza odriče se monopola moći i svoje vlasti 1990. godine. Referendum, održan [[17. ožujka]] [[1991.]] na kojem je 78% glasača odabralo cjelovitost SSSR-a, [[baltičke zemlje]], [[Armenija]], [[Moldova]] i [[Gruzija]] su bojkotirale. Gorbačov se trudio da održi zemlje SSSR-a na okupu pa je [[20. kolovoza]] [[1991.]] trebao biti potpisan novi sporazum zemalja u kome bi zemlje prihvatile federaciju i savez koji bi imao zajedničkog predsjednika, vojsku i stranu politiku. Međutim, dan prije potpisivanja, visoki funkcionari SSSR-a su stavili Gorbačova u kućni pritvor u njegovoj rezidenciji na [[Krim]]u kako bi spriječili potpisivanje sporazuma i domogli se vlasti. Taj događaj, odnosno pokušaj puča, znan je kao [[Kolovoški puč]]. Pučisti su očekivali masovnu podršku naroda, ali se dogodilo upravo suprotno; narod je bio protiv njih. Poslije tri dana, [[21. kolovoza]], puč je doživio kolaps i Gorbačov se vratio na poziciju predsjednika SSSR-a. Međutim je Gorbačovljeva vlast propadala jer ga ni ruska ni sovjetska vlada nisu slušale, te je ruska vlada, s [[Boris Jeljcin|Borisom Jeljcinom]] na čelu, počela preuzimati sovjetsku, ministarstvo po ministarstvo. Gorbačov nije uspio održati SSSR u cjelini jer nije uspio napraviti kompromis između želje za demokracijom i želje za starim Sovjetskim Savezom. Poslije puča, sovjetske republike ubrzavaju procese ka neovisnosti. Tako je [[6. rujna]] [[1991.]] sovjetska vlada priznala neovisnost tri baltičke države, a [[1. prosinca]] [[Ukrajina]] proglašava neovisnost poslije referenduma na kojem se 90% građana odlučilo za neovisnu i slobodnu Ukrajinu. Zatim, [[17. prosinca]] dvanaest od petnaest sovjetskih republika potpisuje u [[Den Haag|Haagu]] sporazum s 28 europskih zemalja, Europskom zajednicom i četiri neeuropske zemlje, kao da su neovisne republike. I [[25. prosinca]] [[1991.]] Gorbačov daje ostavku i sve sovjetske zemlje preuzimaju uloge kao individualne republike. To je predstavljalo raspad SSSR-a i kraj komunizma u Europi, kao i sam kraj hladnog rata. Sve sovjetske države osigurale su samostalnost i osnovale su - s izuzetkom Litve, Estoline i Latvije - [[ZND|Zajednicu Neovisnih Država]], koja postoji i danas, no za razliku od SSSR-a, sve države članice imaju svoj suverenitet, vlastite vojske, valute i diplomacije. == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == <div class="references-small"> * Kolb, Richard K. ''Cold War Clashes: Confronting Communism, 1945-1991'' (Hardcover - sij. 2004.) * Ball, S. J. ''The Cold War: An International History, 1947&ndash;1991'' (1998.) * Brzezinski, Zbigniew. ''The Grand Failure: The Birth and Death of Communism in the Twentieth Century'' (1989.) * Clarke, Bob. ''Four Minute Warning:Britain's Cold War'' (2005.) * Clarke, Bob. ''Ten Tons for Tempelhof: The Berlin Airlift'' (2007.) * Cowley, Robert. ''The Cold War: A Military History'' (2005.) * Friedman, Norman. ''The Fifty Year War: Conflict and Strategy in the Cold War''. (2000.) * Gaddis, John Lewis. ''The Cold War: A New History'' (2005.) * Gaddis, John Lewis. ''Russia, the Soviet Union and the United States. An Interpretative History'' (1990.) * Gaddis, John Lewis. ''Long Peace: Inquiries into the History of the Cold War'' (1987.) * Kort, Michael. "The Columbia Guide to the Cold War" (1998.) * LaFeber, Walter. ''America, Russia, and the Cold War, 1945&ndash;1992'' (1993.) * Lundestad, Geir. ''East, West, North, South: Major Developments in International Politics since 1945'' (1999.) * Mcmahon, Robert. ''The Cold War: A Very Short Introduction.'' 2003. * Powaski, Ronald E. ''The Cold War: The United States and the Soviet Union, 1917&ndash;1991'' (1998.) * Walker, Martin. ''The Cold War: A History'' (1995.) * Westad, Odd Arne ''The Global Cold War: Third World Interventions and the Making of our Times'' (2006.) </div> == Vanjske poveznice == * {{eng icon}} [http://www.conelrad.com/ CONELRAD-ova stranica] * {{eng icon}} [http://archives.cbc.ca/IDD-1-71-274/conflict_war/cold_war/ CBC Digital Archives - Kultura hladnog rata: Nuklearni strah 1950-ih i 1960-ih] * {{eng icon}} [http://www.cwihp.org Međunarodni povijesni projekt o hladnome ratu (CWIHP)] * {{eng icon}} [http://coldwarfiles.org Podaci iz hladnoga rata] * {{eng icon}} [http://www.cnn.com/SPECIALS/cold.war/ CNN-ova arhiva podataka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081217154418/http://www.cnn.com/SPECIALS/cold.war/ |date=17. prosinca 2008. }} ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Cold War |commonscathr = Hladni rat }} {{HladniRat}} {{Osobe hladnoga rata}} [[Kategorija:Hladni rat| ]] jksaa1ywhmkgcukhrl012nt464k318p 0 6780 6447030 6427298 2022-08-20T13:26:36Z PonoRoboT 259157 pravopis wikitext text/x-wiki {{Grad | ime = Vukovar | zastava = Vlag vukovar.gif | članak o zastavi = Zastava grada Vukovara | grb = Vukovar_Wappen.gif | članak o grbu = [[Grb grada Vukovara]] | slika_panorama = Panorama Vukovara.jpg | veličina_slike = 300px | opis_slike = Pogled na Vukovar i [[Dunav]] s novoobnovljenog vukovarskog vodotornja. | županija = {{ZD+X/HŽ|VSŽ}} | površina = 100,26 | površina_bilješke = | površina_uža = | visina = 108 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = <!--| broj stanovnika = 31.670 | stanovništvo_godina = 2001--> | broj stanovnika = 23.536 | stanovništvo_godina = 2021. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = 22.616 | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_naziv = | gradonačelnik = [[Ivan Penava]] ([[Domovinski pokret|DP]]) | broj članova poglavarstva = 19 | gradsko vijeće ime = | predsjednik vijeće = | gradsko vijeće = | gradska naselja = [[Grabovo (Vukovar)|Grabovo]], [[Lipovača (Vukovar)|Lipovača]], [[Sotin]], Vukovar | samoupravne jedinice = | broj samoupravnih jedinica = | dan grada = [[3. svibnja]] | zaštitnik = [[Sveti Filip i Jakov]] | poštanski broj = 32000 | pozivni broj = (0)32 | autooznaka = VU | web_stranica = [http://www.vukovar.hr www.vukovar.hr] | z. širina = 45.35 | z. dužina = 18.99 | bilješke = | karta2 = Vukovarsko-srijemska županija | naziv karte2 = Vukovarsko-srijemske županije }} '''Vukovar''' je [[grad]] i najveća [[hrvatska]] riječna [[luka]] na [[Dunav]]u, u hrvatskom dijelu [[Srijem]]a. On je i upravno, obrazovno, gospodarsko i kulturno središte [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]]. == Ime == Grad Vukovar je stari [[barok]]ni grad na [[Dunav]]u. U sačuvanim pisanim dokumentima Vukovar se spominje već početkom 13. stoljeća kao Volko, Walk, Wolkov, odnosno hrvatski Vukovo. Ime Vukovo nosio je do [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Od 14. stoljeća sve je više u uporabi pomađareni naziv Vukovar. U to je vrijeme Hrvatska u državnopravnoj zajednici s Ugarskom. Vukovar, kao i susjedni [[Ilok]], u tom su razdoblju čuvari hrvatskog identiteta u dunavsko-savskom međurječju. == Zemljopisni položaj == Položaj grada Vukovara u regiji središnje i jugo-istočne Europe iznimno je povoljan. Vukovar se smjestio, otprilike na polovici plovnoga puta Dunava (koridor VII) između Ulma u Njemačkoj i ušća u Crno more. Nalazi se na razmeđi povijesnih pokrajina istočne Slavonije i zapadnog Srijema. Leži na ušću rijeke Vuke u Dunav. Istočni - stariji dio grada na desnoj je obali Vuke, na obroncima Vukovarskog ravnjaka i visokoj dunavskoj obali. Zapadni dio grada - Novi Vukovar s [[Borovo Naselje]]m u nizini je lijeve obale Vuke.<ref name="Položaj">[http://www.vukovar.hr/turizam-i-informacije/informacije/polozaj-main-menu Položaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180103210504/http://www.vukovar.hr/turizam-i-informacije/informacije/polozaj-main-menu |date=3. siječnja 2018. }}, vukovar.hr, pristupljeno 1. veljače 2018., (s [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Gradovi i županije#Vukovar|dopusnicom]]).</ref> Grad leži na važnim prometnim pravcima. Od pamtivijeka je dolinom Dunava na vukovarskom području tekao promet od sjeverozapada prema jugoistoku. U [[Rimsko Carstvo|rimskom]] razdoblju desnom obalom Dunava vodila je granična, tzv. limeska cesta, na kojoj je važna postaja bio [[Cornacum]], današnji [[Sotin]]. Od davnina se, također plovi Dunavom i Vukovar je na tom putu važna postaja. Uvođenjem parobroda od sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]] Vukovar je imao redovitu vezu s [[Budim]]om i [[Beč]]om uzvodno i sve do [[Rumunjska|Rumunjske]] nizvodno.<ref name="Položaj"/> == Povijest == === Rana povijest i antika === [[Datoteka:ZGvucdove.jpg|mini|150px|lijevo|[[Vučedolska golubica]], povijesni simbol grada Vukovara]] Naseljenost vukovarskog kraja prati se kroz pet tisuća godina u kontinuiranom slijedu putem brojnih arheoloških lokaliteta. U naselju je živjelo 2000 ljudi i bilo je među najvećima u tom dijelu [[svijet]]a. Išli su s Dunava na [[Jadran]], [[Vrbas]]om i [[Neretva|Neretvom]], po [[sol]] (kojom su solili meso), a stanovali su u [[kuća]]ma s tri [[prostorije]], [[spavaonica|spavaonicom]], [[ostava|ostavom]] te [[dnevni boravak|dnevnom sobom]] i [[kuhinja|kuhinjom]]. Ukupna površina u prosjeku je bila između 25 i 40 četvornih metara, a one najveće imale su i do 80.<ref name="24sata">{{cite web |url=https://www.24sata.hr/news/drugaciji-vukovar-urbani-zivot-tu-traje-vise-od-5000-godina-710930 |title='''Okusi i mirisi grada''' Drugačiji Vukovar: Urbani život tu traje više od 5000 godina! |publisher=[[24sata]] |work=www.24sata.hr |date=17. kolovoza 2020. |author=Kozarčanin, Ivo |accessdate=29. kolovoza 2020.}}</ref> Ostatke hrane zakapali su u rupe u zemlji kako ne bi privlačili grabežljivce i štakore. Alate za poljoprivredu radili su od kostiju i rogova, sjekire su proizvodili “serijski”, imali su [[kalupe]] u koje su odjednom lijevali metal za više njih. [[Čamce]] su radili od jednoga komada [[drva]]. U [[deblo]] su stavljali užareno [[kamenje]] da ga izdubi polako goreći i potom “popravljali” [[alat]]om.<ref name="24sata"/> Pratili su [[zvijezde]], imali [[kalendar]] i znali za prijestupne godine. Radili su 25 [[posuda]] različitih oblika od [[keramike]] i svatko je imao svoju iz koje je mogao jesti. Slavna “[[Vučedolska golubica]]” bila je ustvari [[jarebica]] i služila je kao posuda za [[piće]]. Vučedolci su prvi na europskom tlu radili [[pivo]]. Nije baš bilo rijetko i bistro nego kašasto, a pili su ga kroz trske s Dunava.<ref name="24sata"/> Ovdje su značajne kulture mlađeg kamenog doba ([[neolitik]]) [[Starčevačka kultura|starčevačka]], [[Vinčanska kultura|vinčanska]] i [[Sopotska kultura|sopotska]] kultura. Temeljile su se na sjedilačkom načinu života i izgradnji trajnih nastambi. U uporabi je polirano kameno oruđe, usavršena je proizvodnja keramike. [[Datoteka:Vucedol culture map.png|thumb|desno|150px|Zemljovid indoeuropske [[Vučedolska kultura|Vučedolske kulture]] (3000-2400. godina pr. Kr.).]] Migracijskim kretanjima i dolaskom novih etničkih skupina indoeuropskog podrijetla uvode se i nove tehnologije. Počinje razdoblje bakrenog doba ([[eneolitik]]) s [[Badenska kultura|badenskom]], [[Kostolačka kultura|kostolačkom]] i [[Vučedolska kultura|vučedolskom kulturom]]. Nastaju novi oblici proizvodnje, pokapanja i vjerovanja i složeniji društveni odnosi među ljudima. Način gradnje kuća i kultni predmeti svjedoče o povezanosti s mediteranskim kulturnim krugom. [[Vučedolska kultura]] posebno je značajna za vukovarski kraj. Ime je dobila po lokalitetu [[Vučedol]]u koji se nalazi na pet kilometara od Vukovara, nizvodno, na Dunavu. Lokalitet je sustavno istražen, otkrivene su radionice za preradbu bakra, karakteristične kuće (megaron) i prekrasna keramika, koju osobito karakteriziraju bijeli stilizirani ukrasi na crnoj podlozi. U vukovarskom kraju brojna su arheološka nalazišta iz brončanog, starijeg i mlađeg željeznog doba, koja svjedoče o životu [[Iliri|Ilira]] i [[Kelti|Kelta]]. Nekropola ilirskih grobova na Lijevoj bari u Vukovaru dokazuje da je ovdje bilo i veliko naselje. [[Rimljani]] su u osvajačkim pohodima u posljednjim desetljećima prije Krista izbili na [[Dunav]]. Izgradili su brojna utvrđenja, kao granicu (limes) prema [[Barbari|barbarskim]] [[pleme]]nima. U vukovarskom kraju značajni su rimski lokaliteti Cornacum ([[Sotin]]), Cuccium ([[Ilok]]) i Ulmo ([[Tovarnik]]). Uz Dunav je vodila i važna rimska cesta. Rimska civilizacija u ovim krajevima utjecala je na unaprjeđivanje gospodarstva, isušivane su močvare i zasađeni prvi vinogradi. === Srednj vijek i naseljavanje Hrvata === [[Datoteka:Greetings_from_Vukovar_-_View_of_the_Danube_(front).jpg|mini|lijevo|Description|Pogled na Vukovar s Dunava, početak 20. stoljeća]] Nakon propasti rimske civilizacije, velika seoba naroda i avarsko-slavenska ekspanzija od šestog stoljeća dalje dovela je do velikih promjena. Međurječje [[Dunav]]a i [[Sava|Save]] poprište je velikih sukoba i interesa moćnih država toga vremena. U to vrijeme ovdje se naseljavaju [[Hrvati]]. Početke današnjeg Vukovara treba tražiti vrlo rano, što potvrđuju i arheološki podatci. Izuzetan topografski položaj visoke obale Dunava kod ušća [[Vuka|Vuke]] bio je važna obrambena točka. Ovdje je središte cijelog kraja u vrijeme kada knez [[Pribina]], kao franački vazal, dobiva stotinu sela uz rijeku [[Vuka|Vuku]] sredinom [[9. stoljeće|9. stoljeća]]. U prvoj polovici [[10. stoljeće|10. stoljeća]] zabilježeno je da su [[Mađari]] opljačkali tvrđavu Vukovo. Na Lijevoj bari u Vukovaru istraženo je veliko groblje s brojnim nalazima koji pripadaju bjelobrdskoj kulturi. Datiranje ovih nalaza u [[10. stoljeće|10.]] ili [[11. stoljeće]] najbolje potvrđuje da je u susjedstvu bilo veliko naselje. To je vrijeme hrvatskih narodnih vladara, kada su, posebno, za kraljeva [[Kralj Tomislav|Tomislava]] i [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]], sjedinjene sve hrvatske zemlje od [[Drava|Drave]] do [[Jadransko more|Jadranskoga mora]]. [[Datoteka:Pozdrav_iz_Vukovara_1912.jpg|mini|desno| Panorama Vukovara iz 1912., u pozadini - Vukovarska sinagoga (porušena 1958. godine)<ref>V.K., [https://www.hkv.hr/vijesti/hrvatska/3122-sve-hrvatske-sinagoge.html ''Sve hrvatske sinagoge''], ''[[Vjesnik]]'', hkv.hr, 7. rujna 2008., pristupljeno 19. travnja 2019.</ref>]] U sačuvanim pisanim dokumentima Vukovar se spominje već početkom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] kao Volko, Walk, Wolkov, odnosno hrvatski Vukovo. Od [[14. stoljeće|14. stoljeća]] sve je više u uporabi pomađareni naziv Vukovar. U to je vrijeme Hrvatska u državnopravnoj zajednici s [[Ugarska|Ugarskom]]. Vukovar, kao i susjedni [[Ilok]], u tom su razdoblju čuvari hrvatskog identiteta u dunavsko-savskom međurječju. Vukovarska tvrđava bila je čvrsto zidana na visokoj dunavskoj obali. U gradu su stanovali obrtnici, trgovci i seljaci. Već [[1231.]] godine, među prvima u hrvatskim zemljama Vukovar je dobio status [[slobodni kraljevski grad|slobodnog kraljevskog grada]]. Poveljom hercega [[Koloman]]a potvrđene su povlastice, koje su štitile vukovarske stanovnike. U Vukovaru je tada sjedište velike Vukovske županije, koja se protezala između Dunava i Save. Vukovarski kraj je tada gusto naseljen, brojne su utvrde i kmetska sela. U crkvenom pogledu Vukovska županija je pod katoličkom nadbiskupijom u [[Pečuh]]u. Nekoliko crkvenih redova ima ovdje svoje [[samostan]]e, a najutjecajniji je [[Franjevci|franjevački red]]. U [[14. stoljeće|14.]] i [[15. stoljeće|15. stoljeću]] vukovarskim krajem vladaju brojne velikaške obitelji. Pred kraj ovog razdoblja najutjecajniji su [[Iločki]], kada je [[Nikola Iločki|Nikola]] proglašen naslovnim kraljem Bosne i kuje svoj novac. Ilok je u to vrijeme značajno naselje i tvrđava, od [[1525.]] godine ima svoj gradski statut i grb. === Turska vladavina (16. i 17. stoljeće)=== [[Datoteka:Vuko1.jpg|mini|lijevo|Gradski korzo, rane godine 20. stoljeća]] Sto pedeset godina turske vladavine donijele su vukovarskom kraju velike promjene. [[Osmansko Carstvo|Turci]] su na svom pohodu [[1526.]] godine, pod vodstvom sultana [[Sulejman I.|Sulejmana Veličanstvenog]] zauzeli sve utvrde uz [[Dunav]], pa tako i [[Ilok]] i Vukovar, te su potom izvojevali veliku pobjedu u [[Mohačka bitka|bitci]] na Mohačkom polju. Vukovar je izgubio strateško značenje, ali je ostao značajno trgovačko-obrtničko mjesto na važnom prometnom pravcu. Imao je nekoliko gradskih četvrti, bogomolje, kupelji, prenoćišta i škole. Pred kraj turske vlasti imao je do 3000 stanovnika. U isto vrijeme Ilok je značajno tursko upravno i vojno središte. Pretežito je naseljen [[muslimani]]ma. Tada je starosjedilačko katoličko hrvatsko i madžarsko pučanstvo teško stradalo, povuklo se u šume ili je pobijeno. Za turske vladavine ovdje djeluju franjevci okupljajući katolički puk. Na opustjelo područje kao pomoćne turske čete dolaze pravoslavni [[Vlasi]], ali će se povući zajedno s turskom vojskom. Vukovar je oslobođen [[1687.]], a Ilok [[1688.]] godine. === Ponovno naseljavanje (18. i 19. stoljeće)=== U Vukovaru je ostalo naseljeno pedesetak kuća. U opustošeni vukovarski kraj vraća se starosjedilačko i novodoseljeno hrvatsko pučanstvo mahom iz [[Hercegovina|Hercegovine]]. U neka opustjela mjesta naseljavaju se pravoslavni [[Srbi]], koje iz potrebe za radnom snagom prihvaća bečki dvor. U [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeću]] naseljava se i znatan broj [[Nijemci|Nijemaca]], [[Mađari|Mađara]], [[Židovi|Židova]], [[Rusini|Rusina]], [[Slovaci|Slovaka]] i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]]. Tako ovo hrvatsko područje postaje nacionalnim sastavom višenacionalno. Hrvatske zemlje sada su u sastavu Habsburškog Carstva. Carica i kraljica [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] obnovila je [[1745.]] godine slavonske županije, koje su pod upravom [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] i [[ban]]a, ali pod pritiskom Mađara. Vukovar je sjedište velike [[Srijemska županija|Srijemske županije]], koja se protezala između Dunava i [[Sava|Save]], na istoku sve do [[Zemun]]a, na zapadu do [[Osijek]]a, osim područja [[Vojna krajina|Vojne krajine]]. [[Datoteka:Stari_Vukovar_41.jpg|mini|desno|Dvorac Eltz, do 1944. rezidencija poznate njemačke plemićke obitelji [[Eltz]], rano 20. stoljeće]] Velike posjede u [[Slavonija|Slavoniji]] dobivaju ili kupuju feudalci. Grofovi [[Eltz]], koji se ubrajaju u njemačko praplemstvo, dolaze u posjed vukovarskog vlastelinstva. Filip Karlo Eltz nadbiskup u [[Mainz]]u i njemački knez izbornik [[1736.]] godine kupuje ovaj golem posjed s 35 naseljenih mjesta. Tijekom narednih stoljeća zemljišne površine su smanjene agrarnim reformama. Cijeli razvoj vukovarskog kraja sve do [[1945.]] godine tijesno je vezan uz vukovarsko vlastelinstvo grofova [[Eltz]]. U isto vrijeme iločko vlastelinstvo drže talijanski kneževi Odescalchi. U 18. i 19. stoljeću Vukovar je imao značajke upravnog, gospodarskog, prometnog i kulturnog središta. Suvremenici ga smatraju "prijestolnicom [[Srijem]]a". Već na početku ovog razdoblja polovicu stanovnika Vukovara čine obrtnici i trgovci. Pučanstvo je izuzetno radino cvjeta [[obrt]], [[trgovina]], [[svila]]rstvo, brodogradnja. Roba se lađama otprema u podunavske zemlje. Rano su osnovane brojne [[ceh]]ovske organizacije koje štite obrtnike. U Vukovaru je središte trgovine za cijeli zapadni Srijem. Vukovarski kraj ima izvanredne uvjete za agrarnu proizvodnju. Još krajem 19. stoljeća gotovo 80% pučanstva živi od zemljoradnje. Vlastelinstvo grofova Eltz uznapreduje proizvodnju, sto utječe i na mala seoska gospodarstva. Osim osnovne proizvodnje žitarica, [[vinogradarstvo]] je važna gospodarska grana. Vukovarska i iločka kvalitetna vina priznata su na svjetskim gospodarskim izložbama. U govedarstvo se uvode najbolje mliječne pasmine, a ovdje su i čuvene ergele konja poznate u svjetskim razmjerima. [[Datoteka:Grand hotel i most preko Vuke.jpg|mini|lijevo|Slika Grand hotela i starog lučnog mosta preko Vuke, razglednica iz ranih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]]]] Od [[1840.]] godine Vukovar je uključen u stalni parobrodarski promet na Dunavu. Od [[1878.]] godine priključen je na željeznički promet. Vukovarska luka je najveća pretovarna luka u hrvatskim krajevima. Kao i u drugim hrvatskim, posebno slavonskim krajevima, u Vukovaru se sporo razvijala industrija. Intenzivnija primjena parnih strojeva je u drugoj polovici 19. stoljeća i to više u zemljoradnji nego u industriji. Na spori razvoj industrije utječe nedostatak kapitala. Štedionica u Vukovaru osnovana je [[1861.]] godine. Prvo veliko industrijsko poduzeće Vukovarska kudjeljara proradilo je tek [[1905.]] godine. Iz ovih pogona Vukovar dobiva električnu energiju od [[1909.]] godine. Spori razvoj industrije utječe na mali porast stanovništva grada. Prema popisu pučanstva [[1900.]] godine u Vukovaru živi 1/4 stanovništva vukovarskog kotara. Vukovar tada ima 10.400 stanovnika, od toga po nacionalnosti: više od 4000 Hrvata, 3500 Nijemaca, oko 1600 Srba, 950 Mađara, i inih.<ref name="Povijest">[http://www.vukovar.hr/turizam-i-informacije/informacije/povijest-grada-vukovara Povijest grada Vukovara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180202191355/http://www.vukovar.hr/turizam-i-informacije/informacije/povijest-grada-vukovara |date=2. veljače 2018. }}, vukovar.hr, pristupljeno 2. veljače 2018.</ref> Značajniji industrijski objekti osnova su u razdoblju između dva svjetska rata. Tvornica »[[Bata]]« u obućarsko-gumarskoj grani proizvodnje osnovana je [[1931.]] godine. U isto vrijeme počinju raditi u Vukovaru značajni pogoni tekstilne industrije. Industrijalizacija je utjecala na porast gradskog stanovništva, tako da Vukovar ima po popisu pučanstva [[1948.]] godine više od 17.000 stanovnika. === Razvoj znanosti i kulture === U skladu sa svojim položajem u gospodarskom i upravnom pogledu Vukovar se razvio u obrazovno, kulturno i zdravstveno središte. U Vukovaru se u 18. i 19. stoljeću živjelo na europski način. [[Datoteka:Vukovar. Sinagoga, Crkva.jpg|mini|Stara razglednica iz 1910. godine sa prikazom Velike Vukovarske Sinagoge (devastirana za vrijeme [[NDH]], u cijelosti srušena od strane [[KPJ|komunista]] [[1958.]] godine), Pravoslavne crkve Sv. Nikolaja i rimokatoliöke Crkve Sv. Filipa i Jakova.]] U 18. stoljeću u Vukovaru već djeluju [[ranarnici]], a liječenjem se bave i neki [[franjevci]]. Prvi diplomirani liječnik djeluje od [[1763.]] godine, a ljekarna je otvorena [[1791.]] godine. Krajem 18. stoljeća vladala je ovdje velika srijemska kuga. Prva mala bolnica otvorena je tek [[1857.]] godine. Već od [[1730.]] godine Vukovar ima razvijeno pučko školstvo. Iz franjevačke škole razvila se pučka škola u Starom Vukovaru. Novi Vukovar ima svoju školu. Djelovale su i konfesionalne škole za djecu pravoslavne i židovske vjere, te škole na njemačkom i mađarskom jeziku. Šegrtska škola osnovana je [[1886.]], a gimnazija [[1891.]] godine. U Vukovaru je osnovana tiskara [[1867.]] godine i izdavala je prve vukovarske novine na njemačkom jeziku ''[[Der Syrmier Bote]]''. Kasnije je radilo više tiskara, a od brojnih novina isticale su se ''[[Sriemski Hrvat]]'' i ''[[Sriemske novine]]'', koje su izlazile gotovo tri desetljeća na prijelazu u [[20. stoljeće]]. [[Datoteka:Poplava 6.jpg|mini|lijevo|Posljedice poplave u Vukovaru 1965. godine.]] Zbog nedostatka prostora za društvena događanja u gradu vukovarski veleposjednik iz jedne od najstarijih i najuglednijih vukovarski obitelji, [[Aleksa Paunović]] daje izgraditi "Hotel Grand"<ref>Branimir Bradarić, [http://www.vecernji.hr/hrvatska/paunovici-su-bili-vlasnici-citavog-centra-vukovara-936664 ''Paunovići su bili vlasnici čitavog centra Vukovara''], vecernji.hr, 5. svibnja 2014., pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> ta građevina je najpoznatije djelo monumentalne [[Historicizam|historicističke arhitekture]] u gradu. Izgrađena je na mjestu tzv. ''Švicarske kuće'' po nacrtima [[Senta|senćanskoga]] [[arhitekt]]a Vladimira Nikolića, od [[1894.]] do [[1897.]] godine.<ref>[[Brane Crlenjak]], ''Razvitak vukovarskih ulica'', 2. nadop. izd., Gradski muzej Vukovar, Vukovar, 2005., {{ISBN|953-7115-03-8}}, str. 96.</ref> Grand hotel je uz ugostiteljske sadržaje imao i kazališnu dvoranu. [[Hotel]] je davan u zakup, a [[1918.]] godine prodan je novom vlasniku Miši Gottfriedu.<ref>[http://www.turizamvukovar.hr/index.php?stranica=72 Turizam Vukovar: Grand hotel], turizamvukovar.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> U to vrijeme u Vukovaru je naglo jačao radnički pokret i radnici su željeli izgraditi radnički dom. Kako je Grand hotel [[1919.]] godine ponovno ponuđen na prodaju, radnici osnivaju Zadrugu radnički dom i prodajom zadružnih udjela prikupljaju sredstva, kupuju Grand hotel i pretvaraju ga u Radnički dom. [[Datoteka:Tehnicar-61.jpg|mini|Description|Glavna gradska ulica, sredina 20. stoljeća.]] Grad Vukovar je u zahvalnost svom sugrađaninu prigodom obnove zgrade diližansne pošte, bivše galerije Bauer, na pročelje zgrade postavio ploču s imenom Alekse Paunovića ispisanim zlatnim slovima na ćirilici. Najstarija književna djela ovoga područja potječu iz pera vukovarskih i iločkih franjevaca. Najpoznatiji književnici iz ovog kraja su [[Nikola Andrić]], [[Julije Benešić]], [[Antun Gustav Matoš]], [[Zaharije Orfelin]], [[Pavao Pavličić]] i [[Zoran Bognar]]. U Vukovaru su djelovali brojni likovni stvaratelji. Od starijih su poznati [[Josip Franjo Mücke]], [[Franjo Ksaver Giffinger]], a u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] gimnazijski profesori [[Dragan Melkus]], [[Dragutin Renarić]], [[Marijan Detoni]], te [[Mate Kovačević (slikar)|Mato Kovačević - Eskaviljo]] i ini.<ref name="Povijest"/> Vukovar ima svog nobelovca, [[Lavoslav Ružička|Lavoslava Ružičku]]. Rođen je u Vukovaru [[1887.]] godine, a [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovu nagradu za kemiju]] dobio je [[1939.]] godine. Vukovar je imao razvijen društveni život po uzoru na europska shvaćanja. Samo u razdoblju do [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] djelovalo je 30-ak društava. Pjevačka, čitalačka, [[šport]]ska i potpomagajuća društva imala su svoje čitaonice, organizirala koncerte i zabave. Društva su često bila organizirana na nacionalnoj osnovi. Prva predstava na hrvatskom jeziku održana je [[1821.]] godine, bilo je to dramsko djelo gvardijana franjevačkog samostana [[Grgur Čevapović|Grge Čevapovića]]. Najutjecajnije hrvatsko društvo je pjevačko društvo »Dunav«. U Vukovaru je [[1922.]] godine otvoren [[Hrvatski dom u Vukovaru|Hrvatski dom]], stjecište svih kulturnih zbivanja. === Vukovar u Jugoslaviji === U razdoblju između dva svjetska rata, u okvirima jugoslavenske države, vukovarsko područje, kao i ostali hrvatski krajevi, nalazilo se pod izrazitim ekspanzionističkim pritiskom Beograda. Teritorijalnim podjelama na oblasti i banovine hrvatsko područje je sustavno cijepano. Intervencijama beogradskih vlasti mijenjalo se sastav stanovništva. Površine dobivene agrarnom reformom dijele se solunskim dobrovoljcima i općenito stanovništvu iz srpskih krajeva. Ali su doseljavani i Srbi i dijelom Hrvati iz siromašnih ruralnih krajeva Hrvatske: Like, Korduna i Dalmacije. Zapošljavanje u tvornicama vješto se koristilo da se mijenja hrvatski značaj vukovarskog kraja. [[Datoteka:Radni%C4%8Dki_dom_u_Vukovaru.JPG|mini|lijevo|Prvotno Grand Hotel palača u vlasništvu obitelji Paunović kasnije prodata radnicima, te postaje Radnički Dom, bila je mjesto održavanja Drugog kongresa [[KPJ]] 1920.]] Na početku ovog razdoblja u Vukovaru je vrlo snažan radnički pokret, koji svoje uporište nalazi u neriješenom socijalnom i nacionalnom pitanju u tadašnjoj jugoslavenskoj državi. Ovo je posebno naglašeno održavanjem II. kongresa Socijalističke radničke partije Jugoslavije 1920. godine, koja na tom kongresu dobiva i novo ime - [[Komunistička partija Jugoslavije]] (iako je sama država jugoslavensko ime ponijela tek 1929. godine). Pokraj svih pritisaka ekspanzionističke politike Beograda toga doba u Vukovaru sve do kraja tridesetih godina 20. stoljeća međunacionalnih tenzija gotovo i nije ni bilo, a hrvatska nacionalna svijest sačuvana je i s olakšanjem je dočekano osnivanje [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] [[1939.]] godine. [[Datoteka:Vukovarski-kongres.jpg|thumb|desno|U Vukovaru je 1920. održan [[Drugi kongres KPJ|Drugi kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije]].]] Nažalost, slijede tragični događaji [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]]. Međunacionalni sukobi izazvani pred sam rat sada se zaoštravaju i u Vukovaru. Grad nije pretrpio veća razaranja. Sastav stanovništva znatno se promijenio, posebno progonima [[Židovi|Židova]], [[Srbi|Srba]] i antifašistički orijentiranih [[Hrvati|Hrvata]], te progonom, ubijanjem i iseljavanjem vukovarskih Nijemaca ([http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/geiger.htm "Donauschwaben"]) pred kraj i nakon rata. Nakon [[1945.]] godine u novoj jugoslavenskoj državi i šidski je kotar odvojen od hrvatskih zemalja. Ostatak Srijema, koji nije u sastavu današnje Hrvatske, izdvojen je još ranije prigodom osnivanja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]]. Za razliku od predratnoga "sakaćenja", u zamjenu za šidski kotar, do tada već mahom naseljen Srbima, Hrvatska je dobila [[Baranja|Baranju]] koja nikad do tad u povijesti nije bila u Hrvatskoj. Vukovarsko-iločki kraj, ostao u sastavu Hrvatske, u upravnom pogledu činio je općinu Vukovar. U skladu sa Zakonom o agrarnoj reformi i kolonizaciji iz [[1945.]] godine provedena je [[nacionalizacija]] dobara koja je pretvorena u državno vlasništvo. Dvije najbogatije vukovarske obitelji, Eltz i Paunović, ostaju bez cjelokupne imovine koju djelomice vlasnicima vraća Republika Hrvatska u novije vrijeme. Nakon [[1948.]] godine, raskola sa [[Sovjetski Savez|SSSR-om]] i kretanja novim putem, državno je vlasništvo postalo društvenim (koje je ''de facto'' identično radničkom dioničarstvu, bez preciziranog vlasništva u vidu dionica). U vukovarskom kraju dolazi do brze industrijalizacije, iznad prosjeka u odnosu na ostale dijelove Hrvatske. Nažalost, industrija je usko specijalizirana, neatraktivna s masovnim zapošljavanjem radne snage. U isto vrijeme agrarna proizvodnja je autarhična. Godine [[1990.]] od ukupno zaposlenih u gospodarstvu vukovarskog kraja oko 60% radi u industriji, a samo 12% u poljoprivredi, u društvenom sektoru. [[Datoteka:Dudik-buktinje.jpg|mini|desno|[[Spomen-park Dudik]] u znak sjećanja na žrtve uhićene na području Srijema koje su likvidirali na ovom mjestu pripadnici Župske redarstvene oblasti [[NDH]] ratne [[1942.]] i [[1943.]] godine u znak odmazde zbog akcija partizanskog pokreta na Fruškoj gori.]] Neki događaji iz doba [[Aleksandar Ranković|Rankovićeve strahovlade]] u Jugoslaviji bili su indikativni za osvajački pohod Srbije 30 godina poslije. Arhitektonski neprimjerenim zahvatom uklonjena je građevina hrvatskog atributa koju je projektirao velikan hrvatske arhitekture [[Aleksandar Freudenreich]], [[Hrvatski dom u Vukovaru]].<ref name="prostor">Zlatko Karač, Đuro Šimičić,[https://web.archive.org/web/20160815004957/http://www.arhitekt.unizg.hr/prostor/Lists/Clanci/Attachments/36/2_34_234_04_karac_simicic.pdf ''Hrvatski dom u Vukovaru arhitekta Aleksandra Freudenreicha / Croatian Cultural Centre in Vukovar Architect: Aleksandar Freudenreich''], ''Prostor'', 2[34] 15[2007], str. 213. (u međumrežnoj pismohrani archive.org, 15. kolovoza 2016.)</ref> Na mjestu gdje je bio definiran povijesni arhitektonski korpus kompleksa [[Hrvatski dom u Vukovaru|Hrvatskoga doma]], koji se je održao sve do početka [[1960-ih]], srušen je stari [[klasicizam|klasicistički]] hotel "K lavu", a nije dugo prošlo, srušeno je i barokno pročelje Hrvatskog doma.<ref name="prostor"/> Već [[1966.]] je godine na tom mjestu izgrađena arhitektonski neprimjerena građevina, aneks "Centra za kulturu", u koji se ulazilo s novoformiranoga "trga", drugim riječima, uklonjen je povijesni dio hrvatskog doma te je s dunavske strane ostala kazališna dvorana u [[Rokoko]] stilu koja postoji i danas. Građevinski ostatci starog hotela "K Lavu" ukradeni su, te je tada zabilježeno da je dvoje ljudi krivično odgovaralo za nemili događaj. Dok je pozadi, pokraj dvorane na mjestu starog Hotela "K Lavu" izgrađen neprimjeren modernistički objekt novog hotela "Lav". U [[Domovinski rat|ratu]] [[1991.]] godine hotel je oštećen ali ipak nije obnovljen već je porušen, a na njegovom mjestu izgrađen novi objekt sukladno potrebama grada u suvremenom dobu. === Vukovar u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] i danas === {{glavni|Bitka za Vukovar}} [[Datoteka:Vukovar Memorial Cemetery – Eternal Flame, 20150429160745.jpg|thumb|lijevo|Vječni plamen i 938 bijelih mramornih križeva na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|memorijalnom groblju]] na simboličan način komemoriraju žrtve zločina velikosrpske agresije na Vukovar, jednog od prijelomnih događaja u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].]] Osamostaljenjem Hrvatske [[1991.]] godine došlo je do otvorene agresije Srbije na Vukovar i Hrvatsku. Nakon što je većina srpskog stanovništva (sva srpska djeca) pobjegla iz grada, počela je [[Vukovarska bitka|bitka za Vukovar]], u kojoj su hrvatske snage branile grad protiv vojske JNA, srpskih [[Četnici|četničkih]] i drugih paravojnih postrojba, koja je imala golemu premoć u ljudstvu i tehnici. Srpsko je granatiranje sravnilo grad sa zemljom. Nakon tri mjeseca ogorčenih borba, Vukovar je [[18. studenoga]] [[1991.]] godine pao u srpske ruke. U agresiji na Vukovar 1991. godine, JNA i srpske paravojne postrojbe ubile su najmanje 1739 osoba.<ref>Izvor podataka: Privremena evidencija Uprave za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, 2. listopada 2006.</ref> Nakon oslobodilačkih akcija u drugim krajevima Hrvatske [[1995.]] godine, počeli su pregovori o povratku Vukovara pod hrvatsku vlast. Lokalna je samouprava u Vukovaru počela djelovati sredinom [[1997.]] godine. Dana [[8. lipnja]] [[1997.]] godine, ''[[Vlak mira]]'' stigao je iz [[Zagreb]]a u Vukovar. Bio je sastavljen od 21 vagona iz svih hrvatskih županija, a u njemu su bili najviši politički dužnosnici, crkveni velikodostojnici, članovi diplomatskog zbora, brojni uglednici iz javnog, kulturnog, znanstvenog i gospodarskog života Hrvatske, te oko 2000 prognanih Vukovaraca koji su se spremali za povratak.<ref name="Ana Holjevac Tuković">Ana Holjevac Tuković, [https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1515/datastream/PDF/view ''Srpska politika prema istočnom Podunavlju od vojno redarstvene operacije Oluja do mirne reintegracije: doktorski rad''], mentor: dr.sc. [[Ljubomir Antić]], Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Zagreb, 2012., str. 179., hrstud.unizg.hr, pristupljeno 27. listopada 2019.</ref> On je označio povratak Hrvatske u Vukovar, u [[hrvatsko Podunavlje]], na njezine istočne granice. [[Franjo Tuđman|Predsjednik Tuđman]] je nazvao ''Vlak mira'' simbolom povratka prognanika i pružanja ruke onima, koji nisu okrvavili ruke. Obraćajući se okupljenom narodu, predsjednik Tuđman je pozvao na praštanje ''"jer pobjednik koji ne zna praštati, sije klice novih zala, a hrvatski narod to ne želi, niti je želio"''.<ref name="Ana Holjevac Tuković"/> [[Datoteka:Spomenik u Vukovaru 2021.jpg|thumb|desno|Spomenik ''Otac i sin'' djelo autora Zvonimira Orčića i Josipa Cvrtile u spomen na zapovjednika Sajmišta pukovnika Petra Kačića i sina mu Igora Kačića, najmlađu žrtvu [[Ovčara|pokolja na Ovčari]].]] [[Hrvatsko Podunavlje]] je [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirno reintegrirano]] u Republiku Hrvatsku [[15. siječnja]] [[1998.]] godine. Otad se mnogo radi na obnovi grada i povratku svih stanovnika i pomirbi, te se oživljavaju kulturni i drugi vidovi gradskog života. Početkom studenoga 2020. na cestovnim ulazima u Vukovar postavljene su nove skulpture koje svim putnicima ukazuju kako ulaze u Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta. Izrađene su po idejnom rješenju [[Boris Ljubičić|Borisa Ljubičića]]. Postavljene su četiri skulpture, a ostale će biti postavljene sljedećih mjeseci. Jedna je biti na ulazu u Bogdanovce iz smjera Marinaca. Visoke su 587 cm, a sastoje se od čeličnih kocaka crvene, bijele i plave boje i velikog slova V te simbola križa. Slovo V je izabrano jer je to početno slovo imena Vukovara i slova V za kojeg su hrvatski branitelji tijekom Domovinskog rata isticali zatvorenom šakom, kažiprstom i srednjim prstom u obliku slova V u znak pobjede. Križ simbolizira kršćansku vjeru, a kvadrati u bojama hrvatske trobojnice predstavljaju hrvatski povijesni grb. Sve zajedno konstruktivno je povezano nosivom konstrukcijom u obliku slova H i osvijetljeno podnim reflektorima.<ref>Branimir Bradarić: [https://www.vecernji.hr/vijesti/na-ulazima-u-vukovar-postavljene-nove-skulpture-mjesto-posebnog-domovinskog-pijeteta-1444730 ''Na ulazima u Vukovar postavljene nove skulpture - mjesto posebnog domovinskog pijeteta''], ''Večernji list'', 9. studenoga 2020. Pristupljeno 13. studenoga 2020.</ref> == Stanovništvo == <center> {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr], pristupljeno 22. travnja 2017.</ref><br> |dimx = 800 |dimy = |stanmax = 46735 |crta1 = 50000 |crta2 = 30000 |crta3 = 10000 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |p1 = 8162 |p2 = 9453 |p3 = 10234 |p4 = 11205 |p5 = 11557 |p6 = 12149 |p7 = 12116 |p8 = 12738 |p9 = 18994 |p10 = 20616 |p11 = 25763 |p12 = 38830 |p13 = 41959 |p14 = 46735 |p15 = 31670 |p16 = 27683 |izvor = Državni zavod za statistiku }} </center> Grad Vukovar, po popisu [[2021.]] godine, ima 23.536 stanovnika, te je drugi grad po veličini u županiji. Stanovništvo po gradskim naseljima: * [[Sotin]] - 597 * [[Lipovača (Vukovar)|Lipovača]] - 323 * [[Grabovo (Vukovar)|Grabovo]] - Po narodnosti, većina stanovnika su [[Hrvati]] (57.5%), slijede ih [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] (33,4%), [[Rusini u Hrvatskoj|Rusini]] (1,8%), te [[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]] (1,2%). Od ostalih nacionalnih manjina u Vukovaru još ima [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemaca]], [[Austrijanci u Hrvatskoj|Austrijanaca]], [[Ukrajinci u Hrvatskoj|Ukrajinaca]], [[Slovaci u Hrvatskoj|Slovaka]], [[Crnogorci u Hrvatskoj|Crnogoraca]], [[Albanci|Albanaca]] i inih. U gradu Vukovaru u prošlosti su Hrvati kontinuirano bili najbrojnija etnička skupina, čineći ponekad relativnu, a ponekad apsolutnu većinu. Vukovar je bio primjerom etničke i vjerske raznolikosti. {| class="wikitable" style="text-align:center;" |+Nacionalna struktura stanovništva Vukovara kroz godine:<ref name="Stanovništvo">[http://www.vukovar.hr/e-usluge/ostalo/pitanja-i-prijedlozi/255-nekategorizirano/2814-stanovnistvo-grada-vukovara Stanovništvo grada Vukovara], vukovar.hr, pristupljeno 2. veljače 2018.</ref> ! Godina !! Ukupno !! colspan=2|Hrvati !! colspan=2|Srbi !! colspan=2|Nijemci !! colspan=2|Mađari !! colspan=2|Ostali |- | 2011. || align=right|27.683 || align=right|15.881 || align=right|57,37% || align=right|9.654 || align=right|34,87% || align=right|58 || align=right|0,21% || align=right|347 || align=right|1,25% || align=right|1.743 || align=right|6,3% |- | 2001. || align=right|31.670 || align=right|18.199 || align=right|57,5% ||align=right|10.412 || align=right|32,9% || align=right|58|| align=right|0,2% || align=right|387|| align=right|1,2% || align=right|2.614|| align=right|8,3% |- | 1990. || align=right|44.639 || align=right|21.065 || align=right|47,2% ||align=right|14.425 || align=right|32,3% || align=right|94|| align=right|0,2% || align=right|694|| align=right|1,5% || align=right|8.361|| align=right|18,8% |- | 1971. || align=right|30.222 || align=right|14.694 || align=right|48,6% ||align=right|9.132 || align=right|30,2% || align=right|60|| align=right|0,2% || align=right|835|| align=right|2,8% || align=right|5.501|| align=right|18,2% |- | 1948. || align=right|17.223 || align=right|10.943 || align=right|63,5% ||align=right|4.390 || align=right|25,5% || align=right|54|| align=right|0,3% || align=right|913|| align=right|5,3% || align=right|923|| align=right|5,3% |- | 1931. || align=right|10.242 || align=right|5.048 || align=right|49,6% ||align=right|1.702 || align=right|16,6% || align=right|2.670|| align=right|26,1% || align=right|571|| align=right|5,6% || align=right|215|| align=right|2,0% |- | 1910. || align=right|10.359 || align=right|4.092 || align=right|39,5% ||align=right|1.628 || align=right|15,7% || align=right|3.503|| align=right|33,8% || align=right|954|| align=right|9,2% || align=right|183|| align=right|1,8% |} [[Datoteka:Crkva_sv._Filipa_i_Jakova_u_Vukovaru.jpg|mini|desno|Franjevački samostan s [[Crkva sv. Filipa i Jakova u Vukovaru|crkvom Sv. Filipa i Jakova]] na brdu Šlezija, najstarijem dijelu grada Vukovara.]] U kretanju nacionalnog sastava stanovništva grada Vukovara u 20. stoljeću vidi se da su Hrvati kontinuirano imali gotovo polovicu u vukovarskom stanovništvu. Najveće promjene dogodile su se u gotovo potpunom nestajanju Nijemaca i povećanju broja srpskog stanovništva. U rubrici ”ostali” 1990. godine najveći postotak imaju tzv. ”Jugoslaveni” 9,5%, slijede Rusini s 2,7% itd. === Hrvati === Naseljavanje Hrvata u Podunavlju na današnjem vukovarskom području uslijedilo je krajem 6. i početkom 7. stoljeća, kada su Hrvati došli i na ostala hrvatska područja. Trinaeststoljetna naseljenost Hrvata dopušta da o njima govorimo kao o starosjediocima na ovom području. Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara u 10. i 11. stoljeću već su svi hrvatski krajevi od Drave i Dunava na sjeveru do Jadranskog mora na jugu ujedinjeni u jedinstvenoj hrvatskoj kraljevini. Hrvatsko stanovništvo na vukovarskom području pretrpjelo je najveće gubitke za vrijeme turske vladavine (od 1526. do 1687. godine), ali se uspjelo održati. === Srbi === Prvo naseljavanje stanovnika pravoslavne vjere na vukovarskom području uslijedilo je u 16. stoljeću. Pravoslavni Vlasi, kao pomoćne turske čete (martolozi) naseljavaju se u manjim skupinama. Poslije oslobođenja od turske vlasti krajem 17. i početkom 18. stoljeća nekoliko stotina srpskih obitelji naseljava se u opustjelim selima i nešto u Vukovaru. Tada je nastala srpska enklava od desetak sela na vukovarskom području i održala se kao relativno zatvorena cjelina. U novijem razdoblju plansko naseljavanje Srba u Vukovar uslijedilo je za vrijeme postojanja jugoslavenskih država dijeljenjem obradivih površina i zapošljavanjem. Najveći priljev Srba u Vukovaru uslijedio je poslije 1945. godine i odlaska Nijemaca. === Nijemci === [[Datoteka:Hrvatska-Vukovar_2021.jpg|thumb|desno|[[Mauzolej obitelji Paunović u Vukovaru|Mauzolej obitelji Paunović]] sagrađen je krajem 19. stoljeća u neogotičkom stilu s kriptom i pravoslavnom kapelom Sv. Nikole.]] Austrijski carevi poticali su naseljavanje novih stanovnika na opustjela područja poslije turske vladavine, da bi dobili radnu snagu. Već početkom 18. stoljeća u Novom Vukovaru naselili su se njemački obrtnici. Tijekom 18. i 19. stoljeća naseljava se znatniji broj Nijemaca na vukovarskom području. Mnogi koji su se ranije naselili u Bačkoj sada prelaze Dunav, jer se oko Vukovara mogla dobiti jeftina zemlja. Tako u nekim selima kao npr. Sotinu Nijemci čine polovicu stanovništva. Tijekom i krajem Drugoga svjetskog rata 1944./45. godine i Nijemci teško stradavaju i u Vukovaru ih ostaje neznatan broj.<ref name="Stanovništvo"/> == Popis stanovništva 1991. == === Popis 1991. === Prijeratna općina Vukovar : * površina: 606&nbsp;km² * br. stanovnika: 84.189 * br. naseljenih mjesta: 29 === Nacionalni sastav po naseljenim mjestima, 1991. === '''Apsolutna etnička većina:''' {{legenda|#4169E1|[[Hrvati]] ('''14''')}} {{legenda|#FF0000|[[Srbi]] ('''10''')}} {{legenda|#7BA05B|[[Rusini]] ('''2''')}} '''Relativna etnička većina:''' {{legenda|#ADD8E6|[[Hrvati]] ('''2''')}} {{legenda|#D4AF37|[[Mađari]] ('''1''')}} {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Vukovar}} ==Ustroj i uprava== === Gradska naselja === U sklopu grada Vukovara nalaze se gradska naselja: [[Trpinjska cesta]], [[Borovo Naselje]], [[Mitnica (Vukovar)|Mitnica]], [[Petrova gora (Vukovar)|Petrova gora]], [[Sajmište (Vukovar)|Sajmište]], [[Supoderica]], [[Lužac (Vukovar)|Lužac]], [[Budžak (Vukovar)|Budžak]], [[Priljevo]], [[Olajnica]], [[Centar (Vukovar)|Centar]] (stara jezgra grada). Pod upravom grada Vukovara se nalaze i sela [[Lipovača (Vukovar)|Lipovača]], [[Sotin]] i [[Grabovo (Vukovar)|Grabovo]] (u sklopu kojeg se nalaze naselja [[Jakobovac]] i [[Ovčara (Vukovar)|Ovčara]]). === Naselja u sastavu Grada Vukovara === Općina Vukovar osim samoga naselja Vukovar obuhvaća 3 naselja u sastavu grada. To su: * [[Sotin]] * [[Lipovača (Vukovar)|Lipovača]] * [[Grabovo (Vukovar)|Grabovo]] ===Uprava=== Upravna tijela Grada Vukovara su: [[Gradonačelnik]] i Gradsko vijeće. Vukovarski gradonačelnik je [[Ivan Penava]] ([[Domovinski pokret|DP]]). Gradonačelnik je nositelj izvršne vlasti i zastupa Grad Vukovar. Gradonačelnik se bira na neposrednim izborima na vrijeme od četiri godine, sukladno zakonu o lokalnim izborima. Gradonačelnik ima dva zamjenika koji se biraju zajedno i istodobno s gradonačelnikom. U Gradu Vukovaru zbog odredbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kojom se srpskoj nacionalnoj manjini priznaje pravo na zastupljenost, jedan zamjenik gradonačelnika bira se od pripadnika srpske nacionalne manjine.<ref>[http://www.vukovar.hr/grad-vukovar/uprava/gradonacelnik Gradonačelnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150223043737/http://www.vukovar.hr/grad-vukovar/uprava/gradonacelnik |date=23. veljače 2015. }}, vukovar.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> Gradsko Vijeće grada Vukovara sačinjavaju predsjednik, potpredsjednik i devetnaest vijećnika. Ono obavlja dužnosti sukladno Statutu Grada Vukovara. {| class="prettytable" style="text-align:right" |- style="background-color:#efefef" ! align="center" | Stranka || align="center" | Broj zastupnika |- | [[Domovinski pokret|DP]] || 5 |- | [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] || 5 |- | [[Hrvatski suverenisti|HS]] || 4 |- | [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]] || 2 |- | [[Demokratski savez Srba|DSS]] || 1 |- | [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]] || 1 |- | Nezavisna lista Željko Sabo || 1 |- |} Izvor:<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/sabo-penavi-osigurao-vecinu-i-postao-sef-gradskog-vijeca-vukovara-odabir-je-bio-vrlo-jednostavan-15081381 ''Sabo Penavi osigurao većinu i postao šef Gradskog vijeća Vukovara: ‘Odabir je bio vrlo jednostavan‘''], HINA, jutarnji.hr, 16. lipnja 2021., pristupljeno 24. lipnja 2021.</ref> vukovar.hr<ref>[https://www.vukovar.hr/gradsko-vijece/clanovi-gradskog-vijeca Članovi gradskog vijeća], vukovar.hr, pristupljeno 7. srpnja 2020.</ref> == Promet == Vukovar je smješten u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske (45° 20' sjeverne [[Zemljopisna širina|zemljopisne širine]] i 16° 40′ istočne [[Zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]) i sjedište je Vukovarsko-srijemske županije. Leži na ušću rijeke Vuke u Dunav (Luka Vukovar – Rkm 1335) i ima granični položaj na Dunavu prema Vojvodini u Srbiji. Zahvaljujući posebnosti svog zemljopisnog položaja, prvenstveno obilježenog međunarodnim plovnim putem – rijekom [[Dunav]], Vukovar predstavlja značajno prometno čvorište magistralnih pravaca. === Cestovni i željeznički promet === [[Datoteka:Borovo Naselje - Train Station - panoramio.jpg|mini|desno|Željeznički kolodvor "Vukovar - Borovo Naselje".]] Dobra je prometna povezanost sa susjednim državama [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], [[Mađarska|Mađarskom]] i Srbijom. Vukovar je udaljen 16&nbsp;km od grada [[Vinkovci|Vinkovaca]], najvećeg željezničkog čvorišta u Hrvatskoj. Dobro je povezano državnom cestom D55 preko Vinkovaca s 39&nbsp;km udaljenim čvorom Županja na auto-cesti [[Autocesta A3|A3 Zagreb-Lipovac]]. S 33&nbsp;km udaljenim Osijekom povezuje ga državna cesta D2, preko koje je Vukovar povezan na koridor Vc (autocesta A6). Položaj Vukovara postat će dodatno povoljan s provođenjem regionalnih prostornih planova koji uključuju ulaganja u regionalnu prometnu infrastrukturu. Izgradnja četverotračne vukovarske obilaznice kao dijela multimodalnog čvorišta (pruga-cesta-rijeka), izgradnja brzih cesta koje će Vukovar povezati s koridorima X i Vc s jedne, te s graničnim prijelazima na tim koridorima s druge strane. Položaj grada je iznimno povoljan za pristup drugim tržištima unutar srednje i jugoistočne Europe jer je smješten na ili u blizini sljedećih transeuropskih koridora: * [[Paneuropski prometni koridor VII]] - rijeka Dunav (Luka Vukovar) * Međunarodna [[zračna luka Osijek]] → udaljena 16&nbsp;km * [[Paneuropski prometni koridor X]] - željeznica → 14&nbsp;km od Vinkovačkog čvorišta (najveće regionalno željezničko čvorište) * [[Autocesta A3 (Hrvatska)]] → udaljena 42&nbsp;km * [[Europski pravac E73]] - željeznica i autocesta A5 → udaljena 31&nbsp;km === Zračni promet === Izgradnjom [[Zračna luka Osijek|zračne luke Klisa]], 20-ak km zapadno od Vukovara, točno na tromeđi Vinkovaca, Vukovara i [[Osijek]]a, ovo je područje uključeno i u zračni promet. === Riječni promet === Vukovarska luka na [[Dunav]]u važna je uvozno-izvozna postaja. Poslije izgradnje željeznice 1878./79. godine sve je važnija uloga Vukovara u pretovaru robe s riječnog na željeznički promet.<ref name="Položaj"/> === Gradski promet kroz povijest i danas === Trgovište Vukovar razvijalo se tijekom 19. stoljeća relativno brzo. Putnička plovidba Dunavom uvedena je već sredinom 19. stoljeća. Zatim i željeznička pruga [[Budimpešta]] - [[Slavonski Brod]] (1878.), do koje je Vukovar imao spoj preko Priljeva i Borova te nešto kasnije i željeznički kolodvor bliže gradu (1891.). Produženjem pruge na Sajmište, naselje koje se tada prostorno proširivalo, [[1912.]] godine otvoren je i željeznički kolodvor Stari Vukovar što je Vukovar povezivalo s ostatkom svijeta. [[Datoteka:Čazmatrans Vukovar "MAN Lion's City" Bus, Borovo naselje, 2019.jpg|mini|desno|Autobus [[Čazmatrans]] Vukovar na prijelazu željezničke pruge u gradskoj četvrti [[Borovo Naselje]].]] Elektrifikacija je uvedena 1909. godine (Kudeljara Hungarija) pa su svi navedeni noviteti uvodili Vukovar u novo doba. Povoljne su prilike u gospodarstvu dale krila i političkim ambicijama Vukovara. Iako je grad bio prijestonica Srijemske županije, sve do 1919. imao je status trgovišta. Ukazom tada regenta Aleksandra Karađorđevića, Vukovar i formalno pravno dobiva status grada. Uzmemo li u obzir da je cesta koja je planski povezivala Slavoniju s Beogradom, tada glavnim gradom, prolazila baš kroz Vukovar, možemo razumjeti potrebu da se dalje regulira promet u gradu te se asfaltom prekrivaju sve važnije ulice 1909. godine. Vukovarski graditelj, revolucionar i političar, [[Stjepan Supanc]] tada u zarobljeništvu u Rusiju, osmišlja novu prometnu regulatornu kompoziciju grada koja nikad nije realizirana. Međutim, realizira se prometna regulacija Novog Vukovara koja je realizirana 1921. godine (Franjo Türk). Tada nažalost, planirana gradnja drugog mosta u današnjoj Frankopanskoj ulici nije realizirana. Grad Vukovar u jednom trenutku tada imao je i plan gradnje mosta preko Dunava na Priljevu, kao i uvođenje jedne tramvajske linije, ali od toga se odustalo. Poslije Drugoga svjetskog rata stvara se gradska putnička tvrtka, te Vukovar koristi autobuse u gradskom prometu. U vrijeme SFRJ i do rata tvrtka Čazmatrans vodi javni promet u gradu. Poslije agresije 1991. godine i nakon povratka Vukovara u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske tvrtka Čazmatrans obnavlja svoj rad na području grada Vukovara. U gradu postoje 3 gradske linije autobusnog prijevoza: * Linija 1 - [[Trepinjska cesta]] - [[Borovo Naselje]] - Vukovar Centar - [[Borovo Naselje]] - [[Trpinjska cesta]] * Linija 2 - Dvanaest Redarstvenika - [[Borovo Naselje]] - [[Sajmište (Vukovar)|Sajmište]] - [[Dvanaest Redarstvenika]] * Linija 3 - [[Borovo Naselje]] - [[Lužac (Vukovar)|Lužac]]- Vukovar Centar - [[Borovo Naselje]] == Gospodarstvo == [[Datoteka:Borovo_bata.jpg|mini|desno|Namjensko industrijsko naselje "Batine kolonije" početkom 20. stoljeća]] Gospodarstvo Vukovara zasnovano je na [[poljoprivreda|poljoprivredi]], [[trgovina|trgovini]], [[vinogradarstvo|vinogradarstvu]], [[hrana|prehrambenoj]] industriji, [[tekstil]]noj industriji, industriji [[građevinski materijal|građevinskog materijala]], industriji [[obuća|obuće]] i [[turizam|turizmu]]. Prije Domovinskog rata Vukovar je bio jedan od najrazvijenijih područja Hrvatske. Po BDP Vukovar je bio iznad prosjeka SR Hrvatske i poslije [[Maribor]]a u [[Slovenija|Sloveniji]], Vukovar je po BDP bio drugi grad u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Industrija je teško stradala u velikosrpskoj agresiji 1991. – 1995. Dramatičan pad broja stanovnika također doprinosi padu gospodarstva. Državna komisija za popis i procjenu ratne štete utvrdila je da ona u Vukovaru izravno iznosi 9,5 milijardi kuna, a neizravno i četiri puta više. Od tih je 9,5 milijardi pola, dakle 4,6 milijardi, šteta u gospodarstvu, pri čemu su najveću štetu pretrpjele tvrtke Borovo – 1,9 mlrd., Vupik 1,3 mlrd., Vuteks 950 milijuna i Velepromet 81 milijun kuna. Doduše u poslijeratnu obnovu grada država je uložila oko 3,5 milijardi kuna, od čega 1,7 milijardi u stambeni fond (neposredna razaranja, a za srpske okupacije krađa imovine, strojeva i odvoz istih u Srbiju<ref>[http://www.hkv.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3519:gradovi-stradali-u-domovinskom-ratu-ilok&catid=112:domovinski-rat&Itemid=108 ''Gradovi stradali u Domovinskom ratu - Ilok''], [[Hrvatsko kulturno vijeće]], objavljeno Petak, 14. studenoga 2008., preneseno s [http://www.domovinskirat.hr/content/view/3847/1551/ domovinskirat.hr]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} <br>Slučaj u Iloku: "''Vojnici pretražuju osobne stvari, traže oružje ili tko zna što. Izdvajaju kamione društvenog vlasništva i bolničko vozilo sa dva ranjenika i odvoze ih u Novi Sad...Pljačka i uništavanje imovine svakodnevna je pojava. Opljačkano je sve: najprije dragocjenosti i bijela tehnika, zatim strojevi i alati, umjetnine i pokućstvo, stoka i vino, prodavaonice i tvornička skladišta. Sve se to prenosi iz jedne u drugu kuću, a najčešće u Vojvodinu. Jelenska divljač u šumama je ubijana, stare hrastove šume i bagremike nemilosrdno sijeku i odvoze. Pljačkaši sijeku voćnjake i vade drvene stupce iz vinograda....''</ref>). [[Datoteka:Borovo Commerce Vukovar.JPG|mini|desno|Tvornica "Borovo".]] Mirnom reintegracijom pod hrvatsku vlast počela je obnova grada, pa tako i industrije. U razdoblju poslije [[2000.]] godine do danas ulaganjima u poslovne zone, nove tvornice te povećanje pretovara robe u Luci Vukovar grad Vukovar postupno se gospodarski oporavlja. === Veće tvrtke u gradu Vukovaru === * "Vupik" - prehrambena industrija * [[Borovo (tvornica obuće)|"Borovo" - industrija obuće]] * "Luka Vukovar" * "Velepromet" * Tvornica lijekova "Yasenka" * Tvrtka "Smiljanić" d.o.o<ref>Branimir Bradarić, [http://www.vecernji.hr/poduzetnistvo-i-karijere/za-otvaranje-tvornice-dvije-godine-i-projekt-na-700-stranica-1072759 ''Za otvaranje tvornice dvije godine i projekt na 700 stranica''], vecernji.hr, 1. travnja 2016., pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> * Tvornica biodizela - "Biodizel Vukovar" d.o.o., najveći proizvođač biodizela u Hrvatskoj<ref>[http://www.biodizel.hr/hr/ Biodizel Vukovar], biodizel.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> === Posebne zone za ulaganja === [[Datoteka:Danube_port_of_Vukovar,_Croatia_(by_de.user.Perun).jpg|desno|mini|Luka Vukovar najveća je riječna luka [[Hrvatska|Hrvatskoj]].]] Borovo naselje i Priljevo: * područje kombinata Borovo * područje Gospodarske zone Vukovar d.o.o. * lučko područje (luka i okolne parcele rezervirane za razvoj lučke djelatnosti) * Područje Zone male privrede Priljevo * područje uz Borovsku cestu, označeno kao područje komercijalne namjene * industrijsko područje uz D55 prema Vinkovcima Sajmište: * Podunavska slobodna zona * Područje nekadašnje ciglane * Niz površina u GUP-u označenih za industrijsku i mješovitu namjenu Mitnica: * Poljana u GUP-u označena za komercijalnu namjenu Poslovno-inovacijski centar "BIC Vukovar" - predstavlja zaokruženi koncept za potporu inovativnom, tehnološki proizvodno orijentiranom poduzetništvu - neovisno o veličini ili zrelosti tvrtke. Cilj ovog Centra je privući ili potaknuti stvaranje i rast tehnološki orijentiranih tvrtki. Poslovno-inovacijski centar BIC-Vukovar smješten je na području Vukovarske gospodarske zone na parceli površine od 15.776 m². U svom sastavu Poslovno-inovacijski centar BIC-Vukovar ima 4 centra, smještena u 2 zgrade. U zgradi bivše tiskare Borovo (bruto površine 1.125 m²) smješten je Poduzetnički inkubator, a u zgradi Poly (bruto površine 9.700 m²) smještena su preostala 3 centra BIC-Vukovar i to Proizvodni centar, Centar inovativnog poduzetništva (CIP) i Edukacijski centar.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/poduzetnicki-inkubator-prilika-mladim-poduzetnicima-da-krenu-s-poslom-1063272 Poduzetnički inkubator: Prilika mladim poduzetnicima da krenu s poslom], vecernji.hr, 25. veljače 2016., pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> == Turizam == [[Datoteka:Vukovar Dvorac Eltz SK.jpg|lijevo|mini|[[Dvorac Eltz]], dvorišni dio s perivojem.]] [[Turizam]] je također jedna od važnih djelatnosti u gradu. Nakon uklanjanja porušenih mostova na [[Dunav]]u kod [[Novi Sad|Novog Sada]] krenula su krstarenja Dunavom, pa su počeli pristajati putnički brodovi i u Vukovaru. Tim brodovima se samo u [[2005.]] godini u Vukovaru iskrcalo oko 18.500 turista, pretežito američkih i njemačkih. Nakon ponovne izgradnje hotela Lav, počeo se razvijati i [[kongresni turizam]]. Po podatcima Državnog zavoda za statistiku, u 2015. godini Vukovar je zabilježio čak 153% više turističkih dolazaka i 132% noćenja više nego godinu ranije. Po podatcima Državnog zavoda za statistiku za [[2014.]] i [[2015.]] godinu, apsolutni rekorder po rastu turističkih dolazaka i noćenja je Vukovar. Sa 7017 dolazaka u 2014. godini, skočili su za deset tisuća, na 17.811 dolazaka u 2015. godini, što je rast od čak 153,8 posto. Tek nešto je manji rast u broju noćenja, 135 posto – s 11.923 u 2014. godini na 28.015 u 2015. godini. Sam grad predstavlja važno turističko mjesto za ratni, memorijalni turizam koji čini najveći broj posjeta turista. Među mnoštvom vrlo atraktivnih građevina, ističu se ''[[dvorac Eltz]]'' iz 18. stoljeća, barokne zgrade u središtu grada, ''[[franjevci|franjevački samostan]]'', ''[[Crkva sv. Filipa i Jakova u Vukovaru|župna crkva sv. Filipa i Jakova]]'', ''[[Crkva sv. Nikole u Vukovaru|pravoslavna crkva sv. Nikole]]'', ''[[Mauzolej Eltz u Vukovaru|Mauzolej Eltz]]'', ''[[Mauzolej obitelji Paunović u Vukovaru|Mauzolej obitelji Paunović]]'' dok je najpoznatiji i najposjećeniji objekt u gradu ''[[Vukovarski vodotoranj]]''. [[Datoteka:Vukovar Street scene.JPG|desno|mini|Prepoznatljive vukovarske građanske katnice s karakterističnim arkadama u centru grada.]] Izvan grada na obali Dunava prema [[Ilok]]u nalazi se ''Arheološki park [[Vučedol]]'' gdje je pronađena čuvena obredna posudica ''[[Vučedolska golubica]]'' koja predstavlja povijesni simbol grada Vukovara, te ''[[Vučedolska čizmica]] ''keramički artefakt dječje veličine.<ref>Goran Čorkalo, [https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4178 Potkraj rujna završava ovogodišnja kampanja arheološkog istraživanja lokaliteta Vučedol kod Vukovara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130907121056/http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4178 |date=7. rujna 2013. }}, ''[[Vjesnik]]'', 25. rujna 2008., min-kulture.hr, pristupljeno 19. travnja 2019.</ref> Arheološko nalazište s ''Muzejom Vučedolske kulture'' i ''Arheološkim istraživačkim centrom (Vila Streim)'' jedini je izuzev osječkog, arheološki istraživački centar u istočnoj Hrvatskoj dio je šireg plana izgradnje ''Arheološkog parka Vučedol'' koji će po završetku posjedovati i kompletno uređen arheološki prostor oko samog muzeja a planira se i izgradnja zvijezdarnice te uređenje vučedolske marine za prijem brodova na Dunavu. ''[[Vučedol]]'' je danas poznato izletište, raj za ribiče s prekrasnom pješčanom plažom na ''[[Orlov otok|Orlovu otoku]]''.<ref>[http://www.glas-slavonije.hr/187939/11/Orlov-otok-Carstvo-samoce-i-tisine-divljih-pataka-i-somova Orlov otok: Carstvo samoće i tišine, divljih pataka i somova], [[Glas Slavonije]], objavljeno 26. siječnja 2013., pristupljeno 10. srpnja 2022.</ref> Atraktivno ''ušće rijeke [[Vuka|Vuke]] u [[Dunav]]'', ''šetališta uz [[Dunav]]'' i uređene plaže na ''[[Vukovarska ada|Vukovarskoj adi]]'' osiguravaju športsko-rekreacijske aktivnosti tijekom cijele godine, a posebice u toplom dijelu godine kada je moguće kupanje gdje posljednjih godina dolazi sve više turista iz cijele Slavonije. Na [[Dunav]]u i [[Vuka|Vuki]] popularan je [[ribolov]] ([[som]], [[smuđ]], [[šaran]], [[štuka]], [[kečiga]]). Najpopularnije vukovarsko izletište svakako je ''Etno-eko park u šumi [[Park-šuma Adica u Vukovaru|Adica]]'' 2&nbsp;km od središta grada smješten u poznatoj vukovarskoj park-šumi i okružen rukavcima rijeke [[Vuka|Vuke]]. Mjesto gdje se najčešće održavaju manifestacije u gradu posebice u proljeće i ljeti. Tradicionalno najposjećenija za [[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] kako za Vukovarce tako i ljude koji dolaze iz udaljenijih krajeva, koncerti na otvorenom kao ''Vubass festival'', etno sajmovi i razna druga dogadjanja tijekom godine. Posjetitelji mogu uživati u raznovrsnoj ponudi restorana, dok istodobno mogu prenoćiti u jednoj od šest dvokrevetnih soba, uređenih u ruralnom stilu.<ref>[http://www.visitvukovar-srijem.com/hr/smjestaj/seljacka-domacinstva/eko-etno-centar-adica,281.html Eko-etno centar Adica], visitvukovar-srijem.com, pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> ''[[Gorjanovićev profil]]'' podno Vukovarskog vodotornja, vrijedan je geološki spomenik te praporni (lesni) profil koji predstavlja geokronološki zapis klimatskih promjena koje su se zbivale u posljednjih 150 000 godina. Njegovo istraživanje započeli su geolozi još prije 100 godina što je doprinijelo vrijednim podacima o prirodnom mehanizmu iz kojeg je nastao sloj na kojemu do danas ljudi žive na ovom području. ''Gorjanovićev profil'' samo je polovica izvornog profila koji se tu nalazio I mogao vidjeti. Ostatak je zatrpan izgradnjom keja još šezdesetih godina 20. stoljeća. === Mjesta memorijalnog turizma === * Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru<ref>[https://branitelji.gov.hr/memorijalno-groblje-zrtava-iz-domovinskog-rata-u-vukovaru-826/826 Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru], branitelji.gov.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> * [[Ovčara|Spomen-dom Ovčara]]<ref>[http://www.mcdrvu.hr/memorijalne-lokacije/spomen-dom-ovcara/ Spomen dom Ovčara], mcdrvu.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> * [[Vukovarska bolnica|Mjesto sjećanja - Vukovarska bolnica 1991.]]<ref>[http://www.mcdrvu.hr/memorijalne-lokacije/mjesto-sjecanja-vukovarska-bolnica-1991/ Mjesto sjećanja - Vukovarska bolnica 1991.], mcdrvu.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> :* [[Spomenik Ruža hrvatska]] postavljen 2021. godine ispred bolnice, u spomen na Ružicu Markobašić i njenog nerođenog sina Antuna, stradalih na [[Ovčara|Ovčari]]<ref>[https://web.archive.org/web/20211116162641/https://www.vecernji.hr/vijesti/otrkiven-spomenik-ruza-hrvatska-u-spomen-na-ubijenu-trudnicu-ruzicu-markobasic-1539796 ''Otkriven spomenik Ruža Hrvatska u spomen na ubijenu trudnicu Ružicu Markobašić''], www.vecernji.hr, objavljeno i arhivirano 16. studenoga 2021., pristupljeno 17. studenoga 2021.</ref> * Spomen-dom hrvatskih branitelja na Trpinjskoj cesti<ref>[http://www.mcdrvu.hr/memorijalne-lokacije/spomen-dom-hrvatskih-branitelja-na-trpinjskoj-cesti/ Spomen dom hrvatskih branitelja na Trpinjskoj cesti], mcdrvu.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> * Veliki bijeli križ na ušću Vuke u Dunav, u spomen na sve žrtve Domovinskog rata * Bugarsko vojno groblje<ref>[http://www.nacional.hr/obnovljena-spomen-kosturnica-ministar-obrane-nenchev-na-bugarskome-vojnom-groblju-u-vukovaru/ Obnovljena spomen-kosturnica: Ministar obrane Nenchev na bugarskome vojnom groblju u Vukovaru], [[HINA]], nacional.hr, 26. travnja 2016., pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> * [[Spomen-park Dudik]] * Kosturnica sa spomenikom žrtava Dudika, palih boraca Pete vojvođanske udarne brigade i boraca Crvene armije === Hoteli i hosteli === * ''[[Hotel]] Dunav'' (van funkcije od 2014. godine) * ''Hotel Lav'' * ''Hostel Dubrovnik'' otvoren krajem 2016. godine<ref>[http://www.turizamvukovar.hr/index.php?stranica=366 U Vukovaru otvoren Hostel Dubrovnik], turizamvukovar.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> * ''[[Hostel]] Borovo'' (u gradskoj četvrti [[Borovo Naselje|Borovu Naselju]])<ref>[http://www.hfhs.hr/hr/hosteli/vukovar-hostel-borovo-2960 Hrvatski ferijalni i hostelski savez - Hosteli - Vukovar, Hostel Borovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150419053212/http://www.hfhs.hr/hr/hosteli/vukovar-hostel-borovo-2960 |date=19. travnja 2015. }}, pristupljeno 19. travnja 2015.</ref> * ''Hostel 101 Dalmatinac''<ref>[http://101dalmatinac.com/ Hostel 101 Dalmatinac], pristupljeno 14. kolovoza 2016.</ref> * ''Vila Vanda''<ref>[http://www.konoba-megaron.hr/ Pansion Vila Vanda], pristupljeno 14. kolovoza 2016.</ref> * ''Domestic House Lola''<ref>[https://domestic-house-lola.eatbu.com/?lang=hr Domestic House Lola], pristupljeno 1. siječnja 2021.</ref> * ''Vukovarska kuća''<ref>[https://vukovarska-kuca.eatbu.com/?lang=hr Vukovarska kuća], pristupljeno 1. sječnja 2021.</ref> * ''Vila Biser Dunava''<ref>[https://biserdunava.com/ Vila Biser Dunava], pristupljeno 1. sječnja 2021.</ref> * ''Royal Palace''<ref>[https://www.chambres-hotes.fr/chambres-hotes_royal-palace_vukovar_h4289504_en.htm Royal Palace], pristupljeno 1. sječnja 2021.</ref> * ''Vila Rosa Vukovar''<ref>[https://turizamvukovar.hr/smjestaji/vila-rosa/ Vila Rosa Vukovar], pristupljeno 1. sječnja 2021.</ref> * ''Vila Martini''<ref>[https://turizamvukovar.hr/smjestaji/villa-martini/ Vila Martini], pristupljeno 1. sječnja 2021.</ref> * ''Villa Friedrich''<ref>[https://web.facebook.com/villafriedrich/?_rdc=1&_rdr Villa Friedrich], pristupljeno 1. sječnja 2021.</ref> == Kultura == === Muzeji === [[Datoteka:Vucedol Culture Museum.jpg|mini|desno|[[Muzej Vučedolske kulture]].]] ====Gradski muzej Vukovar==== [[Gradski muzej Vukovar]] osnovan je [[1946.]] godine. Prvi stalni postav otvoren je [[1948.]] godine zahvaljujući prvoj donaciji osnivača Vukovarca dr. [[Antun Bauer|Antuna Bauera]]. Muzej je teško stradao u [[Domovinski rat|Domovinskome ratu]], te je bio i prvi objekt bombardiran u zračnim napadima JNA na grad. Dobar dio umjetnina odnesene su u [[Novi Sad]] gdje su godinama bile pohranjene u "Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture" AP Vojvodine. Radom u progonstvu u razdoblju od 1992. godine do danas, na inicijativu gospodina [[Božo Biškupić|Bože Biškupića]], skupljena je zbirka umjetnina koju su hrvatski umjetnici darovali Gradskom muzeju. Toj ideji su se pridružili i umjetnici iz Italije, Austrije, Njemačke, Poljske, Francuske i drugih zemalja. Zbirka nosi naziv Muzej Vukovara u progonstvu i danas ima 1500 umjetnina. U procesu [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije hrvatskog podunavlja]] i početka djelovanja muzej je djelovao u razorenom dvorcu ali je uspješnim trudom djelatnika ubrzo počeo da se obnavlja. Umjetnine su vraćene u Hrvatsku. Gradski muzej Vukovar i kompleks [[Dvorac Eltz|dvorcaEltz]] obnovljen je [[2011.]] godine u sklopu Projekta [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]] i Razvojne banke [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], koji pod nazivom Obnova i revitalizacija kulturne baštine „Ilok -Vukovar-Vučedol“ provodi Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Nakon završenih građevinskih radova, Prva faza stalnog postava u prizemlju Eltz sa svečanim dvoranama i ambijentalnim prostorima otvorena je u [[Noć muzeja|Noći muzeja]] [[25. siječnja]] [[2013.]] godine. Već sljedeće godine, [[23. siječnja]] [[2014.]] godine, otvoren je stalni postav Gradskog muzeja Vukovar, koji sa svojim zbirkama pokriva vremenski raspon od 8000 godina. Danas je Gradski Muzej Vukovar jedan od najsuvremenije uređenih u Hrvatskoj. U travnju [[2016.]] godine u sklopu dodjele nagrade za Europski muzej godine u [[Donostia-San Sebastián|San Sebastijanu]], Gradski muzej Vukovar dobio je od (EMYA) Europskog muzejskog foruma Nagradu Silletto za suradnju s lokalnom zajednicom i uključivanje volontera u rad muzejske ustanove. Za nagradu Europski muzej godine bilo je nominirano 49 muzeja iz 24 europske zemlje.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.europeanmuseumforum.info/emya/emya-2016/emya2016-winners.html EMYA 2016 Winners] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821205156/http://europeanmuseumforum.info/emya/emya-2016/emya2016-winners.html |date=21. kolovoza 2016. }}, pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> ====Zbirka Bauer==== [[Datoteka:Dvorac Eltz 06.jpg|mini|desno|Najstariji vukovarski vodotoranj i zgrada Galerije Bauer na obali Dunava]] [[Zbirka Bauer]] koje je Vukovaru još prije rata donirao poznati hrvatski muzeolog i kolekcionar dr. [[Antun Bauer (muzeolog)|Antun Bauer]] jedna od najvrjednijih umjetničkih zbirki u Hrvatskoj. On je vrijedno i strpljivo prikupljao umjetnine počevši od [[1948.]] godine pa sve do [[2000.]] godine. Prije rata zbirka je imala više od 3000 umjetnina. Zbirka Bauer je u muzeju dočekala i početak Domovinskoga rata. Zbirka je odmah nakon ratnih razaranja Vukovara premještena u Novi Sad gdje je spremljena na sigurno, popisana i klasificirana. Ne postoje precizni podatci tko ju je odvezao za Novi Sad ali se pretpostavlja kako se radi o postrojbama JNA i muzealcima iz Vojvodine koje su na ovaj način željeli spasiti neprocjenjive umjetnine. S normalizacijom odnosa Hrvatske i Srbije umjetnine iz Zbirke Bauer su [[2001.]] godine konačno vraćene u Hrvatsku. Toga [[13. prosinca]] 2001. godine u Gradskom muzeju Vukovaru u Mramornom predvorju dvorca Eltz predstavnici dvije države potpisali su Protokol o povratu umjetnina. Danas, više od 25 godina kasnije, Zbirka Bauer ima 2485 umjetnina i 606 autora. U sklopu obilježavanja 25. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, Zbirka Bauer ponovno je otvorena za javnost u sklopu dvorskog kompleksa Eltz u izdvojenoj zgradi u pet prostorija i na dva kata, ukupno su izložene 244 umjetnine. Od toga broja je 170 slika, 25 skulptura, 34 crteža, 15 grafika.<ref>[http://magazin.hrt.hr/369666/u-gradskom-muzeju-vukovar-otvoren-stalni-postav-zbirke-bauer U Gradskom muzeju Vukovar otvoren stalni postav Zbirke Bauer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170206023945/http://magazin.hrt.hr/369666/u-gradskom-muzeju-vukovar-otvoren-stalni-postav-zbirke-bauer |date=6. veljače 2017. }}, magazin.hrt.hr, 14. siječnja 2017., pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> ====Muzej Vučedolske kulture==== [[Muzej Vučedolske kulture]] izgrađen je na arheološkom lokalitetu Vučedol podno prapovijesnog tela – višeslojnog naselja na kojemu se od [[1984.]] godine provode sustavna interdisciplinarna istraživanja. Vučedol je eponimni lokalitet eneolitičke kulture koja se u svojoj kasnoj fazi pred kraj trećega tisućljeća prije Krista proširila na prostor današnjih 12 europskih zemalja. Muzej u svome stalnom postavu kroz 19 tema donosi prikaz i rekonstrukciju života kulture na širem prostoru rasprostiranja. Muzej je dio arheološko-turističkog parka, a muzeološkim sadržajima su obuhvaćeni i novoizgrađeni prostori vučedolskog Gradca s rekonstrukcijom megarona ljevača bakra, radionice starih zanata i istraživački centar u Villi Streim. Muzej Vučedolske kulture danas je jedan od najsuvremenije opremljenih muzeja u Republici Hrvatskoj.<ref>[http://vucedol.hr/hr/ Muzej vučedolske kulture], pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> ====Spomen-muzej Lavoslava Ružičke==== [[Datoteka:Rodna kuća Lavoslava Ružičke 01.jpg|mini|desno|Spomen-muzej nobelovca [[Lavoslav Ružička|Lavoslava Ružičke]].]] [[Spomen-muzej Lavoslava Ružičke]] (1887. – 1976.), dobitnika [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade za kemiju]] [[1939.]] godine, otvoren je prvi put [[1977.]] godine. Rodni grad Vukovar [[Lavoslav Ružička]] je posjetio [[1965.]] godine, kada je nastala ideja o osnivanju muzeja. Obnovljena Ružičkina kuća otvorena je [[2007.]] godine, na 120. obljetnicu njegova rođenja, i djeluje kao kulturno-znanstveni centar. U njoj se nalaze [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|zavod HAZU]] i velika polivalentna dvorana te Spomen-muzej Lavoslavu Ružički. U njemu su izložene fotografije, pisma i drugi materijali koji dokumentiraju bogati Ružičkin život i plodni znanstveni rad.<ref>[http://www.turizamvukovar.hr/index.php?stranica=77 Rodna kuća Lavoslava Ružičke], turizamvukovar.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> ====Franjevački muzej Vukovar==== [[Franjevački muzej Vukovar]] djeluje u sklopu franjevačkog samostana. Muzejska zbirka plod je višestoljetnog prikupljanja [[liturgija|liturgijskog]] ruha i posuđa te [[knjiga]] od dolaska [[franjevci|franjevaca]] u grad 1687. godine. Samostan je teško oštećen, a jedan dio muzejske zbirke opljačkan i uništen tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Dio riznice spašen je zalaganjem franjevaca te se do 2004. godine čuvao u Franjevačkom samostanu u [[Zemun]]u. U svibnju 2019. godine otvoren je novoobnovljeni muzejski kompleks, koji je u prvoj godini rada posjetilo 35 tisuća posjetitelja.<ref>Tašev, Ivan: [https://www.glas-koncila.hr/u-posjetu-muzeju-obnovljen-franjevacki-muzej-vukovar/ U posjetu muzeju: Obnovljen Franjevački muzej Vukovar] ''[[Glas Koncila]]'', 13. srpnja 2020.</ref> === Kinematografi === Prvo kino u Vukovaru otvoreno je u tadašnjoj zgradi Grand Hotela, poznatijoj danas pod nazivom "Radnički Dom Vukovar" na glavnomu gradskom trgu u gradu, koje je radilo sve do razaranja grada 1991. godine i u kome su se uglavnom prikazivali stariji filmovi. [[Datoteka:U Vukovaru 5. travnja 2021.jpg|mini|Veliko vukovarsko kino "Naprijed" poznatije kao "Staro kino" (malo kino bilo je kino "Udarnik" pokraj sada nepostojeće zgrade "Tehničar") u sklopu Radničkog doma (Grand Hotel), van uporabe od [[1991.]]]] Prvo namjensko kino u Vukovaru javlja se već [[1932.]] godine kada bogati industrijalac [[Tomáš Baťa]] u sklopu novoizgrađenog radničkog naselja, tada pod nazivom "Batine Kolonije" daje izgraditi zgradu radničkog doma za potrebe radnika u sklopu koje gradi prvu kino dvoranu u gradu Vukovaru sa 153 sjedećih mjesta pod nazivom "Ton-kino - Bata", simboličnog naziva, jer bilo je to prvo kino u istočnoj Slavoniji koje je prikazivalo tonske filmove. Većina kina u tadašnjoj državi uopće u to vrijeme prikazivala su isključivo nijeme filmove.<ref>Mladen Šagovac, [http://www.moj-film.hr/novosti/pregled/nagrade-i-dogadjanja/la-cinema-tuzna-prica-jednog-kina/ La Cinema: tužna priča jednog kina], moj-film.hr, 27. kolovoza 2010., pristupljeno 1. ožujka 2018.‎</ref> Uskoro dolazi vrijeme Drugoga svjetskog rata nakon kojega Batine tvornice nacionalizirala je "narodna vlast", a radničko naselje dobiva novo ime pod kojim ga danas poznajemo kao [[Borovo Naselje]]. Ipak, nove vlasti i dalje podržavaju rad kina u zgradi Radničkog Doma te Šandor Farkaš i njegova supruga Kristina, prijašnji upravitelji kina i dalje vode "Ton-kino" sve do [[1967.]] godine. Ubrzo uzletom [[Borovo (tvornica obuće)|tvornice Borovo]] naglo se povećava broj stanovnika u gradu te su i potrebe za kulturnim institucijama sve veće, tako se preko puta Radničkog Doma gradi nova multi-kulturalna dvorana s više od 500 sjedala i filmskim platnom od kojeg je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] bilo veće samo ono u [[Amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]]. Prvi film koji je te godine prikazan na platnu 14x6 metara je bio talijanski film ''[[Lijepa mlinarica]]'' ([[1955.]]) redatelja [[Mario Camerini|Maria Camerinia]] sa [[Sophia Loren|Sophiom Loren]] i [[Marcello Mastroianni|Marcelom Mastroiannijem]] u glavnim ulogama. Nakon [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] kino dvorana nastavlja se koristiti smanjenim kapacitetom do novijeg doba kada zbog novih težnja koje više ne poznaju postojanje velikih kino dvorana iz praktičnih i financijskih razloga, dvorana u Borovu Naselju biva prenamijenjena. Grad Vukovar [[21. prosinca]] [[2013.]] godine u sklopu K centra "[[Golubica Mall]]" dobiva prvi [[CineStar]] u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko–srijemskoj županiji]]. [[Cinestar Vukovar]] digitalizirano je kino s tri dvorane, od kojih su dvije opremljene realD 3D tehnologijom, te također CineStar eXtreme velikom kinodvoranom s platnom površine 100 četvornih metara.<ref>[http://www.vukovar.hr/vijesti/sve-vijesti/upravni-odjeli/224-uo-za-opce-poslove-i-ured-gradonacelnika/6961-otvoren-cinestar-u-vukovaru Otvoren CineStar u Vukovaru], vukovar.hr, 22. prosinca 2013., pristupljeno 1. ožujka 2018.</ref><ref>Branimir Bradarić, [https://www.vecernji.hr/vijesti/vukovar-u-blagdansko-vrijeme-nije-mogao-dobiti-ljepsi-poklon-911307 'Vukovar u blagdansko vrijeme nije mogao dobiti ljepši poklon'], vecernji.hr, 21. prosinca 2013., pristupljeno 1. ožujka 2018.</ref> === Gradska knjižnica i čitaonica Vukovar === [[Gradska knjižnica i čitaonica Vukovar]], utemeljena [[1947.]] godine, javna je ustanova koja obavlja knjižničnu i informacijsku djelatnost gradske knjižnice u gradu Vukovaru te je i važan čimbenik očuvanja tradicijske kulture vukovarskoga kraja posjeduje vrijednu zavičajnu zbirku knjiga i publikacija. U knjižnici se nalazi i jedan od svega nekoliko Američkih kutaka u Republici Hrvatskoj. === Domovi kulture === * [[Hrvatski dom u Vukovaru]] * [[Srpski dom u Vukovaru]] * [[Mađarski dom u Vukovaru]] * [[Ukrajinski dom u Vukovaru]] * [[Udruga Nijemaca i Austrijanaca Vukovar]] VDÖV * [[Europski dom u Vukovaru]] === Manifestacije === * [[Vukovarski filmski festival]], festival filmova podunavskih zemalja * Bonofest, festival duhovne glazbe u Franjevačkom samostanu * Lutkarsko proljeće, festival dječjeg kazališta * Festival komorne glazbe * Vukovarski etno sajam * Dan sv. Vinka * Vukovarske adventske svečanosti * Tiha noć u Vukovaru, godišnji koncert pod vodstvom [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]] == Religija == [[Datoteka:U Crkvi sv. Filipa i Jakova u Vukovaru 2021.jpg|mini|1754. godine fra Josip Janković pribavio je iz Rima za vukovarsku crkvu tijelo sv. Bone mučenika. Oltar sa moćima Sv. Bone Vukovarskog.]] Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine najbrojnija vjerska zajednica u gradu su Katolici većinom Hrvati ali ima i Madžara i Nijemaca, drugi po brojnosti su Pravoslavci većinom Srbi no i Crnogorci te dio Rusina, pripadnici drugih vjeroispovijesti su Grkokatolici od kojih najviše ima pripadnika Rusina i Ukrajinaca. Svetac zaštitnik grada Vukovara je Sveti [[Bono Vukovarski]] kojega su davnina i prije rata štovali kako katolici tako i pripadnici drugih vjeroispovijesti u gradu, pravoslavni i grkokatolici. Po svetom Boni Vukovarskom ime su dobili i Pastoralni centar Svetog Bone, udruga Sveti Bono Vukovar i "Bonofest" - festival duhovne glazbe. U gradu postoji i Grkokatolička zajednica mahom Rusina i Ukrajinaca. U gradu djeluje i [[Adventisti sedmog dana|Adventistička crkva]]. Među pravoslavnim vjernicima posebice se štuje [[Sveta Petka]] svetica zaštitnica žena, bolesnih i siromašnih. === Sakralni objekti === ;Franjevački samostan s [[Crkva sv. Filipa i Jakova u Vukovaru|Crkvom sv. Filipa i Jakova]] Crkva je teško oštećena u ratu i obnovljena 2000. godine. Nakon zagrebačke i đakovačke katedrale treća je crkva po duljini u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], građena u baroknom stilu, s nekoliko vrijednih oltara, a posjeduje i vrijednu knjižnicu, te kriptu obitelji Eltz ispod crkve. Najveću vrijednost predstavljaju ostatci [[Bono Vukovarski|sv. Bone]] koji se čuvaju u srebrnom sarkofagu na kojem stoji napisano: ''"Spaljeni ostatci sv. Bone mučenika"''. ;[[Crkva Gospe Fatimske u Borovu Naselju|Crkva Gospe Fatimske]] Crkva u Borovu Naselju, s kipom [[Gospa Fatimska|Gospe Fatimske]] pronađenim neoštećenim pod ruševinama prijeratne crkve, na [[Svijećnica|Svijećnicu]] [[2. veljače]] [[2000.]] godine. ;Crkva sv. Roka Crkva u sklopu [[Dvorac Eltz|Dvorca Eltz]]. ;Crkva Blažene Djevice Marije Kraljice mučenika ;[[Crkva sv. Nikole u Vukovaru|Crkva sv. Nikole]] Crkva sv. Nikole jedna je od najstarijih i najznačajnijih pravoslavnih crkvi u stilu pučkog baroka sjeverno od Save i Dunava. U ratu teško oštećena, danas obnovljena, posjeduje vrijedan ikonostas i stare očuvane spise u tornju crkve. ;[[Crkva sv. Petke kraj Vukovara|Crkva sv. Petke]] Crkva sv. Petke nalazi se u poznatom vukovarskom izletištu park šumi Adica. Posjeduje lijepi ikonostas rađen u duborezu, a među Vukovarcima svih vjeroispovijesti od davnina je popularan izvor svete vode pod crkvom kao "Izvor [[Sveta Petka|Svete Petke]]", zaštitnice žena, bolesnih i siromašnih. ;[[Grkokatolička župna crkva Krista Kralja u Vukovaru|Grkokatolička župna crkva Krista Kralja]] Grkokatolička župna crkva Krista Kralja, naziva se i "ukrajinska crkva". ;[[Crkva sv. kralja Stefana Dečanskog u Borovu Naselju|Crkva sv. kralja Stefana Dečanskog]] Crkva sv. kralja Stefana Dečanskog pravoslavni je hram u Borovu Naselju iz [[2010.]] godine. ;Kapela čudotvorne Gospe od hrasta Kapela čudotvorne gospe od hrasta u zapadnome vukovarskom predgrađu [[Priljevo|Priljevu]] izgrađena je 1892. godine. Štovanje čudotvorne Gospine slike što je prije izgradnje kapele visjela na obližnjem stablu zabilježeno je od polovice 18. stoljeća.<ref>Zlatko Karač, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/1241/41131/www.pilar.hr/images/stories/dokumenti/zbornici/vukovar_33/vukovar33_423.pdf ''Kapela čudotvorne Gospe od hrasta u Vukovaru - istraživanje i obnova''], u: ''Vukovar - hrvatska baština i perspektive razvoja'', [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar]], Vukovar, 2007., ISBN 9536666515, str. 425-461</ref><ref>Zlatko Karač, ''Kapela čudotvorne Gospe od Hrasta u Vukovaru : povijest i arhitektura'', [[Crkva sv. Filipa i Jakova u Vukovaru|Franjevački samostan Vukovar]] : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Vukovar : Zagreb, 2021. (87 str.), ISBN 9789537964979</ref><ref>[https://haw.nsk.hr/wayback/20201226212725/http://www.ofm.hr/borovo_naselje/zupna_stranica/o_zupi/kapele/kapele.html Kapela Gospe od Hrasta], www.ofm.hr, arhivirano 26. prosinca 2020.</ref> ===Groblja=== [[Datoteka:Spomenik Memorijalno groblje Vukovar 221208.jpg|thumb|250px|Središnje spomen-obilježje na Memorijalnom groblju u Vukovaru.]] Grad Vukovar na svojem području ima sedam grobalja. Četiri su povijesna nacionalna gradska groblja, koja svjedoče o višestoljetnoj tradiciji multikulturalnosti u Vukovaru: Staro katoličko groblje, Staro pravoslavno groblje, Švapsko groblje te Židovsko groblje. Gradska komunalna tvrtka brine o svih sedam gradskih grobalja, te o katoličkom i pravoslavnom u prigradskom naselju [[Sotin]]. ;Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata Svakako najpoznatije vukovarsko groblje u novije vrijeme je Memorijalno groblje žrtava iz [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Usporedno s procesima ekshumacije i identifikacije žrtava pristupilo se i uređenju Groblja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Po okončanom procesu ekshumacija iz masovne grobnice na Novom (Bugarskom) groblju u Vukovaru, pristupilo se uređenju groblja, a tijekom 1999. godine groblje je dobilo današnje obrise. U sklopu uređenja groblja, projektom je predviđeno uređenje mjesta masovne grobnice, kao i uređenje Memorijalnog prostora sa spomenikom. Na mjestu masovne grobnice postavljeno je 938 bijelih, mramornih, križeva koji predstavljaju broj ekshumiranih žrtava. Na Memorijalnom je trgu 5. kolovoza 2000. godine svečano otkriveno brončano spomen-obilježje s vječnim plamenom, rad prof. Đurđice Ostoje. Zaključkom [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]] od 16. studenog 2000. godine groblju je utvrđen je status Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata. ;Novo groblje - Dubrava (Bugarsko) Glavno je i najveće vukovarsko gradsko groblje. Jedno od 7 gradskih grobalja i ime nosi po šumi Dubrava uz koju se nalazi. Naziva se još i [[Bugari|Bugarsko]] groblje zbog skupne grobnice bugarskih vojnika iz [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Sastoji se od groblja Dubrava i Dubrava 1. Groblje Dubrava prostire se na 59 861 m2, a novo groblje Dubrava na 87 725 m2. Do danas groblje Dubrava ima 7 589 grobna mjesta i ukupno oko 290 ukopa godišnje. ;Staro katoličko groblje Na ovom groblju pokapaju se umrli većinom katoličke vjeroispovijesti. Ukupno je na tom groblju oko 4835 grobova. Godišnje se izvrši oko 46 ukopa. Staro katoličko groblje medju najtežima je oštećenim u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]], posjeduje staru kapelu u sklopu koje su sahranjivani Franjevci vukovarskog franjevačkog samostana. Groblje je parterno uređeno posjeduje također i noviju kapelu za ispraćaje ali do danas se nije pristupilo obnovi spomenika na groblju. Nalazi se na adresi: Nikole Andrića 36. ;Staro pravoslavno groblje Na uskom prostoru između ulica Ukrajinske i Europske unije smješteno je Staro [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] groblje. Na ovom groblju pokapaju se umrli većinom pravoslavne vjeroispovijesti. Ukupno je na tom groblju oko 1259 grobova. Godišnje se izvrši 12 ukopa. Staro pravoslavno groblje teško je oštećeno tijekom Domovinskog rata te je u novije vrijeme samo djelomice obnovljeno. Značajniji objekt mauzolej, barokna kapela obitelji Stanić obnovljena je iz vana u cijelosti unutar nje se nalazi vrijedan prikaz [[Isus Krist|Isusa Krista]] u mozaiku, neoštećen tijekom agresije na Vukovar. ;Švapsko groblje Švapsko groblje jedno je od četiri povijesna nacionalna groblja u Vukovaru te jedno od najstarijih gradskih grobalja. U sklopu švapskog groblja nalazi se barokni [[Mauzolej Eltz u Vukovaru|mauzolej vukovarske velikaške obitelji Eltz]]. Groblje se nalazi u blizini Vukovarske bolnice odmah pored Gradskog stadiona. ;Židovsko groblje Židovsko groblje svjedoči o malobrojnoj ali nekoć izuzetno utjecajnoj [[Židovi|židovskoj]] zajednici u gradu Vukovaru koja je svojedobno u gradu posjedovala čak dvije [[Sinagoga|sinagoge]] od kojih je jedna pretvorena u Kalvinsku crkvu a drugu, Veliku vukovarsku sinagogu srušili su komunisti [[1958.]] godine. Židovsko groblje nalazi se na [[Sajmište (Vukovar)|Sajmištu]] pokraj samoga ulaza u vukovarsku vojarnu u ulici Ivana Tijardovića. Medju 7 je gradskih i jedno od 4 povijesna vukovarska groblja. Sadrži, u ratu teško oštećenu, Cidin-Hain kuću vukovarskog projektanta Frana Funtaka (poznat po prvom armirano-betonskom crkvenom tornju u Hrvatskoj izgrađenom uz Kalvinsku crkvu u Vukovaru, iz 1910. godine) ;Katoličko groblje u Sotinu ;Pravoslavno groblje u Sotinu ;Groblje u Lipovači == Obrazovanje == === Osnovne škole === * Osnovna škola Dragutina Tadijanovića Vukovar * Osnovna škola Antuna Bauera Vukovar * Osnovna škola Nikole Andrića Vukovar * Osnovna škola Siniše Glavaševića Vukovar * Osnovna škola Blage Zadre Vukovar * Osnovna škola Mitnica Vukovar * Osnovna škola Josipa Matoša Vukovar === Srednje škole === * [[Gimnazija Vukovar]] * Ekonomska škola Vukovar * Tehnička škola Nikole Tesle Vukovar * Srednja strukovna škola "Marko Babić" Vukovar * Glazbena škola Vukovar === Visoko obrazovanje === [[Datoteka:%D0%92%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D1%83%D1%87%D0%B8%D0%BB%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B5_%D0%9B%D0%B0%D0%B2%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2_%D0%A0%D1%83%D0%B6%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D1%83_%D0%92%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D1%83.jpg|mini|desno|Palača Jirkovsky - Veleučilište Lavoslav Ružička]] ;[[Veleučilište “Lavoslav Ružička”, Vukovar]]&nbsp;<ref>[https://www.vevu.hr www.vevu.hr]</ref> * studij fizioterapije * studij preventivne fizioterapije * studij trgovine * upravni studij ;[[Sveučilište u Splitu]], Odjel za stručne studije * studij informatike * studij ekonomije * upravno-pravni studij ;[[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku]], dislocirani studiji u Vukovaru ** studij ekonomije ** studij prava * Visoka učiteljska škola - dislocirani studij Vukovar == Mediji == U Vukovaru postoje dvije radijske postaje, "[[Hrvatski radio Vukovar]]"<ref>[http://www.hrv.hr/ Hrvatski radio Vukovar], hrv.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> i "[[Radio Dunav (Vukovar)|Radio Dunav]]"<ref>{{srp oznaka}} [http://www.radio-dunav.hr/ Radio Dunav] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150817041218/http://www.radio-dunav.hr/ |date=17. kolovoza 2015. }}, radio-dunav.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> namijenjen srpskoj nacionalnoj manjini. Od tiskanih medija u Vukovaru jednom u dva tjedna (svake druge srijede) tradicionalno izlaze ''[[Vukovarske novine]]''. U gradu postoji i nekoliko periodičnih manjinskih listova. Na dvije regionalne postaje ([[Vinkovačka televizija]] i [[Osječka televizija]]) postoje emisije namijenjene gradu Vukovaru, to su "Vukovarski mozaik" i "Vukovarska kronika". Za pripadnike srpske nacionalne manjine u produkciji Zajedničkog vijeća općina emitira se emisija "Kronika Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema"<ref>{{srp oznaka}} [http://www.tvprodukcija-zvo.com/ TV produkcija ZVO], tvprodukcija-zvo.com, pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> iz studija u Vukovaru, uz medijsku potporu [[Radiotelevizija Vojvodine|Radiotelevizije Vojvodine]]. == Šport == === Povijest športa u Vukovaru === [[Datoteka:Ruder-EM_2016_7.jpg|mini|lijevo|[[Damir Martin]].]] U gradu Vukovaru stanovništvo je vezano za prirodu i rijeku [[Dunav]]. Takav stil života obilježava i značajna uloga športa i rekreacije. Grad Vukovar ima tradiciju u mnogim športovima posebice u onima vezanim uz vodene športove poput veslanja, plivanja i vaterpola a osim njih najznačajnije uspjehe ostvarile su vukovarska košarka, boks, odbojka i atletika. Davne [[1912.]] godine osnovan je i Veslački klub „Vukovar“. Vukovar je za vrijeme Austro-Ugarske monarhije imao nešto više od 10.000 stanovnika. Grad na dvije rijeke [[Dunav]] i [[Vuka]] imao je snažnu predispoziciju za razvoj veslanja. Neposredno pred Prvi svjetski rat gospodin Antun Manč uz skupinu od dvadesetak entuzijasta došao je na ideju osnivanja veslačkog kluba. Prvi sastanak (osnivačka skupština) održan je [[11. svibnja]] 1912. godine u igračnici kavane hotela Grand u 18.00 sati. Već [[1913.]] godine postoje zapisi o natjecanju vukovarskih veslača protiv VK „Neptun“. Uskoro počinje Prvi svjetski rat i vrijeme nikako nije naklonjeno veslanju i športu. Međutim krajem kolovoza [[1914.]] godine na sudjelovanju u utrci u Osijeku nastupa u samcu Konstantin Iskra, a u dvojcu Dragutin Rotter i Nikola Doljak. Tu se i prvi puta pojavljuje ime Konstantina Iskre koji postaje legendom vukovarskog veslanja. Ženska odbojka u Vukovaru ima dugu tradiciju. Ženski odbojkaški klub osnovan je [[1962.]] godine i od tada su odbojkašice ponos grada koji puni tribine. Krajem sedamdesetih, [[ŽOK Vukovar]] se izborio za ulazak u prvu saveznu ligu Jugoslavije gdje je i ostao do 1991. godine. Bilo je teško uspjeti i zadržati se u prvoj ligi, ali samo su se jedne godine borile za opstanak dok su većinom bile stabilan prvoligaš uglavnom na sredini ljestvice, točnije od 4. do 7. mjesta. Ostvarivale su dobre rezultate i u kupovima Jugoslavije, a [[1986.]] godine su sudjelovale i u kupu CEVA gdje su došle do 3. kola, odnosno bile su četvrtoplasirane. Dana [[22. prosinca]] [[2010.]] godine u Zagrebu je osvojen [[Kup Hrvatske u odbojci za žene|odbojkaški Kup Hrvatske]] - najveći uspjeh Vukovarskog športa koji je ponovljen i sljedeće 2011. godine.<ref>M.I./Hina, [http://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/ostali_sportovi/odbojkasice-vukovara-osvojile-kup-hrvatske.html Odbojkašice Vukovara osvojile Kup Hrvatske], gol.dnevnik.hr, 23. prosinca 2010., pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> === Šport u Vukovaru danas === Značajniji športski objekti u gradu Vukovaru su: [[Športska dvorana Borovo Naselje]] (kapacitet 3000 gledatelja), izgrađena [[1976.]] u svrhu održavanja Stolnoteniskog prvenstva [[Jugoslavija|Jugoslavije]] [[1978.]] godine, [[Plivalište Vukovar]] s velikim zatvorenim olimpijskim bazenom i tribinama za 750 gledatelja koji ima dopuštenje za velika međunarodna natjecanja, zajedno s fitness dvoranom, saunom, komercijalnim prostorima, restoranom i barom na dvije razine,<ref>[http://vijesti.hrt.hr/376627/vukovar-dobio-62-milijuna-kuna-vrijedan-bazenski-kompleks Vukovar dobio 62 milijuna kuna vrijedan bazenski kompleks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170309073115/http://vijesti.hrt.hr/376627/vukovar-dobio-62-milijuna-kuna-vrijedan-bazenski-kompleks |date=9. ožujka 2017. }}, vijesti.hrt.hr, 28. veljače 2017., pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> te posjeduje i dva vanjska bazena, tobogan i sunčalište, Stadion [[HNK Vukovar '91]], Športsko-rekreacijski centar "Lijeva Bara" s dvoranom za borilačke športove i vanjskim nogometnim i košarkaškim igralištima, Teniski centar Borovo, Sportski centar "Hrgović" - teniski tereni i jahanje, Streljana "Grič-7" kao i nekoliko nogometnih stadiona među kojima i Gradski stadion Vukovar, Stadion HNK Borovo i stadion [[NK Vuteks Sloga Vukovar]]. Grad Vukovar odlukom gradskog vijeća osnovao je [[2016.]] godine javnu ustanovu "Sportski objekti Vukovar" za upravljanje športskim objektima u gradu Vukovaru. Osim plivalištem ustanova upravlja i [[Športska dvorana Borovo Naselje|športskom dvoranom]] te teniskim terenima u Borovu naselju kao i športskim rekreacijskim centrom u Lijevoj bari.<ref>[http://sov.hr/objekti/ Sportski objekti Vukovar], sov.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> Svakako najpoznatiji predstavnik vukovarskog športa danas je [[Damir Martin]] [[Veslanje|veslač]], dvostruki svjetski i europski prvak te osvajač srebrnog odličja na [[OI 2012.|Olimpijskim igrama 2012.]] godine u [[London]]u ali i mnogi drugi, plivačica [[Mirna Jukić]], odbojkašica [[Marina Miletić]] kao i stolnotenisačica [[Sandra Paović]]. === Vukovarski športski klubovi === {{Refbegin|4}} '''[[Atletika]]''' * Atletski klub "Maraton" '''[[Biciklizam]]''' * Sportski biciklistički klub "Vukovar" '''[[Boćanje]]''' * Boćarski klub "Mitnica" * Boćarski klub "Borovo" * Boćarski klub "Trpinjska cesta" * Boćarski klub "Dunav" Sotin '''[[Borilački športovi]]''' * [[Karate]] klub "Vukovar '91" * [[Boks]]ački klub "Borovo" * [[Taekwondo]] klub "Borovo" * [[Taekwondo]] klub "Dragon" Lipovača '''[[Bridž]]''' * Sportski bridž klub "Vupik Vukovar" '''[[Gimnastika]]''' * Gimnastičko društvo "Vukovar" '''[[Hokej na ledu]]''' * [[KHL Komarci Vukovar]] '''[[Košarka]]''' * [[KK Vukovar|Košarkaški klub "Vukovar"]] * [[KK Borovo Vukovar|Košarkaški klub "Borovo"]]<ref>S. Đurić, [https://web.archive.org/web/20111124020708/http://www.vukovarske-novine.com/vijest.php?id=7487 ''Osnovan Košarkaški klub „Borovo“''], ''[[Vukovarske novine]]'', (u međumrežnoj pismohrani archive.org, 24. studenoga 2011.), pristupljeno 2. veljače 2018.</ref> '''[[Kuglanje]]''' * Hrvatski kuglački klub "Vukovar '91" '''[[Nogomet]]''' * [[HNK Vukovar 1991|Hrvatski nogometni klub "Vukovar 1991"]] * [[NK Vuteks-Sloga Vukovar|Nogometni klub "Vuteks-Sloga"]] * [[HNK Borovo Vukovar|Hrvatski nogometni klub "Borovo"]] * [[HNK Radnički Vukovar|Hrvatski nogometni klub "Radnički"]] * [[NK Lipovača Vukovar|Hrvatski nogometni klub "Lipovača"]] * [[ŠNK Dunav Sotin|Športski nogometni klub "Dunav" Sotin]] * [[ŽNK Vukovar|Ženski nogometni klub "Vukovar"]] * [[HNK Mitnica Vukovar|Hrvatski Nogometni klub "Mitnica"]] '''[[Mali nogomet]]''' * [[MNK Bata Borovo Vukovar|Malonogometni klub "Bata Borovo"]] '''[[Odbojka]]''' * [[ŽOK Vukovar|Ženski odbojkaški klub "Vukovar"]] * [[OK Zrinski Vukovar|Muški odbojkaški klub "Zrinski"]] '''[[Plivanje]]''' * [[Plivački klub Vukovar]] '''[[Ronjenje]]''' * Klub podvodnih aktivnosti "Vukovar" '''[[Rukomet]]''' * [[HRK Borovo Vukovar|Hrvatski rukometni klub "Borovo"]] * [[ŽRK Vukovar|Ženski rukometni klub "Vukovar"]] '''[[Stolni tenis]]''' * Stolno teniski klub "Vukovar 91" '''[[Šah]]''' * Šahovski klub "Vukovar 91" * Šahovski klub "Slaven" * Šahovski klub "Šahmatik" * Šahovski klub "Caissa" '''[[Športski ribolov]]''' * Športsko ribolovna udruga "Dunav" * Športsko ribolovna udruga "Vuka" * Športsko ribolovna udruga "Borovo naselje 91" * Športsko ribolovna udruga "DEA SPORT" Vukovar '''[[Tenis]]''' * Teniski klub "Borovo naselje" * Teniski klub "Vukovar" '''[[Veslanje]]''' * Hrvatski veslački klub "Vukovar" '''[[Vaterpolo]]''' * Vaterpolo klub Vukovar<ref>[https://www.vkvukovar.hr/ Vaterpolo klub Vukovar], vkvukovar.hr, pristupljeno 2. listopada 2020.</ref> {{Refend}} === Memorijalna natjecanja i turniri === * [[Biciklistički ultramaraton Vukovar – Dubrovnik]] * Memorijalni ultramaraton „[[Od Velikog do Malog Vukovara]]“, Vukovar - Sunja (od 2018.) * [[Memorijalni ultramaraton Zagreb - Vukovar - "Putevi dragovoljaca HOS-a i bojovnika Domovinskog rata"]] (od 2002.), najdulja hrvatska trkačka utrka * Memorijal vukovarskih branitelja (turnir za nogometaše do 14 godina)<ref>[https://hns-cff.hr/news/19867/17-izdanje-memorijala-vukovarskih-branitelja/ Od 26. do 28. travnja igra se tradicionalni Memorijal vukovarskih branitelja, turnir za nogometaše do 14 godina starosti.], hns-cff.hr, pristupljeno 2. listopada 2020.</ref> * [[Memorijalni turnir Blago Zadro]] == Konzulati u Vukovaru == * {{ZD+X/S|SRB}} - Generalni konzulat [[Srbija|Republike Srbije]] u Vukovaru.<ref>{{srp oznaka}} [http://vukovar.mfa.gov.rs/lat/ Generalni konzulat Republike Srbije u Vukovaru], vukovar.mfa.gov.rs, pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> == Gradovi i općine prijatelji == {{Refbegin|3}} * {{ZD|H|HRV}} [[Dubrovnik]] (od [[3. veljače]] [[1993.]])<ref name="vukovar.hr">[https://www.vukovar.hr/grad-vukovar/gradovi-i-opcine-prijatelji-grada-vukovara Gradovi i općine prijatelji Grada Vukovara], vukovar.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> * {{ZD|H|HRV}} [[Sinj]] (od [[2. svibnja]] [[2011.]])<ref name="vukovar.hr"/> * {{ZD|H|HRV}} [[Šibenik]] od ([[2. svibnja]] [[2011.]])<ref name="vukovar.hr"/> * {{ZD|H|HRV}} [[Trogir]] (od [[2. svibnja]] [[2011.]])<ref name="vukovar.hr"/> * {{ZD|S|SRB}} [[Bač]] (od [[25. listopada]] [[2011.]])<ref name="vukovar.hr"/> * {{ZD|S|SRB}} [[Bački Petrovac]] (od [[15. listopada]] [[2011.]])<ref name="vukovar.hr"/> * {{ZD|B|BIH}} [[Mostar]] (od [[25. svibnja]] [[2012.]])<ref name="vukovar.hr"/> * {{ZD|B|BIH}} [[Sarajevo]] (od [[19. prosinca]] [[2012.]])<ref name="vukovar.hr"/> * {{ZD|H|HRV}} [[Dugopolje]] (od [[26. rujna]] [[2014.]])<ref name="vukovar.hr"/> * {{ZD|H|HRV}} [[Škabrnja]] (od [[2. svibnja]] [[2015.]])<ref name="vukovar.hr"/> * {{ZD|H|HRV}} [[Makarska]] (od [[2. svibnja]] [[2015.]])<ref name="vukovar.hr"/> * {{ZD|H|HRV}} [[Knin]] (od [[12. lipnja]] [[2015.]])<ref name="vukovar.hr"/> * {{ZD|H|HRV}} [[Zagreb]] (od [[8. travnja]] [[2016.]])<ref name="vukovar.hr"/> * {{ZD|H|HRV}} [[Varaždin]] (od [[6. prosinca]] [[2017.]])<ref name="vukovar.hr"/> * {{ZD|H|HRV}} [[Karlovac]] (od [[6. studenoga]] [[2018.]])<ref name="vukovar.hr"/> * {{ZD|H|HRV}} [[Split]]<ref>[https://www.vukovar.hr/gradske-vijesti/224-uo-za-opce-poslove-i-ured-gradonacelnika/14037-vukovar-i-split-sluzbeno-gradovi-prijatelji Vukovar i Split službeno gradovi prijatelji], vukovar.hr, 24. listopada 2019., pristupljeno 26. listopada 2019.</ref> (od [[24. listopada]] [[2019.]]) {{Refend}} == Galerija == <gallery> Datoteka:Vukovarski_vodotoranj.jpg|Novoobnovljeni [[Vukovarski vodotoranj]], simbol vukovarske patnje i stradanja tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Datoteka:Tuđman u Vukovaru.jpg|Govor predsjednika [[Franjo Tuđman|Tuđmana]] nakon [[Franjo Tuđman#Poslijeratna politika, bolest i smrt|dolaska Vlaka mira]] u Vukovar, 8. lipnja 1997. godine. Datoteka:Franjo_Tuđman_Square,_Vukovar.JPG|Obnovljeni Trg Republike Hrvatske sa spomenikom prvom hrvatskom predsjedniku dr. [[Franjo Tuđman|Franji Tuđmanu]] i drugim najstarijim od tri vukovarska vodotornja. Datoteka:Vukovar_City_Centre.jpg|Glavna ulica u Vukovaru, vukovarski korzo. Datoteka:Restored_wooden_building,_Vukovar.jpg|Restaurirana drvena kuća u Vukovaru. Datoteka:Buildings_in_Vukovar_(by_Pudelek)_2.JPG|Vukovarske zgrade sa svodovima. Datoteka:Županijska palača Vukovar - Жупанијска палата Вуковар.jpg|Palača "Županija" u Vukovaru. Datoteka:Križ_na_ušću_Vuke_u_Dunav_u_Vukovaru.jpg|Križ na ušću Vuke u Dunav u Vukovaru. Datoteka:Spomen-poprsje_Nicolieru.jpg|Spomen poprsje Jean-Michelu Nicolieru. Datoteka:Vukovar Hrvatski dom.JPG|[[Hrvatski dom u Vukovaru|Hrvatski dom - gradsko kazalište Vukovar]] i Hotel Lav (desno). Datoteka:Srpski_dom_Vukovar_01.jpg|Srpski dom u Vukovaru. Datoteka:Dudik_kupole.jpg|Spomen-park Dudik. Datoteka:Vuka_river.jpg|Ušće rijeke Vuke u Dunav. </gallery> == Poveznice == * [[Dodatak:Popis poznatih osoba iz Vukovara|Popis poznatih osoba iz Vukovara]] == Literatura == * [https://www.academia.edu/26449527/Vu%C4%8Dedolski_orion_i_najstariji_europski_kalendar_Obavijesti_Hrvatskog_arheolo%C5%A1kog_dru%C5%A1tva_3_2000._str._155-159 Ante Vranković, ''Vučedolski Orion i najstariji europski kalendar''] // ''Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva'', 3/2000., str. 155–159. * [[Dragan Damjanović|Damjanović, Dragan]]. ''Osnovna obilježja urbanog razvitka grada Vukovara između dva svjetska rata'' // ''[[Scrinia slavonica]]: godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest'', br. 5, (2005.), str. 174–198. {{Hrčak|id=12212}} * Damjanović, Dragan. ''Zvonik kalvinske crkve u Vukovaru iz 1910. godine'' // ''[[Građevinar]], Časopis Hrvatskog saveza građevinskih inženjera'', br. 60, (2008.), str. 403–409. {{Hrčak|id=39065}} * [[Josip Jurčević|Jurčević, Josip]]. ''Vukovarski otpor srpskoj ratnoj agresiji na Hrvatsku 1991...'' // ''[[Društvena istraživanja]]'', br. 2-3 (4-5), (1993.), str. 479–499. {{Hrčak|id=51783}} == Izvori == {{dopusnica|http://www.vukovar.hr/|Grada Vukovara|Gradovi i županije|Vukovar}} {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Vukovar}} {{Refbegin|2}} * [http://www.vukovar.hr Službene stranice grada Vukovara] * [http://www.vusz.hr/ Službene stranice Vukovarsko-srijemske županije] * [http://www.turizamvukovar.hr Službene stranice turističke zajednice grada Vukovara] * [http://www.sov.hr/ Službene stranice JU - Sportski objekti Vukovar] * [http://www.icm-vukovar.info/ Službene stranice Info centra za mlade Vukovar] * [http://www.ypgd.org/ Službene stranice Mirovne grupe mladih Dunav] * [http://www.vevu.hr/ Službene stranice Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru] * [http://www.gkvu.hr/ Službene stranice - Gradska knjižnica i čitaonica Vukovar] * [http://www.muzej-vukovar.hr/ Službene stranice Gradskog muzeja Vukovar] * [http://www.vucedol.hr/ Službene stranice Arheološkog parka i Muzeja vučedolske kulture] {{Refend}} {{Vukovar}} {{ZVO}} {{Dunav}} {{GiO VSŽ}} [[Kategorija:Muzeji u Hrvatskoj|muzeja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Vukovar| ]] [[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] [[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]] [[Kategorija:Zajedničko vijeće općina]] 8qz5rjjcq7nzgf33pu3y7zizac4mebz 0 10600 6447042 6446853 2022-08-20T13:39:42Z PonoRoboT 259157 Boka k. (via JWB) wikitext text/x-wiki {{dz}} {{izdvojeni članak|prosinac 2020.}} {{Infookvir zemlja svijeta | ime = Crna Gora | izvorno_ime = Црна Гора | ime_genitiv = Crne Gore | eng_ime = Montenegro | zastava = Flag of Montenegro.svg | grb = Coat of arms of Montenegro.svg | lokacija = Europe-Montenegro.svg | službeni_jezik = [[Crnogorski jezik|crnogorski]]<ref>[https://www.paragraf.me/propisi-crnegore/ustav-crne-gore.html Ustav Crne Gore: Član 13], paragraf.me, pristupljeno 2. svibnja 2020.</ref><ref name="index.hr.354574">index.hr: [http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=354574 Crna Gora Ustavom propisuje crnogorski kao službeni jezik]</ref> | glavni_grad = [[Podgorica]]<br>(prijestolnica je [[Cetinje]]) | predstavnik_države_množina = Predsjednici | predstavnik_države = Predsjednik | predstavnik_države_osoba = [[Milo Đukanović]] | predsjednik_vlade_osoba = [[Dritan Abazović]] | površina_poredak = 156 | površina = 13 812 | vode = | stanovništvo_poredak = 163 | stanovništvo = 621 873<ref>[http://www.monstat.org/cg/page.php?id=273&pageid=48 Procjene stanovništva – Podaci], monstat.org, pristupljeno 3. studenog 2020.</ref> | godina_popisa = 2018. | gustoća_stanovništva = 45 | neovisnost = [[3. lipnja]] [[2006.]] u 20 sati | BDP_PKM_godina = 2020. | BDP_PKM = 5,685 milijardi $ | BDP_PKM_rang = 179. | BDP_PKM_per_capita = 9,116 $ | BDP_PKM_per_capita_rang = 72. | valuta = [[euro]] '''^{<small>1)</small>}''' | stoti_dio_valute = 100 eurocenta | vremenska_zona = +1 <br> [[UTC]] +2 ljeti | himna = [[Oj svijetla majska zoro]]<br><center>[[Datoteka:National Anthem of Montenegro.ogg]]</center> | internetski_nastavak = '''<tt>[[.me]]</tt>''' '''^{<small>2)</small>}''' | pozivni_broj = +382 | komentar = '''^{<small>1)</small>}''' Crna Gora nije formalna članica [[Eurozona|Eurozone]]; <br />'''^{<small>2)</small>}''' '''<tt>.me</tt>''' je službeno prihvaćen i dodijeljen Crnoj Gori i u uporabi je od ožujka [[2008.]] | moto = čojstvo i junaštvo<br/><small>(neslužbeno)</small> }} '''Crna Gora''' ([[Crnogorski jezik|cnr.]] [[Latinica|lat.]] ''Crna Gora'', [[Crnogorski jezik|cnr.]] [[Ćirilica|ćir.]] Црна Гора) je [[Sredozemlje|sredozemna]] i [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoeuropska]] [[parlamentarna republika]]. Na sjeveroistoku graniči sa [[Srbija|Srbijom]] (duljina granice 124&nbsp;km), na istoku s [[Kosovo|Republikom Kosovo]] (79&nbsp;km), na jugu s [[Albanija|Albanijom]] (172&nbsp;km), [[Hrvatska|Hrvatskom]] na jugozapadu (22,6&nbsp;km), [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] na zapadu (245&nbsp;km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s [[Italija|Italijom]]. Kopnena površina iznosi 13 812&nbsp;km² dok površina obalnog mora iznosi 2440&nbsp;km². Obala je duga 293,5&nbsp;km (90&nbsp;km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je [[Podgorica]], gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su [[Vlada Crne Gore|Vlada]] i [[Skupština Crne Gore|parlament]], dok prijestolnica [[Cetinje]]<ref>''čl. 5.''</ref> ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje.<ref>''čl. 1. Ustava Crne Gore''</ref> Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo.<ref>''čl. 2.''</ref> Službeni jezik u Crnoj Gori je [[crnogorski jezik]], [[Ćirilica|ćirilično]] i [[Latinica|latinično]] [[pismo]] su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i [[Srpski jezik|srpski]], [[Bošnjački jezik|bošnjački]], [[Albanski jezik|albanski]] i [[Hrvatski jezik|hrvatski]] jezik.<ref>''čl. 13.''</ref> [[Valuta]] koja se koristi u državi je [[euro]] iako Crna Gora službeno nije članica [[Europska unija|Europske unije]] niti [[Eurozona|Eurozone]]. Na snazi je [[Ustav]] koji je donesen [[19. listopada]] [[2007.]] godine, a proglašen [[22. listopada]] 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine [[Dukljansko Kraljevstvo|Duklja]] i [[Zetska država|Zeta]]. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] joj je potvrđena na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Na [[Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006.|referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine]] građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], a 11. svibnja 2007. 47. članica [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]]. Crna Gora je članica [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|Organizacije za europsku sigurnost i suradnju]], [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] i [[Sredozemna unija|sredozemne unije.]] Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je [[5. lipnja]] [[2017.]] godine postala 29. članica [[NATO|NATO-a]].<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/crna-gora-i-sluzbeno-primljena-u-nato-to-je-povijesni-doga-aj-1174656 www.vecernji.hr], "Crna Gora i službeno primljena u NATO: 'To je povijesni događaj'", objavljeno 5. lipnja 2017., pristupljeno 6. lipnja 2017.</ref> ==Povijest== ===Neolit i brončano doba=== [[Datoteka:South-Eastern_Europe,_ca._1090,_by_User-Hxseek.png|mini|lijevo|[[Duklja (grad)|Duklja]] na vrhuncu moći 1090.]] [[Datoteka:Ancient_city_Doclea_-_ruins_02.jpg|mini|upright=0.8|Ostatci Duklje]] Od 5500. do 3000. pr. Kr., [[Neolit]] (mlađe kameno doba). Na području Crne Gore se razlikuju dvije osnovne kulturne oblasti: mediteranska i središnja balkanska ([[Starčevačka kultura]] i [[Vinčanska kultura]] grupa, s lokalitetima Petnjik i Beran krš, kod [[Berane|Berana]]). Najbolje su proučeni ostatci iz Crvene stijene. Do unaprijeđenja [[lončarstvo|lončarstva]] dolazi u mediteranskom središnjem neolitu (4500. – 3800. pr. Kr.). Od 1500. do 1200. pr. Kr., Razvijeno brončano doba: do razdvajanja [[Iliri|ilirskog]] i [[Tračani|tračkog]] elementa na podrucju Balkana još nije došlo. Za ovaj period, od nalaza u Crnoj Gori karakteristične su sjekire "albansko-dalmatinskog" i "skadarskog" tipa. Postoji uticaj razvijenih kultura oblasti [[Egejsko more|Egeja]] i intezivne trgovačke veze s mikenskom kulturom. Naselja iz ovog perioda su kod Crvene stijene, Ceret (kraj Zognja, [[Ulcinj]]) Bijedića (kod B. Polja) i Beran-krša, kraj Berana. Predstave jelena na zidu okapine u Lipcima ([[Boka kotorska]]) također pripadaju ovom dobu. ===Rimljani=== Prvi poznati stanovnici Crne Gore bili su [[Iliri]], koji su polovicom III. st. pr. Kr. stvorili državu sa središtem oko Boke kotorske i [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]]. Za [[Agron|kralja Agrona]] (prije 230. pr. Kr.) protezala se približno od [[Neretva|Neretve]] na sjeverozapadu do granice [[Epir]]a na jugoistoku, a nakon rata s [[Rimsko Carstvo|Rimljanima]] za [[Teuta|Teute]] (229. do 228. pr. Kr.) smanjena je približno na područje današnje Crne Gore. Pod rimsku vlast došla je 167. pr. Kr. pa je od početka I. st. uključena u rimsku provinciju [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]], a od 297. Prevalis. U VII. st. ===Dolazak Slavena i prve kneževine=== [[Slaveni]] su naselili to područje, koje se u izvorima do kraja X. st. nazivalo [[Duklja|Dukljom]], od XI. st. [[Zeta|Zetom]], a od XIV. st. Crnom Gorom. Prva (vazalna) državna organizacija u Duklji nastala je u IX. st., za [[Sveti Vladimir|kneza Vladimira]] (oko 970. – 1016.) došla je pod vlast makedonskog cara [[Samuilo (car)|Samuila]], a potom [[Bizant]]a. Knez [[Vojislav]] (od 1031.) oslobodio je Zetu od bizantske vlasti, a njegov je sin Mihajlo (oko 1050. – 1082.) postavio temelje prvoj samostalnoj zetskoj državi i 1077. od pape Grgura VII. dobio kraljevske insignije. Za njegova sina [[Bodin]]a (1082. – 1101.) [[Zeta]] je bila na vrhuncu moći (obuhvaćala je [[Raška|Rašku]], [[Bosna|Bosnu]], [[Trebinje]] i [[Hum (Bugojno, BiH)|Hum]]), ali se nakon njegove smrti raspala. To je iskoristio srpski veliki župan [[Stefan Nemanja]] i do [[1189.]] osvojio Zetu koja je ostala pod srpskom vlašću više od jednog i pol stoljeća. S raspadom srpske države Zeta se osamostalila [[1361.]] s feudalcima [[Balšići]]ma koji su postupno širili svoju vlast. Nakon smrti [[Balša III.|Balše]] III. (1421.) vlast u Zeti naslijedio je despot [[Stefan Lazarević]]. ===Ratovi s osmanlijama=== [[Datoteka:Устанак_Црногораца.jpg|mini|upright|Ustanak Crnogoraca protiv [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]]]] Nakon pada despotovine [[1439.]], [[Mletačka Republika]] osvojila je Zetsko primorje, njezinu vrhovnu vlast u Gornjoj Zeti priznali su [[Crnojevići]], a [[1444.]] to je učinio i [[Stefan Crnojević]]. Njegov sin Ivan (1465. – 1490.) napustio je Mlečane, ali kad su [[Skadar]] i [[Žabljak]] 1479. pali u ruke Osmanlijama, nakratko se sklonio u Italiju. Njegovi sinovi upravljali su zemljom kao osmanski vazali, Đurađ (1490. – 1496.) i brat mu Stefan (1496. – 1499.), kada je Crna Gora pripojena Skadarskomu sandžaku. Poseban položaj u odnosu prema Skadarskomu sandžaku stekla je 1513., kada je za crnogorskoga sandžakbega postavljen Skender-beg (Staniša), sin Ivana Crnojevića. Od početka XVII. st. vodstvo u borbi protiv Osmanlija preuzeli su mitropoliti Cetinjske mitropolije; Crnogorci su sudjelovali u mletačko-turskim ratovima (Ciparski 1570. – 1573., Kandijski 1645. – 1669., Morejski 1684. – 1699.) i 1688. zbacili fiktivnu sultanovu vlast, a pod [[Danilo Petrović Njegoš|vladikom Danilom]] (1697. – 1735.) proveli istrjebljenje islamiziranih sunarodnjaka koji se nisu vratili kršćanstvu ([[Istraga poturica]]). Vladike su nastojali suzbiti plemenske sukobe i krvnu osvetu i ujediniti plemena putem Jedinokupnog sabora svih plemenskih glavara, a njegove odluke za vladike Danila Petrovića-Njegoša postaju obvezne za sva plemena, zatim su uspostavljene veze s [[Rusija|Rusijom]], pa je Crna Gora kao saveznik 1711. ratovala protiv [[Osmansko carstvo|Osmanlija]]. ===Vladavina dinastije Petrović=== [[Datoteka:Petar II Petrovic-2.JPG|mini|upright|[[Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)|Petar II. Petrović Njegoš]]]] God. 1717. u Crnoj Gori ustanovljeno je guvernadurstvo koje je imalo poslužiti širenju mletačkog utjecaja i posredovanja u trgovini. Nakon Danilove smrti 1735. [[Arhiepiskopija cetinjska|vlast cetinjskih mitropolita]] postala je nasljednom, pa je Crnom Gorom počela vladati [[Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)|Dinastija Petrović]]. Izgradnji središnje državne vlasti pridonio je [[Šćepan Mali]] (1768. – 1774.), koji je smanjio krvnu osvetu, 1771. uveo prvi stalni sud od 12 plemenskih glavara, sastavio prvi stalni oružani odred (tjelesnu stražu). Njegov primjer slijedio je [[Petar I. Petrović-Njegoš]] (1781. – 1830.), komu je [[1797.]] povjereno upravljanje vanjskom politikom i zapovjedništvo nad crnogorskom vojskom; uspostavio je 1798. središnje sudsko tijelo, Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog, i osnovao svoju naoružanu stražu, tzv. [[Perjanici|perjanike]], prvu crnogorsku žandarmeriju, te donio ''Zakonik opšči crnogorski i brdski'' i uveo plaćanje poreza po kućama. Nakon pobjede nad Osmanlijama [[1813.]] Skupština Crnogoraca i Bokelja u Dobroti 29. listopada 1813. proglasila je ujedinjenje Crne Gore i Boke, ali je odlukom [[Bečki kongres|Bečkoga kongresa 1815.]] [[Boka kotorska]] postala dio Kraljevstva Dalmacije pod austrijskom vlašću. Petar II. Petrović-Njegoš (1831. – 1851.) u potpunosti je proveo centralizaciju državne vlasti, osnovao (1831.) Praviteljstvujušči senat kao vrhovni zemaljski sud, 1832. ukinuo guvernadurstvo, uveo kapetanske sudove i u svojim je rukama ujedinjavao zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast. Senat, gvardija i perjanici postali su prvi stalni organi središnje državne vlasti u Crnoj Gori. God. [[1834.]] ponovno je osnovana na Cetinju tiskara, a 1842. utvrđene su granice između Crne Gore i Austrije. Petrovićev nasljednik Danilo (1851. – 1860.) proglasio se [[1852.]] knjazom. ===Berlinski kongres i samostalnost=== [[Datoteka:Kralj i kraljica u krugu sire familije.jpg|mini|desno|Kralj [[Nikola I. Petrović Njegoš]] s članovima obitelji. Crnogorska vladarska dinastija Petrović Njegoš skoro 200 godina kontinuirano je vladala Crnom Gorom. ]] Crna Gora je 1859. stekla samostalnost, a 1876. crnogorska vojska zauzela je [[Nikšić]], [[Bar]], [[Ulcinj]], te otoke na Skadarskom jezeru. [[Sanstefanski mir|Mirom u San Stefanu 1878.]] Crnoj Gori zajamčena je neovisnost, a na [[Berlinski kongres|Berlinskome kongresu]] dodijeljeni su joj gradovi Nikšić, Kolašin, Spuž, Podgorica, Žabljak, Bar te Plav i Gusinje (koji su 1880. zamijenjeni za Ulcinj). Još [[1871.]] započinje organizacija modernog administrativnog državnog aparata. Uspostavlja se uprava za unutarnje poslove, financije i vojsku; osniva se Knjaževska kancelarija za inostrana djela; [[1879.]] ukinut je [[Senat]], a organizirana su ministarstva i Veliki sud, [[Nikola I. Petrović Njegoš|knez Nikola]] je [[1905.]] oktroirao ustav, a [[1906.]] provedeni su izbori za Zakonodavnu skupštinu. U političkom životu, pod utjecajem iz Srbije, djelovao je Klub narodne stranke (klubaši) i vladina Prava narodna stranka (pravaši). Nakon otkrivanja urote za uklanjanje kneza Nikole (bombaška afera), knez se obračunao s klubašima 1908., a bili su poremećeni i odnosi sa Srbijom. Godine 1910., Crna Gora proglašena je [[Kraljevina Crna Gora|kraljevinom]], što je dovelo do njezina udaljavanja od [[Kraljevina Srbija|Srbije]], [[Rusko Carstvo|Rusije]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i približavanja Italiji. ===Prva Jugoslavija=== [[Datoteka:Petar_II_Petrović-Njegoš_mausoleum_08.jpg|mini|Njegošev mauzolej na Lovćenu jedan je od simbola crnogorske nacije]] Sudjelovala je u I. [[Prvi balkanski rat|balkanskom ratu 1912. – 1913.]] i [[Bukureštanski mir 1812.|mirom u Bukureštu 1913.]] dobila [[Berane]] (Ivangrad), [[Bijelo Polje]], Gusinje, [[Pljevlja]], [[Plav]], [[Tuzi]] i dio Skadarskog jezera. U I. svjetskom ratu, kao saveznicu Srbije, okupirala ju je austrougarska vojska 1916., a kralj i veći dio vlade otišli su u Italiju. Predsjednik nove emigrantske crnogorske vlade [[Andrija Radović]] pregovarao je sa srpskom vladom o ujedinjenju Crne Gore sa Srbijom i osnovao Crnogorski odbor za narodno ujedinjenje, a [[Podgorička skupština|Velika narodna skupština u Podgorici 26. studenoga 1918.]] svrgnula je dinastiju Petrović-Njegoš i proglasila ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom; time je crnogorska država de facto prestala postojati, a njezin je teritorij uključen u sastav srpske države. Osim represije, u zemlji su se pogoršavale gospodarske prilike i raslo nezadovoljstvo u narodu, pa su otpori režimu sporadično trajali do [[1925.]] Nakon zavođenja [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature 1929.]] [[kralj Aleksandar]] zabranio je rad svim političkim strankama. Zakonom o nazivu i podjeli [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] od 3. listopada 1929. stvorena je [[Zetska banovina]], kojoj je po Ustavu iz 1931. pripadala današnja Crna Gora, istok [[Hercegovina|Hercegovine]], zapad [[Kosovo|Kosova]], [[Sandžak]] i okolica [[Dubrovnik]]a. === Drugi svjetski rat === [[Datoteka:Borbe_za_oslobo%C4%91enje_Crne_Gore.jpg|mini|Crnogorski partizani u oslobodilačkoj borbi.]] Napadom sila Osovine, Crnu Goru okupirala je [[Italija]], koja je anektirala Boku kotorsku, a neke granične dijelove [[Albanija]]. Pod protektoratom Italije Crnogorska federalistička stranka pripremala je uspostavu crnogorske države, Nezavisne Crne Gore, koju je 12. srpnja [[1941.]] proglasio Crnogorski sabor. Protivnici osamostaljenja Crne Gore (pripadnici [[KPJ]] i [[četnici]]) započeli su sutradan ustanak. Ustanici su se podijelili na partizane, pod vodstvom [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]], i na četnike koji su nastupali s velikosrp. pozicija i od jeseni 1941. surađivali s Talijanima. Nakon kapitulacije Italije, partizanske snage zauzele su područje između Lima i Zete, a Nijemci su u ostalom dijelu uspostavili upravu pod svojim nadzorom. U [[Kolašin]]u je 15. studenog [[1943.]] održana skupština Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja (AVNO), koja je izabrala Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja (ZAVNO) i delegate za II. zasjedanje [[AVNOJ]]-a. ZAVNO je 13. srpnja. [[1944.]] prerastao u [[Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja|Crnogorsku antifašističku skupštinu narodnog oslobođenja (CASNO)]], koja je na zasjedanju 15. travnja 1945. konstituirana u Crnogorsku narodnu skupštinu. Borbe za Crnu Goru završene su u siječnju [[1945.]], kada su jedinice NOV-a ovladale cijelim crnogorskim područjem. === Druga Jugoslavija === [[Datoteka:Hotel Slavija, 1979 Yugoslavia Earthquake.jpg|mini|Posljedice [[Potres u Crnoj Gori 1979.|potresa na crnogorskoj obali 1979.]]]] Nakon II. svjetskog rata, u sastavu [[SFRJ|SFR Jugoslavije]], Crna Gora dobila je skupštinu (15. travnja 1945.) i republički ustav (31. prosinca 1946.). Srbiji je [[1945.]] ustupila Metohiju, što joj je kompenzirano stjecanjem većega primorja (južnog dijela austrijske Dalmacije do 1918. i bosanskohercegovačkoga koridora do mora preko Sutorine). Tijekom 1946. kolonizirano je iz Crne Gore u Vojvodinu oko 45.000 st. Ustavnim promjenama [[1963.]] i [[1974.]] Crna Gora unaprijedila je svoju državnost i stekla snažniji položaj u federaciji. ===Zajednica sa Srbijom i obnova samostalnosti=== {{glavni|Republika Crna Gora (1992. – 2006.)}} [[Datoteka:Independent_montenegro.jpg|mini|lijevo|Proslava crnogorske neovisnosti 2006. na Cetinju.]] Na prvim višestranačkim izborima krajem [[1990.]] pobijedio je [[Savez komunista Crne Gore]] (koji se preimenovao u Demokratsku partiju socijalista). [[Momir Bulatović]] bio je izabran za predsjednika Predsjedništva ([[1993.]] za predsjednika države), a premijer je postao [[Milo Đukanović]]. Od uspona na vlast, početkom [[1991.]], oni su podržavali politiku [[Beograd]]a u [[Raspad SFRJ|jugoslavenskom raspadu]] (crnogorski rezervisti sudjelovali su u napadima na dubrovačko primorje) kao i stvaranje SR Jugoslavije [[1992.]] kao srbijansko-crnogorske federacije. Tijekom 1992. – 1996. Crna Gora podnosila je međunarodne ekonomske sankcije UN-a nametnute Jugoslaviji, a dio crnogorske vlasti nastojao se odmaknuti od srbijanskog predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] (od [[1997.]] predsjednik SR Jugoslavije). To je vodilo stranačkomu raskolu (1997.) i političkom sukobu Bulatovića (sklona Miloševiću) s Đukanovićem, koji Crnu Goru nastoji osloboditi od srbijanskog pritiska, otvoriti je zapadnim investicijama i učiniti ravnopravnom unutar savezne države. Na predsjedničkim izborima potkraj [[1997.]] i na parlamentarnim izborima polovicom 1998. pobijedili su Đukanović i njegova reformistička koalicija, što je osnažilo orijentaciju za većom samostalnošću Crne Gore. Politička suprotstavljanja pojačao je izbor Bulatovića za premijera SR Jugoslavije (1998.) te crnogorsko odbijanje nekih saveznih zakona. Tijekom napada [[NATO-ovo bombardiranje SRJ|NATO-a na Jugoslaviju (1999.)]] crnogorska je vlast svoj teritorij nastojala održati izvan sukoba, čime se suprotstavila saveznoj vladi i jugoslavenskoj vojsci. [[Datoteka:Under_Secretary_Shannon_Poses_for_a_Photo_With_Montenegro%27s_Prime_Minister_Markovic,_Montenegro%27s_Foreign_Minister_Darmanovic,_and_NATO_Secretary-General_Stoltenberg_at_a_Ceremony_in_Washington_(34734796140).jpg|mini|Potpisivanje protokola o ulasku Crne Gore u [[NATO]], Washington, 2017.]] U ožujku [[2003.]] [[SR Jugoslavija]] je reorganizirana u državnu zajednicu Srbiju i Crnu Goru. Nakon referenduma o neovisnosti (21. svibnja 2006), Crna Gora je 3. lipnja [[2006.]] proglasila neovisnost. Na parlamentarnim izborima 2002., 2006., 2009. i 2012. pobijedila je koalicija koju je vodila [[Demokratska partija socijalista]] (DPS) na čelu s M. Đukanovićem; od [[2003.]] predsjednik države je bio njezin kandidat [[Filip Vujanović]]; pobijedio i na predsjedničkim izborima u travnju 2013. Od proglašenja neovisnosti (2006), crnogorska državna politika usmjerena je na približavanje Europskoj uniji i [[NATO]]-u. Odnosi sa Srbijom pogoršali su se [[2008.]] s crnogorskim priznavanjem državnosti Kosova; to je opteretilo i odnos prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, utjecajnoj u Crnoj Gori (sporno je i djelovanje kanonski nepriznate Crnogorske pravoslavne crkve). === Novija previranja === Nakon [[Krimska kriza|ruske aneksije Krima (2014.)]] Crna Gora uvodi sankcije [[Rusija|Rusiji]], u skladu s politikom Europske unije. U listopadu [[2015.]] masovni prosvjed u Podgorici predvodi [[Demokratski front]] (koalicija oporbenih stranaka i organizacija); vlast optužuje za korupciju i nepotizam, protivi se približavanju NATO-u i zagovara prorusku politiku. U vrijeme crnogorskih parlamentarnih izbora u listopadu 2016. je spriječen pokušaj državnog udara, u kojemu su sudjelovali agenti koji su bili državljani Srbije i Rusije. Očiti cilj državnog udara je bio da se spriječi pristupanje Crne Gore [[NATO|NATO-paktu]]. Na dugogodišnje zatvorske kazne osuđeno je 14 ruskih, srpskih i crnogorskih državljana.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.soa.hr/files/file/javno-izvjesce-2018.pdf |title=Javno izvješće SOA-e za 2017. godinu, str. 16 |publisher=Središnja obavještajna agencija |accessdate=26. kolovoza 2020.}}</ref> Tijekom suđenja koje je trajalo oko godinu i pol dana održano je 170 sudskih ročišta, koja su prenošena putem televizije.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/svi-optuzeni-za-pokusaj-drzavnog-udara-u-crnoj-gori-proglaseni-krivima-1318143 |title=Svi optuženi za pokušaj državnog udara u Crnoj Gori proglašeni krivi |author=HINA |date=9. svibnja 2019. |publisher=Večernji list |accessdate=26. kolovoza 2020.}}</ref> [[Datoteka:Protest in Kotor, Jan 2020.jpg|mini|Klerikalni protesti pristaša Srpske pravoslavne crkve protiv novog zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori 2020.]] DPS je na tim izborima ponovno osvojio najviše glasova (drugi je Demokratski front), te stvara koalicijsku vladu koju vodi premijer Duško Marković; predsjednik DPS-a Milo Đukanović održao je vodeći politički utjecaj (premijer 2008. – 2010. i 2012. – 2016.). Početkom lipnja 2017. Crna Gora je primljena u [[NATO]]. Rusija je proširenje NATO-a na Crnu Goru pratila s negodovanjem,<ref>{{Citiranje weba |url=https://volimpodgoricu.me/2016/05/22/rusija-pojacala-prijetnje-crnoj-gori/ |title=Rusija pojačala prijetnje Crnoj Gori |author=Marko Komlenac |language=Crnogorski |publisher=22. svibnja 2016. |accessdate=26. kolovoza 2020.}}</ref> te predstavlja nezadovoljstvo Rusije i njoj sklonih političkih snaga u samoj Crnoj Gori opterećenje za Crnu Goru.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vijesti.me/vijesti/politika/135114/dukanovic-moskva-ima-problem-sa-crnogorskom-orijentacijom-ka-nato-u |title=Đukanović: Moskva ima problem sa crnogorskom orijentacijom ka NATO-u |author=MINA |date=24. ožujka 2016. |language=Crnogorski |accessdate=26. kolovoza 2020.}}</ref> Sjedinjene Američke Države iskazuju podršku Crnoj Gori u odbijanju ruskih pritisaka.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.jpost.com/Breaking-News/Pompeo-stops-in-Montenegro-to-discuss-NATO-Russian-interference-603694 |title=Pompeo stops in Montenegro to discuss NATO, Russian interference |author=Reuters |date=26. kolovoza 2020. |language=engleski |publisher=The Jerusalem Post |accessdate=26. kolovoza 2020.}}</ref> Ni odnosi Crne Gore sa susjednom [[Srbija|Srbijom]] nisu lišeni napetosti,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.blic.rs/vesti/politika/odnosi-srbije-i-crne-gore-sve-losiji-otkrivamo-sta-je-srpskom-ambasadoru-receno-u/3z45206 |title=ODNOSI SRBIJE I CRNE GORE SVE LOŠIJI Otkrivamo šta je srpskom ambasadoru rečeno u crnogorskom ministarstvu posle HITNOG POZIVA |author=Danijela Luković |date=21. lipnja 2019. |language=srpski |publisher=Blic.rs |accessdate=26. kolovoza 2020.}}</ref> ali su s [[Kosovo]]m izgrađeni bliski odnosi,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.rtcg.me/vijesti/podgorica/231365/odlicni-odnosi-crne-gore-i-kosova.html |title=Odlični odnosi Crne Gore i Kosova |date=19. veljače 2019. |language=crnogorski |publisher=RTCG |accessdate=26. kolovoza 2020.}}</ref> a uspostavljena je i dobra suradnja sa susjednim članicama NATO-a [[Albanija|Albanijom]] i [[Hrvatska|Hrvatskom]],<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/inaugurirana-jadranska-trilaterala-hrvatske-albanije-i-crne-gore-stier-imat-cemo-i-summite-1148768 |title=Inaugurirana Jadranska trilaterala Hrvatske, Albanije i Crne Gore. Stier: Imat ćemo i summite |author=HINA |date=10. veljače 2017. |publisher=Večernji list |accessdate=26. kolovoza 2020.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://mup.gov.hr/vijesti-8/sastanak-ministara-unutarnjih-poslova-hrvatske-albanije-i-crne-gore/283148 |title=Sastanak ministara unutarnjih poslova Hrvatske, Albanije i Crne Gore |date=22. siječnja 2019. |publisher=MUP RH |accessdate=26. kolovoza 2020.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.glasamerike.net/a/prijateljstvo-i-neraskidive-veze-crne-gore-i-albanije-/4464984.html |title="Prijateljstvo i neraskidive veze Crne Gore i Albanije" |author=Nebojša Redžić |date=3. srpnja 2018. |language=crnogorski |publisher=VOA |accessdate=26. kolovoza 2020.}}</ref> kao i s [[Italija|Italijom]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://m.cdm.me/politika/uspjesna-saradnja-vazduhoplovstava-i-mornarica-crne-gore-i-italije/ |title=Uspješna saradnja vazduhoplovstava i mornarica Crne Gore i Italije |date=5. lipnja 2019. |language=crnogorski |publisher=CDM |accessdate=26. kolovoza 2020.}}</ref> Na parlamentarnim izborima krajem kolovoza 2020. godine pobijedila je – s malom većinom – oporbena koalicija predvođena prosrpskim i proruskim Demokratskim frontom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/milo-djukanovic-nakon-tri-desetljeca-izgubio-vlast-u-crnoj-gori---618461.html |title=Čelnik prosrpske koalicije proglasio pobjedu, Đukanović još ne priznaje poraz: "Borba još uvijek traje" |author=HINA |date=31. kolovoza 2020. |publisher=Dnevnik.hr |accessdate=3. rujna 2020.}}</ref> U iščekivanju smjene vlasti, političko i sigurnosno stanje u zemlji se ne doima stabilnim.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/odvjetnik-o-stanju-u-crnoj-gori-situacija-se-otela-kontroli/2209643.aspx |title=Odvjetnik o stanju u Crnoj Gori: Policija se otela kontroli, prijeti krvoproliće |author=Vladimir Matijanić |date=2. rujna 2020. |publisher=Index.hr |accessdate=3. rujna 2020.}}</ref> U zemlji kojoj dužnost predsjednika obnaša [[Milo Đukanović]], dugogodišnji prozapadno orijentirani premiijer, vladu sa [[Zdravko Krivokapić|Zdravkom Krivokapićem]] na čelu formira šarolika koalicija predvođena prosprskim [[Demokratski front|Demokratskim frontom]].<ref>[https://www.portalanalitika.me/clanak/danas-izbor-nove-vlade "Krivokapić: Vlada će trajati četiri godine, zahtijevaćemo transparentan rad funkcionera"], 4. prosinca 2020., "Analitika" (crnogorski), pristupljeno 23. lipnja 2021.</ref> U travnju 2021. godine, nastupa ozbiljnija kriza vlade, kada je premijer Zdravko Krivokapić od parlamenta - nakon zahtjeva diplomacije SAD-a - zatražio da smijeni ministra pravosuđa Vladimira Leposavića - nakon što je ovaj negirao srpski [[genocid u Srebrenici]]. Parlament je u lipnju 2021. god. smijenio ministra Leposavića te donio rezoluciju kojom osuđuje genocid u Srebrenici, ali tek uz potporu oporbenih stranaka prijedlozima vlade - koje nije podržao Demokratski front, kao najveća stranka vladajuće koalicije.<ref>"[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/crna-gora-opet-u-krizi-svi-su-mislili-da-je-milo-dukanovic-politicki-mrtav-ali-vratio-se-u-velikom-stilu-i-rusi-prosrpsku-vlast-vucic-postaje-nervozan-1106910 Crna Gora opet u krizi: svi su mislili da je Milo Đukanović politički mrtav, ali vratio se u velikom stilu i ruši prosrpsku vlast. Vučić postaje nervozan..."], Davor Krile, "Slobodna Dalmacija", Pristupljeno 23. lipnja 2021.</ref> ==Zemljopis== {{Glavni|Zemljopis Crne Gore}} ===Glavni zemljopisni podaci=== [[Datoteka:Koplje,_Sjeverni_and_Veliki_vrh.jpg|mini|Koplje, Sjeverni i Veliki vrh (2490 m), [[Prokletije]]]] [[Datoteka:Galia (Galija) beach, Montenegro may 2021 (6).jpg|mini|Galija, plaža pored Budve]] * Najduža [[Rijeka (vodotok)|rijeka]]: [[Zeta (rijeka)|Zeta]]. * Najduža [[obala]]: Velika Plaža, [[Ulcinj]] – 13.000 metara * Najviši [[vrh]]ovi: :* [[Bobotov Kuk]] ([[Durmitor]]) – 2522 m :* [[Maja Rozit]] ([[Prokletije]]) – 2522 m * Najveće [[jezero]]: [[Skadarsko jezero|Skadarsko]] – 391&nbsp;km² * Najdublji [[kanjon]]: [[Kanjon Tara|Tara]] – 1300 m * Najveći [[zaljev]]: [[Boka kotorska|Bokokotorski]] Površina joj iznosi 13 800 kvadratnih kilometara (još uvijek postoje teritorijalni sporovi s [[Hrvatska|Hrvatskom]] oko [[Prevlaka|Prevlake]]). Dijeli se na [[općina|općine]]. Crna Gora se rasprostire od visokih vrhova na granici sa [[Srbija|Srbijom]], [[Kosovo]]m i [[Albanija|Albanijom]], a širi se velikom ravnicom koja se prostire nekoliko kilometara. Ravnica grubo nestaje na [[jug]]u, gdje se [[Lovćen]] i [[Orjen]] naglo urušavaju u [[Boka kotorska|Bokokotorski zaljev]]. Stara Crna Gora prostrana je krška zaravan (800 do 1000 m) nagnuta prema depresiji Skadarskoga jezera. Obuhvaća Katunski krš te Cetinjsko (7&nbsp;km²), Grahovsko (6,4&nbsp;km²), Njeguško (3,3&nbsp;km²) i Dragaljsko polje. Od mora je odvojena primorskim gorjem: [[Orjen]] (1893 m), Lovćen (1749 m), Rumija (1594 m), a od unutrašnjosti Golijom (1942 m), Lukavicom (2141 m) i Maganikom (2123 m). Uglavnom je građena iz krednih vapnenaca. Brda se ističu visinom (prosječno 1400 do 1700 m). Prevladavaju otvoreni ravnjaci s planinama višima od 2000 m: [[Durmitor]] (Bobotov kuk, 2522 m), Volujak (2254 m), Ljubišnja (2238 m), [[Sinjajevina]] (2253 m), [[Bjelasica]] (2137 m). Građena su od trijaskih naslaga i od škriljevaca. To je gotovo nenaseljeno područje. Gušće je naseljeno samo niže područje dolina rijekâ Ćeotine (Pljevaljska kotlina; dio Sandžaka), Tare, Lima i Ibra. [[Datoteka:ISS028-E-18559_-_View_of_Montenegro.jpg|mini|Satelitski snimak Crne Gore i susjednih država]] Sjeveroistočno škriljavo gorje područje je jugoistočno od Sinjajevine, a obuhvaća Komove (2487 m) i [[Prokletije|Prokletiju]] (Maja Rozit, 2522 m). Građeno je od nepropusnih permskih i karbonskih škriljevaca. Središnji nizinski prostor obuhvaća područje [[Skadarsko jezero|Skadarske zavale]], dolinu donjega toka rijeke Zete (240&nbsp;km²) i [[Nikšićko polje]] (48&nbsp;km²). Ondje je prirodno središte i raskrižje putova iz zaleđa (doline Zete i [[Morača|Morače]]) prema primorju. Povoljan položaj i slobodan prostor omogućuju razvoj Podgorice, glavnog grada. Najveći dio ravnice pokriven je debelim pokrovom sterilnoga fluvioglacijalnog šljunka. Područje oko Skadarskoga jezera močvarno je i neplodno. [[Datoteka:Lake_Skadar,_Montenegro.jpg|mini|desno|[[Skadarsko jezero]]]] [[Datoteka:Montenegrin_coast,_Montenegro_93.jpg|mini|desno|Crnogorska obala Jadranskog mora]] Primorje. [[Crnogorsko primorje]] obuhvaća uski obalni pojas od poluotoka Oštre (Hrvatska) do ušća rijeke Bojane (granica prema [[Albanija|Albaniji]]) te zaljev [[Boka kotorska|Boku kotorsku]]. Crna Gora velikim dijelom otvoreno izlazi na [[Jadransko more]]. ===Nacionalni parkovi=== {{glavni|Nacionalni parkovi Crne Gore}} * [[Nacionalni park Durmitor]] * [[Nacionalni park Biogradska gora]] * [[Nacionalni park Lovćen]] * [[Nacionalni park Skadarsko jezero]] Najveći gradovi u Republici Crnoj Gori su: ==Rijeke i jezera== [[Datoteka:Río Moraca, norte de Podgorica, Montenegro, 2014-04-14, DD 10.JPG|mini|Kanjon rijeke Morače]] Rijeke pripadaju sljevu Crnoga ([[Lim]], Ćeotina, [[Ibar]], [[Piva]]) i Jadranskoga ([[Morača]], [[Zeta]], [[Bojana]]) mora. Najdulje su: Lim (217&nbsp;km, od toga 86&nbsp;km u Crnoj Gori), Tara (146,4&nbsp;km), Ćeotina (Ćehotina, Ćotina; 125&nbsp;km, od toga 100&nbsp;km u Crnoj Gori), Morača (99,5&nbsp;km) i njezin pritok [[Zeta]] (65&nbsp;km), Piva (78&nbsp;km) te Bojana (40&nbsp;km, od toga 30&nbsp;km u Crnoj Gori). Osim [[Skadarsko jezero|Skadarskoga jezera]] (391&nbsp;km², od toga 243,1&nbsp;km² u Crnoj Gori) postoji i više manjih planinskih jezera: Šasko (3,6&nbsp;km), Plavsko (1,99&nbsp;km²), Crno (0,52&nbsp;km²), Biogradsko (0,25&nbsp;km²), Kapetanovo, Vražje, Zminičko, Sušičko i dr. ==Klima== Klima je u primorju sredozemna, u Skadarskoj zavali submediteranska, a u unutrašnjosti umjereno kontinentska do planinska. Srednja srpanjska (ljeto) temperatura u primorju, submediteranskom području Skadarske zavale i doline rijeke Zete iznosi oko 26&nbsp;°C, u nižim područjima unutrašnjosti 18 do 20&nbsp;°C, a na visokim planinama ([[Durmitor]], [[Bjelasica]], [[Visitor]], [[Sinjajevina]] i dr.) 10 do 14&nbsp;°C. Srednja siječanjska (zima) temperatura najviša je u primorju (8&nbsp;°C) i submediteranskim dijelovima (4 do 5&nbsp;°C); u unutrašnjosti i na planinama kreće se od 0 ° do –7&nbsp;°C. Godišnja količina oborina najveća je u planinskom području primorskoga zaleđa ([[Orjen]], [[Lovćen]]; oko 5000&nbsp;mm), gdje u izrazito kišnim godinama padne i do 8000&nbsp;mm oborina (Crkvice na Orjenu). Primorje prima 1200 do 2000&nbsp;mm oborina, a samo krajnji sjeveroistok 800 do 1000&nbsp;mm. ==Stanovništvo== [[Datoteka:MontenegroEthnic2011.PNG|mini|Stanovništvo Crne Gore 2011.]] Prema popisu iz 2011. Crna Gora ima 625 266 st. Gustoća naseljenosti iznosi 44,9 st./km² (2011.). Najgušće je naseljeno (100 do 200 st./km²) primorje te Podgorica s okolicom. Unutrašnjost Crne Gore (sjeverni, zapadni i sr. dijelovi) imaju naseljenost do 40 st./km² (mjestimice do 20 st./km²). Najveći dio stanovništva ispovijeda pravoslavlje (72,0 %), zatim islam (19,0 %), katoličanstvo (3,0 %) i dr. (6,0 %, 2011). Porast stanovništva iznosi 0,1 % (2005. – 2011.) i niži je od prirodnog prirasta stanovništva (0,29 % ili 2,9 ‰, 2010); natalitet iznosi 12,0 ‰ (2010.), mortalitet 9, 1‰ (2010.), a mortalitet dojenčadi 7,2 ‰ (2010). Stanovništvo je u prosjeku staro; u dobi do 14 godina je 19,2 % st., od 15 do 59 godina 62,5 %, a u dobi od 60 i više godina 18,3 % st. (2011.). Očekivano trajanje života iznosi 71,2 godina za muškarce, odn. 76,1 godina za žene (2008.). Nacionalni sastav Crne Gore, prema službenim rezultatima popisa [[2011.]] koje je objavio ''Zavod za statistiku Crne Gore – Monstat'', su: * [[Crnogorci]] 44,98 % * [[Srbi]] 28,73 % * [[Bošnjaci]] 8,65 % * [[Albanci]] 4,91 % * [[Muslimani]] 3,31 % * [[Romi]] 1,01 % * [[Hrvati]] 0,97 % * neizjašnjeni 4,87 %<ref>[http://www.monstat.org/userfiles/file/popis2011/saopstenje/saopstenje%281%29.pdf Službeno izvješće Zavoda za statistiku Crne Gore – MONSTATA o rezultatima popisa 2011.g.] {{pdf}}</ref> {| style="text-align:center; width:97%; margin-right:10px; font-size:90%" |- ! align=center style="background:#f5f5f5;" | Rd. br. ! align=center style="background:#f5f5f5;" | Grad ! align=center style="background:#f5f5f5;" | Populacija ! align=center style="background:#f5f5f5;" | Rd. br ! align=center style="background:#f5f5f5;" | Grad ! align=center style="background:#f5f5f5;" | Populacija ! rowspan=11 | <br/>[[Datoteka:PodgoricaOverview.jpg|border|180px]]<br/>[[Podgorica]]<br/>[[Datoteka:Nikšić.jpg|border|180px]]<br/>[[Nikšić]]<br/> |- | align=center style="background:#f0f0f0;" | 1. || align="left" | '''[[Podgorica]]''' || 136 473 || align="center" style="background:#f0f0f0;" | 10. || align="left" | '''[[Tivat]]''' || 9467 |- | align=center style="background:#f0f0f0;" | 2. || align="left" | '''[[Nikšić]]''' || 58 212 || align="center" style="background:#f0f0f0;" | 11. || align="left" | '''[[Rožaje]]''' || 9121 |- | align=center style="background:#f0f0f0;" | 3. || align="left" | '''[[Pljevlja]]''' || 21 377 || align="center" style="background:#f0f0f0;" | 12. || align="left" | '''[[Dobrota]]''' || 8169 |- | align=center style="background:#f0f0f0;" | 4. || align="left" |'''[[Bijelo Polje]]''' || 15 883 || align="center" style="background:#f0f0f0;" | 13. || align="left" | '''[[Danilovgrad]]''' || 5208 || |- | align=center style="background:#f0f0f0;" | 5. || align="left" |'''[[Cetinje]]''' || 15 137 || align="center" style="background:#f0f0f0;" | 14. || align="left" | '''[[Tuzi]]''' || 4857 |- | align=center style="background:#f0f0f0;" |6. || align="left" | '''[[Bar (grad)|Bar]]''' || 13 719 || align="center" style="background:#f0f0f0;" | 15. || align="left" | '''[[Mojkovac]]''' || 4120 || |- | align=center style="background:#f0f0f0;" | 7. || align="left" | '''[[Herceg Novi]]''' || 12 739 || align="center" style="background:#f0f0f0;" | 16. || align="left" | '''[[Škaljari]]''' || 4002 |- | align=center style="background:#f0f0f0;" | 8. || align="left" | '''[[Berane]]''' || 11 776 || align="center" style="background:#f0f0f0;" | 17. || align="left" | '''[[Igalo]]''' || 3754 |- | align=center style="background:#f0f0f0;" | 9. || align="left" | '''[[Budva]]''' || 10 918 || style="background:#f0f0f0;" | 18. || align="left" | '''Bijela''' || 3748 |- | colspan="6" align=center style="background:#f5f5f5;" | 2011. godina<ref>http://www.monstat.org/userfiles/file/popis2011/saopstenje/knjiga_prvi%20rezultati(1).pdf</ref> |} {{glavni|Nacionalno izjašnjavanje na popisima u Crnoj Gori}} ===Teritorijalna rasprostranjenost stanovništva=== [[Datoteka:Distribution of Montenegro cultural communities.png|mini|upright=1.2]] * [[Crnogorci]] su rasprostranjeni širom države, apsolutna ili relativna većina stanovništva su u Podgorici, Cetinju, Danilovgradu, Nikšiću, Kolašinu, Mojkovcu, Šavniku, Žabljaku, Budvi, Baru, Kotoru, Tivtu; * [[Srbi]] su relativna većina u Herceg Novom, Beranama, Bijelom Polju, a apsolutna u većina u Pljevljima, Plužinama i Andrijevici. * [[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]] i [[Muslimani (narodnost)|narod Muslimana]] su apsolutna većina u Rožajama i Plavu; * [[Albanci]] su većina u Ulcinju. * [[Hrvati]] žive u Boki kotorskoj. U [[grad]]u [[Ulcinj]]u živi i nekoliko crnoputih potomaka [[Saraceni|saracenskih]] robova iz [[Maroko|Maroka]]. Ti ljudi su trag vremena kad je Ulcinj bio uporištem [[Arapi|arapskih]] [[gusari|gusara]]. ==Upravna podjela Crne Gore== {{Glavni|Upravna podjela Crne Gore}} [[Datoteka:Statistical_regions_of_Montenegro.svg|mini|upright=1.2|[[Zemljovid]] upravne razdiobe, općine i statističke regije Crne Gore ]] Crna Gora je podjeljena na 23 općine, glavni grad Podgoricu i staru prijestolnicu [[Cetinje]]. [[1960.]] godine donošenjem Zakona o podjeli Narodne Republike Crne Gore na općine broj općina je smanjen na 20 i ovakva teritorijalna organizacija će ostati nepromijenjena narednih 30 godina. 1990. godine je ponovo formirana općina [[Andrijevica]] a promjena je službeno zaživjela 1. srpnja 1991. godine. [[2005.]] godine donošenjem Zakona o Glavnom gradu Podgorici formirane su gradske općine [[Golubovci]] i [[Tuzi]] (najmanja gradska općina naseljena albanskom većinom). [[2013.]] godine je formirana općina [[Petnjica]]. [[2014.]] godine je formirana općina [[Gusinje]]. <div> === Općine === Općine Crne Gore su: {| border="0" cellspacing="0" cellpadding="5" align="center" | [[Andrijevica]] | [[Bar (grad)|Bar]] | [[Berane]] |- | [[Bijelo Polje]] | [[Budva]] | [[Cetinje]] |- | [[Danilovgrad]] | [[Herceg Novi]] | [[Kolašin]] |- | [[Kotor]] | [[Mojkovac]] | [[Nikšić]] |- | [[Petnjica]] | [[Plav]] | [[Plužine]] |- | [[Pljevlja]] | [[Podgorica]] | [[Rožaje]] |- | [[Šavnik]] | [[Tivat]] | [[Ulcinj]] |- | [[Žabljak (Crna Gora)|Žabljak]] |} </div> ==Politički sustav== [[Datoteka:Milo Đukanović at the Enthronement of Naruhito (1).jpg|mini|lijevo|upright=0.5|Predsjednik Crne Gore [[Milo Đukanović]]]] Prema Ustavu od 22. listopada 2007. Crna Gora je unitarna republika s parlamentarnim sustavom vlasti. Predsjednik republike na čelu je države i vrhovni je zapovjednik oružanih snaga. Biraju ga državljani na općim izborima za mandat u trajanju od 5 godina i za najviše dva mandata. Izvršnu vlast ima Vlada, koju čine predsjednik, potpredsjednici i ministri. Predsjednik republike predlaže predsjednika vlade, kojega imenuje Skupština. Ona imenuje i ministre na prijedlog predsjednika vlade. [[Datoteka:2021_Parliament_of_Montenegro.png|mini|desno|Skupština Crne Gore]] Zakonodavnu vlast ima jednodomna Skupština s 81 zastupnikom. Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi državljani s navršenih 18 godina života. Najvišu sudbenu vlast ima Vrhovni sud, čijega predsjednika imenuje Skupština na zajednički prijedlog predsjednika republike, predsjednika Skupštine i predsjednika vlade. Ustavni sud sastoji se od 7 sudaca biranih za mandat od 9 godina, bez ograničenja u broju mandata. Administrativno je Crna Gora podijeljena na 21 općinu. Državni praznik: Dan državnosti, 13. srpnja (1878.). ==Crnogorska vojska== {{glavni|Vojska Crne Gore}} [[Datoteka:Final_formation_(7168937179).jpg|mini|[[Vojska Crne Gore|Vojnici crnogorske vojske]] sa [[NATO]] saveznicima iz Sjedinjenih Država, [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Albanija|Albanije]], Slovenije i Sjeverne Makedonije tijekom “Immediate Response 2012”, Slunj, Hrvatska]] Vojska Crne Gore sastoji se od kopnene vojske, mornarice i zračnih snaga. Vojska je potpuno profesionalna stalna vojska. Vojska trenutačno održava snagu od 1950 članova aktivnih vojnika. Veći dio svoje opreme i snaga naslijedila je iz vojske Srbije i Crne Gore. Budući da je Crna Gora sadržavala cijelu obalu bivše zajednice, zadržala je praktički cijelu pomorsku snagu. Vojska Crne Gore sudjeluje u misijama [[NATO]]-a u Afganistanu i Iraku. U lipnju 2017. Crna Gora je postala 29. članica NATO- a. ==Gospodarstvo== [[Datoteka:R-1_regional_road_(Montenegro)_07.jpg|mini|[[Boka kotorska]]]] [[Datoteka:Budva-Muntenegru-vedere_de_pe_munte-stitch3.jpg|mini|[[Budva]]]] Nakon primanja u članstvo [[Svjetska banka|Svjetske banke]], [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnoga monetarnog fonda]] ([[2007.]]) i [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]] ([[2011.]]) pokrenut je niz ekonomskih reformi. Od [[2012.]] vode se pregovori za pridruživanje Europskoj uniji. Stopa nezaposlenosti smanjena je s 37 % (2000.) na 10,7 % (2008.), a potom je porasla na 18 % (2014.). Tijekom 2006–13. prosječni udjel siromašnog stanovništva iznosio je 8,3 % (najveći, 11,3 %, bio je 2006. i 2012). Održale su se velike regionalne gospodarske razlike; na sjevernom dijelu nezaposlenost je dvostruko veća u odnosu na središnji i južni dio Crne Gore (sjeverno područje obuhvaća 67 % ukupnoga obradivog zemljišta, 71 % šuma, 70 % stočnog fonda, gotovo sve državne hidropotencijale te zalihe ugljena, olova i cinka). Vrijednost BDP-a ostvernoga [[2014.]] bila je oko 4,6 milijarda USD; BDP po stanovniku iznosio je oko 7400 USD. U sastavu BDP-a najveći je udjel uslužnog sektora (oko 88 %), potom industrije (11 %) i poljoprivrede (1 %). U proizvodnom sektoru vodeća je prerađivačka (aluminij) i prehrambena industrija. Godine 2013. vrijednost izvoza bila je oko 333,2 milijuna USD, a uvoza 1,57 milijarda USD. Vodeći su partneri u izvozu Srbija (35,5 %), [[Hrvatska]] (15,8 %) i [[Slovenija]] (9,5 %). Najviše robe uvozi se iz Srbije (28,5 %), Grčke (8,4 %) i NR Kine (8 %). Godine [[2014.]] vrijednost izvoza bila je oko 300 milijuna USD, a uvoza oko 1,58 milijarda USD. Veličina javnoga duga [[2014.]] bila je 55,8 % BDP-a. ==Turizam== [[Datoteka:Crno_lake.jpg|mini|desno|Planina [[Durmitor]]]] [[Datoteka:Sveti_Stefan_Montenegro_may_2021_(12).jpg|mini|[[Sveti Stefan]], poznati poluotok hotel]] Turizam predstavlja najvažniju gospodarsku djelatnost u Crnoj Gori. Crnu Goru na godišnjem nivou posjeti veliki broj turista. Taj broj je, prema podacima crnogorskog Monstata, u 2013. godini bio gotovo 1.5 milijuna. Turizam u Crnoj Gori novu afirmaciju doživljava posljednjih godina, i praćen je nizom infrastrukturnih projekata, koji Crnu Goru, u perspektivi, čine elitnom turističkom destinacijom za turiste iz cijelog svijeta, prije svega iz regije i drugih europskih zemalja, posebice zemalja članica Europske unije. Iako je Crna Gora površinski mala zemlja, karakteriziraju je pejzaži istinske ljepote visoke planine i duboki kanjoni, široke ravnice, brze rijeke, [[Skadarsko jezero]] i slikovita obala mora. Svake godine privlači sve veći broj turista iz inozemstva. Značajan je razvoj turizma (po udjelu turističkih dolazaka 2014. prednjači Budva s 49,7 %). Primorje i planine, zbog međusobne blizine, doživljavaju se kao cjelina, što se može okarakterizirati kao glavna komparativna prijednost Crne Gore u bogatoj turističkoj ponudi među konkurencijom na tržištu sredozemne i jadranske regije. Općina [[Budva]] s Bečićima, trenutno kvalitativno i kvantitativno predstavlja najznačajniji turistički centar na crnogorskom primorju. Nju slijede [[Bar]] i [[Herceg Novi]]. Prema projekcijama crnogorskog Ministarstva održivog razvoja i turizma, Tivat, s poluotokom Luštice i marinom „Porto Montenegro“ i Ulcinj će, zbog svojih potencijala na Velikoj plaži, Adi Bojani i u zaljevu Valdanos, do [[2020.]] doživjeti ubrzani razvoj i nametnuti se kao primarne destinacije crnogorskog turizma. Posljednjih godina na crnogorskom primoriju gradi se veliki broj ekskluzivnih i po površini velikih hotela. Poput drugih zemalja regije primjetan je nedostatak radne snage u turističkoj djelatnosti. ===UNESCO-ova Svjetska baština=== Mjesta u Crnoj Gori koje je [[UNESCO]] smjestio u [[Svjetska baština|Svjetsku baštinu]] su: * [[Durmitor]] * [[Kanjon Tara]] * Stari grad [[Kotor]] * Kotorski zaljev * stećci ===Promet=== {{glavni|Promet Crne Gore}} [[Datoteka:Bridge Moracica, Montenegro 08.jpg|mini|[[Most Moračica]] najviši je most na zapadnom dijelu [[Balkan|Balkana]], dio buduće autoceste ka granici sa [[Srbija|Srbijom]]]] Cestovna mreža duga je 7835&nbsp;km (2011; 5436&nbsp;km asfaltirano), a željeznička 250&nbsp;km (169&nbsp;km elektrificirane pruge, 2007). [[Zračna luka Podgorica|Međunarodne zračne luke nalaze se u Podgorici]] i [[Zračna luka Tivat]] u Tivtu. Međunarodna pomorska luka nalazi se u [[Bar]]u. ==Znanost i obrazovanje== Sveučilište je u Podgorici (osnovano 1974.; elektrotehnički, strojarski, metalurško-tehnološki, prirodoslovno-matematički, građevinski, arhitektonski, ekonomski, medicinski, farmaceutski, biotehnički, pravni, političkih znanosti). Filozofski (osnovan 1977.) te fakultet za sport i tjelesno obrazovanje (osnovan 2008) su u Nikšiću, pomorski fakultet (osnovan 1981), fakultet za turizam i hotelijerstvo (osnovan 1999.) i institut za biologiju mora (osnovan 1996.) u [[Kotor]]u, fakultet likovnih (osnovan 1988.) i dramskih (osnovan 1997.) umjetnosti te glazbena akademija (osnovana 1980.) u Cetinju, fakultet primijenjene fizioterapije (osnovan 2005.) u Igalu. 2004. godine pokrenuta je nastava na hrvatskom jeziku.<ref>(): [http://radiodux.me/galerija/video/hrvatska-nastava-u-crnoj-gori-15-obljetnica ''Hrvatska nastava u Crnoj Gori 15. obljetnica ''] Radio Dux. nedatirano.. Pristupljeno 12. listopada 2020. </ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=IueJPwprk1A ''Hrvatska nastava u Crnoj Gori 15. obljetnica''] Kanal Radio Duxa na YouTubeu. 6. listopada 2019.. Pristupljeno 12. listopada 2020. </ref> ==Jezik== [[Datoteka:Bečko izdanje Gorskog vijenca 1847.png|mini|upright=0.7|lijevo|Njegošev [[Gorski vijenac]], značajno djelo [[Crnogorska književnost|crnogorske književnosti]]]] [[Datoteka:MontenegroLanguage2011.PNG|mini|upright|Jezička struktura Crne Gore 2011.]] Službeni jezik Crne gore zove se [[Crnogorski jezik|crnogorski]]. Pisma su [[Latinica|latinično]] i [[Ćirilica|ćirilićno]]. U Ustavu se navodi da su u službenoj upotrebi i [[Srpski jezik|srpski]], [[Bošnjački jezik|bošnjački]], [[Albanski jezik|albanski]] i [[Hrvatski jezik|hrvatski]] [[jezik]]. U odgoju se koristi ''Maternji jezik'' (materinski) od 2004. godine, koji se definira kao "crnogorski, srpski, bošnjački odnosno hrvatski jezik". Albanski jezik se uči u općinama s [[Albanci|albanskom]] većinom. Stanovništvo po materinskom jeziku prema popisu iz [[2011.]]: * [[Srpski jezik|srpski]]: ''42,88 %'' * [[Crnogorski jezik|crnogorski]]: ''36,97 %'' * [[Albanski jezik|albanski]]: ''5,27 %'' * [[Bošnjački jezik|bošnjački]]: ''5,33 %'' * [[Hrvatski jezik|hrvatski]]: ''0,45 %'' * [[Srpsko-hrvatski jezik|srpsko-hrvatski]]: ''2,63 %'' ==Vjera== [[Datoteka:MontenegroReligion2011.PNG|mini|upright|Religijska struktura Crne Gore]] Vjerske zajednice odvojene su od države, ravnopravne su i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.<ref>''čl.14. Ustava Crne Gore''</ref> Većina stanovništva su vjernici [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], no postoji i samostalna [[Crnogorska pravoslavna crkva]]. Katolici su okupljeni oko [[Kotorska biskupija|Kotorske biskupije]] te [[Barska nadbiskupija|Barske nadbiskupije]], a muslimani u okviru ''Islamske zajednice Crne Gore''. Stanovništvo po vjeri ([[2003.]]), od ukupno 620 145: * [[Kršćani]]: 482 738 (''77,84 %'') :* [[Pravoslavni]]: 460 383 (''74,24 %'') :* [[Rimokatolici]]: 21 972 (''3,54 %'') :* [[Protestanti]]: 383 (''0,06 %'') * [[Muslimani]]: 110 034 (''17,74 %'') * pro-orijentalnih kultova: 58 (''0,01 %'') * [[Židovi]]: 12 (''0,01 %'') * drugi: 2424 (''0,39 %'') * neizjašnjeni: 13 867 (''2,24 %'') * nije vjernik: 6003 (''0,97 %'') * nepoznati: 5009 (''0,8 %'') ==Sport== [[Datoteka:MNE vs CRO 2010 Men's European Water Polo Championship.JPG|mini|desno|Okršaj reprezentacija Crne Gore i Hrvatske , na [[Europsko prvenstvo u vaterpolu - Zagreb 2010.|Europskom prvenstvu u vaterpolu 2010. u Zagrebu]]]] Crnogorski olimpijski odbor srpnja [[2007.]] primljen je u članstvo Međunarodnog olimpijskog odbora, a Crna Gora se kao neovisna država prvi put pojavila na Olimpijskim igrama [[2008.]] u Pekingu. Prvu medalju, srebro, osvojila je ženska rukometna reprezentacija na [[XXX. Olimpijske igre – London 2012.|Ljetnjim olimpijskim igrama 2012. održanim u Londonu]]. Prva crnogorska nogometna liga je najviše nogometno natjecanje u Crnoj Gori, u organizaciji Fudbalskog (nogometnog) saveza Crne Gore. Liga je nastala 2006/07. poslije referenduma o osamostaljenju Crne Gore. Do tada, crnogorski klubovi su igrali u jedinstvenoj ligi Srbije i Crne Gore. [[Vaterpolo]] jedan od najpopularnijih sportova u državi. [[Crnogorska vaterpolska reprezentacija]] je osvojila Europsko prvenstvo 2008. u Malagi na svom prvom sudjelovanju od razdvajanja Srbije i Crne Gore. Zlato je osvojeno i u Svjetskoj ligi 2009. kada je domaćin završnog turnira bila [[Podgorica]]. Od ostalih sportova popularni su [[košarka]], [[odbojka]], ragbi, [[tenis]], [[atletika]] i borilački sportovi. Momčadski osvajači Lige prvaka iz Crne Gore su Ženski rukometni klub Budućnost dva puta, i Vaterpolo klub Primorac jednom. ==Državna obilježja== [[Datoteka:Flags of Croatia and Montenegro in Zagreb 20111011 3624.jpg|mini|desno|[[Zastava Crne Gore|Državna zastava Crne Gore]] i zastava Republike Hrvatske]] Crna Gora ima [[grb]], [[Zastava|zastavu]] i [[Himna|himnu]]. [[Grb Crne Gore]] je zlatni dvoglavi orao s lavom na prsima, dok je [[zastava Crne Gore]] crvene boje s grbom na sredini i zlatnim obrubom. [[Himna Crne Gore]] je "''[[Oj svijetla majska zoro]]''".<ref>''čl. 4. Ustava Crne Gore''</ref> Državni praznik je Dan državnosti – [[13. srpnja]], po [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] iz [[1878.]] godine kojim je Crna Gora priznata za 27. nezavisnu državu [[svijet]]a, te po početku narodnoga ustanka u Crnoj Gori protiv okupacije [[Osovinske sile|Osovinskih sila]] [[1941.]] godine. Dan neovisnosti se slavi [[21. svibnja]] u spomen na [[Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006.|referendum 2006. godine]]. ==Državni blagdani== Zakonom o državnim i drugim blagdanima, koji je donijela Ustavotvorna skupština Republike Crne Gore državni i drugi blagdani obilježavaju se dva dana i to na dan blagdana i narednog dana. Ako je blagdan nedjelja, neradna su dva naredna dana. Ako je drugi blagdanski dan nedjelja, neradni je prvi naredni dan. U skladu sa zakonima Crne Gore gradjani drugih vjeroispovjesti mogu uzeti slobodan dan na blagdan koji slave u skladu sa svojom vjerskom opredijeljenosti. {| class=wikitable |+ '''Blagdani u Crnoj Gori'''<ref>{{citiranje www |url=http://www.mku.gov.me/biblioteka/zakoni |naslov=Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Crnoj Gpri (pročišćeni tekst) |rad=http://www.sluzbenilist.me/PravniAktDetalji.aspx?tag=%7B799C7509-D7AA-4D81-9803-6BB3295D81B0%7D |nadnevak=17. svibnja 2007.}}</ref> |- bgcolor="#efefef" ! Datum !! Blagdan |- | [[1. siječnja]] || [[Nova godina]] |- | [[6. siječnja]] || [[Božić|Pravoslavni Božić]] |- | [[14. siječnja]] || [[Nova godina|Nova godina po Julijanskom kalendaru]] – nije neradan dan |- | Klizni || [[Veliki petak]] |- | Klizni || [[Uskrs]] |- | Dan poslije Uskrsa || [[Uskrsni ponedjeljak]] |- | [[1. svibnja]] || [[Praznik rada]] |- | [[9. svibnja]] || [[Dan Europe|Dan Pobjede]] |- | [[21. svibnja]] || Dan Neovisnosti |- | [[13. srpnja]] || Dan Državnosti |} ==Povijesni simboli Crne Gore== {{glavni|Crnogorski državni grbovi do 1921.}} <gallery> Datoteka:Peter of Diokleia.jpg|[[Arhont Petar|''Grb dukljanskoga arhonta Petra'']] Datoteka:Pecat dukljanskog kralja đorđa.jpg|''[[Pečat kralja Đorđa|Pečat dukljanskog kralja Đorđa]]'' Datoteka:Grb dinastije vojislavljevic.gif|[[Vojislavljevići|''Grb dinastije Vojislavljevića'']] Datoteka:Grb zete.gif|[[Crnojevići|''Grb Zete'']] Datoteka:CoatOfArmsOfTheBalsics.png|[[Balšići|''Grb Balšića, segment s kacigom i vukom'']] Datoteka:Lesser Royal Coat of Arms of the Principality of Montenegro.png|[[Kraljevina Crna Gora|''Vladarski grb Crnogorskoga kneževstva i kraljevstva'']]‎ Datoteka:Coat of arms of the Kingdom of Montenegro.svg|[[Kraljevina Crna Gora|''Grb Kraljevine Crne Gore'']] Datoteka:Spomenica božićne pobune.jpg|[[Spomenica Božićne pobune|''Grb Božićne pobune na Spomenici'']] </gallery> {{glavni|Crnogorske zastave}} <gallery> Datoteka:Supposed_Flag_of_the_House_of_Crnojevic.svg|[[Crnojevića država|''Zastava iz 15. stoljeća'']] Datoteka: Flags,_about_1800.gif‎|[[Crnogorska država 1698. – 1851.|''Crnogorski krstaš-barjaci'']] Datoteka:Flag of Montenegro (1852–1905).svg|[[Kraljevina Crna Gora|''Državna i glavna vojna zastava Kraljevine Crne Gore'']] Datoteka: Flags of merchant marine, in XIX century..gif|[[Kraljevina Crna Gora|''Crnogorske pomorske zastave s konca 19. stoljeća'']] Datoteka:Flag of SR Montenegro.svg|[[SFRJ|''Zastava SR Crne Gore i Republike Crne Gore'']] Datoteka:Flag of Montenegro (1993-2004).svg|[[SRJ|''Zastava Crne Gore iz 1990-ih'']] </gallery> ==Vladari Crne Gore do 1918.== '''{{glavni|Crnogorski vladari}}''' <gallery> Datoteka:Jovan Vladimir, Greek icon.jpg|''[[Sveti Vladimir]], [[duklja|dukljanski knez]]'' Datoteka:Vojislav, dukljanski knez.jpg|[[Vojislav|''Vojislav, utemeljitelj dinastije Vojislavljevića'']] |[[Mihailo|''Mihailo, dukljanski kralj'']] Datoteka:Konstantin Bodin.jpg|''[[Bodin|Bodin, kralj dukljanski'']] Datoteka:Ivan crnojevic.jpg|[[Ivan Crnojević|''Ivan Crnojević, gospodar Crne Gore'']] Datoteka:Danilo Ščepćević, The Mountain Wreath.jpg|[[Danilo Petrović Njegoš|''Vladika Danilo Petrović'']] Datoteka:Vasilije petrovic.jpg|[[Vasilije Petrović Njegoš]] Datoteka:Saint Peter of Cetinje.jpg|''[[Sveti Petar Cetinjski]]'' Datoteka:Petar II Petrovic-Njegos.jpg|[[Petar II. Petrović Njegoš]] Datoteka:Danilo Petrović Njegoš.jpg|''[[Danilo I. Petrović]]'' Datoteka:Kingnicholas.jpg|[[Nikola I. Petrović Njegoš|''Nikola I. Petrović'']] </gallery> ==Povezani članci== * [[Skupština Crne Gore]] * [[Crnogorsko gospodarstvo]] * [[Odlikovanja i priznanja Crne Gore]] == Izvori == {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== * [[oldwikisource:Ustav Crne Gore|Ustav Crne Gore]] (2007.) * [http://www.montenegro.yu Službene stranice Republike Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100219214303/http://www.montenegro.yu/ |date=19. veljače 2010. }} * [https://web.archive.org/web/20070321032401/http://www.visit-montenegro.org/ Službene stranice Turističke organizacije Crne Gore] * [https://web.archive.org/web/20100326020047/http://www.skupstina.me/cms/site_data/ustav/Ustav%20Crne%20Gore.pdf Ustav Crne Gore na službenim stranicama crnogorske skupštine (parlamenta) (na crnogorskom jeziku)] {{pdf}} * [http://www.crnago.com Web katalog Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180523144041/http://www.crnago.com/ |date=23. svibnja 2018. }} * [http://forum.krstarica.com/showthread.php?s=6426b2f9d384a3ff751fa5f66b76456b&p=1697393#post1697393 Crna Gora za početnike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071128041045/http://forum.krstarica.com/showthread.php?s=6426b2f9d384a3ff751fa5f66b76456b&p=1697393#post1697393 |date=28. studenoga 2007. }} * [http://www.primjer.hr Intervju: Marko Špadijer, glavni tajnik ''Matice Crnogorske'' u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090904204912/http://primjer.hr/ |date=4. rujna 2009. }} * [http://www.montecafe.com/users/forum/viewforum.php?f=42&sid=ff424da348217b483f6c18a1768af93b Forum o crnogorskoj povijesti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060510111049/http://www.montecafe.com/users/forum/viewforum.php?f=42 |date=10. svibnja 2006. }}, dosta kvalitetnih referenca i tekstova <!-- * [http://muziejai.mch.mii.lt/Kaunas/forto_muziejus.en.htm Glavna stranica - Montenegrowiki] --> <!-- neke od ovih stranica su sadržavale i velikosrpske tekstove, kao i srpske ekstremističke pjesme * [http://www.rastko.org.yu/knjizevnost/njegos/ Petar II Petrović Njegoš: elektronska biblioteka] * [http://rastko.users.cg.yu Boka kotorska] * [http://www.njegos.org Srpska zemlja Crna Gora] * [http://crohis.com/shisatlas3/istra.htm Karta povijesnog razvoja Crne Gore] --> {{Portal Europa}} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commons = Црна Гора / Crna Gora |commonshr = Crna Gora |commonscat = Montenegro |commonscathr = Crna Gora |wikiatlas = Montenegro |wikiatlashr = Crne Gore |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Crna Gora po temama}} {{Europa}} {{CEFTA}} {{NATO}} [[Kategorija:Crna Gora| ]] [[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]] [[Kategorija:Države članice NATO-a]] fh02jyw9mlhijudfyrcqqpzq3mrcp4x 0 11201 6447006 6435415 2022-08-20T12:05:18Z Puer07 276208 /* Vanjske poveznice */ wikitext text/x-wiki {{Infookvir svetica | ime = Katarina Kosača-Kotromanić | slika = Ritratto di giovinetta (possibly Isabella d'Este).jpg | opis_slike = Slika kraljice Katarine | naslov = [[Kraljevina Bosna|Bosanska kraljica]] i blaženica | nadnevak rođenja = [[1424.]] | mjesto rođenja = [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaj]] | nadnevak smrti = [[25. listopada]] [[1478.]] | mjesto smrti = [[Rim]] | nadnevak proglašenja slugom Božjim = | nadnevak proglašenja blaženim = | nadnevak proglašenja svetim = | slavi se u = [[Rimokatolička Crkva]] | nadnevak spomendana = [[25. listopada]] | simboli na slikama toga svetca = | zaštitnik = | zaštitnik zemljopisno = | zaštitnik zanimanja = | glavna svetišta = }} '''Katarina Kosača-Kotromanić''' ([[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaj]], [[1424.]] – [[Rim]], [[25. listopada]] [[1478.]]), bila je [[Bosansko Kraljevstvo|kraljica Bosne]], kao supruga kralja [[Stjepan Tomaš Kotromanić|Stjepana Tomaša Kotromanića]], pretposljednjeg bosanskog [[Kralj|kralja]]. Njezina je udaja [[1446.]] godine dogovorena kako bi se uspostavio mir između kralja i njezina oca [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]].<ref>{{Citiranje weba|title=Stjepan Tomaš {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=58178|access-date=2022-07-22|website=www.enciklopedija.hr}}</ref> Kraljica Katarina ostaje jedna od najznačajnijih ličnosti [[Povijest Bosne i Hercegovine|povijesti Bosne i Hercegovine]]. == Životopis == Katarina Kosača-Kotromanić rođena je u [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaju]] pored [[Mostar]]a 1424. od Jelene Balšić i [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Kosače]],<ref>Krešimir Regan, "Bosanska kraljica Katarina", str. 157</ref> koji je [[20. siječnja]] [[1448.]] godine u povelji njemačko-rimskog cara [[Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika III.]] nazvan "Herzog"-om, što na njemačkom jeziku znači "vojvoda". Stjepan Kosača je pak već i prije te povelje imao naslov [[Vojvoda|Vojvode]] [[Humska zemlja|Humske zemlje]]. Njemu se međutim svidio njemački naziv titule vojvoda, pa ga u svojoj diplomatsko-upravnoj korespondenciji i dekretima koristi u pohrvaćenu obliku "[[herceg]] od Svetog Save". Odatle i potječe novi naziv Humske zemlje - [[Hercegovina]]. Braća su joj bili: [[Vladislav Hercegović Kosača]], Vlatko i Stjepan koji je iz nepoznatih razloga otišao u Carigrad, prešao na islam, uzeo ime [[Ahmed-paša Hercegović]] i postao [[veliki vezir]] Osmanskoga Carstva te sestra Mara koja se udala za Ivana Crnojevića. [[Datoteka:Katarina Kosača.jpg|mini|250px|lijevo|Spomenik kraljici Katarini u [[Mostar]]u]] Herceg Stjepan borio se za stabilnost Humske zemlje, pa je zbog turskih osvajačkih prijetnji s istoka održavao prijateljske odnose s rodom [[Kotromanići|Kotromanića]], bosanskih kraljeva i banova. Iz tih odnosa se javila simpatija, zatim ljubav i na 1446. brak njegove kćeri, Katarine Kosače i uglednog prijestolonasljednika [[Stjepan Tomaš Kotromanić|Stjepana Tomaša Kotromanića]]. Tim brakom su [[Hercegovina]] i [[Bosna]] bile ujedinjene. Budući da je Stjepan Tomaš obećao papi da će iskorijeniti bogumile iz svoga kraljevstva, dvadesetdvogodišnja Katarina je postala rimokatolkinja.<ref name="Matica"> Matica hrvatska, ''Hrvatska revija'', s.n., 1978. </ref> Stjepan Tomaš Kotromanić [[Kraljevina Bosna|bosanski kralj]] s kraljicom Katarinom imao je dvoje djece: [[Žigmund Tomašević|Sigismunda (Žigmunda)]], Katarinu i treće dijete o kojemu se gotovo ništa ne zna. Stolovali su u kraljevskom gradu [[Bobovac|Bobovcu]] pokraj [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]]. Kralj Stjepan Tomaš pod nerazjašnjenim okolnostima umro je 10. srpnja 1461. Nsljedio ga je sin iz prethodnog braka s Vojačom [[Stjepan Tomašević]]. Kraljici Katarini je dan naslov "Kraljice majke" i nastavila je živjeti na kraljevskom dvoru. == Crkve koje je sagradila kraljica Katarina == Za života je podigla nekoliko kapela i crkava: [[crkva sv. Katarine u Jajcu|Svetu Katarinu]] u Jajcu, Presveto Trojstvo u Vrilima kod Kupresa (1447.). Gradeći tu crkvu otkrilo se da se na tom mestu nalazila starokršćanska bazilika. Nikola V., papa (1447-1455) hodačasnicima crkvi Presvetoga trojstva u Vrilima udijelio je oprost. Hodočašće u čast Nikole V. i kraljice Katarine obavlja se 18. lipnja. Kraljica Katarina sagradila je i franjevački samostan, crkvu Svete Kate u Kreševu te kod Fojnice u Kozogradu [[kapela|kapelu]],<ref name="dokumentarni">[http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/franjevacki-pokret-o-franjevcima/franjevci-u-danasnjem-svijetu/1627-dokumentarac-o-kraljici-katarini.html Franjevačka provincija Bosna Srebrena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161103234416/http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/franjevacki-pokret-o-franjevcima/franjevci-u-danasnjem-svijetu/1627-dokumentarac-o-kraljici-katarini.html |date=3. studenoga 2016. }} kta/f.p.: ''Dokumentarac o kraljici Katarini “Povijest ženskim rukopisom: Katarina Kosača”'', najava emisije na HTV3 27. rujna (pristupljeno 2. studenoga 2016.)</ref> zatim crkvu sv. Marije u Grebenu (Krupa n/Vrbasu), crkvu sv. Marije u „Virbenu“ (Vrbanja, Kotor Varoš) i crkvu svetog Jurja u Jezeru „koju diže Juraj Vojsalić-Hrvatinić“<ref>[http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=14 Franjevački samostan Jajce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170831172101/http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=14 |date=31. kolovoza 2017. }} Bruno Ljubez: ''Crkva sv. Katarine'' (pristupljeno 27. studenoga 2016.)</ref> te [[crkva sv. Katarine na Katini|crkvu sv. Katarine]] na Katini kod Jajca.<ref name="Katina">[http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=16 Franjevački samostan Jajce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161020141104/http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=16 |date=20. listopada 2016. }} Bruno Ljubez: ''Crkva sv. Katarine na Katini'' (pristupljeno 27. studenoga 2016.)</ref> == Bijeg kraljice iz Bosne== Za vrijeme osmanskoga napada na najutvrđeniji kraljevski grad Bobovac oko 20. svibnja 1463. godine Katarina je sudjelovala u obrani. Nakon Radakove izdaje Bobovca kraljica Katarina je, prema predaji, sa djecom i kraljevskom pratnjom na konjima potkovanim naopako bježala preko Fojnice. Kad je stigla do vrela Bosne poželjela je odmoriti se jer su joj se tu i svatovi odmarali na Spasovo 1466. kad se Katarina udala za kralja Tomaša. Netko je kraljicu prokazao i djecu, dok su se igrala, Osmanlije su iz zasjede zarobili, odveli u Carigrad i islamizirali. Teško pogođena sudbinom djece nastavila je bijeg starim Rimskim putem preko Konjica, Glavatičeva, Nevesinjskoga polja, Stjepankrsta, Blagaja,Maslina kod Stoca, Hutova do Stona i Dubrovnika. Sa sobom je ponijela kraljevski mač svoga pokojnog muža. Mač je pohranila u Dubrovniku "pod zavjetom da se on preda njezinom sinu Šimunu kad se oslobodi turskoga ropstva kako bi se borio za oslobođenje svoje zemlje". U srpnju 1463. boravila je na Lopudu. ==Kraljica u Rimu== Dubrovnik je bio izložen osmanskoj opasnosti te je kraljica Katarina iz dubrovačkoga kraja otišla je u Rim gdje ju je papa primio sa svim počastima priskrbivši joj sve potrebno za život. Kraljica je patila za djecom. Molila je papu da organizira obranu njezina Kraljevstva. Do kraja života zalagala se za oslobođenje svoga Kraljevstva i djece. Papa Pio II. 12. kolovoza 1464. u Anconi je okupio vojsku kojoj je bio na čelu i bili su spremni krenuti u oslobađanje Bosanskoga kraljevstva. Međutim, tri dana kasnije papa je pod nerazjašnjenim okolnostima umro. Vjeruje se da je namjera prokazana i da je papa otrovan.<ref>Marko Dragić, Od Kozigrada do Zvonigrada. Baška Voda-Mostar-Zagreb. 2001</ref> ==Oporuka i smrt kraljice Katarine== Kraljica Katarina Kosača-Kotromanić umrla je [[25. listopada]] [[1478.]] godine u [[Rim]]u. Njezino tijelo je položeno na počasno mjesto u [[bazilika|bazilici]] [[Santa Maria in Aracoeli]] u [[Rim]]u, a njezine plemenite ljudske i vjerske vrline su joj posebice priznate, kad je proglašena blaženom. U svojoj oporuci pet dana prije smrti napisala je oporuku da svoje zemlje, Bosnu i Hercegovinu ostavlja svojoj djeci u nasljedstvo, pod uvjetom da se vrate katoličkoj vjeri. Ako se ne vrate na katoličku vjeru, tad je svoje zemlje ostavila u nasljedstvo [[Sveta Stolica|Svetoj Stolici]], [[Vatikan]]u, koji može njom upravljati po svojoj mudrosti. Njezinom grobu kroz cijelu godinu hodočaste tisuće Hrvata. == Katarina u tradicijskoj kulturi == Katarina je među [[Hrvati]]ma ostala zapamćena kroz brojne običaje, pjesme, kazivanja i legende. Žene u kraju [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]] i danas se pokrivaju crnim rupcima kao znak žalosti za njenom tužnom sudbinom. Td žene nazivaju se Katarinke. Legenda kaže da je upravo Katarina seoske žene u Kraljevoj Sutjesci naučila vesti takve rupce. Fra Bono Benić u svom Ljetopisu zapisao je da se u Sutješkom samostanu čuvaju: plašt, stola, svileni ubrus, kvadradična svilena vrećica, uškrobljeni rubac za misu, dio misnice. Sve to izvezla je i zlatom protkala kraljica Katarina. <ref>Marko Dragić, Poetika i povijest hrvatske usmene književnosti. Split, 2008. 329.</ref> == Posljednja kraljica Bosne? == Stariji istraživači Katarinu su smatrali pretposljednjom kraljicom Bosne,<ref name="#1">Krešimir Regan, "Bosanska kraljica Katarina", str. 158</ref> jer posljednjom bosanskom kraljicom smatrali su [[Jelena Branković (Mara)|kraljicu Maru]], supruga posljednjeg kralja u Bosni (po tom tumačenju)<ref name="Klaić"> Vjekoslav Klaić i Trpimir Macan, ''Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Nakladni zavod MH, 1981. godine </ref> i kći despota Srbije, a ne Katarinu koja je bila supruga pretposljednjeg bosanskog kralja.<ref name="MTCAHT"> Franz Babinger, William C. Hickman, Ralph Manheim, ''Mehmed the Conqueror and His Time'', Princeton University Press, 1992. godine, stranica 383. </ref><ref name="Draanović"> Krunoslav Draganović, ''Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine'', Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942. godine</ref><ref name="Tošić"> Đuro Tošić, ''Poslednja bosanska kraljica Mara (Jelena)'', Zbornik za istoriju Bosne i Hercegovine, Beograd, 2002. godine </ref><ref name="Byzantion"> Sociétè belge d'Études byzantines, ''Byzantion: revue internationale des études byzantines'', Fondation Byzantine, 1960. godine, stranica 80.</ref><ref name="Krumbacher"> Karl Krumbacher, ''Byzantinische Zeitschrift'', C. H. Beck'sche Verlagsbuchhandlung, 1952. godine, stranica 46.</ref><ref name="Capus"> Guillaume Capus, ''A travers la Bosnie et l'Herzegovine'', Librairie Hachette, 1896. godine, strana 291.</ref><ref name="Z.muzej"> Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, ''Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini'', Zemaljska štamparija, 1912. godine, strana 99.</ref><ref name="Vidov"> Božidar Vidov, ''Herceg Stjepan Vukčić-Kosača i naziv Hercegovina: Stjepan II. Tomašević i Mara, posljednji hrvatski kralj i kraljica Druge narodne dinastije'', s.n., 1980. godine</ref><ref name="Mak"> Mak Dizdar, ''Stari bosanski tekstovi'', Svjestlost, 1969. godine</ref> Katarina je bila kraljica, odnosno prva žena u Bosni, tijekom svog braka sa Stjepanom Tomašem. Budući da je njen brak s Tomašem završio njegovom smrću 1461. godine, a na prijestolje sjeo Katarinin posinak Stjepan Tomašević, koji je kraljicu Katarinu nazivao "Majka kraljica" iako je položaj kraljice u Bosni (prve žene kraljevstva) zauzela je Tomaševićeva supruga Mara Branković. Tomaševićevom smrću Mara je ostala udovica posljednjeg kralja u Bosni, odnosno posljednja kraljica u Bosni.<ref name="Villari"> Luigi Villari, ''The republic of Ragusa: an episode of the Turkish conquest'', J.M. Dent & Co., 1904, strana 243. </ref><ref name="Dumbarton"> Dumbarton Oaks, ''Dumbarton Oaks studies'', Harvard University Press, 1950. </ref> Pojedini suvremeni istraživači drže da je Katarina bila posljednja bosanska kraljica.<ref name="#1"/> Uzroci legendi o Katarini, posljednjoj bosanskoj kraljici temeljito su ispitivani i povjesničari smatraju da su uspjeli otkriti razlog. Naime, nakon smrti njenog posinka, kralja [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]] 1463, Katarina je ostatak svog života provela pokušavajući dobiti pomoć za obnavljanje kraljevstva u Bosni. Pri tome, Katarina je polagala pravo na bosansko kraljevstvo, a Marija ju je podržavala, ili se nije protivila. Osim toga, Katarina je sa sobom u progonstvo ponijela i sve kraljevske oznake (i krunu), koje su se prenosile s kralja na kralja, simbole kraljevske moći. Obje činjenice govore da je ona utjelovljavala posljednji oblik kraljevstva u Bosni, tj. da je sukladno tome bila posljednja kraljica. Zbog toga je se neformalno smatra posljednjom kraljicom u Bosni, iako ona to formalno nikad nije bila.<ref> Marko Perojević, « Stjepan Tomaš Ostojić», Povijest Bosne i Hercegovine, sv. I. , III. izdanje, HKD Napredak, Sarajevo 1998.</ref> Postoji i treće tumačenje, po kojem je nakon pada Kraljevstva Kotromanića istu funkciju preuzela Bosna [[Matija Korvin|Matije Korvina]] (teritorij, prijestolnicu, vlast, crkvenu i svjetovnu vlastelu te narod), iz čega proizlazi zaključak da je dinastija Korvin zapravo detronizirala dinastiju Kotromanić s prijestolja u Bosni, navodivši da su je kraljevina u Bosni priznata tek 1461. godinu i nešto prije njezina pada, a da su se cijelo vrijeme njenim suverenima smatrali hrvatsko-ugarski kraljevi, uz ogradu da se to odnosi na dio Bosne koji je kontrolirao Korvin nakon ratova iz 1463. i 1464.<ref>Krešimir Regan, "Bosanska kraljica Katarina", str. 159</ref> Takvo gledište poznaje više bosanskih kraljica u vrijeme Katarine, već spomenutu Maru, zatim [[Beatrica Aragonska|Beatricu Aragonsku]], suprugu Matije Korvina. Nikola Iločki, Matija Radivojević i Matija Vojsalić bili su vazalni kraljevi te seanonimne supruge ne mogu smatrati bosanskim kraljicama. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://povijest.net/v5/zivotpis/2011/katarina-kosaca-kotromanic/ Katarina Kosača-Kotromanić] * [http://povijest.net/v5/teme/povijest-bih/2012/portret-katarine-kotromanic/ Portret Katarine Kotromanić] * Danijela88. Wordpress. Drugi pogled Let me show you something different! 29. kolovoza 2010. prof. dr. sc. Marko Dragić, Posljednja bosanska kraljica, Katarina Kosača. https://drugipogled.wordpress.com/2010/08/29/posljednja-bosanska-kraljica-katarina-kosaca/ {{Hrvatski sveci i blaženici}} {{GLAVNIRASPORED:Kosača-Kotromanić, Katarina}} [[Kategorija:Bosanske kraljice]] [[Kategorija:Kotromanići]] [[Kategorija:Kosače]] [[Kategorija:Blaženici]] 7koxbn11ohn4sk2bvtun4p1eaftw9bg 0 11259 6447086 6446302 2022-08-20T17:44:25Z Mudroslov 168716 sitnice wikitext text/x-wiki {{Okvir_zemlje_svijeta | ime = Republika Bugarska | izvorno_ime = Република България | ime_genitiv = Bugarske | eng_ime = Bulgaria | zastava = Flag of Bulgaria.svg | grb = Coat of arms of Bulgaria.svg | lokacija = EU-Bulgaria.svg | službeni_jezik = [[Bugarski jezik|bugarski]]<ref>{{cite web |title=Constitution of the Republic of Bulgaria |url=https://www.parliament.bg/en/const |website=National Assembly of the Republic of Bulgaria |access-date=30 August 2020}}</ref> | glavni_grad = [[Sofija (grad)|Sofija]] | predstavnik_države_množina = Predsjednici | predstavnik_države = Predsjednik | predstavnik_države_osoba = [[Rumen Radev]] | predsjednik_vlade_osoba =Gilib Donev<ref>{{cite web|title=Predsednik Bugarske odredio datum vanrednih parlamentarnih izbora|publisher=IN4S|url=https://www.in4s.net/predsednik-bugarske-odredio-datum-vanrednih-parlamentarnih-izbora/?sr_pismo=lat}}</ref> | površina_poredak = 102 | površina = 110 910<ref name="Penin">{{cite book |last=Penin|first=Rumen |script-title=bg:Природна география на България|trans-title=Natural Geography of Bulgaria|publisher=Bulvest 2000|page=18|year=2007|isbn=978-954-18-0546-6|language=bg}}</ref> | vode = 2,16<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2147.html#bu|title=Field listing: Area|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]|access-date=9 October 2018|archive-date=31 January 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140131115000/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2147.html#bu|url-status=dead}}</ref> | stanovništvo_poredak = 104 | stanovništvo = 7 177 991<ref>[http://www.worldometers.info/world-population/bulgaria-population/ Poredak Stanovništva Bugarske 2017.], worldometers.info, pristupljeno 22. siječnja. 2017.</ref><ref>[ http://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.TOTL?locations=BG Popis Stanovništva, 2015.], data.worldbank.org, pristupljeno 22. siječnja 2017.</ref> | godina_popisa = 2015. | gustoća_stanovništva = 69 | neovisnost = [[681.]] (osnovao ju [[Asparuh]])<br> [[22. rujna]] [[1908.]] (osamostaljenje od Osmanskog Carstva) | BDP_PKM_godina = 2012. | BDP_PKM = 103 705 milijardi $<ref name="IMFWEOBG">{{cite web|url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2021/October/weo-report?c=918,&s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&sy=2019&ey=2026&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=country&ds=.&br=1 |title=World Economic Outlook Database,February 2022 |publisher=International Monetary Fund |website=IMF.org |access-date=6 February 2022}}</ref><ref name=eurogini>{{cite web |url=https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/tessi190/default/table?lang=en |title=Gini coefficient of equivalised disposable income – EU-SILC survey|publisher=[[Eurostat]] |website=ec.europa.eu |access-date=21 June 2022}}</ref> | BDP_PKM_rang = 68. | BDP_PKM_per_capita = 15 933 $ | BDP_PKM_per_capita_rang = 64.<ref name="UNHDR">{{cite book|title=Human Development Report 2020 The Next Frontier: Human Development and the Anthropocene|date=15 December 2020|publisher=United Nations Development Programme|isbn=978-92-1-126442-5|pages=343–346|url=http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr2020.pdf|access-date=16 December 2020}}</ref> | valuta = [[bugarski lev]] | stoti_dio_valute = 100 stotinki | vremenska_zona = +2 <br>[[UTC]] +3 ljeti | himna = [[Mila Rodino]]<br/>[[Datoteka:Mila Rodino instrumental.ogg]] | internetski_nastavak = .bg | pozivni_broj = +359 | komentar = | moto = Съединението прави силата <br> (''Saedinenieto pravi silata'') <br> ([[Bugarski jezik|bugarski]]: „U jedinstvu je snaga”) }} '''Bugarska''' ([[Bugarski jezik|bug.]] България, latinizirano: ''Bǎlgarija''), službeno '''Republika Bugarska''', je država u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]]. Na sjeveru graniči s [[Rumunjska|Rumunjskom]], sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Sjeverna Makedonija|Sjevernom Makedonijom]] na zapadu, [[Grčka|Grčkom]] i [[Turska|Turskom]] na jugu, a na istoku ima obalu na [[Crno more|Crnom moru]]. Prostire na teritoriju površine 110 994 km², i [[Popis europskih zemalja po površini|šesnaesta je po veličini država]] u Europi. [[Sofija]] je glavni i [[Dodatak:Popis gradova u Bugarskoj|najveći grad države]], dok su ostali veći gradovi [[Plovdiv]], [[Varna]] i [[Burgas]]. Jedna od najranijih prapovijesnih zajednica u zemljama današnje Bugarske bila je [[Mlađe kameno doba|neolitska]] [[Karanovska kultura]], iz 6500. pr. Kr. Od 6. do 3. stoljeća pr. Kr. na području sadašnje Bugarske vodili su borbu za prevlast [[Tračani]], [[Perzijanci]], [[Kelti]] i [[Antički Makedonci]]. Politička stabilnost nastupa [[Rimsko Carstvo|rimskim]] osvajanjem područja današnje Bugarske 45. godine, a s propašću rimske države ponovno su se rasplamsali plemenski sukobi i provale različitih naroda. Oko 6. stoljeća ova su područja naselili rani [[Slaveni]]. [[Protobugari|Bugari]] predvođeni [[Asparuh]]om napali su iz zemalja [[Stara Velika Bugarska|(Stare Velike) Bugarske]] i trajno zauzeli taj dio Europe u kasnom 7. stoljeću. Osnovali su [[Prvo Bugarsko Carstvo|(Podunavsku) Bugarsku]], koju je [[Bizantsko carstvo]] priznalo ugovorom iz 681. godine. Bugarsko carstvo vladaloje većim dijelom [[Jugoistočna Europa|Jugoistočne Europe]] i značajno utjecao na [[Slaveni|slavenske]] narode razvojem [[Ćirilica|ćirilice]]. Prvo bugarsko carstvo trajalo je do ranog 11. stoljeća, kada ga je bizantski car [[Bazilije II.]] osvojio i razorio. [[Ustanak Asena i Petra|Uspješna bugarska pobuna]] 1185. uspostavila je [[Drugo Bugarsko Carstvo|Drugo bugarsko carstvo]], koje je doseglo svoj vrhunac pod [[Ivan Asen II.|Ivanom Asenom II.]] (1218. – 1241.). Nakon brojnih iscrpljujućih ratova i feudalnih sukoba, carstvo se raspalo 1396. godine i palo pod [[Osmansko Carstvo|osmansku]] vlast na gotovo pet stoljeća. [[Rusko-turski rat (1877. – 1878.)|Rusko-turski rat iz 1877.]] imao je za posljedicu stvaranjem treće i sadašnje bugarske države. Mnogi etnički Bugari ostali su izvan granica nove nacije, što je potaknulo [[Iredentizam|iredentističke]] težnje koje su dovele do nekoliko sukoba sa susjedima i saveza s Njemačkom u oba svjetska rata. Godine 1946. Bugarska je postala dijelom [[Istočni blok|Istočnoga bloka]] pod [[SSSR|sovjetskim]] vodstvom, te je postala [[Narodna Republika Bugarska|socijalistička država]]. Vladajuća [[Bugarska komunistička partija|Komunistička partija]] odrekla se svoga jednovlašća nakon [[Pad komunizma|revolucija 1989.]] i dopustila [[Višestranački sustav|višestranačke]] izbore. Bugarska je tada prešla na [[Parlamentarna demokracija|demokratski parlamentarni sustav]] i [[tržišno gospodarstvo]]. Od usvajanja [[Ustav Bugarske|demokratskoga ustava]] 1991. godine, Bugarska je bila [[unitarna država|unitarna]] [[parlamentarna republika]] koju je činilo 28 pokrajina s visokim stupnjem političke, upravne i gospodarske centralizacije. Bugarska je [[Zemlje u razvoju|zemlja u razvoju]] s gospodarstvom [[Gospodarstvo Bugarske|višega srednjega dohotka]] i nalazi se na 56. mjestu prema [[HDI|indeksu ljudskog razvoja]]. Njezino [[tržišno gospodarstvo]] dio je [[Unutarnje tržište EU|jedinstvenoga europskoga tržišta]] i uglavnom se temelji na uslugama, a zatim slijede industrija — posebice izgradnja strojeva i rudarstvo — te poljoprivreda. Rasprostranjena [[korupcija]] veliki je društveno-gospodarski problem. Bugarska je rangirana kao najkorumpiranija zemlja [[Europska unija|Europske unije]] u 2018.<ref>{{Citiranje weba|title=Corruption Perceptions Index 2018 Executive Summary|url=https://www.transparency.org/files/content/pages/2018_CPI_Executive_Summary.pdf|access-date=10. veljače 2019.|publisher=[[Transparency International]]|page=12}}</ref> Suočava se s demografskom krizom, s godišnjim smanjenjem stanovništva koje traje od 1990. Trenutno broji otprilike sedam milijuna stanovnika, što je značajno smanjenje od vrhunca od gotovo devet milijuna kojega je dosegla 1988. godine. Bugarska je članica [[Europska unija|Europske unije]], [[NATO|NATO-]] a i [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], također je članica utemeljiteljica [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS-a]], te je tri puta zauzela mjesto u [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda]]. == Etimologija == Ime ''Bugarska'' potječe od ''[[Protobugari|Bugara]]'', plemena [[Turkijski narodi|turkijskog]] podrijetla koje je osnovalo [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvo bugarsko carstvo]]. Njihovo ime nije u potpunosti razjašnjeno i teško ga je pronaći prije 4. stoljeća nove ere,{{Sfn|Golden|1992}} ali je moguće da potječe od praturske riječi ''bulģha'' („miješati”, „tresti”) i njezine izvedenice ''bulgak'' („pobuna”, „nered”).<ref>{{Citiranje knjige|last=Bowersock|first=Glen W.|url={{Google books|c788wWR_bLwC|page=354|plainurl=yes}}|title=Late Antiquity: a Guide to the Postclassical World|publisher=Harvard University Press|year=1999|isbn=978-0674511736|page=354}}</ref> Značenje se dalje može proširiti na „pobuniti se”, „poticati” ili „proizvesti stanje nereda”, pa tako, u izvedenici, „ometači”.<ref>{{Citiranje knjige|last=Petersen|first=Leif Inge Ree|url={{Google books|BRGaAAAAQBAJ|page=369|plainurl=yes}}|title=Siege Warfare and Military Organization in the Successor States (400–800 AD): Byzantium, the West and Islam|publisher=Brill|year=2013|isbn=978-9004254466|page=369}}</ref>{{Sfn|Golden|1992}} Plemenske skupine u [[Unutarnja Azija|unutarnjoj Aziji]] s fonološki bliskim imenima često su opisivane sličnim terminima, kao [[Jie (narod)|Buluoji]], sastavnica „[[Wu Hu|peterih barbarskih]]” skupina, koje su tijekom 4. stoljeća prikazivane i kao „mješanci” i „smutljivci”.{{Sfn|Chen|2012}} == Povijest == {{glavni|Povijest Bugarske}} === Prapovijest i antika === [[Datoteka:Sofia_-_Odrysian_Wreath_from_Golyamata_Mogila.jpg|alt=Thracian golden wreath exhibited in the National Historical Museum|lijevo|mini|230px|Odriški zlatni [[vijenac]] u [[Nacionalni povijesni muzej (Bugarska)|Nacionalnom povijesnom muzeju]].]] Ostaci [[Neandertalac|neandertalaca]] na tom području datiraju iz razdoblja prije oko 150 000 godina ili [[Srednji paleolitik|srednjeg paleolitika]] i neki su od najranijih tragova ljudske aktivnosti u zemljama moderne Bugarske.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Tillier|first=Anne-Marie|last2=Sirakov|first2=Nikolay|last3=Guadelli|first3=Aleta|last4=Fernandez|first4=Philippe|last5=Sirakova|first5=Svoboda|date=October 2017|title=Evidence of Neanderthals in the Balkans: The infant radius from Kozarnika Cave (Bulgaria)|journal=Journal of Human Evolution|volume=111|issue=111|pages=54–62|doi=10.1016/j.jhevol.2017.06.002|pmid=28874274}}</ref> Pronađeni ostaci ''[[Čovjek|Homo sapiensa]]'' datirani su na 47 000 godina pr. Kr. Ovi su ostaci najraniji dokaz migriranja modernih ljudi u Europu.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Fewlass, H, Talamo, S, Wacker, S, et. al|date=2020|title=A 14C chronology for the Middle to Upper Palaeolithic transition at Bacho Kiro Cave, Bulgaria|journal=Nature Ecology & Evolution|volume=4|issue=6|pages=794–801|doi=10.1038/s41559-020-1136-3|pmid=32393865}}</ref> <ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Hublin, J, Sirakov, N, Aldeias, V, et. al|date=2020|title=Initial Upper Palaeolithic ''Homo sapiens'' from Bacho Kiro Cave, Bulgaria|url=https://kar.kent.ac.uk/81524/1/Hublin%20et%20al%20_authors%20accepted.pdf|journal=Nature|volume=581|issue=7808|pages=299–302|bibcode=2020Natur.581..299H|doi=10.1038/s41586-020-2259-z|pmid=32433609}}</ref> [[Karanovska kultura]] nastala je oko 6500 godina pr. Kr. i bila je jedno od nekoliko [[Mlađe kameno doba|neolitskih]] društava u regiji koja su razvila [[Poljoprivreda|poljoprivredu]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Gimbutas|first=Marija A.|url={{Google books|SLACTsmH4aYC|page=29|plainurl=yes}}|title=The Gods and Goddesses of Old Europe: 7000 to 3500 BC Myths, Legends and Cult Images|publisher=University of California Press|year=1974|isbn=978-0520019959|pages=29–32}}</ref> [[Varnska kultura|Varnskoj kulturi]] iz [[Bakreno doba|bakrenog doba]] (peto tisućljeće pr. Kr.) pripisuje se izum [[Zlatarstvo|metalurgije zlata]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Roberts|first=Benjamin W.|last2=Thornton|first2=Christopher P.|year=2009|title=Development of metallurgy in Eurasia|url=https://www.academia.edu/371376|journal=Antiquity|publisher=Department of Prehistory and Europe, [[British Museum]]|volume=83|issue=322|page=1015|doi=10.1017/S0003598X00099312|access-date=28 July 2018|quote=In contrast, the earliest exploitation and working of gold occurs in the Balkans during the mid-fifth millennium BC, several centuries after the earliest known copper smelting. This is demonstrated most spectacularly in the various objects adorning the burials at Varna, Bulgaria (Renfrew 1986; Highamet al. 2007). In contrast, the earliest gold objects found in Southwest Asia date only to the beginning of the fourth millennium BC as at Nahal Qanah in Israel (Golden 2009), suggesting that gold exploitation may have been a Southeast European invention, albeit a short-lived one.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=de Laet|first=Sigfried J.|url={{Google books|BnY0KYbJC6wC|page=99|plainurl=yes}}|title=History of Humanity: From the Third Millennium to the Seventh Century BC|publisher=UNESCO / Routledge|year=1996|isbn=978-92-3-102811-3|page=99|quote=The first major gold-working centre was situated at the mouth of the Danube, on the shores of the Black Sea in Bulgaria}}</ref> [[Nekropola u Varni|Blago Varnske nekropole]] sadrži najstariji zlatni nakit na svijetu čija je približna starost preko 6000 godina.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grande|first=Lance|url={{Google books|RnE9Fa4pbn0C|page=292|plainurl=yes}}|title=Gems and Gemstones: Timeless Natural Beauty of the Mineral World|publisher=University of Chicago Press|year=2009|isbn=978-0-226-30511-0|page=292|quote=The oldest known gold jewelry in the world is from an archaeological site in Varna Necropolis, Bulgaria, and is over 6,000 years old (radiocarbon dated between 4,600 BC and 4,200 BC).}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|url={{Google books|gFEARIQ6zYoC|page=39|plainurl=yes}}|title=The Lost World of Old Europe: The Danube Valley, 5000–3500 BC|publisher=Institute for the Study of the Ancient World|year=2010|isbn=978-0-691-14388-0|editor-last=Anthony|editor-first=David W.|pages=39, 201|quote=grave 43 at the Varna cemetery, the richest single grave from Old Europe, dated about 4600–4500 BC.|editor-last2=Chi|editor-first2=Jennifer}}</ref> Ovo je blago bilo dragocjeno otkriće koje je omogućilo razumijevanje društvene hijerarhije i stratifikacije u najranijim europskim društvima.<ref>{{Citiranje weba|title=The Gumelnita Culture|url=https://www.culture.gouv.fr/culture/arcnat/harsova/en/dobro3.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121013045509/http://www.culture.gouv.fr/culture/arcnat/harsova/en/dobro3.htm|archive-date=13 October 2012|access-date=4 December 2011|publisher=Government of France|quote=The Necropolis at Varna is an important site in understanding this culture.}}</ref><ref name="CENTCOM">{{Citiranje weba|date=December 2011|title=Bulgaria Factbook|url=http://www.centcom.mil/bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/|archive-date=18 October 2011|access-date=4 October 2018|publisher=United States Central Command}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Schoenberger|first=Erica|url={{Google books|TO5TBAAAQBAJ|page=81|plainurl=yes}}|title=Nature, Choice and Social Power|publisher=Routledge|year=2015|isbn=978-0-415-83386-8|page=81|quote=The graves at Varna range from poor to richly endowed, suggesting a rather high degree of social differentiation. Their discovery has led to a re-evaluation of the form of social organization characteristic of the Varna culture and of the onset of social stratification in Neolithic cultures.}}</ref> [[Tračani]], jedna od tri primarne skupine predaka modernih [[Bugari|Bugara]], pojavili su se na [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]] nešto prije 12. stoljeća pr. Kr.{{Sfn|Crampton|1987}}<ref name="EBBulgars">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/topic/Bulgar|title=Bulgar|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=28 July 2018}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Boardman|first=John|url={{Google books|vXljf8JqmkoC|page=53|plainurl=yes}}|title=The Cambridge Ancient History – part 1: The Prehistory of the Balkans, the Middle East and the Aegean World, Tenth to Eighth Centuries BC|last2=Edwards|first2=I.E.S.|last3=Sollberger|first3=E.|publisher=Cambridge University Press|year=1982|isbn=978-0521224963|volume=3|page=53|quote=Yet we cannot identify the Thracians at that remote period, because we do not know for certain whether the Thracian and Illyrian tribes had separated by then. It is safer to speak of Proto-Thracians from whom there developed in the Iron Age}}</ref> Istaknuli su se u [[Metalurgija|metalurgiji]] i imali su određen kulturni utjecaj na [[Stara Grčka|Antičke Grke]], koji su preuzeli su njih [[Orfej|Orfejeve]] i [[Dioniz|Dionizijeve]] kultove, ali nikad nisu razvili državni sustav vlasti, već su ostali na plemenskoj strukturi vladanja.<ref name="EBBalkans">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Balkans#ref476014|title=Balkans|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John B.|last=Allcock|access-date=16 August 2018}}</ref> Perzijsko [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenidsko Carstvo]] osvojilo je dijelove današnje Bugarske (osobito istočnu Bugarsku) u 6. stoljeću pr. Kr. i zadržalo je kontrolu nad regijom do [[Druga perzijska invazija Grčke|479. godine pr. Kr]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Kidner|first=Frank|url={{Google books|1_E_CQAAQBAJ|page=57|plainurl=yes}}|title=Making Europe: The Story of the West|publisher=Cengage Learning|year=2013|isbn=978-1111841317|page=57}}</ref>{{Sfn|Roisman|2011}} Invazija je postala katalizator za jedinstvo Tračana, a većina njihovih plemena ujedinila se pod kraljem [[Teres I.|Teresom]] i formirala [[Odrisko kraljevstvo|Odrisko Kraljevstvo]] 470-ih godina pr. Kr.<ref name="EBBalkans" />{{Sfn|Roisman|2011}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Nagle|first=D. Brendan|title=Readings in Greek History: Sources and Interpretations|publisher=Oxford University Press|year=2006|isbn=978-0199978458|page=230|quote=However, one of the Thracian tribes, the Odrysians, succeeded in unifying the Thracians and creating a powerful state}}</ref> Ovo je kraljevstvo oslabio i natjerao u vazalstvo [[Filip II. Makedonski]] 341. pr. Kr.,<ref>{{Citiranje knjige|last=Ashley|first=James R.|url={{Google books|nTmXOFX-wioC|page=139|plainurl=yes}}|title=The Macedonian Empire: The Era of Warfare Under Philip II and Alexander the Great, 359–323 B.C|publisher=McFarland & Company, Inc.|year=1998|isbn=978-0786419180|pages=139–140}}</ref> a područje su napali [[Kelti]] u 3. stoljeću i ondje osnovali svoju državu s glavnim gradom [[Tilis|Tilisom]].<ref>{{Citiranje knjige|last=O Hogain|first=Daithi|url={{Google books|-yd1huHoXJwC|page=69|plainurl=yes}}|title=The Celts: A History|date=2002|publisher=The Boydell Press|isbn=978-0851159232|pages=69–71}}</ref> Područje Bugarske konačno postaje [[Tracija (rimska provincija)|provincija]] [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] 45. godine.<ref>{{Citiranje knjige|url={{Google books|lNV6-HsUppsC|page=55|plainurl=yes}}|title=The Oxford Encyclopedia of Ancient Greece and Rome|publisher=Oxford University Press|year=2010|isbn=978-0-19-517072-6|editor-last=Gagarin|editor-first=Michael|volume=1|page=55}}</ref> Do kraja 1. stoljeća nove ere rimska je uprava uspostavljena nad cijelim Balkanskim poluotokom, a [[kršćanstvo]] se počelo širiti u regiji u 4. stoljeću.<ref name="EBBalkans"/> [[Gotska Biblija|Gotsku Bibliju]] — prvu knjigu na [[Germanski jezici|germanskom jeziku]] — stvorio je [[Goti|gotski]] biskup [[Wulfila|Ulfila]] u današnjoj sjevernoj Bugarskoj oko 381.<ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/biography/Ulfilas|title=Ulfilas|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=18 August 2018}}</ref> Regija je došla pod kontrolu [[Bizant|Bizanta]] nakon [[Pad Zapadnog Rimskog Carstva|pada Zapadnog Rimskog Carstva]] 476. godine. Bizant je vodio dugotrajni rat protiv Perzije i nije mogao obraniti svoje balkanske teritorije od barbarskih napada.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/The-beginnings-of-modern-Bulgaria |title=The Beginnings of Modern Bulgaria|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=9 October 2018}}</ref> To je omogućilo Slavenima da kao pljačkaši uđu na Balkanski poluotok, prvenstveno kroz područje između rijeke Dunav i Balkanskih planina poznato kao [[Mezija]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Singleton|first=Fred|url={{Google books|qTLSZ3ucaZMC|page=13|plainurl=yes}}|title=A Short History of the Yugoslav Peoples|last2=Fred|first2=Singleton|publisher=Cambridge University Press|year=1985|isbn=9780521274852|pages=13–14}}</ref> Postupno je unutrašnjost poluotoka postala zemlja [[Sklavinija|Južnih Slavena]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Fouracre|first=Paul|url={{Google books|JcmwuoTsKO0C|page=524|plainurl=yes}}|title=The New Cambridge Medieval History: Volume 1, c. 500 – c. 700|last2=McKitterick|first2=Rosamond|last3=Reuter|first3=Timothy|last4=Abulafia|first4=David|last5=Luscombe|first5=David Edward|last6=Allmand|first6=C.T.|last7=Riley-Smith|first7=Jonathan|last8=Jones|first8=Michael|publisher=Cambridge University Press|year=1995|isbn=9780521362917|page=524}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Curta|first=Florin|url=https://www.limesromanus.org/sites/all/files/The%20Making%20of%20the%20Slavs.pdf|title=The Making of the Slavs: History and Archaeology of the Lower Danube Region, c. 500–700|date=2001|publisher=Cambridge University Press|isbn=9781139428880|pages=311–334|access-date=20 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20160326235159/http://www.limesromanus.org/sites/all/files/The%20Making%20of%20the%20Slavs.pdf|archive-date=26 March 2016|url-status=dead}}</ref> Slaveni su asimilirali djelomično [[Helenizam|helenizirane]], romanizirane i [[Trački Goti|gotizirane]] Tračane u ruralnim područjima.{{Sfn|MacDermott|1998}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Detrez|first=Raymond|title=Historical Dictionary of Bulgaria|publisher=Rowman & Littlefield|year=2014|isbn=978-1442241794|page=5}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=The Blackwell Companion to Eastern Christianity|publisher=Wiley-Blackwell|year=2010|isbn=978-1444333619|editor-last=Parry|editor-first=Ken|page=48|quote=The conquest of the Balkans and the rise of the Bulgarian Empire was not a disaster for the indigenous population and its material and spiritual culture. The settlers and the local Romanised or semi-Romanised Thraco-Illyrian Christians influenced each other's way of life and socio-economic organization, as well as each other's cultures, language and religious outlook.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Wolfram|first=Herwig|url={{Google books|xsQxcJvaLjAC|page=8|plainurl=yes}}|title=History of the Goths|publisher=University of California Press|year=1990|isbn=978-0520069831|page=8}}</ref> === Prvo Bugarsko Carstvo === [[Datoteka:Borismeetingdisciples.JPG|desno|mini|250px|Susret kneza Borisa I. s učenicima svetog Ćirila i Metoda.]] Nedugo nakon slavenskog prodora, [[Mezija]] je ponovno napadnuta, ovaj put od strane [[Protobugari|Bugara]] pod [[Kan (naslov)|kanom]] [[Asparuh|Asparuhom]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Zlatarski|first=Vasil|url=http://macedonia.kroraina.com/vz1a/vz1a_b1_1.html|title=V. Zlatarski - Istorija 1A - b1 - 1|publisher=Marin Drinov Publishing House|year=1938|isbn=978-9544302986|page=188|language=bg|script-title=bg:История на Първото българско Царство. I. Епоха на хуно–българското надмощие (679–852)|trans-title=History of the First Bulgarian Empire. Period of Hunnic-Bulgarian domination (679–852)|access-date=23 May 2012}}</ref> Njihova horda bila je ostatak [[Stara Velika Bugarska|stare Velike Bugarske]], izumrle plemenske konfederacije smještene sjeverno od Crnog mora u današnjoj Ukrajini i južnoj Rusiji. Asparuh je 680. godine napao bizantske teritorije u Meziji i pokorio tamošnja slavenska plemena.<ref name="EBBulgars"/> Mirovni ugovor s [[Bizant|Bizantskim Carstvom]] potpisan je 681. godine, označavajući utemeljenje [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvog bugarskog carstva]]. Manjinski Bugari činili su blisko povezanu vladajuću kastu.<ref name="fine">{{Citiranje knjige|last=Fine|first=John V.A.|url=https://books.google.com/books?id=Y0NBxG9Id58C&pg=PR4|title=The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century|last2=Fine|first2=John Van Antwerp|publisher=University of Michigan Press|year=1991|isbn=978-0472081493|pages=68–70}}</ref> Novi vladari koji su preuzimali vlast jačali su bugarsku državu tijekom 8. i 9. stoljeća. [[Krum]] je uveo pisani zakonik<ref>{{Citiranje knjige|last=Vlasto|first=Alexis P.|url={{Google books|fpVOAAAAIAAJ|page=157|plainurl=yes}}|title=The Entry of the Slavs Into Christendom: An Introduction to the Medieval History of the Slavs|publisher=Cambridge University Press|year=1970|isbn=978-0521074599|page=157}}</ref> i zaustavio veliki bizantski prodor u [[Bitka kod Pliske|bitci kod Pliske]], u kojoj je ubijen bizantski car [[Nikefor I.]]<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/biography/Krum|title=Krum|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=28 July 2018}}</ref> [[Boris I.]] ukinuo je 864. godine [[poganstvo]] u korist [[Pravoslavna crkva|istočnog pravoslavnog kršćanstva]]. [[Pokrštavanje Bugarske|Pokrštavanje]] je pratilo bizantsko priznanje [[Bugarska pravoslavna Crkva|bugarske crkve]]<ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/The-first-Bulgarian-empire#ref42725 |title=The Spread of Christianity|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=28 July 2018}}</ref> i prihvaćanje [[Ćirilica|ćirilice]], razvijene u glavnom gradu [[Veliki Preslav|Preslavu]].{{Sfn|Crampton|2007}} Zajednički jezik, vjera i pismo ojačali su središnju vlast i postupno stopili Slavene i Bugare u jedinstveni narod koji govori jednim [[Slavenski jezici|slavenskim jezikom]].<ref name="EB">{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/The-first-Bulgarian-empire#ref42726 |title=Reign of Simeon I|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=28 July 2018|quote=Bulgaria's conversion had a political dimension, for it contributed both to the growth of central authority and to the merging of Bulgars and Slavs into a unified Bulgarian people.}}</ref>{{Sfn|Crampton|2007}} Zlatno doba započelo je tijekom 34-godišnje vladavine [[Simeon|Simeona Velikog]], pod čijom je vlašću država dosegla najveće teritorijalno proširenje.{{Sfn|The First Golden Age}} Nakon Simeonove smrti, Bugarska je oslabljena ratovima s [[Mađari|Mađarima]] i [[Pečenezi|Pečenezima]] i širenjem [[Bogumilstvo|bogumilske hereze]].<ref name="EB" /><ref>{{cite book|last=Browning|first=Robert|title=Byzantium and Bulgaria|year=1975|publisher=Temple Smith|pages=[https://archive.org/details/byzantiumbulgari0000brow/page/194 194–195]|isbn=978-0520026704|url=https://archive.org/details/byzantiumbulgari0000brow/page/194}}</ref> Grad Preslav u konačnici je zauzela bizantska vojska 971. godine nakon uzastopnih [[Kijevska Rus'|ruskih]] i bizantskih invazija.<ref name="EB" /> Carstvo se nakratko oporavilo od napada pod [[Samuilo|Samuilom]],<ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/biography/Samuel-tsar-of-western-Bulgaria|title=Samuel|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=20 January 2012}}</ref> no bizantski car [[Bazilije II.|Bazilije II]] porazio je bugarsku vojsku kod [[Bitka kod Kleidiona|Ključa]] 1014. godine. Samuilo je umro ubrzo nakon bitke,<ref>{{Citiranje knjige|last=Scylitzae|first=Ioannis|title=Synopsis Historiarum|work=Corpus Fontium Byzantiae Historiae|publisher=De Gruyter|year=1973|isbn=978-3-11-002285-8|page=457}}</ref> a 1018. Bizant je u potpunosti osvojio Prvo bugarsko carstvo.{{Sfn|Crampton|1987}} Nakon osvajanja, Bazilije II je spriječio pobune zadržavši vlast lokalnog plemstva, integrirajući ih u bizantsku birokraciju i aristokraciju i oslobodivši njihove zemlje obveze plaćanja poreza u zlatu, dopuštajući umjesto toga porez u naturi.<ref name="Averil">{{Citiranje knjige|last=Cameron|first=Averil|url=https://archive.org/details/byzantinesthepeo00came|title=The Byzantines|publisher=Blackwell Publishing|year=2006|isbn=978-1-4051-9833-2|page=[https://archive.org/details/byzantinesthepeo00came/page/n186 170]|url-access=limited}}</ref><ref name="Ostrog">{{Citiranje knjige|last=Ostrogorsky|first=Georgije|url=https://archive.org/details/historyofbyzanti00ostr/page/311|title=History of the Byzantine State|publisher=Rutgers University Press|year=1969|isbn=978-0813511986|page=[https://archive.org/details/historyofbyzanti00ostr/page/311 311]}}</ref> [[Bugarska pravoslavna Crkva|Bugarska patrijaršija]] svedena je na [[Ohridska arhiepiskopija|arhiepiskopiju]], ali je zadržala svoj [[Autokefalnost|autokefalni status]] i svoje [[Dijeceza|biskupije]].<ref name="Ostrog" /><ref name="Averil" /> === Drugo bugarsko carstvo === [[Datoteka:20140621_Veliko_Tarnovo_002.jpg|alt=A view of the walls of Tsarevets fortress in Tarnovo|mini|Zidine [[Carevec (tvrđava)|tvrđave Carevec]] u [[Veliko Trnovo|Velikom Trnovu]], glavnom gradu Drugog Bugarskog Carstva.]] Bizantska unutarnja politika promijenila se nakon Bazilijeve smrti kada je izbio niz neuspješnih pobuna, a najveću je predvodio [[Petar Deljan]]. Autoritet Carstva opao je nakon katastrofalnog vojnog [[Bitka kod Manzikerta|poraza kod Manzikerta]] protiv [[Seldžuci|seldžučkih]] osvajača, a dodatno su ga potresli [[križarski ratovi]]. Time su spriječeni bizantski pokušaji [[helenizacija|helenizacije]] i stvoreno je plodno tlo za daljnji ustanak. Godine 1185. plemići iz [[Asenovci|dinastije Asen]] [[Ivan Asen I.]] i Petar IV . organizirali su veliki ustanak i uspjeli ponovno uspostaviti bugarsku državu. Ivan Asen i Petar postavili su temelje Drugog bugarskog carstva s prijestolnicom u [[Veliko Trnovo|Trnovu]].<ref name="EBSecondEmpire">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/The-second-Bulgarian-empire|title=Bulgaria – Second Bulgarian Empire|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=27 July 2018}}</ref> [[Kalojan]], treći od asenskih monarha, proširio je svoju vlast na [[Beograd]] i [[Ohrid]]. Priznao je duhovno vrhovništvo [[Papa|pape]] i primio kraljevsku krunu od [[Papinski legat|papinskog legata]].<ref name="EB1911">Chisholm, Hugh, ur. 1911. Encyclopædia Britannica Eleventh Edition 11th izdanje. Cambridge University Press</ref> Carstvo je dosegnulo svoj zenit pod [[Ivan Asen II.|Ivanom Asenom II.]] (1218. – 1241.), kada su se njegove granice proširile do obala [[Albanija|Albanije]], Srbije i [[Epir|Epira]], dok su trgovina i kultura cvjetali.<ref name="EB1911" /><ref name="EBSecondEmpire"/> Vladavina Ivana Asena također je obilježena odmakom od Rima u vjerskim pitanjima.{{Sfn|Crampton|1987}} Dinastija Asena izumrla je 1257. godine. Uslijedili su unutarnji sukobi i neprekidni bizantski i ugarski napadi, koji su [[Zlatna Horda|Mongolima]] omogućili uspostavljanje suvereniteta nad oslabljenom bugarskom državom.<ref name="EB19112">Chisholm, Hugh, ur. 1911. Encyclopædia Britannica Eleventh Edition 11th izdanje. Cambridge University Press</ref>{{Sfn|Crampton|1987}} Godine 1277. svinjar [[Ivajlo Bugarski|Ivajlo]] poveo je [[Ivajlov ustanak|veliku seljačku pobunu]] koja je protjerala Mongole iz Bugarske i nakratko ga učinila carem.<ref name="Martin 2017">{{Citiranje knjige|last=Martin|first=Michael|url={{Google books|gN8lDwAAQBAJ|page=344|plainurl=yes}}|title=City of the Sun: Development and Popular Resistance in the Pre-Modern West|publisher=Algora Publishing|year=2017|isbn=978-1628942798|page=344}}</ref><ref name="EBSecondEmpire"/> S vlasti su ga 1280. svrgnuli [[Boljari|feudalni veleposjednici]],<ref name="Martin 2017" /> čiji su frakcijski sukobi prouzročili da se Drugo bugarsko carstvo raspalo na male feudalne posjede sve do 14. stoljeća.<ref name="EBSecondEmpire" /> Ove rascjepkane krnje države, dva carstva u [[Vidinsko carstvo|Vidinu]] i [[Drugo Bugarsko Carstvo|Trnovu]] i [[Despotovina Dobrudža|Despotovina]] Dobrudža, postale su lak plijen za novu prijetnju koja je pristizala s jugoistoka: [[Osmanska dinastija|Osmanske Turke]].<ref name="EB19112" /> === Osmanska vlast === [[Datoteka:Battle_of_Nicopolis,_1396,_Facsimile_of_a_Miniature_Conserved_in_the_Topkapi_Museum_in_Istanbul-.jpg|lijevo|mini|230px|Bitka kod Nikopolja 1396. označila je kraj srednjovjekovne bugarske državnosti.]] Bizantinci su najprije 1340-ih zaposlili Osmanlije kao plaćenike, koji su kasnije sami postali osvajači.<ref name="Ottoman rule"/> Sultan [[Murat I.]] osvojio je [[Edirne|Adrijanopol]] od Bizanta 1362.; [[Sofija]] je pala 1382., a nakon [[Šumen|nje Shumen]] 1388.<ref name="Ottoman rule" /> Osmansko Carstvo završilo je osvajanje bugarskih zemalja 1393. godine kada je Trnovo opljačkano nakon tromjesečne opsade i [[Bitka kod Nikopolja|bitke kod Nikopolja]] koja je dovela do pada Vidinskog carstva 1396. godine. [[Sozopol]] je bio posljednje bugarsko naselje koje je palo 1453.<ref>{{Citiranje weba|last=Guineva|first=Maria|date=10 October 2011|title=Old Town Sozopol – Bulgaria's 'Rescued' Miracle and Its Modern Day Saviors|url=https://www.novinite.com/articles/132804/|access-date=16 November 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Bugarsko plemstvo je eliminirano, a seljaštvo je [[Kmetstvo|porobljeno]] od osmanskih gospodara,<ref name="Ottoman rule">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/The-second-Bulgarian-empire#ref42728|title=Bulgaria – Ottoman rule|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=21 December 2011|quote=The Bulgarian nobility was destroyed—its members either perished, fled, or accepted Islam and Turkicization—and the peasantry was enserfed to Turkish masters.}}</ref> dok je velik dio obrazovanog svećenstva pobjegao u druge zemlje.<ref name="Jireček">{{Citiranje knjige|last=Jireček|first=K.J.|url={{Google books|VBhThVLpc4MC|page=88|plainurl=yes}}|title=Geschichte der Bulgaren|publisher=Nachdr. d. Ausg. Prag|year=1876|isbn=978-3487064086|page=88|language=de|trans-title=History of the Bulgarians|author-link=Konstantin Josef Jireček}}</ref> Bugari su bili podvrgnuti teškim porezima (uključujući [[Danak u krvi|devširme]] ili danak u ''krvi''), njihova kultura je potisnuta<ref name="Jireček2">{{Citiranje knjige|last=Jireček|first=K.J.|url={{Google books|VBhThVLpc4MC|page=88|plainurl=yes}}|title=Geschichte der Bulgaren|publisher=Nachdr. d. Ausg. Prag|year=1876|isbn=978-3487064086|page=88|language=de|trans-title=History of the Bulgarians|author-link=Konstantin Josef Jireček}}</ref> i doživjeli su djelomičnu [[Islamizacija|islamizaciju]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Minkov|first=Anton|url={{Google books|zQsB_AghBKkC|page=193|plainurl=yes}}|title=Conversion to Islam in the Balkans: Kisve Bahası – Petitions and Ottoman Social Life, 1670–1730|publisher=Brill|year=2004|isbn=978-9004135765|page=193}}</ref> Osmanske vlasti uspostavile su vjersku upravnu zajednicu pod nazivom [[Rum Millet|Rum milet]], koja je upravljala svim pravoslavcima bez obzira na njihovu etničku pripadnost.<ref>{{Citiranje knjige|last=Detrez|first=Raymond|url={{Google books|htMUx8qlWCMC|page=36|plainurl=yes}}|title=Europe and the Historical Legacies in the Balkans|publisher=Peter Lang Publishers|year=2008|isbn=978-9052013749|page=36}}</ref> Većina mjesnoga stanovništva tada je postupno izgubila nacionalnu svijest, identificirajući se samo po vjeri.<ref>{{Citiranje knjige|last=Fishman|first=Joshua A.|url={{Google books|7oAUeUVtc58C|page=276|plainurl=yes}}|title=Handbook of Language and Ethnic Identity: Disciplinary and Regional Perspectives|publisher=Oxford University Press|year=2010|isbn=978-0195374926|page=276|quote=There were almost no remnants of a Bulgarian ethnic identity; the population defined itself as Christians, according to the Ottoman system of millets, that is, communities of religious beliefs. The first attempts to define a Bulgarian ethnicity started at the beginning of the 19th century.|access-date=30 September 2018}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Roudometof|first=Victor|url={{Google books|I9p_m7oXQ00C|page=68|plainurl=yes}}|title=Nationalism, Globalization, and Orthodoxy: The Social Origins of Ethnic Conflict in the Balkans|last2=Robertson|first2=Roland|publisher=Greenwood Publishing Group|year=2001|isbn=978-0313319495|pages=68–71}}</ref> Svećenstvo koje je ostalo u nekim izoliranim samostanima održalo je svoj etnički identitet na životu, omogućivši mu opstanak u udaljenim seoskim područjima,{{Sfn|Crampton|1987}} i u [[Katolička Crkva u Bugarskoj|katoličkoj zajednici]] na sjeverozapadu zemlje.<ref>{{Citiranje knjige|last=Carvalho|first=Joaquim|url={{Google books|jR98-Ata0CkC|page=261|plainurl=yes}}|title=Religion and Power in Europe: Conflict and Convergence|publisher=Edizioni Plus|year=2007|isbn=978-8884924643|page=261}}</ref> [[Datoteka:The_defeat_of_Shipka_Peak,_Bulgarian_War_of_Independence.JPG|alt=The Defence of the Eagle's Nest, painting by Alexey Popov from 1893, depicting the Defence of Shipka Pass|mini|Rusko-bugarska obrana prolaza Shipka 1877.]] Kako je osmanska moć počela slabiti, [[Habsburška Monarhija]] i [[Rusko Carstvo|Rusija]] vidjele su bugarske kršćane kao moguće saveznike. [[Habsburška Monarhija|Austrijanci]] su prvo podržali [[Prvi Trnovski ustanak|ustanak u Trnovu 1598.]], zatim [[Drugi Trnovski ustanak|drugi 1686.]], [[Čiprovački ustanak]] 1688. i konačno [[Karpoševa buna|Karpoševu pobunu]] 1689.<ref name="Decline">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/The-second-Bulgarian-empire#ref42731|title=Bulgaria – Ottoman administration|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=20 October 2012}}</ref> [[Rusko Carstvo|Rusko se Carstvo]] također nametnulo kao zaštitnik kršćana u osmanskim zemljama [[Kučuk-Kajnardžijski mir|sporazumom iz Küçük Kaynarca]] 1774.<ref name="Decline" /> Zapadnoeuropsko [[prosvjetiteljstvo]] u 18. stoljeću utjecalo je na početak [[Bugarski narodni preporod|bugarskoga nacionalnoga preporoda]].<ref name="Ottoman rule"/> Obnovila je nacionalnu svijest i dala ideološku podlogu oslobodilačkoj borbi, što je rezultiralo Travanjskim ustankom 1876. godine. Dok su osmanske vlasti gušile pobunu, ubijeno je do 30 000 Bugara. Masakri su potaknuli [[Velesila|velike sile]] na djelovanje.{{Sfn|The Final Move to Independence}} Sazvali su [[Carigradske konferencije|Carigradsku konferenciju]] 1876., ali njihove je odluke Osmansko Carstvo odbacilo. To je omogućilo [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] traženje vojnoga rješenja bez opasnosti od sukoba s drugim velikim silama, kao što se dogodilo u [[Krimski rat|Krimskom ratu]].{{Sfn|The Final Move to Independence}} Godine 1877. [[Rusko-turski rat (1877. – 1878.)|Rusija je objavila rat]] Osmanlijama i porazila ih uz pomoć [[Opalčenci|bugarskih pobunjenika]], posebno tijekom ključne [[Bitka na prijevoju Šipka|bitke na prijevoju Šipka]] koja je osigurala ruski nadzor nad glavnom cestom prema [[Carigrad|Carigradu]].<ref>{{Citiranje weba|date=3 March 2011|title=Reminiscence from Days of Liberation*|url=http://novinite.com/view_news.php?id=125840|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Shipka-Pass|title=Shipka Pass|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=18 August 2018}}</ref> === Treća bugarska država === [[Rusko Carstvo|Rusija]] i [[Osmansko Carstvo]] potpisali su 3. ožujka 1878. godine [[Sanstefanski mir]]. Trebalo je uspostaviti autonomnu bugarsku kneževinu koja obuhvaća [[Mezija|Meziju]], [[Makedonija (regija)|Makedoniju]] i [[Tracija (regija)|Trakiju]], otprilike na teritorijima [[Drugo Bugarsko Carstvo|Drugoga bugarskoga carstva]],{{Sfn|San Stefano, Berlin and Independence}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Blamires|first=Cyprian|url={{Google books|jR98-nvD2rZSVau4C|page=107|plainurl=yes}}|title=World Fascism: A Historical Encyclopedia|publisher=ABC-CLIO|year=2006|isbn=978-1576079409|page=107|quote=The "Greater Bulgaria" re-established in March 1878 on the lines of the medieval Bulgarian empire after liberation from Turkish rule did not last long.}}</ref> i ovaj se dan danas slavi državni praznik [[Dan oslobođenja (Bugarska)|Dan nacionalnoga oslobođenja]].<ref>{{Citiranje weba|date=3 March 2017|title=On March 3 Bulgaria celebrates National Liberation Day|url=http://bnr.bg/en/post/100803129/on-march-3-bulgaria-celebrates-national-liberation-day|access-date=24 February 2019|website=Radio Bulgaria}}</ref> Ostale su [[Velesila|velike sile]] odmah odbacile ugovor iz straha da bi tako velika država na [[Jugoistočna Europa|jugoistoku Europe]] mogla ugroziti njihove interese. Zamijenjen je [[Berlinski ugovor (1878.)|Berlinskim ugovorom]], potpisanim 13. srpnja. Njime je predviđena mnogo manja država, [[Kneževina Bugarska]], koja se sastoji samo od Mezije i okolice [[Sofija|Sofije]], ostavljajući veliki dio etničkih Bugara izvan novoosnovane države.{{Sfn|San Stefano, Berlin and Independence}}<ref name="BBCProfile">{{Citiranje novina|date=6 May 2010|title=Timeline: Bulgaria – A chronology of key events|work=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1061402.stm|access-date=20 December 2011}}</ref> To je značajno pridonijelo bugarskom vojnom pristupu vanjskim poslovima tijekom prve polovice 20. stoljeća.{{Sfn|Historical Setting}} [[Datoteka:Bulgaria-SanStefano_-(1878)-byTodorBozhinov.png|alt=Map of Bulgaria according to the Treaty of San Stefano|lijevo|mini|Granice Bugarske prema preliminarnom Sanstefanskom ugovoru.]] Bugarska je kneževina pobijedila [[Srpsko-bugarski rat 1885.|u ratu protiv Srbije]] i pripojila poluautonomno osmansko područje [[Istočna Rumelija|Istočne Rumelije]] 1885., koje se kasnije proglasilo neovisnom državom 5. listopada 1908.{{Sfn|Crampton|2007}} U godinama nakon neovisnosti, Bugarska je jačala svoju vojnu moć i često se nazivala „balkanskom [[Pruska|Pruskom]] ”.<ref>{{Citiranje knjige|last=Pinon|first=Rene|url={{Google books|xL9DAAAAYAAJ|page=411|plainurl=yes}}|title=L'Europe et la Jeune Turquie: Les Aspects Nouveaux de la Question d'Orient|publisher=Perrin et cie|year=1913|isbn=978-1-144-41381-9|page=411|language=fr|trans-title=Europe and Young Turkey: The new aspects of the Eastern Question|quote=On a dit souvent de la Bulgarie qu'elle est la Prusse des Balkans}}</ref> Sudjelovala je u tri uzastopna sukoba između 1912. i 1918., dva [[Balkanski ratovi|balkanska rata]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Nakon teškoga poraza u [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu]], Bugarska se opet našla na strani gubitnika kao posljedica saveza sa [[Centralne sile|Središnjim silama]] u Prvom svjetskom ratu. Unatoč tome što je unovačila više od četvrtinu svoga stanovništva i stvorila vojsku od 1 200 000 vojnika,<ref>{{Citiranje knjige|last=Tucker|first=Spencer C|url={{Google books|EHI3PCjDtsUC|page=173|plainurl=yes}}|title=The European Powers in the First World War: An Encyclopedia|last2=Wood|first2=Laura|publisher=Taylor & Francis|year=1996|isbn=978-0815303992|page=173}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Broadberry|first=Stephen|last2=Klein|first2=Alexander|date=8 February 2008|title=Aggregate and Per Capita GDP in Europe, 1870–2000: Continental, Regional and National Data with Changing Boundaries|url=http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120622094503/http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|archive-date=22 June 2012|access-date=24 May 2012|publisher=[[Centre for Economic Policy Research]]|page=18}}</ref> nakon početnih vojnih uspjeha u nekoliko odlučujućih pobjeda kod [[Bitka kod Doirana (1917.)|Doirana]] i [[Bitka za Monastir (1917.)|Monastira]], država je kapitulirala 1918. godine. Rat je rezultirao značajnim teritorijalnim gubicima i smrću 87 500 vojnika.<ref>{{Citiranje weba|title=WWI Casualty and Death Tables|url=https://www.pbs.org/greatwar/resources/casdeath_pop.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20161003230916/https://www.pbs.org/greatwar/resources/casdeath_pop.html|archive-date=3 October 2016|access-date=28 July 2018|publisher=PBS}}</ref> Više od 253 000 izbjeglica s izgubljenih teritorija [[Useljeništvo|uselilo]] se je u Bugarsku od 1912. do 1929.,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Mintchev|first=Veselin|date=October 1999|title=External Migration in Bulgaria|url=http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=473FBAEF-623D-4ADA-903A-17241B78BDDB|url-status=dead|journal=South-East Europe Review|issue=3/99|page=124|archive-url=https://web.archive.org/web/20130117012418/http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=473FBAEF-623D-4ADA-903A-17241B78BDDB|archive-date=17 January 2013|access-date=6 August 2018}}</ref> što je dodatno opteretilo već uništeno nacionalno gospodarstvo.<ref>{{Citiranje knjige|last=Chenoweth|first=Erica|url={{Google books|JyD_AmGnu34C|page=129|plainurl=yes}}|title=Rethinking Violence: States and Non-State Actors in Conflict|publisher=Belfer Center for Science and International Affairs|year=2010|isbn=978-0-262-01420-5|page=129}}</ref> [[Datoteka:BASA-3K-7-342-28-Boris_III_of_Bulgaria.jpeg|alt=A portrait of Tsar Boris III|mini|Car Boris III.|306x306px]] Nastali politički nemiri doveli su do uspostave kraljevske vlasti cara [[Boris III.|Borisa III]]. (1918. – 1943.). Bugarska je ušla u Drugi svjetski rat 1941. kao članica [[Sile Osovine|Osovine]], ali je odbila sudjelovati u [[Operacija Barbarossa|operaciji Barbarossa]] i spasila svoje židovsko stanovništvo od deportacije u [[Nacistički koncentracijski logori|sabirne logore]].{{Sfn|Bulgaria in World War II: The Passive Alliance}} Nakon iznenadne smrti Borisa III. sredinom 1943. i okretanjem ratnih izgleda protiv Njemačke, Bugarsku su zahvatila politička previranja, a komunistički gerilski pokret dobio na zamahu. Vlada [[Bogdan Filov|Bogdana Filova]] nije uspjela postići mir sa Saveznicima. Bugarska nije udovoljila sovjetskim zahtjevima za protjerivanjem njemačkih snaga sa svoga teritorija, što je rezultiralo objavom rata i invazijom SSSR-a u rujnu 1944.{{Sfn|Wartime Crisis}} [[Domovinski front (Bugarska)|Domovinski front]], u kojemu su prevladavali komunisti preuzeo je vlast, okončao savezništvo sa [[Sile Osovine|Silama osovine]] i pridružio se savezničkoj strani do kraja rata.<ref>{{Citiranje knjige|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|url={{Google books|R8d2409V9tEC|page=238|plainurl=yes}}|title=Hitler's New Disorder: The Second World War in Yugoslavia|publisher=Columbia University Press|year=2008|isbn=978-0199326631|pages=238–240|quote=When Bulgaria switched sides in September}}</ref> Bugarska je pretrpjela malu ratnu štetu, a [[Sovjetski Savez]] nije tražio nikakvu odštetu. Ali, svi ratni teritorijalni dobici, sa značajnom iznimkom [[Ugovor iz Craiove|Južne Dobrudže]], izgubljeni su.{{Sfn|The Soviet Occupation}} [[Datoteka:Georgi_Dimitrov.jpg|lijevo|mini|193x193px|Georgi Dimitrov, vođa Bugarske komunističke partije od 1946. do 1949.]] [[Bugarski državni udar 1944.|Ljevičarski državni udar]] 9. rujna 1944. doveo je do ukidanja monarhije i pogubljenja oko 1000 – 3000 disidenata, vojnika i članova bivše kraljevske elite,<ref>{{Citiranje knjige|last=Valentino|first=Benjamin A.|url=https://archive.org/details/finalsolutionsma00vale|title=Final Solutions: Mass Killing and Genocide in the Twentieth Century|publisher=Cornell University Press|year=2005|isbn=978-0-8014-3965-0|pages=[https://archive.org/details/finalsolutionsma00vale/page/91 91]–151|url-access=limited}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Stankova|first=Marietta|url={{Google books|y7G2BgAAQBAJ|page=99|plainurl=yes}}|title=Bulgaria in British Foreign Policy, 1943–1949|publisher=Anthem Press|year=2015|isbn=978-1-78308-430-2|page=99}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Neuburger|first=Mary C.|url={{Google books|E7JDJzogCHMC|page=162|plainurl=yes}}|title=Balkan Smoke: Tobacco and the Making of Modern Bulgaria|publisher=Cornell University Press|year=2013|isbn=978-0-8014-5084-6|page=162}}</ref> no tek je 1946. nakon referenduma uspostavljena [[Jednostranački sustav|jednostranačka]] [[narodna republika]].{{Sfn|Crampton|2005}} Bugarska je pala pod sovjetsku sferu utjecaja predvođena [[Georgi Dimitrov|Georgijem Dimitrovim]] (1946. – 1949.), koji je uspostavio represivnu [[Staljinizam|staljinističku]] državu i pokrenuo brzu [[Industrijalizacija|industrijalizaciju]].{{Sfn|The Soviet Occupation}} Do sredine pedesetih, životni standard je porastao, a politička represija popustila.{{Sfn|Domestic Policy and Its Results}}{{Sfn|After Stalin}} U [[Plansko gospodarstvo|planskoj ekonomiji]] sovjetskog stila pojavile su se neke eksperimentalne tržišno orijentirane politike pod [[Todor Živkov|Todorom Živkovom]] (1954. – 1989.).{{Sfn|The Economy}} U usporedbi s ratnim razinama, nacionalni [[Bruto domaći proizvod|BDP]] peterostruko se povećao, a BDP po stanovniku učetverostručio se do osamdesetih,<ref>{{Citiranje weba|last=Stephen Broadberry|last2=Alexander Klein|date=27 October 2011|title=Aggregate and per capita GDP in Europe, 1870–2000|url=http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130530083710/http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|archive-date=30 May 2013|access-date=12 July 2013|pages=23, 27}}</ref> iako su se 1960., 1977. i 1980 dogodili ozbiljne epizode povećanja javnoga duga.<ref>{{Citiranje knjige|last=Vachkov|first=Daniel|title=Българският външен дълг 1944–1989: Банкрутът на комунистическата икономика|last2=Ivanov|first2=Martin|publisher=Siela|year=2008|isbn=978-9542803072|pages=103, 153, 191|trans-title=Bulgarian Foreign Debt 1944–1989}}</ref> Živkovljeva kći [[Ljudmila Živkova|Ljudmila]] ojačala je nacionalni ponos promicanjem bugarske baštine, kulture i umjetnosti diljem svijeta.{{Sfn|The Political Atmosphere in the 1970s}} Suočena s padom rodnosti među etničkom bugarskom većinom, Živkovljeva vlada je 1984. prisilila manjinske etničke [[bugarski Turci|Turke]] na usvajanje slavenskih imena u pokušaju njihove asimilacije.{{Sfn|Bulgaria in the 1980s}} Ova politika ishodovala je iseljavanjem oko 300 000 etničkih Turaka u Tursku.<ref>{{Citiranje novina|last=Bohlen|first=Celestine|date=17 October 1991|title=Vote Gives Key Role to Ethnic Turks|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/1991/10/17/world/bulgaria-vote-gives-key-role-to-ethnic-turks.html|access-date=20 December 2011|quote=in 1980s&nbsp;... the Communist leader, Todor Zhivkov, began a campaign of cultural assimilation that forced ethnic Turks to adopt Slavic names, closed their mosques and prayer houses and suppressed any attempts at protest. One result was the mass exodus of more than 300,000 ethnic Turks to neighboring [[Turkey]] in 1989}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Mudeva|first=Anna|date=31 May 2009|title=Cracks show in Bulgaria's Muslim ethnic model|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-muslims/cracks-show-in-bulgarias-muslim-ethnic-model-idUSTRE55001C20090601|access-date=30 October 2011}}</ref> Komunistička partija bila je prisiljena odreći se svojega političkoga monopola 10. studenoga 1989. pod utjecajem [[Pad komunizma|revolucija 1989. godine]]. Živkov je dao ostavku i Bugarska je krenula u tranziciju prema parlamentarnoj demokraciji.{{Sfn|Government and Politics}} Na prvim slobodnim izborima u lipnju 1990. pobijedila je Komunistička partija, sada preimenovana u [[Bugarska socijalistička partija|Bugarsku socijalističku partiju]].<ref>{{Citiranje weba|date=5 July 2010|title=Bulgarian Politicians Discuss First Democratic Elections 20y After|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=117822|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> [[Ustav Bugarske|Novi ustav]] koji je predviđao izabranoga predsjednika i premijera odgovornog zakonodavnom tijelu usvojen je u srpnju 1991.<ref>{{Citiranje weba|title=National Assembly of the Republic of Bulgaria – Constitution|url=https://www.parliament.bg/en/const/|website=www.parliament.bg}}</ref> Novi sustav u početku nije uspio poboljšati životni standard ili stvoriti gospodarski rast, prosječna kvaliteta života i ekonomski učinak ostali su niži nego u komunizmu čak u ranim 2000-ima.<ref>{{Citiranje novina|last=Prodanov|first=Vasil|date=1 October 2007|script-title=bg:Разрушителният български преход|language=bg|trans-title=The destructive Bulgarian transition|work=[[Le Monde diplomatique]]|url=http://bg.mondediplo.com/article181.html|access-date=20 December 2011}}</ref> Nakon 2001., gospodarski, politički i geopolitički uvjeti znatno su se poboljšali,{{Sfn|Library of Congress|2006}} a Bugarska je 2003. postigla visok status društvenog razvoja.<ref>{{Citiranje weba|year=2005|title=Human Development Index Report|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR05_complete.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110310193948/http://hdr.undp.org/en/media/HDR05_complete.pdf|archive-date=10 March 2011|access-date=28 July 2018|publisher=United Nations|page=224}}</ref> Postala je članica [[NATO|NATO-]] a 2004.<ref name="nato">{{Citiranje weba|date=29 March 2004|title=NATO Update: Seven new members join NATO|url=http://www.nato.int/docu/update/2004/03-march/e0329a.htm|access-date=20 December 2011|publisher=NATO}}</ref> i sudjelovala je u [[Rat u Afganistanu (2001. – 2021.)|ratu u Afganistanu]]. Nakon nekoliko godina reformi, pridružila se [[Europska unija|Europskoj uniji]] i [[Unutarnje tržište EU|jedinstvenom tržištu]] 2007., unatoč zabrinutosti EU zbog raširene korupcije.<ref name="Ind">{{Citiranje novina|last=Castle|first=Steven|date=29 December 2006|title=The Big Question: With Romania and Bulgaria joining the EU, how much bigger can it get?|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/the-big-question-with-romania-and-bulgaria-joining-the-eu-how-much-bigger-can-it-get-430061.html|access-date=14 September 2018}}</ref> Bugarska je bila domaćin [[Predsjedanje Vijećem Europske unije|predsjedanja Vijećem Europske unije]] 2018. u Nacionalnoj palači kulture u Sofiji.<ref>{{Citiranje weba|date=2 August 2017|title=Bulgaria Absolutely Ready to Take Over EU Presidency, Minister Says|url=http://www.bta.bg/en/c/DF/id/1627764|access-date=21 July 2018|publisher=Bulgarian Telegraph Agency}}</ref> == Geografija == [[Datoteka:Bulgaria-geographic_map-en.svg|alt=Topographic map of Bulgaria|lijevo|mini|Topografija Bugarske]] Bugarska je država u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]]. Površina državnoga teritorija je 110 994 km², ukupna duljina kopnenih granica s pet susjednih zemalja je 1808 km, a duljina obale je 354 km.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Zemljopisne koordinate Bugarske su 43° N 25° E .<ref name="CIA World Factbook">{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bulgaria/|access-date=4 December 2011|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Najznačajnija [[Topografija|topografska]] obilježja zemlje jesu [[Dunavska nizina (Bugarska)|Dunavska nizina]], [[Balkan (planina)|planina Balkan]], [[Tračka nizina]] i [[Rila|Rilo]]-[[Rodopi|Rodopski]] [[Gorje|masiv]].{{Sfn|Library of Congress|2006}} Južna granica Dunavske nizine dodiruje podnožje planine Balkan, dok [[Dunav]] određuje granicu s Rumunjskom. [[Tracija (rimska provincija)|Tračka]] nizina je otprilike trokutasta oblika, započinje jugoistočno od [[Sofija|Sofije]] i postupno se širi sve do obale [[Crno more|Crnoga mora]].{{Sfn|Library of Congress|2006}} Planina Balkan proteže se sredinom zemlje od granice sa Srbijom na zapadu prema istoku. Na jugozapadnom planinskom području nalaze se dva različita planinska lanca [[Glacijalni reljef|alpskog tipa]], [[Rila]] i [[Pirin (planina)|Pirin]], koji graniče s nižim, ali prostranijim [[Rodopi|Rodopima]] na istoku i srednje visokim planinama na zapadu, sjeverozapadu i jugu, poput [[Vitoša|Vitoše]], [[Osogovske planine|Osogova]] i [[Belasica|Belasice]].{{Sfn|Library of Congress|2006}} Sa svojih 2925 metara nadmorske visine, planinski je vrh [[Musala (planinski vrh)|Musala]] najviša točka u Bugarskoj i na Balkanu. Obala Crnoga mora je pak najniža točka u državi.<ref name="CIA World Factbook2">{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bulgaria/|access-date=4 December 2011|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Ravnice zauzimaju oko jedne trećine teritorija, dok visoravni i brežuljci zauzimaju 41%.{{Sfn|Topography}} Većina su rijeka kratke i s niskim vodostajima. Najduža rijeka koja se nalazi isključivo na bugarskom teritoriju, [[Iskr|Iskar]], dugačka je 368 kilometara. [[Struma]] i [[Marica (rijeka)|Marica]] dvije su velike rijeke na jugu zemlje.{{Sfn|NSI Brochure|2018}}{{Sfn|Library of Congress|2006}} [[Datoteka:Pirin-mountains-Bansko.jpg|mini|Planinski masiv Pirin.]] Bugarska ima raznoliku i promjenjivu klimu, koja je rezultat njezinog položaja na području susreta [[Sredozemna klima|mediteranskih]], [[Oceanska klima|oceanskih]] i [[Kontinentalna klima|kontinentalnih]] zračnih masa u međudjelovanju s preprečnim učinkom njezinih planina.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Sjeverna Bugarska prosječno je 1°C hladnija i ima 200 milimetara više oborina od područja južno od planine Balkan. Temperaturne amplitude značajno variraju u različitim područjima. Najniža zabilježena temperatura je −38,3 °C, dok je najviša 45,2 °C.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria Second National Communication|url=https://unfccc.int/resource/docs/natc/bulnc2.pdf|access-date=9 October 2018|publisher=[[United Nations Framework Convention on Climate Change]]}}</ref> Prosječna [[Oborina|količina padalina]] je oko 630 milimetara godišnje, a kreće se od 500 milimetara u [[Dobrudža|Dobrudži]] do više od 2500 milimetara u planinskim područjima. Kontinentalne zračne mase donose značajne količine snježnih oborina tijekom zime.{{Sfn|Climate}} === Bioraznolikost i okoliš === [[Datoteka:Lacerta_viridis_Зелен_гущер.jpg|alt=A Lacerta viridis, or European green lizard, on a tree stump in the Ropotamo reserve|desno|mini|''[[Zelembać|Lacerta viridis]]'' u [[Ropotamo|Ropotamu]], jednom od 16 bugarskih rezervata biosfere.]] Međudjelovanje klimatskih, hidroloških, geoloških i topografskih uvjeta imalo je kao posljedicu relativno veliku raznolikost biljnih i životinjskih vrsta.<ref name="biodiversity">{{Citiranje weba|title=Характеристика на флората и растителността на България|url=http://www.flora.biodiversity.bg/bg_flora_fr.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130427002409/http://www.flora.biodiversity.bg/bg_flora_fr.htm|archive-date=27 April 2013|access-date=21 March 2013|publisher=Bulgarian-Swiss Program For Biodiversity}}</ref> Bugarska [[bioraznolikost]], jedna od najbogatijih u Europi,<ref name="diversity of flora and fauna">{{Citiranje weba|date=2013|script-title=bg:Видово разнообразие на България|trans-title=Species biodiversity in Bulgaria|url=http://unesco-bg.org/file_store/2._bogatstvobr_25.1.10.pdf|access-date=30 July 2018|publisher=UNESCO report|language=bg}}</ref> zaštićena je trima nacionalnim parkovima, 11 parkova prirode, 10 [[Prirodni rezervat|rezervata biosfere]] i 565 zaštićenih područja.{{Sfn|NSI Brochure|2018}}<ref>{{Citiranje weba|last=Belev|first=Toma|date=June 2010|title=Бъдещето на природните паркове в България и техните администрации|trans-title=The future of Bulgaria's natural parks and their administrations|url=http://www.gorabg-magazine.info/bg/index.php?option=com_content&view=article&id=14&showall=1|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111102101145/http://www.gorabg-magazine.info/bg/index.php?option=com_content&view=article&id=14&showall=1|archive-date=2 November 2011|access-date=20 December 2011|publisher=Gora Magazine}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Europe & North America: 297 biosphere reserves in 36 countries|url=http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/europe-north-america/|access-date=4 April 2016|publisher=[[UNESCO]]}}</ref> Devedeset i tri od 233 vrste [[Sisavci|sisavaca]] u Europi nalaze se u Bugarskoj, kao i 49% vrsta [[Dnevni leptiri|leptira]] i 30% vrsta [[Vaskularne biljke|vaskularnih biljaka]].<ref name="IUCN">{{Citiranje weba|date=2013|title=Bulgaria's biodiversity at risk|url=https://cmsdata.iucn.org/downloads/bulgaria_s_biodiversity_at_risk_fact_sheet_may_2013.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150504023321/https://cmsdata.iucn.org/downloads/bulgaria_s_biodiversity_at_risk_fact_sheet_may_2013.pdf|archive-date=4 May 2015|access-date=12 September 2018|publisher=[[IUCN Red List]]}}</ref> Sveukupno su prisutne 41 493 biljne i životinjske vrste.<ref name="IUCN" /> Veći sisavci sa znatnom populacijom su [[Jeleni|jelen]]<nowiki/>i (106 323 jedinke), [[Divlja svinja|divlje svinje]] (88 948), [[Zlatni čagalj|čagljevi]] (47 293) i [[Crvena lisica|lisice]] (32 326). [[Jarebica|Jarebice]] broje oko 328 000 jedinki, što ih čini najrasprostranjenijom [[Divljač|divljači]].{{Sfn|NSI Brochure|2018}} Trećina svih ptica gnjezdarica u Bugarskoj nastanjuju [[Nacionalni park Rila]], koji također ugošćuje arktičke i alpske vrste na velikim nadmorskim visinama.<ref name="EB Bio">{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria#ref42692|title=Bulgaria: Plant and animal life|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=28 July 2018}}</ref> Bogata flora obuhvaća više od 3800 vrsta žilnih biljaka od kojih je 170 [[Endem|endemskih]], a 150 ugroženih.<ref name="biodiversity" /> Popis većih [[Gljive|gljiva]] u Bugarskoj koji je izradio Bugarski institut za botaniku broji više od 1500 vrsta.<ref>{{Citiranje weba|last=Denchev|first=Cvetomir|title=Checklist of the larger basidiomycetes ın Bulgaria|url=http://mycotaxon.com/resources/checklists/denchev-v111-checklist.pdf|access-date=12 September 2018|publisher=Institute of Botany, Bulgarian Academy of Sciences}}</ref> Više od 35% kopnene površine pokriveno je šumama.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Environmental Summary, UNData, United Nations|url=http://data.un.org/en/iso/bg.html|access-date=20 December 2011|publisher=United Nations}}</ref> Godine 1998. bugarska je vlada usvojila ''Nacionalnu strategiju očuvanja biološke raznolikosti'', sveobuhvatan program usmjeren na očuvanje lokalnih ekosustava, zaštitu ugroženih vrsta i očuvanje genetskih resursa.<ref>{{Citiranje weba|title=Biodiversity in Bulgaria|url=http://enrin.grida.no/biodiv/biodiv/national/bulgaria/index.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160430050257/http://enrin.grida.no/biodiv/biodiv/national/bulgaria/index.htm|archive-date=30 April 2016|access-date=21 March 2014|publisher=GRID-Arendal}}</ref> U Bugarskoj se nalaze neka od najvećih područja [[Natura 2000]] u Europi koja pokrivaju 33,8% njezina teritorija.<ref>{{Citiranje weba|title=Report on European Environment Agency about the Nature protection and biodiversity in Europe|url=http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=biodiversity|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140322001515/http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=biodiversity|archive-date=22 March 2014|access-date=16 October 2018|publisher=European Environment Agency}}</ref> Bugarska je već postigla svoj cilj [[Protokol iz Kyota|Protokola iz Kyota]] o smanjenju emisija [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikovog dioksida]] za 30% od 1990. do 2009.<ref>{{Citiranje weba|date=11 August 2009|title=Bulgaria Achieves Kyoto Protocol Targets – IWR Report|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=106682|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Bugarska je na 30. mjestu u [[Indeks ekološke učinkovitosti|Indeksu ekološke učinkovitosti]] za 2018., ali ima niske rezultate u kvaliteti zraka.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://epi.envirocenter.yale.edu/epi-country-report/BGR|access-date=12 September 2018|publisher=[[Environmental Performance Index]]/[[Yale University]]}}</ref> Razine čestica raspršenih u zraku su najviše u Europi,<ref>{{Citiranje novina|last=Hakim|first=Danny|date=15 October 2013|title=Bulgaria's Air Is Dirtiest in Europe, Study Finds, Followed by Poland|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2013/10/15/business/international/bulgarias-air-is-dirtiest-in-europe-study-finds-followed-by-poland.html|url-access=limited|access-date=15 October 2013|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220101/https://www.nytimes.com/2013/10/15/business/international/bulgarias-air-is-dirtiest-in-europe-study-finds-followed-by-poland.html|archive-date=2022-01-01}}</ref> posebno u urbanim područjima s gustim automobilskim prometom i u blizini termoelektrana na ugljen.<ref>{{Citiranje weba|date=14 January 2008|title=High Air Pollution to Close Downtown Sofia|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=89367|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=23 June 2010|title=Bulgaria's Sofia, Plovdiv Suffer Worst Air Pollution in Europe|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=117439|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Jedna od njih, termoelekrana [[Kompleks Maritsa Iztok|Maritsa Iztok-2]] na [[lignit]], uzrokuje najveću štetu zdravlju i okolišu u cijeloj Europskoj uniji.<ref name="EEA">{{Citiranje weba|title=Industrial facilities causing the highest damage costs to health and the environment|url=http://www.eea.europa.eu/data-and-maps/daviz/industrial-facilities-causing-the-highest-damage#tab-daviz-tabular|access-date=25 November 2014|publisher=European Environment Agency}}</ref> Masovna uporaba pesticida u poljoprivredi i zastarjeli industrijski kanalizacijski sustavi uzrokuju znatno onečišćenje tla i vode.<ref name="ESI">{{Citiranje weba|date=10 December 2008|title=Bulgaria's quest to meet the environmental acquis|url=http://www.esiweb.org/index.php?lang=en&id=379|access-date=20 December 2011|publisher=European Stability Initiative}}</ref> Kvaliteta vode počela se poboljšavati 1998. godine i zadržala je trend umjerenog poboljšanja. Više od 75% površinskih rijeka zadovoljava europske standarde dobre kvalitete.<ref>{{Citiranje weba|title=Report on European Environment Agency about the quality of freshwaters in Europe|url=http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=freshwater|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140416022753/http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=freshwater|archive-date=16 April 2014|access-date=21 March 2014|publisher=European Environment Agency}}</ref> == Politika == [[Datoteka:Sofia_(15326483440).jpg|alt=The National Assembly building in Sofia|lijevo|mini|Trg neovisnosti u [[Sofija|Sofiji]], sjedište Predsjedništva (desno), Narodna skupština (u sredini) i Vijeće ministara (lijevo).]] Bugarska je država [[Parlamentarni sustav|parlamentarna demokracija]] u kojoj je [[premijer Bugarske|premijer]] [[Predsjednik vlade|šef vlade]] i najmoćnija izvršna pozicija.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Politički sustav ima tri grane, zakonodavnu, izvršnu i sudsku, a svi građani s najmanje 18 godina starosti imaju pravo glasa. [[Ustav Bugarske|Bugarski Ustav]] također pruža mogućnost izravne demokracije, odnosno peticije i nacionalnog [[referendum|referenduma]].<ref name="DD-Navi">{{Citiranje weba|title=Overview of direct democratic instruments in Bulgaria|url=http://direct-democracy-navigator.org/countries/bulgaria/legal_designs|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140116183501/http://direct-democracy-navigator.org/countries/bulgaria/legal_designs|archive-date=16 January 2014|access-date=25 July 2018|publisher=Navigator to Direct Democracy}}</ref> Izbore nadzire neovisno Središnje izborno povjerenstvo koje uključuje članove svih glavnih političkih stranaka. Stranke se moraju registrirati kod povjerenstva prije sudjelovanja na nacionalnim izborima.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Premijer je obično čelnik stranke koja je dobila najviše glasova na parlamentarnim izborima, iako to nije uvijek slučaj.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Za razliku od premijera, [[predsjednik Bugarske]] ima manje ovlasti. Predsjednik se izravno bira i ima ulogu [[Poglavar države|državnog poglavara]] i [[vrhovni zapovjednik|vrhovnog zapovjednika]] oružanih snaga, te ima ovlasti vratiti prijedlog zakona na daljnju raspravu, iako parlament može nadjačati [[Veto|predsjednički veto]] jednostavnom većinom glasova.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Političke stranke okupljaju se u [[Narodna skupština (Bugarska)|Narodnoj skupštini]], tijelu od 240 zastupnika izabranih na četverogodišnji mandat izravnim glasovanjem. Nacionalna skupština ima ovlasti donositi zakone, odobravati proračun, zakazivati predsjedničke izbore, birati i smjenjivati premijera i druge ministre, objavljivati rat, raspoređivati trupe u inozemstvu i ratificirati međunarodne ugovore i sporazume.{{Sfn|Library of Congress|2006}} {{multiple image|align=right|direction=horizontal|caption_align=center|image1=Rumen Radev official portrait (cropped).jpg|alt1=Portrait of president Rumen Radev|width1=121|caption1=[[Rumen Radev]]<br><small>Predsjednik države</small>|image2=Galab-Donev-portrait.jpg|alt2=Portrait of prime minister Gilib Donev|width2=123|caption2=Gilib Donev<br><small>Premijer</small>}} Općenito, u Bugarskoj je izvršna vlast uglavnom nestabilna.<ref>{{Citiranje novina|date=23 November 2016|title=Fitch: Early Bulgaria Elections Would Create Fiscal Uncertainty|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/idUSFit981123|access-date=9 July 2018}}</ref> [[Bojko Borisov]] je bio premijer u tri mandata od 2009. do 2021.<ref name="WP1">{{Citiranje novina|last=Barzachka|first=Nina|date=25 April 2017|title=Bulgaria's government will include far-right nationalist parties for the first time|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2017/04/25/bulgarias-government-will-include-nationalist-parties-on-the-far-right-heres-why-and-what-this-means/|access-date=9 July 2018}}</ref> kada je njegova stranka desnog centra, proeuropska stranka [[Građani za europski razvoj Bugarske|GERB]], pobijedila na općim izborima i vladala kao manjinska vlada sa 117 mjesta u Nacionalnoj skupštini.<ref>{{cite magazine|date=6 April 2012|title=Bulgarian Cabinet Faces No-Confidence Vote Over Atomic Plant|magazine=[[Bloomberg Businessweek]]|url=http://www.businessweek.com/news/2012-04-06/bulgarian-cabinet-faces-no-confidence-vote-over-atomic-plant|url-status=dead|access-date=1 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20130726205035/http://www.businessweek.com/news/2012-04-06/bulgarian-cabinet-faces-no-confidence-vote-over-atomic-plant|archive-date=26 July 2013}}</ref> Njegova prva vlada podnijela je ostavku 20. veljače 2013. nakon općih prosvjeda uzrokovanih visokim troškovima komunalnih usluga, niskim životnim standardom, korupcijom<ref>{{Citiranje novina|last=Cage|first=Sam|title=Bulgarian government resigns amid growing protests|work=Yahoo! News|url=https://news.yahoo.com/bulgaria-government-resigns-national-protests-073220738.html?.b=index&.cf3=World+News&.cf4=1&.cf5=Reuters&.cf6=/|url-status=dead|access-date=20 February 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130308142025/http://news.yahoo.com/bulgaria-government-resigns-national-protests-073220738.html?.b=index&.cf3=World+News&.cf4=1&.cf5=Reuters&.cf6=%2F|archive-date=8 March 2013}}</ref> i percipiranim neuspjehom demokratskog sustava. Prosvjedni val bio je poznat po [[Samospaljivanje|samospaljivanjima]], spontanim demonstracijama i snažnom raspoloženju protiv političkih stranaka.<ref>{{Citiranje weba|last=Petkova|first=Mariya|date=21 February 2013|title=Protests in Bulgaria and the new practice of democracy|url=http://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2013/02/201322163943882279.html|access-date=7 March 2013|publisher=Al Jazeera}}</ref> Prijevremeni izbori koji su uslijedili u svibnju 2013. rezultirali su tijesnom pobjedom [[Građani za europski razvoj Bugarske|GERB]] -a,<ref>{{Citiranje novina|last=Tsolova|first=Tsvetelia|date=12 May 2013|title=Rightist GERB holds lead in Bulgaria's election|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-election-idUSBRE94A09920130512|url-status=live|access-date=15 May 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924181140/http://www.reuters.com/article/2013/05/12/us-bulgaria-election-idUSBRE94A09920130512|archive-date=24 September 2015}}</ref> ali je [[Bugarska socijalistička partija|Bugarska socijalistička stranka]] na kraju formirala vladu koju je vodio [[Plamen Orešarski|Plamen Oresharski]] nakon što Borisov nije uspio osigurati potporu parlamenta.<ref name="form">{{Citiranje weba|date=25 May 2013|title=PM Hopeful: New Bulgarian Cabinet Will Be 'Expert, Pragmatic'|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=150686|access-date=12 March 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Buckley|first=Neil|date=29 May 2013|title=Bulgaria parliament votes for a 'Mario Monti' to lead government|work=The Financial Times|url=https://www.ft.com/content/fc0873ba-c7b2-11e2-9c52-00144feab7de|access-date=28 July 2018}}</ref> Oresharskijeva vlada podnijela je ostavku u srpnju 2014. u jeku stalnih prosvjeda velikih razmjera.<ref>{{Citiranje weba|last=Seiler|first=Bistra|date=26 June 2013|title=Bulgarians protest government of 'oligarchs'|url=https://www.dw.com/en/bulgarians-protest-government-of-oligarchs/a-16909751|access-date=28 July 2018|publisher=Deutsche Welle}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=24 July 2014|title=Timeline of Oresharski's Cabinet: A Government in Constant Jeopardy|url=https://www.novinite.com/articles/162221/Timeline+of+Oresharski%27s+Cabinet%3A+A+Government+in+Constant+Jeopardy|access-date=29 July 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=23 July 2014|title=Bulgaria's Plamen Oresharski resigns|url=https://www.novinite.com/articles/162217/Bulgaria%27s+PM+Plamen+Oresharski+Resigns%7Ctitle=Bulgaria's%20PM%20Plamen%20Oresharski%20Resigns|access-date=25 July 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Privremena vlada preuzela je vlast<ref>{{Citiranje weba|date=5 August 2014|title=Bulgaria's President Names Georgi Bliznashki as Prime Minister|url=http://www.novinite.com/articles/162494/Bulgaria's+President+Names+Georgi+Bliznashki+as+Prime+Minister|access-date=7 April 2016|publisher=[[Novinite]]}}</ref> i raspisala izbore u listopadu 2014.<ref name="Sofia News Agency">{{Citiranje weba|date=6 August 2014|title=Bulgaria's 42nd Parliament Dissolved, Elections on October 5|url=https://www.novinite.com/articles/162542/Bulgaria%27s+42nd+Parliament+Dissolved%2C+Elections+on+October+5|access-date=9 August 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref> koji su rezultirali trećom pobjedom GERB-a, a ukupno je osam stranaka ušlo u parlament.<ref>{{Citiranje weba|last=Petrov|first=Angel|date=6 October 2014|title=Bulgaria's Grand Parliament Chessboard Might Be Both Ailment and Cure|url=http://www.novinite.com/articles/163898/Bulgaria%27s+Grand+Parliament+Chessboard+Might+Be+Both+Ailment+and+Cure|access-date=7 October 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Borisov je formirao koaliciju<ref>{{Citiranje novina|last=Tsolova|first=Tsvetelia|date=6 November 2014|title=Bulgaria's Borisov plasters together coalition government|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-government-idUSKBN0IQ1ID20141106|access-date=28 July 2018}}</ref> s nekoliko desničarskih stranaka, ali je ponovno podnio ostavku nakon što kandidat kojeg je poduprla njegova stranka nije uspio pobijediti na predsjedničkim izborima 2016. godine . Na prijevremenim izborima u ožujku 2017. ponovno je pobijedio GERB, ali s 95 mjesta u parlamentu. Formirali su koaliciju s krajnje desnim [[Ujedinjeni domoljubi|Ujedinjenim patriotima]], koji su imali 27 zastupnika.<ref name="WP12">{{Citiranje novina|last=Barzachka|first=Nina|date=25 April 2017|title=Bulgaria's government will include far-right nationalist parties for the first time|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2017/04/25/bulgarias-government-will-include-nationalist-parties-on-the-far-right-heres-why-and-what-this-means/|access-date=9 July 2018}}</ref> Tiekom Borisovljevog posljednjeg kabineta došlo je dramatičnog smanjenja slobode tiska i brojnih otkrića korupcije što je pokrenulo još jedan val masovnih prosvjeda 2020. godine.<ref>Todorov, Svetoslav (10 July 2020).</ref><ref>[https://www.dw.com/en/bulgaria-anti-government-protests-continue-for-a-ninth-day/a-54224137 "Bulgaria: Anti-Government Protests Continue for a Ninth Day"] (18 July 2020).</ref> GERB je izašao prvi na redovnim izborima u travnju 2021., ali s dosad najslabijim rezultatom.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria election: PM Borissov's party wins but falls short of majority &#124; DW &#124; 05.04.2021|url=https://www.dw.com/en/bulgaria-election-pm-borissovs-party-wins-but-falls-short-of-majority/a-57102610|website=[[Deutsche Welle]]}}</ref> Sve druge stranke odbile su formirati vladu,<ref>{{Citiranje novina|date=May 2021|title=Reuters|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/world/europe/bulgaria-faces-fresh-elections-socialists-refuse-form-government-2021-05-01/}}</ref> i nakon kratkog zastoja, novi izbori raspisani su za srpanj 2021., a [[Stefan Yanev (general)|Stefan Janev]] je do tada bio privremeni premijer privremene vlade.<ref>{{Citiranje novina|date=12 May 2021|title=Reuters|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/world/europe/bulgarias-caretaker-prime-minister-says-priority-is-rule-law-2021-05-12/}}</ref> Na prijevremenim izborima u srpnju 2021. antielitna stranka pod nazivom Postoji takav narod ([[ITN (Bugarska politička stranka)|ITN]]) završila je prva s 24,08% glasova, a koalicija bivšeg premijera Bojka Borisova predvođena GERB-om bila je druga s 23,51%.<ref>{{Citiranje weba|date=13 July 2021|title=Final Results In Bulgarian Vote Confirm Win For Anti-Elite Party|url=https://www.rferl.org/a/bulgaria-elections-borisov-gerb-trifonov/31357002.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210713230750/https://www.rferl.org/a/bulgaria-elections-borisov-gerb-trifonov/31357002.html|archive-date=13 July 2021|access-date=23 August 2021|website=Radio Free Europe}}</ref> [[Freedom House]] je izvijestio o kontinuiranom pogoršanju demokratskog upravljanja nakon 2009., navodeći kao problem smanjenu neovisnost medija, zastoj u reformama, zloporabu ovlasti na najvišoj razini i povećanu ovisnost lokalnih uprava o središnjoj vlasti.<ref name="FH">{{Citiranje weba|last=Zankina|first=Emilia|title=Bulgaria Country Profile|url=https://freedomhouse.org/report/nations-transit/2018/bulgaria|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180724154012/https://freedomhouse.org/report/nations-transit/2018/bulgaria|archive-date=24 July 2018|access-date=24 July 2018|publisher=Freedom House}}</ref> Bugarska je još uvijek navedena kao "slobodna", s političkim sustavom označenim kao polukonsolidirana demokracija, iako sa sve lošijim rezultatima.<ref name="FH" /> [[Indeks demokracije|Democracy Index]] definira ju kao "demokraciju s manjkavošću".<ref>{{Citiranje weba|title=Democracy Index 2017: Free speech under attack|url=https://www.eiu.com/public/topical_report.aspx?campaignid=DemocracyIndex2017|access-date=24 July 2018|publisher=The Economist Intelligence Unit}}</ref> Istraživanje [[Institut za ekonomiju i mir|Instituta za ekonomiju i mir]] iz 2018. pokazalo je da manje od 15% ispitanika smatra da su izbori pošteni.<ref name="GPI">{{Citiranje weba|title=Global Peace Index 2019|url=http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190827155045/http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|archive-date=27 August 2019|access-date=16 December 2019|publisher=[[Institute for Economics and Peace]]|pages=8, 41, 96}}</ref> === Pravni sustav === Bugarska ima pravni sustav utemeljen na [[Građansko pravo|građanskom prav]]<nowiki/>u.<ref>{{Citiranje weba|date=August 2006|title=The Bulgarian Legal System and Legal Research|url=http://www.nyulawglobal.org/globalex/Bulgaria.html|access-date=28 July 2018|publisher=Hauser Global Law School Program}}</ref> Pravosuđe nadzire Ministarstvo pravosuđa, a Vrhovni upravni sud i Vrhovni kasacijski sud najviši su žalbeni sudovi i nadziru primjenu zakona na nižim sudovima.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Vrhovno sudbeno vijeće upravlja sustavom i imenuje suce. I domaći i međunarodni promatrači smatraju pravni sustav jednim od najneučinkovitijih u Europi zbog sveprisutne netransparentnosti i korupcije.<ref name="SG1">{{Citiranje weba|date=21 April 2018|title=US State Dept criticises Bulgaria on prisons, judiciary, corruption, people-trafficking and violence against minorities|url=https://sofiaglobe.com/2018/04/21/us-state-dept-criticises-bulgaria-on-prisons-judiciary-corruption-people-trafficking-and-violence-against-minorities/|access-date=9 July 2018|publisher=The Sofia Globe}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=3 June 2010|script-title=bg:Съдебната ни система – първенец по корупция|trans-title=Our justice system – a leader in corruption|url=https://news.bg/crime/sadebnata-ni-sistema-parvenets-po-koruptsiya.html|access-date=28 July 2018|publisher=News.bg|language=bg}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Brunwasser|first=Matthew|date=5 November 2006|title=Questions arise again about Bulgaria's legal system|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2006/12/05/world/europe/05iht-bulgaria.3792672.html|access-date=20 December 2011}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=1 December 2012|title=Transparency International report: Bulgaria perceived as EU's most corrupt country|url=http://bnr.bg/sites/en/News_eng/Pages/en0112_B2.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121101112317/http://bnr.bg/sites/en/News_eng/Pages/en0112_B2.aspx|archive-date=1 November 2012|access-date=23 May 2012|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Konstantinova|first=Elizabeth|date=17 February 2011|title=Bulgaria Sets Up Anti-Corruption Unit; Security Chief Steps Down|work=Bloomberg.com|publisher=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2011-02-17/bulgaria-sets-up-anti-corruption-unit-security-chief-steps-down|access-date=28 July 2018}}</ref> Provedbu zakona provode organizacije uglavnom podređene Ministarstvu unutarnjih poslova. <ref>{{Citiranje weba|title=Interpol entry on Bulgaria|url=http://www.interpol.int/Member-countries/Europe/Bulgaria|access-date=20 December 2011|publisher=Interpol}}</ref> Glavna uprava nacionalne policije (GDNP) bori se protiv općeg kriminala i održava javni red.<ref>{{Citiranje weba|title=National Police Service|url=http://www.mvr.bg/en/AboutUs/StructuralUnits/National+MoI+Services/Police/default.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121003054128/http://www.mvr.bg/en/AboutUs/StructuralUnits/National+MoI+Services/Police/default.htm|archive-date=3 October 2012|access-date=25 May 2012|publisher=Ministry of the Interior of Bulgaria}}</ref> GDNP broji 26 578 policijskih službenika u svojim lokalnim i nacionalnim odjelima.<ref>{{Citiranje weba|date=31 May 2018|script-title=bg:Справка за щатната численост и незаетите бройки в структурите на МВР към 31 May 2018 г.|trans-title=Summary of staff and vacancies in structures of the Ministry of the Interior as of 31 May 2018|url=https://www.mvr.bg/docs/default-source/structura/vak_31_05_2018.pdf?sfvrsn=513e949_6|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180710164755/https://www.mvr.bg/docs/default-source/structura/vak_31_05_2018.pdf?sfvrsn=513e949_6|archive-date=10 July 2018|access-date=10 July 2018|publisher=Ministry of the Interior|language=bg}}</ref> Većina kaznenih predmeta povezana je s prometom, slijede [[Krađa|krađe]] i kriminal povezan s drogom, dok su stope ubojstava niske.{{Sfn|NSI Brochure|2018}} Ministarstvo unutarnjih poslova također vodi Službu granične policije i Nacionalnu žandarmeriju: specijalizirani ogranak za protuterorističke aktivnosti, upravljanje krizama i suzbijanje nereda. Protuobavještajni rad i nacionalna sigurnost u nadležnosti su Državne agencije za nacionalnu sigurnost.<ref>{{Citiranje weba|title=State Agency for National Security Official Website|url=http://www.dans.bg/|access-date=20 December 2011|publisher=State Agency for National Security}}</ref> === Upravna podjela === Bugarska je administrativno [[Unitarizam|unitarna država]].<ref>{{Citiranje weba|title=Local Structures in Bulgaria|url=http://www.ccre.org/en/membres/Bulgarie.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120604090547/http://www.ccre.org/en/membres/Bulgarie.htm|archive-date=4 June 2012|access-date=11 April 2012|publisher=Council of European Municipalities and Regions}}</ref> Od [[1880-ih]] broj jedinica teritorijalne uprave kretao se od sedam do 26.<ref>{{Citiranje weba|script-title=bg:Историческо развитие на административно–териториалното устройство на Република България|trans-title=Historical development of the administrative and territorial division of the Republic of Bulgaria|url=http://www.mrrb.government.bg/index.php?controller=articles&id=4216|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140202100126/http://www.mrrb.government.bg/index.php?controller=articles&id=4216|archive-date=2 February 2014|access-date=28 July 2018|publisher=Ministry of Regional Development|language=bg}}</ref> Između 1987. i 1999. administrativnu strukturu činilo je devet pokrajina (''[[oblast|oblasti]]''). Paralelno s decentralizacijom gospodarskog sustava usvojen je novi administrativni ustroj,<ref>{{Citiranje weba|title=Областите в България. Портрети|trans-title=The oblasts in Bulgaria. Portraits|url=http://www.mrrb.government.bg/index.php?lang=bg&do=atums&type=71&id=13|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120619040835/http://www.mrrb.government.bg/index.php?lang=bg&do=atums&type=71&id=13|archive-date=19 June 2012|access-date=28 July 2018|publisher=Ministry of Regional Development}}</ref> kojeg čini 27 pokrajina, te pokrajina glavnog grada ([[Sofija]] grad). Sva su područja dobila imena po svojim glavnim gradovima. Pokrajine su podijeljene na 265 općina kojima upravljaju gradonačelnici koji se biraju na četverogodišnji mandat, te neposredno izabrana općinska vijeća. Bugarska je visoko [[Centralizacija|centralizirana]] država u gdje vlada izravno imenuje regionalne guvernere i sve pokrajine i općine uvelike financijski ovise o njoj.{{Sfn|Library of Congress|2006}} {| style="margin:auto;" cellpadding="10" |- | [[File:Bulgaria Aministrative Provinces numbered.png|300px|right]] |style="font-size:90%;font-weight:bold;"|{{col-begin|width=auto}} {{col-break|gap=2em}} {{ordered list|start=1|[[Oblast Blagoevgrad|Blagoevgrad]]|[[Oblast Burgas|Burgas]]|[[Oblast Dobrič|Dobrič]]|[[Oblast Gabrovo|Gabrovo]]|[[Oblast Haskovo|Haskovo]]|[[Oblast Krdžali|Krdžali]]|[[Oblast Ćustendil|Ćustendil]]|[[Oblast Loveč|Loveč]]|[[Oblast Montana|Montana]]}} {{col-break|gap=2em}} {{ordered list|start=10|[[Oblast Pazardžik|Pazardžik]]|[[Oblast Pernik|Pernik]]|[[Oblast Pleven|Pleven]]|[[Oblast Plovdiv|Plovdiv]]|[[Oblast Razgrad|Razgrad]]|[[Oblast Ruse|Ruse]]|[[Oblast Šumen|Šumen]]|[[Oblast Silistra|Silistra]]|[[Oblast Sliven|Sliven]]}} {{col-break|gap=2em}} {{ordered list|start=19|[[Oblast Smoljan|Smoljan]]|[[Sofijska oblast]]|[[Oblast Stara Zagora|Stara Zagora]]|[[Oblast Trgovište|Trgovište]]|[[Oblast Varna|Varna]]|[[Oblast Veliko Trnovo|Veliko Trnovo]]|[[Oblast Vidin|Vidin]]|[[Oblast Vraca|Vraca]]|[[Oblast Jambol|Jambol]]}} {{col-end}} |} === Vanjski poslovi i obrana === Bugarska je postala članicom [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] 1955. godine, a od 1966. tri puta bila je nestalna članica [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti]], posljednji put od 2002. do 2003.<ref>{{Citiranje weba|title=The United Nations Security Council|url=http://www.thegreenpapers.com/ww/UNSecurityCouncil.phtml|access-date=4 December 2011|publisher=The Green Papers Worldwide}}</ref> Također je bila među državama osnivačima [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|Organizacije za europsku sigurnost i suradnju]] (OESS) 1975. Euroatlantske integracije bile su prioritet vlasti još od pada komunizma, iako je komunističko vodstvo također imalo težnje napuštanja [[Varšavski ugovor|Varšavskog pakta]] i pridruživanja [[europske zajednice|Europskim zajednicama]] već 1987.<ref>{{Citiranje weba|date=15 August 2008|script-title=bg:Бай Тошовият блян – България в ЕС през '87|trans-title=Todor Zhivkov's dream – Bulgaria in the EC in '87|url=http://www.dnes.bg/obshtestvo/2008/08/15/bai-toshoviiat-blian-bylgariia-v-es-prez-039-87.55776|access-date=20 December 2011|publisher=Dnes.bg|language=bg}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=3 September 2008|script-title=bg:"Дойче веле": Тодор Живков искал България да стане член на ЕС|language=bg|trans-title="Deutsche Welle": Todor Zhivkov wanted Bulgaria to join the EC|work=Vesti|url=https://www.vesti.bg/novini/prez-1988-g.-komunisticheskiiat-lider-veche-iskal-ne-prosto-reforma-na-socializma-a-smiana-na-sistemata-1230064|access-date=28 July 2018}}</ref> Bugarska je potpisala Ugovor o pristupanju Europskoj uniji 25. travnja 2005.,<ref name="ec">{{Citiranje weba|date=25 April 2005|title=European Commission Enlargement Archives: Treaty of Accession of Bulgaria and Romania|url=http://ec.europa.eu/enlargement/archives/enlargement_process/future_prospects/negotiations/eu10_bulgaria_romania/treaty_2005_en.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110219145342/http://ec.europa.eu/enlargement/archives/enlargement_process/future_prospects/negotiations/eu10_bulgaria_romania/treaty_2005_en.htm|archive-date=19 February 2011|access-date=20 December 2011|publisher=European Commission}}</ref> a postala je punopravnom članicom Europske unije 1. siječnja 2007.<ref name="Ind2">{{Citiranje novina|last=Castle|first=Steven|date=29 December 2006|title=The Big Question: With Romania and Bulgaria joining the EU, how much bigger can it get?|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/the-big-question-with-romania-and-bulgaria-joining-the-eu-how-much-bigger-can-it-get-430061.html|access-date=14 September 2018}}</ref> Osim toga, potpisala je tripartitnu gospodarsku i diplomatsku suradnju s Rumunjskom i Grčkom,<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – relations|url=http://www2.mfa.gr/www.mfa.gr/en-US/Policy/Geographic+Regions/South-Eastern+Europe/Balkans/Bilateral+Relations/Bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120205023232/http://www2.mfa.gr/www.mfa.gr/en-US/Policy/Geographic+Regions/South-Eastern+Europe/Balkans/Bilateral+Relations/Bulgaria/|archive-date=5 February 2012|access-date=31 March 2012|publisher=Ministry of Foreign Affairs of Greece}}</ref> njeguje dobre veze s Kinom<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Bilateral Relations|url=http://www.fmprc.gov.cn/eng/wjb/zzjg/xos/gjlb/3150/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130726144918/http://www.fmprc.gov.cn/eng/wjb/zzjg/xos/gjlb/3150/|archive-date=26 July 2013|access-date=28 July 2018|publisher=Ministry of Foreign Affairs of the PRC}}</ref> i [[Vijetnam|Vijetnamom]]<ref>{{Citiranje weba|date=28 October 2010|title=Vietnam Thanks Bulgaria for University Graduates|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=121248|access-date=31 March 2012|publisher=[[Novinite]]}}</ref> te ima povijesno dobre odnose s [[Rusija|Rusijom]].<ref>{{Citiranje weba|date=22 October 2014|title=Russia's borders: old ties pull Bulgaria in two directions|url=https://theconversation.com/russias-borders-old-ties-pull-bulgaria-in-two-directions-33288|access-date=13 January 2022|website=[[The Conversation (website)|The Conversation]]|quote=Modern relations between Bulgaria and Russia began about two centuries ago...}}</ref> [[Datoteka:BAF_MiG-29s_in_flight_Garchev.png|alt=Bulgarian MiG-29 fighters in flight|lijevo|mini|Mlazni lovci [[MiG-29]] bugarskog ratnog zrakoplovstva.]] Bugarska je tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]] rasporedila značajan broj civilnih i vojnih savjetnika u zemljama sovjetskim saveznicima poput [[Nikaragvanska revolucija|Nikaragve]] {{Sfn|Arms Sales}} i [[Velika Socijalistička Narodna Libijska Arapska Džamahirija|Libije]].{{Sfn|Foreign Affairs in the 1960s and 1970s}} Prvo raspoređivanje stranih trupa na bugarskom tlu od Drugog svjetskog rata dogodilo se 2001. godine, kada je zemlja ugostila šest zrakoplova [[KC-135 Stratotanker]] i 200 osoba za podršku ratnim naporima u Afganistanu.<ref name="CENTCOM2">{{Citiranje weba|date=December 2011|title=Bulgaria Factbook|url=http://www.centcom.mil/bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/|archive-date=18 October 2011|access-date=4 October 2018|publisher=United States Central Command}}</ref> Međunarodni vojni odnosi dodatno su prošireni pristupanjem [[NATO|NATO-]]<nowiki/>u u ožujku 2004.<ref name="nato2">{{Citiranje weba|date=29 March 2004|title=NATO Update: Seven new members join NATO|url=http://www.nato.int/docu/update/2004/03-march/e0329a.htm|access-date=20 December 2011|publisher=NATO}}</ref> i Američko-bugarskim sporazumom o obrambenoj suradnji potpisanim u travnju 2006. Zračne baze [[Zračna baza Bezmer|Bezmer]] i [[Zračna baza Graf Ignatievo|Graf Ignatievo]], te vojni poligon Novo Selo i logističko središte u Ajtosu kasnije su postali objekti za vojnu obuku koje su zajednički koristile američke i bugarske vojske.<ref name="State">{{Citiranje weba|title=Bulgaria Factbook|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/3236.htm|access-date=4 December 2011|publisher=Bureau of European and Eurasian Affairs, U.S. Department of State}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=28 April 2006|title=US, Bulgaria sign defence co-operation agreement|url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2006/04/28/feature-01|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110125201923/http://setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2006/04/28/feature-01|archive-date=25 January 2011|access-date=20 December 2011|publisher=[[Southeast European Times]]}}</ref> Unatoč svojoj aktivnoj međunarodnoj obrambenoj suradnji, Bugarska se ubraja među najmiroljubivije zemlje na svijetu, držeći se na 6. mjestu zajedno s Islandom u pogledu domaćih i međunarodnih sukoba, te na 26. mjestu na [[Globalni indeks mira|Globalnom indeksu mira]].<ref name="GPI2">{{Citiranje weba|title=Global Peace Index 2019|url=http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190827155045/http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|archive-date=27 August 2019|access-date=16 December 2019|publisher=[[Institute for Economics and Peace]]|pages=8, 41, 96}}</ref> Obrana teritorija u ingerenciji je potpuno dobrovoljnih [[bugarske oružane snage|bugarskih oružanih snaga]], koje čine kopnene snage, mornarica i [[Bugarsko ratno zrakoplovstvo|zračne snage]]. Kopnene snage sastoje se od dvije [[Mehanizirano pješaštvo|mehanizirane]] [[Brigada|brigade]] i osam samostalnih [[pukovnija]] i [[Bojna|bataljuna]] ; zračne snage upravljaju sa 106 zrakoplova i sustavima [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] u šest zračnih baza, a mornarica uključuje raznie brodove, helikoptere i obalno obrambene oružje.<ref name="AF plan">{{Citiranje weba|date=2010|title=Armed Forces Development Plan|url=http://www.mod.bg/en/doc/misc/20110207_AFDP_ENG.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120628195116/http://www.mod.bg/en/doc/misc/20110207_AFDP_ENG.pdf|archive-date=28 June 2012|access-date=31 March 2012|publisher=Ministry of Defence of Bulgaria}}</ref> Aktivne postrojbe smanjile su se sa 152 000 1988. godine{{Sfn|Military Personnel}} na 31 300 2017., ali dopunjene su s 3 000 rezervista i 16 000 pripadnika [[Paravojna postrojba|paravojnih]] postrojbi.<ref>{{Citiranje knjige|title=The Military Balance 2017|publisher=[[Routledge]]|year=2017|isbn=978-1857439007|editor-last=Hackett|editor-first=James|page=96}}</ref> Vojni inventar uglavnom sčini sovjetsko naoružanje kao što su [[MiG-29|zrakoplovi MiG-29]] i [[Suhoj Su-25]],<ref>{{Citiranje weba|last=Palowski|first=Jakub|date=6 October 2015|title=Bulgaria Will Modernize Its Army. "Fighters, infantry fighting vehicles"|url=https://www.defence24.com/bulgaria-will-modernize-its-army-fighters-infantry-fighting-vehicles|access-date=21 July 2018|publisher=Defence24}}</ref> sustavi protuzračne obrane [[S-300|S-300PT]]<ref>{{Citiranje weba|date=6 August 2015|title=S-300 Surface-to-air Missile System|url=http://aviationweek.com/site-files/aviationweek.com/files/uploads/2015/07/asd_08_06_2015_dossier.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190808002052/https://aviationweek.com/site-files/aviationweek.com/files/uploads/2015/07/asd_08_06_2015_dossier.pdf|archive-date=8 August 2019|access-date=21 July 2018|publisher=Aerospace Daily & Defense Report}}</ref> i [[Balistički projektil|balistički projektili]] kratkog dometa [[SS-21]].<ref>{{cite magazine|last=Roblin|first=Sebastien|date=12 September 2016|title=SS-21 Scarab: Russia's Forgotten (But Deadly) Ballistic Missile|magazine=The National Interest|url=https://nationalinterest.org/blog/ss-21-scarab-russias-forgotten-deadly-ballistic-missile-17679?page=0%2C1|access-date=21 July 2018}}</ref> == Gospodarstvo == {{glavni|Gospodarstvo Bugarske}}[[Datoteka:GDP per capita of development of Bulgaria.svg|mini|Povijesni razvoj BDP-a po glavi stanovnika.]] [[Datoteka:Economic_Growth_in_Bulgaria.gif|alt=Graph showing GDP and unemployment|mini|Statistika gospodarskog rasta (zelena) i nezaposlenosti (plava) od 2001.]] Bugarska je zemlja s otvorenim [[tržišno gospodarstvo|tržišnim gospodarstvom]] i [[Zemlje u razvoju|višim srednjim dohotkom]] u kojem privatni sektor čini više od 70% [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]].<ref>{{Citiranje weba|year=2018|title=World Bank Country and Lending Groups|url=https://datahelpdesk.worldbank.org/knowledgebase/articles/906519|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180111190936/https://datahelpdesk.worldbank.org/knowledgebase/articles/906519|archive-date=11 January 2018|access-date=28 July 2018|publisher=The World Bank Group}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2002|title=Bulgaria Overview|url=http://www.usaid.gov/pubs/cbj2002/ee/bg/|archive-url=https://web.archive.org/web/20110710020431/http://www.usaid.gov/pubs/cbj2002/ee/bg/|archive-date=10 July 2011|access-date=2 November 2011|publisher=[[USAID]]}}</ref> Od poljoprivredne zemlje s pretežno ruralnim stanovništvom 1948. godine, do 1980-ih Bugarska se transformirala u industrijsko gospodarstvo, sa znanstvenim i tehnološkim istraživanjem pri vrhu prioriteta svojih proračunskih rashoda.<ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/Late-communist-rule |title=Bulgaria – Late Communist rule |encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=28 July 2018|quote=Bulgaria gave the highest priority to scientific and technological advancement and the development of trade skills appropriate to an industrial state. In 1948 approximately 80 percent of the population drew their living from the soil, but by 1988 less than one-fifth of the labour force was engaged in agriculture, with the rest concentrated in industry and the service sector.}}</ref> Gubitak tržišta [[Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć|SEV]]-a 1990. i kasnija " [[Šok terapija (ekonomija)|šok terapija]] " [[Plansko gospodarstvo|planskog sustava]] uzrokovali su nagli pad industrijske i poljoprivredne proizvodnje, nakon čega je u konačnici uslijedio ekonomski kolaps 1997.<ref name="Economies">{{Citiranje weba|date=January 2007|title=The economies of Bulgaria and Romania|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/een/005/article_4326_en.htm|access-date=20 December 2011|publisher=[[European Commission]]}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|url=https://read.oecd-ilibrary.org/economics/oecd-economic-surveys-bulgaria-1999_eco_surveys-bgr-1999-en#page24|title=OECD Economic Surveys: Bulgaria|publisher=[[OECD]]|year=1999|isbn=9789264167735|page=24|quote=The previous 1997 Economic Survey of Bulgaria documented how a combination of difficult initial conditions, delays in structural reforms,&nbsp;... culminated in the economic crisis of 1996–97.|access-date=4 October 2018}}</ref> Gospodarstvo se uglavnom oporavilo tijekom razdoblja brzog rasta nekoliko godina kasnije,<ref name="Economies" /> ali prosječna plaća od 1036 leva (oko 530 [[Euro|EUR]]) mjesečno ostaje najniža u EU.<ref>{{Citiranje weba|script-title=bg:Средната работна заплата расте до 1036 лв.|trans-title=Average monthly wages wage increased to 1,036 lv|url=https://btvnovinite.bg/bulgaria/ikonomika/srednata-rabotna-zaplata-raste-do-1036lv.html|access-date=15 May 2017|publisher=BTV|language=bg}}</ref> Više od petine radne snage radi za [[Minimalna plaća|minimalnu plaću]] od 1,14 eura po satu.<ref>{{Citiranje weba|date=20 December 2012|title=One out of six employees in the EU27 was a low-wage earner in 2010|url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-20122012-AP/EN/3-20122012-AP-EN.PDF|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121224023912/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-20122012-AP/EN/3-20122012-AP-EN.PDF|archive-date=24 December 2012|access-date=20 December 2012|publisher=Eurostat}}</ref> [[Uravnoteženi proračun]] postignut je 2003. godine, a zemlja je sljedeće godine počela ostvarivati [[proračunski suficit]].<ref name="OECD1">{{Citiranje časopisa|last=Hawkesworth|first=Ian|date=2009|title=Budgeting in Bulgaria|url=https://www.oecd.org/countries/bulgaria/46051594.pdf|journal=OECD Journal on Budgeting|issue=3/2009|page=137|access-date=6 August 2018}}</ref> Rashodi su iznosili 21,15 milijardi dolara, a prihodi 21,67 milijardi dolara u 2017.<ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Budget|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2056.html#bu|access-date=16 July 2018|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]|archive-date=6. srpnja 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180706234818/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2056.html#bu|url-status=dead}}</ref> Većina državnih izdataka za institucije namijenjena je sigurnosti. Ministarstvom obrane, unutarnjih poslova i pravosuđa dodjeljuje se najveći dio godišnjeg državnog proračuna, a najmanje onima nadležnima za okoliš, turizam i energetiku.<ref name="2018budget">{{Citiranje weba|last=Denizova|first=Vera|date=23 October 2017|script-title=bg:Бюджет 2018: Повече за заплати, здраве и пенсии|trans-title=2018 Budget: More for salaries, health and pensions|url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2017/10/23/3064620_bjudjet_2018_poveche_za_zaplati_zdrave_i_pensii/|access-date=16 July 2018|publisher=Kapital Daily|language=bg}}</ref> Porezi čine najveći dio državnih prihoda<ref name="2018budget" /> i iznose 30% BDP-a.<ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Taxes and other revenue|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2221.html#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180716223948/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2221.html#bu|archive-date=16 July 2018|access-date=16 July 2018|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Bugarska ima neke od najnižih stopa [[Porez na dobit|poreza na dobit]] za poduzeća u cijeloj Eeropskoj Uniji koji iznosi 10%.<ref>{{Citiranje weba|date=15 March 2016|title=These are the 29 countries with the world's lowest levels of tax|url=http://uk.businessinsider.com/wef-countries-with-the-lowest-levels-of-tax-on-earth-2016-3/#29-bulgaria-27--corporate-taxes-in-bulgaria-are-just-10-the-same-as-the-maximum-possible-income-tax-charged-to-individuals-in-the-country-that-numbers-is-one-of-the-five-lowest-in-europe-1|access-date=16 July 2018|website=Business Insider}}</ref> Porezni sustav je dvostupanjski. [[Porez na dodanu vrijednost]], [[trošarine]], porez na dobit poduzeća i osobni dohodak nacionalni su porezi, dok porez na nekretnine, nasljedstvo i vozila naplaćuju lokalne vlasti.<ref>{{Citiranje weba|title=Structure of Bulgarian Tax System|url=http://www.minfin.bg/en/774|access-date=16 July 2018|publisher=Ministry of Finance of Bulgaria}}</ref> Snažni gospodarski rezultati u ranim 2000-ima smanjili su [[državni dug]] sa 79,6% u 1998. na 14,1% u 2008.<ref name="OECD1" /> Od tada se povećao na 28,7% BDP-a do 2016., ali je i dalje treći najniži u EU.<ref>{{Citiranje weba|title=General government gross debt – annual data|url=http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7826125/2-23012017-AP-EN.pdf|access-date=12 March 2017|publisher=Eurostat}}</ref> Plansko područje [[jugozapaden|"Jugozapaden"]] ([[Hrvatski jezik|hrv.]] "Jugozapad") najrazvijenija je regija s bruto domaćim proizvodom po stanovniku ([[Paritet kupovne moći|PPP]]) od 29 816 USD u 2018.<ref>{{Citiranje weba|title=Regional gross domestic product (PPS per inhabitant), by NUTS 2 regions|url=http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=tgs00005&plugin=1|access-date=12 March 2017|publisher=Eurostat}}</ref> Područje obuhvaća glavni grad i okolnu [[Sofijska oblast|Sofijsku pokrajinu]], koja sama stvara 42% nacionalnog bruto domaćeg proizvoda unatoč tome što u njoj živi samo 22% stanovništva.<ref>{{Citiranje weba|script-title=bg:БВП – регионално ниво|trans-title=GDP – regional level|url=http://www.nsi.bg/bg/content/2215/бвп-регионално-ниво|access-date=22 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg}}</ref>{{Sfn|NSI Census data|2017}} Nacionalni [[Bruto domaći proizvod|BDP]] po stanovniku i troškovi života u 2019. iznosili su 53 odnosno 52,8 % prosjeka EU (100 %).<ref>{{Citiranje weba|title=GDP per capita in PPS|url=http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00114|access-date=19 June 2020|website=ec.europa.eu/eurostat|publisher=Eurostat}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Comparative price levels|url=http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00120|access-date=19 June 2020|website=ec.europa.eu/eurostat|publisher=Eurostat}}</ref> Nacionalni BDP procijenjen je na 143,1 milijardi USD u 2016., s vrijednošću od 20 116 dolara po stanovniku.<ref name="imf2">{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2016/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=53&pr.y=5&sy=2011&ey=2016&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=918&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=|access-date=12 March 2017|publisher=International Monetary Fund}}</ref> Statistika gospodarskog rasta uzima u obzir i nezakonite transakcije iz neformalne ekonomije, koja je kao postotak gospodarske aktivnosti najveća u EU-u.<ref>{{Citiranje weba|date=9 September 2014|title=EU: Countries to Begin Counting Drugs, Prostitution in Economic Growth|url=https://www.occrp.org/en/27-ccwatch/cc-watch-briefs/2616-eu-countries-to-begin-counting-drugs-prostitution-in-economic-growth|access-date=16 July 2018|publisher=Organized Crime and Corruption Reporting Project}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2012|title=Shadow Economy|url=http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/themes/06_shadow_economy.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121114234654/http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/themes/06_shadow_economy.pdf|archive-date=14 November 2012|access-date=20 December 2012|publisher=Eurostat}}</ref> [[Bugarska narodna banka]] izdaje nacionalnu valutu [[Bugarski lev|lev]], koja je vezana za euro po tečaju od 1,95583 leva za euro.<ref>{{Citiranje weba|script-title=bg:Курсове на българския лев към еврото и към валутите на държавите, приели еврото|trans-title=Exchange rates of the lev to the euro and Eurozone currencies replaced by the euro|url=http://www.bnb.bg/Statistics/StExternalSector/StExchangeRates/StERFixed/index.htm|access-date=16 October 2018|publisher=Bulgarian National Bank|language=bg}}</ref> Nakon nekoliko uzastopnih godina visokog rasta, posljedice [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|financijske krize 2007. – 2008.]] rezultirale su smanjenjem BDP-a od 3,6% u 2009. i povećanjem nezaposlenosti.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria: GDP growth (annual %)|url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.MKTP.KD.ZG?locations=BG|access-date=28 July 2018|publisher=The World Bank}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2018|title=Bulgaria: Unemployment, total (% of total labor force) (modeled ILO estimate)|url=https://data.worldbank.org/indicator/SL.UEM.TOTL.ZS?end=2017&locations=BG&start=1991&view=chart|access-date=28 July 2018|publisher=The World Bank}}</ref> Pozitivan rast obnovljen je 2010., ali je međukompanijski dug premašio 59 milijardi USD, što znači da je 60% svih bugarskih poduzeća bilo međusobno zaduženo.<ref>{{Citiranje weba|last=Harizanova|first=Tanya|date=17 June 2010|title=Inter-company debt – one of Bulgarian economy's serious problems|url=http://bnr.bg/sites/en/Economy/Pages/1706compandebts.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121101112308/http://bnr.bg/sites/en/Economy/Pages/1706compandebts.aspx|archive-date=1 November 2012|access-date=10 July 2012|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref> Do 2012. dug je porastao na 97 milijardi USD, odnosno 227% BDP-a.<ref>{{Citiranje weba|date=14 January 2013|script-title=bg:Бизнесът очерта уникална диспропорция в България|trans-title=Business points to a major disproportion in Bulgaria|url=https://dnes.dir.bg/ikonomika/firmi-bozhidar-danev-balgarskata-stopanska-kamara-zadalzhenia-12811577|access-date=28 July 2018|publisher=Dir.bg|language=bg}}</ref> Vlada je provela stroge mjere štednje uz podršku [[MMF|MMF-a]] i [[Europska unija|EU-a]] na neke pozitivne fiskalne rezultate, ali prema mišljenju [[Međunarodna konfederacija sindikata|Međunarodne konfederacije sindikata]], socijalne posljedice tih mjera, poput povećane [[Ekonomska nejednakost|nejednakosti dohotka]] i ubrzanog iseljavanja bile su "katastrofalne".<ref>{{Citiranje weba|date=10 October 2012|title=ITUC Frontlines Report 2012: Section on Bulgaria|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=144010|access-date=10 October 2012|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Izlijevanje javnih sredstava obiteljima i rodbini političara iz vladajućih stranaka rezultiralo je fiskalnim gubicima i gubicima na socijalnom planu za društvo.<ref>{{Citiranje weba|date=21 July 2010|title=Bulgaria, Romania Rapped for Public Procurement Fraud|url=https://www.novinite.com/articles/118351/Bulgaria%2C+Romania+Rapped+for+Public+Procurement+Fraud|access-date=16 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Center for the Study of Democracy|url={{Google books|EgHHCbYKZXoC|page=44|plainurl=yes}}|title=Anti-corruption Reforms in Bulgaria: Key Results and Risks|publisher=Center for the Study of Democracy|year=2007|isbn=9789544771461|page=44}}</ref> Bugarska se nalazi na 71. mjestu u [[Indeks percepcije korupcije|Indeksu percepcije korupcije]]<ref>{{Citiranje weba|year=2017|title=Corruption Perceptions Index: Transparency International|url=https://www.transparency.org/news/feature/corruption_perceptions_index_2017|access-date=16 July 2018|publisher=[[Transparency International]]}}</ref> i ima najgoru razinu [[Korupcija|korupcije]] u Europskoj uniji, što je fenomen koji je i dalje izvorom dubokog nezadovoljstva javnosti.<ref name="cloud">{{Citiranje novina|last=Rankin|first=Jennifer|date=28 December 2017|title=Cloud of corruption hangs over Bulgaria as it takes up EU presidency|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2017/dec/28/bulgaria-corruption-eu-presidency-far-right-minority-parties-concerns|access-date=9 July 2018}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=12 December 2014|title=Bulgarian corruption at 15-year high|work=The Telegraph|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/bulgaria/11290458/Bulgarian-corruption-at-15-year-high.html|url-status=live|url-access=subscription|access-date=9 July 2018|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220110/https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/bulgaria/11290458/Bulgarian-corruption-at-15-year-high.html|archive-date=10 January 2022}}</ref> Uz organizirani kriminal, korupcija je imala za posljedicu odbijanje zahtjeva zemlje za ulazak u [[schengenski prostor]] i povlačenje stranih ulaganja.<ref>{{Citiranje novina|date=24 March 2018|title=Bulgarian border officers suspended over airport security lapse|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-security/bulgarian-border-officers-suspended-over-airport-security-lapse-idUSKBN1H00L2|access-date=9 July 2018}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Macdonald|first=Alastair|date=11 January 2018|title=Bulgaria savors EU embrace despite critics|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-eu-bulgaria/bulgaria-savors-eu-embrace-despite-critics-idUSKBN1F02V8|access-date=9 July 2018}}</ref><ref name="reuters_USKBN1F61EQ">{{Citiranje novina|last=Krasimirov|first=Angel|date=17 January 2018|title=Bulgaria's government faces no-confidence vote over corruption|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-government/bulgarias-government-faces-no-confidence-vote-over-corruption-idUSKBN1F61EQ|access-date=9 July 2018}}</ref> Vladini dužnosnici navodno se nekažnjeno bave pronevjerom, trgovinom utjecajem, kršenjem pravila javne nabave i podmićivanjem.<ref name="SG12">{{Citiranje weba|date=21 April 2018|title=US State Dept criticises Bulgaria on prisons, judiciary, corruption, people-trafficking and violence against minorities|url=https://sofiaglobe.com/2018/04/21/us-state-dept-criticises-bulgaria-on-prisons-judiciary-corruption-people-trafficking-and-violence-against-minorities/|access-date=9 July 2018|publisher=The Sofia Globe}}</ref> Posebno je državna nabava kritično područje u pogledu rizika od korupcije. Procjenjuje se da se svake godine na javne natječaje potroši oko 10 milijardi leva (5,99 milijardi dolara) državnog proračuna i [[Strukturni fondovi i Kohezijski fond|europskih kohezijskih]] fondova,<ref>{{Citiranje novina|date=21 February 2016|script-title=bg:10 млрд. лв. годишно се харчат с обществени поръчки|language=bg|trans-title=10 bln. leva are spent on public procurement every year|work=24 Chasa|url=https://www.24chasa.bg/novini/article/5316312|access-date=30 July 2018}}</ref> a samo u 2017. godini potrošeno je gotovo 14 milijardi (8,38 milijardi USD) na javne ugovore.<ref>{{Citiranje weba|last=Stanchev|first=Ivaylo|date=29 December 2017|script-title=bg:Рекорд при обществените поръчки: открити са търгове за почти 14 млрд. лв.|trans-title=A record in public procurement: tenders worth nearly 14 billion lv unveiled|url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2017/12/29/3104548_rekord_pri_obshtestvenite_poruchki_otkriti_sa_turgove/|access-date=16 July 2018|publisher=Kapital Daily|language=bg}}</ref> Velik dio tih ugovora dodjeljuje se nekolicini politički povezanih<ref>{{Citiranje časopisa|last=Stefanov|first=Ruslan|date=2015|title=The Bulgarian Public Procurement Market: Corruption Risks and Dynamics in the Construction Sector|url=http://www.romaniacurata.ro/wp-content/uploads/2017/12/ACRVolume3_Ch3_Bulgaria.pdf|journal=Government Favouritism in Europe: The Anticorruption Report 3|issue=3/2015|page=35|doi=10.2307/j.ctvdf0g12.6|access-date=6 August 2018}}</ref> tvrtki usred raširenih nepravilnosti, kršenja procedura i prilagođenih kriterija dodjele.<ref>{{Citiranje weba|date=2015|title=Public procurement in Bulgaria|url=http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/policy/how/improving-investment/public-procurement/study/country_profile/bg.pdf|access-date=16 July 2018|publisher=European Commission}}</ref> Unatoč opetovanim kritikama [[Europska komisija|Europske komisije]],<ref name="reuters_USKBN1F61EQ" /> institucije EU suzdržavaju se od poduzimanja mjera protiv Bugarske jer ista daje podršku Bruxellesu u brojnim pitanjima, za razliku od [[Poljska|Poljske]] ili [[Mađarska|Mađarske]].<ref name="cloud" /> === Gospodarska struktura i proizvodni sektori === [[Datoteka:Bulgaria_2016_export_treemap.svg|alt=Economic complexity chart showing the various kinds of Bulgarian exports|mini|Struktura bugarskog izvoza u 2016.]] Radna snaga u Bugarskoj broji 3,36&nbsp;milijuna ljudi,<ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Labor force|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/218.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200307175501/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/218.html#BU|archive-date=7 March 2020|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> od kojih je 6,8% zaposleno u poljoprivredi, 26,6% u industriji i 66,6% u uslužnom sektoru.<ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Labor force by occupation|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/219.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190420181021/https://www.cia.gov/Library/publications/the-world-factbook/fields/219.html#BU|archive-date=20 April 2019|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Rudarenje metala i minerala, proizvodnja [[Kemijska industrija|kemikalija]], izrada strojeva, proizvodnja čelika, biotehnologija, proizvodnja duhana, prerada hrane i [[Rafinerija nafte|rafiniranje nafte]] jesu glavne industrijske djelatnosti.<ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/Economy#ref42702 |title=Bulgaria – Manufacturing |encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=28 July 2018}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Industries|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/216.html#BU|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]|archive-date=18. prosinca 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20201218182242/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/216.html#BU|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=31 August 2011|title=Bulgaria: Selling off steel|url=https://oxfordbusinessgroup.com/news/bulgaria-selling-steel|access-date=28 July 2018|publisher=Oxford Business Group}}</ref> Samo rudarstvo zapošljava 24 000 ljudi i stvara oko 5% BDP-a zemlje, a broj zaposlenih u svim djelatnostima povezanim s rudarstvom je 120 000.<ref>{{Citiranje weba|date=29 August 2015|title=Mining Industry Accounts for 5% of Bulgaria's GDP – Energy Minister|url=https://www.novinite.com/articles/170584/Mining+Industry+Accounts+for+5+of+Bulgaria's+GDP+–+Energy+Minister|access-date=20 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref name="Ore exports">{{Citiranje novina|date=18 August 2011|title=Bulgaria's ore exports rise 10% in H1 2011 – industry group|work=The Sofia Echo|url=http://thesofiaecho.com/2011/08/18/1141389_bulgarias-ore-exports-rise-10per-cent-in-h1-2011-industry-group|url-status=dead|access-date=20 December 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120316132149/http://thesofiaecho.com/2011/08/18/1141389_bulgarias-ore-exports-rise-10per-cent-in-h1-2011-industry-group|archive-date=16 March 2012}}</ref> Bugarska je peti najveći proizvođač ugljena u Europi.<ref name="Ore exports" /><ref>{{Citiranje weba|title=Total Primary Coal Production (Thousand Short Tons)|url=https://www.eia.gov/beta/international/data/browser/#/?pa=0000000000000000000000000000000000000000000000000000g&c=1438j008006gg6168g80a4k000e8ag00gg0004gc00ho00go&ct=0&tl_id=1-A&vs=INTL.7-1-ALB-TST.A&ord=CR&cy=2015&vo=0&v=H&start=2014&end=2016|access-date=28 July 2018|publisher=U.S. Energy Information Administration}}</ref> Lokalna nalazišta ugljena, željeza, bakra i olova vitalna su za proizvodni i energetski sektor.{{Sfn|Resource Base}} Glavna odredišta bugarskog izvoza izvan EU su Turska, Kina i Sjedinjene Američke Države, dok su Rusija i Turska daleko najveći uvozni partneri. Većina izvoza čine industrijska dobra, strojevi, kemikalije, gorivo i hrana.<ref>{{Citiranje weba|date=November 2019|title=Trade In Goods of Bulgaria With Third Countries In the Period January – October 2019 (Preliminary Data)|url=https://www.nsi.bg/sites/default/files/files/pressreleases/FTS_Extrastat_2019-10_en_HDT5DBO.pdf|access-date=15 December 2019|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|pages=7, 8}}</ref> Dvije trećine izvoza hrane i poljoprivrednih proizvoda ide u zemlje [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-]] a.<ref>{{Citiranje weba|date=2007|title=Agricultural Policies in non-OECD countries: Monitoring and Evaluation|url=http://www.oecd.org/agriculture/agricultural-policies/40354124.pdf|access-date=28 July 2018|publisher=[[OECD]]}}</ref> Iako je proizvodnja žitarica i povrća pala za 40% od 1990. do 2008.,<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Natural conditions, farming traditions and agricultural structures|url=http://www.fao.org/regional/seur/Review/Bulgaria.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20080328063300/http://www.fao.org/regional/seur/Review/Bulgaria.htm|archive-date=28 March 2008|access-date=2 November 2011|publisher=Food and Agriculture Organization}}</ref> proizvodnja žitarica se od tada povećala, a sezona 2016. – 2017. bilježi najveću proizvodnju žitarica u desetljeću.<ref name="UNdata">{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Economic Summary, UNData, United Nations|url=http://data.un.org/en/iso/bg.html|access-date=20 December 2011|publisher=United Nations}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=4 August 2017|title=Experts: Bumper Year for Wheat Producers in Dobrich Region|url=http://www.bta.bg/en/c/DF/id/1628901|access-date=20 July 2018|publisher=Bulgarian Telegraph Agency}}</ref> Glavne poljoprivredne kulture su [[kukuruz]], [[Ječam ozimac|ječam]], [[Obična zob|zob]] i [[riža]]. Kvalitetan orijentalni duhan značajna je industrijska kultura.<ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/Economy#ref42701 |title=Bulgaria – Agriculture|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=28 July 2018}}</ref> Bugarska je također najveći svjetski proizvođač ulja [[Lavandino ulje|lavande]] i [[Ružino ulje|ruže]], koji se značajno koriste u proizvodnji mirisa i kozmetici.<ref name="CENTCOM3">{{Citiranje weba|date=December 2011|title=Bulgaria Factbook|url=http://www.centcom.mil/bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/|archive-date=18 October 2011|access-date=4 October 2018|publisher=United States Central Command}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Ivanova|first=Miglena|date=31 May 2017|title=Bulgarian rose oil keeps its top place on world market|url=http://bnr.bg/en/post/100837137/bulgarian-rose-oil-keeps-its-top-place-on-world-market|access-date=20 July 2018|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=30 November 2017|title=Bulgaria is Again the World's First Producer of Lavender Oil|url=https://www.novinite.com/articles/185754/Bulgaria+is+Again+the+World%27s+First+Producer+of+Lavender+Oil|access-date=20 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=16 July 2014|title=Bulgaria tops lavender oil production, outpacing France|url=http://www.foxnews.com/world/2014/07/16/bulgaria-tops-lavender-oil-production-outpacing-france.html|access-date=12 September 2018|publisher=Fox News}}</ref> U sektoru usluga, turizam značajno pridonosi gospodarskom rastu. [[Sofija]], [[Plovdiv]], [[Veliko Trnovo]], obalna odmarališta [[Albena]], [[Zlatni pijesci]] i [[Sunčana obala]] te zimska odmarališta [[Bansko]], [[Pamporovo]] i [[Borovec|Borovets]] neke su od lokacija koje turisti najviše posjećuju.<ref>{{Citiranje novina|date=20 April 2009|title=Europe (without the euro)|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/travel/2009/apr/20/europe-budget-travel-short-haul-cheap|access-date=20 December 2011}}</ref><ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/Economy#ref253978 |title=Bulgaria – Tourism|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=28 July 2018}}</ref> Većina posjetitelja su Rumunji, Turci, Grci i Nijemci.<ref>{{Citiranje weba|date=15 February 2019|script-title=bg:Посещения на чужденци в България по месеци и по страни|trans-title=Arrivals of foreigners in 2017 by month and country of origin|url=http://www.nsi.bg/bg/content/1969/%D0%BF%D0%BE%D1%81%D0%B5%D1%89%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D1%8F-%D0%BD%D0%B0-%D1%87%D1%83%D0%B6%D0%B4%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8-%D0%B2-%D0%B1%D1%8A%D0%BB%D0%B3%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%8F-%D0%BF%D0%BE-%D0%BC%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%86%D0%B8-%D0%B8-%D0%BF%D0%BE-%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8|access-date=15 December 2019|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg}}</ref> Turizam se dodatno potiče kroz sustav "[[100 turističkih mjesta Bugarske|100 turističkih odredišta]]".<ref>{{Citiranje weba|last=Markov|first=Alexander|date=3 October 2011|title=100 Tourist Sites of Bulgaria|url=https://www.bnr.bg/en/post/100103688/100-tourist-sites-of-bulgaria|access-date=15 December 2019|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref> === Znanost i tehnologija === Potrošnja na istraživanje i razvoj iznosi 0,78% BDP-a,{{Sfn|NSI Brochure|2018}} a najveći dio javnog financiranja istraživanja i razvoja ide [[Bugarska akademija znanosti|Bugarskoj akademiji znanosti]] (BAS).<ref name="EUpresidency">{{Citiranje weba|date=22 March 2018|title=EU Presidency Puts Lagging Bulgarian Science in the Spotlight|url=https://www.novinite.com/articles/188930/EU+Presidency+Puts+Lagging+Bulgarian+Science+in+the+Spotlight|access-date=14 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Privatna poduzeća čine više od 73% rashoda za istraživanje i razvoj i zapošljavala su 42% od 22 000 bugarskih istraživača u 2015.<ref name="R&D spending">{{Citiranje weba|date=31 October 2016|title=R&D Spending in Bulgaria Up in 2015, Mostly Driven by Businesses|url=https://www.novinite.com/articles/177126/R%26D+Spending+in+Bulgaria+Up+in+2015%2C+Mostly+Driven+by+Businesses|access-date=14 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Iste godine, Bugarska je zauzela 39. mjesto od 50 zemalja na [[Bloombergov indeks inovacija|Bloombergovom Indeksu inovacija]], s najvišim rezultatom u obrazovanju (24.), a najnižim u proizvodnji s dodanom vrijednošću (48.).<ref>{{Citiranje novina|title=The 2015 Bloomberg Innovation Index|work=Bloomberg.com|publisher=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/graphics/2015-innovative-countries/|access-date=14 July 2018}}</ref> Bugarska je rangirana na 35. mjesto u [[Indeks globalne inovacije|Globalnom indeksu inovacija]] 2021., u odnosu na 40. mjesto 2019.<ref>{{Citiranje weba|title=Global Innovation Index 2021|url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2021/|access-date=2022-03-05|website=[[World Intellectual Property Organization]]|publisher=[[United Nations]]|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Global Innovation Index 2019|url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2019/index.html|access-date=2021-09-02|website=www.wipo.int|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=RTD - Item|url=https://ec.europa.eu/newsroom/rtd/items/691898|access-date=2021-09-02|website=ec.europa.eu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2013-10-28|title=Global Innovation Index|url=https://knowledge.insead.edu/entrepreneurship-innovation/global-innovation-index-2930|access-date=2021-09-02|website=INSEAD Knowledge|language=en}}</ref> Kronično premalo vladino ulaganje u istraživanje od 1990. natjeralo je mnoge stručnjake u znanosti i inženjerstvu da napuste Bugarsku.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Shopov|first=V.|date=2007|title=The impact of the European scientific area on the 'Brain leaking' problem in the Balkan countries|journal=Nauka|issue=1/2007}}</ref> [[Datoteka:BulgariaSat-1_Mission_(35491530485).jpg|alt=A SpaceX Falcon 9 rocket launching BulgariaSat-1 in June 2017|mini|Raketa nosač SpaceX lansira satelit BulgariaSat-1.]] Unatoč nedostatku financiranja, istraživanja u kemiji, [[Znanost o materijalima|znanosti o materijalima]] i [[Fizika|fizici]] i dalje su snažna.<ref name="EUpresidency2">{{Citiranje weba|date=22 March 2018|title=EU Presidency Puts Lagging Bulgarian Science in the Spotlight|url=https://www.novinite.com/articles/188930/EU+Presidency+Puts+Lagging+Bulgarian+Science+in+the+Spotlight|access-date=14 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Istraživanja Antarktika aktivno se provode kroz [[Bugarska antarktička baza sv. Klimenta Ohridskog|bazu Svetog Klimenta Ohridskog]] na [[Otok Livingston|otoku Livingston]] u [[Zapadna Antarktika|Zapadnoj Antarktici]].<ref>[https://data.aad.gov.au/aadc/gaz/scar/display_name.cfm?gaz_id=105044 St. Kliment Ohridski Base.]</ref><ref>Ivanov, Lyubomir (2015).</ref> Sektor [[Informatička tehnologija|informacijskih i komunikacijskih tehnologija]] (ICT) stvara tri posto ekonomske proizvodnje i zapošljava 40 000<ref>{{Citiranje novina|last=Hope|first=Kerin|date=17 October 2016|title=Bulgaria strives to become tech capital of the Balkans|work=The Financial Times|url=https://www.ft.com/content/f9a35122-44f4-11e6-9b66-0712b3873ae1|access-date=15 July 2018}}</ref> do 51 000 softverskih inženjera.<ref>{{Citiranje weba|date=12 March 2018|title=Bulgaria's ICT Sector Turnover Trebled over Last Seven Years – Deputy Economy Minister|url=http://www.bta.bg/en/c/DF/id/1762498|access-date=15 July 2018|publisher=Bulgarian Telegraph Agency}}</ref> Tijekom sovjetske ere Bugarska je bila poznata kao "komunistička [[silicijska dolina]]" zbog svoje ključne uloge u proizvodnji računalne tehnologije [[Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć|COMECON]]-a.<ref>{{Citiranje weba|last=McMullin|first=David|date=2 October 2003|title=The Great Bulgarian BrainDrain|url=https://www.delta.tudelft.nl/article/great-bulgarian-braindrain|access-date=15 July 2018|publisher=Delft Technical University}}</ref> Zajednički napor komunističke vlade da podučava računalne i informatičke vještine u školama također je neizravno učinio Bugarsku glavnim izvorom [[Računalni virus|računalnih virusa]] u 1980-im i 90-im godinama.<ref>{{Citiranje weba|last=Petrov|first=Victor|date=30 September 2021|title=Socialist Cyborgs|url=https://logicmag.io/kids/socialist-cyborgs/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210917195506/https://logicmag.io/kids/socialist-cyborgs/|archive-date=17 September 2021}}</ref> Država je regionalni lider u [[Superračunalo|računalstvu visokih performansi]] : upravlja ''Avitoholom'', najmoćnijim superračunalom u jugoistočnoj Europi, i ugostit će jedno od osam [[Petascale računalstvo|petascale]] [[Zajedničko poduzeće „EuroHPC”|EuroHPC]] superračunala.<ref>{{Citiranje weba|last=Zapryanov|first=Yoan|date=22 June 2018|script-title=bg:Малката изчислителна армия на България|trans-title=Bulgaria's small computing army|url=https://www.capital.bg/biznes/tehnologii_i_nauka/2018/06/22/3203630_shum_tok_i_superkompjutri/|access-date=15 July 2018|publisher=Kapital Daily|language=bg}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=7 June 2019|title=Digital Single Market: Europe announces eight sites to host world-class supercomputers|url=https://europa.eu/rapid/press-release_IP-19-2868_en.htm|access-date=15 August 2019|publisher=European Commission}}</ref> Bugarska je dala brojne doprinose istraživanju svemira.<ref name="Interkosmos">{{Citiranje knjige|last=Burgess|first=Colin|url={{Google books|MG__CgAAQBAJ|page=247|plainurl=yes}}|title=Interkosmos: The Eastern Bloc's Early Space Program|last2=Vis|first2=Bert|publisher=Springer|year=2016|isbn=978-3-319-24161-6|pages=247–250}}</ref> To uključuje dva znanstvena satelita, više od 200 tereta poslanih u orbitu i 300 pokusa u Zemljinoj orbiti, kao i dva kozmonauta od 1971.<ref name="Interkosmos" /> Bugarska je bila prva zemlja koja je uzgajala [[Pšenica|pšenicu]] i povrće u svemiru u svojim [[Staklenik|staklenicima]] [[SVET sustav rasta biljaka|Svet]] na [[Mir (svemirska postaja)|svemirskoj postaji Mir]].<ref>{{Citiranje weba|date=17 April 2011|title=Cosmonauts Eager, Hopeful for Reboot of Bulgaria's Space Program|url=https://www.novinite.com/articles/127387/Cosmonauts+Eager,+Hopeful+for+Reboot+of+Bulgaria's+Space+Program|access-date=15 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Ivanova|first=Tanya|date=1998|title=Six-month space greenhouse experiments—a step to creation of future biological life support systems|journal=Acta Astronautica|volume=42|issue=1–8|pages=11–23|bibcode=1998AcAau..42...11I|doi=10.1016/S0094-5765(98)00102-7|pmid=11541596}}</ref> Bugarska je bila uključena u razvoj [[Gama astronomija|opservatorija za gama-zrake]] [[Granat]]<ref name="RESS">{{Citiranje knjige|last=Harland|first=David M.|url={{Google books|dZyaAAVwg5QC|page=155|plainurl=yes}}|title=Robotic Exploration of the Solar System: Part 2: Hiatus and Renewal, 1983–1996|last2=Ulivi|first2=Paolo|publisher=Springer|year=2009|isbn=978-0-387-78904-0|page=155}}</ref> i [[Program Vega|programa Vega]], posebno u modeliranju putanja i [[Algoritam|algoritama]] za navođenje za obje [[Vega (sonda)|sonde Vega]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Dimitrova|first=Milena|url={{Google books|jqJ6Ocql0XIC|page=257|plainurl=yes}}|title=Златните десятилетия на българската електроника|publisher=Trud|year=2008|isbn=9789545288456|pages=257–258|trans-title=The Golden Decades of Bulgarian Electronics}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Badescu|first=Viorel|url={{Google books|ZrAYCgAAQBAJ|page=276|plainurl=yes}}|title=Inner Solar System: Prospective Energy and Material Resources|last2=Zacny|first2=Kris|publisher=Springer|year=2015|isbn=978-3-319-19568-1|page=276|access-date=28 July 2018}}</ref> Bugarski instrumenti korišteni su u [[Istraživanje Marsa|istraživanju Marsa]], uključujući spektrometar koji je sondom [[Phobos 2]] napravio prve visokokvalitetne [[Spektroskopija|spektroskopske]] slike Marsovog mjeseca [[Fobos (mjesec)|Fobosa]].<ref name="Interkosmos" /><ref name="RESS" /> [[Kozmičke zrake|Kozmičko zračenje]] na putu do i oko planeta mapirano je [[Liulin-ML]] dozimetrima na [[ExoMars Trace Gas Orbiter|ExoMars TGO]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Semkova|first=Jordanka|last2=Dachev|first2=Tsvetan|date=2015|title=Radiation environment investigations during ExoMars missions to Mars – objectives, experiments and instrumentation|url=https://inis.iaea.org/search/search.aspx?orig_q=RN:47073133|journal=Comptes Rendus de l'Académie Bulgare des Sciences|volume=47|issue=25|pages=485–496|issn=1310-1331|access-date=6 August 2018}}</ref> Varijante ovih instrumenata također su ugrađene na [[Međunarodna svemirska postaja|Međunarodnu svemirsku postaju]] i lunarnu sondu [[Chandrayaan-1]].<ref>{{Citiranje weba|title=Radiation Dose Monitor Experiment (RADOM)|url=http://www.isro.org/chandrayaan/htmls/radom_bas.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120119044239/http://www.isro.org/chandrayaan/htmls/radom_bas.htm|archive-date=19 January 2012|access-date=20 December 2011|publisher=ISRO}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Dachev|first=Ts.|last2=Dimitrov|first2=Pl.|last3=Tomov|first3=B.|last4=Matviichuk|first4=Yu.|last5=Spurny|first5=F.|last6=Ploc|first6=O.|date=2011|title=Liulin-type spectrometry-dosimetry instruments|journal=Radiation Protection Dosimetry|volume=144|issue=1–4|pages=675–679|doi=10.1093/rpd/ncq506|issn=1742-3406|pmid=21177270}}</ref> Još jedna lunarna misija, [[SpaceIL]]-ov ''Beresheet'', također je bila opremljena teretom proizvedenim u Bugarskoj.<ref>{{Citiranje weba|date=22 March 2019|title=Bulgarian Camera Flies to the Moon|url=https://dariknews.bg/novini/liubopitno/bylgarska-kamera-leti-kym-lunata-2155077|access-date=30 March 2019|publisher=Darik News}}</ref> Prvi bugarski [[Geosinkroni satelit|geostacionarni komunikacijski satelit]] [[Bugarska sat-1|BulgariaSat-1]] lansirao je [[SpaceX]] 2017.<ref>{{Citiranje weba|title=BulgariaSat-1 Mission|url=https://www.spacex.com/news/2017/06/23/bulgariasat-1-mission|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20191117174220/https://www.spacex.com/news/2017/06/23/bulgariasat-1-mission|archive-date=17 November 2019|access-date=15 July 2018|publisher=SpaceX}}</ref> === Infrastruktura === [[Datoteka:Trakiya_highway_04.jpg|alt=Trakiya motorway, one of the main national motorways|lijevo|mini|[[Trakijska autocesta]]]] Telekomunikacijske su usluge široko dostupne, a središnja digitalna magistralna linija povezuje većinu regija.{{Sfn|Library of Congress|2006}} [[Vivacom]] (BTC) opslužuje više od 90% fiksnih linija i jedan je od tri operatera koji pružaju mobilne usluge, uz [[Mtel (Bugarska)|A1]] i [[Telenor (Bugarska)|Telenor]]. <ref>{{Citiranje weba|date=2011|title=Bulgaria: 2011 Telecommunication Market and Regulatory Developments|url=https://ec.europa.eu/digital-single-market/sites/digital-agenda/files/BG_Country_Chapter_17th_Report_0.pdf|access-date=19 March 2013|publisher=European Commission|page=2}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=3 October 2011|title=Bulgaria Opens Tender for Fourth Mobile Operator|url=http://novinite.com/view_news.php?id=132606|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Raširenost [[Internet|interneta]] iznosila je 69,2% stanovništva u dobi od 16 do 74 godine i 78,9% kućanstava u 2020.<ref>{{Citiranje weba|date=27 February 2021|title=Individuals regularly using the Internet (Every day or at least once a week)|url=http://www.nsi.bg/en/content/6105/individuals-regularly-using-internet|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210224170445/https://www.nsi.bg/en/content/6105/individuals-regularly-using-internet|archive-date=24 February 2021|access-date=27 February 2021|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=27 February 2021|title=Households with Internet access at home|url=https://www.nsi.bg/en/content/6099/households-internet-access-home|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200811160642/https://www.nsi.bg/en/content/6099/households-internet-access-home|archive-date=11 August 2020|access-date=27 February 2021|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria}}</ref> Strateški geografski položaj Bugarske i dobro razvijen energetski sektor čine je ključnim europskim energetskim centrom unatoč nedostatku značajnih nalazišta fosilnih goriva.<ref>{{Citiranje weba|date=13 October 2008|title=Energy Hub|url=https://oxfordbusinessgroup.com/news/energy-hub|access-date=28 July 2018|publisher=Oxford Business Group}}</ref> Termoelektrane proizvode 48,9% električne energije, zatim [[nuklearna energija]] iz [[Nuklearna elektrana Kozloduj|reaktora Kozloduj]] 34,8% i [[Obnovljiva energija|obnovljivi izvori]] 16,3%.{{Sfn|NSI Brochure|2018}} Oprema za drugu nuklearnu elektranu u [[Nuklearna elektrana Belene|Belenama]] je nabavljena, ali sudbina projekta ostaje neizvjesna.<ref>{{Citiranje novina|last=Krasimirov|first=Angel|date=7 June 2018|title=Bulgaria must work to restart Belene nuclear project: parliament|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-energy-nuclear/bulgaria-must-work-to-restart-belene-nuclear-project-parliament-idUSKCN1J31DP|access-date=24 October 2018}}</ref> Instalirani kapacitet iznosi 12 668 MW, što Bugarskoj omogućuje da premaši domaću potražnju i izvozi energiju.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Power Generation|url=https://www.export.gov/article?id=Bulgaria-Power-Generation-Oil-and-Gas-Renewable-Sources-of-Energy-and-Energy-Efficiency|access-date=15 June 2018|publisher=[[International Trade Administration]]}}</ref> Ukupna duljina državne cestovne mreže je 19 512 kilometara,<ref>{{Citiranje weba|title=Country comparison: Total road length|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2085rank.html#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170907162530/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2085rank.html#bu|archive-date=7 September 2017|access-date=15 June 2018|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> od čega je 19 235 kilometara asfaltirano. Željeznice su glavni način prijevoza tereta, iako autoceste nose sve veći udio tereta. Bugarska ima 6 238 kilometara željezničke pruge,{{Sfn|Library of Congress|2006}} s razvijenim željezničkim vezama prema Rumunjskoj, Turskoj, Grčkoj i Srbiji, te ekspresnim vlakovima koji izravnim rutama povezuju zemlju s [[Kijev|Kijevom]], [[Minsk|Minskom]], [[Moskva|Moskvom]] i [[Sankt-Peterburg|Sankt Peterburgom]].<ref>{{Citiranje weba|title=Trains in Bulgaria|url=https://www.eurail.com/en/get-inspired/top-destinations/bulgaria-train|access-date=28 July 2018|publisher=EuRail}}</ref> Sofija i Plovdiv su središta zračnog prometa u zemlji, dok su Varna i Burgas glavne pomorske trgovačke luke.{{Sfn|Library of Congress|2006}} == Demografija == {{glavni|Etničke grupe Bugarske}}[[Datoteka:Bulgaria-demography.png|alt=Population graph|mini|Kretanje broja stanovnika od 1960.]] [[Datoteka:Bulgariapop.svg|mini|Piramida stanovništva Bugarske 2017.]] Stanovništvo Bugarske prema nacionalnom popisu iz 2011. godine broji 7 364 570 ljudi. Većina stanovništva, 72,5 %, živi u urbanim sredinama.{{Sfn|NSI Census data|2011}} Prema podacima iz 2019., [[Sofija]] je najnaseljenije urbano središte s 1 241 675 ljudi, slijede [[Plovdiv]] (346 893), [[Varna]] (336 505), [[Burgas]] (202 434) i [[Ruse]] (142 902).{{Sfn|NSI Census data|2017}} [[Bugari]] su glavna etnička skupina i čine 84,8% stanovništva. [[Turci|Turska]] i [[Romi|romska]] manjina čine 8,8 odnosno 4,9 posto stanovništva, 40-ak drugih manjina čini 0,7%, a 0,8% se ne identificira ni sa kakvom etničkom skupinom.{{Sfn|NSI Census data|2011}}<ref name="NSI3">{{Citiranje weba|date=2011|title=Census results: population by residence, ethnic group and age|url=http://censusresults.nsi.bg/Census/Reports/2/2/R7.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120602032148/http://censusresults.nsi.bg/Census/Reports/2/2/R7.aspx|archive-date=2 June 2012|access-date=20 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria}}</ref> Bivša voditeljica [[Nacionalni institut za statistiku (Bugarska)|Nacionalnog instituta za statistiku]] Reneta Indzhova osporila je brojke popisa iz 2011., sugerirajući da je stvarna populacija manja od prijavljene.<ref>{{Citiranje weba|date=25 March 2014|script-title=bg:НСИ: Преброяването от 2011 г. е сгрешено, нужно е ново|trans-title=NSI: The 2011 census is incorrect, a new one needed|url=https://www.vesti.bg/bulgaria/obshtestvo/nsi-prebroiavaneto-ot-2011-g.-e-sgresheno-nuzhno-e-novo-6008424|access-date=22 July 2018|publisher=Vesti|language=bg}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Dimitrova|first=Eliana|date=25 March 2014|script-title=bg:Скандални твърдения за неточности в преброяването през 2011 г.|trans-title=Scandalous claims of inaccuracies in the 2011 census|url=http://news.bnt.bg/bg/a/221926-skandalni-tva-rdeniya-za-netochnosti-v-prebroyavaneto-prez-2011-g|access-date=22 July 2018|publisher=Bulgarian National Television|language=bg}}</ref> Romska manjina obično se podcjenjuje u popisnim podacima i mogla bi činiti do 11% stanovništva.<ref>{{Citiranje novina|date=31 October 2017|title=Bulgarians unfazed by anti-Roma hate speech from deputy prime minister|work=Deutsche Welle|url=https://www.dw.com/en/bulgarians-unfazed-by-anti-roma-hate-speech-from-deputy-prime-minister/a-41183829}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Ethnic Groups|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/400.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20201121042840/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/400.html#BU|archive-date=21 November 2020|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Gustoća naseljenosti je 65 stanovnika po četvornom kilometru, što je gotovo upola manje od prosjeka Europske unije.<ref>{{Citiranje weba|date=2018|title=Population density (people per sq. km of land area)|url=https://data.worldbank.org/indicator/en.pop.dnst?year_high_desc=true|access-date=12 September 2018|publisher=The World Bank}}</ref> Godine 2018. prosječna [[Stopa plodnosti|stopa ukupnog fertiliteta]] (TFR) u Bugarskoj bila je 1,56 djece po ženi,<ref>{{Citiranje weba|title=Population and Demographic Processes in 2018|url=https://www.nsi.bg/en/content/17554/%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0%D1%86%D0%B8%D1%8F/population-and-demographic-processes-2018|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200715141340/https://www.nsi.bg/en/content/17554/%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0%D1%86%D0%B8%D1%8F/population-and-demographic-processes-2018|archive-date=15 July 2020|access-date=19 May 2020|website=Nsi.bg}}</ref> ispod stope zamjene od 2,1 i znatno ispod povijesno visoke stope od 5,83 djece po ženi iz 1905.<ref>{{Citation|url=https://ourworldindata.org/grapher/children-born-per-woman?year=1850&country=BGR|title=Total Fertility Rate around the world over the last centuries|last=Max Roser|date=2014|journal=[[Our World In Data]], [[Gapminder Foundation]]}}</ref> Bugarska tako ima jednu od najstarijih populacija na svijetu, s prosječnom dobi od 43 godine.<ref>{{Citation|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bulgaria/|title=World Factbook EUROPE : BULGARIA|journal=[[The World Factbook]]|date=12 July 2018}} {{PD-notice}}</ref> Bugarska je u stanju demografske krize,<ref>{{Citiranje novina|date=15 November 2012|title=World Bank: The demographic crisis is Bulgaria's most serious problem|work=Klassa|url=http://www.klassa.bg/News/Read/article/216069_World+Bank%3A+The+demographic+crisis+is+Bulgaria%E2%80%99s+most+serious+problem|url-status=dead|access-date=8 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20160507005840/http://www.klassa.bg/News/Read/article/216069_World+Bank%3A+The+demographic+crisis+is+Bulgaria%E2%80%99s+most+serious+problem|archive-date=7 May 2016}}</ref><ref name="BNR crisis">{{Citiranje weba|date=12 March 2012|title=Demographic crisis in Bulgaria deepening|url=http://bnr.bg/sites/en/Lifestyle/Life/Pages/1203DemographiccrisisDeepening.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131105015344/http://bnr.bg/sites/en/Lifestyle/Life/Pages/1203DemographiccrisisDeepening.aspx|archive-date=5 November 2013|access-date=8 April 2013|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref>, te je negativnom prirastu stanovništva od ranih [[1990-ih]], kada je gospodarski kolaps izazvao dugotrajni val [[Iseljeništvo|iseljavanja]].<ref name="DW Entry">{{Citiranje weba|date=26 December 2006|title=Will EU Entry Shrink Bulgaria's Population Even More?|url=https://www.dw.com/en/will-eu-entry-shrink-bulgarias-population-even-more/a-2287183|access-date=11 April 2016|publisher=Deutsche Welle}}</ref> Otprilike 937 000 do 1 200 000 ljudi, uglavnom mladih odraslih, napustilo je zemlju do 2005.<ref name="DW Entry" /><ref>{{Citiranje knjige|last=Roth|first=Klaus|url={{Google books|pNSGDpXT4A0C|page=188|plainurl=yes}}|title=Migration In, From, and to Southeastern Europe|last2=Lauth Bacas|first2=Jutta|publisher=The British Library|year=2004|isbn=978-3643108968|page=188}}</ref> Većinu djece rađaju neudane žene.<ref>{{Citiranje weba|date=17 October 2013|title=Eurostat – Tables, Graphs and Maps Interface (TGM) table|url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tps00018|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006114113/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tps00018|archive-date=6 October 2014|access-date=25 February 2014|publisher=Eurostat}}</ref> Nadalje, trećinu svih kućanstava čini samo jedna osoba, a 75,5% obitelji nema djecu mlađu od 16 godina.<ref name="BNR crisis" /> Stope nataliteta su posljedično među najnižima u svijetu<ref>{{Citiranje weba|title=Country Comparison: Population growth rate|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2002rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=228#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120310000517/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2002rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=228#bu|archive-date=10 March 2012|access-date=20 December 2011|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Country Comparison: Birth rate|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2054rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=205#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130615142331/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2054rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=205#bu|archive-date=15 June 2013|access-date=8 April 2013|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> dok su [[Mortalitet|stope smrtnosti]] među najvišima.<ref>{{Citiranje weba|title=Country Comparison: Death rate|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2066rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=9#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130615121335/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2066rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=9#bu|archive-date=15 June 2013|access-date=8 April 2013|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Bugarska postiže visoke rezultate u [[Ravnopravnost spolova|rodnoj ravnopravnosti]], zauzimajući 18. mjesto u [[Globalno izvješće o rodnom jazu|Globalnom izvješću o rodnom jazu za 2018. godinu]].<ref name="WEF">{{Citiranje knjige|url=http://www3.weforum.org/docs/WEF_GGGR_2018.pdf|title=The Global Gender Gap Report|publisher=World Economic Forum|year=2018|isbn=978-2-940631-00-1|pages=10, 45, 46|access-date=26 February 2019}}</ref> Iako [[Pravo glasa za žene|je ženama pravo glasa]] omogućeno relativno kasno, 1937. godine, žene danas imaju jednaka politička prava, visoku participaciju radne snage i zakonski propisanu jednaku plaću.<ref name="WEF" /> Godine 2021. agencija za istraživanje tržišta ''Reboot Online'' rangirala je Bugarsku kao najbolju europsku zemlju za rad žena.<ref>{{Citiranje weba|title=The best countries in Europe for women to work|url=https://uk.finance.yahoo.com/news/gender-equality-the-best-countries-in-europe-for-women-to-work-125949046.html|access-date=10 March 2021|website=Yahoo! Finance}}</ref> Bugarska ima najveći udio [[Informatička tehnologija|ICT]] istraživačica u EU,<ref>{{Citiranje weba|date=25 April 2018|title=Girls and women under-represented in ICT|url=http://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/-/EDN-20180425-1?inheritRedirect=true|access-date=15 July 2018|publisher=Eurostat}}</ref> kao i drugi najveći udio žena u tehnološkom sektoru s 44,6% radne snage. Visoke razine sudjelovanja žena nasljeđe su socijalističkog doba.<ref>{{Citiranje novina|last=Hope|first=Kerin|date=9 March 2018|title=Bulgaria builds on legacy of female engineering elite|work=The Financial Times|url=https://www.ft.com/content/e2fdfe6e-0513-11e8-9e12-af73e8db3c71|access-date=15 July 2018}}</ref> === Najveći gradovi === {{Najveći gradovi u Bugarskoj}} === Zdravstvo === Visoke stope smrtnosti rezultat su starenja stanovništva, velikog broja ljudi u riziku od siromaštva i slaboga [[Zdravstvo|zdravstvenoga sustava]].<ref>{{Citiranje novina|last=Hope|first=Kerin|date=11 January 2018|title=Bulgaria battles to stop its brain drain|work=The Financial Times|url=https://www.ft.com/content/51f1bd86-d6cc-11e7-ae3e-563c04c5339a|access-date=7 September 2018|quote=But a sharp decline in the quality of state healthcare and high poverty rates—42% of the population are at risk of poverty in old age, according to Eurostat—gives Bulgaria the second-lowest life expectancy in the EU after Lithuania.}}</ref> Više od 80% smrti uzrokovano je [[Rak (bolest)|rakom]] i [[Srčane bolesti|srčanožilnim bolestima]], a gotovo petina njih se može izbjeći.<ref>Country Health Profile, str. 1</ref> Iako je zdravstvena skrb u Bugarskoj načelno univerzalna,<ref name="Health system">{{Citiranje časopisa|last=Georgieva|first=Lidia|last2=Salchev|first2=Petko|date=2007|title=Bulgaria Health system review|url=http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0006/80592/E90023.pdf|journal=Health Systems in Transition|volume=9|issue=1|pages=xvi, 12|issn=1817-6127}}</ref> troškovi iz osobnoga džepa čine gotovo polovicu svih troškova zdravstvene skrbi, značajno ograničavajući pristup medicinskoj skrbi.<ref>Country Health Profile, str. 7</ref> Ostali problemi koji ometaju pružanje skrbi su iseljavanje liječnika zbog niskih plaća, nedostatak osoblja i opreme u područnim bolnicama, nedostatak opskrbe i česte promjene osnovnoga paketa usluga za osiguranike.<ref>Country Health Profile, str. 8, 11 i 12.</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Guineva|first=Maria|date=7 January 2013|title=The Bulgaria 2012 Review: Health and Healthcare|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=146868|access-date=21 February 2013|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Bloombergov indeks učinkovitosti zdravstvene zaštite za 2018. Bugarsku je svrstao na posljednje mjesto od 56 zemalja.<ref>{{Citiranje novina|last=Miller|first=Lee J|date=19 September 2018|title=These Are the Economies With the Most (and Least) Efficient Health Care|work=Bloomberg.com|publisher=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2018-09-19/u-s-near-bottom-of-health-index-hong-kong-and-singapore-at-top|access-date=21 September 2018}}</ref> Prosječni [[životni vijek]] je 74,8 godina, u usporedbi s prosjekom EU-a od 80,99 i svjetskim prosjekom od 72,38.<ref>{{Citiranje weba|title=Country Comparison: Life Expectancy|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/355rank.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190201031608/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/355rank.html#BU|archive-date=1 February 2019|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2019|title=Life expectancy at birth, total (years)|url=https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.LE00.IN?locations=EU-1W&name_desc=true&year_high_desc=false|access-date=15 December 2019|publisher=The World Bank}}</ref> === Obrazovanje === [[Datoteka:Sofia_University_"St._Kliment_Ohridski"_(37849719131).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/ac/Sofia_University_%22St._Kliment_Ohridski%22_%2837849719131%29.jpg/220px-Sofia_University_%22St._Kliment_Ohridski%22_%2837849719131%29.jpg|alt=Sofia University building|mini|Rektorat Sofijskog sveučilišta.]] Javni izdaci za obrazovanje daleko su ispod prosjeka Europske unije.<ref name="UNICEF">{{Citiranje weba|date=2007|title=Education in Bulgaria|url=http://www.unicef.org/ceecis/Bulgaria.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304055249/http://www.unicef.org/ceecis/Bulgaria.pdf|archive-date=4 March 2016|access-date=23 March 2013|publisher=UNICEF}}</ref> Obrazovni standardi su nekoć bili visoki,{{Sfn|Library of Congress|2006}} no značajno su opali od ranih 2000-ih.<ref name="UNICEF" /> Bugarski su učenici 2001. bili među najboljima u svijetu u čitanju, postigavši bolje rezultate od svojih kanadskih i njemačkih kolega, ali do 2006. pali su rezultati u čitanju, matematici i prirodnim znanostima. Do 2018., studije [[PISA (istraživanja)|Programa za međunarodno ocjenjivanje učenika]] otkrile su da je 47% učenika 9. razreda [[Funkcionalna nepismenost|funkcionalno nepismeno]] u čitanju i prirodnim znanostima.<ref>{{Citiranje weba|last=Dimitrov|first=Deyan|date=3 December 2019|title=PISA 2018: Българските ученици покоряват ново дъно|trans-title=PISA 2018: Bulgarian pupils reach new lows|url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/obrazovanie/2019/12/03/4000165_pisa_2018_bulgarskite_uchenici_vloshavat_rezultata_si/|access-date=15 December 2019|publisher=Kapital Daily}}</ref> Prosječna osnovna [[pismenost]] iznosi 98,4% bez značajne razlike među spolovima.<ref>{{Citiranje weba|title=Field Listing: Literacy|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/370.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200329034851/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/370.html#BU|archive-date=29 March 2020|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Ministarstvo obrazovanja i znanosti dijelom financira javne škole, fakultete i sveučilišta, utvrđuje kriterije za udžbenike i nadzire proces njihovog izdavanja. Obrazovanje u osnovnim i srednjim državnim školama je besplatno i obvezno.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Obrazovanje predviđa 12 razreda, od kojih razredi od prvog do osmog čine osnovnoškolsko obrazovanje, a od devetog do dvanaestog čine srednjoškolsko obrazovanje. Visoko obrazovanje čini 4-godišnji[[Bakalaureat|prvostupnički]] studij i 1-godišnji [[magistar|magisterij]].<ref>{{Citiranje weba|title=Structure of the Education System in Bulgaria|url=http://www.mon.bg/english/high/system_educ.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120111221228/http://www.mon.bg/english/high/system_educ.htm|archive-date=11 January 2012|access-date=4 December 2011|publisher=Ministry of Education, Youth and Science of Bulgaria}}</ref> [[Sveučilište u Sofiji]] je najviše rangirana institucija visokog obrazovanja u Bugarskoj.<ref>{{cite magazine|title=Bulgaria: University Ranking|magazine=Times Higher Education|url=https://www.timeshighereducation.com/world-university-rankings/2018/world-ranking#!/page/0/length/25/locations/BG/sort_by/rank/sort_order/asc/cols/stats|access-date=28 July 2018}}</ref><ref>{{cite magazine|title=Study in Bulgaria|magazine=Times Higher Education|url=https://www.timeshighereducation.com/student/where-to-study/study-in-bulgaria|access-date=20 May 2018}}</ref> === Jezik === [[Bugarski jezik|Bugarski]] je jedini jezik sa službenim statusom i materinji je jezik za 85 % stanovništva.<ref>{{Harvnb|NSI Census data|2011}} In the 2011 census, the language question was optional and it was answered by 90.2% of those surveyed.</ref> Pripada [[Slavenski jezici|skupini slavenskih jezika]], ali ima niz slovničkih osobitosti, koje dijeli sa svojim najbližim srodnikom [[Makedonski jezik|makedonskim]], što ga izdvaja od ostalih slavenskih jezika. Posebnosti bugarskoga jezika su složena govorna morfologija, odsutnost [[padež]]a i [[infinitiv]]a te uporaba [[Član|određenoga člana]] s nastavkom.<ref>Bourchier, James: „Bulgaria/Language”. ''Encyclopædia Britannica''. Sv. 4 (11. izd.), 1911., str. 784–785.)</ref> Ostali značajni jezici koji se govore u Bugarskoj su [[Turski jezik|turski]] i [[Romski jezik|romski]], kojima prema popisu iz 2011. govori 9,1%, odnosno, 4,2% stanovništva. === Vjeroispovijest === [[Datoteka:Alexander_Nevsky_Cathedral,_Sofia_(by_Pudelek).JPG|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/04/Alexander_Nevsky_Cathedral%2C_Sofia_%28by_Pudelek%29.JPG/220px-Alexander_Nevsky_Cathedral%2C_Sofia_%28by_Pudelek%29.JPG|desno|mini|[[Hram Svetog Aleksandra Nevskog u Sofiji|Katedrala Aleksandra Nevskog u Sofiji]].]] Više od tri četvrtine Bugara [[Pravoslavlje|pravoslavne]] je vjeroispovijesti.{{Sfn|NSI Census data|2011}} [[Sunizam|Sunitski muslimani]] druga su po veličini vjerska zajednica i čine 10% ukupnog vjerskog sastava Bugarske, iako većina njih ne prakticira vjerske obrede.<ref>{{Citiranje novina|date=9 December 2011|title=Bulgaria's Muslims not deeply religious: study|work=Hürriyet Daily News|url=http://www.hurriyetdailynews.com/bulgarias-muslims-not-deeply-religious-study-8817|access-date=28 July 2018}}</ref> Manje od 3% stanovništva pripada [[Religija u Bugarskoj|drugim religijama]], a 11,8% je [[Nereligioznost|nereligiozno]] ili se ne identificira i s kakvom religijom.<ref>{{Cite web|title=Население по местоживеене, възраст и вероизповедание|url=http://censusresults.nsi.bg/Census/Reports/2/2/R10.aspx|access-date=2021-03-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20180303153448/http://censusresults.nsi.bg/Census/Reports/2/2/R10.aspx|archive-date=3 March 2018}}</ref>{{Sfn|NSI Census data|2011}} [[Bugarska pravoslavna Crkva|Bugarska pravoslavna crkva]] stekla je [[Autokefalnost|autokefalni]] status 927. godine<ref>{{Citiranje knjige|last=Kiminas|first=D.|url=https://books.google.com/books?id=QLWqXrW2X-8C&q=927&pg=PA15|title=The Ecumenical Patriarchate|publisher=Wildside Press LLC.|year=2009|isbn=978-1-4344-5876-6|page=15|access-date=20 December 2011}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Carvalho|first=Joaquim|url={{Google books|jR98-Ata0CkC|page=258|plainurl=yes}}|title=Religion and power in Europe: conflict and convergence|publisher=Pisa University Press|year=2007|isbn=978-88-8492-464-3|page=258}}</ref> i ima 12 [[Dijeceza|biskupija]] i preko 2000 svećenika.<ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/topic/Bulgarian-Orthodox-Church|title=Bulgarian Orthodox Church|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=28 July 2018}}</ref> Bugarska je [[Sekularizam|sekularna država]] s ustavom zajamčenom vjerskom slobodom, ali je pravoslavlje označeno kao „tradicijska” religija.<ref>{{Citiranje weba|title=The Bulgarian Constitution|url=http://www.parliament.bg/en/const|access-date=20 December 2011|publisher=Parliament of Bulgaria}}</ref> == Kultura == [[Datoteka:Kukeri_E8.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Kukeri_E8.jpg/220px-Kukeri_E8.jpg|alt=Bulgarian Kuker|desno|mini|Kuker u naselju Lesičovo.]] Suvremena bugarska kultura spaja formalnu kulturu koja je doprinijela stvaranju nacionalne svijesti pred kraj [[Osmansko Carstvo|osmanske vladavine]] s tisućljećima starom narodnom tradicijom.<ref name="Cultural life"/> Bitna sastavnica bugarskoga folklora je vatra, koja se koristi za tjeranje zlih duhova i bolesti. Mnogi od njih su [[poosobljenje|poosobljeni]] kao [[vještice]], dok su druga stvorenja poput [[Zmaj (slavenska mitologija)|zmaja]] i [[Samodiva|Samodive]] ([[Vila (mitologija)|vila]]) ili dobronamjerni čuvari ili ambivalentni prevaranti.{{Sfn|MacDermott|1998}} Neki obredi protiv zlih duhova preživjeli su i još uvijek se prakticiraju, ponajprije [[kukeri]] i [[survakane]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Creed|first=Gerald W.|url={{Google books|ilhCTCHKCAQC|page=2|plainurl=yes}}|title=Masquerade and Postsocialism: Ritual and Cultural Dispossession in Bulgaria|publisher=Indiana University Press|year=2011|isbn=978-0-253-22261-9|page=2}}</ref> Vrlo značajno slavlje je i [[martenica]].<ref>{{Citiranje weba|date=1 March 2018|title=The Bulgarian Tradition of Martenitsa|url=https://www.bnt.bg/en/a/179851-the-bulgarian-tradition-of-martenitsa|access-date=28 July 2018|publisher=Bulgarian National Television}}</ref> [[Nestinarstvo]], ritualni ples s vatrom tračkoga podrijetla, uvršten je na popis [[Nematerijalna svjetska baština|nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a]].{{Sfn|MacDermott|1998}}<ref>{{Citiranje weba|title=Nestinarstvo, messages from the past: the Panagyr of Saints Constantine and Helena in the village of Bulgari|url=https://ich.unesco.org/en/RL/nestinarstvo-messages-from-the-past-the-panagyr-of-saints-constantine-and-helena-in-the-village-of-bulgari-00191|access-date=28 July 2018|publisher=UNESCO}}</ref> [[Popis mjesta svjetske baštine u Bugarskoj|Devet povijesnih i prirodnih mjesta]] nalazi se na [[Svjetska baština|UNESCO-vom popisu svjetske baštine]]: [[Nacionalni park Pirin]], [[Rezervat Srebrna|prirodni rezervat Sreburna]], [[Madarski konjanik|Madarski jahač]], tračke grobnice u [[Tračanska grobnica u Sveštarima|Sveštariju]] i [[Tračanska grobnica u Kazanlăku|Kazanlaku]], [[Manastir Rila|samostan Rila]], [[Bojanska crkva]], crkve [[Crkve u stijenama Ivanova|uklesane u stijenama Ivanovo]] i drevni grad od [[Nеsebăr|Nesebara]].<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Profile|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/bg|access-date=4 December 2011|publisher=UNESCO World Heritage Centre}}</ref> Manastir Rila osnovao je Sveti [[Ivan Rilski]], [[svetac zaštitnik]] Bugarske, čiji je život predmetom brojnih književnih izvještaja još od srednjeg vijeka.<ref name="EBLiterature">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/art/Bulgarian-literature |title=Bulgarian Literature |encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=Liliana|last=Brisby|access-date=20 July 2018}}</ref> Osnivanje [[Preslavska književna škola|preslavske]] i [[Ohridska književna škola|ohridske]] književne škole u 10. stoljeću povezuje se sa zlatnim razdobljem bugarske književnosti u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]].<ref name="EBLiterature"/> Razvoj škola kršćanskih svetih zapisa učinio je [[Prvo Bugarsko Carstvo|Bugarsko Carstvo]] središtem slavenske kulture, što je dovelo Slavene pod utjecaj kršćanstva i osiguralo im [[Staroslavenski jezik|pisani jezik]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Giatzidis|first=Emil|url={{Google books|MUVgsK_GfxYC|page=11|plainurl=yes}}|title=An Introduction to post-Communist Bulgaria: Political, Economic and Social Transformation|publisher=Manchester University Press|year=2002|isbn=978-0-7190-6094-6|page=11|quote=Thus, with its early emphasis on Christian Orthodox scholarship, Bulgaria became the first major centre of Slavic culture}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Riha|first=Thomas|url={{Google books|_Bkddxc600IC|page=214|plainurl=yes}}|title=Readings in Russian Civilization|publisher=University of Chicago Press|year=1964|isbn=978-0719060946|page=214|quote=And it was mainly from Bulgaria that a rich supply of literary monuments was transferred to Kiev and other centres.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=McNeill|first=William Hardy|url={{Google books|_RsPrzrsAvoC|page=49|plainurl=yes}}|title=The Rise of the West|publisher=University of Chicago Press|year=1963|isbn=978-1112695315|page=49|quote=Accordingly, when Bulgaria was converted to Christianity (after 865), bringing massive Slavic-speaking populations within the pale of Christendom, a new literary language, Old Church Slavonic, directly based upon Bulgarian speech, developed for their use.}}</ref> slavensko pismo [[Ćirilica|ćirilicu]] razvila je [[Preslavska književna škola]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Curta|first=Florin|url={{Google books|YIAYMNOOe0YC|page=221|plainurl=yes}}|title=Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250|publisher=Cambridge University Press|year=2006|isbn=9780521815390|page=221}}</ref> [[Trnovska književna škola]], s druge strane, povezuje se sa srebrnim dobom književnosti određenim visokokvalitetnim rukopisima o povijesnim ili mističnim temama pod vladavinom dinastija [[Asenovci|Asen]] i [[Kuća Šišmanova|Šišman]].<ref name="EBLiterature"/> Osmanski osvajači uništili su mnoga književna i umjetnička remek-djela, a umjetničkea djelatnost nije se ponovno pojavila sve do [[Bugarski narodni preporod|nacionalnog preporoda]] u 19. stoljeću.<ref name="Cultural life">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/The-arts |title=Bulgaria – The arts|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=28 July 2018|quote=The early impetus of Bulgarian traditions in the arts was cut short by the Ottoman occupation in the 14th century, and many early masterpieces were destroyed.&nbsp;... the foundations were laid for later artists such as Vladimir Dimitrov, an extremely gifted painter specializing in the rural scenes of his native country&nbsp;... At the beginning of the 21st century, the best-known contemporary Bulgarian artist was Christo, an environmental sculptor known for wrapping famous structures}}</ref> Veliki opus [[Ivan Vazov|Ivana Vazova]] (1850. – 1921.) pokrivao je svaki žanr i doticao se svakog motrišta bugarskoga društva, povezujući djela prije oslobođenja s književnošću novouspostavljene države.<ref name="EBLiterature" /> Značajna kasnija djela su ''[[Baj Ganjo]]'' [[Aleko Konstantinov|Aleka Konstantinova]], [[Friedrich Nietzsche|nietzscheanska]] poezija [[Penčo Slavejkov|Penča Slavejkova]], [[Simbolizam|simbolistička]] poezija [[Pejo Javorov|Peja Javorova]] i [[Geo Milev|Dimča]] [[Dimčo Debeljanov|Debeljanova]], [[Marksizam|marksistički]] nadahnuta djela Gea Mileva i [[Nikola Vapcarov|Nikole Vaptsarova]], te [[Socrealizam|socrealistički]] romani [[Dimitar Dimov|Dimitra Dimova]] i [[Dimitar Talev|Dimitra Taleva]].<ref name="EBLiterature" /> [[Tzvetan Todorov]] važan je suvremeni autor,<ref>{{Citiranje weba|date=18 June 2008|title=French-Bulgarian Theorist Tzvetan Todorov Wins Top Spanish Award|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=94265|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> dok je [[Elias Canetti]] rođen u Bugarskoj dobio [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]] 1981.<ref>{{cite encyclopedia |last1=Lorenz |first1=Dagmar C.G. |title=Elias Canetti |encyclopedia=The Literary Encyclopedia |date=17 April 2004 |volume=1.4.1 |url=http://www.litencyc.com/php/speople.php?rec=true&UID=725 |issn=1747-678X}}</ref> [[Datoteka:The_Serpentine_with_"The_Mastaba"_massive_temporary_sculpture_(geograph_5815020).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1d/The_Serpentine_with_%22The_Mastaba%22_massive_temporary_sculpture_%28geograph_5815020%29.jpg/220px-The_Serpentine_with_%22The_Mastaba%22_massive_temporary_sculpture_%28geograph_5815020%29.jpg|alt=Christo's Mastaba installation in Hyde Park, London|lijevo|mini|[[Christo i Jeanne-Claude|Christova]] ''Mastaba'' u [[Hyde Park (London)|Hyde Parku u Londonu]].]] Vjerskoj likovnoj umjetničkoj baštini pripadaju [[Freska|freske]], [[Zidno slikarstvo|murali]] i [[Ikona|ikone]], od kojih je mnoge izradila srednjovjekovna [[Slikarstvo tarnovske umjetničke škole|umjetnička škola u Trnovu]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Grabar|first=André|title=La Peinture Religieuse en Bulgarie|publisher=P. Geuthner|year=1928|page=95|trans-title=Religious Visual Arts in Bulgaria}}</ref> Poput književnosti, bugarska likovna umjetnost počela se ponovno pojavljivati tek u razdoblju narodnog preporoda. [[Zahari Zograf]] bio je pionir likovne umjetnosti u doba prije oslobođenja od osmanske vlasti.<ref name="Cultural life"/> Nakon oslobođenja, [[Ivana Mrkvička|Ivan Mrkvička]], [[Anton Mitov]], [[Vladimir Dimitrov]], [[Tsanko Lavrenov]] i [[Zlatju Bojadžijev]] uvode novije stilove i sadržaj, prikazujući krajolike bugarskih sela, stare gradove i povijesne teme. [[Christo i Jeanne-Claude|Christo]] je najpoznatiji bugarski umjetnik 21. stoljeća, poznat po svojim pejzažnim instalacijama.<ref name="Cultural life" /> Narodna glazba daleko je najopsežnija tradicijska umjetnost i polako se razvijala kroz stoljeća kao spoj dalekoistočnih, orijentalnih, srednjovjekovnih istočno-pravoslavnih i standardnih zapadnoeuropskih tonaliteta i načina.<ref>{{Citiranje knjige|last=Kremenliev|first=Boris A.|url={{Google books|wOOfVFJWMLIC-zcC|page=52|plainurl=yes}}|title=Bulgarian-Macedonian Folk Music|publisher=University of California Press|year=1952|page=52|quote=Bulgaria's scales are numerous, and it may be demonstrated that they are a fusion of Eastern and Western influences.&nbsp;... first, Oriental scales; second, church modes: the osmoglasie&nbsp;... third, the conventional scales of Western Europe.&nbsp;... Among the scales which have come to the Balkans from Asia, the pentatonic is one of the most widely used in Bulgaria. Whether it came from China or Japan, as Dobri Hristov suggests}}</ref> Bugarska narodna glazba ima osebujan zvuk i koristi širok raspon tradicijskih glazbala, kao što su [[gadulka]], [[gajde]], [[kaval]] i [[tapan]]. Posebnost je ''produženo ritmičko vrijeme'', koje nema ekvivalenta u ostatku europske glazbe.<ref name="CENTCOM4">{{Citiranje weba|date=December 2011|title=Bulgaria Factbook|url=http://www.centcom.mil/bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/|archive-date=18 October 2011|access-date=4 October 2018|publisher=United States Central Command}}</ref> [[Ženski vokalni zbor Bugarske državne televizije|Ženski vokalni zbor državne televizije]] osvojio je [[Grammy|nagradu Grammy]] 1990. za svoje izvedbe bugarske narodne glazbe.<ref>{{Citiranje weba|date=28 November 2017|title=32nd Grammy Awards Winners|url=https://www.grammy.com/grammys/awards/32nd-annual-grammy-awards|access-date=28 July 2018|publisher=Grammy Awards}}</ref> Pisana glazbena skladba može se pratiti do djela [[Joan Kukuzel|Joana Kukuzela]] (oko 1280. – 1360.),<ref>{{Citiranje knjige|last=Lang|first=David Marshall|url=https://archive.org/details/bulgariansfrompa00lang/page/145|title=The Bulgarians: From Pagan Times to the Ottoman Conquest|publisher=Westview Press|year=1976|isbn=978-0-89158-530-5|page=[https://archive.org/details/bulgariansfrompa00lang/page/145 145]|quote=John Kukuzel, the eminent Bulgarian/born reformer of Byzantine music.}}</ref> ali moderna klasična glazba započela je s [[Emanuil Manolov|Emanuilom Manolovom]], koji je skladao prvu bugarsku [[Opera|operu]] 1890.<ref name="Cultural life"/> [[Pančo Vladigerov]] i [[Petko Staynov|Petko Stajnov]] dodatno su obogatili [[Simfonija|simfoniju]], balet i operu, koju su pjevači [[Gena Dimitrova]], [[Boris Hristov]], [[Ljuba Welitsch|Ljuba Veličkova]] i [[Nikolaj Ghiaurov|Nikolaj Gjaurov]] uzdigli na svjetsku razinu.<ref name="Cultural life" /><ref>{{Citiranje weba|last=Tzvetkova|first=Elena|date=25 October 2011|title=The 2011/2012 season of the National Opera and Ballet House|url=http://bnr.bg/sites/en/Music/Pages/2510The20112012seasonoftOperaand.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120623132141/http://bnr.bg/sites/en/Music/Pages/2510The20112012seasonoftOperaand.aspx|archive-date=23 June 2012|access-date=20 December 2011|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=13 June 2005|title=Obituary: Ghena Dimitrova|work=The Telegraph|url=https://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/1491905/Ghena-Dimitrova.html|url-status=live|url-access=subscription|access-date=20 December 2011|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220110/https://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/1491905/Ghena-Dimitrova.html|archive-date=10 January 2022}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Forbes|first=Elizabeth|date=29 June 1993|title=Obituary: Boris Christoff|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-boris-christoff-1494547.html|access-date=20 December 2011}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Forbes|first=Elizabeth|date=9 September 1996|title=Obituary: Ljuba Welitsch|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-ljuba-welitsch-5601321.html|access-date=4 October 2018}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Kozinn|first=Allan|date=29 June 1993|title=Boris Christoff, Bass, Dies at 79; Esteemed for His Boris Godunov|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/1993/06/29/obituaries/boris-christoff-bass-dies-at-79-esteemed-for-his-boris-godunov.html|access-date=20 December 2011}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Midgette|first=Anne|date=3 June 2004|title=Nicolai Ghiaurov, Operatic Bass, Dies at 74|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2004/06/03/arts/nicolai-ghiaurov-operatic-bass-dies-at-74.html|access-date=13 December 2013}}</ref> Bugarski izvođači stekli su priznanje u drugim žanrovima poput [[Elektro-pop|elektropopa]] ([[Mira Aroyo|Mira Arojo]]), [[Jazz|jazza]] ([[Milčo Leviev]]) i mješavina jazza i folka ([[Ivo Papazov]]).<ref name="Cultural life" /> [[Bugarski nacionalni radio]], [[BTV (Bugarska)|bTV]] i dnevne novine ''[[Trud (bugarske novine)|Trud]]'', ''[[Dnevnik (Bugarska)|Dnevnik]]'' i ''[[24 sata|24 Chasa]]'' neki su od najvećih nacionalnih medija.<ref>{{Citiranje novina|date=13 July 2015|title=Bulgaria profile – Media|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-17205118|access-date=2 May 2014}}</ref> Bugarski mediji opisani su kao općenito nepristrani u svom izvještavanju početkom [[2000-ih]], a tiskani mediji nisu imali zakonska ograničenja.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Od tada se [[sloboda tiska]] pogoršala do točke u kojoj Bugarska zauzima 111. mjesto u svijetu na Svjetskom indeksu slobode medija, niže od svih članica Europske unije i država kandidata za članstvo. Vlada je preusmjerila sredstva EU-a na njoj sklone medije i podmitila druge da budu manje kritični prema problematičnim temama, dok su se napadi na pojedinačne novinare povećali.<ref name="RSF">{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://rsf.org/en/bulgaria|access-date=20 May 2018|publisher=[[Reporters Without Borders]]}}</ref><ref name="guardian1">{{Citiranje novina|last=Greenslade|first=Roy|date=23 September 2014|title=Why Bulgaria is the EU's lowest ranked country on press freedom index|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/media/greenslade/2014/sep/23/press-freedom-bulgaria|access-date=20 May 2018}}</ref> Dosluh između političara, oligarha i medija je raširen.<ref name="RSF" /> [[Bugarska kuhinja]] slična je kuhinji drugih jugoistočnoeuropskih država i pokazuje snažne turske i grčke utjecaje.<ref name="Cuisine">{{Citiranje knjige|last=Albala|first=Ken|url={{Google books|zG1H75z0EYYC|page=61|plainurl=yes}}|title=Food Cultures of the World Encyclopedia|publisher=ABC-CLIO|year=2011|isbn=978-0-313-37626-9|pages=61, 62}}</ref> [[Jogurt]], [[lukanka]], banica, šopska [[Šopska salata|salata]], [[ljutenica]] i [[kozunak]] su među najpoznatijim domaćim namirnicama. Potrošnja mesa niža je od europskoga prosjeka, s obzirom na kulturnu sklonost velikom izboru salata.<ref name="Cuisine" /> Bugarska je do 1989. godine bila drugi najveći svjetski izvoznik vina, ali je od tada izgubila taj položaj.<ref>{{Citiranje weba|last=Bruce-Gardyne|first=Tom|date=7 February 2012|title=Bulgaria Bounces Back|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=136420|access-date=7 February 2012|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=21 October 2016|title=Bulgaria Ranks 22nd in World Wine Production|url=http://www.novinite.com/articles/176970/Bulgaria+Ranks+22nd+in+World+Wine+Production|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Berba 2016. proizvela je 128 milijuna litara vina, od čega je 62 milijuna izvezeno uglavnom u Rumunjsku, Poljsku i Rusiju.<ref>{{Citiranje weba|last=Mihaylov|first=Ivaylo|date=14 February 2017|title=Bulgaria wine production 2016|url=https://seenews.com/news/bulgaria-plans-to-export-62-mln-litres-of-wine-from-2016-grape-harvest-558027|publisher=SEE News}}</ref> [[Mavrud]], Rubin, [[Široka Melniška|Široka melniška]], [[Dimiat]] i [[Mišket Červen|Červen Mišket]] tipične su sorte grožđa koje se koriste u proizvodnji [[Bugarsko vino|bugarskih vina]].<ref>{{Citiranje weba|title=Wines of Bulgaria|url=http://www.chicagonow.com/chicago-eats/2017/05/wines-of-bulgaria-are-they-the-next-must-have-wine/|access-date=30 July 2018|publisher=[[ChicagoNow]]}}</ref> [[Vinjak]] je tradicionalna voćna rakija [[Rakija|koja]] se u Bugarskoj pila još u 14. stoljeću.<ref>{{Citiranje weba|date=10 October 2011|title=Archeological Find Proves Rakia Is Bulgarian Invention|url=http://novinite.com/view_news.php?id=132826|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> == Šport == [[Datoteka:Grigor_Dimitrov_(18697714220).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/3f/Grigor_Dimitrov_%2818697714220%29.jpg/220px-Grigor_Dimitrov_%2818697714220%29.jpg|alt=Grigor Dimitrov in 2017|mini|[[Grigor Dimitrov]] na talijanskom otvorenom prvenstvu (Italian Open) 2015.]] Bugarska je nastupila na [[I. Olimpijske igre – Atena 1896.|prvim modernim Olimpijskim igrama]] 1896. godine, kada ju je predstavljao švicarski gimnastičar bugarskoga podrijetla [[Charles Champaud]].<ref>{{Citiranje weba|title=Athens 1896|url=http://www.bgolympic.org/fce/index.shtml?s=001&p=0039&n=000001|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110928142341/http://www.bgolympic.org/fce/index.shtml?s=001&p=0039&n=000001|archive-date=28 September 2011|access-date=4 December 2011|publisher=Bulgarian Olympic Committee}}</ref> Od tada su bugarski sportaši osvojili 55 zlatnih, 90 srebrnih i 85 brončanih odličja,<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://www.olympic.org/bulgaria|access-date=5 October 2018|publisher=International Olympic Committee}}</ref> zauzimajući 25. mjesto na [[Zbrojidba svih do sad osvojenih olimpijskih odličja – po državama|ljestvici olimpijskih odličja svih vremena]]. [[Dizanje utega]] je prepoznatljiv bugarski šport. Trener [[Ivan Abadžijev]] razvio je nove prakse treninga koje su proizvele mnoge bugarske svjetske i olimpijske prvake u dizanju utega od osamdesetih.<ref name="Sport">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/The-arts#ref42718 |title=Bulgaria – Sport and recreation|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=22 July 2018|quote=In international sports competition, Bulgarians have excelled in tennis, wrestling, boxing, and gymnastics, but the country's greatest repute may be in weight-lifting.&nbsp;... Fans of football (soccer), the most popular sport in Bulgaria, were buoyed by the success of the national team in the 1994 World Cup, when it advanced to the semi-final match under the leadership of forward Hristo Stoichkov. The premier league in Bulgaria has 16 teams, of which four play in Sofia: CSKA, Levski, Slavia, and Lokomotiv.}}</ref> Bugarski športaši također su se istaknuli u [[Hrvanje|hrvanju]], [[Boks|boksu]], [[Gimnastika|gimnastici]], [[Odbojka|odbojci]] i [[Tenis|tenisu]].<ref name="Sport" /> [[Stefka Kostadinova]] trenutna je [[Svjetski atletski rekordi (ženski)|svjetska]] rekorderka u ženskom [[Skok u vis|skoku u vis]] s 2,09 metara (6. mjesto postignuto tijekom [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1987.|Svjetskog prvenstva 1987]]).<ref>{{Citiranje weba|title=Highest high jump (female)|url=http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/highest-high-jump-(female)|access-date=22 July 2018|publisher=The Guinness World Records}}</ref> [[Grigor Dimitrov]] prvi je bugarski tenisač među trojicom najboljih na [[ATP lista|ATP-ovoj ljestvici]].<ref>{{Citiranje weba|last=Buddell|first=James|date=7 July 2014|title=Dimitrov Breaks Into Top 10 of Emirates ATP Rankings|url=https://www.atpworldtour.com/en/news/dimitrov-breaks-into-top-10-of-emirates-atp-rankings|access-date=9 October 2018|publisher=[[ATP World Tour]]}}</ref> [[Nogomet]] je najpopularniji šport u zemlji. Najbolja izvedba [[Bugarska nogometna reprezentacija|nacionalne nogometne reprezentacije]] bila je poluzavršnica [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|Svjetskoga prvenstva u nogometu 1994.]], kada je momčad predvodio napadač [[Hristo Stoičkov]].<ref name="Sport"/> Stoičkov je najuspješniji bugarski igrač svih vremena, nagrađen [[Europska Zlatna kopačka|Zlatnom kopačkom]] i [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnom loptom]] i smatran je jednim od najboljih na svijetu dok je igrao za [[FC Barcelona|Barcelonu]] devedesetih.<ref>{{Citiranje weba|title=Hristo Stoichkov|url=https://www.fcbarcelona.com/club/history/card/hristo-stoichkov|access-date=22 July 2018|publisher=FC Barcelona}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Hristo Stoichkov – Bulgarian League Ambassador|url=http://www.epfl-europeanleagues.com/fao/hristo_stoichkov.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111106213859/http://www.epfl-europeanleagues.com/fao/hristo_stoichkov.htm|archive-date=6 November 2011|access-date=4 December 2011|publisher=Professional Football Against Hunger}}</ref> [[PFK CSKA Sofija|CSKA]] i [[Levski Sofija|Levski]], oba sa sjedištem u Sofiji, <ref name="Sport" /> najuspješniji su klubovi u zemlji i dugogodišnji suparnici.<ref>{{Citiranje weba|date=1 April 2007|title=Levski, CSKA Score Emphatic Wins Before "Eternal Derby"|url=https://www.novinite.com/articles/78723/Levski%2C+CSKA+Score+Emphatic+Wins+Before+"Eternal+Derby"|access-date=22 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec]] je izvanredan po tome što je napredovao od mjesne četvrte lige do grupne faze [[UEFA Liga prvaka 2014./15.|UEFA Lige prvaka 2014./15.]] u samo devet godina.<ref>{{Citiranje weba|last=Ames|first=Nick|date=16 September 2014|title=Plucky Ludogorets' rise to the Champions League group stage|url=http://www.espn.com/soccer/blog/name/93/post/2037103/headline|access-date=22 July 2018|publisher=[[ESPN]]}}</ref> Zauzeo je 39. mjesto 2018., kao najviše rangirani bugarski klub u [[UEFA|UEFA-]]<nowiki/>i.<ref>{{Citiranje weba|title=Club Coefficients|url=https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/club/index.html#/yr/2018|access-date=22 July 2018|publisher=UEFA}}</ref> == Hrvatsko-bugarski odnosi == {{glavni|Bugari u Hrvatskoj}}U Bugarskoj živi oko 1500 osoba hrvatskoga podrijetla. Hrvatska etnička skupina u Bugarskoj je uglavnom ogranak [[Janjevci|janjevačkih Hrvata]] s Kosova koji su doselili početkom 20. stoljeća i bavili se [[trgovina|trgovinom]] i zlatarstvom. U Sofiji od 2005. djeluje „Kulturno prosvjetno društvo Hrvata u Bugarskoj”. U bugarskom Parlamentu djeluje Grupa bugarsko-hrvatskog prijateljstva. U Bugarskoj djeluju i hrvatski [[karmelićani]]. U Sofiji i Plovdivu postoji studij [[kroatistika|kroatistike]]. Bugari se na područje Hrvatske doseljavaju u više navrata. U drugoj polovici 19. stoljeća kao studenti (uz pokroviteljstvo [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] i [[Franjo Rački|Franje Račkoga]]), početkom 20. stoljeća kao poljoprivrednici, a u drugoj polovici 20. stoljeća kao studenti i umjetnici. Od 1998. godine djeluje „Nacionalna zajednica Bugara u Republici Hrvatskoj”. == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == {{refbegin|30em}} *{{cite web|date=2017|script-title=bg:Население по области, общини, местоживеене и пол|trans-title=Population by Province, Municipality, Address and Sex as of 31 December 2017|url=http://www.nsi.bg/bg/content/2975/%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5-%D0%BF%D0%BE-%D0%BE%D0%B1%D0%BB%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B8-%D0%BE%D0%B1%D1%89%D0%B8%D0%BD%D0%B8-%D0%BC%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%B6%D0%B8%D0%B2%D0%B5%D0%B5%D0%BD%D0%B5-%D0%B8-%D0%BF%D0%BE%D0%BB|access-date=22 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg|ref={{harvid|NSI Census data|2017}}}} *{{cite web|date=2011|script-title=bg:Преброяване 2011 (окончателни данни)|trans-title=Final Results of the 2011 census|url=http://www.nsi.bg/sites/default/files/files/pressreleases/Census2011final.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181222232458/http://www.nsi.bg/sites/default/files/files/pressreleases/Census2011final.pdf|archive-date=22 December 2018|access-date=22 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg|ref={{harvid|NSI Census data|2011}}}} *{{cite web|date=2018|title=Bulgaria 2018|url=http://www.nsi.bg/sites/default/files/files/publications/Brochure_Bulgaria2018.pdf|access-date=23 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg, en|ref={{harvid|NSI Brochure|2018}}}} *{{Cite book|url=https://www.loc.gov/rr/frd/cs/profiles/Bulgaria.pdf|title=Country Profile: Bulgaria|work=[[Library of Congress Country Studies]]|publisher=Library of Congress|year=2006|ref={{Sfnref|Library of Congress|2006}}|access-date=1 April 2016}} *{{cite web|title=State of Health in the EU. Country Health Profile: Bulgaria 2017|url=https://ec.europa.eu/health/sites/health/files/state/docs/chp_bulgaria_english.pdf|access-date=20 May 2018|publisher=European Commission}} *{{cite book|last=Bell|first=John|title=Bulgaria in Transition: Politics, Economics, Society, and Culture after Communism|publisher=Westview Press|year=1998|isbn=978-0-8133-9010-9}} *{{cite book|last=Chen|first=Sanping|url={{Google books|ugbWH-5OjegC|plainurl=yes}}|title=Multicultural China in the Early Middle Ages|publisher=University of Pennsylvania Press|year=2012|isbn=978-0812243703}} *{{cite book|last=Crampton|first=R. J.|url={{Google books|iL06AAAAIAAJ|plainurl=yes}}|title=A Short History of Modern Bulgaria|publisher=Cambridge University Press|year=1987|isbn=978-0521253406}} *{{cite book|last=Crampton|first=R. J.|url={{Google books|Ylz4fe7757cC|plainurl=yes}}|title=A Concise History of Bulgaria|publisher=Cambridge University Press|year=2005|isbn=978-0-521-61637-9}} *{{cite book|last=Crampton|first=R. J.|title=Bulgaria|publisher=Oxford University Press|year=2007|isbn=978-0-19-954158-4}} *{{cite book|last1=Curtis|first1=Glenn E.|url=https://www.loc.gov/item/93010955/|title=Country Study: Bulgaria|last2=Mitova|first2=Pamela|last3=Marsteller|first3=William|last4=Soper|first4=Karl Wheeler|work=[[Library of Congress Country Studies]]|publisher=[[Library of Congress]]|year=1992|access-date=6 August 2018}} **{{Cite book|title=Chapter 1|chapter=Historical Setting|ref={{Sfnref|Historical Setting}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0013)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920110251/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0013%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Chapter 1|chapter=The First Golden Age|ref={{Sfnref|The First Golden Age}}|access-date=13 October 2012|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0016)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073705/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0016%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Bulgarian Independence Movement|chapter=The Final Move to Independence|ref={{Sfnref|The Final Move to Independence}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0032)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920110429/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0032%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Bulgarian Independence Movement|chapter=San Stefano, Berlin, and Independence|ref={{Sfnref|San Stefano, Berlin and Independence}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0033)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073337/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0033%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=World War II|chapter=Bulgaria in World War II: The Passive Alliance|ref={{Sfnref|Bulgaria in World War II: The Passive Alliance}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0052)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921072906/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0052%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=World War II|chapter=Wartime Crisis|ref={{Sfnref|Wartime Crisis}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0053)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920105850/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0053%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=World War II|chapter=The Soviet Occupation|ref={{Sfnref|The Soviet Occupation}}|access-date=27 July 2018|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0054)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073515/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0054%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Communist Consolidation|chapter=After Stalin|ref={{Sfnref|After Stalin}}|access-date=24 April 2012|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0059)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111401/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0059%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Communist Consolidation|chapter=Domestic Policy and Its Results|ref={{Sfnref|Domestic Policy and Its Results}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0062)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111524/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0062%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Zhivkov Era|chapter=Foreign Affairs in the 1960s and 1970s|ref={{Sfnref|Foreign Affairs in the 1960s and 1970s}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0066)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073626/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0066%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Zhivkov Era|chapter=The Political Atmosphere in the 1970s|ref={{Sfnref|The Political Atmosphere in the 1970s}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0068)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111029/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0068%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Zhivkov Era|chapter=Bulgaria in the 1980s|ref={{Sfnref|Bulgaria in the 1980s}}|access-date=27 July 2018|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0069)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111641/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0069%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Society and its Environment|chapter=Topography|ref={{Sfnref|Topography}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0072)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073600/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0072%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Society and its Environment|chapter=Climate|ref={{Sfnref|Climate}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0074)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073232/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0074%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Chapter 3|chapter=The Economy|ref={{Sfnref|The Economy}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0102)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920110820/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0102%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Economy|chapter=Resource Base|ref={{Sfnref|Resource Base}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0103)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111053/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0103%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Chapter 4|chapter=Government and Politics|ref={{Sfnref|Government and Politics}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0149)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073159/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0149%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=National Security|chapter=Arms Sales|ref={{Sfnref|Arms Sales}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0225)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920110247/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0225%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=National Security|chapter=Military Personnel|ref={{Sfnref|Military Personnel}}|access-date=20 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0216)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073623/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0216%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} *{{cite book|last=Ghodsee|first=Kristen R.|url=https://archive.org/details/lostintransition00ghod|title=Lost in Transition: Ethnographies of Everyday Life After Communism|publisher=Duke University Press|year=2011|isbn=978-0822351023|author-link=Kristen R. Ghodsee|url-access=registration}} *{{cite book|last=Ghodsee|first=Kristen R.|title=Muslim Lives in Eastern Europe: Gender, Ethnicity and the Transformation of Islam in Postsocialist Bulgaria|publisher=Princeton University Press|year=2009|asin=B015X41JMA|author-link=Kristen R. Ghodsee}} *{{cite book|last=Ghodsee|first=Kristen R.|url=https://archive.org/details/redrivieragender0000ghod|title=The Red Riviera: Gender, Tourism and Postsocialism on the Black Sea|publisher=Duke University Press|year=2005|isbn=978-0822336624|author-link=Kristen R. Ghodsee|url-access=registration}} *{{cite book|last=Golden|first=Peter Benjamin|url=https://www.academia.edu/12545004|title=An Introduction to the History of the Turkic Peoples: Ethnogenesis and State Formation in Medieval and Early Modern Eurasia and the Middle East|date=1992|publisher=[[Harrassowitz Verlag|Otto Harrassowitz]]|isbn=978-3447032742|author-link=Peter Benjamin Golden}} *{{cite EB1922|wstitle=Bulgaria|last1=Grogan|first1=Elinor F. B.}} *{{cite book|last=MacDermott|first=Mercia|url={{Google books|gh4IE6toGJMC|plainurl=yes}}|title=Bulgarian Folk Customs|publisher=Jessica Kingsley Publishers|year=1998|isbn=978-1853024863|pages=19, 64–70, 226}} *{{cite book|last1=Roisman|first1=Joseph|url={{Google books|QsJ183uUDkMC|plainurl=yes}}|title=A Companion to Ancient Macedonia|last2=Worthington|first2=Ian|publisher=John Wiley and Sons|year=2011|isbn=978-14-4435-163-7|ref={{Sfnref|Roisman|2011}}}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{glavni|Dodatak:Bugarska (bibliografija)}} * [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]: [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=10026 Bugarska] * [http://europa.eu/about-eu/countries/member-countries/bulgaria/index_hr.htm Europska unija: Države članice: Bugarska] * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bu.html The World Factbook: Bulgaria] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200509214652/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bu.html|date=9. svibnja 2020.}} {{eng oznaka}} * [[Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske]]: [http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/hmiu/hrvatska-manjina-u-bugarskoj/4 Hrvatska manjina u Bugarskoj], pristupljeno 26. listopada 2015. * Bugari u Hrvatskoj: [http://www.bugari-u-hrvatskoj.com/hr/bugari-u-hrvatskoj/ Bugari u Hrvatskoj], pristupljeno 26. listopada 2015. ==Vanjske poveznice== * [https://web.archive.org/web/20120501222855/http://bulgariatravel.org/en/official_tourism_portal Bulgaria Travel], službeni turistički portal bugarskog ministarstva turizma {{eng oznaka}} * [http://www.government.bg/ Министерски Съвет на Република България], stranice bugarske vlade (bugarski), {{eng oznaka}} {{Portal Europa}} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commons = България |commonshr = Bugarska |commonscat = Bulgaria |commonscathr = Bugarska |wikiatlas = Bulgaria |wikiatlashr = Bugarske |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Europa}} {{Europska unija}} {{Zapadnoeuropska unija}} {{NATO}} {{Frankofonija}} [[Kategorija:Bugarska| ]] [[Kategorija:Države članice Europske unije]] [[Kategorija:Države članice NATO-a]] n4ccsxcm0ny3smxruw9i3nrnotl24fw 6447090 6447086 2022-08-20T18:02:52Z Dean72 77466 diskretniji format slike wikitext text/x-wiki {{Okvir_zemlje_svijeta | ime = Republika Bugarska | izvorno_ime = Република България | ime_genitiv = Bugarske | eng_ime = Bulgaria | zastava = Flag of Bulgaria.svg | grb = Coat of arms of Bulgaria.svg | lokacija = EU-Bulgaria.svg | službeni_jezik = [[Bugarski jezik|bugarski]]<ref>{{cite web |title=Constitution of the Republic of Bulgaria |url=https://www.parliament.bg/en/const |website=National Assembly of the Republic of Bulgaria |access-date=30 August 2020}}</ref> | glavni_grad = [[Sofija (grad)|Sofija]] | predstavnik_države_množina = Predsjednici | predstavnik_države = Predsjednik | predstavnik_države_osoba = [[Rumen Radev]] | predsjednik_vlade_osoba =Gilib Donev<ref>{{cite web|title=Predsednik Bugarske odredio datum vanrednih parlamentarnih izbora|publisher=IN4S|url=https://www.in4s.net/predsednik-bugarske-odredio-datum-vanrednih-parlamentarnih-izbora/?sr_pismo=lat}}</ref> | površina_poredak = 102 | površina = 110 910<ref name="Penin">{{cite book |last=Penin|first=Rumen |script-title=bg:Природна география на България|trans-title=Natural Geography of Bulgaria|publisher=Bulvest 2000|page=18|year=2007|isbn=978-954-18-0546-6|language=bg}}</ref> | vode = 2,16<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2147.html#bu|title=Field listing: Area|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]|access-date=9 October 2018|archive-date=31 January 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140131115000/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2147.html#bu|url-status=dead}}</ref> | stanovništvo_poredak = 104 | stanovništvo = 7 177 991<ref>[http://www.worldometers.info/world-population/bulgaria-population/ Poredak Stanovništva Bugarske 2017.], worldometers.info, pristupljeno 22. siječnja. 2017.</ref><ref>[ http://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.TOTL?locations=BG Popis Stanovništva, 2015.], data.worldbank.org, pristupljeno 22. siječnja 2017.</ref> | godina_popisa = 2015. | gustoća_stanovništva = 69 | neovisnost = [[681.]] (osnovao ju [[Asparuh]])<br> [[22. rujna]] [[1908.]] (osamostaljenje od Osmanskog Carstva) | BDP_PKM_godina = 2012. | BDP_PKM = 103 705 milijardi $<ref name="IMFWEOBG">{{cite web|url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2021/October/weo-report?c=918,&s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&sy=2019&ey=2026&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=country&ds=.&br=1 |title=World Economic Outlook Database,February 2022 |publisher=International Monetary Fund |website=IMF.org |access-date=6 February 2022}}</ref><ref name=eurogini>{{cite web |url=https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/tessi190/default/table?lang=en |title=Gini coefficient of equivalised disposable income – EU-SILC survey|publisher=[[Eurostat]] |website=ec.europa.eu |access-date=21 June 2022}}</ref> | BDP_PKM_rang = 68. | BDP_PKM_per_capita = 15 933 $ | BDP_PKM_per_capita_rang = 64.<ref name="UNHDR">{{cite book|title=Human Development Report 2020 The Next Frontier: Human Development and the Anthropocene|date=15 December 2020|publisher=United Nations Development Programme|isbn=978-92-1-126442-5|pages=343–346|url=http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr2020.pdf|access-date=16 December 2020}}</ref> | valuta = [[bugarski lev]] | stoti_dio_valute = 100 stotinki | vremenska_zona = +2 <br>[[UTC]] +3 ljeti | himna = [[Mila Rodino]]<br/>[[Datoteka:Mila Rodino instrumental.ogg]] | internetski_nastavak = .bg | pozivni_broj = +359 | komentar = | moto = Съединението прави силата <br> (''Saedinenieto pravi silata'') <br> ([[Bugarski jezik|bugarski]]: „U jedinstvu je snaga”) }} '''Bugarska''' ([[Bugarski jezik|bug.]] България, latinizirano: ''Bǎlgarija''), službeno '''Republika Bugarska''', je država u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]]. Na sjeveru graniči s [[Rumunjska|Rumunjskom]], sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Sjeverna Makedonija|Sjevernom Makedonijom]] na zapadu, [[Grčka|Grčkom]] i [[Turska|Turskom]] na jugu, a na istoku ima obalu na [[Crno more|Crnom moru]]. Prostire na teritoriju površine 110 994 km², i [[Popis europskih zemalja po površini|šesnaesta je po veličini država]] u Europi. [[Sofija]] je glavni i [[Dodatak:Popis gradova u Bugarskoj|najveći grad države]], dok su ostali veći gradovi [[Plovdiv]], [[Varna]] i [[Burgas]]. Jedna od najranijih prapovijesnih zajednica u zemljama današnje Bugarske bila je [[Mlađe kameno doba|neolitska]] [[Karanovska kultura]], iz 6500. pr. Kr. Od 6. do 3. stoljeća pr. Kr. na području sadašnje Bugarske vodili su borbu za prevlast [[Tračani]], [[Perzijanci]], [[Kelti]] i [[Antički Makedonci]]. Politička stabilnost nastupa [[Rimsko Carstvo|rimskim]] osvajanjem područja današnje Bugarske 45. godine, a s propašću rimske države ponovno su se rasplamsali plemenski sukobi i provale različitih naroda. Oko 6. stoljeća ova su područja naselili rani [[Slaveni]]. [[Protobugari|Bugari]] predvođeni [[Asparuh]]om napali su iz zemalja [[Stara Velika Bugarska|(Stare Velike) Bugarske]] i trajno zauzeli taj dio Europe u kasnom 7. stoljeću. Osnovali su [[Prvo Bugarsko Carstvo|(Podunavsku) Bugarsku]], koju je [[Bizantsko carstvo]] priznalo ugovorom iz 681. godine. Bugarsko carstvo vladaloje većim dijelom [[Jugoistočna Europa|Jugoistočne Europe]] i značajno utjecao na [[Slaveni|slavenske]] narode razvojem [[Ćirilica|ćirilice]]. Prvo bugarsko carstvo trajalo je do ranog 11. stoljeća, kada ga je bizantski car [[Bazilije II.]] osvojio i razorio. [[Ustanak Asena i Petra|Uspješna bugarska pobuna]] 1185. uspostavila je [[Drugo Bugarsko Carstvo|Drugo bugarsko carstvo]], koje je doseglo svoj vrhunac pod [[Ivan Asen II.|Ivanom Asenom II.]] (1218. – 1241.). Nakon brojnih iscrpljujućih ratova i feudalnih sukoba, carstvo se raspalo 1396. godine i palo pod [[Osmansko Carstvo|osmansku]] vlast na gotovo pet stoljeća. [[Rusko-turski rat (1877. – 1878.)|Rusko-turski rat iz 1877.]] imao je za posljedicu stvaranjem treće i sadašnje bugarske države. Mnogi etnički Bugari ostali su izvan granica nove nacije, što je potaknulo [[Iredentizam|iredentističke]] težnje koje su dovele do nekoliko sukoba sa susjedima i saveza s Njemačkom u oba svjetska rata. Godine 1946. Bugarska je postala dijelom [[Istočni blok|Istočnoga bloka]] pod [[SSSR|sovjetskim]] vodstvom, te je postala [[Narodna Republika Bugarska|socijalistička država]]. Vladajuća [[Bugarska komunistička partija|Komunistička partija]] odrekla se svoga jednovlašća nakon [[Pad komunizma|revolucija 1989.]] i dopustila [[Višestranački sustav|višestranačke]] izbore. Bugarska je tada prešla na [[Parlamentarna demokracija|demokratski parlamentarni sustav]] i [[tržišno gospodarstvo]]. Od usvajanja [[Ustav Bugarske|demokratskoga ustava]] 1991. godine, Bugarska je bila [[unitarna država|unitarna]] [[parlamentarna republika]] koju je činilo 28 pokrajina s visokim stupnjem političke, upravne i gospodarske centralizacije. Bugarska je [[Zemlje u razvoju|zemlja u razvoju]] s gospodarstvom [[Gospodarstvo Bugarske|višega srednjega dohotka]] i nalazi se na 56. mjestu prema [[HDI|indeksu ljudskog razvoja]]. Njezino [[tržišno gospodarstvo]] dio je [[Unutarnje tržište EU|jedinstvenoga europskoga tržišta]] i uglavnom se temelji na uslugama, a zatim slijede industrija — posebice izgradnja strojeva i rudarstvo — te poljoprivreda. Rasprostranjena [[korupcija]] veliki je društveno-gospodarski problem. Bugarska je rangirana kao najkorumpiranija zemlja [[Europska unija|Europske unije]] u 2018.<ref>{{Citiranje weba|title=Corruption Perceptions Index 2018 Executive Summary|url=https://www.transparency.org/files/content/pages/2018_CPI_Executive_Summary.pdf|access-date=10. veljače 2019.|publisher=[[Transparency International]]|page=12}}</ref> Suočava se s demografskom krizom, s godišnjim smanjenjem stanovništva koje traje od 1990. Trenutno broji otprilike sedam milijuna stanovnika, što je značajno smanjenje od vrhunca od gotovo devet milijuna kojega je dosegla 1988. godine. Bugarska je članica [[Europska unija|Europske unije]], [[NATO|NATO-]] a i [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], također je članica utemeljiteljica [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS-a]], te je tri puta zauzela mjesto u [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda]]. == Etimologija == Ime ''Bugarska'' potječe od ''[[Protobugari|Bugara]]'', plemena [[Turkijski narodi|turkijskog]] podrijetla koje je osnovalo [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvo bugarsko carstvo]]. Njihovo ime nije u potpunosti razjašnjeno i teško ga je pronaći prije 4. stoljeća nove ere,{{Sfn|Golden|1992}} ali je moguće da potječe od praturske riječi ''bulģha'' („miješati”, „tresti”) i njezine izvedenice ''bulgak'' („pobuna”, „nered”).<ref>{{Citiranje knjige|last=Bowersock|first=Glen W.|url={{Google books|c788wWR_bLwC|page=354|plainurl=yes}}|title=Late Antiquity: a Guide to the Postclassical World|publisher=Harvard University Press|year=1999|isbn=978-0674511736|page=354}}</ref> Značenje se dalje može proširiti na „pobuniti se”, „poticati” ili „proizvesti stanje nereda”, pa tako, u izvedenici, „ometači”.<ref>{{Citiranje knjige|last=Petersen|first=Leif Inge Ree|url={{Google books|BRGaAAAAQBAJ|page=369|plainurl=yes}}|title=Siege Warfare and Military Organization in the Successor States (400–800 AD): Byzantium, the West and Islam|publisher=Brill|year=2013|isbn=978-9004254466|page=369}}</ref>{{Sfn|Golden|1992}} Plemenske skupine u [[Unutarnja Azija|unutarnjoj Aziji]] s fonološki bliskim imenima često su opisivane sličnim terminima, kao [[Jie (narod)|Buluoji]], sastavnica „[[Wu Hu|peterih barbarskih]]” skupina, koje su tijekom 4. stoljeća prikazivane i kao „mješanci” i „smutljivci”.{{Sfn|Chen|2012}} == Povijest == {{glavni|Povijest Bugarske}} === Prapovijest i antika === [[Datoteka:Sofia_-_Odrysian_Wreath_from_Golyamata_Mogila.jpg|alt=Thracian golden wreath exhibited in the National Historical Museum|lijevo|mini|230px|Odriški zlatni [[vijenac]] u [[Nacionalni povijesni muzej (Bugarska)|Nacionalnom povijesnom muzeju]].]] Ostaci [[Neandertalac|neandertalaca]] na tom području datiraju iz razdoblja prije oko 150 000 godina ili [[Srednji paleolitik|srednjeg paleolitika]] i neki su od najranijih tragova ljudske aktivnosti u zemljama moderne Bugarske.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Tillier|first=Anne-Marie|last2=Sirakov|first2=Nikolay|last3=Guadelli|first3=Aleta|last4=Fernandez|first4=Philippe|last5=Sirakova|first5=Svoboda|date=October 2017|title=Evidence of Neanderthals in the Balkans: The infant radius from Kozarnika Cave (Bulgaria)|journal=Journal of Human Evolution|volume=111|issue=111|pages=54–62|doi=10.1016/j.jhevol.2017.06.002|pmid=28874274}}</ref> Pronađeni ostaci ''[[Čovjek|Homo sapiensa]]'' datirani su na 47 000 godina pr. Kr. Ovi su ostaci najraniji dokaz migriranja modernih ljudi u Europu.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Fewlass, H, Talamo, S, Wacker, S, et. al|date=2020|title=A 14C chronology for the Middle to Upper Palaeolithic transition at Bacho Kiro Cave, Bulgaria|journal=Nature Ecology & Evolution|volume=4|issue=6|pages=794–801|doi=10.1038/s41559-020-1136-3|pmid=32393865}}</ref> <ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Hublin, J, Sirakov, N, Aldeias, V, et. al|date=2020|title=Initial Upper Palaeolithic ''Homo sapiens'' from Bacho Kiro Cave, Bulgaria|url=https://kar.kent.ac.uk/81524/1/Hublin%20et%20al%20_authors%20accepted.pdf|journal=Nature|volume=581|issue=7808|pages=299–302|bibcode=2020Natur.581..299H|doi=10.1038/s41586-020-2259-z|pmid=32433609}}</ref> [[Karanovska kultura]] nastala je oko 6500 godina pr. Kr. i bila je jedno od nekoliko [[Mlađe kameno doba|neolitskih]] društava u regiji koja su razvila [[Poljoprivreda|poljoprivredu]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Gimbutas|first=Marija A.|url={{Google books|SLACTsmH4aYC|page=29|plainurl=yes}}|title=The Gods and Goddesses of Old Europe: 7000 to 3500 BC Myths, Legends and Cult Images|publisher=University of California Press|year=1974|isbn=978-0520019959|pages=29–32}}</ref> [[Varnska kultura|Varnskoj kulturi]] iz [[Bakreno doba|bakrenog doba]] (peto tisućljeće pr. Kr.) pripisuje se izum [[Zlatarstvo|metalurgije zlata]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Roberts|first=Benjamin W.|last2=Thornton|first2=Christopher P.|year=2009|title=Development of metallurgy in Eurasia|url=https://www.academia.edu/371376|journal=Antiquity|publisher=Department of Prehistory and Europe, [[British Museum]]|volume=83|issue=322|page=1015|doi=10.1017/S0003598X00099312|access-date=28 July 2018|quote=In contrast, the earliest exploitation and working of gold occurs in the Balkans during the mid-fifth millennium BC, several centuries after the earliest known copper smelting. This is demonstrated most spectacularly in the various objects adorning the burials at Varna, Bulgaria (Renfrew 1986; Highamet al. 2007). In contrast, the earliest gold objects found in Southwest Asia date only to the beginning of the fourth millennium BC as at Nahal Qanah in Israel (Golden 2009), suggesting that gold exploitation may have been a Southeast European invention, albeit a short-lived one.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=de Laet|first=Sigfried J.|url={{Google books|BnY0KYbJC6wC|page=99|plainurl=yes}}|title=History of Humanity: From the Third Millennium to the Seventh Century BC|publisher=UNESCO / Routledge|year=1996|isbn=978-92-3-102811-3|page=99|quote=The first major gold-working centre was situated at the mouth of the Danube, on the shores of the Black Sea in Bulgaria}}</ref> [[Nekropola u Varni|Blago Varnske nekropole]] sadrži najstariji zlatni nakit na svijetu čija je približna starost preko 6000 godina.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grande|first=Lance|url={{Google books|RnE9Fa4pbn0C|page=292|plainurl=yes}}|title=Gems and Gemstones: Timeless Natural Beauty of the Mineral World|publisher=University of Chicago Press|year=2009|isbn=978-0-226-30511-0|page=292|quote=The oldest known gold jewelry in the world is from an archaeological site in Varna Necropolis, Bulgaria, and is over 6,000 years old (radiocarbon dated between 4,600 BC and 4,200 BC).}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|url={{Google books|gFEARIQ6zYoC|page=39|plainurl=yes}}|title=The Lost World of Old Europe: The Danube Valley, 5000–3500 BC|publisher=Institute for the Study of the Ancient World|year=2010|isbn=978-0-691-14388-0|editor-last=Anthony|editor-first=David W.|pages=39, 201|quote=grave 43 at the Varna cemetery, the richest single grave from Old Europe, dated about 4600–4500 BC.|editor-last2=Chi|editor-first2=Jennifer}}</ref> Ovo je blago bilo dragocjeno otkriće koje je omogućilo razumijevanje društvene hijerarhije i stratifikacije u najranijim europskim društvima.<ref>{{Citiranje weba|title=The Gumelnita Culture|url=https://www.culture.gouv.fr/culture/arcnat/harsova/en/dobro3.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121013045509/http://www.culture.gouv.fr/culture/arcnat/harsova/en/dobro3.htm|archive-date=13 October 2012|access-date=4 December 2011|publisher=Government of France|quote=The Necropolis at Varna is an important site in understanding this culture.}}</ref><ref name="CENTCOM">{{Citiranje weba|date=December 2011|title=Bulgaria Factbook|url=http://www.centcom.mil/bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/|archive-date=18 October 2011|access-date=4 October 2018|publisher=United States Central Command}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Schoenberger|first=Erica|url={{Google books|TO5TBAAAQBAJ|page=81|plainurl=yes}}|title=Nature, Choice and Social Power|publisher=Routledge|year=2015|isbn=978-0-415-83386-8|page=81|quote=The graves at Varna range from poor to richly endowed, suggesting a rather high degree of social differentiation. Their discovery has led to a re-evaluation of the form of social organization characteristic of the Varna culture and of the onset of social stratification in Neolithic cultures.}}</ref> [[Tračani]], jedna od tri primarne skupine predaka modernih [[Bugari|Bugara]], pojavili su se na [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]] nešto prije 12. stoljeća pr. Kr.{{Sfn|Crampton|1987}}<ref name="EBBulgars">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/topic/Bulgar|title=Bulgar|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=28 July 2018}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Boardman|first=John|url={{Google books|vXljf8JqmkoC|page=53|plainurl=yes}}|title=The Cambridge Ancient History – part 1: The Prehistory of the Balkans, the Middle East and the Aegean World, Tenth to Eighth Centuries BC|last2=Edwards|first2=I.E.S.|last3=Sollberger|first3=E.|publisher=Cambridge University Press|year=1982|isbn=978-0521224963|volume=3|page=53|quote=Yet we cannot identify the Thracians at that remote period, because we do not know for certain whether the Thracian and Illyrian tribes had separated by then. It is safer to speak of Proto-Thracians from whom there developed in the Iron Age}}</ref> Istaknuli su se u [[Metalurgija|metalurgiji]] i imali su određen kulturni utjecaj na [[Stara Grčka|Antičke Grke]], koji su preuzeli su njih [[Orfej|Orfejeve]] i [[Dioniz|Dionizijeve]] kultove, ali nikad nisu razvili državni sustav vlasti, već su ostali na plemenskoj strukturi vladanja.<ref name="EBBalkans">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Balkans#ref476014|title=Balkans|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John B.|last=Allcock|access-date=16 August 2018}}</ref> Perzijsko [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenidsko Carstvo]] osvojilo je dijelove današnje Bugarske (osobito istočnu Bugarsku) u 6. stoljeću pr. Kr. i zadržalo je kontrolu nad regijom do [[Druga perzijska invazija Grčke|479. godine pr. Kr]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Kidner|first=Frank|url={{Google books|1_E_CQAAQBAJ|page=57|plainurl=yes}}|title=Making Europe: The Story of the West|publisher=Cengage Learning|year=2013|isbn=978-1111841317|page=57}}</ref>{{Sfn|Roisman|2011}} Invazija je postala katalizator za jedinstvo Tračana, a većina njihovih plemena ujedinila se pod kraljem [[Teres I.|Teresom]] i formirala [[Odrisko kraljevstvo|Odrisko Kraljevstvo]] 470-ih godina pr. Kr.<ref name="EBBalkans" />{{Sfn|Roisman|2011}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Nagle|first=D. Brendan|title=Readings in Greek History: Sources and Interpretations|publisher=Oxford University Press|year=2006|isbn=978-0199978458|page=230|quote=However, one of the Thracian tribes, the Odrysians, succeeded in unifying the Thracians and creating a powerful state}}</ref> Ovo je kraljevstvo oslabio i natjerao u vazalstvo [[Filip II. Makedonski]] 341. pr. Kr.,<ref>{{Citiranje knjige|last=Ashley|first=James R.|url={{Google books|nTmXOFX-wioC|page=139|plainurl=yes}}|title=The Macedonian Empire: The Era of Warfare Under Philip II and Alexander the Great, 359–323 B.C|publisher=McFarland & Company, Inc.|year=1998|isbn=978-0786419180|pages=139–140}}</ref> a područje su napali [[Kelti]] u 3. stoljeću i ondje osnovali svoju državu s glavnim gradom [[Tilis|Tilisom]].<ref>{{Citiranje knjige|last=O Hogain|first=Daithi|url={{Google books|-yd1huHoXJwC|page=69|plainurl=yes}}|title=The Celts: A History|date=2002|publisher=The Boydell Press|isbn=978-0851159232|pages=69–71}}</ref> Područje Bugarske konačno postaje [[Tracija (rimska provincija)|provincija]] [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] 45. godine.<ref>{{Citiranje knjige|url={{Google books|lNV6-HsUppsC|page=55|plainurl=yes}}|title=The Oxford Encyclopedia of Ancient Greece and Rome|publisher=Oxford University Press|year=2010|isbn=978-0-19-517072-6|editor-last=Gagarin|editor-first=Michael|volume=1|page=55}}</ref> Do kraja 1. stoljeća nove ere rimska je uprava uspostavljena nad cijelim Balkanskim poluotokom, a [[kršćanstvo]] se počelo širiti u regiji u 4. stoljeću.<ref name="EBBalkans"/> [[Gotska Biblija|Gotsku Bibliju]] — prvu knjigu na [[Germanski jezici|germanskom jeziku]] — stvorio je [[Goti|gotski]] biskup [[Wulfila|Ulfila]] u današnjoj sjevernoj Bugarskoj oko 381.<ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/biography/Ulfilas|title=Ulfilas|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=18 August 2018}}</ref> Regija je došla pod kontrolu [[Bizant|Bizanta]] nakon [[Pad Zapadnog Rimskog Carstva|pada Zapadnog Rimskog Carstva]] 476. godine. Bizant je vodio dugotrajni rat protiv Perzije i nije mogao obraniti svoje balkanske teritorije od barbarskih napada.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/The-beginnings-of-modern-Bulgaria |title=The Beginnings of Modern Bulgaria|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=9 October 2018}}</ref> To je omogućilo Slavenima da kao pljačkaši uđu na Balkanski poluotok, prvenstveno kroz područje između rijeke Dunav i Balkanskih planina poznato kao [[Mezija]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Singleton|first=Fred|url={{Google books|qTLSZ3ucaZMC|page=13|plainurl=yes}}|title=A Short History of the Yugoslav Peoples|last2=Fred|first2=Singleton|publisher=Cambridge University Press|year=1985|isbn=9780521274852|pages=13–14}}</ref> Postupno je unutrašnjost poluotoka postala zemlja [[Sklavinija|Južnih Slavena]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Fouracre|first=Paul|url={{Google books|JcmwuoTsKO0C|page=524|plainurl=yes}}|title=The New Cambridge Medieval History: Volume 1, c. 500 – c. 700|last2=McKitterick|first2=Rosamond|last3=Reuter|first3=Timothy|last4=Abulafia|first4=David|last5=Luscombe|first5=David Edward|last6=Allmand|first6=C.T.|last7=Riley-Smith|first7=Jonathan|last8=Jones|first8=Michael|publisher=Cambridge University Press|year=1995|isbn=9780521362917|page=524}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Curta|first=Florin|url=https://www.limesromanus.org/sites/all/files/The%20Making%20of%20the%20Slavs.pdf|title=The Making of the Slavs: History and Archaeology of the Lower Danube Region, c. 500–700|date=2001|publisher=Cambridge University Press|isbn=9781139428880|pages=311–334|access-date=20 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20160326235159/http://www.limesromanus.org/sites/all/files/The%20Making%20of%20the%20Slavs.pdf|archive-date=26 March 2016|url-status=dead}}</ref> Slaveni su asimilirali djelomično [[Helenizam|helenizirane]], romanizirane i [[Trački Goti|gotizirane]] Tračane u ruralnim područjima.{{Sfn|MacDermott|1998}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Detrez|first=Raymond|title=Historical Dictionary of Bulgaria|publisher=Rowman & Littlefield|year=2014|isbn=978-1442241794|page=5}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=The Blackwell Companion to Eastern Christianity|publisher=Wiley-Blackwell|year=2010|isbn=978-1444333619|editor-last=Parry|editor-first=Ken|page=48|quote=The conquest of the Balkans and the rise of the Bulgarian Empire was not a disaster for the indigenous population and its material and spiritual culture. The settlers and the local Romanised or semi-Romanised Thraco-Illyrian Christians influenced each other's way of life and socio-economic organization, as well as each other's cultures, language and religious outlook.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Wolfram|first=Herwig|url={{Google books|xsQxcJvaLjAC|page=8|plainurl=yes}}|title=History of the Goths|publisher=University of California Press|year=1990|isbn=978-0520069831|page=8}}</ref> === Prvo Bugarsko Carstvo === [[Datoteka:Borismeetingdisciples.JPG|desno|mini|250px|Susret kneza Borisa I. s učenicima svetog Ćirila i Metoda.]] Nedugo nakon slavenskog prodora, [[Mezija]] je ponovno napadnuta, ovaj put od strane [[Protobugari|Bugara]] pod [[Kan (naslov)|kanom]] [[Asparuh|Asparuhom]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Zlatarski|first=Vasil|url=http://macedonia.kroraina.com/vz1a/vz1a_b1_1.html|title=V. Zlatarski - Istorija 1A - b1 - 1|publisher=Marin Drinov Publishing House|year=1938|isbn=978-9544302986|page=188|language=bg|script-title=bg:История на Първото българско Царство. I. Епоха на хуно–българското надмощие (679–852)|trans-title=History of the First Bulgarian Empire. Period of Hunnic-Bulgarian domination (679–852)|access-date=23 May 2012}}</ref> Njihova horda bila je ostatak [[Stara Velika Bugarska|stare Velike Bugarske]], izumrle plemenske konfederacije smještene sjeverno od Crnog mora u današnjoj Ukrajini i južnoj Rusiji. Asparuh je 680. godine napao bizantske teritorije u Meziji i pokorio tamošnja slavenska plemena.<ref name="EBBulgars"/> Mirovni ugovor s [[Bizant|Bizantskim Carstvom]] potpisan je 681. godine, označavajući utemeljenje [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvog bugarskog carstva]]. Manjinski Bugari činili su blisko povezanu vladajuću kastu.<ref name="fine">{{Citiranje knjige|last=Fine|first=John V.A.|url=https://books.google.com/books?id=Y0NBxG9Id58C&pg=PR4|title=The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century|last2=Fine|first2=John Van Antwerp|publisher=University of Michigan Press|year=1991|isbn=978-0472081493|pages=68–70}}</ref> Novi vladari koji su preuzimali vlast jačali su bugarsku državu tijekom 8. i 9. stoljeća. [[Krum]] je uveo pisani zakonik<ref>{{Citiranje knjige|last=Vlasto|first=Alexis P.|url={{Google books|fpVOAAAAIAAJ|page=157|plainurl=yes}}|title=The Entry of the Slavs Into Christendom: An Introduction to the Medieval History of the Slavs|publisher=Cambridge University Press|year=1970|isbn=978-0521074599|page=157}}</ref> i zaustavio veliki bizantski prodor u [[Bitka kod Pliske|bitci kod Pliske]], u kojoj je ubijen bizantski car [[Nikefor I.]]<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/biography/Krum|title=Krum|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=28 July 2018}}</ref> [[Boris I.]] ukinuo je 864. godine [[poganstvo]] u korist [[Pravoslavna crkva|istočnog pravoslavnog kršćanstva]]. [[Pokrštavanje Bugarske|Pokrštavanje]] je pratilo bizantsko priznanje [[Bugarska pravoslavna Crkva|bugarske crkve]]<ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/The-first-Bulgarian-empire#ref42725 |title=The Spread of Christianity|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=28 July 2018}}</ref> i prihvaćanje [[Ćirilica|ćirilice]], razvijene u glavnom gradu [[Veliki Preslav|Preslavu]].{{Sfn|Crampton|2007}} Zajednički jezik, vjera i pismo ojačali su središnju vlast i postupno stopili Slavene i Bugare u jedinstveni narod koji govori jednim [[Slavenski jezici|slavenskim jezikom]].<ref name="EB">{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/The-first-Bulgarian-empire#ref42726 |title=Reign of Simeon I|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=28 July 2018|quote=Bulgaria's conversion had a political dimension, for it contributed both to the growth of central authority and to the merging of Bulgars and Slavs into a unified Bulgarian people.}}</ref>{{Sfn|Crampton|2007}} Zlatno doba započelo je tijekom 34-godišnje vladavine [[Simeon|Simeona Velikog]], pod čijom je vlašću država dosegla najveće teritorijalno proširenje.{{Sfn|The First Golden Age}} Nakon Simeonove smrti, Bugarska je oslabljena ratovima s [[Mađari|Mađarima]] i [[Pečenezi|Pečenezima]] i širenjem [[Bogumilstvo|bogumilske hereze]].<ref name="EB" /><ref>{{cite book|last=Browning|first=Robert|title=Byzantium and Bulgaria|year=1975|publisher=Temple Smith|pages=[https://archive.org/details/byzantiumbulgari0000brow/page/194 194–195]|isbn=978-0520026704|url=https://archive.org/details/byzantiumbulgari0000brow/page/194}}</ref> Grad Preslav u konačnici je zauzela bizantska vojska 971. godine nakon uzastopnih [[Kijevska Rus'|ruskih]] i bizantskih invazija.<ref name="EB" /> Carstvo se nakratko oporavilo od napada pod [[Samuilo|Samuilom]],<ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/biography/Samuel-tsar-of-western-Bulgaria|title=Samuel|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=20 January 2012}}</ref> no bizantski car [[Bazilije II.|Bazilije II]] porazio je bugarsku vojsku kod [[Bitka kod Kleidiona|Ključa]] 1014. godine. Samuilo je umro ubrzo nakon bitke,<ref>{{Citiranje knjige|last=Scylitzae|first=Ioannis|title=Synopsis Historiarum|work=Corpus Fontium Byzantiae Historiae|publisher=De Gruyter|year=1973|isbn=978-3-11-002285-8|page=457}}</ref> a 1018. Bizant je u potpunosti osvojio Prvo bugarsko carstvo.{{Sfn|Crampton|1987}} Nakon osvajanja, Bazilije II je spriječio pobune zadržavši vlast lokalnog plemstva, integrirajući ih u bizantsku birokraciju i aristokraciju i oslobodivši njihove zemlje obveze plaćanja poreza u zlatu, dopuštajući umjesto toga porez u naturi.<ref name="Averil">{{Citiranje knjige|last=Cameron|first=Averil|url=https://archive.org/details/byzantinesthepeo00came|title=The Byzantines|publisher=Blackwell Publishing|year=2006|isbn=978-1-4051-9833-2|page=[https://archive.org/details/byzantinesthepeo00came/page/n186 170]|url-access=limited}}</ref><ref name="Ostrog">{{Citiranje knjige|last=Ostrogorsky|first=Georgije|url=https://archive.org/details/historyofbyzanti00ostr/page/311|title=History of the Byzantine State|publisher=Rutgers University Press|year=1969|isbn=978-0813511986|page=[https://archive.org/details/historyofbyzanti00ostr/page/311 311]}}</ref> [[Bugarska pravoslavna Crkva|Bugarska patrijaršija]] svedena je na [[Ohridska arhiepiskopija|arhiepiskopiju]], ali je zadržala svoj [[Autokefalnost|autokefalni status]] i svoje [[Dijeceza|biskupije]].<ref name="Ostrog" /><ref name="Averil" /> === Drugo bugarsko carstvo === [[Datoteka:20140621_Veliko_Tarnovo_002.jpg|alt=A view of the walls of Tsarevets fortress in Tarnovo|mini|Zidine [[Carevec (tvrđava)|tvrđave Carevec]] u [[Veliko Trnovo|Velikom Trnovu]], glavnom gradu Drugog Bugarskog Carstva.]] Bizantska unutarnja politika promijenila se nakon Bazilijeve smrti kada je izbio niz neuspješnih pobuna, a najveću je predvodio [[Petar Deljan]]. Autoritet Carstva opao je nakon katastrofalnog vojnog [[Bitka kod Manzikerta|poraza kod Manzikerta]] protiv [[Seldžuci|seldžučkih]] osvajača, a dodatno su ga potresli [[križarski ratovi]]. Time su spriječeni bizantski pokušaji [[helenizacija|helenizacije]] i stvoreno je plodno tlo za daljnji ustanak. Godine 1185. plemići iz [[Asenovci|dinastije Asen]] [[Ivan Asen I.]] i Petar IV . organizirali su veliki ustanak i uspjeli ponovno uspostaviti bugarsku državu. Ivan Asen i Petar postavili su temelje Drugog bugarskog carstva s prijestolnicom u [[Veliko Trnovo|Trnovu]].<ref name="EBSecondEmpire">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/The-second-Bulgarian-empire|title=Bulgaria – Second Bulgarian Empire|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=27 July 2018}}</ref> [[Kalojan]], treći od asenskih monarha, proširio je svoju vlast na [[Beograd]] i [[Ohrid]]. Priznao je duhovno vrhovništvo [[Papa|pape]] i primio kraljevsku krunu od [[Papinski legat|papinskog legata]].<ref name="EB1911">Chisholm, Hugh, ur. 1911. Encyclopædia Britannica Eleventh Edition 11th izdanje. Cambridge University Press</ref> Carstvo je dosegnulo svoj zenit pod [[Ivan Asen II.|Ivanom Asenom II.]] (1218. – 1241.), kada su se njegove granice proširile do obala [[Albanija|Albanije]], Srbije i [[Epir|Epira]], dok su trgovina i kultura cvjetali.<ref name="EB1911" /><ref name="EBSecondEmpire"/> Vladavina Ivana Asena također je obilježena odmakom od Rima u vjerskim pitanjima.{{Sfn|Crampton|1987}} Dinastija Asena izumrla je 1257. godine. Uslijedili su unutarnji sukobi i neprekidni bizantski i ugarski napadi, koji su [[Zlatna Horda|Mongolima]] omogućili uspostavljanje suvereniteta nad oslabljenom bugarskom državom.<ref name="EB19112">Chisholm, Hugh, ur. 1911. Encyclopædia Britannica Eleventh Edition 11th izdanje. Cambridge University Press</ref>{{Sfn|Crampton|1987}} Godine 1277. svinjar [[Ivajlo Bugarski|Ivajlo]] poveo je [[Ivajlov ustanak|veliku seljačku pobunu]] koja je protjerala Mongole iz Bugarske i nakratko ga učinila carem.<ref name="Martin 2017">{{Citiranje knjige|last=Martin|first=Michael|url={{Google books|gN8lDwAAQBAJ|page=344|plainurl=yes}}|title=City of the Sun: Development and Popular Resistance in the Pre-Modern West|publisher=Algora Publishing|year=2017|isbn=978-1628942798|page=344}}</ref><ref name="EBSecondEmpire"/> S vlasti su ga 1280. svrgnuli [[Boljari|feudalni veleposjednici]],<ref name="Martin 2017" /> čiji su frakcijski sukobi prouzročili da se Drugo bugarsko carstvo raspalo na male feudalne posjede sve do 14. stoljeća.<ref name="EBSecondEmpire" /> Ove rascjepkane krnje države, dva carstva u [[Vidinsko carstvo|Vidinu]] i [[Drugo Bugarsko Carstvo|Trnovu]] i [[Despotovina Dobrudža|Despotovina]] Dobrudža, postale su lak plijen za novu prijetnju koja je pristizala s jugoistoka: [[Osmanska dinastija|Osmanske Turke]].<ref name="EB19112" /> === Osmanska vlast === [[Datoteka:Battle_of_Nicopolis,_1396,_Facsimile_of_a_Miniature_Conserved_in_the_Topkapi_Museum_in_Istanbul-.jpg|lijevo|mini|230px|Bitka kod Nikopolja 1396. označila je kraj srednjovjekovne bugarske državnosti.]] Bizantinci su najprije 1340-ih zaposlili Osmanlije kao plaćenike, koji su kasnije sami postali osvajači.<ref name="Ottoman rule"/> Sultan [[Murat I.]] osvojio je [[Edirne|Adrijanopol]] od Bizanta 1362.; [[Sofija]] je pala 1382., a nakon [[Šumen|nje Shumen]] 1388.<ref name="Ottoman rule" /> Osmansko Carstvo završilo je osvajanje bugarskih zemalja 1393. godine kada je Trnovo opljačkano nakon tromjesečne opsade i [[Bitka kod Nikopolja|bitke kod Nikopolja]] koja je dovela do pada Vidinskog carstva 1396. godine. [[Sozopol]] je bio posljednje bugarsko naselje koje je palo 1453.<ref>{{Citiranje weba|last=Guineva|first=Maria|date=10 October 2011|title=Old Town Sozopol – Bulgaria's 'Rescued' Miracle and Its Modern Day Saviors|url=https://www.novinite.com/articles/132804/|access-date=16 November 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Bugarsko plemstvo je eliminirano, a seljaštvo je [[Kmetstvo|porobljeno]] od osmanskih gospodara,<ref name="Ottoman rule">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/The-second-Bulgarian-empire#ref42728|title=Bulgaria – Ottoman rule|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=21 December 2011|quote=The Bulgarian nobility was destroyed—its members either perished, fled, or accepted Islam and Turkicization—and the peasantry was enserfed to Turkish masters.}}</ref> dok je velik dio obrazovanog svećenstva pobjegao u druge zemlje.<ref name="Jireček">{{Citiranje knjige|last=Jireček|first=K.J.|url={{Google books|VBhThVLpc4MC|page=88|plainurl=yes}}|title=Geschichte der Bulgaren|publisher=Nachdr. d. Ausg. Prag|year=1876|isbn=978-3487064086|page=88|language=de|trans-title=History of the Bulgarians|author-link=Konstantin Josef Jireček}}</ref> Bugari su bili podvrgnuti teškim porezima (uključujući [[Danak u krvi|devširme]] ili danak u ''krvi''), njihova kultura je potisnuta<ref name="Jireček2">{{Citiranje knjige|last=Jireček|first=K.J.|url={{Google books|VBhThVLpc4MC|page=88|plainurl=yes}}|title=Geschichte der Bulgaren|publisher=Nachdr. d. Ausg. Prag|year=1876|isbn=978-3487064086|page=88|language=de|trans-title=History of the Bulgarians|author-link=Konstantin Josef Jireček}}</ref> i doživjeli su djelomičnu [[Islamizacija|islamizaciju]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Minkov|first=Anton|url={{Google books|zQsB_AghBKkC|page=193|plainurl=yes}}|title=Conversion to Islam in the Balkans: Kisve Bahası – Petitions and Ottoman Social Life, 1670–1730|publisher=Brill|year=2004|isbn=978-9004135765|page=193}}</ref> Osmanske vlasti uspostavile su vjersku upravnu zajednicu pod nazivom [[Rum Millet|Rum milet]], koja je upravljala svim pravoslavcima bez obzira na njihovu etničku pripadnost.<ref>{{Citiranje knjige|last=Detrez|first=Raymond|url={{Google books|htMUx8qlWCMC|page=36|plainurl=yes}}|title=Europe and the Historical Legacies in the Balkans|publisher=Peter Lang Publishers|year=2008|isbn=978-9052013749|page=36}}</ref> Većina mjesnoga stanovništva tada je postupno izgubila nacionalnu svijest, identificirajući se samo po vjeri.<ref>{{Citiranje knjige|last=Fishman|first=Joshua A.|url={{Google books|7oAUeUVtc58C|page=276|plainurl=yes}}|title=Handbook of Language and Ethnic Identity: Disciplinary and Regional Perspectives|publisher=Oxford University Press|year=2010|isbn=978-0195374926|page=276|quote=There were almost no remnants of a Bulgarian ethnic identity; the population defined itself as Christians, according to the Ottoman system of millets, that is, communities of religious beliefs. The first attempts to define a Bulgarian ethnicity started at the beginning of the 19th century.|access-date=30 September 2018}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Roudometof|first=Victor|url={{Google books|I9p_m7oXQ00C|page=68|plainurl=yes}}|title=Nationalism, Globalization, and Orthodoxy: The Social Origins of Ethnic Conflict in the Balkans|last2=Robertson|first2=Roland|publisher=Greenwood Publishing Group|year=2001|isbn=978-0313319495|pages=68–71}}</ref> Svećenstvo koje je ostalo u nekim izoliranim samostanima održalo je svoj etnički identitet na životu, omogućivši mu opstanak u udaljenim seoskim područjima,{{Sfn|Crampton|1987}} i u [[Katolička Crkva u Bugarskoj|katoličkoj zajednici]] na sjeverozapadu zemlje.<ref>{{Citiranje knjige|last=Carvalho|first=Joaquim|url={{Google books|jR98-Ata0CkC|page=261|plainurl=yes}}|title=Religion and Power in Europe: Conflict and Convergence|publisher=Edizioni Plus|year=2007|isbn=978-8884924643|page=261}}</ref> [[Datoteka:The_defeat_of_Shipka_Peak,_Bulgarian_War_of_Independence.JPG|alt=The Defence of the Eagle's Nest, painting by Alexey Popov from 1893, depicting the Defence of Shipka Pass|mini|Rusko-bugarska obrana prolaza Shipka 1877.]] Kako je osmanska moć počela slabiti, [[Habsburška Monarhija]] i [[Rusko Carstvo|Rusija]] vidjele su bugarske kršćane kao moguće saveznike. [[Habsburška Monarhija|Austrijanci]] su prvo podržali [[Prvi Trnovski ustanak|ustanak u Trnovu 1598.]], zatim [[Drugi Trnovski ustanak|drugi 1686.]], [[Čiprovački ustanak]] 1688. i konačno [[Karpoševa buna|Karpoševu pobunu]] 1689.<ref name="Decline">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/The-second-Bulgarian-empire#ref42731|title=Bulgaria – Ottoman administration|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=20 October 2012}}</ref> [[Rusko Carstvo|Rusko se Carstvo]] također nametnulo kao zaštitnik kršćana u osmanskim zemljama [[Kučuk-Kajnardžijski mir|sporazumom iz Küçük Kaynarca]] 1774.<ref name="Decline" /> Zapadnoeuropsko [[prosvjetiteljstvo]] u 18. stoljeću utjecalo je na početak [[Bugarski narodni preporod|bugarskoga nacionalnoga preporoda]].<ref name="Ottoman rule"/> Obnovila je nacionalnu svijest i dala ideološku podlogu oslobodilačkoj borbi, što je rezultiralo Travanjskim ustankom 1876. godine. Dok su osmanske vlasti gušile pobunu, ubijeno je do 30 000 Bugara. Masakri su potaknuli [[Velesila|velike sile]] na djelovanje.{{Sfn|The Final Move to Independence}} Sazvali su [[Carigradske konferencije|Carigradsku konferenciju]] 1876., ali njihove je odluke Osmansko Carstvo odbacilo. To je omogućilo [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] traženje vojnoga rješenja bez opasnosti od sukoba s drugim velikim silama, kao što se dogodilo u [[Krimski rat|Krimskom ratu]].{{Sfn|The Final Move to Independence}} Godine 1877. [[Rusko-turski rat (1877. – 1878.)|Rusija je objavila rat]] Osmanlijama i porazila ih uz pomoć [[Opalčenci|bugarskih pobunjenika]], posebno tijekom ključne [[Bitka na prijevoju Šipka|bitke na prijevoju Šipka]] koja je osigurala ruski nadzor nad glavnom cestom prema [[Carigrad|Carigradu]].<ref>{{Citiranje weba|date=3 March 2011|title=Reminiscence from Days of Liberation*|url=http://novinite.com/view_news.php?id=125840|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Shipka-Pass|title=Shipka Pass|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=18 August 2018}}</ref> === Treća bugarska država === [[Rusko Carstvo|Rusija]] i [[Osmansko Carstvo]] potpisali su 3. ožujka 1878. godine [[Sanstefanski mir]]. Trebalo je uspostaviti autonomnu bugarsku kneževinu koja obuhvaća [[Mezija|Meziju]], [[Makedonija (regija)|Makedoniju]] i [[Tracija (regija)|Trakiju]], otprilike na teritorijima [[Drugo Bugarsko Carstvo|Drugoga bugarskoga carstva]],{{Sfn|San Stefano, Berlin and Independence}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Blamires|first=Cyprian|url={{Google books|jR98-nvD2rZSVau4C|page=107|plainurl=yes}}|title=World Fascism: A Historical Encyclopedia|publisher=ABC-CLIO|year=2006|isbn=978-1576079409|page=107|quote=The "Greater Bulgaria" re-established in March 1878 on the lines of the medieval Bulgarian empire after liberation from Turkish rule did not last long.}}</ref> i ovaj se dan danas slavi državni praznik [[Dan oslobođenja (Bugarska)|Dan nacionalnoga oslobođenja]].<ref>{{Citiranje weba|date=3 March 2017|title=On March 3 Bulgaria celebrates National Liberation Day|url=http://bnr.bg/en/post/100803129/on-march-3-bulgaria-celebrates-national-liberation-day|access-date=24 February 2019|website=Radio Bulgaria}}</ref> Ostale su [[Velesila|velike sile]] odmah odbacile ugovor iz straha da bi tako velika država na [[Jugoistočna Europa|jugoistoku Europe]] mogla ugroziti njihove interese. Zamijenjen je [[Berlinski ugovor (1878.)|Berlinskim ugovorom]], potpisanim 13. srpnja. Njime je predviđena mnogo manja država, [[Kneževina Bugarska]], koja se sastoji samo od Mezije i okolice [[Sofija|Sofije]], ostavljajući veliki dio etničkih Bugara izvan novoosnovane države.{{Sfn|San Stefano, Berlin and Independence}}<ref name="BBCProfile">{{Citiranje novina|date=6 May 2010|title=Timeline: Bulgaria – A chronology of key events|work=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1061402.stm|access-date=20 December 2011}}</ref> To je značajno pridonijelo bugarskom vojnom pristupu vanjskim poslovima tijekom prve polovice 20. stoljeća.{{Sfn|Historical Setting}} [[Datoteka:Bulgaria-SanStefano_-(1878)-byTodorBozhinov.png|alt=Map of Bulgaria according to the Treaty of San Stefano|lijevo|mini|Granice Bugarske prema preliminarnom Sanstefanskom ugovoru.]] Bugarska je kneževina pobijedila [[Srpsko-bugarski rat 1885.|u ratu protiv Srbije]] i pripojila poluautonomno osmansko područje [[Istočna Rumelija|Istočne Rumelije]] 1885., koje se kasnije proglasilo neovisnom državom 5. listopada 1908.{{Sfn|Crampton|2007}} U godinama nakon neovisnosti, Bugarska je jačala svoju vojnu moć i često se nazivala „balkanskom [[Pruska|Pruskom]] ”.<ref>{{Citiranje knjige|last=Pinon|first=Rene|url={{Google books|xL9DAAAAYAAJ|page=411|plainurl=yes}}|title=L'Europe et la Jeune Turquie: Les Aspects Nouveaux de la Question d'Orient|publisher=Perrin et cie|year=1913|isbn=978-1-144-41381-9|page=411|language=fr|trans-title=Europe and Young Turkey: The new aspects of the Eastern Question|quote=On a dit souvent de la Bulgarie qu'elle est la Prusse des Balkans}}</ref> Sudjelovala je u tri uzastopna sukoba između 1912. i 1918., dva [[Balkanski ratovi|balkanska rata]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Nakon teškoga poraza u [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu]], Bugarska se opet našla na strani gubitnika kao posljedica saveza sa [[Centralne sile|Središnjim silama]] u Prvom svjetskom ratu. Unatoč tome što je unovačila više od četvrtinu svoga stanovništva i stvorila vojsku od 1 200 000 vojnika,<ref>{{Citiranje knjige|last=Tucker|first=Spencer C|url={{Google books|EHI3PCjDtsUC|page=173|plainurl=yes}}|title=The European Powers in the First World War: An Encyclopedia|last2=Wood|first2=Laura|publisher=Taylor & Francis|year=1996|isbn=978-0815303992|page=173}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Broadberry|first=Stephen|last2=Klein|first2=Alexander|date=8 February 2008|title=Aggregate and Per Capita GDP in Europe, 1870–2000: Continental, Regional and National Data with Changing Boundaries|url=http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120622094503/http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|archive-date=22 June 2012|access-date=24 May 2012|publisher=[[Centre for Economic Policy Research]]|page=18}}</ref> nakon početnih vojnih uspjeha u nekoliko odlučujućih pobjeda kod [[Bitka kod Doirana (1917.)|Doirana]] i [[Bitka za Monastir (1917.)|Monastira]], država je kapitulirala 1918. godine. Rat je rezultirao značajnim teritorijalnim gubicima i smrću 87 500 vojnika.<ref>{{Citiranje weba|title=WWI Casualty and Death Tables|url=https://www.pbs.org/greatwar/resources/casdeath_pop.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20161003230916/https://www.pbs.org/greatwar/resources/casdeath_pop.html|archive-date=3 October 2016|access-date=28 July 2018|publisher=PBS}}</ref> Više od 253 000 izbjeglica s izgubljenih teritorija [[Useljeništvo|uselilo]] se je u Bugarsku od 1912. do 1929.,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Mintchev|first=Veselin|date=October 1999|title=External Migration in Bulgaria|url=http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=473FBAEF-623D-4ADA-903A-17241B78BDDB|url-status=dead|journal=South-East Europe Review|issue=3/99|page=124|archive-url=https://web.archive.org/web/20130117012418/http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=473FBAEF-623D-4ADA-903A-17241B78BDDB|archive-date=17 January 2013|access-date=6 August 2018}}</ref> što je dodatno opteretilo već uništeno nacionalno gospodarstvo.<ref>{{Citiranje knjige|last=Chenoweth|first=Erica|url={{Google books|JyD_AmGnu34C|page=129|plainurl=yes}}|title=Rethinking Violence: States and Non-State Actors in Conflict|publisher=Belfer Center for Science and International Affairs|year=2010|isbn=978-0-262-01420-5|page=129}}</ref> [[Datoteka:BASA-3K-7-342-28-Boris_III_of_Bulgaria.jpeg|alt=A portrait of Tsar Boris III|mini|Car Boris III.|306x306px]] Nastali politički nemiri doveli su do uspostave kraljevske vlasti cara [[Boris III.|Borisa III]]. (1918. – 1943.). Bugarska je ušla u Drugi svjetski rat 1941. kao članica [[Sile Osovine|Osovine]], ali je odbila sudjelovati u [[Operacija Barbarossa|operaciji Barbarossa]] i spasila svoje židovsko stanovništvo od deportacije u [[Nacistički koncentracijski logori|sabirne logore]].{{Sfn|Bulgaria in World War II: The Passive Alliance}} Nakon iznenadne smrti Borisa III. sredinom 1943. i okretanjem ratnih izgleda protiv Njemačke, Bugarsku su zahvatila politička previranja, a komunistički gerilski pokret dobio na zamahu. Vlada [[Bogdan Filov|Bogdana Filova]] nije uspjela postići mir sa Saveznicima. Bugarska nije udovoljila sovjetskim zahtjevima za protjerivanjem njemačkih snaga sa svoga teritorija, što je rezultiralo objavom rata i invazijom SSSR-a u rujnu 1944.{{Sfn|Wartime Crisis}} [[Domovinski front (Bugarska)|Domovinski front]], u kojemu su prevladavali komunisti preuzeo je vlast, okončao savezništvo sa [[Sile Osovine|Silama osovine]] i pridružio se savezničkoj strani do kraja rata.<ref>{{Citiranje knjige|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|url={{Google books|R8d2409V9tEC|page=238|plainurl=yes}}|title=Hitler's New Disorder: The Second World War in Yugoslavia|publisher=Columbia University Press|year=2008|isbn=978-0199326631|pages=238–240|quote=When Bulgaria switched sides in September}}</ref> Bugarska je pretrpjela malu ratnu štetu, a [[Sovjetski Savez]] nije tražio nikakvu odštetu. Ali, svi ratni teritorijalni dobici, sa značajnom iznimkom [[Ugovor iz Craiove|Južne Dobrudže]], izgubljeni su.{{Sfn|The Soviet Occupation}} [[Datoteka:Georgi_Dimitrov.jpg|lijevo|mini|193x193px|Georgi Dimitrov, vođa Bugarske komunističke partije od 1946. do 1949.]] [[Bugarski državni udar 1944.|Ljevičarski državni udar]] 9. rujna 1944. doveo je do ukidanja monarhije i pogubljenja oko 1000 – 3000 disidenata, vojnika i članova bivše kraljevske elite,<ref>{{Citiranje knjige|last=Valentino|first=Benjamin A.|url=https://archive.org/details/finalsolutionsma00vale|title=Final Solutions: Mass Killing and Genocide in the Twentieth Century|publisher=Cornell University Press|year=2005|isbn=978-0-8014-3965-0|pages=[https://archive.org/details/finalsolutionsma00vale/page/91 91]–151|url-access=limited}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Stankova|first=Marietta|url={{Google books|y7G2BgAAQBAJ|page=99|plainurl=yes}}|title=Bulgaria in British Foreign Policy, 1943–1949|publisher=Anthem Press|year=2015|isbn=978-1-78308-430-2|page=99}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Neuburger|first=Mary C.|url={{Google books|E7JDJzogCHMC|page=162|plainurl=yes}}|title=Balkan Smoke: Tobacco and the Making of Modern Bulgaria|publisher=Cornell University Press|year=2013|isbn=978-0-8014-5084-6|page=162}}</ref> no tek je 1946. nakon referenduma uspostavljena [[Jednostranački sustav|jednostranačka]] [[narodna republika]].{{Sfn|Crampton|2005}} Bugarska je pala pod sovjetsku sferu utjecaja predvođena [[Georgi Dimitrov|Georgijem Dimitrovim]] (1946. – 1949.), koji je uspostavio represivnu [[Staljinizam|staljinističku]] državu i pokrenuo brzu [[Industrijalizacija|industrijalizaciju]].{{Sfn|The Soviet Occupation}} Do sredine pedesetih, životni standard je porastao, a politička represija popustila.{{Sfn|Domestic Policy and Its Results}}{{Sfn|After Stalin}} U [[Plansko gospodarstvo|planskoj ekonomiji]] sovjetskog stila pojavile su se neke eksperimentalne tržišno orijentirane politike pod [[Todor Živkov|Todorom Živkovom]] (1954. – 1989.).{{Sfn|The Economy}} U usporedbi s ratnim razinama, nacionalni [[Bruto domaći proizvod|BDP]] peterostruko se povećao, a BDP po stanovniku učetverostručio se do osamdesetih,<ref>{{Citiranje weba|last=Stephen Broadberry|last2=Alexander Klein|date=27 October 2011|title=Aggregate and per capita GDP in Europe, 1870–2000|url=http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130530083710/http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|archive-date=30 May 2013|access-date=12 July 2013|pages=23, 27}}</ref> iako su se 1960., 1977. i 1980 dogodili ozbiljne epizode povećanja javnoga duga.<ref>{{Citiranje knjige|last=Vachkov|first=Daniel|title=Българският външен дълг 1944–1989: Банкрутът на комунистическата икономика|last2=Ivanov|first2=Martin|publisher=Siela|year=2008|isbn=978-9542803072|pages=103, 153, 191|trans-title=Bulgarian Foreign Debt 1944–1989}}</ref> Živkovljeva kći [[Ljudmila Živkova|Ljudmila]] ojačala je nacionalni ponos promicanjem bugarske baštine, kulture i umjetnosti diljem svijeta.{{Sfn|The Political Atmosphere in the 1970s}} Suočena s padom rodnosti među etničkom bugarskom većinom, Živkovljeva vlada je 1984. prisilila manjinske etničke [[bugarski Turci|Turke]] na usvajanje slavenskih imena u pokušaju njihove asimilacije.{{Sfn|Bulgaria in the 1980s}} Ova politika ishodovala je iseljavanjem oko 300 000 etničkih Turaka u Tursku.<ref>{{Citiranje novina|last=Bohlen|first=Celestine|date=17 October 1991|title=Vote Gives Key Role to Ethnic Turks|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/1991/10/17/world/bulgaria-vote-gives-key-role-to-ethnic-turks.html|access-date=20 December 2011|quote=in 1980s&nbsp;... the Communist leader, Todor Zhivkov, began a campaign of cultural assimilation that forced ethnic Turks to adopt Slavic names, closed their mosques and prayer houses and suppressed any attempts at protest. One result was the mass exodus of more than 300,000 ethnic Turks to neighboring [[Turkey]] in 1989}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Mudeva|first=Anna|date=31 May 2009|title=Cracks show in Bulgaria's Muslim ethnic model|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-muslims/cracks-show-in-bulgarias-muslim-ethnic-model-idUSTRE55001C20090601|access-date=30 October 2011}}</ref> Komunistička partija bila je prisiljena odreći se svojega političkoga monopola 10. studenoga 1989. pod utjecajem [[Pad komunizma|revolucija 1989. godine]]. Živkov je dao ostavku i Bugarska je krenula u tranziciju prema parlamentarnoj demokraciji.{{Sfn|Government and Politics}} Na prvim slobodnim izborima u lipnju 1990. pobijedila je Komunistička partija, sada preimenovana u [[Bugarska socijalistička partija|Bugarsku socijalističku partiju]].<ref>{{Citiranje weba|date=5 July 2010|title=Bulgarian Politicians Discuss First Democratic Elections 20y After|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=117822|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> [[Ustav Bugarske|Novi ustav]] koji je predviđao izabranoga predsjednika i premijera odgovornog zakonodavnom tijelu usvojen je u srpnju 1991.<ref>{{Citiranje weba|title=National Assembly of the Republic of Bulgaria – Constitution|url=https://www.parliament.bg/en/const/|website=www.parliament.bg}}</ref> Novi sustav u početku nije uspio poboljšati životni standard ili stvoriti gospodarski rast, prosječna kvaliteta života i ekonomski učinak ostali su niži nego u komunizmu čak u ranim 2000-ima.<ref>{{Citiranje novina|last=Prodanov|first=Vasil|date=1 October 2007|script-title=bg:Разрушителният български преход|language=bg|trans-title=The destructive Bulgarian transition|work=[[Le Monde diplomatique]]|url=http://bg.mondediplo.com/article181.html|access-date=20 December 2011}}</ref> Nakon 2001., gospodarski, politički i geopolitički uvjeti znatno su se poboljšali,{{Sfn|Library of Congress|2006}} a Bugarska je 2003. postigla visok status društvenog razvoja.<ref>{{Citiranje weba|year=2005|title=Human Development Index Report|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR05_complete.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110310193948/http://hdr.undp.org/en/media/HDR05_complete.pdf|archive-date=10 March 2011|access-date=28 July 2018|publisher=United Nations|page=224}}</ref> Postala je članica [[NATO|NATO-]] a 2004.<ref name="nato">{{Citiranje weba|date=29 March 2004|title=NATO Update: Seven new members join NATO|url=http://www.nato.int/docu/update/2004/03-march/e0329a.htm|access-date=20 December 2011|publisher=NATO}}</ref> i sudjelovala je u [[Rat u Afganistanu (2001. – 2021.)|ratu u Afganistanu]]. Nakon nekoliko godina reformi, pridružila se [[Europska unija|Europskoj uniji]] i [[Unutarnje tržište EU|jedinstvenom tržištu]] 2007., unatoč zabrinutosti EU zbog raširene korupcije.<ref name="Ind">{{Citiranje novina|last=Castle|first=Steven|date=29 December 2006|title=The Big Question: With Romania and Bulgaria joining the EU, how much bigger can it get?|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/the-big-question-with-romania-and-bulgaria-joining-the-eu-how-much-bigger-can-it-get-430061.html|access-date=14 September 2018}}</ref> Bugarska je bila domaćin [[Predsjedanje Vijećem Europske unije|predsjedanja Vijećem Europske unije]] 2018. u Nacionalnoj palači kulture u Sofiji.<ref>{{Citiranje weba|date=2 August 2017|title=Bulgaria Absolutely Ready to Take Over EU Presidency, Minister Says|url=http://www.bta.bg/en/c/DF/id/1627764|access-date=21 July 2018|publisher=Bulgarian Telegraph Agency}}</ref> == Geografija == [[Datoteka:Bulgaria-geographic_map-en.svg|alt=Topographic map of Bulgaria|lijevo|mini|Topografija Bugarske]] Bugarska je država u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]]. Površina državnoga teritorija je 110 994 km², ukupna duljina kopnenih granica s pet susjednih zemalja je 1808 km, a duljina obale je 354 km.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Zemljopisne koordinate Bugarske su 43° N 25° E .<ref name="CIA World Factbook">{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bulgaria/|access-date=4 December 2011|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Najznačajnija [[Topografija|topografska]] obilježja zemlje jesu [[Dunavska nizina (Bugarska)|Dunavska nizina]], [[Balkan (planina)|planina Balkan]], [[Tračka nizina]] i [[Rila|Rilo]]-[[Rodopi|Rodopski]] [[Gorje|masiv]].{{Sfn|Library of Congress|2006}} Južna granica Dunavske nizine dodiruje podnožje planine Balkan, dok [[Dunav]] određuje granicu s Rumunjskom. [[Tracija (rimska provincija)|Tračka]] nizina je otprilike trokutasta oblika, započinje jugoistočno od [[Sofija|Sofije]] i postupno se širi sve do obale [[Crno more|Crnoga mora]].{{Sfn|Library of Congress|2006}} Planina Balkan proteže se sredinom zemlje od granice sa Srbijom na zapadu prema istoku. Na jugozapadnom planinskom području nalaze se dva različita planinska lanca [[Glacijalni reljef|alpskog tipa]], [[Rila]] i [[Pirin (planina)|Pirin]], koji graniče s nižim, ali prostranijim [[Rodopi|Rodopima]] na istoku i srednje visokim planinama na zapadu, sjeverozapadu i jugu, poput [[Vitoša|Vitoše]], [[Osogovske planine|Osogova]] i [[Belasica|Belasice]].{{Sfn|Library of Congress|2006}} Sa svojih 2925 metara nadmorske visine, planinski je vrh [[Musala (planinski vrh)|Musala]] najviša točka u Bugarskoj i na Balkanu. Obala Crnoga mora je pak najniža točka u državi.<ref name="CIA World Factbook2">{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bulgaria/|access-date=4 December 2011|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Ravnice zauzimaju oko jedne trećine teritorija, dok visoravni i brežuljci zauzimaju 41%.{{Sfn|Topography}} Većina su rijeka kratke i s niskim vodostajima. Najduža rijeka koja se nalazi isključivo na bugarskom teritoriju, [[Iskr|Iskar]], dugačka je 368 kilometara. [[Struma]] i [[Marica (rijeka)|Marica]] dvije su velike rijeke na jugu zemlje.{{Sfn|NSI Brochure|2018}}{{Sfn|Library of Congress|2006}} [[Datoteka:Pirin-mountains-Bansko.jpg|mini|Planinski masiv Pirin.]] Bugarska ima raznoliku i promjenjivu klimu, koja je rezultat njezinog položaja na području susreta [[Sredozemna klima|mediteranskih]], [[Oceanska klima|oceanskih]] i [[Kontinentalna klima|kontinentalnih]] zračnih masa u međudjelovanju s preprečnim učinkom njezinih planina.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Sjeverna Bugarska prosječno je 1°C hladnija i ima 200 milimetara više oborina od područja južno od planine Balkan. Temperaturne amplitude značajno variraju u različitim područjima. Najniža zabilježena temperatura je −38,3 °C, dok je najviša 45,2 °C.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria Second National Communication|url=https://unfccc.int/resource/docs/natc/bulnc2.pdf|access-date=9 October 2018|publisher=[[United Nations Framework Convention on Climate Change]]}}</ref> Prosječna [[Oborina|količina padalina]] je oko 630 milimetara godišnje, a kreće se od 500 milimetara u [[Dobrudža|Dobrudži]] do više od 2500 milimetara u planinskim područjima. Kontinentalne zračne mase donose značajne količine snježnih oborina tijekom zime.{{Sfn|Climate}} === Bioraznolikost i okoliš === [[Datoteka:Lacerta_viridis_Зелен_гущер.jpg|alt=A Lacerta viridis, or European green lizard, on a tree stump in the Ropotamo reserve|desno|mini|''[[Zelembać|Lacerta viridis]]'' u [[Ropotamo|Ropotamu]], jednom od 16 bugarskih rezervata biosfere.]] Međudjelovanje klimatskih, hidroloških, geoloških i topografskih uvjeta imalo je kao posljedicu relativno veliku raznolikost biljnih i životinjskih vrsta.<ref name="biodiversity">{{Citiranje weba|title=Характеристика на флората и растителността на България|url=http://www.flora.biodiversity.bg/bg_flora_fr.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130427002409/http://www.flora.biodiversity.bg/bg_flora_fr.htm|archive-date=27 April 2013|access-date=21 March 2013|publisher=Bulgarian-Swiss Program For Biodiversity}}</ref> Bugarska [[bioraznolikost]], jedna od najbogatijih u Europi,<ref name="diversity of flora and fauna">{{Citiranje weba|date=2013|script-title=bg:Видово разнообразие на България|trans-title=Species biodiversity in Bulgaria|url=http://unesco-bg.org/file_store/2._bogatstvobr_25.1.10.pdf|access-date=30 July 2018|publisher=UNESCO report|language=bg}}</ref> zaštićena je trima nacionalnim parkovima, 11 parkova prirode, 10 [[Prirodni rezervat|rezervata biosfere]] i 565 zaštićenih područja.{{Sfn|NSI Brochure|2018}}<ref>{{Citiranje weba|last=Belev|first=Toma|date=June 2010|title=Бъдещето на природните паркове в България и техните администрации|trans-title=The future of Bulgaria's natural parks and their administrations|url=http://www.gorabg-magazine.info/bg/index.php?option=com_content&view=article&id=14&showall=1|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111102101145/http://www.gorabg-magazine.info/bg/index.php?option=com_content&view=article&id=14&showall=1|archive-date=2 November 2011|access-date=20 December 2011|publisher=Gora Magazine}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Europe & North America: 297 biosphere reserves in 36 countries|url=http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/europe-north-america/|access-date=4 April 2016|publisher=[[UNESCO]]}}</ref> Devedeset i tri od 233 vrste [[Sisavci|sisavaca]] u Europi nalaze se u Bugarskoj, kao i 49% vrsta [[Dnevni leptiri|leptira]] i 30% vrsta [[Vaskularne biljke|vaskularnih biljaka]].<ref name="IUCN">{{Citiranje weba|date=2013|title=Bulgaria's biodiversity at risk|url=https://cmsdata.iucn.org/downloads/bulgaria_s_biodiversity_at_risk_fact_sheet_may_2013.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150504023321/https://cmsdata.iucn.org/downloads/bulgaria_s_biodiversity_at_risk_fact_sheet_may_2013.pdf|archive-date=4 May 2015|access-date=12 September 2018|publisher=[[IUCN Red List]]}}</ref> Sveukupno su prisutne 41 493 biljne i životinjske vrste.<ref name="IUCN" /> Veći sisavci sa znatnom populacijom su [[Jeleni|jelen]]<nowiki/>i (106 323 jedinke), [[Divlja svinja|divlje svinje]] (88 948), [[Zlatni čagalj|čagljevi]] (47 293) i [[Crvena lisica|lisice]] (32 326). [[Jarebica|Jarebice]] broje oko 328 000 jedinki, što ih čini najrasprostranjenijom [[Divljač|divljači]].{{Sfn|NSI Brochure|2018}} Trećina svih ptica gnjezdarica u Bugarskoj nastanjuju [[Nacionalni park Rila]], koji također ugošćuje arktičke i alpske vrste na velikim nadmorskim visinama.<ref name="EB Bio">{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria#ref42692|title=Bulgaria: Plant and animal life|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=28 July 2018}}</ref> Bogata flora obuhvaća više od 3800 vrsta žilnih biljaka od kojih je 170 [[Endem|endemskih]], a 150 ugroženih.<ref name="biodiversity" /> Popis većih [[Gljive|gljiva]] u Bugarskoj koji je izradio Bugarski institut za botaniku broji više od 1500 vrsta.<ref>{{Citiranje weba|last=Denchev|first=Cvetomir|title=Checklist of the larger basidiomycetes ın Bulgaria|url=http://mycotaxon.com/resources/checklists/denchev-v111-checklist.pdf|access-date=12 September 2018|publisher=Institute of Botany, Bulgarian Academy of Sciences}}</ref> Više od 35% kopnene površine pokriveno je šumama.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Environmental Summary, UNData, United Nations|url=http://data.un.org/en/iso/bg.html|access-date=20 December 2011|publisher=United Nations}}</ref> Godine 1998. bugarska je vlada usvojila ''Nacionalnu strategiju očuvanja biološke raznolikosti'', sveobuhvatan program usmjeren na očuvanje lokalnih ekosustava, zaštitu ugroženih vrsta i očuvanje genetskih resursa.<ref>{{Citiranje weba|title=Biodiversity in Bulgaria|url=http://enrin.grida.no/biodiv/biodiv/national/bulgaria/index.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160430050257/http://enrin.grida.no/biodiv/biodiv/national/bulgaria/index.htm|archive-date=30 April 2016|access-date=21 March 2014|publisher=GRID-Arendal}}</ref> U Bugarskoj se nalaze neka od najvećih područja [[Natura 2000]] u Europi koja pokrivaju 33,8% njezina teritorija.<ref>{{Citiranje weba|title=Report on European Environment Agency about the Nature protection and biodiversity in Europe|url=http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=biodiversity|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140322001515/http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=biodiversity|archive-date=22 March 2014|access-date=16 October 2018|publisher=European Environment Agency}}</ref> Bugarska je već postigla svoj cilj [[Protokol iz Kyota|Protokola iz Kyota]] o smanjenju emisija [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikovog dioksida]] za 30% od 1990. do 2009.<ref>{{Citiranje weba|date=11 August 2009|title=Bulgaria Achieves Kyoto Protocol Targets – IWR Report|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=106682|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Bugarska je na 30. mjestu u [[Indeks ekološke učinkovitosti|Indeksu ekološke učinkovitosti]] za 2018., ali ima niske rezultate u kvaliteti zraka.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://epi.envirocenter.yale.edu/epi-country-report/BGR|access-date=12 September 2018|publisher=[[Environmental Performance Index]]/[[Yale University]]}}</ref> Razine čestica raspršenih u zraku su najviše u Europi,<ref>{{Citiranje novina|last=Hakim|first=Danny|date=15 October 2013|title=Bulgaria's Air Is Dirtiest in Europe, Study Finds, Followed by Poland|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2013/10/15/business/international/bulgarias-air-is-dirtiest-in-europe-study-finds-followed-by-poland.html|url-access=limited|access-date=15 October 2013|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220101/https://www.nytimes.com/2013/10/15/business/international/bulgarias-air-is-dirtiest-in-europe-study-finds-followed-by-poland.html|archive-date=2022-01-01}}</ref> posebno u urbanim područjima s gustim automobilskim prometom i u blizini termoelektrana na ugljen.<ref>{{Citiranje weba|date=14 January 2008|title=High Air Pollution to Close Downtown Sofia|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=89367|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=23 June 2010|title=Bulgaria's Sofia, Plovdiv Suffer Worst Air Pollution in Europe|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=117439|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Jedna od njih, termoelekrana [[Kompleks Maritsa Iztok|Maritsa Iztok-2]] na [[lignit]], uzrokuje najveću štetu zdravlju i okolišu u cijeloj Europskoj uniji.<ref name="EEA">{{Citiranje weba|title=Industrial facilities causing the highest damage costs to health and the environment|url=http://www.eea.europa.eu/data-and-maps/daviz/industrial-facilities-causing-the-highest-damage#tab-daviz-tabular|access-date=25 November 2014|publisher=European Environment Agency}}</ref> Masovna uporaba pesticida u poljoprivredi i zastarjeli industrijski kanalizacijski sustavi uzrokuju znatno onečišćenje tla i vode.<ref name="ESI">{{Citiranje weba|date=10 December 2008|title=Bulgaria's quest to meet the environmental acquis|url=http://www.esiweb.org/index.php?lang=en&id=379|access-date=20 December 2011|publisher=European Stability Initiative}}</ref> Kvaliteta vode počela se poboljšavati 1998. godine i zadržala je trend umjerenog poboljšanja. Više od 75% površinskih rijeka zadovoljava europske standarde dobre kvalitete.<ref>{{Citiranje weba|title=Report on European Environment Agency about the quality of freshwaters in Europe|url=http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=freshwater|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140416022753/http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=freshwater|archive-date=16 April 2014|access-date=21 March 2014|publisher=European Environment Agency}}</ref> == Politika == [[Datoteka:Sofia_(15326483440).jpg|alt=The National Assembly building in Sofia|lijevo|mini|Trg neovisnosti u [[Sofija|Sofiji]], sjedište Predsjedništva (desno), Narodna skupština (u sredini) i Vijeće ministara (lijevo).]] Bugarska je država [[Parlamentarni sustav|parlamentarna demokracija]] u kojoj je [[premijer Bugarske|premijer]] [[Predsjednik vlade|šef vlade]] i najmoćnija izvršna pozicija.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Politički sustav ima tri grane, zakonodavnu, izvršnu i sudsku, a svi građani s najmanje 18 godina starosti imaju pravo glasa. [[Ustav Bugarske|Bugarski Ustav]] također pruža mogućnost izravne demokracije, odnosno peticije i nacionalnog [[referendum|referenduma]].<ref name="DD-Navi">{{Citiranje weba|title=Overview of direct democratic instruments in Bulgaria|url=http://direct-democracy-navigator.org/countries/bulgaria/legal_designs|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140116183501/http://direct-democracy-navigator.org/countries/bulgaria/legal_designs|archive-date=16 January 2014|access-date=25 July 2018|publisher=Navigator to Direct Democracy}}</ref> Izbore nadzire neovisno Središnje izborno povjerenstvo koje uključuje članove svih glavnih političkih stranaka. Stranke se moraju registrirati kod povjerenstva prije sudjelovanja na nacionalnim izborima.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Premijer je obično čelnik stranke koja je dobila najviše glasova na parlamentarnim izborima, iako to nije uvijek slučaj.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Za razliku od premijera, [[predsjednik Bugarske]] ima manje ovlasti. Predsjednik se izravno bira i ima ulogu [[Poglavar države|državnog poglavara]] i [[vrhovni zapovjednik|vrhovnog zapovjednika]] oružanih snaga, te ima ovlasti vratiti prijedlog zakona na daljnju raspravu, iako parlament može nadjačati [[Veto|predsjednički veto]] jednostavnom većinom glasova.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Političke stranke okupljaju se u [[Narodna skupština (Bugarska)|Narodnoj skupštini]], tijelu od 240 zastupnika izabranih na četverogodišnji mandat izravnim glasovanjem. Nacionalna skupština ima ovlasti donositi zakone, odobravati proračun, zakazivati predsjedničke izbore, birati i smjenjivati premijera i druge ministre, objavljivati rat, raspoređivati trupe u inozemstvu i ratificirati međunarodne ugovore i sporazume.{{Sfn|Library of Congress|2006}} {{multiple image|align=right|direction=horizontal|caption_align=center|image1=Rumen Radev official portrait (cropped).jpg|alt1=Portrait of president Rumen Radev|width1=121|caption1=[[Rumen Radev]]<br><small>Predsjednik države</small>|image2=Galab-Donev-portrait.jpg|alt2=Portrait of prime minister Gilib Donev|width2=123|caption2=Gilib Donev<br><small>Premijer</small>}} Općenito, u Bugarskoj je izvršna vlast uglavnom nestabilna.<ref>{{Citiranje novina|date=23 November 2016|title=Fitch: Early Bulgaria Elections Would Create Fiscal Uncertainty|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/idUSFit981123|access-date=9 July 2018}}</ref> [[Bojko Borisov]] je bio premijer u tri mandata od 2009. do 2021.<ref name="WP1">{{Citiranje novina|last=Barzachka|first=Nina|date=25 April 2017|title=Bulgaria's government will include far-right nationalist parties for the first time|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2017/04/25/bulgarias-government-will-include-nationalist-parties-on-the-far-right-heres-why-and-what-this-means/|access-date=9 July 2018}}</ref> kada je njegova stranka desnog centra, proeuropska stranka [[Građani za europski razvoj Bugarske|GERB]], pobijedila na općim izborima i vladala kao manjinska vlada sa 117 mjesta u Nacionalnoj skupštini.<ref>{{cite magazine|date=6 April 2012|title=Bulgarian Cabinet Faces No-Confidence Vote Over Atomic Plant|magazine=[[Bloomberg Businessweek]]|url=http://www.businessweek.com/news/2012-04-06/bulgarian-cabinet-faces-no-confidence-vote-over-atomic-plant|url-status=dead|access-date=1 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20130726205035/http://www.businessweek.com/news/2012-04-06/bulgarian-cabinet-faces-no-confidence-vote-over-atomic-plant|archive-date=26 July 2013}}</ref> Njegova prva vlada podnijela je ostavku 20. veljače 2013. nakon općih prosvjeda uzrokovanih visokim troškovima komunalnih usluga, niskim životnim standardom, korupcijom<ref>{{Citiranje novina|last=Cage|first=Sam|title=Bulgarian government resigns amid growing protests|work=Yahoo! News|url=https://news.yahoo.com/bulgaria-government-resigns-national-protests-073220738.html?.b=index&.cf3=World+News&.cf4=1&.cf5=Reuters&.cf6=/|url-status=dead|access-date=20 February 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130308142025/http://news.yahoo.com/bulgaria-government-resigns-national-protests-073220738.html?.b=index&.cf3=World+News&.cf4=1&.cf5=Reuters&.cf6=%2F|archive-date=8 March 2013}}</ref> i percipiranim neuspjehom demokratskog sustava. Prosvjedni val bio je poznat po [[Samospaljivanje|samospaljivanjima]], spontanim demonstracijama i snažnom raspoloženju protiv političkih stranaka.<ref>{{Citiranje weba|last=Petkova|first=Mariya|date=21 February 2013|title=Protests in Bulgaria and the new practice of democracy|url=http://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2013/02/201322163943882279.html|access-date=7 March 2013|publisher=Al Jazeera}}</ref> Prijevremeni izbori koji su uslijedili u svibnju 2013. rezultirali su tijesnom pobjedom [[Građani za europski razvoj Bugarske|GERB]] -a,<ref>{{Citiranje novina|last=Tsolova|first=Tsvetelia|date=12 May 2013|title=Rightist GERB holds lead in Bulgaria's election|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-election-idUSBRE94A09920130512|url-status=live|access-date=15 May 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924181140/http://www.reuters.com/article/2013/05/12/us-bulgaria-election-idUSBRE94A09920130512|archive-date=24 September 2015}}</ref> ali je [[Bugarska socijalistička partija|Bugarska socijalistička stranka]] na kraju formirala vladu koju je vodio [[Plamen Orešarski|Plamen Oresharski]] nakon što Borisov nije uspio osigurati potporu parlamenta.<ref name="form">{{Citiranje weba|date=25 May 2013|title=PM Hopeful: New Bulgarian Cabinet Will Be 'Expert, Pragmatic'|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=150686|access-date=12 March 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Buckley|first=Neil|date=29 May 2013|title=Bulgaria parliament votes for a 'Mario Monti' to lead government|work=The Financial Times|url=https://www.ft.com/content/fc0873ba-c7b2-11e2-9c52-00144feab7de|access-date=28 July 2018}}</ref> Oresharskijeva vlada podnijela je ostavku u srpnju 2014. u jeku stalnih prosvjeda velikih razmjera.<ref>{{Citiranje weba|last=Seiler|first=Bistra|date=26 June 2013|title=Bulgarians protest government of 'oligarchs'|url=https://www.dw.com/en/bulgarians-protest-government-of-oligarchs/a-16909751|access-date=28 July 2018|publisher=Deutsche Welle}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=24 July 2014|title=Timeline of Oresharski's Cabinet: A Government in Constant Jeopardy|url=https://www.novinite.com/articles/162221/Timeline+of+Oresharski%27s+Cabinet%3A+A+Government+in+Constant+Jeopardy|access-date=29 July 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=23 July 2014|title=Bulgaria's Plamen Oresharski resigns|url=https://www.novinite.com/articles/162217/Bulgaria%27s+PM+Plamen+Oresharski+Resigns%7Ctitle=Bulgaria's%20PM%20Plamen%20Oresharski%20Resigns|access-date=25 July 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Privremena vlada preuzela je vlast<ref>{{Citiranje weba|date=5 August 2014|title=Bulgaria's President Names Georgi Bliznashki as Prime Minister|url=http://www.novinite.com/articles/162494/Bulgaria's+President+Names+Georgi+Bliznashki+as+Prime+Minister|access-date=7 April 2016|publisher=[[Novinite]]}}</ref> i raspisala izbore u listopadu 2014.<ref name="Sofia News Agency">{{Citiranje weba|date=6 August 2014|title=Bulgaria's 42nd Parliament Dissolved, Elections on October 5|url=https://www.novinite.com/articles/162542/Bulgaria%27s+42nd+Parliament+Dissolved%2C+Elections+on+October+5|access-date=9 August 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref> koji su rezultirali trećom pobjedom GERB-a, a ukupno je osam stranaka ušlo u parlament.<ref>{{Citiranje weba|last=Petrov|first=Angel|date=6 October 2014|title=Bulgaria's Grand Parliament Chessboard Might Be Both Ailment and Cure|url=http://www.novinite.com/articles/163898/Bulgaria%27s+Grand+Parliament+Chessboard+Might+Be+Both+Ailment+and+Cure|access-date=7 October 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Borisov je formirao koaliciju<ref>{{Citiranje novina|last=Tsolova|first=Tsvetelia|date=6 November 2014|title=Bulgaria's Borisov plasters together coalition government|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-government-idUSKBN0IQ1ID20141106|access-date=28 July 2018}}</ref> s nekoliko desničarskih stranaka, ali je ponovno podnio ostavku nakon što kandidat kojeg je poduprla njegova stranka nije uspio pobijediti na predsjedničkim izborima 2016. godine . Na prijevremenim izborima u ožujku 2017. ponovno je pobijedio GERB, ali s 95 mjesta u parlamentu. Formirali su koaliciju s krajnje desnim [[Ujedinjeni domoljubi|Ujedinjenim patriotima]], koji su imali 27 zastupnika.<ref name="WP12">{{Citiranje novina|last=Barzachka|first=Nina|date=25 April 2017|title=Bulgaria's government will include far-right nationalist parties for the first time|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2017/04/25/bulgarias-government-will-include-nationalist-parties-on-the-far-right-heres-why-and-what-this-means/|access-date=9 July 2018}}</ref> Tiekom Borisovljevog posljednjeg kabineta došlo je dramatičnog smanjenja slobode tiska i brojnih otkrića korupcije što je pokrenulo još jedan val masovnih prosvjeda 2020. godine.<ref>Todorov, Svetoslav (10 July 2020).</ref><ref>[https://www.dw.com/en/bulgaria-anti-government-protests-continue-for-a-ninth-day/a-54224137 "Bulgaria: Anti-Government Protests Continue for a Ninth Day"] (18 July 2020).</ref> GERB je izašao prvi na redovnim izborima u travnju 2021., ali s dosad najslabijim rezultatom.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria election: PM Borissov's party wins but falls short of majority &#124; DW &#124; 05.04.2021|url=https://www.dw.com/en/bulgaria-election-pm-borissovs-party-wins-but-falls-short-of-majority/a-57102610|website=[[Deutsche Welle]]}}</ref> Sve druge stranke odbile su formirati vladu,<ref>{{Citiranje novina|date=May 2021|title=Reuters|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/world/europe/bulgaria-faces-fresh-elections-socialists-refuse-form-government-2021-05-01/}}</ref> i nakon kratkog zastoja, novi izbori raspisani su za srpanj 2021., a [[Stefan Yanev (general)|Stefan Janev]] je do tada bio privremeni premijer privremene vlade.<ref>{{Citiranje novina|date=12 May 2021|title=Reuters|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/world/europe/bulgarias-caretaker-prime-minister-says-priority-is-rule-law-2021-05-12/}}</ref> Na prijevremenim izborima u srpnju 2021. antielitna stranka pod nazivom Postoji takav narod ([[ITN (Bugarska politička stranka)|ITN]]) završila je prva s 24,08% glasova, a koalicija bivšeg premijera Bojka Borisova predvođena GERB-om bila je druga s 23,51%.<ref>{{Citiranje weba|date=13 July 2021|title=Final Results In Bulgarian Vote Confirm Win For Anti-Elite Party|url=https://www.rferl.org/a/bulgaria-elections-borisov-gerb-trifonov/31357002.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210713230750/https://www.rferl.org/a/bulgaria-elections-borisov-gerb-trifonov/31357002.html|archive-date=13 July 2021|access-date=23 August 2021|website=Radio Free Europe}}</ref> [[Freedom House]] je izvijestio o kontinuiranom pogoršanju demokratskog upravljanja nakon 2009., navodeći kao problem smanjenu neovisnost medija, zastoj u reformama, zloporabu ovlasti na najvišoj razini i povećanu ovisnost lokalnih uprava o središnjoj vlasti.<ref name="FH">{{Citiranje weba|last=Zankina|first=Emilia|title=Bulgaria Country Profile|url=https://freedomhouse.org/report/nations-transit/2018/bulgaria|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180724154012/https://freedomhouse.org/report/nations-transit/2018/bulgaria|archive-date=24 July 2018|access-date=24 July 2018|publisher=Freedom House}}</ref> Bugarska je još uvijek navedena kao "slobodna", s političkim sustavom označenim kao polukonsolidirana demokracija, iako sa sve lošijim rezultatima.<ref name="FH" /> [[Indeks demokracije|Democracy Index]] definira ju kao "demokraciju s manjkavošću".<ref>{{Citiranje weba|title=Democracy Index 2017: Free speech under attack|url=https://www.eiu.com/public/topical_report.aspx?campaignid=DemocracyIndex2017|access-date=24 July 2018|publisher=The Economist Intelligence Unit}}</ref> Istraživanje [[Institut za ekonomiju i mir|Instituta za ekonomiju i mir]] iz 2018. pokazalo je da manje od 15% ispitanika smatra da su izbori pošteni.<ref name="GPI">{{Citiranje weba|title=Global Peace Index 2019|url=http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190827155045/http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|archive-date=27 August 2019|access-date=16 December 2019|publisher=[[Institute for Economics and Peace]]|pages=8, 41, 96}}</ref> === Pravni sustav === Bugarska ima pravni sustav utemeljen na [[Građansko pravo|građanskom prav]]<nowiki/>u.<ref>{{Citiranje weba|date=August 2006|title=The Bulgarian Legal System and Legal Research|url=http://www.nyulawglobal.org/globalex/Bulgaria.html|access-date=28 July 2018|publisher=Hauser Global Law School Program}}</ref> Pravosuđe nadzire Ministarstvo pravosuđa, a Vrhovni upravni sud i Vrhovni kasacijski sud najviši su žalbeni sudovi i nadziru primjenu zakona na nižim sudovima.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Vrhovno sudbeno vijeće upravlja sustavom i imenuje suce. I domaći i međunarodni promatrači smatraju pravni sustav jednim od najneučinkovitijih u Europi zbog sveprisutne netransparentnosti i korupcije.<ref name="SG1">{{Citiranje weba|date=21 April 2018|title=US State Dept criticises Bulgaria on prisons, judiciary, corruption, people-trafficking and violence against minorities|url=https://sofiaglobe.com/2018/04/21/us-state-dept-criticises-bulgaria-on-prisons-judiciary-corruption-people-trafficking-and-violence-against-minorities/|access-date=9 July 2018|publisher=The Sofia Globe}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=3 June 2010|script-title=bg:Съдебната ни система – първенец по корупция|trans-title=Our justice system – a leader in corruption|url=https://news.bg/crime/sadebnata-ni-sistema-parvenets-po-koruptsiya.html|access-date=28 July 2018|publisher=News.bg|language=bg}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Brunwasser|first=Matthew|date=5 November 2006|title=Questions arise again about Bulgaria's legal system|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2006/12/05/world/europe/05iht-bulgaria.3792672.html|access-date=20 December 2011}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=1 December 2012|title=Transparency International report: Bulgaria perceived as EU's most corrupt country|url=http://bnr.bg/sites/en/News_eng/Pages/en0112_B2.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121101112317/http://bnr.bg/sites/en/News_eng/Pages/en0112_B2.aspx|archive-date=1 November 2012|access-date=23 May 2012|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Konstantinova|first=Elizabeth|date=17 February 2011|title=Bulgaria Sets Up Anti-Corruption Unit; Security Chief Steps Down|work=Bloomberg.com|publisher=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2011-02-17/bulgaria-sets-up-anti-corruption-unit-security-chief-steps-down|access-date=28 July 2018}}</ref> Provedbu zakona provode organizacije uglavnom podređene Ministarstvu unutarnjih poslova. <ref>{{Citiranje weba|title=Interpol entry on Bulgaria|url=http://www.interpol.int/Member-countries/Europe/Bulgaria|access-date=20 December 2011|publisher=Interpol}}</ref> Glavna uprava nacionalne policije (GDNP) bori se protiv općeg kriminala i održava javni red.<ref>{{Citiranje weba|title=National Police Service|url=http://www.mvr.bg/en/AboutUs/StructuralUnits/National+MoI+Services/Police/default.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121003054128/http://www.mvr.bg/en/AboutUs/StructuralUnits/National+MoI+Services/Police/default.htm|archive-date=3 October 2012|access-date=25 May 2012|publisher=Ministry of the Interior of Bulgaria}}</ref> GDNP broji 26 578 policijskih službenika u svojim lokalnim i nacionalnim odjelima.<ref>{{Citiranje weba|date=31 May 2018|script-title=bg:Справка за щатната численост и незаетите бройки в структурите на МВР към 31 May 2018 г.|trans-title=Summary of staff and vacancies in structures of the Ministry of the Interior as of 31 May 2018|url=https://www.mvr.bg/docs/default-source/structura/vak_31_05_2018.pdf?sfvrsn=513e949_6|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180710164755/https://www.mvr.bg/docs/default-source/structura/vak_31_05_2018.pdf?sfvrsn=513e949_6|archive-date=10 July 2018|access-date=10 July 2018|publisher=Ministry of the Interior|language=bg}}</ref> Većina kaznenih predmeta povezana je s prometom, slijede [[Krađa|krađe]] i kriminal povezan s drogom, dok su stope ubojstava niske.{{Sfn|NSI Brochure|2018}} Ministarstvo unutarnjih poslova također vodi Službu granične policije i Nacionalnu žandarmeriju: specijalizirani ogranak za protuterorističke aktivnosti, upravljanje krizama i suzbijanje nereda. Protuobavještajni rad i nacionalna sigurnost u nadležnosti su Državne agencije za nacionalnu sigurnost.<ref>{{Citiranje weba|title=State Agency for National Security Official Website|url=http://www.dans.bg/|access-date=20 December 2011|publisher=State Agency for National Security}}</ref> === Upravna podjela === Bugarska je administrativno [[Unitarizam|unitarna država]].<ref>{{Citiranje weba|title=Local Structures in Bulgaria|url=http://www.ccre.org/en/membres/Bulgarie.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120604090547/http://www.ccre.org/en/membres/Bulgarie.htm|archive-date=4 June 2012|access-date=11 April 2012|publisher=Council of European Municipalities and Regions}}</ref> Od [[1880-ih]] broj jedinica teritorijalne uprave kretao se od sedam do 26.<ref>{{Citiranje weba|script-title=bg:Историческо развитие на административно–териториалното устройство на Република България|trans-title=Historical development of the administrative and territorial division of the Republic of Bulgaria|url=http://www.mrrb.government.bg/index.php?controller=articles&id=4216|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140202100126/http://www.mrrb.government.bg/index.php?controller=articles&id=4216|archive-date=2 February 2014|access-date=28 July 2018|publisher=Ministry of Regional Development|language=bg}}</ref> Između 1987. i 1999. administrativnu strukturu činilo je devet pokrajina (''[[oblast|oblasti]]''). Paralelno s decentralizacijom gospodarskog sustava usvojen je novi administrativni ustroj,<ref>{{Citiranje weba|title=Областите в България. Портрети|trans-title=The oblasts in Bulgaria. Portraits|url=http://www.mrrb.government.bg/index.php?lang=bg&do=atums&type=71&id=13|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120619040835/http://www.mrrb.government.bg/index.php?lang=bg&do=atums&type=71&id=13|archive-date=19 June 2012|access-date=28 July 2018|publisher=Ministry of Regional Development}}</ref> kojeg čini 27 pokrajina, te pokrajina glavnog grada ([[Sofija]] grad). Sva su područja dobila imena po svojim glavnim gradovima. Pokrajine su podijeljene na 265 općina kojima upravljaju gradonačelnici koji se biraju na četverogodišnji mandat, te neposredno izabrana općinska vijeća. Bugarska je visoko [[Centralizacija|centralizirana]] država u gdje vlada izravno imenuje regionalne guvernere i sve pokrajine i općine uvelike financijski ovise o njoj.{{Sfn|Library of Congress|2006}} {| style="margin:auto;" cellpadding="10" |- | [[File:Bulgaria Aministrative Provinces numbered.png|300px|right]] |style="font-size:90%;font-weight:bold;"|{{col-begin|width=auto}} {{col-break|gap=2em}} {{ordered list|start=1|[[Oblast Blagoevgrad|Blagoevgrad]]|[[Oblast Burgas|Burgas]]|[[Oblast Dobrič|Dobrič]]|[[Oblast Gabrovo|Gabrovo]]|[[Oblast Haskovo|Haskovo]]|[[Oblast Krdžali|Krdžali]]|[[Oblast Ćustendil|Ćustendil]]|[[Oblast Loveč|Loveč]]|[[Oblast Montana|Montana]]}} {{col-break|gap=2em}} {{ordered list|start=10|[[Oblast Pazardžik|Pazardžik]]|[[Oblast Pernik|Pernik]]|[[Oblast Pleven|Pleven]]|[[Oblast Plovdiv|Plovdiv]]|[[Oblast Razgrad|Razgrad]]|[[Oblast Ruse|Ruse]]|[[Oblast Šumen|Šumen]]|[[Oblast Silistra|Silistra]]|[[Oblast Sliven|Sliven]]}} {{col-break|gap=2em}} {{ordered list|start=19|[[Oblast Smoljan|Smoljan]]|[[Sofijska oblast]]|[[Oblast Stara Zagora|Stara Zagora]]|[[Oblast Trgovište|Trgovište]]|[[Oblast Varna|Varna]]|[[Oblast Veliko Trnovo|Veliko Trnovo]]|[[Oblast Vidin|Vidin]]|[[Oblast Vraca|Vraca]]|[[Oblast Jambol|Jambol]]}} {{col-end}} |} === Vanjski poslovi i obrana === Bugarska je postala članicom [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] 1955. godine, a od 1966. tri puta bila je nestalna članica [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti]], posljednji put od 2002. do 2003.<ref>{{Citiranje weba|title=The United Nations Security Council|url=http://www.thegreenpapers.com/ww/UNSecurityCouncil.phtml|access-date=4 December 2011|publisher=The Green Papers Worldwide}}</ref> Također je bila među državama osnivačima [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|Organizacije za europsku sigurnost i suradnju]] (OESS) 1975. Euroatlantske integracije bile su prioritet vlasti još od pada komunizma, iako je komunističko vodstvo također imalo težnje napuštanja [[Varšavski ugovor|Varšavskog pakta]] i pridruživanja [[europske zajednice|Europskim zajednicama]] već 1987.<ref>{{Citiranje weba|date=15 August 2008|script-title=bg:Бай Тошовият блян – България в ЕС през '87|trans-title=Todor Zhivkov's dream – Bulgaria in the EC in '87|url=http://www.dnes.bg/obshtestvo/2008/08/15/bai-toshoviiat-blian-bylgariia-v-es-prez-039-87.55776|access-date=20 December 2011|publisher=Dnes.bg|language=bg}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=3 September 2008|script-title=bg:"Дойче веле": Тодор Живков искал България да стане член на ЕС|language=bg|trans-title="Deutsche Welle": Todor Zhivkov wanted Bulgaria to join the EC|work=Vesti|url=https://www.vesti.bg/novini/prez-1988-g.-komunisticheskiiat-lider-veche-iskal-ne-prosto-reforma-na-socializma-a-smiana-na-sistemata-1230064|access-date=28 July 2018}}</ref> Bugarska je potpisala Ugovor o pristupanju Europskoj uniji 25. travnja 2005.,<ref name="ec">{{Citiranje weba|date=25 April 2005|title=European Commission Enlargement Archives: Treaty of Accession of Bulgaria and Romania|url=http://ec.europa.eu/enlargement/archives/enlargement_process/future_prospects/negotiations/eu10_bulgaria_romania/treaty_2005_en.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110219145342/http://ec.europa.eu/enlargement/archives/enlargement_process/future_prospects/negotiations/eu10_bulgaria_romania/treaty_2005_en.htm|archive-date=19 February 2011|access-date=20 December 2011|publisher=European Commission}}</ref> a postala je punopravnom članicom Europske unije 1. siječnja 2007.<ref name="Ind2">{{Citiranje novina|last=Castle|first=Steven|date=29 December 2006|title=The Big Question: With Romania and Bulgaria joining the EU, how much bigger can it get?|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/the-big-question-with-romania-and-bulgaria-joining-the-eu-how-much-bigger-can-it-get-430061.html|access-date=14 September 2018}}</ref> Osim toga, potpisala je tripartitnu gospodarsku i diplomatsku suradnju s Rumunjskom i Grčkom,<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – relations|url=http://www2.mfa.gr/www.mfa.gr/en-US/Policy/Geographic+Regions/South-Eastern+Europe/Balkans/Bilateral+Relations/Bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120205023232/http://www2.mfa.gr/www.mfa.gr/en-US/Policy/Geographic+Regions/South-Eastern+Europe/Balkans/Bilateral+Relations/Bulgaria/|archive-date=5 February 2012|access-date=31 March 2012|publisher=Ministry of Foreign Affairs of Greece}}</ref> njeguje dobre veze s Kinom<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Bilateral Relations|url=http://www.fmprc.gov.cn/eng/wjb/zzjg/xos/gjlb/3150/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130726144918/http://www.fmprc.gov.cn/eng/wjb/zzjg/xos/gjlb/3150/|archive-date=26 July 2013|access-date=28 July 2018|publisher=Ministry of Foreign Affairs of the PRC}}</ref> i [[Vijetnam|Vijetnamom]]<ref>{{Citiranje weba|date=28 October 2010|title=Vietnam Thanks Bulgaria for University Graduates|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=121248|access-date=31 March 2012|publisher=[[Novinite]]}}</ref> te ima povijesno dobre odnose s [[Rusija|Rusijom]].<ref>{{Citiranje weba|date=22 October 2014|title=Russia's borders: old ties pull Bulgaria in two directions|url=https://theconversation.com/russias-borders-old-ties-pull-bulgaria-in-two-directions-33288|access-date=13 January 2022|website=[[The Conversation (website)|The Conversation]]|quote=Modern relations between Bulgaria and Russia began about two centuries ago...}}</ref> [[Datoteka:BAF_MiG-29s_in_flight_Garchev.png|alt=Bulgarian MiG-29 fighters in flight|lijevo|mini|Mlazni lovci [[MiG-29]] bugarskog ratnog zrakoplovstva.]] Bugarska je tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]] rasporedila značajan broj civilnih i vojnih savjetnika u zemljama sovjetskim saveznicima poput [[Nikaragvanska revolucija|Nikaragve]] {{Sfn|Arms Sales}} i [[Velika Socijalistička Narodna Libijska Arapska Džamahirija|Libije]].{{Sfn|Foreign Affairs in the 1960s and 1970s}} Prvo raspoređivanje stranih trupa na bugarskom tlu od Drugog svjetskog rata dogodilo se 2001. godine, kada je zemlja ugostila šest zrakoplova [[KC-135 Stratotanker]] i 200 osoba za podršku ratnim naporima u Afganistanu.<ref name="CENTCOM2">{{Citiranje weba|date=December 2011|title=Bulgaria Factbook|url=http://www.centcom.mil/bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/|archive-date=18 October 2011|access-date=4 October 2018|publisher=United States Central Command}}</ref> Međunarodni vojni odnosi dodatno su prošireni pristupanjem [[NATO|NATO-]]<nowiki/>u u ožujku 2004.<ref name="nato2">{{Citiranje weba|date=29 March 2004|title=NATO Update: Seven new members join NATO|url=http://www.nato.int/docu/update/2004/03-march/e0329a.htm|access-date=20 December 2011|publisher=NATO}}</ref> i Američko-bugarskim sporazumom o obrambenoj suradnji potpisanim u travnju 2006. Zračne baze [[Zračna baza Bezmer|Bezmer]] i [[Zračna baza Graf Ignatievo|Graf Ignatievo]], te vojni poligon Novo Selo i logističko središte u Ajtosu kasnije su postali objekti za vojnu obuku koje su zajednički koristile američke i bugarske vojske.<ref name="State">{{Citiranje weba|title=Bulgaria Factbook|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/3236.htm|access-date=4 December 2011|publisher=Bureau of European and Eurasian Affairs, U.S. Department of State}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=28 April 2006|title=US, Bulgaria sign defence co-operation agreement|url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2006/04/28/feature-01|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110125201923/http://setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2006/04/28/feature-01|archive-date=25 January 2011|access-date=20 December 2011|publisher=[[Southeast European Times]]}}</ref> Unatoč svojoj aktivnoj međunarodnoj obrambenoj suradnji, Bugarska se ubraja među najmiroljubivije zemlje na svijetu, držeći se na 6. mjestu zajedno s Islandom u pogledu domaćih i međunarodnih sukoba, te na 26. mjestu na [[Globalni indeks mira|Globalnom indeksu mira]].<ref name="GPI2">{{Citiranje weba|title=Global Peace Index 2019|url=http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190827155045/http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|archive-date=27 August 2019|access-date=16 December 2019|publisher=[[Institute for Economics and Peace]]|pages=8, 41, 96}}</ref> Obrana teritorija u ingerenciji je potpuno dobrovoljnih [[bugarske oružane snage|bugarskih oružanih snaga]], koje čine kopnene snage, mornarica i [[Bugarsko ratno zrakoplovstvo|zračne snage]]. Kopnene snage sastoje se od dvije [[Mehanizirano pješaštvo|mehanizirane]] [[Brigada|brigade]] i osam samostalnih [[pukovnija]] i [[Bojna|bataljuna]] ; zračne snage upravljaju sa 106 zrakoplova i sustavima [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] u šest zračnih baza, a mornarica uključuje raznie brodove, helikoptere i obalno obrambene oružje.<ref name="AF plan">{{Citiranje weba|date=2010|title=Armed Forces Development Plan|url=http://www.mod.bg/en/doc/misc/20110207_AFDP_ENG.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120628195116/http://www.mod.bg/en/doc/misc/20110207_AFDP_ENG.pdf|archive-date=28 June 2012|access-date=31 March 2012|publisher=Ministry of Defence of Bulgaria}}</ref> Aktivne postrojbe smanjile su se sa 152 000 1988. godine{{Sfn|Military Personnel}} na 31 300 2017., ali dopunjene su s 3 000 rezervista i 16 000 pripadnika [[Paravojna postrojba|paravojnih]] postrojbi.<ref>{{Citiranje knjige|title=The Military Balance 2017|publisher=[[Routledge]]|year=2017|isbn=978-1857439007|editor-last=Hackett|editor-first=James|page=96}}</ref> Vojni inventar uglavnom sčini sovjetsko naoružanje kao što su [[MiG-29|zrakoplovi MiG-29]] i [[Suhoj Su-25]],<ref>{{Citiranje weba|last=Palowski|first=Jakub|date=6 October 2015|title=Bulgaria Will Modernize Its Army. "Fighters, infantry fighting vehicles"|url=https://www.defence24.com/bulgaria-will-modernize-its-army-fighters-infantry-fighting-vehicles|access-date=21 July 2018|publisher=Defence24}}</ref> sustavi protuzračne obrane [[S-300|S-300PT]]<ref>{{Citiranje weba|date=6 August 2015|title=S-300 Surface-to-air Missile System|url=http://aviationweek.com/site-files/aviationweek.com/files/uploads/2015/07/asd_08_06_2015_dossier.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190808002052/https://aviationweek.com/site-files/aviationweek.com/files/uploads/2015/07/asd_08_06_2015_dossier.pdf|archive-date=8 August 2019|access-date=21 July 2018|publisher=Aerospace Daily & Defense Report}}</ref> i [[Balistički projektil|balistički projektili]] kratkog dometa [[SS-21]].<ref>{{cite magazine|last=Roblin|first=Sebastien|date=12 September 2016|title=SS-21 Scarab: Russia's Forgotten (But Deadly) Ballistic Missile|magazine=The National Interest|url=https://nationalinterest.org/blog/ss-21-scarab-russias-forgotten-deadly-ballistic-missile-17679?page=0%2C1|access-date=21 July 2018}}</ref> == Gospodarstvo == {{glavni|Gospodarstvo Bugarske}}[[Datoteka:GDP per capita of development of Bulgaria.svg|mini|Povijesni razvoj BDP-a po glavi stanovnika.]] [[Datoteka:Economic_Growth_in_Bulgaria.gif|alt=Graph showing GDP and unemployment|mini|Statistika gospodarskog rasta (zelena) i nezaposlenosti (plava) od 2001.]] Bugarska je zemlja s otvorenim [[tržišno gospodarstvo|tržišnim gospodarstvom]] i [[Zemlje u razvoju|višim srednjim dohotkom]] u kojem privatni sektor čini više od 70% [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]].<ref>{{Citiranje weba|year=2018|title=World Bank Country and Lending Groups|url=https://datahelpdesk.worldbank.org/knowledgebase/articles/906519|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180111190936/https://datahelpdesk.worldbank.org/knowledgebase/articles/906519|archive-date=11 January 2018|access-date=28 July 2018|publisher=The World Bank Group}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2002|title=Bulgaria Overview|url=http://www.usaid.gov/pubs/cbj2002/ee/bg/|archive-url=https://web.archive.org/web/20110710020431/http://www.usaid.gov/pubs/cbj2002/ee/bg/|archive-date=10 July 2011|access-date=2 November 2011|publisher=[[USAID]]}}</ref> Od poljoprivredne zemlje s pretežno ruralnim stanovništvom 1948. godine, do 1980-ih Bugarska se transformirala u industrijsko gospodarstvo, sa znanstvenim i tehnološkim istraživanjem pri vrhu prioriteta svojih proračunskih rashoda.<ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/Late-communist-rule |title=Bulgaria – Late Communist rule |encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=28 July 2018|quote=Bulgaria gave the highest priority to scientific and technological advancement and the development of trade skills appropriate to an industrial state. In 1948 approximately 80 percent of the population drew their living from the soil, but by 1988 less than one-fifth of the labour force was engaged in agriculture, with the rest concentrated in industry and the service sector.}}</ref> Gubitak tržišta [[Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć|SEV]]-a 1990. i kasnija " [[Šok terapija (ekonomija)|šok terapija]] " [[Plansko gospodarstvo|planskog sustava]] uzrokovali su nagli pad industrijske i poljoprivredne proizvodnje, nakon čega je u konačnici uslijedio ekonomski kolaps 1997.<ref name="Economies">{{Citiranje weba|date=January 2007|title=The economies of Bulgaria and Romania|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/een/005/article_4326_en.htm|access-date=20 December 2011|publisher=[[European Commission]]}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|url=https://read.oecd-ilibrary.org/economics/oecd-economic-surveys-bulgaria-1999_eco_surveys-bgr-1999-en#page24|title=OECD Economic Surveys: Bulgaria|publisher=[[OECD]]|year=1999|isbn=9789264167735|page=24|quote=The previous 1997 Economic Survey of Bulgaria documented how a combination of difficult initial conditions, delays in structural reforms,&nbsp;... culminated in the economic crisis of 1996–97.|access-date=4 October 2018}}</ref> Gospodarstvo se uglavnom oporavilo tijekom razdoblja brzog rasta nekoliko godina kasnije,<ref name="Economies" /> ali prosječna plaća od 1036 leva (oko 530 [[Euro|EUR]]) mjesečno ostaje najniža u EU.<ref>{{Citiranje weba|script-title=bg:Средната работна заплата расте до 1036 лв.|trans-title=Average monthly wages wage increased to 1,036 lv|url=https://btvnovinite.bg/bulgaria/ikonomika/srednata-rabotna-zaplata-raste-do-1036lv.html|access-date=15 May 2017|publisher=BTV|language=bg}}</ref> Više od petine radne snage radi za [[Minimalna plaća|minimalnu plaću]] od 1,14 eura po satu.<ref>{{Citiranje weba|date=20 December 2012|title=One out of six employees in the EU27 was a low-wage earner in 2010|url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-20122012-AP/EN/3-20122012-AP-EN.PDF|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121224023912/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-20122012-AP/EN/3-20122012-AP-EN.PDF|archive-date=24 December 2012|access-date=20 December 2012|publisher=Eurostat}}</ref> [[Uravnoteženi proračun]] postignut je 2003. godine, a zemlja je sljedeće godine počela ostvarivati [[proračunski suficit]].<ref name="OECD1">{{Citiranje časopisa|last=Hawkesworth|first=Ian|date=2009|title=Budgeting in Bulgaria|url=https://www.oecd.org/countries/bulgaria/46051594.pdf|journal=OECD Journal on Budgeting|issue=3/2009|page=137|access-date=6 August 2018}}</ref> Rashodi su iznosili 21,15 milijardi dolara, a prihodi 21,67 milijardi dolara u 2017.<ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Budget|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2056.html#bu|access-date=16 July 2018|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]|archive-date=6. srpnja 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180706234818/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2056.html#bu|url-status=dead}}</ref> Većina državnih izdataka za institucije namijenjena je sigurnosti. Ministarstvom obrane, unutarnjih poslova i pravosuđa dodjeljuje se najveći dio godišnjeg državnog proračuna, a najmanje onima nadležnima za okoliš, turizam i energetiku.<ref name="2018budget">{{Citiranje weba|last=Denizova|first=Vera|date=23 October 2017|script-title=bg:Бюджет 2018: Повече за заплати, здраве и пенсии|trans-title=2018 Budget: More for salaries, health and pensions|url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2017/10/23/3064620_bjudjet_2018_poveche_za_zaplati_zdrave_i_pensii/|access-date=16 July 2018|publisher=Kapital Daily|language=bg}}</ref> Porezi čine najveći dio državnih prihoda<ref name="2018budget" /> i iznose 30% BDP-a.<ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Taxes and other revenue|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2221.html#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180716223948/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2221.html#bu|archive-date=16 July 2018|access-date=16 July 2018|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Bugarska ima neke od najnižih stopa [[Porez na dobit|poreza na dobit]] za poduzeća u cijeloj Eeropskoj Uniji koji iznosi 10%.<ref>{{Citiranje weba|date=15 March 2016|title=These are the 29 countries with the world's lowest levels of tax|url=http://uk.businessinsider.com/wef-countries-with-the-lowest-levels-of-tax-on-earth-2016-3/#29-bulgaria-27--corporate-taxes-in-bulgaria-are-just-10-the-same-as-the-maximum-possible-income-tax-charged-to-individuals-in-the-country-that-numbers-is-one-of-the-five-lowest-in-europe-1|access-date=16 July 2018|website=Business Insider}}</ref> Porezni sustav je dvostupanjski. [[Porez na dodanu vrijednost]], [[trošarine]], porez na dobit poduzeća i osobni dohodak nacionalni su porezi, dok porez na nekretnine, nasljedstvo i vozila naplaćuju lokalne vlasti.<ref>{{Citiranje weba|title=Structure of Bulgarian Tax System|url=http://www.minfin.bg/en/774|access-date=16 July 2018|publisher=Ministry of Finance of Bulgaria}}</ref> Snažni gospodarski rezultati u ranim 2000-ima smanjili su [[državni dug]] sa 79,6% u 1998. na 14,1% u 2008.<ref name="OECD1" /> Od tada se povećao na 28,7% BDP-a do 2016., ali je i dalje treći najniži u EU.<ref>{{Citiranje weba|title=General government gross debt – annual data|url=http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7826125/2-23012017-AP-EN.pdf|access-date=12 March 2017|publisher=Eurostat}}</ref> Plansko područje [[jugozapaden|"Jugozapaden"]] ([[Hrvatski jezik|hrv.]] "Jugozapad") najrazvijenija je regija s bruto domaćim proizvodom po stanovniku ([[Paritet kupovne moći|PPP]]) od 29 816 USD u 2018.<ref>{{Citiranje weba|title=Regional gross domestic product (PPS per inhabitant), by NUTS 2 regions|url=http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=tgs00005&plugin=1|access-date=12 March 2017|publisher=Eurostat}}</ref> Područje obuhvaća glavni grad i okolnu [[Sofijska oblast|Sofijsku pokrajinu]], koja sama stvara 42% nacionalnog bruto domaćeg proizvoda unatoč tome što u njoj živi samo 22% stanovništva.<ref>{{Citiranje weba|script-title=bg:БВП – регионално ниво|trans-title=GDP – regional level|url=http://www.nsi.bg/bg/content/2215/бвп-регионално-ниво|access-date=22 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg}}</ref>{{Sfn|NSI Census data|2017}} Nacionalni [[Bruto domaći proizvod|BDP]] po stanovniku i troškovi života u 2019. iznosili su 53 odnosno 52,8 % prosjeka EU (100 %).<ref>{{Citiranje weba|title=GDP per capita in PPS|url=http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00114|access-date=19 June 2020|website=ec.europa.eu/eurostat|publisher=Eurostat}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Comparative price levels|url=http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00120|access-date=19 June 2020|website=ec.europa.eu/eurostat|publisher=Eurostat}}</ref> Nacionalni BDP procijenjen je na 143,1 milijardi USD u 2016., s vrijednošću od 20 116 dolara po stanovniku.<ref name="imf2">{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2016/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=53&pr.y=5&sy=2011&ey=2016&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=918&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=|access-date=12 March 2017|publisher=International Monetary Fund}}</ref> Statistika gospodarskog rasta uzima u obzir i nezakonite transakcije iz neformalne ekonomije, koja je kao postotak gospodarske aktivnosti najveća u EU-u.<ref>{{Citiranje weba|date=9 September 2014|title=EU: Countries to Begin Counting Drugs, Prostitution in Economic Growth|url=https://www.occrp.org/en/27-ccwatch/cc-watch-briefs/2616-eu-countries-to-begin-counting-drugs-prostitution-in-economic-growth|access-date=16 July 2018|publisher=Organized Crime and Corruption Reporting Project}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2012|title=Shadow Economy|url=http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/themes/06_shadow_economy.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121114234654/http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/themes/06_shadow_economy.pdf|archive-date=14 November 2012|access-date=20 December 2012|publisher=Eurostat}}</ref> [[Bugarska narodna banka]] izdaje nacionalnu valutu [[Bugarski lev|lev]], koja je vezana za euro po tečaju od 1,95583 leva za euro.<ref>{{Citiranje weba|script-title=bg:Курсове на българския лев към еврото и към валутите на държавите, приели еврото|trans-title=Exchange rates of the lev to the euro and Eurozone currencies replaced by the euro|url=http://www.bnb.bg/Statistics/StExternalSector/StExchangeRates/StERFixed/index.htm|access-date=16 October 2018|publisher=Bulgarian National Bank|language=bg}}</ref> Nakon nekoliko uzastopnih godina visokog rasta, posljedice [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|financijske krize 2007. – 2008.]] rezultirale su smanjenjem BDP-a od 3,6% u 2009. i povećanjem nezaposlenosti.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria: GDP growth (annual %)|url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.MKTP.KD.ZG?locations=BG|access-date=28 July 2018|publisher=The World Bank}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2018|title=Bulgaria: Unemployment, total (% of total labor force) (modeled ILO estimate)|url=https://data.worldbank.org/indicator/SL.UEM.TOTL.ZS?end=2017&locations=BG&start=1991&view=chart|access-date=28 July 2018|publisher=The World Bank}}</ref> Pozitivan rast obnovljen je 2010., ali je međukompanijski dug premašio 59 milijardi USD, što znači da je 60% svih bugarskih poduzeća bilo međusobno zaduženo.<ref>{{Citiranje weba|last=Harizanova|first=Tanya|date=17 June 2010|title=Inter-company debt – one of Bulgarian economy's serious problems|url=http://bnr.bg/sites/en/Economy/Pages/1706compandebts.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121101112308/http://bnr.bg/sites/en/Economy/Pages/1706compandebts.aspx|archive-date=1 November 2012|access-date=10 July 2012|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref> Do 2012. dug je porastao na 97 milijardi USD, odnosno 227% BDP-a.<ref>{{Citiranje weba|date=14 January 2013|script-title=bg:Бизнесът очерта уникална диспропорция в България|trans-title=Business points to a major disproportion in Bulgaria|url=https://dnes.dir.bg/ikonomika/firmi-bozhidar-danev-balgarskata-stopanska-kamara-zadalzhenia-12811577|access-date=28 July 2018|publisher=Dir.bg|language=bg}}</ref> Vlada je provela stroge mjere štednje uz podršku [[MMF|MMF-a]] i [[Europska unija|EU-a]] na neke pozitivne fiskalne rezultate, ali prema mišljenju [[Međunarodna konfederacija sindikata|Međunarodne konfederacije sindikata]], socijalne posljedice tih mjera, poput povećane [[Ekonomska nejednakost|nejednakosti dohotka]] i ubrzanog iseljavanja bile su "katastrofalne".<ref>{{Citiranje weba|date=10 October 2012|title=ITUC Frontlines Report 2012: Section on Bulgaria|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=144010|access-date=10 October 2012|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Izlijevanje javnih sredstava obiteljima i rodbini političara iz vladajućih stranaka rezultiralo je fiskalnim gubicima i gubicima na socijalnom planu za društvo.<ref>{{Citiranje weba|date=21 July 2010|title=Bulgaria, Romania Rapped for Public Procurement Fraud|url=https://www.novinite.com/articles/118351/Bulgaria%2C+Romania+Rapped+for+Public+Procurement+Fraud|access-date=16 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Center for the Study of Democracy|url={{Google books|EgHHCbYKZXoC|page=44|plainurl=yes}}|title=Anti-corruption Reforms in Bulgaria: Key Results and Risks|publisher=Center for the Study of Democracy|year=2007|isbn=9789544771461|page=44}}</ref> Bugarska se nalazi na 71. mjestu u [[Indeks percepcije korupcije|Indeksu percepcije korupcije]]<ref>{{Citiranje weba|year=2017|title=Corruption Perceptions Index: Transparency International|url=https://www.transparency.org/news/feature/corruption_perceptions_index_2017|access-date=16 July 2018|publisher=[[Transparency International]]}}</ref> i ima najgoru razinu [[Korupcija|korupcije]] u Europskoj uniji, što je fenomen koji je i dalje izvorom dubokog nezadovoljstva javnosti.<ref name="cloud">{{Citiranje novina|last=Rankin|first=Jennifer|date=28 December 2017|title=Cloud of corruption hangs over Bulgaria as it takes up EU presidency|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2017/dec/28/bulgaria-corruption-eu-presidency-far-right-minority-parties-concerns|access-date=9 July 2018}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=12 December 2014|title=Bulgarian corruption at 15-year high|work=The Telegraph|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/bulgaria/11290458/Bulgarian-corruption-at-15-year-high.html|url-status=live|url-access=subscription|access-date=9 July 2018|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220110/https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/bulgaria/11290458/Bulgarian-corruption-at-15-year-high.html|archive-date=10 January 2022}}</ref> Uz organizirani kriminal, korupcija je imala za posljedicu odbijanje zahtjeva zemlje za ulazak u [[schengenski prostor]] i povlačenje stranih ulaganja.<ref>{{Citiranje novina|date=24 March 2018|title=Bulgarian border officers suspended over airport security lapse|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-security/bulgarian-border-officers-suspended-over-airport-security-lapse-idUSKBN1H00L2|access-date=9 July 2018}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Macdonald|first=Alastair|date=11 January 2018|title=Bulgaria savors EU embrace despite critics|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-eu-bulgaria/bulgaria-savors-eu-embrace-despite-critics-idUSKBN1F02V8|access-date=9 July 2018}}</ref><ref name="reuters_USKBN1F61EQ">{{Citiranje novina|last=Krasimirov|first=Angel|date=17 January 2018|title=Bulgaria's government faces no-confidence vote over corruption|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-government/bulgarias-government-faces-no-confidence-vote-over-corruption-idUSKBN1F61EQ|access-date=9 July 2018}}</ref> Vladini dužnosnici navodno se nekažnjeno bave pronevjerom, trgovinom utjecajem, kršenjem pravila javne nabave i podmićivanjem.<ref name="SG12">{{Citiranje weba|date=21 April 2018|title=US State Dept criticises Bulgaria on prisons, judiciary, corruption, people-trafficking and violence against minorities|url=https://sofiaglobe.com/2018/04/21/us-state-dept-criticises-bulgaria-on-prisons-judiciary-corruption-people-trafficking-and-violence-against-minorities/|access-date=9 July 2018|publisher=The Sofia Globe}}</ref> Posebno je državna nabava kritično područje u pogledu rizika od korupcije. Procjenjuje se da se svake godine na javne natječaje potroši oko 10 milijardi leva (5,99 milijardi dolara) državnog proračuna i [[Strukturni fondovi i Kohezijski fond|europskih kohezijskih]] fondova,<ref>{{Citiranje novina|date=21 February 2016|script-title=bg:10 млрд. лв. годишно се харчат с обществени поръчки|language=bg|trans-title=10 bln. leva are spent on public procurement every year|work=24 Chasa|url=https://www.24chasa.bg/novini/article/5316312|access-date=30 July 2018}}</ref> a samo u 2017. godini potrošeno je gotovo 14 milijardi (8,38 milijardi USD) na javne ugovore.<ref>{{Citiranje weba|last=Stanchev|first=Ivaylo|date=29 December 2017|script-title=bg:Рекорд при обществените поръчки: открити са търгове за почти 14 млрд. лв.|trans-title=A record in public procurement: tenders worth nearly 14 billion lv unveiled|url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2017/12/29/3104548_rekord_pri_obshtestvenite_poruchki_otkriti_sa_turgove/|access-date=16 July 2018|publisher=Kapital Daily|language=bg}}</ref> Velik dio tih ugovora dodjeljuje se nekolicini politički povezanih<ref>{{Citiranje časopisa|last=Stefanov|first=Ruslan|date=2015|title=The Bulgarian Public Procurement Market: Corruption Risks and Dynamics in the Construction Sector|url=http://www.romaniacurata.ro/wp-content/uploads/2017/12/ACRVolume3_Ch3_Bulgaria.pdf|journal=Government Favouritism in Europe: The Anticorruption Report 3|issue=3/2015|page=35|doi=10.2307/j.ctvdf0g12.6|access-date=6 August 2018}}</ref> tvrtki usred raširenih nepravilnosti, kršenja procedura i prilagođenih kriterija dodjele.<ref>{{Citiranje weba|date=2015|title=Public procurement in Bulgaria|url=http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/policy/how/improving-investment/public-procurement/study/country_profile/bg.pdf|access-date=16 July 2018|publisher=European Commission}}</ref> Unatoč opetovanim kritikama [[Europska komisija|Europske komisije]],<ref name="reuters_USKBN1F61EQ" /> institucije EU suzdržavaju se od poduzimanja mjera protiv Bugarske jer ista daje podršku Bruxellesu u brojnim pitanjima, za razliku od [[Poljska|Poljske]] ili [[Mađarska|Mađarske]].<ref name="cloud" /> === Gospodarska struktura i proizvodni sektori === [[Datoteka:Bulgaria_2016_export_treemap.svg|alt=Economic complexity chart showing the various kinds of Bulgarian exports|mini|Struktura bugarskog izvoza u 2016.]] Radna snaga u Bugarskoj broji 3,36&nbsp;milijuna ljudi,<ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Labor force|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/218.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200307175501/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/218.html#BU|archive-date=7 March 2020|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> od kojih je 6,8% zaposleno u poljoprivredi, 26,6% u industriji i 66,6% u uslužnom sektoru.<ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Labor force by occupation|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/219.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190420181021/https://www.cia.gov/Library/publications/the-world-factbook/fields/219.html#BU|archive-date=20 April 2019|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Rudarenje metala i minerala, proizvodnja [[Kemijska industrija|kemikalija]], izrada strojeva, proizvodnja čelika, biotehnologija, proizvodnja duhana, prerada hrane i [[Rafinerija nafte|rafiniranje nafte]] jesu glavne industrijske djelatnosti.<ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/Economy#ref42702 |title=Bulgaria – Manufacturing |encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=28 July 2018}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Industries|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/216.html#BU|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]|archive-date=18. prosinca 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20201218182242/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/216.html#BU|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=31 August 2011|title=Bulgaria: Selling off steel|url=https://oxfordbusinessgroup.com/news/bulgaria-selling-steel|access-date=28 July 2018|publisher=Oxford Business Group}}</ref> Samo rudarstvo zapošljava 24 000 ljudi i stvara oko 5% BDP-a zemlje, a broj zaposlenih u svim djelatnostima povezanim s rudarstvom je 120 000.<ref>{{Citiranje weba|date=29 August 2015|title=Mining Industry Accounts for 5% of Bulgaria's GDP – Energy Minister|url=https://www.novinite.com/articles/170584/Mining+Industry+Accounts+for+5+of+Bulgaria's+GDP+–+Energy+Minister|access-date=20 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref name="Ore exports">{{Citiranje novina|date=18 August 2011|title=Bulgaria's ore exports rise 10% in H1 2011 – industry group|work=The Sofia Echo|url=http://thesofiaecho.com/2011/08/18/1141389_bulgarias-ore-exports-rise-10per-cent-in-h1-2011-industry-group|url-status=dead|access-date=20 December 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120316132149/http://thesofiaecho.com/2011/08/18/1141389_bulgarias-ore-exports-rise-10per-cent-in-h1-2011-industry-group|archive-date=16 March 2012}}</ref> Bugarska je peti najveći proizvođač ugljena u Europi.<ref name="Ore exports" /><ref>{{Citiranje weba|title=Total Primary Coal Production (Thousand Short Tons)|url=https://www.eia.gov/beta/international/data/browser/#/?pa=0000000000000000000000000000000000000000000000000000g&c=1438j008006gg6168g80a4k000e8ag00gg0004gc00ho00go&ct=0&tl_id=1-A&vs=INTL.7-1-ALB-TST.A&ord=CR&cy=2015&vo=0&v=H&start=2014&end=2016|access-date=28 July 2018|publisher=U.S. Energy Information Administration}}</ref> Lokalna nalazišta ugljena, željeza, bakra i olova vitalna su za proizvodni i energetski sektor.{{Sfn|Resource Base}} Glavna odredišta bugarskog izvoza izvan EU su Turska, Kina i Sjedinjene Američke Države, dok su Rusija i Turska daleko najveći uvozni partneri. Većina izvoza čine industrijska dobra, strojevi, kemikalije, gorivo i hrana.<ref>{{Citiranje weba|date=November 2019|title=Trade In Goods of Bulgaria With Third Countries In the Period January – October 2019 (Preliminary Data)|url=https://www.nsi.bg/sites/default/files/files/pressreleases/FTS_Extrastat_2019-10_en_HDT5DBO.pdf|access-date=15 December 2019|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|pages=7, 8}}</ref> Dvije trećine izvoza hrane i poljoprivrednih proizvoda ide u zemlje [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-]] a.<ref>{{Citiranje weba|date=2007|title=Agricultural Policies in non-OECD countries: Monitoring and Evaluation|url=http://www.oecd.org/agriculture/agricultural-policies/40354124.pdf|access-date=28 July 2018|publisher=[[OECD]]}}</ref> Iako je proizvodnja žitarica i povrća pala za 40% od 1990. do 2008.,<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Natural conditions, farming traditions and agricultural structures|url=http://www.fao.org/regional/seur/Review/Bulgaria.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20080328063300/http://www.fao.org/regional/seur/Review/Bulgaria.htm|archive-date=28 March 2008|access-date=2 November 2011|publisher=Food and Agriculture Organization}}</ref> proizvodnja žitarica se od tada povećala, a sezona 2016. – 2017. bilježi najveću proizvodnju žitarica u desetljeću.<ref name="UNdata">{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Economic Summary, UNData, United Nations|url=http://data.un.org/en/iso/bg.html|access-date=20 December 2011|publisher=United Nations}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=4 August 2017|title=Experts: Bumper Year for Wheat Producers in Dobrich Region|url=http://www.bta.bg/en/c/DF/id/1628901|access-date=20 July 2018|publisher=Bulgarian Telegraph Agency}}</ref> Glavne poljoprivredne kulture su [[kukuruz]], [[Ječam ozimac|ječam]], [[Obična zob|zob]] i [[riža]]. Kvalitetan orijentalni duhan značajna je industrijska kultura.<ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/Economy#ref42701 |title=Bulgaria – Agriculture|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=28 July 2018}}</ref> Bugarska je također najveći svjetski proizvođač ulja [[Lavandino ulje|lavande]] i [[Ružino ulje|ruže]], koji se značajno koriste u proizvodnji mirisa i kozmetici.<ref name="CENTCOM3">{{Citiranje weba|date=December 2011|title=Bulgaria Factbook|url=http://www.centcom.mil/bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/|archive-date=18 October 2011|access-date=4 October 2018|publisher=United States Central Command}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Ivanova|first=Miglena|date=31 May 2017|title=Bulgarian rose oil keeps its top place on world market|url=http://bnr.bg/en/post/100837137/bulgarian-rose-oil-keeps-its-top-place-on-world-market|access-date=20 July 2018|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=30 November 2017|title=Bulgaria is Again the World's First Producer of Lavender Oil|url=https://www.novinite.com/articles/185754/Bulgaria+is+Again+the+World%27s+First+Producer+of+Lavender+Oil|access-date=20 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=16 July 2014|title=Bulgaria tops lavender oil production, outpacing France|url=http://www.foxnews.com/world/2014/07/16/bulgaria-tops-lavender-oil-production-outpacing-france.html|access-date=12 September 2018|publisher=Fox News}}</ref> U sektoru usluga, turizam značajno pridonosi gospodarskom rastu. [[Sofija]], [[Plovdiv]], [[Veliko Trnovo]], obalna odmarališta [[Albena]], [[Zlatni pijesci]] i [[Sunčana obala]] te zimska odmarališta [[Bansko]], [[Pamporovo]] i [[Borovec|Borovets]] neke su od lokacija koje turisti najviše posjećuju.<ref>{{Citiranje novina|date=20 April 2009|title=Europe (without the euro)|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/travel/2009/apr/20/europe-budget-travel-short-haul-cheap|access-date=20 December 2011}}</ref><ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/Economy#ref253978 |title=Bulgaria – Tourism|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=28 July 2018}}</ref> Većina posjetitelja su Rumunji, Turci, Grci i Nijemci.<ref>{{Citiranje weba|date=15 February 2019|script-title=bg:Посещения на чужденци в България по месеци и по страни|trans-title=Arrivals of foreigners in 2017 by month and country of origin|url=http://www.nsi.bg/bg/content/1969/%D0%BF%D0%BE%D1%81%D0%B5%D1%89%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D1%8F-%D0%BD%D0%B0-%D1%87%D1%83%D0%B6%D0%B4%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8-%D0%B2-%D0%B1%D1%8A%D0%BB%D0%B3%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%8F-%D0%BF%D0%BE-%D0%BC%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%86%D0%B8-%D0%B8-%D0%BF%D0%BE-%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8|access-date=15 December 2019|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg}}</ref> Turizam se dodatno potiče kroz sustav "[[100 turističkih mjesta Bugarske|100 turističkih odredišta]]".<ref>{{Citiranje weba|last=Markov|first=Alexander|date=3 October 2011|title=100 Tourist Sites of Bulgaria|url=https://www.bnr.bg/en/post/100103688/100-tourist-sites-of-bulgaria|access-date=15 December 2019|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref> === Znanost i tehnologija === Potrošnja na istraživanje i razvoj iznosi 0,78% BDP-a,{{Sfn|NSI Brochure|2018}} a najveći dio javnog financiranja istraživanja i razvoja ide [[Bugarska akademija znanosti|Bugarskoj akademiji znanosti]] (BAS).<ref name="EUpresidency">{{Citiranje weba|date=22 March 2018|title=EU Presidency Puts Lagging Bulgarian Science in the Spotlight|url=https://www.novinite.com/articles/188930/EU+Presidency+Puts+Lagging+Bulgarian+Science+in+the+Spotlight|access-date=14 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Privatna poduzeća čine više od 73% rashoda za istraživanje i razvoj i zapošljavala su 42% od 22 000 bugarskih istraživača u 2015.<ref name="R&D spending">{{Citiranje weba|date=31 October 2016|title=R&D Spending in Bulgaria Up in 2015, Mostly Driven by Businesses|url=https://www.novinite.com/articles/177126/R%26D+Spending+in+Bulgaria+Up+in+2015%2C+Mostly+Driven+by+Businesses|access-date=14 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Iste godine, Bugarska je zauzela 39. mjesto od 50 zemalja na [[Bloombergov indeks inovacija|Bloombergovom Indeksu inovacija]], s najvišim rezultatom u obrazovanju (24.), a najnižim u proizvodnji s dodanom vrijednošću (48.).<ref>{{Citiranje novina|title=The 2015 Bloomberg Innovation Index|work=Bloomberg.com|publisher=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/graphics/2015-innovative-countries/|access-date=14 July 2018}}</ref> Bugarska je rangirana na 35. mjesto u [[Indeks globalne inovacije|Globalnom indeksu inovacija]] 2021., u odnosu na 40. mjesto 2019.<ref>{{Citiranje weba|title=Global Innovation Index 2021|url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2021/|access-date=2022-03-05|website=[[World Intellectual Property Organization]]|publisher=[[United Nations]]|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Global Innovation Index 2019|url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2019/index.html|access-date=2021-09-02|website=www.wipo.int|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=RTD - Item|url=https://ec.europa.eu/newsroom/rtd/items/691898|access-date=2021-09-02|website=ec.europa.eu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2013-10-28|title=Global Innovation Index|url=https://knowledge.insead.edu/entrepreneurship-innovation/global-innovation-index-2930|access-date=2021-09-02|website=INSEAD Knowledge|language=en}}</ref> Kronično premalo vladino ulaganje u istraživanje od 1990. natjeralo je mnoge stručnjake u znanosti i inženjerstvu da napuste Bugarsku.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Shopov|first=V.|date=2007|title=The impact of the European scientific area on the 'Brain leaking' problem in the Balkan countries|journal=Nauka|issue=1/2007}}</ref> [[Datoteka:BulgariaSat-1_Mission_(35491530485).jpg|alt=A SpaceX Falcon 9 rocket launching BulgariaSat-1 in June 2017|mini|220px|Raketa nosač SpaceX lansira satelit BulgariaSat-1.]] Unatoč nedostatku financiranja, istraživanja u kemiji, [[Znanost o materijalima|znanosti o materijalima]] i [[Fizika|fizici]] i dalje su snažna.<ref name="EUpresidency2">{{Citiranje weba|date=22 March 2018|title=EU Presidency Puts Lagging Bulgarian Science in the Spotlight|url=https://www.novinite.com/articles/188930/EU+Presidency+Puts+Lagging+Bulgarian+Science+in+the+Spotlight|access-date=14 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Istraživanja Antarktika aktivno se provode kroz [[Bugarska antarktička baza sv. Klimenta Ohridskog|bazu Svetog Klimenta Ohridskog]] na [[Otok Livingston|otoku Livingston]] u [[Zapadna Antarktika|Zapadnoj Antarktici]].<ref>[https://data.aad.gov.au/aadc/gaz/scar/display_name.cfm?gaz_id=105044 St. Kliment Ohridski Base.]</ref><ref>Ivanov, Lyubomir (2015).</ref> Sektor [[Informatička tehnologija|informacijskih i komunikacijskih tehnologija]] (ICT) stvara tri posto ekonomske proizvodnje i zapošljava 40 000<ref>{{Citiranje novina|last=Hope|first=Kerin|date=17 October 2016|title=Bulgaria strives to become tech capital of the Balkans|work=The Financial Times|url=https://www.ft.com/content/f9a35122-44f4-11e6-9b66-0712b3873ae1|access-date=15 July 2018}}</ref> do 51 000 softverskih inženjera.<ref>{{Citiranje weba|date=12 March 2018|title=Bulgaria's ICT Sector Turnover Trebled over Last Seven Years – Deputy Economy Minister|url=http://www.bta.bg/en/c/DF/id/1762498|access-date=15 July 2018|publisher=Bulgarian Telegraph Agency}}</ref> Tijekom sovjetske ere Bugarska je bila poznata kao "komunistička [[silicijska dolina]]" zbog svoje ključne uloge u proizvodnji računalne tehnologije [[Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć|COMECON]]-a.<ref>{{Citiranje weba|last=McMullin|first=David|date=2 October 2003|title=The Great Bulgarian BrainDrain|url=https://www.delta.tudelft.nl/article/great-bulgarian-braindrain|access-date=15 July 2018|publisher=Delft Technical University}}</ref> Zajednički napor komunističke vlade da podučava računalne i informatičke vještine u školama također je neizravno učinio Bugarsku glavnim izvorom [[Računalni virus|računalnih virusa]] u 1980-im i 90-im godinama.<ref>{{Citiranje weba|last=Petrov|first=Victor|date=30 September 2021|title=Socialist Cyborgs|url=https://logicmag.io/kids/socialist-cyborgs/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210917195506/https://logicmag.io/kids/socialist-cyborgs/|archive-date=17 September 2021}}</ref> Država je regionalni lider u [[Superračunalo|računalstvu visokih performansi]] : upravlja ''Avitoholom'', najmoćnijim superračunalom u jugoistočnoj Europi, i ugostit će jedno od osam [[Petascale računalstvo|petascale]] [[Zajedničko poduzeće „EuroHPC”|EuroHPC]] superračunala.<ref>{{Citiranje weba|last=Zapryanov|first=Yoan|date=22 June 2018|script-title=bg:Малката изчислителна армия на България|trans-title=Bulgaria's small computing army|url=https://www.capital.bg/biznes/tehnologii_i_nauka/2018/06/22/3203630_shum_tok_i_superkompjutri/|access-date=15 July 2018|publisher=Kapital Daily|language=bg}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=7 June 2019|title=Digital Single Market: Europe announces eight sites to host world-class supercomputers|url=https://europa.eu/rapid/press-release_IP-19-2868_en.htm|access-date=15 August 2019|publisher=European Commission}}</ref> Bugarska je dala brojne doprinose istraživanju svemira.<ref name="Interkosmos">{{Citiranje knjige|last=Burgess|first=Colin|url={{Google books|MG__CgAAQBAJ|page=247|plainurl=yes}}|title=Interkosmos: The Eastern Bloc's Early Space Program|last2=Vis|first2=Bert|publisher=Springer|year=2016|isbn=978-3-319-24161-6|pages=247–250}}</ref> To uključuje dva znanstvena satelita, više od 200 tereta poslanih u orbitu i 300 pokusa u Zemljinoj orbiti, kao i dva kozmonauta od 1971.<ref name="Interkosmos" /> Bugarska je bila prva zemlja koja je uzgajala [[Pšenica|pšenicu]] i povrće u svemiru u svojim [[Staklenik|staklenicima]] [[SVET sustav rasta biljaka|Svet]] na [[Mir (svemirska postaja)|svemirskoj postaji Mir]].<ref>{{Citiranje weba|date=17 April 2011|title=Cosmonauts Eager, Hopeful for Reboot of Bulgaria's Space Program|url=https://www.novinite.com/articles/127387/Cosmonauts+Eager,+Hopeful+for+Reboot+of+Bulgaria's+Space+Program|access-date=15 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Ivanova|first=Tanya|date=1998|title=Six-month space greenhouse experiments—a step to creation of future biological life support systems|journal=Acta Astronautica|volume=42|issue=1–8|pages=11–23|bibcode=1998AcAau..42...11I|doi=10.1016/S0094-5765(98)00102-7|pmid=11541596}}</ref> Bugarska je bila uključena u razvoj [[Gama astronomija|opservatorija za gama-zrake]] [[Granat]]<ref name="RESS">{{Citiranje knjige|last=Harland|first=David M.|url={{Google books|dZyaAAVwg5QC|page=155|plainurl=yes}}|title=Robotic Exploration of the Solar System: Part 2: Hiatus and Renewal, 1983–1996|last2=Ulivi|first2=Paolo|publisher=Springer|year=2009|isbn=978-0-387-78904-0|page=155}}</ref> i [[Program Vega|programa Vega]], posebno u modeliranju putanja i [[Algoritam|algoritama]] za navođenje za obje [[Vega (sonda)|sonde Vega]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Dimitrova|first=Milena|url={{Google books|jqJ6Ocql0XIC|page=257|plainurl=yes}}|title=Златните десятилетия на българската електроника|publisher=Trud|year=2008|isbn=9789545288456|pages=257–258|trans-title=The Golden Decades of Bulgarian Electronics}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Badescu|first=Viorel|url={{Google books|ZrAYCgAAQBAJ|page=276|plainurl=yes}}|title=Inner Solar System: Prospective Energy and Material Resources|last2=Zacny|first2=Kris|publisher=Springer|year=2015|isbn=978-3-319-19568-1|page=276|access-date=28 July 2018}}</ref> Bugarski instrumenti korišteni su u [[Istraživanje Marsa|istraživanju Marsa]], uključujući spektrometar koji je sondom [[Phobos 2]] napravio prve visokokvalitetne [[Spektroskopija|spektroskopske]] slike Marsovog mjeseca [[Fobos (mjesec)|Fobosa]].<ref name="Interkosmos" /><ref name="RESS" /> [[Kozmičke zrake|Kozmičko zračenje]] na putu do i oko planeta mapirano je [[Liulin-ML]] dozimetrima na [[ExoMars Trace Gas Orbiter|ExoMars TGO]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Semkova|first=Jordanka|last2=Dachev|first2=Tsvetan|date=2015|title=Radiation environment investigations during ExoMars missions to Mars – objectives, experiments and instrumentation|url=https://inis.iaea.org/search/search.aspx?orig_q=RN:47073133|journal=Comptes Rendus de l'Académie Bulgare des Sciences|volume=47|issue=25|pages=485–496|issn=1310-1331|access-date=6 August 2018}}</ref> Varijante ovih instrumenata također su ugrađene na [[Međunarodna svemirska postaja|Međunarodnu svemirsku postaju]] i lunarnu sondu [[Chandrayaan-1]].<ref>{{Citiranje weba|title=Radiation Dose Monitor Experiment (RADOM)|url=http://www.isro.org/chandrayaan/htmls/radom_bas.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120119044239/http://www.isro.org/chandrayaan/htmls/radom_bas.htm|archive-date=19 January 2012|access-date=20 December 2011|publisher=ISRO}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Dachev|first=Ts.|last2=Dimitrov|first2=Pl.|last3=Tomov|first3=B.|last4=Matviichuk|first4=Yu.|last5=Spurny|first5=F.|last6=Ploc|first6=O.|date=2011|title=Liulin-type spectrometry-dosimetry instruments|journal=Radiation Protection Dosimetry|volume=144|issue=1–4|pages=675–679|doi=10.1093/rpd/ncq506|issn=1742-3406|pmid=21177270}}</ref> Još jedna lunarna misija, [[SpaceIL]]-ov ''Beresheet'', također je bila opremljena teretom proizvedenim u Bugarskoj.<ref>{{Citiranje weba|date=22 March 2019|title=Bulgarian Camera Flies to the Moon|url=https://dariknews.bg/novini/liubopitno/bylgarska-kamera-leti-kym-lunata-2155077|access-date=30 March 2019|publisher=Darik News}}</ref> Prvi bugarski [[Geosinkroni satelit|geostacionarni komunikacijski satelit]] [[Bugarska sat-1|BulgariaSat-1]] lansirao je [[SpaceX]] 2017.<ref>{{Citiranje weba|title=BulgariaSat-1 Mission|url=https://www.spacex.com/news/2017/06/23/bulgariasat-1-mission|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20191117174220/https://www.spacex.com/news/2017/06/23/bulgariasat-1-mission|archive-date=17 November 2019|access-date=15 July 2018|publisher=SpaceX}}</ref> === Infrastruktura === [[Datoteka:Trakiya_highway_04.jpg|alt=Trakiya motorway, one of the main national motorways|lijevo|mini|[[Trakijska autocesta]]]] Telekomunikacijske su usluge široko dostupne, a središnja digitalna magistralna linija povezuje većinu regija.{{Sfn|Library of Congress|2006}} [[Vivacom]] (BTC) opslužuje više od 90% fiksnih linija i jedan je od tri operatera koji pružaju mobilne usluge, uz [[Mtel (Bugarska)|A1]] i [[Telenor (Bugarska)|Telenor]]. <ref>{{Citiranje weba|date=2011|title=Bulgaria: 2011 Telecommunication Market and Regulatory Developments|url=https://ec.europa.eu/digital-single-market/sites/digital-agenda/files/BG_Country_Chapter_17th_Report_0.pdf|access-date=19 March 2013|publisher=European Commission|page=2}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=3 October 2011|title=Bulgaria Opens Tender for Fourth Mobile Operator|url=http://novinite.com/view_news.php?id=132606|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Raširenost [[Internet|interneta]] iznosila je 69,2% stanovništva u dobi od 16 do 74 godine i 78,9% kućanstava u 2020.<ref>{{Citiranje weba|date=27 February 2021|title=Individuals regularly using the Internet (Every day or at least once a week)|url=http://www.nsi.bg/en/content/6105/individuals-regularly-using-internet|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210224170445/https://www.nsi.bg/en/content/6105/individuals-regularly-using-internet|archive-date=24 February 2021|access-date=27 February 2021|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=27 February 2021|title=Households with Internet access at home|url=https://www.nsi.bg/en/content/6099/households-internet-access-home|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200811160642/https://www.nsi.bg/en/content/6099/households-internet-access-home|archive-date=11 August 2020|access-date=27 February 2021|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria}}</ref> Strateški geografski položaj Bugarske i dobro razvijen energetski sektor čine je ključnim europskim energetskim centrom unatoč nedostatku značajnih nalazišta fosilnih goriva.<ref>{{Citiranje weba|date=13 October 2008|title=Energy Hub|url=https://oxfordbusinessgroup.com/news/energy-hub|access-date=28 July 2018|publisher=Oxford Business Group}}</ref> Termoelektrane proizvode 48,9% električne energije, zatim [[nuklearna energija]] iz [[Nuklearna elektrana Kozloduj|reaktora Kozloduj]] 34,8% i [[Obnovljiva energija|obnovljivi izvori]] 16,3%.{{Sfn|NSI Brochure|2018}} Oprema za drugu nuklearnu elektranu u [[Nuklearna elektrana Belene|Belenama]] je nabavljena, ali sudbina projekta ostaje neizvjesna.<ref>{{Citiranje novina|last=Krasimirov|first=Angel|date=7 June 2018|title=Bulgaria must work to restart Belene nuclear project: parliament|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-energy-nuclear/bulgaria-must-work-to-restart-belene-nuclear-project-parliament-idUSKCN1J31DP|access-date=24 October 2018}}</ref> Instalirani kapacitet iznosi 12 668 MW, što Bugarskoj omogućuje da premaši domaću potražnju i izvozi energiju.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Power Generation|url=https://www.export.gov/article?id=Bulgaria-Power-Generation-Oil-and-Gas-Renewable-Sources-of-Energy-and-Energy-Efficiency|access-date=15 June 2018|publisher=[[International Trade Administration]]}}</ref> Ukupna duljina državne cestovne mreže je 19 512 kilometara,<ref>{{Citiranje weba|title=Country comparison: Total road length|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2085rank.html#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170907162530/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2085rank.html#bu|archive-date=7 September 2017|access-date=15 June 2018|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> od čega je 19 235 kilometara asfaltirano. Željeznice su glavni način prijevoza tereta, iako autoceste nose sve veći udio tereta. Bugarska ima 6 238 kilometara željezničke pruge,{{Sfn|Library of Congress|2006}} s razvijenim željezničkim vezama prema Rumunjskoj, Turskoj, Grčkoj i Srbiji, te ekspresnim vlakovima koji izravnim rutama povezuju zemlju s [[Kijev|Kijevom]], [[Minsk|Minskom]], [[Moskva|Moskvom]] i [[Sankt-Peterburg|Sankt Peterburgom]].<ref>{{Citiranje weba|title=Trains in Bulgaria|url=https://www.eurail.com/en/get-inspired/top-destinations/bulgaria-train|access-date=28 July 2018|publisher=EuRail}}</ref> Sofija i Plovdiv su središta zračnog prometa u zemlji, dok su Varna i Burgas glavne pomorske trgovačke luke.{{Sfn|Library of Congress|2006}} == Demografija == {{glavni|Etničke grupe Bugarske}}[[Datoteka:Bulgaria-demography.png|alt=Population graph|mini|Kretanje broja stanovnika od 1960.]] [[Datoteka:Bulgariapop.svg|mini|Piramida stanovništva Bugarske 2017.]] Stanovništvo Bugarske prema nacionalnom popisu iz 2011. godine broji 7 364 570 ljudi. Većina stanovništva, 72,5 %, živi u urbanim sredinama.{{Sfn|NSI Census data|2011}} Prema podacima iz 2019., [[Sofija]] je najnaseljenije urbano središte s 1 241 675 ljudi, slijede [[Plovdiv]] (346 893), [[Varna]] (336 505), [[Burgas]] (202 434) i [[Ruse]] (142 902).{{Sfn|NSI Census data|2017}} [[Bugari]] su glavna etnička skupina i čine 84,8% stanovništva. [[Turci|Turska]] i [[Romi|romska]] manjina čine 8,8 odnosno 4,9 posto stanovništva, 40-ak drugih manjina čini 0,7%, a 0,8% se ne identificira ni sa kakvom etničkom skupinom.{{Sfn|NSI Census data|2011}}<ref name="NSI3">{{Citiranje weba|date=2011|title=Census results: population by residence, ethnic group and age|url=http://censusresults.nsi.bg/Census/Reports/2/2/R7.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120602032148/http://censusresults.nsi.bg/Census/Reports/2/2/R7.aspx|archive-date=2 June 2012|access-date=20 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria}}</ref> Bivša voditeljica [[Nacionalni institut za statistiku (Bugarska)|Nacionalnog instituta za statistiku]] Reneta Indzhova osporila je brojke popisa iz 2011., sugerirajući da je stvarna populacija manja od prijavljene.<ref>{{Citiranje weba|date=25 March 2014|script-title=bg:НСИ: Преброяването от 2011 г. е сгрешено, нужно е ново|trans-title=NSI: The 2011 census is incorrect, a new one needed|url=https://www.vesti.bg/bulgaria/obshtestvo/nsi-prebroiavaneto-ot-2011-g.-e-sgresheno-nuzhno-e-novo-6008424|access-date=22 July 2018|publisher=Vesti|language=bg}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Dimitrova|first=Eliana|date=25 March 2014|script-title=bg:Скандални твърдения за неточности в преброяването през 2011 г.|trans-title=Scandalous claims of inaccuracies in the 2011 census|url=http://news.bnt.bg/bg/a/221926-skandalni-tva-rdeniya-za-netochnosti-v-prebroyavaneto-prez-2011-g|access-date=22 July 2018|publisher=Bulgarian National Television|language=bg}}</ref> Romska manjina obično se podcjenjuje u popisnim podacima i mogla bi činiti do 11% stanovništva.<ref>{{Citiranje novina|date=31 October 2017|title=Bulgarians unfazed by anti-Roma hate speech from deputy prime minister|work=Deutsche Welle|url=https://www.dw.com/en/bulgarians-unfazed-by-anti-roma-hate-speech-from-deputy-prime-minister/a-41183829}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Ethnic Groups|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/400.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20201121042840/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/400.html#BU|archive-date=21 November 2020|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Gustoća naseljenosti je 65 stanovnika po četvornom kilometru, što je gotovo upola manje od prosjeka Europske unije.<ref>{{Citiranje weba|date=2018|title=Population density (people per sq. km of land area)|url=https://data.worldbank.org/indicator/en.pop.dnst?year_high_desc=true|access-date=12 September 2018|publisher=The World Bank}}</ref> Godine 2018. prosječna [[Stopa plodnosti|stopa ukupnog fertiliteta]] (TFR) u Bugarskoj bila je 1,56 djece po ženi,<ref>{{Citiranje weba|title=Population and Demographic Processes in 2018|url=https://www.nsi.bg/en/content/17554/%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0%D1%86%D0%B8%D1%8F/population-and-demographic-processes-2018|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200715141340/https://www.nsi.bg/en/content/17554/%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0%D1%86%D0%B8%D1%8F/population-and-demographic-processes-2018|archive-date=15 July 2020|access-date=19 May 2020|website=Nsi.bg}}</ref> ispod stope zamjene od 2,1 i znatno ispod povijesno visoke stope od 5,83 djece po ženi iz 1905.<ref>{{Citation|url=https://ourworldindata.org/grapher/children-born-per-woman?year=1850&country=BGR|title=Total Fertility Rate around the world over the last centuries|last=Max Roser|date=2014|journal=[[Our World In Data]], [[Gapminder Foundation]]}}</ref> Bugarska tako ima jednu od najstarijih populacija na svijetu, s prosječnom dobi od 43 godine.<ref>{{Citation|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bulgaria/|title=World Factbook EUROPE : BULGARIA|journal=[[The World Factbook]]|date=12 July 2018}} {{PD-notice}}</ref> Bugarska je u stanju demografske krize,<ref>{{Citiranje novina|date=15 November 2012|title=World Bank: The demographic crisis is Bulgaria's most serious problem|work=Klassa|url=http://www.klassa.bg/News/Read/article/216069_World+Bank%3A+The+demographic+crisis+is+Bulgaria%E2%80%99s+most+serious+problem|url-status=dead|access-date=8 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20160507005840/http://www.klassa.bg/News/Read/article/216069_World+Bank%3A+The+demographic+crisis+is+Bulgaria%E2%80%99s+most+serious+problem|archive-date=7 May 2016}}</ref><ref name="BNR crisis">{{Citiranje weba|date=12 March 2012|title=Demographic crisis in Bulgaria deepening|url=http://bnr.bg/sites/en/Lifestyle/Life/Pages/1203DemographiccrisisDeepening.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131105015344/http://bnr.bg/sites/en/Lifestyle/Life/Pages/1203DemographiccrisisDeepening.aspx|archive-date=5 November 2013|access-date=8 April 2013|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref>, te je negativnom prirastu stanovništva od ranih [[1990-ih]], kada je gospodarski kolaps izazvao dugotrajni val [[Iseljeništvo|iseljavanja]].<ref name="DW Entry">{{Citiranje weba|date=26 December 2006|title=Will EU Entry Shrink Bulgaria's Population Even More?|url=https://www.dw.com/en/will-eu-entry-shrink-bulgarias-population-even-more/a-2287183|access-date=11 April 2016|publisher=Deutsche Welle}}</ref> Otprilike 937 000 do 1 200 000 ljudi, uglavnom mladih odraslih, napustilo je zemlju do 2005.<ref name="DW Entry" /><ref>{{Citiranje knjige|last=Roth|first=Klaus|url={{Google books|pNSGDpXT4A0C|page=188|plainurl=yes}}|title=Migration In, From, and to Southeastern Europe|last2=Lauth Bacas|first2=Jutta|publisher=The British Library|year=2004|isbn=978-3643108968|page=188}}</ref> Većinu djece rađaju neudane žene.<ref>{{Citiranje weba|date=17 October 2013|title=Eurostat – Tables, Graphs and Maps Interface (TGM) table|url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tps00018|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006114113/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tps00018|archive-date=6 October 2014|access-date=25 February 2014|publisher=Eurostat}}</ref> Nadalje, trećinu svih kućanstava čini samo jedna osoba, a 75,5% obitelji nema djecu mlađu od 16 godina.<ref name="BNR crisis" /> Stope nataliteta su posljedično među najnižima u svijetu<ref>{{Citiranje weba|title=Country Comparison: Population growth rate|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2002rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=228#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120310000517/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2002rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=228#bu|archive-date=10 March 2012|access-date=20 December 2011|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Country Comparison: Birth rate|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2054rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=205#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130615142331/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2054rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=205#bu|archive-date=15 June 2013|access-date=8 April 2013|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> dok su [[Mortalitet|stope smrtnosti]] među najvišima.<ref>{{Citiranje weba|title=Country Comparison: Death rate|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2066rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=9#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130615121335/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2066rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=9#bu|archive-date=15 June 2013|access-date=8 April 2013|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Bugarska postiže visoke rezultate u [[Ravnopravnost spolova|rodnoj ravnopravnosti]], zauzimajući 18. mjesto u [[Globalno izvješće o rodnom jazu|Globalnom izvješću o rodnom jazu za 2018. godinu]].<ref name="WEF">{{Citiranje knjige|url=http://www3.weforum.org/docs/WEF_GGGR_2018.pdf|title=The Global Gender Gap Report|publisher=World Economic Forum|year=2018|isbn=978-2-940631-00-1|pages=10, 45, 46|access-date=26 February 2019}}</ref> Iako [[Pravo glasa za žene|je ženama pravo glasa]] omogućeno relativno kasno, 1937. godine, žene danas imaju jednaka politička prava, visoku participaciju radne snage i zakonski propisanu jednaku plaću.<ref name="WEF" /> Godine 2021. agencija za istraživanje tržišta ''Reboot Online'' rangirala je Bugarsku kao najbolju europsku zemlju za rad žena.<ref>{{Citiranje weba|title=The best countries in Europe for women to work|url=https://uk.finance.yahoo.com/news/gender-equality-the-best-countries-in-europe-for-women-to-work-125949046.html|access-date=10 March 2021|website=Yahoo! Finance}}</ref> Bugarska ima najveći udio [[Informatička tehnologija|ICT]] istraživačica u EU,<ref>{{Citiranje weba|date=25 April 2018|title=Girls and women under-represented in ICT|url=http://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/-/EDN-20180425-1?inheritRedirect=true|access-date=15 July 2018|publisher=Eurostat}}</ref> kao i drugi najveći udio žena u tehnološkom sektoru s 44,6% radne snage. Visoke razine sudjelovanja žena nasljeđe su socijalističkog doba.<ref>{{Citiranje novina|last=Hope|first=Kerin|date=9 March 2018|title=Bulgaria builds on legacy of female engineering elite|work=The Financial Times|url=https://www.ft.com/content/e2fdfe6e-0513-11e8-9e12-af73e8db3c71|access-date=15 July 2018}}</ref> === Najveći gradovi === {{Najveći gradovi u Bugarskoj}} === Zdravstvo === Visoke stope smrtnosti rezultat su starenja stanovništva, velikog broja ljudi u riziku od siromaštva i slaboga [[Zdravstvo|zdravstvenoga sustava]].<ref>{{Citiranje novina|last=Hope|first=Kerin|date=11 January 2018|title=Bulgaria battles to stop its brain drain|work=The Financial Times|url=https://www.ft.com/content/51f1bd86-d6cc-11e7-ae3e-563c04c5339a|access-date=7 September 2018|quote=But a sharp decline in the quality of state healthcare and high poverty rates—42% of the population are at risk of poverty in old age, according to Eurostat—gives Bulgaria the second-lowest life expectancy in the EU after Lithuania.}}</ref> Više od 80% smrti uzrokovano je [[Rak (bolest)|rakom]] i [[Srčane bolesti|srčanožilnim bolestima]], a gotovo petina njih se može izbjeći.<ref>Country Health Profile, str. 1</ref> Iako je zdravstvena skrb u Bugarskoj načelno univerzalna,<ref name="Health system">{{Citiranje časopisa|last=Georgieva|first=Lidia|last2=Salchev|first2=Petko|date=2007|title=Bulgaria Health system review|url=http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0006/80592/E90023.pdf|journal=Health Systems in Transition|volume=9|issue=1|pages=xvi, 12|issn=1817-6127}}</ref> troškovi iz osobnoga džepa čine gotovo polovicu svih troškova zdravstvene skrbi, značajno ograničavajući pristup medicinskoj skrbi.<ref>Country Health Profile, str. 7</ref> Ostali problemi koji ometaju pružanje skrbi su iseljavanje liječnika zbog niskih plaća, nedostatak osoblja i opreme u područnim bolnicama, nedostatak opskrbe i česte promjene osnovnoga paketa usluga za osiguranike.<ref>Country Health Profile, str. 8, 11 i 12.</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Guineva|first=Maria|date=7 January 2013|title=The Bulgaria 2012 Review: Health and Healthcare|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=146868|access-date=21 February 2013|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Bloombergov indeks učinkovitosti zdravstvene zaštite za 2018. Bugarsku je svrstao na posljednje mjesto od 56 zemalja.<ref>{{Citiranje novina|last=Miller|first=Lee J|date=19 September 2018|title=These Are the Economies With the Most (and Least) Efficient Health Care|work=Bloomberg.com|publisher=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2018-09-19/u-s-near-bottom-of-health-index-hong-kong-and-singapore-at-top|access-date=21 September 2018}}</ref> Prosječni [[životni vijek]] je 74,8 godina, u usporedbi s prosjekom EU-a od 80,99 i svjetskim prosjekom od 72,38.<ref>{{Citiranje weba|title=Country Comparison: Life Expectancy|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/355rank.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190201031608/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/355rank.html#BU|archive-date=1 February 2019|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2019|title=Life expectancy at birth, total (years)|url=https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.LE00.IN?locations=EU-1W&name_desc=true&year_high_desc=false|access-date=15 December 2019|publisher=The World Bank}}</ref> === Obrazovanje === [[Datoteka:Sofia_University_"St._Kliment_Ohridski"_(37849719131).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/ac/Sofia_University_%22St._Kliment_Ohridski%22_%2837849719131%29.jpg/220px-Sofia_University_%22St._Kliment_Ohridski%22_%2837849719131%29.jpg|alt=Sofia University building|mini|Rektorat Sofijskog sveučilišta.]] Javni izdaci za obrazovanje daleko su ispod prosjeka Europske unije.<ref name="UNICEF">{{Citiranje weba|date=2007|title=Education in Bulgaria|url=http://www.unicef.org/ceecis/Bulgaria.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304055249/http://www.unicef.org/ceecis/Bulgaria.pdf|archive-date=4 March 2016|access-date=23 March 2013|publisher=UNICEF}}</ref> Obrazovni standardi su nekoć bili visoki,{{Sfn|Library of Congress|2006}} no značajno su opali od ranih 2000-ih.<ref name="UNICEF" /> Bugarski su učenici 2001. bili među najboljima u svijetu u čitanju, postigavši bolje rezultate od svojih kanadskih i njemačkih kolega, ali do 2006. pali su rezultati u čitanju, matematici i prirodnim znanostima. Do 2018., studije [[PISA (istraživanja)|Programa za međunarodno ocjenjivanje učenika]] otkrile su da je 47% učenika 9. razreda [[Funkcionalna nepismenost|funkcionalno nepismeno]] u čitanju i prirodnim znanostima.<ref>{{Citiranje weba|last=Dimitrov|first=Deyan|date=3 December 2019|title=PISA 2018: Българските ученици покоряват ново дъно|trans-title=PISA 2018: Bulgarian pupils reach new lows|url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/obrazovanie/2019/12/03/4000165_pisa_2018_bulgarskite_uchenici_vloshavat_rezultata_si/|access-date=15 December 2019|publisher=Kapital Daily}}</ref> Prosječna osnovna [[pismenost]] iznosi 98,4% bez značajne razlike među spolovima.<ref>{{Citiranje weba|title=Field Listing: Literacy|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/370.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200329034851/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/370.html#BU|archive-date=29 March 2020|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Ministarstvo obrazovanja i znanosti dijelom financira javne škole, fakultete i sveučilišta, utvrđuje kriterije za udžbenike i nadzire proces njihovog izdavanja. Obrazovanje u osnovnim i srednjim državnim školama je besplatno i obvezno.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Obrazovanje predviđa 12 razreda, od kojih razredi od prvog do osmog čine osnovnoškolsko obrazovanje, a od devetog do dvanaestog čine srednjoškolsko obrazovanje. Visoko obrazovanje čini 4-godišnji[[Bakalaureat|prvostupnički]] studij i 1-godišnji [[magistar|magisterij]].<ref>{{Citiranje weba|title=Structure of the Education System in Bulgaria|url=http://www.mon.bg/english/high/system_educ.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120111221228/http://www.mon.bg/english/high/system_educ.htm|archive-date=11 January 2012|access-date=4 December 2011|publisher=Ministry of Education, Youth and Science of Bulgaria}}</ref> [[Sveučilište u Sofiji]] je najviše rangirana institucija visokog obrazovanja u Bugarskoj.<ref>{{cite magazine|title=Bulgaria: University Ranking|magazine=Times Higher Education|url=https://www.timeshighereducation.com/world-university-rankings/2018/world-ranking#!/page/0/length/25/locations/BG/sort_by/rank/sort_order/asc/cols/stats|access-date=28 July 2018}}</ref><ref>{{cite magazine|title=Study in Bulgaria|magazine=Times Higher Education|url=https://www.timeshighereducation.com/student/where-to-study/study-in-bulgaria|access-date=20 May 2018}}</ref> === Jezik === [[Bugarski jezik|Bugarski]] je jedini jezik sa službenim statusom i materinji je jezik za 85 % stanovništva.<ref>{{Harvnb|NSI Census data|2011}} In the 2011 census, the language question was optional and it was answered by 90.2% of those surveyed.</ref> Pripada [[Slavenski jezici|skupini slavenskih jezika]], ali ima niz slovničkih osobitosti, koje dijeli sa svojim najbližim srodnikom [[Makedonski jezik|makedonskim]], što ga izdvaja od ostalih slavenskih jezika. Posebnosti bugarskoga jezika su složena govorna morfologija, odsutnost [[padež]]a i [[infinitiv]]a te uporaba [[Član|određenoga člana]] s nastavkom.<ref>Bourchier, James: „Bulgaria/Language”. ''Encyclopædia Britannica''. Sv. 4 (11. izd.), 1911., str. 784–785.)</ref> Ostali značajni jezici koji se govore u Bugarskoj su [[Turski jezik|turski]] i [[Romski jezik|romski]], kojima prema popisu iz 2011. govori 9,1%, odnosno, 4,2% stanovništva. === Vjeroispovijest === [[Datoteka:Alexander_Nevsky_Cathedral,_Sofia_(by_Pudelek).JPG|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/04/Alexander_Nevsky_Cathedral%2C_Sofia_%28by_Pudelek%29.JPG/220px-Alexander_Nevsky_Cathedral%2C_Sofia_%28by_Pudelek%29.JPG|desno|mini|[[Hram Svetog Aleksandra Nevskog u Sofiji|Katedrala Aleksandra Nevskog u Sofiji]].]] Više od tri četvrtine Bugara [[Pravoslavlje|pravoslavne]] je vjeroispovijesti.{{Sfn|NSI Census data|2011}} [[Sunizam|Sunitski muslimani]] druga su po veličini vjerska zajednica i čine 10% ukupnog vjerskog sastava Bugarske, iako većina njih ne prakticira vjerske obrede.<ref>{{Citiranje novina|date=9 December 2011|title=Bulgaria's Muslims not deeply religious: study|work=Hürriyet Daily News|url=http://www.hurriyetdailynews.com/bulgarias-muslims-not-deeply-religious-study-8817|access-date=28 July 2018}}</ref> Manje od 3% stanovništva pripada [[Religija u Bugarskoj|drugim religijama]], a 11,8% je [[Nereligioznost|nereligiozno]] ili se ne identificira i s kakvom religijom.<ref>{{Cite web|title=Население по местоживеене, възраст и вероизповедание|url=http://censusresults.nsi.bg/Census/Reports/2/2/R10.aspx|access-date=2021-03-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20180303153448/http://censusresults.nsi.bg/Census/Reports/2/2/R10.aspx|archive-date=3 March 2018}}</ref>{{Sfn|NSI Census data|2011}} [[Bugarska pravoslavna Crkva|Bugarska pravoslavna crkva]] stekla je [[Autokefalnost|autokefalni]] status 927. godine<ref>{{Citiranje knjige|last=Kiminas|first=D.|url=https://books.google.com/books?id=QLWqXrW2X-8C&q=927&pg=PA15|title=The Ecumenical Patriarchate|publisher=Wildside Press LLC.|year=2009|isbn=978-1-4344-5876-6|page=15|access-date=20 December 2011}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Carvalho|first=Joaquim|url={{Google books|jR98-Ata0CkC|page=258|plainurl=yes}}|title=Religion and power in Europe: conflict and convergence|publisher=Pisa University Press|year=2007|isbn=978-88-8492-464-3|page=258}}</ref> i ima 12 [[Dijeceza|biskupija]] i preko 2000 svećenika.<ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/topic/Bulgarian-Orthodox-Church|title=Bulgarian Orthodox Church|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=28 July 2018}}</ref> Bugarska je [[Sekularizam|sekularna država]] s ustavom zajamčenom vjerskom slobodom, ali je pravoslavlje označeno kao „tradicijska” religija.<ref>{{Citiranje weba|title=The Bulgarian Constitution|url=http://www.parliament.bg/en/const|access-date=20 December 2011|publisher=Parliament of Bulgaria}}</ref> == Kultura == [[Datoteka:Kukeri_E8.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Kukeri_E8.jpg/220px-Kukeri_E8.jpg|alt=Bulgarian Kuker|desno|mini|Kuker u naselju Lesičovo.]] Suvremena bugarska kultura spaja formalnu kulturu koja je doprinijela stvaranju nacionalne svijesti pred kraj [[Osmansko Carstvo|osmanske vladavine]] s tisućljećima starom narodnom tradicijom.<ref name="Cultural life"/> Bitna sastavnica bugarskoga folklora je vatra, koja se koristi za tjeranje zlih duhova i bolesti. Mnogi od njih su [[poosobljenje|poosobljeni]] kao [[vještice]], dok su druga stvorenja poput [[Zmaj (slavenska mitologija)|zmaja]] i [[Samodiva|Samodive]] ([[Vila (mitologija)|vila]]) ili dobronamjerni čuvari ili ambivalentni prevaranti.{{Sfn|MacDermott|1998}} Neki obredi protiv zlih duhova preživjeli su i još uvijek se prakticiraju, ponajprije [[kukeri]] i [[survakane]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Creed|first=Gerald W.|url={{Google books|ilhCTCHKCAQC|page=2|plainurl=yes}}|title=Masquerade and Postsocialism: Ritual and Cultural Dispossession in Bulgaria|publisher=Indiana University Press|year=2011|isbn=978-0-253-22261-9|page=2}}</ref> Vrlo značajno slavlje je i [[martenica]].<ref>{{Citiranje weba|date=1 March 2018|title=The Bulgarian Tradition of Martenitsa|url=https://www.bnt.bg/en/a/179851-the-bulgarian-tradition-of-martenitsa|access-date=28 July 2018|publisher=Bulgarian National Television}}</ref> [[Nestinarstvo]], ritualni ples s vatrom tračkoga podrijetla, uvršten je na popis [[Nematerijalna svjetska baština|nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a]].{{Sfn|MacDermott|1998}}<ref>{{Citiranje weba|title=Nestinarstvo, messages from the past: the Panagyr of Saints Constantine and Helena in the village of Bulgari|url=https://ich.unesco.org/en/RL/nestinarstvo-messages-from-the-past-the-panagyr-of-saints-constantine-and-helena-in-the-village-of-bulgari-00191|access-date=28 July 2018|publisher=UNESCO}}</ref> [[Popis mjesta svjetske baštine u Bugarskoj|Devet povijesnih i prirodnih mjesta]] nalazi se na [[Svjetska baština|UNESCO-vom popisu svjetske baštine]]: [[Nacionalni park Pirin]], [[Rezervat Srebrna|prirodni rezervat Sreburna]], [[Madarski konjanik|Madarski jahač]], tračke grobnice u [[Tračanska grobnica u Sveštarima|Sveštariju]] i [[Tračanska grobnica u Kazanlăku|Kazanlaku]], [[Manastir Rila|samostan Rila]], [[Bojanska crkva]], crkve [[Crkve u stijenama Ivanova|uklesane u stijenama Ivanovo]] i drevni grad od [[Nеsebăr|Nesebara]].<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Profile|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/bg|access-date=4 December 2011|publisher=UNESCO World Heritage Centre}}</ref> Manastir Rila osnovao je Sveti [[Ivan Rilski]], [[svetac zaštitnik]] Bugarske, čiji je život predmetom brojnih književnih izvještaja još od srednjeg vijeka.<ref name="EBLiterature">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/art/Bulgarian-literature |title=Bulgarian Literature |encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=Liliana|last=Brisby|access-date=20 July 2018}}</ref> Osnivanje [[Preslavska književna škola|preslavske]] i [[Ohridska književna škola|ohridske]] književne škole u 10. stoljeću povezuje se sa zlatnim razdobljem bugarske književnosti u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]].<ref name="EBLiterature"/> Razvoj škola kršćanskih svetih zapisa učinio je [[Prvo Bugarsko Carstvo|Bugarsko Carstvo]] središtem slavenske kulture, što je dovelo Slavene pod utjecaj kršćanstva i osiguralo im [[Staroslavenski jezik|pisani jezik]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Giatzidis|first=Emil|url={{Google books|MUVgsK_GfxYC|page=11|plainurl=yes}}|title=An Introduction to post-Communist Bulgaria: Political, Economic and Social Transformation|publisher=Manchester University Press|year=2002|isbn=978-0-7190-6094-6|page=11|quote=Thus, with its early emphasis on Christian Orthodox scholarship, Bulgaria became the first major centre of Slavic culture}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Riha|first=Thomas|url={{Google books|_Bkddxc600IC|page=214|plainurl=yes}}|title=Readings in Russian Civilization|publisher=University of Chicago Press|year=1964|isbn=978-0719060946|page=214|quote=And it was mainly from Bulgaria that a rich supply of literary monuments was transferred to Kiev and other centres.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=McNeill|first=William Hardy|url={{Google books|_RsPrzrsAvoC|page=49|plainurl=yes}}|title=The Rise of the West|publisher=University of Chicago Press|year=1963|isbn=978-1112695315|page=49|quote=Accordingly, when Bulgaria was converted to Christianity (after 865), bringing massive Slavic-speaking populations within the pale of Christendom, a new literary language, Old Church Slavonic, directly based upon Bulgarian speech, developed for their use.}}</ref> slavensko pismo [[Ćirilica|ćirilicu]] razvila je [[Preslavska književna škola]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Curta|first=Florin|url={{Google books|YIAYMNOOe0YC|page=221|plainurl=yes}}|title=Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250|publisher=Cambridge University Press|year=2006|isbn=9780521815390|page=221}}</ref> [[Trnovska književna škola]], s druge strane, povezuje se sa srebrnim dobom književnosti određenim visokokvalitetnim rukopisima o povijesnim ili mističnim temama pod vladavinom dinastija [[Asenovci|Asen]] i [[Kuća Šišmanova|Šišman]].<ref name="EBLiterature"/> Osmanski osvajači uništili su mnoga književna i umjetnička remek-djela, a umjetničkea djelatnost nije se ponovno pojavila sve do [[Bugarski narodni preporod|nacionalnog preporoda]] u 19. stoljeću.<ref name="Cultural life">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/The-arts |title=Bulgaria – The arts|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=28 July 2018|quote=The early impetus of Bulgarian traditions in the arts was cut short by the Ottoman occupation in the 14th century, and many early masterpieces were destroyed.&nbsp;... the foundations were laid for later artists such as Vladimir Dimitrov, an extremely gifted painter specializing in the rural scenes of his native country&nbsp;... At the beginning of the 21st century, the best-known contemporary Bulgarian artist was Christo, an environmental sculptor known for wrapping famous structures}}</ref> Veliki opus [[Ivan Vazov|Ivana Vazova]] (1850. – 1921.) pokrivao je svaki žanr i doticao se svakog motrišta bugarskoga društva, povezujući djela prije oslobođenja s književnošću novouspostavljene države.<ref name="EBLiterature" /> Značajna kasnija djela su ''[[Baj Ganjo]]'' [[Aleko Konstantinov|Aleka Konstantinova]], [[Friedrich Nietzsche|nietzscheanska]] poezija [[Penčo Slavejkov|Penča Slavejkova]], [[Simbolizam|simbolistička]] poezija [[Pejo Javorov|Peja Javorova]] i [[Geo Milev|Dimča]] [[Dimčo Debeljanov|Debeljanova]], [[Marksizam|marksistički]] nadahnuta djela Gea Mileva i [[Nikola Vapcarov|Nikole Vaptsarova]], te [[Socrealizam|socrealistički]] romani [[Dimitar Dimov|Dimitra Dimova]] i [[Dimitar Talev|Dimitra Taleva]].<ref name="EBLiterature" /> [[Tzvetan Todorov]] važan je suvremeni autor,<ref>{{Citiranje weba|date=18 June 2008|title=French-Bulgarian Theorist Tzvetan Todorov Wins Top Spanish Award|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=94265|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> dok je [[Elias Canetti]] rođen u Bugarskoj dobio [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]] 1981.<ref>{{cite encyclopedia |last1=Lorenz |first1=Dagmar C.G. |title=Elias Canetti |encyclopedia=The Literary Encyclopedia |date=17 April 2004 |volume=1.4.1 |url=http://www.litencyc.com/php/speople.php?rec=true&UID=725 |issn=1747-678X}}</ref> [[Datoteka:The_Serpentine_with_"The_Mastaba"_massive_temporary_sculpture_(geograph_5815020).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1d/The_Serpentine_with_%22The_Mastaba%22_massive_temporary_sculpture_%28geograph_5815020%29.jpg/220px-The_Serpentine_with_%22The_Mastaba%22_massive_temporary_sculpture_%28geograph_5815020%29.jpg|alt=Christo's Mastaba installation in Hyde Park, London|lijevo|mini|[[Christo i Jeanne-Claude|Christova]] ''Mastaba'' u [[Hyde Park (London)|Hyde Parku u Londonu]].]] Vjerskoj likovnoj umjetničkoj baštini pripadaju [[Freska|freske]], [[Zidno slikarstvo|murali]] i [[Ikona|ikone]], od kojih je mnoge izradila srednjovjekovna [[Slikarstvo tarnovske umjetničke škole|umjetnička škola u Trnovu]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Grabar|first=André|title=La Peinture Religieuse en Bulgarie|publisher=P. Geuthner|year=1928|page=95|trans-title=Religious Visual Arts in Bulgaria}}</ref> Poput književnosti, bugarska likovna umjetnost počela se ponovno pojavljivati tek u razdoblju narodnog preporoda. [[Zahari Zograf]] bio je pionir likovne umjetnosti u doba prije oslobođenja od osmanske vlasti.<ref name="Cultural life"/> Nakon oslobođenja, [[Ivana Mrkvička|Ivan Mrkvička]], [[Anton Mitov]], [[Vladimir Dimitrov]], [[Tsanko Lavrenov]] i [[Zlatju Bojadžijev]] uvode novije stilove i sadržaj, prikazujući krajolike bugarskih sela, stare gradove i povijesne teme. [[Christo i Jeanne-Claude|Christo]] je najpoznatiji bugarski umjetnik 21. stoljeća, poznat po svojim pejzažnim instalacijama.<ref name="Cultural life" /> Narodna glazba daleko je najopsežnija tradicijska umjetnost i polako se razvijala kroz stoljeća kao spoj dalekoistočnih, orijentalnih, srednjovjekovnih istočno-pravoslavnih i standardnih zapadnoeuropskih tonaliteta i načina.<ref>{{Citiranje knjige|last=Kremenliev|first=Boris A.|url={{Google books|wOOfVFJWMLIC-zcC|page=52|plainurl=yes}}|title=Bulgarian-Macedonian Folk Music|publisher=University of California Press|year=1952|page=52|quote=Bulgaria's scales are numerous, and it may be demonstrated that they are a fusion of Eastern and Western influences.&nbsp;... first, Oriental scales; second, church modes: the osmoglasie&nbsp;... third, the conventional scales of Western Europe.&nbsp;... Among the scales which have come to the Balkans from Asia, the pentatonic is one of the most widely used in Bulgaria. Whether it came from China or Japan, as Dobri Hristov suggests}}</ref> Bugarska narodna glazba ima osebujan zvuk i koristi širok raspon tradicijskih glazbala, kao što su [[gadulka]], [[gajde]], [[kaval]] i [[tapan]]. Posebnost je ''produženo ritmičko vrijeme'', koje nema ekvivalenta u ostatku europske glazbe.<ref name="CENTCOM4">{{Citiranje weba|date=December 2011|title=Bulgaria Factbook|url=http://www.centcom.mil/bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/|archive-date=18 October 2011|access-date=4 October 2018|publisher=United States Central Command}}</ref> [[Ženski vokalni zbor Bugarske državne televizije|Ženski vokalni zbor državne televizije]] osvojio je [[Grammy|nagradu Grammy]] 1990. za svoje izvedbe bugarske narodne glazbe.<ref>{{Citiranje weba|date=28 November 2017|title=32nd Grammy Awards Winners|url=https://www.grammy.com/grammys/awards/32nd-annual-grammy-awards|access-date=28 July 2018|publisher=Grammy Awards}}</ref> Pisana glazbena skladba može se pratiti do djela [[Joan Kukuzel|Joana Kukuzela]] (oko 1280. – 1360.),<ref>{{Citiranje knjige|last=Lang|first=David Marshall|url=https://archive.org/details/bulgariansfrompa00lang/page/145|title=The Bulgarians: From Pagan Times to the Ottoman Conquest|publisher=Westview Press|year=1976|isbn=978-0-89158-530-5|page=[https://archive.org/details/bulgariansfrompa00lang/page/145 145]|quote=John Kukuzel, the eminent Bulgarian/born reformer of Byzantine music.}}</ref> ali moderna klasična glazba započela je s [[Emanuil Manolov|Emanuilom Manolovom]], koji je skladao prvu bugarsku [[Opera|operu]] 1890.<ref name="Cultural life"/> [[Pančo Vladigerov]] i [[Petko Staynov|Petko Stajnov]] dodatno su obogatili [[Simfonija|simfoniju]], balet i operu, koju su pjevači [[Gena Dimitrova]], [[Boris Hristov]], [[Ljuba Welitsch|Ljuba Veličkova]] i [[Nikolaj Ghiaurov|Nikolaj Gjaurov]] uzdigli na svjetsku razinu.<ref name="Cultural life" /><ref>{{Citiranje weba|last=Tzvetkova|first=Elena|date=25 October 2011|title=The 2011/2012 season of the National Opera and Ballet House|url=http://bnr.bg/sites/en/Music/Pages/2510The20112012seasonoftOperaand.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120623132141/http://bnr.bg/sites/en/Music/Pages/2510The20112012seasonoftOperaand.aspx|archive-date=23 June 2012|access-date=20 December 2011|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=13 June 2005|title=Obituary: Ghena Dimitrova|work=The Telegraph|url=https://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/1491905/Ghena-Dimitrova.html|url-status=live|url-access=subscription|access-date=20 December 2011|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220110/https://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/1491905/Ghena-Dimitrova.html|archive-date=10 January 2022}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Forbes|first=Elizabeth|date=29 June 1993|title=Obituary: Boris Christoff|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-boris-christoff-1494547.html|access-date=20 December 2011}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Forbes|first=Elizabeth|date=9 September 1996|title=Obituary: Ljuba Welitsch|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-ljuba-welitsch-5601321.html|access-date=4 October 2018}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Kozinn|first=Allan|date=29 June 1993|title=Boris Christoff, Bass, Dies at 79; Esteemed for His Boris Godunov|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/1993/06/29/obituaries/boris-christoff-bass-dies-at-79-esteemed-for-his-boris-godunov.html|access-date=20 December 2011}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Midgette|first=Anne|date=3 June 2004|title=Nicolai Ghiaurov, Operatic Bass, Dies at 74|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2004/06/03/arts/nicolai-ghiaurov-operatic-bass-dies-at-74.html|access-date=13 December 2013}}</ref> Bugarski izvođači stekli su priznanje u drugim žanrovima poput [[Elektro-pop|elektropopa]] ([[Mira Aroyo|Mira Arojo]]), [[Jazz|jazza]] ([[Milčo Leviev]]) i mješavina jazza i folka ([[Ivo Papazov]]).<ref name="Cultural life" /> [[Bugarski nacionalni radio]], [[BTV (Bugarska)|bTV]] i dnevne novine ''[[Trud (bugarske novine)|Trud]]'', ''[[Dnevnik (Bugarska)|Dnevnik]]'' i ''[[24 sata|24 Chasa]]'' neki su od najvećih nacionalnih medija.<ref>{{Citiranje novina|date=13 July 2015|title=Bulgaria profile – Media|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-17205118|access-date=2 May 2014}}</ref> Bugarski mediji opisani su kao općenito nepristrani u svom izvještavanju početkom [[2000-ih]], a tiskani mediji nisu imali zakonska ograničenja.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Od tada se [[sloboda tiska]] pogoršala do točke u kojoj Bugarska zauzima 111. mjesto u svijetu na Svjetskom indeksu slobode medija, niže od svih članica Europske unije i država kandidata za članstvo. Vlada je preusmjerila sredstva EU-a na njoj sklone medije i podmitila druge da budu manje kritični prema problematičnim temama, dok su se napadi na pojedinačne novinare povećali.<ref name="RSF">{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://rsf.org/en/bulgaria|access-date=20 May 2018|publisher=[[Reporters Without Borders]]}}</ref><ref name="guardian1">{{Citiranje novina|last=Greenslade|first=Roy|date=23 September 2014|title=Why Bulgaria is the EU's lowest ranked country on press freedom index|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/media/greenslade/2014/sep/23/press-freedom-bulgaria|access-date=20 May 2018}}</ref> Dosluh između političara, oligarha i medija je raširen.<ref name="RSF" /> [[Bugarska kuhinja]] slična je kuhinji drugih jugoistočnoeuropskih država i pokazuje snažne turske i grčke utjecaje.<ref name="Cuisine">{{Citiranje knjige|last=Albala|first=Ken|url={{Google books|zG1H75z0EYYC|page=61|plainurl=yes}}|title=Food Cultures of the World Encyclopedia|publisher=ABC-CLIO|year=2011|isbn=978-0-313-37626-9|pages=61, 62}}</ref> [[Jogurt]], [[lukanka]], banica, šopska [[Šopska salata|salata]], [[ljutenica]] i [[kozunak]] su među najpoznatijim domaćim namirnicama. Potrošnja mesa niža je od europskoga prosjeka, s obzirom na kulturnu sklonost velikom izboru salata.<ref name="Cuisine" /> Bugarska je do 1989. godine bila drugi najveći svjetski izvoznik vina, ali je od tada izgubila taj položaj.<ref>{{Citiranje weba|last=Bruce-Gardyne|first=Tom|date=7 February 2012|title=Bulgaria Bounces Back|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=136420|access-date=7 February 2012|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=21 October 2016|title=Bulgaria Ranks 22nd in World Wine Production|url=http://www.novinite.com/articles/176970/Bulgaria+Ranks+22nd+in+World+Wine+Production|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Berba 2016. proizvela je 128 milijuna litara vina, od čega je 62 milijuna izvezeno uglavnom u Rumunjsku, Poljsku i Rusiju.<ref>{{Citiranje weba|last=Mihaylov|first=Ivaylo|date=14 February 2017|title=Bulgaria wine production 2016|url=https://seenews.com/news/bulgaria-plans-to-export-62-mln-litres-of-wine-from-2016-grape-harvest-558027|publisher=SEE News}}</ref> [[Mavrud]], Rubin, [[Široka Melniška|Široka melniška]], [[Dimiat]] i [[Mišket Červen|Červen Mišket]] tipične su sorte grožđa koje se koriste u proizvodnji [[Bugarsko vino|bugarskih vina]].<ref>{{Citiranje weba|title=Wines of Bulgaria|url=http://www.chicagonow.com/chicago-eats/2017/05/wines-of-bulgaria-are-they-the-next-must-have-wine/|access-date=30 July 2018|publisher=[[ChicagoNow]]}}</ref> [[Vinjak]] je tradicionalna voćna rakija [[Rakija|koja]] se u Bugarskoj pila još u 14. stoljeću.<ref>{{Citiranje weba|date=10 October 2011|title=Archeological Find Proves Rakia Is Bulgarian Invention|url=http://novinite.com/view_news.php?id=132826|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> == Šport == [[Datoteka:Grigor_Dimitrov_(18697714220).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/3f/Grigor_Dimitrov_%2818697714220%29.jpg/220px-Grigor_Dimitrov_%2818697714220%29.jpg|alt=Grigor Dimitrov in 2017|mini|[[Grigor Dimitrov]] na talijanskom otvorenom prvenstvu (Italian Open) 2015.]] Bugarska je nastupila na [[I. Olimpijske igre – Atena 1896.|prvim modernim Olimpijskim igrama]] 1896. godine, kada ju je predstavljao švicarski gimnastičar bugarskoga podrijetla [[Charles Champaud]].<ref>{{Citiranje weba|title=Athens 1896|url=http://www.bgolympic.org/fce/index.shtml?s=001&p=0039&n=000001|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110928142341/http://www.bgolympic.org/fce/index.shtml?s=001&p=0039&n=000001|archive-date=28 September 2011|access-date=4 December 2011|publisher=Bulgarian Olympic Committee}}</ref> Od tada su bugarski sportaši osvojili 55 zlatnih, 90 srebrnih i 85 brončanih odličja,<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://www.olympic.org/bulgaria|access-date=5 October 2018|publisher=International Olympic Committee}}</ref> zauzimajući 25. mjesto na [[Zbrojidba svih do sad osvojenih olimpijskih odličja – po državama|ljestvici olimpijskih odličja svih vremena]]. [[Dizanje utega]] je prepoznatljiv bugarski šport. Trener [[Ivan Abadžijev]] razvio je nove prakse treninga koje su proizvele mnoge bugarske svjetske i olimpijske prvake u dizanju utega od osamdesetih.<ref name="Sport">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/The-arts#ref42718 |title=Bulgaria – Sport and recreation|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|first=John D.|last=Bell|access-date=22 July 2018|quote=In international sports competition, Bulgarians have excelled in tennis, wrestling, boxing, and gymnastics, but the country's greatest repute may be in weight-lifting.&nbsp;... Fans of football (soccer), the most popular sport in Bulgaria, were buoyed by the success of the national team in the 1994 World Cup, when it advanced to the semi-final match under the leadership of forward Hristo Stoichkov. The premier league in Bulgaria has 16 teams, of which four play in Sofia: CSKA, Levski, Slavia, and Lokomotiv.}}</ref> Bugarski športaši također su se istaknuli u [[Hrvanje|hrvanju]], [[Boks|boksu]], [[Gimnastika|gimnastici]], [[Odbojka|odbojci]] i [[Tenis|tenisu]].<ref name="Sport" /> [[Stefka Kostadinova]] trenutna je [[Svjetski atletski rekordi (ženski)|svjetska]] rekorderka u ženskom [[Skok u vis|skoku u vis]] s 2,09 metara (6. mjesto postignuto tijekom [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1987.|Svjetskog prvenstva 1987]]).<ref>{{Citiranje weba|title=Highest high jump (female)|url=http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/highest-high-jump-(female)|access-date=22 July 2018|publisher=The Guinness World Records}}</ref> [[Grigor Dimitrov]] prvi je bugarski tenisač među trojicom najboljih na [[ATP lista|ATP-ovoj ljestvici]].<ref>{{Citiranje weba|last=Buddell|first=James|date=7 July 2014|title=Dimitrov Breaks Into Top 10 of Emirates ATP Rankings|url=https://www.atpworldtour.com/en/news/dimitrov-breaks-into-top-10-of-emirates-atp-rankings|access-date=9 October 2018|publisher=[[ATP World Tour]]}}</ref> [[Nogomet]] je najpopularniji šport u zemlji. Najbolja izvedba [[Bugarska nogometna reprezentacija|nacionalne nogometne reprezentacije]] bila je poluzavršnica [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|Svjetskoga prvenstva u nogometu 1994.]], kada je momčad predvodio napadač [[Hristo Stoičkov]].<ref name="Sport"/> Stoičkov je najuspješniji bugarski igrač svih vremena, nagrađen [[Europska Zlatna kopačka|Zlatnom kopačkom]] i [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnom loptom]] i smatran je jednim od najboljih na svijetu dok je igrao za [[FC Barcelona|Barcelonu]] devedesetih.<ref>{{Citiranje weba|title=Hristo Stoichkov|url=https://www.fcbarcelona.com/club/history/card/hristo-stoichkov|access-date=22 July 2018|publisher=FC Barcelona}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Hristo Stoichkov – Bulgarian League Ambassador|url=http://www.epfl-europeanleagues.com/fao/hristo_stoichkov.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111106213859/http://www.epfl-europeanleagues.com/fao/hristo_stoichkov.htm|archive-date=6 November 2011|access-date=4 December 2011|publisher=Professional Football Against Hunger}}</ref> [[PFK CSKA Sofija|CSKA]] i [[Levski Sofija|Levski]], oba sa sjedištem u Sofiji, <ref name="Sport" /> najuspješniji su klubovi u zemlji i dugogodišnji suparnici.<ref>{{Citiranje weba|date=1 April 2007|title=Levski, CSKA Score Emphatic Wins Before "Eternal Derby"|url=https://www.novinite.com/articles/78723/Levski%2C+CSKA+Score+Emphatic+Wins+Before+"Eternal+Derby"|access-date=22 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec]] je izvanredan po tome što je napredovao od mjesne četvrte lige do grupne faze [[UEFA Liga prvaka 2014./15.|UEFA Lige prvaka 2014./15.]] u samo devet godina.<ref>{{Citiranje weba|last=Ames|first=Nick|date=16 September 2014|title=Plucky Ludogorets' rise to the Champions League group stage|url=http://www.espn.com/soccer/blog/name/93/post/2037103/headline|access-date=22 July 2018|publisher=[[ESPN]]}}</ref> Zauzeo je 39. mjesto 2018., kao najviše rangirani bugarski klub u [[UEFA|UEFA-]]<nowiki/>i.<ref>{{Citiranje weba|title=Club Coefficients|url=https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/club/index.html#/yr/2018|access-date=22 July 2018|publisher=UEFA}}</ref> == Hrvatsko-bugarski odnosi == {{glavni|Bugari u Hrvatskoj}}U Bugarskoj živi oko 1500 osoba hrvatskoga podrijetla. Hrvatska etnička skupina u Bugarskoj je uglavnom ogranak [[Janjevci|janjevačkih Hrvata]] s Kosova koji su doselili početkom 20. stoljeća i bavili se [[trgovina|trgovinom]] i zlatarstvom. U Sofiji od 2005. djeluje „Kulturno prosvjetno društvo Hrvata u Bugarskoj”. U bugarskom Parlamentu djeluje Grupa bugarsko-hrvatskog prijateljstva. U Bugarskoj djeluju i hrvatski [[karmelićani]]. U Sofiji i Plovdivu postoji studij [[kroatistika|kroatistike]]. Bugari se na područje Hrvatske doseljavaju u više navrata. U drugoj polovici 19. stoljeća kao studenti (uz pokroviteljstvo [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] i [[Franjo Rački|Franje Račkoga]]), početkom 20. stoljeća kao poljoprivrednici, a u drugoj polovici 20. stoljeća kao studenti i umjetnici. Od 1998. godine djeluje „Nacionalna zajednica Bugara u Republici Hrvatskoj”. == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == {{refbegin|30em}} *{{cite web|date=2017|script-title=bg:Население по области, общини, местоживеене и пол|trans-title=Population by Province, Municipality, Address and Sex as of 31 December 2017|url=http://www.nsi.bg/bg/content/2975/%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5-%D0%BF%D0%BE-%D0%BE%D0%B1%D0%BB%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B8-%D0%BE%D0%B1%D1%89%D0%B8%D0%BD%D0%B8-%D0%BC%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%B6%D0%B8%D0%B2%D0%B5%D0%B5%D0%BD%D0%B5-%D0%B8-%D0%BF%D0%BE%D0%BB|access-date=22 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg|ref={{harvid|NSI Census data|2017}}}} *{{cite web|date=2011|script-title=bg:Преброяване 2011 (окончателни данни)|trans-title=Final Results of the 2011 census|url=http://www.nsi.bg/sites/default/files/files/pressreleases/Census2011final.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181222232458/http://www.nsi.bg/sites/default/files/files/pressreleases/Census2011final.pdf|archive-date=22 December 2018|access-date=22 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg|ref={{harvid|NSI Census data|2011}}}} *{{cite web|date=2018|title=Bulgaria 2018|url=http://www.nsi.bg/sites/default/files/files/publications/Brochure_Bulgaria2018.pdf|access-date=23 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg, en|ref={{harvid|NSI Brochure|2018}}}} *{{Cite book|url=https://www.loc.gov/rr/frd/cs/profiles/Bulgaria.pdf|title=Country Profile: Bulgaria|work=[[Library of Congress Country Studies]]|publisher=Library of Congress|year=2006|ref={{Sfnref|Library of Congress|2006}}|access-date=1 April 2016}} *{{cite web|title=State of Health in the EU. Country Health Profile: Bulgaria 2017|url=https://ec.europa.eu/health/sites/health/files/state/docs/chp_bulgaria_english.pdf|access-date=20 May 2018|publisher=European Commission}} *{{cite book|last=Bell|first=John|title=Bulgaria in Transition: Politics, Economics, Society, and Culture after Communism|publisher=Westview Press|year=1998|isbn=978-0-8133-9010-9}} *{{cite book|last=Chen|first=Sanping|url={{Google books|ugbWH-5OjegC|plainurl=yes}}|title=Multicultural China in the Early Middle Ages|publisher=University of Pennsylvania Press|year=2012|isbn=978-0812243703}} *{{cite book|last=Crampton|first=R. J.|url={{Google books|iL06AAAAIAAJ|plainurl=yes}}|title=A Short History of Modern Bulgaria|publisher=Cambridge University Press|year=1987|isbn=978-0521253406}} *{{cite book|last=Crampton|first=R. J.|url={{Google books|Ylz4fe7757cC|plainurl=yes}}|title=A Concise History of Bulgaria|publisher=Cambridge University Press|year=2005|isbn=978-0-521-61637-9}} *{{cite book|last=Crampton|first=R. J.|title=Bulgaria|publisher=Oxford University Press|year=2007|isbn=978-0-19-954158-4}} *{{cite book|last1=Curtis|first1=Glenn E.|url=https://www.loc.gov/item/93010955/|title=Country Study: Bulgaria|last2=Mitova|first2=Pamela|last3=Marsteller|first3=William|last4=Soper|first4=Karl Wheeler|work=[[Library of Congress Country Studies]]|publisher=[[Library of Congress]]|year=1992|access-date=6 August 2018}} **{{Cite book|title=Chapter 1|chapter=Historical Setting|ref={{Sfnref|Historical Setting}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0013)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920110251/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0013%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Chapter 1|chapter=The First Golden Age|ref={{Sfnref|The First Golden Age}}|access-date=13 October 2012|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0016)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073705/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0016%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Bulgarian Independence Movement|chapter=The Final Move to Independence|ref={{Sfnref|The Final Move to Independence}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0032)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920110429/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0032%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Bulgarian Independence Movement|chapter=San Stefano, Berlin, and Independence|ref={{Sfnref|San Stefano, Berlin and Independence}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0033)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073337/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0033%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=World War II|chapter=Bulgaria in World War II: The Passive Alliance|ref={{Sfnref|Bulgaria in World War II: The Passive Alliance}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0052)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921072906/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0052%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=World War II|chapter=Wartime Crisis|ref={{Sfnref|Wartime Crisis}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0053)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920105850/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0053%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=World War II|chapter=The Soviet Occupation|ref={{Sfnref|The Soviet Occupation}}|access-date=27 July 2018|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0054)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073515/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0054%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Communist Consolidation|chapter=After Stalin|ref={{Sfnref|After Stalin}}|access-date=24 April 2012|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0059)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111401/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0059%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Communist Consolidation|chapter=Domestic Policy and Its Results|ref={{Sfnref|Domestic Policy and Its Results}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0062)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111524/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0062%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Zhivkov Era|chapter=Foreign Affairs in the 1960s and 1970s|ref={{Sfnref|Foreign Affairs in the 1960s and 1970s}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0066)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073626/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0066%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Zhivkov Era|chapter=The Political Atmosphere in the 1970s|ref={{Sfnref|The Political Atmosphere in the 1970s}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0068)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111029/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0068%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Zhivkov Era|chapter=Bulgaria in the 1980s|ref={{Sfnref|Bulgaria in the 1980s}}|access-date=27 July 2018|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0069)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111641/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0069%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Society and its Environment|chapter=Topography|ref={{Sfnref|Topography}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0072)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073600/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0072%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Society and its Environment|chapter=Climate|ref={{Sfnref|Climate}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0074)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073232/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0074%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Chapter 3|chapter=The Economy|ref={{Sfnref|The Economy}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0102)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920110820/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0102%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Economy|chapter=Resource Base|ref={{Sfnref|Resource Base}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0103)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111053/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0103%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Chapter 4|chapter=Government and Politics|ref={{Sfnref|Government and Politics}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0149)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073159/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0149%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=National Security|chapter=Arms Sales|ref={{Sfnref|Arms Sales}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0225)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920110247/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0225%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=National Security|chapter=Military Personnel|ref={{Sfnref|Military Personnel}}|access-date=20 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0216)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073623/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0216%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} *{{cite book|last=Ghodsee|first=Kristen R.|url=https://archive.org/details/lostintransition00ghod|title=Lost in Transition: Ethnographies of Everyday Life After Communism|publisher=Duke University Press|year=2011|isbn=978-0822351023|author-link=Kristen R. Ghodsee|url-access=registration}} *{{cite book|last=Ghodsee|first=Kristen R.|title=Muslim Lives in Eastern Europe: Gender, Ethnicity and the Transformation of Islam in Postsocialist Bulgaria|publisher=Princeton University Press|year=2009|asin=B015X41JMA|author-link=Kristen R. Ghodsee}} *{{cite book|last=Ghodsee|first=Kristen R.|url=https://archive.org/details/redrivieragender0000ghod|title=The Red Riviera: Gender, Tourism and Postsocialism on the Black Sea|publisher=Duke University Press|year=2005|isbn=978-0822336624|author-link=Kristen R. Ghodsee|url-access=registration}} *{{cite book|last=Golden|first=Peter Benjamin|url=https://www.academia.edu/12545004|title=An Introduction to the History of the Turkic Peoples: Ethnogenesis and State Formation in Medieval and Early Modern Eurasia and the Middle East|date=1992|publisher=[[Harrassowitz Verlag|Otto Harrassowitz]]|isbn=978-3447032742|author-link=Peter Benjamin Golden}} *{{cite EB1922|wstitle=Bulgaria|last1=Grogan|first1=Elinor F. B.}} *{{cite book|last=MacDermott|first=Mercia|url={{Google books|gh4IE6toGJMC|plainurl=yes}}|title=Bulgarian Folk Customs|publisher=Jessica Kingsley Publishers|year=1998|isbn=978-1853024863|pages=19, 64–70, 226}} *{{cite book|last1=Roisman|first1=Joseph|url={{Google books|QsJ183uUDkMC|plainurl=yes}}|title=A Companion to Ancient Macedonia|last2=Worthington|first2=Ian|publisher=John Wiley and Sons|year=2011|isbn=978-14-4435-163-7|ref={{Sfnref|Roisman|2011}}}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{glavni|Dodatak:Bugarska (bibliografija)}} * [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]: [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=10026 Bugarska] * [http://europa.eu/about-eu/countries/member-countries/bulgaria/index_hr.htm Europska unija: Države članice: Bugarska] * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bu.html The World Factbook: Bulgaria] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200509214652/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bu.html|date=9. svibnja 2020.}} {{eng oznaka}} * [[Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske]]: [http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/hmiu/hrvatska-manjina-u-bugarskoj/4 Hrvatska manjina u Bugarskoj], pristupljeno 26. listopada 2015. * Bugari u Hrvatskoj: [http://www.bugari-u-hrvatskoj.com/hr/bugari-u-hrvatskoj/ Bugari u Hrvatskoj], pristupljeno 26. listopada 2015. ==Vanjske poveznice== * [https://web.archive.org/web/20120501222855/http://bulgariatravel.org/en/official_tourism_portal Bulgaria Travel], službeni turistički portal bugarskog ministarstva turizma {{eng oznaka}} * [http://www.government.bg/ Министерски Съвет на Република България], stranice bugarske vlade (bugarski), {{eng oznaka}} {{Portal Europa}} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commons = България |commonshr = Bugarska |commonscat = Bulgaria |commonscathr = Bugarska |wikiatlas = Bulgaria |wikiatlashr = Bugarske |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Europa}} {{Europska unija}} {{Zapadnoeuropska unija}} {{NATO}} {{Frankofonija}} [[Kategorija:Bugarska| ]] [[Kategorija:Države članice Europske unije]] [[Kategorija:Države članice NATO-a]] isctgk9568q9xs0rp5cne1n2bvaemrm 0 11566 6447069 6421523 2022-08-20T16:31:12Z 50.100.191.205 Docarala spisak poznatih lica iz Neuma wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Neum | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama = Neum (BiH) - general view.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Neum | slika_zastava = Neum Flag.gif | slika_zastava_veličina = 140 px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Coat of Arms of Neum.svg | slika_grb_veličina = 100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 42 | širina-minute = 55 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 17 | dužina-minute = 37 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] | lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | lokacija1_info = [[Federacija BiH]] | lokacija2_ime = [[Županija]] | lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|border|25px]] [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Načelnik | ime_vođe = Dragan Jurković | stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 225 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = Općina | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2013. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = Općina | stanovništvo_prazno1 = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>4.653 | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = Naseljeno mjesto | stanovništvo_prazno2 = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>3.013 | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 88390 | pozivni_broj = +387 (0)36 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.neum.ba/ www.neum.ba] | slika_karta = Neum Municipality Location.png | veličina_karte = | opis_karte = Položaj općine Neum u Bosni i Hercegovini | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | bilješke = }} '''Neum''' je općina na jugu [[Hercegovina|Hercegovine]]. To je jedini [[BiH|bosanskohercegovački]] izlaz na [[Jadransko more]]. Područje Neuma ustupila je [[1718.]] godine [[Osmansko Carstvo|Turcima]] [[Dubrovačka Republika]]. Potpisivanjem [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], općina Neum je u cjelini ušla u sastav Federacije BiH. Prema zadnjem popisu stanovništva BiH 97.64% stanovništva Neuma čine Hrvati. == Zemljopis == Neum presijeca dva dijela [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] kao posljedica [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Mira u Srijemskim Karlovcima]] iz [[1699.]] godine. Udaljenost Neuma od [[Dubrovnik]]a je 70 km, od zračne luke Dubrovnik 90 km, od [[Mostar]]a 70 km, [[Međugorje|Međugorja]] 70 km, od željezničkih kolodvora [[Ploče]] i [[Metković]]a po 30 km. U okviru većeg [[Malostonski zaljev|Malostonskog zaljeva]], kojeg zatvara poluotok Klek, nalazi se [[Neumski zaljev]]. Pripada [[Jadransko more|Jadranskom moru]] i predstavlja jedini izlaz Bosne i Hercegovine na more. Zaljev je dug 6, a širok 1,2 kilometra. Neum ima dva granična prijelaza s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na [[Državna cesta D8|Državnoj cesti D8]] koja povezuje sjeverni i južni Jadran. Prijelaz "Neum 1" graniči s Klekom, a "Neum 2" s mjestom [[Zaton Doli]]. Europska cesta "E65" prolazi kroz Neum. === Klima === Neum se odlikuje dugim i toplim ljetima i kratkom i blagom zimom te spada u red primorskih mjesta s najvećim brojem sunčanih dana. Srednje mjesečne temperature mora na površini kreću se oko 13 °C u siječnju do 32 °C u [[srpanj|srpnju]] i [[kolovoz]]u. Povoljni klimatski uvjeti omogućuju, osim kupanja i sunčanja, gotovo tijekom 7 mjeseci godišnje i klimatsku terapiju, koju čine čisti primorski [[zrak]], šetnje obalom te bavljenje raznim [[šport]]ovima na vodi. Blaga mediteranska klima na ovom području pogoduje uzgoju agruma, tradicionalno se uzgajaju: [[duhan]], [[smokva|smokve]], [[vinova loza|vinova loza]], [[badem]]i, [[lovor]], [[kupus]], [[krumpir]] i [[Crveni luk|luk]]. Proizvodi se i više vrsta sireva, vino, rakija lozovača i travarica, suha i usoljena riba, pršut, suhe smokve, med i vuneni proizvodi. === Naseljena mjesta === Općinu Neum sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 19. travnja 2019.</ref> [[Babin Do (Neum, BiH)|Babin Do]], [[Borut (Neum, BiH)|Borut]], [[Brestica]], [[Broćanac (Neum, BiH)|Broćanac]], [[Brštanica]], [[Cerovica (Neum, BiH)|Cerovica]], [[Cerovo (Neum, BiH)|Cerovo]], [[Crnoglav]], [[Dobri Do]], [[Dobrovo (Neum, BiH)|Dobrovo]], [[Donji Drijen]], [[Donji Zelenikovac]], [[Dubravica (Neum, BiH)|Dubravica]], [[Duži (Neum, BiH)|Duži]], [[Glumina (Neum, BiH)|Glumina]], [[Gornje Hrasno]], [[Gradac (Neum, BiH)|Gradac]], [[Hotanj Hutovski]], [[Hutovo]], [[Kiševo]], [[Moševići (Neum, BiH)|Moševići]], [[Neum]], [[Prapratnica]], [[Previš (Neum, BiH)|Previš]], [[Rabrani]], [[Vinine (Neum, BiH)|Vinine]] i [[Žukovica]]. == Povijest == === Srednji vijek === [[Datoteka:Neum02465.JPG|250px|mini|desno|Stećak u Neumu]] [[Hrvati]] su počeli naseljavati neumsko područje u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] ([[7. stoljeće]]), i tu kontinuirano žive, bez obzira na osvajače i vladare, odnosno države pod kojima su bili, sve do danas. Neumsko područje tada je pripadalo naronskoj biskupiji sve do [[533.]] godine kada se osniva biskupija u Sarsenterumu, za nova istraživanja tvrde da je rimski grad u [[Stolac (BiH)|Stocu]]. Iste godine su sarsenterumskom biskupu na upravu predane bazilike u municipijima "''Stantino'' (Ston), ''Delontino'' (Stolac), Neuense (Neum)..." i dr.<ref>[http://www.zupa-gospeodzdravlja.com/index.php?option=com_content&view=article&id=177:povijest&catid=49:povijest-zupe&Itemid=193 Župa Gospe od Zdravlja Neum], preuzeto 21. kolovoza 2015.</ref> Za tu se godinu može reći kako je na neki način prvi spomen neumske župe. Iz bazilike u mjestu Vranjevo Selo pronađen je kameni [[križ]] koji se čuva u Zemaljskom Muzeju u Sarajevu. Na području Vranjeva Sela nalazi se i [[nekropola]] knezova humske obitelji Nikolići. === Osmansko carstvo === [[Dubrovačka Republika]] je nakon [[Mir u Srijemskim Karlovcima|mira u Srijemskim Karlovcima]] od [[1699.]] godine zahtijevala da njen teritorij bude odvojen od teritorija [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] na sjeveru i jugu, te poslije pregovora Turci izlaze na more na obje kopneno-morske granice Dubrovačke Republike: * na sjevernom dijelu između Kleka i Neuma * na južnom dijelu u Sutorini, odnosno preko Bokokotorskog zaljeva, južno od Herceg Novog. Ta dva komadića otomanske zemlje ostaju pod turskom vlašću sve do austrougarske okupacije BiH. Poslije [[1878.]] godine sve to postaje austrijsko područje, ali sjeverni "komadić" ne pripaja se Dalmaciji za razliku od Boke, Dubrovnika i ozemlja sjeverno od Kleka i Neuma. U [[Bečki rat|Bečkom ratu]] (1683. – 1699.) Mlečani su uspješno ratovali protiv Osmanlija u donjem Poneretavlju. Prodrli su preko Zažablja u kojem se nalazi [[Hutovo]], Popovo i Trebinja sve do Novog i opkolili Dubrovačku Republiku. [[Karlovački mir]] 1699. na dubrovačko inzistiranje u zbilji poništava skoro sve mletačke uspjehe, pa i Hutovo ostaje pod Turcima. Novi [[Sinjski rat|rat]] pokreću Turci protiv Mletaka 1715., no i ovaj su put Mlečani uspješni, koji prodiru sve do Boke kotorske koja je u njihovom posjedu. Mletačka pohvala [[16. travnja]] 1717. brigadiru mletačke vojske Vuli Nonkoviću bilježi mletačko osvajanje kule u Hutovu, kao i proširenju mletačke vlasti preko Zažablja, Popova, Ljubinja, Trebinja i Stoca. [[Požarevački mir]] 1718. godine opet vraća stanje na staro, jer su Dubrovčani htjeli se okružiti saveznicima Osmanlijama i izbjeći izravnu suhozemnu granicu s Mlečanima.<ref name="Komisija">[http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2417 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110513081007/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2417 |date=13. svibnja 2011. }} (bošnjački), Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom BiH, Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 84/09.</ref> Nakon [[Požarevački mir|Požarevačkog mira]] 1718., mletački uspjesi su poništeni uspjehom dubrovačke diplomacije i Neum je opet pod Turcima koji u njemu drže manju posade te u obližnjem [[Hutovo|Hutovu]], u [[Hutovski grad|Hutovskom gradu]]. Gašenjem hutovske kapetanije 1832., Neum potpada pod [[stolačka kapetanija|stolačku kapetaniju]].<ref name="neum.ba">[http://www.neum.ba/index.php/neum/povijest/od-pozarevackog-mira-1718-do-berlinskog-kongresa-1878 Od Požarevačkog mira 1718. do Berlinskog kongresa 1878.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180910203056/https://www.neum.ba/index.php/neum/povijest/od-pozarevackog-mira-1718-do-berlinskog-kongresa-1878 |date=10. rujna 2018. }}, Općina Neum, 2011.</ref> Kako su napoleonskim osvajanjima nestale i Mletačka i [[Dubrovačka Republika]], a njihovi krajevi na istoku Jadrana pod francusku vlast, neke su strateške točke izgubile smisao. Klek je postao nevažan, zbog čega Turci uopće nisu reagirali kada su [[Francuzi]] ovdje gradili cestu i kad se pod francuskom vlašću ovuda neometano odvijao protok robe i ljudi. [[1830.]] se godine mijenjaju okolnosti. U tom vremenu [[građanski rat braće Rizvanbegovića u istočnoj Hercegovini|sukobljavaju]] se međusobno vojske braće Rizvanbegovića, a europske velesile žele područje Neuma i Kleka radi korištenja za sukobe Austrije s Turskom. Engleska i Francuska osobiti su htjele iskoritisti enklave Klek i Sutorinu radi utvrđivanja svoje luke u tim mjestima radi trgovanja s Osmanskim Carstvom. Habsburška Monarhija se tome žilavo opirala, kruto se držeći se odredaba Karlovačkog i Požarevačkog mira, kao i dotadašnje prakse o zaljevu Neuma i Kleka kao "zatvorenog mora". Osmanske su vlasti pokušale graditi nešto u Neumu [[1852.]], no to je spriječila Habsburška Monarhija energičnom reakcijom, no ni Osmanlije nisu zaboravile uzvratiti udarac, pa nisu dopuštala da se popravi francuska cesta preko neumskoga područja premda se ista nalazila na osmanskom teritoriju.<ref name="neum.ba"/> Tijekom 19. stoljeća pogoršao se položaj katoličkih Hrvata. Podizanju [[hercegovački ustanak 1875.|ustanka]] pridonijela je pripremanje carske Rusije za rat s Osmanlijama [[1874.]] godine. Potom i Austro-Ugarska počinje sa svojim planovima. Car Franjo Josip organizirao je put uz hercegovačku granicu. Nevolje Hrvata su potrajale i [[19. lipnja]] 1875. godine Hrvati donje Hercegovine digle su ustanak. Turske je "kordune" u Neumu razoružao je Ivan (Iviša) Konjevod, nakon čega se za njim odmetnulo mnogo Neumljana i mještana drugih sela. Problemi su nastupili kad je na pritisak europskih država Austro-Ugarska, dopustila iskrcavanje turskih vojnih trupa u Kleku, nakon čega je ovo područje postalo jedno od većih žarišta sukoba. 4. kolovoza Turci iskrcavaju oko 1000 dobro naoružanih i opremljenih regularnih vojnika, a oko Velike Gospe, pošle su im ususret turske postrojbe iz unutrašnjosti, koje su na putu ka Neumu srušile i spalile čitavo područje od Hrasna do Neuma. Hrvatski katolički ustanici poslije uspjeli omesti dovoz novih svježih osmanskih snaga. Pamte se bitke u Vranjevu Selu, Klepovici, [[Prapratnica|Prapratnici]] i na Kolojanju.<ref name="neum.ba"/> Jedan od ustaničkih vođa don [[Ivan Musić]] izborio je za donju Hercegovinu neobičnu diplomatsku pobjedu. Otputovao je u Beč gdje je izborio poseban status donje Hercegovine u ustanku. U biti je postala slobodni teritorij imena [[Vojvodina Donja Hercegovina]]. Vojvoda Musić imao je nekoliko sjedišta, a jedno je bilo hercegovački dio Kleka. Slobodni ustanički teritorij dočekao je [[Zaposjedanje BiH 1878.|austro-ugarsko zaposjedanje]] Bosne i Hercegovine nakon [[Berlinski kongres|Berlinskoga kongresa]] 1878. godine. U oslobađanju Stoca i Trebinja vrlo je važnu ulogu odigrala vojska Musićevih ustanika.<ref name="neum.ba"/> Neum je periodu osmanske uprave bio naseljen muslimanima koji su ovdje imali i nekoliko džamija. <ref>Popović, Vasilj (1931), ''Meternihova'' ''politika na Bliskom istoku'', Beograd, str. 123.</ref> Do danas su se u Neumu sačuvale samo zidine džamije koju je uništio potres 1927. godine, a nekada je postojalo i jedno muslimansko groblje koje je također uništeno. Uz džamiju je sagrađena i čatrnja zvana Bare. Ostaci džamije kao i nišani su uzidani u razne podzide i zgrade koje su poslije 1930. godine na njemu podignute. U podzidu parka se sačuvao sam dio jednog nišana iz 1860. godine. Ovi ulomci pokazuju da je to grob nekog pomorskog miralaja. <ref>Hasandedić, Hivzija (2017), ''Muslimanska baština Bošnjaka u južnoj (srednjoj) Hercegovini,'' Sarajevo: Dobra knjiga. str. 157–158.</ref> <ref>Mujezinović, Mehmed (1982), ''Islamska epigrafija Bosne i Hercegovine'', knjiga III. Sarajevo: Veselin Masleša. str. 402.</ref> === Dvije Jugoslavije i NDH === U rujnu [[1932.]] otvorena je prva škola na području općine Neum u Hutovu. Hrvatski narod se u ovim krajevima okreće protiv nove vlasti. Na [[Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1938.|izborima 1938.]] pučanstvo se opredjeljuje za [[HSS]]. U [[Travanj|travnju]] [[1941.]] kada je ustrojena [[Nezavisna Država Hrvatska]], Neum se nalazio u [[Velika župa Dubrava|velikoj župi Dubrava]], da bi reorganizacijom iz [[1944.]] pripao [[Velika župa Hum|velikoj župi Hum]].<ref name="Župa Dubrava">[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1522 ARHiNET - Velika župa Dubrava], pristupljeno 21. ožujka 2014.</ref> Za vrijeme 2. svjetskog rata neumsko područje je postalo poprištem žestokih borbi, posebno za Hutovo, Gradac i vrlo važan Vukov klanac. Najviše Hrvata s neumskog područja je ipak stradalo u poraću. Razdoblje [[1945.]] do [[1990.]] vezano je za [[Socijalizam|socijalistički]] i [[Komunizam|komunistički]] sustav [[FNRJ]] i [[SFRJ]]. Na političkom planu gašena je svaka sloboda i nacionalna samostalnost. Mnogi Hrvati počeli su nakon [[1960.]] odlaziti na tzv. privremeni rad u [[Njemačka|Njemačku]], [[Austrija|Austriju]] i druge europske zemlje. === Domovinski rat === Godine [[1990.]] u [[Studeni|studenom]] su održani prvi poslijeratni višestranački izbori. Pobijedile su stranke hrvatskoga nacionalnog predznaka. [[Mir]] nije dugo trajao. Krizni stožer općine Neum osniva se [[28. kolovoza]] [[1991.]] godine. Ratna prijetnja otpočela je [[1. listopada]] [[1991.]] kada su srpsko-crnogorske snage napalo hrvatsko selo [[Ravno]]. Isti dan su zrakoplovi [[JNA]] po prvi put raketirali neumske prometnice. [[15. listopada]] 1991. godine granatirano je neumsko selo Drijen. [[6. studenog]], na putu Ravno – Hutovo, neumski branitelji zastavljaju snage JNA. Bilo je to prvo uspješno zaustavljanje napada JNA u [[BiH]].<ref name="neum">[http://www.neum.ba/index.php/neum/povijest/domovinski-rat neum.ba - Domovinski rat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150625033820/http://www.neum.ba/index.php/neum/povijest/domovinski-rat |date=25. lipnja 2015. }}, preuzeto 20. kolovoza 2015.</ref> [[7. svibnja]] 1992. zrakoplov JNA je raketirao župnu crkvu u Gracu ostavivši teške materijalne posljedice. Tih dana PZO na području Neuma je srušila pet zrakoplova i jedan helikopter [[JNA]]. Tri dana poslije, [[10. svibnja]] 1992., zrakoplovi JNA napadaju središte Neuma te su bombama "krmačama" oštetili dva hotela i više zgrada. Za vrijeme rata na području Neuma, u razdoblju od [[1991.]] do [[1995.]], živote je izgubilo 37 vojnika.<ref name="neum"/> Nakon mirovnih pregovora [[1994.]] u [[Washington]]u i [[1995.]] u [[Dayton]]u, Neum je u okviru Federacije Bosne i Hercegovine ušao u Hercegovačko-neretvansku županiju. === Kratka kronologija === * 1465. – 1878. Dio [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]] (s povremenim mletačkim preuzimanjima): * 1878. – 1918. Okrug Mostar u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] * 1918. – 1929. Okrug Mostar u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini SHS]] * 1929. – 1939. [[Primorska banovina]] (Kraljevina Jugoslavija) * 1939. – 1941. [[Banovina Hrvatska]] (Kraljevina Jugoslavija) * 1941. – 1945. [[NDH]] * 1945. – 1992. [[SFRJ]] - [[SR BiH]] * 1992. [[BiH]] == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Neum}} === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Neum''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' |- |'''Hrvati''' |3.792 (87,67%) |3.575 (88,70%) |4.281 (89,54%) |- |'''Srbi''' |207 (4,78%) |179 (4,44%) |224 (4,68%) |- |'''Muslimani''' |190 (4,39%) |157 (3,89%) |218 (4,55%) |- |'''Jugoslaveni''' |90 (2,08%) |83 (2,05%) |13 (0,27%) |- |'''ostali i nepoznato''' |46 (1,06%) |36 (0,89%) |45 (0,94%) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''4.325''' |'''4.030''' |'''4.781''' |} ==== Neum (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Neum''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' |- |'''Hrvati''' |1.338 (81,04%) |499 (82,89%) |335 (93,05%) |- |'''Srbi''' |98 (5,93%) |25 (4,15%) |10 (2,77%) |- |'''Muslimani''' |89 (5,39%) |17 (2,82%) |3 (0,83%) |- |'''Jugoslaveni''' |90 (5,45%) |47 (7,80%) |7 (1,94%) |- |'''ostali i nepoznato''' |36 (2,18%) |14 (2,32%) |5 (1,38%) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''1.651''' |'''602''' |'''360''' |} === Popis 2013. === {| cellpadding=12 | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Neum''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |4.543 (97,64%) |- |'''Bošnjaci''' |63 (1,35%) |- |'''Srbi''' |21 (0,45%) |- |'''ostali i nepoznato''' |26 (0,56%) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''4.653''' |} | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Neum - naseljeno mjesto''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |2.938 (97,51%) |- |'''Bošnjaci''' |33 (1,10%) |- |'''Srbi''' |21 (0,70%) |- |'''ostali i nepoznato''' |21 (0,70%) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''3.013''' |} |} == Uprava == Najviše izvršno tijelo je načelnik Općine Neum. Trenutni načelnik je Dragan Jurković iz [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]]. Izabran je na lokalnim izborima 2020. Zakonodavno tijelo u Općini Neum je Općinsko vijeće kojemu je predsjednica Daniela Matić iz [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]]. Općinsko vijeće ukupno ima 17 članova. == Turizam == [[Datoteka:Narodna nošnja iz Neuma.jpg|mini|250px|Narodna nošnja iz Neuma]] Neum raspolaže sa 7000 ležaja u hotelima visoke kategorije, te odmaralištima i privatnom smještaju, gdje su osigurani uvjeti za ugodan boravak tijekom cijele godine. S obzirom na veličinu općine i njen turistički potencijal, trenutačni smještajni kapaciteti zadovoljavaju potrebe. Tu su i neophodni Dom zdravlja, pošta, banke i mali privatni restorani koji obogaćuju hotelsku ponudu, kao i velika mreža trgovina. Pored hotelskih sadržaja, gostima se nude i izletnička putovanja autobusom i brodom u susjedna turistička mjesta ([[Dubrovnik]], [[Mostar]], [[Međugorje]], [[Hutovo blato]]). Autohtono stanovništvo Neuma oduvijek se bavilo [[poljoprivreda|poljoprivredom]], [[ribarstvo]]m i ekstenzivnim [[stočarstvo]]m dok su kao dodatni izvor prihoda kuhali morsku sol, tu dragocjenost ljudske prehrane i ubirali ljekovito i začinsko bilje: kadulja (žalfija), [[ružmarin]] i [[vrijesak]]. U prošlosti su Neumljani bili poznati kao klesari kamena za gradnju kuća i suhozida. Početkom ljeta se od [[2004.]] godine održava "Neum Animated Film Festival" na kojem sudjeluju gosti iz svih dijelova svijeta. U Neumu se svakog ljeta, u drugoj polovici mjeseca [[kolovoz]]a održava tradicionalni Hrvatski glazbeni festival "[[Etnofest Neum]]" i smotra folklora. U kolovozu se održava i smotra [[klapa]]. Također je u Neumu aktivan muzej i galerija s oko 500 umjetnina. U organizaciji Šahovskoga saveza Herceg-Bosne od [[1994.]] godine u Neumu se održava ekipno natjecanje Prve šahovske lige Herceg-Bosne. Zaleđe Neuma je bogato nasadima maslina i [[vinograd]]a te je idealno područje za ljubitelje agroturizma. [[HKUD Hutovo]] je organizator tradicionalne manifestacije "Ivanjski Krijesovi".<ref>http://www.bljesak.info/rubrika/kultura/clanak/hutovo-najveca-proslava-blagdana-sv-ivana-na-prostorima-hercegovine/38913</ref> == Spomenici i znamenitosti == {{glavni|Dodatak:Popis nacionalnih spomenika u općini Neum}} Prema popisu, koji sastavlja Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika, na području općine Neum nalazi se 7 nacionalnih spomenika uvrštenih na glavni popis<ref>{{cite web |langue=en |url=http://kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=4&idGrad=68 |title=Decisions on Designation of Properties as National Monuments |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |éditeur=Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH] |consulté le=22. kolovoza 2015. |access-date=22. kolovoza 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160303204335/http://kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=4&idGrad=68 |archivedate=3. ožujka 2016.}}</ref> i 1 spomenik registriran na privremenoj listi.<ref>{{cite web |language=en |url=http://kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=4&idGrad=68 |title=Provisional list |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |éditeur=Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH |acces date=22. kolovoza 2015. |access-date=22. kolovoza 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160303175919/http://kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=4&idGrad=68 |archivedate=3. ožujka 2016.}}</ref> To su: [[Hutovska tvrđava|Hutovski grad]], [[crkva sv. Ane u Gradcu]], [[Kamena ploča s natpisom Radovca Vukanovića u Gornjem Hutovu|kamena ploča s natpisom Radovca Vukanovića]], [[Nekropola Crkvina kod Hutova|nekropola Crkvina]], [[nekropola Brštanica]], [[Nekropola Međugorje kod Glumine|nekropola Međugorje]] i [[arheološko nalazište Vranjevo Selo]]. === Sakralni objekti === [[Datoteka:Crkva sv Ivana Neum.jpg|150px|mini|desno|Crkva sv. Ivana u Neumu]] * [[Crkva Gospe od Zdravlja u Neumu|Crkva Gospe od Zdravlja]] * Crkva sv. Ivana (nova crkva) * Crkva sv. Ante, sv. Stjepana i sv. Šimuna (sagrađena 1904., stradala 1944, obnovljena 1958. i 2004.) * Crkva male Gospe u Vranjevu Selu * Crkva u Dužima == Kultura == * HKUD Lindžo * [[HKUD Hutovo]] * Društvo prijatelja starina Hutovo == Poznate osobe == * [[Juraj Njavro|dr. Juraj Njavro]], liječnik, bivši ministar * [[Nikola Buconjić]], pjesnik, romanopisac, etnograf i povjesničar * [[Pero Jurković]], prvi guverner [[HNB|Hrvatske narodne banke]] * [[Pero Pavlović]], [[hrvat]]ski pjesnik iz BiH * [[Petar Vuletić]], pjesnik i prosvetitelj * Aleksa Nikolic, prva kosa Bosne i Hercegovine * Nikolina Vukicevic, organizator “Neum Pride-a” == Obrazovanje == Općina Neum ima jednu srednju i jednu osnovnu školu u kojima se učenici školuju za razna zanimanja. Velik broj učenika iz neumske općine se školuje u susjednom [[Metković]]u (RH). Na prostoru Općine djeluju sljedeće školske ustanove: * Osnovna škola "Kardinala Stepinca" * Srednja škola "Neum" == Šport == * [[Biciklistički klub Neum]] * [[Vaterpolski klub Jadran Neum]] * [[HNK Neum|Hrvatski nogometni klub Neum]] * [[Boćarski klub Neum]] * [[HRK Neum|Hrvatski rukometni klub Neum]] * [[HKK Neum|Hrvatski košarkaški klub Neum]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.caportal.info/susjedstvo/neum/2009-rada-se-kosarka-u-neumu |title=Rađa se košarka u Neumu |archive-url=https://web.archive.org/web/20150418200452/http://www.caportal.info/susjedstvo/neum/2009-rada-se-kosarka-u-neumu |archive-date=18. travnja 2015. |access-date=29. srpnja 2011.}}</ref> * Klub sportskog streljaštva "LU Jadran" Neum == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commons|Category:Neum}} * [http://www.neum.ba/ Službene stranice] {{BiH}} {{Hercegovina}} {{Neum}} [[Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]] [[Kategorija:Neum| ]] ngourzste16wtglexwwyx1xxswa0skj 6447072 6447069 2022-08-20T16:33:07Z MaGa 20797 uklanjanje izmjene 6447069 suradnika [[Posebno:Doprinosi/50.100.191.205|50.100.191.205]] ([[Razgovor sa suradnikom:50.100.191.205|razgovor]]) wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Neum | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama = Neum (BiH) - general view.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Neum | slika_zastava = Neum Flag.gif | slika_zastava_veličina = 140 px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Coat of Arms of Neum.svg | slika_grb_veličina = 100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 42 | širina-minute = 55 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 17 | dužina-minute = 37 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] | lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | lokacija1_info = [[Federacija BiH]] | lokacija2_ime = [[Županija]] | lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|border|25px]] [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Načelnik | ime_vođe = Dragan Jurković | stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 225 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = Općina | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2013. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = Općina | stanovništvo_prazno1 = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>4.653 | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = Naseljeno mjesto | stanovništvo_prazno2 = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>3.013 | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 88390 | pozivni_broj = +387 (0)36 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.neum.ba/ www.neum.ba] | slika_karta = Neum Municipality Location.png | veličina_karte = | opis_karte = Položaj općine Neum u Bosni i Hercegovini | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | bilješke = }} '''Neum''' je općina na jugu [[Hercegovina|Hercegovine]]. To je jedini [[BiH|bosanskohercegovački]] izlaz na [[Jadransko more]]. Područje Neuma ustupila je [[1718.]] godine [[Osmansko Carstvo|Turcima]] [[Dubrovačka Republika]]. Potpisivanjem [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], općina Neum je u cjelini ušla u sastav Federacije BiH. Prema zadnjem popisu stanovništva BiH 97.64% stanovništva Neuma čine Hrvati. == Zemljopis == Neum presijeca dva dijela [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] kao posljedica [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Mira u Srijemskim Karlovcima]] iz [[1699.]] godine. Udaljenost Neuma od [[Dubrovnik]]a je 70 km, od zračne luke Dubrovnik 90 km, od [[Mostar]]a 70 km, [[Međugorje|Međugorja]] 70 km, od željezničkih kolodvora [[Ploče]] i [[Metković]]a po 30 km. U okviru većeg [[Malostonski zaljev|Malostonskog zaljeva]], kojeg zatvara poluotok Klek, nalazi se [[Neumski zaljev]]. Pripada [[Jadransko more|Jadranskom moru]] i predstavlja jedini izlaz Bosne i Hercegovine na more. Zaljev je dug 6, a širok 1,2 kilometra. Neum ima dva granična prijelaza s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na [[Državna cesta D8|Državnoj cesti D8]] koja povezuje sjeverni i južni Jadran. Prijelaz "Neum 1" graniči s Klekom, a "Neum 2" s mjestom [[Zaton Doli]]. Europska cesta "E65" prolazi kroz Neum. === Klima === Neum se odlikuje dugim i toplim ljetima i kratkom i blagom zimom te spada u red primorskih mjesta s najvećim brojem sunčanih dana. Srednje mjesečne temperature mora na površini kreću se oko 13 °C u siječnju do 32 °C u [[srpanj|srpnju]] i [[kolovoz]]u. Povoljni klimatski uvjeti omogućuju, osim kupanja i sunčanja, gotovo tijekom 7 mjeseci godišnje i klimatsku terapiju, koju čine čisti primorski [[zrak]], šetnje obalom te bavljenje raznim [[šport]]ovima na vodi. Blaga mediteranska klima na ovom području pogoduje uzgoju agruma, tradicionalno se uzgajaju: [[duhan]], [[smokva|smokve]], [[vinova loza|vinova loza]], [[badem]]i, [[lovor]], [[kupus]], [[krumpir]] i [[Crveni luk|luk]]. Proizvodi se i više vrsta sireva, vino, rakija lozovača i travarica, suha i usoljena riba, pršut, suhe smokve, med i vuneni proizvodi. === Naseljena mjesta === Općinu Neum sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 19. travnja 2019.</ref> [[Babin Do (Neum, BiH)|Babin Do]], [[Borut (Neum, BiH)|Borut]], [[Brestica]], [[Broćanac (Neum, BiH)|Broćanac]], [[Brštanica]], [[Cerovica (Neum, BiH)|Cerovica]], [[Cerovo (Neum, BiH)|Cerovo]], [[Crnoglav]], [[Dobri Do]], [[Dobrovo (Neum, BiH)|Dobrovo]], [[Donji Drijen]], [[Donji Zelenikovac]], [[Dubravica (Neum, BiH)|Dubravica]], [[Duži (Neum, BiH)|Duži]], [[Glumina (Neum, BiH)|Glumina]], [[Gornje Hrasno]], [[Gradac (Neum, BiH)|Gradac]], [[Hotanj Hutovski]], [[Hutovo]], [[Kiševo]], [[Moševići (Neum, BiH)|Moševići]], [[Neum]], [[Prapratnica]], [[Previš (Neum, BiH)|Previš]], [[Rabrani]], [[Vinine (Neum, BiH)|Vinine]] i [[Žukovica]]. == Povijest == === Srednji vijek === [[Datoteka:Neum02465.JPG|250px|mini|desno|Stećak u Neumu]] [[Hrvati]] su počeli naseljavati neumsko područje u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] ([[7. stoljeće]]), i tu kontinuirano žive, bez obzira na osvajače i vladare, odnosno države pod kojima su bili, sve do danas. Neumsko područje tada je pripadalo naronskoj biskupiji sve do [[533.]] godine kada se osniva biskupija u Sarsenterumu, za nova istraživanja tvrde da je rimski grad u [[Stolac (BiH)|Stocu]]. Iste godine su sarsenterumskom biskupu na upravu predane bazilike u municipijima "''Stantino'' (Ston), ''Delontino'' (Stolac), Neuense (Neum)..." i dr.<ref>[http://www.zupa-gospeodzdravlja.com/index.php?option=com_content&view=article&id=177:povijest&catid=49:povijest-zupe&Itemid=193 Župa Gospe od Zdravlja Neum], preuzeto 21. kolovoza 2015.</ref> Za tu se godinu može reći kako je na neki način prvi spomen neumske župe. Iz bazilike u mjestu Vranjevo Selo pronađen je kameni [[križ]] koji se čuva u Zemaljskom Muzeju u Sarajevu. Na području Vranjeva Sela nalazi se i [[nekropola]] knezova humske obitelji Nikolići. === Osmansko carstvo === [[Dubrovačka Republika]] je nakon [[Mir u Srijemskim Karlovcima|mira u Srijemskim Karlovcima]] od [[1699.]] godine zahtijevala da njen teritorij bude odvojen od teritorija [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] na sjeveru i jugu, te poslije pregovora Turci izlaze na more na obje kopneno-morske granice Dubrovačke Republike: * na sjevernom dijelu između Kleka i Neuma * na južnom dijelu u Sutorini, odnosno preko Bokokotorskog zaljeva, južno od Herceg Novog. Ta dva komadića otomanske zemlje ostaju pod turskom vlašću sve do austrougarske okupacije BiH. Poslije [[1878.]] godine sve to postaje austrijsko područje, ali sjeverni "komadić" ne pripaja se Dalmaciji za razliku od Boke, Dubrovnika i ozemlja sjeverno od Kleka i Neuma. U [[Bečki rat|Bečkom ratu]] (1683. – 1699.) Mlečani su uspješno ratovali protiv Osmanlija u donjem Poneretavlju. Prodrli su preko Zažablja u kojem se nalazi [[Hutovo]], Popovo i Trebinja sve do Novog i opkolili Dubrovačku Republiku. [[Karlovački mir]] 1699. na dubrovačko inzistiranje u zbilji poništava skoro sve mletačke uspjehe, pa i Hutovo ostaje pod Turcima. Novi [[Sinjski rat|rat]] pokreću Turci protiv Mletaka 1715., no i ovaj su put Mlečani uspješni, koji prodiru sve do Boke kotorske koja je u njihovom posjedu. Mletačka pohvala [[16. travnja]] 1717. brigadiru mletačke vojske Vuli Nonkoviću bilježi mletačko osvajanje kule u Hutovu, kao i proširenju mletačke vlasti preko Zažablja, Popova, Ljubinja, Trebinja i Stoca. [[Požarevački mir]] 1718. godine opet vraća stanje na staro, jer su Dubrovčani htjeli se okružiti saveznicima Osmanlijama i izbjeći izravnu suhozemnu granicu s Mlečanima.<ref name="Komisija">[http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2417 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110513081007/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2417 |date=13. svibnja 2011. }} (bošnjački), Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom BiH, Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 84/09.</ref> Nakon [[Požarevački mir|Požarevačkog mira]] 1718., mletački uspjesi su poništeni uspjehom dubrovačke diplomacije i Neum je opet pod Turcima koji u njemu drže manju posade te u obližnjem [[Hutovo|Hutovu]], u [[Hutovski grad|Hutovskom gradu]]. Gašenjem hutovske kapetanije 1832., Neum potpada pod [[stolačka kapetanija|stolačku kapetaniju]].<ref name="neum.ba">[http://www.neum.ba/index.php/neum/povijest/od-pozarevackog-mira-1718-do-berlinskog-kongresa-1878 Od Požarevačkog mira 1718. do Berlinskog kongresa 1878.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180910203056/https://www.neum.ba/index.php/neum/povijest/od-pozarevackog-mira-1718-do-berlinskog-kongresa-1878 |date=10. rujna 2018. }}, Općina Neum, 2011.</ref> Kako su napoleonskim osvajanjima nestale i Mletačka i [[Dubrovačka Republika]], a njihovi krajevi na istoku Jadrana pod francusku vlast, neke su strateške točke izgubile smisao. Klek je postao nevažan, zbog čega Turci uopće nisu reagirali kada su [[Francuzi]] ovdje gradili cestu i kad se pod francuskom vlašću ovuda neometano odvijao protok robe i ljudi. [[1830.]] se godine mijenjaju okolnosti. U tom vremenu [[građanski rat braće Rizvanbegovića u istočnoj Hercegovini|sukobljavaju]] se međusobno vojske braće Rizvanbegovića, a europske velesile žele područje Neuma i Kleka radi korištenja za sukobe Austrije s Turskom. Engleska i Francuska osobiti su htjele iskoritisti enklave Klek i Sutorinu radi utvrđivanja svoje luke u tim mjestima radi trgovanja s Osmanskim Carstvom. Habsburška Monarhija se tome žilavo opirala, kruto se držeći se odredaba Karlovačkog i Požarevačkog mira, kao i dotadašnje prakse o zaljevu Neuma i Kleka kao "zatvorenog mora". Osmanske su vlasti pokušale graditi nešto u Neumu [[1852.]], no to je spriječila Habsburška Monarhija energičnom reakcijom, no ni Osmanlije nisu zaboravile uzvratiti udarac, pa nisu dopuštala da se popravi francuska cesta preko neumskoga područja premda se ista nalazila na osmanskom teritoriju.<ref name="neum.ba"/> Tijekom 19. stoljeća pogoršao se položaj katoličkih Hrvata. Podizanju [[hercegovački ustanak 1875.|ustanka]] pridonijela je pripremanje carske Rusije za rat s Osmanlijama [[1874.]] godine. Potom i Austro-Ugarska počinje sa svojim planovima. Car Franjo Josip organizirao je put uz hercegovačku granicu. Nevolje Hrvata su potrajale i [[19. lipnja]] 1875. godine Hrvati donje Hercegovine digle su ustanak. Turske je "kordune" u Neumu razoružao je Ivan (Iviša) Konjevod, nakon čega se za njim odmetnulo mnogo Neumljana i mještana drugih sela. Problemi su nastupili kad je na pritisak europskih država Austro-Ugarska, dopustila iskrcavanje turskih vojnih trupa u Kleku, nakon čega je ovo područje postalo jedno od većih žarišta sukoba. 4. kolovoza Turci iskrcavaju oko 1000 dobro naoružanih i opremljenih regularnih vojnika, a oko Velike Gospe, pošle su im ususret turske postrojbe iz unutrašnjosti, koje su na putu ka Neumu srušile i spalile čitavo područje od Hrasna do Neuma. Hrvatski katolički ustanici poslije uspjeli omesti dovoz novih svježih osmanskih snaga. Pamte se bitke u Vranjevu Selu, Klepovici, [[Prapratnica|Prapratnici]] i na Kolojanju.<ref name="neum.ba"/> Jedan od ustaničkih vođa don [[Ivan Musić]] izborio je za donju Hercegovinu neobičnu diplomatsku pobjedu. Otputovao je u Beč gdje je izborio poseban status donje Hercegovine u ustanku. U biti je postala slobodni teritorij imena [[Vojvodina Donja Hercegovina]]. Vojvoda Musić imao je nekoliko sjedišta, a jedno je bilo hercegovački dio Kleka. Slobodni ustanički teritorij dočekao je [[Zaposjedanje BiH 1878.|austro-ugarsko zaposjedanje]] Bosne i Hercegovine nakon [[Berlinski kongres|Berlinskoga kongresa]] 1878. godine. U oslobađanju Stoca i Trebinja vrlo je važnu ulogu odigrala vojska Musićevih ustanika.<ref name="neum.ba"/> Neum je periodu osmanske uprave bio naseljen muslimanima koji su ovdje imali i nekoliko džamija. <ref>Popović, Vasilj (1931), ''Meternihova'' ''politika na Bliskom istoku'', Beograd, str. 123.</ref> Do danas su se u Neumu sačuvale samo zidine džamije koju je uništio potres 1927. godine, a nekada je postojalo i jedno muslimansko groblje koje je također uništeno. Uz džamiju je sagrađena i čatrnja zvana Bare. Ostaci džamije kao i nišani su uzidani u razne podzide i zgrade koje su poslije 1930. godine na njemu podignute. U podzidu parka se sačuvao sam dio jednog nišana iz 1860. godine. Ovi ulomci pokazuju da je to grob nekog pomorskog miralaja. <ref>Hasandedić, Hivzija (2017), ''Muslimanska baština Bošnjaka u južnoj (srednjoj) Hercegovini,'' Sarajevo: Dobra knjiga. str. 157–158.</ref> <ref>Mujezinović, Mehmed (1982), ''Islamska epigrafija Bosne i Hercegovine'', knjiga III. Sarajevo: Veselin Masleša. str. 402.</ref> === Dvije Jugoslavije i NDH === U rujnu [[1932.]] otvorena je prva škola na području općine Neum u Hutovu. Hrvatski narod se u ovim krajevima okreće protiv nove vlasti. Na [[Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1938.|izborima 1938.]] pučanstvo se opredjeljuje za [[HSS]]. U [[Travanj|travnju]] [[1941.]] kada je ustrojena [[Nezavisna Država Hrvatska]], Neum se nalazio u [[Velika župa Dubrava|velikoj župi Dubrava]], da bi reorganizacijom iz [[1944.]] pripao [[Velika župa Hum|velikoj župi Hum]].<ref name="Župa Dubrava">[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1522 ARHiNET - Velika župa Dubrava], pristupljeno 21. ožujka 2014.</ref> Za vrijeme 2. svjetskog rata neumsko područje je postalo poprištem žestokih borbi, posebno za Hutovo, Gradac i vrlo važan Vukov klanac. Najviše Hrvata s neumskog područja je ipak stradalo u poraću. Razdoblje [[1945.]] do [[1990.]] vezano je za [[Socijalizam|socijalistički]] i [[Komunizam|komunistički]] sustav [[FNRJ]] i [[SFRJ]]. Na političkom planu gašena je svaka sloboda i nacionalna samostalnost. Mnogi Hrvati počeli su nakon [[1960.]] odlaziti na tzv. privremeni rad u [[Njemačka|Njemačku]], [[Austrija|Austriju]] i druge europske zemlje. === Domovinski rat === Godine [[1990.]] u [[Studeni|studenom]] su održani prvi poslijeratni višestranački izbori. Pobijedile su stranke hrvatskoga nacionalnog predznaka. [[Mir]] nije dugo trajao. Krizni stožer općine Neum osniva se [[28. kolovoza]] [[1991.]] godine. Ratna prijetnja otpočela je [[1. listopada]] [[1991.]] kada su srpsko-crnogorske snage napalo hrvatsko selo [[Ravno]]. Isti dan su zrakoplovi [[JNA]] po prvi put raketirali neumske prometnice. [[15. listopada]] 1991. godine granatirano je neumsko selo Drijen. [[6. studenog]], na putu Ravno – Hutovo, neumski branitelji zastavljaju snage JNA. Bilo je to prvo uspješno zaustavljanje napada JNA u [[BiH]].<ref name="neum">[http://www.neum.ba/index.php/neum/povijest/domovinski-rat neum.ba - Domovinski rat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150625033820/http://www.neum.ba/index.php/neum/povijest/domovinski-rat |date=25. lipnja 2015. }}, preuzeto 20. kolovoza 2015.</ref> [[7. svibnja]] 1992. zrakoplov JNA je raketirao župnu crkvu u Gracu ostavivši teške materijalne posljedice. Tih dana PZO na području Neuma je srušila pet zrakoplova i jedan helikopter [[JNA]]. Tri dana poslije, [[10. svibnja]] 1992., zrakoplovi JNA napadaju središte Neuma te su bombama "krmačama" oštetili dva hotela i više zgrada. Za vrijeme rata na području Neuma, u razdoblju od [[1991.]] do [[1995.]], živote je izgubilo 37 vojnika.<ref name="neum"/> Nakon mirovnih pregovora [[1994.]] u [[Washington]]u i [[1995.]] u [[Dayton]]u, Neum je u okviru Federacije Bosne i Hercegovine ušao u Hercegovačko-neretvansku županiju. === Kratka kronologija === * 1465. – 1878. Dio [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]] (s povremenim mletačkim preuzimanjima): * 1878. – 1918. Okrug Mostar u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] * 1918. – 1929. Okrug Mostar u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini SHS]] * 1929. – 1939. [[Primorska banovina]] (Kraljevina Jugoslavija) * 1939. – 1941. [[Banovina Hrvatska]] (Kraljevina Jugoslavija) * 1941. – 1945. [[NDH]] * 1945. – 1992. [[SFRJ]] - [[SR BiH]] * 1992. [[BiH]] == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Neum}} === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Neum''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' |- |'''Hrvati''' |3.792 (87,67%) |3.575 (88,70%) |4.281 (89,54%) |- |'''Srbi''' |207 (4,78%) |179 (4,44%) |224 (4,68%) |- |'''Muslimani''' |190 (4,39%) |157 (3,89%) |218 (4,55%) |- |'''Jugoslaveni''' |90 (2,08%) |83 (2,05%) |13 (0,27%) |- |'''ostali i nepoznato''' |46 (1,06%) |36 (0,89%) |45 (0,94%) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''4.325''' |'''4.030''' |'''4.781''' |} ==== Neum (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Neum''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' |- |'''Hrvati''' |1.338 (81,04%) |499 (82,89%) |335 (93,05%) |- |'''Srbi''' |98 (5,93%) |25 (4,15%) |10 (2,77%) |- |'''Muslimani''' |89 (5,39%) |17 (2,82%) |3 (0,83%) |- |'''Jugoslaveni''' |90 (5,45%) |47 (7,80%) |7 (1,94%) |- |'''ostali i nepoznato''' |36 (2,18%) |14 (2,32%) |5 (1,38%) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''1.651''' |'''602''' |'''360''' |} === Popis 2013. === {| cellpadding=12 | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Neum''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |4.543 (97,64%) |- |'''Bošnjaci''' |63 (1,35%) |- |'''Srbi''' |21 (0,45%) |- |'''ostali i nepoznato''' |26 (0,56%) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''4.653''' |} | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Neum - naseljeno mjesto''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |2.938 (97,51%) |- |'''Bošnjaci''' |33 (1,10%) |- |'''Srbi''' |21 (0,70%) |- |'''ostali i nepoznato''' |21 (0,70%) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''3.013''' |} |} == Uprava == Najviše izvršno tijelo je načelnik Općine Neum. Trenutni načelnik je Dragan Jurković iz [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]]. Izabran je na lokalnim izborima 2020. Zakonodavno tijelo u Općini Neum je Općinsko vijeće kojemu je predsjednica Daniela Matić iz [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]]. Općinsko vijeće ukupno ima 17 članova. == Turizam == [[Datoteka:Narodna nošnja iz Neuma.jpg|mini|250px|Narodna nošnja iz Neuma]] Neum raspolaže sa 7000 ležaja u hotelima visoke kategorije, te odmaralištima i privatnom smještaju, gdje su osigurani uvjeti za ugodan boravak tijekom cijele godine. S obzirom na veličinu općine i njen turistički potencijal, trenutačni smještajni kapaciteti zadovoljavaju potrebe. Tu su i neophodni Dom zdravlja, pošta, banke i mali privatni restorani koji obogaćuju hotelsku ponudu, kao i velika mreža trgovina. Pored hotelskih sadržaja, gostima se nude i izletnička putovanja autobusom i brodom u susjedna turistička mjesta ([[Dubrovnik]], [[Mostar]], [[Međugorje]], [[Hutovo blato]]). Autohtono stanovništvo Neuma oduvijek se bavilo [[poljoprivreda|poljoprivredom]], [[ribarstvo]]m i ekstenzivnim [[stočarstvo]]m dok su kao dodatni izvor prihoda kuhali morsku sol, tu dragocjenost ljudske prehrane i ubirali ljekovito i začinsko bilje: kadulja (žalfija), [[ružmarin]] i [[vrijesak]]. U prošlosti su Neumljani bili poznati kao klesari kamena za gradnju kuća i suhozida. Početkom ljeta se od [[2004.]] godine održava "Neum Animated Film Festival" na kojem sudjeluju gosti iz svih dijelova svijeta. U Neumu se svakog ljeta, u drugoj polovici mjeseca [[kolovoz]]a održava tradicionalni Hrvatski glazbeni festival "[[Etnofest Neum]]" i smotra folklora. U kolovozu se održava i smotra [[klapa]]. Također je u Neumu aktivan muzej i galerija s oko 500 umjetnina. U organizaciji Šahovskoga saveza Herceg-Bosne od [[1994.]] godine u Neumu se održava ekipno natjecanje Prve šahovske lige Herceg-Bosne. Zaleđe Neuma je bogato nasadima maslina i [[vinograd]]a te je idealno područje za ljubitelje agroturizma. [[HKUD Hutovo]] je organizator tradicionalne manifestacije "Ivanjski Krijesovi".<ref>http://www.bljesak.info/rubrika/kultura/clanak/hutovo-najveca-proslava-blagdana-sv-ivana-na-prostorima-hercegovine/38913</ref> == Spomenici i znamenitosti == {{glavni|Dodatak:Popis nacionalnih spomenika u općini Neum}} Prema popisu, koji sastavlja Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika, na području općine Neum nalazi se 7 nacionalnih spomenika uvrštenih na glavni popis<ref>{{cite web |langue=en |url=http://kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=4&idGrad=68 |title=Decisions on Designation of Properties as National Monuments |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |éditeur=Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH] |consulté le=22. kolovoza 2015. |access-date=22. kolovoza 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160303204335/http://kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=4&idGrad=68 |archivedate=3. ožujka 2016.}}</ref> i 1 spomenik registriran na privremenoj listi.<ref>{{cite web |language=en |url=http://kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=4&idGrad=68 |title=Provisional list |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |éditeur=Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH |acces date=22. kolovoza 2015. |access-date=22. kolovoza 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160303175919/http://kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=4&idGrad=68 |archivedate=3. ožujka 2016.}}</ref> To su: [[Hutovska tvrđava|Hutovski grad]], [[crkva sv. Ane u Gradcu]], [[Kamena ploča s natpisom Radovca Vukanovića u Gornjem Hutovu|kamena ploča s natpisom Radovca Vukanovića]], [[Nekropola Crkvina kod Hutova|nekropola Crkvina]], [[nekropola Brštanica]], [[Nekropola Međugorje kod Glumine|nekropola Međugorje]] i [[arheološko nalazište Vranjevo Selo]]. === Sakralni objekti === [[Datoteka:Crkva sv Ivana Neum.jpg|150px|mini|desno|Crkva sv. Ivana u Neumu]] * [[Crkva Gospe od Zdravlja u Neumu|Crkva Gospe od Zdravlja]] * Crkva sv. Ivana (nova crkva) * Crkva sv. Ante, sv. Stjepana i sv. Šimuna (sagrađena 1904., stradala 1944, obnovljena 1958. i 2004.) * Crkva male Gospe u Vranjevu Selu * Crkva u Dužima == Kultura == * HKUD Lindžo * [[HKUD Hutovo]] * Društvo prijatelja starina Hutovo == Poznate osobe == * [[Juraj Njavro|dr. Juraj Njavro]], liječnik, bivši ministar * [[Nikola Buconjić]], pjesnik, romanopisac, etnograf i povjesničar * [[Pero Jurković]], prvi guverner [[HNB|Hrvatske narodne banke]] * [[Pero Pavlović]], [[hrvat]]ski pjesnik iz BiH * [[Petar Vuletić]], pjesnik i prosvetitelj == Obrazovanje == Općina Neum ima jednu srednju i jednu osnovnu školu u kojima se učenici školuju za razna zanimanja. Velik broj učenika iz neumske općine se školuje u susjednom [[Metković]]u (RH). Na prostoru Općine djeluju sljedeće školske ustanove: * Osnovna škola "Kardinala Stepinca" * Srednja škola "Neum" == Šport == * [[Biciklistički klub Neum]] * [[Vaterpolski klub Jadran Neum]] * [[HNK Neum|Hrvatski nogometni klub Neum]] * [[Boćarski klub Neum]] * [[HRK Neum|Hrvatski rukometni klub Neum]] * [[HKK Neum|Hrvatski košarkaški klub Neum]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.caportal.info/susjedstvo/neum/2009-rada-se-kosarka-u-neumu |title=Rađa se košarka u Neumu |archive-url=https://web.archive.org/web/20150418200452/http://www.caportal.info/susjedstvo/neum/2009-rada-se-kosarka-u-neumu |archive-date=18. travnja 2015. |access-date=29. srpnja 2011.}}</ref> * Klub sportskog streljaštva "LU Jadran" Neum == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commons|Category:Neum}} * [http://www.neum.ba/ Službene stranice] {{BiH}} {{Hercegovina}} {{Neum}} [[Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]] [[Kategorija:Neum| ]] k4ndc84bbyr6tx3jukew6i1t03a3tv8 0 13504 6447235 6180427 2022-08-21T08:34:06Z MaGa 20797 lokacijska karta wikitext text/x-wiki {{Okvir_zemlje_svijeta | ime = Sveti Kristofor i Nevis | izvorno_ime = Federation of Saint Kitts and Nevis | ime_genitiv = Svetog Kristofora i Nevisa | eng_ime = Saint Kitts and Nevis | zastava = Flag of Saint Kitts and Nevis.svg | grb = Coat of arms of Saint Kitts and Nevis (variant).svg | lokacija = KNA orthographic.svg | službeni_jezik = [[engleski jezik|engleski]] | službeni_jezik_napomena = | glavni_grad = [[Basseterre]] | predstavnik_države_množina = Generalni guverneri | predstavnik_države = Generalni guverner | predstavnik_države_osoba = [[Cuthbert Sebastian]] | predsjednik_vlade_osoba = [[Denzil Douglas]] | površina_poredak = 186 | površina = 261 | vode = (zanemarivo) | stanovništvo_poredak = 186 | stanovništvo = 38.819 | godina_popisa = 2000. | gustoća_stanovništva = 149 | neovisnost = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] <br> [[19. rujna]] [[1983.]] | valuta = [[istočnokaripski dolar]] <br> | stoti_dio_valute = 100 centa | vremenska_zona = -4 | himna = [[O Land of Beauty!]] | internetski_nastavak = .kn | pozivni_broj = 1-869 | komentar = | moto = ''Country Above Self''<br/>''Unity in Trinity'' }} '''Sveti Kristofor i Nevis''' je otočna [[država]] u [[Karipsko more|Karipskom moru]]. Pripada skupini [[Mali Antili|Malih Antila]]. Nalazi se zapadno od [[Antigva i Barbuda|Antigve i Barbude]] i jugoistočno od [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]]. == Zemljopis == Država se sastoji od dva glavna otoka- [[Sveti Kristofor (otok)|Svetog Kristofora]] i [[Nevis]]a. Najviši vrh (1156 m) je Mount Liamuiga. Otoci su [[vulkan]]skog podrijetla, centralni dijelovi su prekriveni tropskim kišnim šumama koje su uglavnom nenaseljene. Većina populacije obaju otoka živi uz obalu. Na otocima ima nekoliko rijeka koje osiguravaju pitku vodu za stanovnike, a Sveti Kristofor ima i jedno manje [[jezero]]. == Povijest == Prije dolaska Europljana ovo područje bilo je naseljeno [[Indijanci|indijanskim]] plemenima [[Karibi|Kariba]]. [[Kristofor Kolumbo]] se na svom drugom putovanju [[1493.]] iskrcao na veći otok i nazvao ga, prema svetcu zaštitniku, Sveti Kristofor. Manji otok nazvao je Nevis ([[španjolski jezik|španj.]] ''nieves'' = snijeg). Kolonizacija je počela oko [[1623.]] kada na Sv. Kristofor dolaze [[Francuzi]] i [[Britanci]]. Kao prva engleska kolonija u ovom području, otok postaje polazište za daljnju kolonizaciju karipskog područja. Tijekom [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeća]] otoci nekoliko puta prelaze iz francuske uprave pod britansku i obratno. Konačno ostaju u britanskom posjedu nakon [[1783.]] Dobivaju vlastitu upravu [[1967.]] a punu samostalnost [[19. rujna]] [[1983.]] == Ekonomija == U kolonijalnom razdoblju na Svetom Kristoforu i Nevisu proizvodio se gotovo isključivo [[šećer]]. Nakon što se ova proizvodnja suočila s teškoćama, vlada pokreće programe razvija drugih [[poljoprivreda|poljoprivrednih]] kultura i sektora ekonomije. == Stanovništvo == Prema procjenama iz [[2018.]], na otocima živi 52.441 stanovnika. Većina stanovništva je [[crnci|crnačkog]] podrijetla, uz nešto britanskih i portugalskih doseljenika. Po vjerskoj pripadnosti zastupljeni su [[anglikanci]], drugi [[protestanti]] i [[katolici]]. == Jezici == Sveti Kristofor i Nevis je zemlja s dva jezika: [[engleski]] (nacionalni) i [[Antigvanski i barbudski kreolski engleski|antigvanski i barbudski]], ovdje nazivan svetokristoforski i neviski. == Izvori == {{Izvori}} {{Commonwealth}} {{Sjeverna Amerika}} {{Organizacija američkih država}} {{Mrva-država}} [[Kategorija: Sveti Kristofor i Nevis| ]] bvqk2qgg90odrs8fhd7ncib34olmw6a 0 14432 6447119 6420527 2022-08-20T20:17:31Z The Yennefer 259009 popravak popisa stan wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{pravopis}} {{wikipedizirati}} {{otheruses2|[[Hvar (grad)]]}} <!-- [[Datoteka:CroatiaHvar.png|okvir|Hvar]] --> {{otok | |Ime = Hvar |zemljovid = [[Datoteka:Croatia - Hvar.PNG|250px| ]] |smještaj = Jadransko more |otočna skupina = Srednjodalmatinski otok |koordinate = |država = Hrvatska |gl.naselje = [[Hvar (grad)|Hvar]] |površina = 297,376802<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref> |obalna crta = 270,001<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic" /> |stanovništvo = 11.077 |slika = }} [[Datoteka:Hvar zentrum.JPG|mini|desno|250px|Grad [[Hvar (grad)|Hvar]]]] [[Datoteka:StariGrad2.jpg|mini|desno|250px|[[Stari Grad|Starigradska]] riva]] [[Datoteka:Jelsa hvar.jpg|mini|desno|250px|[[Jelsa]]]] [[Datoteka:Croazia-Sucuraj1.jpg|mini|desno|250px|[[Sućuraj]]]] [[Datoteka:Starigradsko polje hvar.jpg|mini|desno|250px|Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi [[Vidova gora]] i otok [[Brač]]]] [[Datoteka:Lavender field on Hvar.JPG|mini|desno|250px|Polja [[Hvarski lavandin|hvarske lavande]] u unutrašnjosti otoka]] [[Datoteka:Vineyards Hvar.jpg|mini|desno|250px|[[Vinograd]]i na Hvaru.]] [[Datoteka:Hlavni hvarsky hreben.jpg|mini|desno|250px|Glavni hvarski greben.]] [[Datoteka:Kaplicka na nejvyssim vrcholu Hvaru, Sv. Nikola (626 m).jpg|mini|desno|250px|Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m).]] '''Hvar''' ([[čakavsko narječje|čakavski]] ''Hvor,'' ili ''For'', [[grčki]]: ''Φάρος, Faros'') je [[otok]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], ispred istočne obale [[Hrvatski jadran|Jadranskog mora]]. Pripada skupini [[Srednjodalmatinski otoci|srednjodalmatinskih otoka.]] Zbog velikoga broja sunčanih dana, često se naziva i Sunčani Hvar.<ref name="#1">{{Citiranje weba |last=KlikCup |title=SUNČANI HVAR – Saznajte sve o najboljim atrakcijama, plažama i tradicionalnim restoranima otoka Hvara |url=https://www.klikcup.com/hr/blog-hr/suncani-hvar-saznajte-sve-o-najboljim-atrakcijama-plazama-i-tradicionalnim-restoranima-otoka-hvara |access-date=2021-08-24 |website=www.klikcup.com |language=hr}}</ref> == Zemljopisni položaj i svojstva == Hvar pripada grupi srednjodalmatinskih otoka. Nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, usred skupine otoka koji su dijelom ove županije. Gledano po neposrednom susjedstvu, sjeverno od njega se nalazi otok [[Brač]], a južno od njega se nalaze [[Šćedro]] (od kojeg ga dijeli [[Šćedorski kanal]]), [[Vis]] (više prema jugozapadu), [[Paklinski otoci]], [[Korčula]] i [[poluotok]] [[Pelješac]].<ref>{{Citiranje weba |title=Otoci srednje Dalmacije - Otočni sabor |url=https://www.otocnisabor.hr/otoci/srednja-dalmacija |access-date=2021-08-24 |website=www.otocnisabor.hr}}</ref> Duljine je 72 km, a u na širem dijelu je širok 10,5 km. Ukupna duljina [[Obala|obale]] mu je 254,2 km. Površine je 299,7 km² što ga čini četvrtim hrvatskim otokom po površini. Najviši vrh je sv. Nikola, na kojemu je smještena kapelica, visok 628 m.<ref name="#2">{{Citiranje weba|title=Ime - Korisne informacije {{!}} Vrboska|url=https://vrboska.info/korisne-informacije/ime|access-date=2021-08-24|website=vrboska.info}}</ref> <!-- ostale značajne uzvisine: Napoleon, Glavica... --> Cesta koja povezuje [[Hvar (grad)|grad Hvar]] na zapadnoj i [[Sućuraj]] na istočnoj strani otoka iznosi 84 km. Otok Hvar je svojom površinom uglavnom prekriven [[borovi|borovom]] šumom što čini izuzetno ugodnu klimu i [[vinograd]]ima koji proizvode i do 50 000 hektolitara [[Vino|vina]] godišnje.<ref>{{Citiranje weba |title=Destinacije - Hvar - Destinacije |url=https://www.poslovniturizam.com/destinacije/hvar/37/ |access-date=2021-08-24 |website=www.poslovniturizam.com}}</ref> == Uprava == Otok pripada [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]] i podijeljen je u 2 grada i općine. {| class="wikitable" |+Broj stanovnika prema popisu stanovništva [[2021.]] godine<ref>{{Citiranje weba|title=Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske|url=https://www.dzs.hr/|url-status=live|access-date=2022-08-20|website=www.dzs.hr}}</ref> | valign=top | '''Grad Hvar''' || Općina '''Jelsa''' || Grad '''Stari Grad''' || Općina '''Sućuraj''' |- | valign=top | * [[Hvar (grad)|Hvar]] – 3527 * [[Brusje]] – 182 * [[Sveta Nedjelja (Hvar)|Sveta Nedjelja]] – 137 * [[Milna (Hvar)|Milna]] – 78 * [[Jagodna]] - 44 * [[Velo Grablje]] – 19 * [[Zaraće]] - 8 * [[Malo Grablje]] – 3 | valign=top | * [[Jelsa]] – 3.522 * [[Vrboska]] – 550 * [[Svirče]] – 382 * [[Vrisnik]] – 183 * [[Zavala (Jelsa)|Zavala]] – 171 * [[Gdinj]] – 135 * [[Zastražišće]] – 127 * [[Pitve]] – 91 * [[Ivan Dolac]] – 68 * [[Poljica (Jelsa)|Poljica]] – 54 * [[Gromin Dolac]] – 6 * [[Humac (Jelsa)|Humac]] – 0 | valign=top | * [[Stari Grad]] – 1.924 * [[Vrbanj]] – 464 * [[Dol (Stari Grad)|Dol]] – 308 * [[Rudina]] (Mala i Vela) – 83 * [[Selca kod Starog Grada]] – 11 | valign=top | * [[Sućuraj]] – 297 * [[Bogomolje]] – 120 * [[Selca kod Bogomolja]] – 12 |} == Ime == Današnje je ime otoka [[grčki|grčkog]] porijekla (od grč. Pharos – svjetionik). Iz tog su naziva [[Rimljani]] oblikovali ime Pharia. [[Dalmacija|Dalmatinski]] Romani pretvorili su ga u Fara, a u ranom [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] doseljeni [[Hrvati]] suglasnik f zamjenjuju grupom suglasnika hv, te mijenjaju naziv u Hvar. Lokalno stanovništvo naziva ga "Hvor" (u Starom Gradu), "For", a [[Standardni jezik|standardni]] oblik "Hvar" se javlja na istočnom dijelu otoka, gdje su se naknadno naselili štokavci s kontinenta.<ref name="#2"/> == Povijest == Izvor,<ref>Grga Novak, Hvar kroz stoljeća, Izdavački Zavod JAZU, Zagreb 1972.</ref> ako nije drukčije označeno. === Pretpovijest === Otok je naseljen još u [[pretpovijest|pretpovijesno]] doba, još prije 6000 godina. Iz tog razdoblja na otoku postoje nalazi osebujne [[Hvarska kultura|Hvarske kulture]] (3500.--2500. g.pr.Kr.), poznate po bojanoj [[keramika|keramici]]. Poznat su nalazi iz [[Markova špilja|Markove]] i [[Grapčeva špilja|Grapčeve špilje]], u kojoj je pronađen najstariji prikaz broda u Europi na ulomku keramičke vaze, te lokalitet [[Purkin kuk]] s [[megalit]]ima. Kasnije, otok naseljavaju [[Iliri]]. === Antika === Grci su znali za otok Hvar još u [[arhajsko doba]] te se smatra da su tamo osnovali koloniju Anchialu, ali za to nema dokaza. Prije dolaska Parana, Stari Grad je bio zaštićen utvrdama na brdu, što nam govori o važnosti plodnog područja za starosjedioce. Hvar je bio mjesto [[grčka kolonizacija|starogrčke kolonizacije]] u 4. st. pr. Kr. Na njemu je u to doba, [[385. pr. Kr.|385]]/[[384. pr. Kr.|384.]] g. pr. Kr. osnovan [[Pharos]], na mjestu današnjeg Starog Grada. Podatak o tome nam donosi [[Diodor Sikulski]]. Hvar je kolonizirao [[Dionozije Sirakuški]], osnovao je naseobinu jonskih Parana. Diodor Sikulski nam donosi i podatak o bitci koja se vodila između domorodaca i Parana. Naime, u pomoć Paranima je došao zapovjednik iz kolonije koju je Dionizije ranije osnovao. To je Lješ u Albaniji ili Vis. O toj bitci svjedoče i 2 epigrafska spomenika – to je natpis Junaka Kalije koji je poginuo o ratu s Ilirima te spomenik Farana, koji svjedoči o pobjedi Farana nad [[Jadasini]]ma. Pharos je bio [[polis]]. Ne zna se je li bilo ostalih starogrčkih naselja na otoku, možda neko na mjestu današnjeg [[Hvar (grad)|Hvara]] (znanstvenici su tu smještali Herakleju ili [[Dimos]], no za to ne postoje dokazi). U Starigradskom polju sačuvana je farska [[chora]], izvorna starogrčka [[katastar]]ska podjela zemlje s kamenim međašima (gomilama) koji je i danas vidljiv. Farska hora je poljoprivredni dio koji pripada polisu, a u kojem uz gospodarska imanja može biti sagrađen i hram; izvanredno očuvano, precizno parceliziranje polja u neposrednoj blizini Starog Grada na Hvaru. Za farsku horu karakteristično je parceliziranje u četverokut nalik kvadratu – kler(180x190). Farska hora je jedan od svega dva sačuvana takva polja u Europi. Farani su kovali novac s likom Dioniza i grozda te novac s likom Zeusa i jarca. Padom [[Sirakuza|Sirakuze]], bitne zaštitnice ovog otoka, dolazi kraj vlasti starih Grka. Demetrije Farski vladao je Hvarom uz rimsko odobrenje. Otok pada pod vlast [[Stari Rim|starog Rima]] [[219. pr. Kr.]], a Pharos dobiva ime ''Pharia''. === Bizantsko Carstvo === Nakon pada zapadnog Rimskog Carstva, otok ostaje u okviru [[Bizant]]a. U vrijeme kasne antike povećalo se stanovništvo otoka. To razdoblje obiluje arheološkim nalazima. Nastao je veliki broj novih villa rustica na povijesnom ageru, ali i na do tada zapuštenim istočnim dijelovima otoka. O tom razdoblju postoji praznina u pisanim izvorima sve do doseljenja Slavena. === Dosljavanje Slavena === Tada dolazi u trostoljetni posjed [[Neretvanska kneževina|Neretvanske kneževine]]. U istom razdoblju, stanovništvo se poslavenjuje u potpunosti i poprima hrvatski jezik, kulturu i nazive. Podatak o tome da je Hvar dio Neretvanske kneževine donosi car-pisac [[Konstantin Porfirogenet]] u 36. poglavlju svog djela O upravljanju carstvom. Tada se na otoku i naselilo starohrvatsko pleme [[Slavogost]]a. === Srednji vijek === U [[11. stoljeće|11. stoljeću]] postaje dijelom srednjovjekovne hrvatske kraljevine [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] Poslije se u vlasti smjenjuju [[Mletačka Republika]], Bizant, [[Hrvatsko-ugarska kraljevina]]. [[1331.]] se komuna konačno stavlja pod mletačku zaštitu od [[omiški gusari|omiških gusara]]. [[1420.]] godine ga Mlečani u potpunosti nadziru. Mletačka vlast je bila sve do pada Mletaka, 1797. godine. U tom razdoblju je grad Hvar bio glavna mletačka luka na istočnoj jadranskoj obali. Otok Hvar je bio dijelom iste upravne jedinice, kao i otok Vis, Hvarske komune. Trag te podjele je današnja [[Hvarska biskupija|Hvarsko-bračko-viška biskupija]]. U Hvaru je u 15. i 16. st. bila vrlo razvijena književno-kulturna scena. Hvarski humanistički krug bio je vrlo utjecajan, a najpoznatiji je po tzv. hvarskom četvercu kojeg čine [[Petar Hektorović]], [[Mikša Pelegrinović]], [[Jeronim Bartučević]] i [[Hanibal Lucić]]. Značajan je i povjesničar i ideolog [[Vinko Pribojević]] koji je napisao i održao govor [[O podrijetlu i zgodama Slavena]] koji je jedan od najavažnijih povijesnih izvora iz 16. stoljeća. Od [[1510.]] do [[1514.]] godine traje [[Ustanak hvarskih pučana]] pod vodstvom [[Matij Ivanić|Matija Ivanića]] protiv hvarskih plemića. Pučani su svrgnuli plemićku vlast na otoku, a ustanak je na kraju ugušila [[Venecija]]. === Habsburška Monarhija i Napoleon === Nakon 1797. godine, otok Hvar dolazi pod vlast [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. Od [[1806.]] do [[1814.]] kratkotrajno je pod [[Napoleon]]ovom Francuskom, a potom je ponovno u sastavu Habsburške Monarhije, odnosno reorganiziranjem iste, u austrijskom dijelu Austro-Ugarske. Tada dolazi "malo zlatno razdoblje" za ovaj otok: uređene su sve otočne luke, napravljen je [[katastar]], događa se mala [[industrijalizacija]], a uzlazni konjunkturni krug na poljodjelskom tržištu (vinova loza, buhač, levanda) jača srednji sloj stanovništva, a zaostajanje nižih slojeva se ublažilo uljevom glavnice na otok. Do pojave [[parobrod]]a, otok je imao svoju [[trgovačka mornarica|trgovačku mornaricu]]. U gradu Hvaru su tada otvorili konzulate [[Grčka]], [[Parma]], [[Vatikan|Papinska država]] i [[Napuljsko Kraljevstvo]]. Godine [[1858.]] na Hvaru je otvorena prva meteorološka postaja u Hrvatskoj. Godine [[1868.]] je osnovano prvo turističko društvo ("Higijeničko društvo"). === 20. stoljeće === Raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] [[1918.]] godine, ulazi u [[Država SHS|Državu SHS]]. [[Kraljevina Italija]] zaposjeda otok iste 1918. godine i ostaje sve do [[1921.]], kada konačno postaje dijelom [[Kraljevina SHS|Kraljevinu SHS]]/Kraljevine Jugoslavije. Godine [[1941.]], padom Kraljevine, Hvar ulazi u sastav [[NDH]], gdje je bio dijelom velike župe Cetina. Padom vlasti NDH, dijelom je NR Hrvatske/[[SR Hrvatska|SR Hrvatske]]. Otok je bio jedna upravna jedinica, općina Hvar sa sjedištem u gradu Hvaru. Osamostaljenjem Hrvatske [[1991.]] godine, Hvar se dijeli na četiri općine: Grad Hvar, Stari Grad, Jelsa i Sućuraj. Početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], otočko stanovništvo i gospodarstvo trpilo je posljedice [[pomorska blokada Hrvatske 1991.|pomorske blokade]], koju je uspostavila [[JRM]]. Rujna 1991. dogodilo se prvo ozbiljnije vojno organiziranje ZNG-a i Policijske postaje Hvar.<ref>(): [http://www.stari-grad.hr/index.php?show=11437&nid=72541 ''Dom za starije i nemoćne osobe - Otkrivena spomen-ploča hrvatskim braniteljima'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Grad Stari Grad, 19. rujna 2016. Pristupljeno 19. lipnja 2017.</ref><ref>''ZNG i Zvir: Mi smo bili prvi'', Slobodna Dalmacija, 19. rujna 2016.</ref> 6. listopada 1991. osnovan je [[Mješoviti odred mornaričkog pješaštva Zvir]] - otok Hvar.<ref>Nikola Šimunović: [http://www.stari-grad.hr/?show=11437&nid=69089 ''Udruga veterana MOmp „ Zvir“ – otok Hvar organizira obilježavanje 21. godišnjice utemeljenja postrojbe''], Grad Stari Grad, 3. listopada 2012. Pristupljeno 19. lipnja 2017.</ref> 23. prosinca 1991. osnovana je obalna topnička bitnica “Pelegrin”.<ref>(): [http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/152704/stari-grad-zvir-na-hvaru ''Stari Grad: ‘Zvir’ na Hvaru ''], 26. prosinca 2011. Pristupljeno 19. lipnja 2017.</ref> Ako se broju 787 branitelja, od kojih 781 s otoka Hvara, prododa pripadnike obalne bitnice na Pelegrinu, pripadnike redovnog, specijalnog i pričuvnog sastava policije, veći broj dragovoljaca koji su otišli van otoka i uključili se u druge postrojbe, dolazi se do brojke od oko 1000 branitelja koji su na razne načine aktivno sudjelovali u obrani domovine, što čini više od 9 posto ukupnog stanovništva otoka Hvara, odnosno svaki je deseti Hvaranin sudjelovao u obrani hrvatske domovine. Hvarani koji su svoje živote položili na oltar domovine, a to su: Ružica Malla, rođ. Belić, Ante Franičević, Tomislav Toni Petrić, Ivica Stipišić, Predrag Bogdanić i Andrej Plenković.<ref>M. Crnčević: [http://urednik.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/181766/svaki-je-deseti-hvaranin-sudjelovao-u-obrani-domovine ''Svaki je deseti Hvaranin sudjelovao u obrani domovine''], Slobodna Dalmacija, 8. listopada 2012. Pristupljeno 19. lipnja 2017.</ref> === 21. stoljeće === Srpnja 2004. na Hvaru je međunarodna istraživačka skupina pronašla [[Tragovi dinosaura na Hvaru|tragove dinosaura]].<ref name="farosweb">Vesna Laušić/Slobodna Dalmacija: [https://web.archive.org/web/20090610161246/http://www.farosweb.hr/arhiva/dinosauri.htm ''Dinosauri na Hvaru ''] Farosweb. Arhivirano 10. lipnja 2009. Pristupljeno 26. travnja 2020.</ref><ref name="vijenac"> (): [http://www.matica.hr/vijenac/271/sesti-svezak-hrvatske-opce-enciklopedije-10158/ ''Kulturna kronika: 19. srpnja - Dinosauri na Hvaru''] Vijenac br. 271 - 22. srpnja 2004. Pristupljeno 26. travnja 2020.</ref> == Poznati ljudi == Poznate osobe koje su se rodile, živile i/ili radile na otoku Hvaru. *[[Vinko Pribojević]] (sredina 15. vijeka - poslije 1532.), hrvatski povjesničar, ideolog i dominikanac. *[[Grga Novak]] (* [[1888.]] - † [[1978.]]), hrvatski povjesničar, arheolog *[[Petar Hektorović]] *[[Jerolim Atik Bartučević]] *[[Hanibal Lucić]] *[[Martin Benetović]] *Marin Gazarović *[[Ivan Vučetić]] <ref>{{Citiranje weba|title=Vučetić, Ivan {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=65572|access-date=2022-08-20|website=www.enciklopedija.hr}}</ref> *[[Lucija Rudan]] == Reljef == Teško ga je poljoprivredno iskoristiti zbog nadmorske visine, velike vertikalne raščlanjenosti te velikih nagiba koji povećavaju mobilnost padina. == Klima == Klima je [[sredozemna klima|sredozemna]]. Zapadni dio otoka je izrazito sušniji, čak je među krajevima s najmanje padalina u Hrvatskoj. Jednu od najtoplijih klima.<ref name="#1"/> {{Infobox vrijeme |mjesto =<!--Hvar|-->Hvar |Sij_sr_maks=12.2 |Velj_sr_maks=12.8 |Ožu_sr_maks=15.2 |Tra_sr_maks=17.8 |Svi_sr_maks=23.3 |Lip_sr_maks=26.2 |Srp_sr_maks=29.0 |Kol_sr_maks=29.0 |Ruj_sr_maks=26.2 |Lis_sr_maks=21.8 |Stu_sr_maks=16.5 |Pro_sr_maks=13.5 |God_sr_maks=21.6 |Sij_sr=9.5 |Velj_sr=9.5 |Ožu_sr=11.4 |Tra_sr=14.9 |Svi_sr=18.8 |Lip_sr=22.3 |Srp_sr=26.7 |Kol_sr=26.8 |Ruj_sr=22.6 |Lis_sr=18.3 |Stu_sr=13.1 |Pro_sr=10.5 |God_sr=17.1 |Sij_sr_min=5.6 |Velj_sr_min=6.0 |Ožu_sr_min=9.0 |Tra_sr_min=10.5 |Svi_sr_min=14.6 |Lip_sr_min=17.4 |Srp_sr_min=21.1 |Kol_sr_min=21.9 |Ruj_sr_min=18.2 |Lis_sr_min=14.1 |Stu_sr_min=10.0 |Pro_sr_min=7.2 |God_sr_min=12.8 |Sij_obo=95.2 |Velj_obo=89.2 |Ožu_obo=97.7 |Tra_obo=90.9 |Svi_obo=76.1 |Lip_obo=48.6 |Srp_obo=24.1 |Kol_obo=59.0 |Ruj_obo=78.7 |Lis_obo=109.9 |Stu_obo=141.9 |Pro_obo=125.3 |God_obo=1036.6 |Izvor=Worldclimate.com<ref>[http://www.worldclimate.com/cgi-bin/grid.pl?gr=N42E018 Worldclimate.com, podaci za razdoblje [[1973.]] – [[1991.]]]</ref> }} == Vode == Sjevernozapadni dio otoka (Starigradsko polje) ima više izvora i bara, a u Jelsi, Starigradu i Vrboskoj postoje bočati potoci. Ostatak otoka je krševit i suh. == Poljoprivreda == Na Hvaru je cvjetala poljoprivreda. Proizvodilo se maslinovo ulje, vino, voće i povrće u velikim količinama. [[Lavanda|Lavandina]] polja bila su najveća u Europi te se od njih radilo lavandino ulje. Krajem 50-ih godina dvadesetog stoljeća poljoprivreda je lagano propadala te su se ljudi počeli okretati turizmu. == Promet == Otok ima razgranatu mrežu prometnica. Jelsa, Starigrad i Hvar spojeni su modernom cestom s tunelom. Mreža uskih i loših cesta povezuje cijeli otok, od Sućurja do Hvara. Redovne trajektne veze s kopnom pristaju u Starom gradu i Sućurju. Brzi putnički brodovi povezuju Jelsu i Hvar sa Splitom. U Starograjskom polju je mali [[Aerodrom Hvar|aerodrom]] generalne avijacije s travnatom stazom. == Stanovništvo == Jedino autohtono i apsolutno većinsko stanovništvo ovog otoka su [[Hrvati]]. Na otoku postoji i talijanska manjina, koja je nekada bila znatno brojnija (u 17. stoljeću u gradu Hvaru bilo je oko 30% talijanskih prezimena).<ref>Nevenka BEZIĆ-BOŽANIĆ, „Popis stanovnika otoka Hvara iz 1673. godine“, Čakavska rič, sv. XIX (1991.), br. 1, str. 29.-31]</ref> == Kultura == Poznati suvremeni čakavski pjesnici su [[Tin Kolumbić]], [[Marin Franičević-Pločar]], [[Jure Franičević-Pločar]], [[Pere Ljubić]], [[Lucija Rudan]], [[Rajka Anđelić Maslovarić]], [[Tatjana Radovanović]], [[Mirko Barbarić (Bogomolje)|Mirko Barbarić]], [[Zlatan Plenković (dominikanac)|Zlatan Plenković]],<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030402/feljton01.asp Slobodna Dalmacija] Siniša Vuković: Raspjevane hvarske poetese, 2. travnja 2003.</ref> [[Sibe Miličić]], [[Miki Bratanić]], [[Marica Buratović]]... * Od [[2004.]] godine održava se književna manifestacija [[Susret čakavskih pjesnikinja otoka Hvara]] posvećena pjesništvu na [[Čakavsko narječje|čakavskom narječju]] otoka Hvara, autorice čijih su pjesama žene. * [[Za križem|Križna procesija na Hvaru]] je 2009. godine, kao [[nematerijalna kulturna baština]], postala [[UNESCO]]-ova [[svjetska baština]]. Hvar je dao mnoge poznate rimokatoličke znanstvenike, autore i velikodostojnike: [[Tomislav Koljatić Maroević]], [[Jordan Zaninović]], [[Šime Ljubić]], [[Nikola Dominik Budrović]], [[Jordan Kuničić]], [[Rajmund Kupareo]], [[Juraj Carić (biskup)|Juraj Carić]], [[Estanislao Esteban Karlic]], [[Jorge Novak]]... * Na Hvaru djeluje udruga [[Opservatorij Hvar]]. Opservatorij Hvar Geodetskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je [[zvjezdarnica]] za [[Astrofizika|astrofizička]] istraživanja, smještena iznad [[Hvar (grad)|grada Hvara]] (visina smještaja kupola između 173 i 245 [[Nadmorska visina|metara nad morem]]). Otvoren je 1972. i u njem se obavljaju istraživanja u području fizike Sunca, [[Fotometrija|fotometrije]] [[zvijezda]], posebno promjenljivih zvijezda razreda Be, te se istražuju zvjezdani skupovi i [[galaktika|galaktike]]. Za opažanje Sunca služi dvostruki teleskop; jednim se snima [[fotosfera]] (otvor [[Leća (optika)|leće]] 217 [[metar|mm]], [[žarišna duljina]] 2 450 mm), a drugim [[kromosfera]] (130 mm, odnosno 1 950 mm), koja se snima s uskopojasnim spektralnim filtrom. Za opažanje zvijezda koristi se [[Reflektorski teleskop|reflektor]] Cassegrainova sustava, otvora 65 cm, te od 1997. zajednički austrijsko-hrvatski teleskop, sa zrcalom promjera 1 m, također tipa Cassegrainova reflektora.<ref> '''Opservatorij Hvar''', [http://enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=4322] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> == Šport == * [[Ženska malonogometna liga otoka Hvara]] * [[Hvarska nogometna liga]] * Faros maraton u daljinskom plivanju Kolijevka je specifične igre pod nazivom [[Zoga falu|zoga falu]]. == Turizam == Ovih godina obilježava se 150 godina turizma na Hvaru koji je najposjećeniji hrvatski otok u ljetnim i zimskim mjesecima.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-09-09 |title=Zemljopis Hvara - „Sredozemlje kakvo je nekad bilo“ |url=https://zavala-zavala.com/hr/zemljopis-hvara/ |access-date=2021-08-24 |website=Zavala 222 |language=hr}}</ref> Proglašen je najboljim otokom u Europi prema časopisu Condé Nast Traveler 2021. godine.<ref>{{Citiranje weba |last=www.magicmarinac.hr |title=Otok Hvar ponovno proglašen najboljim otokom u Europi |url=https://visithvar.hr/hr/otok-hvar-ponovno-proglasen-najboljim-otokom-u-europi/ |access-date=2021-11-02 |website=Visit Hvar – Turistička zajednica grada Hvara službena stranica |language=hr}}</ref> == Zanimljivosti == Hvar su posjetile mnoge poznate osobe kao što su: car [[Franjo Josip I.]], [[Clint Eastwood]], [[Michael Douglas]], [[Catherine Zeta-Jones]], [[John Malkovich]], [[Brad Pitt]], [[Jodie Foster]], [[Eva Longoria]], [[Gwyneth Paltrow]], [[Steven Spielberg]], [[George Clooney]], [[Jack Nicholson]], [[Kevin Spacey]], [[Sean Connery]], [[Daniel Craig]], [[Pierce Brosnan]], [[Andre Agassi]], [[Jennifer Capriati]], [[Gabriela Sabatini]], [[David Beckham]], [[Bernie Ecclestone]], [[Eddie Jordan]], [[Michael Schumacher]], [[Bill Gates]], [[Roman Abramovič]], [[Beyonce]], [[Jay-Z]], [[Paris Hilton]],[[Charlize Theron]] i dr.<ref>https://suite.io/paul-bradbury/5fks2h6 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140907124935/https://suite.io/paul-bradbury/5fks2h6 |date=7. rujna 2014. }} Preuzeto 23. travnja 2014.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Island of Hvar}} * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020121/feljton.htm Slobodna Dalmacija] [[Andro Gabelić]]: Pola tisućljeća vjerske i slobodarske tradicije otoka Hvara * Ambroz Tudor: [http://hrcak.srce.hr/file/149795 Ladanje na prostoru hvarske komune do kraja 15. stoljeća], Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, sv.42 br.1 kolovoz 2011. * [[Nikša Petrić]], Ambroz Tudor: [http://hrcak.srce.hr/file/162713 Ladanjska izgradnja prostora hvarske komune], Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, sv.37 br.1 kolovoz 1998. {{sport start}} {{Nogomet na Hvaru}} {{sport kraj}} {{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Hvar| ]] [[Kategorija: Srednjodalmatinski otoci]] 3v92n231yhgdjosv3555shr9rqpd2uu 6447123 6447119 2022-08-20T20:27:34Z The Yennefer 259009 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{pravopis}} {{wikipedizirati}} {{otheruses2|[[Hvar (grad)]]}} <!-- [[Datoteka:CroatiaHvar.png|okvir|Hvar]] --> {{otok | |Ime = Hvar |zemljovid = [[Datoteka:Croatia - Hvar.PNG|250px| ]] |smještaj = Jadransko more |otočna skupina = Srednjodalmatinski otok |koordinate ={{coord|43|08|N|16|44|E|display=inline,title}} |država = Hrvatska |gl.naselje = [[Hvar (grad)|Hvar]] |površina = 297,376802<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref> |obalna crta = 270,001<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic" /> |stanovništvo = 10.739 |slika = |vrh=Sv. Nikola}} [[Datoteka:Hvar zentrum.JPG|mini|desno|250px|Grad [[Hvar (grad)|Hvar]]]] [[Datoteka:StariGrad2.jpg|mini|desno|250px|[[Stari Grad|Starigradska]] riva]] [[Datoteka:Jelsa hvar.jpg|mini|desno|250px|[[Jelsa]]]] [[Datoteka:Croazia-Sucuraj1.jpg|mini|desno|250px|[[Sućuraj]]]] [[Datoteka:Starigradsko polje hvar.jpg|mini|desno|250px|Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi [[Vidova gora]] i otok [[Brač]]]] [[Datoteka:Lavender field on Hvar.JPG|mini|desno|250px|Polja [[Hvarski lavandin|hvarske lavande]] u unutrašnjosti otoka]] [[Datoteka:Vineyards Hvar.jpg|mini|desno|250px|[[Vinograd]]i na Hvaru.]] [[Datoteka:Hlavni hvarsky hreben.jpg|mini|desno|250px|Glavni hvarski greben.]] [[Datoteka:Kaplicka na nejvyssim vrcholu Hvaru, Sv. Nikola (626 m).jpg|mini|desno|250px|Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m).]] '''Hvar''' ([[čakavsko narječje|čakavski]] ''Hvor,'' ili ''For'', [[grčki]]: ''Φάρος, Faros'') je [[otok]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], ispred istočne obale [[Hrvatski jadran|Jadranskog mora]]. Pripada skupini [[Srednjodalmatinski otoci|srednjodalmatinskih otoka.]] Zbog velikoga broja sunčanih dana, često se naziva i Sunčani Hvar.<ref name="#1">{{Citiranje weba |last=KlikCup |title=SUNČANI HVAR – Saznajte sve o najboljim atrakcijama, plažama i tradicionalnim restoranima otoka Hvara |url=https://www.klikcup.com/hr/blog-hr/suncani-hvar-saznajte-sve-o-najboljim-atrakcijama-plazama-i-tradicionalnim-restoranima-otoka-hvara |access-date=2021-08-24 |website=www.klikcup.com |language=hr}}</ref> == Zemljopisni položaj i svojstva == Hvar pripada grupi srednjodalmatinskih otoka. Nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, usred skupine otoka koji su dijelom ove županije. Gledano po neposrednom susjedstvu, sjeverno od njega se nalazi otok [[Brač]], a južno od njega se nalaze [[Šćedro]] (od kojeg ga dijeli [[Šćedorski kanal]]), [[Vis]] (više prema jugozapadu), [[Paklinski otoci]], [[Korčula]] i [[poluotok]] [[Pelješac]].<ref>{{Citiranje weba |title=Otoci srednje Dalmacije - Otočni sabor |url=https://www.otocnisabor.hr/otoci/srednja-dalmacija |access-date=2021-08-24 |website=www.otocnisabor.hr}}</ref> Duljine je 72 km, a u na širem dijelu je širok 10,5 km. Ukupna duljina [[Obala|obale]] mu je 254,2 km. Površine je 299,7 km² što ga čini četvrtim hrvatskim otokom po površini. Najviši vrh je sv. Nikola, na kojemu je smještena kapelica, visok 628 m.<ref name="#2">{{Citiranje weba|title=Ime - Korisne informacije {{!}} Vrboska|url=https://vrboska.info/korisne-informacije/ime|access-date=2021-08-24|website=vrboska.info}}</ref> <!-- ostale značajne uzvisine: Napoleon, Glavica... --> Cesta koja povezuje [[Hvar (grad)|grad Hvar]] na zapadnoj i [[Sućuraj]] na istočnoj strani otoka iznosi 84 km. Otok Hvar je svojom površinom uglavnom prekriven [[borovi|borovom]] šumom što čini izuzetno ugodnu klimu i [[vinograd]]ima koji proizvode i do 50 000 hektolitara [[Vino|vina]] godišnje.<ref>{{Citiranje weba |title=Destinacije - Hvar - Destinacije |url=https://www.poslovniturizam.com/destinacije/hvar/37/ |access-date=2021-08-24 |website=www.poslovniturizam.com}}</ref> == Uprava == Otok pripada [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]] i podijeljen je u 2 grada i općine. {| class="wikitable" |+Broj stanovnika prema popisu stanovništva [[2021.]] godine<ref>{{Citiranje weba|title=Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske|url=https://www.dzs.hr/|url-status=live|access-date=2022-08-20|website=www.dzs.hr}}</ref> | valign=top | '''Grad Hvar''' || Općina '''Jelsa''' || Grad '''Stari Grad''' || Općina '''Sućuraj''' |- | valign=top | * [[Hvar (grad)|Hvar]] – 3527 * [[Brusje]] – 182 * [[Sveta Nedjelja (Hvar)|Sveta Nedjelja]] – 137 * [[Milna (Hvar)|Milna]] – 78 * [[Jagodna]] - 44 * [[Velo Grablje]] – 19 * [[Zaraće]] - 8 * [[Malo Grablje]] – 3 | valign=top | * [[Jelsa]] – 3.522 * [[Vrboska]] – 550 * [[Svirče]] – 382 * [[Vrisnik]] – 183 * [[Zavala (Jelsa)|Zavala]] – 171 * [[Gdinj]] – 135 * [[Zastražišće]] – 127 * [[Pitve]] – 91 * [[Ivan Dolac]] – 68 * [[Poljica (Jelsa)|Poljica]] – 54 * [[Gromin Dolac]] – 6 * [[Humac (Jelsa)|Humac]] – 0 | valign=top | * [[Stari Grad]] – 1.924 * [[Vrbanj]] – 464 * [[Dol (Stari Grad)|Dol]] – 308 * [[Rudina]] (Mala i Vela) – 83 * [[Selca kod Starog Grada]] – 11 | valign=top | * [[Sućuraj]] – 297 * [[Bogomolje]] – 120 * [[Selca kod Bogomolja]] – 12 |} == Ime == Današnje je ime otoka [[grčki|grčkog]] porijekla (od grč. Pharos – svjetionik). Iz tog su naziva [[Rimljani]] oblikovali ime Pharia. [[Dalmacija|Dalmatinski]] Romani pretvorili su ga u Fara, a u ranom [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] doseljeni [[Hrvati]] suglasnik f zamjenjuju grupom suglasnika hv, te mijenjaju naziv u Hvar. Lokalno stanovništvo naziva ga "Hvor" (u Starom Gradu), "For", a [[Standardni jezik|standardni]] oblik "Hvar" se javlja na istočnom dijelu otoka, gdje su se naknadno naselili štokavci s kontinenta.<ref name="#2"/> == Povijest == Izvor,<ref>Grga Novak, Hvar kroz stoljeća, Izdavački Zavod JAZU, Zagreb 1972.</ref> ako nije drukčije označeno. === Pretpovijest === Otok je naseljen još u [[pretpovijest|pretpovijesno]] doba, još prije 6000 godina. Iz tog razdoblja na otoku postoje nalazi osebujne [[Hvarska kultura|Hvarske kulture]] (3500.--2500. g.pr.Kr.), poznate po bojanoj [[keramika|keramici]]. Poznat su nalazi iz [[Markova špilja|Markove]] i [[Grapčeva špilja|Grapčeve špilje]], u kojoj je pronađen najstariji prikaz broda u Europi na ulomku keramičke vaze, te lokalitet [[Purkin kuk]] s [[megalit]]ima. Kasnije, otok naseljavaju [[Iliri]]. === Antika === Grci su znali za otok Hvar još u [[arhajsko doba]] te se smatra da su tamo osnovali koloniju Anchialu, ali za to nema dokaza. Prije dolaska Parana, Stari Grad je bio zaštićen utvrdama na brdu, što nam govori o važnosti plodnog područja za starosjedioce. Hvar je bio mjesto [[grčka kolonizacija|starogrčke kolonizacije]] u 4. st. pr. Kr. Na njemu je u to doba, [[385. pr. Kr.|385]]/[[384. pr. Kr.|384.]] g. pr. Kr. osnovan [[Pharos]], na mjestu današnjeg Starog Grada. Podatak o tome nam donosi [[Diodor Sikulski]]. Hvar je kolonizirao [[Dionozije Sirakuški]], osnovao je naseobinu jonskih Parana. Diodor Sikulski nam donosi i podatak o bitci koja se vodila između domorodaca i Parana. Naime, u pomoć Paranima je došao zapovjednik iz kolonije koju je Dionizije ranije osnovao. To je Lješ u Albaniji ili Vis. O toj bitci svjedoče i 2 epigrafska spomenika – to je natpis Junaka Kalije koji je poginuo o ratu s Ilirima te spomenik Farana, koji svjedoči o pobjedi Farana nad [[Jadasini]]ma. Pharos je bio [[polis]]. Ne zna se je li bilo ostalih starogrčkih naselja na otoku, možda neko na mjestu današnjeg [[Hvar (grad)|Hvara]] (znanstvenici su tu smještali Herakleju ili [[Dimos]], no za to ne postoje dokazi). U Starigradskom polju sačuvana je farska [[chora]], izvorna starogrčka [[katastar]]ska podjela zemlje s kamenim međašima (gomilama) koji je i danas vidljiv. Farska hora je poljoprivredni dio koji pripada polisu, a u kojem uz gospodarska imanja može biti sagrađen i hram; izvanredno očuvano, precizno parceliziranje polja u neposrednoj blizini Starog Grada na Hvaru. Za farsku horu karakteristično je parceliziranje u četverokut nalik kvadratu – kler(180x190). Farska hora je jedan od svega dva sačuvana takva polja u Europi. Farani su kovali novac s likom Dioniza i grozda te novac s likom Zeusa i jarca. Padom [[Sirakuza|Sirakuze]], bitne zaštitnice ovog otoka, dolazi kraj vlasti starih Grka. Demetrije Farski vladao je Hvarom uz rimsko odobrenje. Otok pada pod vlast [[Stari Rim|starog Rima]] [[219. pr. Kr.]], a Pharos dobiva ime ''Pharia''. === Bizantsko Carstvo === Nakon pada zapadnog Rimskog Carstva, otok ostaje u okviru [[Bizant]]a. U vrijeme kasne antike povećalo se stanovništvo otoka. To razdoblje obiluje arheološkim nalazima. Nastao je veliki broj novih villa rustica na povijesnom ageru, ali i na do tada zapuštenim istočnim dijelovima otoka. O tom razdoblju postoji praznina u pisanim izvorima sve do doseljenja Slavena. === Dosljavanje Slavena === Tada dolazi u trostoljetni posjed [[Neretvanska kneževina|Neretvanske kneževine]]. U istom razdoblju, stanovništvo se poslavenjuje u potpunosti i poprima hrvatski jezik, kulturu i nazive. Podatak o tome da je Hvar dio Neretvanske kneževine donosi car-pisac [[Konstantin Porfirogenet]] u 36. poglavlju svog djela O upravljanju carstvom. Tada se na otoku i naselilo starohrvatsko pleme [[Slavogost]]a. === Srednji vijek === U [[11. stoljeće|11. stoljeću]] postaje dijelom srednjovjekovne hrvatske kraljevine [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] Poslije se u vlasti smjenjuju [[Mletačka Republika]], Bizant, [[Hrvatsko-ugarska kraljevina]]. [[1331.]] se komuna konačno stavlja pod mletačku zaštitu od [[omiški gusari|omiških gusara]]. [[1420.]] godine ga Mlečani u potpunosti nadziru. Mletačka vlast je bila sve do pada Mletaka, 1797. godine. U tom razdoblju je grad Hvar bio glavna mletačka luka na istočnoj jadranskoj obali. Otok Hvar je bio dijelom iste upravne jedinice, kao i otok Vis, Hvarske komune. Trag te podjele je današnja [[Hvarska biskupija|Hvarsko-bračko-viška biskupija]]. U Hvaru je u 15. i 16. st. bila vrlo razvijena književno-kulturna scena. Hvarski humanistički krug bio je vrlo utjecajan, a najpoznatiji je po tzv. hvarskom četvercu kojeg čine [[Petar Hektorović]], [[Mikša Pelegrinović]], [[Jeronim Bartučević]] i [[Hanibal Lucić]]. Značajan je i povjesničar i ideolog [[Vinko Pribojević]] koji je napisao i održao govor [[O podrijetlu i zgodama Slavena]] koji je jedan od najavažnijih povijesnih izvora iz 16. stoljeća. Od [[1510.]] do [[1514.]] godine traje [[Ustanak hvarskih pučana]] pod vodstvom [[Matij Ivanić|Matija Ivanića]] protiv hvarskih plemića. Pučani su svrgnuli plemićku vlast na otoku, a ustanak je na kraju ugušila [[Venecija]]. === Habsburška Monarhija i Napoleon === Nakon 1797. godine, otok Hvar dolazi pod vlast [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. Od [[1806.]] do [[1814.]] kratkotrajno je pod [[Napoleon]]ovom Francuskom, a potom je ponovno u sastavu Habsburške Monarhije, odnosno reorganiziranjem iste, u austrijskom dijelu Austro-Ugarske. Tada dolazi "malo zlatno razdoblje" za ovaj otok: uređene su sve otočne luke, napravljen je [[katastar]], događa se mala [[industrijalizacija]], a uzlazni konjunkturni krug na poljodjelskom tržištu (vinova loza, buhač, levanda) jača srednji sloj stanovništva, a zaostajanje nižih slojeva se ublažilo uljevom glavnice na otok. Do pojave [[parobrod]]a, otok je imao svoju [[trgovačka mornarica|trgovačku mornaricu]]. U gradu Hvaru su tada otvorili konzulate [[Grčka]], [[Parma]], [[Vatikan|Papinska država]] i [[Napuljsko Kraljevstvo]]. Godine [[1858.]] na Hvaru je otvorena prva meteorološka postaja u Hrvatskoj. Godine [[1868.]] je osnovano prvo turističko društvo ("Higijeničko društvo"). === 20. stoljeće === Raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] [[1918.]] godine, ulazi u [[Država SHS|Državu SHS]]. [[Kraljevina Italija]] zaposjeda otok iste 1918. godine i ostaje sve do [[1921.]], kada konačno postaje dijelom [[Kraljevina SHS|Kraljevinu SHS]]/Kraljevine Jugoslavije. Godine [[1941.]], padom Kraljevine, Hvar ulazi u sastav [[NDH]], gdje je bio dijelom velike župe Cetina. Padom vlasti NDH, dijelom je NR Hrvatske/[[SR Hrvatska|SR Hrvatske]]. Otok je bio jedna upravna jedinica, općina Hvar sa sjedištem u gradu Hvaru. Osamostaljenjem Hrvatske [[1991.]] godine, Hvar se dijeli na četiri općine: Grad Hvar, Stari Grad, Jelsa i Sućuraj. Početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], otočko stanovništvo i gospodarstvo trpilo je posljedice [[pomorska blokada Hrvatske 1991.|pomorske blokade]], koju je uspostavila [[JRM]]. Rujna 1991. dogodilo se prvo ozbiljnije vojno organiziranje ZNG-a i Policijske postaje Hvar.<ref>(): [http://www.stari-grad.hr/index.php?show=11437&nid=72541 ''Dom za starije i nemoćne osobe - Otkrivena spomen-ploča hrvatskim braniteljima'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Grad Stari Grad, 19. rujna 2016. Pristupljeno 19. lipnja 2017.</ref><ref>''ZNG i Zvir: Mi smo bili prvi'', Slobodna Dalmacija, 19. rujna 2016.</ref> 6. listopada 1991. osnovan je [[Mješoviti odred mornaričkog pješaštva Zvir]] - otok Hvar.<ref>Nikola Šimunović: [http://www.stari-grad.hr/?show=11437&nid=69089 ''Udruga veterana MOmp „ Zvir“ – otok Hvar organizira obilježavanje 21. godišnjice utemeljenja postrojbe''], Grad Stari Grad, 3. listopada 2012. Pristupljeno 19. lipnja 2017.</ref> 23. prosinca 1991. osnovana je obalna topnička bitnica “Pelegrin”.<ref>(): [http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/152704/stari-grad-zvir-na-hvaru ''Stari Grad: ‘Zvir’ na Hvaru ''], 26. prosinca 2011. Pristupljeno 19. lipnja 2017.</ref> Ako se broju 787 branitelja, od kojih 781 s otoka Hvara, prododa pripadnike obalne bitnice na Pelegrinu, pripadnike redovnog, specijalnog i pričuvnog sastava policije, veći broj dragovoljaca koji su otišli van otoka i uključili se u druge postrojbe, dolazi se do brojke od oko 1000 branitelja koji su na razne načine aktivno sudjelovali u obrani domovine, što čini više od 9 posto ukupnog stanovništva otoka Hvara, odnosno svaki je deseti Hvaranin sudjelovao u obrani hrvatske domovine. Hvarani koji su svoje živote položili na oltar domovine, a to su: Ružica Malla, rođ. Belić, Ante Franičević, Tomislav Toni Petrić, Ivica Stipišić, Predrag Bogdanić i Andrej Plenković.<ref>M. Crnčević: [http://urednik.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/181766/svaki-je-deseti-hvaranin-sudjelovao-u-obrani-domovine ''Svaki je deseti Hvaranin sudjelovao u obrani domovine''], Slobodna Dalmacija, 8. listopada 2012. Pristupljeno 19. lipnja 2017.</ref> === 21. stoljeće === Srpnja 2004. na Hvaru je međunarodna istraživačka skupina pronašla [[Tragovi dinosaura na Hvaru|tragove dinosaura]].<ref name="farosweb">Vesna Laušić/Slobodna Dalmacija: [https://web.archive.org/web/20090610161246/http://www.farosweb.hr/arhiva/dinosauri.htm ''Dinosauri na Hvaru ''] Farosweb. Arhivirano 10. lipnja 2009. Pristupljeno 26. travnja 2020.</ref><ref name="vijenac"> (): [http://www.matica.hr/vijenac/271/sesti-svezak-hrvatske-opce-enciklopedije-10158/ ''Kulturna kronika: 19. srpnja - Dinosauri na Hvaru''] Vijenac br. 271 - 22. srpnja 2004. Pristupljeno 26. travnja 2020.</ref> == Poznati ljudi == Poznate osobe koje su se rodile, živile i/ili radile na otoku Hvaru. *[[Vinko Pribojević]] (sredina 15. vijeka - poslije 1532.), hrvatski povjesničar, ideolog i dominikanac. *[[Grga Novak]] (* [[1888.]] - † [[1978.]]), hrvatski povjesničar, arheolog *[[Petar Hektorović]] *[[Jerolim Atik Bartučević]] *[[Hanibal Lucić]] *[[Martin Benetović]] *Marin Gazarović *[[Ivan Vučetić]] <ref>{{Citiranje weba|title=Vučetić, Ivan {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=65572|access-date=2022-08-20|website=www.enciklopedija.hr}}</ref> *[[Lucija Rudan]] == Reljef == Teško ga je poljoprivredno iskoristiti zbog nadmorske visine, velike vertikalne raščlanjenosti te velikih nagiba koji povećavaju mobilnost padina. == Klima == Klima je [[sredozemna klima|sredozemna]]. Zapadni dio otoka je izrazito sušniji, čak je među krajevima s najmanje padalina u Hrvatskoj. Jednu od najtoplijih klima.<ref name="#1"/> {{Infobox vrijeme |mjesto =<!--Hvar|-->Hvar |Sij_sr_maks=12.2 |Velj_sr_maks=12.8 |Ožu_sr_maks=15.2 |Tra_sr_maks=17.8 |Svi_sr_maks=23.3 |Lip_sr_maks=26.2 |Srp_sr_maks=29.0 |Kol_sr_maks=29.0 |Ruj_sr_maks=26.2 |Lis_sr_maks=21.8 |Stu_sr_maks=16.5 |Pro_sr_maks=13.5 |God_sr_maks=21.6 |Sij_sr=9.5 |Velj_sr=9.5 |Ožu_sr=11.4 |Tra_sr=14.9 |Svi_sr=18.8 |Lip_sr=22.3 |Srp_sr=26.7 |Kol_sr=26.8 |Ruj_sr=22.6 |Lis_sr=18.3 |Stu_sr=13.1 |Pro_sr=10.5 |God_sr=17.1 |Sij_sr_min=5.6 |Velj_sr_min=6.0 |Ožu_sr_min=9.0 |Tra_sr_min=10.5 |Svi_sr_min=14.6 |Lip_sr_min=17.4 |Srp_sr_min=21.1 |Kol_sr_min=21.9 |Ruj_sr_min=18.2 |Lis_sr_min=14.1 |Stu_sr_min=10.0 |Pro_sr_min=7.2 |God_sr_min=12.8 |Sij_obo=95.2 |Velj_obo=89.2 |Ožu_obo=97.7 |Tra_obo=90.9 |Svi_obo=76.1 |Lip_obo=48.6 |Srp_obo=24.1 |Kol_obo=59.0 |Ruj_obo=78.7 |Lis_obo=109.9 |Stu_obo=141.9 |Pro_obo=125.3 |God_obo=1036.6 |Izvor=Worldclimate.com<ref>[http://www.worldclimate.com/cgi-bin/grid.pl?gr=N42E018 Worldclimate.com, podaci za razdoblje [[1973.]] – [[1991.]]]</ref> }} == Vode == Sjevernozapadni dio otoka (Starigradsko polje) ima više izvora i bara, a u Jelsi, Starigradu i Vrboskoj postoje bočati potoci. Ostatak otoka je krševit i suh. == Poljoprivreda == Na Hvaru je cvjetala poljoprivreda. Proizvodilo se maslinovo ulje, vino, voće i povrće u velikim količinama. [[Lavanda|Lavandina]] polja bila su najveća u Europi te se od njih radilo lavandino ulje. Krajem 50-ih godina dvadesetog stoljeća poljoprivreda je lagano propadala te su se ljudi počeli okretati turizmu. == Promet == Otok ima razgranatu mrežu prometnica. Jelsa, Starigrad i Hvar spojeni su modernom cestom s tunelom. Mreža uskih i loših cesta povezuje cijeli otok, od Sućurja do Hvara. Redovne trajektne veze s kopnom pristaju u Starom gradu i Sućurju. Brzi putnički brodovi povezuju Jelsu i Hvar sa Splitom. U Starograjskom polju je mali [[Aerodrom Hvar|aerodrom]] generalne avijacije s travnatom stazom. == Stanovništvo == Jedino autohtono i apsolutno većinsko stanovništvo ovog otoka su [[Hrvati]]. Na otoku postoji i talijanska manjina, koja je nekada bila znatno brojnija (u 17. stoljeću u gradu Hvaru bilo je oko 30% talijanskih prezimena).<ref>Nevenka BEZIĆ-BOŽANIĆ, „Popis stanovnika otoka Hvara iz 1673. godine“, Čakavska rič, sv. XIX (1991.), br. 1, str. 29.-31]</ref> == Kultura == Poznati suvremeni čakavski pjesnici su [[Tin Kolumbić]], [[Marin Franičević-Pločar]], [[Jure Franičević-Pločar]], [[Pere Ljubić]], [[Lucija Rudan]], [[Rajka Anđelić Maslovarić]], [[Tatjana Radovanović]], [[Mirko Barbarić (Bogomolje)|Mirko Barbarić]], [[Zlatan Plenković (dominikanac)|Zlatan Plenković]],<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030402/feljton01.asp Slobodna Dalmacija] Siniša Vuković: Raspjevane hvarske poetese, 2. travnja 2003.</ref> [[Sibe Miličić]], [[Miki Bratanić]], [[Marica Buratović]]... * Od [[2004.]] godine održava se književna manifestacija [[Susret čakavskih pjesnikinja otoka Hvara]] posvećena pjesništvu na [[Čakavsko narječje|čakavskom narječju]] otoka Hvara, autorice čijih su pjesama žene. * [[Za križem|Križna procesija na Hvaru]] je 2009. godine, kao [[nematerijalna kulturna baština]], postala [[UNESCO]]-ova [[svjetska baština]]. Hvar je dao mnoge poznate rimokatoličke znanstvenike, autore i velikodostojnike: [[Tomislav Koljatić Maroević]], [[Jordan Zaninović]], [[Šime Ljubić]], [[Nikola Dominik Budrović]], [[Jordan Kuničić]], [[Rajmund Kupareo]], [[Juraj Carić (biskup)|Juraj Carić]], [[Estanislao Esteban Karlic]], [[Jorge Novak]]... * Na Hvaru djeluje udruga [[Opservatorij Hvar]]. Opservatorij Hvar Geodetskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je [[zvjezdarnica]] za [[Astrofizika|astrofizička]] istraživanja, smještena iznad [[Hvar (grad)|grada Hvara]] (visina smještaja kupola između 173 i 245 [[Nadmorska visina|metara nad morem]]). Otvoren je 1972. i u njem se obavljaju istraživanja u području fizike Sunca, [[Fotometrija|fotometrije]] [[zvijezda]], posebno promjenljivih zvijezda razreda Be, te se istražuju zvjezdani skupovi i [[galaktika|galaktike]]. Za opažanje Sunca služi dvostruki teleskop; jednim se snima [[fotosfera]] (otvor [[Leća (optika)|leće]] 217 [[metar|mm]], [[žarišna duljina]] 2 450 mm), a drugim [[kromosfera]] (130 mm, odnosno 1 950 mm), koja se snima s uskopojasnim spektralnim filtrom. Za opažanje zvijezda koristi se [[Reflektorski teleskop|reflektor]] Cassegrainova sustava, otvora 65 cm, te od 1997. zajednički austrijsko-hrvatski teleskop, sa zrcalom promjera 1 m, također tipa Cassegrainova reflektora.<ref> '''Opservatorij Hvar''', [http://enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=4322] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> == Šport == * [[Ženska malonogometna liga otoka Hvara]] * [[Hvarska nogometna liga]] * Faros maraton u daljinskom plivanju Kolijevka je specifične igre pod nazivom [[Zoga falu|zoga falu]]. == Turizam == Ovih godina obilježava se 150 godina turizma na Hvaru koji je najposjećeniji hrvatski otok u ljetnim i zimskim mjesecima.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-09-09 |title=Zemljopis Hvara - „Sredozemlje kakvo je nekad bilo“ |url=https://zavala-zavala.com/hr/zemljopis-hvara/ |access-date=2021-08-24 |website=Zavala 222 |language=hr}}</ref> Proglašen je najboljim otokom u Europi prema časopisu Condé Nast Traveler 2021. godine.<ref>{{Citiranje weba |last=www.magicmarinac.hr |title=Otok Hvar ponovno proglašen najboljim otokom u Europi |url=https://visithvar.hr/hr/otok-hvar-ponovno-proglasen-najboljim-otokom-u-europi/ |access-date=2021-11-02 |website=Visit Hvar – Turistička zajednica grada Hvara službena stranica |language=hr}}</ref> == Zanimljivosti == Hvar su posjetile mnoge poznate osobe kao što su: car [[Franjo Josip I.]], [[Clint Eastwood]], [[Michael Douglas]], [[Catherine Zeta-Jones]], [[John Malkovich]], [[Brad Pitt]], [[Jodie Foster]], [[Eva Longoria]], [[Gwyneth Paltrow]], [[Steven Spielberg]], [[George Clooney]], [[Jack Nicholson]], [[Kevin Spacey]], [[Sean Connery]], [[Daniel Craig]], [[Pierce Brosnan]], [[Andre Agassi]], [[Jennifer Capriati]], [[Gabriela Sabatini]], [[David Beckham]], [[Bernie Ecclestone]], [[Eddie Jordan]], [[Michael Schumacher]], [[Bill Gates]], [[Roman Abramovič]], [[Beyonce]], [[Jay-Z]], [[Paris Hilton]],[[Charlize Theron]] i dr.<ref>https://suite.io/paul-bradbury/5fks2h6 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140907124935/https://suite.io/paul-bradbury/5fks2h6 |date=7. rujna 2014. }} Preuzeto 23. travnja 2014.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Island of Hvar}} * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020121/feljton.htm Slobodna Dalmacija] [[Andro Gabelić]]: Pola tisućljeća vjerske i slobodarske tradicije otoka Hvara * Ambroz Tudor: [http://hrcak.srce.hr/file/149795 Ladanje na prostoru hvarske komune do kraja 15. stoljeća], Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, sv.42 br.1 kolovoz 2011. * [[Nikša Petrić]], Ambroz Tudor: [http://hrcak.srce.hr/file/162713 Ladanjska izgradnja prostora hvarske komune], Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, sv.37 br.1 kolovoz 1998. {{sport start}} {{Nogomet na Hvaru}} {{sport kraj}} {{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Hvar| ]] [[Kategorija: Srednjodalmatinski otoci]] 2uqj9wr0i40mvvbf7n1bcxwed6qzfxh 0 14568 6447115 6122096 2022-08-20T20:03:27Z Malimrav8888 279309 Dodavanje poznate osobe wikitext text/x-wiki {{dz|[[Majur (Farkaševac)]]|naselje u općini [[Farkaševac]]}} {{Općina | ime = Majur| grb = Majur (grb).gif| županija = [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] | broj stanovnika = 1.490| površina = 66,72| naselja = [[Gornja Meminska]], [[Gornji Hrastovac]], [[Graboštani]], [[Kostrići]], [[Majur]], [[Malo Krčevo]], [[Mračaj (Majur)|Mračaj]], [[Srednja Meminska]], [[Stubalj]], [[Svinica]], [[Veliko Krčevo]] | načelnik = Klementina Karanović| poštanski broj = 44430 Hrvatska Kostajnica | z. širina = 45.25| z. dužina = 16.53| }} {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Majur |županija = [[Sisačko-moslavačka županija]] |općina = [[Majur]] |mikroregija = |najgrad = |površina = |nadvisina = |z. širina = 45.256159 |z. dužina = 16.530461 |brojstan = |gustoća = |domaćinstva = |pošta = |pozbroj = |autooznaka = |karta2 = Sisačko-moslavačka županija |naziv karte2 = Sisačko-moslavačke županije |slika = |slika_opis = }} '''Majur''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]]. == Zemljopis == Općina Majur smještena je na prostoru Banovine u srednjem toku rječice Sunje. Naselje Majur nalazi se na prometnom pravcu iz Sunjske posavine prema Kostanjičkom Pounju. == Stanovništvo == Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine općina Majur ima oko 1500 stanovnika od čega Hrvati čine apsolutnu većinu stanovništva sa skoro 80% stanovništva. Posljednjih godina postupno raste broj stanovništva zbog većeg prirodnog priraštaja što je preduvjet za jači gospodarski razvoj ovog bogatog hrvatskog kraja. == Uprava == Tijela Općine Majur su: * Općinsko vijeće Općine Majur, * Općinski načelnik Općine Majur, i * Općinsko poglavarstvo Općine Majur. Općinsko vijeće ima 11 članova. Općinski dan je dan utemeljenja Općine Majur, a slavi se na dan [[20. svibnja]]. == Povijest == == Gospodarstvo == Posljednjih godina ubrzan je razvoj gospodarstva na prostoru općine Majur. == Poznate osobe == -Jura Basarac, predsjednik UMAM-a == Spomenici i znamenitosti == == Obrazovanje == == Kultura == == Šport == * [[NK Radnik Majur]] == Vanjske poveznice == * [http://www.opcina-majur.hr Službene stranice općine Majur] {{Mrva-općina}} {{GiO SMŽ}} {{Naselja u sastavu Općine Majur}} [[Kategorija:Općine u Sisačko-moslavačkoj županiji]] 65zdfy98elg8wpj9pwamiz0fl7j9gqe 6447180 6447115 2022-08-20T22:20:33Z Ponor 38361 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Malimrav8888|Malimrav8888]] — dokazati poznatost wikitext text/x-wiki {{dz|[[Majur (Farkaševac)]]|naselje u općini [[Farkaševac]]}} {{Općina | ime = Majur| grb = Majur (grb).gif| županija = [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] | broj stanovnika = 1.490| površina = 66,72| naselja = [[Gornja Meminska]], [[Gornji Hrastovac]], [[Graboštani]], [[Kostrići]], [[Majur]], [[Malo Krčevo]], [[Mračaj (Majur)|Mračaj]], [[Srednja Meminska]], [[Stubalj]], [[Svinica]], [[Veliko Krčevo]] | načelnik = Klementina Karanović| poštanski broj = 44430 Hrvatska Kostajnica | z. širina = 45.25| z. dužina = 16.53| }} {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Majur |županija = [[Sisačko-moslavačka županija]] |općina = [[Majur]] |mikroregija = |najgrad = |površina = |nadvisina = |z. širina = 45.256159 |z. dužina = 16.530461 |brojstan = |gustoća = |domaćinstva = |pošta = |pozbroj = |autooznaka = |karta2 = Sisačko-moslavačka županija |naziv karte2 = Sisačko-moslavačke županije |slika = |slika_opis = }} '''Majur''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]]. == Zemljopis == Općina Majur smještena je na prostoru Banovine u srednjem toku rječice Sunje. Naselje Majur nalazi se na prometnom pravcu iz Sunjske posavine prema Kostanjičkom Pounju. == Stanovništvo == Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine općina Majur ima oko 1500 stanovnika od čega Hrvati čine apsolutnu većinu stanovništva sa skoro 80% stanovništva. Posljednjih godina postupno raste broj stanovništva zbog većeg prirodnog priraštaja što je preduvjet za jači gospodarski razvoj ovog bogatog hrvatskog kraja. == Uprava == Tijela Općine Majur su: * Općinsko vijeće Općine Majur, * Općinski načelnik Općine Majur, i * Općinsko poglavarstvo Općine Majur. Općinsko vijeće ima 11 članova. Općinski dan je dan utemeljenja Općine Majur, a slavi se na dan [[20. svibnja]]. == Povijest == == Gospodarstvo == Posljednjih godina ubrzan je razvoj gospodarstva na prostoru općine Majur. == Poznate osobe == == Spomenici i znamenitosti == == Obrazovanje == == Kultura == == Šport == * [[NK Radnik Majur]] == Vanjske poveznice == * [http://www.opcina-majur.hr Službene stranice općine Majur] {{Mrva-općina}} {{GiO SMŽ}} {{Naselja u sastavu Općine Majur}} [[Kategorija:Općine u Sisačko-moslavačkoj županiji]] 9rch7cqrsq97nknrkzqwzcsumvnac3g 0 16738 6447125 6391736 2022-08-20T20:42:08Z John Pontifex 269494 /* Eparhije */ wikitext text/x-wiki {{Bolji naslov|Srpska pravoslavna Crkva}} {| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;" <tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Srpska pravoslavna crkva <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:Flag of the Serbian Orthodox Church.svg|250px|Zastava SPC-a]]</td></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">''Zastava Srpske pravoslavne crkve''<hr /></td></tr> <tr><th>[[Patrijarh (kršćanstvo)|Patrijarh]]</th><td> [[Porfirije Perić]]<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/regija/novi-patrijarh-srpske-pravoslavne-crkve-je-dosadasnji-zagrebacki-mitropolit-porfirije/210218117 |title=Novi patrijarh Srpske pravoslavne crkve je dosadašnji zagrebački mitropolit Porfirije |publisher=klix.ba |date=5. kolovoza 2017. |accessdate=2016-05-07}}</ref></td></tr> </td></tr> <tr><th>Naslov partijarha</th><td>''Arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpski''</td></tr> |- ! !<tr><th>Osnovana</th><td>[[1219.]]<ref name="LZMK">{{cite web |url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57648 |title=Srpska pravoslavna crkva |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=4. siječnja 2019.}}</ref> (Raška autonomska crkva)<br>[[Kršćanstvo u 1346.|1346.]]<ref name="LZMK"/> (priznata autokefalnost Pećke patrijaršije){{--}}[[Kršćanstvo u 1459.|1459.]] (ukinuta)<br/>[[Kršćanstvo u 1557.|1557.]]<ref name="LZMK"/>{{--}}[[Kršćanstvo u 1766.|1766.]]</td></tr> !<tr><th>Obnova</th><td> [[Kršćanstvo u 1879.|1879.]]<ref name="LZMK"/><ref name="IKA">{{cite web |url=https://ika.hkm.hr/novosti/crkve-krcsanskoga-istoka/ |title=Crkve kršćanskoga istoka |publisher=Informativna katolička agencija |work=ika.khm.hr |pristupljeno=4. siječnja 2019.}}</ref> (Autokefalna beogradska mitropolija)<br/>[[Kršćanstvo u 1920.|1920.]]<ref name="LZMK"/> (Beogradska mitropolija bila je uzdignuta na čast patrijaršije)</td></tr> <tr><th>Sjedište</th><td>[[Beograd]]<br/>[[Peć (grad)|Peć]] </td></tr> <tr><th>Jurisdikcija</th><td>[[Bosna i Hercegovina]] <br/>[[Hrvatska]]<br/>[[Crna Gora]]<br/>[[Sjeverna Makedonija]]<br/>[[Srbija]]<br/> [[Kosovo]]<br/>[[Slovenija]] <tr><th>Dijaspora</th><td>[[Europa]]<br/>[[Australija]]<br/>[[Amerika]]</td></tr> <tr><th>Autonomna crkva</th><td> [[Pravoslavna ohridska arhiepiskopija]] </td></tr> <tr><th>Glasilo</th><td>''Pravoslavlje - novine Srpske patrijarhije''</td></tr> <tr><th>Televizija</th><td>''TV Hram - televizija Srpske pravoslavne crkve''</td></tr> <tr><th>Broj vjernika</th><td>oko 12 milijuna</td></tr> <td colspan="2" height="30" style="padding-left:15px;border-top: 1px solid #B8B8B8;">Službena stranica: &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;[http://www.spc.rs/ www.spc.rs]</td> |} '''Srpska pravoslavna crkva''' ([[Srpski jezik|srp.]]: ''Српска православна црква / Srpska pravoslavna crkva'') (SPC), jedna od upravno [[autokefalnost|autokefalnih]] (samostalnih) [[pravoslavlje|pravoslavnih]] crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu [[Pravoslavna crkva|Istočnu kršćansku crkvu]]. Duhovno vodstvo vjernika Srpske pravoslavne crkve zove se ''Sveti arhijerejski sinod'', a poglavar SPC-a patrijarh srpski. Administrativno sjedište Srpske pravoslavne crkve je u [[Beograd]]u, a povijesno u [[Peć (grad)|Peći]]. == Povijest == === Pokrštavanje Slavena === [[Datoteka:Hram Beograd.JPG|thumb|220px|[[Hram svetog Save|Katedralni hram svetog Save]] u Beogradu]] [[Srbi]] su izvorno, kao i svi [[Slaveni]], bili sljedbenici stare slavenske vjere. Dolaskom na Balkanski poluotok u 5. stoljeću, Srbi su, kao i ostali [[Južni Slaveni]], zatekli razvijene crkvene organizacije.<ref name="Istorijat">{{Citiranje časopisa |url=http://www.inecco.net/spc-bl/Istorijat.htm |title=Istorijat SPC |archive-url=https://web.archive.org/web/20100612213057/http://www.inecco.net/spc-bl/Istorijat.htm |archive-date=12. lipnja 2010. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> U početku je prihvaćanje kršćanstva teklo spontano, i Slaveni prvo prihvaćaju kršćanstvo na mjestima starih crkvenih zajednica u Sjevernoj Makedoniji, Dalmaciji i Bosni.<ref>[http://www.serbianna.com/features/entry_of_slavs/entry_of_slavs_into_christendom.pdf Entry of Slavs Into Christendom]</ref> Prvo masovno pokrštavanje Srba zbilo se u 7. stoljeću, u vrijeme cara [[Heraklije|Heraklija]].<ref name="Istorijat"/> Sredinom 9. stoljeća je uslijedio period snažne misionarske djelatnosti [[Istanbul]]a. Oko 840. knez Vlastimir je u oblastima oko Tare, Lima i Drine, u vrijeme kada je još uvijek bila živa stara slavenska vjera, digao ustanak i protjerao Bizantince i propovjednike kršćanstva iz tih oblasti. No, već za njegovog nasljednika, kneza [[Mutimir]]a, u Srbiji niču prve [[eparhija|eparhije]].<ref name="Istorijat"/> U to vrijeme djeluju i bizantski misionari [[Ćiril i Metod]], koji prevode [[Sveto pismo]] na [[Staroslavenski jezik|slavenski jezik]]. Krajem 9. stoljeća, bizantijski car Vasilije I. je osvojio Neretvansku kneževinu [[Paganija|Paganiju]], koja se posljednja opirala pokrštavanju, i time uništio staroslavenska svetišta. [[Srbi]], vidjevši šta se zbiva u Dalmaciji, šalju izaslanstvo Vasiliju I. i podvrgavaju se [[bizant]]skoj vlasti.<ref>John Skylitzes: A Synopsis of Byzantine History, 811-1057: Translation and Notes, p. 143</ref> Od 10. stoljeću u Raškoj (prethodnica Srbiji) se razvija poseban oblik kršćanstva, [[bogumilstvo]], koje karakterizira protivljenje rimskoj i bizantskoj vlasti, a u bogosluženju se koriste slavenskim jezikom.<ref>[http://www.kroraina.com/varia/kaluzh/cdhfins.pdf Christian Dualist Heresies in the Byzantine World C.650-C.1450]</ref> Moguće je da su niži slojevi prvo dolazili u dodir s bogumilima nego s rimskom i bizantskom crkvom, koje su prvo prihvaćali viši slojevi.<ref>[http://www.serbianna.com/features/entry_of_slavs/bosnia.shtml The Balkan Slavs: Bosnia & the Bogomil Heresy]</ref> Krajem 12. stoljeća, veliki župan [[Stefan Nemanja]] uvodi kršćansku [[ortodoksija|ortodoksiju]] u Raškoj državi. Iako je Kršćanska crkva već podijeljena na istočnu i zapadnu, podjele još nisu toliko izražene, pa on balansira između istočnog i zapadnog kršćanstva, surađujući, po potrebi, s [[rim]]skim [[papa|Papom]] i s Bizantom. Oko 1170. godine u Starom Rasu (danas [[Novi Pazar]]) Stefan Nemanja saziva crkveno-državni sabor, kojim započinju surovi vjerski progoni bogumila, koji su uključivali tjelesne kazne, spaljivanja na lomači, žigosanja po licu, progone iz zemlje, oduzimanje imanja i druge drakonske mjere.<ref name="Žitije Svetog Simeona">{{Citiranje časopisa |url=http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/stefan-sabrana/stefan-sabrana_03_c.html |title=Stefan Prvovenčani, Žitije Svetog Simeona |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100019/http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/stefan-sabrana/stefan-sabrana_03_c.html |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Tada je u Rasu stolovao grčki [[episkop]], suradnik Stefana Nemanje u progonjenju bogumila.<ref name="Rotković">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/nemanjici/zeta_u_drzavi_nemanjica.htm Dr Radoslav Rotković: Zeta u državi Nemanjića (1186 -1356)]</ref> U to vrijeme bogumili imaju uporište ne samo među običnim pukom, već i među samim velmožama. Nemanjina vojna akcija se pretvorila u pravi građanski rat koji je bjesnio jedno vrijeme po Raškoj. Nakon što je vojska Stefana Nemanje u Raškoj istrijebila bogumile, među Srbima je učvršćena bizantijska [[ortodoksija]], vremenom odomaćena kao [[pravoslavlje]]. === Žičko-pećka arhiepiskopija (1219. {{--}} 1337.) === [[File:Sveti Sava Kraljeva Crkva.jpg|thumb|220px|Arhiepiskop [[Sveti Sava]] (1219. – 1233.)]] U vrijeme [[Sveti Sava|Save Nemanjića]], raška crkva je bila podređena [[ohridska arhiepiskopija|Ohridskoj arhiepiskopiji]], i imala je samo tri eparhije (Ras, [[Lipljan]] i [[Prizren]]) u kojima su vladike bili [[Grci]]. Nakon što mu je brat Stefan Nemanjić 1217. od [[papa|pape]] dobio kraljevsku krunu, Sava Nemanjić odlazi u maloazijski grad Nikeju, gdje se nalazila prijestolnica bizantskog cara i carigradskoga patrijarha u egzilu (od kad su Latini osvojili Istanbul), te od njih dobiva mogućnost da raška crkva postane [[arhiepiskopija]] 1219. godine. Sjedište [[Žičko-pećka arhiepiskopija|nove arhiepiskopije]] je smješteno u novoizgrađeni Manastir Žiča. Po povratku u Rašku, Sava Nemanjić 1221. saziva državno-crkveni sabor u manastiru Žiči na kojem okruni svog brata za kralja, i organizira nove progone bogumila iz Raške. Tom prilikom, Sabor proklinje ne samo bogumile, već i poglavare [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]], koja je pružala utočište prognanim kršćanima.<ref name="Žitije Svetog Save">{{Citiranje časopisa |url=http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/teodosije-zitije_sv_save_c.html |title=Teodosije, Žitije Svetog Save |archive-url=https://web.archive.org/web/20160719093612/http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/teodosije-zitije_sv_save_c.html |archive-date=19. srpnja 2016. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Nakon sabora oni koji nisu pristali da se odreknu svoje vjere i prijeđu na pravoslavlje, bijahu protjerani. Crkva je naročito ojačala i obogatila za vrijeme kralja Milutina, koji je puno izdvajao za podizanje novih crkvi i manastira, zbog čega je, usprkos nemoralnom životu, proglašen za sveca. Zajedno s velikim [[Feud|feudalnim posjedima]], kralj Milutin je crkvi poklanjao i ljude (zemljoradnike i robove), koji su postajali "crkveni ljudi".<ref>[http://www.rastko.rs/cms/files/books/528382f9cfa46 Andra Nikolić, Ekonomsko stanje Srbije u XV veku]</ref> === Pećka patrijarhija (1346. {{--}} 1463.) === [[Datoteka:Pećka patrijaršija, južni izgled.tif|thumb|220px|[[Manastir Pećka patrijarhija]] u [[Peć]]i]] Kada je kralj Dušan iskoristio nemire u Bizantu, osvojio neke teritorije i proglasio se za [[car]]a 1346. godine, [[arhiepiskopija]] je proglašena patrijarhijom, mimo volje [[Istanbul]]a. Dušan je svoga dvorjanina proglasio patrijarhom, da bi mu on stavio carsku krunu na glavu.<ref name="Rotković"/> Dušanovim ukazom njegov logotet Joanikije II. postaje prvi [[Pećka patrijaršija|pećki patrijarh]].<ref name="vesti">{{Citiranje časopisa |url=https://www.vesti-online.com/Stampano-izdanje/19-01-2010/Feljton/22317/Prvi-patrijarh- |title=Prvi patrijarh |access-date=5. prosinca 2019. |archive-date=8. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210308012258/https://www.vesti-online.com/ |url-status=dead}}</ref> Crkveni velikodostojnici srpske crkve su pružali podršku proglašenju Dušanovo carstva od Stefana Uroša IV. Dušana Nemanjića a jedan od razloga podrške je njihovo očekivanje da im pripadnu prihodi iz onih parohija koje su do tada bile podčinjene carigradskom patrijarhu.<ref name="McDaniel"> Proglašenje carstva na čelu s dinastijom Nemanjića naišlo je na podršku svih slojeva društva, među crkvenim velikodostojnicima - kojima bi pripali prihodi iz parohija ranije potčinjenih carigradskom patrijarhu.</ref> U sastav nove patrijaršije su ušle i mitropolije u osvojenim grčkim oblastima, kao i [[Sveta Gora|Sveta gora]], do tada pod nadležnošću carigradske patrijaršije. Tada carigradski patrijarh Kalist I. baca prokletstvo na Dušana, Joanikija i srpsko svećenstvo.<ref name="vesti"/> Glas o prokletstvu ostavio je u narodu i u nižem svećenstvu mučan i bolan utisak. Narod je ovo prokletstvo dovodio u vezu s onim nesrećama, koje poslije smrti patrijarhove (1354.) i Dušanove (1355.) počeše snalaziti srpski narod.<ref name="Rotković"/> Crkva je imala niz povlastica i kao vjerska institucija i kao najveći feudalac u Srbiji. Država je štitila crkvu u svakom pogledu, a crkva je svojim utjecajem na vjernike osiguravala poslušnost državnoj vlasti, kojoj je pripisivala božansko porijeklo.<ref name="Marković">{{Citiranje časopisa |url=http://guskova.ru/q?a=l&doc=%2F~mladich%2Fzakonik%2Fbm_odz |title=Biljana Marković, O Dušanovom Zakoniku |archive-url=https://web.archive.org/web/20140923112451/http://guskova.ru/q?a=l&doc=%2F~mladich%2Fzakonik%2Fbm_odz |archive-date=23. rujna 2014. |access-date=13. kolovoza 2021.}}</ref> Odnosi crkve i države u srednjovjekovnoj Srbiji su slijedili bizantski model podređenosti crkve državi, koji se u crkvenim krugovima naziva cezaropapizam.<ref>[http://www.republika.co.rs/310-311/11.html Mirko Đorđević, Muke sa simfonijom]</ref> Knez Lazar je 1370-ih okončao šizmu s Istanbulom (iz vremena cara Dušana) i stekao priznanje za srpsku crkvu od Bizanta.<ref>John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans'', (str. 389), 2009.[http://www.press.umich.edu/pdf/9780472082605-ch7.pdf]</ref> === Obnova Pećke patrijarhije (1557. {{--}} 1766.) === [[File:Arsenije IV Jovanović Šakabenta.jpg|thumb|220px|Partijarh Arsenije IV. Jovanović (1725. – 1737.)]] Godine 1577. godine [[veliki vezir]] [[Mehmed-paša Sokolović]] je ponovo ustanovio Pećku patrijarhiju na znatno proširenom području nadležnosti koje je obuhvaćalo oblasti današnjeg [[Kosovo|Kosova]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Srbija|Srbije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Mađarska|Mađarske]]. Na patrijarhijski prijestol je postavio svog brata [[Makarije Sokolović|Makarija Sokolovića]]. Poslije obnovljenja Pećke patrijarhije zaživjeli su mnogi stari već zapušteni manastiri. Osmanlije koji su htjeli održati [[mir]], dozvoljavali su pećkim patrijarsima da osobno sakupljaju materijalna sredstva za izmirenje obveza prema osmanskoj blagajni.<ref name="Tomanić">[http://www.bosnafolk.com/pdf/spc.pdf Milorad Tomanić, Srpska crkva u ratu i ratovi u njoj]</ref> Godine 1592. na patrijarhijski prijestol je došao Jovan Kantul koji napušta makarijevsku politiku i postaje sudionik u akciji zapadnih država za oslobođenje balkanskih naroda od Osmanlija. Po izbijanju Austro-turskog rata (1593. – 1606.) vršački episkop Teodor Nestorović predvodi Banatski ustanak protiv Osmanlija (1594.). Srpski ustanici su nosili zastave s likom [[Sveti Sava|Svetog Save]]. Poslije prvih uspjeha, osmanska vojska je savladala otpor Srba. Zbog ovog ustanka, Osmanlije oštro kažnjavaju Pećku patrijarhiju. Godine 1594. episkop Teodor je ubijen, a [[relikvija|mošti]] Svetog Save su prenijete iz Mileševa u [[Beograd]] i demonstrativno spaljene na Vračaru. Pećki patrijarh Jovan je 14. listopada [[1613.]] godine obješen u Istanbulu i sahranjen kod Jeni-kapije.<ref name="Tomanić"/> Poslije Jovana Kantula na čelo patrijarhije je došao Pajsije Janjevac od 1614. do 1647. godine. Za razliku od svog prethodnika, on se odrekao akcija protiv Osmanlija i vratio makarijevskom duhu. Tokom njegove dugogodišnje uprave učinjeno je mnogo na jačanju Crkve, obnavljanju onoga što je zanemareno i upropašteno tijekom patrijarha Jovana i na poboljšanju poremećenih odnosa s Osmanskim Carstvom. Njegova uprava Pećkom patrijarhijom bila je doba sređenih crkvenih prilika, usklađenih odnosa s osmanskom vlašću, dok je pozna srpska umjetnost u srednjovjekovnim tradicijama doživjela tada svoj drugi i posljednji procvat.<ref name="Tomanić"/> Pećki patrijarh [[Arsenije III. Crnojević]] (stolovao od 1674. – 1690.) je bio izuzetno angažiran u [[veliki turski rat|austro-turskom ratu]] na strani [[Austrijsko Carstvo|Austrije]]. Nije bio sklon [[Makarije Sokolović|makarijevskoj]] politici i suradnji s [[Istanbul]]om, čak je prijetio izopćenjem iz Crkve svima koji su u vezi s Osmanlijama.<ref>[http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/6_8_l.html Vladimir Ćorović, Istorija Srba, Velika seoba Srba u Austriju]</ref> Nakon poraza Austrije, plašeći se osvete Osmanlija, Crnojević predvodi [[Kosovo|kosovske]] Srbe u Veliku seobu ka Ugarskoj. Poslije velike seobe Srba, 1690. godine, kosovsko stanovništvo je vrlo razrijeđeno.<ref name="Cvijić">[http://www.promacedonia.org/serb/cvijc/cvijic_balkansko_poluostrvo_1.pdf Jovan Cvijić, Balkansko poluostrvo i Južnoslovenske zemlje (1. deo)]</ref> Par desetljeća kasnije, njegov nasljednik Arsenije IV. Jovanović (patrijarh od 1725. – 1737.) se povodi istom politikom pomaganja Austriji u borbi protiv Osmanskog Carstva. Godine 1737. izbija novi [[rusko-turski rat 1735.-1739.|austrijsko-turski rat]] (1737. – 1739.), tijekom kojeg se kosovski Srbi na poziv pećkog patrijarha ponovo dižu na ustanak, u želji da se priključe austrijskoj pokrajini Srbiji. Ali, kao i u slučaju njegovog prethodnika, Austrija ubrzo doživljava poraz te Arsenije IV. Jovanović predvodi drugu veliku seobu Srba na sjever, u [[Ugarska|Ugarsku]]. Zbog ovih migracija, srpsko stanovništvo na Kosovu krajem 18. stoljeća postaje manjinsko.<ref name="Bebler">[http://www.pescanik.info/content/view/2171/66/ Anton Bebler, Propuštena prilika]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Političko angažiranje Pećke patrijarhije u Austro-turskim ratovima je ubrzalo odluku [[Visoka Porta|Porte]] da ukine ovu crkveno-političku instituciju.<ref name="Bogdanović"/> Patrijarhija je ukinuta [[1766.]], a sljedeće godine je isto učinjeno s Ohridskom arhiepiskopijom [[1767.]] Eparhije i cjelokupnu imovinu ovih crkava preuzela je [[Carigradska patrijarhija]].<ref name="Bogdanović">[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/index.html Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu]</ref> Crkvu su od tada vodili episkopi Grci (fanarioti).<ref name="Mikić">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B0_5 Grigorije Mikić, Srpska Crkva u kraljevini Srbiji i Staroj Srbiji i Makedoniji]</ref> Usprkos teškom položaju, mnogi srpski manastiri sačuvali su i umnožili su svoja imanja pod osmanskom vlašću.<ref>Rajko L. Veselinović "Istorija srpske pravoslavne crkve sa narodnom istorijom". Udžbenik za V razred srpske pravoslavne bogoslovlje, knj. 2. Begrad 1966. str. 6.</ref> Mitropolija raško-prizrenska je za vrijeme osmanske vladavine ubirala obavezan porez od svih pripadnika srpskog naroda.<ref>Istorija srpskog naroda". Šesta knjiga, prvi tom. 1878-1918, Beograd. 1983., str. 280.</ref> Mitropoliti i vladike, kao i patrijarsi imali su pravo nošenja oružja i držanja oružane pratnje koja im pomaže pri ubiranju crkvenih prihoda.<ref>Vasa Čubilović. "Odabrani istorijski radovi". Beograd 1983. str. 91.</ref> == Vrijeme postojanja zasebnih pravoslavnih crkava == === Karlovačka mitropolija (1690. {{--}} 1848.) te patrijarhija (1848. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Patrijarsija sremski karlovci 1890.jpg|thumb|220px|Patrijarhijski dvor u Srijemskim Karlovcima]] Karlovačka mitropolija je bila pravoslavna crkvena organizacija Srba u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj monarhiji]]. Zahvaljujući carskim privilegijama sve do 19. stoljeća, karlovački mitropoliti bili su najznačajniji predstavnici srpskog naroda u Habsburškoj monarhiji. Srpske crkve građene su u stilu tadašnjeg [[barok]]a. Godine [[1848.]] na Svibanjskoj skupštini u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]], Srbi na prostoru Habsburške monarhije su proglasili stvaranje autonomne Srpske Vojvodine, mitropolit karlovački, [[Josif Rajačić]], proglašen je za patrijarha, a Karlovačka mitropolija je uzdignuta na rang patrijarhije. U sastavu Karlovačke patrijarhije je bilo sedam eparhija. Na prostoru [[Ugarska|Ugarske]] postojala su Vršačka, Temišvarska, Budimska i Bačka eparhija, a na prostoru [[Srijem]]a, [[Slavonija|Slavonije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] bile su Karlovačka, Pakračka i Plašćanska ili Gornjokarlovačka eparhija. Sjedište Karlovačke patrijarhije je bilo u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]]. Karlovačka patrijarhija je postojala sve do 1920. godine kada se ujedinila Beogradskom mitropolijom u jedinstvenu Srpsku pravoslavnu Crkvu. === Beogradska mitropolija (1831. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Patrijaršija Beograd (13808934713).jpg|220px|mini|desno|Na mjestu nekadašnje zgrade Beogradske mitropolije danas se nalazi zgrada patrijarhije u Beogradu]] Beogradska mitropolija je bila mjesna crkva autonomna (od 1831.) te autokefalna crkva (od 1879. do 1920. godine). Prije toga je bila [[eparhija]] Carigradske patrijarhije u Osmanskom Carstvu pod nadležnošću grčkih fanariota. Nakon što je 1830. godine [[sultan]] priznao Srbiji samostalnu unutrašnju upravu, carigradski patrijarh je pristao da mu knez predlaže episkope, a da ih on potvrđuje. Godine 1832. Srbija je sklopila s Carigradskom patrijarhijom sporazum o samoupravi srpske Crkve.<ref name="Mikić"/> Mitropolija je bila umiješana u međudinastičke borbe u Srbiji, pa je prvi mitropolit beogradski Petar Jovanović, kao protiv Obrenovićeva, nakon povratka kneza Miloša na vlast bio prinuđen da podnese ostavku 1859. godine, nakon čega je otišao u Mitropoliju karlovačku i postao je episkop gornjokarlovačke eparhije.<ref name="Mikić"/> Godine 1878. priznata je neovisnost Srbije, a godinu dana, 1879. godine je Beogradska mitropolija dobila autokefalnost. Početkom 20. stoljeća Beogradska mitropolija je imala nadležnost na čitavom području tadašnje [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]], s upravnom podjelom na sljedeće eparhije: Beogradska, Šabačka, Žička, Niška i Timočka. Beogradski episkop je bio arhiepiskop i mitropolit Srbije. Patrijarh srpski Dimitrije Pavlović je bio posljednji beogradski mitropolit (1905. – 1920.) i prvi patrijarh ujedinjene Srpske pravoslavne Crkve (1920. – 1930.). === Dabrobosanska mitropolija (1766. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Zgrada dabrobosanska.jpg|thumb|220px|Zgrada [[Mitropolija dabrobosanska|Dabrobosanske mitropolije]] u Sarajevu]] Nakon ukidanja Pećke patrijaršije, od kraja 1760-ih do 1880, [[Mitropolija dabrobosanska|Dabrobosanska mitropolija]] je bila pod izravnom nadležnošću Carigradske patrijarhije. Nju su vodili fanarioti, grčki svećenici iz Istanbula. Početkom [[Austro-Ugarska|austrougarskog]] perioda u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], 1880. godine, na osnovu sporazuma između austrougarske vlasti i Carigradske patrijarhije, Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini je postala autonomna mitropolija, pod nazivom Dabrobosanska mitropolija i pod vrhovnom duhovnom vlašću carigradskog patrijarha. U njen sastav ušle su eparhije: Dabrobosanska, Zvornička, Zahumsko-hercegovačka, a kasnije i Banjalučko-bihaćka. Dabrobosanska mitropolija dobila je i svoju nacionalnu jerarhiju (grčke mitropolite zamijenili su velikodostojnici Srbi). Prvi mitropolit bio je Sava Kosanović, od 1881. do 1885. godine. Stvaranjem [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srbija, Hrvata i Slovenaca]], Dabrobosanska mitropolija je [[1920.]] godine postala dio ujedinjene Srpske pravoslavne Crkve. === Cetinjska mitropolija (1766. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Cetinje monastery.jpg|thumb|220px|[[Cetinjski manastir]] na Cetinju, sjedište Cetinjske mitropolije]] S ukidanjem Pećke patrijarhije (1766.), osnovana je u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] samostalna Mitropolija cetinjska. Crnogorski crkveni poglavari ujedno su bili i političke vođe tadašnje crnogorske države iz dinastije Petrović-Njegoš. U Crnoj Gori je postojala neka vrsta pravoslavne [[teokracija|teokratske]] vladavine, s jakim osloncem na [[Rusija|Rusiju]]. Danilo I. (1851.—1860.) je odvojio crkvenu vlast od svjetovne. [[Valtazar Bogišić|Baltazar Bogišić]] je pisao da je "Crnogorska crkva posve avtokefalna i osobenu jerarhiju ima, a nema nikakvijeh zvaničnih odnošaja s drugijem avtokefalnim crkvama, nego mir i ljubav". U službenom katalogu pravoslavnijeh crkava, zvanom Sintagma, "Avtokefalna mitropolija crnogorska" je bila navedena pod rednijem brojem 9, a srpska (Beogradska mitropolija) pod 14.<ref>dr [[Nikodim Milaš]], Pravoslavno crkveno pravo, Zadar 1890, str. 132, 237</ref> Stvaranjem Kraljevine Srbija, Hrvata i Slovenaca, Cetinjska mitropolija je [[1920.]] godine postala dio ujedinjene Srpske pravoslavne Crkve. == Srpska pravoslavna Crkva (1920. {{--}} danas) == [[Datoteka:Димитрије (Павловић).jpg|thumb|220px| Patrijarh srpski Dimitrije Pavlović (1920. – 1930.)]] Ujedinjenje pravoslavnih crkava s područja novoformirane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) je dogovarano na četiri preliminarne konferencije, održane od 1918. do 1920. godine. Značajnu ulogu u ujedinjenju pravoslavnih crkava imao je regent [[Aleksandar I. Karađorđević]].<ref name="Ujedinjenje">{{Citiranje časopisa |url=http://pravoslavlje.spc.rs/broj/1051-1052/tekst/ujedinjenje-srpske-pravoslavne-crkve-1920-godine/print/lat |title=Ujedinjenje Srpske Pravoslavne Crkve 1920. godine |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120175952/http://pravoslavlje.spc.rs/broj/1051-1052/tekst/ujedinjenje-srpske-pravoslavne-crkve-1920-godine/print/lat |archive-date=20. siječnja 2012. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Prva konferencija pravoslavnih episkopa održana je 18. prosinca [[1918.]] godine u Srijemskim Karlovcima. Tom prilikom zaključeno je da postoji volja za ujedinjenjem i da se očekuje da će i Cetinjska mitropolija u Crnoj Gori pristati na ujedinjenje, koja nije bila zastupljena na ovom zboru episkopa. Druga konferencija održana je od 11. do 15. svibnja 1919. u Beogradu. Tada je proglašeno ''"duhovno, moralno i administrativno jedinstvo svih srpskih pravoslavnih crkvenih oblasti"'', koje će se definirati kada se cijeli Arhijerejski sabor ''"Ujedinjene Srpske Crkve"'' sastane pod predsjedništvom svoga patrijarha. Formiran je i privremeni odbor od pet članova. Na Trećoj konferenciji, održanoj od 20. studenoga do 2. prosinca u Srijemskim Karlovcima, usvojen je "Nacrt zakona o proglašenju i vaspostavljanju Srpske Patrijaršije". Pregovori s Carigradskom patrijarhijom trajali su više od šest mjeseci. Okončani su tek kada je plaćeno 1,5 milijuna franaka naknade. Nakon toga je Carigradska patrijarhija 19. ožujka 1920. priznala i blagoslovila ujedinjenje.<ref name="Ujedinjenje"/> Ujedinjenje pokrajinskih pravoslavnih crkava u jednu Srpsku crkvu proglasio je kralj Aleksandar I. Karađorđević svojim aktom od 17. lipnja 1920. Četvrta konferencija, održana 27. kolovoza 1920. godine, proglasila se Svetim arhijerejskim Saborom Srpske Pravoslavne Crkve.<ref name="Ujedinjenje"/> Za patrijarha izabran Dimitrije Pavlović, dotadašnji arhiepiskop Srbije i mitropolit beogradski.<ref name="Mikić6">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B0_6 Grigorije Mikić, Ujedinjenje Srpske Crkve i obnova Patrijaršije]</ref> Uspostavljanje Srpske patrijarhije izvršeno je 12. rujna 1920. u Sabornoj crkvi svetog Nikole u Srijemskim Karlovcima, na ceremonijalan način prepun [[kosovski mit|kosovske simbolike]]. Srpski patrijarh je svečano ustoličen u [[Peć (grad)|Peći]] 28. kolovoza 1924. godine.<ref name="Folić">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/kosovski_mit_u_projekcijama_srpske_pravoslavne_crkve.htm Mr Zvezdan Folić: Kosovski mit u projekcijama Srpske pravoslavne Crkve]</ref> === Kraljevina Jugoslavija === U razdoblju od [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] [[1918.]] do [[1935.]] Srpska pravoslavna Crkva je bila ''"državotvorna"'' vjerska organizacija, veličala je postojeći poredak, podržavala frankofilski državni smjer i integralno jugoslavenstvo kralja Aleksandra I., i ispoljavala "klerikalni legitimizam". Pravoslavni crkveni poglavari, pogotovo patrijarh Varnava, bili su na poziciji ideologije jugoslavenskog nacionalizma i Šestosiječanjske diktature, a Srpska pravoslavna Crkva je surađivala s jugoslavenskim nacionalnim organizacijama kao što su Jugoslavenska nacionalna stranka, Savez srpskih sokola, Skauti, [[Narodna odbrana]], [[Četnici]], itd.<ref name="Žutić">[http://govori.tripod.com/nikola_zutic.htm Nikola Žutić: Srpsko pravoslavlje i Anglikanska crkva]</ref> Na vjerskom planu, Srpska pravoslavna Crkva je blisko surađivala s [[Anglikanska zajednica|Anglikanskom crkvom]] i [[starokatolička crkva|starokatoličkim crkvama]], protiveći se [[Katolička crkva|Rimokatoličkoj crkvi]]. U namjesničkom razdoblju vladavine [[Pavle Karađorđević|kneza Pavla Karađorđevića]], po osnivanju vlade [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] u srpnju [[1935.]] godine, dolazi do razlaza državnog vrha i Srpske pravoslavne Crkve, prvenstveno zbog vanjskopolitičkog i unutarnjeg političkog zaokreta. Srpska pravoslavna Crkva je podržala vojni puč 27. ožujka 1941. godine. === Drugi svjetski rat === Srpska pravoslavna Crkva u Drugom svjetskom ratu se ponašala ovisno o mjestu i prilikama. U [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] se nalazila u veoma teškoj situaciji zbog masovnog progona srpskog stanovništva od [[ustaše|ustaša]], koji je naročito pogodio prvake Srpske pravoslavne Crkve. Mnogi svećenici SPC-a u NDH su ubijeni, među njima i nekoliko onih s najvišim naslovima (mitropolita, episkopa), a većina ih je zatvarana i odvođena u logore. Preostali su se većinom su se pridruživali [[četnici]]ma. Neki od njih postali su važni četnički zapovjednici, kao što je bio pop Momčilo Đujić u sjevernoj Dalmaciji, pop Savo Božić u sjevernoj Bosni ili pop Radojica Perišić u Hercegovini. U Crnoj Gori Srpska pravoslavna Crkva je bila lojalna talijanskom okupatoru, naročito sam mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije Lipovac, koji je do kraja ostao uz četnike, pa se s njima na kraju rata i povukao iz Crne Gore. U Srbiji je vrh Srpske pravoslavne Crkve uoči rata bio pro-engleski orijentiran, zbog čega su ih Nijemci tretirali kao podrivače. Crkva je nastojala da ostane "neutralna" ali je, s druge strane, pokazivala otvoreno neprijateljski stav prema [[Narodnooslobodilački pokret|Narodnooslobodilačkom pokretu Jugoslavije]].<ref name="leksikon"/> Općenito, stav Srpske pravoslavne Crkve je bio suradnja s [[četnici]]ma i neprijateljstvo prema [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanima]]. Postajali su i rijetki izuzetci, kao pop [[Vlado Zečević]], koji je postao vijećnik [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a i visoka politička osoba.<ref name="leksikon">[http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=2241 Uloga Crkve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070812133501/http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=2241 |date=12. kolovoza 2007. }} (leksikon-yu-mitologije)</ref> === SFR Jugoslavija === [[Datoteka:Patrijarh Srpski German by Stevan Kragujevic.JPG|thumb|220px|Patrijarh srpski [[German (patrijarh srpski)|German Đorić]] (1958. – 1990.)]] Srpska pravoslavna crkva je u periodu [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] je bila odvojena od države i predstavljala je isključivo vjersku organizaciju, bez političkog autoriteta.<ref name="Balkan bluz">{{Citiranje časopisa |url=http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html |title=Duhovni krov "Velike Srbije" |archive-url=https://web.archive.org/web/20171017150552/http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html |archive-date=17. listopada 2017. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Odnos crkve i države se u ovom razdoblju zasniva na [[sekularizacija|sekularizaciji]], [[ateizam|ateizaciji]] i izmještanju religije u sferu privatnog.<ref name="izvori">[http://www.scribd.com/doc/3492554/Filozofskoteoloki-izvori-antievropskog-i-antizapadnog-diskursa-u-SPC Filozofsko-teološki izvori antievropskog i antizapadnog diskursa u SPC]</ref> U ovom razdoblju Srpska pravoslavna Crkvu je najduže vodio patrijarh srpski [[German (patrijarh srpski)|German Đorić]] od [[1958.]] do [[1990.]] godine. Dana, 15. travnja 1967. godine počinje da izlazi ''"Pravoslavlje"'', novine Srpske patrijarhije, s blagoslovom patrijarha srpskog Germana. Iako u periodu SFR Jugoslavije Srpska pravoslavna Crkva nije javno politički djelovala, ona je služila kao nosilac i katalizator srpskog [[nacionalizam|nacionalizma]].<ref name="izvori"/> U godinama nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] skupina nacionalistički orijentiranih ''justinovaca'' i ''[[Nikolaj Velimirović|nikolajevaca]]'' je preuzela vodeće svećeničke funkcije u Srpskoj pravoslavnoj Crkvi.<ref name="izvori"/> Nakon toga, Srpska pravoslavna Crkva je pružila bitnu podršku [[Slobodan Milošević|Miloševićevom]] usponu na vlast i podržavala aktivnosti njegovog rukovodstva na [[Antibirokratska revolucija|ukidanju]] [[autonomija|autonomije]] [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Kosovo|Kosova]].<ref name="Balkan bluz"/> == Srpska pravoslavna crkva u ratu i miru == {{glavni|Uloga Srpske pravoslavne crkve tijekom velikosrpske agresije}} === Uloga Srpske pravoslavne crkve u pripremi rata protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine === Srpska pravoslavna crkva je uz većinu beogradskih medija bila nositeljica huškanja na rat protiv Hrvatske uvjeravajući srpski narod u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini da su Srbi u svojoj povijesti uvijek vodili "pravedne i opravdane ratove". Gotovo je svakodnevno slala poruke o "opravdanosti" rata protiv Hrvatske i njegovom "obrambenom" karakteru. U malu se skupinu srpskih crkvenih dostojanstvenika koji su nastojali smiriti pobuđene ratne strasti, prema poznatim podatcima mogu svrstati mitropolit zagrebačko-ljubljanski [[Jovan Pavlović|Jovan]] i vladika bački Irinej Bulović. Mitropolit Jovan bio je organizator susreta patrijarha SPC [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavla]] i kardinala [[Franjo Kuharić|Franje Kuharića]] (prvoga u proljeće 1991. u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]], a drugi kasnije u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]). Organizirao je i susret patrijarha Pavla s predsjednikom Republike Hrvatske dr. [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]]. Vladika bački Irinej Bulović isticao se kao protivnik sudjelovanja pravoslavnih svećenika u ratnim operacijama protiv Hrvatske. Godine 1991. izjavio je: "''Svešteno lice koje danas uzima mitraljez, po mom mišljenju, duboko greši''". S druge strane veća skupina crkvenih dostojanstvenika Srpske pravoslavne crkve je poticala na ratne strasti: Vladika dalmatinski Nikolaj Mrđa - svoje je crkveno sjedište imao Šibeniku. Njegovi su ga suvremenici nazivali "ideologom" balvan revolucije u Kninskoj krajini, a 1992. postaje prvi čovjek Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini. Vladika slavonski Lukijan - sa sjedištem u [[Pakrac]]u poznat je po tekstu objavljenom u novinama "Pravoslavlje" pod naslovom "Antisrpsko nastojanje ustaške države". Hrvatskoj je državi često dodavao pridjev "ustaška", a svoje je slušateljstvo uvjeravao da je u Slavoniji poslije 1918. živjelo pola milijuna Srba, od kojih su čak 250.000 završilo u velikom ustaškom logoru Jasenovac (što je u velikom nerazmjeru s obavljenim i 2006. objavljenim istraživanjima u Jasenovcu, zajedno s logorom [[Stara Gradiška]] stradalo prema pojedinačnom popisu oko 40.000 Srba. Potkraj srpnja 1991. godine episkop Lukijan javno zahtijeva da se "''oslobodi [[Vukovar]] što je brže moguće, jer nam je potreban da od njega načinimo svoje upravno, kulturno i duhovno središte''". Za episkopima i metropolitima u Hrvatskoj u promicanju velikosrpske agresije na Hrvatsku nisu nimalo zaostajali crkveni dostojanstvenici Srpske pravoslavne crkve u Srbiji i Crnoj Gori. Vladika Atanasije Jevtić govorio je "''neka košta koliko košta''", samo da se ostvare viši srpski ciljevi i da "''pokažemo da se ne plašimo''", pozivajući u Glini 1991. na rat protiv Hrvatske. Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović (izabran 1990.) bio je ushićen srpskim ratnim "''podvizima''" u Bosni i Hercegovini protiv Hrvata i [[Bošnjaci|Bošnjaka]] da je novostvorenu Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu (razorenih gradova, porušenih crkava i džamija, genocid u Srebrenici, s protjeranih gotovo milijun izbjeglica) slavljenički uzdizao do nebeskih visina. Bio je toliko opčinjen "''junaštvom''" svojih boraca da je od 1994. javno govorio da je Srpska Republika Bosna i Hercegovina "''najdivnija srpska zemlja''" i da je "''svjetionik i Pijemont cjelokupnog Srpstva''". Budući vladika mileševski Filaret u rujnu 1991. po [[Banovina|Banovini]] nastoji pokrenuti tamošnje Srbe. Na fotografiji koja je obišla svijet s mitraljezom u rukama pokazuje čime treba ići u "''sveti rat''" za Veliku Srbiju. Gornjokarlovački episkop Nikanor sa sjedištem u [[Karlovac|Karlovcu]] svojim se porukama pridružio Atanasiju Jevtiću. [[Datoteka:Kosovo-metohija-koreni-duse023.jpg|thumb|220px|Patrijarh srpski [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavle Stojčević]] (1990. – 2010.)]] Za stvaranje antihrvatskog ozračja i neskrivenog poziva na rat posebno mjesto pripada patrijarhu srpskom [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavlu Stojčeviću]]. Svojom uskrsnom poslanicom 1991. godine upućenom svim Srbima i čitanom u svim srpskim pravoslavnim crkvama na svečanoj uskrsnoj misi govorom neskrivene mržnje izmislio je stotine tisuća stradalih Srba postavlja retoričko pitanje: "''koliko je naša pogibija bila brojnija i strašnija za poslednjih pedeset godina''?" i dalje pruža sljedeći odgovor: "''samo u Jasenovcu za četiri godine umoreno je, ako ne više, sigurno ne manje od 700.000 ljudi. Ako pitamo na koji način jedan naš vrsni znalac i mislilac odgovara: Jasenovac je največe srpsko grozilište, ništavilište, istrebivilaše, gubilište, gdje su ljudi satirani krvožderjem, koje sigurno ni knez demona ne pamti. To je novo raspeće Hristovo. To je greh grehova. Nešto još gore je ovde, što se retko spominje. To je činjenica da je ovaj zločin do danas ostao neokajan i nepokajan što dokazuju događaji koji se danas dešavaju na istom mestu od istih počinilaca''." Srbi u Hrvatskoj zaključio je patrijarh Pavle "''danas se nalaze pred novim bogoubistvom i bratoubistvom''". Patrijarh srpski Pavle početkom listopada 1991. snažno podupire realizaciju velikosrpskog pokreta. U pismu poslanom engleskom lordu Peteru Carringtonu, predsjedniku Međunarodne mirovne konferencije o Jugoslaviji, iznosi razloge zašto međunarodna diplomacija "mora" podržati projekt ujedinjenja Srba iz Hrvatske s ostalim Srbima pod "''jednim krovom''", Srbi u Hrvatskoj tvrdio je patrijarh srpski, nemaju "''trećeg puta''". Njegovo je pismo koncipirano kao svojevrsni memorandum Srpske pravoslavne crkve Mirovnoj konferenciji, u kojem se u prvom dijelu predočava patnja srpskog naroda po uzoru na uskrsnu poslanicu s početka godine. Dalje prema riječima patrijarha srpskog Pavla srpski je narod po drugi puta u ovom stoljeću "''suočen sa genocidom i izgonom sa teritorija na kojima je vekovima živeo''". Zajedno sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]], svim koalicijskim argumentima i srpskim pobunjenicima u Hrvatskoj, patrijarh srpski je nudio samo jedno rješenje: amputaciju Hrvatske i priključenje tih dijelova (oko 1/3 teritorija) Velikoj Srbiji. S uspostavom hrvatske države za patrijarha srpskog i Srbe u Hrvatskoj počelo je "novo, a po mogućim posljedicama možda i pogubnije stradanje Srba u Hrvatskoj" (...) "''naši sunarodnici, iste vjere i krvi, suočeni su sa sledećim kobnim izborom: ili će se oružjem u ruci izboriti za opstanak u istoj državi s maticom srpskog naroda, ili će biti prisiljeni da se iz te nove Nezavisne Države Hrvatske pre ili posle isele. Trećega nema. Za to ih srpska država i srpski narod u Srbiji moraju zaštiti svim legitimnim sredstvima, uključujući i oružanu samoobranu srpskih života i svih srpskih krajina. Teritorije na kojima je srpski narod vekovima živeo'' (...) ''ne mogu ostati u sastavu bilo kakve nezavisne Hrvatske, već se moraju naći pod zajedničkim krovom s današnjom Srbijom i svim srpskim krajinama''." Od predsjednika se Međunarodne mirovne konferencije o Jugoslaviji očekivalo da shvati "''da žrtve genocida i njegovi negdašnji, a možda i budući vinovnici ne mogu više živjeti zajedno. Posle Drugog svetskog rata nitko nije prisiljavao Jevreje da žive zajedno s Nemcima u istoj državi. Srbi su, međutim, bili prisiljeni da žive zajedno s Hrvatima, doduše u okviru Jugoslavije, kao zajedničke države u kojoj je Hrvatska bila samo jedna od šest federalnih jedinica. Granice te Hrvatske nisu ni istorijske ni etničke, nego su određene voljom Josipa Broza - Tita, vođe komunističke revolucije u Jugoslaviji, a Hrvata po narodnosti. Onog trenutka kada su Hrvati proglasili nezavisnost takve Hrvatske, Srbi u Hrvatskoj su, koristeći to isto pravo naroda na samoopredeljenje do otcepljenja, odlučili da žive u krnjoj Jugoslaviji, odnosno u državi u kojoj će biti matica srpskog naroda. U protivnom, pre ili posle bili bi izloženi zatiranju svog nacionalnog identiteta, svoje vere i imovine, a možda i progonstvu i fizičkom istrebljenju. (...) Tu strašnu istinu treba da shvate i svi dosadašnji Jugoslaveni i civilizovana Evropa''." Patrijarh srpski Pavle pri tome skriva da je Hrvatski sabor, ali i savezna Vlada u Beogradu referendum Srba u Hrvatskoj o priključenju Srbiji i referendum o uspostavi SAO Krajine proglasila nevažećom, jer su pravo na referendum o odcjepljenju prema posljednjem [[Ustav druge Jugoslavije|Ustavu SFRJ]] iz 1974. to pravo imale samo državotvorne nacije u svojim republikama. [[Datoteka:Патриарх_Сербский_Ириней_2019.jpg|thumb|220px|[[Irinej (patrijarh srpski)|Irinej, patrijarh srpski]] (2010. – 2020.)]] Srpska pravoslavna crkva je tijekom cijelog rata (1991. – 1995.) bila najčvršća unutarnja poveznica koalicije za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]. Patnju srpskog naroda u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovcu]] patrijarh srpski zajedno sa svojim episkopima i mitropolitima, nazvao je "''grijehom svih grijehova''". Svojim su govorima mržnje uz izmišljene brojeve od 250.000 ubijenih Srba Slavonije u logoru Jasenovac ili čak 700.000 (čime se sugeriralo da je gotovo cijeli srpski narod Hrvatske istrijebljen u Jasenovcu) unosili zablude, nejasnoće i osvetničke mržnje među pobunjene Srbe u Hrvatskoj.<ref>Mirko Valentić, Rat protiv Hrvatske 1991.-1995. Velikosrpski projekt od ideje do realizacije, Zagreb, 2010. str. 161-167</ref> === Srpska pravoslavna crkva poslije ratova === Srpska pravoslavna crkva od početka raspada bivše Jugoslavije, pa do danas nije se uspjela osloboditi svoje osvajačke i agresivne politike falsificiranja povijesti. Poslije ratova u bivšoj Jugoslaviji nastavila je podržavati terorističko-paravojne formacije Ravnogorskog - četničkog pokreta, okupljanja i postrojavanja četnika, otvoreno je pružala podršku srpskim ratnim zločincima osuđenim za genocid i ratni zločin, te se zdušno zalagala i podržavala ideju [[Velika Srbija|Velike Srbije]]. == Patrijarsi srpski == Na čelu Srpske pravoslavne crkve je patrijarh srpski, koji još nosi i naslov mitropolit beogradsko-karlovački i [[arhiepiskop pećki]], a bira ga Sveti arhijerejski sabor, koji se sastoji od [[arhijerej]]a Srpske pravoslavne crkve. Patrijarh srpski je predsjednik Svetog arhijerejskog sabora, Svetog arhijerejskog sinoda i Patrijaršijskog upravnog odbora. Patrijarh ima sva prava i dužnosti eparhijskog arhijereja u svojoj [[Beogradsko-karlovačka arhiepiskopija|Beogradsko-karlovačkoj arhiepiskopiji]] i njom upravlja uz pomoć svojih vikarnih episkopa. Po takozvanoj horizontalnoj organizaciji Srpske pravoslavne crkve, patrijarh nije vrhovni starješina, već je jednak s episkopima, pa tako nije uobičajeno da dođe u posjet nekoj eparhiji, a da ga nadležni episkop ne pozove u goste. '''Patrijarsi srpski''' {|class="wikitable" |-bgcolor="#cccccc" ! !Godine !Patrijarh |- | 1. | 1338.—1354. | arhiepiskop, od 1346. patrijarh srpski Joakinije III. |- | 2. | 1354.—1375. | patrijarh srpski Sava IV. |- | 3. | 1375.—1379. | patrijarh srpski Jefrem |- | 4. | 1379.—1389. | patrijarh srpski Spiridon |- | - | 1389.—1390. | ''ponovo'' patrijarh srpski Jefrem |- | 5. | 1390.—1396. | patrijarh srpski Danilo III. |- | 6. | 1396.—1406. | patrijarh srpski Sava V. |- | 7. | 1406. – 1407. | patrijarh srpski Danilo IV. |- | 8. | 1407.—1419. | patrijarh srpski Kirilo I. |- | 9. | 1420.—1435. | patrijarh srpski Nikon |- | 10. | 1446. | patrijarh srpski Teofan |- | 11. | 1446.—1453. | patrijarh srpski Nikodim II. |- | 12. | 1453.—1463. | patrijarh srpski Arsenije II. |- | * | 1526.—1541. | patrijarh srpski Pavle I. (pokušaj obnove) |- | 13. | 1557.—1571. | patrijarh srpski Makarije |- | 14. | 1571.—1575. | patrijarh srpski Antonije |- | 15. | 1575.—1586. | patrijarh srpski Gerasim |- | 16. | 1587. | patrijarh srpski Savatije |- | 17. | nema podataka | patrijarh srpski Nikanor I. (iz pomenika) |- | 18. | 1589.—1591. | patrijarh srpski Jerotej |- | 19. | 1591.—1592. | patrijarh srpski Filip |- | 20. | 1592.—1614. | patrijarh srpski Jovan |- | 21. | 1614.—1647. | patrijarh srpski Pajsije I. |- | 22. | 1648.—1655. | patrijarh srpski Gavrilo I. |- | 23. | 1655.—1674. | patrijarh srpski Maksim I. |- | 24. | 1674.—1690. | patrijarh sprski Arsenije III: |- | 25. | 1691.—1710. | patrijarh srpski Kalinik I. |- | 26. | 1711.—1712. | patrijarh srpski Atanasije II. |- | 27. | 1712.—1725. | patrijarh srpski Mojsije II. |- | 28. | 1725.—1737. | patrijarh srpski Arsenije IV. |- | 29. | 1739.—1746. | patrijarsh srpski III. |- | 30. | 1747.—1752. | patrijarh srpski Atanasije II. |- | 31. | 1752. | patrijarh srpski Gavrilo II. |- | 32. | 1752. | patrijarh srpski Gavrilo III. |- | 33. | nema podataka | patrijarh srpski Vikentije I. |- | 34. | nema podataka | patrijarh srpski Pajsije II. |- | 35. | nema podataka | patrijarh srpski Gavrilo IV. |- | 36. | 1758.—1763. | patrijarh srpski Kirilo II. |- | 37. | 1763.—1765. | patrijarh srpski Vasilije I. |- | 38. | 1765.—1766. | patrijarh srpski Kalinik II. |- | 39. | 1920.—1930. | patrijarh srpski Dimitrije Pavlović |- | 40. | 1930.—1937. | patrijarh srpski Varnava Rosić |- | 41. | 1938.—1950. | patrijarh srpski Gavrilo Dožić |- | 42. | 1950.—1958. | patrijarh srpski [[Vikentije (patrijarh srpski)|Vikentije Prodanov]] |- | 43. | 1958.—1990. | patrijarh srpski [[German (patrijarh srpski)|German Đorić]] |- | 44. | 1990.—2009. | patrijarh srpski [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavle Stojčević]] |- | 45. | 2010.—2020. | patrijarh srpski [[Irinej (patrijarh srpski)|Irinej Gavrilović]] |- | 46. | 2021.— | patrijarh srpski [[Porfirije Perić]] |} == Eparhije== [[Datoteka:Eparchies_of_the_Serbian_Orthodox_Church_in_Serbia_(as_of_2006).png|thumb|220px| Eparhije Srpske pravoslavne Crkve u Republici Srbiji i u Republici Kosovo]] [[Datoteka:Map of Eparchies of Serbian Orthodox Church-sr.svg|thumb|220px| Eparhije Srpske pravoslavne Crkve]] Srpska pravoslavna crkva podijeljena je na [[eparhija|eparhije]]. Svaka od njih ima svog arhijereja ([[episkop]]a - [[vladika|vladiku]]), koji je njen neposredni poglavar. '''Eparhije''' {| border="1" class="wikitable" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 0 0 0; font-size:85%; text-align:center; border-collapse: collapse;" |- style="background-color: silver" | |'''Eparhija''' |'''Sjedište''' |'''Episkop''' |'''Vikarni episkop''' |- | 1 | [[Beogradsko-karlovačka arhiepiskopija|Arhiepiskopija beogradsko-karlovačka]] | [[Beograd]] | [[patrijarh]] <br /> [[Porfirije Perić]] | Antonije Pantelić <br />Stefan Šarić <br />Jerotej Petrović <br />Justin Jeremić <br />Sava Bundalo |- | 2 | [[Mitropolija dabrobosanska]] | [[Sarajevo]] | mitropolit <br /> Hrizostom Jević | |- | 3 | [[Mitropolija zagrebačko-ljubljanska]] | [[Zagreb]] | mitropolit <br /> [[Porfirije Perić]] (administrator) | |- | 4 | [[Mitropolija crnogorsko-primorska]] | [[Cetinje]] | mitropolit<br /> [[Joanikije Mićović]] | |- | 5 | Banatska eparhija | [[Vršac]] | Nikanor Bogunović | |- | 6 | [[Banjalučka eparhija|Eparhija banjalučka]] | [[Banja Luka]] | Jefrem Milutinović | |- | 7 | [[Bačka eparhija|Eparhija bačka]] | [[Novi Sad]] | Irinej Bulović | Damaskin Grabež |- | 8 | [[Bihaćko-petrovačka eparhija|Eparhija bihaćko-petrovačka]] | [[Bosanski Petrovac]] | Sergije Karanović | |- | 9 | Eparhija braničevska | [[Požarevac]] | Ignatije Midić | |- | 10 | Eparhija budimljansko-nikšićka | [[Berane]] | Metodije Ostojić | |- | 11 | Eparhija valjevska | [[Valjevo]] | Isihije Rogić | |- | 12 | Eparhija vranjska | [[Vranje]] | Pahomije Gačić | |- | 13 | [[Gornjokarlovačka eparhija|Eparhija gornjokarlovačka]] | [[Karlovac]] | Gerasim Popović | |- | 14 | Eparhija dalmatinska | [[Šibenik]] | Nikodim Kosović | |- | 15 | [[Žička eparhija]] | [[Kraljevo]] | Justin Stefanović | |- | 16 | [[Zahumsko-hercegovačka i primorska eparhija|Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska]] | [[Mostar]] | Dimitrije Rađenović | |- | 17 | [[Zvorničko-tuzlanska eparhija|Eparhija zvorničko-tuzlanska]] | [[Tuzla]] | Fotije Sladojević | |- | 18 | Eparhija kruševačka | [[Kruševac]] | David Perović | |- | 19 | Eparhija mileševska | [[Prijepolje]] | Atanasije Rakita | |- | 20 | Eparhija niška | [[Niš]] | Arsenije Glavčić | |- | 21 | [[Osječkopoljska i baranjska eparhija|Eparhija osječkopoljska i baranjska]] | [[Dalj]] | Heruvim Đermanović | |- | 22 | [[Slavonska eparhija|Eparhija slavonska]] | [[Pakrac]] | Jovan Ćulibrk | |- | 23 | Eparhija raško-prizrenska | [[Prizren]] <br /> [[Novi Pazar]] | Teodosije Šibalić | |- | 24 | [[Srijemska eparhija|Eparhija srijemska]] | [[Srijemski Karlovci]] | Vasilije Vadić | |- | 25 | Eparhija timočka | [[Zaječar]] | Ilarion Golubović | |- | 26 | Eparhija Šabačka | [[Šabac]] | Lavrentije Trifunović | |- | 27 | Eparhija šumadijska | [[Kragujevac]] | Jovan Mladenović | |- |} '''Eparhije u dijaspori''' {| border="1" class="wikitable" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 0 0 0; font-size:85%; text-align:center; border-collapse: collapse;" |- style="background-color: silver" | |'''Eparhija''' |'''Sjedište''' |'''Episkop''' |'''Vikarni episkop''' |- | 1 | Mitropolija australijsko-novozelandska | [[Sydney]] | mitropolit <br /> Siluan Mrakić | |- | 2 | Eparhija novogračaničko-srednjoamerička | [[Chicago]] | Longin Krčo | |- | 3 | Eparhija austrijsko-švicarska | [[Beč]] | Andrej Ćilerdžić | |- | 4 | Eparhija britansko-skandinavska | [[Stockholm]] | Dositej Motika | |- | 5 | Eparhija budimska | [[Senandrija]] | Lukijam Pantelić | |- | 6 | Eparhija buenosajreska | [[Buenos Aires]] | Kirilo Bojović | |- | 7 | Eparhija dizeldorska i njemačka | [[Düsseldorf]] | Grigorije Durić | Jovan Stanojević |- | 8 | Eparhija zapadnoamerička | [[San Diego]] | Maksim Vasiljević | |- | 9 | Eparhija zapadnoeuropska | [[Pariz]] | Luka Kovačević | |- | 10 | Eparhija istočnoamerička | [[New York City]] <br /> [[Washington]] | Irinej Dobrijević | |- | 11 | Eparhija kanadska | Milton | Dr. Mitrofan Kodić | |- | 12 | Eparhija temišvarska | [[Temišvar]] | administrator <br /> Lukijan Pantelić | |- |} '''Eparhije [[Pravoslavna ohridska arhiepiskopija|Pravoslavne orhidske arhiepiskopije]]''' {| border="1" class="wikitable" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 0 0 0; font-size:85%; text-align:center; border-collapse: collapse;" |- style="background-color: silver" | |'''Naziv''' |'''Sjedište''' |'''Episkop''' |'''Vikarni episkop''' |- | 1 | Mitropolija skopska | [[Skoplje]] | arhiepiskop <br /> Jovan Vraniškovski | David Ninov |- | 2 | Eparhija bregalnička | [[Štip]] | Marko Kimev | |- | 3 | Eparhija veleško-povardarska | [[Veles]] | administrator <br /> Jovan Vraniškovski | |- | 4 | Eparhija debarsko-kičevska | [[Ohrid]] | administator <br /> Joakim Jovčevski | |- | 5 | Eparhija pološko-kumanovska | [[Kumanovo]] | Joakim Jovčevski | |- | 6 | Eparhija prespansko-pelagijska | [[Bitolj]] | administrator <br /> Marko Kimev | |- | 7 | Eparhija strumička | [[Strumica]] | administator <br /> David Ninov | |- |} Eparhije su podijeljene na arhijerejska namjesništva, od kojih se svako sastoji od nekoliko crkvenih općina i parohija. Crkvenu općinu sačinjava jedna ili više parohija. Ako u nekom mjestu ima više parohija, one sačinjavaju jednu crkvenu općinu. Parohija je najmanja crkvena jedinica - zajednica pravoslavnih vjernika koji se okupljaju na bogoslužjima i koji su pod duhovnim vodstvom parohijskog [[svećenik]]a. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.portalanalitika.me/dijalog/komentari/31328-super-la-o-spc-kao-kanonskoj-crkvi-u-crnoj-gori.html Činjenice govore da je srpska crkva nekanonska u Crnoj Gori] {{Pravoslavlje}} [[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva| ]] [[Kategorija:Autokefalne Crkve]] 963cnqt0624kfmajtn1yalwvvr9wwti 6447126 6447125 2022-08-20T20:43:40Z John Pontifex 269494 /* Eparhije */ wikitext text/x-wiki {{Bolji naslov|Srpska pravoslavna Crkva}} {| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;" <tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Srpska pravoslavna crkva <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:Flag of the Serbian Orthodox Church.svg|250px|Zastava SPC-a]]</td></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">''Zastava Srpske pravoslavne crkve''<hr /></td></tr> <tr><th>[[Patrijarh (kršćanstvo)|Patrijarh]]</th><td> [[Porfirije Perić]]<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/regija/novi-patrijarh-srpske-pravoslavne-crkve-je-dosadasnji-zagrebacki-mitropolit-porfirije/210218117 |title=Novi patrijarh Srpske pravoslavne crkve je dosadašnji zagrebački mitropolit Porfirije |publisher=klix.ba |date=5. kolovoza 2017. |accessdate=2016-05-07}}</ref></td></tr> </td></tr> <tr><th>Naslov partijarha</th><td>''Arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpski''</td></tr> |- ! !<tr><th>Osnovana</th><td>[[1219.]]<ref name="LZMK">{{cite web |url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57648 |title=Srpska pravoslavna crkva |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=4. siječnja 2019.}}</ref> (Raška autonomska crkva)<br>[[Kršćanstvo u 1346.|1346.]]<ref name="LZMK"/> (priznata autokefalnost Pećke patrijaršije){{--}}[[Kršćanstvo u 1459.|1459.]] (ukinuta)<br/>[[Kršćanstvo u 1557.|1557.]]<ref name="LZMK"/>{{--}}[[Kršćanstvo u 1766.|1766.]]</td></tr> !<tr><th>Obnova</th><td> [[Kršćanstvo u 1879.|1879.]]<ref name="LZMK"/><ref name="IKA">{{cite web |url=https://ika.hkm.hr/novosti/crkve-krcsanskoga-istoka/ |title=Crkve kršćanskoga istoka |publisher=Informativna katolička agencija |work=ika.khm.hr |pristupljeno=4. siječnja 2019.}}</ref> (Autokefalna beogradska mitropolija)<br/>[[Kršćanstvo u 1920.|1920.]]<ref name="LZMK"/> (Beogradska mitropolija bila je uzdignuta na čast patrijaršije)</td></tr> <tr><th>Sjedište</th><td>[[Beograd]]<br/>[[Peć (grad)|Peć]] </td></tr> <tr><th>Jurisdikcija</th><td>[[Bosna i Hercegovina]] <br/>[[Hrvatska]]<br/>[[Crna Gora]]<br/>[[Sjeverna Makedonija]]<br/>[[Srbija]]<br/> [[Kosovo]]<br/>[[Slovenija]] <tr><th>Dijaspora</th><td>[[Europa]]<br/>[[Australija]]<br/>[[Amerika]]</td></tr> <tr><th>Autonomna crkva</th><td> [[Pravoslavna ohridska arhiepiskopija]] </td></tr> <tr><th>Glasilo</th><td>''Pravoslavlje - novine Srpske patrijarhije''</td></tr> <tr><th>Televizija</th><td>''TV Hram - televizija Srpske pravoslavne crkve''</td></tr> <tr><th>Broj vjernika</th><td>oko 12 milijuna</td></tr> <td colspan="2" height="30" style="padding-left:15px;border-top: 1px solid #B8B8B8;">Službena stranica: &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;[http://www.spc.rs/ www.spc.rs]</td> |} '''Srpska pravoslavna crkva''' ([[Srpski jezik|srp.]]: ''Српска православна црква / Srpska pravoslavna crkva'') (SPC), jedna od upravno [[autokefalnost|autokefalnih]] (samostalnih) [[pravoslavlje|pravoslavnih]] crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu [[Pravoslavna crkva|Istočnu kršćansku crkvu]]. Duhovno vodstvo vjernika Srpske pravoslavne crkve zove se ''Sveti arhijerejski sinod'', a poglavar SPC-a patrijarh srpski. Administrativno sjedište Srpske pravoslavne crkve je u [[Beograd]]u, a povijesno u [[Peć (grad)|Peći]]. == Povijest == === Pokrštavanje Slavena === [[Datoteka:Hram Beograd.JPG|thumb|220px|[[Hram svetog Save|Katedralni hram svetog Save]] u Beogradu]] [[Srbi]] su izvorno, kao i svi [[Slaveni]], bili sljedbenici stare slavenske vjere. Dolaskom na Balkanski poluotok u 5. stoljeću, Srbi su, kao i ostali [[Južni Slaveni]], zatekli razvijene crkvene organizacije.<ref name="Istorijat">{{Citiranje časopisa |url=http://www.inecco.net/spc-bl/Istorijat.htm |title=Istorijat SPC |archive-url=https://web.archive.org/web/20100612213057/http://www.inecco.net/spc-bl/Istorijat.htm |archive-date=12. lipnja 2010. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> U početku je prihvaćanje kršćanstva teklo spontano, i Slaveni prvo prihvaćaju kršćanstvo na mjestima starih crkvenih zajednica u Sjevernoj Makedoniji, Dalmaciji i Bosni.<ref>[http://www.serbianna.com/features/entry_of_slavs/entry_of_slavs_into_christendom.pdf Entry of Slavs Into Christendom]</ref> Prvo masovno pokrštavanje Srba zbilo se u 7. stoljeću, u vrijeme cara [[Heraklije|Heraklija]].<ref name="Istorijat"/> Sredinom 9. stoljeća je uslijedio period snažne misionarske djelatnosti [[Istanbul]]a. Oko 840. knez Vlastimir je u oblastima oko Tare, Lima i Drine, u vrijeme kada je još uvijek bila živa stara slavenska vjera, digao ustanak i protjerao Bizantince i propovjednike kršćanstva iz tih oblasti. No, već za njegovog nasljednika, kneza [[Mutimir]]a, u Srbiji niču prve [[eparhija|eparhije]].<ref name="Istorijat"/> U to vrijeme djeluju i bizantski misionari [[Ćiril i Metod]], koji prevode [[Sveto pismo]] na [[Staroslavenski jezik|slavenski jezik]]. Krajem 9. stoljeća, bizantijski car Vasilije I. je osvojio Neretvansku kneževinu [[Paganija|Paganiju]], koja se posljednja opirala pokrštavanju, i time uništio staroslavenska svetišta. [[Srbi]], vidjevši šta se zbiva u Dalmaciji, šalju izaslanstvo Vasiliju I. i podvrgavaju se [[bizant]]skoj vlasti.<ref>John Skylitzes: A Synopsis of Byzantine History, 811-1057: Translation and Notes, p. 143</ref> Od 10. stoljeću u Raškoj (prethodnica Srbiji) se razvija poseban oblik kršćanstva, [[bogumilstvo]], koje karakterizira protivljenje rimskoj i bizantskoj vlasti, a u bogosluženju se koriste slavenskim jezikom.<ref>[http://www.kroraina.com/varia/kaluzh/cdhfins.pdf Christian Dualist Heresies in the Byzantine World C.650-C.1450]</ref> Moguće je da su niži slojevi prvo dolazili u dodir s bogumilima nego s rimskom i bizantskom crkvom, koje su prvo prihvaćali viši slojevi.<ref>[http://www.serbianna.com/features/entry_of_slavs/bosnia.shtml The Balkan Slavs: Bosnia & the Bogomil Heresy]</ref> Krajem 12. stoljeća, veliki župan [[Stefan Nemanja]] uvodi kršćansku [[ortodoksija|ortodoksiju]] u Raškoj državi. Iako je Kršćanska crkva već podijeljena na istočnu i zapadnu, podjele još nisu toliko izražene, pa on balansira između istočnog i zapadnog kršćanstva, surađujući, po potrebi, s [[rim]]skim [[papa|Papom]] i s Bizantom. Oko 1170. godine u Starom Rasu (danas [[Novi Pazar]]) Stefan Nemanja saziva crkveno-državni sabor, kojim započinju surovi vjerski progoni bogumila, koji su uključivali tjelesne kazne, spaljivanja na lomači, žigosanja po licu, progone iz zemlje, oduzimanje imanja i druge drakonske mjere.<ref name="Žitije Svetog Simeona">{{Citiranje časopisa |url=http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/stefan-sabrana/stefan-sabrana_03_c.html |title=Stefan Prvovenčani, Žitije Svetog Simeona |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100019/http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/stefan-sabrana/stefan-sabrana_03_c.html |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Tada je u Rasu stolovao grčki [[episkop]], suradnik Stefana Nemanje u progonjenju bogumila.<ref name="Rotković">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/nemanjici/zeta_u_drzavi_nemanjica.htm Dr Radoslav Rotković: Zeta u državi Nemanjića (1186 -1356)]</ref> U to vrijeme bogumili imaju uporište ne samo među običnim pukom, već i među samim velmožama. Nemanjina vojna akcija se pretvorila u pravi građanski rat koji je bjesnio jedno vrijeme po Raškoj. Nakon što je vojska Stefana Nemanje u Raškoj istrijebila bogumile, među Srbima je učvršćena bizantijska [[ortodoksija]], vremenom odomaćena kao [[pravoslavlje]]. === Žičko-pećka arhiepiskopija (1219. {{--}} 1337.) === [[File:Sveti Sava Kraljeva Crkva.jpg|thumb|220px|Arhiepiskop [[Sveti Sava]] (1219. – 1233.)]] U vrijeme [[Sveti Sava|Save Nemanjića]], raška crkva je bila podređena [[ohridska arhiepiskopija|Ohridskoj arhiepiskopiji]], i imala je samo tri eparhije (Ras, [[Lipljan]] i [[Prizren]]) u kojima su vladike bili [[Grci]]. Nakon što mu je brat Stefan Nemanjić 1217. od [[papa|pape]] dobio kraljevsku krunu, Sava Nemanjić odlazi u maloazijski grad Nikeju, gdje se nalazila prijestolnica bizantskog cara i carigradskoga patrijarha u egzilu (od kad su Latini osvojili Istanbul), te od njih dobiva mogućnost da raška crkva postane [[arhiepiskopija]] 1219. godine. Sjedište [[Žičko-pećka arhiepiskopija|nove arhiepiskopije]] je smješteno u novoizgrađeni Manastir Žiča. Po povratku u Rašku, Sava Nemanjić 1221. saziva državno-crkveni sabor u manastiru Žiči na kojem okruni svog brata za kralja, i organizira nove progone bogumila iz Raške. Tom prilikom, Sabor proklinje ne samo bogumile, već i poglavare [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]], koja je pružala utočište prognanim kršćanima.<ref name="Žitije Svetog Save">{{Citiranje časopisa |url=http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/teodosije-zitije_sv_save_c.html |title=Teodosije, Žitije Svetog Save |archive-url=https://web.archive.org/web/20160719093612/http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/teodosije-zitije_sv_save_c.html |archive-date=19. srpnja 2016. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Nakon sabora oni koji nisu pristali da se odreknu svoje vjere i prijeđu na pravoslavlje, bijahu protjerani. Crkva je naročito ojačala i obogatila za vrijeme kralja Milutina, koji je puno izdvajao za podizanje novih crkvi i manastira, zbog čega je, usprkos nemoralnom životu, proglašen za sveca. Zajedno s velikim [[Feud|feudalnim posjedima]], kralj Milutin je crkvi poklanjao i ljude (zemljoradnike i robove), koji su postajali "crkveni ljudi".<ref>[http://www.rastko.rs/cms/files/books/528382f9cfa46 Andra Nikolić, Ekonomsko stanje Srbije u XV veku]</ref> === Pećka patrijarhija (1346. {{--}} 1463.) === [[Datoteka:Pećka patrijaršija, južni izgled.tif|thumb|220px|[[Manastir Pećka patrijarhija]] u [[Peć]]i]] Kada je kralj Dušan iskoristio nemire u Bizantu, osvojio neke teritorije i proglasio se za [[car]]a 1346. godine, [[arhiepiskopija]] je proglašena patrijarhijom, mimo volje [[Istanbul]]a. Dušan je svoga dvorjanina proglasio patrijarhom, da bi mu on stavio carsku krunu na glavu.<ref name="Rotković"/> Dušanovim ukazom njegov logotet Joanikije II. postaje prvi [[Pećka patrijaršija|pećki patrijarh]].<ref name="vesti">{{Citiranje časopisa |url=https://www.vesti-online.com/Stampano-izdanje/19-01-2010/Feljton/22317/Prvi-patrijarh- |title=Prvi patrijarh |access-date=5. prosinca 2019. |archive-date=8. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210308012258/https://www.vesti-online.com/ |url-status=dead}}</ref> Crkveni velikodostojnici srpske crkve su pružali podršku proglašenju Dušanovo carstva od Stefana Uroša IV. Dušana Nemanjića a jedan od razloga podrške je njihovo očekivanje da im pripadnu prihodi iz onih parohija koje su do tada bile podčinjene carigradskom patrijarhu.<ref name="McDaniel"> Proglašenje carstva na čelu s dinastijom Nemanjića naišlo je na podršku svih slojeva društva, među crkvenim velikodostojnicima - kojima bi pripali prihodi iz parohija ranije potčinjenih carigradskom patrijarhu.</ref> U sastav nove patrijaršije su ušle i mitropolije u osvojenim grčkim oblastima, kao i [[Sveta Gora|Sveta gora]], do tada pod nadležnošću carigradske patrijaršije. Tada carigradski patrijarh Kalist I. baca prokletstvo na Dušana, Joanikija i srpsko svećenstvo.<ref name="vesti"/> Glas o prokletstvu ostavio je u narodu i u nižem svećenstvu mučan i bolan utisak. Narod je ovo prokletstvo dovodio u vezu s onim nesrećama, koje poslije smrti patrijarhove (1354.) i Dušanove (1355.) počeše snalaziti srpski narod.<ref name="Rotković"/> Crkva je imala niz povlastica i kao vjerska institucija i kao najveći feudalac u Srbiji. Država je štitila crkvu u svakom pogledu, a crkva je svojim utjecajem na vjernike osiguravala poslušnost državnoj vlasti, kojoj je pripisivala božansko porijeklo.<ref name="Marković">{{Citiranje časopisa |url=http://guskova.ru/q?a=l&doc=%2F~mladich%2Fzakonik%2Fbm_odz |title=Biljana Marković, O Dušanovom Zakoniku |archive-url=https://web.archive.org/web/20140923112451/http://guskova.ru/q?a=l&doc=%2F~mladich%2Fzakonik%2Fbm_odz |archive-date=23. rujna 2014. |access-date=13. kolovoza 2021.}}</ref> Odnosi crkve i države u srednjovjekovnoj Srbiji su slijedili bizantski model podređenosti crkve državi, koji se u crkvenim krugovima naziva cezaropapizam.<ref>[http://www.republika.co.rs/310-311/11.html Mirko Đorđević, Muke sa simfonijom]</ref> Knez Lazar je 1370-ih okončao šizmu s Istanbulom (iz vremena cara Dušana) i stekao priznanje za srpsku crkvu od Bizanta.<ref>John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans'', (str. 389), 2009.[http://www.press.umich.edu/pdf/9780472082605-ch7.pdf]</ref> === Obnova Pećke patrijarhije (1557. {{--}} 1766.) === [[File:Arsenije IV Jovanović Šakabenta.jpg|thumb|220px|Partijarh Arsenije IV. Jovanović (1725. – 1737.)]] Godine 1577. godine [[veliki vezir]] [[Mehmed-paša Sokolović]] je ponovo ustanovio Pećku patrijarhiju na znatno proširenom području nadležnosti koje je obuhvaćalo oblasti današnjeg [[Kosovo|Kosova]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Srbija|Srbije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Mađarska|Mađarske]]. Na patrijarhijski prijestol je postavio svog brata [[Makarije Sokolović|Makarija Sokolovića]]. Poslije obnovljenja Pećke patrijarhije zaživjeli su mnogi stari već zapušteni manastiri. Osmanlije koji su htjeli održati [[mir]], dozvoljavali su pećkim patrijarsima da osobno sakupljaju materijalna sredstva za izmirenje obveza prema osmanskoj blagajni.<ref name="Tomanić">[http://www.bosnafolk.com/pdf/spc.pdf Milorad Tomanić, Srpska crkva u ratu i ratovi u njoj]</ref> Godine 1592. na patrijarhijski prijestol je došao Jovan Kantul koji napušta makarijevsku politiku i postaje sudionik u akciji zapadnih država za oslobođenje balkanskih naroda od Osmanlija. Po izbijanju Austro-turskog rata (1593. – 1606.) vršački episkop Teodor Nestorović predvodi Banatski ustanak protiv Osmanlija (1594.). Srpski ustanici su nosili zastave s likom [[Sveti Sava|Svetog Save]]. Poslije prvih uspjeha, osmanska vojska je savladala otpor Srba. Zbog ovog ustanka, Osmanlije oštro kažnjavaju Pećku patrijarhiju. Godine 1594. episkop Teodor je ubijen, a [[relikvija|mošti]] Svetog Save su prenijete iz Mileševa u [[Beograd]] i demonstrativno spaljene na Vračaru. Pećki patrijarh Jovan je 14. listopada [[1613.]] godine obješen u Istanbulu i sahranjen kod Jeni-kapije.<ref name="Tomanić"/> Poslije Jovana Kantula na čelo patrijarhije je došao Pajsije Janjevac od 1614. do 1647. godine. Za razliku od svog prethodnika, on se odrekao akcija protiv Osmanlija i vratio makarijevskom duhu. Tokom njegove dugogodišnje uprave učinjeno je mnogo na jačanju Crkve, obnavljanju onoga što je zanemareno i upropašteno tijekom patrijarha Jovana i na poboljšanju poremećenih odnosa s Osmanskim Carstvom. Njegova uprava Pećkom patrijarhijom bila je doba sređenih crkvenih prilika, usklađenih odnosa s osmanskom vlašću, dok je pozna srpska umjetnost u srednjovjekovnim tradicijama doživjela tada svoj drugi i posljednji procvat.<ref name="Tomanić"/> Pećki patrijarh [[Arsenije III. Crnojević]] (stolovao od 1674. – 1690.) je bio izuzetno angažiran u [[veliki turski rat|austro-turskom ratu]] na strani [[Austrijsko Carstvo|Austrije]]. Nije bio sklon [[Makarije Sokolović|makarijevskoj]] politici i suradnji s [[Istanbul]]om, čak je prijetio izopćenjem iz Crkve svima koji su u vezi s Osmanlijama.<ref>[http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/6_8_l.html Vladimir Ćorović, Istorija Srba, Velika seoba Srba u Austriju]</ref> Nakon poraza Austrije, plašeći se osvete Osmanlija, Crnojević predvodi [[Kosovo|kosovske]] Srbe u Veliku seobu ka Ugarskoj. Poslije velike seobe Srba, 1690. godine, kosovsko stanovništvo je vrlo razrijeđeno.<ref name="Cvijić">[http://www.promacedonia.org/serb/cvijc/cvijic_balkansko_poluostrvo_1.pdf Jovan Cvijić, Balkansko poluostrvo i Južnoslovenske zemlje (1. deo)]</ref> Par desetljeća kasnije, njegov nasljednik Arsenije IV. Jovanović (patrijarh od 1725. – 1737.) se povodi istom politikom pomaganja Austriji u borbi protiv Osmanskog Carstva. Godine 1737. izbija novi [[rusko-turski rat 1735.-1739.|austrijsko-turski rat]] (1737. – 1739.), tijekom kojeg se kosovski Srbi na poziv pećkog patrijarha ponovo dižu na ustanak, u želji da se priključe austrijskoj pokrajini Srbiji. Ali, kao i u slučaju njegovog prethodnika, Austrija ubrzo doživljava poraz te Arsenije IV. Jovanović predvodi drugu veliku seobu Srba na sjever, u [[Ugarska|Ugarsku]]. Zbog ovih migracija, srpsko stanovništvo na Kosovu krajem 18. stoljeća postaje manjinsko.<ref name="Bebler">[http://www.pescanik.info/content/view/2171/66/ Anton Bebler, Propuštena prilika]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Političko angažiranje Pećke patrijarhije u Austro-turskim ratovima je ubrzalo odluku [[Visoka Porta|Porte]] da ukine ovu crkveno-političku instituciju.<ref name="Bogdanović"/> Patrijarhija je ukinuta [[1766.]], a sljedeće godine je isto učinjeno s Ohridskom arhiepiskopijom [[1767.]] Eparhije i cjelokupnu imovinu ovih crkava preuzela je [[Carigradska patrijarhija]].<ref name="Bogdanović">[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/index.html Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu]</ref> Crkvu su od tada vodili episkopi Grci (fanarioti).<ref name="Mikić">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B0_5 Grigorije Mikić, Srpska Crkva u kraljevini Srbiji i Staroj Srbiji i Makedoniji]</ref> Usprkos teškom položaju, mnogi srpski manastiri sačuvali su i umnožili su svoja imanja pod osmanskom vlašću.<ref>Rajko L. Veselinović "Istorija srpske pravoslavne crkve sa narodnom istorijom". Udžbenik za V razred srpske pravoslavne bogoslovlje, knj. 2. Begrad 1966. str. 6.</ref> Mitropolija raško-prizrenska je za vrijeme osmanske vladavine ubirala obavezan porez od svih pripadnika srpskog naroda.<ref>Istorija srpskog naroda". Šesta knjiga, prvi tom. 1878-1918, Beograd. 1983., str. 280.</ref> Mitropoliti i vladike, kao i patrijarsi imali su pravo nošenja oružja i držanja oružane pratnje koja im pomaže pri ubiranju crkvenih prihoda.<ref>Vasa Čubilović. "Odabrani istorijski radovi". Beograd 1983. str. 91.</ref> == Vrijeme postojanja zasebnih pravoslavnih crkava == === Karlovačka mitropolija (1690. {{--}} 1848.) te patrijarhija (1848. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Patrijarsija sremski karlovci 1890.jpg|thumb|220px|Patrijarhijski dvor u Srijemskim Karlovcima]] Karlovačka mitropolija je bila pravoslavna crkvena organizacija Srba u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj monarhiji]]. Zahvaljujući carskim privilegijama sve do 19. stoljeća, karlovački mitropoliti bili su najznačajniji predstavnici srpskog naroda u Habsburškoj monarhiji. Srpske crkve građene su u stilu tadašnjeg [[barok]]a. Godine [[1848.]] na Svibanjskoj skupštini u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]], Srbi na prostoru Habsburške monarhije su proglasili stvaranje autonomne Srpske Vojvodine, mitropolit karlovački, [[Josif Rajačić]], proglašen je za patrijarha, a Karlovačka mitropolija je uzdignuta na rang patrijarhije. U sastavu Karlovačke patrijarhije je bilo sedam eparhija. Na prostoru [[Ugarska|Ugarske]] postojala su Vršačka, Temišvarska, Budimska i Bačka eparhija, a na prostoru [[Srijem]]a, [[Slavonija|Slavonije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] bile su Karlovačka, Pakračka i Plašćanska ili Gornjokarlovačka eparhija. Sjedište Karlovačke patrijarhije je bilo u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]]. Karlovačka patrijarhija je postojala sve do 1920. godine kada se ujedinila Beogradskom mitropolijom u jedinstvenu Srpsku pravoslavnu Crkvu. === Beogradska mitropolija (1831. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Patrijaršija Beograd (13808934713).jpg|220px|mini|desno|Na mjestu nekadašnje zgrade Beogradske mitropolije danas se nalazi zgrada patrijarhije u Beogradu]] Beogradska mitropolija je bila mjesna crkva autonomna (od 1831.) te autokefalna crkva (od 1879. do 1920. godine). Prije toga je bila [[eparhija]] Carigradske patrijarhije u Osmanskom Carstvu pod nadležnošću grčkih fanariota. Nakon što je 1830. godine [[sultan]] priznao Srbiji samostalnu unutrašnju upravu, carigradski patrijarh je pristao da mu knez predlaže episkope, a da ih on potvrđuje. Godine 1832. Srbija je sklopila s Carigradskom patrijarhijom sporazum o samoupravi srpske Crkve.<ref name="Mikić"/> Mitropolija je bila umiješana u međudinastičke borbe u Srbiji, pa je prvi mitropolit beogradski Petar Jovanović, kao protiv Obrenovićeva, nakon povratka kneza Miloša na vlast bio prinuđen da podnese ostavku 1859. godine, nakon čega je otišao u Mitropoliju karlovačku i postao je episkop gornjokarlovačke eparhije.<ref name="Mikić"/> Godine 1878. priznata je neovisnost Srbije, a godinu dana, 1879. godine je Beogradska mitropolija dobila autokefalnost. Početkom 20. stoljeća Beogradska mitropolija je imala nadležnost na čitavom području tadašnje [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]], s upravnom podjelom na sljedeće eparhije: Beogradska, Šabačka, Žička, Niška i Timočka. Beogradski episkop je bio arhiepiskop i mitropolit Srbije. Patrijarh srpski Dimitrije Pavlović je bio posljednji beogradski mitropolit (1905. – 1920.) i prvi patrijarh ujedinjene Srpske pravoslavne Crkve (1920. – 1930.). === Dabrobosanska mitropolija (1766. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Zgrada dabrobosanska.jpg|thumb|220px|Zgrada [[Mitropolija dabrobosanska|Dabrobosanske mitropolije]] u Sarajevu]] Nakon ukidanja Pećke patrijaršije, od kraja 1760-ih do 1880, [[Mitropolija dabrobosanska|Dabrobosanska mitropolija]] je bila pod izravnom nadležnošću Carigradske patrijarhije. Nju su vodili fanarioti, grčki svećenici iz Istanbula. Početkom [[Austro-Ugarska|austrougarskog]] perioda u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], 1880. godine, na osnovu sporazuma između austrougarske vlasti i Carigradske patrijarhije, Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini je postala autonomna mitropolija, pod nazivom Dabrobosanska mitropolija i pod vrhovnom duhovnom vlašću carigradskog patrijarha. U njen sastav ušle su eparhije: Dabrobosanska, Zvornička, Zahumsko-hercegovačka, a kasnije i Banjalučko-bihaćka. Dabrobosanska mitropolija dobila je i svoju nacionalnu jerarhiju (grčke mitropolite zamijenili su velikodostojnici Srbi). Prvi mitropolit bio je Sava Kosanović, od 1881. do 1885. godine. Stvaranjem [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srbija, Hrvata i Slovenaca]], Dabrobosanska mitropolija je [[1920.]] godine postala dio ujedinjene Srpske pravoslavne Crkve. === Cetinjska mitropolija (1766. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Cetinje monastery.jpg|thumb|220px|[[Cetinjski manastir]] na Cetinju, sjedište Cetinjske mitropolije]] S ukidanjem Pećke patrijarhije (1766.), osnovana je u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] samostalna Mitropolija cetinjska. Crnogorski crkveni poglavari ujedno su bili i političke vođe tadašnje crnogorske države iz dinastije Petrović-Njegoš. U Crnoj Gori je postojala neka vrsta pravoslavne [[teokracija|teokratske]] vladavine, s jakim osloncem na [[Rusija|Rusiju]]. Danilo I. (1851.—1860.) je odvojio crkvenu vlast od svjetovne. [[Valtazar Bogišić|Baltazar Bogišić]] je pisao da je "Crnogorska crkva posve avtokefalna i osobenu jerarhiju ima, a nema nikakvijeh zvaničnih odnošaja s drugijem avtokefalnim crkvama, nego mir i ljubav". U službenom katalogu pravoslavnijeh crkava, zvanom Sintagma, "Avtokefalna mitropolija crnogorska" je bila navedena pod rednijem brojem 9, a srpska (Beogradska mitropolija) pod 14.<ref>dr [[Nikodim Milaš]], Pravoslavno crkveno pravo, Zadar 1890, str. 132, 237</ref> Stvaranjem Kraljevine Srbija, Hrvata i Slovenaca, Cetinjska mitropolija je [[1920.]] godine postala dio ujedinjene Srpske pravoslavne Crkve. == Srpska pravoslavna Crkva (1920. {{--}} danas) == [[Datoteka:Димитрије (Павловић).jpg|thumb|220px| Patrijarh srpski Dimitrije Pavlović (1920. – 1930.)]] Ujedinjenje pravoslavnih crkava s područja novoformirane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) je dogovarano na četiri preliminarne konferencije, održane od 1918. do 1920. godine. Značajnu ulogu u ujedinjenju pravoslavnih crkava imao je regent [[Aleksandar I. Karađorđević]].<ref name="Ujedinjenje">{{Citiranje časopisa |url=http://pravoslavlje.spc.rs/broj/1051-1052/tekst/ujedinjenje-srpske-pravoslavne-crkve-1920-godine/print/lat |title=Ujedinjenje Srpske Pravoslavne Crkve 1920. godine |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120175952/http://pravoslavlje.spc.rs/broj/1051-1052/tekst/ujedinjenje-srpske-pravoslavne-crkve-1920-godine/print/lat |archive-date=20. siječnja 2012. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Prva konferencija pravoslavnih episkopa održana je 18. prosinca [[1918.]] godine u Srijemskim Karlovcima. Tom prilikom zaključeno je da postoji volja za ujedinjenjem i da se očekuje da će i Cetinjska mitropolija u Crnoj Gori pristati na ujedinjenje, koja nije bila zastupljena na ovom zboru episkopa. Druga konferencija održana je od 11. do 15. svibnja 1919. u Beogradu. Tada je proglašeno ''"duhovno, moralno i administrativno jedinstvo svih srpskih pravoslavnih crkvenih oblasti"'', koje će se definirati kada se cijeli Arhijerejski sabor ''"Ujedinjene Srpske Crkve"'' sastane pod predsjedništvom svoga patrijarha. Formiran je i privremeni odbor od pet članova. Na Trećoj konferenciji, održanoj od 20. studenoga do 2. prosinca u Srijemskim Karlovcima, usvojen je "Nacrt zakona o proglašenju i vaspostavljanju Srpske Patrijaršije". Pregovori s Carigradskom patrijarhijom trajali su više od šest mjeseci. Okončani su tek kada je plaćeno 1,5 milijuna franaka naknade. Nakon toga je Carigradska patrijarhija 19. ožujka 1920. priznala i blagoslovila ujedinjenje.<ref name="Ujedinjenje"/> Ujedinjenje pokrajinskih pravoslavnih crkava u jednu Srpsku crkvu proglasio je kralj Aleksandar I. Karađorđević svojim aktom od 17. lipnja 1920. Četvrta konferencija, održana 27. kolovoza 1920. godine, proglasila se Svetim arhijerejskim Saborom Srpske Pravoslavne Crkve.<ref name="Ujedinjenje"/> Za patrijarha izabran Dimitrije Pavlović, dotadašnji arhiepiskop Srbije i mitropolit beogradski.<ref name="Mikić6">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B0_6 Grigorije Mikić, Ujedinjenje Srpske Crkve i obnova Patrijaršije]</ref> Uspostavljanje Srpske patrijarhije izvršeno je 12. rujna 1920. u Sabornoj crkvi svetog Nikole u Srijemskim Karlovcima, na ceremonijalan način prepun [[kosovski mit|kosovske simbolike]]. Srpski patrijarh je svečano ustoličen u [[Peć (grad)|Peći]] 28. kolovoza 1924. godine.<ref name="Folić">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/kosovski_mit_u_projekcijama_srpske_pravoslavne_crkve.htm Mr Zvezdan Folić: Kosovski mit u projekcijama Srpske pravoslavne Crkve]</ref> === Kraljevina Jugoslavija === U razdoblju od [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] [[1918.]] do [[1935.]] Srpska pravoslavna Crkva je bila ''"državotvorna"'' vjerska organizacija, veličala je postojeći poredak, podržavala frankofilski državni smjer i integralno jugoslavenstvo kralja Aleksandra I., i ispoljavala "klerikalni legitimizam". Pravoslavni crkveni poglavari, pogotovo patrijarh Varnava, bili su na poziciji ideologije jugoslavenskog nacionalizma i Šestosiječanjske diktature, a Srpska pravoslavna Crkva je surađivala s jugoslavenskim nacionalnim organizacijama kao što su Jugoslavenska nacionalna stranka, Savez srpskih sokola, Skauti, [[Narodna odbrana]], [[Četnici]], itd.<ref name="Žutić">[http://govori.tripod.com/nikola_zutic.htm Nikola Žutić: Srpsko pravoslavlje i Anglikanska crkva]</ref> Na vjerskom planu, Srpska pravoslavna Crkva je blisko surađivala s [[Anglikanska zajednica|Anglikanskom crkvom]] i [[starokatolička crkva|starokatoličkim crkvama]], protiveći se [[Katolička crkva|Rimokatoličkoj crkvi]]. U namjesničkom razdoblju vladavine [[Pavle Karađorđević|kneza Pavla Karađorđevića]], po osnivanju vlade [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] u srpnju [[1935.]] godine, dolazi do razlaza državnog vrha i Srpske pravoslavne Crkve, prvenstveno zbog vanjskopolitičkog i unutarnjeg političkog zaokreta. Srpska pravoslavna Crkva je podržala vojni puč 27. ožujka 1941. godine. === Drugi svjetski rat === Srpska pravoslavna Crkva u Drugom svjetskom ratu se ponašala ovisno o mjestu i prilikama. U [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] se nalazila u veoma teškoj situaciji zbog masovnog progona srpskog stanovništva od [[ustaše|ustaša]], koji je naročito pogodio prvake Srpske pravoslavne Crkve. Mnogi svećenici SPC-a u NDH su ubijeni, među njima i nekoliko onih s najvišim naslovima (mitropolita, episkopa), a većina ih je zatvarana i odvođena u logore. Preostali su se većinom su se pridruživali [[četnici]]ma. Neki od njih postali su važni četnički zapovjednici, kao što je bio pop Momčilo Đujić u sjevernoj Dalmaciji, pop Savo Božić u sjevernoj Bosni ili pop Radojica Perišić u Hercegovini. U Crnoj Gori Srpska pravoslavna Crkva je bila lojalna talijanskom okupatoru, naročito sam mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije Lipovac, koji je do kraja ostao uz četnike, pa se s njima na kraju rata i povukao iz Crne Gore. U Srbiji je vrh Srpske pravoslavne Crkve uoči rata bio pro-engleski orijentiran, zbog čega su ih Nijemci tretirali kao podrivače. Crkva je nastojala da ostane "neutralna" ali je, s druge strane, pokazivala otvoreno neprijateljski stav prema [[Narodnooslobodilački pokret|Narodnooslobodilačkom pokretu Jugoslavije]].<ref name="leksikon"/> Općenito, stav Srpske pravoslavne Crkve je bio suradnja s [[četnici]]ma i neprijateljstvo prema [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanima]]. Postajali su i rijetki izuzetci, kao pop [[Vlado Zečević]], koji je postao vijećnik [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a i visoka politička osoba.<ref name="leksikon">[http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=2241 Uloga Crkve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070812133501/http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=2241 |date=12. kolovoza 2007. }} (leksikon-yu-mitologije)</ref> === SFR Jugoslavija === [[Datoteka:Patrijarh Srpski German by Stevan Kragujevic.JPG|thumb|220px|Patrijarh srpski [[German (patrijarh srpski)|German Đorić]] (1958. – 1990.)]] Srpska pravoslavna crkva je u periodu [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] je bila odvojena od države i predstavljala je isključivo vjersku organizaciju, bez političkog autoriteta.<ref name="Balkan bluz">{{Citiranje časopisa |url=http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html |title=Duhovni krov "Velike Srbije" |archive-url=https://web.archive.org/web/20171017150552/http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html |archive-date=17. listopada 2017. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Odnos crkve i države se u ovom razdoblju zasniva na [[sekularizacija|sekularizaciji]], [[ateizam|ateizaciji]] i izmještanju religije u sferu privatnog.<ref name="izvori">[http://www.scribd.com/doc/3492554/Filozofskoteoloki-izvori-antievropskog-i-antizapadnog-diskursa-u-SPC Filozofsko-teološki izvori antievropskog i antizapadnog diskursa u SPC]</ref> U ovom razdoblju Srpska pravoslavna Crkvu je najduže vodio patrijarh srpski [[German (patrijarh srpski)|German Đorić]] od [[1958.]] do [[1990.]] godine. Dana, 15. travnja 1967. godine počinje da izlazi ''"Pravoslavlje"'', novine Srpske patrijarhije, s blagoslovom patrijarha srpskog Germana. Iako u periodu SFR Jugoslavije Srpska pravoslavna Crkva nije javno politički djelovala, ona je služila kao nosilac i katalizator srpskog [[nacionalizam|nacionalizma]].<ref name="izvori"/> U godinama nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] skupina nacionalistički orijentiranih ''justinovaca'' i ''[[Nikolaj Velimirović|nikolajevaca]]'' je preuzela vodeće svećeničke funkcije u Srpskoj pravoslavnoj Crkvi.<ref name="izvori"/> Nakon toga, Srpska pravoslavna Crkva je pružila bitnu podršku [[Slobodan Milošević|Miloševićevom]] usponu na vlast i podržavala aktivnosti njegovog rukovodstva na [[Antibirokratska revolucija|ukidanju]] [[autonomija|autonomije]] [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Kosovo|Kosova]].<ref name="Balkan bluz"/> == Srpska pravoslavna crkva u ratu i miru == {{glavni|Uloga Srpske pravoslavne crkve tijekom velikosrpske agresije}} === Uloga Srpske pravoslavne crkve u pripremi rata protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine === Srpska pravoslavna crkva je uz većinu beogradskih medija bila nositeljica huškanja na rat protiv Hrvatske uvjeravajući srpski narod u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini da su Srbi u svojoj povijesti uvijek vodili "pravedne i opravdane ratove". Gotovo je svakodnevno slala poruke o "opravdanosti" rata protiv Hrvatske i njegovom "obrambenom" karakteru. U malu se skupinu srpskih crkvenih dostojanstvenika koji su nastojali smiriti pobuđene ratne strasti, prema poznatim podatcima mogu svrstati mitropolit zagrebačko-ljubljanski [[Jovan Pavlović|Jovan]] i vladika bački Irinej Bulović. Mitropolit Jovan bio je organizator susreta patrijarha SPC [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavla]] i kardinala [[Franjo Kuharić|Franje Kuharića]] (prvoga u proljeće 1991. u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]], a drugi kasnije u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]). Organizirao je i susret patrijarha Pavla s predsjednikom Republike Hrvatske dr. [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]]. Vladika bački Irinej Bulović isticao se kao protivnik sudjelovanja pravoslavnih svećenika u ratnim operacijama protiv Hrvatske. Godine 1991. izjavio je: "''Svešteno lice koje danas uzima mitraljez, po mom mišljenju, duboko greši''". S druge strane veća skupina crkvenih dostojanstvenika Srpske pravoslavne crkve je poticala na ratne strasti: Vladika dalmatinski Nikolaj Mrđa - svoje je crkveno sjedište imao Šibeniku. Njegovi su ga suvremenici nazivali "ideologom" balvan revolucije u Kninskoj krajini, a 1992. postaje prvi čovjek Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini. Vladika slavonski Lukijan - sa sjedištem u [[Pakrac]]u poznat je po tekstu objavljenom u novinama "Pravoslavlje" pod naslovom "Antisrpsko nastojanje ustaške države". Hrvatskoj je državi često dodavao pridjev "ustaška", a svoje je slušateljstvo uvjeravao da je u Slavoniji poslije 1918. živjelo pola milijuna Srba, od kojih su čak 250.000 završilo u velikom ustaškom logoru Jasenovac (što je u velikom nerazmjeru s obavljenim i 2006. objavljenim istraživanjima u Jasenovcu, zajedno s logorom [[Stara Gradiška]] stradalo prema pojedinačnom popisu oko 40.000 Srba. Potkraj srpnja 1991. godine episkop Lukijan javno zahtijeva da se "''oslobodi [[Vukovar]] što je brže moguće, jer nam je potreban da od njega načinimo svoje upravno, kulturno i duhovno središte''". Za episkopima i metropolitima u Hrvatskoj u promicanju velikosrpske agresije na Hrvatsku nisu nimalo zaostajali crkveni dostojanstvenici Srpske pravoslavne crkve u Srbiji i Crnoj Gori. Vladika Atanasije Jevtić govorio je "''neka košta koliko košta''", samo da se ostvare viši srpski ciljevi i da "''pokažemo da se ne plašimo''", pozivajući u Glini 1991. na rat protiv Hrvatske. Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović (izabran 1990.) bio je ushićen srpskim ratnim "''podvizima''" u Bosni i Hercegovini protiv Hrvata i [[Bošnjaci|Bošnjaka]] da je novostvorenu Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu (razorenih gradova, porušenih crkava i džamija, genocid u Srebrenici, s protjeranih gotovo milijun izbjeglica) slavljenički uzdizao do nebeskih visina. Bio je toliko opčinjen "''junaštvom''" svojih boraca da je od 1994. javno govorio da je Srpska Republika Bosna i Hercegovina "''najdivnija srpska zemlja''" i da je "''svjetionik i Pijemont cjelokupnog Srpstva''". Budući vladika mileševski Filaret u rujnu 1991. po [[Banovina|Banovini]] nastoji pokrenuti tamošnje Srbe. Na fotografiji koja je obišla svijet s mitraljezom u rukama pokazuje čime treba ići u "''sveti rat''" za Veliku Srbiju. Gornjokarlovački episkop Nikanor sa sjedištem u [[Karlovac|Karlovcu]] svojim se porukama pridružio Atanasiju Jevtiću. [[Datoteka:Kosovo-metohija-koreni-duse023.jpg|thumb|220px|Patrijarh srpski [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavle Stojčević]] (1990. – 2010.)]] Za stvaranje antihrvatskog ozračja i neskrivenog poziva na rat posebno mjesto pripada patrijarhu srpskom [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavlu Stojčeviću]]. Svojom uskrsnom poslanicom 1991. godine upućenom svim Srbima i čitanom u svim srpskim pravoslavnim crkvama na svečanoj uskrsnoj misi govorom neskrivene mržnje izmislio je stotine tisuća stradalih Srba postavlja retoričko pitanje: "''koliko je naša pogibija bila brojnija i strašnija za poslednjih pedeset godina''?" i dalje pruža sljedeći odgovor: "''samo u Jasenovcu za četiri godine umoreno je, ako ne više, sigurno ne manje od 700.000 ljudi. Ako pitamo na koji način jedan naš vrsni znalac i mislilac odgovara: Jasenovac je največe srpsko grozilište, ništavilište, istrebivilaše, gubilište, gdje su ljudi satirani krvožderjem, koje sigurno ni knez demona ne pamti. To je novo raspeće Hristovo. To je greh grehova. Nešto još gore je ovde, što se retko spominje. To je činjenica da je ovaj zločin do danas ostao neokajan i nepokajan što dokazuju događaji koji se danas dešavaju na istom mestu od istih počinilaca''." Srbi u Hrvatskoj zaključio je patrijarh Pavle "''danas se nalaze pred novim bogoubistvom i bratoubistvom''". Patrijarh srpski Pavle početkom listopada 1991. snažno podupire realizaciju velikosrpskog pokreta. U pismu poslanom engleskom lordu Peteru Carringtonu, predsjedniku Međunarodne mirovne konferencije o Jugoslaviji, iznosi razloge zašto međunarodna diplomacija "mora" podržati projekt ujedinjenja Srba iz Hrvatske s ostalim Srbima pod "''jednim krovom''", Srbi u Hrvatskoj tvrdio je patrijarh srpski, nemaju "''trećeg puta''". Njegovo je pismo koncipirano kao svojevrsni memorandum Srpske pravoslavne crkve Mirovnoj konferenciji, u kojem se u prvom dijelu predočava patnja srpskog naroda po uzoru na uskrsnu poslanicu s početka godine. Dalje prema riječima patrijarha srpskog Pavla srpski je narod po drugi puta u ovom stoljeću "''suočen sa genocidom i izgonom sa teritorija na kojima je vekovima živeo''". Zajedno sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]], svim koalicijskim argumentima i srpskim pobunjenicima u Hrvatskoj, patrijarh srpski je nudio samo jedno rješenje: amputaciju Hrvatske i priključenje tih dijelova (oko 1/3 teritorija) Velikoj Srbiji. S uspostavom hrvatske države za patrijarha srpskog i Srbe u Hrvatskoj počelo je "novo, a po mogućim posljedicama možda i pogubnije stradanje Srba u Hrvatskoj" (...) "''naši sunarodnici, iste vjere i krvi, suočeni su sa sledećim kobnim izborom: ili će se oružjem u ruci izboriti za opstanak u istoj državi s maticom srpskog naroda, ili će biti prisiljeni da se iz te nove Nezavisne Države Hrvatske pre ili posle isele. Trećega nema. Za to ih srpska država i srpski narod u Srbiji moraju zaštiti svim legitimnim sredstvima, uključujući i oružanu samoobranu srpskih života i svih srpskih krajina. Teritorije na kojima je srpski narod vekovima živeo'' (...) ''ne mogu ostati u sastavu bilo kakve nezavisne Hrvatske, već se moraju naći pod zajedničkim krovom s današnjom Srbijom i svim srpskim krajinama''." Od predsjednika se Međunarodne mirovne konferencije o Jugoslaviji očekivalo da shvati "''da žrtve genocida i njegovi negdašnji, a možda i budući vinovnici ne mogu više živjeti zajedno. Posle Drugog svetskog rata nitko nije prisiljavao Jevreje da žive zajedno s Nemcima u istoj državi. Srbi su, međutim, bili prisiljeni da žive zajedno s Hrvatima, doduše u okviru Jugoslavije, kao zajedničke države u kojoj je Hrvatska bila samo jedna od šest federalnih jedinica. Granice te Hrvatske nisu ni istorijske ni etničke, nego su određene voljom Josipa Broza - Tita, vođe komunističke revolucije u Jugoslaviji, a Hrvata po narodnosti. Onog trenutka kada su Hrvati proglasili nezavisnost takve Hrvatske, Srbi u Hrvatskoj su, koristeći to isto pravo naroda na samoopredeljenje do otcepljenja, odlučili da žive u krnjoj Jugoslaviji, odnosno u državi u kojoj će biti matica srpskog naroda. U protivnom, pre ili posle bili bi izloženi zatiranju svog nacionalnog identiteta, svoje vere i imovine, a možda i progonstvu i fizičkom istrebljenju. (...) Tu strašnu istinu treba da shvate i svi dosadašnji Jugoslaveni i civilizovana Evropa''." Patrijarh srpski Pavle pri tome skriva da je Hrvatski sabor, ali i savezna Vlada u Beogradu referendum Srba u Hrvatskoj o priključenju Srbiji i referendum o uspostavi SAO Krajine proglasila nevažećom, jer su pravo na referendum o odcjepljenju prema posljednjem [[Ustav druge Jugoslavije|Ustavu SFRJ]] iz 1974. to pravo imale samo državotvorne nacije u svojim republikama. [[Datoteka:Патриарх_Сербский_Ириней_2019.jpg|thumb|220px|[[Irinej (patrijarh srpski)|Irinej, patrijarh srpski]] (2010. – 2020.)]] Srpska pravoslavna crkva je tijekom cijelog rata (1991. – 1995.) bila najčvršća unutarnja poveznica koalicije za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]. Patnju srpskog naroda u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovcu]] patrijarh srpski zajedno sa svojim episkopima i mitropolitima, nazvao je "''grijehom svih grijehova''". Svojim su govorima mržnje uz izmišljene brojeve od 250.000 ubijenih Srba Slavonije u logoru Jasenovac ili čak 700.000 (čime se sugeriralo da je gotovo cijeli srpski narod Hrvatske istrijebljen u Jasenovcu) unosili zablude, nejasnoće i osvetničke mržnje među pobunjene Srbe u Hrvatskoj.<ref>Mirko Valentić, Rat protiv Hrvatske 1991.-1995. Velikosrpski projekt od ideje do realizacije, Zagreb, 2010. str. 161-167</ref> === Srpska pravoslavna crkva poslije ratova === Srpska pravoslavna crkva od početka raspada bivše Jugoslavije, pa do danas nije se uspjela osloboditi svoje osvajačke i agresivne politike falsificiranja povijesti. Poslije ratova u bivšoj Jugoslaviji nastavila je podržavati terorističko-paravojne formacije Ravnogorskog - četničkog pokreta, okupljanja i postrojavanja četnika, otvoreno je pružala podršku srpskim ratnim zločincima osuđenim za genocid i ratni zločin, te se zdušno zalagala i podržavala ideju [[Velika Srbija|Velike Srbije]]. == Patrijarsi srpski == Na čelu Srpske pravoslavne crkve je patrijarh srpski, koji još nosi i naslov mitropolit beogradsko-karlovački i [[arhiepiskop pećki]], a bira ga Sveti arhijerejski sabor, koji se sastoji od [[arhijerej]]a Srpske pravoslavne crkve. Patrijarh srpski je predsjednik Svetog arhijerejskog sabora, Svetog arhijerejskog sinoda i Patrijaršijskog upravnog odbora. Patrijarh ima sva prava i dužnosti eparhijskog arhijereja u svojoj [[Beogradsko-karlovačka arhiepiskopija|Beogradsko-karlovačkoj arhiepiskopiji]] i njom upravlja uz pomoć svojih vikarnih episkopa. Po takozvanoj horizontalnoj organizaciji Srpske pravoslavne crkve, patrijarh nije vrhovni starješina, već je jednak s episkopima, pa tako nije uobičajeno da dođe u posjet nekoj eparhiji, a da ga nadležni episkop ne pozove u goste. '''Patrijarsi srpski''' {|class="wikitable" |-bgcolor="#cccccc" ! !Godine !Patrijarh |- | 1. | 1338.—1354. | arhiepiskop, od 1346. patrijarh srpski Joakinije III. |- | 2. | 1354.—1375. | patrijarh srpski Sava IV. |- | 3. | 1375.—1379. | patrijarh srpski Jefrem |- | 4. | 1379.—1389. | patrijarh srpski Spiridon |- | - | 1389.—1390. | ''ponovo'' patrijarh srpski Jefrem |- | 5. | 1390.—1396. | patrijarh srpski Danilo III. |- | 6. | 1396.—1406. | patrijarh srpski Sava V. |- | 7. | 1406. – 1407. | patrijarh srpski Danilo IV. |- | 8. | 1407.—1419. | patrijarh srpski Kirilo I. |- | 9. | 1420.—1435. | patrijarh srpski Nikon |- | 10. | 1446. | patrijarh srpski Teofan |- | 11. | 1446.—1453. | patrijarh srpski Nikodim II. |- | 12. | 1453.—1463. | patrijarh srpski Arsenije II. |- | * | 1526.—1541. | patrijarh srpski Pavle I. (pokušaj obnove) |- | 13. | 1557.—1571. | patrijarh srpski Makarije |- | 14. | 1571.—1575. | patrijarh srpski Antonije |- | 15. | 1575.—1586. | patrijarh srpski Gerasim |- | 16. | 1587. | patrijarh srpski Savatije |- | 17. | nema podataka | patrijarh srpski Nikanor I. (iz pomenika) |- | 18. | 1589.—1591. | patrijarh srpski Jerotej |- | 19. | 1591.—1592. | patrijarh srpski Filip |- | 20. | 1592.—1614. | patrijarh srpski Jovan |- | 21. | 1614.—1647. | patrijarh srpski Pajsije I. |- | 22. | 1648.—1655. | patrijarh srpski Gavrilo I. |- | 23. | 1655.—1674. | patrijarh srpski Maksim I. |- | 24. | 1674.—1690. | patrijarh sprski Arsenije III: |- | 25. | 1691.—1710. | patrijarh srpski Kalinik I. |- | 26. | 1711.—1712. | patrijarh srpski Atanasije II. |- | 27. | 1712.—1725. | patrijarh srpski Mojsije II. |- | 28. | 1725.—1737. | patrijarh srpski Arsenije IV. |- | 29. | 1739.—1746. | patrijarsh srpski III. |- | 30. | 1747.—1752. | patrijarh srpski Atanasije II. |- | 31. | 1752. | patrijarh srpski Gavrilo II. |- | 32. | 1752. | patrijarh srpski Gavrilo III. |- | 33. | nema podataka | patrijarh srpski Vikentije I. |- | 34. | nema podataka | patrijarh srpski Pajsije II. |- | 35. | nema podataka | patrijarh srpski Gavrilo IV. |- | 36. | 1758.—1763. | patrijarh srpski Kirilo II. |- | 37. | 1763.—1765. | patrijarh srpski Vasilije I. |- | 38. | 1765.—1766. | patrijarh srpski Kalinik II. |- | 39. | 1920.—1930. | patrijarh srpski Dimitrije Pavlović |- | 40. | 1930.—1937. | patrijarh srpski Varnava Rosić |- | 41. | 1938.—1950. | patrijarh srpski Gavrilo Dožić |- | 42. | 1950.—1958. | patrijarh srpski [[Vikentije (patrijarh srpski)|Vikentije Prodanov]] |- | 43. | 1958.—1990. | patrijarh srpski [[German (patrijarh srpski)|German Đorić]] |- | 44. | 1990.—2009. | patrijarh srpski [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavle Stojčević]] |- | 45. | 2010.—2020. | patrijarh srpski [[Irinej (patrijarh srpski)|Irinej Gavrilović]] |- | 46. | 2021.— | patrijarh srpski [[Porfirije Perić]] |} == Eparhije== [[Datoteka:Eparchies_of_the_Serbian_Orthodox_Church_in_Serbia_(as_of_2006).png|thumb|220px| Eparhije Srpske pravoslavne Crkve u Republici Srbiji i u Republici Kosovo]] [[Datoteka:Map of Eparchies of Serbian Orthodox Church-sr.svg|thumb|220px| Eparhije Srpske pravoslavne Crkve na Jugoistoku Europe]] Srpska pravoslavna crkva podijeljena je na [[eparhija|eparhije]]. Svaka od njih ima svog arhijereja ([[episkop]]a - [[vladika|vladiku]]), koji je njen neposredni poglavar. '''Eparhije''' {| border="1" class="wikitable" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 0 0 0; font-size:85%; text-align:center; border-collapse: collapse;" |- style="background-color: silver" | |'''Eparhija''' |'''Sjedište''' |'''Episkop''' |'''Vikarni episkop''' |- | 1 | [[Beogradsko-karlovačka arhiepiskopija|Arhiepiskopija beogradsko-karlovačka]] | [[Beograd]] | [[patrijarh]] <br /> [[Porfirije Perić]] | Antonije Pantelić <br />Stefan Šarić <br />Jerotej Petrović <br />Justin Jeremić <br />Sava Bundalo |- | 2 | [[Mitropolija dabrobosanska]] | [[Sarajevo]] | mitropolit <br /> Hrizostom Jević | |- | 3 | [[Mitropolija zagrebačko-ljubljanska]] | [[Zagreb]] | mitropolit <br /> [[Porfirije Perić]] (administrator) | |- | 4 | [[Mitropolija crnogorsko-primorska]] | [[Cetinje]] | mitropolit<br /> [[Joanikije Mićović]] | |- | 5 | Banatska eparhija | [[Vršac]] | Nikanor Bogunović | |- | 6 | [[Banjalučka eparhija|Eparhija banjalučka]] | [[Banja Luka]] | Jefrem Milutinović | |- | 7 | [[Bačka eparhija|Eparhija bačka]] | [[Novi Sad]] | Irinej Bulović | Damaskin Grabež |- | 8 | [[Bihaćko-petrovačka eparhija|Eparhija bihaćko-petrovačka]] | [[Bosanski Petrovac]] | Sergije Karanović | |- | 9 | Eparhija braničevska | [[Požarevac]] | Ignatije Midić | |- | 10 | Eparhija budimljansko-nikšićka | [[Berane]] | Metodije Ostojić | |- | 11 | Eparhija valjevska | [[Valjevo]] | Isihije Rogić | |- | 12 | Eparhija vranjska | [[Vranje]] | Pahomije Gačić | |- | 13 | [[Gornjokarlovačka eparhija|Eparhija gornjokarlovačka]] | [[Karlovac]] | Gerasim Popović | |- | 14 | Eparhija dalmatinska | [[Šibenik]] | Nikodim Kosović | |- | 15 | [[Žička eparhija]] | [[Kraljevo]] | Justin Stefanović | |- | 16 | [[Zahumsko-hercegovačka i primorska eparhija|Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska]] | [[Mostar]] | Dimitrije Rađenović | |- | 17 | [[Zvorničko-tuzlanska eparhija|Eparhija zvorničko-tuzlanska]] | [[Tuzla]] | Fotije Sladojević | |- | 18 | Eparhija kruševačka | [[Kruševac]] | David Perović | |- | 19 | Eparhija mileševska | [[Prijepolje]] | Atanasije Rakita | |- | 20 | Eparhija niška | [[Niš]] | Arsenije Glavčić | |- | 21 | [[Osječkopoljska i baranjska eparhija|Eparhija osječkopoljska i baranjska]] | [[Dalj]] | Heruvim Đermanović | |- | 22 | [[Slavonska eparhija|Eparhija slavonska]] | [[Pakrac]] | Jovan Ćulibrk | |- | 23 | Eparhija raško-prizrenska | [[Prizren]] <br /> [[Novi Pazar]] | Teodosije Šibalić | |- | 24 | [[Srijemska eparhija|Eparhija srijemska]] | [[Srijemski Karlovci]] | Vasilije Vadić | |- | 25 | Eparhija timočka | [[Zaječar]] | Ilarion Golubović | |- | 26 | Eparhija Šabačka | [[Šabac]] | Lavrentije Trifunović | |- | 27 | Eparhija šumadijska | [[Kragujevac]] | Jovan Mladenović | |- |} '''Eparhije u dijaspori''' {| border="1" class="wikitable" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 0 0 0; font-size:85%; text-align:center; border-collapse: collapse;" |- style="background-color: silver" | |'''Eparhija''' |'''Sjedište''' |'''Episkop''' |'''Vikarni episkop''' |- | 1 | Mitropolija australijsko-novozelandska | [[Sydney]] | mitropolit <br /> Siluan Mrakić | |- | 2 | Eparhija novogračaničko-srednjoamerička | [[Chicago]] | Longin Krčo | |- | 3 | Eparhija austrijsko-švicarska | [[Beč]] | Andrej Ćilerdžić | |- | 4 | Eparhija britansko-skandinavska | [[Stockholm]] | Dositej Motika | |- | 5 | Eparhija budimska | [[Senandrija]] | Lukijam Pantelić | |- | 6 | Eparhija buenosajreska | [[Buenos Aires]] | Kirilo Bojović | |- | 7 | Eparhija dizeldorska i njemačka | [[Düsseldorf]] | Grigorije Durić | Jovan Stanojević |- | 8 | Eparhija zapadnoamerička | [[San Diego]] | Maksim Vasiljević | |- | 9 | Eparhija zapadnoeuropska | [[Pariz]] | Luka Kovačević | |- | 10 | Eparhija istočnoamerička | [[New York City]] <br /> [[Washington]] | Irinej Dobrijević | |- | 11 | Eparhija kanadska | Milton | Dr. Mitrofan Kodić | |- | 12 | Eparhija temišvarska | [[Temišvar]] | administrator <br /> Lukijan Pantelić | |- |} '''Eparhije [[Pravoslavna ohridska arhiepiskopija|Pravoslavne orhidske arhiepiskopije]]''' {| border="1" class="wikitable" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 0 0 0; font-size:85%; text-align:center; border-collapse: collapse;" |- style="background-color: silver" | |'''Naziv''' |'''Sjedište''' |'''Episkop''' |'''Vikarni episkop''' |- | 1 | Mitropolija skopska | [[Skoplje]] | arhiepiskop <br /> Jovan Vraniškovski | David Ninov |- | 2 | Eparhija bregalnička | [[Štip]] | Marko Kimev | |- | 3 | Eparhija veleško-povardarska | [[Veles]] | administrator <br /> Jovan Vraniškovski | |- | 4 | Eparhija debarsko-kičevska | [[Ohrid]] | administator <br /> Joakim Jovčevski | |- | 5 | Eparhija pološko-kumanovska | [[Kumanovo]] | Joakim Jovčevski | |- | 6 | Eparhija prespansko-pelagijska | [[Bitolj]] | administrator <br /> Marko Kimev | |- | 7 | Eparhija strumička | [[Strumica]] | administator <br /> David Ninov | |- |} Eparhije su podijeljene na arhijerejska namjesništva, od kojih se svako sastoji od nekoliko crkvenih općina i parohija. Crkvenu općinu sačinjava jedna ili više parohija. Ako u nekom mjestu ima više parohija, one sačinjavaju jednu crkvenu općinu. Parohija je najmanja crkvena jedinica - zajednica pravoslavnih vjernika koji se okupljaju na bogoslužjima i koji su pod duhovnim vodstvom parohijskog [[svećenik]]a. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.portalanalitika.me/dijalog/komentari/31328-super-la-o-spc-kao-kanonskoj-crkvi-u-crnoj-gori.html Činjenice govore da je srpska crkva nekanonska u Crnoj Gori] {{Pravoslavlje}} [[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva| ]] [[Kategorija:Autokefalne Crkve]] 9w14ck7i8nuhfsv6sbduy4eyhxawr8n 6447131 6447126 2022-08-20T20:50:37Z John Pontifex 269494 /* Patrijarsi srpski */ wikitext text/x-wiki {{Bolji naslov|Srpska pravoslavna Crkva}} {| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;" <tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Srpska pravoslavna crkva <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:Flag of the Serbian Orthodox Church.svg|250px|Zastava SPC-a]]</td></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">''Zastava Srpske pravoslavne crkve''<hr /></td></tr> <tr><th>[[Patrijarh (kršćanstvo)|Patrijarh]]</th><td> [[Porfirije Perić]]<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/regija/novi-patrijarh-srpske-pravoslavne-crkve-je-dosadasnji-zagrebacki-mitropolit-porfirije/210218117 |title=Novi patrijarh Srpske pravoslavne crkve je dosadašnji zagrebački mitropolit Porfirije |publisher=klix.ba |date=5. kolovoza 2017. |accessdate=2016-05-07}}</ref></td></tr> </td></tr> <tr><th>Naslov partijarha</th><td>''Arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpski''</td></tr> |- ! !<tr><th>Osnovana</th><td>[[1219.]]<ref name="LZMK">{{cite web |url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57648 |title=Srpska pravoslavna crkva |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=4. siječnja 2019.}}</ref> (Raška autonomska crkva)<br>[[Kršćanstvo u 1346.|1346.]]<ref name="LZMK"/> (priznata autokefalnost Pećke patrijaršije){{--}}[[Kršćanstvo u 1459.|1459.]] (ukinuta)<br/>[[Kršćanstvo u 1557.|1557.]]<ref name="LZMK"/>{{--}}[[Kršćanstvo u 1766.|1766.]]</td></tr> !<tr><th>Obnova</th><td> [[Kršćanstvo u 1879.|1879.]]<ref name="LZMK"/><ref name="IKA">{{cite web |url=https://ika.hkm.hr/novosti/crkve-krcsanskoga-istoka/ |title=Crkve kršćanskoga istoka |publisher=Informativna katolička agencija |work=ika.khm.hr |pristupljeno=4. siječnja 2019.}}</ref> (Autokefalna beogradska mitropolija)<br/>[[Kršćanstvo u 1920.|1920.]]<ref name="LZMK"/> (Beogradska mitropolija bila je uzdignuta na čast patrijaršije)</td></tr> <tr><th>Sjedište</th><td>[[Beograd]]<br/>[[Peć (grad)|Peć]] </td></tr> <tr><th>Jurisdikcija</th><td>[[Bosna i Hercegovina]] <br/>[[Hrvatska]]<br/>[[Crna Gora]]<br/>[[Sjeverna Makedonija]]<br/>[[Srbija]]<br/> [[Kosovo]]<br/>[[Slovenija]] <tr><th>Dijaspora</th><td>[[Europa]]<br/>[[Australija]]<br/>[[Amerika]]</td></tr> <tr><th>Autonomna crkva</th><td> [[Pravoslavna ohridska arhiepiskopija]] </td></tr> <tr><th>Glasilo</th><td>''Pravoslavlje - novine Srpske patrijarhije''</td></tr> <tr><th>Televizija</th><td>''TV Hram - televizija Srpske pravoslavne crkve''</td></tr> <tr><th>Broj vjernika</th><td>oko 12 milijuna</td></tr> <td colspan="2" height="30" style="padding-left:15px;border-top: 1px solid #B8B8B8;">Službena stranica: &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;[http://www.spc.rs/ www.spc.rs]</td> |} '''Srpska pravoslavna crkva''' ([[Srpski jezik|srp.]]: ''Српска православна црква / Srpska pravoslavna crkva'') (SPC), jedna od upravno [[autokefalnost|autokefalnih]] (samostalnih) [[pravoslavlje|pravoslavnih]] crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu [[Pravoslavna crkva|Istočnu kršćansku crkvu]]. Duhovno vodstvo vjernika Srpske pravoslavne crkve zove se ''Sveti arhijerejski sinod'', a poglavar SPC-a patrijarh srpski. Administrativno sjedište Srpske pravoslavne crkve je u [[Beograd]]u, a povijesno u [[Peć (grad)|Peći]]. == Povijest == === Pokrštavanje Slavena === [[Datoteka:Hram Beograd.JPG|thumb|220px|[[Hram svetog Save|Katedralni hram svetog Save]] u Beogradu]] [[Srbi]] su izvorno, kao i svi [[Slaveni]], bili sljedbenici stare slavenske vjere. Dolaskom na Balkanski poluotok u 5. stoljeću, Srbi su, kao i ostali [[Južni Slaveni]], zatekli razvijene crkvene organizacije.<ref name="Istorijat">{{Citiranje časopisa |url=http://www.inecco.net/spc-bl/Istorijat.htm |title=Istorijat SPC |archive-url=https://web.archive.org/web/20100612213057/http://www.inecco.net/spc-bl/Istorijat.htm |archive-date=12. lipnja 2010. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> U početku je prihvaćanje kršćanstva teklo spontano, i Slaveni prvo prihvaćaju kršćanstvo na mjestima starih crkvenih zajednica u Sjevernoj Makedoniji, Dalmaciji i Bosni.<ref>[http://www.serbianna.com/features/entry_of_slavs/entry_of_slavs_into_christendom.pdf Entry of Slavs Into Christendom]</ref> Prvo masovno pokrštavanje Srba zbilo se u 7. stoljeću, u vrijeme cara [[Heraklije|Heraklija]].<ref name="Istorijat"/> Sredinom 9. stoljeća je uslijedio period snažne misionarske djelatnosti [[Istanbul]]a. Oko 840. knez Vlastimir je u oblastima oko Tare, Lima i Drine, u vrijeme kada je još uvijek bila živa stara slavenska vjera, digao ustanak i protjerao Bizantince i propovjednike kršćanstva iz tih oblasti. No, već za njegovog nasljednika, kneza [[Mutimir]]a, u Srbiji niču prve [[eparhija|eparhije]].<ref name="Istorijat"/> U to vrijeme djeluju i bizantski misionari [[Ćiril i Metod]], koji prevode [[Sveto pismo]] na [[Staroslavenski jezik|slavenski jezik]]. Krajem 9. stoljeća, bizantijski car Vasilije I. je osvojio Neretvansku kneževinu [[Paganija|Paganiju]], koja se posljednja opirala pokrštavanju, i time uništio staroslavenska svetišta. [[Srbi]], vidjevši šta se zbiva u Dalmaciji, šalju izaslanstvo Vasiliju I. i podvrgavaju se [[bizant]]skoj vlasti.<ref>John Skylitzes: A Synopsis of Byzantine History, 811-1057: Translation and Notes, p. 143</ref> Od 10. stoljeću u Raškoj (prethodnica Srbiji) se razvija poseban oblik kršćanstva, [[bogumilstvo]], koje karakterizira protivljenje rimskoj i bizantskoj vlasti, a u bogosluženju se koriste slavenskim jezikom.<ref>[http://www.kroraina.com/varia/kaluzh/cdhfins.pdf Christian Dualist Heresies in the Byzantine World C.650-C.1450]</ref> Moguće je da su niži slojevi prvo dolazili u dodir s bogumilima nego s rimskom i bizantskom crkvom, koje su prvo prihvaćali viši slojevi.<ref>[http://www.serbianna.com/features/entry_of_slavs/bosnia.shtml The Balkan Slavs: Bosnia & the Bogomil Heresy]</ref> Krajem 12. stoljeća, veliki župan [[Stefan Nemanja]] uvodi kršćansku [[ortodoksija|ortodoksiju]] u Raškoj državi. Iako je Kršćanska crkva već podijeljena na istočnu i zapadnu, podjele još nisu toliko izražene, pa on balansira između istočnog i zapadnog kršćanstva, surađujući, po potrebi, s [[rim]]skim [[papa|Papom]] i s Bizantom. Oko 1170. godine u Starom Rasu (danas [[Novi Pazar]]) Stefan Nemanja saziva crkveno-državni sabor, kojim započinju surovi vjerski progoni bogumila, koji su uključivali tjelesne kazne, spaljivanja na lomači, žigosanja po licu, progone iz zemlje, oduzimanje imanja i druge drakonske mjere.<ref name="Žitije Svetog Simeona">{{Citiranje časopisa |url=http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/stefan-sabrana/stefan-sabrana_03_c.html |title=Stefan Prvovenčani, Žitije Svetog Simeona |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100019/http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/stefan-sabrana/stefan-sabrana_03_c.html |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Tada je u Rasu stolovao grčki [[episkop]], suradnik Stefana Nemanje u progonjenju bogumila.<ref name="Rotković">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/nemanjici/zeta_u_drzavi_nemanjica.htm Dr Radoslav Rotković: Zeta u državi Nemanjića (1186 -1356)]</ref> U to vrijeme bogumili imaju uporište ne samo među običnim pukom, već i među samim velmožama. Nemanjina vojna akcija se pretvorila u pravi građanski rat koji je bjesnio jedno vrijeme po Raškoj. Nakon što je vojska Stefana Nemanje u Raškoj istrijebila bogumile, među Srbima je učvršćena bizantijska [[ortodoksija]], vremenom odomaćena kao [[pravoslavlje]]. === Žičko-pećka arhiepiskopija (1219. {{--}} 1337.) === [[File:Sveti Sava Kraljeva Crkva.jpg|thumb|220px|Arhiepiskop [[Sveti Sava]] (1219. – 1233.)]] U vrijeme [[Sveti Sava|Save Nemanjića]], raška crkva je bila podređena [[ohridska arhiepiskopija|Ohridskoj arhiepiskopiji]], i imala je samo tri eparhije (Ras, [[Lipljan]] i [[Prizren]]) u kojima su vladike bili [[Grci]]. Nakon što mu je brat Stefan Nemanjić 1217. od [[papa|pape]] dobio kraljevsku krunu, Sava Nemanjić odlazi u maloazijski grad Nikeju, gdje se nalazila prijestolnica bizantskog cara i carigradskoga patrijarha u egzilu (od kad su Latini osvojili Istanbul), te od njih dobiva mogućnost da raška crkva postane [[arhiepiskopija]] 1219. godine. Sjedište [[Žičko-pećka arhiepiskopija|nove arhiepiskopije]] je smješteno u novoizgrađeni Manastir Žiča. Po povratku u Rašku, Sava Nemanjić 1221. saziva državno-crkveni sabor u manastiru Žiči na kojem okruni svog brata za kralja, i organizira nove progone bogumila iz Raške. Tom prilikom, Sabor proklinje ne samo bogumile, već i poglavare [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]], koja je pružala utočište prognanim kršćanima.<ref name="Žitije Svetog Save">{{Citiranje časopisa |url=http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/teodosije-zitije_sv_save_c.html |title=Teodosije, Žitije Svetog Save |archive-url=https://web.archive.org/web/20160719093612/http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/teodosije-zitije_sv_save_c.html |archive-date=19. srpnja 2016. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Nakon sabora oni koji nisu pristali da se odreknu svoje vjere i prijeđu na pravoslavlje, bijahu protjerani. Crkva je naročito ojačala i obogatila za vrijeme kralja Milutina, koji je puno izdvajao za podizanje novih crkvi i manastira, zbog čega je, usprkos nemoralnom životu, proglašen za sveca. Zajedno s velikim [[Feud|feudalnim posjedima]], kralj Milutin je crkvi poklanjao i ljude (zemljoradnike i robove), koji su postajali "crkveni ljudi".<ref>[http://www.rastko.rs/cms/files/books/528382f9cfa46 Andra Nikolić, Ekonomsko stanje Srbije u XV veku]</ref> === Pećka patrijarhija (1346. {{--}} 1463.) === [[Datoteka:Pećka patrijaršija, južni izgled.tif|thumb|220px|[[Manastir Pećka patrijarhija]] u [[Peć]]i]] Kada je kralj Dušan iskoristio nemire u Bizantu, osvojio neke teritorije i proglasio se za [[car]]a 1346. godine, [[arhiepiskopija]] je proglašena patrijarhijom, mimo volje [[Istanbul]]a. Dušan je svoga dvorjanina proglasio patrijarhom, da bi mu on stavio carsku krunu na glavu.<ref name="Rotković"/> Dušanovim ukazom njegov logotet Joanikije II. postaje prvi [[Pećka patrijaršija|pećki patrijarh]].<ref name="vesti">{{Citiranje časopisa |url=https://www.vesti-online.com/Stampano-izdanje/19-01-2010/Feljton/22317/Prvi-patrijarh- |title=Prvi patrijarh |access-date=5. prosinca 2019. |archive-date=8. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210308012258/https://www.vesti-online.com/ |url-status=dead}}</ref> Crkveni velikodostojnici srpske crkve su pružali podršku proglašenju Dušanovo carstva od Stefana Uroša IV. Dušana Nemanjića a jedan od razloga podrške je njihovo očekivanje da im pripadnu prihodi iz onih parohija koje su do tada bile podčinjene carigradskom patrijarhu.<ref name="McDaniel"> Proglašenje carstva na čelu s dinastijom Nemanjića naišlo je na podršku svih slojeva društva, među crkvenim velikodostojnicima - kojima bi pripali prihodi iz parohija ranije potčinjenih carigradskom patrijarhu.</ref> U sastav nove patrijaršije su ušle i mitropolije u osvojenim grčkim oblastima, kao i [[Sveta Gora|Sveta gora]], do tada pod nadležnošću carigradske patrijaršije. Tada carigradski patrijarh Kalist I. baca prokletstvo na Dušana, Joanikija i srpsko svećenstvo.<ref name="vesti"/> Glas o prokletstvu ostavio je u narodu i u nižem svećenstvu mučan i bolan utisak. Narod je ovo prokletstvo dovodio u vezu s onim nesrećama, koje poslije smrti patrijarhove (1354.) i Dušanove (1355.) počeše snalaziti srpski narod.<ref name="Rotković"/> Crkva je imala niz povlastica i kao vjerska institucija i kao najveći feudalac u Srbiji. Država je štitila crkvu u svakom pogledu, a crkva je svojim utjecajem na vjernike osiguravala poslušnost državnoj vlasti, kojoj je pripisivala božansko porijeklo.<ref name="Marković">{{Citiranje časopisa |url=http://guskova.ru/q?a=l&doc=%2F~mladich%2Fzakonik%2Fbm_odz |title=Biljana Marković, O Dušanovom Zakoniku |archive-url=https://web.archive.org/web/20140923112451/http://guskova.ru/q?a=l&doc=%2F~mladich%2Fzakonik%2Fbm_odz |archive-date=23. rujna 2014. |access-date=13. kolovoza 2021.}}</ref> Odnosi crkve i države u srednjovjekovnoj Srbiji su slijedili bizantski model podređenosti crkve državi, koji se u crkvenim krugovima naziva cezaropapizam.<ref>[http://www.republika.co.rs/310-311/11.html Mirko Đorđević, Muke sa simfonijom]</ref> Knez Lazar je 1370-ih okončao šizmu s Istanbulom (iz vremena cara Dušana) i stekao priznanje za srpsku crkvu od Bizanta.<ref>John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans'', (str. 389), 2009.[http://www.press.umich.edu/pdf/9780472082605-ch7.pdf]</ref> === Obnova Pećke patrijarhije (1557. {{--}} 1766.) === [[File:Arsenije IV Jovanović Šakabenta.jpg|thumb|220px|Partijarh Arsenije IV. Jovanović (1725. – 1737.)]] Godine 1577. godine [[veliki vezir]] [[Mehmed-paša Sokolović]] je ponovo ustanovio Pećku patrijarhiju na znatno proširenom području nadležnosti koje je obuhvaćalo oblasti današnjeg [[Kosovo|Kosova]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Srbija|Srbije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Mađarska|Mađarske]]. Na patrijarhijski prijestol je postavio svog brata [[Makarije Sokolović|Makarija Sokolovića]]. Poslije obnovljenja Pećke patrijarhije zaživjeli su mnogi stari već zapušteni manastiri. Osmanlije koji su htjeli održati [[mir]], dozvoljavali su pećkim patrijarsima da osobno sakupljaju materijalna sredstva za izmirenje obveza prema osmanskoj blagajni.<ref name="Tomanić">[http://www.bosnafolk.com/pdf/spc.pdf Milorad Tomanić, Srpska crkva u ratu i ratovi u njoj]</ref> Godine 1592. na patrijarhijski prijestol je došao Jovan Kantul koji napušta makarijevsku politiku i postaje sudionik u akciji zapadnih država za oslobođenje balkanskih naroda od Osmanlija. Po izbijanju Austro-turskog rata (1593. – 1606.) vršački episkop Teodor Nestorović predvodi Banatski ustanak protiv Osmanlija (1594.). Srpski ustanici su nosili zastave s likom [[Sveti Sava|Svetog Save]]. Poslije prvih uspjeha, osmanska vojska je savladala otpor Srba. Zbog ovog ustanka, Osmanlije oštro kažnjavaju Pećku patrijarhiju. Godine 1594. episkop Teodor je ubijen, a [[relikvija|mošti]] Svetog Save su prenijete iz Mileševa u [[Beograd]] i demonstrativno spaljene na Vračaru. Pećki patrijarh Jovan je 14. listopada [[1613.]] godine obješen u Istanbulu i sahranjen kod Jeni-kapije.<ref name="Tomanić"/> Poslije Jovana Kantula na čelo patrijarhije je došao Pajsije Janjevac od 1614. do 1647. godine. Za razliku od svog prethodnika, on se odrekao akcija protiv Osmanlija i vratio makarijevskom duhu. Tokom njegove dugogodišnje uprave učinjeno je mnogo na jačanju Crkve, obnavljanju onoga što je zanemareno i upropašteno tijekom patrijarha Jovana i na poboljšanju poremećenih odnosa s Osmanskim Carstvom. Njegova uprava Pećkom patrijarhijom bila je doba sređenih crkvenih prilika, usklađenih odnosa s osmanskom vlašću, dok je pozna srpska umjetnost u srednjovjekovnim tradicijama doživjela tada svoj drugi i posljednji procvat.<ref name="Tomanić"/> Pećki patrijarh [[Arsenije III. Crnojević]] (stolovao od 1674. – 1690.) je bio izuzetno angažiran u [[veliki turski rat|austro-turskom ratu]] na strani [[Austrijsko Carstvo|Austrije]]. Nije bio sklon [[Makarije Sokolović|makarijevskoj]] politici i suradnji s [[Istanbul]]om, čak je prijetio izopćenjem iz Crkve svima koji su u vezi s Osmanlijama.<ref>[http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/6_8_l.html Vladimir Ćorović, Istorija Srba, Velika seoba Srba u Austriju]</ref> Nakon poraza Austrije, plašeći se osvete Osmanlija, Crnojević predvodi [[Kosovo|kosovske]] Srbe u Veliku seobu ka Ugarskoj. Poslije velike seobe Srba, 1690. godine, kosovsko stanovništvo je vrlo razrijeđeno.<ref name="Cvijić">[http://www.promacedonia.org/serb/cvijc/cvijic_balkansko_poluostrvo_1.pdf Jovan Cvijić, Balkansko poluostrvo i Južnoslovenske zemlje (1. deo)]</ref> Par desetljeća kasnije, njegov nasljednik Arsenije IV. Jovanović (patrijarh od 1725. – 1737.) se povodi istom politikom pomaganja Austriji u borbi protiv Osmanskog Carstva. Godine 1737. izbija novi [[rusko-turski rat 1735.-1739.|austrijsko-turski rat]] (1737. – 1739.), tijekom kojeg se kosovski Srbi na poziv pećkog patrijarha ponovo dižu na ustanak, u želji da se priključe austrijskoj pokrajini Srbiji. Ali, kao i u slučaju njegovog prethodnika, Austrija ubrzo doživljava poraz te Arsenije IV. Jovanović predvodi drugu veliku seobu Srba na sjever, u [[Ugarska|Ugarsku]]. Zbog ovih migracija, srpsko stanovništvo na Kosovu krajem 18. stoljeća postaje manjinsko.<ref name="Bebler">[http://www.pescanik.info/content/view/2171/66/ Anton Bebler, Propuštena prilika]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Političko angažiranje Pećke patrijarhije u Austro-turskim ratovima je ubrzalo odluku [[Visoka Porta|Porte]] da ukine ovu crkveno-političku instituciju.<ref name="Bogdanović"/> Patrijarhija je ukinuta [[1766.]], a sljedeće godine je isto učinjeno s Ohridskom arhiepiskopijom [[1767.]] Eparhije i cjelokupnu imovinu ovih crkava preuzela je [[Carigradska patrijarhija]].<ref name="Bogdanović">[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/index.html Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu]</ref> Crkvu su od tada vodili episkopi Grci (fanarioti).<ref name="Mikić">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B0_5 Grigorije Mikić, Srpska Crkva u kraljevini Srbiji i Staroj Srbiji i Makedoniji]</ref> Usprkos teškom položaju, mnogi srpski manastiri sačuvali su i umnožili su svoja imanja pod osmanskom vlašću.<ref>Rajko L. Veselinović "Istorija srpske pravoslavne crkve sa narodnom istorijom". Udžbenik za V razred srpske pravoslavne bogoslovlje, knj. 2. Begrad 1966. str. 6.</ref> Mitropolija raško-prizrenska je za vrijeme osmanske vladavine ubirala obavezan porez od svih pripadnika srpskog naroda.<ref>Istorija srpskog naroda". Šesta knjiga, prvi tom. 1878-1918, Beograd. 1983., str. 280.</ref> Mitropoliti i vladike, kao i patrijarsi imali su pravo nošenja oružja i držanja oružane pratnje koja im pomaže pri ubiranju crkvenih prihoda.<ref>Vasa Čubilović. "Odabrani istorijski radovi". Beograd 1983. str. 91.</ref> == Vrijeme postojanja zasebnih pravoslavnih crkava == === Karlovačka mitropolija (1690. {{--}} 1848.) te patrijarhija (1848. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Patrijarsija sremski karlovci 1890.jpg|thumb|220px|Patrijarhijski dvor u Srijemskim Karlovcima]] Karlovačka mitropolija je bila pravoslavna crkvena organizacija Srba u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj monarhiji]]. Zahvaljujući carskim privilegijama sve do 19. stoljeća, karlovački mitropoliti bili su najznačajniji predstavnici srpskog naroda u Habsburškoj monarhiji. Srpske crkve građene su u stilu tadašnjeg [[barok]]a. Godine [[1848.]] na Svibanjskoj skupštini u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]], Srbi na prostoru Habsburške monarhije su proglasili stvaranje autonomne Srpske Vojvodine, mitropolit karlovački, [[Josif Rajačić]], proglašen je za patrijarha, a Karlovačka mitropolija je uzdignuta na rang patrijarhije. U sastavu Karlovačke patrijarhije je bilo sedam eparhija. Na prostoru [[Ugarska|Ugarske]] postojala su Vršačka, Temišvarska, Budimska i Bačka eparhija, a na prostoru [[Srijem]]a, [[Slavonija|Slavonije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] bile su Karlovačka, Pakračka i Plašćanska ili Gornjokarlovačka eparhija. Sjedište Karlovačke patrijarhije je bilo u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]]. Karlovačka patrijarhija je postojala sve do 1920. godine kada se ujedinila Beogradskom mitropolijom u jedinstvenu Srpsku pravoslavnu Crkvu. === Beogradska mitropolija (1831. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Patrijaršija Beograd (13808934713).jpg|220px|mini|desno|Na mjestu nekadašnje zgrade Beogradske mitropolije danas se nalazi zgrada patrijarhije u Beogradu]] Beogradska mitropolija je bila mjesna crkva autonomna (od 1831.) te autokefalna crkva (od 1879. do 1920. godine). Prije toga je bila [[eparhija]] Carigradske patrijarhije u Osmanskom Carstvu pod nadležnošću grčkih fanariota. Nakon što je 1830. godine [[sultan]] priznao Srbiji samostalnu unutrašnju upravu, carigradski patrijarh je pristao da mu knez predlaže episkope, a da ih on potvrđuje. Godine 1832. Srbija je sklopila s Carigradskom patrijarhijom sporazum o samoupravi srpske Crkve.<ref name="Mikić"/> Mitropolija je bila umiješana u međudinastičke borbe u Srbiji, pa je prvi mitropolit beogradski Petar Jovanović, kao protiv Obrenovićeva, nakon povratka kneza Miloša na vlast bio prinuđen da podnese ostavku 1859. godine, nakon čega je otišao u Mitropoliju karlovačku i postao je episkop gornjokarlovačke eparhije.<ref name="Mikić"/> Godine 1878. priznata je neovisnost Srbije, a godinu dana, 1879. godine je Beogradska mitropolija dobila autokefalnost. Početkom 20. stoljeća Beogradska mitropolija je imala nadležnost na čitavom području tadašnje [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]], s upravnom podjelom na sljedeće eparhije: Beogradska, Šabačka, Žička, Niška i Timočka. Beogradski episkop je bio arhiepiskop i mitropolit Srbije. Patrijarh srpski Dimitrije Pavlović je bio posljednji beogradski mitropolit (1905. – 1920.) i prvi patrijarh ujedinjene Srpske pravoslavne Crkve (1920. – 1930.). === Dabrobosanska mitropolija (1766. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Zgrada dabrobosanska.jpg|thumb|220px|Zgrada [[Mitropolija dabrobosanska|Dabrobosanske mitropolije]] u Sarajevu]] Nakon ukidanja Pećke patrijaršije, od kraja 1760-ih do 1880, [[Mitropolija dabrobosanska|Dabrobosanska mitropolija]] je bila pod izravnom nadležnošću Carigradske patrijarhije. Nju su vodili fanarioti, grčki svećenici iz Istanbula. Početkom [[Austro-Ugarska|austrougarskog]] perioda u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], 1880. godine, na osnovu sporazuma između austrougarske vlasti i Carigradske patrijarhije, Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini je postala autonomna mitropolija, pod nazivom Dabrobosanska mitropolija i pod vrhovnom duhovnom vlašću carigradskog patrijarha. U njen sastav ušle su eparhije: Dabrobosanska, Zvornička, Zahumsko-hercegovačka, a kasnije i Banjalučko-bihaćka. Dabrobosanska mitropolija dobila je i svoju nacionalnu jerarhiju (grčke mitropolite zamijenili su velikodostojnici Srbi). Prvi mitropolit bio je Sava Kosanović, od 1881. do 1885. godine. Stvaranjem [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srbija, Hrvata i Slovenaca]], Dabrobosanska mitropolija je [[1920.]] godine postala dio ujedinjene Srpske pravoslavne Crkve. === Cetinjska mitropolija (1766. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Cetinje monastery.jpg|thumb|220px|[[Cetinjski manastir]] na Cetinju, sjedište Cetinjske mitropolije]] S ukidanjem Pećke patrijarhije (1766.), osnovana je u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] samostalna Mitropolija cetinjska. Crnogorski crkveni poglavari ujedno su bili i političke vođe tadašnje crnogorske države iz dinastije Petrović-Njegoš. U Crnoj Gori je postojala neka vrsta pravoslavne [[teokracija|teokratske]] vladavine, s jakim osloncem na [[Rusija|Rusiju]]. Danilo I. (1851.—1860.) je odvojio crkvenu vlast od svjetovne. [[Valtazar Bogišić|Baltazar Bogišić]] je pisao da je "Crnogorska crkva posve avtokefalna i osobenu jerarhiju ima, a nema nikakvijeh zvaničnih odnošaja s drugijem avtokefalnim crkvama, nego mir i ljubav". U službenom katalogu pravoslavnijeh crkava, zvanom Sintagma, "Avtokefalna mitropolija crnogorska" je bila navedena pod rednijem brojem 9, a srpska (Beogradska mitropolija) pod 14.<ref>dr [[Nikodim Milaš]], Pravoslavno crkveno pravo, Zadar 1890, str. 132, 237</ref> Stvaranjem Kraljevine Srbija, Hrvata i Slovenaca, Cetinjska mitropolija je [[1920.]] godine postala dio ujedinjene Srpske pravoslavne Crkve. == Srpska pravoslavna Crkva (1920. {{--}} danas) == [[Datoteka:Димитрије (Павловић).jpg|thumb|220px| Patrijarh srpski Dimitrije Pavlović (1920. – 1930.)]] Ujedinjenje pravoslavnih crkava s područja novoformirane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) je dogovarano na četiri preliminarne konferencije, održane od 1918. do 1920. godine. Značajnu ulogu u ujedinjenju pravoslavnih crkava imao je regent [[Aleksandar I. Karađorđević]].<ref name="Ujedinjenje">{{Citiranje časopisa |url=http://pravoslavlje.spc.rs/broj/1051-1052/tekst/ujedinjenje-srpske-pravoslavne-crkve-1920-godine/print/lat |title=Ujedinjenje Srpske Pravoslavne Crkve 1920. godine |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120175952/http://pravoslavlje.spc.rs/broj/1051-1052/tekst/ujedinjenje-srpske-pravoslavne-crkve-1920-godine/print/lat |archive-date=20. siječnja 2012. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Prva konferencija pravoslavnih episkopa održana je 18. prosinca [[1918.]] godine u Srijemskim Karlovcima. Tom prilikom zaključeno je da postoji volja za ujedinjenjem i da se očekuje da će i Cetinjska mitropolija u Crnoj Gori pristati na ujedinjenje, koja nije bila zastupljena na ovom zboru episkopa. Druga konferencija održana je od 11. do 15. svibnja 1919. u Beogradu. Tada je proglašeno ''"duhovno, moralno i administrativno jedinstvo svih srpskih pravoslavnih crkvenih oblasti"'', koje će se definirati kada se cijeli Arhijerejski sabor ''"Ujedinjene Srpske Crkve"'' sastane pod predsjedništvom svoga patrijarha. Formiran je i privremeni odbor od pet članova. Na Trećoj konferenciji, održanoj od 20. studenoga do 2. prosinca u Srijemskim Karlovcima, usvojen je "Nacrt zakona o proglašenju i vaspostavljanju Srpske Patrijaršije". Pregovori s Carigradskom patrijarhijom trajali su više od šest mjeseci. Okončani su tek kada je plaćeno 1,5 milijuna franaka naknade. Nakon toga je Carigradska patrijarhija 19. ožujka 1920. priznala i blagoslovila ujedinjenje.<ref name="Ujedinjenje"/> Ujedinjenje pokrajinskih pravoslavnih crkava u jednu Srpsku crkvu proglasio je kralj Aleksandar I. Karađorđević svojim aktom od 17. lipnja 1920. Četvrta konferencija, održana 27. kolovoza 1920. godine, proglasila se Svetim arhijerejskim Saborom Srpske Pravoslavne Crkve.<ref name="Ujedinjenje"/> Za patrijarha izabran Dimitrije Pavlović, dotadašnji arhiepiskop Srbije i mitropolit beogradski.<ref name="Mikić6">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B0_6 Grigorije Mikić, Ujedinjenje Srpske Crkve i obnova Patrijaršije]</ref> Uspostavljanje Srpske patrijarhije izvršeno je 12. rujna 1920. u Sabornoj crkvi svetog Nikole u Srijemskim Karlovcima, na ceremonijalan način prepun [[kosovski mit|kosovske simbolike]]. Srpski patrijarh je svečano ustoličen u [[Peć (grad)|Peći]] 28. kolovoza 1924. godine.<ref name="Folić">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/kosovski_mit_u_projekcijama_srpske_pravoslavne_crkve.htm Mr Zvezdan Folić: Kosovski mit u projekcijama Srpske pravoslavne Crkve]</ref> === Kraljevina Jugoslavija === U razdoblju od [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] [[1918.]] do [[1935.]] Srpska pravoslavna Crkva je bila ''"državotvorna"'' vjerska organizacija, veličala je postojeći poredak, podržavala frankofilski državni smjer i integralno jugoslavenstvo kralja Aleksandra I., i ispoljavala "klerikalni legitimizam". Pravoslavni crkveni poglavari, pogotovo patrijarh Varnava, bili su na poziciji ideologije jugoslavenskog nacionalizma i Šestosiječanjske diktature, a Srpska pravoslavna Crkva je surađivala s jugoslavenskim nacionalnim organizacijama kao što su Jugoslavenska nacionalna stranka, Savez srpskih sokola, Skauti, [[Narodna odbrana]], [[Četnici]], itd.<ref name="Žutić">[http://govori.tripod.com/nikola_zutic.htm Nikola Žutić: Srpsko pravoslavlje i Anglikanska crkva]</ref> Na vjerskom planu, Srpska pravoslavna Crkva je blisko surađivala s [[Anglikanska zajednica|Anglikanskom crkvom]] i [[starokatolička crkva|starokatoličkim crkvama]], protiveći se [[Katolička crkva|Rimokatoličkoj crkvi]]. U namjesničkom razdoblju vladavine [[Pavle Karađorđević|kneza Pavla Karađorđevića]], po osnivanju vlade [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] u srpnju [[1935.]] godine, dolazi do razlaza državnog vrha i Srpske pravoslavne Crkve, prvenstveno zbog vanjskopolitičkog i unutarnjeg političkog zaokreta. Srpska pravoslavna Crkva je podržala vojni puč 27. ožujka 1941. godine. === Drugi svjetski rat === Srpska pravoslavna Crkva u Drugom svjetskom ratu se ponašala ovisno o mjestu i prilikama. U [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] se nalazila u veoma teškoj situaciji zbog masovnog progona srpskog stanovništva od [[ustaše|ustaša]], koji je naročito pogodio prvake Srpske pravoslavne Crkve. Mnogi svećenici SPC-a u NDH su ubijeni, među njima i nekoliko onih s najvišim naslovima (mitropolita, episkopa), a većina ih je zatvarana i odvođena u logore. Preostali su se većinom su se pridruživali [[četnici]]ma. Neki od njih postali su važni četnički zapovjednici, kao što je bio pop Momčilo Đujić u sjevernoj Dalmaciji, pop Savo Božić u sjevernoj Bosni ili pop Radojica Perišić u Hercegovini. U Crnoj Gori Srpska pravoslavna Crkva je bila lojalna talijanskom okupatoru, naročito sam mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije Lipovac, koji je do kraja ostao uz četnike, pa se s njima na kraju rata i povukao iz Crne Gore. U Srbiji je vrh Srpske pravoslavne Crkve uoči rata bio pro-engleski orijentiran, zbog čega su ih Nijemci tretirali kao podrivače. Crkva je nastojala da ostane "neutralna" ali je, s druge strane, pokazivala otvoreno neprijateljski stav prema [[Narodnooslobodilački pokret|Narodnooslobodilačkom pokretu Jugoslavije]].<ref name="leksikon"/> Općenito, stav Srpske pravoslavne Crkve je bio suradnja s [[četnici]]ma i neprijateljstvo prema [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanima]]. Postajali su i rijetki izuzetci, kao pop [[Vlado Zečević]], koji je postao vijećnik [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a i visoka politička osoba.<ref name="leksikon">[http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=2241 Uloga Crkve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070812133501/http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=2241 |date=12. kolovoza 2007. }} (leksikon-yu-mitologije)</ref> === SFR Jugoslavija === [[Datoteka:Patrijarh Srpski German by Stevan Kragujevic.JPG|thumb|220px|Patrijarh srpski [[German (patrijarh srpski)|German Đorić]] (1958. – 1990.)]] Srpska pravoslavna crkva je u periodu [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] je bila odvojena od države i predstavljala je isključivo vjersku organizaciju, bez političkog autoriteta.<ref name="Balkan bluz">{{Citiranje časopisa |url=http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html |title=Duhovni krov "Velike Srbije" |archive-url=https://web.archive.org/web/20171017150552/http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html |archive-date=17. listopada 2017. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Odnos crkve i države se u ovom razdoblju zasniva na [[sekularizacija|sekularizaciji]], [[ateizam|ateizaciji]] i izmještanju religije u sferu privatnog.<ref name="izvori">[http://www.scribd.com/doc/3492554/Filozofskoteoloki-izvori-antievropskog-i-antizapadnog-diskursa-u-SPC Filozofsko-teološki izvori antievropskog i antizapadnog diskursa u SPC]</ref> U ovom razdoblju Srpska pravoslavna Crkvu je najduže vodio patrijarh srpski [[German (patrijarh srpski)|German Đorić]] od [[1958.]] do [[1990.]] godine. Dana, 15. travnja 1967. godine počinje da izlazi ''"Pravoslavlje"'', novine Srpske patrijarhije, s blagoslovom patrijarha srpskog Germana. Iako u periodu SFR Jugoslavije Srpska pravoslavna Crkva nije javno politički djelovala, ona je služila kao nosilac i katalizator srpskog [[nacionalizam|nacionalizma]].<ref name="izvori"/> U godinama nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] skupina nacionalistički orijentiranih ''justinovaca'' i ''[[Nikolaj Velimirović|nikolajevaca]]'' je preuzela vodeće svećeničke funkcije u Srpskoj pravoslavnoj Crkvi.<ref name="izvori"/> Nakon toga, Srpska pravoslavna Crkva je pružila bitnu podršku [[Slobodan Milošević|Miloševićevom]] usponu na vlast i podržavala aktivnosti njegovog rukovodstva na [[Antibirokratska revolucija|ukidanju]] [[autonomija|autonomije]] [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Kosovo|Kosova]].<ref name="Balkan bluz"/> == Srpska pravoslavna crkva u ratu i miru == {{glavni|Uloga Srpske pravoslavne crkve tijekom velikosrpske agresije}} === Uloga Srpske pravoslavne crkve u pripremi rata protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine === Srpska pravoslavna crkva je uz većinu beogradskih medija bila nositeljica huškanja na rat protiv Hrvatske uvjeravajući srpski narod u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini da su Srbi u svojoj povijesti uvijek vodili "pravedne i opravdane ratove". Gotovo je svakodnevno slala poruke o "opravdanosti" rata protiv Hrvatske i njegovom "obrambenom" karakteru. U malu se skupinu srpskih crkvenih dostojanstvenika koji su nastojali smiriti pobuđene ratne strasti, prema poznatim podatcima mogu svrstati mitropolit zagrebačko-ljubljanski [[Jovan Pavlović|Jovan]] i vladika bački Irinej Bulović. Mitropolit Jovan bio je organizator susreta patrijarha SPC [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavla]] i kardinala [[Franjo Kuharić|Franje Kuharića]] (prvoga u proljeće 1991. u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]], a drugi kasnije u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]). Organizirao je i susret patrijarha Pavla s predsjednikom Republike Hrvatske dr. [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]]. Vladika bački Irinej Bulović isticao se kao protivnik sudjelovanja pravoslavnih svećenika u ratnim operacijama protiv Hrvatske. Godine 1991. izjavio je: "''Svešteno lice koje danas uzima mitraljez, po mom mišljenju, duboko greši''". S druge strane veća skupina crkvenih dostojanstvenika Srpske pravoslavne crkve je poticala na ratne strasti: Vladika dalmatinski Nikolaj Mrđa - svoje je crkveno sjedište imao Šibeniku. Njegovi su ga suvremenici nazivali "ideologom" balvan revolucije u Kninskoj krajini, a 1992. postaje prvi čovjek Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini. Vladika slavonski Lukijan - sa sjedištem u [[Pakrac]]u poznat je po tekstu objavljenom u novinama "Pravoslavlje" pod naslovom "Antisrpsko nastojanje ustaške države". Hrvatskoj je državi često dodavao pridjev "ustaška", a svoje je slušateljstvo uvjeravao da je u Slavoniji poslije 1918. živjelo pola milijuna Srba, od kojih su čak 250.000 završilo u velikom ustaškom logoru Jasenovac (što je u velikom nerazmjeru s obavljenim i 2006. objavljenim istraživanjima u Jasenovcu, zajedno s logorom [[Stara Gradiška]] stradalo prema pojedinačnom popisu oko 40.000 Srba. Potkraj srpnja 1991. godine episkop Lukijan javno zahtijeva da se "''oslobodi [[Vukovar]] što je brže moguće, jer nam je potreban da od njega načinimo svoje upravno, kulturno i duhovno središte''". Za episkopima i metropolitima u Hrvatskoj u promicanju velikosrpske agresije na Hrvatsku nisu nimalo zaostajali crkveni dostojanstvenici Srpske pravoslavne crkve u Srbiji i Crnoj Gori. Vladika Atanasije Jevtić govorio je "''neka košta koliko košta''", samo da se ostvare viši srpski ciljevi i da "''pokažemo da se ne plašimo''", pozivajući u Glini 1991. na rat protiv Hrvatske. Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović (izabran 1990.) bio je ushićen srpskim ratnim "''podvizima''" u Bosni i Hercegovini protiv Hrvata i [[Bošnjaci|Bošnjaka]] da je novostvorenu Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu (razorenih gradova, porušenih crkava i džamija, genocid u Srebrenici, s protjeranih gotovo milijun izbjeglica) slavljenički uzdizao do nebeskih visina. Bio je toliko opčinjen "''junaštvom''" svojih boraca da je od 1994. javno govorio da je Srpska Republika Bosna i Hercegovina "''najdivnija srpska zemlja''" i da je "''svjetionik i Pijemont cjelokupnog Srpstva''". Budući vladika mileševski Filaret u rujnu 1991. po [[Banovina|Banovini]] nastoji pokrenuti tamošnje Srbe. Na fotografiji koja je obišla svijet s mitraljezom u rukama pokazuje čime treba ići u "''sveti rat''" za Veliku Srbiju. Gornjokarlovački episkop Nikanor sa sjedištem u [[Karlovac|Karlovcu]] svojim se porukama pridružio Atanasiju Jevtiću. [[Datoteka:Kosovo-metohija-koreni-duse023.jpg|thumb|220px|Patrijarh srpski [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavle Stojčević]] (1990. – 2010.)]] Za stvaranje antihrvatskog ozračja i neskrivenog poziva na rat posebno mjesto pripada patrijarhu srpskom [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavlu Stojčeviću]]. Svojom uskrsnom poslanicom 1991. godine upućenom svim Srbima i čitanom u svim srpskim pravoslavnim crkvama na svečanoj uskrsnoj misi govorom neskrivene mržnje izmislio je stotine tisuća stradalih Srba postavlja retoričko pitanje: "''koliko je naša pogibija bila brojnija i strašnija za poslednjih pedeset godina''?" i dalje pruža sljedeći odgovor: "''samo u Jasenovcu za četiri godine umoreno je, ako ne više, sigurno ne manje od 700.000 ljudi. Ako pitamo na koji način jedan naš vrsni znalac i mislilac odgovara: Jasenovac je največe srpsko grozilište, ništavilište, istrebivilaše, gubilište, gdje su ljudi satirani krvožderjem, koje sigurno ni knez demona ne pamti. To je novo raspeće Hristovo. To je greh grehova. Nešto još gore je ovde, što se retko spominje. To je činjenica da je ovaj zločin do danas ostao neokajan i nepokajan što dokazuju događaji koji se danas dešavaju na istom mestu od istih počinilaca''." Srbi u Hrvatskoj zaključio je patrijarh Pavle "''danas se nalaze pred novim bogoubistvom i bratoubistvom''". Patrijarh srpski Pavle početkom listopada 1991. snažno podupire realizaciju velikosrpskog pokreta. U pismu poslanom engleskom lordu Peteru Carringtonu, predsjedniku Međunarodne mirovne konferencije o Jugoslaviji, iznosi razloge zašto međunarodna diplomacija "mora" podržati projekt ujedinjenja Srba iz Hrvatske s ostalim Srbima pod "''jednim krovom''", Srbi u Hrvatskoj tvrdio je patrijarh srpski, nemaju "''trećeg puta''". Njegovo je pismo koncipirano kao svojevrsni memorandum Srpske pravoslavne crkve Mirovnoj konferenciji, u kojem se u prvom dijelu predočava patnja srpskog naroda po uzoru na uskrsnu poslanicu s početka godine. Dalje prema riječima patrijarha srpskog Pavla srpski je narod po drugi puta u ovom stoljeću "''suočen sa genocidom i izgonom sa teritorija na kojima je vekovima živeo''". Zajedno sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]], svim koalicijskim argumentima i srpskim pobunjenicima u Hrvatskoj, patrijarh srpski je nudio samo jedno rješenje: amputaciju Hrvatske i priključenje tih dijelova (oko 1/3 teritorija) Velikoj Srbiji. S uspostavom hrvatske države za patrijarha srpskog i Srbe u Hrvatskoj počelo je "novo, a po mogućim posljedicama možda i pogubnije stradanje Srba u Hrvatskoj" (...) "''naši sunarodnici, iste vjere i krvi, suočeni su sa sledećim kobnim izborom: ili će se oružjem u ruci izboriti za opstanak u istoj državi s maticom srpskog naroda, ili će biti prisiljeni da se iz te nove Nezavisne Države Hrvatske pre ili posle isele. Trećega nema. Za to ih srpska država i srpski narod u Srbiji moraju zaštiti svim legitimnim sredstvima, uključujući i oružanu samoobranu srpskih života i svih srpskih krajina. Teritorije na kojima je srpski narod vekovima živeo'' (...) ''ne mogu ostati u sastavu bilo kakve nezavisne Hrvatske, već se moraju naći pod zajedničkim krovom s današnjom Srbijom i svim srpskim krajinama''." Od predsjednika se Međunarodne mirovne konferencije o Jugoslaviji očekivalo da shvati "''da žrtve genocida i njegovi negdašnji, a možda i budući vinovnici ne mogu više živjeti zajedno. Posle Drugog svetskog rata nitko nije prisiljavao Jevreje da žive zajedno s Nemcima u istoj državi. Srbi su, međutim, bili prisiljeni da žive zajedno s Hrvatima, doduše u okviru Jugoslavije, kao zajedničke države u kojoj je Hrvatska bila samo jedna od šest federalnih jedinica. Granice te Hrvatske nisu ni istorijske ni etničke, nego su određene voljom Josipa Broza - Tita, vođe komunističke revolucije u Jugoslaviji, a Hrvata po narodnosti. Onog trenutka kada su Hrvati proglasili nezavisnost takve Hrvatske, Srbi u Hrvatskoj su, koristeći to isto pravo naroda na samoopredeljenje do otcepljenja, odlučili da žive u krnjoj Jugoslaviji, odnosno u državi u kojoj će biti matica srpskog naroda. U protivnom, pre ili posle bili bi izloženi zatiranju svog nacionalnog identiteta, svoje vere i imovine, a možda i progonstvu i fizičkom istrebljenju. (...) Tu strašnu istinu treba da shvate i svi dosadašnji Jugoslaveni i civilizovana Evropa''." Patrijarh srpski Pavle pri tome skriva da je Hrvatski sabor, ali i savezna Vlada u Beogradu referendum Srba u Hrvatskoj o priključenju Srbiji i referendum o uspostavi SAO Krajine proglasila nevažećom, jer su pravo na referendum o odcjepljenju prema posljednjem [[Ustav druge Jugoslavije|Ustavu SFRJ]] iz 1974. to pravo imale samo državotvorne nacije u svojim republikama. [[Datoteka:Патриарх_Сербский_Ириней_2019.jpg|thumb|220px|[[Irinej (patrijarh srpski)|Irinej, patrijarh srpski]] (2010. – 2020.)]] Srpska pravoslavna crkva je tijekom cijelog rata (1991. – 1995.) bila najčvršća unutarnja poveznica koalicije za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]. Patnju srpskog naroda u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovcu]] patrijarh srpski zajedno sa svojim episkopima i mitropolitima, nazvao je "''grijehom svih grijehova''". Svojim su govorima mržnje uz izmišljene brojeve od 250.000 ubijenih Srba Slavonije u logoru Jasenovac ili čak 700.000 (čime se sugeriralo da je gotovo cijeli srpski narod Hrvatske istrijebljen u Jasenovcu) unosili zablude, nejasnoće i osvetničke mržnje među pobunjene Srbe u Hrvatskoj.<ref>Mirko Valentić, Rat protiv Hrvatske 1991.-1995. Velikosrpski projekt od ideje do realizacije, Zagreb, 2010. str. 161-167</ref> === Srpska pravoslavna crkva poslije ratova === Srpska pravoslavna crkva od početka raspada bivše Jugoslavije, pa do danas nije se uspjela osloboditi svoje osvajačke i agresivne politike falsificiranja povijesti. Poslije ratova u bivšoj Jugoslaviji nastavila je podržavati terorističko-paravojne formacije Ravnogorskog - četničkog pokreta, okupljanja i postrojavanja četnika, otvoreno je pružala podršku srpskim ratnim zločincima osuđenim za genocid i ratni zločin, te se zdušno zalagala i podržavala ideju [[Velika Srbija|Velike Srbije]]. == Patrijarsi srpski == Na čelu Srpske pravoslavne crkve je patrijarh srpski, koji još nosi i naslov mitropolit beogradsko-karlovački i [[arhiepiskop pećki]], a bira ga Sveti arhijerejski sabor, koji se sastoji od [[arhijerej]]a Srpske pravoslavne crkve. Patrijarh srpski je predsjednik Svetog arhijerejskog sabora, Svetog arhijerejskog sinoda i Patrijaršijskog upravnog odbora. Patrijarh ima sva prava i dužnosti eparhijskog arhijereja u svojoj [[Beogradsko-karlovačka arhiepiskopija|Beogradsko-karlovačkoj arhiepiskopiji]] i njom upravlja uz pomoć svojih vikarnih episkopa. Po takozvanoj horizontalnoj organizaciji Srpske pravoslavne crkve, patrijarh nije vrhovni starješina, već je jednak s episkopima, pa tako nije uobičajeno da dođe u posjet nekoj eparhiji, a da ga nadležni episkop ne pozove u goste. '''Patrijarsi srpski''' {|class="wikitable" |-bgcolor="#cccccc" ! !Godine !Patrijarh |- | 1. | 1338.—1354. | arhiepiskop, od 1346. patrijarh srpski Joakinije III. |- | 2. | 1354.—1375. | patrijarh srpski Sava IV. |- | 3. | 1375.—1379. | patrijarh srpski Jefrem |- | 4. | 1379.—1389. | patrijarh srpski Spiridon |- | - | 1389.—1390. | ''ponovo'' patrijarh srpski Jefrem |- | 5. | 1390.—1396. | patrijarh srpski Danilo III. |- | 6. | 1396.—1406. | patrijarh srpski Sava V. |- | 7. | 1406. – 1407. | patrijarh srpski Danilo IV. |- | 8. | 1407.—1419. | patrijarh srpski Kirilo I. |- | 9. | 1420.—1435. | patrijarh srpski Nikon |- | 10. | 1446. | patrijarh srpski Teofan |- | 11. | 1446.—1453. | patrijarh srpski Nikodim II. |- | 12. | 1453.—1463. | patrijarh srpski Arsenije II. |- | * | 1526.—1541. | patrijarh srpski Pavle I. (pokušaj obnove) |- | 13. | 1557.—1571. | patrijarh srpski Makarije |- | 14. | 1571.—1575. | patrijarh srpski Antonije |- | 15. | 1575.—1586. | patrijarh srpski Gerasim |- | 16. | 1587. | patrijarh srpski Savatije |- | 17. | nema podataka | patrijarh srpski Nikanor I. (iz pomenika) |- | 18. | 1589.—1591. | patrijarh srpski Jerotej |- | 19. | 1591.—1592. | patrijarh srpski Filip |- | 20. | 1592.—1614. | patrijarh srpski Jovan |- | 21. | 1614.—1647. | patrijarh srpski Pajsije I. |- | 22. | 1648.—1655. | patrijarh srpski Gavrilo I. |- | 23. | 1655.—1674. | patrijarh srpski Maksim I. |- | 24. | 1674.—1690. | patrijarh sprski Arsenije III: |- | 25. | 1691.—1710. | patrijarh srpski Kalinik I. |- | 26. | 1711.—1712. | patrijarh srpski Atanasije II. |- | 27. | 1712.—1725. | patrijarh srpski Mojsije II. |- | 28. | 1725.—1737. | patrijarh srpski Arsenije IV. |- | 29. | 1739.—1746. | patrijarsh srpski III. |- | 30. | 1747.—1752. | patrijarh srpski Atanasije II. |- | 31. | 1752. | patrijarh srpski Gavrilo II. |- | 32. | 1752. | patrijarh srpski Gavrilo III. |- | 33. | nema podataka | patrijarh srpski Vikentije I. |- | 34. | nema podataka | patrijarh srpski Pajsije II. |- | 35. | nema podataka | patrijarh srpski Gavrilo IV. |- | 36. | 1758.—1763. | patrijarh srpski Kirilo II. |- | 37. | 1763.—1765. | patrijarh srpski Vasilije I. |- | 38. | 1765.—1766. | patrijarh srpski Kalinik II. |- | 39. | 1920.—1930. | patrijarh srpski Dimitrije Pavlović |- | 40. | 1930.—1937. | patrijarh srpski Varnava Rosić |- | 41. | 1938.—1950. | patrijarh srpski Gavrilo Dožić |- | 42. | 1950.—1958. | patrijarh srpski [[Vikentije (patrijarh srpski)|Vikentije Prodanov]] |- | 43. | 1958.—1990. | patrijarh srpski [[German (patrijarh srpski)|German Đorić]] |- | 44. | 1990.—2009. | patrijarh srpski [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavle Stojčević]] |- | 45. | 2010.—2020. | patrijarh srpski [[Irinej (patrijarh srpski)|Irinej Gavrilović]] |- | 46. | 2021.— | patrijarh srpski [[Porfirije Perić]] |} [[Datoteka:Свјетлопис_патријарха_сербског_Порфирија_у_цр.Св.Луке_у_Биограду5.jpg|thumb|220px|[[Porfirije (patrijarh srpski)|Porfirije, patrijarh srpski]] (2021. –)]] == Eparhije== [[Datoteka:Eparchies_of_the_Serbian_Orthodox_Church_in_Serbia_(as_of_2006).png|thumb|220px| Eparhije Srpske pravoslavne Crkve u Republici Srbiji i u Republici Kosovo]] [[Datoteka:Map of Eparchies of Serbian Orthodox Church-sr.svg|thumb|220px| Eparhije Srpske pravoslavne Crkve na Jugoistoku Europe]] Srpska pravoslavna crkva podijeljena je na [[eparhija|eparhije]]. Svaka od njih ima svog arhijereja ([[episkop]]a - [[vladika|vladiku]]), koji je njen neposredni poglavar. '''Eparhije''' {| border="1" class="wikitable" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 0 0 0; font-size:85%; text-align:center; border-collapse: collapse;" |- style="background-color: silver" | |'''Eparhija''' |'''Sjedište''' |'''Episkop''' |'''Vikarni episkop''' |- | 1 | [[Beogradsko-karlovačka arhiepiskopija|Arhiepiskopija beogradsko-karlovačka]] | [[Beograd]] | [[patrijarh]] <br /> [[Porfirije Perić]] | Antonije Pantelić <br />Stefan Šarić <br />Jerotej Petrović <br />Justin Jeremić <br />Sava Bundalo |- | 2 | [[Mitropolija dabrobosanska]] | [[Sarajevo]] | mitropolit <br /> Hrizostom Jević | |- | 3 | [[Mitropolija zagrebačko-ljubljanska]] | [[Zagreb]] | mitropolit <br /> [[Porfirije Perić]] (administrator) | |- | 4 | [[Mitropolija crnogorsko-primorska]] | [[Cetinje]] | mitropolit<br /> [[Joanikije Mićović]] | |- | 5 | Banatska eparhija | [[Vršac]] | Nikanor Bogunović | |- | 6 | [[Banjalučka eparhija|Eparhija banjalučka]] | [[Banja Luka]] | Jefrem Milutinović | |- | 7 | [[Bačka eparhija|Eparhija bačka]] | [[Novi Sad]] | Irinej Bulović | Damaskin Grabež |- | 8 | [[Bihaćko-petrovačka eparhija|Eparhija bihaćko-petrovačka]] | [[Bosanski Petrovac]] | Sergije Karanović | |- | 9 | Eparhija braničevska | [[Požarevac]] | Ignatije Midić | |- | 10 | Eparhija budimljansko-nikšićka | [[Berane]] | Metodije Ostojić | |- | 11 | Eparhija valjevska | [[Valjevo]] | Isihije Rogić | |- | 12 | Eparhija vranjska | [[Vranje]] | Pahomije Gačić | |- | 13 | [[Gornjokarlovačka eparhija|Eparhija gornjokarlovačka]] | [[Karlovac]] | Gerasim Popović | |- | 14 | Eparhija dalmatinska | [[Šibenik]] | Nikodim Kosović | |- | 15 | [[Žička eparhija]] | [[Kraljevo]] | Justin Stefanović | |- | 16 | [[Zahumsko-hercegovačka i primorska eparhija|Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska]] | [[Mostar]] | Dimitrije Rađenović | |- | 17 | [[Zvorničko-tuzlanska eparhija|Eparhija zvorničko-tuzlanska]] | [[Tuzla]] | Fotije Sladojević | |- | 18 | Eparhija kruševačka | [[Kruševac]] | David Perović | |- | 19 | Eparhija mileševska | [[Prijepolje]] | Atanasije Rakita | |- | 20 | Eparhija niška | [[Niš]] | Arsenije Glavčić | |- | 21 | [[Osječkopoljska i baranjska eparhija|Eparhija osječkopoljska i baranjska]] | [[Dalj]] | Heruvim Đermanović | |- | 22 | [[Slavonska eparhija|Eparhija slavonska]] | [[Pakrac]] | Jovan Ćulibrk | |- | 23 | Eparhija raško-prizrenska | [[Prizren]] <br /> [[Novi Pazar]] | Teodosije Šibalić | |- | 24 | [[Srijemska eparhija|Eparhija srijemska]] | [[Srijemski Karlovci]] | Vasilije Vadić | |- | 25 | Eparhija timočka | [[Zaječar]] | Ilarion Golubović | |- | 26 | Eparhija Šabačka | [[Šabac]] | Lavrentije Trifunović | |- | 27 | Eparhija šumadijska | [[Kragujevac]] | Jovan Mladenović | |- |} '''Eparhije u dijaspori''' {| border="1" class="wikitable" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 0 0 0; font-size:85%; text-align:center; border-collapse: collapse;" |- style="background-color: silver" | |'''Eparhija''' |'''Sjedište''' |'''Episkop''' |'''Vikarni episkop''' |- | 1 | Mitropolija australijsko-novozelandska | [[Sydney]] | mitropolit <br /> Siluan Mrakić | |- | 2 | Eparhija novogračaničko-srednjoamerička | [[Chicago]] | Longin Krčo | |- | 3 | Eparhija austrijsko-švicarska | [[Beč]] | Andrej Ćilerdžić | |- | 4 | Eparhija britansko-skandinavska | [[Stockholm]] | Dositej Motika | |- | 5 | Eparhija budimska | [[Senandrija]] | Lukijam Pantelić | |- | 6 | Eparhija buenosajreska | [[Buenos Aires]] | Kirilo Bojović | |- | 7 | Eparhija dizeldorska i njemačka | [[Düsseldorf]] | Grigorije Durić | Jovan Stanojević |- | 8 | Eparhija zapadnoamerička | [[San Diego]] | Maksim Vasiljević | |- | 9 | Eparhija zapadnoeuropska | [[Pariz]] | Luka Kovačević | |- | 10 | Eparhija istočnoamerička | [[New York City]] <br /> [[Washington]] | Irinej Dobrijević | |- | 11 | Eparhija kanadska | Milton | Dr. Mitrofan Kodić | |- | 12 | Eparhija temišvarska | [[Temišvar]] | administrator <br /> Lukijan Pantelić | |- |} '''Eparhije [[Pravoslavna ohridska arhiepiskopija|Pravoslavne orhidske arhiepiskopije]]''' {| border="1" class="wikitable" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 0 0 0; font-size:85%; text-align:center; border-collapse: collapse;" |- style="background-color: silver" | |'''Naziv''' |'''Sjedište''' |'''Episkop''' |'''Vikarni episkop''' |- | 1 | Mitropolija skopska | [[Skoplje]] | arhiepiskop <br /> Jovan Vraniškovski | David Ninov |- | 2 | Eparhija bregalnička | [[Štip]] | Marko Kimev | |- | 3 | Eparhija veleško-povardarska | [[Veles]] | administrator <br /> Jovan Vraniškovski | |- | 4 | Eparhija debarsko-kičevska | [[Ohrid]] | administator <br /> Joakim Jovčevski | |- | 5 | Eparhija pološko-kumanovska | [[Kumanovo]] | Joakim Jovčevski | |- | 6 | Eparhija prespansko-pelagijska | [[Bitolj]] | administrator <br /> Marko Kimev | |- | 7 | Eparhija strumička | [[Strumica]] | administator <br /> David Ninov | |- |} Eparhije su podijeljene na arhijerejska namjesništva, od kojih se svako sastoji od nekoliko crkvenih općina i parohija. Crkvenu općinu sačinjava jedna ili više parohija. Ako u nekom mjestu ima više parohija, one sačinjavaju jednu crkvenu općinu. Parohija je najmanja crkvena jedinica - zajednica pravoslavnih vjernika koji se okupljaju na bogoslužjima i koji su pod duhovnim vodstvom parohijskog [[svećenik]]a. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.portalanalitika.me/dijalog/komentari/31328-super-la-o-spc-kao-kanonskoj-crkvi-u-crnoj-gori.html Činjenice govore da je srpska crkva nekanonska u Crnoj Gori] {{Pravoslavlje}} [[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva| ]] [[Kategorija:Autokefalne Crkve]] eikk1246r9ch3rs2im5got6tnv8xfuu 6447132 6447131 2022-08-20T20:51:49Z John Pontifex 269494 /* Eparhije */ wikitext text/x-wiki {{Bolji naslov|Srpska pravoslavna Crkva}} {| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;" <tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Srpska pravoslavna crkva <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:Flag of the Serbian Orthodox Church.svg|250px|Zastava SPC-a]]</td></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">''Zastava Srpske pravoslavne crkve''<hr /></td></tr> <tr><th>[[Patrijarh (kršćanstvo)|Patrijarh]]</th><td> [[Porfirije Perić]]<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/regija/novi-patrijarh-srpske-pravoslavne-crkve-je-dosadasnji-zagrebacki-mitropolit-porfirije/210218117 |title=Novi patrijarh Srpske pravoslavne crkve je dosadašnji zagrebački mitropolit Porfirije |publisher=klix.ba |date=5. kolovoza 2017. |accessdate=2016-05-07}}</ref></td></tr> </td></tr> <tr><th>Naslov partijarha</th><td>''Arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpski''</td></tr> |- ! !<tr><th>Osnovana</th><td>[[1219.]]<ref name="LZMK">{{cite web |url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57648 |title=Srpska pravoslavna crkva |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=4. siječnja 2019.}}</ref> (Raška autonomska crkva)<br>[[Kršćanstvo u 1346.|1346.]]<ref name="LZMK"/> (priznata autokefalnost Pećke patrijaršije){{--}}[[Kršćanstvo u 1459.|1459.]] (ukinuta)<br/>[[Kršćanstvo u 1557.|1557.]]<ref name="LZMK"/>{{--}}[[Kršćanstvo u 1766.|1766.]]</td></tr> !<tr><th>Obnova</th><td> [[Kršćanstvo u 1879.|1879.]]<ref name="LZMK"/><ref name="IKA">{{cite web |url=https://ika.hkm.hr/novosti/crkve-krcsanskoga-istoka/ |title=Crkve kršćanskoga istoka |publisher=Informativna katolička agencija |work=ika.khm.hr |pristupljeno=4. siječnja 2019.}}</ref> (Autokefalna beogradska mitropolija)<br/>[[Kršćanstvo u 1920.|1920.]]<ref name="LZMK"/> (Beogradska mitropolija bila je uzdignuta na čast patrijaršije)</td></tr> <tr><th>Sjedište</th><td>[[Beograd]]<br/>[[Peć (grad)|Peć]] </td></tr> <tr><th>Jurisdikcija</th><td>[[Bosna i Hercegovina]] <br/>[[Hrvatska]]<br/>[[Crna Gora]]<br/>[[Sjeverna Makedonija]]<br/>[[Srbija]]<br/> [[Kosovo]]<br/>[[Slovenija]] <tr><th>Dijaspora</th><td>[[Europa]]<br/>[[Australija]]<br/>[[Amerika]]</td></tr> <tr><th>Autonomna crkva</th><td> [[Pravoslavna ohridska arhiepiskopija]] </td></tr> <tr><th>Glasilo</th><td>''Pravoslavlje - novine Srpske patrijarhije''</td></tr> <tr><th>Televizija</th><td>''TV Hram - televizija Srpske pravoslavne crkve''</td></tr> <tr><th>Broj vjernika</th><td>oko 12 milijuna</td></tr> <td colspan="2" height="30" style="padding-left:15px;border-top: 1px solid #B8B8B8;">Službena stranica: &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;[http://www.spc.rs/ www.spc.rs]</td> |} '''Srpska pravoslavna crkva''' ([[Srpski jezik|srp.]]: ''Српска православна црква / Srpska pravoslavna crkva'') (SPC), jedna od upravno [[autokefalnost|autokefalnih]] (samostalnih) [[pravoslavlje|pravoslavnih]] crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu [[Pravoslavna crkva|Istočnu kršćansku crkvu]]. Duhovno vodstvo vjernika Srpske pravoslavne crkve zove se ''Sveti arhijerejski sinod'', a poglavar SPC-a patrijarh srpski. Administrativno sjedište Srpske pravoslavne crkve je u [[Beograd]]u, a povijesno u [[Peć (grad)|Peći]]. == Povijest == === Pokrštavanje Slavena === [[Datoteka:Hram Beograd.JPG|thumb|220px|[[Hram svetog Save|Katedralni hram svetog Save]] u Beogradu]] [[Srbi]] su izvorno, kao i svi [[Slaveni]], bili sljedbenici stare slavenske vjere. Dolaskom na Balkanski poluotok u 5. stoljeću, Srbi su, kao i ostali [[Južni Slaveni]], zatekli razvijene crkvene organizacije.<ref name="Istorijat">{{Citiranje časopisa |url=http://www.inecco.net/spc-bl/Istorijat.htm |title=Istorijat SPC |archive-url=https://web.archive.org/web/20100612213057/http://www.inecco.net/spc-bl/Istorijat.htm |archive-date=12. lipnja 2010. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> U početku je prihvaćanje kršćanstva teklo spontano, i Slaveni prvo prihvaćaju kršćanstvo na mjestima starih crkvenih zajednica u Sjevernoj Makedoniji, Dalmaciji i Bosni.<ref>[http://www.serbianna.com/features/entry_of_slavs/entry_of_slavs_into_christendom.pdf Entry of Slavs Into Christendom]</ref> Prvo masovno pokrštavanje Srba zbilo se u 7. stoljeću, u vrijeme cara [[Heraklije|Heraklija]].<ref name="Istorijat"/> Sredinom 9. stoljeća je uslijedio period snažne misionarske djelatnosti [[Istanbul]]a. Oko 840. knez Vlastimir je u oblastima oko Tare, Lima i Drine, u vrijeme kada je još uvijek bila živa stara slavenska vjera, digao ustanak i protjerao Bizantince i propovjednike kršćanstva iz tih oblasti. No, već za njegovog nasljednika, kneza [[Mutimir]]a, u Srbiji niču prve [[eparhija|eparhije]].<ref name="Istorijat"/> U to vrijeme djeluju i bizantski misionari [[Ćiril i Metod]], koji prevode [[Sveto pismo]] na [[Staroslavenski jezik|slavenski jezik]]. Krajem 9. stoljeća, bizantijski car Vasilije I. je osvojio Neretvansku kneževinu [[Paganija|Paganiju]], koja se posljednja opirala pokrštavanju, i time uništio staroslavenska svetišta. [[Srbi]], vidjevši šta se zbiva u Dalmaciji, šalju izaslanstvo Vasiliju I. i podvrgavaju se [[bizant]]skoj vlasti.<ref>John Skylitzes: A Synopsis of Byzantine History, 811-1057: Translation and Notes, p. 143</ref> Od 10. stoljeću u Raškoj (prethodnica Srbiji) se razvija poseban oblik kršćanstva, [[bogumilstvo]], koje karakterizira protivljenje rimskoj i bizantskoj vlasti, a u bogosluženju se koriste slavenskim jezikom.<ref>[http://www.kroraina.com/varia/kaluzh/cdhfins.pdf Christian Dualist Heresies in the Byzantine World C.650-C.1450]</ref> Moguće je da su niži slojevi prvo dolazili u dodir s bogumilima nego s rimskom i bizantskom crkvom, koje su prvo prihvaćali viši slojevi.<ref>[http://www.serbianna.com/features/entry_of_slavs/bosnia.shtml The Balkan Slavs: Bosnia & the Bogomil Heresy]</ref> Krajem 12. stoljeća, veliki župan [[Stefan Nemanja]] uvodi kršćansku [[ortodoksija|ortodoksiju]] u Raškoj državi. Iako je Kršćanska crkva već podijeljena na istočnu i zapadnu, podjele još nisu toliko izražene, pa on balansira između istočnog i zapadnog kršćanstva, surađujući, po potrebi, s [[rim]]skim [[papa|Papom]] i s Bizantom. Oko 1170. godine u Starom Rasu (danas [[Novi Pazar]]) Stefan Nemanja saziva crkveno-državni sabor, kojim započinju surovi vjerski progoni bogumila, koji su uključivali tjelesne kazne, spaljivanja na lomači, žigosanja po licu, progone iz zemlje, oduzimanje imanja i druge drakonske mjere.<ref name="Žitije Svetog Simeona">{{Citiranje časopisa |url=http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/stefan-sabrana/stefan-sabrana_03_c.html |title=Stefan Prvovenčani, Žitije Svetog Simeona |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100019/http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/stefan-sabrana/stefan-sabrana_03_c.html |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Tada je u Rasu stolovao grčki [[episkop]], suradnik Stefana Nemanje u progonjenju bogumila.<ref name="Rotković">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/nemanjici/zeta_u_drzavi_nemanjica.htm Dr Radoslav Rotković: Zeta u državi Nemanjića (1186 -1356)]</ref> U to vrijeme bogumili imaju uporište ne samo među običnim pukom, već i među samim velmožama. Nemanjina vojna akcija se pretvorila u pravi građanski rat koji je bjesnio jedno vrijeme po Raškoj. Nakon što je vojska Stefana Nemanje u Raškoj istrijebila bogumile, među Srbima je učvršćena bizantijska [[ortodoksija]], vremenom odomaćena kao [[pravoslavlje]]. === Žičko-pećka arhiepiskopija (1219. {{--}} 1337.) === [[File:Sveti Sava Kraljeva Crkva.jpg|thumb|220px|Arhiepiskop [[Sveti Sava]] (1219. – 1233.)]] U vrijeme [[Sveti Sava|Save Nemanjića]], raška crkva je bila podređena [[ohridska arhiepiskopija|Ohridskoj arhiepiskopiji]], i imala je samo tri eparhije (Ras, [[Lipljan]] i [[Prizren]]) u kojima su vladike bili [[Grci]]. Nakon što mu je brat Stefan Nemanjić 1217. od [[papa|pape]] dobio kraljevsku krunu, Sava Nemanjić odlazi u maloazijski grad Nikeju, gdje se nalazila prijestolnica bizantskog cara i carigradskoga patrijarha u egzilu (od kad su Latini osvojili Istanbul), te od njih dobiva mogućnost da raška crkva postane [[arhiepiskopija]] 1219. godine. Sjedište [[Žičko-pećka arhiepiskopija|nove arhiepiskopije]] je smješteno u novoizgrađeni Manastir Žiča. Po povratku u Rašku, Sava Nemanjić 1221. saziva državno-crkveni sabor u manastiru Žiči na kojem okruni svog brata za kralja, i organizira nove progone bogumila iz Raške. Tom prilikom, Sabor proklinje ne samo bogumile, već i poglavare [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]], koja je pružala utočište prognanim kršćanima.<ref name="Žitije Svetog Save">{{Citiranje časopisa |url=http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/teodosije-zitije_sv_save_c.html |title=Teodosije, Žitije Svetog Save |archive-url=https://web.archive.org/web/20160719093612/http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/teodosije-zitije_sv_save_c.html |archive-date=19. srpnja 2016. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Nakon sabora oni koji nisu pristali da se odreknu svoje vjere i prijeđu na pravoslavlje, bijahu protjerani. Crkva je naročito ojačala i obogatila za vrijeme kralja Milutina, koji je puno izdvajao za podizanje novih crkvi i manastira, zbog čega je, usprkos nemoralnom životu, proglašen za sveca. Zajedno s velikim [[Feud|feudalnim posjedima]], kralj Milutin je crkvi poklanjao i ljude (zemljoradnike i robove), koji su postajali "crkveni ljudi".<ref>[http://www.rastko.rs/cms/files/books/528382f9cfa46 Andra Nikolić, Ekonomsko stanje Srbije u XV veku]</ref> === Pećka patrijarhija (1346. {{--}} 1463.) === [[Datoteka:Pećka patrijaršija, južni izgled.tif|thumb|220px|[[Manastir Pećka patrijarhija]] u [[Peć]]i]] Kada je kralj Dušan iskoristio nemire u Bizantu, osvojio neke teritorije i proglasio se za [[car]]a 1346. godine, [[arhiepiskopija]] je proglašena patrijarhijom, mimo volje [[Istanbul]]a. Dušan je svoga dvorjanina proglasio patrijarhom, da bi mu on stavio carsku krunu na glavu.<ref name="Rotković"/> Dušanovim ukazom njegov logotet Joanikije II. postaje prvi [[Pećka patrijaršija|pećki patrijarh]].<ref name="vesti">{{Citiranje časopisa |url=https://www.vesti-online.com/Stampano-izdanje/19-01-2010/Feljton/22317/Prvi-patrijarh- |title=Prvi patrijarh |access-date=5. prosinca 2019. |archive-date=8. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210308012258/https://www.vesti-online.com/ |url-status=dead}}</ref> Crkveni velikodostojnici srpske crkve su pružali podršku proglašenju Dušanovo carstva od Stefana Uroša IV. Dušana Nemanjića a jedan od razloga podrške je njihovo očekivanje da im pripadnu prihodi iz onih parohija koje su do tada bile podčinjene carigradskom patrijarhu.<ref name="McDaniel"> Proglašenje carstva na čelu s dinastijom Nemanjića naišlo je na podršku svih slojeva društva, među crkvenim velikodostojnicima - kojima bi pripali prihodi iz parohija ranije potčinjenih carigradskom patrijarhu.</ref> U sastav nove patrijaršije su ušle i mitropolije u osvojenim grčkim oblastima, kao i [[Sveta Gora|Sveta gora]], do tada pod nadležnošću carigradske patrijaršije. Tada carigradski patrijarh Kalist I. baca prokletstvo na Dušana, Joanikija i srpsko svećenstvo.<ref name="vesti"/> Glas o prokletstvu ostavio je u narodu i u nižem svećenstvu mučan i bolan utisak. Narod je ovo prokletstvo dovodio u vezu s onim nesrećama, koje poslije smrti patrijarhove (1354.) i Dušanove (1355.) počeše snalaziti srpski narod.<ref name="Rotković"/> Crkva je imala niz povlastica i kao vjerska institucija i kao najveći feudalac u Srbiji. Država je štitila crkvu u svakom pogledu, a crkva je svojim utjecajem na vjernike osiguravala poslušnost državnoj vlasti, kojoj je pripisivala božansko porijeklo.<ref name="Marković">{{Citiranje časopisa |url=http://guskova.ru/q?a=l&doc=%2F~mladich%2Fzakonik%2Fbm_odz |title=Biljana Marković, O Dušanovom Zakoniku |archive-url=https://web.archive.org/web/20140923112451/http://guskova.ru/q?a=l&doc=%2F~mladich%2Fzakonik%2Fbm_odz |archive-date=23. rujna 2014. |access-date=13. kolovoza 2021.}}</ref> Odnosi crkve i države u srednjovjekovnoj Srbiji su slijedili bizantski model podređenosti crkve državi, koji se u crkvenim krugovima naziva cezaropapizam.<ref>[http://www.republika.co.rs/310-311/11.html Mirko Đorđević, Muke sa simfonijom]</ref> Knez Lazar je 1370-ih okončao šizmu s Istanbulom (iz vremena cara Dušana) i stekao priznanje za srpsku crkvu od Bizanta.<ref>John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans'', (str. 389), 2009.[http://www.press.umich.edu/pdf/9780472082605-ch7.pdf]</ref> === Obnova Pećke patrijarhije (1557. {{--}} 1766.) === [[File:Arsenije IV Jovanović Šakabenta.jpg|thumb|220px|Partijarh Arsenije IV. Jovanović (1725. – 1737.)]] Godine 1577. godine [[veliki vezir]] [[Mehmed-paša Sokolović]] je ponovo ustanovio Pećku patrijarhiju na znatno proširenom području nadležnosti koje je obuhvaćalo oblasti današnjeg [[Kosovo|Kosova]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Srbija|Srbije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Mađarska|Mađarske]]. Na patrijarhijski prijestol je postavio svog brata [[Makarije Sokolović|Makarija Sokolovića]]. Poslije obnovljenja Pećke patrijarhije zaživjeli su mnogi stari već zapušteni manastiri. Osmanlije koji su htjeli održati [[mir]], dozvoljavali su pećkim patrijarsima da osobno sakupljaju materijalna sredstva za izmirenje obveza prema osmanskoj blagajni.<ref name="Tomanić">[http://www.bosnafolk.com/pdf/spc.pdf Milorad Tomanić, Srpska crkva u ratu i ratovi u njoj]</ref> Godine 1592. na patrijarhijski prijestol je došao Jovan Kantul koji napušta makarijevsku politiku i postaje sudionik u akciji zapadnih država za oslobođenje balkanskih naroda od Osmanlija. Po izbijanju Austro-turskog rata (1593. – 1606.) vršački episkop Teodor Nestorović predvodi Banatski ustanak protiv Osmanlija (1594.). Srpski ustanici su nosili zastave s likom [[Sveti Sava|Svetog Save]]. Poslije prvih uspjeha, osmanska vojska je savladala otpor Srba. Zbog ovog ustanka, Osmanlije oštro kažnjavaju Pećku patrijarhiju. Godine 1594. episkop Teodor je ubijen, a [[relikvija|mošti]] Svetog Save su prenijete iz Mileševa u [[Beograd]] i demonstrativno spaljene na Vračaru. Pećki patrijarh Jovan je 14. listopada [[1613.]] godine obješen u Istanbulu i sahranjen kod Jeni-kapije.<ref name="Tomanić"/> Poslije Jovana Kantula na čelo patrijarhije je došao Pajsije Janjevac od 1614. do 1647. godine. Za razliku od svog prethodnika, on se odrekao akcija protiv Osmanlija i vratio makarijevskom duhu. Tokom njegove dugogodišnje uprave učinjeno je mnogo na jačanju Crkve, obnavljanju onoga što je zanemareno i upropašteno tijekom patrijarha Jovana i na poboljšanju poremećenih odnosa s Osmanskim Carstvom. Njegova uprava Pećkom patrijarhijom bila je doba sređenih crkvenih prilika, usklađenih odnosa s osmanskom vlašću, dok je pozna srpska umjetnost u srednjovjekovnim tradicijama doživjela tada svoj drugi i posljednji procvat.<ref name="Tomanić"/> Pećki patrijarh [[Arsenije III. Crnojević]] (stolovao od 1674. – 1690.) je bio izuzetno angažiran u [[veliki turski rat|austro-turskom ratu]] na strani [[Austrijsko Carstvo|Austrije]]. Nije bio sklon [[Makarije Sokolović|makarijevskoj]] politici i suradnji s [[Istanbul]]om, čak je prijetio izopćenjem iz Crkve svima koji su u vezi s Osmanlijama.<ref>[http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/6_8_l.html Vladimir Ćorović, Istorija Srba, Velika seoba Srba u Austriju]</ref> Nakon poraza Austrije, plašeći se osvete Osmanlija, Crnojević predvodi [[Kosovo|kosovske]] Srbe u Veliku seobu ka Ugarskoj. Poslije velike seobe Srba, 1690. godine, kosovsko stanovništvo je vrlo razrijeđeno.<ref name="Cvijić">[http://www.promacedonia.org/serb/cvijc/cvijic_balkansko_poluostrvo_1.pdf Jovan Cvijić, Balkansko poluostrvo i Južnoslovenske zemlje (1. deo)]</ref> Par desetljeća kasnije, njegov nasljednik Arsenije IV. Jovanović (patrijarh od 1725. – 1737.) se povodi istom politikom pomaganja Austriji u borbi protiv Osmanskog Carstva. Godine 1737. izbija novi [[rusko-turski rat 1735.-1739.|austrijsko-turski rat]] (1737. – 1739.), tijekom kojeg se kosovski Srbi na poziv pećkog patrijarha ponovo dižu na ustanak, u želji da se priključe austrijskoj pokrajini Srbiji. Ali, kao i u slučaju njegovog prethodnika, Austrija ubrzo doživljava poraz te Arsenije IV. Jovanović predvodi drugu veliku seobu Srba na sjever, u [[Ugarska|Ugarsku]]. Zbog ovih migracija, srpsko stanovništvo na Kosovu krajem 18. stoljeća postaje manjinsko.<ref name="Bebler">[http://www.pescanik.info/content/view/2171/66/ Anton Bebler, Propuštena prilika]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Političko angažiranje Pećke patrijarhije u Austro-turskim ratovima je ubrzalo odluku [[Visoka Porta|Porte]] da ukine ovu crkveno-političku instituciju.<ref name="Bogdanović"/> Patrijarhija je ukinuta [[1766.]], a sljedeće godine je isto učinjeno s Ohridskom arhiepiskopijom [[1767.]] Eparhije i cjelokupnu imovinu ovih crkava preuzela je [[Carigradska patrijarhija]].<ref name="Bogdanović">[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/index.html Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu]</ref> Crkvu su od tada vodili episkopi Grci (fanarioti).<ref name="Mikić">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B0_5 Grigorije Mikić, Srpska Crkva u kraljevini Srbiji i Staroj Srbiji i Makedoniji]</ref> Usprkos teškom položaju, mnogi srpski manastiri sačuvali su i umnožili su svoja imanja pod osmanskom vlašću.<ref>Rajko L. Veselinović "Istorija srpske pravoslavne crkve sa narodnom istorijom". Udžbenik za V razred srpske pravoslavne bogoslovlje, knj. 2. Begrad 1966. str. 6.</ref> Mitropolija raško-prizrenska je za vrijeme osmanske vladavine ubirala obavezan porez od svih pripadnika srpskog naroda.<ref>Istorija srpskog naroda". Šesta knjiga, prvi tom. 1878-1918, Beograd. 1983., str. 280.</ref> Mitropoliti i vladike, kao i patrijarsi imali su pravo nošenja oružja i držanja oružane pratnje koja im pomaže pri ubiranju crkvenih prihoda.<ref>Vasa Čubilović. "Odabrani istorijski radovi". Beograd 1983. str. 91.</ref> == Vrijeme postojanja zasebnih pravoslavnih crkava == === Karlovačka mitropolija (1690. {{--}} 1848.) te patrijarhija (1848. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Patrijarsija sremski karlovci 1890.jpg|thumb|220px|Patrijarhijski dvor u Srijemskim Karlovcima]] Karlovačka mitropolija je bila pravoslavna crkvena organizacija Srba u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj monarhiji]]. Zahvaljujući carskim privilegijama sve do 19. stoljeća, karlovački mitropoliti bili su najznačajniji predstavnici srpskog naroda u Habsburškoj monarhiji. Srpske crkve građene su u stilu tadašnjeg [[barok]]a. Godine [[1848.]] na Svibanjskoj skupštini u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]], Srbi na prostoru Habsburške monarhije su proglasili stvaranje autonomne Srpske Vojvodine, mitropolit karlovački, [[Josif Rajačić]], proglašen je za patrijarha, a Karlovačka mitropolija je uzdignuta na rang patrijarhije. U sastavu Karlovačke patrijarhije je bilo sedam eparhija. Na prostoru [[Ugarska|Ugarske]] postojala su Vršačka, Temišvarska, Budimska i Bačka eparhija, a na prostoru [[Srijem]]a, [[Slavonija|Slavonije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] bile su Karlovačka, Pakračka i Plašćanska ili Gornjokarlovačka eparhija. Sjedište Karlovačke patrijarhije je bilo u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]]. Karlovačka patrijarhija je postojala sve do 1920. godine kada se ujedinila Beogradskom mitropolijom u jedinstvenu Srpsku pravoslavnu Crkvu. === Beogradska mitropolija (1831. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Patrijaršija Beograd (13808934713).jpg|220px|mini|desno|Na mjestu nekadašnje zgrade Beogradske mitropolije danas se nalazi zgrada patrijarhije u Beogradu]] Beogradska mitropolija je bila mjesna crkva autonomna (od 1831.) te autokefalna crkva (od 1879. do 1920. godine). Prije toga je bila [[eparhija]] Carigradske patrijarhije u Osmanskom Carstvu pod nadležnošću grčkih fanariota. Nakon što je 1830. godine [[sultan]] priznao Srbiji samostalnu unutrašnju upravu, carigradski patrijarh je pristao da mu knez predlaže episkope, a da ih on potvrđuje. Godine 1832. Srbija je sklopila s Carigradskom patrijarhijom sporazum o samoupravi srpske Crkve.<ref name="Mikić"/> Mitropolija je bila umiješana u međudinastičke borbe u Srbiji, pa je prvi mitropolit beogradski Petar Jovanović, kao protiv Obrenovićeva, nakon povratka kneza Miloša na vlast bio prinuđen da podnese ostavku 1859. godine, nakon čega je otišao u Mitropoliju karlovačku i postao je episkop gornjokarlovačke eparhije.<ref name="Mikić"/> Godine 1878. priznata je neovisnost Srbije, a godinu dana, 1879. godine je Beogradska mitropolija dobila autokefalnost. Početkom 20. stoljeća Beogradska mitropolija je imala nadležnost na čitavom području tadašnje [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]], s upravnom podjelom na sljedeće eparhije: Beogradska, Šabačka, Žička, Niška i Timočka. Beogradski episkop je bio arhiepiskop i mitropolit Srbije. Patrijarh srpski Dimitrije Pavlović je bio posljednji beogradski mitropolit (1905. – 1920.) i prvi patrijarh ujedinjene Srpske pravoslavne Crkve (1920. – 1930.). === Dabrobosanska mitropolija (1766. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Zgrada dabrobosanska.jpg|thumb|220px|Zgrada [[Mitropolija dabrobosanska|Dabrobosanske mitropolije]] u Sarajevu]] Nakon ukidanja Pećke patrijaršije, od kraja 1760-ih do 1880, [[Mitropolija dabrobosanska|Dabrobosanska mitropolija]] je bila pod izravnom nadležnošću Carigradske patrijarhije. Nju su vodili fanarioti, grčki svećenici iz Istanbula. Početkom [[Austro-Ugarska|austrougarskog]] perioda u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], 1880. godine, na osnovu sporazuma između austrougarske vlasti i Carigradske patrijarhije, Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini je postala autonomna mitropolija, pod nazivom Dabrobosanska mitropolija i pod vrhovnom duhovnom vlašću carigradskog patrijarha. U njen sastav ušle su eparhije: Dabrobosanska, Zvornička, Zahumsko-hercegovačka, a kasnije i Banjalučko-bihaćka. Dabrobosanska mitropolija dobila je i svoju nacionalnu jerarhiju (grčke mitropolite zamijenili su velikodostojnici Srbi). Prvi mitropolit bio je Sava Kosanović, od 1881. do 1885. godine. Stvaranjem [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srbija, Hrvata i Slovenaca]], Dabrobosanska mitropolija je [[1920.]] godine postala dio ujedinjene Srpske pravoslavne Crkve. === Cetinjska mitropolija (1766. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Cetinje monastery.jpg|thumb|220px|[[Cetinjski manastir]] na Cetinju, sjedište Cetinjske mitropolije]] S ukidanjem Pećke patrijarhije (1766.), osnovana je u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] samostalna Mitropolija cetinjska. Crnogorski crkveni poglavari ujedno su bili i političke vođe tadašnje crnogorske države iz dinastije Petrović-Njegoš. U Crnoj Gori je postojala neka vrsta pravoslavne [[teokracija|teokratske]] vladavine, s jakim osloncem na [[Rusija|Rusiju]]. Danilo I. (1851.—1860.) je odvojio crkvenu vlast od svjetovne. [[Valtazar Bogišić|Baltazar Bogišić]] je pisao da je "Crnogorska crkva posve avtokefalna i osobenu jerarhiju ima, a nema nikakvijeh zvaničnih odnošaja s drugijem avtokefalnim crkvama, nego mir i ljubav". U službenom katalogu pravoslavnijeh crkava, zvanom Sintagma, "Avtokefalna mitropolija crnogorska" je bila navedena pod rednijem brojem 9, a srpska (Beogradska mitropolija) pod 14.<ref>dr [[Nikodim Milaš]], Pravoslavno crkveno pravo, Zadar 1890, str. 132, 237</ref> Stvaranjem Kraljevine Srbija, Hrvata i Slovenaca, Cetinjska mitropolija je [[1920.]] godine postala dio ujedinjene Srpske pravoslavne Crkve. == Srpska pravoslavna Crkva (1920. {{--}} danas) == [[Datoteka:Димитрије (Павловић).jpg|thumb|220px| Patrijarh srpski Dimitrije Pavlović (1920. – 1930.)]] Ujedinjenje pravoslavnih crkava s područja novoformirane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) je dogovarano na četiri preliminarne konferencije, održane od 1918. do 1920. godine. Značajnu ulogu u ujedinjenju pravoslavnih crkava imao je regent [[Aleksandar I. Karađorđević]].<ref name="Ujedinjenje">{{Citiranje časopisa |url=http://pravoslavlje.spc.rs/broj/1051-1052/tekst/ujedinjenje-srpske-pravoslavne-crkve-1920-godine/print/lat |title=Ujedinjenje Srpske Pravoslavne Crkve 1920. godine |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120175952/http://pravoslavlje.spc.rs/broj/1051-1052/tekst/ujedinjenje-srpske-pravoslavne-crkve-1920-godine/print/lat |archive-date=20. siječnja 2012. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Prva konferencija pravoslavnih episkopa održana je 18. prosinca [[1918.]] godine u Srijemskim Karlovcima. Tom prilikom zaključeno je da postoji volja za ujedinjenjem i da se očekuje da će i Cetinjska mitropolija u Crnoj Gori pristati na ujedinjenje, koja nije bila zastupljena na ovom zboru episkopa. Druga konferencija održana je od 11. do 15. svibnja 1919. u Beogradu. Tada je proglašeno ''"duhovno, moralno i administrativno jedinstvo svih srpskih pravoslavnih crkvenih oblasti"'', koje će se definirati kada se cijeli Arhijerejski sabor ''"Ujedinjene Srpske Crkve"'' sastane pod predsjedništvom svoga patrijarha. Formiran je i privremeni odbor od pet članova. Na Trećoj konferenciji, održanoj od 20. studenoga do 2. prosinca u Srijemskim Karlovcima, usvojen je "Nacrt zakona o proglašenju i vaspostavljanju Srpske Patrijaršije". Pregovori s Carigradskom patrijarhijom trajali su više od šest mjeseci. Okončani su tek kada je plaćeno 1,5 milijuna franaka naknade. Nakon toga je Carigradska patrijarhija 19. ožujka 1920. priznala i blagoslovila ujedinjenje.<ref name="Ujedinjenje"/> Ujedinjenje pokrajinskih pravoslavnih crkava u jednu Srpsku crkvu proglasio je kralj Aleksandar I. Karađorđević svojim aktom od 17. lipnja 1920. Četvrta konferencija, održana 27. kolovoza 1920. godine, proglasila se Svetim arhijerejskim Saborom Srpske Pravoslavne Crkve.<ref name="Ujedinjenje"/> Za patrijarha izabran Dimitrije Pavlović, dotadašnji arhiepiskop Srbije i mitropolit beogradski.<ref name="Mikić6">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B0_6 Grigorije Mikić, Ujedinjenje Srpske Crkve i obnova Patrijaršije]</ref> Uspostavljanje Srpske patrijarhije izvršeno je 12. rujna 1920. u Sabornoj crkvi svetog Nikole u Srijemskim Karlovcima, na ceremonijalan način prepun [[kosovski mit|kosovske simbolike]]. Srpski patrijarh je svečano ustoličen u [[Peć (grad)|Peći]] 28. kolovoza 1924. godine.<ref name="Folić">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/kosovski_mit_u_projekcijama_srpske_pravoslavne_crkve.htm Mr Zvezdan Folić: Kosovski mit u projekcijama Srpske pravoslavne Crkve]</ref> === Kraljevina Jugoslavija === U razdoblju od [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] [[1918.]] do [[1935.]] Srpska pravoslavna Crkva je bila ''"državotvorna"'' vjerska organizacija, veličala je postojeći poredak, podržavala frankofilski državni smjer i integralno jugoslavenstvo kralja Aleksandra I., i ispoljavala "klerikalni legitimizam". Pravoslavni crkveni poglavari, pogotovo patrijarh Varnava, bili su na poziciji ideologije jugoslavenskog nacionalizma i Šestosiječanjske diktature, a Srpska pravoslavna Crkva je surađivala s jugoslavenskim nacionalnim organizacijama kao što su Jugoslavenska nacionalna stranka, Savez srpskih sokola, Skauti, [[Narodna odbrana]], [[Četnici]], itd.<ref name="Žutić">[http://govori.tripod.com/nikola_zutic.htm Nikola Žutić: Srpsko pravoslavlje i Anglikanska crkva]</ref> Na vjerskom planu, Srpska pravoslavna Crkva je blisko surađivala s [[Anglikanska zajednica|Anglikanskom crkvom]] i [[starokatolička crkva|starokatoličkim crkvama]], protiveći se [[Katolička crkva|Rimokatoličkoj crkvi]]. U namjesničkom razdoblju vladavine [[Pavle Karađorđević|kneza Pavla Karađorđevića]], po osnivanju vlade [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] u srpnju [[1935.]] godine, dolazi do razlaza državnog vrha i Srpske pravoslavne Crkve, prvenstveno zbog vanjskopolitičkog i unutarnjeg političkog zaokreta. Srpska pravoslavna Crkva je podržala vojni puč 27. ožujka 1941. godine. === Drugi svjetski rat === Srpska pravoslavna Crkva u Drugom svjetskom ratu se ponašala ovisno o mjestu i prilikama. U [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] se nalazila u veoma teškoj situaciji zbog masovnog progona srpskog stanovništva od [[ustaše|ustaša]], koji je naročito pogodio prvake Srpske pravoslavne Crkve. Mnogi svećenici SPC-a u NDH su ubijeni, među njima i nekoliko onih s najvišim naslovima (mitropolita, episkopa), a većina ih je zatvarana i odvođena u logore. Preostali su se većinom su se pridruživali [[četnici]]ma. Neki od njih postali su važni četnički zapovjednici, kao što je bio pop Momčilo Đujić u sjevernoj Dalmaciji, pop Savo Božić u sjevernoj Bosni ili pop Radojica Perišić u Hercegovini. U Crnoj Gori Srpska pravoslavna Crkva je bila lojalna talijanskom okupatoru, naročito sam mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije Lipovac, koji je do kraja ostao uz četnike, pa se s njima na kraju rata i povukao iz Crne Gore. U Srbiji je vrh Srpske pravoslavne Crkve uoči rata bio pro-engleski orijentiran, zbog čega su ih Nijemci tretirali kao podrivače. Crkva je nastojala da ostane "neutralna" ali je, s druge strane, pokazivala otvoreno neprijateljski stav prema [[Narodnooslobodilački pokret|Narodnooslobodilačkom pokretu Jugoslavije]].<ref name="leksikon"/> Općenito, stav Srpske pravoslavne Crkve je bio suradnja s [[četnici]]ma i neprijateljstvo prema [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanima]]. Postajali su i rijetki izuzetci, kao pop [[Vlado Zečević]], koji je postao vijećnik [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a i visoka politička osoba.<ref name="leksikon">[http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=2241 Uloga Crkve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070812133501/http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=2241 |date=12. kolovoza 2007. }} (leksikon-yu-mitologije)</ref> === SFR Jugoslavija === [[Datoteka:Patrijarh Srpski German by Stevan Kragujevic.JPG|thumb|220px|Patrijarh srpski [[German (patrijarh srpski)|German Đorić]] (1958. – 1990.)]] Srpska pravoslavna crkva je u periodu [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] je bila odvojena od države i predstavljala je isključivo vjersku organizaciju, bez političkog autoriteta.<ref name="Balkan bluz">{{Citiranje časopisa |url=http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html |title=Duhovni krov "Velike Srbije" |archive-url=https://web.archive.org/web/20171017150552/http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html |archive-date=17. listopada 2017. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Odnos crkve i države se u ovom razdoblju zasniva na [[sekularizacija|sekularizaciji]], [[ateizam|ateizaciji]] i izmještanju religije u sferu privatnog.<ref name="izvori">[http://www.scribd.com/doc/3492554/Filozofskoteoloki-izvori-antievropskog-i-antizapadnog-diskursa-u-SPC Filozofsko-teološki izvori antievropskog i antizapadnog diskursa u SPC]</ref> U ovom razdoblju Srpska pravoslavna Crkvu je najduže vodio patrijarh srpski [[German (patrijarh srpski)|German Đorić]] od [[1958.]] do [[1990.]] godine. Dana, 15. travnja 1967. godine počinje da izlazi ''"Pravoslavlje"'', novine Srpske patrijarhije, s blagoslovom patrijarha srpskog Germana. Iako u periodu SFR Jugoslavije Srpska pravoslavna Crkva nije javno politički djelovala, ona je služila kao nosilac i katalizator srpskog [[nacionalizam|nacionalizma]].<ref name="izvori"/> U godinama nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] skupina nacionalistički orijentiranih ''justinovaca'' i ''[[Nikolaj Velimirović|nikolajevaca]]'' je preuzela vodeće svećeničke funkcije u Srpskoj pravoslavnoj Crkvi.<ref name="izvori"/> Nakon toga, Srpska pravoslavna Crkva je pružila bitnu podršku [[Slobodan Milošević|Miloševićevom]] usponu na vlast i podržavala aktivnosti njegovog rukovodstva na [[Antibirokratska revolucija|ukidanju]] [[autonomija|autonomije]] [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Kosovo|Kosova]].<ref name="Balkan bluz"/> == Srpska pravoslavna crkva u ratu i miru == {{glavni|Uloga Srpske pravoslavne crkve tijekom velikosrpske agresije}} === Uloga Srpske pravoslavne crkve u pripremi rata protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine === Srpska pravoslavna crkva je uz većinu beogradskih medija bila nositeljica huškanja na rat protiv Hrvatske uvjeravajući srpski narod u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini da su Srbi u svojoj povijesti uvijek vodili "pravedne i opravdane ratove". Gotovo je svakodnevno slala poruke o "opravdanosti" rata protiv Hrvatske i njegovom "obrambenom" karakteru. U malu se skupinu srpskih crkvenih dostojanstvenika koji su nastojali smiriti pobuđene ratne strasti, prema poznatim podatcima mogu svrstati mitropolit zagrebačko-ljubljanski [[Jovan Pavlović|Jovan]] i vladika bački Irinej Bulović. Mitropolit Jovan bio je organizator susreta patrijarha SPC [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavla]] i kardinala [[Franjo Kuharić|Franje Kuharića]] (prvoga u proljeće 1991. u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]], a drugi kasnije u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]). Organizirao je i susret patrijarha Pavla s predsjednikom Republike Hrvatske dr. [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]]. Vladika bački Irinej Bulović isticao se kao protivnik sudjelovanja pravoslavnih svećenika u ratnim operacijama protiv Hrvatske. Godine 1991. izjavio je: "''Svešteno lice koje danas uzima mitraljez, po mom mišljenju, duboko greši''". S druge strane veća skupina crkvenih dostojanstvenika Srpske pravoslavne crkve je poticala na ratne strasti: Vladika dalmatinski Nikolaj Mrđa - svoje je crkveno sjedište imao Šibeniku. Njegovi su ga suvremenici nazivali "ideologom" balvan revolucije u Kninskoj krajini, a 1992. postaje prvi čovjek Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini. Vladika slavonski Lukijan - sa sjedištem u [[Pakrac]]u poznat je po tekstu objavljenom u novinama "Pravoslavlje" pod naslovom "Antisrpsko nastojanje ustaške države". Hrvatskoj je državi često dodavao pridjev "ustaška", a svoje je slušateljstvo uvjeravao da je u Slavoniji poslije 1918. živjelo pola milijuna Srba, od kojih su čak 250.000 završilo u velikom ustaškom logoru Jasenovac (što je u velikom nerazmjeru s obavljenim i 2006. objavljenim istraživanjima u Jasenovcu, zajedno s logorom [[Stara Gradiška]] stradalo prema pojedinačnom popisu oko 40.000 Srba. Potkraj srpnja 1991. godine episkop Lukijan javno zahtijeva da se "''oslobodi [[Vukovar]] što je brže moguće, jer nam je potreban da od njega načinimo svoje upravno, kulturno i duhovno središte''". Za episkopima i metropolitima u Hrvatskoj u promicanju velikosrpske agresije na Hrvatsku nisu nimalo zaostajali crkveni dostojanstvenici Srpske pravoslavne crkve u Srbiji i Crnoj Gori. Vladika Atanasije Jevtić govorio je "''neka košta koliko košta''", samo da se ostvare viši srpski ciljevi i da "''pokažemo da se ne plašimo''", pozivajući u Glini 1991. na rat protiv Hrvatske. Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović (izabran 1990.) bio je ushićen srpskim ratnim "''podvizima''" u Bosni i Hercegovini protiv Hrvata i [[Bošnjaci|Bošnjaka]] da je novostvorenu Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu (razorenih gradova, porušenih crkava i džamija, genocid u Srebrenici, s protjeranih gotovo milijun izbjeglica) slavljenički uzdizao do nebeskih visina. Bio je toliko opčinjen "''junaštvom''" svojih boraca da je od 1994. javno govorio da je Srpska Republika Bosna i Hercegovina "''najdivnija srpska zemlja''" i da je "''svjetionik i Pijemont cjelokupnog Srpstva''". Budući vladika mileševski Filaret u rujnu 1991. po [[Banovina|Banovini]] nastoji pokrenuti tamošnje Srbe. Na fotografiji koja je obišla svijet s mitraljezom u rukama pokazuje čime treba ići u "''sveti rat''" za Veliku Srbiju. Gornjokarlovački episkop Nikanor sa sjedištem u [[Karlovac|Karlovcu]] svojim se porukama pridružio Atanasiju Jevtiću. [[Datoteka:Kosovo-metohija-koreni-duse023.jpg|thumb|220px|Patrijarh srpski [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavle Stojčević]] (1990. – 2010.)]] Za stvaranje antihrvatskog ozračja i neskrivenog poziva na rat posebno mjesto pripada patrijarhu srpskom [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavlu Stojčeviću]]. Svojom uskrsnom poslanicom 1991. godine upućenom svim Srbima i čitanom u svim srpskim pravoslavnim crkvama na svečanoj uskrsnoj misi govorom neskrivene mržnje izmislio je stotine tisuća stradalih Srba postavlja retoričko pitanje: "''koliko je naša pogibija bila brojnija i strašnija za poslednjih pedeset godina''?" i dalje pruža sljedeći odgovor: "''samo u Jasenovcu za četiri godine umoreno je, ako ne više, sigurno ne manje od 700.000 ljudi. Ako pitamo na koji način jedan naš vrsni znalac i mislilac odgovara: Jasenovac je največe srpsko grozilište, ništavilište, istrebivilaše, gubilište, gdje su ljudi satirani krvožderjem, koje sigurno ni knez demona ne pamti. To je novo raspeće Hristovo. To je greh grehova. Nešto još gore je ovde, što se retko spominje. To je činjenica da je ovaj zločin do danas ostao neokajan i nepokajan što dokazuju događaji koji se danas dešavaju na istom mestu od istih počinilaca''." Srbi u Hrvatskoj zaključio je patrijarh Pavle "''danas se nalaze pred novim bogoubistvom i bratoubistvom''". Patrijarh srpski Pavle početkom listopada 1991. snažno podupire realizaciju velikosrpskog pokreta. U pismu poslanom engleskom lordu Peteru Carringtonu, predsjedniku Međunarodne mirovne konferencije o Jugoslaviji, iznosi razloge zašto međunarodna diplomacija "mora" podržati projekt ujedinjenja Srba iz Hrvatske s ostalim Srbima pod "''jednim krovom''", Srbi u Hrvatskoj tvrdio je patrijarh srpski, nemaju "''trećeg puta''". Njegovo je pismo koncipirano kao svojevrsni memorandum Srpske pravoslavne crkve Mirovnoj konferenciji, u kojem se u prvom dijelu predočava patnja srpskog naroda po uzoru na uskrsnu poslanicu s početka godine. Dalje prema riječima patrijarha srpskog Pavla srpski je narod po drugi puta u ovom stoljeću "''suočen sa genocidom i izgonom sa teritorija na kojima je vekovima živeo''". Zajedno sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]], svim koalicijskim argumentima i srpskim pobunjenicima u Hrvatskoj, patrijarh srpski je nudio samo jedno rješenje: amputaciju Hrvatske i priključenje tih dijelova (oko 1/3 teritorija) Velikoj Srbiji. S uspostavom hrvatske države za patrijarha srpskog i Srbe u Hrvatskoj počelo je "novo, a po mogućim posljedicama možda i pogubnije stradanje Srba u Hrvatskoj" (...) "''naši sunarodnici, iste vjere i krvi, suočeni su sa sledećim kobnim izborom: ili će se oružjem u ruci izboriti za opstanak u istoj državi s maticom srpskog naroda, ili će biti prisiljeni da se iz te nove Nezavisne Države Hrvatske pre ili posle isele. Trećega nema. Za to ih srpska država i srpski narod u Srbiji moraju zaštiti svim legitimnim sredstvima, uključujući i oružanu samoobranu srpskih života i svih srpskih krajina. Teritorije na kojima je srpski narod vekovima živeo'' (...) ''ne mogu ostati u sastavu bilo kakve nezavisne Hrvatske, već se moraju naći pod zajedničkim krovom s današnjom Srbijom i svim srpskim krajinama''." Od predsjednika se Međunarodne mirovne konferencije o Jugoslaviji očekivalo da shvati "''da žrtve genocida i njegovi negdašnji, a možda i budući vinovnici ne mogu više živjeti zajedno. Posle Drugog svetskog rata nitko nije prisiljavao Jevreje da žive zajedno s Nemcima u istoj državi. Srbi su, međutim, bili prisiljeni da žive zajedno s Hrvatima, doduše u okviru Jugoslavije, kao zajedničke države u kojoj je Hrvatska bila samo jedna od šest federalnih jedinica. Granice te Hrvatske nisu ni istorijske ni etničke, nego su određene voljom Josipa Broza - Tita, vođe komunističke revolucije u Jugoslaviji, a Hrvata po narodnosti. Onog trenutka kada su Hrvati proglasili nezavisnost takve Hrvatske, Srbi u Hrvatskoj su, koristeći to isto pravo naroda na samoopredeljenje do otcepljenja, odlučili da žive u krnjoj Jugoslaviji, odnosno u državi u kojoj će biti matica srpskog naroda. U protivnom, pre ili posle bili bi izloženi zatiranju svog nacionalnog identiteta, svoje vere i imovine, a možda i progonstvu i fizičkom istrebljenju. (...) Tu strašnu istinu treba da shvate i svi dosadašnji Jugoslaveni i civilizovana Evropa''." Patrijarh srpski Pavle pri tome skriva da je Hrvatski sabor, ali i savezna Vlada u Beogradu referendum Srba u Hrvatskoj o priključenju Srbiji i referendum o uspostavi SAO Krajine proglasila nevažećom, jer su pravo na referendum o odcjepljenju prema posljednjem [[Ustav druge Jugoslavije|Ustavu SFRJ]] iz 1974. to pravo imale samo državotvorne nacije u svojim republikama. [[Datoteka:Патриарх_Сербский_Ириней_2019.jpg|thumb|220px|[[Irinej (patrijarh srpski)|Irinej, patrijarh srpski]] (2010. – 2020.)]] Srpska pravoslavna crkva je tijekom cijelog rata (1991. – 1995.) bila najčvršća unutarnja poveznica koalicije za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]. Patnju srpskog naroda u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovcu]] patrijarh srpski zajedno sa svojim episkopima i mitropolitima, nazvao je "''grijehom svih grijehova''". Svojim su govorima mržnje uz izmišljene brojeve od 250.000 ubijenih Srba Slavonije u logoru Jasenovac ili čak 700.000 (čime se sugeriralo da je gotovo cijeli srpski narod Hrvatske istrijebljen u Jasenovcu) unosili zablude, nejasnoće i osvetničke mržnje među pobunjene Srbe u Hrvatskoj.<ref>Mirko Valentić, Rat protiv Hrvatske 1991.-1995. Velikosrpski projekt od ideje do realizacije, Zagreb, 2010. str. 161-167</ref> === Srpska pravoslavna crkva poslije ratova === Srpska pravoslavna crkva od početka raspada bivše Jugoslavije, pa do danas nije se uspjela osloboditi svoje osvajačke i agresivne politike falsificiranja povijesti. Poslije ratova u bivšoj Jugoslaviji nastavila je podržavati terorističko-paravojne formacije Ravnogorskog - četničkog pokreta, okupljanja i postrojavanja četnika, otvoreno je pružala podršku srpskim ratnim zločincima osuđenim za genocid i ratni zločin, te se zdušno zalagala i podržavala ideju [[Velika Srbija|Velike Srbije]]. == Patrijarsi srpski == Na čelu Srpske pravoslavne crkve je patrijarh srpski, koji još nosi i naslov mitropolit beogradsko-karlovački i [[arhiepiskop pećki]], a bira ga Sveti arhijerejski sabor, koji se sastoji od [[arhijerej]]a Srpske pravoslavne crkve. Patrijarh srpski je predsjednik Svetog arhijerejskog sabora, Svetog arhijerejskog sinoda i Patrijaršijskog upravnog odbora. Patrijarh ima sva prava i dužnosti eparhijskog arhijereja u svojoj [[Beogradsko-karlovačka arhiepiskopija|Beogradsko-karlovačkoj arhiepiskopiji]] i njom upravlja uz pomoć svojih vikarnih episkopa. Po takozvanoj horizontalnoj organizaciji Srpske pravoslavne crkve, patrijarh nije vrhovni starješina, već je jednak s episkopima, pa tako nije uobičajeno da dođe u posjet nekoj eparhiji, a da ga nadležni episkop ne pozove u goste. '''Patrijarsi srpski''' {|class="wikitable" |-bgcolor="#cccccc" ! !Godine !Patrijarh |- | 1. | 1338.—1354. | arhiepiskop, od 1346. patrijarh srpski Joakinije III. |- | 2. | 1354.—1375. | patrijarh srpski Sava IV. |- | 3. | 1375.—1379. | patrijarh srpski Jefrem |- | 4. | 1379.—1389. | patrijarh srpski Spiridon |- | - | 1389.—1390. | ''ponovo'' patrijarh srpski Jefrem |- | 5. | 1390.—1396. | patrijarh srpski Danilo III. |- | 6. | 1396.—1406. | patrijarh srpski Sava V. |- | 7. | 1406. – 1407. | patrijarh srpski Danilo IV. |- | 8. | 1407.—1419. | patrijarh srpski Kirilo I. |- | 9. | 1420.—1435. | patrijarh srpski Nikon |- | 10. | 1446. | patrijarh srpski Teofan |- | 11. | 1446.—1453. | patrijarh srpski Nikodim II. |- | 12. | 1453.—1463. | patrijarh srpski Arsenije II. |- | * | 1526.—1541. | patrijarh srpski Pavle I. (pokušaj obnove) |- | 13. | 1557.—1571. | patrijarh srpski Makarije |- | 14. | 1571.—1575. | patrijarh srpski Antonije |- | 15. | 1575.—1586. | patrijarh srpski Gerasim |- | 16. | 1587. | patrijarh srpski Savatije |- | 17. | nema podataka | patrijarh srpski Nikanor I. (iz pomenika) |- | 18. | 1589.—1591. | patrijarh srpski Jerotej |- | 19. | 1591.—1592. | patrijarh srpski Filip |- | 20. | 1592.—1614. | patrijarh srpski Jovan |- | 21. | 1614.—1647. | patrijarh srpski Pajsije I. |- | 22. | 1648.—1655. | patrijarh srpski Gavrilo I. |- | 23. | 1655.—1674. | patrijarh srpski Maksim I. |- | 24. | 1674.—1690. | patrijarh sprski Arsenije III: |- | 25. | 1691.—1710. | patrijarh srpski Kalinik I. |- | 26. | 1711.—1712. | patrijarh srpski Atanasije II. |- | 27. | 1712.—1725. | patrijarh srpski Mojsije II. |- | 28. | 1725.—1737. | patrijarh srpski Arsenije IV. |- | 29. | 1739.—1746. | patrijarsh srpski III. |- | 30. | 1747.—1752. | patrijarh srpski Atanasije II. |- | 31. | 1752. | patrijarh srpski Gavrilo II. |- | 32. | 1752. | patrijarh srpski Gavrilo III. |- | 33. | nema podataka | patrijarh srpski Vikentije I. |- | 34. | nema podataka | patrijarh srpski Pajsije II. |- | 35. | nema podataka | patrijarh srpski Gavrilo IV. |- | 36. | 1758.—1763. | patrijarh srpski Kirilo II. |- | 37. | 1763.—1765. | patrijarh srpski Vasilije I. |- | 38. | 1765.—1766. | patrijarh srpski Kalinik II. |- | 39. | 1920.—1930. | patrijarh srpski Dimitrije Pavlović |- | 40. | 1930.—1937. | patrijarh srpski Varnava Rosić |- | 41. | 1938.—1950. | patrijarh srpski Gavrilo Dožić |- | 42. | 1950.—1958. | patrijarh srpski [[Vikentije (patrijarh srpski)|Vikentije Prodanov]] |- | 43. | 1958.—1990. | patrijarh srpski [[German (patrijarh srpski)|German Đorić]] |- | 44. | 1990.—2009. | patrijarh srpski [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavle Stojčević]] |- | 45. | 2010.—2020. | patrijarh srpski [[Irinej (patrijarh srpski)|Irinej Gavrilović]] |- | 46. | 2021.— | patrijarh srpski [[Porfirije Perić]] |} [[Datoteka:Свјетлопис_патријарха_сербског_Порфирија_у_цр.Св.Луке_у_Биограду5.jpg|thumb|220px|[[Porfirije (patrijarh srpski)|Porfirije, patrijarh srpski]] (2021. –)]] == Eparhije== '''Eparhije''' {| border="1" class="wikitable" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 0 0 0; font-size:85%; text-align:center; border-collapse: collapse;" |- style="background-color: silver" | |'''Eparhija''' |'''Sjedište''' |'''Episkop''' |'''Vikarni episkop''' |- | 1 | [[Beogradsko-karlovačka arhiepiskopija|Arhiepiskopija beogradsko-karlovačka]] | [[Beograd]] | [[patrijarh]] <br /> [[Porfirije Perić]] | Antonije Pantelić <br />Stefan Šarić <br />Jerotej Petrović <br />Justin Jeremić <br />Sava Bundalo |- | 2 | [[Mitropolija dabrobosanska]] | [[Sarajevo]] | mitropolit <br /> Hrizostom Jević | |- | 3 | [[Mitropolija zagrebačko-ljubljanska]] | [[Zagreb]] | mitropolit <br /> [[Porfirije Perić]] (administrator) | |- | 4 | [[Mitropolija crnogorsko-primorska]] | [[Cetinje]] | mitropolit<br /> [[Joanikije Mićović]] | |- | 5 | Banatska eparhija | [[Vršac]] | Nikanor Bogunović | |- | 6 | [[Banjalučka eparhija|Eparhija banjalučka]] | [[Banja Luka]] | Jefrem Milutinović | |- | 7 | [[Bačka eparhija|Eparhija bačka]] | [[Novi Sad]] | Irinej Bulović | Damaskin Grabež |- | 8 | [[Bihaćko-petrovačka eparhija|Eparhija bihaćko-petrovačka]] | [[Bosanski Petrovac]] | Sergije Karanović | |- | 9 | Eparhija braničevska | [[Požarevac]] | Ignatije Midić | |- | 10 | Eparhija budimljansko-nikšićka | [[Berane]] | Metodije Ostojić | |- | 11 | Eparhija valjevska | [[Valjevo]] | Isihije Rogić | |- | 12 | Eparhija vranjska | [[Vranje]] | Pahomije Gačić | |- | 13 | [[Gornjokarlovačka eparhija|Eparhija gornjokarlovačka]] | [[Karlovac]] | Gerasim Popović | |- | 14 | Eparhija dalmatinska | [[Šibenik]] | Nikodim Kosović | |- | 15 | [[Žička eparhija]] | [[Kraljevo]] | Justin Stefanović | |- | 16 | [[Zahumsko-hercegovačka i primorska eparhija|Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska]] | [[Mostar]] | Dimitrije Rađenović | |- | 17 | [[Zvorničko-tuzlanska eparhija|Eparhija zvorničko-tuzlanska]] | [[Tuzla]] | Fotije Sladojević | |- | 18 | Eparhija kruševačka | [[Kruševac]] | David Perović | |- | 19 | Eparhija mileševska | [[Prijepolje]] | Atanasije Rakita | |- | 20 | Eparhija niška | [[Niš]] | Arsenije Glavčić | |- | 21 | [[Osječkopoljska i baranjska eparhija|Eparhija osječkopoljska i baranjska]] | [[Dalj]] | Heruvim Đermanović | |- | 22 | [[Slavonska eparhija|Eparhija slavonska]] | [[Pakrac]] | Jovan Ćulibrk | |- | 23 | Eparhija raško-prizrenska | [[Prizren]] <br /> [[Novi Pazar]] | Teodosije Šibalić | |- | 24 | [[Srijemska eparhija|Eparhija srijemska]] | [[Srijemski Karlovci]] | Vasilije Vadić | |- | 25 | Eparhija timočka | [[Zaječar]] | Ilarion Golubović | |- | 26 | Eparhija Šabačka | [[Šabac]] | Lavrentije Trifunović | |- | 27 | Eparhija šumadijska | [[Kragujevac]] | Jovan Mladenović | |- |} [[Datoteka:Eparchies_of_the_Serbian_Orthodox_Church_in_Serbia_(as_of_2006).png|thumb|220px| Eparhije Srpske pravoslavne Crkve u Republici Srbiji i u Republici Kosovo]] [[Datoteka:Map of Eparchies of Serbian Orthodox Church-sr.svg|thumb|220px| Eparhije Srpske pravoslavne Crkve na Jugoistoku Europe]] Srpska pravoslavna crkva podijeljena je na [[eparhija|eparhije]]. Svaka od njih ima svog arhijereja ([[episkop]]a - [[vladika|vladiku]]), koji je njen neposredni poglavar. '''Eparhije u dijaspori''' {| border="1" class="wikitable" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 0 0 0; font-size:85%; text-align:center; border-collapse: collapse;" |- style="background-color: silver" | |'''Eparhija''' |'''Sjedište''' |'''Episkop''' |'''Vikarni episkop''' |- | 1 | Mitropolija australijsko-novozelandska | [[Sydney]] | mitropolit <br /> Siluan Mrakić | |- | 2 | Eparhija novogračaničko-srednjoamerička | [[Chicago]] | Longin Krčo | |- | 3 | Eparhija austrijsko-švicarska | [[Beč]] | Andrej Ćilerdžić | |- | 4 | Eparhija britansko-skandinavska | [[Stockholm]] | Dositej Motika | |- | 5 | Eparhija budimska | [[Senandrija]] | Lukijam Pantelić | |- | 6 | Eparhija buenosajreska | [[Buenos Aires]] | Kirilo Bojović | |- | 7 | Eparhija dizeldorska i njemačka | [[Düsseldorf]] | Grigorije Durić | Jovan Stanojević |- | 8 | Eparhija zapadnoamerička | [[San Diego]] | Maksim Vasiljević | |- | 9 | Eparhija zapadnoeuropska | [[Pariz]] | Luka Kovačević | |- | 10 | Eparhija istočnoamerička | [[New York City]] <br /> [[Washington]] | Irinej Dobrijević | |- | 11 | Eparhija kanadska | Milton | Dr. Mitrofan Kodić | |- | 12 | Eparhija temišvarska | [[Temišvar]] | administrator <br /> Lukijan Pantelić | |- |} '''Eparhije [[Pravoslavna ohridska arhiepiskopija|Pravoslavne orhidske arhiepiskopije]]''' {| border="1" class="wikitable" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 0 0 0; font-size:85%; text-align:center; border-collapse: collapse;" |- style="background-color: silver" | |'''Naziv''' |'''Sjedište''' |'''Episkop''' |'''Vikarni episkop''' |- | 1 | Mitropolija skopska | [[Skoplje]] | arhiepiskop <br /> Jovan Vraniškovski | David Ninov |- | 2 | Eparhija bregalnička | [[Štip]] | Marko Kimev | |- | 3 | Eparhija veleško-povardarska | [[Veles]] | administrator <br /> Jovan Vraniškovski | |- | 4 | Eparhija debarsko-kičevska | [[Ohrid]] | administator <br /> Joakim Jovčevski | |- | 5 | Eparhija pološko-kumanovska | [[Kumanovo]] | Joakim Jovčevski | |- | 6 | Eparhija prespansko-pelagijska | [[Bitolj]] | administrator <br /> Marko Kimev | |- | 7 | Eparhija strumička | [[Strumica]] | administator <br /> David Ninov | |- |} Eparhije su podijeljene na arhijerejska namjesništva, od kojih se svako sastoji od nekoliko crkvenih općina i parohija. Crkvenu općinu sačinjava jedna ili više parohija. Ako u nekom mjestu ima više parohija, one sačinjavaju jednu crkvenu općinu. Parohija je najmanja crkvena jedinica - zajednica pravoslavnih vjernika koji se okupljaju na bogoslužjima i koji su pod duhovnim vodstvom parohijskog [[svećenik]]a. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.portalanalitika.me/dijalog/komentari/31328-super-la-o-spc-kao-kanonskoj-crkvi-u-crnoj-gori.html Činjenice govore da je srpska crkva nekanonska u Crnoj Gori] {{Pravoslavlje}} [[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva| ]] [[Kategorija:Autokefalne Crkve]] ple8vlgt056quzf1y2m90wd60tls3wy 6447134 6447132 2022-08-20T20:52:42Z John Pontifex 269494 /* Srpska pravoslavna crkva u ratu i miru */ wikitext text/x-wiki {{Bolji naslov|Srpska pravoslavna Crkva}} {| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;" <tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Srpska pravoslavna crkva <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:Flag of the Serbian Orthodox Church.svg|250px|Zastava SPC-a]]</td></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">''Zastava Srpske pravoslavne crkve''<hr /></td></tr> <tr><th>[[Patrijarh (kršćanstvo)|Patrijarh]]</th><td> [[Porfirije Perić]]<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/regija/novi-patrijarh-srpske-pravoslavne-crkve-je-dosadasnji-zagrebacki-mitropolit-porfirije/210218117 |title=Novi patrijarh Srpske pravoslavne crkve je dosadašnji zagrebački mitropolit Porfirije |publisher=klix.ba |date=5. kolovoza 2017. |accessdate=2016-05-07}}</ref></td></tr> </td></tr> <tr><th>Naslov partijarha</th><td>''Arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpski''</td></tr> |- ! !<tr><th>Osnovana</th><td>[[1219.]]<ref name="LZMK">{{cite web |url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57648 |title=Srpska pravoslavna crkva |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=4. siječnja 2019.}}</ref> (Raška autonomska crkva)<br>[[Kršćanstvo u 1346.|1346.]]<ref name="LZMK"/> (priznata autokefalnost Pećke patrijaršije){{--}}[[Kršćanstvo u 1459.|1459.]] (ukinuta)<br/>[[Kršćanstvo u 1557.|1557.]]<ref name="LZMK"/>{{--}}[[Kršćanstvo u 1766.|1766.]]</td></tr> !<tr><th>Obnova</th><td> [[Kršćanstvo u 1879.|1879.]]<ref name="LZMK"/><ref name="IKA">{{cite web |url=https://ika.hkm.hr/novosti/crkve-krcsanskoga-istoka/ |title=Crkve kršćanskoga istoka |publisher=Informativna katolička agencija |work=ika.khm.hr |pristupljeno=4. siječnja 2019.}}</ref> (Autokefalna beogradska mitropolija)<br/>[[Kršćanstvo u 1920.|1920.]]<ref name="LZMK"/> (Beogradska mitropolija bila je uzdignuta na čast patrijaršije)</td></tr> <tr><th>Sjedište</th><td>[[Beograd]]<br/>[[Peć (grad)|Peć]] </td></tr> <tr><th>Jurisdikcija</th><td>[[Bosna i Hercegovina]] <br/>[[Hrvatska]]<br/>[[Crna Gora]]<br/>[[Sjeverna Makedonija]]<br/>[[Srbija]]<br/> [[Kosovo]]<br/>[[Slovenija]] <tr><th>Dijaspora</th><td>[[Europa]]<br/>[[Australija]]<br/>[[Amerika]]</td></tr> <tr><th>Autonomna crkva</th><td> [[Pravoslavna ohridska arhiepiskopija]] </td></tr> <tr><th>Glasilo</th><td>''Pravoslavlje - novine Srpske patrijarhije''</td></tr> <tr><th>Televizija</th><td>''TV Hram - televizija Srpske pravoslavne crkve''</td></tr> <tr><th>Broj vjernika</th><td>oko 12 milijuna</td></tr> <td colspan="2" height="30" style="padding-left:15px;border-top: 1px solid #B8B8B8;">Službena stranica: &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;[http://www.spc.rs/ www.spc.rs]</td> |} '''Srpska pravoslavna crkva''' ([[Srpski jezik|srp.]]: ''Српска православна црква / Srpska pravoslavna crkva'') (SPC), jedna od upravno [[autokefalnost|autokefalnih]] (samostalnih) [[pravoslavlje|pravoslavnih]] crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu [[Pravoslavna crkva|Istočnu kršćansku crkvu]]. Duhovno vodstvo vjernika Srpske pravoslavne crkve zove se ''Sveti arhijerejski sinod'', a poglavar SPC-a patrijarh srpski. Administrativno sjedište Srpske pravoslavne crkve je u [[Beograd]]u, a povijesno u [[Peć (grad)|Peći]]. == Povijest == === Pokrštavanje Slavena === [[Datoteka:Hram Beograd.JPG|thumb|220px|[[Hram svetog Save|Katedralni hram svetog Save]] u Beogradu]] [[Srbi]] su izvorno, kao i svi [[Slaveni]], bili sljedbenici stare slavenske vjere. Dolaskom na Balkanski poluotok u 5. stoljeću, Srbi su, kao i ostali [[Južni Slaveni]], zatekli razvijene crkvene organizacije.<ref name="Istorijat">{{Citiranje časopisa |url=http://www.inecco.net/spc-bl/Istorijat.htm |title=Istorijat SPC |archive-url=https://web.archive.org/web/20100612213057/http://www.inecco.net/spc-bl/Istorijat.htm |archive-date=12. lipnja 2010. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> U početku je prihvaćanje kršćanstva teklo spontano, i Slaveni prvo prihvaćaju kršćanstvo na mjestima starih crkvenih zajednica u Sjevernoj Makedoniji, Dalmaciji i Bosni.<ref>[http://www.serbianna.com/features/entry_of_slavs/entry_of_slavs_into_christendom.pdf Entry of Slavs Into Christendom]</ref> Prvo masovno pokrštavanje Srba zbilo se u 7. stoljeću, u vrijeme cara [[Heraklije|Heraklija]].<ref name="Istorijat"/> Sredinom 9. stoljeća je uslijedio period snažne misionarske djelatnosti [[Istanbul]]a. Oko 840. knez Vlastimir je u oblastima oko Tare, Lima i Drine, u vrijeme kada je još uvijek bila živa stara slavenska vjera, digao ustanak i protjerao Bizantince i propovjednike kršćanstva iz tih oblasti. No, već za njegovog nasljednika, kneza [[Mutimir]]a, u Srbiji niču prve [[eparhija|eparhije]].<ref name="Istorijat"/> U to vrijeme djeluju i bizantski misionari [[Ćiril i Metod]], koji prevode [[Sveto pismo]] na [[Staroslavenski jezik|slavenski jezik]]. Krajem 9. stoljeća, bizantijski car Vasilije I. je osvojio Neretvansku kneževinu [[Paganija|Paganiju]], koja se posljednja opirala pokrštavanju, i time uništio staroslavenska svetišta. [[Srbi]], vidjevši šta se zbiva u Dalmaciji, šalju izaslanstvo Vasiliju I. i podvrgavaju se [[bizant]]skoj vlasti.<ref>John Skylitzes: A Synopsis of Byzantine History, 811-1057: Translation and Notes, p. 143</ref> Od 10. stoljeću u Raškoj (prethodnica Srbiji) se razvija poseban oblik kršćanstva, [[bogumilstvo]], koje karakterizira protivljenje rimskoj i bizantskoj vlasti, a u bogosluženju se koriste slavenskim jezikom.<ref>[http://www.kroraina.com/varia/kaluzh/cdhfins.pdf Christian Dualist Heresies in the Byzantine World C.650-C.1450]</ref> Moguće je da su niži slojevi prvo dolazili u dodir s bogumilima nego s rimskom i bizantskom crkvom, koje su prvo prihvaćali viši slojevi.<ref>[http://www.serbianna.com/features/entry_of_slavs/bosnia.shtml The Balkan Slavs: Bosnia & the Bogomil Heresy]</ref> Krajem 12. stoljeća, veliki župan [[Stefan Nemanja]] uvodi kršćansku [[ortodoksija|ortodoksiju]] u Raškoj državi. Iako je Kršćanska crkva već podijeljena na istočnu i zapadnu, podjele još nisu toliko izražene, pa on balansira između istočnog i zapadnog kršćanstva, surađujući, po potrebi, s [[rim]]skim [[papa|Papom]] i s Bizantom. Oko 1170. godine u Starom Rasu (danas [[Novi Pazar]]) Stefan Nemanja saziva crkveno-državni sabor, kojim započinju surovi vjerski progoni bogumila, koji su uključivali tjelesne kazne, spaljivanja na lomači, žigosanja po licu, progone iz zemlje, oduzimanje imanja i druge drakonske mjere.<ref name="Žitije Svetog Simeona">{{Citiranje časopisa |url=http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/stefan-sabrana/stefan-sabrana_03_c.html |title=Stefan Prvovenčani, Žitije Svetog Simeona |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100019/http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/stefan-sabrana/stefan-sabrana_03_c.html |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Tada je u Rasu stolovao grčki [[episkop]], suradnik Stefana Nemanje u progonjenju bogumila.<ref name="Rotković">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/nemanjici/zeta_u_drzavi_nemanjica.htm Dr Radoslav Rotković: Zeta u državi Nemanjića (1186 -1356)]</ref> U to vrijeme bogumili imaju uporište ne samo među običnim pukom, već i među samim velmožama. Nemanjina vojna akcija se pretvorila u pravi građanski rat koji je bjesnio jedno vrijeme po Raškoj. Nakon što je vojska Stefana Nemanje u Raškoj istrijebila bogumile, među Srbima je učvršćena bizantijska [[ortodoksija]], vremenom odomaćena kao [[pravoslavlje]]. === Žičko-pećka arhiepiskopija (1219. {{--}} 1337.) === [[File:Sveti Sava Kraljeva Crkva.jpg|thumb|220px|Arhiepiskop [[Sveti Sava]] (1219. – 1233.)]] U vrijeme [[Sveti Sava|Save Nemanjića]], raška crkva je bila podređena [[ohridska arhiepiskopija|Ohridskoj arhiepiskopiji]], i imala je samo tri eparhije (Ras, [[Lipljan]] i [[Prizren]]) u kojima su vladike bili [[Grci]]. Nakon što mu je brat Stefan Nemanjić 1217. od [[papa|pape]] dobio kraljevsku krunu, Sava Nemanjić odlazi u maloazijski grad Nikeju, gdje se nalazila prijestolnica bizantskog cara i carigradskoga patrijarha u egzilu (od kad su Latini osvojili Istanbul), te od njih dobiva mogućnost da raška crkva postane [[arhiepiskopija]] 1219. godine. Sjedište [[Žičko-pećka arhiepiskopija|nove arhiepiskopije]] je smješteno u novoizgrađeni Manastir Žiča. Po povratku u Rašku, Sava Nemanjić 1221. saziva državno-crkveni sabor u manastiru Žiči na kojem okruni svog brata za kralja, i organizira nove progone bogumila iz Raške. Tom prilikom, Sabor proklinje ne samo bogumile, već i poglavare [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]], koja je pružala utočište prognanim kršćanima.<ref name="Žitije Svetog Save">{{Citiranje časopisa |url=http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/teodosije-zitije_sv_save_c.html |title=Teodosije, Žitije Svetog Save |archive-url=https://web.archive.org/web/20160719093612/http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/teodosije-zitije_sv_save_c.html |archive-date=19. srpnja 2016. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Nakon sabora oni koji nisu pristali da se odreknu svoje vjere i prijeđu na pravoslavlje, bijahu protjerani. Crkva je naročito ojačala i obogatila za vrijeme kralja Milutina, koji je puno izdvajao za podizanje novih crkvi i manastira, zbog čega je, usprkos nemoralnom životu, proglašen za sveca. Zajedno s velikim [[Feud|feudalnim posjedima]], kralj Milutin je crkvi poklanjao i ljude (zemljoradnike i robove), koji su postajali "crkveni ljudi".<ref>[http://www.rastko.rs/cms/files/books/528382f9cfa46 Andra Nikolić, Ekonomsko stanje Srbije u XV veku]</ref> === Pećka patrijarhija (1346. {{--}} 1463.) === [[Datoteka:Pećka patrijaršija, južni izgled.tif|thumb|220px|[[Manastir Pećka patrijarhija]] u [[Peć]]i]] Kada je kralj Dušan iskoristio nemire u Bizantu, osvojio neke teritorije i proglasio se za [[car]]a 1346. godine, [[arhiepiskopija]] je proglašena patrijarhijom, mimo volje [[Istanbul]]a. Dušan je svoga dvorjanina proglasio patrijarhom, da bi mu on stavio carsku krunu na glavu.<ref name="Rotković"/> Dušanovim ukazom njegov logotet Joanikije II. postaje prvi [[Pećka patrijaršija|pećki patrijarh]].<ref name="vesti">{{Citiranje časopisa |url=https://www.vesti-online.com/Stampano-izdanje/19-01-2010/Feljton/22317/Prvi-patrijarh- |title=Prvi patrijarh |access-date=5. prosinca 2019. |archive-date=8. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210308012258/https://www.vesti-online.com/ |url-status=dead}}</ref> Crkveni velikodostojnici srpske crkve su pružali podršku proglašenju Dušanovo carstva od Stefana Uroša IV. Dušana Nemanjića a jedan od razloga podrške je njihovo očekivanje da im pripadnu prihodi iz onih parohija koje su do tada bile podčinjene carigradskom patrijarhu.<ref name="McDaniel"> Proglašenje carstva na čelu s dinastijom Nemanjića naišlo je na podršku svih slojeva društva, među crkvenim velikodostojnicima - kojima bi pripali prihodi iz parohija ranije potčinjenih carigradskom patrijarhu.</ref> U sastav nove patrijaršije su ušle i mitropolije u osvojenim grčkim oblastima, kao i [[Sveta Gora|Sveta gora]], do tada pod nadležnošću carigradske patrijaršije. Tada carigradski patrijarh Kalist I. baca prokletstvo na Dušana, Joanikija i srpsko svećenstvo.<ref name="vesti"/> Glas o prokletstvu ostavio je u narodu i u nižem svećenstvu mučan i bolan utisak. Narod je ovo prokletstvo dovodio u vezu s onim nesrećama, koje poslije smrti patrijarhove (1354.) i Dušanove (1355.) počeše snalaziti srpski narod.<ref name="Rotković"/> Crkva je imala niz povlastica i kao vjerska institucija i kao najveći feudalac u Srbiji. Država je štitila crkvu u svakom pogledu, a crkva je svojim utjecajem na vjernike osiguravala poslušnost državnoj vlasti, kojoj je pripisivala božansko porijeklo.<ref name="Marković">{{Citiranje časopisa |url=http://guskova.ru/q?a=l&doc=%2F~mladich%2Fzakonik%2Fbm_odz |title=Biljana Marković, O Dušanovom Zakoniku |archive-url=https://web.archive.org/web/20140923112451/http://guskova.ru/q?a=l&doc=%2F~mladich%2Fzakonik%2Fbm_odz |archive-date=23. rujna 2014. |access-date=13. kolovoza 2021.}}</ref> Odnosi crkve i države u srednjovjekovnoj Srbiji su slijedili bizantski model podređenosti crkve državi, koji se u crkvenim krugovima naziva cezaropapizam.<ref>[http://www.republika.co.rs/310-311/11.html Mirko Đorđević, Muke sa simfonijom]</ref> Knez Lazar je 1370-ih okončao šizmu s Istanbulom (iz vremena cara Dušana) i stekao priznanje za srpsku crkvu od Bizanta.<ref>John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans'', (str. 389), 2009.[http://www.press.umich.edu/pdf/9780472082605-ch7.pdf]</ref> === Obnova Pećke patrijarhije (1557. {{--}} 1766.) === [[File:Arsenije IV Jovanović Šakabenta.jpg|thumb|220px|Partijarh Arsenije IV. Jovanović (1725. – 1737.)]] Godine 1577. godine [[veliki vezir]] [[Mehmed-paša Sokolović]] je ponovo ustanovio Pećku patrijarhiju na znatno proširenom području nadležnosti koje je obuhvaćalo oblasti današnjeg [[Kosovo|Kosova]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Srbija|Srbije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Mađarska|Mađarske]]. Na patrijarhijski prijestol je postavio svog brata [[Makarije Sokolović|Makarija Sokolovića]]. Poslije obnovljenja Pećke patrijarhije zaživjeli su mnogi stari već zapušteni manastiri. Osmanlije koji su htjeli održati [[mir]], dozvoljavali su pećkim patrijarsima da osobno sakupljaju materijalna sredstva za izmirenje obveza prema osmanskoj blagajni.<ref name="Tomanić">[http://www.bosnafolk.com/pdf/spc.pdf Milorad Tomanić, Srpska crkva u ratu i ratovi u njoj]</ref> Godine 1592. na patrijarhijski prijestol je došao Jovan Kantul koji napušta makarijevsku politiku i postaje sudionik u akciji zapadnih država za oslobođenje balkanskih naroda od Osmanlija. Po izbijanju Austro-turskog rata (1593. – 1606.) vršački episkop Teodor Nestorović predvodi Banatski ustanak protiv Osmanlija (1594.). Srpski ustanici su nosili zastave s likom [[Sveti Sava|Svetog Save]]. Poslije prvih uspjeha, osmanska vojska je savladala otpor Srba. Zbog ovog ustanka, Osmanlije oštro kažnjavaju Pećku patrijarhiju. Godine 1594. episkop Teodor je ubijen, a [[relikvija|mošti]] Svetog Save su prenijete iz Mileševa u [[Beograd]] i demonstrativno spaljene na Vračaru. Pećki patrijarh Jovan je 14. listopada [[1613.]] godine obješen u Istanbulu i sahranjen kod Jeni-kapije.<ref name="Tomanić"/> Poslije Jovana Kantula na čelo patrijarhije je došao Pajsije Janjevac od 1614. do 1647. godine. Za razliku od svog prethodnika, on se odrekao akcija protiv Osmanlija i vratio makarijevskom duhu. Tokom njegove dugogodišnje uprave učinjeno je mnogo na jačanju Crkve, obnavljanju onoga što je zanemareno i upropašteno tijekom patrijarha Jovana i na poboljšanju poremećenih odnosa s Osmanskim Carstvom. Njegova uprava Pećkom patrijarhijom bila je doba sređenih crkvenih prilika, usklađenih odnosa s osmanskom vlašću, dok je pozna srpska umjetnost u srednjovjekovnim tradicijama doživjela tada svoj drugi i posljednji procvat.<ref name="Tomanić"/> Pećki patrijarh [[Arsenije III. Crnojević]] (stolovao od 1674. – 1690.) je bio izuzetno angažiran u [[veliki turski rat|austro-turskom ratu]] na strani [[Austrijsko Carstvo|Austrije]]. Nije bio sklon [[Makarije Sokolović|makarijevskoj]] politici i suradnji s [[Istanbul]]om, čak je prijetio izopćenjem iz Crkve svima koji su u vezi s Osmanlijama.<ref>[http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/6_8_l.html Vladimir Ćorović, Istorija Srba, Velika seoba Srba u Austriju]</ref> Nakon poraza Austrije, plašeći se osvete Osmanlija, Crnojević predvodi [[Kosovo|kosovske]] Srbe u Veliku seobu ka Ugarskoj. Poslije velike seobe Srba, 1690. godine, kosovsko stanovništvo je vrlo razrijeđeno.<ref name="Cvijić">[http://www.promacedonia.org/serb/cvijc/cvijic_balkansko_poluostrvo_1.pdf Jovan Cvijić, Balkansko poluostrvo i Južnoslovenske zemlje (1. deo)]</ref> Par desetljeća kasnije, njegov nasljednik Arsenije IV. Jovanović (patrijarh od 1725. – 1737.) se povodi istom politikom pomaganja Austriji u borbi protiv Osmanskog Carstva. Godine 1737. izbija novi [[rusko-turski rat 1735.-1739.|austrijsko-turski rat]] (1737. – 1739.), tijekom kojeg se kosovski Srbi na poziv pećkog patrijarha ponovo dižu na ustanak, u želji da se priključe austrijskoj pokrajini Srbiji. Ali, kao i u slučaju njegovog prethodnika, Austrija ubrzo doživljava poraz te Arsenije IV. Jovanović predvodi drugu veliku seobu Srba na sjever, u [[Ugarska|Ugarsku]]. Zbog ovih migracija, srpsko stanovništvo na Kosovu krajem 18. stoljeća postaje manjinsko.<ref name="Bebler">[http://www.pescanik.info/content/view/2171/66/ Anton Bebler, Propuštena prilika]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Političko angažiranje Pećke patrijarhije u Austro-turskim ratovima je ubrzalo odluku [[Visoka Porta|Porte]] da ukine ovu crkveno-političku instituciju.<ref name="Bogdanović"/> Patrijarhija je ukinuta [[1766.]], a sljedeće godine je isto učinjeno s Ohridskom arhiepiskopijom [[1767.]] Eparhije i cjelokupnu imovinu ovih crkava preuzela je [[Carigradska patrijarhija]].<ref name="Bogdanović">[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/index.html Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu]</ref> Crkvu su od tada vodili episkopi Grci (fanarioti).<ref name="Mikić">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B0_5 Grigorije Mikić, Srpska Crkva u kraljevini Srbiji i Staroj Srbiji i Makedoniji]</ref> Usprkos teškom položaju, mnogi srpski manastiri sačuvali su i umnožili su svoja imanja pod osmanskom vlašću.<ref>Rajko L. Veselinović "Istorija srpske pravoslavne crkve sa narodnom istorijom". Udžbenik za V razred srpske pravoslavne bogoslovlje, knj. 2. Begrad 1966. str. 6.</ref> Mitropolija raško-prizrenska je za vrijeme osmanske vladavine ubirala obavezan porez od svih pripadnika srpskog naroda.<ref>Istorija srpskog naroda". Šesta knjiga, prvi tom. 1878-1918, Beograd. 1983., str. 280.</ref> Mitropoliti i vladike, kao i patrijarsi imali su pravo nošenja oružja i držanja oružane pratnje koja im pomaže pri ubiranju crkvenih prihoda.<ref>Vasa Čubilović. "Odabrani istorijski radovi". Beograd 1983. str. 91.</ref> == Vrijeme postojanja zasebnih pravoslavnih crkava == === Karlovačka mitropolija (1690. {{--}} 1848.) te patrijarhija (1848. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Patrijarsija sremski karlovci 1890.jpg|thumb|220px|Patrijarhijski dvor u Srijemskim Karlovcima]] Karlovačka mitropolija je bila pravoslavna crkvena organizacija Srba u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj monarhiji]]. Zahvaljujući carskim privilegijama sve do 19. stoljeća, karlovački mitropoliti bili su najznačajniji predstavnici srpskog naroda u Habsburškoj monarhiji. Srpske crkve građene su u stilu tadašnjeg [[barok]]a. Godine [[1848.]] na Svibanjskoj skupštini u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]], Srbi na prostoru Habsburške monarhije su proglasili stvaranje autonomne Srpske Vojvodine, mitropolit karlovački, [[Josif Rajačić]], proglašen je za patrijarha, a Karlovačka mitropolija je uzdignuta na rang patrijarhije. U sastavu Karlovačke patrijarhije je bilo sedam eparhija. Na prostoru [[Ugarska|Ugarske]] postojala su Vršačka, Temišvarska, Budimska i Bačka eparhija, a na prostoru [[Srijem]]a, [[Slavonija|Slavonije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] bile su Karlovačka, Pakračka i Plašćanska ili Gornjokarlovačka eparhija. Sjedište Karlovačke patrijarhije je bilo u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]]. Karlovačka patrijarhija je postojala sve do 1920. godine kada se ujedinila Beogradskom mitropolijom u jedinstvenu Srpsku pravoslavnu Crkvu. === Beogradska mitropolija (1831. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Patrijaršija Beograd (13808934713).jpg|220px|mini|desno|Na mjestu nekadašnje zgrade Beogradske mitropolije danas se nalazi zgrada patrijarhije u Beogradu]] Beogradska mitropolija je bila mjesna crkva autonomna (od 1831.) te autokefalna crkva (od 1879. do 1920. godine). Prije toga je bila [[eparhija]] Carigradske patrijarhije u Osmanskom Carstvu pod nadležnošću grčkih fanariota. Nakon što je 1830. godine [[sultan]] priznao Srbiji samostalnu unutrašnju upravu, carigradski patrijarh je pristao da mu knez predlaže episkope, a da ih on potvrđuje. Godine 1832. Srbija je sklopila s Carigradskom patrijarhijom sporazum o samoupravi srpske Crkve.<ref name="Mikić"/> Mitropolija je bila umiješana u međudinastičke borbe u Srbiji, pa je prvi mitropolit beogradski Petar Jovanović, kao protiv Obrenovićeva, nakon povratka kneza Miloša na vlast bio prinuđen da podnese ostavku 1859. godine, nakon čega je otišao u Mitropoliju karlovačku i postao je episkop gornjokarlovačke eparhije.<ref name="Mikić"/> Godine 1878. priznata je neovisnost Srbije, a godinu dana, 1879. godine je Beogradska mitropolija dobila autokefalnost. Početkom 20. stoljeća Beogradska mitropolija je imala nadležnost na čitavom području tadašnje [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]], s upravnom podjelom na sljedeće eparhije: Beogradska, Šabačka, Žička, Niška i Timočka. Beogradski episkop je bio arhiepiskop i mitropolit Srbije. Patrijarh srpski Dimitrije Pavlović je bio posljednji beogradski mitropolit (1905. – 1920.) i prvi patrijarh ujedinjene Srpske pravoslavne Crkve (1920. – 1930.). === Dabrobosanska mitropolija (1766. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Zgrada dabrobosanska.jpg|thumb|220px|Zgrada [[Mitropolija dabrobosanska|Dabrobosanske mitropolije]] u Sarajevu]] Nakon ukidanja Pećke patrijaršije, od kraja 1760-ih do 1880, [[Mitropolija dabrobosanska|Dabrobosanska mitropolija]] je bila pod izravnom nadležnošću Carigradske patrijarhije. Nju su vodili fanarioti, grčki svećenici iz Istanbula. Početkom [[Austro-Ugarska|austrougarskog]] perioda u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], 1880. godine, na osnovu sporazuma između austrougarske vlasti i Carigradske patrijarhije, Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini je postala autonomna mitropolija, pod nazivom Dabrobosanska mitropolija i pod vrhovnom duhovnom vlašću carigradskog patrijarha. U njen sastav ušle su eparhije: Dabrobosanska, Zvornička, Zahumsko-hercegovačka, a kasnije i Banjalučko-bihaćka. Dabrobosanska mitropolija dobila je i svoju nacionalnu jerarhiju (grčke mitropolite zamijenili su velikodostojnici Srbi). Prvi mitropolit bio je Sava Kosanović, od 1881. do 1885. godine. Stvaranjem [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srbija, Hrvata i Slovenaca]], Dabrobosanska mitropolija je [[1920.]] godine postala dio ujedinjene Srpske pravoslavne Crkve. === Cetinjska mitropolija (1766. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Cetinje monastery.jpg|thumb|220px|[[Cetinjski manastir]] na Cetinju, sjedište Cetinjske mitropolije]] S ukidanjem Pećke patrijarhije (1766.), osnovana je u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] samostalna Mitropolija cetinjska. Crnogorski crkveni poglavari ujedno su bili i političke vođe tadašnje crnogorske države iz dinastije Petrović-Njegoš. U Crnoj Gori je postojala neka vrsta pravoslavne [[teokracija|teokratske]] vladavine, s jakim osloncem na [[Rusija|Rusiju]]. Danilo I. (1851.—1860.) je odvojio crkvenu vlast od svjetovne. [[Valtazar Bogišić|Baltazar Bogišić]] je pisao da je "Crnogorska crkva posve avtokefalna i osobenu jerarhiju ima, a nema nikakvijeh zvaničnih odnošaja s drugijem avtokefalnim crkvama, nego mir i ljubav". U službenom katalogu pravoslavnijeh crkava, zvanom Sintagma, "Avtokefalna mitropolija crnogorska" je bila navedena pod rednijem brojem 9, a srpska (Beogradska mitropolija) pod 14.<ref>dr [[Nikodim Milaš]], Pravoslavno crkveno pravo, Zadar 1890, str. 132, 237</ref> Stvaranjem Kraljevine Srbija, Hrvata i Slovenaca, Cetinjska mitropolija je [[1920.]] godine postala dio ujedinjene Srpske pravoslavne Crkve. == Srpska pravoslavna Crkva (1920. {{--}} danas) == [[Datoteka:Димитрије (Павловић).jpg|thumb|220px| Patrijarh srpski Dimitrije Pavlović (1920. – 1930.)]] Ujedinjenje pravoslavnih crkava s područja novoformirane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) je dogovarano na četiri preliminarne konferencije, održane od 1918. do 1920. godine. Značajnu ulogu u ujedinjenju pravoslavnih crkava imao je regent [[Aleksandar I. Karađorđević]].<ref name="Ujedinjenje">{{Citiranje časopisa |url=http://pravoslavlje.spc.rs/broj/1051-1052/tekst/ujedinjenje-srpske-pravoslavne-crkve-1920-godine/print/lat |title=Ujedinjenje Srpske Pravoslavne Crkve 1920. godine |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120175952/http://pravoslavlje.spc.rs/broj/1051-1052/tekst/ujedinjenje-srpske-pravoslavne-crkve-1920-godine/print/lat |archive-date=20. siječnja 2012. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Prva konferencija pravoslavnih episkopa održana je 18. prosinca [[1918.]] godine u Srijemskim Karlovcima. Tom prilikom zaključeno je da postoji volja za ujedinjenjem i da se očekuje da će i Cetinjska mitropolija u Crnoj Gori pristati na ujedinjenje, koja nije bila zastupljena na ovom zboru episkopa. Druga konferencija održana je od 11. do 15. svibnja 1919. u Beogradu. Tada je proglašeno ''"duhovno, moralno i administrativno jedinstvo svih srpskih pravoslavnih crkvenih oblasti"'', koje će se definirati kada se cijeli Arhijerejski sabor ''"Ujedinjene Srpske Crkve"'' sastane pod predsjedništvom svoga patrijarha. Formiran je i privremeni odbor od pet članova. Na Trećoj konferenciji, održanoj od 20. studenoga do 2. prosinca u Srijemskim Karlovcima, usvojen je "Nacrt zakona o proglašenju i vaspostavljanju Srpske Patrijaršije". Pregovori s Carigradskom patrijarhijom trajali su više od šest mjeseci. Okončani su tek kada je plaćeno 1,5 milijuna franaka naknade. Nakon toga je Carigradska patrijarhija 19. ožujka 1920. priznala i blagoslovila ujedinjenje.<ref name="Ujedinjenje"/> Ujedinjenje pokrajinskih pravoslavnih crkava u jednu Srpsku crkvu proglasio je kralj Aleksandar I. Karađorđević svojim aktom od 17. lipnja 1920. Četvrta konferencija, održana 27. kolovoza 1920. godine, proglasila se Svetim arhijerejskim Saborom Srpske Pravoslavne Crkve.<ref name="Ujedinjenje"/> Za patrijarha izabran Dimitrije Pavlović, dotadašnji arhiepiskop Srbije i mitropolit beogradski.<ref name="Mikić6">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B0_6 Grigorije Mikić, Ujedinjenje Srpske Crkve i obnova Patrijaršije]</ref> Uspostavljanje Srpske patrijarhije izvršeno je 12. rujna 1920. u Sabornoj crkvi svetog Nikole u Srijemskim Karlovcima, na ceremonijalan način prepun [[kosovski mit|kosovske simbolike]]. Srpski patrijarh je svečano ustoličen u [[Peć (grad)|Peći]] 28. kolovoza 1924. godine.<ref name="Folić">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/kosovski_mit_u_projekcijama_srpske_pravoslavne_crkve.htm Mr Zvezdan Folić: Kosovski mit u projekcijama Srpske pravoslavne Crkve]</ref> === Kraljevina Jugoslavija === U razdoblju od [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] [[1918.]] do [[1935.]] Srpska pravoslavna Crkva je bila ''"državotvorna"'' vjerska organizacija, veličala je postojeći poredak, podržavala frankofilski državni smjer i integralno jugoslavenstvo kralja Aleksandra I., i ispoljavala "klerikalni legitimizam". Pravoslavni crkveni poglavari, pogotovo patrijarh Varnava, bili su na poziciji ideologije jugoslavenskog nacionalizma i Šestosiječanjske diktature, a Srpska pravoslavna Crkva je surađivala s jugoslavenskim nacionalnim organizacijama kao što su Jugoslavenska nacionalna stranka, Savez srpskih sokola, Skauti, [[Narodna odbrana]], [[Četnici]], itd.<ref name="Žutić">[http://govori.tripod.com/nikola_zutic.htm Nikola Žutić: Srpsko pravoslavlje i Anglikanska crkva]</ref> Na vjerskom planu, Srpska pravoslavna Crkva je blisko surađivala s [[Anglikanska zajednica|Anglikanskom crkvom]] i [[starokatolička crkva|starokatoličkim crkvama]], protiveći se [[Katolička crkva|Rimokatoličkoj crkvi]]. U namjesničkom razdoblju vladavine [[Pavle Karađorđević|kneza Pavla Karađorđevića]], po osnivanju vlade [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] u srpnju [[1935.]] godine, dolazi do razlaza državnog vrha i Srpske pravoslavne Crkve, prvenstveno zbog vanjskopolitičkog i unutarnjeg političkog zaokreta. Srpska pravoslavna Crkva je podržala vojni puč 27. ožujka 1941. godine. === Drugi svjetski rat === Srpska pravoslavna Crkva u Drugom svjetskom ratu se ponašala ovisno o mjestu i prilikama. U [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] se nalazila u veoma teškoj situaciji zbog masovnog progona srpskog stanovništva od [[ustaše|ustaša]], koji je naročito pogodio prvake Srpske pravoslavne Crkve. Mnogi svećenici SPC-a u NDH su ubijeni, među njima i nekoliko onih s najvišim naslovima (mitropolita, episkopa), a većina ih je zatvarana i odvođena u logore. Preostali su se većinom su se pridruživali [[četnici]]ma. Neki od njih postali su važni četnički zapovjednici, kao što je bio pop Momčilo Đujić u sjevernoj Dalmaciji, pop Savo Božić u sjevernoj Bosni ili pop Radojica Perišić u Hercegovini. U Crnoj Gori Srpska pravoslavna Crkva je bila lojalna talijanskom okupatoru, naročito sam mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije Lipovac, koji je do kraja ostao uz četnike, pa se s njima na kraju rata i povukao iz Crne Gore. U Srbiji je vrh Srpske pravoslavne Crkve uoči rata bio pro-engleski orijentiran, zbog čega su ih Nijemci tretirali kao podrivače. Crkva je nastojala da ostane "neutralna" ali je, s druge strane, pokazivala otvoreno neprijateljski stav prema [[Narodnooslobodilački pokret|Narodnooslobodilačkom pokretu Jugoslavije]].<ref name="leksikon"/> Općenito, stav Srpske pravoslavne Crkve je bio suradnja s [[četnici]]ma i neprijateljstvo prema [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanima]]. Postajali su i rijetki izuzetci, kao pop [[Vlado Zečević]], koji je postao vijećnik [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a i visoka politička osoba.<ref name="leksikon">[http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=2241 Uloga Crkve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070812133501/http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=2241 |date=12. kolovoza 2007. }} (leksikon-yu-mitologije)</ref> === SFR Jugoslavija === [[Datoteka:Patrijarh Srpski German by Stevan Kragujevic.JPG|thumb|220px|Patrijarh srpski [[German (patrijarh srpski)|German Đorić]] (1958. – 1990.)]] Srpska pravoslavna crkva je u periodu [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] je bila odvojena od države i predstavljala je isključivo vjersku organizaciju, bez političkog autoriteta.<ref name="Balkan bluz">{{Citiranje časopisa |url=http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html |title=Duhovni krov "Velike Srbije" |archive-url=https://web.archive.org/web/20171017150552/http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html |archive-date=17. listopada 2017. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Odnos crkve i države se u ovom razdoblju zasniva na [[sekularizacija|sekularizaciji]], [[ateizam|ateizaciji]] i izmještanju religije u sferu privatnog.<ref name="izvori">[http://www.scribd.com/doc/3492554/Filozofskoteoloki-izvori-antievropskog-i-antizapadnog-diskursa-u-SPC Filozofsko-teološki izvori antievropskog i antizapadnog diskursa u SPC]</ref> U ovom razdoblju Srpska pravoslavna Crkvu je najduže vodio patrijarh srpski [[German (patrijarh srpski)|German Đorić]] od [[1958.]] do [[1990.]] godine. Dana, 15. travnja 1967. godine počinje da izlazi ''"Pravoslavlje"'', novine Srpske patrijarhije, s blagoslovom patrijarha srpskog Germana. Iako u periodu SFR Jugoslavije Srpska pravoslavna Crkva nije javno politički djelovala, ona je služila kao nosilac i katalizator srpskog [[nacionalizam|nacionalizma]].<ref name="izvori"/> U godinama nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] skupina nacionalistički orijentiranih ''justinovaca'' i ''[[Nikolaj Velimirović|nikolajevaca]]'' je preuzela vodeće svećeničke funkcije u Srpskoj pravoslavnoj Crkvi.<ref name="izvori"/> Nakon toga, Srpska pravoslavna Crkva je pružila bitnu podršku [[Slobodan Milošević|Miloševićevom]] usponu na vlast i podržavala aktivnosti njegovog rukovodstva na [[Antibirokratska revolucija|ukidanju]] [[autonomija|autonomije]] [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Kosovo|Kosova]].<ref name="Balkan bluz"/> == Srpska pravoslavna crkva u ratu i miru == {{glavni|Uloga Srpske pravoslavne crkve tijekom velikosrpske agresije}} === Uloga Srpske pravoslavne crkve u pripremi rata protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine === Srpska pravoslavna crkva je uz većinu beogradskih medija bila nositeljica huškanja na rat protiv Hrvatske uvjeravajući srpski narod u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini da su Srbi u svojoj povijesti uvijek vodili "pravedne i opravdane ratove". Gotovo je svakodnevno slala poruke o "opravdanosti" rata protiv Hrvatske i njegovom "obrambenom" karakteru. U malu se skupinu srpskih crkvenih dostojanstvenika koji su nastojali smiriti pobuđene ratne strasti, prema poznatim podatcima mogu svrstati mitropolit zagrebačko-ljubljanski [[Jovan Pavlović|Jovan]] i vladika bački Irinej Bulović. Mitropolit Jovan bio je organizator susreta patrijarha SPC [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavla]] i kardinala [[Franjo Kuharić|Franje Kuharića]] (prvoga u proljeće 1991. u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]], a drugi kasnije u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]). Organizirao je i susret patrijarha Pavla s predsjednikom Republike Hrvatske dr. [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]]. Vladika bački Irinej Bulović isticao se kao protivnik sudjelovanja pravoslavnih svećenika u ratnim operacijama protiv Hrvatske. Godine 1991. izjavio je: "''Svešteno lice koje danas uzima mitraljez, po mom mišljenju, duboko greši''". S druge strane veća skupina crkvenih dostojanstvenika Srpske pravoslavne crkve je poticala na ratne strasti: Vladika dalmatinski Nikolaj Mrđa - svoje je crkveno sjedište imao Šibeniku. Njegovi su ga suvremenici nazivali "ideologom" balvan revolucije u Kninskoj krajini, a 1992. postaje prvi čovjek Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini. Vladika slavonski Lukijan - sa sjedištem u [[Pakrac]]u poznat je po tekstu objavljenom u novinama "Pravoslavlje" pod naslovom "Antisrpsko nastojanje ustaške države". Hrvatskoj je državi često dodavao pridjev "ustaška", a svoje je slušateljstvo uvjeravao da je u Slavoniji poslije 1918. živjelo pola milijuna Srba, od kojih su čak 250.000 završilo u velikom ustaškom logoru Jasenovac (što je u velikom nerazmjeru s obavljenim i 2006. objavljenim istraživanjima u Jasenovcu, zajedno s logorom [[Stara Gradiška]] stradalo prema pojedinačnom popisu oko 40.000 Srba. Potkraj srpnja 1991. godine episkop Lukijan javno zahtijeva da se "''oslobodi [[Vukovar]] što je brže moguće, jer nam je potreban da od njega načinimo svoje upravno, kulturno i duhovno središte''". Za episkopima i metropolitima u Hrvatskoj u promicanju velikosrpske agresije na Hrvatsku nisu nimalo zaostajali crkveni dostojanstvenici Srpske pravoslavne crkve u Srbiji i Crnoj Gori. Vladika Atanasije Jevtić govorio je "''neka košta koliko košta''", samo da se ostvare viši srpski ciljevi i da "''pokažemo da se ne plašimo''", pozivajući u Glini 1991. na rat protiv Hrvatske. Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović (izabran 1990.) bio je ushićen srpskim ratnim "''podvizima''" u Bosni i Hercegovini protiv Hrvata i [[Bošnjaci|Bošnjaka]] da je novostvorenu Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu (razorenih gradova, porušenih crkava i džamija, genocid u Srebrenici, s protjeranih gotovo milijun izbjeglica) slavljenički uzdizao do nebeskih visina. Bio je toliko opčinjen "''junaštvom''" svojih boraca da je od 1994. javno govorio da je Srpska Republika Bosna i Hercegovina "''najdivnija srpska zemlja''" i da je "''svjetionik i Pijemont cjelokupnog Srpstva''". Budući vladika mileševski Filaret u rujnu 1991. po [[Banovina|Banovini]] nastoji pokrenuti tamošnje Srbe. Na fotografiji koja je obišla svijet s mitraljezom u rukama pokazuje čime treba ići u "''sveti rat''" za Veliku Srbiju. Gornjokarlovački episkop Nikanor sa sjedištem u [[Karlovac|Karlovcu]] svojim se porukama pridružio Atanasiju Jevtiću. [[Datoteka:Kosovo-metohija-koreni-duse023.jpg|thumb|220px|Patrijarh srpski [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavle Stojčević]] (1990. – 2010.)]] Za stvaranje antihrvatskog ozračja i neskrivenog poziva na rat posebno mjesto pripada patrijarhu srpskom [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavlu Stojčeviću]]. Svojom uskrsnom poslanicom 1991. godine upućenom svim Srbima i čitanom u svim srpskim pravoslavnim crkvama na svečanoj uskrsnoj misi govorom neskrivene mržnje izmislio je stotine tisuća stradalih Srba postavlja retoričko pitanje: "''koliko je naša pogibija bila brojnija i strašnija za poslednjih pedeset godina''?" i dalje pruža sljedeći odgovor: "''samo u Jasenovcu za četiri godine umoreno je, ako ne više, sigurno ne manje od 700.000 ljudi. Ako pitamo na koji način jedan naš vrsni znalac i mislilac odgovara: Jasenovac je največe srpsko grozilište, ništavilište, istrebivilaše, gubilište, gdje su ljudi satirani krvožderjem, koje sigurno ni knez demona ne pamti. To je novo raspeće Hristovo. To je greh grehova. Nešto još gore je ovde, što se retko spominje. To je činjenica da je ovaj zločin do danas ostao neokajan i nepokajan što dokazuju događaji koji se danas dešavaju na istom mestu od istih počinilaca''." Srbi u Hrvatskoj zaključio je patrijarh Pavle "''danas se nalaze pred novim bogoubistvom i bratoubistvom''". Patrijarh srpski Pavle početkom listopada 1991. snažno podupire realizaciju velikosrpskog pokreta. U pismu poslanom engleskom lordu Peteru Carringtonu, predsjedniku Međunarodne mirovne konferencije o Jugoslaviji, iznosi razloge zašto međunarodna diplomacija "mora" podržati projekt ujedinjenja Srba iz Hrvatske s ostalim Srbima pod "''jednim krovom''", Srbi u Hrvatskoj tvrdio je patrijarh srpski, nemaju "''trećeg puta''". Njegovo je pismo koncipirano kao svojevrsni memorandum Srpske pravoslavne crkve Mirovnoj konferenciji, u kojem se u prvom dijelu predočava patnja srpskog naroda po uzoru na uskrsnu poslanicu s početka godine. Dalje prema riječima patrijarha srpskog Pavla srpski je narod po drugi puta u ovom stoljeću "''suočen sa genocidom i izgonom sa teritorija na kojima je vekovima živeo''". Zajedno sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]], svim koalicijskim argumentima i srpskim pobunjenicima u Hrvatskoj, patrijarh srpski je nudio samo jedno rješenje: amputaciju Hrvatske i priključenje tih dijelova (oko 1/3 teritorija) Velikoj Srbiji. S uspostavom hrvatske države za patrijarha srpskog i Srbe u Hrvatskoj počelo je "novo, a po mogućim posljedicama možda i pogubnije stradanje Srba u Hrvatskoj" (...) "''naši sunarodnici, iste vjere i krvi, suočeni su sa sledećim kobnim izborom: ili će se oružjem u ruci izboriti za opstanak u istoj državi s maticom srpskog naroda, ili će biti prisiljeni da se iz te nove Nezavisne Države Hrvatske pre ili posle isele. Trećega nema. Za to ih srpska država i srpski narod u Srbiji moraju zaštiti svim legitimnim sredstvima, uključujući i oružanu samoobranu srpskih života i svih srpskih krajina. Teritorije na kojima je srpski narod vekovima živeo'' (...) ''ne mogu ostati u sastavu bilo kakve nezavisne Hrvatske, već se moraju naći pod zajedničkim krovom s današnjom Srbijom i svim srpskim krajinama''." Od predsjednika se Međunarodne mirovne konferencije o Jugoslaviji očekivalo da shvati "''da žrtve genocida i njegovi negdašnji, a možda i budući vinovnici ne mogu više živjeti zajedno. Posle Drugog svetskog rata nitko nije prisiljavao Jevreje da žive zajedno s Nemcima u istoj državi. Srbi su, međutim, bili prisiljeni da žive zajedno s Hrvatima, doduše u okviru Jugoslavije, kao zajedničke države u kojoj je Hrvatska bila samo jedna od šest federalnih jedinica. Granice te Hrvatske nisu ni istorijske ni etničke, nego su određene voljom Josipa Broza - Tita, vođe komunističke revolucije u Jugoslaviji, a Hrvata po narodnosti. Onog trenutka kada su Hrvati proglasili nezavisnost takve Hrvatske, Srbi u Hrvatskoj su, koristeći to isto pravo naroda na samoopredeljenje do otcepljenja, odlučili da žive u krnjoj Jugoslaviji, odnosno u državi u kojoj će biti matica srpskog naroda. U protivnom, pre ili posle bili bi izloženi zatiranju svog nacionalnog identiteta, svoje vere i imovine, a možda i progonstvu i fizičkom istrebljenju. (...) Tu strašnu istinu treba da shvate i svi dosadašnji Jugoslaveni i civilizovana Evropa''." Patrijarh srpski Pavle pri tome skriva da je Hrvatski sabor, ali i savezna Vlada u Beogradu referendum Srba u Hrvatskoj o priključenju Srbiji i referendum o uspostavi SAO Krajine proglasila nevažećom, jer su pravo na referendum o odcjepljenju prema posljednjem [[Ustav druge Jugoslavije|Ustavu SFRJ]] iz 1974. to pravo imale samo državotvorne nacije u svojim republikama. Srpska pravoslavna crkva je tijekom cijelog rata (1991. – 1995.) bila najčvršća unutarnja poveznica koalicije za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]. Patnju srpskog naroda u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovcu]] patrijarh srpski zajedno sa svojim episkopima i mitropolitima, nazvao je "''grijehom svih grijehova''". Svojim su govorima mržnje uz izmišljene brojeve od 250.000 ubijenih Srba Slavonije u logoru Jasenovac ili čak 700.000 (čime se sugeriralo da je gotovo cijeli srpski narod Hrvatske istrijebljen u Jasenovcu) unosili zablude, nejasnoće i osvetničke mržnje među pobunjene Srbe u Hrvatskoj.<ref>Mirko Valentić, Rat protiv Hrvatske 1991.-1995. Velikosrpski projekt od ideje do realizacije, Zagreb, 2010. str. 161-167</ref> === Srpska pravoslavna crkva poslije ratova === [[Datoteka:Патриарх_Сербский_Ириней_2019.jpg|thumb|220px|[[Irinej (patrijarh srpski)|Irinej, patrijarh srpski]] (2010. – 2020.)]] Srpska pravoslavna crkva od početka raspada bivše Jugoslavije, pa do danas nije se uspjela osloboditi svoje osvajačke i agresivne politike falsificiranja povijesti. Poslije ratova u bivšoj Jugoslaviji nastavila je podržavati terorističko-paravojne formacije Ravnogorskog - četničkog pokreta, okupljanja i postrojavanja četnika, otvoreno je pružala podršku srpskim ratnim zločincima osuđenim za genocid i ratni zločin, te se zdušno zalagala i podržavala ideju [[Velika Srbija|Velike Srbije]]. == Patrijarsi srpski == Na čelu Srpske pravoslavne crkve je patrijarh srpski, koji još nosi i naslov mitropolit beogradsko-karlovački i [[arhiepiskop pećki]], a bira ga Sveti arhijerejski sabor, koji se sastoji od [[arhijerej]]a Srpske pravoslavne crkve. Patrijarh srpski je predsjednik Svetog arhijerejskog sabora, Svetog arhijerejskog sinoda i Patrijaršijskog upravnog odbora. Patrijarh ima sva prava i dužnosti eparhijskog arhijereja u svojoj [[Beogradsko-karlovačka arhiepiskopija|Beogradsko-karlovačkoj arhiepiskopiji]] i njom upravlja uz pomoć svojih vikarnih episkopa. Po takozvanoj horizontalnoj organizaciji Srpske pravoslavne crkve, patrijarh nije vrhovni starješina, već je jednak s episkopima, pa tako nije uobičajeno da dođe u posjet nekoj eparhiji, a da ga nadležni episkop ne pozove u goste. '''Patrijarsi srpski''' {|class="wikitable" |-bgcolor="#cccccc" ! !Godine !Patrijarh |- | 1. | 1338.—1354. | arhiepiskop, od 1346. patrijarh srpski Joakinije III. |- | 2. | 1354.—1375. | patrijarh srpski Sava IV. |- | 3. | 1375.—1379. | patrijarh srpski Jefrem |- | 4. | 1379.—1389. | patrijarh srpski Spiridon |- | - | 1389.—1390. | ''ponovo'' patrijarh srpski Jefrem |- | 5. | 1390.—1396. | patrijarh srpski Danilo III. |- | 6. | 1396.—1406. | patrijarh srpski Sava V. |- | 7. | 1406. – 1407. | patrijarh srpski Danilo IV. |- | 8. | 1407.—1419. | patrijarh srpski Kirilo I. |- | 9. | 1420.—1435. | patrijarh srpski Nikon |- | 10. | 1446. | patrijarh srpski Teofan |- | 11. | 1446.—1453. | patrijarh srpski Nikodim II. |- | 12. | 1453.—1463. | patrijarh srpski Arsenije II. |- | * | 1526.—1541. | patrijarh srpski Pavle I. (pokušaj obnove) |- | 13. | 1557.—1571. | patrijarh srpski Makarije |- | 14. | 1571.—1575. | patrijarh srpski Antonije |- | 15. | 1575.—1586. | patrijarh srpski Gerasim |- | 16. | 1587. | patrijarh srpski Savatije |- | 17. | nema podataka | patrijarh srpski Nikanor I. (iz pomenika) |- | 18. | 1589.—1591. | patrijarh srpski Jerotej |- | 19. | 1591.—1592. | patrijarh srpski Filip |- | 20. | 1592.—1614. | patrijarh srpski Jovan |- | 21. | 1614.—1647. | patrijarh srpski Pajsije I. |- | 22. | 1648.—1655. | patrijarh srpski Gavrilo I. |- | 23. | 1655.—1674. | patrijarh srpski Maksim I. |- | 24. | 1674.—1690. | patrijarh sprski Arsenije III: |- | 25. | 1691.—1710. | patrijarh srpski Kalinik I. |- | 26. | 1711.—1712. | patrijarh srpski Atanasije II. |- | 27. | 1712.—1725. | patrijarh srpski Mojsije II. |- | 28. | 1725.—1737. | patrijarh srpski Arsenije IV. |- | 29. | 1739.—1746. | patrijarsh srpski III. |- | 30. | 1747.—1752. | patrijarh srpski Atanasije II. |- | 31. | 1752. | patrijarh srpski Gavrilo II. |- | 32. | 1752. | patrijarh srpski Gavrilo III. |- | 33. | nema podataka | patrijarh srpski Vikentije I. |- | 34. | nema podataka | patrijarh srpski Pajsije II. |- | 35. | nema podataka | patrijarh srpski Gavrilo IV. |- | 36. | 1758.—1763. | patrijarh srpski Kirilo II. |- | 37. | 1763.—1765. | patrijarh srpski Vasilije I. |- | 38. | 1765.—1766. | patrijarh srpski Kalinik II. |- | 39. | 1920.—1930. | patrijarh srpski Dimitrije Pavlović |- | 40. | 1930.—1937. | patrijarh srpski Varnava Rosić |- | 41. | 1938.—1950. | patrijarh srpski Gavrilo Dožić |- | 42. | 1950.—1958. | patrijarh srpski [[Vikentije (patrijarh srpski)|Vikentije Prodanov]] |- | 43. | 1958.—1990. | patrijarh srpski [[German (patrijarh srpski)|German Đorić]] |- | 44. | 1990.—2009. | patrijarh srpski [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavle Stojčević]] |- | 45. | 2010.—2020. | patrijarh srpski [[Irinej (patrijarh srpski)|Irinej Gavrilović]] |- | 46. | 2021.— | patrijarh srpski [[Porfirije Perić]] |} [[Datoteka:Свјетлопис_патријарха_сербског_Порфирија_у_цр.Св.Луке_у_Биограду5.jpg|thumb|220px|[[Porfirije (patrijarh srpski)|Porfirije, patrijarh srpski]] (2021. –)]] == Eparhije== '''Eparhije''' {| border="1" class="wikitable" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 0 0 0; font-size:85%; text-align:center; border-collapse: collapse;" |- style="background-color: silver" | |'''Eparhija''' |'''Sjedište''' |'''Episkop''' |'''Vikarni episkop''' |- | 1 | [[Beogradsko-karlovačka arhiepiskopija|Arhiepiskopija beogradsko-karlovačka]] | [[Beograd]] | [[patrijarh]] <br /> [[Porfirije Perić]] | Antonije Pantelić <br />Stefan Šarić <br />Jerotej Petrović <br />Justin Jeremić <br />Sava Bundalo |- | 2 | [[Mitropolija dabrobosanska]] | [[Sarajevo]] | mitropolit <br /> Hrizostom Jević | |- | 3 | [[Mitropolija zagrebačko-ljubljanska]] | [[Zagreb]] | mitropolit <br /> [[Porfirije Perić]] (administrator) | |- | 4 | [[Mitropolija crnogorsko-primorska]] | [[Cetinje]] | mitropolit<br /> [[Joanikije Mićović]] | |- | 5 | Banatska eparhija | [[Vršac]] | Nikanor Bogunović | |- | 6 | [[Banjalučka eparhija|Eparhija banjalučka]] | [[Banja Luka]] | Jefrem Milutinović | |- | 7 | [[Bačka eparhija|Eparhija bačka]] | [[Novi Sad]] | Irinej Bulović | Damaskin Grabež |- | 8 | [[Bihaćko-petrovačka eparhija|Eparhija bihaćko-petrovačka]] | [[Bosanski Petrovac]] | Sergije Karanović | |- | 9 | Eparhija braničevska | [[Požarevac]] | Ignatije Midić | |- | 10 | Eparhija budimljansko-nikšićka | [[Berane]] | Metodije Ostojić | |- | 11 | Eparhija valjevska | [[Valjevo]] | Isihije Rogić | |- | 12 | Eparhija vranjska | [[Vranje]] | Pahomije Gačić | |- | 13 | [[Gornjokarlovačka eparhija|Eparhija gornjokarlovačka]] | [[Karlovac]] | Gerasim Popović | |- | 14 | Eparhija dalmatinska | [[Šibenik]] | Nikodim Kosović | |- | 15 | [[Žička eparhija]] | [[Kraljevo]] | Justin Stefanović | |- | 16 | [[Zahumsko-hercegovačka i primorska eparhija|Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska]] | [[Mostar]] | Dimitrije Rađenović | |- | 17 | [[Zvorničko-tuzlanska eparhija|Eparhija zvorničko-tuzlanska]] | [[Tuzla]] | Fotije Sladojević | |- | 18 | Eparhija kruševačka | [[Kruševac]] | David Perović | |- | 19 | Eparhija mileševska | [[Prijepolje]] | Atanasije Rakita | |- | 20 | Eparhija niška | [[Niš]] | Arsenije Glavčić | |- | 21 | [[Osječkopoljska i baranjska eparhija|Eparhija osječkopoljska i baranjska]] | [[Dalj]] | Heruvim Đermanović | |- | 22 | [[Slavonska eparhija|Eparhija slavonska]] | [[Pakrac]] | Jovan Ćulibrk | |- | 23 | Eparhija raško-prizrenska | [[Prizren]] <br /> [[Novi Pazar]] | Teodosije Šibalić | |- | 24 | [[Srijemska eparhija|Eparhija srijemska]] | [[Srijemski Karlovci]] | Vasilije Vadić | |- | 25 | Eparhija timočka | [[Zaječar]] | Ilarion Golubović | |- | 26 | Eparhija Šabačka | [[Šabac]] | Lavrentije Trifunović | |- | 27 | Eparhija šumadijska | [[Kragujevac]] | Jovan Mladenović | |- |} [[Datoteka:Eparchies_of_the_Serbian_Orthodox_Church_in_Serbia_(as_of_2006).png|thumb|220px| Eparhije Srpske pravoslavne Crkve u Republici Srbiji i u Republici Kosovo]] [[Datoteka:Map of Eparchies of Serbian Orthodox Church-sr.svg|thumb|220px| Eparhije Srpske pravoslavne Crkve na Jugoistoku Europe]] Srpska pravoslavna crkva podijeljena je na [[eparhija|eparhije]]. Svaka od njih ima svog arhijereja ([[episkop]]a - [[vladika|vladiku]]), koji je njen neposredni poglavar. '''Eparhije u dijaspori''' {| border="1" class="wikitable" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 0 0 0; font-size:85%; text-align:center; border-collapse: collapse;" |- style="background-color: silver" | |'''Eparhija''' |'''Sjedište''' |'''Episkop''' |'''Vikarni episkop''' |- | 1 | Mitropolija australijsko-novozelandska | [[Sydney]] | mitropolit <br /> Siluan Mrakić | |- | 2 | Eparhija novogračaničko-srednjoamerička | [[Chicago]] | Longin Krčo | |- | 3 | Eparhija austrijsko-švicarska | [[Beč]] | Andrej Ćilerdžić | |- | 4 | Eparhija britansko-skandinavska | [[Stockholm]] | Dositej Motika | |- | 5 | Eparhija budimska | [[Senandrija]] | Lukijam Pantelić | |- | 6 | Eparhija buenosajreska | [[Buenos Aires]] | Kirilo Bojović | |- | 7 | Eparhija dizeldorska i njemačka | [[Düsseldorf]] | Grigorije Durić | Jovan Stanojević |- | 8 | Eparhija zapadnoamerička | [[San Diego]] | Maksim Vasiljević | |- | 9 | Eparhija zapadnoeuropska | [[Pariz]] | Luka Kovačević | |- | 10 | Eparhija istočnoamerička | [[New York City]] <br /> [[Washington]] | Irinej Dobrijević | |- | 11 | Eparhija kanadska | Milton | Dr. Mitrofan Kodić | |- | 12 | Eparhija temišvarska | [[Temišvar]] | administrator <br /> Lukijan Pantelić | |- |} '''Eparhije [[Pravoslavna ohridska arhiepiskopija|Pravoslavne orhidske arhiepiskopije]]''' {| border="1" class="wikitable" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 0 0 0; font-size:85%; text-align:center; border-collapse: collapse;" |- style="background-color: silver" | |'''Naziv''' |'''Sjedište''' |'''Episkop''' |'''Vikarni episkop''' |- | 1 | Mitropolija skopska | [[Skoplje]] | arhiepiskop <br /> Jovan Vraniškovski | David Ninov |- | 2 | Eparhija bregalnička | [[Štip]] | Marko Kimev | |- | 3 | Eparhija veleško-povardarska | [[Veles]] | administrator <br /> Jovan Vraniškovski | |- | 4 | Eparhija debarsko-kičevska | [[Ohrid]] | administator <br /> Joakim Jovčevski | |- | 5 | Eparhija pološko-kumanovska | [[Kumanovo]] | Joakim Jovčevski | |- | 6 | Eparhija prespansko-pelagijska | [[Bitolj]] | administrator <br /> Marko Kimev | |- | 7 | Eparhija strumička | [[Strumica]] | administator <br /> David Ninov | |- |} Eparhije su podijeljene na arhijerejska namjesništva, od kojih se svako sastoji od nekoliko crkvenih općina i parohija. Crkvenu općinu sačinjava jedna ili više parohija. Ako u nekom mjestu ima više parohija, one sačinjavaju jednu crkvenu općinu. Parohija je najmanja crkvena jedinica - zajednica pravoslavnih vjernika koji se okupljaju na bogoslužjima i koji su pod duhovnim vodstvom parohijskog [[svećenik]]a. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.portalanalitika.me/dijalog/komentari/31328-super-la-o-spc-kao-kanonskoj-crkvi-u-crnoj-gori.html Činjenice govore da je srpska crkva nekanonska u Crnoj Gori] {{Pravoslavlje}} [[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva| ]] [[Kategorija:Autokefalne Crkve]] ppq9ou47ag1cqp04lon6tq3y1n571md 6447169 6447134 2022-08-20T21:57:58Z Ponor 38361 Spc/SpC - pravopisi se ne slažu, a dekoracija predugo stoji; v. SZR wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;" <tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Srpska pravoslavna crkva <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:Flag of the Serbian Orthodox Church.svg|250px|Zastava SPC-a]]</td></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">''Zastava Srpske pravoslavne crkve''<hr /></td></tr> <tr><th>[[Patrijarh (kršćanstvo)|Patrijarh]]</th><td> [[Porfirije Perić]]<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/regija/novi-patrijarh-srpske-pravoslavne-crkve-je-dosadasnji-zagrebacki-mitropolit-porfirije/210218117 |title=Novi patrijarh Srpske pravoslavne crkve je dosadašnji zagrebački mitropolit Porfirije |publisher=klix.ba |date=5. kolovoza 2017. |accessdate=2016-05-07}}</ref></td></tr> </td></tr> <tr><th>Naslov partijarha</th><td>''Arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpski''</td></tr> |- ! !<tr><th>Osnovana</th><td>[[1219.]]<ref name="LZMK">{{cite web |url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57648 |title=Srpska pravoslavna crkva |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=4. siječnja 2019.}}</ref> (Raška autonomska crkva)<br>[[Kršćanstvo u 1346.|1346.]]<ref name="LZMK"/> (priznata autokefalnost Pećke patrijaršije){{--}}[[Kršćanstvo u 1459.|1459.]] (ukinuta)<br/>[[Kršćanstvo u 1557.|1557.]]<ref name="LZMK"/>{{--}}[[Kršćanstvo u 1766.|1766.]]</td></tr> !<tr><th>Obnova</th><td> [[Kršćanstvo u 1879.|1879.]]<ref name="LZMK"/><ref name="IKA">{{cite web |url=https://ika.hkm.hr/novosti/crkve-krcsanskoga-istoka/ |title=Crkve kršćanskoga istoka |publisher=Informativna katolička agencija |work=ika.khm.hr |pristupljeno=4. siječnja 2019.}}</ref> (Autokefalna beogradska mitropolija)<br/>[[Kršćanstvo u 1920.|1920.]]<ref name="LZMK"/> (Beogradska mitropolija bila je uzdignuta na čast patrijaršije)</td></tr> <tr><th>Sjedište</th><td>[[Beograd]]<br/>[[Peć (grad)|Peć]] </td></tr> <tr><th>Jurisdikcija</th><td>[[Bosna i Hercegovina]] <br/>[[Hrvatska]]<br/>[[Crna Gora]]<br/>[[Sjeverna Makedonija]]<br/>[[Srbija]]<br/> [[Kosovo]]<br/>[[Slovenija]] <tr><th>Dijaspora</th><td>[[Europa]]<br/>[[Australija]]<br/>[[Amerika]]</td></tr> <tr><th>Autonomna crkva</th><td> [[Pravoslavna ohridska arhiepiskopija]] </td></tr> <tr><th>Glasilo</th><td>''Pravoslavlje - novine Srpske patrijarhije''</td></tr> <tr><th>Televizija</th><td>''TV Hram - televizija Srpske pravoslavne crkve''</td></tr> <tr><th>Broj vjernika</th><td>oko 12 milijuna</td></tr> <td colspan="2" height="30" style="padding-left:15px;border-top: 1px solid #B8B8B8;">Službena stranica: &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;[http://www.spc.rs/ www.spc.rs]</td> |} '''Srpska pravoslavna crkva''' ([[Srpski jezik|srp.]]: ''Српска православна црква / Srpska pravoslavna crkva'') (SPC), jedna od upravno [[autokefalnost|autokefalnih]] (samostalnih) [[pravoslavlje|pravoslavnih]] crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu [[Pravoslavna crkva|Istočnu kršćansku crkvu]]. Duhovno vodstvo vjernika Srpske pravoslavne crkve zove se ''Sveti arhijerejski sinod'', a poglavar SPC-a patrijarh srpski. Administrativno sjedište Srpske pravoslavne crkve je u [[Beograd]]u, a povijesno u [[Peć (grad)|Peći]]. == Povijest == === Pokrštavanje Slavena === [[Datoteka:Hram Beograd.JPG|thumb|220px|[[Hram svetog Save|Katedralni hram svetog Save]] u Beogradu]] [[Srbi]] su izvorno, kao i svi [[Slaveni]], bili sljedbenici stare slavenske vjere. Dolaskom na Balkanski poluotok u 5. stoljeću, Srbi su, kao i ostali [[Južni Slaveni]], zatekli razvijene crkvene organizacije.<ref name="Istorijat">{{Citiranje časopisa |url=http://www.inecco.net/spc-bl/Istorijat.htm |title=Istorijat SPC |archive-url=https://web.archive.org/web/20100612213057/http://www.inecco.net/spc-bl/Istorijat.htm |archive-date=12. lipnja 2010. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> U početku je prihvaćanje kršćanstva teklo spontano, i Slaveni prvo prihvaćaju kršćanstvo na mjestima starih crkvenih zajednica u Sjevernoj Makedoniji, Dalmaciji i Bosni.<ref>[http://www.serbianna.com/features/entry_of_slavs/entry_of_slavs_into_christendom.pdf Entry of Slavs Into Christendom]</ref> Prvo masovno pokrštavanje Srba zbilo se u 7. stoljeću, u vrijeme cara [[Heraklije|Heraklija]].<ref name="Istorijat"/> Sredinom 9. stoljeća je uslijedio period snažne misionarske djelatnosti [[Istanbul]]a. Oko 840. knez Vlastimir je u oblastima oko Tare, Lima i Drine, u vrijeme kada je još uvijek bila živa stara slavenska vjera, digao ustanak i protjerao Bizantince i propovjednike kršćanstva iz tih oblasti. No, već za njegovog nasljednika, kneza [[Mutimir]]a, u Srbiji niču prve [[eparhija|eparhije]].<ref name="Istorijat"/> U to vrijeme djeluju i bizantski misionari [[Ćiril i Metod]], koji prevode [[Sveto pismo]] na [[Staroslavenski jezik|slavenski jezik]]. Krajem 9. stoljeća, bizantijski car Vasilije I. je osvojio Neretvansku kneževinu [[Paganija|Paganiju]], koja se posljednja opirala pokrštavanju, i time uništio staroslavenska svetišta. [[Srbi]], vidjevši šta se zbiva u Dalmaciji, šalju izaslanstvo Vasiliju I. i podvrgavaju se [[bizant]]skoj vlasti.<ref>John Skylitzes: A Synopsis of Byzantine History, 811-1057: Translation and Notes, p. 143</ref> Od 10. stoljeću u Raškoj (prethodnica Srbiji) se razvija poseban oblik kršćanstva, [[bogumilstvo]], koje karakterizira protivljenje rimskoj i bizantskoj vlasti, a u bogosluženju se koriste slavenskim jezikom.<ref>[http://www.kroraina.com/varia/kaluzh/cdhfins.pdf Christian Dualist Heresies in the Byzantine World C.650-C.1450]</ref> Moguće je da su niži slojevi prvo dolazili u dodir s bogumilima nego s rimskom i bizantskom crkvom, koje su prvo prihvaćali viši slojevi.<ref>[http://www.serbianna.com/features/entry_of_slavs/bosnia.shtml The Balkan Slavs: Bosnia & the Bogomil Heresy]</ref> Krajem 12. stoljeća, veliki župan [[Stefan Nemanja]] uvodi kršćansku [[ortodoksija|ortodoksiju]] u Raškoj državi. Iako je Kršćanska crkva već podijeljena na istočnu i zapadnu, podjele još nisu toliko izražene, pa on balansira između istočnog i zapadnog kršćanstva, surađujući, po potrebi, s [[rim]]skim [[papa|Papom]] i s Bizantom. Oko 1170. godine u Starom Rasu (danas [[Novi Pazar]]) Stefan Nemanja saziva crkveno-državni sabor, kojim započinju surovi vjerski progoni bogumila, koji su uključivali tjelesne kazne, spaljivanja na lomači, žigosanja po licu, progone iz zemlje, oduzimanje imanja i druge drakonske mjere.<ref name="Žitije Svetog Simeona">{{Citiranje časopisa |url=http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/stefan-sabrana/stefan-sabrana_03_c.html |title=Stefan Prvovenčani, Žitije Svetog Simeona |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100019/http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/stefan-sabrana/stefan-sabrana_03_c.html |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Tada je u Rasu stolovao grčki [[episkop]], suradnik Stefana Nemanje u progonjenju bogumila.<ref name="Rotković">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/nemanjici/zeta_u_drzavi_nemanjica.htm Dr Radoslav Rotković: Zeta u državi Nemanjića (1186 -1356)]</ref> U to vrijeme bogumili imaju uporište ne samo među običnim pukom, već i među samim velmožama. Nemanjina vojna akcija se pretvorila u pravi građanski rat koji je bjesnio jedno vrijeme po Raškoj. Nakon što je vojska Stefana Nemanje u Raškoj istrijebila bogumile, među Srbima je učvršćena bizantijska [[ortodoksija]], vremenom odomaćena kao [[pravoslavlje]]. === Žičko-pećka arhiepiskopija (1219. {{--}} 1337.) === [[File:Sveti Sava Kraljeva Crkva.jpg|thumb|220px|Arhiepiskop [[Sveti Sava]] (1219. – 1233.)]] U vrijeme [[Sveti Sava|Save Nemanjića]], raška crkva je bila podređena [[ohridska arhiepiskopija|Ohridskoj arhiepiskopiji]], i imala je samo tri eparhije (Ras, [[Lipljan]] i [[Prizren]]) u kojima su vladike bili [[Grci]]. Nakon što mu je brat Stefan Nemanjić 1217. od [[papa|pape]] dobio kraljevsku krunu, Sava Nemanjić odlazi u maloazijski grad Nikeju, gdje se nalazila prijestolnica bizantskog cara i carigradskoga patrijarha u egzilu (od kad su Latini osvojili Istanbul), te od njih dobiva mogućnost da raška crkva postane [[arhiepiskopija]] 1219. godine. Sjedište [[Žičko-pećka arhiepiskopija|nove arhiepiskopije]] je smješteno u novoizgrađeni Manastir Žiča. Po povratku u Rašku, Sava Nemanjić 1221. saziva državno-crkveni sabor u manastiru Žiči na kojem okruni svog brata za kralja, i organizira nove progone bogumila iz Raške. Tom prilikom, Sabor proklinje ne samo bogumile, već i poglavare [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]], koja je pružala utočište prognanim kršćanima.<ref name="Žitije Svetog Save">{{Citiranje časopisa |url=http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/teodosije-zitije_sv_save_c.html |title=Teodosije, Žitije Svetog Save |archive-url=https://web.archive.org/web/20160719093612/http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/teodosije-zitije_sv_save_c.html |archive-date=19. srpnja 2016. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Nakon sabora oni koji nisu pristali da se odreknu svoje vjere i prijeđu na pravoslavlje, bijahu protjerani. Crkva je naročito ojačala i obogatila za vrijeme kralja Milutina, koji je puno izdvajao za podizanje novih crkvi i manastira, zbog čega je, usprkos nemoralnom životu, proglašen za sveca. Zajedno s velikim [[Feud|feudalnim posjedima]], kralj Milutin je crkvi poklanjao i ljude (zemljoradnike i robove), koji su postajali "crkveni ljudi".<ref>[http://www.rastko.rs/cms/files/books/528382f9cfa46 Andra Nikolić, Ekonomsko stanje Srbije u XV veku]</ref> === Pećka patrijarhija (1346. {{--}} 1463.) === [[Datoteka:Pećka patrijaršija, južni izgled.tif|thumb|220px|[[Manastir Pećka patrijarhija]] u [[Peć]]i]] Kada je kralj Dušan iskoristio nemire u Bizantu, osvojio neke teritorije i proglasio se za [[car]]a 1346. godine, [[arhiepiskopija]] je proglašena patrijarhijom, mimo volje [[Istanbul]]a. Dušan je svoga dvorjanina proglasio patrijarhom, da bi mu on stavio carsku krunu na glavu.<ref name="Rotković"/> Dušanovim ukazom njegov logotet Joanikije II. postaje prvi [[Pećka patrijaršija|pećki patrijarh]].<ref name="vesti">{{Citiranje časopisa |url=https://www.vesti-online.com/Stampano-izdanje/19-01-2010/Feljton/22317/Prvi-patrijarh- |title=Prvi patrijarh |access-date=5. prosinca 2019. |archive-date=8. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210308012258/https://www.vesti-online.com/ |url-status=dead}}</ref> Crkveni velikodostojnici srpske crkve su pružali podršku proglašenju Dušanovo carstva od Stefana Uroša IV. Dušana Nemanjića a jedan od razloga podrške je njihovo očekivanje da im pripadnu prihodi iz onih parohija koje su do tada bile podčinjene carigradskom patrijarhu.<ref name="McDaniel"> Proglašenje carstva na čelu s dinastijom Nemanjića naišlo je na podršku svih slojeva društva, među crkvenim velikodostojnicima - kojima bi pripali prihodi iz parohija ranije potčinjenih carigradskom patrijarhu.</ref> U sastav nove patrijaršije su ušle i mitropolije u osvojenim grčkim oblastima, kao i [[Sveta Gora|Sveta gora]], do tada pod nadležnošću carigradske patrijaršije. Tada carigradski patrijarh Kalist I. baca prokletstvo na Dušana, Joanikija i srpsko svećenstvo.<ref name="vesti"/> Glas o prokletstvu ostavio je u narodu i u nižem svećenstvu mučan i bolan utisak. Narod je ovo prokletstvo dovodio u vezu s onim nesrećama, koje poslije smrti patrijarhove (1354.) i Dušanove (1355.) počeše snalaziti srpski narod.<ref name="Rotković"/> Crkva je imala niz povlastica i kao vjerska institucija i kao najveći feudalac u Srbiji. Država je štitila crkvu u svakom pogledu, a crkva je svojim utjecajem na vjernike osiguravala poslušnost državnoj vlasti, kojoj je pripisivala božansko porijeklo.<ref name="Marković">{{Citiranje časopisa |url=http://guskova.ru/q?a=l&doc=%2F~mladich%2Fzakonik%2Fbm_odz |title=Biljana Marković, O Dušanovom Zakoniku |archive-url=https://web.archive.org/web/20140923112451/http://guskova.ru/q?a=l&doc=%2F~mladich%2Fzakonik%2Fbm_odz |archive-date=23. rujna 2014. |access-date=13. kolovoza 2021.}}</ref> Odnosi crkve i države u srednjovjekovnoj Srbiji su slijedili bizantski model podređenosti crkve državi, koji se u crkvenim krugovima naziva cezaropapizam.<ref>[http://www.republika.co.rs/310-311/11.html Mirko Đorđević, Muke sa simfonijom]</ref> Knez Lazar je 1370-ih okončao šizmu s Istanbulom (iz vremena cara Dušana) i stekao priznanje za srpsku crkvu od Bizanta.<ref>John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans'', (str. 389), 2009.[http://www.press.umich.edu/pdf/9780472082605-ch7.pdf]</ref> === Obnova Pećke patrijarhije (1557. {{--}} 1766.) === [[File:Arsenije IV Jovanović Šakabenta.jpg|thumb|220px|Partijarh Arsenije IV. Jovanović (1725. – 1737.)]] Godine 1577. godine [[veliki vezir]] [[Mehmed-paša Sokolović]] je ponovo ustanovio Pećku patrijarhiju na znatno proširenom području nadležnosti koje je obuhvaćalo oblasti današnjeg [[Kosovo|Kosova]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Srbija|Srbije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Mađarska|Mađarske]]. Na patrijarhijski prijestol je postavio svog brata [[Makarije Sokolović|Makarija Sokolovića]]. Poslije obnovljenja Pećke patrijarhije zaživjeli su mnogi stari već zapušteni manastiri. Osmanlije koji su htjeli održati [[mir]], dozvoljavali su pećkim patrijarsima da osobno sakupljaju materijalna sredstva za izmirenje obveza prema osmanskoj blagajni.<ref name="Tomanić">[http://www.bosnafolk.com/pdf/spc.pdf Milorad Tomanić, Srpska crkva u ratu i ratovi u njoj]</ref> Godine 1592. na patrijarhijski prijestol je došao Jovan Kantul koji napušta makarijevsku politiku i postaje sudionik u akciji zapadnih država za oslobođenje balkanskih naroda od Osmanlija. Po izbijanju Austro-turskog rata (1593. – 1606.) vršački episkop Teodor Nestorović predvodi Banatski ustanak protiv Osmanlija (1594.). Srpski ustanici su nosili zastave s likom [[Sveti Sava|Svetog Save]]. Poslije prvih uspjeha, osmanska vojska je savladala otpor Srba. Zbog ovog ustanka, Osmanlije oštro kažnjavaju Pećku patrijarhiju. Godine 1594. episkop Teodor je ubijen, a [[relikvija|mošti]] Svetog Save su prenijete iz Mileševa u [[Beograd]] i demonstrativno spaljene na Vračaru. Pećki patrijarh Jovan je 14. listopada [[1613.]] godine obješen u Istanbulu i sahranjen kod Jeni-kapije.<ref name="Tomanić"/> Poslije Jovana Kantula na čelo patrijarhije je došao Pajsije Janjevac od 1614. do 1647. godine. Za razliku od svog prethodnika, on se odrekao akcija protiv Osmanlija i vratio makarijevskom duhu. Tokom njegove dugogodišnje uprave učinjeno je mnogo na jačanju Crkve, obnavljanju onoga što je zanemareno i upropašteno tijekom patrijarha Jovana i na poboljšanju poremećenih odnosa s Osmanskim Carstvom. Njegova uprava Pećkom patrijarhijom bila je doba sređenih crkvenih prilika, usklađenih odnosa s osmanskom vlašću, dok je pozna srpska umjetnost u srednjovjekovnim tradicijama doživjela tada svoj drugi i posljednji procvat.<ref name="Tomanić"/> Pećki patrijarh [[Arsenije III. Crnojević]] (stolovao od 1674. – 1690.) je bio izuzetno angažiran u [[veliki turski rat|austro-turskom ratu]] na strani [[Austrijsko Carstvo|Austrije]]. Nije bio sklon [[Makarije Sokolović|makarijevskoj]] politici i suradnji s [[Istanbul]]om, čak je prijetio izopćenjem iz Crkve svima koji su u vezi s Osmanlijama.<ref>[http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/6_8_l.html Vladimir Ćorović, Istorija Srba, Velika seoba Srba u Austriju]</ref> Nakon poraza Austrije, plašeći se osvete Osmanlija, Crnojević predvodi [[Kosovo|kosovske]] Srbe u Veliku seobu ka Ugarskoj. Poslije velike seobe Srba, 1690. godine, kosovsko stanovništvo je vrlo razrijeđeno.<ref name="Cvijić">[http://www.promacedonia.org/serb/cvijc/cvijic_balkansko_poluostrvo_1.pdf Jovan Cvijić, Balkansko poluostrvo i Južnoslovenske zemlje (1. deo)]</ref> Par desetljeća kasnije, njegov nasljednik Arsenije IV. Jovanović (patrijarh od 1725. – 1737.) se povodi istom politikom pomaganja Austriji u borbi protiv Osmanskog Carstva. Godine 1737. izbija novi [[rusko-turski rat 1735.-1739.|austrijsko-turski rat]] (1737. – 1739.), tijekom kojeg se kosovski Srbi na poziv pećkog patrijarha ponovo dižu na ustanak, u želji da se priključe austrijskoj pokrajini Srbiji. Ali, kao i u slučaju njegovog prethodnika, Austrija ubrzo doživljava poraz te Arsenije IV. Jovanović predvodi drugu veliku seobu Srba na sjever, u [[Ugarska|Ugarsku]]. Zbog ovih migracija, srpsko stanovništvo na Kosovu krajem 18. stoljeća postaje manjinsko.<ref name="Bebler">[http://www.pescanik.info/content/view/2171/66/ Anton Bebler, Propuštena prilika]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Političko angažiranje Pećke patrijarhije u Austro-turskim ratovima je ubrzalo odluku [[Visoka Porta|Porte]] da ukine ovu crkveno-političku instituciju.<ref name="Bogdanović"/> Patrijarhija je ukinuta [[1766.]], a sljedeće godine je isto učinjeno s Ohridskom arhiepiskopijom [[1767.]] Eparhije i cjelokupnu imovinu ovih crkava preuzela je [[Carigradska patrijarhija]].<ref name="Bogdanović">[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/index.html Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu]</ref> Crkvu su od tada vodili episkopi Grci (fanarioti).<ref name="Mikić">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B0_5 Grigorije Mikić, Srpska Crkva u kraljevini Srbiji i Staroj Srbiji i Makedoniji]</ref> Usprkos teškom položaju, mnogi srpski manastiri sačuvali su i umnožili su svoja imanja pod osmanskom vlašću.<ref>Rajko L. Veselinović "Istorija srpske pravoslavne crkve sa narodnom istorijom". Udžbenik za V razred srpske pravoslavne bogoslovlje, knj. 2. Begrad 1966. str. 6.</ref> Mitropolija raško-prizrenska je za vrijeme osmanske vladavine ubirala obavezan porez od svih pripadnika srpskog naroda.<ref>Istorija srpskog naroda". Šesta knjiga, prvi tom. 1878-1918, Beograd. 1983., str. 280.</ref> Mitropoliti i vladike, kao i patrijarsi imali su pravo nošenja oružja i držanja oružane pratnje koja im pomaže pri ubiranju crkvenih prihoda.<ref>Vasa Čubilović. "Odabrani istorijski radovi". Beograd 1983. str. 91.</ref> == Vrijeme postojanja zasebnih pravoslavnih crkava == === Karlovačka mitropolija (1690. {{--}} 1848.) te patrijarhija (1848. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Patrijarsija sremski karlovci 1890.jpg|thumb|220px|Patrijarhijski dvor u Srijemskim Karlovcima]] Karlovačka mitropolija je bila pravoslavna crkvena organizacija Srba u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj monarhiji]]. Zahvaljujući carskim privilegijama sve do 19. stoljeća, karlovački mitropoliti bili su najznačajniji predstavnici srpskog naroda u Habsburškoj monarhiji. Srpske crkve građene su u stilu tadašnjeg [[barok]]a. Godine [[1848.]] na Svibanjskoj skupštini u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]], Srbi na prostoru Habsburške monarhije su proglasili stvaranje autonomne Srpske Vojvodine, mitropolit karlovački, [[Josif Rajačić]], proglašen je za patrijarha, a Karlovačka mitropolija je uzdignuta na rang patrijarhije. U sastavu Karlovačke patrijarhije je bilo sedam eparhija. Na prostoru [[Ugarska|Ugarske]] postojala su Vršačka, Temišvarska, Budimska i Bačka eparhija, a na prostoru [[Srijem]]a, [[Slavonija|Slavonije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] bile su Karlovačka, Pakračka i Plašćanska ili Gornjokarlovačka eparhija. Sjedište Karlovačke patrijarhije je bilo u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]]. Karlovačka patrijarhija je postojala sve do 1920. godine kada se ujedinila Beogradskom mitropolijom u jedinstvenu Srpsku pravoslavnu Crkvu. === Beogradska mitropolija (1831. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Patrijaršija Beograd (13808934713).jpg|220px|mini|desno|Na mjestu nekadašnje zgrade Beogradske mitropolije danas se nalazi zgrada patrijarhije u Beogradu]] Beogradska mitropolija je bila mjesna crkva autonomna (od 1831.) te autokefalna crkva (od 1879. do 1920. godine). Prije toga je bila [[eparhija]] Carigradske patrijarhije u Osmanskom Carstvu pod nadležnošću grčkih fanariota. Nakon što je 1830. godine [[sultan]] priznao Srbiji samostalnu unutrašnju upravu, carigradski patrijarh je pristao da mu knez predlaže episkope, a da ih on potvrđuje. Godine 1832. Srbija je sklopila s Carigradskom patrijarhijom sporazum o samoupravi srpske Crkve.<ref name="Mikić"/> Mitropolija je bila umiješana u međudinastičke borbe u Srbiji, pa je prvi mitropolit beogradski Petar Jovanović, kao protiv Obrenovićeva, nakon povratka kneza Miloša na vlast bio prinuđen da podnese ostavku 1859. godine, nakon čega je otišao u Mitropoliju karlovačku i postao je episkop gornjokarlovačke eparhije.<ref name="Mikić"/> Godine 1878. priznata je neovisnost Srbije, a godinu dana, 1879. godine je Beogradska mitropolija dobila autokefalnost. Početkom 20. stoljeća Beogradska mitropolija je imala nadležnost na čitavom području tadašnje [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]], s upravnom podjelom na sljedeće eparhije: Beogradska, Šabačka, Žička, Niška i Timočka. Beogradski episkop je bio arhiepiskop i mitropolit Srbije. Patrijarh srpski Dimitrije Pavlović je bio posljednji beogradski mitropolit (1905. – 1920.) i prvi patrijarh ujedinjene Srpske pravoslavne Crkve (1920. – 1930.). === Dabrobosanska mitropolija (1766. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Zgrada dabrobosanska.jpg|thumb|220px|Zgrada [[Mitropolija dabrobosanska|Dabrobosanske mitropolije]] u Sarajevu]] Nakon ukidanja Pećke patrijaršije, od kraja 1760-ih do 1880, [[Mitropolija dabrobosanska|Dabrobosanska mitropolija]] je bila pod izravnom nadležnošću Carigradske patrijarhije. Nju su vodili fanarioti, grčki svećenici iz Istanbula. Početkom [[Austro-Ugarska|austrougarskog]] perioda u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], 1880. godine, na osnovu sporazuma između austrougarske vlasti i Carigradske patrijarhije, Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini je postala autonomna mitropolija, pod nazivom Dabrobosanska mitropolija i pod vrhovnom duhovnom vlašću carigradskog patrijarha. U njen sastav ušle su eparhije: Dabrobosanska, Zvornička, Zahumsko-hercegovačka, a kasnije i Banjalučko-bihaćka. Dabrobosanska mitropolija dobila je i svoju nacionalnu jerarhiju (grčke mitropolite zamijenili su velikodostojnici Srbi). Prvi mitropolit bio je Sava Kosanović, od 1881. do 1885. godine. Stvaranjem [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srbija, Hrvata i Slovenaca]], Dabrobosanska mitropolija je [[1920.]] godine postala dio ujedinjene Srpske pravoslavne Crkve. === Cetinjska mitropolija (1766. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Cetinje monastery.jpg|thumb|220px|[[Cetinjski manastir]] na Cetinju, sjedište Cetinjske mitropolije]] S ukidanjem Pećke patrijarhije (1766.), osnovana je u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] samostalna Mitropolija cetinjska. Crnogorski crkveni poglavari ujedno su bili i političke vođe tadašnje crnogorske države iz dinastije Petrović-Njegoš. U Crnoj Gori je postojala neka vrsta pravoslavne [[teokracija|teokratske]] vladavine, s jakim osloncem na [[Rusija|Rusiju]]. Danilo I. (1851.—1860.) je odvojio crkvenu vlast od svjetovne. [[Valtazar Bogišić|Baltazar Bogišić]] je pisao da je "Crnogorska crkva posve avtokefalna i osobenu jerarhiju ima, a nema nikakvijeh zvaničnih odnošaja s drugijem avtokefalnim crkvama, nego mir i ljubav". U službenom katalogu pravoslavnijeh crkava, zvanom Sintagma, "Avtokefalna mitropolija crnogorska" je bila navedena pod rednijem brojem 9, a srpska (Beogradska mitropolija) pod 14.<ref>dr [[Nikodim Milaš]], Pravoslavno crkveno pravo, Zadar 1890, str. 132, 237</ref> Stvaranjem Kraljevine Srbija, Hrvata i Slovenaca, Cetinjska mitropolija je [[1920.]] godine postala dio ujedinjene Srpske pravoslavne Crkve. == Srpska pravoslavna Crkva (1920. {{--}} danas) == [[Datoteka:Димитрије (Павловић).jpg|thumb|220px| Patrijarh srpski Dimitrije Pavlović (1920. – 1930.)]] Ujedinjenje pravoslavnih crkava s područja novoformirane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) je dogovarano na četiri preliminarne konferencije, održane od 1918. do 1920. godine. Značajnu ulogu u ujedinjenju pravoslavnih crkava imao je regent [[Aleksandar I. Karađorđević]].<ref name="Ujedinjenje">{{Citiranje časopisa |url=http://pravoslavlje.spc.rs/broj/1051-1052/tekst/ujedinjenje-srpske-pravoslavne-crkve-1920-godine/print/lat |title=Ujedinjenje Srpske Pravoslavne Crkve 1920. godine |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120175952/http://pravoslavlje.spc.rs/broj/1051-1052/tekst/ujedinjenje-srpske-pravoslavne-crkve-1920-godine/print/lat |archive-date=20. siječnja 2012. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Prva konferencija pravoslavnih episkopa održana je 18. prosinca [[1918.]] godine u Srijemskim Karlovcima. Tom prilikom zaključeno je da postoji volja za ujedinjenjem i da se očekuje da će i Cetinjska mitropolija u Crnoj Gori pristati na ujedinjenje, koja nije bila zastupljena na ovom zboru episkopa. Druga konferencija održana je od 11. do 15. svibnja 1919. u Beogradu. Tada je proglašeno ''"duhovno, moralno i administrativno jedinstvo svih srpskih pravoslavnih crkvenih oblasti"'', koje će se definirati kada se cijeli Arhijerejski sabor ''"Ujedinjene Srpske Crkve"'' sastane pod predsjedništvom svoga patrijarha. Formiran je i privremeni odbor od pet članova. Na Trećoj konferenciji, održanoj od 20. studenoga do 2. prosinca u Srijemskim Karlovcima, usvojen je "Nacrt zakona o proglašenju i vaspostavljanju Srpske Patrijaršije". Pregovori s Carigradskom patrijarhijom trajali su više od šest mjeseci. Okončani su tek kada je plaćeno 1,5 milijuna franaka naknade. Nakon toga je Carigradska patrijarhija 19. ožujka 1920. priznala i blagoslovila ujedinjenje.<ref name="Ujedinjenje"/> Ujedinjenje pokrajinskih pravoslavnih crkava u jednu Srpsku crkvu proglasio je kralj Aleksandar I. Karađorđević svojim aktom od 17. lipnja 1920. Četvrta konferencija, održana 27. kolovoza 1920. godine, proglasila se Svetim arhijerejskim Saborom Srpske Pravoslavne Crkve.<ref name="Ujedinjenje"/> Za patrijarha izabran Dimitrije Pavlović, dotadašnji arhiepiskop Srbije i mitropolit beogradski.<ref name="Mikić6">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B0_6 Grigorije Mikić, Ujedinjenje Srpske Crkve i obnova Patrijaršije]</ref> Uspostavljanje Srpske patrijarhije izvršeno je 12. rujna 1920. u Sabornoj crkvi svetog Nikole u Srijemskim Karlovcima, na ceremonijalan način prepun [[kosovski mit|kosovske simbolike]]. Srpski patrijarh je svečano ustoličen u [[Peć (grad)|Peći]] 28. kolovoza 1924. godine.<ref name="Folić">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/kosovski_mit_u_projekcijama_srpske_pravoslavne_crkve.htm Mr Zvezdan Folić: Kosovski mit u projekcijama Srpske pravoslavne Crkve]</ref> === Kraljevina Jugoslavija === U razdoblju od [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] [[1918.]] do [[1935.]] Srpska pravoslavna Crkva je bila ''"državotvorna"'' vjerska organizacija, veličala je postojeći poredak, podržavala frankofilski državni smjer i integralno jugoslavenstvo kralja Aleksandra I., i ispoljavala "klerikalni legitimizam". Pravoslavni crkveni poglavari, pogotovo patrijarh Varnava, bili su na poziciji ideologije jugoslavenskog nacionalizma i Šestosiječanjske diktature, a Srpska pravoslavna Crkva je surađivala s jugoslavenskim nacionalnim organizacijama kao što su Jugoslavenska nacionalna stranka, Savez srpskih sokola, Skauti, [[Narodna odbrana]], [[Četnici]], itd.<ref name="Žutić">[http://govori.tripod.com/nikola_zutic.htm Nikola Žutić: Srpsko pravoslavlje i Anglikanska crkva]</ref> Na vjerskom planu, Srpska pravoslavna Crkva je blisko surađivala s [[Anglikanska zajednica|Anglikanskom crkvom]] i [[starokatolička crkva|starokatoličkim crkvama]], protiveći se [[Katolička crkva|Rimokatoličkoj crkvi]]. U namjesničkom razdoblju vladavine [[Pavle Karađorđević|kneza Pavla Karađorđevića]], po osnivanju vlade [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] u srpnju [[1935.]] godine, dolazi do razlaza državnog vrha i Srpske pravoslavne Crkve, prvenstveno zbog vanjskopolitičkog i unutarnjeg političkog zaokreta. Srpska pravoslavna Crkva je podržala vojni puč 27. ožujka 1941. godine. === Drugi svjetski rat === Srpska pravoslavna Crkva u Drugom svjetskom ratu se ponašala ovisno o mjestu i prilikama. U [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] se nalazila u veoma teškoj situaciji zbog masovnog progona srpskog stanovništva od [[ustaše|ustaša]], koji je naročito pogodio prvake Srpske pravoslavne Crkve. Mnogi svećenici SPC-a u NDH su ubijeni, među njima i nekoliko onih s najvišim naslovima (mitropolita, episkopa), a većina ih je zatvarana i odvođena u logore. Preostali su se većinom su se pridruživali [[četnici]]ma. Neki od njih postali su važni četnički zapovjednici, kao što je bio pop Momčilo Đujić u sjevernoj Dalmaciji, pop Savo Božić u sjevernoj Bosni ili pop Radojica Perišić u Hercegovini. U Crnoj Gori Srpska pravoslavna Crkva je bila lojalna talijanskom okupatoru, naročito sam mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije Lipovac, koji je do kraja ostao uz četnike, pa se s njima na kraju rata i povukao iz Crne Gore. U Srbiji je vrh Srpske pravoslavne Crkve uoči rata bio pro-engleski orijentiran, zbog čega su ih Nijemci tretirali kao podrivače. Crkva je nastojala da ostane "neutralna" ali je, s druge strane, pokazivala otvoreno neprijateljski stav prema [[Narodnooslobodilački pokret|Narodnooslobodilačkom pokretu Jugoslavije]].<ref name="leksikon"/> Općenito, stav Srpske pravoslavne Crkve je bio suradnja s [[četnici]]ma i neprijateljstvo prema [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanima]]. Postajali su i rijetki izuzetci, kao pop [[Vlado Zečević]], koji je postao vijećnik [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a i visoka politička osoba.<ref name="leksikon">[http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=2241 Uloga Crkve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070812133501/http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=2241 |date=12. kolovoza 2007. }} (leksikon-yu-mitologije)</ref> === SFR Jugoslavija === [[Datoteka:Patrijarh Srpski German by Stevan Kragujevic.JPG|thumb|220px|Patrijarh srpski [[German (patrijarh srpski)|German Đorić]] (1958. – 1990.)]] Srpska pravoslavna crkva je u periodu [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] je bila odvojena od države i predstavljala je isključivo vjersku organizaciju, bez političkog autoriteta.<ref name="Balkan bluz">{{Citiranje časopisa |url=http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html |title=Duhovni krov "Velike Srbije" |archive-url=https://web.archive.org/web/20171017150552/http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html |archive-date=17. listopada 2017. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Odnos crkve i države se u ovom razdoblju zasniva na [[sekularizacija|sekularizaciji]], [[ateizam|ateizaciji]] i izmještanju religije u sferu privatnog.<ref name="izvori">[http://www.scribd.com/doc/3492554/Filozofskoteoloki-izvori-antievropskog-i-antizapadnog-diskursa-u-SPC Filozofsko-teološki izvori antievropskog i antizapadnog diskursa u SPC]</ref> U ovom razdoblju Srpska pravoslavna Crkvu je najduže vodio patrijarh srpski [[German (patrijarh srpski)|German Đorić]] od [[1958.]] do [[1990.]] godine. Dana, 15. travnja 1967. godine počinje da izlazi ''"Pravoslavlje"'', novine Srpske patrijarhije, s blagoslovom patrijarha srpskog Germana. Iako u periodu SFR Jugoslavije Srpska pravoslavna Crkva nije javno politički djelovala, ona je služila kao nosilac i katalizator srpskog [[nacionalizam|nacionalizma]].<ref name="izvori"/> U godinama nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] skupina nacionalistički orijentiranih ''justinovaca'' i ''[[Nikolaj Velimirović|nikolajevaca]]'' je preuzela vodeće svećeničke funkcije u Srpskoj pravoslavnoj Crkvi.<ref name="izvori"/> Nakon toga, Srpska pravoslavna Crkva je pružila bitnu podršku [[Slobodan Milošević|Miloševićevom]] usponu na vlast i podržavala aktivnosti njegovog rukovodstva na [[Antibirokratska revolucija|ukidanju]] [[autonomija|autonomije]] [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Kosovo|Kosova]].<ref name="Balkan bluz"/> == Srpska pravoslavna crkva u ratu i miru == {{glavni|Uloga Srpske pravoslavne crkve tijekom velikosrpske agresije}} === Uloga Srpske pravoslavne crkve u pripremi rata protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine === Srpska pravoslavna crkva je uz većinu beogradskih medija bila nositeljica huškanja na rat protiv Hrvatske uvjeravajući srpski narod u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini da su Srbi u svojoj povijesti uvijek vodili "pravedne i opravdane ratove". Gotovo je svakodnevno slala poruke o "opravdanosti" rata protiv Hrvatske i njegovom "obrambenom" karakteru. U malu se skupinu srpskih crkvenih dostojanstvenika koji su nastojali smiriti pobuđene ratne strasti, prema poznatim podatcima mogu svrstati mitropolit zagrebačko-ljubljanski [[Jovan Pavlović|Jovan]] i vladika bački Irinej Bulović. Mitropolit Jovan bio je organizator susreta patrijarha SPC [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavla]] i kardinala [[Franjo Kuharić|Franje Kuharića]] (prvoga u proljeće 1991. u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]], a drugi kasnije u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]). Organizirao je i susret patrijarha Pavla s predsjednikom Republike Hrvatske dr. [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]]. Vladika bački Irinej Bulović isticao se kao protivnik sudjelovanja pravoslavnih svećenika u ratnim operacijama protiv Hrvatske. Godine 1991. izjavio je: "''Svešteno lice koje danas uzima mitraljez, po mom mišljenju, duboko greši''". S druge strane veća skupina crkvenih dostojanstvenika Srpske pravoslavne crkve je poticala na ratne strasti: Vladika dalmatinski Nikolaj Mrđa - svoje je crkveno sjedište imao Šibeniku. Njegovi su ga suvremenici nazivali "ideologom" balvan revolucije u Kninskoj krajini, a 1992. postaje prvi čovjek Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini. Vladika slavonski Lukijan - sa sjedištem u [[Pakrac]]u poznat je po tekstu objavljenom u novinama "Pravoslavlje" pod naslovom "Antisrpsko nastojanje ustaške države". Hrvatskoj je državi često dodavao pridjev "ustaška", a svoje je slušateljstvo uvjeravao da je u Slavoniji poslije 1918. živjelo pola milijuna Srba, od kojih su čak 250.000 završilo u velikom ustaškom logoru Jasenovac (što je u velikom nerazmjeru s obavljenim i 2006. objavljenim istraživanjima u Jasenovcu, zajedno s logorom [[Stara Gradiška]] stradalo prema pojedinačnom popisu oko 40.000 Srba. Potkraj srpnja 1991. godine episkop Lukijan javno zahtijeva da se "''oslobodi [[Vukovar]] što je brže moguće, jer nam je potreban da od njega načinimo svoje upravno, kulturno i duhovno središte''". Za episkopima i metropolitima u Hrvatskoj u promicanju velikosrpske agresije na Hrvatsku nisu nimalo zaostajali crkveni dostojanstvenici Srpske pravoslavne crkve u Srbiji i Crnoj Gori. Vladika Atanasije Jevtić govorio je "''neka košta koliko košta''", samo da se ostvare viši srpski ciljevi i da "''pokažemo da se ne plašimo''", pozivajući u Glini 1991. na rat protiv Hrvatske. Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović (izabran 1990.) bio je ushićen srpskim ratnim "''podvizima''" u Bosni i Hercegovini protiv Hrvata i [[Bošnjaci|Bošnjaka]] da je novostvorenu Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu (razorenih gradova, porušenih crkava i džamija, genocid u Srebrenici, s protjeranih gotovo milijun izbjeglica) slavljenički uzdizao do nebeskih visina. Bio je toliko opčinjen "''junaštvom''" svojih boraca da je od 1994. javno govorio da je Srpska Republika Bosna i Hercegovina "''najdivnija srpska zemlja''" i da je "''svjetionik i Pijemont cjelokupnog Srpstva''". Budući vladika mileševski Filaret u rujnu 1991. po [[Banovina|Banovini]] nastoji pokrenuti tamošnje Srbe. Na fotografiji koja je obišla svijet s mitraljezom u rukama pokazuje čime treba ići u "''sveti rat''" za Veliku Srbiju. Gornjokarlovački episkop Nikanor sa sjedištem u [[Karlovac|Karlovcu]] svojim se porukama pridružio Atanasiju Jevtiću. [[Datoteka:Kosovo-metohija-koreni-duse023.jpg|thumb|220px|Patrijarh srpski [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavle Stojčević]] (1990. – 2010.)]] Za stvaranje antihrvatskog ozračja i neskrivenog poziva na rat posebno mjesto pripada patrijarhu srpskom [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavlu Stojčeviću]]. Svojom uskrsnom poslanicom 1991. godine upućenom svim Srbima i čitanom u svim srpskim pravoslavnim crkvama na svečanoj uskrsnoj misi govorom neskrivene mržnje izmislio je stotine tisuća stradalih Srba postavlja retoričko pitanje: "''koliko je naša pogibija bila brojnija i strašnija za poslednjih pedeset godina''?" i dalje pruža sljedeći odgovor: "''samo u Jasenovcu za četiri godine umoreno je, ako ne više, sigurno ne manje od 700.000 ljudi. Ako pitamo na koji način jedan naš vrsni znalac i mislilac odgovara: Jasenovac je največe srpsko grozilište, ništavilište, istrebivilaše, gubilište, gdje su ljudi satirani krvožderjem, koje sigurno ni knez demona ne pamti. To je novo raspeće Hristovo. To je greh grehova. Nešto još gore je ovde, što se retko spominje. To je činjenica da je ovaj zločin do danas ostao neokajan i nepokajan što dokazuju događaji koji se danas dešavaju na istom mestu od istih počinilaca''." Srbi u Hrvatskoj zaključio je patrijarh Pavle "''danas se nalaze pred novim bogoubistvom i bratoubistvom''". Patrijarh srpski Pavle početkom listopada 1991. snažno podupire realizaciju velikosrpskog pokreta. U pismu poslanom engleskom lordu Peteru Carringtonu, predsjedniku Međunarodne mirovne konferencije o Jugoslaviji, iznosi razloge zašto međunarodna diplomacija "mora" podržati projekt ujedinjenja Srba iz Hrvatske s ostalim Srbima pod "''jednim krovom''", Srbi u Hrvatskoj tvrdio je patrijarh srpski, nemaju "''trećeg puta''". Njegovo je pismo koncipirano kao svojevrsni memorandum Srpske pravoslavne crkve Mirovnoj konferenciji, u kojem se u prvom dijelu predočava patnja srpskog naroda po uzoru na uskrsnu poslanicu s početka godine. Dalje prema riječima patrijarha srpskog Pavla srpski je narod po drugi puta u ovom stoljeću "''suočen sa genocidom i izgonom sa teritorija na kojima je vekovima živeo''". Zajedno sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]], svim koalicijskim argumentima i srpskim pobunjenicima u Hrvatskoj, patrijarh srpski je nudio samo jedno rješenje: amputaciju Hrvatske i priključenje tih dijelova (oko 1/3 teritorija) Velikoj Srbiji. S uspostavom hrvatske države za patrijarha srpskog i Srbe u Hrvatskoj počelo je "novo, a po mogućim posljedicama možda i pogubnije stradanje Srba u Hrvatskoj" (...) "''naši sunarodnici, iste vjere i krvi, suočeni su sa sledećim kobnim izborom: ili će se oružjem u ruci izboriti za opstanak u istoj državi s maticom srpskog naroda, ili će biti prisiljeni da se iz te nove Nezavisne Države Hrvatske pre ili posle isele. Trećega nema. Za to ih srpska država i srpski narod u Srbiji moraju zaštiti svim legitimnim sredstvima, uključujući i oružanu samoobranu srpskih života i svih srpskih krajina. Teritorije na kojima je srpski narod vekovima živeo'' (...) ''ne mogu ostati u sastavu bilo kakve nezavisne Hrvatske, već se moraju naći pod zajedničkim krovom s današnjom Srbijom i svim srpskim krajinama''." Od predsjednika se Međunarodne mirovne konferencije o Jugoslaviji očekivalo da shvati "''da žrtve genocida i njegovi negdašnji, a možda i budući vinovnici ne mogu više živjeti zajedno. Posle Drugog svetskog rata nitko nije prisiljavao Jevreje da žive zajedno s Nemcima u istoj državi. Srbi su, međutim, bili prisiljeni da žive zajedno s Hrvatima, doduše u okviru Jugoslavije, kao zajedničke države u kojoj je Hrvatska bila samo jedna od šest federalnih jedinica. Granice te Hrvatske nisu ni istorijske ni etničke, nego su određene voljom Josipa Broza - Tita, vođe komunističke revolucije u Jugoslaviji, a Hrvata po narodnosti. Onog trenutka kada su Hrvati proglasili nezavisnost takve Hrvatske, Srbi u Hrvatskoj su, koristeći to isto pravo naroda na samoopredeljenje do otcepljenja, odlučili da žive u krnjoj Jugoslaviji, odnosno u državi u kojoj će biti matica srpskog naroda. U protivnom, pre ili posle bili bi izloženi zatiranju svog nacionalnog identiteta, svoje vere i imovine, a možda i progonstvu i fizičkom istrebljenju. (...) Tu strašnu istinu treba da shvate i svi dosadašnji Jugoslaveni i civilizovana Evropa''." Patrijarh srpski Pavle pri tome skriva da je Hrvatski sabor, ali i savezna Vlada u Beogradu referendum Srba u Hrvatskoj o priključenju Srbiji i referendum o uspostavi SAO Krajine proglasila nevažećom, jer su pravo na referendum o odcjepljenju prema posljednjem [[Ustav druge Jugoslavije|Ustavu SFRJ]] iz 1974. to pravo imale samo državotvorne nacije u svojim republikama. Srpska pravoslavna crkva je tijekom cijelog rata (1991. – 1995.) bila najčvršća unutarnja poveznica koalicije za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]. Patnju srpskog naroda u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovcu]] patrijarh srpski zajedno sa svojim episkopima i mitropolitima, nazvao je "''grijehom svih grijehova''". Svojim su govorima mržnje uz izmišljene brojeve od 250.000 ubijenih Srba Slavonije u logoru Jasenovac ili čak 700.000 (čime se sugeriralo da je gotovo cijeli srpski narod Hrvatske istrijebljen u Jasenovcu) unosili zablude, nejasnoće i osvetničke mržnje među pobunjene Srbe u Hrvatskoj.<ref>Mirko Valentić, Rat protiv Hrvatske 1991.-1995. Velikosrpski projekt od ideje do realizacije, Zagreb, 2010. str. 161-167</ref> === Srpska pravoslavna crkva poslije ratova === [[Datoteka:Патриарх_Сербский_Ириней_2019.jpg|thumb|220px|[[Irinej (patrijarh srpski)|Irinej, patrijarh srpski]] (2010. – 2020.)]] Srpska pravoslavna crkva od početka raspada bivše Jugoslavije, pa do danas nije se uspjela osloboditi svoje osvajačke i agresivne politike falsificiranja povijesti. Poslije ratova u bivšoj Jugoslaviji nastavila je podržavati terorističko-paravojne formacije Ravnogorskog - četničkog pokreta, okupljanja i postrojavanja četnika, otvoreno je pružala podršku srpskim ratnim zločincima osuđenim za genocid i ratni zločin, te se zdušno zalagala i podržavala ideju [[Velika Srbija|Velike Srbije]]. == Patrijarsi srpski == Na čelu Srpske pravoslavne crkve je patrijarh srpski, koji još nosi i naslov mitropolit beogradsko-karlovački i [[arhiepiskop pećki]], a bira ga Sveti arhijerejski sabor, koji se sastoji od [[arhijerej]]a Srpske pravoslavne crkve. Patrijarh srpski je predsjednik Svetog arhijerejskog sabora, Svetog arhijerejskog sinoda i Patrijaršijskog upravnog odbora. Patrijarh ima sva prava i dužnosti eparhijskog arhijereja u svojoj [[Beogradsko-karlovačka arhiepiskopija|Beogradsko-karlovačkoj arhiepiskopiji]] i njom upravlja uz pomoć svojih vikarnih episkopa. Po takozvanoj horizontalnoj organizaciji Srpske pravoslavne crkve, patrijarh nije vrhovni starješina, već je jednak s episkopima, pa tako nije uobičajeno da dođe u posjet nekoj eparhiji, a da ga nadležni episkop ne pozove u goste. '''Patrijarsi srpski''' {|class="wikitable" |-bgcolor="#cccccc" ! !Godine !Patrijarh |- | 1. | 1338.—1354. | arhiepiskop, od 1346. patrijarh srpski Joakinije III. |- | 2. | 1354.—1375. | patrijarh srpski Sava IV. |- | 3. | 1375.—1379. | patrijarh srpski Jefrem |- | 4. | 1379.—1389. | patrijarh srpski Spiridon |- | - | 1389.—1390. | ''ponovo'' patrijarh srpski Jefrem |- | 5. | 1390.—1396. | patrijarh srpski Danilo III. |- | 6. | 1396.—1406. | patrijarh srpski Sava V. |- | 7. | 1406. – 1407. | patrijarh srpski Danilo IV. |- | 8. | 1407.—1419. | patrijarh srpski Kirilo I. |- | 9. | 1420.—1435. | patrijarh srpski Nikon |- | 10. | 1446. | patrijarh srpski Teofan |- | 11. | 1446.—1453. | patrijarh srpski Nikodim II. |- | 12. | 1453.—1463. | patrijarh srpski Arsenije II. |- | * | 1526.—1541. | patrijarh srpski Pavle I. (pokušaj obnove) |- | 13. | 1557.—1571. | patrijarh srpski Makarije |- | 14. | 1571.—1575. | patrijarh srpski Antonije |- | 15. | 1575.—1586. | patrijarh srpski Gerasim |- | 16. | 1587. | patrijarh srpski Savatije |- | 17. | nema podataka | patrijarh srpski Nikanor I. (iz pomenika) |- | 18. | 1589.—1591. | patrijarh srpski Jerotej |- | 19. | 1591.—1592. | patrijarh srpski Filip |- | 20. | 1592.—1614. | patrijarh srpski Jovan |- | 21. | 1614.—1647. | patrijarh srpski Pajsije I. |- | 22. | 1648.—1655. | patrijarh srpski Gavrilo I. |- | 23. | 1655.—1674. | patrijarh srpski Maksim I. |- | 24. | 1674.—1690. | patrijarh sprski Arsenije III: |- | 25. | 1691.—1710. | patrijarh srpski Kalinik I. |- | 26. | 1711.—1712. | patrijarh srpski Atanasije II. |- | 27. | 1712.—1725. | patrijarh srpski Mojsije II. |- | 28. | 1725.—1737. | patrijarh srpski Arsenije IV. |- | 29. | 1739.—1746. | patrijarsh srpski III. |- | 30. | 1747.—1752. | patrijarh srpski Atanasije II. |- | 31. | 1752. | patrijarh srpski Gavrilo II. |- | 32. | 1752. | patrijarh srpski Gavrilo III. |- | 33. | nema podataka | patrijarh srpski Vikentije I. |- | 34. | nema podataka | patrijarh srpski Pajsije II. |- | 35. | nema podataka | patrijarh srpski Gavrilo IV. |- | 36. | 1758.—1763. | patrijarh srpski Kirilo II. |- | 37. | 1763.—1765. | patrijarh srpski Vasilije I. |- | 38. | 1765.—1766. | patrijarh srpski Kalinik II. |- | 39. | 1920.—1930. | patrijarh srpski Dimitrije Pavlović |- | 40. | 1930.—1937. | patrijarh srpski Varnava Rosić |- | 41. | 1938.—1950. | patrijarh srpski Gavrilo Dožić |- | 42. | 1950.—1958. | patrijarh srpski [[Vikentije (patrijarh srpski)|Vikentije Prodanov]] |- | 43. | 1958.—1990. | patrijarh srpski [[German (patrijarh srpski)|German Đorić]] |- | 44. | 1990.—2009. | patrijarh srpski [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavle Stojčević]] |- | 45. | 2010.—2020. | patrijarh srpski [[Irinej (patrijarh srpski)|Irinej Gavrilović]] |- | 46. | 2021.— | patrijarh srpski [[Porfirije Perić]] |} [[Datoteka:Свјетлопис_патријарха_сербског_Порфирија_у_цр.Св.Луке_у_Биограду5.jpg|thumb|220px|[[Porfirije (patrijarh srpski)|Porfirije, patrijarh srpski]] (2021. –)]] == Eparhije== '''Eparhije''' {| border="1" class="wikitable" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 0 0 0; font-size:85%; text-align:center; border-collapse: collapse;" |- style="background-color: silver" | |'''Eparhija''' |'''Sjedište''' |'''Episkop''' |'''Vikarni episkop''' |- | 1 | [[Beogradsko-karlovačka arhiepiskopija|Arhiepiskopija beogradsko-karlovačka]] | [[Beograd]] | [[patrijarh]] <br /> [[Porfirije Perić]] | Antonije Pantelić <br />Stefan Šarić <br />Jerotej Petrović <br />Justin Jeremić <br />Sava Bundalo |- | 2 | [[Mitropolija dabrobosanska]] | [[Sarajevo]] | mitropolit <br /> Hrizostom Jević | |- | 3 | [[Mitropolija zagrebačko-ljubljanska]] | [[Zagreb]] | mitropolit <br /> [[Porfirije Perić]] (administrator) | |- | 4 | [[Mitropolija crnogorsko-primorska]] | [[Cetinje]] | mitropolit<br /> [[Joanikije Mićović]] | |- | 5 | Banatska eparhija | [[Vršac]] | Nikanor Bogunović | |- | 6 | [[Banjalučka eparhija|Eparhija banjalučka]] | [[Banja Luka]] | Jefrem Milutinović | |- | 7 | [[Bačka eparhija|Eparhija bačka]] | [[Novi Sad]] | Irinej Bulović | Damaskin Grabež |- | 8 | [[Bihaćko-petrovačka eparhija|Eparhija bihaćko-petrovačka]] | [[Bosanski Petrovac]] | Sergije Karanović | |- | 9 | Eparhija braničevska | [[Požarevac]] | Ignatije Midić | |- | 10 | Eparhija budimljansko-nikšićka | [[Berane]] | Metodije Ostojić | |- | 11 | Eparhija valjevska | [[Valjevo]] | Isihije Rogić | |- | 12 | Eparhija vranjska | [[Vranje]] | Pahomije Gačić | |- | 13 | [[Gornjokarlovačka eparhija|Eparhija gornjokarlovačka]] | [[Karlovac]] | Gerasim Popović | |- | 14 | Eparhija dalmatinska | [[Šibenik]] | Nikodim Kosović | |- | 15 | [[Žička eparhija]] | [[Kraljevo]] | Justin Stefanović | |- | 16 | [[Zahumsko-hercegovačka i primorska eparhija|Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska]] | [[Mostar]] | Dimitrije Rađenović | |- | 17 | [[Zvorničko-tuzlanska eparhija|Eparhija zvorničko-tuzlanska]] | [[Tuzla]] | Fotije Sladojević | |- | 18 | Eparhija kruševačka | [[Kruševac]] | David Perović | |- | 19 | Eparhija mileševska | [[Prijepolje]] | Atanasije Rakita | |- | 20 | Eparhija niška | [[Niš]] | Arsenije Glavčić | |- | 21 | [[Osječkopoljska i baranjska eparhija|Eparhija osječkopoljska i baranjska]] | [[Dalj]] | Heruvim Đermanović | |- | 22 | [[Slavonska eparhija|Eparhija slavonska]] | [[Pakrac]] | Jovan Ćulibrk | |- | 23 | Eparhija raško-prizrenska | [[Prizren]] <br /> [[Novi Pazar]] | Teodosije Šibalić | |- | 24 | [[Srijemska eparhija|Eparhija srijemska]] | [[Srijemski Karlovci]] | Vasilije Vadić | |- | 25 | Eparhija timočka | [[Zaječar]] | Ilarion Golubović | |- | 26 | Eparhija Šabačka | [[Šabac]] | Lavrentije Trifunović | |- | 27 | Eparhija šumadijska | [[Kragujevac]] | Jovan Mladenović | |- |} [[Datoteka:Eparchies_of_the_Serbian_Orthodox_Church_in_Serbia_(as_of_2006).png|thumb|220px| Eparhije Srpske pravoslavne Crkve u Republici Srbiji i u Republici Kosovo]] [[Datoteka:Map of Eparchies of Serbian Orthodox Church-sr.svg|thumb|220px| Eparhije Srpske pravoslavne Crkve na Jugoistoku Europe]] Srpska pravoslavna crkva podijeljena je na [[eparhija|eparhije]]. Svaka od njih ima svog arhijereja ([[episkop]]a - [[vladika|vladiku]]), koji je njen neposredni poglavar. '''Eparhije u dijaspori''' {| border="1" class="wikitable" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 0 0 0; font-size:85%; text-align:center; border-collapse: collapse;" |- style="background-color: silver" | |'''Eparhija''' |'''Sjedište''' |'''Episkop''' |'''Vikarni episkop''' |- | 1 | Mitropolija australijsko-novozelandska | [[Sydney]] | mitropolit <br /> Siluan Mrakić | |- | 2 | Eparhija novogračaničko-srednjoamerička | [[Chicago]] | Longin Krčo | |- | 3 | Eparhija austrijsko-švicarska | [[Beč]] | Andrej Ćilerdžić | |- | 4 | Eparhija britansko-skandinavska | [[Stockholm]] | Dositej Motika | |- | 5 | Eparhija budimska | [[Senandrija]] | Lukijam Pantelić | |- | 6 | Eparhija buenosajreska | [[Buenos Aires]] | Kirilo Bojović | |- | 7 | Eparhija dizeldorska i njemačka | [[Düsseldorf]] | Grigorije Durić | Jovan Stanojević |- | 8 | Eparhija zapadnoamerička | [[San Diego]] | Maksim Vasiljević | |- | 9 | Eparhija zapadnoeuropska | [[Pariz]] | Luka Kovačević | |- | 10 | Eparhija istočnoamerička | [[New York City]] <br /> [[Washington]] | Irinej Dobrijević | |- | 11 | Eparhija kanadska | Milton | Dr. Mitrofan Kodić | |- | 12 | Eparhija temišvarska | [[Temišvar]] | administrator <br /> Lukijan Pantelić | |- |} '''Eparhije [[Pravoslavna ohridska arhiepiskopija|Pravoslavne orhidske arhiepiskopije]]''' {| border="1" class="wikitable" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 0 0 0; font-size:85%; text-align:center; border-collapse: collapse;" |- style="background-color: silver" | |'''Naziv''' |'''Sjedište''' |'''Episkop''' |'''Vikarni episkop''' |- | 1 | Mitropolija skopska | [[Skoplje]] | arhiepiskop <br /> Jovan Vraniškovski | David Ninov |- | 2 | Eparhija bregalnička | [[Štip]] | Marko Kimev | |- | 3 | Eparhija veleško-povardarska | [[Veles]] | administrator <br /> Jovan Vraniškovski | |- | 4 | Eparhija debarsko-kičevska | [[Ohrid]] | administator <br /> Joakim Jovčevski | |- | 5 | Eparhija pološko-kumanovska | [[Kumanovo]] | Joakim Jovčevski | |- | 6 | Eparhija prespansko-pelagijska | [[Bitolj]] | administrator <br /> Marko Kimev | |- | 7 | Eparhija strumička | [[Strumica]] | administator <br /> David Ninov | |- |} Eparhije su podijeljene na arhijerejska namjesništva, od kojih se svako sastoji od nekoliko crkvenih općina i parohija. Crkvenu općinu sačinjava jedna ili više parohija. Ako u nekom mjestu ima više parohija, one sačinjavaju jednu crkvenu općinu. Parohija je najmanja crkvena jedinica - zajednica pravoslavnih vjernika koji se okupljaju na bogoslužjima i koji su pod duhovnim vodstvom parohijskog [[svećenik]]a. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.portalanalitika.me/dijalog/komentari/31328-super-la-o-spc-kao-kanonskoj-crkvi-u-crnoj-gori.html Činjenice govore da je srpska crkva nekanonska u Crnoj Gori] {{Pravoslavlje}} [[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva| ]] [[Kategorija:Autokefalne Crkve]] 8hlkmxpddnk83qrwn7k7thtt6wh2bx2 6447270 6447169 2022-08-21T10:57:55Z Vrtleska225 141953 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;" <tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Srpska pravoslavna crkva <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:Flag of the Serbian Orthodox Church.svg|250px|Zastava SPC-a]]</td></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">''Zastava Srpske pravoslavne crkve''<hr /></td></tr> <tr><th>[[Patrijarh (kršćanstvo)|Patrijarh]]</th><td> [[Porfirije Perić]]<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/regija/novi-patrijarh-srpske-pravoslavne-crkve-je-dosadasnji-zagrebacki-mitropolit-porfirije/210218117 |title=Novi patrijarh Srpske pravoslavne crkve je dosadašnji zagrebački mitropolit Porfirije |publisher=klix.ba |date=5. kolovoza 2017. |accessdate=2016-05-07}}</ref></td></tr> </td></tr> <tr><th>Naslov partijarha</th><td>''Arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpski''</td></tr> |- ! !<tr><th>Osnovana</th><td>[[1219.]]<ref name="LZMK">{{cite web |url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57648 |title=Srpska pravoslavna crkva |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=4. siječnja 2019.}}</ref> (Raška autonomska crkva)<br>[[Kršćanstvo u 1346.|1346.]]<ref name="LZMK"/> (priznata autokefalnost Pećke patrijaršije){{--}}[[Kršćanstvo u 1459.|1459.]] (ukinuta)<br/>[[Kršćanstvo u 1557.|1557.]]<ref name="LZMK"/>{{--}}[[Kršćanstvo u 1766.|1766.]]</td></tr> !<tr><th>Obnova</th><td> [[Kršćanstvo u 1879.|1879.]]<ref name="LZMK"/><ref name="IKA">{{cite web |url=https://ika.hkm.hr/novosti/crkve-krcsanskoga-istoka/ |title=Crkve kršćanskoga istoka |publisher=Informativna katolička agencija |work=ika.khm.hr |pristupljeno=4. siječnja 2019.}}</ref> (Autokefalna beogradska mitropolija)<br/>[[Kršćanstvo u 1920.|1920.]]<ref name="LZMK"/> (Beogradska mitropolija bila je uzdignuta na čast patrijaršije)</td></tr> <tr><th>Sjedište</th><td>[[Beograd]]<br/>[[Peć (grad)|Peć]] </td></tr> <tr><th>Jurisdikcija</th><td>[[Bosna i Hercegovina]] <br/>[[Hrvatska]]<br/>[[Crna Gora]]<br/>[[Sjeverna Makedonija]]<br/>[[Srbija]]<br/> [[Kosovo]]<br/>[[Slovenija]] <tr><th>Dijaspora</th><td>[[Europa]]<br/>[[Australija]]<br/>[[Amerika]]</td></tr> <tr><th>Autonomna crkva</th><td> [[Pravoslavna ohridska arhiepiskopija]] </td></tr> <tr><th>Glasilo</th><td>''Pravoslavlje - novine Srpske patrijarhije''</td></tr> <tr><th>Televizija</th><td>''TV Hram - televizija Srpske pravoslavne crkve''</td></tr> <tr><th>Broj vjernika</th><td>oko 12 milijuna</td></tr> <td colspan="2" height="30" style="padding-left:15px;border-top: 1px solid #B8B8B8;">Službena stranica: &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;[http://www.spc.rs/ www.spc.rs]</td> |} '''Srpska pravoslavna crkva''' ([[Srpski jezik|srp.]]: ''Српска православна црква / Srpska pravoslavna crkva''; SPC) (poznata i kao '''Crkva Srbije'''), jedna od upravno [[autokefalnost|autokefalnih]] (samostalnih) [[pravoslavlje|pravoslavnih]] crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu [[Pravoslavna crkva|Istočnu kršćansku crkvu]]. Duhovno vodstvo vjernika Srpske pravoslavne crkve zove se ''Sveti arhijerejski sinod'', a poglavar SPC-a patrijarh srpski. Administrativno sjedište Srpske pravoslavne crkve je u [[Beograd]]u, a povijesno u [[Peć (grad)|Peći]]. == Povijest == === Pokrštavanje Slavena === [[Datoteka:Hram Beograd.JPG|thumb|220px|[[Hram svetog Save|Katedralni hram svetog Save]] u Beogradu]] [[Srbi]] su izvorno, kao i svi [[Slaveni]], bili sljedbenici stare slavenske vjere. Dolaskom na Balkanski poluotok u 5. stoljeću, Srbi su, kao i ostali [[Južni Slaveni]], zatekli razvijene crkvene organizacije.<ref name="Istorijat">{{Citiranje časopisa |url=http://www.inecco.net/spc-bl/Istorijat.htm |title=Istorijat SPC |archive-url=https://web.archive.org/web/20100612213057/http://www.inecco.net/spc-bl/Istorijat.htm |archive-date=12. lipnja 2010. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> U početku je prihvaćanje kršćanstva teklo spontano, i Slaveni prvo prihvaćaju kršćanstvo na mjestima starih crkvenih zajednica u Sjevernoj Makedoniji, Dalmaciji i Bosni.<ref>[http://www.serbianna.com/features/entry_of_slavs/entry_of_slavs_into_christendom.pdf Entry of Slavs Into Christendom]</ref> Prvo masovno pokrštavanje Srba zbilo se u 7. stoljeću, u vrijeme cara [[Heraklije|Heraklija]].<ref name="Istorijat"/> Sredinom 9. stoljeća je uslijedio period snažne misionarske djelatnosti [[Istanbul]]a. Oko 840. knez Vlastimir je u oblastima oko Tare, Lima i Drine, u vrijeme kada je još uvijek bila živa stara slavenska vjera, digao ustanak i protjerao Bizantince i propovjednike kršćanstva iz tih oblasti. No, već za njegovog nasljednika, kneza [[Mutimir]]a, u Srbiji niču prve [[eparhija|eparhije]].<ref name="Istorijat"/> U to vrijeme djeluju i bizantski misionari [[Ćiril i Metod]], koji prevode [[Sveto pismo]] na [[Staroslavenski jezik|slavenski jezik]]. Krajem 9. stoljeća, bizantijski car Vasilije I. je osvojio Neretvansku kneževinu [[Paganija|Paganiju]], koja se posljednja opirala pokrštavanju, i time uništio staroslavenska svetišta. [[Srbi]], vidjevši šta se zbiva u Dalmaciji, šalju izaslanstvo Vasiliju I. i podvrgavaju se [[bizant]]skoj vlasti.<ref>John Skylitzes: A Synopsis of Byzantine History, 811-1057: Translation and Notes, p. 143</ref> Od 10. stoljeću u Raškoj (prethodnica Srbiji) se razvija poseban oblik kršćanstva, [[bogumilstvo]], koje karakterizira protivljenje rimskoj i bizantskoj vlasti, a u bogosluženju se koriste slavenskim jezikom.<ref>[http://www.kroraina.com/varia/kaluzh/cdhfins.pdf Christian Dualist Heresies in the Byzantine World C.650-C.1450]</ref> Moguće je da su niži slojevi prvo dolazili u dodir s bogumilima nego s rimskom i bizantskom crkvom, koje su prvo prihvaćali viši slojevi.<ref>[http://www.serbianna.com/features/entry_of_slavs/bosnia.shtml The Balkan Slavs: Bosnia & the Bogomil Heresy]</ref> Krajem 12. stoljeća, veliki župan [[Stefan Nemanja]] uvodi kršćansku [[ortodoksija|ortodoksiju]] u Raškoj državi. Iako je Kršćanska crkva već podijeljena na istočnu i zapadnu, podjele još nisu toliko izražene, pa on balansira između istočnog i zapadnog kršćanstva, surađujući, po potrebi, s [[rim]]skim [[papa|Papom]] i s Bizantom. Oko 1170. godine u Starom Rasu (danas [[Novi Pazar]]) Stefan Nemanja saziva crkveno-državni sabor, kojim započinju surovi vjerski progoni bogumila, koji su uključivali tjelesne kazne, spaljivanja na lomači, žigosanja po licu, progone iz zemlje, oduzimanje imanja i druge drakonske mjere.<ref name="Žitije Svetog Simeona">{{Citiranje časopisa |url=http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/stefan-sabrana/stefan-sabrana_03_c.html |title=Stefan Prvovenčani, Žitije Svetog Simeona |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100019/http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/stefan-sabrana/stefan-sabrana_03_c.html |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Tada je u Rasu stolovao grčki [[episkop]], suradnik Stefana Nemanje u progonjenju bogumila.<ref name="Rotković">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/nemanjici/zeta_u_drzavi_nemanjica.htm Dr Radoslav Rotković: Zeta u državi Nemanjića (1186 -1356)]</ref> U to vrijeme bogumili imaju uporište ne samo među običnim pukom, već i među samim velmožama. Nemanjina vojna akcija se pretvorila u pravi građanski rat koji je bjesnio jedno vrijeme po Raškoj. Nakon što je vojska Stefana Nemanje u Raškoj istrijebila bogumile, među Srbima je učvršćena bizantijska [[ortodoksija]], vremenom odomaćena kao [[pravoslavlje]]. === Žičko-pećka arhiepiskopija (1219. {{--}} 1337.) === [[File:Sveti Sava Kraljeva Crkva.jpg|thumb|220px|Arhiepiskop [[Sveti Sava]] (1219. – 1233.)]] U vrijeme [[Sveti Sava|Save Nemanjića]], raška crkva je bila podređena [[ohridska arhiepiskopija|Ohridskoj arhiepiskopiji]], i imala je samo tri eparhije (Ras, [[Lipljan]] i [[Prizren]]) u kojima su vladike bili [[Grci]]. Nakon što mu je brat Stefan Nemanjić 1217. od [[papa|pape]] dobio kraljevsku krunu, Sava Nemanjić odlazi u maloazijski grad Nikeju, gdje se nalazila prijestolnica bizantskog cara i carigradskoga patrijarha u egzilu (od kad su Latini osvojili Istanbul), te od njih dobiva mogućnost da raška crkva postane [[arhiepiskopija]] 1219. godine. Sjedište [[Žičko-pećka arhiepiskopija|nove arhiepiskopije]] je smješteno u novoizgrađeni Manastir Žiča. Po povratku u Rašku, Sava Nemanjić 1221. saziva državno-crkveni sabor u manastiru Žiči na kojem okruni svog brata za kralja, i organizira nove progone bogumila iz Raške. Tom prilikom, Sabor proklinje ne samo bogumile, već i poglavare [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]], koja je pružala utočište prognanim kršćanima.<ref name="Žitije Svetog Save">{{Citiranje časopisa |url=http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/teodosije-zitije_sv_save_c.html |title=Teodosije, Žitije Svetog Save |archive-url=https://web.archive.org/web/20160719093612/http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/teodosije-zitije_sv_save_c.html |archive-date=19. srpnja 2016. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Nakon sabora oni koji nisu pristali da se odreknu svoje vjere i prijeđu na pravoslavlje, bijahu protjerani. Crkva je naročito ojačala i obogatila za vrijeme kralja Milutina, koji je puno izdvajao za podizanje novih crkvi i manastira, zbog čega je, usprkos nemoralnom životu, proglašen za sveca. Zajedno s velikim [[Feud|feudalnim posjedima]], kralj Milutin je crkvi poklanjao i ljude (zemljoradnike i robove), koji su postajali "crkveni ljudi".<ref>[http://www.rastko.rs/cms/files/books/528382f9cfa46 Andra Nikolić, Ekonomsko stanje Srbije u XV veku]</ref> === Pećka patrijarhija (1346. {{--}} 1463.) === [[Datoteka:Pećka patrijaršija, južni izgled.tif|thumb|220px|[[Manastir Pećka patrijarhija]] u [[Peć]]i]] Kada je kralj Dušan iskoristio nemire u Bizantu, osvojio neke teritorije i proglasio se za [[car]]a 1346. godine, [[arhiepiskopija]] je proglašena patrijarhijom, mimo volje [[Istanbul]]a. Dušan je svoga dvorjanina proglasio patrijarhom, da bi mu on stavio carsku krunu na glavu.<ref name="Rotković"/> Dušanovim ukazom njegov logotet Joanikije II. postaje prvi [[Pećka patrijaršija|pećki patrijarh]].<ref name="vesti">{{Citiranje časopisa |url=https://www.vesti-online.com/Stampano-izdanje/19-01-2010/Feljton/22317/Prvi-patrijarh- |title=Prvi patrijarh |access-date=5. prosinca 2019. |archive-date=8. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210308012258/https://www.vesti-online.com/ |url-status=dead}}</ref> Crkveni velikodostojnici srpske crkve su pružali podršku proglašenju Dušanovo carstva od Stefana Uroša IV. Dušana Nemanjića a jedan od razloga podrške je njihovo očekivanje da im pripadnu prihodi iz onih parohija koje su do tada bile podčinjene carigradskom patrijarhu.<ref name="McDaniel"> Proglašenje carstva na čelu s dinastijom Nemanjića naišlo je na podršku svih slojeva društva, među crkvenim velikodostojnicima - kojima bi pripali prihodi iz parohija ranije potčinjenih carigradskom patrijarhu.</ref> U sastav nove patrijaršije su ušle i mitropolije u osvojenim grčkim oblastima, kao i [[Sveta Gora|Sveta gora]], do tada pod nadležnošću carigradske patrijaršije. Tada carigradski patrijarh Kalist I. baca prokletstvo na Dušana, Joanikija i srpsko svećenstvo.<ref name="vesti"/> Glas o prokletstvu ostavio je u narodu i u nižem svećenstvu mučan i bolan utisak. Narod je ovo prokletstvo dovodio u vezu s onim nesrećama, koje poslije smrti patrijarhove (1354.) i Dušanove (1355.) počeše snalaziti srpski narod.<ref name="Rotković"/> Crkva je imala niz povlastica i kao vjerska institucija i kao najveći feudalac u Srbiji. Država je štitila crkvu u svakom pogledu, a crkva je svojim utjecajem na vjernike osiguravala poslušnost državnoj vlasti, kojoj je pripisivala božansko porijeklo.<ref name="Marković">{{Citiranje časopisa |url=http://guskova.ru/q?a=l&doc=%2F~mladich%2Fzakonik%2Fbm_odz |title=Biljana Marković, O Dušanovom Zakoniku |archive-url=https://web.archive.org/web/20140923112451/http://guskova.ru/q?a=l&doc=%2F~mladich%2Fzakonik%2Fbm_odz |archive-date=23. rujna 2014. |access-date=13. kolovoza 2021.}}</ref> Odnosi crkve i države u srednjovjekovnoj Srbiji su slijedili bizantski model podređenosti crkve državi, koji se u crkvenim krugovima naziva cezaropapizam.<ref>[http://www.republika.co.rs/310-311/11.html Mirko Đorđević, Muke sa simfonijom]</ref> Knez Lazar je 1370-ih okončao šizmu s Istanbulom (iz vremena cara Dušana) i stekao priznanje za srpsku crkvu od Bizanta.<ref>John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans'', (str. 389), 2009.[http://www.press.umich.edu/pdf/9780472082605-ch7.pdf]</ref> === Obnova Pećke patrijarhije (1557. {{--}} 1766.) === [[File:Arsenije IV Jovanović Šakabenta.jpg|thumb|220px|Partijarh Arsenije IV. Jovanović (1725. – 1737.)]] Godine 1577. godine [[veliki vezir]] [[Mehmed-paša Sokolović]] je ponovo ustanovio Pećku patrijarhiju na znatno proširenom području nadležnosti koje je obuhvaćalo oblasti današnjeg [[Kosovo|Kosova]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Srbija|Srbije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Mađarska|Mađarske]]. Na patrijarhijski prijestol je postavio svog brata [[Makarije Sokolović|Makarija Sokolovića]]. Poslije obnovljenja Pećke patrijarhije zaživjeli su mnogi stari već zapušteni manastiri. Osmanlije koji su htjeli održati [[mir]], dozvoljavali su pećkim patrijarsima da osobno sakupljaju materijalna sredstva za izmirenje obveza prema osmanskoj blagajni.<ref name="Tomanić">[http://www.bosnafolk.com/pdf/spc.pdf Milorad Tomanić, Srpska crkva u ratu i ratovi u njoj]</ref> Godine 1592. na patrijarhijski prijestol je došao Jovan Kantul koji napušta makarijevsku politiku i postaje sudionik u akciji zapadnih država za oslobođenje balkanskih naroda od Osmanlija. Po izbijanju Austro-turskog rata (1593. – 1606.) vršački episkop Teodor Nestorović predvodi Banatski ustanak protiv Osmanlija (1594.). Srpski ustanici su nosili zastave s likom [[Sveti Sava|Svetog Save]]. Poslije prvih uspjeha, osmanska vojska je savladala otpor Srba. Zbog ovog ustanka, Osmanlije oštro kažnjavaju Pećku patrijarhiju. Godine 1594. episkop Teodor je ubijen, a [[relikvija|mošti]] Svetog Save su prenijete iz Mileševa u [[Beograd]] i demonstrativno spaljene na Vračaru. Pećki patrijarh Jovan je 14. listopada [[1613.]] godine obješen u Istanbulu i sahranjen kod Jeni-kapije.<ref name="Tomanić"/> Poslije Jovana Kantula na čelo patrijarhije je došao Pajsije Janjevac od 1614. do 1647. godine. Za razliku od svog prethodnika, on se odrekao akcija protiv Osmanlija i vratio makarijevskom duhu. Tokom njegove dugogodišnje uprave učinjeno je mnogo na jačanju Crkve, obnavljanju onoga što je zanemareno i upropašteno tijekom patrijarha Jovana i na poboljšanju poremećenih odnosa s Osmanskim Carstvom. Njegova uprava Pećkom patrijarhijom bila je doba sređenih crkvenih prilika, usklađenih odnosa s osmanskom vlašću, dok je pozna srpska umjetnost u srednjovjekovnim tradicijama doživjela tada svoj drugi i posljednji procvat.<ref name="Tomanić"/> Pećki patrijarh [[Arsenije III. Crnojević]] (stolovao od 1674. – 1690.) je bio izuzetno angažiran u [[veliki turski rat|austro-turskom ratu]] na strani [[Austrijsko Carstvo|Austrije]]. Nije bio sklon [[Makarije Sokolović|makarijevskoj]] politici i suradnji s [[Istanbul]]om, čak je prijetio izopćenjem iz Crkve svima koji su u vezi s Osmanlijama.<ref>[http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/6_8_l.html Vladimir Ćorović, Istorija Srba, Velika seoba Srba u Austriju]</ref> Nakon poraza Austrije, plašeći se osvete Osmanlija, Crnojević predvodi [[Kosovo|kosovske]] Srbe u Veliku seobu ka Ugarskoj. Poslije velike seobe Srba, 1690. godine, kosovsko stanovništvo je vrlo razrijeđeno.<ref name="Cvijić">[http://www.promacedonia.org/serb/cvijc/cvijic_balkansko_poluostrvo_1.pdf Jovan Cvijić, Balkansko poluostrvo i Južnoslovenske zemlje (1. deo)]</ref> Par desetljeća kasnije, njegov nasljednik Arsenije IV. Jovanović (patrijarh od 1725. – 1737.) se povodi istom politikom pomaganja Austriji u borbi protiv Osmanskog Carstva. Godine 1737. izbija novi [[rusko-turski rat 1735.-1739.|austrijsko-turski rat]] (1737. – 1739.), tijekom kojeg se kosovski Srbi na poziv pećkog patrijarha ponovo dižu na ustanak, u želji da se priključe austrijskoj pokrajini Srbiji. Ali, kao i u slučaju njegovog prethodnika, Austrija ubrzo doživljava poraz te Arsenije IV. Jovanović predvodi drugu veliku seobu Srba na sjever, u [[Ugarska|Ugarsku]]. Zbog ovih migracija, srpsko stanovništvo na Kosovu krajem 18. stoljeća postaje manjinsko.<ref name="Bebler">[http://www.pescanik.info/content/view/2171/66/ Anton Bebler, Propuštena prilika]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Političko angažiranje Pećke patrijarhije u Austro-turskim ratovima je ubrzalo odluku [[Visoka Porta|Porte]] da ukine ovu crkveno-političku instituciju.<ref name="Bogdanović"/> Patrijarhija je ukinuta [[1766.]], a sljedeće godine je isto učinjeno s Ohridskom arhiepiskopijom [[1767.]] Eparhije i cjelokupnu imovinu ovih crkava preuzela je [[Carigradska patrijarhija]].<ref name="Bogdanović">[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/index.html Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu]</ref> Crkvu su od tada vodili episkopi Grci (fanarioti).<ref name="Mikić">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B0_5 Grigorije Mikić, Srpska Crkva u kraljevini Srbiji i Staroj Srbiji i Makedoniji]</ref> Usprkos teškom položaju, mnogi srpski manastiri sačuvali su i umnožili su svoja imanja pod osmanskom vlašću.<ref>Rajko L. Veselinović "Istorija srpske pravoslavne crkve sa narodnom istorijom". Udžbenik za V razred srpske pravoslavne bogoslovlje, knj. 2. Begrad 1966. str. 6.</ref> Mitropolija raško-prizrenska je za vrijeme osmanske vladavine ubirala obavezan porez od svih pripadnika srpskog naroda.<ref>Istorija srpskog naroda". Šesta knjiga, prvi tom. 1878-1918, Beograd. 1983., str. 280.</ref> Mitropoliti i vladike, kao i patrijarsi imali su pravo nošenja oružja i držanja oružane pratnje koja im pomaže pri ubiranju crkvenih prihoda.<ref>Vasa Čubilović. "Odabrani istorijski radovi". Beograd 1983. str. 91.</ref> == Vrijeme postojanja zasebnih pravoslavnih crkava == === Karlovačka mitropolija (1690. {{--}} 1848.) te patrijarhija (1848. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Patrijarsija sremski karlovci 1890.jpg|thumb|220px|Patrijarhijski dvor u Srijemskim Karlovcima]] Karlovačka mitropolija je bila pravoslavna crkvena organizacija Srba u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj monarhiji]]. Zahvaljujući carskim privilegijama sve do 19. stoljeća, karlovački mitropoliti bili su najznačajniji predstavnici srpskog naroda u Habsburškoj monarhiji. Srpske crkve građene su u stilu tadašnjeg [[barok]]a. Godine [[1848.]] na Svibanjskoj skupštini u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]], Srbi na prostoru Habsburške monarhije su proglasili stvaranje autonomne Srpske Vojvodine, mitropolit karlovački, [[Josif Rajačić]], proglašen je za patrijarha, a Karlovačka mitropolija je uzdignuta na rang patrijarhije. U sastavu Karlovačke patrijarhije je bilo sedam eparhija. Na prostoru [[Ugarska|Ugarske]] postojala su Vršačka, Temišvarska, Budimska i Bačka eparhija, a na prostoru [[Srijem]]a, [[Slavonija|Slavonije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] bile su Karlovačka, Pakračka i Plašćanska ili Gornjokarlovačka eparhija. Sjedište Karlovačke patrijarhije je bilo u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]]. Karlovačka patrijarhija je postojala sve do 1920. godine kada se ujedinila Beogradskom mitropolijom u jedinstvenu Srpsku pravoslavnu Crkvu. === Beogradska mitropolija (1831. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Patrijaršija Beograd (13808934713).jpg|220px|mini|desno|Na mjestu nekadašnje zgrade Beogradske mitropolije danas se nalazi zgrada patrijarhije u Beogradu]] Beogradska mitropolija je bila mjesna crkva autonomna (od 1831.) te autokefalna crkva (od 1879. do 1920. godine). Prije toga je bila [[eparhija]] Carigradske patrijarhije u Osmanskom Carstvu pod nadležnošću grčkih fanariota. Nakon što je 1830. godine [[sultan]] priznao Srbiji samostalnu unutrašnju upravu, carigradski patrijarh je pristao da mu knez predlaže episkope, a da ih on potvrđuje. Godine 1832. Srbija je sklopila s Carigradskom patrijarhijom sporazum o samoupravi srpske Crkve.<ref name="Mikić"/> Mitropolija je bila umiješana u međudinastičke borbe u Srbiji, pa je prvi mitropolit beogradski Petar Jovanović, kao protiv Obrenovićeva, nakon povratka kneza Miloša na vlast bio prinuđen da podnese ostavku 1859. godine, nakon čega je otišao u Mitropoliju karlovačku i postao je episkop gornjokarlovačke eparhije.<ref name="Mikić"/> Godine 1878. priznata je neovisnost Srbije, a godinu dana, 1879. godine je Beogradska mitropolija dobila autokefalnost. Početkom 20. stoljeća Beogradska mitropolija je imala nadležnost na čitavom području tadašnje [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]], s upravnom podjelom na sljedeće eparhije: Beogradska, Šabačka, Žička, Niška i Timočka. Beogradski episkop je bio arhiepiskop i mitropolit Srbije. Patrijarh srpski Dimitrije Pavlović je bio posljednji beogradski mitropolit (1905. – 1920.) i prvi patrijarh ujedinjene Srpske pravoslavne Crkve (1920. – 1930.). === Dabrobosanska mitropolija (1766. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Zgrada dabrobosanska.jpg|thumb|220px|Zgrada [[Mitropolija dabrobosanska|Dabrobosanske mitropolije]] u Sarajevu]] Nakon ukidanja Pećke patrijaršije, od kraja 1760-ih do 1880, [[Mitropolija dabrobosanska|Dabrobosanska mitropolija]] je bila pod izravnom nadležnošću Carigradske patrijarhije. Nju su vodili fanarioti, grčki svećenici iz Istanbula. Početkom [[Austro-Ugarska|austrougarskog]] perioda u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], 1880. godine, na osnovu sporazuma između austrougarske vlasti i Carigradske patrijarhije, Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini je postala autonomna mitropolija, pod nazivom Dabrobosanska mitropolija i pod vrhovnom duhovnom vlašću carigradskog patrijarha. U njen sastav ušle su eparhije: Dabrobosanska, Zvornička, Zahumsko-hercegovačka, a kasnije i Banjalučko-bihaćka. Dabrobosanska mitropolija dobila je i svoju nacionalnu jerarhiju (grčke mitropolite zamijenili su velikodostojnici Srbi). Prvi mitropolit bio je Sava Kosanović, od 1881. do 1885. godine. Stvaranjem [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srbija, Hrvata i Slovenaca]], Dabrobosanska mitropolija je [[1920.]] godine postala dio ujedinjene Srpske pravoslavne Crkve. === Cetinjska mitropolija (1766. {{--}} 1920.) === [[Datoteka:Cetinje monastery.jpg|thumb|220px|[[Cetinjski manastir]] na Cetinju, sjedište Cetinjske mitropolije]] S ukidanjem Pećke patrijarhije (1766.), osnovana je u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] samostalna Mitropolija cetinjska. Crnogorski crkveni poglavari ujedno su bili i političke vođe tadašnje crnogorske države iz dinastije Petrović-Njegoš. U Crnoj Gori je postojala neka vrsta pravoslavne [[teokracija|teokratske]] vladavine, s jakim osloncem na [[Rusija|Rusiju]]. Danilo I. (1851.—1860.) je odvojio crkvenu vlast od svjetovne. [[Valtazar Bogišić|Baltazar Bogišić]] je pisao da je "Crnogorska crkva posve avtokefalna i osobenu jerarhiju ima, a nema nikakvijeh zvaničnih odnošaja s drugijem avtokefalnim crkvama, nego mir i ljubav". U službenom katalogu pravoslavnijeh crkava, zvanom Sintagma, "Avtokefalna mitropolija crnogorska" je bila navedena pod rednijem brojem 9, a srpska (Beogradska mitropolija) pod 14.<ref>dr [[Nikodim Milaš]], Pravoslavno crkveno pravo, Zadar 1890, str. 132, 237</ref> Stvaranjem Kraljevine Srbija, Hrvata i Slovenaca, Cetinjska mitropolija je [[1920.]] godine postala dio ujedinjene Srpske pravoslavne Crkve. == Srpska pravoslavna Crkva (1920. {{--}} danas) == [[Datoteka:Димитрије (Павловић).jpg|thumb|220px| Patrijarh srpski Dimitrije Pavlović (1920. – 1930.)]] Ujedinjenje pravoslavnih crkava s područja novoformirane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) je dogovarano na četiri preliminarne konferencije, održane od 1918. do 1920. godine. Značajnu ulogu u ujedinjenju pravoslavnih crkava imao je regent [[Aleksandar I. Karađorđević]].<ref name="Ujedinjenje">{{Citiranje časopisa |url=http://pravoslavlje.spc.rs/broj/1051-1052/tekst/ujedinjenje-srpske-pravoslavne-crkve-1920-godine/print/lat |title=Ujedinjenje Srpske Pravoslavne Crkve 1920. godine |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120175952/http://pravoslavlje.spc.rs/broj/1051-1052/tekst/ujedinjenje-srpske-pravoslavne-crkve-1920-godine/print/lat |archive-date=20. siječnja 2012. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Prva konferencija pravoslavnih episkopa održana je 18. prosinca [[1918.]] godine u Srijemskim Karlovcima. Tom prilikom zaključeno je da postoji volja za ujedinjenjem i da se očekuje da će i Cetinjska mitropolija u Crnoj Gori pristati na ujedinjenje, koja nije bila zastupljena na ovom zboru episkopa. Druga konferencija održana je od 11. do 15. svibnja 1919. u Beogradu. Tada je proglašeno ''"duhovno, moralno i administrativno jedinstvo svih srpskih pravoslavnih crkvenih oblasti"'', koje će se definirati kada se cijeli Arhijerejski sabor ''"Ujedinjene Srpske Crkve"'' sastane pod predsjedništvom svoga patrijarha. Formiran je i privremeni odbor od pet članova. Na Trećoj konferenciji, održanoj od 20. studenoga do 2. prosinca u Srijemskim Karlovcima, usvojen je "Nacrt zakona o proglašenju i vaspostavljanju Srpske Patrijaršije". Pregovori s Carigradskom patrijarhijom trajali su više od šest mjeseci. Okončani su tek kada je plaćeno 1,5 milijuna franaka naknade. Nakon toga je Carigradska patrijarhija 19. ožujka 1920. priznala i blagoslovila ujedinjenje.<ref name="Ujedinjenje"/> Ujedinjenje pokrajinskih pravoslavnih crkava u jednu Srpsku crkvu proglasio je kralj Aleksandar I. Karađorđević svojim aktom od 17. lipnja 1920. Četvrta konferencija, održana 27. kolovoza 1920. godine, proglasila se Svetim arhijerejskim Saborom Srpske Pravoslavne Crkve.<ref name="Ujedinjenje"/> Za patrijarha izabran Dimitrije Pavlović, dotadašnji arhiepiskop Srbije i mitropolit beogradski.<ref name="Mikić6">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B0_6 Grigorije Mikić, Ujedinjenje Srpske Crkve i obnova Patrijaršije]</ref> Uspostavljanje Srpske patrijarhije izvršeno je 12. rujna 1920. u Sabornoj crkvi svetog Nikole u Srijemskim Karlovcima, na ceremonijalan način prepun [[kosovski mit|kosovske simbolike]]. Srpski patrijarh je svečano ustoličen u [[Peć (grad)|Peći]] 28. kolovoza 1924. godine.<ref name="Folić">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/kosovski_mit_u_projekcijama_srpske_pravoslavne_crkve.htm Mr Zvezdan Folić: Kosovski mit u projekcijama Srpske pravoslavne Crkve]</ref> === Kraljevina Jugoslavija === U razdoblju od [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] [[1918.]] do [[1935.]] Srpska pravoslavna Crkva je bila ''"državotvorna"'' vjerska organizacija, veličala je postojeći poredak, podržavala frankofilski državni smjer i integralno jugoslavenstvo kralja Aleksandra I., i ispoljavala "klerikalni legitimizam". Pravoslavni crkveni poglavari, pogotovo patrijarh Varnava, bili su na poziciji ideologije jugoslavenskog nacionalizma i Šestosiječanjske diktature, a Srpska pravoslavna Crkva je surađivala s jugoslavenskim nacionalnim organizacijama kao što su Jugoslavenska nacionalna stranka, Savez srpskih sokola, Skauti, [[Narodna odbrana]], [[Četnici]], itd.<ref name="Žutić">[http://govori.tripod.com/nikola_zutic.htm Nikola Žutić: Srpsko pravoslavlje i Anglikanska crkva]</ref> Na vjerskom planu, Srpska pravoslavna Crkva je blisko surađivala s [[Anglikanska zajednica|Anglikanskom crkvom]] i [[starokatolička crkva|starokatoličkim crkvama]], protiveći se [[Katolička crkva|Rimokatoličkoj crkvi]]. U namjesničkom razdoblju vladavine [[Pavle Karađorđević|kneza Pavla Karađorđevića]], po osnivanju vlade [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] u srpnju [[1935.]] godine, dolazi do razlaza državnog vrha i Srpske pravoslavne Crkve, prvenstveno zbog vanjskopolitičkog i unutarnjeg političkog zaokreta. Srpska pravoslavna Crkva je podržala vojni puč 27. ožujka 1941. godine. === Drugi svjetski rat === Srpska pravoslavna Crkva u Drugom svjetskom ratu se ponašala ovisno o mjestu i prilikama. U [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] se nalazila u veoma teškoj situaciji zbog masovnog progona srpskog stanovništva od [[ustaše|ustaša]], koji je naročito pogodio prvake Srpske pravoslavne Crkve. Mnogi svećenici SPC-a u NDH su ubijeni, među njima i nekoliko onih s najvišim naslovima (mitropolita, episkopa), a većina ih je zatvarana i odvođena u logore. Preostali su se većinom su se pridruživali [[četnici]]ma. Neki od njih postali su važni četnički zapovjednici, kao što je bio pop Momčilo Đujić u sjevernoj Dalmaciji, pop Savo Božić u sjevernoj Bosni ili pop Radojica Perišić u Hercegovini. U Crnoj Gori Srpska pravoslavna Crkva je bila lojalna talijanskom okupatoru, naročito sam mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije Lipovac, koji je do kraja ostao uz četnike, pa se s njima na kraju rata i povukao iz Crne Gore. U Srbiji je vrh Srpske pravoslavne Crkve uoči rata bio pro-engleski orijentiran, zbog čega su ih Nijemci tretirali kao podrivače. Crkva je nastojala da ostane "neutralna" ali je, s druge strane, pokazivala otvoreno neprijateljski stav prema [[Narodnooslobodilački pokret|Narodnooslobodilačkom pokretu Jugoslavije]].<ref name="leksikon"/> Općenito, stav Srpske pravoslavne Crkve je bio suradnja s [[četnici]]ma i neprijateljstvo prema [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanima]]. Postajali su i rijetki izuzetci, kao pop [[Vlado Zečević]], koji je postao vijećnik [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a i visoka politička osoba.<ref name="leksikon">[http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=2241 Uloga Crkve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070812133501/http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=2241 |date=12. kolovoza 2007. }} (leksikon-yu-mitologije)</ref> === SFR Jugoslavija === [[Datoteka:Patrijarh Srpski German by Stevan Kragujevic.JPG|thumb|220px|Patrijarh srpski [[German (patrijarh srpski)|German Đorić]] (1958. – 1990.)]] Srpska pravoslavna crkva je u periodu [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] je bila odvojena od države i predstavljala je isključivo vjersku organizaciju, bez političkog autoriteta.<ref name="Balkan bluz">{{Citiranje časopisa |url=http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html |title=Duhovni krov "Velike Srbije" |archive-url=https://web.archive.org/web/20171017150552/http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html |archive-date=17. listopada 2017. |access-date=5. prosinca 2019.}}</ref> Odnos crkve i države se u ovom razdoblju zasniva na [[sekularizacija|sekularizaciji]], [[ateizam|ateizaciji]] i izmještanju religije u sferu privatnog.<ref name="izvori">[http://www.scribd.com/doc/3492554/Filozofskoteoloki-izvori-antievropskog-i-antizapadnog-diskursa-u-SPC Filozofsko-teološki izvori antievropskog i antizapadnog diskursa u SPC]</ref> U ovom razdoblju Srpska pravoslavna Crkvu je najduže vodio patrijarh srpski [[German (patrijarh srpski)|German Đorić]] od [[1958.]] do [[1990.]] godine. Dana, 15. travnja 1967. godine počinje da izlazi ''"Pravoslavlje"'', novine Srpske patrijarhije, s blagoslovom patrijarha srpskog Germana. Iako u periodu SFR Jugoslavije Srpska pravoslavna Crkva nije javno politički djelovala, ona je služila kao nosilac i katalizator srpskog [[nacionalizam|nacionalizma]].<ref name="izvori"/> U godinama nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] skupina nacionalistički orijentiranih ''justinovaca'' i ''[[Nikolaj Velimirović|nikolajevaca]]'' je preuzela vodeće svećeničke funkcije u Srpskoj pravoslavnoj Crkvi.<ref name="izvori"/> Nakon toga, Srpska pravoslavna Crkva je pružila bitnu podršku [[Slobodan Milošević|Miloševićevom]] usponu na vlast i podržavala aktivnosti njegovog rukovodstva na [[Antibirokratska revolucija|ukidanju]] [[autonomija|autonomije]] [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Kosovo|Kosova]].<ref name="Balkan bluz"/> == Srpska pravoslavna crkva u ratu i miru == {{glavni|Uloga Srpske pravoslavne crkve tijekom velikosrpske agresije}} === Uloga Srpske pravoslavne crkve u pripremi rata protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine === Srpska pravoslavna crkva je uz većinu beogradskih medija bila nositeljica huškanja na rat protiv Hrvatske uvjeravajući srpski narod u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini da su Srbi u svojoj povijesti uvijek vodili "pravedne i opravdane ratove". Gotovo je svakodnevno slala poruke o "opravdanosti" rata protiv Hrvatske i njegovom "obrambenom" karakteru. U malu se skupinu srpskih crkvenih dostojanstvenika koji su nastojali smiriti pobuđene ratne strasti, prema poznatim podatcima mogu svrstati mitropolit zagrebačko-ljubljanski [[Jovan Pavlović|Jovan]] i vladika bački Irinej Bulović. Mitropolit Jovan bio je organizator susreta patrijarha SPC [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavla]] i kardinala [[Franjo Kuharić|Franje Kuharića]] (prvoga u proljeće 1991. u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]], a drugi kasnije u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]). Organizirao je i susret patrijarha Pavla s predsjednikom Republike Hrvatske dr. [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]]. Vladika bački Irinej Bulović isticao se kao protivnik sudjelovanja pravoslavnih svećenika u ratnim operacijama protiv Hrvatske. Godine 1991. izjavio je: "''Svešteno lice koje danas uzima mitraljez, po mom mišljenju, duboko greši''". S druge strane veća skupina crkvenih dostojanstvenika Srpske pravoslavne crkve je poticala na ratne strasti: Vladika dalmatinski Nikolaj Mrđa - svoje je crkveno sjedište imao Šibeniku. Njegovi su ga suvremenici nazivali "ideologom" balvan revolucije u Kninskoj krajini, a 1992. postaje prvi čovjek Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini. Vladika slavonski Lukijan - sa sjedištem u [[Pakrac]]u poznat je po tekstu objavljenom u novinama "Pravoslavlje" pod naslovom "Antisrpsko nastojanje ustaške države". Hrvatskoj je državi često dodavao pridjev "ustaška", a svoje je slušateljstvo uvjeravao da je u Slavoniji poslije 1918. živjelo pola milijuna Srba, od kojih su čak 250.000 završilo u velikom ustaškom logoru Jasenovac (što je u velikom nerazmjeru s obavljenim i 2006. objavljenim istraživanjima u Jasenovcu, zajedno s logorom [[Stara Gradiška]] stradalo prema pojedinačnom popisu oko 40.000 Srba. Potkraj srpnja 1991. godine episkop Lukijan javno zahtijeva da se "''oslobodi [[Vukovar]] što je brže moguće, jer nam je potreban da od njega načinimo svoje upravno, kulturno i duhovno središte''". Za episkopima i metropolitima u Hrvatskoj u promicanju velikosrpske agresije na Hrvatsku nisu nimalo zaostajali crkveni dostojanstvenici Srpske pravoslavne crkve u Srbiji i Crnoj Gori. Vladika Atanasije Jevtić govorio je "''neka košta koliko košta''", samo da se ostvare viši srpski ciljevi i da "''pokažemo da se ne plašimo''", pozivajući u Glini 1991. na rat protiv Hrvatske. Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović (izabran 1990.) bio je ushićen srpskim ratnim "''podvizima''" u Bosni i Hercegovini protiv Hrvata i [[Bošnjaci|Bošnjaka]] da je novostvorenu Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu (razorenih gradova, porušenih crkava i džamija, genocid u Srebrenici, s protjeranih gotovo milijun izbjeglica) slavljenički uzdizao do nebeskih visina. Bio je toliko opčinjen "''junaštvom''" svojih boraca da je od 1994. javno govorio da je Srpska Republika Bosna i Hercegovina "''najdivnija srpska zemlja''" i da je "''svjetionik i Pijemont cjelokupnog Srpstva''". Budući vladika mileševski Filaret u rujnu 1991. po [[Banovina|Banovini]] nastoji pokrenuti tamošnje Srbe. Na fotografiji koja je obišla svijet s mitraljezom u rukama pokazuje čime treba ići u "''sveti rat''" za Veliku Srbiju. Gornjokarlovački episkop Nikanor sa sjedištem u [[Karlovac|Karlovcu]] svojim se porukama pridružio Atanasiju Jevtiću. [[Datoteka:Kosovo-metohija-koreni-duse023.jpg|thumb|220px|Patrijarh srpski [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavle Stojčević]] (1990. – 2010.)]] Za stvaranje antihrvatskog ozračja i neskrivenog poziva na rat posebno mjesto pripada patrijarhu srpskom [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavlu Stojčeviću]]. Svojom uskrsnom poslanicom 1991. godine upućenom svim Srbima i čitanom u svim srpskim pravoslavnim crkvama na svečanoj uskrsnoj misi govorom neskrivene mržnje izmislio je stotine tisuća stradalih Srba postavlja retoričko pitanje: "''koliko je naša pogibija bila brojnija i strašnija za poslednjih pedeset godina''?" i dalje pruža sljedeći odgovor: "''samo u Jasenovcu za četiri godine umoreno je, ako ne više, sigurno ne manje od 700.000 ljudi. Ako pitamo na koji način jedan naš vrsni znalac i mislilac odgovara: Jasenovac je največe srpsko grozilište, ništavilište, istrebivilaše, gubilište, gdje su ljudi satirani krvožderjem, koje sigurno ni knez demona ne pamti. To je novo raspeće Hristovo. To je greh grehova. Nešto još gore je ovde, što se retko spominje. To je činjenica da je ovaj zločin do danas ostao neokajan i nepokajan što dokazuju događaji koji se danas dešavaju na istom mestu od istih počinilaca''." Srbi u Hrvatskoj zaključio je patrijarh Pavle "''danas se nalaze pred novim bogoubistvom i bratoubistvom''". Patrijarh srpski Pavle početkom listopada 1991. snažno podupire realizaciju velikosrpskog pokreta. U pismu poslanom engleskom lordu Peteru Carringtonu, predsjedniku Međunarodne mirovne konferencije o Jugoslaviji, iznosi razloge zašto međunarodna diplomacija "mora" podržati projekt ujedinjenja Srba iz Hrvatske s ostalim Srbima pod "''jednim krovom''", Srbi u Hrvatskoj tvrdio je patrijarh srpski, nemaju "''trećeg puta''". Njegovo je pismo koncipirano kao svojevrsni memorandum Srpske pravoslavne crkve Mirovnoj konferenciji, u kojem se u prvom dijelu predočava patnja srpskog naroda po uzoru na uskrsnu poslanicu s početka godine. Dalje prema riječima patrijarha srpskog Pavla srpski je narod po drugi puta u ovom stoljeću "''suočen sa genocidom i izgonom sa teritorija na kojima je vekovima živeo''". Zajedno sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]], svim koalicijskim argumentima i srpskim pobunjenicima u Hrvatskoj, patrijarh srpski je nudio samo jedno rješenje: amputaciju Hrvatske i priključenje tih dijelova (oko 1/3 teritorija) Velikoj Srbiji. S uspostavom hrvatske države za patrijarha srpskog i Srbe u Hrvatskoj počelo je "novo, a po mogućim posljedicama možda i pogubnije stradanje Srba u Hrvatskoj" (...) "''naši sunarodnici, iste vjere i krvi, suočeni su sa sledećim kobnim izborom: ili će se oružjem u ruci izboriti za opstanak u istoj državi s maticom srpskog naroda, ili će biti prisiljeni da se iz te nove Nezavisne Države Hrvatske pre ili posle isele. Trećega nema. Za to ih srpska država i srpski narod u Srbiji moraju zaštiti svim legitimnim sredstvima, uključujući i oružanu samoobranu srpskih života i svih srpskih krajina. Teritorije na kojima je srpski narod vekovima živeo'' (...) ''ne mogu ostati u sastavu bilo kakve nezavisne Hrvatske, već se moraju naći pod zajedničkim krovom s današnjom Srbijom i svim srpskim krajinama''." Od predsjednika se Međunarodne mirovne konferencije o Jugoslaviji očekivalo da shvati "''da žrtve genocida i njegovi negdašnji, a možda i budući vinovnici ne mogu više živjeti zajedno. Posle Drugog svetskog rata nitko nije prisiljavao Jevreje da žive zajedno s Nemcima u istoj državi. Srbi su, međutim, bili prisiljeni da žive zajedno s Hrvatima, doduše u okviru Jugoslavije, kao zajedničke države u kojoj je Hrvatska bila samo jedna od šest federalnih jedinica. Granice te Hrvatske nisu ni istorijske ni etničke, nego su određene voljom Josipa Broza - Tita, vođe komunističke revolucije u Jugoslaviji, a Hrvata po narodnosti. Onog trenutka kada su Hrvati proglasili nezavisnost takve Hrvatske, Srbi u Hrvatskoj su, koristeći to isto pravo naroda na samoopredeljenje do otcepljenja, odlučili da žive u krnjoj Jugoslaviji, odnosno u državi u kojoj će biti matica srpskog naroda. U protivnom, pre ili posle bili bi izloženi zatiranju svog nacionalnog identiteta, svoje vere i imovine, a možda i progonstvu i fizičkom istrebljenju. (...) Tu strašnu istinu treba da shvate i svi dosadašnji Jugoslaveni i civilizovana Evropa''." Patrijarh srpski Pavle pri tome skriva da je Hrvatski sabor, ali i savezna Vlada u Beogradu referendum Srba u Hrvatskoj o priključenju Srbiji i referendum o uspostavi SAO Krajine proglasila nevažećom, jer su pravo na referendum o odcjepljenju prema posljednjem [[Ustav druge Jugoslavije|Ustavu SFRJ]] iz 1974. to pravo imale samo državotvorne nacije u svojim republikama. Srpska pravoslavna crkva je tijekom cijelog rata (1991. – 1995.) bila najčvršća unutarnja poveznica koalicije za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]. Patnju srpskog naroda u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovcu]] patrijarh srpski zajedno sa svojim episkopima i mitropolitima, nazvao je "''grijehom svih grijehova''". Svojim su govorima mržnje uz izmišljene brojeve od 250.000 ubijenih Srba Slavonije u logoru Jasenovac ili čak 700.000 (čime se sugeriralo da je gotovo cijeli srpski narod Hrvatske istrijebljen u Jasenovcu) unosili zablude, nejasnoće i osvetničke mržnje među pobunjene Srbe u Hrvatskoj.<ref>Mirko Valentić, Rat protiv Hrvatske 1991.-1995. Velikosrpski projekt od ideje do realizacije, Zagreb, 2010. str. 161-167</ref> === Srpska pravoslavna crkva poslije ratova === [[Datoteka:Патриарх_Сербский_Ириней_2019.jpg|thumb|220px|[[Irinej (patrijarh srpski)|Irinej, patrijarh srpski]] (2010. – 2020.)]] Srpska pravoslavna crkva od početka raspada bivše Jugoslavije, pa do danas nije se uspjela osloboditi svoje osvajačke i agresivne politike falsificiranja povijesti. Poslije ratova u bivšoj Jugoslaviji nastavila je podržavati terorističko-paravojne formacije Ravnogorskog - četničkog pokreta, okupljanja i postrojavanja četnika, otvoreno je pružala podršku srpskim ratnim zločincima osuđenim za genocid i ratni zločin, te se zdušno zalagala i podržavala ideju [[Velika Srbija|Velike Srbije]]. == Patrijarsi srpski == Na čelu Srpske pravoslavne crkve je patrijarh srpski, koji još nosi i naslov mitropolit beogradsko-karlovački i [[arhiepiskop pećki]], a bira ga Sveti arhijerejski sabor, koji se sastoji od [[arhijerej]]a Srpske pravoslavne crkve. Patrijarh srpski je predsjednik Svetog arhijerejskog sabora, Svetog arhijerejskog sinoda i Patrijaršijskog upravnog odbora. Patrijarh ima sva prava i dužnosti eparhijskog arhijereja u svojoj [[Beogradsko-karlovačka arhiepiskopija|Beogradsko-karlovačkoj arhiepiskopiji]] i njom upravlja uz pomoć svojih vikarnih episkopa. Po takozvanoj horizontalnoj organizaciji Srpske pravoslavne crkve, patrijarh nije vrhovni starješina, već je jednak s episkopima, pa tako nije uobičajeno da dođe u posjet nekoj eparhiji, a da ga nadležni episkop ne pozove u goste. '''Patrijarsi srpski''' {|class="wikitable" |-bgcolor="#cccccc" ! !Godine !Patrijarh |- | 1. | 1338.—1354. | arhiepiskop, od 1346. patrijarh srpski Joakinije III. |- | 2. | 1354.—1375. | patrijarh srpski Sava IV. |- | 3. | 1375.—1379. | patrijarh srpski Jefrem |- | 4. | 1379.—1389. | patrijarh srpski Spiridon |- | - | 1389.—1390. | ''ponovo'' patrijarh srpski Jefrem |- | 5. | 1390.—1396. | patrijarh srpski Danilo III. |- | 6. | 1396.—1406. | patrijarh srpski Sava V. |- | 7. | 1406. – 1407. | patrijarh srpski Danilo IV. |- | 8. | 1407.—1419. | patrijarh srpski Kirilo I. |- | 9. | 1420.—1435. | patrijarh srpski Nikon |- | 10. | 1446. | patrijarh srpski Teofan |- | 11. | 1446.—1453. | patrijarh srpski Nikodim II. |- | 12. | 1453.—1463. | patrijarh srpski Arsenije II. |- | * | 1526.—1541. | patrijarh srpski Pavle I. (pokušaj obnove) |- | 13. | 1557.—1571. | patrijarh srpski Makarije |- | 14. | 1571.—1575. | patrijarh srpski Antonije |- | 15. | 1575.—1586. | patrijarh srpski Gerasim |- | 16. | 1587. | patrijarh srpski Savatije |- | 17. | nema podataka | patrijarh srpski Nikanor I. (iz pomenika) |- | 18. | 1589.—1591. | patrijarh srpski Jerotej |- | 19. | 1591.—1592. | patrijarh srpski Filip |- | 20. | 1592.—1614. | patrijarh srpski Jovan |- | 21. | 1614.—1647. | patrijarh srpski Pajsije I. |- | 22. | 1648.—1655. | patrijarh srpski Gavrilo I. |- | 23. | 1655.—1674. | patrijarh srpski Maksim I. |- | 24. | 1674.—1690. | patrijarh sprski Arsenije III: |- | 25. | 1691.—1710. | patrijarh srpski Kalinik I. |- | 26. | 1711.—1712. | patrijarh srpski Atanasije II. |- | 27. | 1712.—1725. | patrijarh srpski Mojsije II. |- | 28. | 1725.—1737. | patrijarh srpski Arsenije IV. |- | 29. | 1739.—1746. | patrijarsh srpski III. |- | 30. | 1747.—1752. | patrijarh srpski Atanasije II. |- | 31. | 1752. | patrijarh srpski Gavrilo II. |- | 32. | 1752. | patrijarh srpski Gavrilo III. |- | 33. | nema podataka | patrijarh srpski Vikentije I. |- | 34. | nema podataka | patrijarh srpski Pajsije II. |- | 35. | nema podataka | patrijarh srpski Gavrilo IV. |- | 36. | 1758.—1763. | patrijarh srpski Kirilo II. |- | 37. | 1763.—1765. | patrijarh srpski Vasilije I. |- | 38. | 1765.—1766. | patrijarh srpski Kalinik II. |- | 39. | 1920.—1930. | patrijarh srpski Dimitrije Pavlović |- | 40. | 1930.—1937. | patrijarh srpski Varnava Rosić |- | 41. | 1938.—1950. | patrijarh srpski Gavrilo Dožić |- | 42. | 1950.—1958. | patrijarh srpski [[Vikentije (patrijarh srpski)|Vikentije Prodanov]] |- | 43. | 1958.—1990. | patrijarh srpski [[German (patrijarh srpski)|German Đorić]] |- | 44. | 1990.—2009. | patrijarh srpski [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavle Stojčević]] |- | 45. | 2010.—2020. | patrijarh srpski [[Irinej (patrijarh srpski)|Irinej Gavrilović]] |- | 46. | 2021.— | patrijarh srpski [[Porfirije Perić]] |} [[Datoteka:Свјетлопис_патријарха_сербског_Порфирија_у_цр.Св.Луке_у_Биограду5.jpg|thumb|220px|[[Porfirije (patrijarh srpski)|Porfirije, patrijarh srpski]] (2021. –)]] == Eparhije== '''Eparhije''' {| border="1" class="wikitable" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 0 0 0; font-size:85%; text-align:center; border-collapse: collapse;" |- style="background-color: silver" | |'''Eparhija''' |'''Sjedište''' |'''Episkop''' |'''Vikarni episkop''' |- | 1 | [[Beogradsko-karlovačka arhiepiskopija|Arhiepiskopija beogradsko-karlovačka]] | [[Beograd]] | [[patrijarh]] <br /> [[Porfirije Perić]] | Antonije Pantelić <br />Stefan Šarić <br />Jerotej Petrović <br />Justin Jeremić <br />Sava Bundalo |- | 2 | [[Mitropolija dabrobosanska]] | [[Sarajevo]] | mitropolit <br /> Hrizostom Jević | |- | 3 | [[Mitropolija zagrebačko-ljubljanska]] | [[Zagreb]] | mitropolit <br /> [[Porfirije Perić]] (administrator) | |- | 4 | [[Mitropolija crnogorsko-primorska]] | [[Cetinje]] | mitropolit<br /> [[Joanikije Mićović]] | |- | 5 | Banatska eparhija | [[Vršac]] | Nikanor Bogunović | |- | 6 | [[Banjalučka eparhija|Eparhija banjalučka]] | [[Banja Luka]] | Jefrem Milutinović | |- | 7 | [[Bačka eparhija|Eparhija bačka]] | [[Novi Sad]] | Irinej Bulović | Damaskin Grabež |- | 8 | [[Bihaćko-petrovačka eparhija|Eparhija bihaćko-petrovačka]] | [[Bosanski Petrovac]] | Sergije Karanović | |- | 9 | Eparhija braničevska | [[Požarevac]] | Ignatije Midić | |- | 10 | Eparhija budimljansko-nikšićka | [[Berane]] | Metodije Ostojić | |- | 11 | Eparhija valjevska | [[Valjevo]] | Isihije Rogić | |- | 12 | Eparhija vranjska | [[Vranje]] | Pahomije Gačić | |- | 13 | [[Gornjokarlovačka eparhija|Eparhija gornjokarlovačka]] | [[Karlovac]] | Gerasim Popović | |- | 14 | Eparhija dalmatinska | [[Šibenik]] | Nikodim Kosović | |- | 15 | [[Žička eparhija]] | [[Kraljevo]] | Justin Stefanović | |- | 16 | [[Zahumsko-hercegovačka i primorska eparhija|Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska]] | [[Mostar]] | Dimitrije Rađenović | |- | 17 | [[Zvorničko-tuzlanska eparhija|Eparhija zvorničko-tuzlanska]] | [[Tuzla]] | Fotije Sladojević | |- | 18 | Eparhija kruševačka | [[Kruševac]] | David Perović | |- | 19 | Eparhija mileševska | [[Prijepolje]] | Atanasije Rakita | |- | 20 | Eparhija niška | [[Niš]] | Arsenije Glavčić | |- | 21 | [[Osječkopoljska i baranjska eparhija|Eparhija osječkopoljska i baranjska]] | [[Dalj]] | Heruvim Đermanović | |- | 22 | [[Slavonska eparhija|Eparhija slavonska]] | [[Pakrac]] | Jovan Ćulibrk | |- | 23 | Eparhija raško-prizrenska | [[Prizren]] <br /> [[Novi Pazar]] | Teodosije Šibalić | |- | 24 | [[Srijemska eparhija|Eparhija srijemska]] | [[Srijemski Karlovci]] | Vasilije Vadić | |- | 25 | Eparhija timočka | [[Zaječar]] | Ilarion Golubović | |- | 26 | Eparhija Šabačka | [[Šabac]] | Lavrentije Trifunović | |- | 27 | Eparhija šumadijska | [[Kragujevac]] | Jovan Mladenović | |- |} [[Datoteka:Eparchies_of_the_Serbian_Orthodox_Church_in_Serbia_(as_of_2006).png|thumb|220px| Eparhije Srpske pravoslavne Crkve u Republici Srbiji i u Republici Kosovo]] [[Datoteka:Map of Eparchies of Serbian Orthodox Church-sr.svg|thumb|220px| Eparhije Srpske pravoslavne Crkve na Jugoistoku Europe]] Srpska pravoslavna crkva podijeljena je na [[eparhija|eparhije]]. Svaka od njih ima svog arhijereja ([[episkop]]a - [[vladika|vladiku]]), koji je njen neposredni poglavar. '''Eparhije u dijaspori''' {| border="1" class="wikitable" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 0 0 0; font-size:85%; text-align:center; border-collapse: collapse;" |- style="background-color: silver" | |'''Eparhija''' |'''Sjedište''' |'''Episkop''' |'''Vikarni episkop''' |- | 1 | Mitropolija australijsko-novozelandska | [[Sydney]] | mitropolit <br /> Siluan Mrakić | |- | 2 | Eparhija novogračaničko-srednjoamerička | [[Chicago]] | Longin Krčo | |- | 3 | Eparhija austrijsko-švicarska | [[Beč]] | Andrej Ćilerdžić | |- | 4 | Eparhija britansko-skandinavska | [[Stockholm]] | Dositej Motika | |- | 5 | Eparhija budimska | [[Senandrija]] | Lukijam Pantelić | |- | 6 | Eparhija buenosajreska | [[Buenos Aires]] | Kirilo Bojović | |- | 7 | Eparhija dizeldorska i njemačka | [[Düsseldorf]] | Grigorije Durić | Jovan Stanojević |- | 8 | Eparhija zapadnoamerička | [[San Diego]] | Maksim Vasiljević | |- | 9 | Eparhija zapadnoeuropska | [[Pariz]] | Luka Kovačević | |- | 10 | Eparhija istočnoamerička | [[New York City]] <br /> [[Washington]] | Irinej Dobrijević | |- | 11 | Eparhija kanadska | Milton | Dr. Mitrofan Kodić | |- | 12 | Eparhija temišvarska | [[Temišvar]] | administrator <br /> Lukijan Pantelić | |- |} '''Eparhije [[Pravoslavna ohridska arhiepiskopija|Pravoslavne orhidske arhiepiskopije]]''' {| border="1" class="wikitable" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 0 0 0; font-size:85%; text-align:center; border-collapse: collapse;" |- style="background-color: silver" | |'''Naziv''' |'''Sjedište''' |'''Episkop''' |'''Vikarni episkop''' |- | 1 | Mitropolija skopska | [[Skoplje]] | arhiepiskop <br /> Jovan Vraniškovski | David Ninov |- | 2 | Eparhija bregalnička | [[Štip]] | Marko Kimev | |- | 3 | Eparhija veleško-povardarska | [[Veles]] | administrator <br /> Jovan Vraniškovski | |- | 4 | Eparhija debarsko-kičevska | [[Ohrid]] | administator <br /> Joakim Jovčevski | |- | 5 | Eparhija pološko-kumanovska | [[Kumanovo]] | Joakim Jovčevski | |- | 6 | Eparhija prespansko-pelagijska | [[Bitolj]] | administrator <br /> Marko Kimev | |- | 7 | Eparhija strumička | [[Strumica]] | administator <br /> David Ninov | |- |} Eparhije su podijeljene na arhijerejska namjesništva, od kojih se svako sastoji od nekoliko crkvenih općina i parohija. Crkvenu općinu sačinjava jedna ili više parohija. Ako u nekom mjestu ima više parohija, one sačinjavaju jednu crkvenu općinu. Parohija je najmanja crkvena jedinica - zajednica pravoslavnih vjernika koji se okupljaju na bogoslužjima i koji su pod duhovnim vodstvom parohijskog [[svećenik]]a. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.portalanalitika.me/dijalog/komentari/31328-super-la-o-spc-kao-kanonskoj-crkvi-u-crnoj-gori.html Činjenice govore da je srpska crkva nekanonska u Crnoj Gori] {{Pravoslavlje}} [[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva| ]] [[Kategorija:Autokefalne Crkve]] nnbkw16fc0n46i4f1omghsznaymugrs 0 19882 6447236 6435133 2022-08-21T08:34:52Z MaGa 20797 nepostojeća datoteka wikitext text/x-wiki {{dz}} {{izdvojeni članak|srpanj 2020.}} {{Okvir_zemlje_svijeta | ime = Istočna Republika Urugvaj | izvorno_ime = República Oriental del Uruguay | ime_genitiv = Urugvaja | eng_ime = Uruguay | zastava = Flag of Uruguay.svg | grb = Coat of arms of Uruguay.svg | službeni_jezik = [[španjolski jezik|španjolski]] | lokacija = Uruguay (orthographic projection).svg | lokacija_opis = | lokacija2 = Uruguay UNOCHA.png | lokacija2_opis = | glavni_grad = [[Montevideo]]<br><small>{{Coord|34.88333|S|56.16667|W|type:town|display=inline,title|format=dms}}</small> | vrsta_vlasti = [[Unitarizam|Unitarna]] [[Predsjednički sustav|predsjednička]] [[Republika|konstitucionalna republika]] | predstavnik_države_množina = Predsjednici | predstavnik_države = Predsjednik | predstavnik_države_osoba = [[Luis Alberto Lacalle Pou]] | predsjednik_vlade_osoba = | predstavnik_države1 = Dopredsjednik | predstavnik_države_osoba1 = [[Beatriz Argimón]] | površina_poredak = 89 | površina = 176.215 | vode = 1,5 | stanovništvo_poredak = 133 | stanovništvo = 3.286.314 | godina_popisa = 2011. | gustoća_stanovništva = 18,87 | neovisnost = Od [[Brazil]]a<br>[[28. kolovoza]] [[1828.]] | valuta = [[urugvajski peso]] | stoti_dio_valute = 100 centesima | vremenska_zona = -3,<br>ljeti [[UTC]] -2 | himna = [[Orientales, la Patria o la tumba]]<br /><center>[[Datoteka:United States Navy Band - National Anthem of Uruguay (short with intro).ogg]] </center> | internetski_nastavak = [[.uy]] | pozivni_broj = +598 | komentar = | moto = Libertad o Muerte<br>([[španjolski jezik|španjolski]]: "Sloboda ili smrt") }} '''Urugvaj''', službeni naziv '''Istočna Republika Urugvaj''' ([[španjolski|špa.]] ''República Oriental del Uruguay'') [[država]] je na jugoistoku [[Južna Amerika|Južne Amerike]], smještena između [[Brazil]]a na sjeveroistoku i [[Argentina|Argentine]] na zapadu te je smješten na obali [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] i estuariju [[Rio de la Plata]]. Jedna je od politički i gospodarski najstabilnijih država [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. U Urugvaju živi 3,3 milijuna ljudi,<ref name="cia">{{engl}} {{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/uy.html |title=Urugvaj |publisher=[[The World Factbook]] |author=Central Intelligence Agency |accessdate=2010-01-05 |authorlink=Central Intelligence Agency |archive-date=7. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190107082254/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/uy.html%20 |url-status=dead }}</ref> od kojih 1,8 milijuna u gradskom području glavnog i najvećeg [[grad]]a, [[Montevideo|Montevidea]]. S površinom od oko 176.000 kvadratnih kilometara, Urugvaj je zemljopisno druga najmanja zemlja u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], nakon [[Surinam]]a. Prije dolaska [[Portugal]]aca na području Urugvaja živjelo je pleme [[Charrúa]]. Nakon dolaska [[Portugal]]aca osnovana je ''Colonia del Sacramento'', jedno od najstarijih europskih naselja u zemlji. Sam [[Montevideo]] je osnovan kao vojno uporište [[Španjolci|Španjolaca]] u ranom [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Urugvaj je stekao svoju nezavisnost između [[1811.]] i [[1828.]] godine. Današnji Urugvaj je demokratska ustavna republika, s [[predsjednik]]om koji je ujedno i predsjednik Republike i vlade. Urugvaj zauzima prvo mjesto u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] po demokraciji, blagostanju, nedostatku korupcije,<ref name="photos.state.gov">{{Citiranje časopisa |url=http://photos.state.gov/libraries/uruguay/19452/pdfs/UruguaysRankingsJune2013.pdf |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=2. travnja 2016. |archive-date=10. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210210063110/https://photos.state.gov/libraries/uruguay/19452/pdfs/UruguaysRankingsJune2013.pdf |url-status=dead }}</ref> e-vladi,<ref name="unpan3.un.org">[http://unpan3.un.org/egovkb/Data-Center Data Center<!-- Bot generated title -->]</ref> a jednako tako prvi u Južnoj Americi, kada su u pitanju slobode medija, veličina srednje klase i prosperitet.<ref name="photos.state.gov" /> Također Urugvaj pridonosi najviše vojnika [[UN]]-ovim mirovnim misijama od bilo koje druge južnoameričke zemlje.<ref name="photos.state.gov" /> Druga je zemlja u regiji po pitanju gospodarske slobode, jednakosti dohotka, dohotka po stanovniku i priljeva izravnih stranih ulaganja.<ref name="photos.state.gov" /> Urugvaj je treća najbolja zemlja na kontinentu u smislu [[HDI]]-a, rasta [[BDP]]-a,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://photos.state.gov/libraries/uruguay/19452/pdfs/UruguaysRankingsJune2013.pdf |title=From 2005 to 2011 |journal= |access-date=2. travnja 2016. |archive-date=10. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210210063110/https://photos.state.gov/libraries/uruguay/19452/pdfs/UruguaysRankingsJune2013.pdf |url-status=dead }}</ref> inovacija i infrastrukture.<ref name="photos.state.gov" /> Britanski [[časopis]] ''The Economist'', jedna od najcjenjenijih publikacija na području [[ekonomija|ekonomije]], proglasila je [[2013.]] godine Urugvaj "državom svijeta godine".<ref>{{eng oznaka}} {{cite news |url=http://www.economist.com/news/leaders/21591872-resilient-ireland-booming-south-sudan-tumultuous-turkey-our-country-year-earths-got |work=The Economist |title=Earth_S_Got_Talent |date=2013-12-21}}</ref> Časopis je odabrao Urugvaj iz više razloga među kojima su legalizacija korištenja [[marihuana|marihuane]] i [[kanabis]]a u medicinske svrhe ([[liječenje]]) kao prva zemlja svijeta,<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sad-je-i-sluzbeno-urugvaj-prva-zemlja-koja-je-legalizirala-trgovinu-marihuanom/715898.aspx Sada je i službeno: Urugvaj je prva zemlja koja je legalizirala trgovinu amrihuanom], ''index.hr'', objavljeno 11. prosinca 2013., pristupljeno 7. travnja 2016.</ref><ref>[http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/urugvaj-legalizirao-marihuanu-248862 Urugvaj legalizirao marihuanu], ''poslovni.hr'', objavljeno 1. kolovoza 2013., pristupljeno 7. travnja 2016.</ref><ref>Đurđica Sarjanović, [http://www.24sata.hr/news/slavili-na-ulicama-urugvaj-je-legalizirao-prodaju-marihuane-344907 Slavili na ulicama: Urugvaj je legalizirao prodaju marihuane], ''[[24 sata]]'', objavljeno 11. prosinca 2013., pristupljeno 7. travnja 2016.</ref> legalizacije [[pobačaj]]a i sklapanja homoseksualnih brakova<ref>[http://www.jutarnji.hr/urugvaj-drzava-godine-legalizirali-gay-brakove-i-marihuanu-/1148432/ Skromni, liberalni i veseli Urugvaj to je naša zemlja godine, ističe Economist.], ''[[Jutarnji list]]'', objavljeno 20. prosinca 2013., pristupljeno 7. travnja 2016.</ref> te značajnog napretka u promicanju [[ljudska prava|ljudskih prava]] i prava žena. Zbog izražene i dugotrajne dominacije [[politička ljevica|političke ljevice]], koju predstavljaju stranke ''[[Široki front (Urugvaj)|Široki front]]'' i ''[[Stranka Colorado (Urugvaj)|Colorado]]'', Urugvaj se često naziva i "rajem ili obećanom zemljom za ljevičare".<ref>Tomica Bajsić, [http://globus.jutarnji.hr/svijet/urugvaj--obecana-zemlja-za-ljevicare Urugvaj: obećana zemlja za ljevičare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150911070701/http://globus.jutarnji.hr/svijet/urugvaj--obecana-zemlja-za-ljevicare |date=11. rujna 2015. }}, ''[[Globus (tjednik)]]'', objavljeno 1. srpnja 2014., pristupljeno 23. travnja 2016.</ref> == Etimologija == Ime "Urugvaj" dolazi iz jezika domorodačkog stanovništva [[Guaraní]], a znači "rijeka obojanih ptica".<ref>{{cite book |title=Revista Del Río de La Plata |url=https://books.google.com/books?id=mOexAAAAIAAJ |year=1971 |page=285 |quote=''The word itself, "Uruguay," is clearly derived from the Guaraní, probably by way of the tribal dialect of the [[Charrúa]]s […] from ''uru'' (a generic designation of wild fowl)'' |language=en}}</ref> U vrijeme španjolskog kolonijalnog doba, a i neko vrijeme nakon toga, Urugvaj i neka susjedna područja nazivani su ''[[Cisplatina]]'' i ''[[Banda Oriental]]''. Narednih nekoliko godina područje je nazivano i "Istočna obala", a nakon osamostaljenja je u konačnici postalo ''República Oriental del Uruguay'', u prijevodu ''Istočna Republika Urugvaj'' ili ''Orijentalna Republika Urugvaj''.<ref name="britannica">{{engl}} {{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/620116/Uruguay |title=Uruguay |accessdate=2008-09-02 |year=2008 |work=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Povijest == [[Datoteka:Battle of Las Piedras.jpg|mini|250px|[[Slika|Umjetnički prikaz]] ''Bitke kod Las Piedrasa'' u kojoj je urugvajska paravojska pobijedila španjolsku kolonijalnu vojsku i time otvorila put stvaranju neovisnosti. U spomen na veliku pobjedu, [[18. svibnja]], [[nadnevak]] [[Bitka|bitke]], danas je državni praznik u Urugvaju.]] [[Datoteka:PortugueseMuseum-Colonia4.jpg|mini|250px|Prikaz osnivanja [[Colonia del Sacramento|Colonie del Sacramento]], prvog portugalskog naselja na urugvajskom tlu, iz [[1680.]] godine.]] [[Datoteka:Flag of the Provincia Cisplatina.svg|mini|250px|[[Zastava]] kratkotrajne kolonijalističke pokrajine Cisplatine.]] === Kolonizacija === {{glavni|Kolonizacija Južne Amerike}} Prvi [[Europa|Europljani]] stigli su na područje današnjeg Urugvaja u ranom [[16. stoljeće|16. stoljeću]]. Bili su to [[Portugalci]], koji su na urugvajsko tlo prvi put stupili [[1512.]] godine.<ref name="Spate">{{eng oznaka}} {{cite book |author=Oskar Hermann Khristian Spate |title=The Spanish Lake |publisher=Canberra: ANU E Press, 2004. |page=37.}}[https://books.google.com/books?hl=pt-PT&id=JH9SIogNd3sC&q=San+Matias#v=snippet&q=San%20Matias&f=false]</ref><ref>{{eng oznaka}} {{cite book |last=Bethell |first=Leslie |title=The Cambridge History of Latin America, Volume 1, Colonial Latin America |publisher=[[Cambridge University Press]] |year=1984 |location=[[Cambridge]] |page=257.}} [https://books.google.com/books?hl=pt-PT&id=_w0kAPYQ5xMC&q=froes#v=onepage&q=1511&f=false]</ref> Predstavnici [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolskog kolonijalnog carstva]] ([[konkvistadori]]) došli u Urugvaj četiri godine poslije Portugalaca, dakle [[1516.]] godine. I [[Španjolska]] i [[Portugal]] pokušali su kolonizirati zemlju, a konačnu su pobjedu odnijeli Španjolci. Iako su se domorodačka plemena dugo odupirala [[Kolonizacija|kolonizaciji]], Španjolci su zahvaljujući potkupljivanju poglavica [[zlato]]m, [[srebro]]m i [[nakit]]om, te jamstvom o novom životu, uspjeli izazvati izdaju i kaos među domorodcima, koji su na kraju bili teško poraženi i odvedeni u [[roblje]]. Prvo stalno španjolsko naselje osnovano je [[1624.]] pod imenom [[Villa Soriano|Soriano]] na [[Río Negro (rijeka u Urugvaju)|rijeci Río Negro]].<ref name="dept-state"/> Prvo portugalsko naselje bila je [[Colonia del Sacramento]], građena od [[1669.]] do [[1671.]] godine.<ref name="dept-state"/> Budući glavni grad [[Montevideo]] osnovan je početkom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] i ubrzo je postao rival [[Buenos Aires]]u preko [[Rio de la Plata|Rio de la Plate]]. Ipak, u španjolskom kolonijalnom sustavu Montevideu je pripala više vojna, a Buenos Airesu [[trgovina|trgovačka uloga]]. Iako je područje [[La Plata|La Plate]] bilo uglavnom pod španjolskom kontrolom, jedan dio posjedovali su [[Britanci]] i Portugalci, te [[Nizozemci]] kao trgovački posrednici. Od [[veljača|veljače]] do [[prosinac|prosinca]] [[1807.]] Britanci su vršili okupaciju na Montevideo kao dio [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]].<ref name="dept-state">{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2091.htm |title=Background Note: Uruguay |author=Bureau of Western Hemisphere Affairs |publisher=US Department of State |accessdate=2011-02-23}}</ref> === Borba za neovisnost === {{glavni|Borba za neovisnost Latinske Amerike}} U ranom [[19. stoljeće|19. stoljeću]] diljem [[Južna Amerika|Južne Amerike]], pa tako i u Urugvaju (zvanom tada i ''Banda Oriental'', "Istočna obala") nastali su oslobodilački pokreti. Urugvajski teritorij bio je predmetom spora novonastalih država [[Brazil]]a i [[Argentina|Argentine]]. Urugvajski nacionalni junak, [[José Gervasio Artigas]], zapoečo je 1811. oslobodilačku revoluciju protiv [[Španjolsko kolonijalno carstvo|španjolskog kolonijalnog uređenja]] porazivši sa svojom [[paravojska|paravojskom]] [[seljak]]a, [[obrtnik]]a i [[trgovac]]a španjolske kolonijalne trupe u Bitci kod Las Piedrasa [[18. svibnja]] [[1811.]]<ref name="dept-state" /><ref>{{es icon}} Norberto Galasso, [https://web.archive.org/web/20120803093950/http://discepolo.org.ar/files/artigas.pdf Artigas y las masas populares en la Revolución], [[PDF|PDF format]], pristupljeno 7. travnja 2016.</ref> Mnogi [[povjesničar]]i smatraju da je upravo pobjeda kod ove bitke uspjela oživjeti revoluciju i otpor protiv kolonijalista, te je uvelike utjecala i na poraze Španjolaca u [[Brazil]]u i [[Paragvaj]]u.<ref name="zum">{{es icon}} Alberto Zum Felde, ''Evolución Histórica del Uruguay'', [[Montevideo]], 1945., str. 44</ref> U znak sjećanja na važnu pobjedu, 18. svibnja danas je službeni državni praznik u Urugvaju. Prilikom zasjedanja španjolskog kolonijalnog sabora u [[Buenos Aires]]u [[1813.]] godine, Artigas je Španjolcima ponudio ostanak Urugvaja kao dijela Carstva ako sam Urugvaj dobije [[Autonomija|autonomiju]] i pravo na vlastitu vlast i administrativnu podjelu.<ref name="loc-3">{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://countrystudies.us/uruguay/3.htm |title=THE STRUGGLE FOR INDEPENDENCE, 1811–30&nbsp;– Uruguay |publisher=Library of Congress Country Studies |accessdate=2011-02-23}}</ref> Također, predlagao je da autonomija ima [[demokracija|demokratski]] i [[federalizam|federalistički sustav]] upravljanja, ali Španjolci su odbili oba prijedloga i nametnuli [[unitarizam]] i [[centralizam]] na području cijelog Urugvaja.<ref name="loc-3"/> Takav razvoj situacije još je više razbijesnio revolucionare, koji su nastavili s manjim napadima na španjolske [[željeznička postaja|željezničke postaje]] i [[željeznica|pruge]], lokalne [[vojarna|vojarne]] i puškarnice te mjesta pod izravnom upravom kolonizatora.<ref name="loc-3"/> U znak [[osveta|osvete]], Artigas je napustio [[Buenos Aires]] i sa svojom vojskom [[1815.]] godine osvojio [[Montevideo]]. Osim Artigasa grad je napala i [[Nacionalizam|nacionalistički orijentirana]] ''Banda Oriental'', koja je na područje grada uspostavila prvu autonomiju. Iako se nisu slagali u svim stavovima, Banda je surađivala s Artigasom i dijelom pomogla u ostvarivanju neovisnosti.<ref name="loc-3"/> Na osvojenom područje Artigas je osnovao Federalnu ligu, koja je kasnije potpala pod upravu današnje [[Argentina|Argentine]].<ref name="loc-3"/> [[1816.]] godine, vojska od 10.000 portugalskih vojnika izvršila je invaziju na područje ''Bande Oriental'' iz smjera Brazila. Iako su Urugvajci gotovo godinu dana odolijevali, početkom [[1817.]] godine Portugalci su probili obrambenu liniju [[jugoistok]]u zemlje i u [[siječanj|siječnju]] iste godine osvojili Montevideo.<ref name="loc-3" /> Nakon četiri mjeseca pružanja otpora, Portugalci su ostvarili kontrolu nad cijelim gradom i područje Montevidea aneksijom pridružili Portugalskom Brazilu i osnovali provinciju "Cisplatina". Kada se Brazil oslobodio portugalske kolonijalne vlasti, [[1821.]] je priključio područje pokrajine pod imenom ''Provincia Cisplatina'', ali nakon pobune [[25. kolovoza]] [[1825.]] i 500-dnevnog Cisplatinskog rata,<ref name="zum"/> Urugvaj je izvojevao neovisnost potvrđenu ugovorom u Montevideu [[1828.]] Prva zakonska konstitucija vlasti potvrđena je i otvorena za rad [[18. srpnja]] [[1830.]] godine.<ref name="dept-state" /> === Početci života nakon neovisnosti === ==== Urugvajski građanski rat ==== [[Datoteka:Gral. Manuel Oribe y Viana.png|mini|250px|[[Manuel Oribe]], vođa ''Blancosa'' ([[Narodna stranka (Urugvaj)|Narodne stranke]]).]] Domorodačko stanovništvo Indijanaca Charrúa je tijekom tri stoljeća kolonizacije desetkovano, a taj je proces kulminaciju doživio [[11. travnja]] [[1831.]] u masakru kod Salsipuedesa kojeg je vodio general [[Fructuoso Rivera]], prvi [[Popis urugvajskih predsjednika|predsjednik Urugvaja]]. Posije tog datuma preostali Charrúe su raspršeni i njihova je kultura prestala postojati, iako charrúanska krv još uvijek teče žilama mnogih Urugvajaca kao rezultat miješanja španjolskog i indijanskog stanovništva u kolonijalno doba. Četiri pripadnika naroda Charrúa – Senaqué, zatim vođa Vaimaca Pirú, ratnik Tacuabé i njegova žena Guyunusa – odvedeni su [[1833.]] u [[Pariz]] i tamo pokazivani kao cirkuska atrakcija. Ropstvo je ukinuto [[1846.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić – Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 79.</ref> U vrijeme stjecanja neovisnosti, Urugvaj je imao sam 75.000 stanovnika.<ref name="loc-5">{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://countrystudies.us/uruguay/5.htm |title=BEGINNINGS OF INDEPENDENT LIFE, 1830–52&nbsp;– Uruguay |publisher=Library of Congress Country Studies |accessdate=2011-02-23}}</ref> Razdoblje od [[1830.]], kada je postignuta urugvajska neovisnost, do [[1904.]] godine ostalo je obilježeno mnogim unutarnjim vojnim previranjima i pokušajima nasilnog preziranja vlasti. Politička scena u Urugvaju bila je podijeljena između dvije vladajuće stranke: [[konzervatizam|konzervatistički orjentirane]] [[Narodna stranka (Urugvaj)|Narodne stranke]] (''Blancosa'') pod vodstvom predsjednika [[Manuel Oribe|Manuela Oribe]], koja se zalagala za agrarnu reformu i gospodarske državne interese te [[liberalizam|liberalna]] [[Stranka Colorado (Urugvaj)|stranka Colorado]] (''Crvenaši'') pod vodstvom [[Predsjednici Urugvaja|prvog predsjednika Urugvaja]] [[Fructuoso Rivera|Fructosa Rivere]], koja se zalagala za trgovačke interese i [[centralizacija|centralizaciju]] države s [[Montevideo]]m kao glavnim gradom. Takve stavove podupirala je i skupina [[komunizam|komunista]], koja će [[1920.]] godine osnovati [[Komunistička partija Urugvaja|Komunističku partiju Urugvaja]].<ref name="loc-5"/> Pripadnici stranke ''Colorado'' surađivali su s argentinskim liberalcima ''Unitarosima'' u [[progonstvo|progonstvu]], a mnogi od njih su i sudjelovali u građanskom ratu kako bi pomogli nametnuti [[liberalizam]] i [[unitarizam]] u Urugvaju. S druge strane konzervatistički vođa Manuel Oribe bio je vrlo usko povezan s tada vladajućim argentinskim vladarom [[Manuel de Rosas|Manuelom de Rosasom]]. [[15. lipnja]] [[1838.]] vojska liberala pod Riverinim vodstvom je svrgnula predsjednika Oribu, koji je pobjegao u [[Argentina|Argentinu]].<ref name="loc-5" /> Ohrabren tom pobjedom, Rivera je proglasio rat Rosasu [[1839.]] godine. Sukob koji je sljedećih 13 godina potresao političku i ekonomsku stabilnost Urugvaja, prozvan je Urugvajskim građanskim ratom ili "Velikim ratom".<ref name="loc-5" /> [[1843.]] godine je argentinska vojska uz pomoć prognanog Manuela Oribe, pokušala osvojiti Montevideo i povratiti [[demokracija|demokraciju]], ali nije uspjela u svom naumu. Tako je započela devetogodišnja opsada Montevidea, koja je ostala jednim od najpoznatijih vojnih događaja iz "Velikog rata".<ref name="loc-6">{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://countrystudies.us/uruguay/6.htm |title=Veliki rat 1843. – 1852. (Urugvaj) |publisher=Library of Congress Country Studies |accessdate=2011-02-23}}</ref> Urugvajci, izmoreni i ekonomski iscrpljeni od rata, željeli su što prije skončati sukob, te su u pomoć pozvali [[Francuska|francuske]] i [[Italija|talijanske]] jedinice, koje je vodio [[Giuseppe Garibaldi]].<ref name="loc-6" /> ==== Paragvajski rat ==== [[Datoteka:Rendiçao de uruguaiana 1865 victor meirelles.jpg|mini|250px|Preživjeli u redovima paragvajske vojske se predaju Urugvajcima tijekom [[Paragvajski rat|Paragvajskog rata]].]] {{glavni|Paragvajski rat}} Tijekom [[1845.]] godine često su u Urugvaju vojno intervenirali [[Britanci]] i [[Francuzi]], kada se god to pokazalo potrebnim da se zaustavi međunarodni sukob.<ref name="loc-7">{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://countrystudies.us/uruguay/7.htm |title=Borba za preživljavanje (1852. – '75.) – Urugvaj |publisher=Library of Congress Country Studies |accessdate=2011-02-23}}</ref> [[1865.]] godine formiran je Trojni savez između Brazila, Argentine i Urugvaja s predsjednikom [[Venancio Flores|Venanciom Floresom]]. Savez je ubrzo nakon sklapanja ugovora o suradnji proglasio rat paragvajskom predsjedniku [[Francisco Solano López|Franciscu Sloanu Lópezu]],<ref name="loc-7" /> što je rezultiralo početkom [[Paragvajski rat|Paragvajskog rata]], zvanog i "Ratom Trojnog saveza" te "Velikim ratom".<ref name="mardavid">{{eng oznaka}} Marley, David, ''Wars of the Americas'', [[Santa Barbara]], Nakladinčka kuća "ABC-CLIO", {{ISBN|0-87436-837-5}}., str. 570</ref> [[Paragvaj]]ci su bili odani Lópezu i ratnom naporu, što je rezultiralo njihovom borbom do krajnjih granica. Rat je potpuno uništio Paragvaj; smanjio se broj stanovništva za otprilike 525.000 od čega oko 28.000 muškaraca.<ref>{{eng oznaka}} Chasteen, John Charles, ''Born In Blood & Fire: A Concise History of Latin America'', [[New York]]: W.W. Norton & Company, 2006.</ref> Tijekom sukoba Paragvajci nisu patili samo zbog rata nego i zbog [[glad|neishranjenosti]], [[bolest]]i i Lópezove diktature pod kojom su brojni mučeni i ubijeni. Argentina i Brazil su anektirali oko 140.000 [[km2|četvornih kilometara]] paragvajskog teritorija; [[Argentina]] je uzela velik dio regije [[Misiones (Paragvaj)|Misiones]] i dio Chaca između rijeka [[Bermejo (rijeka)|Bermejo]] i [[Pilcomayo (rijeka)|Pilcomayo]]; [[Brazil]] je za osvojeni teritorij povećao svoju provinciju [[Mato Grosso]].<ref>{{es icon}} Vasconsellos, Victor N., ''Resumen de Historia del Paraguay. Delimitaciones Territoriales'', [[Asunción]], Paragvaj, Industria Grafica Comuneros, str. 78, 110-114</ref> Obje su zemlje zahtijevale veliku odštetu (koja nikad nije plaćena) i okupirale Paragvaj do [[1876.]] godine. Za razliku, od njih Urugvaj nije tražio nikakve teritorije, a i ''Coloradosi'' su se pred kraj rata počeli povlačiti shvaćajući da su izgubili previše ljudi za tuđe interese (oko 5.000 vojnika je poginula, a preživjelo svega oko 580).<ref name="mardavid"/><ref>{{eng oznaka}} Scheina, Robert, ''Latin America's Wars: The Age of the Caudillo, 1791–1899'', Dulles, [[Virginia]]: Brassey's., izdano 2003. godine, str. 331</ref> === Novija povijest === [[Datoteka:Terra1913.jpg|mini|150px|[[Gabriel Terra]], predsjednik Urugvaja u dva mandata tijekom [[1930-ih]] godina, ostao je velik utjecaj u daljnoj urugvajskoj povijesti.]] [[Datoteka:AlfredoBaldomir.jpg|mini|150px|desno| [[Alfredo Baldomir]], 27. urugvajski predsjednik, za čijeg se mandata odigrala [[Bitka kod La Plate]].]] ==== Početak 20. stoljeća ==== Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] došlo je u zemlji do stanovitoga smirenja i konsolidacije, a za vrijeme predsjednika [[José Batlle y Ordóñez|Joséa Batllea y Ordóñeza]] Urugvaj je postao napredna država sa složenim sustavom socijalne zaštite. Zbog naprednog socijalnog sustava i stabilne demokracije Urugvaj je dobio nadimak "[[Švicarska]] [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]]".<ref>{{eng oznaka}} [http://www.bbc.com/news/world-latin-america-20041847 Profil države: Urugvaj], ''Mrežne stranice [[BBC]]-ija'', objavljeno 28. ožujka 2016., pristupljeno 7. travnja 2016. <br> {{citat|It was the first nation in Latin America to establish a welfare state, maintained through relatively high taxes on industry, and developed a democratic tradition that earned it the sobriquet "the Switzerland of South America".}}</ref> Ordóñez je za predsjednika izabran [[1903.]] godine.<ref name="loc-12">{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://countrystudies.us/uruguay/12.htm |title=Nova država (1903. – '33.) – Urugvaj |publisher=Library of Congress Country Studies |accessdate=2011-02-23}}</ref> Sami početak njegova mandata obilježila je osmomjesečna vojna borba s pripadnicima ''Blancosa'', koji su nezadovoljstvo protiv novoizabranog predsjednika započeli nakon što je njihov vođa, [[Aparicio Saravia]], ubijen u jednoj od bitaka. Vladine snage odnijele su pobjedu u kratkotrajnom građanskom ratu, te vratio politički sustav iz [[1872.]] godine.<ref name="loc-12" /> Ordóñez je bio biran dva puta (1903. – 1907. i 1911. – 1915.), tijekom kojih je učinio veliki napredak u [[gospodarstvo|gospodarskom]] razvitku zemlje i okretanjem prema budućnosti nakon Rata za neovisnost, građanskog rata i niza manjih sukoba koji su bili ekonomski iscrpili državu.<ref name="dept-state" /> ==== Nemirne 1930-te ==== {{glavni|Velika gospodarska kriza|Bitka kod La Plate| Admiral Graf von Spee}} U [[ožujak|ožujku]] [[1931.]] predsjednik je postao [[Gabriel Terra]], koji se u svom inauguracijskom govoru posebno osvrnuo na stanje u državi nakon [[Velika depresija|Velike gospodarske krize]].<ref name="loc-14">{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://countrystudies.us/uruguay/14.htm |title=THE CONSERVATIVE ADJUSTMENT, 1931–43 – Uruguay |publisher=Library of Congress Country Studies |accessdate=2011-02-23}}</ref> Tijekom Velike krize, ni Urugvaj nije bio pošteđen. Mnogi su [[Državni službenik|državni službenici]], [[tajnik (dužnost)|tajnici]], [[odvjetnik|odvjetnici]] i [[sudac|sudci]] ostali bez posla bez otpremnine niti ikakva sredstva za život. Takvo stanje rezultiralo je kaosom u državi, u kojem je [[policija]] više puta intervenirala [[Policijsko nasilje|silom]] pa i prisilnim ubojstvima.<ref name="loc-14" /> Terra je 1934. godine proveo ''coup d'état'', odnosno [[državni udar]], smijenivši Senat i [[Parlament Urugvaja|Urugvajski parlament]].<ref name="loc-14" /> Ubrzo je iste godine potvrdio i novu raspodjelu mandata i novu vladajuću konstituciju, te si produžio predsjednički mandat.<ref name="loc-14" /> Terra je proveo određene socijalne reforme i oživio [[trgovina|trgovinu]], ali nedovoljno da bi se Urugvaj izvukao iz posljedica Velike depresije.<ref name="loc-14" /> Na predsjedničkim izborima [[1938.]] je za predsjednika bio izabran [[general]] [[Alfredo Baldomir]], bliski Terrin suradnik. Pod pritiskom demokratski orijentirane [[Narodna stranka (Urugvaj)|Narodne stranke]], Baldomir je raspisao i službene i slobodne parlamentarne izbore, na kojima su svi punoljetni građani Urugvaja imali pravo glasa. Izbore su smjeli pratiti i [[mediji]] ([[novine]], [[časopis]]i i [[radio]]), pa su to bili i prvi izbori sa slobodom medija.<ref name="loc-15">{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://countrystudies.us/uruguay/15.htm |title=Baldomir and the End of Dictatorship – Uruguay |publisher=Library of Congress Country Studies |accessdate=2011-02-23}}</ref> Odabrane zastupnike, potvrdio je i sam predsjednik te je demokratski izabran Parlament mogao početi s radom. Iako se [[1939.]] godine Baldomir izjasnio neutralnim u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], britanski i njemački ([[Admiral Graf von Spee]]) [[bojni brod]]ovi vodili su [[Bitka kod La Plate|pomorsku bitku kod La Plate]],<ref>{{eng oznaka}} [[Winston Churchill|Churchill, Winston]], ''The Second World War: The Gathering Storm I'', 1. izdanje, 1948., Houghton Mifflin Company., str. 525-56</ref> u kojoj je pobjedu odnijela [[Britanska mornarica]].<ref>{{eng oznaka}} O'Hara, Vincent, ''The German fleet at war, 1939–1945'', Naval Institute Press, str. 7</ref> No, ključno je to što se cijela bitka odvijala poprilično blizu urugvajske obale, na području urugvajskog [[Teritorijalno more|teritorijalnog mora]],<ref>{{eng oznaka}} Arthur, Max, ''Forgotten Voices of The Second World War'', 2004., Random House, {{ISBN|0091897343}}, str. 29</ref> čime su se narušila pravila međunarodnog pomorskog ratovanja.<ref>{{eng oznaka}} Maier, Klaus; Rohde, Horst; Stegemann, Bernd; Umbreit, Hans, ''Germany and the Second World War: Germany's initial conquests in Europe'', Clarendon, [[Oxford]], 1991. {{ISBN|0-19-822885-6}}, str. 166</ref> ==== Razdoblje od 1945. do 1984. ==== {{glavni|Državni udar u Urugvaju 1973.|Tupamaros}} Urugvajsko se gospodarstvo temelji na izvozu poljoprivrednih proizvoda. Dva su svjetska rata donijela zemlji blagostanje zbog povećanog izvoza [[žitarice|žitarica]] i [[govedina|govedine]] u, ratom opustošene, europske zemlje. Nakon [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] svjetske cijene prehrambenih proizvoda naglo su pale što je prouzročilo velike probleme urugvajskoj privredi. U [[1960-ih|1960-ima]] se počeo raspadati sustav socijalne zaštite. Vlada je izgubila potporu javnosti, osobito studenata, radnika i obitelji niže socioekonomske klase koji su najjače osjetili posljedice prilagodbe na marginalizaciju poljoprivrede u svjetskom gospodarstvu. Na krizu je nasiljem odgovorila radikalno lijeva skupina [[Tupamaros]] što je potaklo vladu da pojača represivne mjere, uključujući i ukidanje osobnih prava pod predsjednicima [[Jorge Pache Arec|Jorgeom Pachecom Arecom]] i njegovim nasljednikom [[Juan Marío Bordaberry|Juanom Maríom Bordaberryjem]]. Na koncu je [[1973.]] vlast u zemlji preuzela vojska [[Državni udar u Urugvaju 1973.|državnim udarom]], čime je započelo jedanaestogodišnje razdoblje diktature u nekoć najstabilnijoj demokraciji na kontinentu. Demokracija je ponovno uspostavljena [[1984.]] izborom [[Julie María Sanguinetti|Julia Maríe Sanguinettija]] za predsjednika. ==== Povratak demokracije (1984. – danas) ==== [[Datoteka:PresidenteSanguinetti.jpg|200px|desno|mini|Na [[Opći izbori u Urugvaju 1994.|općim izborima u Urugvaju 1994.]] [[Julio María Sanguinetti]] je sa 32,3 % osvojenih glasova izabran za novog urugvajskog predsjednika.]] Na ustavnom referendumu [[1980.]] godine odbijeno je političko preslagivanje na čelu s vojnom huntom, što je zadalo težak udarac diktaturi.<ref name="dept-state" /> Slijedeći ishod referenduma i poštujući tadašnje javno mijenje, oružane snage su počele s [[Demokratizacija|demokratizacijom društva]] i ublažavanjem diktature. Njezino potpuno ukidanje dogodilo se organiziranjem demokratskih općih izbora 1984. godine. Na izborima je pobijedio [[Julio María Sanguinetti]], vođa stranke [[Stranka Colorado (Urugvaj)|Colorado]], koja je osvojila petogodišnji predsjednički mandat i osigurala parlamentarnu većinu. Ubrzo nakon izbora Sanguinetti je raspustio sve vojničke jedinice i smijenio sve lokalne čelnike povezane s diktaturom vodeći se idejom provođenja [[lustracija|lustracije]].<ref name="dept-state" /> Na općim izborima 1989. godine pobijedila je domoljubne orijentirana [[Narodna stranka (Urugvaj)|Narodna stranka]] na čelu s novoizabranim predsjednikom [[Luis Alberto Lacalle|Luisom Albertom Lacallom]]. Nakon [[Opći izbori u Urugvaju 1994.|parlamentarnih i predsjedničkih izbora 1994.]] Sanguinetti je ponovo izabran, a stranka Colorado je ponovo postigla većinu u Parlamentu.<ref>{{eng oznaka}} {{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/1229362.stm |title=Vremenska crta Urugvaja |publisher=BBC News |accessdate=2011-04-27 |date=2011-04-12}}</ref> Oba predsjednika su nastavila provoditi ekonomske promjene, među kojima je [[nacionalizacija]] banaka uvelike pripomogla ostvarivanju gospodarske stabilnosti, uvođenje demografskih i rodnih poticaja te dječjih doplataka, ulaganja u [[obrazovanje]], [[zdravstvo]] i [[znanost]] te umjerenu i kontroliranu liberalizaciju društva. [[Opći izbori u Urugvaju 1999.]] provedeni su u okrilju novog načina glasovanja i prebrojavanja mandata izglasanog u amandmanu izbornog zakona još [[1996.]] godine. Promjena izbornog zakona najviše je išla na ruku ljevičarskom političkom savezu ''[[Široki front (Urugvaj)|Široki front]]'', koji je na izborima osvojio treće mjesto, ali s preko 30% glasova birača. Time je Narodnu stranku i Colorado doveo u pat-poziciju i natjerao ih na suradnju kako bi sastavili Parlament. Sve do 2002., desničarske stranke su odlično surađivale, prvi put nakon gotovo stotinjak godina, da bi te godine skupina ministara Narodne stranke, koja je osvojila drugo mjesto na izborima, prekinuli suradnju.<ref name="dept-state" /> Unatoč tome, stranke su nastavile suradnju te zajedničko provođenje reformi. Problem im je stvaralo blago povećanje deficita i [[inflacija]], koja se pojavila zbog iznimnog rasta [[brazilski real|brazilskog reala]], ponegdje i za više od 11%. Upravo zbog toga što su Urugvaj i Brazil najveći uvozno-izvozni i trgovački suradnici, [[urugvajski peso]] je pao za gotovo više od 30% i uzrokovao ranije spomenuti nagli prvo pad, a potom još jači rast cijena.<ref name="cong-r">{{eng oznaka}} Meyer, Peter J., [http://fpc.state.gov/documents/organization/137274.pdf Urugvaj: Politika i ekonomija: Rezutati i odnosi sa SAD-om], ''Congressional Research Service'', objavljeno 4. siječnja 2010., pristupljeno 24. veljače 2011.</ref> Tijekom većeg dijela urugvajske povijesti na vlasti su se smjenjivale stranke [[Stranka Colorado (Urugvaj)|Colorado]] i [[Narodna stranka (Urugvaj)|Blanco]]. Međutim, na izborima [[2004.]] pobijedila je koalicija lijevih stranaka "[[Široki front (Urugvaj)|Široki front]]" (''Frente Amplio'') dobivši većinu u oba parlamentarna doma, a njen je kandidat [[Tabaré Vázquez]] postao predsjednik s apsolutnom većinom glasova (51,7 % već u prvom krugu).<ref>{{eng oznaka}} Nohlen, D, ''Elections in the Americas: A data handbook'', 2005., Volume II, str. 494, {{ISBN|978-0-19-928358-3}}</ref> ''Široki front'' je pobjedu odnio i na [[Opći izbori u Urugvaju 2009.|općim izborima 2009.]] na kojima je njihov predsjednički kandidat [[José Mujica]] odnio pobjedu i osvojio predsjednički mandat.<ref>Ivan Hruškovec, [http://www.24sata.hr/news/honduras-izabrao-vou-a-zelaya-za-bojkot-rezultata-147199# Honduras izabrao vođu, a Zelaya za bojkot rezultata; U Urugvaju pobijedio bivši zatvorenik], ''[[24 sata]]'', objavljeno 30. studenog 2009., pristupljeno 26. travnja 2016.</ref> Mujica je pobjedu ostvario osvajanjem 54% glasova birača,<ref>Sergej Županić, [http://www.vecernji.hr/svijet/bivsi-gerilac-tupamarosa-pobijedio-na-predsjednickim-izborima-59007 Bivši gerilac Tupamarosa pobijedio na predsjedničkim izborima], ''[[Večernji list]]'', objavljeno 30. studenog 2009., pristupljeno 26. travnja 2016.</ref> i time ispunio očekivanja u predizbornim anketama, u kojima je bio i najizgledniji kandidat za novog urugvajskog predsjednika.<ref name="prvikrug">[http://slobodnadalmacija.hr/novosti/svijet/clanak/id/72952/bivsi-gerilac-favorit-predsjednickih-izbora-u-urugvaju Bivši gerilac favorit predsjedničkih izbora u Urugvaju], ''[[Slobodna Dalmacija]]'', objavljeno 25. listopada 2009., pristupljeno 26. travnja 2016.</ref> Dominacija Širokog fronta nastavljena je i na [[Opći izbori u Urugvaju 2014.|općim izborima 2014.]], na kojima je stranka osvojila ukupno 65 zastupničkih mjesta s 56,63% glasova birača.<ref>{{es icon}} [http://www.corteelectoral.gub.uy/nacionales2014/proclamacion/ACTA_9409_ELECCIONES_NACIONALES_2014_OCTUBRE.pdf Corte Electoral – opći izbori u Urugvaju 2014.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141114111347/http://www.corteelectoral.gub.uy/nacionales2014/proclamacion/ACTA_9409_ELECCIONES_NACIONALES_2014_OCTUBRE.pdf |date=14. studenoga 2014. }}, pristupljeno 1. svibnja 2016.</ref> [[1. ožujka]] [[2015.]] izabrani predsjednik [[Tabaré Vázquez]] položio je zakletvu i time i službeno započeo svoj petogodišnji predsjednički mandat,<ref name="radsar">[http://radiosarajevo.ba/novost/181789/Zbogom-Jose-Mujica-Novi-predsjednik-Urugvaja-je-Tabare-Vazquez Zbogom Jose Mujica: Novi predsjednik Urugvaja je Tabare Vazquez]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''radiosarajevo.ba'', objavljeno 1. ožujka 2015., pristupljeno 22. travnja 2016.</ref><ref>[http://balkans.aljazeera.net/vijesti/mujica-nije-vise-predsjednik-urugvaja Mujica nije više predsjednik Urugvaja], ''balkans.aljazeera.net'', objavljeno 1. ožujka 2015., pristupljeno 22. travnja 2016.</ref> a od 2020. predsjednik je [[Luis Alberto Lacalle Pou]]. == Zemljopis == [[Datoteka:Uruguay fisico-SZ.png|mini|desno|[[Topografska karta|Mjestopisni zemljovid]] Urugvaja s označenim područjima promjene terena i reljefnih područja.]] {{glavni|Zemljopis Urugvaja}} S 176.214&nbsp;km² površine zemlje i 142.199&nbsp;km² vode i malih riječnih otoka,<ref name="encifras">{{cite web |format=PDF |language=es|publisher=National Institute of Statistics |title=Uruguay in Numbers |url=http://www.ine.gub.uy/biblioteca/uruguayencifras2006/Territorio%20y%20medio%20ambiente.pdf |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131113231013/http://www.ine.gub.uy/biblioteca/uruguayencifras2006/Territorio%20y%20medio%20ambiente.pdf |archivedate=2013-11-13 |accessdate=2016-03-15}}</ref> Urugvaj je druga najmanja suverena država u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] (nakon [[Surinam]]a) te treći najmanji teritorij. Reljef se uglavnom sastoji od brežuljkastih nizina i niskih brdskih lanaca te plodnog obalnog pojasa pokrivenog travom i idealnog za uzgoj [[govedo|goveda]] i [[ovca|ovaca]]. Urugvaj ima oko 660&nbsp;km obale. Najviši vrh zemlje je [[Cerro Catedral (Urugvaj)|Cerro Catedral]] (514 m). Na jugoistoku Urugvaj izlazi na [[Rio de la Plata]], zajednički estuarij rijeka [[Urugvaj (rijeka)|Urugvaj]] (koja čini zapadnu granicu zemlje) i [[Parana|Parane]] koja ne prolazi kroz Urugvaj. Od ostalih rijeka ističe se jedino [[Rio Negro]]. Na obali [[Atlantski ocean|Atlantika]] nalazi se nekoliko [[laguna]]. [[Montevideo]] je najjužniji [[glavni grad]] u Americi, a treći najjužniji na svijetu (samo se [[Canberra]] i [[Wellington]] još južnije). Klima je u Urugvaju [[umjerena klima|umjerena]], ali prilično topla pa su temperature ispod nule praktički nepoznate. Zbog ravnog reljefa zemlja je izložena brzim premještanjima vremenskih fronti, te [[pampero|pamperu]], hladnom i povremenom vrlo jakom vjetru koji puše s argentinskih [[pampa]]. U Urugvaju postoj deset nacionalnih parkova. [[Rijeke|Riječna mreža]] je gusta i obilna vodom. Gotovo 2/3 Urugvaja odvodnjava se rijekom Urugvaj, kojoj je najveći pritok [[Río Negro]]. Manji dio voda otječe u [[Mirim (laguna)|jezero Mirim (Merín)]] i u estuarij La Plate. Plovne rijeke su samo Urugvaj i Río Negro. Veća su jezera Mirin i Río Negro. Najveći dio Urugvaja pokriva [[savana]] s galerijskim [[šuma]]ma duž rijeka. Suptropske šume po riječnim dolinama i pristrancima pobrđa u unutrašnjosti sastoje se uglavnom od [[mimoza]], [[mirta]] i [[lovor]]a. U istočnome primorju na [[Dine|pješčanim dinama]] rastu lovori i [[eukaliptus]]i.<ref name="Urugvaj">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63387 Urugvaj – Hrvatska Enciklopedija], pristupljeno 22. ožujka 2016.</ref> == Okoliš == === Flora === {{glavni|Flora Urugvaja}} [[Datoteka:Erythrina crista-galli2.jpg|mini|desno|''Erythrina crista-galli'', nacionalni urugvajski cvijet.]] [[Datoteka:Maldonado desde la Barra.jpg|mini|desno|[[Zaljev]] u blizini grada [[Maldonado, Urugvaj|Maldonada]].]] Flora Urugvaja ima više od 2.500 različitih [[Biljke|biljnih vrsta]] raspoređenih u oko 150 [[porodica (taksonomija)|porodica]] (''familia''). Oko 80% Urugvaja čine [[prerija|prerije]] s prevladavajućim niskim travama i [[grm]]ljem. Iako je prerija u Urugvaju slična [[Argentina|argentinskoj]] travnatoj [[Pampa|Pampi]], vegetacija se razlikuje.<ref>{{eng oznaka}} {{cite journal |last=Zipser |first=E. J. |author2=C. Liu |author3=D. J. Cecil |author4=S. W. Nesbitt |author5=D. P. Yorty |title=Where are the Most Intense Thunderstorms on Earth? |journal=B. Am. Meteorol. Soc. |volume=87 |issue=8 |pages=1057–71 |year=2006 |doi=10.1175/BAMS-87-8-1057}}</ref><ref>{{eng oznaka}} {{cite journal |last=Virts |first=Katrina S. |author2=J. M. Wallace |author3=M. L. Hutchins |author4=R. H. Holzworth |title=Highlights of a New Ground-Based, Hourly Global Lightning Climatology |journal=B. Am. Meteorol. Soc. |volume=94 |issue=9 |pages=1381.–91. |year=2013 |doi=10.1175/BAMS-D-12-00082.1}}</ref> U unutrašnjosti su [[Šuma|šumska područja]] rijetka i zauzimaju male površine, dok je na obali [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] prevladavajuća [[makija]] sa sredozemnim biljnim vrstama kao što su [[lovor]], [[maslina]] i [[smokva]]. Te biljne vrste uvelike su koriste u [[poljoprivreda|poljoprivrednoj proizvodnji]] [[ulje|ulja]], [[agrumi|agruma]] i [[začini]]. Iako je šumskih područja malo, [[tropske šume]] su sjenovite i prepune različitih grmova i stabala te prizemnica, koje pritom omogućavaju život mnogim [[kukci]]ma, [[vodozemci]]ma i [[ptice|pticama]].<ref name="Newman, Arnold 2002">{{eng oznaka}} {{cite book |last=Newman |first=Arnold |title=Tropical Rainforest: Our Most Valuable and Endangered Habitat With a Blueprint for Its Survival Into the Third Millennium |year=2002 |publisher=Checkmark |isbn=0816039739 |edition=2}}</ref> [[Eukaliptus]] je česta biljka u šumama, a prenesena je iz [[Australija|Australije]] u [[19. stoljeće|19. stoljeću]]. Mnoge biljne vrste donijeli su i [[europa|europski]] iseljenici tijekom 19. i 20. stoljeća, među kojima su najbrojnije vinske sorte koje su omogućile brži i snažniji razvoj [[vinogradarstvo|vinogradarstva]]. Urugvajski nacionalni cvijet je '' Erythrina cristagalli'', u narodu često od milja zvan i "Ceibo".<ref>{{es icon}} {{cite web |last=Piaggio |first=Mario |title=Vegetación del Uruguay |url=http://micol.fcien.edu.uy/flora/uy_veget.htm |work=Micología. Facultad de Ciencias |access-date=31. svibnja 2013.}}</ref> [[Palme]] rastu na području [[Departman Rocha|departmana Rocha]] i [[departman Paysandú|Paysandú]]. === Obnovljiva energija === Približno 95% [[električna energija|električne energije]] kojom se napajaju kućanstva i gospodarski objekti u Urugvaju dolazi iz [[obnovljivi izvori energije|obnovljivih izvora energije]].<ref>{{eng oznaka}} {{Cite web |title=Uruguay Now Gets 95% of Its Electricity From Renewables |url=http://www.greentechmedia.com/articles/read/uruguay-now-gets-95-of-its-electricity-from-renewables |website=www.greentechmedia.com |access-date=2016-02-18}}</ref> Kako bi se udio obnovljivih izvora još dodatno povećao država je smanjila namete na obnovljive izvore energije za gotovo 20% u zadnjih deset godina. Jedna od rezultata takve inicijative je znatno smanjenje [[ugljični otisak|ugljičnog otiska]] prosječnog Urugvajca.<ref>{{eng oznaka}} {{Cite news |title=Uruguay makes dramatic shift to nearly 95% electricity from clean energy |url=http://www.theguardian.com/environment/2015/dec/03/uruguay-makes-dramatic-shift-to-nearly-95-clean-energy |newspaper=[[The Guardian]] |date=2015-12-03 |access-date=2016-02-18 |issn=0261-3077 |first=Jonathan |last=Watts}}</ref> Zbog tako visokog udjela proizvodnje obnovljive energije, britanski mediji su Urugvaj proglasili jednom od energetski najčišćih zemalja na svijetu.<ref>{{eng oznaka}} {{Cite web |title=Uruguay is now generating 95% of its electricity from renewable energy |url=http://qz.com/566773/uruguay-is-now-generating-95-of-its-electricity-from-renewable-energy/ |website=Quartz |access-date=2016-02-18 |first=Sarah |last=Todd}}, ''Quartz'', pristupljeno 18. veljače 2016.</ref> Najviše električne energije dobiva se iz [[vjetroelektrana]]. Kako bi održao visoku količinu proizvodnje i potrošnje obnovljive energije, Urugvaj više ne izvozi [[električna struja|električnu struju]] niti ostale energente.<ref>{{eng oznaka}} {{Cite web |title=Uruguay has shifted to getting 95% of its electricity from renewables in less than 10 years |url=http://www.sciencealert.com/uruguay-has-shifted-to-getting-95-of-its-electricity-from-clean-energy-sources-in-less-than-10-years |publisher=ScienceAlert |accessdate=2016-02-18 |first=Fiona |last=MacDonald}}</ref> Zanimljivo je da je do [[2008.]] godine trećinu uvoza činila [[nafta]], ali je iste godina [[Parlament Urugvaja]] donio zakon o regulaciji uvoza energenata i početak izgradnje [[hidroelektrana|hidro]] i [[vjetroelektrana]].<ref>{{srp oznaka}} [http://breakfast.rs/urugvaj-95-energije-dobiva-iz-obnovljivih-izvora/ Urugvaj dobiva 95% energije iz obnovljivih izvora], ''brekfast.rs'', objavljeno 15. prosinca 2015., pristupljeno 22. travnja 2016.</ref> Urugvaj uopće ne uvozi [[nuklearna energija|nuklearnu energiju]], a energija iz hidroelektrana sve se više mijenja za [[solarna energija|solarnu energiju]], koja je još manje štetna za okoliš, posebno [[rijeka (vodotok)|rijeke]].<ref name="cg">{{cg oznaka}} [http://www.birdwatchingmn.org/blog/412-energetska-tranzicija-urugvaja-do-95-ciste-energije Energetska tranzicija Urugvaja do 95% čiste energije], ''Centar za zaštitu i pročavanje ptica Crne Gore'', objavljeno 15. prosinca 2015., pristupljeno 24. travnja 2016.</ref> zbog uspješne energetske tranzicije, mnogi Urugvaj nazivaju i "energetskim liderom", a [[WWF]] je Urugvaj 2014. godine proglasio "zelenim liderom".<ref name="cg"/> Jedan od glavnih razloga uspjeha ovakve energetske politike transparentno donošenje odluka, poticajna zakonska regulativa i snažno partnerstvo privatnog i javnog sektora. Stvaranje povoljnih i stabilnih uvjeta privuklo je novac investitora u projekte obnovljive energije i time rasteretilo Parlament od dijela financiranja projekata.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.vesti.rs/Gradjevinarstvo/Urugvaj-dobiva-95-energije-iz-obnovljivih-izvora.html Gradjevinarstvo – Urugvaj dobiva 95% energije iz obnovljivih izvora]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''vesti.rs'', objavljeno 18. prosinca 2015., pristupljeno 24 travnja 2016.</ref> == Politika == {{glavni|Parlament Urugvaja|:Kategorija:Urugvajske političke stranke}} [[Datoteka:2016 edificio del Palacio Legislativo. Montevido, Uruguay.jpg|mini|250px|''Palacio Legislativo'' u [[Montevideo|Montevideu]], sjedište [[Parlament Urugvaja|Urugvajskog parlamenta]].]] Urugvaj je predstavnička demokratska republika s [[predsjednički sustav|predsjedničkim sustavom]].<ref name="biz-guide">{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.uruguayxxi.gub.uy/innovaportal/file/528/1/business_guide_uruguay_xxi_-_november_2009.pdf |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110501084128/http://www.uruguayxxi.gub.uy/innovaportal/file/528/1/business_guide_uruguay_xxi_-_november_2009.pdf |archivedate=2011-05-01 |title=Business Guide |publisher=Uruguay XXI |accessdate=2011-02-25}}</ref> Članovi vlade biraju se na razdoblje od pet godina. [[Parlament|Zakonodavnu vlast]] ima dvodomna Opća skupština (''Asamblea General'') koja se sastoji od 30-članog [[senat]]a (''Cámara de Senadores'') kojim predsjeda potpredsjednik Republike i 99-članog zastupničkog doma (''Cámara de Representantes'').<ref>{{es icon}} [http://www.ipu.org/parline/reports/2341_A.htm Cámara de Representantes (House of Representatives)], ''ipu.org'', pristupljeno 1. svibnja 2016.</ref> Mandat zastupnika oba doma, izabranih na općim izborima, traje 5 godina.<ref name="biz-guide"/> Ustavom iz [[1967.]] godine stvorena je institucija [[Popis urugvajskih predsjednika|predsjednika]], uravnotežena zakonodavnom i sudbenom vlasti, slično kao u [[SAD]]-u. Predsjednik je istovremeno šef države i vlade, a bira ga se na općim izborima, zajedno s potpredsjednikom, na razdoblje od 5 godina. Vladu (kabinet) čini 13 ministara koje imenuje predsjednik.<ref name="biz-guide"/> Najviši sud u zemlji je Vrhovni sud; pod njim su prizivni i niži sudovi te mirovni suci. Usto postoje tri izborna i upravna suda, proračunski sud i vojni sudovi.<ref name="biz-guide"/> Uz [[Urugvajski izborni sud]],<ref>[http://www0.parlamento.gub.uy/leyes/AccesoTextoLey.asp?Ley=13882 Zakon br. 13.882] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110727000604/http://www.parlamento.gub.uy/leyes/AccesoTextoLey.asp?Ley=13882 |date=27. srpnja 2011. }}, mrežna mjesta Urugvajskog parlamenta, tiskovni izvornik objavljen 18. rujna 1970. {{es icon}}</ref> izbore nadziru i provode i [[Republičko sveučilište u Urugvaju]],<ref>[http://www0.parlamento.gub.uy/leyes/AccesoTextoLey.asp?Ley=14101 Zakon br. 14.101] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110727000658/http://www.parlamento.gub.uy/leyes/AccesoTextoLey.asp?Ley=14101 |date=27. srpnja 2011. }}, mrežna mjesta Urugvajskog parlamenta, tiskovni izvornik objavljen 4. siječnja 1973. {{es icon}}</ref> Nacionalna udruga prosvjetnih radnika<ref>[http://www0.parlamento.gub.uy/leyes/AccesoTextoLey.asp?Ley=16035 Zakon br. 16.035] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110727000728/http://www.parlamento.gub.uy/leyes/AccesoTextoLey.asp?Ley=16035 |date=27. srpnja 2011. }}, mrežna mjesta Urugvajskog parlamenta, tiskovni izvornik objavljen 24. travnja 1989. {{es icon}}</ref> i Državna banka za društveno osiguranje.<ref>[http://www0.parlamento.gub.uy/leyes/AccesoTextoLey.asp?Ley=16241 Zakon br. 16.241] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110727000745/http://www.parlamento.gub.uy/leyes/AccesoTextoLey.asp?Ley=16241 |date=27. srpnja 2011. }}, mrežna mjesta Urugvajskog parlamenta, tiskovni izvornik objavljen 9. siječnja 1992. {{es icon}}</ref> U anketi iz [[2010.]] godine, koju je proveo ''Latinobarómetro'', rezultati pokazuju kako su u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], Urugvajci daleko najviše zadovoljni načinom na koji [[demokracija]] funkcionira u Republici.<ref>{{engl}} {{cite news |url=http://www.economist.com/node/17627929 |title=The democratic routine |date=2010-12-02 |work=The Economist |accessdate=2011-02-23}}</ref> Tijekom većeg dijela urugvajske povijesti na vlasti su se smjenjivale stranke ''[[Stranka Colorado (Urugvaj)|Colorado]]'' i ''[[Narodna stranka (Urugvaj)|Blanco]]''. Međutim, na izborima [[2004.]] pobijedila je koalicija lijevih stranaka "[[Široki front (Urugvaj)|Široki front]]" (''Frente Amplio'') dobivši većinu u oba parlamentarna doma, a njen je kandidat [[Tabaré Vázquez]] postao predsjednik s apsolutnom većinom glasova (51,7% već u prvom krugu). Dominacija Širokog fronta nastavljena je i na [[Opći izbori u Urugvaju 2014.|općim izborima 2014.]], na kojima je stranka osvojila ukupno 65 zastupničkih mjesta s 56,63% glasova birača. [[1. ožujka]] [[2015.]] izabrani predsjednik [[Tabaré Vázquez]] položio je zakletvu i time i službeno započeo svoj petogodišnji predsjednički mandat. {{Izbori u Urugvaju}} === Upravna podjela === [[Datoteka:Departments of Uruguay (map).png|mini|Karta s departmanima Urugvaja.]] {{Glavni|Departmani u Urugvaju}} Urugvaj je podijeljen na 19 [[departman]]a ([[španjolski|špa.]] ''departamento''), čija lokalna administracija replicira podjelu izvršne i zakonodavne vlasti.<ref name="biz-guide" /> Svaki departman bira svoje vlasti kroz opće pravo glasovnog sustava. Na čelu svakog od 19 departmana stoji intendant. {|class="wikitable sortable" |- !rowspan=2|Departman !rowspan=2|Glavni grad !rowspan=2|Područje (km²) !rowspan=2|Stanovništvo <small>([[2011.]])</small><ref name="pop-ine">{{es icon}} {{cite web |url=http://www.ine.gub.uy/censos2011/index.html |title=Popis stanovništva 2011. – Instituto Nacional de Estadistica |publisher=Instituto Nacional de Estadística |accessdate=2012-01-13 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120112153208/http://www.ine.gub.uy/censos2011/index.html |archivedate=2012-01-12}}</ref> |- |- |[[Artigas (departman)|Artigas]]||[[Artigas, Urugvaj|Artigas]] | 11.928 |align=right|73.378 |- |[[Canelones (departman)|Canelones]]||[[Canelones, Urugvaj|Canelones]] | 4.536 |align=right|520.187 |- |[[Cerro Largo (departman)|Cerro Largo]]||[[Melo, Urugvaj|Melo]] | 13.648 |align=right|84.698 |- |[[Colonia (departman)|Colonia]]||[[Colonia del Sacramento]] | 6.106 |align=right|123.203 |- |[[Durazno (departman)|Durazno]]||[[Durazno]] |11.643 |align=right|57.088 |- |[[Flores (departman)|Flores]]||[[Trinidad, Urugvaj|Trinidad]] | 5.144 |align=right|25.050 |- |[[Florida (departman)|Florida]]||[[Florida, Urugvaj|Florida]] |10.417 |align=right|67.048 |- |[[Lavalleja (departman)|Lavalleja]]||[[Minas, Urugvaj|Minas]] | 10.016 |align=right|58.815 |- |[[Maldonado (departman)|Maldonado]]||[[Maldonado, Urugvaj|Maldonado]] | 4.793 |align=right|164.300 |- |[[Montevideo (departman)|Montevideo]]||[[Montevideo]] | 530 |align=right|1.319.108 |- |[[Paysandú (departman)|Paysandú]]||[[Paysandú]] | 13.922 |align=right|113.124 |- |[[Río Negro (departman)|Río Negro]]||[[Fray Bentos]] | 9.282 |align=right|54.765 |- |[[Rivera (departman)|Rivera]]||[[Rivera]] |9.370 |align=right|103.493 |- |[[Rocha (departman)|Rocha]]||[[Rocha, Urugvaj|Rocha]] | 10.551 |align=right|68.088 |- |[[Salto (departman)|Salto]]||[[Salto (Urugvaj)|Salto]] | 14.163 |align=right|124.878 |- |[[San José (departman)|San José]]||[[San José de Mayo]] | 4.992 |align=right|108.309 |- |[[Soriano (departman)|Soriano]]||[[Mercedes, Urugvaj|Mercedes]] | 9.008 |align=right|82.595 |- |[[Tacuarembó (departman)|Tacuarembó]]||[[Tacuarembó]] | 15.438 |align=right|90.053 |- |[[Treinta y Tres (departman)|Treinta y Tres]]||[[Treinta y Tres]] | 9.529 |align=right|48.134 |- style="background:#eee;" | '''Ukupno'''<ref group=bilj>{{es icon}} {{cite web |url=http://www.ine.gub.uy/mapas/definiciones%20para%20web.pdf |archiveurl=https://www.webcitation.org/6Kw80hb0b?url=http://www.ine.gub.uy/mapas/definiciones%20para%20web.pdf |archivedate=2013-11-06 |title=Ne obuhvaća 1.199 km² umjetnog jezera na rijeci Rio Negro |format=PDF |accessdate=2013-09-13}}</ref>||— |175.016 |align=right|3.286.314 |} '''Bilješka:''' {{izvori|group=bilj}} === Vojska === [[Datoteka:Military Cockade of Uruguay.svg|mini|desno|Kružna oznaka [[Oružane snage Urugvaja|kopnenog roda vojske]].]] {{glavni|Oružane snage Urugvaja}} Urugvajska vojska nalazi se pod izravnim zapovjedništvom urugvajskog predsjednika, koji je i vrhovni zapovjednik oružanih snaga, te pod upravom ministra obrane.<ref name="dept-state" /> Urugajska vojska ima 14.000 vojnika unutar [[Oružane snage Urugvaja|kopnene vojske]], 6.000 unutar [[Urugvajska ratna mornarica|ratne mornarice]] i 3.000 unutar [[Urugvajsko ratno zrakoplovstvo|ratnog zrakoplovstva]].<ref>IISS (Međunarodni institut za strateške studije), [http://www.nationmaster.com/country-info/stats/Military/Armed-forces-personnel ''The Military Balance 2001-2002''], [[Oxford]]: Oxford University Press, dopstupno na ''nationmaster.com'', objavljeno u listopadu 2008. godine, pristupljeno 3. listopada 2008. {{eng oznaka}}</ref> Vojni rok po zakonu nije obvezujući, a služenju privremenog vojnog roka (na 3, 6 ili 12 mjeseci) mogu pristupiti državljani Urugvaja stariji od 18 godina odnoso svi oni koji su zakonski punoljetni. U slučaju rata [[Parlament Urugvaja]] može izglasati hitnu mobilizaciju određenog broja građana u svrhu vojne službe.<ref name="cia" /> Od [[Svibanj|svibnja]] [[2009.]] homoseksualcima je omogućeno služenje vojnog roka nakon što je ministar obrane potpisao izmjenu zakona o pristupanju vojnoj ilipolicijskog sužbi od strane građana.<ref>[http://www.huffingtonpost.com/2009/05/13/uruguay-to-lift-ban-on-ga_n_203004.html Uruguay To Lift Ban On Gays In The Military], Huffingtonpost.com, (13. svinja 2009.), pristupljeno 25. lipnja 2012. {{eng oznaka}}</ref> Unatoč tome, bilo je beznačajno malo upita od strane takvih osoba za služenje vojnog roka. Krajem fiskalne godine [[2010.]], [[Sjedinjene Američke Države]] osigurale su Urugvaju 1,7 milijuna američkih dolara novčane vojne pomoći, uključujući i 480.000 dolara za obučavanje i [[obrazovanje]] vojnika.<ref name="cong-r" /> Urugvaj je prva zemlja na svijetu po broju “mirovnjaka”, kojih pošalje u [[Plave kacige]], vojsku [[UN]]-a. Urugvaj je poslao ukupno 2.513 vojnika i 10 zapovjednika u mirovne misije u [[Afrika|Africi]], [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]] i [[Kavkaz]]u.<ref name="dept-state" /> Od toga broja, njih 1.136 je tijekom [[veljača|veljače]] [[2010.]] poslano u mirovnu misiju na [[Haiti]] (MINUSTAH) i 1.360 vojnika u [[DR Kongo]] (misija MONUC).<ref name="dept-state" /> == Gospodarstvo == [[File:Uruguay Export Treemap.png|thumb|Slikovni prikaz najvažnijih izvoznih proizvoda Urugvaja.]] Urugvajsko gospodarstvo karakteriziraju izvozno orijentiran [[poljoprivreda|poljoprivredni]] sektor, dobro obrazovana radna snaga, visoka razina državne potrošnje i razvijeni sektor industrije. Nakon što je u razdoblju od [[1996.]] do [[1998.]] bilježilo prosječni godišnji rast od 5%, gospodarstvo je u godinama između [[1999.]] i [[2001.]] osjetilo negativne učinke smanjene potražnje u [[Argentina|Argentini]] i [[Brazil]]u kamo odlazi polovica urugvajskog izvoza. Unatoč ozbiljnim potresima u vanjskoj trgovini, urugvajski su financijski pokazatelji ostali stabilnijima nego kod njegovih susjeda, što je odraz čvrste reputacije među investitorima i investicijskog rejtinga državnih obveznica, jednog od dva takva u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. U zadnjih nekoliko godina Urugvaj je usmjerio svoje napore na razvoj informatičke industrije i postao najvećim latinoameričkim izvoznikom softvera. Iako su neki dijelovi gospodarstva izbjegli veću krizu, obični građani Urugvaja jako su pogođeni gospodarskim problemima; nezaposlenost se popela na iznad 20%, realne su se plaće smanjile, peso je devalvirao, a stopa siromaštva dosegnula je gotovo 40%. Ovakvo pogoršanje ekonomskih prilika dovelo je do pada popularnosti urugvajske vlade koja je tijekom [[1990-ih]] zastupala politiku slobodnog tržišta, te neuspjeha referenduma o privatizaciji državne naftne i vodoopskrbne tvrtke [[2003.]] odnosno [[2004.]] Novoizabrana vlada ''[[Široki front (Urugvaj)|Širokog fronta]]'' (''Frente Amplio'') obećala je pokrenuti programe javnih radova kako bi ubrzala zapošljavanje i smanjila siromaštvo, ali nije odustala od redovite otplate urugvajskog vanjskog duga. Početkom [[2005.]], Urugvaj je bio jedina zemlja Južne Amerike koja je izvozila [[Računalo|računala]] i informatike proizvode.<ref>Fox, Michael, [http://www.zmag.org/content/showarticle.cfm?ItemID=13102 Uruguay's Frente Amplio: From Revolution to Dilution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080224211625/http://www.zmag.org/content/showarticle.cfm?ItemID=13102 |date=24. veljače 2008. }}, zmag.org, objavljeno 19. srpnja 2007., pristupljeno 13. rujna 2016. {{eng oznaka}}</ref> Ujedno je i jedna d rijetkih zemalja koja je tijekom [[2000-ih]] uspjela smanjiti udio [[uvoz]]a i povećati udio [[izvoz]]a, a da se to ne odrazi loše na gospodarstvo. Između 2004. i 2008. Urugvaj je imao rast gospodarstva od 6,7%<ref name="wb-ub">{{cite web |url=http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/LACEXT/URUGUAYEXTN/0,,contentMDK:22256166~pagePK:1497618~piPK:217854~theSitePK:331609,00.html |title=Urugvaj. gospodarstvo |publisher=[[Svjetska banka]] |accessdate=2011-02-25}} {{eng oznaka}}</ref> Nakon što je porez smanjen s 33% na 21,7% u [[srpanj|srpnju]] [[2008.]], rast javne potrošnje gotovo se udvostručio.<ref name="wb-ub" /> Jedina je latinoamerička zemlja koja nije doživjela gospodrstki krah, a [[recesija]] je trajala svega dva tromjesečja.<ref>{{cite web |url=http://business.globaltimes.cn/world/2009-09/468924.html |title=Global Times – Uruguay to tide over crisis with no recession |publisher=Business.globaltimes.cn |date=2009-09-17 |accessdate=2011-12-02 |archive-date=1. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110501150403/http://business.globaltimes.cn/world/2009-09/468924.html |url-status=dead }} {{eng oznaka}}</ref> Jedna je od zemalja s najnižom stopom [[nezaposlenost]]i u [[Amerika]]ma, koja se godišnje mijenja od 4,5% do 6,1%.<ref>{{cite news |url=http://www.bloomberg.com/news/2011-03-30/uruguay-rate-rise-strong-signal-bergara-lorenzo-say-1-.html |title=Uruguay Rate Rise 'Strong Signal,' Bergara, Lorenzo Say |publisher=Reuters |date=2011-03-31 |accessdate=2011-04-29}} {{eng oznaka}}</ref> Tijekom [[2010.]] urugvajska industrijska proizvodnja rasla je za oko 10%, a ukupni [[Bruto domaći proizvod]] za oko 4% (u najlošijem tromjesečju). Urugvaj je zemlja koja nema gubitaka ni u javnim službama, a u uslužnom području poslovanja ostvaruje se [[dobit]] od preko 21,85 milijardi dolara godišnje., što čini 59,5% urugvajskog BDP-a.<ref>{{cite web |url=http://en.mercopress.com/2010/10/04/uruguay-s-debt-gdp-ratio-down-after-five-quarters-running-increases |title=Uruguay's debt/GDP ratio down after five quarters running increases |publisher=MercoPress |accessdate=23. veljače 2011.}} {{eng oznaka}}</ref> === Poljoprivreda === [[Datoteka:Ovinos.jpg|mini|desno|Departman [[Colonia (departman)|Colonia]] na jugozapadu zemlje poznat je po [[stočarstvo|stočarstvu]].]] Urugvajska poljoprivreda proizvodi za svoje potrebe, a višak u iznosu 9,3% usmjeren je isključivo na [[izvoz]] u (veće) susjedne zemlje. U poljoprivredi je zaposleno 13% ukupne radne snage, što za razvijenu zemlju nije teret (kako se smatra, 6-7% bilo bi najbolje), već politika poticanja [[Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo|OPG]]-ova koju provode sve političke opcije.<ref name="cia"/> Najviši udio od 56,9% u poljoprivredi, prema analizama Državnog statističkog zavoda i Ministarstva poljoprivrede i gospodarstva, drže [[stočarstvo]] i [[govedarstvo]]. To je i istiniti odraz urugvajske poljoprivrede, koja se zbog manjka obradivih površina za [[voće]] i [[povrće]] okrenula uzgoju životinja. Najviši udio u proizvodnji žitarica ima [[riža]], gotovo 83%, što je i više od nekih zemalja u [[Indokina|Indokini]].<ref name="mp-aigri">{{cite web |url=http://en.mercopress.com/2007/07/30/uruguay-has-3-8-cattle-per-capita-highest-in-the-world |title=Uruguay has 3.8 cattle per capita, highest in the world |date=2007-07-30 |publisher=[[MercoPress]] |accessdate=2011-02-24}} {{eng oznaka}}</ref> Prema podatcima južnoameričkih poljoprivrednih zavoda, Urugvaj je 9. na svijetu prema količini proizvedene [[soja|soje]], 12. po [[vuna|vuni]], 14. po konjskom mesu, 17. po uzgojenim nasadima [[dunja]]. Većina poljoprivrednih gospodarstva, njih 25 od 40 tisuća (preko 60 %), čine manja (obiteljska) gospodarstva koja zapošljavaju 65 % svih radnika i ostvaruju više od jedne polovine prihoda od poljoprivrede. Također, OPG-ovi imaju najviši udio u [[porez]]u, unatoč tome što najveći dio novčanog kapitala drže velike korporacije. OPG-ovi proizvode 12 % svih [[žitarica]] i povrća, 2 % svinjetine i 11 % mliječnih proizvoda. Glavni izvozni proizvod je [[govedina]], od koje se zaradi milijarda [[USD|američkih dolara]] godišnje – na jednog Urugvajca dolazi 3,8 stočnih poljoprivrednih gospodarstava.<ref name="mp-aigri"/> Unatoč tome što u Urugvaju ima 12 milijuna stočnih farmi, njih 54 % nalazi se u rukama 11 % poljoprivrednika, koji po farmi nemaju više od 500 grla stoke. S druge strane, 38 % poljoprivrednika jedva je konkurentno i sa 100 grla koje prema zakonu mogu imati.<ref name="mp-aigri"/> Najveća poljoprivredna tvrtka u Urugvaju je [[Union Agriculture Group]], s više od 100 stočarskih pogona na 180.000 [[hektar]]a.<ref name="sprottresource.com">{{cite web |url=http://www.sprottresource.com/investment-portfolio/union-agriculture/ |title=Union Agriculture Group Sprott Resource Corp. Private Equity. Real Assets |publisher=Sprottresource.com |date=2015-06-30 |accessdate=2015-10-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160822103953/http://www.sprottresource.com/investment-portfolio/union-agriculture |archivedate=22. kolovoza 2016.}} {{eng oznaka}}</ref> Tvrtka u zakupu ima 1 % ukupnih poljoprivrednih površina u Urugvaju i oko 85.000 grla [[divlje govedo|divljih goveda]].<ref>{{Cite web |title=ÚTIMAS NOVEDADES |url=http://www.unionagrogroup.com/esp/news.php?id=114 |publisher=www.unionagrogroup.com |accessdate=2015-10-31 |last=Sodio |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305040320/http://www.unionagrogroup.com/esp/news.php?id=114 |archivedate=5. ožujka 2016.}} {{es icon}}</ref> Tvrtka je 2008. osnovana za proizvodnju [[borovnica]], a ubrzo je poslovanje proširila i na uzgoj [[riža|riže]], [[soja|soje]] i [[žitarica]] te [[stočarstvo]] i [[govedarstvo]]. Osim što veći dio proizvoda sama proizvodi, jedan dio otkupljuje i od [[Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo|obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava]] diljem zemlje.<ref>{{cite web |url=http://www.elobservador.com.uy/noticia/217620/34si-le-va-bien-el-accionista-invertira34/ |title=Si le va bien el accionista invertirá |publisher=Elobservador.com.uy |date=2012-01-26 |accessdate=2015-10-23 |url-status=dead}} {{es icon}}</ref> Tvrtka se bavi i prijevozom poljoprivrednih dobara te njihovim plasmanom na domaće tržište.<ref>{{cite web |author=Tracy Withers |url=http://www.bloomberg.com/news/2010-08-16/nz-farming-gets-offer-from-uruguay-s-union-agriculture-group-outbids-olam.html |title=Union Agriculture Plans NZ Farming Bid; to Beat Olam – Bloomberg Business |publisher=Bloomberg.com |date=2015-08-16 |accessdate=2015-10-23}} {{eng oznaka}}</ref><ref name="elpais.com.uy">{{cite web |url=http://www.elpais.com.uy/130227/pecono-698761/economia/un-grupo-agricola-apuesta-a-mineria-en-uruguay-y-region/ |title=Un grupo agrнcola apuesta a minerнa en Uruguay y regiуn – Diario EL PAIS – Montevideo – Uruguay |publisher=Elpais.com.uy |date=2013-02-27 |accessdate=2015-10-23 |archive-date=2. travnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130402215757/http://www.elpais.com.uy/130227/pecono-698761/economia/un-grupo-agricola-apuesta-a-mineria-en-uruguay-y-region/ |url-status=dead }} {{es icon}}</ref> Sredinom [[1950-ih]] bilo je u Urugvaju 6 000 000 goveda i 25 000 000 [[domaća ovca|ovaca]], koje su godišnje davale 100 000 tona [[vuna|vune]]. Tada je to bila država čije je stanovništvo jelo najviše mesa, godišnje na osobu 115&nbsp;kg. Seoski radnici živjeli su isključivo od ovčjeg mesa, a svaka obitelj pojela bi godišnje stotinjak ovaca. Samo oko 8 % površine je obrađivano, a uzgajani su povrće, žito i uljani plodovi. U Montevideu je izlazilo preko 15 dnevnih listova, a bilo je 20 radio-postaja.<ref>Artur Lundkvist-Vulkanski kontinent: put kroz Južnu Ameriku, Novinarsko izdavačko poduzeće, Zagreb 1960., str. 263.-266.</ref> === Promet === [[Datoteka:Stk 1340.jpg|mini|desno|[[Pomorska luka Montevideo]], najveća luka u Urugvaju.]] ==== Pomorski promet ==== {{glavni|Pomorska luka Montevideo|:Kategorija:Lučki gradovi u Urugvaju}} [[Pomorska luka Montevideo]], smještena u [[Montevidejski zaljev|Montevidejskom zaljevu]],<ref>[http://www.moja-putovanja.com/index.php/Hrvatski-klub-putnika/90-dana-po-svijetu-argentina-brazil.html 90 dana po svijetu: Argentina – Brazil], ''moja-putovanja.com'', objavljeno 13. veljače 2013., pristupljeno 8. lipnja 2016.</ref> najveća je i najvažnija urugvajska pomorska luka.<ref>{{cite web |url=http://www.worldportsource.com/ports/URY_Puerto_de_Montevideo_112.php |title=Puertos de Montevideo – Pomorska luka Montevideo |publisher=World Port Source |accessdate=2010-11-27}} {{eng oznaka}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.anp.com.uy/montevideo/default.asp |title=Puertos Comerciales del Uruguay – Montevideo |publisher=Administracion Nacional de Puertos |accessdate=2010-11-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101221033000/http://www.anp.com.uy/montevideo/default.asp |archivedate=2010-12-21 |deadurl=no}} {{es icon}}</ref> S 1,1 milijun prevezenih sanduka i kontejnera godišnje, najprometnija je pomorska luka u cijeloj [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].<ref name="mp-port">{{cite web |url=http://en.mercopress.com/2009/10/14/montevideo-port-becomes-most-advanced-container-terminal-in-south-america |title=Montevideo port becomes most advanced container terminal in South America |date=2009-10-14 |publisher=[[MercoPress]] |accessdate=2011-02-25}} {{eng oznaka}}</ref> S 9 dizalica i razvijenom infrastrukturom, to je i najmodernija luka Južne Amerike, mnogo ispred brazilskih i argentinskih luka, koja u jednom satu natovrani između 720 i 900 kontejnera.<ref name="mp-port" /> Druga najveća pomorska luka, [[Nueva Palmira]], nalazi se na kranjem jugozapadu zemlje, gdje je upravo nakon izgradnje luke značajno podignut standard života. Nueva Palmira čini preko 80% dobiti od poreza departmana [[Soriano (departman)|Soriano]], čime je postala neophodna za ikakav daljnji razvoj grada.<ref name="urxxi-log">{{cite web |url=http://www.uruguayxxi.gub.uy/innovaportal/v/134/2/innova.front/logistics_infrastructure_and_communications |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110501084057/http://www.uruguayxxi.gub.uy/innovaportal/v/134/2/innova.front/logistics_infrastructure_and_communications |archivedate=2011-05-01 |title=Logistika, infrastruktura, komunikacije |publisher=Urugvaj XXI |accessdate=2011-02-25}} {{es icon}}</ref> ==== Zračni promet ==== [[Datoteka:Flughafen Punta del Este.jpg|mini|desno|[[Zračna luka Punta del Este]] najveću dobit ostvaruje od turističkih letova.]] {{glavni|Međunarodna zračna luka Carrasco|Popis zračnih luka u Urugvaju}} Zračni promet je uz cestovni, najrazvijenija grana urugvajskog prometa. [[Međunarodna zračna luka Carrasco]], najveća u zemlji, otvorena je [[1947.]] godine s putničkim terminalom. Kasnije je luka prošitila svoje poslovanje i na poštanski i robni promet. Godine [[2003.]] urugvajska vlast prenijela je administraciju, upravljanje i održavanje zračne luke na privatnu investicijsku grupi Puerta del Sur SA, koja je [[2007.]] započela graditi novi terminal prema nacrtima arhitekta [[Rafael Vinoly|Rafaela Vinolya]]. Proširenje luke završeno je [[5. listopada]] [[2009.]], kada je zračna luka ponovno svečano otvorena.<ref name="airport">{{cite web |url=http://www.aic.com.uy/en/informacion-general.php |title=General Information – Najvažniji podatci |publisher=[[Međunarodna zračna luka Carrasco]] |accessdate=2011-02-25 |archive-date=19. ožujka 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110319234758/http://www.aic.com.uy/en/informacion-general.php |url-status=dead }} {{eng oznaka}}</ref><ref name="mp-air">{{cite web |url=http://en.mercopress.com/2010/02/08/new-carrasco-terminal-among-the-most-beautiful-airports-in-the-world |title=New Carrasco terminal among the "most beautiful airports in the world" |date=2010-02-08 |publisher=[[MercoPress]] |accessdate=2011-02-25}} {{eng oznaka}}</ref> Britanski avijatički časopis »Frontier«, novi terminal proglasio je jednim od najljepših na svijetu, a luku jednom od najboljih na svijetu. Godišnje, kroz zračna luka prođe 4,5 milijuna putnika, čime je jedna od posjećenijih u Južnoj Americi. U Urugvaju ima 8 međunarodnih zračnih luka s komercijalnim letovima,<ref>[http://worldaerodata.com/countries/Uruguay.php Međunarodne zračne luke u Urugvaju s komercijalnim letovima], ''World Aero Data'', pristupljeno 9. rujna 2016. {{eng oznaka}}</ref> 3 vojne i 4 područne zračne luke. Vojne zračne luke koristi [[Urugvajsko ratno zrakoplovstvo]], a podrune zračne luke služe za letove unutar zemlje (prema [[Montevideo|Montevideu]] ili turističkim mjestima kao [[Punta del Este]]).<ref>[http://www.volemos.com.uy/aerodromos.php www.volemos.com], nepotpisano, ''»Popis zračnih luka, uzletišta i heliodroma u Urugvaju«'', pristupljeno 9. rujna 2016. {{es icon}}</ref> [[Datoteka:Torreantel.JPG|mini|lijevo|Telekomunukacijski toranj, sjedište tvrtke [[ANTEL]].]] === Telekomunikacije === Urugvaj je država s najrazvijenijom mrežom prijenosa podataka i [[telekomunikacija]] u cijeloj [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Još [[1997.]] u Urugvaju je dovršena izgradnja telefonskih linija i cjelokupne mobile infrastrukture. Početkom [[2010-ih]] sva područja zemlje opremljena su [[optičko vlakno|svjetlovodima]] (optičkim vlaknima) koja su omogućila nesmetano pružanje internetskih usluge u cijeloj zemlji. Iako se telekomunikacijski sustav nalazi u javnom vlasništvu, tijekom [[1990-ih]] bilo je neuspješnih pokušaja privatizacije. Državno poduzeće za pružanje telekomunikacijkih usluga je [[ANTEL]]. Iako je bio osnovan tijekom razdoblja svevlašća (diktature), i dan danas se nalazi u vlasništvu [[Parlament Urugvaja|Parlamenta]] pružajući jedinstvene usluge u Urugvaju. Sjedište tvrtke nalazi se u [[Montevideo|Montevideu]], u poznatom neboderu ''Torre Antel'', i najskupljoj građevini u zemlji čija je izgradnja koštala 102 milijuna američkih dolara. To je i najveći neboder u Urugvaju s površinom od gotovo 20.000 četvornih metara.<ref name="ANTEL">{{cite web |url=http://www.antel.com.uy/antel/institucional/nuestra-empresa/complejo-torre/Edificio_JoaquIn_Torres_GarcIa |title=Edificio Joaquín Torres García, Antel |accessdate=2013-09-05}} {{es icon}}</ref> === Vodovodna mreža i čistoća === Urugvaj je jedina zemlja Južne Amerike koja je postigla željeni postotak čistoće i kvalitete vode u [[vodovod]]ima.<ref name="joint">Joint Monitoring Program for Water Supply and Sanitation (JMP), [http://www.wssinfo.org/pdf/country/URY_wat.pdf Uruguay Water Supply] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071005050319/http://www.wssinfo.org/pdf/country/URY_wat.pdf |date=5. listopada 2007. }}, arhivirano s [http://www.wssinfo.org/pdf/country/URY_wat.pdf izvorne stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071005050319/http://www.wssinfo.org/pdf/country/URY_wat.pdf |date=5. listopada 2007. }}, pristupljeno 13. rujna 2016. {{eng oznaka}}</ref> Uz čistoću vode, ima najvišu stopu čistoće građana te najamanji broj [[zaraza]] i bolesti izazvanih nečistim okruženjem. Zahvaljjući visokim standardima i osnovnim vrijednostima kojima se nastoji održati razina pitkosti vode, Urugvaj je i zemlja s najboljom prevencijom od onečišćenja voda i razumnog trošenja vodenih izvora. Oko 70% vode koristi se za higijenske potrebe, dok se ostatak koristi uglavnom za piće. Sva veća mjesta imaju vlastitu [[kanalizacija|kanalizaciju]] i pročišćivače vode, dok ona manja mjesta (uglavnom ispod 2.000 st.) dobivaju vladine poticaje za pročišćavanje divljih nakupina ljudskog otpada i izgradnju kanalizacijski sustava.<ref name="joint"/> == Demografija == Većina Urugvajaca je europskog podrijetla; više od 87,7 % stanovništva tvrdi da su europskog podrijetla, u popisu stanovništva iz [[2011.]] godine. Većina Urugvajaca europskog podrijetla su potomci imigranata iz [[19. stoljeće|19.]] i [[20. stoljeće|20. stoljeća]] iz [[Španjolska|Španjolske]] i [[Italija|Italije]] (oko jedna četvrtine stanovništva je talijanskog podrijetla),<ref name="dept-state" /> te u manjoj mjeri iz [[Francuska|Francuske]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Velika Britanija|Velike Britanije]].<ref name="britannica" /> Raniji doseljenici su migrirali iz [[Argentina|Argentine]].<ref name="britannica" /> Ljudi afričkog podrijetla čine oko 4,6 % od ukupnog stanovništva.<ref name="britannica" /> Procjenjuje se da je od [[1963.]] do [[1985.]] godine emigriralo oko 320.000 Urugvajaca.<ref name="loc-30">{{cite web |url=http://countrystudies.us/uruguay/30.htm |title=Population – Uruguay |publisher=Library of Congress Country Studies |accessdate=2011-02-23}}</ref> Najpopularnija odredišta za urugvajske iseljenike su [[Argentina]], a slijede je [[SAD]], [[Australija]], [[Kanada]], [[Španjolska]], [[Italija]] i [[Francuska]].<ref name="loc-30" /> Godine [[2009.]], po prvi put u 44 godine, zemlja je doživjela ukupan pozitivan priljev kada se uspoređuju useljavanje i iseljavanje. Iste godine je dodijeljeno 3.825 dozvole boravka, u usporedbi s [[2005.]] godinom kada ih je izdano 1.216.<ref name="bbc-secret">{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/news/world-latin-america-11397130 |title=Uruguay: South America's best-kept secret? |date=2010-10-03 |publisher=BBC News |accessdate=2011-02-24}}</ref> Oko 50% novih zakonskih stanovnika dolazi iz [[Argentina|Argentine]] i [[Brazil]]a. Stopa rasta stanovništva u Urugvaju je znatno niža nego u drugim zemljama [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]].<ref name="britannica" /> Dobna struktura stanovništva je prilično nepovoljna zbog niskog [[natalitet]]a, visoke očekivane životne dobi i velike emigracije mladih. Četvrtina stanovništva Urugvaja ima manje od 15 godina, a oko šestina njih su u dobi od 60 i više godina.<ref name="britannica" /> Glavni grad [[Montevideo]] je jedini veliki grad, s oko 1,9 milijuna stanovnika, ili više od polovine ukupnog stanovništva zemlje. Ostatak gradskog stanovništva živi u 30-ak gradova.<ref name="dept-state" /> === Zdravstvo === [[Datoteka:Hospital Británico.jpg|mini|desno|[[Britanska bolnica u Montevideu]].]] Statistike u usporedbi na ostale zemlje svijeta:<ref name="Health Facts">{{cite web |title=Uruguay Facts of Interest |url=http://www.explore-uruguay.com/uruguay-facts.html |publisher=Explore Uruguay |accessdate=2011-03-24}}</ref> *Stopa fertiliteta – [[Popis država po stopi plodnosti|140.]], 1.89 po ženi *Stopa nataliteta – 157., 13,91 na 1000 ljudi *Smrtnost dojenčadi – 128., 1 na 1000 živorođene djece *Stopa smrtnosti – 84., 9,16 na 1000 ljudi *Očekivano trajanje života – 47., 76,4 godina *HIV/AIDS stopa – 108., 0,30 % === Jezik === [[Urugvajski španjolski]] ima neke preinake zbog značajnog broja [[Talijani u Urugvaju|talijanskih useljenika]]. Imigranti su koristili mješavinu talijanskog i španjolskog govora poznatu i kao 'cocoliche'. [[Engleski jezik]] je uobičajen u poslovnom svijetu, a studiranje samog jezika je značajno poraslo u posljednjih nekoliko godina, posebno među mladima. Ostali jezici su [[portugalski]] i portuñol (mješavina španjolskog i portugalskog). Oba se govore u sjevernim krajevima blizu [[brazil]]ske granice.<ref>[http://www.espacoacademico.com.br/073/73esp_juddpt.htm O dialeto fronteiriço do Uruguai: origens, investigações e oportunidades] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160227232518/http://www.espacoacademico.com.br/073/73esp_juddpt.htm |date=27. veljače 2016. }} ''Espaço acadêmico''. Pristupljeno 17. prosinca 2010.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20110707204653/http://www.bahiaemfoco.com/noticia/330/governo-uruguaio-torna-obrigatorio-ensino-do-portugues Governo uruguaio torna obrigatório ensino do português]. bahiaemfoco.com (5. studenog 2007.)</ref> Iako je postojalo više grupa autohtonih stanovnika, nijedan njihov jezik nije ostao u uporabi do danas.<ref>{{cite web |url=http://www.ethnologue.org/show_country.asp?name=UY |title=Ethnologue report for Uruguay |publisher=Ethnologue.org |accessdate=2010-12-02}}</ref> === Religija === {{glavni|Religija u Urugvaju|Katolička Crkva u Urugvaju }} {{bar box |title=Religija u Urugvaju (2008.)<ref name="ine-rel">{{es icon}} [https://web.archive.org/web/20101114015256/http://www.ine.gub.uy/anda/ddibrowser/?id=11&section=variable&varid=V157 Religija u Urugvaju 2008. godine], ''Nacionalni statistički zavod'', arhivirano s [http://www.ine.gub.uy/anda/ddibrowser/?id=11&section=variable&varid=V157 izvorne stranice], arhivirano 14. studenog 2010., pristupljeno 2. prosinca 2010.</ref> |titlebar=#ddd |left1='''Religija''' |right1='''Postotak''' |float=right |bars= {{bar percent|[[Rimokatolicizam]]|lightblue|45,7}} {{bar percent|[[Kršćanstvo]] <br>(bez rimokatolika)<br>|darkblue|9,0}} {{bar percent|Nesektarizam|orange|30,1}} {{bar percent|[[Ateizam]]|red|12,0}} {{bar percent|[[Agnosticizam]]|yellow|2,0}} {{bar percent|Ostale|black|1,2}} }} Religija u Urugvaju postoji u sklopu više vjerskih zajednica, a većina stanovništva su [[Rimokatolička Crkva|rimokatolici]]. Ustavom koji je prihvaćen [[1917.]], a bio je na snazi od [[1918.]], država je sekularizirana te je [[Crkva]] odvojena od [[država|države]]. Urugvaj se smatra najsekularnija država u Americi. Prema najnovijem službenom istraživanju oko 58,1 % Urugvajaca se definiraju kao [[kršćani]] (47 % [[katolici]], 11,1 % [[protestanti]]), a oko 40,89 % stanovništva izjašnjava se kao [[Nereligioznost|bez religije]] (23,2% "vjeruje u Boga, ali bez religije", 17,2 % [[ateizam|ateisti]] ili [[agnosticizam|agnostici]]), 0,6% sljedbenici Umbanda ili drugih afričkih religija, 0,5% [[Židovi]], 0,1% [[budizam|budisti]] i 0,4 % "drugi".<ref name="enha_rel">{{es icon}} {{cite web |url=http://www.ine.gub.uy/enha2006/flash/Flash%206_Religion.pdf |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130927091848/http://www.ine.gub.uy/enha2006/flash/Flash%206_Religion.pdf |archivedate=2013-10-27 |title=Encuesta Nacional de Hogares Amplidada – 2006 |work=National Institute of Statistics |publisher=INHA |accessdate=2013-09-07 |language=es}}</ref> Ustav iz [[1830.]] godine proglašava [[katoličanstvo]] državnom religijom. Urugvaj je najviše ateistička zemlja u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] te druga s najnižim postotkom katolika u svojoj populaciji. U Urugvaju se odvija ubrzani proces [[sekularizacija|sekularizacije]]. U razdoblju od [[1996.]] do [[2011.]] broj agnostika i ateista porastao je s 18 na 38 %. === Hrvati u Urugvaju === [[Datoteka:AntonioLussich.jpg|mini|desno|[[Antonio Lussich]], urugvajski mornar, botaničar i pisac hrvatskog podrijetla te utemeljitelj [[Arboretum Lussich|Arboretuma Lussich]].<ref name="antluss"/>]] {{glavni|Hrvati u Urugvaju}} Po poznatim pisanim dokumentima, prvi hrvatski iseljenik u Urugvaj bio je Šime Matulić 1790. godine, s otoka [[Brač]]a.<ref name=":0">[http://www.hogarcroata.org.uy/ Hogar Croata de Montevideo – Uruguay]</ref> Oko 1820. godine Juan (Ivan) Nicola (Grško) dolazi u Urugvaj iz sela Selca te se vremenom etablira kao renomirani trgovac.<ref name=":0" /> Najpoznatija su imena hrvatskih emigranata u Urugvaju publicist [[Eduardo Antonich|Eduardo R. Antonich]] (hrv. Antonić), slikarica [[Elena Rivero Vidovich]] (hrv. Vidović), pjesnikinja [[Sonja Vidovich Imhof]]. Trag urugvajskih Hrvata je [[Arboretum Lussich]] kojeg je utemeljio [[Antonio Lussich]].<ref name="antluss">[http://www.maldonado.gub.uy/casona.php {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071224124031/http://www.maldonado.gub.uy/casona.php |date=24. prosinca 2007. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071224124031/http://www.maldonado.gub.uy/casona.php |date=24. prosinca 2007. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071224124031/http://www.maldonado.gub.uy/casona.php |date=24. prosinca 2007. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071224124031/http://www.maldonado.gub.uy/casona.php |date=24. prosinca 2007. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071224124031/http://www.maldonado.gub.uy/casona.php |date=24. prosinca 2007. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071224124031/http://www.maldonado.gub.uy/casona.php |date=24. prosinca 2007. }} Povijest arboretuma Lussich {{es icon}}], ''Službene stranice [[Departman Maldonado|departmana Maldonado]]'', pristupljeno 25. travnja 2016.</ref> Danas su Hrvati u [[Montevideo|Montevideu]], glavnom gradu Urugvaja, ujedinjeni u Hrvatskom domu "Hogar Croata de Montevideo – Uruguay" u kojemu se često sastaju i njeguju tradicijske vrijednosti svoje stare domovine. Pretpostavlja se da je u Urugvaj, [[Paragvaj]] i [[Bolivija|Boliviju]] emigriralo oko 8000 Hrvata.<ref name=":0" /> Knjigu na španjolskom jeziku, o [[Hrvati]]ma o Urugvaju, napisao je i izdao 2005. godine urugvajski [[Hrvati|Hrvat]], Eduardo R. Antonich (hrv. Antonić): "Croacia y los Croatas en Uruguay" (hrv.: "Hrvatska i Hrvati u Urugvaju").<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/predstavljena-monografija--hrvatska-i-hrvati-u-urugvaju-/23947/ |title=Predstavljena monografija "Hrvatska i Hrvati u Urugvaju" (Jutarnji list, 22. ožujka 2006.) |access-date=9. ožujka 2016. |archive-date=21. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150721235221/http://www.jutarnji.hr/predstavljena-monografija--hrvatska-i-hrvati-u-urugvaju-/23947/ |url-status=dead}}</ref> Prema scenariju Ninoslava Lovčevića,<ref>[http://mojtv.hr/film/19840/urugvajski-hrvati.aspx Urugvajski Hrvati (2010.) – dokumentarni film (25 minuta)], ''mojtv.hr'', pristupljeno 25. travnja 2016.</ref> snimatelj Branko Cahun je [[2010.]] godine snimio [[dokumentarni film]] ''[[Urugvajski Hrvati (2010.)|Urugvajski Hrvati]]'' u trajanju od 24-25 minuta, koji govori o hrvatskom iseljeništvu u Urugvaju.<ref>[http://www.port.hr/urugvajski_hrvati/pls/w/films.film_page?i_film_id=4001807 Dokumentarni film ''Urugvajski Hrvati'' (2010.)], ''port.hr'', pristupljeno 25. travnja 2016.</ref> === Ostali narodi === Osim Hrvata, u Urugvaju žive i potomci ostalih europskih naroda kao, većinom Španjolci i Talijani, a manje Francuzi, Nijemci i Slaveni (Srbi). Prema popisu iz 2011. Afroamerikanci i mulati čine 4,6%, a Indijanaci 2,3% stanovništva, a ostalih je oko 5 %.<ref name="Urugvaj" /> == Obrazovanje == Obrazovanje u Urugvaju je [[Sekularizam|sekularno]], besplatno, i obavezno koje traje 14 godina, počevši od 4. godine života.<ref name="Support">{{Citiranje weba |url=http://idbdocs.iadb.org/wsdocs/getdocument.aspx?docnum=35521105 |title=Secondary and technical education and teacher training support program (PDF) |accessdate=2020-05-20}}</ref> Sustav je podijeljen na šest stupnjeva obrazovanja: rano djetinjstvo (3–5 godina); primarna (6–11 godina); osnovna srednja (12-14 godina); gornji sekundarni (15–17 godina); visoko obrazovanje (18 i više); i poslijediplomsko obrazovanje.<ref name ="Support" /> Javno obrazovanje odgovornost je triju institucija: Ministarstva prosvjete i kulture, koje koordiniraju obrazovne politike, Nacionalne uprave za javno obrazovanja koje formulira i provodi politike ranog i srednjeg obrazovanja i [[Republičko sveučilište u Urugvaju|Republičko sveučilište]], koje je nadležno za visoko obrazovanje.<ref name ="Support" /> U 2009. godini vlada je uložila 4,5% BDP-a u obrazovanje. Urugvaj je visoko rangiran na standardiziranim testovima ([[PISA (istraživanja)|PISA]]), ali je ispod prosjeka s ostalid zemljama [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-a]], a također je ispod nekih zemalja sa sličnim nivoima prihoda. U PISA-inom testu 2006. godine, Urugvaj je imao jedno od najvećih standardnih odstupanja među školama, što predstavlja značajnu varijabilnost prema socio-ekonomskoj razini. Urugvaj je dio projekta One Laptop per Child, a 2009. godine postala je prva zemlja na svijetu koja je osigurala prijenosno računalo za svakog učenika osnovne škole,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.engadget.com/2009/10/18/uruguay-becomes-first-nation-to-provide-a-laptop-for-every-prima/?guccounter=1&guce_referrer=aHR0cHM6Ly9lbi53aWtpcGVkaWEub3JnLw&guce_referrer_sig=AQAAAAIUA5LqWBljbVmSWm3comNlOfcGR1PaYELTZmUGsxzoQFGVR49PZXvQWdUtFZe3daZYPHEpdTlz1WWjKP8GlGnCWkduuij3eA4OX-iDK-cQdtIiQ4puUzRHpS09u2jRsl5Og8nHyLNRqdsKffVys1nX_-0gftKRwW5F5yZ8aVT_ |title=Članak na engadget.com |accessdate=2020-05-20}}</ref> u sklopu plana Ceibal.<ref name="BBC">{{Citiranje weba |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/8309583.stm |title=Članak na BBC-u |accessdate=2020-05-20}}</ref> Tijekom razdoblja od [[2007.]] do [[2009.]] u program je bilo uključeno 362.000 učenika i 18.000 učitelja, a oko 70% prijenosnih računala poklonjeno je djeci koja nisu imala računala kod kuće.<ref name = "BBC" /> == Kultura == Urugvajska kultura razvila se pod utjecajem miješanja indijanske i europske (najviše španjolske) kulture koje su sa sobom donosili useljenici. Veliki utjecaj ostavila je i tradicija posvećena [[gaučo|gaučima]], koja je utkana u urugvajsku književnost, običaje, usmenu predaju i kulturnu ostavštinu.<ref name="britannica" /> === Likovna umjetnost === [[File:Casapueblo.jpg|thumb|Živuće skulpture u ateljeu [[Casapueblo]] [[Carlos Páez Vilaró|Carlosa Páeza Vilara]] dio su njegova doma, muzeja i hotela.]] Najznačaniji i međunarodno najpoznatiji urugvajski likovni umjetnik jest [[Carlos Páez Vilaró]], koji je koristeći se starim tehnikama urugvajskih indijanaca i načinima gradnje starih civilzacija (oaza u [[Timbuktu]] i [[Mikonos]]) stvorio svoje najveće i najcjenjenije djelo – svoju kuću (koja je ujedno i hotel i muzej) i atelje [[Casapueblo]]. Atelje je najposjećenije kulturno dobro u Urugvaju, a poznato je i među arhitektima u cijelom svijetu kao odličan primjer višekulturološke i višefunkcionalne građevine.<ref>[http://www.elobservador.com.uy/carlos-paez-vilaro-un-canto-la-vida-n272460 eobservador.com], [[El Observador (Urugvaj)]], "Carlos Paez Vilaró: un canto a la vida!", obavljeno 24. veljače 2014., pristupljeno 18. listopada 2016. {{es icon}}</ref> Poznati slikar [[Juan Manuel Blanes]] djelovao je u vrijeme [[realizam|realizma]] te stvarao djela na tem urugvajske povijesti. Uz njega, vrlo je cijenjen i [[Pedro Figari]], [[Modernizam|modernistički]] i [[Postimpresionizam|postimpresionistički]] slikar, odvjetnik i političar, čija djela odišu raznobojnošću toplih boja.<ref>Kalenberg, Angel, "Figari, Pedro", Encyclopedia of Latin American & Caribbean Art, Ed. Jane Turner, 1 vol, New York: New York, 2000. {{eng oznaka}}</ref> Od istaknutijih slikara valja spomenuti i [[Elena Rivero Vidovich|Elenu Rivero Vidovich]] (Vidovć), slikaricu i restauratoricu hrvatskog podrijetla, čija su djela zaštićena i proglašena od nacionalne važnosti. Od kipara treba spomenuti [[Juan Manuel Ferrari|Juan Manuela Ferrarija]] ([[Auguste Rodin|Rodinovog]] učenika), [[Konstruktivizam (umjetnost)|konstruktivista]] [[Gonzalo Fonseca|Gonzala Fonseca]], [[Salustiano Pintos|Salustiana Pintosa]] te [[Eduardo Díaz Yepes|Eduardoa Díaza Yepesa]]. A od modernijih umjetnika izdvajaju se [[Antonio Frasconi]] (poznat po [[drvorez]]nim djelima), [[Washington Barcala]] te [[José Gamarra]].<ref name="Urugvaj" /> === Filmska umjetnost === [[Datoteka:Juan Pablo Rebella.jpg|mini|desno|[[Juan Pablo Rebella]], najpoznatiji urugvajski redatelj i scenarist.]] Urugvaj ima vrlo malu, ali brzorastuću filmsku industriju. Početci urugvajskog filma vežu od samog početka filma, od urugvajskih premijernih prikazivanja filmova [[Braća Lumière|Braće Lumière]] [[18. srpnja]] [[1898.]] U prvim godinama urugvajska kinematografija vezala se za nacionalnu povijest i političke teme, pa je prvi snimljeni film nosio naslov ''Mir iz 1904.'', [[dokumentarni film]] o društveno-političkim zbivanjima u [[Argentina|Argentini]]. Prvi [[nijemi film]], koji je usput bio i igrani, nosio je naslov ''Duše na obali''. Režiaro ga je Juan Antonio Borges [[1927.]] Do [[velika depresija|velike depresije 1929.]] snimani su i dokumentarni fimovi i igrane drame s temama iz svakodnevnog života, nakon čega, zbog krize, filmografija upada u sedmogodišnje razdoblje bez ijednog snimljenog filma. Razdoblje od kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pa do početka [[1960-ih]] naziva se »zlatnim dobom urugvajskog filma«. Najpoznatiji film iz tog razdoblja je ''Detektiv ide krivim putem'' iz [[1949.]] u kojem su glumili tada najpoznatija urugvajska filmska imena. Prvi puta se film koristi i u svrhe [[Oglašavanje|oglašavanja]] i [[propaganda|propagande]]; [[Narodna stranka (Urugvaj)|Narodna stranka]] snimila je nekoliko kraćih filmova na temu urugvajske povijesti. [[1970-ih]] dolazi do blage stagnacije i promjene popularnosti žanrova; sve se više snimaju tzv. [[špageti vestern]]i, a prikazuju se i oni na [[talijanski|talijanskom jeziku]]. Završetkom višegodišnje diktature, urugvajski film doživljava novi procvat. Temama se sve više približava [[Hollywood]]u, ali neki autori i dalje nastavljaju snimati na temu urugvajske povijesti, kulture, književnosti i igrane filmove o [[gaučo|gaučima]], kao vlastiti žanr [[vestern]]a. Od novijih autora ističu se [[Juan Pablo Rebella]] i njegov međunarodno hvaljeni film ''[[Whisky (2003.)|Whisky]]'' (2003.), koji je bio nagrađen na [[Filmski festival u Cannesu|Fimskom festivalu u Cannesu]] i redateljica baskijskih korijena [[Ana Díez]], koja je stvarala filmove na temu [[Državni udar u Urugvaju 1973.|državnog udara 1973.]] === Glazba === {{zvuk|La Cumparsita (tango).ogg|La Camparista}} Urugvaj ima glazbeni stil sličan glazbi [[Gaučo|gaučâ]], a s Argentinom dijeli ljubav prema [[Tango|tangu]] od kojih je najpoznatiji "La Lumparsita" kojeg je skladao urugvajski skladatelj [[Gerardo Matos Rodríguez]]. Osim tanga, popularan je ples candomba kojeg su donijeli Afrikanci te se ukorijenio u urugvajsku kulturu, a najčešće se pleše za vrijeme [[Urugvajski karneval|karnevala]]. [[Gitara]] je omiljeni glazbeni instrument, a na popularnom tradicionalnom natjecanju pod nazivom payada, dva pjevača, svaki s gitarom, naizmjenično improviziraju stihove na istu melodiju.<ref name="britannica" /> Narodna glazba (ili ''canto popular'') označava osobe koje su ujedno gitaristi i pjevači poput [[Alfredo Zitarrosa|Alfreda Zitarrosa]], [[José Carbajal "El Sabalero"|Joséa Carbajala]] (zvanog "El Sabalero"), [[Daniel Viglietti|Daniela Vigliettija]], [[Los Olimareños]]i ili [[Héctor Numa Moraes|Héctora Numu Moraesa]]. U urugvajskoj glazbi može se pronaći i dodiri s karipskim ritmovima (pogotovo u rock 'n' rollu) tzv. tropskoj glazbi (música tropical). Klasična je glazba došla zajedno sa Španjolcima i Portugalcima tijekom kolonizacije, a samostalni izričaj je došao tijekom 20. stoljeća kada djeluju [[Eduardo Fabini]], [[Vicente Ascone]] te [[Héctor Tosar]] koji su iskoristili latinoamričke glazbene stilove te tako donijeli specifičnosti klasične glazbe.<ref name="britannica" /> Od izvođača tanga treba spomenuti o pjevača [[Julio Sosa|Julija Sosa]], koji djeluje [[1930-ih]] i [[1940-ih]],<ref name="UNESCO">{{cite news |url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5hy8EQ1hEp3BVG-vnlwrClzXfpA7A |title=Argentina, Uruguay bury hatchet to snatch tango honor |last=Termine |first=Laura |date=2009-09-30 |location=Buenos Aires |url-status=dead |access-date=22. svibnja 2020. |archive-date=11. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091011083629/https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5hy8EQ1hEp3BVG-vnlwrClzXfpA7A}}</ref> a tu je i pjevač [[Carlos Gardel]] Franzuc koji je za vrijeme Prvog svjetskoga rata promijenio državljanstvo kako ga francuske vlasti ne bi mogle regrutirati.<ref>{{bull}}{{cite book |url=https://archive.org/details/lifemusictimesof00coll |url-access=registration |page=[https://archive.org/details/lifemusictimesof00coll/page/5 5] |title=The Life, Music, and Times of Carlos Gardel |first=Simon |last=Collier |publisher=University of Pittsburgh Press |year=1986 |isbn=0-8229-8498-9}}</ref> U blizini Buenos Airesa nalazi se njegova kuća u kojoj je sada muzej posvećen njemu.<ref>{{cite web |url=http://english.uruguay.com/uruguay_detail_675_carlos_gardel_museum.html |title=Carlos Gardel Museum |publisher=Uruguay.com |accessdate=2012-08-31 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131213114233/http://english.uruguay.com/uruguay_detail_675_carlos_gardel_museum.html |archivedate=2013-12-13}}</ref> Tijekom [[1960-ih]] Beatlesi odlaze na turneju po Južnoj Americi te tako nastupaju i u Urugvaju. Tih se godina u urugvaju razvijaju mnogi rock sastavi poput: [[Los Shakers]]a ili [[Los Mockers]]a koji su pjevali na engleskom jeziku, a utjecali su i na sastave u Argentini.<ref>{{Citiranje weba |url=http://open.salon.com/blog/jeanette_d/2009/10/03/are_you_ready_for_the_uruguayan_invasion |title=Are You Ready For the Uruguayan Invasion? |accessdate=22. svibnja |archive-date=11. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091011050622/http://open.salon.com/blog/jeanette_d/2009/10/03/are_you_ready_for_the_uruguayan_invasion |url-status=bot: unknown }}</ref> Od novijih izvođača posebno treba naglasiti [[Jorge Drexler|Jorgea Drexlera]] koji je napisao glazbu za film [[Dnevnik s motocikla (2004.)|Dnevnik s motocikla]] te dobio [[Oscar za najbolju originalnu pjesmu|Oscara za pjesmu]] ''Al otro lado del río''. === Književnost === [[José Enrique Rodó]], modernistički [[esej]]ist i najveći južnoamerički [[filozof]] svih vremena,<ref name="brit"/> ostavio je neizbrisiv trag u urugvajskoj književnosti zbog čega se smatra najvećim urugvajskim književnikom u povijesti.<ref name="brit">[https://www.britannica.com/biography/Jose-Enrique-Rodo www.britannica.com], [[Encyclopædia Britannica]], ''»José Enrique Rodó – urugvajski filozof i esejist«'', pristupljeno 15. listopada 2016. {{eng oznaka}}</ref> Osim što je utjecajni predstavnik [[modernizam|modernizma]] težio je obnovi [[klasicizam|klasicizma]] i antičkih životnih vrijednosti.<ref name="brit"/> Urugvajska književnost vrlo je popularna u [[Brazil]]u, [[Argentina|Argentini]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje postoji značajno zanimanje među povjesničarima i [[Književna kritika|književnim kritičarima]].<ref name="britannica" /> Među dramatičarima koji su mijenjali latinoameričku kazališnu scenu ističe se [[Florencio Sánchez]], čiji su poznati i cijenjeni radovi zasjenila samo njegova [[Anarhizam|anarhistička uvjerenja]].<ref>Roberto González Echevarría, Enrique Pupo-Walker (1996.), ''The Cambridge History of Latin American Literature'', [[Cambridge University Press]], str. 551., {{ISBN|978-0-521-34069-4}}. {{eng oznaka}}</ref> Najveći procvat u urugvajskoj književnosti dogodio se tijekom [[romantizam|romantizma]], čiji su značaniji predstavnici pjesnik [[Juan Zorrilla de San Martín]], inače poznati pisac [[poema]] o urugvajskoj povijesti, književnice [[Juana de Ibarbourou]], [[Delmira Agustini]] i [[Idea Vilariño]] (članice Genracije '45)<ref>[http://cultura.elpais.com/cultura/2009/04/28/actualidad/1240869604_850215.html elpais.com], [[El País (Urugvaj)]], "Kultura: Umrla urugvajska knjževnica Idea Vilariño!", objavljeno 28. travnja 2009., pristupljeno 18. listopada 2016. {{es icon}}</ref> i pisci kratkih priča [[Horacio Quiroga]] i [[Juan José Morosoli]] (priznati dječji pisac).<ref>[http://letras-uruguay.espaciolatino.com/morosoli/centenario.htm espaciolatino.com], portal o urugvajskim grobljima, "Centenario de Juan José Morosoli", pristupljeno 18. listopada 2016. {{es icon}}</ref> Najraširenija književna vrsta među urugvajskim književnicima je [[esej]], bilo politički, povijesni, znanstveni ili kritički. Djela urugvajskih autora uglavnom se prevode na [[engleski]] (za američko tržište), [[portugalski]] (za brazilsko tržište), [[francuski]] i [[talijanski]] (zbog brojne talijanske manjine u Urugvaju). Međunarodno najpriznatiji urgvajski književnik [[20. stoljeće|20. stoljeća]] jest [[Eduardo Galeano]], koji je pisao o utjecajima ratova i diktatura na društvo, urugvajskoj povijesti, a djela su mu prodana u višemilijunskim nakladama i brojnim ponovljenim izdanjima. Naziva se i "književnim divom južnoameričke ljevice".<ref>{{cite news |first=Graham |last=Parker |url=http://america.aljazeera.com/articles/2015/4/13/eduardo-galeano-global-soccer-latin-america.html |title=Eduardo Galeano: The beautiful game loses its man of letters |date=2015-04-13 |accessdate=13. travnja 215. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150414104454/http://america.aljazeera.com/articles/2015/4/13/eduardo-galeano-global-soccer-latin-america.html |archivedate=2015-04-14}} {{eng oznaka}}</ref> === Šport === {{glavni|:Kategorija:Šport u Urugvaju}} [[Nogomet]] je uvjerljivo najpopularniji i najigraniji šport u Urugvaju. Upravo je prva međunarodna utakmica izvan okvira [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] odigrana u [[srpanj|srpnju]] [[1902.]] između nogometnih reprezentacija [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] i [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]].<ref>{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesa/argurures.html |title=ARGENTINA-URUGVAJ: nogmetni susreti 1902.–2009. |publisher=RSSSF |first=Héctor Darío |last=Pelayes |date=2010-09-24 |accessdate=2011-04-27}} {{eng oznaka}}</ref> Urugvajska nogometna momčad osvojila je olimpijski zlata na igrama [[OI 1924.|1924]] u [[Pariz]]u<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197020/overview.html |title=Pariz, 1924. |publisher=FIFA |accessdate=2011-04-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100615203810/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197020/overview.html |archivedate=2010-06-15}} {{eng oznaka}}</ref> i [[OI 1928.|1928.]] u [[Amsterdam]]u.<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197029/overview.html |title=Amsterdam, 1928 |publisher=FIFA |accessdate=2011-04-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100615204240/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197029/overview.html |archivedate=2010-06-15}} {{eng oznaka}}</ref> Urugvaj je bio domaćin [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|prvog svjetskog prvenstva u nogometu]] te postao i njegov prvi pobjednik.<ref>[http://gol.dnevnik.hr/clanak/sp2010/urugvaj-prvi-prvaci-svijeta-u-potrazi-za-starom-slavom.html gol.dnevnik.hr], Ivan Janković, "Urugvaj: Prvi prvaci svijeta u potrazi za starom slavom!"; objavljeno 6. svibnja 2010., pristupljeno 18. listopada 2016.</ref> Drugi naslov prvaka svijeta osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|prvenstvu 1950. u Brazilu]], gdje je u završnici porazio domaćina pred vlastitim gledateljstvom. Time je Urugvaj postao, površnom i brojem stanovnika, najmanja država na svijetu koja je osvojila [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]]. Također, Urugvaj je zemlja s najviše osvojenih [[Copa America]]. Više od 40 godina nakon osvajanja posljednjeg svjetskog prvenstva, na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Afrika 2010.|svjetskom prvenstvu 2010. u Južnoj Africi]], momčad se plasirala u poluzavršnicu natjecanja pobijedivši momčad [[Ganska nogometna reprezentacija|Gane]] na [[jedanaesterac|jedanaesterce]] i prekinuvši time niz vrlo loših ostvarenja.<ref>[http://www.vijesti.rtl.hr/sport/19942/sretni-urugvaj-uz-penale-do-polufinala-sp-a/ vijesti.rtl.hr], A.K.M./HINA, "Gana nije uspjela: Sretni Urugvaj uz penale do polufinala SP-a!", objavljeno 2. srnja 2010., pristuljeno 19. listopada 2016.</ref> Tijekom [[2000-ih]] Urugvaj je u zemlje [[Južna Amerika|Južne Amerike]] (uglavnom Argentina i Brazil) "prodao" 1.414 svojih nogometaša, te se taj trend nastavio i u sljedećem desetljeću.<ref name="pl-exp">{{cite web |url=http://en.mercopress.com/2011/01/06/uruguay-exported-1.414-football-players-in-the-last-decade |title=Uruguay "exported" 1.414 football players in the last decade |date=2011-01-06 |publisher=[[MercoPress]] |accessdate=2011-02-23}} {{eng oznaka}}</ref> [[Parlament Urugvaja]] je [[2010.]] donio izmejene zakona kojima je ograničen izvoz športaša, posebice nogometaša, koji mogu otići igrati za klub u stranoj zemlji samo ako ispune uvjete koje je zadao [[Urugvajski nogometni savez]].<ref name="pl-exp" /> Najuspješniji nogometni klubovi su [[C.A. Peñarol]] i [[Club Nacional de Football]], između kojih se igra tzv. "urugvajski derbi". Donosioci nogometu u Urugvaj su britanski mornari i radnici na željeznici, koji su imali i svoj vlastiti klub – [[Central Uruguay Railway Cricket Club]] (C.U.R.C.C.) u [[Montevideo|Montevideu]]. Britanci su donijeli i [[kriket]] i [[ragbi]], vrlo popularan šport s vlastitim ligaškim natjecanjem. Urugvaj ima i svoje [[Urugvajska rukometna reprezentacija|rukometno]] i [[Urugvajska košarkaška reprezentacija|košarkašku]] reprezentaciju te [[Urugvajska reprezentacija u hokeju na travi|reprezentaciju u hokeju na travi]]. == Izvori == {{izvori|30em}} === Bibliografija === * {{eng oznaka}} Rex A. Hudson i Sandra W. Meditz (urednici), [http://countrystudies.us/uruguay/ Urugvaj: Zemljopisna studija], Washington, GPO za knjižnicu američkog Kongresa, 1990. == Knjižna građa == === Na engleskom jeziku === * Andrew, G. R., ''Blackness in the White Nation: A History of Afro-Uruguay'', The University of North Carolina Press, 2010. * Behnke, A., ''Uruguay in Pictures'', Twenty First Century Books, 2009. * Box, B., ''Footprint Focus: Uruguay, Footprint Travel Guides'', 2011. * Burford, T., ''Bradt Travel Guide: Uruguay'', Bradt Travel Guides, 2010. * Canel, E., ''Barrio Democracy in Latin America: Participatory Decentralization and Community Activism in Montevideo'', The Pennsylvania State University Press, 2010. * Clark, G., ''Custom Guide: Uruguay'', Lonely Planet, 2008. * Jawad, H., ''Four Weeks in Montevideo: The Story of World Cup 1930'', Seventeen Media, 2009. * Lessa, F. and Druliolle, V. (ur.), ''The Memory of State Terrorism in the Southern Cone: Argentina, Chile, and Uruguay'', Palgrave Macmillan, 2011. * Mool, M, ''Budget Guide: Buenos Aires and Montevideo'', Cybertours-X Verlag, 2009. === Na njemačkom jeziku === * Thimmel, Stefan (ur.), ''Uruguay: ein Land in Bewegung'', [[Berlin]] i [[Hamburg]]: Assoz. A, 2010., {{ISBN|978-3-935936-74-3}} * Hesse-Wartegg, ''Ernst von: Zwischen Anden und Amazonas: Reisen in Brasilien, Argentinien, Paraguay und Uruguay'', Paderborn: Salzwasser Verlag, 2011., {{ISBN|978-3-86195-986-1}} * Thomas Fischer, ''Die Tupamaros in Uruguay. Das Modell der Stadtguerilla'', Wolfgang Kraushaar (ur.): ''Die RAF und der linke Terrorismus'', 2. svezak, Hamburger Edition, Hamburg, 2006., {{ISBN|978-3-936096-65-1}}, str. 736-750 * Günther Wessel, ''Uruguay. Reiseführer mit Landeskunde'', Mai, Dreieich, 1996., 5. svezak, {{ISBN|3-87936-229-7}} * Ulrich Brand, Marlis Gensler, Stefan Thimmel, ''Argentinien und Uruguay. Länderkunde und Reisehandbuch für Kultur- und Naturreisende'', Peter Meyer Verlag, [[Frankfurt na Majni]], 1999., {{ISBN|3-922057-69-1}} * Alfred von Metzen, ''Deutsche Siedlungen in Norden Uruguays'', Elwert, Marburg, 1983., {{ISBN|3-7708-0755-3}} * Christoph Wagner, ''Politik in Uruguay 1984–1990. Probleme der demokratischen Konsolidierung'', LIT, Münster und Hamburg, 1991., {{ISBN|3-89473-099-4}} * Christoph Wagner, ''Das politische System Uruguays''; Klaus Stüwe, Stefan Rinke (ur.), ''Die politischen Systeme in Nord- und Lateinamerika'', VS, [[Wiesbaden]], 2008., {{ISBN|978-3-531-14252-4}} === Na španjolskom jeziku === * Jorge Bossi, ''Recursos minerales del Uruguay'', Ediciones Daniel Aljanati, Montevideo, 1978. == Vanjske poveznice == {{commons|Uruguay}} * [http://portal.gub.uy/ Portal urugvajske vlade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110809113827/http://portal.gub.uy/ |date=9. kolovoza 2011. }} * [http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1204 Matica iseljenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118223052/http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1204 |date=18. siječnja 2012. }} Španjolska Croatica u Argentini, Venezueli, Peruu i Urugvaju * [http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1208 Matica iseljenika]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Španjolska Croatica u Urugvaju * [http://www.matis.hr/vijesti.php?id=398 Matica iseljenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311054547/http://www.matis.hr/vijesti.php?id=398 |date=11. ožujka 2007. }} Održana tribina i predstavljena knjiga "Hrvatska i Hrvati u Urugvaju" * [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=63387 Urugvaj – Hrvatska enciklopedija LZMK] * [http://proleksis.lzmk.hr/55054/ Urugvaj – Proleksis enciklopedija] * [http://www.infoplease.com/country/uruguay.html Infoplease.com – Povijest, gospodarstvo i zemljopis Urugvaja] {{eng oznaka}} * [https://www.lonelyplanet.com/uruguay Lonley Planet – zbirka slika prirode i građevina u Urugvaju] {{eng oznaka}} * [http://www.worldbank.org/en/country/uruguay Urugvaj na stranicama Svjetske banke] {{eng oznaka}} * [http://www.mvep.hr/hr/hmiu/iseljenistvo/urugvaj/ Hrvatsko iseljeništvo u Urugvaju na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160512215951/http://www.mvep.hr/hr/hmiu/iseljenistvo/urugvaj/ |date=12. svibnja 2016. }} {{Urugvaj}} {{Južna Amerika}} {{Latinska unija}} {{Organizacija američkih država}} [[Kategorija:Urugvaj| ]] bhy7vpat4ee8tyi1ogqa1gaicyh2riy 0 28118 6447061 6446722 2022-08-20T16:06:37Z Jure Grm 7596 /* Predsjednici HNS-a */ wikitext text/x-wiki {{Nogometni savez | ime = Hrvatski nogometni savez | izvorno_ime = | logo = HNS.png | osnovan = [[13. lipnja]] [[šport u 1912.|1912.]] | sjedište = [[Ulica grada Vukovara (Zagreb)|Ulica grada Vukovara 269a]] <br/> [[Zagreb|10000 Zagreb]] | primljen_FIFA = [[17. srpnja]] [[šport u 1941.|1941.]] | regija = [[Europa]] | regionalni_savez = [[UEFA]] od [[17. lipnja]] [[šport u 1993.|1993.]] | predsjednik = [[Marijan Kustić]] <ref>{{Citiranje weba |url=https://hns-cff.hr/hns/o-nama/predsjednik/ |title=Marijan Kustić predsjednik je Hrvatskog nogometnog saveza od 29. srpnja 2021. godine. |access-date=2021-10-01 |website=[[Hrvatski nogometni savez |HNS]]}}</ref> | tajnik = [[Vladimir Iveta]] | web_stranica = http://www.hns-cff.hr }} '''Hrvatski nogometni savez (HNS)''', krovno tijelo športa muškog i ženskog [[nogomet]]a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] za sve dobne kategorije. Uz nogomet krovno je tijelo srodnih športova - [[futsal]]a te [[nogomet na pijesku|nogometa na pijesku]]. Izbor [[Milovan Zoričić|dr. Milovana Zoričića]] za voditelja nogometne sekcije [[Hrvatski športski savez|Hrvatskog športskog saveza]], [[13. lipnja]] [[1912.]] godine, službeno se računa kao datum osnutka Hrvatskog nogometnog saveza. Savez je postao članom [[FIFA]] [[17. srpnja]] [[1941.]] godine, a nakon što je [[Hrvatska|Republika Hrvatska]] ostvarila neovisnost, potvrđeno je članstvo u Svjetskoj [[nogomet]]noj organizaciji (FIFA) [[3. srpnja]] [[1992.]] godine. U Europsku nogometnu organizaciju [[UEFA]] HNS je primljen u punopravno članstvo [[17. lipnja]] [[1993.]] godine, tako da je [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|UEFA Euro '96]] prvo međunarodno natjecanje na koje je Hrvatska nogometna reprezentacija stekla pravo sudjelovanja kroz kvalifikacije, u kojima je osvojila prvo mjesto i izborila nastup na završnici u Engleskoj. Odmah u sljedećim kvalifikacijama izborila je i svoj prvi nastup na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj]]. Od [[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|prve službene utakmice]] [[2. travnja]] [[Šport u 1940.|1940]]. do kolovoza [[Šport u 2022.|2022.]] godine Hrvatska A reprezentacija odigrala je ukupno [[Dodatak:Popis službenih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije|'''352''' međunarodne utakmice]], te je ostvarila posebno vrijedan rezultat od '''184''' pobjede, '''93''' neriješena rezultata i '''75''' poraza, uz gol-razliku '''610:358'''. == Nazivi i nogometne organizacije kroz povijest == * 1912. – 1914. Nogometna sekcija (pododbor) [[Hrvatski športski savez|Hrvatskog športskog saveza]] (osnovana 13. lipnja 1912. godine) * 1914. – 1918. Odbor za priređivanje nogometnih utakmica u korist Crvenog križa (od listopada 1914. godine) * 1918. – 1919. Nogometna sekcija Hrvatskog športskog saveza (od 22. listopada 1918. godine) * 1919. – 1939. Osnivačka sjednica Hrvatskog nogometnog saveza održana 15. travnja 1919. godine pretvorena je u osnivačku sjednicu [[Jugoslavenski nogometni savez|Jugoslavenskog nogometnog saveza]]. Kroz to vrijeme broj podsaveza od kojih se Jugoslavenski savez sastoji s vremenom raste od 6 do 14 podsaveza, od kojih na području današnje Hrvatske djeluju tri: [[Zagrebački nogometni podsavez]], [[Splitski nogometni podsavez]] i [[Osječki nogometni podsavez]]. * 1939. – 1945. Hrvatski nogometni savez (od 7. kolovoza 1939. godine) * 1945. – 1947. Stručni odbor za nogomet Zemaljskog fiskulturnog odbora Hrvatske (od 4. prosinca 1945. godine) * 1947. – 1948. Nogometni odbor Fiskulturnog saveza Hrvatske (od 13. siječnja 1947. godine) * 1948. – 1990. Nogometni savez Hrvatske (od 18. srpnja 1948. godine) * od 1990. Hrvatski nogometni savez == Predsjednici HNS-a == {| class="wikitable sortable" cellpadding="3";" |- !class="unsortable"| !Ime !Mandat !Trajanje !Značajni događaji |- |1. ||prof. dr. [[Milovan Zoričić]] ||17. srpnja 1912. – 1914.||2 godine||Osnivanje nogometne sekcije [[Hrvatski športski savez|Hrvatskog športskog saveza]] |- |2. ||[[Vladimir Očić]] ||1914.||dio godine|| |- |3. ||dr. [[Milan Graf]] ||1914. – 1919.||5 godina|| |- |4. ||dr. [[Ivo Kraljević]] ||7. kolovoza 1939. – 1941.||2 godine||[[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|Prva službena utakmica A reprezentacije]] |- |5. ||dr. [[Rudolf Hitrec]] ||1941. – 1942.||1 godina||Primitak HNS-a u [[FIFA|Fifu]] |- |6. ||[[Vatroslav Petek]] ||1942. – 1944.||2 godine|| |- |7. ||dr. [[Rinaldo Čulić]] ||1944. – 1945.||1 godina|| |- |8. ||[[Mijo Hršak]] ||1945. – 1947.||2 godine|| |- |9. ||[[Lazo Vračarić]] ||1947. – 1950.||3 godine|| |- |10. ||inž. [[Boris Bakrač]] ||1950. – 1953.||3 godine|| |- |11. ||[[Vlado Ranogajec]] ||1953. – 1957.||4 godine|| |- |12. ||[[Mirko Oklobdžija]] ||1957. – 1959.||2 godine|| |- |13. ||[[Pero Splivalo]] ||1959. – 1965.||5 godina|| |- |14. ||[[Luka Bajakić]] ||1965. – 1966.||1 godina|| |- |15. ||[[Bruno Knežević]] ||1966. – 1971.||5 godina|| |- |16. ||[[Ivan Kolić]] ||1971. – 1976.||5 godina|| |- |17. ||[[Vlato Bogatec]] ||1976. – 1978.||2 godine|| |- |18. ||[[Ljubo Španjol]] ||1978. – 1981.||3 godine|| |- |19. ||[[Željko Huber]] ||1981. – 1982.||1 godina|| |- |20. ||[[Dušan Veselinović]] ||1982. – 1984.||2 godine|| |- |21. ||[[Milivoj Ražov]] ||1984. – 1985.||1 godina|| |- |22. ||[[Adam Sušanj]] ||1985. – 1986.||1 godina|| |- |23. ||[[Antun Ćilić]] ||1986. – 1988.||2 godine|| |- |24. ||[[Paško Viđak]] ||1988. – 1990.||2 godine|| |- |25. ||dr. [[Mladen Vedriš]] ||rujan 1990. – 8. srpnja 1994.||3 godine, 10 mjeseci||[[Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)|Prva službena utakmica A reprezentacije u modernoj Hrvatskoj]];<br>Osamostaljenje HNS-a od [[Jugoslavenski nogometni savez|FSJ]]-a; Primitak HNS-a u [[UEFA|Uefu]] |- |26. ||dr. [[Damir Matovinović]] (v.d.) ||8. srpnja 1994. – 10. ožujka 1995.||8 mjeseci|| |- |27. ||[[Đuro Brodarac]] ||10. ožujka – 8. lipnja 1995.||3 mjeseca|| |- |28. ||[[Nadan Vidošević]] ||8. lipnja 1995. – 17. kolovoza 1996.||1 godina, 2 mjeseca||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO 1996.]] |- |29. ||dr. [[Josip Šoić]] ||17. kolovoza 1996. – 2. lipnja 1997.||9 mjeseci|| |- |30. ||[[Branko Mikša]] ||2. lipnja 1997. – 5. listopada 1998.||1 godina, 4 mjeseca||[[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|20px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 1998.]] |- |31. ||[[Vlatko Marković]] ||18. prosinca 1998. – 5. srpnja 2012.||13 godina, 6 mjeseci||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|SP 2002.]]; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|EURO 2004.]]; [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]]; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]]; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]] |- |32. ||[[Davor Šuker]] ||5. srpnja 2012. – 29. srpnja 2021.||9 godina|| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 2014.]]; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]]; [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|20px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]] |- |33. ||[[Marijan Kustić]] ||29. srpnja 2021. – ''danas''||u tijeku||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|SP 2022.]] |} == Grb HNS-a kroz povijest == {|cellpadding=10 border=1 |[[Datoteka:HNS1.jpg|80px]] |[[Datoteka:HNS2.jpg|80px]] |[[Datoteka:HNS40.jpg|80px]] |[[Datoteka:NSH60.jpg|80px]] |[[Datoteka:NSH-logo.gif|80px]] |[[Datoteka:HNS3.jpg|80px]] |[[Datoteka:HNS.png|80px]] |- |colspan="2" text align=center|do 1940-ih |text align=center|1940-ih |text align=center|1950-ih i 60-ih |text align=center|1970-ih i 80-ih |colspan="2" text align=center|od 1990-ih <br>do danas |} == Najveći uspjesi HNS == * [[Povelja Republike Hrvatske]] 2018. * [[Nagrada HOO-a Matija Ljubek|Trofej Hrvatskog olimpijskog odbora]] 1992. {{Col-begin}} {{Col-3}} '''[[Hrvatska nogometna reprezentacija|"A" reprezentacija]]'''<br> * 2 x [[Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"]] 1998. i 2018. * 2 x FIFA-ina nagrada za reprezentaciju s najvećim napretkom 1994. i 1998.<br> * 7 x [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najboljeg promicatelja Hrvatske u svijetu]] 2001., 2005., 2006., 2007., 2014., 2015. i 2018. * [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najbolju momčad Hrvatske]] 2018. * Posebno priznanje [[Hrvatska turistička zajednica|Hrvatske turističke zajednice]] za promicanje turizma u svijetu - Plavi cvijet 2008. * FIFA/Coca-Cola Ranking 1998. i 1999. – 3. mjesto * 5 x [[Sportaši godine Sportskih novosti|Najbolja momčad Hrvatske]] 1997., 1998., 2001., 2008. i 2018. * [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO Engleska 1996.]] - četvrtfinalist - 7. mjesto * [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|20px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko prvenstvo Francuska 1998.]] - '''brončana medalja''' * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo Južna Koreja i Japan 2002.]] - skupina - 23. mjesto * [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|EURO Portugal 2004.]] - skupina - 13. mjesto * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetsko prvenstvo Njemačka 2006.]] - skupina - 22. mjesto * [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO Austrija i Švicarska 2008.]] - četvrtfinalist - 5. mjesto * [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO Poljska i Ukrajina 2012.]] - skupina - 10. mjesto * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Svjetsko prvenstvo Brazil 2014.]] - skupina - 19. mjesto * [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europsko prvenstvo Francuska 2016.]] - osmina finala * [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|20px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetsko prvenstvo Rusija 2018.]] - '''srebrna medalja''' * [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo Europa 2020.]] - ''plasman'' '''[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|U-21 reprezentacija]]''' * Europsko U-21 prvenstvo Slovačka 2000. - skupina * Europsko U-21 prvenstvo Njemačka 2004. - skupina * Europsko U-21 prvenstvo Italija/San Marino 2019. - skupina * Europsko U-21 prvenstvo Slovenija/Mađarska 2021. - ''plasman'' {{Col-break}} '''[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|U-20 reprezentacija]]''' * Svjetsko U-20 prvenstvo Nigerija 1999. - osmina finala - 14.mjesto i Nagrada Fair-play * Svjetsko U-20 prvenstvo Kolumbija 2011. - skupina - 23. mjesto * Svjetsko U-20 prvenstvo Turska 2013. - osmina finala - 11. mjesto '''[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|U-19 reprezentacija]]''' * [[Slika:Bronze medal europe.svg|20px]] Europsko U-19 prvenstvo Francuska 2010. - '''3./4. mjesto''' * Europsko U-19 prvenstvo Estonija 2012. - skupina * Europsko U-19 prvenstvo Njemačka 2016. - skupina '''[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|U-18 reprezentacija]]''' * [[Slika:Bronze medal europe.svg|20px]] Europsko U-18 prvenstvo Cipar 1998. - '''brončana medalja''' * Europsko U-18 prvenstvo Njemačka 1999. - skupina '''[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 17 godina|U-17 reprezentacija]]''' * Svjetsko U-17 prvenstvo Trinidad i Tobago 2001. - skupina - 11. mjesto * Europsko U-17 prvenstvo Italija 2005. - polufinale - 4. mjesto * Europsko U-17 prvenstvo Slovačka 2013. - skupina * Svjetsko U-17 prvenstvo UAE 2013. - skupina - 17. mjesto * Europsko U-17 prvenstvo Bugarska 2015. - četvrtfinalist * Svjetsko U-17 prvenstvo Čile 2015. - četvrtfinalist - 7. mjesto * Europsko U-17 prvenstvo Hravtska 2017. - skupina/domaćini '''[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 16 godina|U-16 reprezentacija]]''' * Europsko U-16 prvenstvo Austrija 1996. - četvrtfinalist * Europsko U-16 prvenstvo Škotska 1998. - četvrtfinalist * Europsko U-16 prvenstvo Češka 1999. - skupina * [[Slika:Bronze medal europe.svg|20px]] Europsko U-16 prvenstvo Engleska 2001. - '''brončana medalja''' {{Col-break}} '''[[Hrvatska malonogometna reprezentacija|Futsalska reprezentacija]]''' * Europsko futsalsko prvenstvo - Španjolska 1999. - skupina * Svjetsko futsalsko prvenstvo - Gvatemala 2000. - drugi krug - 5. mjesto * Europsko futsalsko prvenstvo - Rusija 2001. - skupina * Mediteranski kup - Libija 2010. - pobjednici * [[UEFA Europsko futsalsko prvenstvo - Hrvatska 2012.|Europsko futsalsko prvenstvo - Hrvatska 2012.]] – 4. mjesto * Europsko futsalsko prvenstvo - Belgija 2014. – 8. mjesto * Europsko futsalsko prvenstvo - Srbija 2016. – 9. mjesto '''[[Hrvatska malonogometna reprezentacija do 21 godine|Futsalska U-21 reprezentacija]]''' * Europsko futsalsko U-21 prvenstvo - Rusija 2008. - skupina '''[[Hrvatska malonogometna reprezentacija do 19 godina|Futsalska U-19 reprezentacija]]''' * [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|20px]] [[UEFA Europsko futsalsko prvenstvo do 19 godina - Latvija 2019.|Europsko futsalsko U-19 prvenstvo - Latvija 2019.]] - '''srebrna medalja''' {{Col-end}} == Članovi HNS-a == <small>(kolovoz 2022.)</small> Izravni članovi Hrvatskog nogometnog saveza su 21 županijski nogometni savez čiji su izravni članovi klubovi, a posredno igrači i suci. {| | valign="top" | * Broj registriranih klubova: 1806 ** muškarci: *** nogometni klubovi: 1536 *** veteranski nogometni klubovi: 56 *** malonogometni ili futsalski klubovi: 168 *** klubovi nogometa na pijesku: 6 ** žene: *** ženski nogometni klubovi: 35 *** ženski malonogometni ili futsalski klubovi: 4 | valign="top" | * Broj registriranih igrača/igračica: 110.269 ** muškarci: 108.155: *** nogometaši: 103.743 *** futsalski igrači: 4375 *** igrači nogometa na pijesku: 37 ** žene: 4192: *** nogometašice: 4063 *** futsalske igračice: 129 | * Broj licenciranih trenera/trenerica: 3542 ** muškarci: 3508: *** nogometi treneri: 3433 *** treneri vratara: 23 *** futsalski treneri: 52 ** žene: 34: *** nogometne trenerice: 33 *** futsalske trenerice: 1 | valign="top" | * Broj registriranih sudaca/sutkinja: 4443 ** muškarci 4249: *** FIFA suci: 11 *** savezni suci: 615 *** regionalni suci: 360 *** suci: 1087 *** suci pripravnici: 642 *** ostali: 1534 ** žene: 194 *** FIFA sutkinje: 5 *** savezne sutkinje: 4 *** regionalne sutkinje: 1 *** sutkinje: 48 *** sutkinje pripravnice: 49 *** ostale: 87 |} == Unutrašnje poveznice == * [[Predložak:Popis predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza|Popis predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza]] *[[Predložak:Popis glavnih tajnika Hrvatskog nogometnog saveza|Popis glavnih tajnika Hrvatskog nogometnog saveza]] *[[Hrvatska nogometna reprezentacija]] * [[Dodatak:Popis službenih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije|Popis službenih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije]] *[[Dodatak:Popis nastupa za hrvatsku nogometnu reprezentaciju|Popis nastupa za hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] *[[Dodatak:Popis strijelaca hrvatske nogometne reprezentacije|Popis strijelaca hrvatske nogometne reprezentacije]] *[[Predložak:Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije|Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije]] *[[Zanimljivosti i statistika hrvatske nogometne reprezentacije]] *[[Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca|Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca]] *[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[Hrvatska nogometna liga]] * [[Hrvatski nogometni kup]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] *[[Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih klubova|Popis hrvatskih nogometnih klubova]] *[[Dodatak:Popis hrvatskih ženskih nogometnih klubova|Popis hrvatskih ženskih nogometnih klubova]] *[[Dodatak:Popis hrvatskih malonogometnih klubova|Popis hrvatskih malonogometnih klubova]] *[[Hrvatska republička nogometna liga]] * [[Hrvatski klubovi osvajači i finalisti europskih ili svjetskih kupova]] == Izvori == {{izvori}} *Hrvatski nogometni savez 1912-1992 80. obljetnica, Zagreb 1992, str. 134, 299-305 == Vanjske poveznice == * [http://www.hns-cff.hr/ Službena stranica] {{fb start}} {{fb inner start}} {{Europski nogometni savezi-UEFA}} {{Nogomet u Hrvatskoj}} {{fb kraj}} [[Kategorija: Nogomet u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatski športski savezi|Nogomet]] [[Kategorija:Nacionalni nogometni savezi]] [[Kategorija:Nogometni savezi u Hrvatskoj| ]] [[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]] 0oks0amdmrxua34lqpfaefok8pcq5q0 6447062 6447061 2022-08-20T16:08:53Z Jure Grm 7596 wikitext text/x-wiki {{Nogometni savez | ime = Hrvatski nogometni savez | izvorno_ime = | logo = HNS.png | osnovan = [[13. lipnja]] [[šport u 1912.|1912.]] | sjedište = [[Ulica grada Vukovara (Zagreb)|Ulica grada Vukovara 269a]] <br/> [[Zagreb|10000 Zagreb]] | primljen_FIFA = [[17. srpnja]] [[šport u 1941.|1941.]] | regija = [[Europa]] | regionalni_savez = [[UEFA]] od [[17. lipnja]] [[šport u 1993.|1993.]] | predsjednik = [[Marijan Kustić]] <ref>{{Citiranje weba |url=https://hns-cff.hr/hns/o-nama/predsjednik/ |title=Marijan Kustić predsjednik je Hrvatskog nogometnog saveza od 29. srpnja 2021. godine. |access-date=2021-10-01 |website=[[Hrvatski nogometni savez |HNS]]}}</ref> | tajnik = [[Vladimir Iveta]] | web_stranica = http://www.hns-cff.hr }} '''Hrvatski nogometni savez (HNS)''', krovno tijelo športa muškog i ženskog [[nogomet]]a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] za sve dobne kategorije. Uz nogomet krovno je tijelo srodnih športova - [[futsal]]a te [[nogomet na pijesku|nogometa na pijesku]]. Izbor [[Milovan Zoričić|dr. Milovana Zoričića]] za voditelja nogometne sekcije [[Hrvatski športski savez|Hrvatskog športskog saveza]], [[13. lipnja]] [[1912.]] godine, službeno se računa kao datum osnutka Hrvatskog nogometnog saveza. Savez je postao članom [[FIFA]] [[17. srpnja]] [[1941.]] godine, a nakon što je [[Hrvatska|Republika Hrvatska]] ostvarila neovisnost, potvrđeno je članstvo u Svjetskoj [[nogomet]]noj organizaciji (FIFA) [[3. srpnja]] [[1992.]] godine. U Europsku nogometnu organizaciju [[UEFA]] HNS je primljen u punopravno članstvo [[17. lipnja]] [[1993.]] godine, tako da je [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|UEFA Euro '96]] prvo međunarodno natjecanje na koje je Hrvatska nogometna reprezentacija stekla pravo sudjelovanja kroz kvalifikacije, u kojima je osvojila prvo mjesto i izborila nastup na završnici u Engleskoj. Odmah u sljedećim kvalifikacijama izborila je i svoj prvi nastup na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj]]. Od [[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|prve službene utakmice]] [[2. travnja]] [[Šport u 1940.|1940]]. do kolovoza [[Šport u 2022.|2022.]] godine Hrvatska A reprezentacija odigrala je ukupno [[Dodatak:Popis službenih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije|'''352''' međunarodne utakmice]], te je ostvarila posebno vrijedan rezultat od '''184''' pobjede, '''93''' neriješena rezultata i '''75''' poraza, uz gol-razliku '''610:358'''. == Nazivi i nogometne organizacije kroz povijest == * 1912. – 1914. Nogometna sekcija (pododbor) [[Hrvatski športski savez|Hrvatskog športskog saveza]] (osnovana 13. lipnja 1912. godine) * 1914. – 1918. Odbor za priređivanje nogometnih utakmica u korist Crvenog križa (od listopada 1914. godine) * 1918. – 1919. Nogometna sekcija Hrvatskog športskog saveza (od 22. listopada 1918. godine) * 1919. – 1939. Osnivačka sjednica Hrvatskog nogometnog saveza održana 15. travnja 1919. godine pretvorena je u osnivačku sjednicu [[Jugoslavenski nogometni savez|Jugoslavenskog nogometnog saveza]]. Kroz to vrijeme broj podsaveza od kojih se Jugoslavenski savez sastoji s vremenom raste od 6 do 14 podsaveza, od kojih na području današnje Hrvatske djeluju tri: [[Zagrebački nogometni podsavez]], [[Splitski nogometni podsavez]] i [[Osječki nogometni podsavez]]. * 1939. – 1945. Hrvatski nogometni savez (od 7. kolovoza 1939. godine) * 1945. – 1947. Stručni odbor za nogomet Zemaljskog fiskulturnog odbora Hrvatske (od 4. prosinca 1945. godine) * 1947. – 1948. Nogometni odbor Fiskulturnog saveza Hrvatske (od 13. siječnja 1947. godine) * 1948. – 1990. Nogometni savez Hrvatske (od 18. srpnja 1948. godine) * od 1990. Hrvatski nogometni savez == Predsjednici HNS-a == {| class="wikitable sortable" cellpadding="3";" |- !class="unsortable"| !Ime !Mandat !Trajanje !Značajni događaji |- |1. ||prof. dr. [[Milovan Zoričić]] ||17. srpnja 1912. – 1914.||2 godine||Osnivanje nogometne sekcije [[Hrvatski športski savez|Hrvatskog športskog saveza]] |- |2. ||[[Vladimir Očić]] ||1914.||dio godine|| |- |3. ||dr. [[Milan Graf]] ||1914. – 1919.||5 godina|| |- |4. ||dr. [[Ivo Kraljević]] ||7. kolovoza 1939. – 1941.||2 godine||[[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|Prva službena utakmica A reprezentacije]] |- |5. ||dr. [[Rudolf Hitrec]] ||1941. – 1942.||1 godina||Primitak HNS-a u [[FIFA|Fifu]] |- |6. ||[[Vatroslav Petek]] ||1942. – 1944.||2 godine|| |- |7. ||dr. [[Rinaldo Čulić]] ||1944. – 1945.||1 godina|| |- |8. ||[[Mijo Hršak]] ||1945. – 1947.||2 godine|| |- |9. ||[[Lazo Vračarić]] ||1947. – 1950.||3 godine|| |- |10. ||inž. [[Boris Bakrač]] ||1950. – 1953.||3 godine|| |- |11. ||[[Vlado Ranogajec]] ||1953. – 1957.||4 godine|| |- |12. ||[[Mirko Oklobdžija]] ||1957. – 1959.||2 godine|| |- |13. ||[[Pero Splivalo]] ||1959. – 1965.||5 godina|| |- |14. ||[[Luka Bajakić]] ||1965. – 1966.||1 godina|| |- |15. ||[[Bruno Knežević]] ||1966. – 1971.||5 godina|| |- |16. ||[[Ivan Kolić]] ||1971. – 1976.||5 godina|| |- |17. ||[[Vlato Bogatec]] ||1976. – 1978.||2 godine|| |- |18. ||[[Ljubo Španjol]] ||1978. – 1981.||3 godine|| |- |19. ||[[Željko Huber]] ||1981. – 1982.||1 godina|| |- |20. ||[[Dušan Veselinović]] ||1982. – 1984.||2 godine|| |- |21. ||[[Milivoj Ražov]] ||1984. – 1985.||1 godina|| |- |22. ||[[Adam Sušanj]] ||1985. – 1986.||1 godina|| |- |23. ||[[Antun Ćilić]] ||1986. – 1988.||2 godine|| |- |24. ||[[Paško Viđak]] ||1988. – 1990.||2 godine|| |- |25. ||dr. [[Mladen Vedriš]] ||rujan 1990. – 8. srpnja 1994.||3 godine, 10 mjeseci||[[Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)|Prva službena utakmica A reprezentacije u modernoj Hrvatskoj]];<br>Osamostaljenje HNS-a od [[Jugoslavenski nogometni savez|FSJ]]-a; Primitak HNS-a u [[UEFA|Uefu]] |- |26. ||dr. [[Damir Matovinović]] (v.d.) ||8. srpnja 1994. – 10. ožujka 1995.||8 mjeseci|| |- |27. ||[[Đuro Brodarac]] ||10. ožujka – 8. lipnja 1995.||3 mjeseca|| |- |28. ||[[Nadan Vidošević]] ||8. lipnja 1995. – 17. kolovoza 1996.||1 godina, 2 mjeseca||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO 1996.]] |- |29. ||dr. [[Josip Šoić]] ||17. kolovoza 1996. – 2. lipnja 1997.||9 mjeseci|| |- |30. ||[[Branko Mikša]] ||2. lipnja 1997. – 5. listopada 1998.||1 godina, 4 mjeseca||[[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|20px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 1998.]] |- |31. ||[[Vlatko Marković]] ||18. prosinca 1998. – 5. srpnja 2012.||13 godina, 6 mjeseci||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|SP 2002.]]; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|EURO 2004.]]; [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]]; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]]; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]] |- |32. ||[[Davor Šuker]] ||5. srpnja 2012. – 29. srpnja 2021.||9 godina|| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 2014.]]; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]]; [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|20px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]] |- |33. ||[[Marijan Kustić]] ||29. srpnja 2021. – ''danas''||u tijeku||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|SP 2022.]] |} == Grb HNS-a kroz povijest == {|cellpadding=10 border=1 |[[Datoteka:HNS1.jpg|80px]] |[[Datoteka:HNS2.jpg|80px]] |[[Datoteka:HNS40.jpg|80px]] |[[Datoteka:NSH60.jpg|80px]] |[[Datoteka:NSH-logo.gif|80px]] |[[Datoteka:HNS3.jpg|80px]] |[[Datoteka:HNS.png|80px]] |- |colspan="2" text align=center|do 1940-ih |text align=center|1940-ih |text align=center|1950-ih i 60-ih |text align=center|1970-ih i 80-ih |colspan="2" text align=center|od 1990-ih <br>do danas |} == Najveći uspjesi HNS == * [[Povelja Republike Hrvatske]] 2018. * [[Nagrada HOO-a Matija Ljubek|Trofej Hrvatskog olimpijskog odbora]] 1992. {{Col-begin}} {{Col-3}} '''[[Hrvatska nogometna reprezentacija|"A" reprezentacija]]'''<br> * 2 x [[Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"]] 1998. i 2018. * 2 x FIFA-ina nagrada za reprezentaciju s najvećim napretkom 1994. i 1998.<br> * 7 x [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najboljeg promicatelja Hrvatske u svijetu]] 2001., 2005., 2006., 2007., 2014., 2015. i 2018. * [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najbolju momčad Hrvatske]] 2018. * Posebno priznanje [[Hrvatska turistička zajednica|Hrvatske turističke zajednice]] za promicanje turizma u svijetu - Plavi cvijet 2008. * FIFA/Coca-Cola Ranking 1998. i 1999. – 3. mjesto * 5 x [[Sportaši godine Sportskih novosti|Najbolja momčad Hrvatske]] 1997., 1998., 2001., 2008. i 2018. * [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO Engleska 1996.]] - četvrtfinalist - 7. mjesto * [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|20px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko prvenstvo Francuska 1998.]] - '''brončana medalja''' * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo Južna Koreja i Japan 2002.]] - skupina - 23. mjesto * [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|EURO Portugal 2004.]] - skupina - 13. mjesto * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetsko prvenstvo Njemačka 2006.]] - skupina - 22. mjesto * [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO Austrija i Švicarska 2008.]] - četvrtfinalist - 5. mjesto * [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO Poljska i Ukrajina 2012.]] - skupina - 10. mjesto * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Svjetsko prvenstvo Brazil 2014.]] - skupina - 19. mjesto * [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europsko prvenstvo Francuska 2016.]] - osmina finala * [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|20px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetsko prvenstvo Rusija 2018.]] - '''srebrna medalja''' * [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo Europa 2020.]] - ''plasman'' '''[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|U-21 reprezentacija]]''' * Europsko U-21 prvenstvo Slovačka 2000. - skupina * Europsko U-21 prvenstvo Njemačka 2004. - skupina * Europsko U-21 prvenstvo Italija/San Marino 2019. - skupina * Europsko U-21 prvenstvo Slovenija/Mađarska 2021. - ''plasman'' {{Col-break}} '''[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|U-20 reprezentacija]]''' * Svjetsko U-20 prvenstvo Nigerija 1999. - osmina finala - 14.mjesto i Nagrada Fair-play * Svjetsko U-20 prvenstvo Kolumbija 2011. - skupina - 23. mjesto * Svjetsko U-20 prvenstvo Turska 2013. - osmina finala - 11. mjesto '''[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|U-19 reprezentacija]]''' * [[Slika:Bronze medal europe.svg|20px]] Europsko U-19 prvenstvo Francuska 2010. - '''3./4. mjesto''' * Europsko U-19 prvenstvo Estonija 2012. - skupina * Europsko U-19 prvenstvo Njemačka 2016. - skupina '''[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|U-18 reprezentacija]]''' * [[Slika:Bronze medal europe.svg|20px]] Europsko U-18 prvenstvo Cipar 1998. - '''brončana medalja''' * Europsko U-18 prvenstvo Njemačka 1999. - skupina '''[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 17 godina|U-17 reprezentacija]]''' * Svjetsko U-17 prvenstvo Trinidad i Tobago 2001. - skupina - 11. mjesto * Europsko U-17 prvenstvo Italija 2005. - polufinale - 4. mjesto * Europsko U-17 prvenstvo Slovačka 2013. - skupina * Svjetsko U-17 prvenstvo UAE 2013. - skupina - 17. mjesto * Europsko U-17 prvenstvo Bugarska 2015. - četvrtfinalist * Svjetsko U-17 prvenstvo Čile 2015. - četvrtfinalist - 7. mjesto * Europsko U-17 prvenstvo Hravtska 2017. - skupina/domaćini '''[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 16 godina|U-16 reprezentacija]]''' * Europsko U-16 prvenstvo Austrija 1996. - četvrtfinalist * Europsko U-16 prvenstvo Škotska 1998. - četvrtfinalist * Europsko U-16 prvenstvo Češka 1999. - skupina * [[Slika:Bronze medal europe.svg|20px]] Europsko U-16 prvenstvo Engleska 2001. - '''brončana medalja''' {{Col-break}} '''[[Hrvatska malonogometna reprezentacija|Futsalska reprezentacija]]''' * Europsko futsalsko prvenstvo - Španjolska 1999. - skupina * Svjetsko futsalsko prvenstvo - Gvatemala 2000. - drugi krug - 5. mjesto * Europsko futsalsko prvenstvo - Rusija 2001. - skupina * Mediteranski kup - Libija 2010. - pobjednici * [[UEFA Europsko futsalsko prvenstvo - Hrvatska 2012.|Europsko futsalsko prvenstvo - Hrvatska 2012.]] – 4. mjesto * Europsko futsalsko prvenstvo - Belgija 2014. – 8. mjesto * Europsko futsalsko prvenstvo - Srbija 2016. – 9. mjesto '''[[Hrvatska malonogometna reprezentacija do 21 godine|Futsalska U-21 reprezentacija]]''' * Europsko futsalsko U-21 prvenstvo - Rusija 2008. - skupina '''[[Hrvatska malonogometna reprezentacija do 19 godina|Futsalska U-19 reprezentacija]]''' * [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|20px]] [[UEFA Europsko futsalsko prvenstvo do 19 godina - Latvija 2019.|Europsko futsalsko U-19 prvenstvo - Latvija 2019.]] - '''srebrna medalja''' {{Col-end}} == Članovi HNS-a == <small>(kolovoz 2022.)</small> Izravni članovi Hrvatskog nogometnog saveza su 21 županijski nogometni savez čiji su izravni članovi klubovi, a posredno igrači i suci. {| | valign="top" | * Broj registriranih klubova: 1806 ** muškarci: *** nogometni klubovi: 1536 *** veteranski nogometni klubovi: 56 *** malonogometni ili futsalski klubovi: 168 *** klubovi nogometa na pijesku: 6 ** žene: *** ženski nogometni klubovi: 35 *** ženski malonogometni ili futsalski klubovi: 4 | valign="top" | * Broj registriranih igrača/igračica: 110.269 ** muškarci: 108.155: *** nogometaši: 103.743 *** futsalski igrači: 4375 *** igrači nogometa na pijesku: 37 ** žene: 4192: *** nogometašice: 4063 *** futsalske igračice: 129 | valign="top" | * Broj licenciranih trenera/trenerica: 3542 ** muškarci: 3508: *** nogometi treneri: 3433 *** treneri vratara: 23 *** futsalski treneri: 52 ** žene: 34: *** nogometne trenerice: 33 *** futsalske trenerice: 1 | valign="top" | * Broj registriranih sudaca/sutkinja: 4443 ** muškarci 4249: *** FIFA suci: 11 *** savezni suci: 615 *** regionalni suci: 360 *** suci: 1087 *** suci pripravnici: 642 *** ostali: 1534 ** žene: 194 *** FIFA sutkinje: 5 *** savezne sutkinje: 4 *** regionalne sutkinje: 1 *** sutkinje: 48 *** sutkinje pripravnice: 49 *** ostale: 87 |} == Unutrašnje poveznice == {{col-begin}} {{col-2}} * [[Predložak:Popis predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza|Popis predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza]] *[[Predložak:Popis glavnih tajnika Hrvatskog nogometnog saveza|Popis glavnih tajnika Hrvatskog nogometnog saveza]] *[[Hrvatska nogometna reprezentacija]] * [[Dodatak:Popis službenih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije|Popis službenih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije]] *[[Dodatak:Popis nastupa za hrvatsku nogometnu reprezentaciju|Popis nastupa za hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] *[[Dodatak:Popis strijelaca hrvatske nogometne reprezentacije|Popis strijelaca hrvatske nogometne reprezentacije]] *[[Predložak:Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije|Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije]] *[[Zanimljivosti i statistika hrvatske nogometne reprezentacije]] *[[Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca|Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca]] {{col-2}} *[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[Hrvatska nogometna liga]] * [[Hrvatski nogometni kup]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] *[[Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih klubova|Popis hrvatskih nogometnih klubova]] *[[Dodatak:Popis hrvatskih ženskih nogometnih klubova|Popis hrvatskih ženskih nogometnih klubova]] *[[Dodatak:Popis hrvatskih malonogometnih klubova|Popis hrvatskih malonogometnih klubova]] *[[Hrvatska republička nogometna liga]] * [[Hrvatski klubovi osvajači i finalisti europskih ili svjetskih kupova]] {{col-end}} == Izvori == {{izvori}} *Hrvatski nogometni savez 1912-1992 80. obljetnica, Zagreb 1992, str. 134, 299-305 == Vanjske poveznice == * [http://www.hns-cff.hr/ Službena stranica] {{fb start}} {{fb inner start}} {{Europski nogometni savezi-UEFA}} {{Nogomet u Hrvatskoj}} {{fb kraj}} [[Kategorija: Nogomet u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatski športski savezi|Nogomet]] [[Kategorija:Nacionalni nogometni savezi]] [[Kategorija:Nogometni savezi u Hrvatskoj| ]] [[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]] phnac74iri06jnfzfna4u2bryg83er3 6447063 6447062 2022-08-20T16:10:23Z Jure Grm 7596 /* Članovi HNS-a */ wikitext text/x-wiki {{Nogometni savez | ime = Hrvatski nogometni savez | izvorno_ime = | logo = HNS.png | osnovan = [[13. lipnja]] [[šport u 1912.|1912.]] | sjedište = [[Ulica grada Vukovara (Zagreb)|Ulica grada Vukovara 269a]] <br/> [[Zagreb|10000 Zagreb]] | primljen_FIFA = [[17. srpnja]] [[šport u 1941.|1941.]] | regija = [[Europa]] | regionalni_savez = [[UEFA]] od [[17. lipnja]] [[šport u 1993.|1993.]] | predsjednik = [[Marijan Kustić]] <ref>{{Citiranje weba |url=https://hns-cff.hr/hns/o-nama/predsjednik/ |title=Marijan Kustić predsjednik je Hrvatskog nogometnog saveza od 29. srpnja 2021. godine. |access-date=2021-10-01 |website=[[Hrvatski nogometni savez |HNS]]}}</ref> | tajnik = [[Vladimir Iveta]] | web_stranica = http://www.hns-cff.hr }} '''Hrvatski nogometni savez (HNS)''', krovno tijelo športa muškog i ženskog [[nogomet]]a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] za sve dobne kategorije. Uz nogomet krovno je tijelo srodnih športova - [[futsal]]a te [[nogomet na pijesku|nogometa na pijesku]]. Izbor [[Milovan Zoričić|dr. Milovana Zoričića]] za voditelja nogometne sekcije [[Hrvatski športski savez|Hrvatskog športskog saveza]], [[13. lipnja]] [[1912.]] godine, službeno se računa kao datum osnutka Hrvatskog nogometnog saveza. Savez je postao članom [[FIFA]] [[17. srpnja]] [[1941.]] godine, a nakon što je [[Hrvatska|Republika Hrvatska]] ostvarila neovisnost, potvrđeno je članstvo u Svjetskoj [[nogomet]]noj organizaciji (FIFA) [[3. srpnja]] [[1992.]] godine. U Europsku nogometnu organizaciju [[UEFA]] HNS je primljen u punopravno članstvo [[17. lipnja]] [[1993.]] godine, tako da je [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|UEFA Euro '96]] prvo međunarodno natjecanje na koje je Hrvatska nogometna reprezentacija stekla pravo sudjelovanja kroz kvalifikacije, u kojima je osvojila prvo mjesto i izborila nastup na završnici u Engleskoj. Odmah u sljedećim kvalifikacijama izborila je i svoj prvi nastup na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj]]. Od [[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|prve službene utakmice]] [[2. travnja]] [[Šport u 1940.|1940]]. do kolovoza [[Šport u 2022.|2022.]] godine Hrvatska A reprezentacija odigrala je ukupno [[Dodatak:Popis službenih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije|'''352''' međunarodne utakmice]], te je ostvarila posebno vrijedan rezultat od '''184''' pobjede, '''93''' neriješena rezultata i '''75''' poraza, uz gol-razliku '''610:358'''. == Nazivi i nogometne organizacije kroz povijest == * 1912. – 1914. Nogometna sekcija (pododbor) [[Hrvatski športski savez|Hrvatskog športskog saveza]] (osnovana 13. lipnja 1912. godine) * 1914. – 1918. Odbor za priređivanje nogometnih utakmica u korist Crvenog križa (od listopada 1914. godine) * 1918. – 1919. Nogometna sekcija Hrvatskog športskog saveza (od 22. listopada 1918. godine) * 1919. – 1939. Osnivačka sjednica Hrvatskog nogometnog saveza održana 15. travnja 1919. godine pretvorena je u osnivačku sjednicu [[Jugoslavenski nogometni savez|Jugoslavenskog nogometnog saveza]]. Kroz to vrijeme broj podsaveza od kojih se Jugoslavenski savez sastoji s vremenom raste od 6 do 14 podsaveza, od kojih na području današnje Hrvatske djeluju tri: [[Zagrebački nogometni podsavez]], [[Splitski nogometni podsavez]] i [[Osječki nogometni podsavez]]. * 1939. – 1945. Hrvatski nogometni savez (od 7. kolovoza 1939. godine) * 1945. – 1947. Stručni odbor za nogomet Zemaljskog fiskulturnog odbora Hrvatske (od 4. prosinca 1945. godine) * 1947. – 1948. Nogometni odbor Fiskulturnog saveza Hrvatske (od 13. siječnja 1947. godine) * 1948. – 1990. Nogometni savez Hrvatske (od 18. srpnja 1948. godine) * od 1990. Hrvatski nogometni savez == Predsjednici HNS-a == {| class="wikitable sortable" cellpadding="3";" |- !class="unsortable"| !Ime !Mandat !Trajanje !Značajni događaji |- |1. ||prof. dr. [[Milovan Zoričić]] ||17. srpnja 1912. – 1914.||2 godine||Osnivanje nogometne sekcije [[Hrvatski športski savez|Hrvatskog športskog saveza]] |- |2. ||[[Vladimir Očić]] ||1914.||dio godine|| |- |3. ||dr. [[Milan Graf]] ||1914. – 1919.||5 godina|| |- |4. ||dr. [[Ivo Kraljević]] ||7. kolovoza 1939. – 1941.||2 godine||[[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|Prva službena utakmica A reprezentacije]] |- |5. ||dr. [[Rudolf Hitrec]] ||1941. – 1942.||1 godina||Primitak HNS-a u [[FIFA|Fifu]] |- |6. ||[[Vatroslav Petek]] ||1942. – 1944.||2 godine|| |- |7. ||dr. [[Rinaldo Čulić]] ||1944. – 1945.||1 godina|| |- |8. ||[[Mijo Hršak]] ||1945. – 1947.||2 godine|| |- |9. ||[[Lazo Vračarić]] ||1947. – 1950.||3 godine|| |- |10. ||inž. [[Boris Bakrač]] ||1950. – 1953.||3 godine|| |- |11. ||[[Vlado Ranogajec]] ||1953. – 1957.||4 godine|| |- |12. ||[[Mirko Oklobdžija]] ||1957. – 1959.||2 godine|| |- |13. ||[[Pero Splivalo]] ||1959. – 1965.||5 godina|| |- |14. ||[[Luka Bajakić]] ||1965. – 1966.||1 godina|| |- |15. ||[[Bruno Knežević]] ||1966. – 1971.||5 godina|| |- |16. ||[[Ivan Kolić]] ||1971. – 1976.||5 godina|| |- |17. ||[[Vlato Bogatec]] ||1976. – 1978.||2 godine|| |- |18. ||[[Ljubo Španjol]] ||1978. – 1981.||3 godine|| |- |19. ||[[Željko Huber]] ||1981. – 1982.||1 godina|| |- |20. ||[[Dušan Veselinović]] ||1982. – 1984.||2 godine|| |- |21. ||[[Milivoj Ražov]] ||1984. – 1985.||1 godina|| |- |22. ||[[Adam Sušanj]] ||1985. – 1986.||1 godina|| |- |23. ||[[Antun Ćilić]] ||1986. – 1988.||2 godine|| |- |24. ||[[Paško Viđak]] ||1988. – 1990.||2 godine|| |- |25. ||dr. [[Mladen Vedriš]] ||rujan 1990. – 8. srpnja 1994.||3 godine, 10 mjeseci||[[Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)|Prva službena utakmica A reprezentacije u modernoj Hrvatskoj]];<br>Osamostaljenje HNS-a od [[Jugoslavenski nogometni savez|FSJ]]-a; Primitak HNS-a u [[UEFA|Uefu]] |- |26. ||dr. [[Damir Matovinović]] (v.d.) ||8. srpnja 1994. – 10. ožujka 1995.||8 mjeseci|| |- |27. ||[[Đuro Brodarac]] ||10. ožujka – 8. lipnja 1995.||3 mjeseca|| |- |28. ||[[Nadan Vidošević]] ||8. lipnja 1995. – 17. kolovoza 1996.||1 godina, 2 mjeseca||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO 1996.]] |- |29. ||dr. [[Josip Šoić]] ||17. kolovoza 1996. – 2. lipnja 1997.||9 mjeseci|| |- |30. ||[[Branko Mikša]] ||2. lipnja 1997. – 5. listopada 1998.||1 godina, 4 mjeseca||[[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|20px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 1998.]] |- |31. ||[[Vlatko Marković]] ||18. prosinca 1998. – 5. srpnja 2012.||13 godina, 6 mjeseci||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|SP 2002.]]; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|EURO 2004.]]; [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]]; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]]; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]] |- |32. ||[[Davor Šuker]] ||5. srpnja 2012. – 29. srpnja 2021.||9 godina|| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 2014.]]; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]]; [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|20px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]] |- |33. ||[[Marijan Kustić]] ||29. srpnja 2021. – ''danas''||u tijeku||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|SP 2022.]] |} == Grb HNS-a kroz povijest == {|cellpadding=10 border=1 |[[Datoteka:HNS1.jpg|80px]] |[[Datoteka:HNS2.jpg|80px]] |[[Datoteka:HNS40.jpg|80px]] |[[Datoteka:NSH60.jpg|80px]] |[[Datoteka:NSH-logo.gif|80px]] |[[Datoteka:HNS3.jpg|80px]] |[[Datoteka:HNS.png|80px]] |- |colspan="2" text align=center|do 1940-ih |text align=center|1940-ih |text align=center|1950-ih i 60-ih |text align=center|1970-ih i 80-ih |colspan="2" text align=center|od 1990-ih <br>do danas |} == Najveći uspjesi HNS == * [[Povelja Republike Hrvatske]] 2018. * [[Nagrada HOO-a Matija Ljubek|Trofej Hrvatskog olimpijskog odbora]] 1992. {{Col-begin}} {{Col-3}} '''[[Hrvatska nogometna reprezentacija|"A" reprezentacija]]'''<br> * 2 x [[Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"]] 1998. i 2018. * 2 x FIFA-ina nagrada za reprezentaciju s najvećim napretkom 1994. i 1998.<br> * 7 x [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najboljeg promicatelja Hrvatske u svijetu]] 2001., 2005., 2006., 2007., 2014., 2015. i 2018. * [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najbolju momčad Hrvatske]] 2018. * Posebno priznanje [[Hrvatska turistička zajednica|Hrvatske turističke zajednice]] za promicanje turizma u svijetu - Plavi cvijet 2008. * FIFA/Coca-Cola Ranking 1998. i 1999. – 3. mjesto * 5 x [[Sportaši godine Sportskih novosti|Najbolja momčad Hrvatske]] 1997., 1998., 2001., 2008. i 2018. * [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO Engleska 1996.]] - četvrtfinalist - 7. mjesto * [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|20px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko prvenstvo Francuska 1998.]] - '''brončana medalja''' * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo Južna Koreja i Japan 2002.]] - skupina - 23. mjesto * [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|EURO Portugal 2004.]] - skupina - 13. mjesto * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetsko prvenstvo Njemačka 2006.]] - skupina - 22. mjesto * [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO Austrija i Švicarska 2008.]] - četvrtfinalist - 5. mjesto * [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO Poljska i Ukrajina 2012.]] - skupina - 10. mjesto * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Svjetsko prvenstvo Brazil 2014.]] - skupina - 19. mjesto * [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europsko prvenstvo Francuska 2016.]] - osmina finala * [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|20px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetsko prvenstvo Rusija 2018.]] - '''srebrna medalja''' * [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo Europa 2020.]] - ''plasman'' '''[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|U-21 reprezentacija]]''' * Europsko U-21 prvenstvo Slovačka 2000. - skupina * Europsko U-21 prvenstvo Njemačka 2004. - skupina * Europsko U-21 prvenstvo Italija/San Marino 2019. - skupina * Europsko U-21 prvenstvo Slovenija/Mađarska 2021. - ''plasman'' {{Col-break}} '''[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|U-20 reprezentacija]]''' * Svjetsko U-20 prvenstvo Nigerija 1999. - osmina finala - 14.mjesto i Nagrada Fair-play * Svjetsko U-20 prvenstvo Kolumbija 2011. - skupina - 23. mjesto * Svjetsko U-20 prvenstvo Turska 2013. - osmina finala - 11. mjesto '''[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|U-19 reprezentacija]]''' * [[Slika:Bronze medal europe.svg|20px]] Europsko U-19 prvenstvo Francuska 2010. - '''3./4. mjesto''' * Europsko U-19 prvenstvo Estonija 2012. - skupina * Europsko U-19 prvenstvo Njemačka 2016. - skupina '''[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|U-18 reprezentacija]]''' * [[Slika:Bronze medal europe.svg|20px]] Europsko U-18 prvenstvo Cipar 1998. - '''brončana medalja''' * Europsko U-18 prvenstvo Njemačka 1999. - skupina '''[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 17 godina|U-17 reprezentacija]]''' * Svjetsko U-17 prvenstvo Trinidad i Tobago 2001. - skupina - 11. mjesto * Europsko U-17 prvenstvo Italija 2005. - polufinale - 4. mjesto * Europsko U-17 prvenstvo Slovačka 2013. - skupina * Svjetsko U-17 prvenstvo UAE 2013. - skupina - 17. mjesto * Europsko U-17 prvenstvo Bugarska 2015. - četvrtfinalist * Svjetsko U-17 prvenstvo Čile 2015. - četvrtfinalist - 7. mjesto * Europsko U-17 prvenstvo Hravtska 2017. - skupina/domaćini '''[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 16 godina|U-16 reprezentacija]]''' * Europsko U-16 prvenstvo Austrija 1996. - četvrtfinalist * Europsko U-16 prvenstvo Škotska 1998. - četvrtfinalist * Europsko U-16 prvenstvo Češka 1999. - skupina * [[Slika:Bronze medal europe.svg|20px]] Europsko U-16 prvenstvo Engleska 2001. - '''brončana medalja''' {{Col-break}} '''[[Hrvatska malonogometna reprezentacija|Futsalska reprezentacija]]''' * Europsko futsalsko prvenstvo - Španjolska 1999. - skupina * Svjetsko futsalsko prvenstvo - Gvatemala 2000. - drugi krug - 5. mjesto * Europsko futsalsko prvenstvo - Rusija 2001. - skupina * Mediteranski kup - Libija 2010. - pobjednici * [[UEFA Europsko futsalsko prvenstvo - Hrvatska 2012.|Europsko futsalsko prvenstvo - Hrvatska 2012.]] – 4. mjesto * Europsko futsalsko prvenstvo - Belgija 2014. – 8. mjesto * Europsko futsalsko prvenstvo - Srbija 2016. – 9. mjesto '''[[Hrvatska malonogometna reprezentacija do 21 godine|Futsalska U-21 reprezentacija]]''' * Europsko futsalsko U-21 prvenstvo - Rusija 2008. - skupina '''[[Hrvatska malonogometna reprezentacija do 19 godina|Futsalska U-19 reprezentacija]]''' * [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|20px]] [[UEFA Europsko futsalsko prvenstvo do 19 godina - Latvija 2019.|Europsko futsalsko U-19 prvenstvo - Latvija 2019.]] - '''srebrna medalja''' {{Col-end}} == Članovi HNS-a == <small>(kolovoz 2022.)</small> Izravni članovi Hrvatskog nogometnog saveza su 21 županijski nogometni savez čiji su izravni članovi klubovi, a posredno igrači, treneri i suci. {| | valign="top" | * Broj registriranih klubova: 1806 ** muškarci: *** nogometni klubovi: 1536 *** veteranski nogometni klubovi: 56 *** malonogometni ili futsalski klubovi: 168 *** klubovi nogometa na pijesku: 6 ** žene: *** ženski nogometni klubovi: 35 *** ženski malonogometni ili futsalski klubovi: 4 | valign="top" | * Broj registriranih igrača/igračica: 110.269 ** muškarci: 108.155: *** nogometaši: 103.743 *** futsalski igrači: 4375 *** igrači nogometa na pijesku: 37 ** žene: 4192: *** nogometašice: 4063 *** futsalske igračice: 129 | valign="top" | * Broj licenciranih trenera/trenerica: 3542 ** muškarci: 3508: *** nogometi treneri: 3433 *** treneri vratara: 23 *** futsalski treneri: 52 ** žene: 34: *** nogometne trenerice: 33 *** futsalske trenerice: 1 | valign="top" | * Broj registriranih sudaca/sutkinja: 4443 ** muškarci 4249: *** FIFA suci: 11 *** savezni suci: 615 *** regionalni suci: 360 *** suci: 1087 *** suci pripravnici: 642 *** ostali: 1534 ** žene: 194 *** FIFA sutkinje: 5 *** savezne sutkinje: 4 *** regionalne sutkinje: 1 *** sutkinje: 48 *** sutkinje pripravnice: 49 *** ostale: 87 |} == Unutrašnje poveznice == {{col-begin}} {{col-2}} * [[Predložak:Popis predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza|Popis predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza]] *[[Predložak:Popis glavnih tajnika Hrvatskog nogometnog saveza|Popis glavnih tajnika Hrvatskog nogometnog saveza]] *[[Hrvatska nogometna reprezentacija]] * [[Dodatak:Popis službenih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije|Popis službenih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije]] *[[Dodatak:Popis nastupa za hrvatsku nogometnu reprezentaciju|Popis nastupa za hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] *[[Dodatak:Popis strijelaca hrvatske nogometne reprezentacije|Popis strijelaca hrvatske nogometne reprezentacije]] *[[Predložak:Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije|Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije]] *[[Zanimljivosti i statistika hrvatske nogometne reprezentacije]] *[[Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca|Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca]] {{col-2}} *[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[Hrvatska nogometna liga]] * [[Hrvatski nogometni kup]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] *[[Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih klubova|Popis hrvatskih nogometnih klubova]] *[[Dodatak:Popis hrvatskih ženskih nogometnih klubova|Popis hrvatskih ženskih nogometnih klubova]] *[[Dodatak:Popis hrvatskih malonogometnih klubova|Popis hrvatskih malonogometnih klubova]] *[[Hrvatska republička nogometna liga]] * [[Hrvatski klubovi osvajači i finalisti europskih ili svjetskih kupova]] {{col-end}} == Izvori == {{izvori}} *Hrvatski nogometni savez 1912-1992 80. obljetnica, Zagreb 1992, str. 134, 299-305 == Vanjske poveznice == * [http://www.hns-cff.hr/ Službena stranica] {{fb start}} {{fb inner start}} {{Europski nogometni savezi-UEFA}} {{Nogomet u Hrvatskoj}} {{fb kraj}} [[Kategorija: Nogomet u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatski športski savezi|Nogomet]] [[Kategorija:Nacionalni nogometni savezi]] [[Kategorija:Nogometni savezi u Hrvatskoj| ]] [[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]] gy0tbl6s15qqf9rzr4mb0s3jwakrfdm 4 30839 6447040 5726564 2022-08-20T13:33:22Z Ponor 38361 Boka k. wikitext text/x-wiki '''[[1. veljače]]''' – [[Imbolc]] i [[Brigita od Irske|Dan sv. Brigite]] u [[Irska|Irskoj]] <div style="float:right;margin-left:0.5em"> [[Slika:La Boheme Act II set.jpg|120px|Prizor za La Boheme, II. čin]] </div> * [[1748.]] – '''[[Novi Sad]]''' je ukazom carice [[Marija Terezija|Marije Terezije]] dobio status slobodnog kraljevskog grada. * [[1896.]] – Premijera [[Giacomo Puccini|Puccinijeve]] opere '''''[[La bohème]]''''' ''(slika)'' u [[Torino|Torinu]]. * [[1918.]] – Počeo je '''ustanak [[Bokeljska mornarica|bokeljskih]] mornara''' u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]]. * [[2005.]] – Stupio je na snagu '''[[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]]''' što ga je [[Hrvatska]] potpisala s [[Europska unija|Europskom unijom]]. Nedavni dani: [[31. siječnja]] &ndash; [[30. siječnja]] &ndash; [[29. siječnja]] ktvkjlb4b4irwe4krzfjb7d8jr2v5wc 0 31382 6447057 6446037 2022-08-20T15:50:22Z Stipess1 178977 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv='''Viteški red Templara'''<br>''Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama'' |slika=[[Datoteka:Seal of Templars.jpg|centar|200px]] |opis slike=Pečat templara |osnovana datum=[[1119.]] |ukinuta datum= |period= |država= |pobunjenopodručje = |odanost=[[Papa]] |grana= |vrsta= |uloga= |specijalizacija= |veličina= |zapovjedna struktura= |vojarna oznaka= |sjedište=[[Brdo_hrama|Brdo Hrama]], [[Jeruzalem]]<br>[[Jeruzalemsko_Kraljevstvo|Jeruzalemsko Kraljevstvo]] |nadimak=''Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama'' |zaštitnik=[[Bernard_iz_Clairvauxa|Bernard iz Clairvauxa]] |geslo= |boje=bijeli plašt sa crvenim križom |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke=[[Križarski_ratovi|Križarski ratovi]] |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena=[[22. ožujka]] [[1312.]] <br> ''Koncilom u Beču'' |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici= |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac= |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} '''Templari''' ili punim imenom "Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama" (nazivani još i '''Vitezovi Templari''', ''Hramovnici'') (lat. ''Fratres militiae Templi''), [[Kršćanstvo|kršćanski]] [[Vojnički redovi|vojni red]] osnovan 1118. ili vjerojatnije 1119. godine nakon [[prvi križarski rat|prvog križarskog rata]] po uzoru na [[Cisterciti|cistercite]] s namjerom da pomognu novom [[Jeruzalemsko Kraljevstvo|Jeruzalemskom Kraljevstvu]] da se odupre napadima [[muslimani|muslimana]] iz okolice i pruže sigurnost velikom broju [[hodočasnik]]a koji su krenuli u [[Jeruzalem]] nakon njegovog osvajanja.<ref>Napier, Gordon, str. 32.</ref><ref>Pernoud, Régine, str. 8.</ref> Red je osnovao plemić [[Hugo de Payens]] sa svojim drugovima. Sjedište reda je prvobitno bilo pokraj mjesta gdje je nekad stajao židovski hram, ''Templum Salomonis'', po čemu je i dobio ime.<ref name="Vignati, Alejandro, str. 27">Vignati, Alejandro, str. 27.</ref> Templari su, kao i ostali [[crkveni redovi]], polagali vječni zavjet poslušnosti [[Papa|papi]], a obavezali su se i da će svoje živote posvetiti obrani puteva do Jeruzalema. U novije vrijeme postoji niz istoimenih suvremenih templarskih organizacija koje štuju duh [[Vitez (titula)|viteštva]] i sastavljaju viteška pravila kao i ceremonije slične templarskima, međutim ni jednoj od brojnih viteških organizacija nije priznato povijesno nasljedno pravo templarskog reda. == Organizacija == [[Datoteka:Hugues de Payens (Versailles).jpg|mini|desno|[[Hugo de Payens]] prvi veliki meštar Templarskog reda]] Godine 1127. Hugo de Payens i petorica njegovih suboraca otišli su u [[Europa|Europu]] kako bi zatražili službeno priznanje od Crkve i dobili zakonik na kojem bi se temeljilo djelovanje njihova reda. Zakonik je izradio [[Bernard iz Clairvauxa|Bernard od Clairvauxa]], a doradio ga je [[Stjepan od Chartresa]] sastavivši tzv. ''[[Latinski pravilnik]]''.<ref>Vignati, Alejandro, str. 28.-29.</ref> Osim zakonikom, ''Statutima'' i ''Razmatranjima'', organizacijska struktura reda bila je utvrđena bulom ''[[Omne datum optimum]]'' pape [[Inocent II.|Inocenta II.]] iz 1139. godine.<ref name="Vignati, Alejandro, str. 32">Vignati, Alejandro, str. 32.</ref> Red se dijelio na [[vitez (titula)|vitez]]ove, [[kler]]ike, [[Perjanici|perjanike]] i [[Služeća braća|služeću braću]], a na čelu reda je bio [[Veliki meštar]] i Veliko vijeće.<ref name="Vignati, Alejandro, str. 32"/> Veliki meštar stolovao je u Jeruzalemu u Vrhovnoj kući Reda ili [[Salomon]]ovom hramu, a pomagalo mu je vijeće starijih i iskusnijih vitezova. Zamjenik velikog meštra bio je ''senešal'' koji je mogao sudjelovati čak i na najtajnijim sjednicama Velikog vijeća. Treći po redu u templarskoj hijerarhiji bio je ''maršal'', nositelj najviše vojne vlasti koji je bio nadležan za oružje i konje. Oblasni maršali bili su vojni zapovjednici u svojim regijama, ali pokoravali su se maršalu Reda.<ref name="Vignati, Alejandro, str. 32"/> Na vrhu hijerarhije nalazi se ''meštar'' [[Hram|Hrama]]. Vlast toga meštra potpuno odgovara onoj oca opata u redovničkim zajednicama. Rečeno slikovitim jezikom onog doba, to znači da „u ruci mora držati štap i šibu: štap kojim će podupirati slabosti i jakosti drugih, te šibu kojom treba udarati poroke onih koji će iznevjeriti“ (svoju dužnost). Pomaže mu vijeće sastavljeno od braće koju prepoznaje kao mudre i kadre pružiti dragocjen savjet. No ako je riječ o donošenju važne odluke koja se tiče cijele kuće, npr. O darivanju zemljišta, primanju novog brata, itd., „uputno je okupiti cijelu zajednicu i sazvati vijeće kapitula: meštar neka potom učini ono što ocijeni najboljim i najkorisnijim“. Da bi se dobro razlikovali jedne od drugih, naglašava se kako samo vitezovi Hrama smiju nositi „bijelu odoru“. Bijeli će plašt biti znak raspoznavanja vitezova Hrama. Njihovi pobočnici i štitonoše imaju pravo samo na crne ili smeđe plašteve. Naposljetku, neki žele sudjelovati u duhovnim dobrima ostajući svejednako u svijetu, bilo da su oženjeni ili ne. Kao i većina vjerskih redova, i templari će dakle imati pridruženu subraću, kao šti će kasnije postojati i članovi trećega franjevačkog ili dominikanskog reda, ali se izričito spominje kako oni ne smiju ni nositi bijeli plašt ni stanovati u kućama braće. Jednako tako te kuće ne smiju primati sestre, jer – kao što nalaže zdrav razum – „žensko je društvo pogibelj“ za muškarce koji su položili zavjet čistoće. I ''Pravilo'' to naznačuje: <ref name="Pernoud, Régine, str. 17.">Pernoud, Régine, str. 17.</ref> <blockquote>„Držimo pogibeljnim u svakoj religiji (tj. Redovničkoj zajednici) prekomjerno promatrati ženska lica, te neka se stoga nitko ne drzne poljubiti ženu, ni udovicu, ni djevojku, ni majku, ni sestru, ni tetu, ni bilo koju drugu ženu.“</blockquote> Meštar na raspolaganju ima četiri konja. Njegova se bliža pratnja sastoji od dvojice braće vitezova, brata kapelana, službenika, pobočnika i sluge. U svojoj službi treba imati još i „potkivača“, „saracenskog pisara“ ili tajnika tumača, laku konjicu i kuhara. Naposljetku još i dva momka „pješaka“, te jednog turkmenskog konja, plemenitu životinju koja se čuva za lagani kas. Za vrijeme pohoda ima pravo na dvije teretne životinje, jedan okrugli šator i jedan barjak ''baucent'': konj ''baucent'' je pjegav, crn i bijel (tj. šarac).<ref name="Pernoud, Régine, str. 17."/> ''Namjesnik'' je „na mjestu meštra“, drugim riječima, njegov zamjenik. Mijenja ga i zastupa na njegovoj odsutnosti. Njegova pratnja nalikuje manje-više na meštrovu, osim što umjesto kapelana ima „đakona pisara za molitvu časova“. ''Maršal'' ima nadasve vojna zaduženja; on „mora pod svojim nadzorom imati sve oružje i oklope kuće … svu konjsku opremu koja se odnosi na oružje … osim luka i strijele koji su u ovlasti zapovjednika područja, te turskog oružja (turskog luka) koje zapovjednik kupuje za braću pobočnike“. Magistar Jeruzalemskog Kraljevstva bio je ujedno i rizničar Hrama, zadužen za upravljanje imovinom, dok je magistar grada Jeruzalema bio zadužen za brigu o sigurnosti hodočasnika. Među ostalim dužnosnicima isticali su se ''preceptori'', upravitelji templarskih središta, časnici, podređeni maršalu i ''drapieri'', odnosno suknari koji su se brinuli za odjeću svoje braće. Među štitonošama petorica su imala istaknutiji položaj: podmaršal, stjegonoša, kuhar, kovač i ''turcoplier'', časnik lake konjice.<ref>Vignati, Alejandro, str. 34.</ref> Vitezovi Hrama bili su vrlo dobro organizirani i vrlo brzo su postali značajan čimbenik političke scene svog vremena. Dobili su neke povlastice od pape, između ostalog pravo na ubiranje poreza na područjima pod svojom kontrolom. Rezultat takvog položaja je bio njihov brzi uspon. Vojni dio reda se dijelio na vitezove opremljene kao oklopno konjaništvo, i drugi dio koji su činili pripadnici iz nižih društvenih slojeva i sačinjavali su laku konjicu. Služeća braća su se, opet, dijelila na ekonome, koji su brinuli o upravljanju imovinom reda i svećenike, koji su skrbili za duhovne potrebe pripadnika reda. Pored svojih redovnih, uglavnom vojničkih aktivnosti, bavili su se i nekim oblikom bankarstva, jer je velik dio križara njima povjeravao svoju imovinu na čuvanje. === Veliki meštri vitezova templara === *[[Hugo de Payens]] (1119.) *[[Robert de Craon]] (1137.) *[[Everard des Barres]] (1149.) *[[Bernard de Tremelay]] (1152.) *[[Andre de Montbard]] (1153.) *[[Bernard de Blanquefort]] (1156.) *[[Philippe de Millay de Naplouse]] (1169.) *[[Eudes de Saint-Armand]] (1171.) *[[Arnold de Torroja]] (1180.) *[[Gerard de Ridefort]] (1187.) *[[Robert de Sable]] (1191.) *[[Gilbert Erail]] (1194.) *[[Philippe du Plaissiez]] (1201.) *[[Guillaume de Chatres]] (1210.) *[[Pierre de Montaigu]] (1219.) *[[Armand de Perigord]] (1232.) *[[Richard de Bures]] (1244.) *[[Guillaume de Sonnac]] (1247.) *[[Thomas Berard]] (1256.) *[[Guillaume de Beaujeu]] (1273.) *[[Thibaud Gaudin]] (1291.) *[[Jacques de Molay]] (1293.) === Biranje meštra === Kada meštar umre, maršal preuzima njegovo mjesto i brine se za pokop. Sva braća u idućih sedam dana trebaju zajedno moliti dvije stotine [[oče_naš|''Očenaša'']] za pokojnika, te za isto vrijeme valja hraniti stotinu siromaha na ručku i večeri. Njegove osobne stvari treba podijeliti među ostalom braćom, dok se odjeća koju je nosio daruje [[Guba|gubavcima]]. Šalju se poruke svim zapovjednicima koji se moraju okupiti u [[Jeruzalem]] ili u [[Kraljevina|kraljevstvu]] kako bi prije svega izabrali velikog zapovjednika kojem se povjerava privremena uprava. On nosi „bulu meštra“, tj. Njegov pečat. U međuvremenu se svoj braći [[Hram|Hrama]] nalaže da tri uzastopna petka [[Post|poste]] o kruhu i vodi i mole za izbor. Na dan izbora sva braća koja mogu napustiti zapovjednika a da ga pritom ne izlažu pogibli sastaju se na mjestu što ga određuju veliki zapovjednik uz pomoć maršala i zapovjednika triju provincija [[Kraljevina|kraljevstva]].<ref name="Pernoud, Régine, str. 40. - 41.">Pernoud, Régine, str. 40. - 41.</ref> Zajedno sa svojim suradnicima veliki zapovjednik tada odabire neke prokušane muževe reda, udaljuje ih sa skupštine, te zajedno s vijećem između njih određuje voditelja izbora. Na tom mjesto treba izabrati brata „koji ljubi Boga i pravdu, te poznaje sve jezike i svu braću; koji ljubi mir i slogu u kući“; nakon što su ga tako odabrali, biraju mu „brata viteza za sudruga“. Ta dvojica braće trebaju poći u [[Kapela|kapelu]] i [[Molitva|moliti]]: ondje će provest noć, a sutradan se, nakon [[Misa|mise]], kapitul ponovno sastaje. Na zahtjev velikog zapovjednika voditelja izbora i njegov sudrug biraju još dvojicu braće, a potom sva četvorica zajedno biraju još dvojicu i tako sve dok ih ne bude dvanaest „u čast [[Apostol|dvanaestorice apostola]]“. Navedena dvanaestorica potom određuju brata kapelana koji će među njima „zauzimati mjesto [[Isus|Isusa Krista]]“. Tako sastavljeno vijeće izbornika mora svakako sadržavati osmoricu [[Vitez_(naslov)|vitezova]] i četvoricu [[Pobočnik|pobočnika]]. Naposljetku, nakon zajedničke [[Molitva|molitve]] i nagovora velikog zapovjednika, u kojem ih podsjeća kako u svojoj službi trebaju imati „pred očima jedino Boga, te ne misliti ni na što drugo doli na čast i dobrobit kuće i [[Sveta_Zemlja|Svete zemlje]]“, izbornici se povlače i dogovaraju o [[Vitez_(naslov)|vitezu]] kojega će odabrati, a potom se vraćaju na kapitul. Nakon što se svi prisutni zakunu na poslušnost meštru [[Hram|Hrama]], upravitelj izbora odlazi do onoga koji je odabran kako bi mu rekao: „Mi, u ime Oca i Sina i Duha Svetoga, mi smo vas, brate, odabrali za meštra“, zatim, okrenuvši se ostalima: „Mila braćo, zahvalite Bogu, evo našeg meštra!“ „Nakon toga braća kapelani trebaju zapjevati ''[[Te_Deum|Te Deum laudamus]].''“.<ref name="Pernoud, Régine, str. 40. - 41."/> === Oprema viteza === Potpunu opremu viteza sačinjava oklop, odnosno žičana košulja, [[Kaciga|kaciga]] ili kapa od žice (prva bijaše s poklopcem, a druga s otvorom, lagana), te ostali dijelovi oklopa: ratna košulja, naramenice, željezne čizme. Njegovo oružje čine [[Mač|mač]], [[koplje]], malj te maleni [[Štit|okrugli štit]]. Uz to ima i tri noža: jedan bojni (neku vrstu bodeža), jedan za kruh, te jedan džepni. Vitezovi mogu imat pokrivač za konja, dvije košulje, dva para donjeg rublja i dva para obuće. S obzirom na toplu klimu, imaju pravo na jednu lanenu košulju. Imaju dva kaputa, jedan ljetni i jedan zimski, krzneni. Na sebi nose tuniku, košulju i kožni pojas. U ''Pravilu'' je naznačeno kako valja izbjegavati svaki ustupak modi, tako da su zabranjene špicaste čizme ili pak vezice. Naposljetku, posteljina im se sastoji od slamnjače, plahte i pokrivača. Uz to imaju i veliki pokrivač: crni, bijeli ili na pruge, za prekrivanje kreveta. Predviđene su i vreće potrebne za pohode; u njima se nosi bojna oprema ili pak noćna odjeća. Svaki vitez ima pravo na troje bisage: jedne za sebe i dvoje za štitonoše; ular, uprtu, viseću mrežu, bočice, jednu kapicu od pamuka i jednu od pusta, itd.<ref name="Pernoud, Régine, str. 26.">Pernoud, Régine, str. 26.</ref> === Tko je ulazio u red === Zabranjeno je primati djecu, bez obzira na to je li riječ o oblatima (osobe koje žive u samostanima po pravilima reda, ali bez redovničkih zavjeta) koje upućuju njihovi roditelju ili o mladima koji dolaze sami. Templari se biraju isključivo iz redova odraslih. Poznato je, uostalom, da za viteštvo nije dovoljno da su mladići dosegnuli punoljetnu dob (četrnaest godina za dječake prema većini običajnih odredaba u Francuskoj), nego da budu u dobi kada smiju nositi oružje (osamnaest godina i više).<ref name="Pernoud, Régine, str. 26.">Pernoud, Régine, str. 29.</ref> ''Običaji'' ustvrđuju da „meštar ne smije primati braću bez kapitula“; drugim riječima, nazočnost kapitula nužna je za primanje novog templara. Postoji samo jedna iznimka: ako od meštra koji se nađe na putu vitez na umoru zatraži  primanje u red, on ga može primiti. No ako novoprimljeni vitez „Bog podari zdravlje, čim se ovaj nađe u našoj kući, treba se pred svom braćom očitovati i naučiti sve ono što braća trebaju činiti“.<ref name="Pernoud, Régine, str. 26."/> Obred primanja potanko je opisan u jednom razmjernom kasnom tekstu koji nadopunjava zadnje dodatke ''Pravila'', te one koji potječu iz druge polovice [[13._stoljeće|13. stoljeća.]] Izvorno ''Pravilo'' donosi samo obrasce polaganja zavjeta, dok ''Običaji'' dodaju određene pojedinosti obreda.<ref name="Pernoud, Régine, str. 26."/> [[Datoteka:Knights-templar.jpg|mini|250px|lijevo|Templari]] Prema navedenom ceremonijalu, pred okupljenim kapitulom riječ uzima meštar: „Draga braćo, vidite kako se većina vas složila da Netko postane bratom. Ako netko od vas zna nešto o njemu što bi to s pravom onemogućilo, neka to kaže, jer bi bilo bolje da reče sada negoli poslije kada dođe među nas“. Ako nitko nema što reći, šalje se po postulanta kojeg se smješta u prostoriju blizu kapitula: ondje ga posjećuju dvojica ili trojica „iskušenih muževa“, najstarijih u kući, koji ga ispituju: „Brate, tražiš li družbu u kuće?“ (tj. Ulazak u družbu kuće). Ako odgovori potvrdno, moraju mu navesti „velike zahtjeve kuće i zapovijedi ljubavi koje u njoj vladaju“. Ako kaže „da će rado sve podnijeti za Boga, te da želi vazda biti sluga i [[Robovlasništvo|rob]] kuće, u sve dane života svojega“, moraju mu postaviti još nekoliko pitanja kojima ustvrđuju njegovo stanje: je li oženjen ili zaručen? Je li već položio zavjete u kojem drugom redu? Ima li dugova koje ne može platiti? Je li zdrav? Ima li kakvu skrivenu bolest? Je li nečija sluga? Nakon što su se tako pomno raspitali o njegovu građanskom i tjelesnom stanju, braća se vraćaju na kapitul i izjavljuju: „Gospodine, razgovarali smo s čestitim čovjekom koji čeka vani i ukazali mu na tegobe kuće … a on je rekao kako želi biti njezin sluga i [[Robovlasništvo|rob]]…“ Meštar postavlja pitanja, te iznova pita: „Želite li da on pristupi u ime Božje?“ Kapitul odgovara: „Neka pristupi u ime Božje“. Potom se ide po postulanta kojem se još jednom postavlja pitanje o njegovoj nakani, nakon čega ga se uvodi na kapitul: „On treba kleknuti pred onim kojim mu predsjeda, te sklopljenih ruku kazati: 'Gospodine, došao sam pred [[Bog|Boga]], pred vas i pred braću, te vas molim i zaklinjem [[Bog|Bogom]] i Gospom da me primite u Vašu družbu i dobra kuće kao onoga koji odsad pa zauvijek želi biti njezinim slugom i robom'“.<ref name="Pernoud, Régine, str. 32. - 37.">Pernoud, Régine, str. 32. - 37.</ref> Tada slijedi vrlo lijep poticajan govor onoga koji predsjeda kapitulom: „Dragi brate, tražite veliku stvar, jer vidite samo vanjski sloj naše vjere: lijepe konje, lijepu opremu, dobro piće i hranu, lijepu odoru, i jer vjerujete da će vam biti dobro među nama. No ne poznajete stroge zapovijedi koje se ispod toga kriju, jer velika je stvar da se ti, koji si sam svoj gospodar, učiniš slugom drugoga. Uz velike napore nikada nećete činiti ono želite: ako budete htjeli ostati s ove strane mora (na Zapadu), slat će vas se onkraj mora; ako budete htjeli biti u Akonu, slat će vas se u Tripoli, Antiohiju ili Armeniju … ili pak neku drugu zemlju gdje posjedujemo kuće i dobra. Ako budete htjeli spavati, morat ćete bdjeti, a ako katkad budete htjeli bdjeti, bit će vam zapovjeđeno da se odmarate u svojoj postelji“.<ref name="Pernoud, Régine, str. 32. - 37."/> Nakon toga se pitanja koja su bila postulantu postavljena privatno svečano ponavljaju pred kapitulom: „Želite li odsad u sve dane života svojega biti sluga i rob kuće? Želite li se odreći svoje volje zauvijek kako biste činili ono što vam naredi zapovjednik?“ Ako postulant odgovori kako valja, meštar mu nalaže da napusti kapitul, a zatim okupljenoj braći ponovno postavlja već spomenuto pitanje poznaje li koji među njima kakvu prepreku primanju novog brata. Nakon toga jedan među njima treba reći: „Neka pristupi u ime Božje“.<ref name="Pernoud, Régine, str. 32. - 37.">Pernoud, Régine, str. 32. - 37.</ref> Obred primanja u užem smislu riječi započinje kada postulant klekne pred kapitulom sklopljenih ruku i izgovara svoju molbu: „Gospodine, došao sam pred Boga, pred vas i pred braću i molim vas i zaklinjem Bogom i Gospom da me primite u svoju družbu te u dobra kuće, duhovna i vremenita, kao onoga koji odsad pa do kraja života želi biti njezinom slugom i robom“. Okupljeni kapitul potom ponavlja prethodno postavljena pitanja, te nakon toga potiče postulanta na molitvu. Svi zajedno mole ''[[Oče_naš|Očenaš]]'', dok brat kapelan izgovara molitvu Duhu Svetome. Nakon toga onaj koji predsjeda kapitulom uzima Evanđelje što ga novi brat klečeći prima u ruke. Tada se potanko ponavljaju pitanja o svemu: je li postulant oženjen ili zaručen, je li pripadao nekom drugom redu, itd. Tako se spominju sve moguće prepreke, te pozivaju „starci kuće“ da provjere da koja možda nije propuštena. Nakon toga prelazi se na pozitivni dio obveza, tj. Obećanja koja daje brat.<ref name="Pernoud, Régine, str. 32. - 37.">Pernoud, Régine, str. 32. - 37.</ref> Onaj koji predsjeda kapitulom potom zaključuje: „U ime Boga i svete Djevice Marije, svetog Petra iz Rima i našeg oca apostola (pape), i svih svetih [[Hram|Hrama]], primamo vas u sva dobra kuće koja joj pripadaju od početka i koja će joj biti dodijeljena do kraja, vas, vašeg oca i majku i svu vašu rodbinu koju budete željeli ugostiti“.<ref name="Pernoud, Régine, str. 32. - 37.">Pernoud, Régine, str. 32. - 37.</ref> Tada postulant oblači plašt. Nakon [[Molitva|molitve]] koju izgovara kapelan i psalma uobičajenog za primanje u redovničke zajednice, meštar ili njegov predstavnik podiže brata te ga ljubi u usta, jednako kao i kapelan. To je poljubac koji se i inače daje u svečanim obredima feudalnog doba. Slijedi nagovor u kojem se postulantu iznose glavni običaji i molitve kuće [[Hram|Hrama]]: riječ je o sažetku ''Pravila'' u kojem se ističu propusti koji bi viteza doveli do „gubitka plašta“ odnosno „gubitka kuće“, što znači – izgona iz reda.<ref name="Pernoud, Régine, str. 32. - 37.">Pernoud, Régine, str. 32. - 37.</ref> == Povijest == === Osnivanje i uspon Reda === [[Datoteka:Battle of Cresson.jpg|mini|250px|desno|Bitka za Hattin [[1187.]]]] Nakon što je 1099. godine, tijekom [[Prvi križarski rat|Prvog križarskog rata]] (1095. – 1099.), osvojen Jeruzalem, javila se potreba za zaštitom kršćanskih hodočasnika koji su dolazili posjetiti ''[[Sveta zemlja|Svetu zemlju]]''. S tim ciljem osnovana je 1118. godine družina vitezova koja se okupila oko Huga de Payensa i [[Geoffroya de Saint-Omer]]a. Njima su se uskoro pridružili vitezovi iz pokrajine [[Champagne-Ardenne|Champagne]]: Godfrey Bisoi, Godfrey Roval, Pagano de Mont Didier, Arcibald de St. Amand te Andre de Montbard, a kasnije i Fulco d'Angers te oko 1120. [[Hugo Šampanjski|Hugo, grof Champagne]].<ref name="Vignati, Alejandro, str. 27"/> Vitezovi su se obvezali da će posvetiti svoje živote obrani puteva do Jeruzalema. Za svoje sjedište izabrali su palaču navodno sagrađenu na ostacima [[Jeruzalemski hram|Salomonovog hrama]], po kojoj su prozvani redom Hrama. Templari su se obavezali na poslušnost, siromaštvo i krepost, kao i na borbu protiv [[islam|muslimanskih]] vojnika. Godine 1127. dobili su temeljni zakonik reda, a bulom ''Omne datum optimum'' primili su povlastice koje su omogućile kasniji uspon templarskog reda, a odnosile su se na izuzeće od biskupske vlasti, pravo na vlastite svećenike, neovisne od mjesnih crkvenih dostojanstvenika i oslobođenje od plaćanja crkvene desetine.<ref>Vignati, Alejandro, str. 29.</ref> Kroničar [[Vilim Tirski]] zapisao je da se prva oružana akcija templarskih vitezova u Palestini odigrala 1138. godine, nakon što su muslimanski odredi osvojili grad Tecou.<ref>Vignati, Alejandro, str. 45.</ref> Prethodno su svoje vojničke sposobnosti iskazali u borbama protiv [[Mauri|Maura]] u Španjolskoj i Portugalu. Kao nagradu za vojni angažman, templari su sporazumom iz 1143. godine dobili dvorce [[Monzón|Monzon]], Mongay, Barbara, Belchite i Remolins, desetinu državnog poreza te petinu muslimanskih teritorija u čijem su budućem osvajanju trebali sudjelovati.<ref>Vignati, Alejandro, str. 42.-43.</ref> Godine 1136. umro je Hugo de Payens, a na položaju velikog meštra naslijedio ga je [[Burgundija|burgundski]] plemić [[Robert de Craon]].<ref>Napier, Gordon, str. 53.</ref> Budući da je Zengi, emir Alepa i Mosula, u to vrijeme zauzeo mnoge kršćanske gradove u Svetoj zemlji i da je na Božić 1144. godine pao grad Edesa, odlučio je Sveti Bernard pozvati kršćane u [[Drugi križarski rat]] (1145. – 1149.). Križare su vodili francuski kralj [[Luj VII., kralj Francuske|Luj VII.]] i [[Sveto Rimsko carstvo|rimsko-njemački car]] [[Konrad III., rimsko-njemački kralj|Konrad III.]], a završio je 1149. godine porazom kršćanske vojske kod [[Damask]]a. Templari su se istaknuli u borbama, ali njihov doprinos nije imao utjecaj na ishod rata.<ref>Napier, Gordon, str. 55.</ref> Godine 1154. za velikog meštra izabran je Bertrand de Blanquefort koji je u bitki u blizini [[Tiberijada|Tiberijade]] 1156. zarobljen, dok su muslimani pobijedili i pobili tri stotine njegovih vitezova, a ostatak zarobili. Blanquefort je kasnije oslobođen na molbu [[bizant]]skog cara [[Manuel I. Komnen|Manuela I. Komnena]].<ref>Napier, Gordon, str. 56.-57.</ref> === Gubitak uporišta u Svetoj zemlji i pad Reda === Kada je 1162. godine umro jeruzalemski kralj Baudouin III. bez potomstva, naslijedio ga je brat [[Amalarik]] koji je nastavio borbe protiv [[Fatimidski kalifat|Fatimidskog kalifata]]. Tijekom tog sukoba, kralj Amalarik je optužio vitezove templare za izdaju, te je dao pogubiti dvanaestoricu članova reda.<ref>Napier, Gordon, str. 71.</ref> Istodobno, snage [[Nur ed-Din]]a napale su [[Kneževina Antiohija|kneževinu Antiohiju]], ali su kršćanske snage potpomopgnute templarima i predvođene princom Bohemondom III. od Antiohije uspjele odbiti napad na strateški važan dvorac u Harencu. Međutim, muslimanske snage su napravile zasjedu iz koje se spasilo samo sedmero templara. Godine 1174. umro je Amalarik i ostavio prijestolje maloljetnom Baudouinu IV. koji je bolovao od gube. Iste godine umro je i Nur ed-Din što je omogućilo politički uspon [[Saladin]]a (''Salah ad-Din'') koji je težio osvojiti čitav prostor Sirije i Palestine. Odlučivši istjerati križare iz Svete zemlje, Saladin je ostvario niz pobjeda i u listopadu 1187. godine zauzeo Jeruzalem.<ref name="Povijest, str. 41">Povijest, str. 41.</ref> Neposredno prije pada Jeruzalema, odigrala se [[bitka kod Hattina]] u kojoj je kršćanska vojska ametice poražena, a zarobljeni su kralj [[Guy de Lusignan]], Renauld de Chatillon i templarski veliki meštar Gerard de Ridefort.<ref>Napier, Gordon, str. 77.-79.</ref> [[Aškelon|Askalon]] je osvojen 4. rujna 1187. godine, dok je Jeruzalem predan Saladinu u noći s 2. na 3. listopada. Pad Jeruzalem izazvao je šok u Europi što je rezultiralo organiziranjem [[Treći križarski rat|Trećeg križarskog rata]] (1189. – 1192.) na čelu s njemačkim carem [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrikom I. Barbarossom]], francuskim kraljem [[Filip II., kralj Francuske|Filipom II. Augustom]] i engleskim kraljem [[Rikard I. Lavljeg Srca|Rikardom I. Lavljeg Srca]].<ref name="Povijest, str. 41"/><ref>Napier, Gordon, str. 85.-86.</ref> Kršćanska vojska predvođena Rikardom Lavljeg Srca i Guyem de Lusignanom uspjela je u srpnju 1191. godine osloboditi grad Akko, koji je postao nova prijestolnica Jeruzalemskog Kraljevstva. U tom gradu su i templari osnovali svoje novo sjedište. Rat se završio [[1192.]] godine sklapanjem mira između Rikarda Lavljeg Srca i Saladina. Gilbert Erail, koji je postao veliki meštar templara [[1195.]] godine, započeo je gradnju monumentalne utvrde nazvane ''Zamak hodočasnika'', koja se uzdizala nad cestom između Akka i Jeruzalema. Kako je u [[Palestina|Palestini]] rastao vojni pritisak [[Saraceni|Saracena]], Templari su krajem 12. stoljeća svoje sjedište premjestili prvo na Cipar, a zatim u Francusku i počeli osnivati svoje podružnice - kuće po cijeloj Europi. Prve početke bankarstva iz razdoblja [[križarski ratovi|križarskih ratova]] razvijaju vrlo vješto, i u kombinaciji s feudalnim poklonima koje su dobivali diljem Europe, postaju vrlo moćni. Kod njih se zadužuju gotovo svi kraljevi i plemstvo tog doba, a bili su i vrlo cijenjeni kao financijski savjetnici na dvorovima. Takvim aktivnostima, osim što su imali vrlo veliku moć, stekli su i brojne neprijatelje. Počinje ih se optuživati za razvrat i krivovjerstvo, i kako te optužbe postaju sve ozbiljnije, počinju i progoni Templara, najžešće od strane francuskog kralja [[Filip IV., kralj Francuske|Filipa IV]] koji je bio njihov veliki dužnik. Sukob Filipa i Templara završava 1314. kad spaljuju na lomači zadnjeg velikog meštra Templara, [[Jacques DeMolay]]a. Godine 1312. [[avignon]]ski Papa [[Klement V.]] pod utjecajem [[Filip IV., kralj Francuske|Filipa IV.]] ukida red Templara. Njihova imanja u Francuskoj konfiscira francuski kralj, dok u drugim zemljama njihova imanja po papinskoj odluci dobivaju drugi crkveni redovi, većinom [[ivanovci]]. Neki su Templari uspjeli izbjeći progonima i sklonili su se u Portugal gdje su promijenili ime reda u [[Kristov red]]. Godine 1319. Papa [[Ivan XXII.]] je odobrio Kristov red, bulom "[[Ad ea ex quibus]]", u kojoj se izričito naglašava da je Red Krista jedini legitimni nasljednik Templara. Drugi dio je pobjegao u Škotsku gdje je kralj bio [[Robert Bruce]] koji je već ranije bio ekskomuniciran, tako da nije morao prihvatiti volju Pape. == Uhićenje i suđenje templarima == [[Datoteka:Papst_klemens_v.jpg|mini|desno|[[Klement_V.|Papa Klement V.]]]] === Koncil u Beču === [[16. listopada]] [[1311.]]: [[Klement_V.|Papa Klement V.]] otvara [[Koncil|koncil]] u [[Katedrala|katedrali]] u [[Beč|Beču]]. Ocima okupljenima na [[Koncil|koncilu]] iznose se rezultati crkvenih i građanskih ispitivanja. Bilo je to jedino u čemu se moglo razgovarati; valja naime primijetiti kako optužbe izrečene nakon uhićenja templara nikoga nisu uvjerile.<ref name="Pernoud, Régine, str. 143. - 145.">Pernoud, Régine, str. 143. - 145.</ref> S druge strane, sedmorica templara, a kasnije još dvojica, pojavila su se izjavljujući kako žele braniti red – na što ih je [[papa]] dao uhititi. [[Kralj]] je bio zabranio u [[Beč|Beču]] dovoditi velikodostojnike reda koji su još uvijek bili u zatočeništvu. Početkom prosinca papa je okupio koncilske oce kako bi im postavio četiri pitanja: <blockquote>"Treba li red templara odrediti branitelji? Valja li prihvatiti obranu devetorice templara koji su došli? U protivnom možda treba dopustiti članovima reda neka se sastanu kako bi odredili zastupnika? Ili da im papa odredi branitelja po dužnosti?"</blockquote> [[17. veljače]] [[1312.]]: Poslanstvo kraljevih ljudi dolazi u [[Beč]]: u njemu su [[Guillaume de Nogaret|Nogaret]], Plaisians, [[Enguerrand de Marigny]] i nekoliko laika savjetnika [[Filip_IV.,_kralj_Francuske|Filipa Lijepog]]. Oni bi se trebali svakodnevno sastajati s četvoricom francuskih [[Kardinal|kardinala]], te jednim Talijanom naklonjenim francuskome kralju, Arnaldom Novellijem. Navedeno je poslanstvo potom otišlo u [[Mâcon]] gdje se nalazio kralj, nakon čega se Marigny vratio sam i otada, čini se, imao važnu ulogu u posredovanju između kralja i koncila. Dana [[2. ožujka]] [[Filip_IV.,_kralj_Francuske|Filip Lijepi]] predao mu je pismo u kojem traži ukinuće reda Hrama i prijenos njihovih dobara drugom viteškom redu.<ref name="Pernoud, Régine, str. 143. - 145."/> * [[20. ožujka]] [[1312.]]: [[Filip_IV.,_kralj_Francuske|Kralj Filip Lijepi]] pojavljuje se osobno u Beču s velikom pratnjom. * [[22. ožujka]] [[1312.]]: Na tajnome konzistoriju [[Klement V.]] odobrava ukinuće templarskog reda bulom ''Vox in excelso''; njezin tekst ne osuđuje red, nego govori o dobru [[Crkva|Crkve]] kako bi ga mogao ukinuti. * [[2. svibnja]] [[1312.]]: Bula ''Ad providam'' dodjeljuje redu hospitalaca dobra templara. === Sudbine velikodostojnika === [[Datoteka:Facade_Cathédrale_Vienne_2.JPG|mini|desno|Katedrala u Beču gdje je koncil održan.]] [[18. ožujka]] [[1314.]] Na trgu pred crkvom [[Katedrala_Notre-Dame_u_Parizu|Notre-Dame]] u [[Pariz|Parizu]] podignut je podij. Dovedena su četvorica velikodostojnika: [[Jacques de Molay]], meštar reda, Hugues de Pairaud, vizitator iz Francuske, [[Geoffroy de Charnay]], odgojitelj za Poitou i Akvitaniju. Trojica kardinala, pokraj kojih se nalazio nadbiskup Sensa, Philippe de Marigny, obznanili su konačnu osudu kojom se četvorica templarskih velikodostojnika kažnjena doživotnim zatvorom. Nakon izricanja presude ustali su [[Jacques de Molay]] i Geoffroy de Charnay. Dostojanstveno su pred okupljenom masom izjavili kako je njihov jedini zločin bilo posezanje za lažnim priznanjima kako bi si spasili život. Red je bio svet, ''Pravilo'' Hrama bilo je sveto, ispravno i katoličkom. Nisu počinili krivovjerja i grijehe koje im se pripisuje. Istog dana podignuta je lomača u blizini vrta Palače, otprilike na mjestu gdje se danas, u smjeru Pont-Neufa, nalazi kip [[Henrik_IV.,_kralj_Francuske|Henrika IV.]] Dvojica su se osuđenika na nju popela još te iste večeri. Tražili da im lica budu okrenuta prema [[Crkva|crkvi]] [[Katedrala_Notre-Dame_u_Parizu|Notre-Dama]], još su jednom obznanili svoju nedužnost, te – pred zapanjenim mnoštvom – umrli s najspokojnijom odvažnosti. <ref name="Pernoud, Régine, str. 146. - 147.">Pernoud, Régine, str. 146. - 147.</ref> == Chinonski pergament == U novije vrijeme objavljen je dokument iz tajne vatikanske knjižnice poznat pod nazivom [[Chinonski pergament]] u kojemu Papa [[Klement V.]] utvrđuje kako bulom ukida Templarski red, ali ih ne osuđuje za [[Hereza|herezu]] navodeći kako tijekom postupka nije pronađeno nikakvih dokaza protiv Templara, te kako odrješuje sve čelnike Templarskog Reda.<ref>Long-lost text lifts cloud from Knights Templar |url=http://www.msnbc.msn.com/id/21267691/?GT1=10450 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121021225718/http://www.msnbc.msn.com/id/21267691/?GT1=10450 |date=21. listopada 2012. }}</ref> Ranije se pogrešno vjerovalo da je papa Klement V. nepravedno osudio templare za herezu, zbog čega su mnogi smatrali toga papu nepravednim. == Legende i mitovi povezani s Templarima == [[Datoteka:Templars Burning.jpg|mini|250px|desno|Templari na lomači - ilustracija francuskog rukopisa iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]] ]] Neki vjeruju, da su masovna uhićenja Templara koja su bila organizirana u Francuskoj u petak 13. listopada 1307. godine korijen [[praznovjerica|praznovjerja]] o nesreći koju donosi petak 13. Uz Templare se još i danas povezuju legende o [[Sveti gral|Svetom gralu]], [[Kovčeg Saveza|Zavjetnoj škrinji]], i nekim tajnama graditeljstva. Osim toga, povezuje ih se i s [[slobodno zidarstvo|masonima]] i štovanjem idola ''[[Bafomet|Baphometa]]''.<ref>Napier, Gordon, str. 133.-136.</ref> Postoje mišljenja, da su Templari sudjelovali u Portugalskim pomorskim ekspedicijama, kao i da su iz Škotske plovili Atlantikom i stigli do Amerike prije [[Kristofor Kolumbo|Kolumba]]. Dokazom za njihova putovanja do Amerike smatraju se nedugo otkrivene stare freske u kapeli u Roslinu u Škotskoj. Naime, na freskama su prikazani kukuruzi<ref>{{Citiranje weba |title=Identify The Plant Carvings |url=https://www.rosslynchapel.com/visit/things-to-do/identify-the-plant-carvings/ |access-date=2021-07-05 |website=The Official Rosslyn Chapel Website |language=en-GB}}</ref> čije je porijeklo Amerika, a freske su, navodno, nastale u vrijeme prije Kolumbovih otkrića. Posljednju legendu čini priča o prokletstvu koje je uputio zadnji vođa ovog reda. Na sam dan svoga pogubljenja on proklinje papu [[Klement V.|Klementa V.]], francuskog kralja [[Filip IV., kralj Francuske|Filipa IV.]], francuskog premijera i njihovih deset budućih generacija. Sve tri "proklete" osobe su umrle u sljedećih dvanaest mjeseci, a kasnije sva tri kraljeva sina umiru mlada bez muške djece što dovodi do početka [[stogodišnji rat|stogodišnjeg rata]]. Papa [[Klement V.]] imao je umrijeti nepunih mjesec dana nakon meštra [[Hram|Hrama]], u noći između 19. i [[20. travnja]] [[1314.]], u dvorcu Roquemaure, čiji ostaci i danas nadvisuju dolinu Rhone. [[Filip IV., kralj Francuske|Filipa Lijepog]] udarila je kap 4. studenog, te je [[29. studenog]] i umro, u dobi od 47 godina. Ove dvije uzastopne smrti iznenadile su puk i stvorile legendu o tome kako ih je [[Jacques de Molay]] obojicu pozvao pred Božji sud u roku od šest mjeseci. <ref name="Pernoud, Régine, str. 151.">Pernoud, Régine, str. 151.</ref> == Templari na području Hrvatske == {{Glavni|Templari u Hrvatskoj}} [[Datoteka:Knights Templar Cross.svg|mini|lijevo|140px|Jedan od templarskih znakova s prepoznatljivim križem]] Tijekom druge polovine 12. stoljeća templari dolaze u Hrvatsku i [[srednji vijek|srednjovjekovnu]] Slavoniju i tu dobivaju nadimak ''božjaci'' (od ''ubogi''). Templarski je red relativno brzo došao u Hrvatsku. Zabilježeno je da je već 1163. godine grad Bela kod Varaždina u vlasti templara.<ref name="Laszowski">[http://hrcak.srce.hr/file/76286 [[Emilij Laszowski]]: Povijesne crtice o gradu Beli u županiji varaždinskoj, str. 195.</ref> Kaštelanom mu je bio Vilim, nazvan Althavis (Guillelmus dictus Althaviz), koji je bio ujedno predstojnikom (''[[praeceptor]]'') [[Čurgov]]a (Chorgo) u šimeškoj županiji u Ugarskoj;<ref name="Laszowski"/> rečeni grad Bela brzo je prešao u ruke [[ivanovci|ivanovaca]].<ref name="Laszowski"/> Oko 1169. im je sjedište bilo u [[Vrana (Pakoštane)|Vrani]] gdje su od pape dobili [[Stari grad Vrana|samostan sv. Grgura]]. U Senju, Zagrebu, Božjakovini, Našicama, Glogovnici i još nizu drugih mjesta su imali svoje kuće-podružnice i ogromne posjede, tako da su bili gospodari cijelih županija. Imali su vrlo veliki utjecaj na javni i politički život na tim područjima, ali su i dolazili u sukob s plemstvom i pukom. Dubicu su izgradili templari i uredili prema svojim zakonima, spominje se da je [[1239.]] godine prilikom izmirenja kralja Kolomana s templarima i vraćanja posjeda oko Dubice templarskom redu. Mjesto Dubicu kao templarski posjed spominje povelja izdana 1240. godine u Dubici, u kojoj meštar templara Jakov nastupa kao svjedok u prodaji neke zemlje kraj Dubice. Uređenje Dubice kao grada donosi povelja izdana u Dubici 1244. godine u kojoj dubički sudac Ernej sa svim došljacima dubičkim daje i omeđuje pavlinima zemlju, pokoravajući se molbi kralja Kolomana. Nakon njihovog ukidanja 1312. Papa dodjeljuje njihove posjede [[ivanovci]]ma koji su zatim uspostavili [[Vranski priorat]]. == Moderni templarski redovi == Diljem svijeta postoji više od 1700 skupina i organizacija koji sebe nazivaju templarima ili vitezovima templarima. Međutim, niti jedna od njih sebe ne smatra direktnim nasljednikom izvornih templara već da su samo njima inspirirani, te da slijede njihove moralne i etičke standarde i vrijednosti. Neki najorganiziranijih modernih redova su: * [[Suvereni red vitezova Jeruzalemskog hrama]] (OSMTH) koji ima posebni savjetodavni status pri Ekonomskom i socijalnom vijeću [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]. * [[Suvereni i vojni red Jeruzalemskog hrama]] (OSMTJ) * [[Suvereni vojnički opći red Hrama jeruzalemskog]] (OSMTHU) == Vidi još == * [[Vitezovi templari u slobodnom zidarstvu]] == Bilješke == {{Portal Kršćanstvo}} {{izvori|30em}} == Literatura == * ''Napier, Gordon, Uspon i pad vitezova templara, Mozaik knjiga, Zagreb, 2007.'' {{ISBN|978-953-14-0085-5}} * ''Vignati-Peralta, Tajne templara: Bili su gospodari Europe i nestali u jednoj krvavoj noći, CID-Nova, Zagreb, 2003.'' {{ISBN|953-6566-53-2}} * ''Pernoud, Régine, Templari: Prava istina o tajnovitom viteškom redu, Verbum, Split, 2008.'' {{ISBN|978-953-235-026-5}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Knights Templar}} * [http://asv.vatican.va/ Dokument Vatikanske knjižnice] * [http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=6&conID=229&act=show Tko su bili templari? GK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090210030932/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=6&conID=229&act=show |date=10. veljače 2009. }} * [http://www.hgzd.hr/?q=hr/node/879 Članak Grboslovnog društva o modernim templarima] * [http://templari.hr/ Udruga "Templari Hrvatske OSMTH"] * [http://www.osmth-croatia.com/ Veliki Priorat Republike Hrvatske, udruga "OSMTH Hrvatska"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130615061751/http://osmth-croatia.com/ |date=15. lipnja 2013. }} {{Katolički crkveni redovi}} [[Kategorija:Križarski ratovi| ]] [[Kategorija:Crkveni redovi]] [[Kategorija:Povijest Crkve]] [[Kategorija:Viteški redovi]] [[Kategorija:Templari| ]] [[Kategorija:Vojna povijest 13. stoljeća]] [[Kategorija:Vojna povijest 14. stoljeća]] nqi4zgos2ml2b9jvekamab0ucu7fhfn 6447058 6447057 2022-08-20T15:55:07Z Stipess1 178977 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv='''Viteški red Templara'''<br>''Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama'' |slika=[[Datoteka:Seal of Templars.jpg|centar|200px]] |opis slike=Pečat templara |osnovana datum=[[1119.]] |ukinuta datum= |period= |država= |pobunjenopodručje = |odanost=[[Papa]] |grana= |vrsta= |uloga= |specijalizacija= |veličina= |zapovjedna struktura= |vojarna oznaka= |sjedište=[[Brdo_hrama|Brdo Hrama]], [[Jeruzalem]]<br>[[Jeruzalemsko_Kraljevstvo|Jeruzalemsko Kraljevstvo]] |nadimak=''Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama'' |zaštitnik=[[Bernard_iz_Clairvauxa|Bernard iz Clairvauxa]] |geslo= |boje=bijeli plašt sa crvenim križom |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke=[[Križarski_ratovi|Križarski ratovi]] |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena=[[22. ožujka]] [[1312.]] <br> ''Koncilom u Beču'' |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici= |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac= |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} '''Templari''' ili punim imenom "Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama" (nazivani još i '''Vitezovi Templari''', ''Hramovnici'') (lat. ''Fratres militiae Templi''), [[Kršćanstvo|kršćanski]] [[Vojnički redovi|vojni red]] osnovan 1118. ili vjerojatnije 1119. godine nakon [[prvi križarski rat|prvog križarskog rata]] po uzoru na [[Cisterciti|cistercite]] s namjerom da pomognu novom [[Jeruzalemsko Kraljevstvo|Jeruzalemskom Kraljevstvu]] da se odupre napadima [[muslimani|muslimana]] iz okolice i pruže sigurnost velikom broju [[hodočasnik]]a koji su krenuli u [[Jeruzalem]] nakon njegovog osvajanja.<ref>Napier, Gordon, str. 32.</ref><ref>Pernoud, Régine, str. 8.</ref> Red je osnovao plemić [[Hugo de Payens]] sa svojim drugovima. Sjedište reda je prvobitno bilo pokraj mjesta gdje je nekad stajao židovski hram, ''Templum Salomonis'', po čemu je i dobio ime.<ref name="Vignati, Alejandro, str. 27">Vignati, Alejandro, str. 27.</ref> Templari su, kao i ostali [[crkveni redovi]], polagali vječni zavjet poslušnosti [[Papa|papi]], a obavezali su se i da će svoje živote posvetiti obrani puteva do Jeruzalema. U novije vrijeme postoji niz istoimenih suvremenih templarskih organizacija koje štuju duh [[Vitez (titula)|viteštva]] i sastavljaju viteška pravila kao i ceremonije slične templarskima, međutim ni jednoj od brojnih viteških organizacija nije priznato povijesno nasljedno pravo templarskog reda. == Organizacija == [[Datoteka:Hugues de Payens (Versailles).jpg|mini|desno|[[Hugo de Payens]] prvi veliki meštar Templarskog reda]] Godine 1127. Hugo de Payens i petorica njegovih suboraca otišli su u [[Europa|Europu]] kako bi zatražili službeno priznanje od Crkve i dobili zakonik na kojem bi se temeljilo djelovanje njihova reda. Zakonik je izradio [[Bernard iz Clairvauxa|Bernard od Clairvauxa]], a doradio ga je [[Stjepan od Chartresa]] sastavivši tzv. ''[[Latinski pravilnik]]''.<ref>Vignati, Alejandro, str. 28.-29.</ref> Osim zakonikom, ''Statutima'' i ''Razmatranjima'', organizacijska struktura reda bila je utvrđena bulom ''[[Omne datum optimum]]'' pape [[Inocent II.|Inocenta II.]] iz 1139. godine.<ref name="Vignati, Alejandro, str. 32">Vignati, Alejandro, str. 32.</ref> Red se dijelio na [[vitez (titula)|vitez]]ove, [[kler]]ike, [[Perjanici|perjanike]] i [[Služeća braća|služeću braću]], a na čelu reda je bio [[Veliki meštar]] i Veliko vijeće.<ref name="Vignati, Alejandro, str. 32"/> Veliki meštar stolovao je u Jeruzalemu u Vrhovnoj kući Reda ili [[Salomon]]ovom hramu, a pomagalo mu je vijeće starijih i iskusnijih vitezova. Zamjenik velikog meštra bio je ''senešal'' koji je mogao sudjelovati čak i na najtajnijim sjednicama Velikog vijeća. Treći po redu u templarskoj hijerarhiji bio je ''maršal'', nositelj najviše vojne vlasti koji je bio nadležan za oružje i konje. Oblasni maršali bili su vojni zapovjednici u svojim regijama, ali pokoravali su se maršalu Reda.<ref name="Vignati, Alejandro, str. 32"/> Na vrhu hijerarhije nalazi se ''meštar'' [[Hram|Hrama]]. Vlast toga meštra potpuno odgovara onoj oca opata u redovničkim zajednicama. Rečeno slikovitim jezikom onog doba, to znači da „u ruci mora držati štap i šibu: štap kojim će podupirati slabosti i jakosti drugih, te šibu kojom treba udarati poroke onih koji će iznevjeriti“ (svoju dužnost). Pomaže mu vijeće sastavljeno od braće koju prepoznaje kao mudre i kadre pružiti dragocjen savjet. No ako je riječ o donošenju važne odluke koja se tiče cijele kuće, npr. O darivanju zemljišta, primanju novog brata, itd., „uputno je okupiti cijelu zajednicu i sazvati vijeće kapitula: meštar neka potom učini ono što ocijeni najboljim i najkorisnijim“. Da bi se dobro razlikovali jedne od drugih, naglašava se kako samo vitezovi Hrama smiju nositi „bijelu odoru“. Bijeli će plašt biti znak raspoznavanja vitezova Hrama. Njihovi pobočnici i štitonoše imaju pravo samo na crne ili smeđe plašteve. Naposljetku, neki žele sudjelovati u duhovnim dobrima ostajući svejednako u svijetu, bilo da su oženjeni ili ne. Kao i većina vjerskih redova, i templari će dakle imati pridruženu subraću, kao šti će kasnije postojati i članovi trećega franjevačkog ili dominikanskog reda, ali se izričito spominje kako oni ne smiju ni nositi bijeli plašt ni stanovati u kućama braće. Jednako tako te kuće ne smiju primati sestre, jer – kao što nalaže zdrav razum – „žensko je društvo pogibelj“ za muškarce koji su položili zavjet čistoće. I ''Pravilo'' to naznačuje: <ref name="Pernoud, Régine, str. 17.">Pernoud, Régine, str. 17.</ref> <blockquote>„Držimo pogibeljnim u svakoj religiji (tj. Redovničkoj zajednici) prekomjerno promatrati ženska lica, te neka se stoga nitko ne drzne poljubiti ženu, ni udovicu, ni djevojku, ni majku, ni sestru, ni tetu, ni bilo koju drugu ženu.“</blockquote> Meštar na raspolaganju ima četiri konja. Njegova se bliža pratnja sastoji od dvojice braće vitezova, brata kapelana, službenika, pobočnika i sluge. U svojoj službi treba imati još i „potkivača“, „saracenskog pisara“ ili tajnika tumača, laku konjicu i kuhara. Naposljetku još i dva momka „pješaka“, te jednog turkmenskog konja, plemenitu životinju koja se čuva za lagani kas. Za vrijeme pohoda ima pravo na dvije teretne životinje, jedan okrugli šator i jedan barjak ''baucent'': konj ''baucent'' je pjegav, crn i bijel (tj. šarac).<ref name="Pernoud, Régine, str. 17."/> ''Namjesnik'' je „na mjestu meštra“, drugim riječima, njegov zamjenik. Mijenja ga i zastupa na njegovoj odsutnosti. Njegova pratnja nalikuje manje-više na meštrovu, osim što umjesto kapelana ima „đakona pisara za molitvu časova“. ''Maršal'' ima nadasve vojna zaduženja; on „mora pod svojim nadzorom imati sve oružje i oklope kuće … svu konjsku opremu koja se odnosi na oružje … osim luka i strijele koji su u ovlasti zapovjednika područja, te turskog oružja (turskog luka) koje zapovjednik kupuje za braću pobočnike“. Magistar Jeruzalemskog Kraljevstva bio je ujedno i rizničar Hrama, zadužen za upravljanje imovinom, dok je magistar grada Jeruzalema bio zadužen za brigu o sigurnosti hodočasnika. Među ostalim dužnosnicima isticali su se ''preceptori'', upravitelji templarskih središta, časnici, podređeni maršalu i ''drapieri'', odnosno suknari koji su se brinuli za odjeću svoje braće. Među štitonošama petorica su imala istaknutiji položaj: podmaršal, stjegonoša, kuhar, kovač i ''turcoplier'', časnik lake konjice.<ref>Vignati, Alejandro, str. 34.</ref> Vitezovi Hrama bili su vrlo dobro organizirani i vrlo brzo su postali značajan čimbenik političke scene svog vremena. Dobili su neke povlastice od pape, između ostalog pravo na ubiranje poreza na područjima pod svojom kontrolom. Rezultat takvog položaja je bio njihov brzi uspon. Vojni dio reda se dijelio na vitezove opremljene kao oklopno konjaništvo, i drugi dio koji su činili pripadnici iz nižih društvenih slojeva i sačinjavali su laku konjicu. Služeća braća su se, opet, dijelila na ekonome, koji su brinuli o upravljanju imovinom reda i svećenike, koji su skrbili za duhovne potrebe pripadnika reda. Pored svojih redovnih, uglavnom vojničkih aktivnosti, bavili su se i nekim oblikom bankarstva, jer je velik dio križara njima povjeravao svoju imovinu na čuvanje. === Veliki meštri vitezova templara === *[[Hugo de Payens]] (1119.) *[[Robert de Craon]] (1137.) *[[Everard des Barres]] (1149.) *[[Bernard de Tremelay]] (1152.) *[[Andre de Montbard]] (1153.) *[[Bernard de Blanquefort]] (1156.) *[[Philippe de Millay de Naplouse]] (1169.) *[[Eudes de Saint-Armand]] (1171.) *[[Arnold de Torroja]] (1180.) *[[Gerard de Ridefort]] (1187.) *[[Robert de Sable]] (1191.) *[[Gilbert Erail]] (1194.) *[[Philippe du Plaissiez]] (1201.) *[[Guillaume de Chatres]] (1210.) *[[Pierre de Montaigu]] (1219.) *[[Armand de Perigord]] (1232.) *[[Richard de Bures]] (1244.) *[[Guillaume de Sonnac]] (1247.) *[[Thomas Berard]] (1256.) *[[Guillaume de Beaujeu]] (1273.) *[[Thibaud Gaudin]] (1291.) *[[Jacques de Molay]] (1293.) === Biranje meštra === Kada meštar umre, maršal preuzima njegovo mjesto i brine se za pokop. Sva braća u idućih sedam dana trebaju zajedno moliti dvije stotine [[oče_naš|''Očenaša'']] za pokojnika, te za isto vrijeme valja hraniti stotinu siromaha na ručku i večeri. Njegove osobne stvari treba podijeliti među ostalom braćom, dok se odjeća koju je nosio daruje [[Guba|gubavcima]]. Šalju se poruke svim zapovjednicima koji se moraju okupiti u [[Jeruzalem]] ili u [[Kraljevina|kraljevstvu]] kako bi prije svega izabrali velikog zapovjednika kojem se povjerava privremena uprava. On nosi „bulu meštra“, tj. Njegov pečat. U međuvremenu se svoj braći [[Hram|Hrama]] nalaže da tri uzastopna petka [[Post|poste]] o kruhu i vodi i mole za izbor. Na dan izbora sva braća koja mogu napustiti zapovjednika a da ga pritom ne izlažu pogibli sastaju se na mjestu što ga određuju veliki zapovjednik uz pomoć maršala i zapovjednika triju provincija [[Kraljevina|kraljevstva]].<ref name="Pernoud, Régine, str. 40. - 41.">Pernoud, Régine, str. 40. - 41.</ref> Zajedno sa svojim suradnicima veliki zapovjednik tada odabire neke prokušane muževe reda, udaljuje ih sa skupštine, te zajedno s vijećem između njih određuje voditelja izbora. Na tom mjesto treba izabrati brata „koji ljubi Boga i pravdu, te poznaje sve jezike i svu braću; koji ljubi mir i slogu u kući“; nakon što su ga tako odabrali, biraju mu „brata viteza za sudruga“. Ta dvojica braće trebaju poći u [[Kapela|kapelu]] i [[Molitva|moliti]]: ondje će provest noć, a sutradan se, nakon [[Misa|mise]], kapitul ponovno sastaje. Na zahtjev velikog zapovjednika voditelja izbora i njegov sudrug biraju još dvojicu braće, a potom sva četvorica zajedno biraju još dvojicu i tako sve dok ih ne bude dvanaest „u čast [[Apostol|dvanaestorice apostola]]“. Navedena dvanaestorica potom određuju brata kapelana koji će među njima „zauzimati mjesto [[Isus|Isusa Krista]]“. Tako sastavljeno vijeće izbornika mora svakako sadržavati osmoricu [[Vitez_(naslov)|vitezova]] i četvoricu [[Pobočnik|pobočnika]]. Naposljetku, nakon zajedničke [[Molitva|molitve]] i nagovora velikog zapovjednika, u kojem ih podsjeća kako u svojoj službi trebaju imati „pred očima jedino Boga, te ne misliti ni na što drugo doli na čast i dobrobit kuće i [[Sveta_Zemlja|Svete zemlje]]“, izbornici se povlače i dogovaraju o [[Vitez_(naslov)|vitezu]] kojega će odabrati, a potom se vraćaju na kapitul. Nakon što se svi prisutni zakunu na poslušnost meštru [[Hram|Hrama]], upravitelj izbora odlazi do onoga koji je odabran kako bi mu rekao: „Mi, u ime Oca i Sina i Duha Svetoga, mi smo vas, brate, odabrali za meštra“, zatim, okrenuvši se ostalima: „Mila braćo, zahvalite Bogu, evo našeg meštra!“ „Nakon toga braća kapelani trebaju zapjevati ''[[Te_Deum|Te Deum laudamus]].''“.<ref name="Pernoud, Régine, str. 40. - 41."/> === Oprema viteza === Potpunu opremu viteza sačinjava oklop, odnosno žičana košulja, [[Kaciga|kaciga]] ili kapa od žice (prva bijaše s poklopcem, a druga s otvorom, lagana), te ostali dijelovi oklopa: ratna košulja, naramenice, željezne čizme. Njegovo oružje čine [[Mač|mač]], [[koplje]], malj te maleni [[Štit|okrugli štit]]. Uz to ima i tri noža: jedan bojni (neku vrstu bodeža), jedan za kruh, te jedan džepni. Vitezovi mogu imat pokrivač za konja, dvije košulje, dva para donjeg rublja i dva para obuće. S obzirom na toplu klimu, imaju pravo na jednu lanenu košulju. Imaju dva kaputa, jedan ljetni i jedan zimski, krzneni. Na sebi nose tuniku, košulju i kožni pojas. U ''Pravilu'' je naznačeno kako valja izbjegavati svaki ustupak modi, tako da su zabranjene špicaste čizme ili pak vezice. Naposljetku, posteljina im se sastoji od slamnjače, plahte i pokrivača. Uz to imaju i veliki pokrivač: crni, bijeli ili na pruge, za prekrivanje kreveta. Predviđene su i vreće potrebne za pohode; u njima se nosi bojna oprema ili pak noćna odjeća. Svaki vitez ima pravo na troje bisage: jedne za sebe i dvoje za štitonoše; ular, uprtu, viseću mrežu, bočice, jednu kapicu od pamuka i jednu od pusta, itd.<ref name="Pernoud, Régine, str. 26.">Pernoud, Régine, str. 26.</ref> === Tko je ulazio u red === Zabranjeno je primati djecu, bez obzira na to je li riječ o oblatima (osobe koje žive u samostanima po pravilima reda, ali bez redovničkih zavjeta) koje upućuju njihovi roditelju ili o mladima koji dolaze sami. Templari se biraju isključivo iz redova odraslih. Poznato je, uostalom, da za viteštvo nije dovoljno da su mladići dosegnuli punoljetnu dob (četrnaest godina za dječake prema većini običajnih odredaba u Francuskoj), nego da budu u dobi kada smiju nositi oružje (osamnaest godina i više).<ref name="Pernoud, Régine, str. 26.">Pernoud, Régine, str. 29.</ref> ''Običaji'' ustvrđuju da „meštar ne smije primati braću bez kapitula“; drugim riječima, nazočnost kapitula nužna je za primanje novog templara. Postoji samo jedna iznimka: ako od meštra koji se nađe na putu vitez na umoru zatraži  primanje u red, on ga može primiti. No ako novoprimljeni vitez „Bog podari zdravlje, čim se ovaj nađe u našoj kući, treba se pred svom braćom očitovati i naučiti sve ono što braća trebaju činiti“.<ref name="Pernoud, Régine, str. 26."/> Obred primanja potanko je opisan u jednom razmjernom kasnom tekstu koji nadopunjava zadnje dodatke ''Pravila'', te one koji potječu iz druge polovice [[13._stoljeće|13. stoljeća.]] Izvorno ''Pravilo'' donosi samo obrasce polaganja zavjeta, dok ''Običaji'' dodaju određene pojedinosti obreda.<ref name="Pernoud, Régine, str. 26."/> [[Datoteka:Knights-templar.jpg|mini|250px|lijevo|Templari]] Prema navedenom ceremonijalu, pred okupljenim kapitulom riječ uzima meštar: „Draga braćo, vidite kako se većina vas složila da Netko postane bratom. Ako netko od vas zna nešto o njemu što bi to s pravom onemogućilo, neka to kaže, jer bi bilo bolje da reče sada negoli poslije kada dođe među nas“. Ako nitko nema što reći, šalje se po postulanta kojeg se smješta u prostoriju blizu kapitula: ondje ga posjećuju dvojica ili trojica „iskušenih muževa“, najstarijih u kući, koji ga ispituju: „Brate, tražiš li družbu u kuće?“ (tj. Ulazak u družbu kuće). Ako odgovori potvrdno, moraju mu navesti „velike zahtjeve kuće i zapovijedi ljubavi koje u njoj vladaju“. Ako kaže „da će rado sve podnijeti za Boga, te da želi vazda biti sluga i [[Robovlasništvo|rob]] kuće, u sve dane života svojega“, moraju mu postaviti još nekoliko pitanja kojima ustvrđuju njegovo stanje: je li oženjen ili zaručen? Je li već položio zavjete u kojem drugom redu? Ima li dugova koje ne može platiti? Je li zdrav? Ima li kakvu skrivenu bolest? Je li nečija sluga? Nakon što su se tako pomno raspitali o njegovu građanskom i tjelesnom stanju, braća se vraćaju na kapitul i izjavljuju: „Gospodine, razgovarali smo s čestitim čovjekom koji čeka vani i ukazali mu na tegobe kuće … a on je rekao kako želi biti njezin sluga i [[Robovlasništvo|rob]]…“ Meštar postavlja pitanja, te iznova pita: „Želite li da on pristupi u ime Božje?“ Kapitul odgovara: „Neka pristupi u ime Božje“. Potom se ide po postulanta kojem se još jednom postavlja pitanje o njegovoj nakani, nakon čega ga se uvodi na kapitul: „On treba kleknuti pred onim kojim mu predsjeda, te sklopljenih ruku kazati: 'Gospodine, došao sam pred [[Bog|Boga]], pred vas i pred braću, te vas molim i zaklinjem [[Bog|Bogom]] i Gospom da me primite u Vašu družbu i dobra kuće kao onoga koji odsad pa zauvijek želi biti njezinim slugom i robom'“.<ref name="Pernoud, Régine, str. 32. - 37.">Pernoud, Régine, str. 32. - 37.</ref> Tada slijedi vrlo lijep poticajan govor onoga koji predsjeda kapitulom: „Dragi brate, tražite veliku stvar, jer vidite samo vanjski sloj naše vjere: lijepe konje, lijepu opremu, dobro piće i hranu, lijepu odoru, i jer vjerujete da će vam biti dobro među nama. No ne poznajete stroge zapovijedi koje se ispod toga kriju, jer velika je stvar da se ti, koji si sam svoj gospodar, učiniš slugom drugoga. Uz velike napore nikada nećete činiti ono želite: ako budete htjeli ostati s ove strane mora (na Zapadu), slat će vas se onkraj mora; ako budete htjeli biti u Akonu, slat će vas se u Tripoli, Antiohiju ili Armeniju … ili pak neku drugu zemlju gdje posjedujemo kuće i dobra. Ako budete htjeli spavati, morat ćete bdjeti, a ako katkad budete htjeli bdjeti, bit će vam zapovjeđeno da se odmarate u svojoj postelji“.<ref name="Pernoud, Régine, str. 32. - 37."/> Nakon toga se pitanja koja su bila postulantu postavljena privatno svečano ponavljaju pred kapitulom: „Želite li odsad u sve dane života svojega biti sluga i rob kuće? Želite li se odreći svoje volje zauvijek kako biste činili ono što vam naredi zapovjednik?“ Ako postulant odgovori kako valja, meštar mu nalaže da napusti kapitul, a zatim okupljenoj braći ponovno postavlja već spomenuto pitanje poznaje li koji među njima kakvu prepreku primanju novog brata. Nakon toga jedan među njima treba reći: „Neka pristupi u ime Božje“.<ref name="Pernoud, Régine, str. 32. - 37."/> Obred primanja u užem smislu riječi započinje kada postulant klekne pred kapitulom sklopljenih ruku i izgovara svoju molbu: „Gospodine, došao sam pred Boga, pred vas i pred braću i molim vas i zaklinjem Bogom i Gospom da me primite u svoju družbu te u dobra kuće, duhovna i vremenita, kao onoga koji odsad pa do kraja života želi biti njezinom slugom i robom“. Okupljeni kapitul potom ponavlja prethodno postavljena pitanja, te nakon toga potiče postulanta na molitvu. Svi zajedno mole ''[[Oče_naš|Očenaš]]'', dok brat kapelan izgovara molitvu Duhu Svetome. Nakon toga onaj koji predsjeda kapitulom uzima Evanđelje što ga novi brat klečeći prima u ruke. Tada se potanko ponavljaju pitanja o svemu: je li postulant oženjen ili zaručen, je li pripadao nekom drugom redu, itd. Tako se spominju sve moguće prepreke, te pozivaju „starci kuće“ da provjere da koja možda nije propuštena. Nakon toga prelazi se na pozitivni dio obveza, tj. Obećanja koja daje brat.<ref name="Pernoud, Régine, str. 32. - 37."/> Onaj koji predsjeda kapitulom potom zaključuje: „U ime Boga i svete Djevice Marije, svetog Petra iz Rima i našeg oca apostola (pape), i svih svetih [[Hram|Hrama]], primamo vas u sva dobra kuće koja joj pripadaju od početka i koja će joj biti dodijeljena do kraja, vas, vašeg oca i majku i svu vašu rodbinu koju budete željeli ugostiti“.<ref name="Pernoud, Régine, str. 32. - 37."/> Tada postulant oblači plašt. Nakon [[Molitva|molitve]] koju izgovara kapelan i psalma uobičajenog za primanje u redovničke zajednice, meštar ili njegov predstavnik podiže brata te ga ljubi u usta, jednako kao i kapelan. To je poljubac koji se i inače daje u svečanim obredima feudalnog doba. Slijedi nagovor u kojem se postulantu iznose glavni običaji i molitve kuće [[Hram|Hrama]]: riječ je o sažetku ''Pravila'' u kojem se ističu propusti koji bi viteza doveli do „gubitka plašta“ odnosno „gubitka kuće“, što znači – izgona iz reda.<ref name="Pernoud, Régine, str. 32. - 37."/> == Povijest == === Osnivanje i uspon Reda === [[Datoteka:Battle of Cresson.jpg|mini|250px|desno|Bitka za Hattin [[1187.]]]] Nakon što je 1099. godine, tijekom [[Prvi križarski rat|Prvog križarskog rata]] (1095. – 1099.), osvojen Jeruzalem, javila se potreba za zaštitom kršćanskih hodočasnika koji su dolazili posjetiti ''[[Sveta zemlja|Svetu zemlju]]''. S tim ciljem osnovana je 1118. godine družina vitezova koja se okupila oko Huga de Payensa i [[Geoffroya de Saint-Omer]]a. Njima su se uskoro pridružili vitezovi iz pokrajine [[Champagne-Ardenne|Champagne]]: Godfrey Bisoi, Godfrey Roval, Pagano de Mont Didier, Arcibald de St. Amand te Andre de Montbard, a kasnije i Fulco d'Angers te oko 1120. [[Hugo Šampanjski|Hugo, grof Champagne]].<ref name="Vignati, Alejandro, str. 27"/> Vitezovi su se obvezali da će posvetiti svoje živote obrani puteva do Jeruzalema. Za svoje sjedište izabrali su palaču navodno sagrađenu na ostacima [[Jeruzalemski hram|Salomonovog hrama]], po kojoj su prozvani redom Hrama. Templari su se obavezali na poslušnost, siromaštvo i krepost, kao i na borbu protiv [[islam|muslimanskih]] vojnika. Godine 1127. dobili su temeljni zakonik reda, a bulom ''Omne datum optimum'' primili su povlastice koje su omogućile kasniji uspon templarskog reda, a odnosile su se na izuzeće od biskupske vlasti, pravo na vlastite svećenike, neovisne od mjesnih crkvenih dostojanstvenika i oslobođenje od plaćanja crkvene desetine.<ref>Vignati, Alejandro, str. 29.</ref> Kroničar [[Vilim Tirski]] zapisao je da se prva oružana akcija templarskih vitezova u Palestini odigrala 1138. godine, nakon što su muslimanski odredi osvojili grad Tecou.<ref>Vignati, Alejandro, str. 45.</ref> Prethodno su svoje vojničke sposobnosti iskazali u borbama protiv [[Mauri|Maura]] u Španjolskoj i Portugalu. Kao nagradu za vojni angažman, templari su sporazumom iz 1143. godine dobili dvorce [[Monzón|Monzon]], Mongay, Barbara, Belchite i Remolins, desetinu državnog poreza te petinu muslimanskih teritorija u čijem su budućem osvajanju trebali sudjelovati.<ref>Vignati, Alejandro, str. 42.-43.</ref> Godine 1136. umro je Hugo de Payens, a na položaju velikog meštra naslijedio ga je [[Burgundija|burgundski]] plemić [[Robert de Craon]].<ref>Napier, Gordon, str. 53.</ref> Budući da je Zengi, emir Alepa i Mosula, u to vrijeme zauzeo mnoge kršćanske gradove u Svetoj zemlji i da je na Božić 1144. godine pao grad Edesa, odlučio je Sveti Bernard pozvati kršćane u [[Drugi križarski rat]] (1145. – 1149.). Križare su vodili francuski kralj [[Luj VII., kralj Francuske|Luj VII.]] i [[Sveto Rimsko carstvo|rimsko-njemački car]] [[Konrad III., rimsko-njemački kralj|Konrad III.]], a završio je 1149. godine porazom kršćanske vojske kod [[Damask]]a. Templari su se istaknuli u borbama, ali njihov doprinos nije imao utjecaj na ishod rata.<ref>Napier, Gordon, str. 55.</ref> Godine 1154. za velikog meštra izabran je Bertrand de Blanquefort koji je u bitki u blizini [[Tiberijada|Tiberijade]] 1156. zarobljen, dok su muslimani pobijedili i pobili tri stotine njegovih vitezova, a ostatak zarobili. Blanquefort je kasnije oslobođen na molbu [[bizant]]skog cara [[Manuel I. Komnen|Manuela I. Komnena]].<ref>Napier, Gordon, str. 56.-57.</ref> === Gubitak uporišta u Svetoj zemlji i pad Reda === Kada je 1162. godine umro jeruzalemski kralj Baudouin III. bez potomstva, naslijedio ga je brat [[Amalarik]] koji je nastavio borbe protiv [[Fatimidski kalifat|Fatimidskog kalifata]]. Tijekom tog sukoba, kralj Amalarik je optužio vitezove templare za izdaju, te je dao pogubiti dvanaestoricu članova reda.<ref>Napier, Gordon, str. 71.</ref> Istodobno, snage [[Nur ed-Din]]a napale su [[Kneževina Antiohija|kneževinu Antiohiju]], ali su kršćanske snage potpomopgnute templarima i predvođene princom Bohemondom III. od Antiohije uspjele odbiti napad na strateški važan dvorac u Harencu. Međutim, muslimanske snage su napravile zasjedu iz koje se spasilo samo sedmero templara. Godine 1174. umro je Amalarik i ostavio prijestolje maloljetnom Baudouinu IV. koji je bolovao od gube. Iste godine umro je i Nur ed-Din što je omogućilo politički uspon [[Saladin]]a (''Salah ad-Din'') koji je težio osvojiti čitav prostor Sirije i Palestine. Odlučivši istjerati križare iz Svete zemlje, Saladin je ostvario niz pobjeda i u listopadu 1187. godine zauzeo Jeruzalem.<ref name="Povijest, str. 41">Povijest, str. 41.</ref> Neposredno prije pada Jeruzalema, odigrala se [[bitka kod Hattina]] u kojoj je kršćanska vojska ametice poražena, a zarobljeni su kralj [[Guy de Lusignan]], Renauld de Chatillon i templarski veliki meštar Gerard de Ridefort.<ref>Napier, Gordon, str. 77.-79.</ref> [[Aškelon|Askalon]] je osvojen 4. rujna 1187. godine, dok je Jeruzalem predan Saladinu u noći s 2. na 3. listopada. Pad Jeruzalem izazvao je šok u Europi što je rezultiralo organiziranjem [[Treći križarski rat|Trećeg križarskog rata]] (1189. – 1192.) na čelu s njemačkim carem [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrikom I. Barbarossom]], francuskim kraljem [[Filip II., kralj Francuske|Filipom II. Augustom]] i engleskim kraljem [[Rikard I. Lavljeg Srca|Rikardom I. Lavljeg Srca]].<ref name="Povijest, str. 41"/><ref>Napier, Gordon, str. 85.-86.</ref> Kršćanska vojska predvođena Rikardom Lavljeg Srca i Guyem de Lusignanom uspjela je u srpnju 1191. godine osloboditi grad Akko, koji je postao nova prijestolnica Jeruzalemskog Kraljevstva. U tom gradu su i templari osnovali svoje novo sjedište. Rat se završio [[1192.]] godine sklapanjem mira između Rikarda Lavljeg Srca i Saladina. Gilbert Erail, koji je postao veliki meštar templara [[1195.]] godine, započeo je gradnju monumentalne utvrde nazvane ''Zamak hodočasnika'', koja se uzdizala nad cestom između Akka i Jeruzalema. Kako je u [[Palestina|Palestini]] rastao vojni pritisak [[Saraceni|Saracena]], Templari su krajem 12. stoljeća svoje sjedište premjestili prvo na Cipar, a zatim u Francusku i počeli osnivati svoje podružnice - kuće po cijeloj Europi. Prve početke bankarstva iz razdoblja [[križarski ratovi|križarskih ratova]] razvijaju vrlo vješto, i u kombinaciji s feudalnim poklonima koje su dobivali diljem Europe, postaju vrlo moćni. Kod njih se zadužuju gotovo svi kraljevi i plemstvo tog doba, a bili su i vrlo cijenjeni kao financijski savjetnici na dvorovima. Takvim aktivnostima, osim što su imali vrlo veliku moć, stekli su i brojne neprijatelje. Počinje ih se optuživati za razvrat i krivovjerstvo, i kako te optužbe postaju sve ozbiljnije, počinju i progoni Templara, najžešće od strane francuskog kralja [[Filip IV., kralj Francuske|Filipa IV]] koji je bio njihov veliki dužnik. Sukob Filipa i Templara završava 1314. kad spaljuju na lomači zadnjeg velikog meštra Templara, [[Jacques DeMolay]]a. Godine 1312. [[avignon]]ski Papa [[Klement V.]] pod utjecajem [[Filip IV., kralj Francuske|Filipa IV.]] ukida red Templara. Njihova imanja u Francuskoj konfiscira francuski kralj, dok u drugim zemljama njihova imanja po papinskoj odluci dobivaju drugi crkveni redovi, većinom [[ivanovci]]. Neki su Templari uspjeli izbjeći progonima i sklonili su se u Portugal gdje su promijenili ime reda u [[Kristov red]]. Godine 1319. Papa [[Ivan XXII.]] je odobrio Kristov red, bulom "[[Ad ea ex quibus]]", u kojoj se izričito naglašava da je Red Krista jedini legitimni nasljednik Templara. Drugi dio je pobjegao u Škotsku gdje je kralj bio [[Robert Bruce]] koji je već ranije bio ekskomuniciran, tako da nije morao prihvatiti volju Pape. == Uhićenje i suđenje templarima == [[Datoteka:Papst_klemens_v.jpg|mini|desno|[[Klement_V.|Papa Klement V.]]]] === Koncil u Beču === [[16. listopada]] [[1311.]]: [[Klement_V.|Papa Klement V.]] otvara [[Koncil|koncil]] u [[Katedrala|katedrali]] u [[Beč|Beču]]. Ocima okupljenima na [[Koncil|koncilu]] iznose se rezultati crkvenih i građanskih ispitivanja. Bilo je to jedino u čemu se moglo razgovarati; valja naime primijetiti kako optužbe izrečene nakon uhićenja templara nikoga nisu uvjerile.<ref name="Pernoud, Régine, str. 143. - 145.">Pernoud, Régine, str. 143. - 145.</ref> S druge strane, sedmorica templara, a kasnije još dvojica, pojavila su se izjavljujući kako žele braniti red – na što ih je [[papa]] dao uhititi. [[Kralj]] je bio zabranio u [[Beč|Beču]] dovoditi velikodostojnike reda koji su još uvijek bili u zatočeništvu. Početkom prosinca papa je okupio koncilske oce kako bi im postavio četiri pitanja: <blockquote>"Treba li red templara odrediti branitelji? Valja li prihvatiti obranu devetorice templara koji su došli? U protivnom možda treba dopustiti članovima reda neka se sastanu kako bi odredili zastupnika? Ili da im papa odredi branitelja po dužnosti?"</blockquote> [[17. veljače]] [[1312.]]: Poslanstvo kraljevih ljudi dolazi u [[Beč]]: u njemu su [[Guillaume de Nogaret|Nogaret]], Plaisians, [[Enguerrand de Marigny]] i nekoliko laika savjetnika [[Filip_IV.,_kralj_Francuske|Filipa Lijepog]]. Oni bi se trebali svakodnevno sastajati s četvoricom francuskih [[Kardinal|kardinala]], te jednim Talijanom naklonjenim francuskome kralju, Arnaldom Novellijem. Navedeno je poslanstvo potom otišlo u [[Mâcon]] gdje se nalazio kralj, nakon čega se Marigny vratio sam i otada, čini se, imao važnu ulogu u posredovanju između kralja i koncila. Dana [[2. ožujka]] [[Filip_IV.,_kralj_Francuske|Filip Lijepi]] predao mu je pismo u kojem traži ukinuće reda Hrama i prijenos njihovih dobara drugom viteškom redu.<ref name="Pernoud, Régine, str. 143. - 145."/> * [[20. ožujka]] [[1312.]]: [[Filip_IV.,_kralj_Francuske|Kralj Filip Lijepi]] pojavljuje se osobno u Beču s velikom pratnjom. * [[22. ožujka]] [[1312.]]: Na tajnome konzistoriju [[Klement V.]] odobrava ukinuće templarskog reda bulom ''Vox in excelso''; njezin tekst ne osuđuje red, nego govori o dobru [[Crkva|Crkve]] kako bi ga mogao ukinuti. * [[2. svibnja]] [[1312.]]: Bula ''Ad providam'' dodjeljuje redu hospitalaca dobra templara. === Sudbine velikodostojnika === [[Datoteka:Facade_Cathédrale_Vienne_2.JPG|mini|desno|Katedrala u Beču gdje je koncil održan.]] [[18. ožujka]] [[1314.]] Na trgu pred crkvom [[Katedrala_Notre-Dame_u_Parizu|Notre-Dame]] u [[Pariz|Parizu]] podignut je podij. Dovedena su četvorica velikodostojnika: [[Jacques de Molay]], meštar reda, Hugues de Pairaud, vizitator iz Francuske, [[Geoffroy de Charnay]], odgojitelj za Poitou i Akvitaniju. Trojica kardinala, pokraj kojih se nalazio nadbiskup Sensa, Philippe de Marigny, obznanili su konačnu osudu kojom se četvorica templarskih velikodostojnika kažnjena doživotnim zatvorom. Nakon izricanja presude ustali su [[Jacques de Molay]] i Geoffroy de Charnay. Dostojanstveno su pred okupljenom masom izjavili kako je njihov jedini zločin bilo posezanje za lažnim priznanjima kako bi si spasili život. Red je bio svet, ''Pravilo'' Hrama bilo je sveto, ispravno i katoličkom. Nisu počinili krivovjerja i grijehe koje im se pripisuje. Istog dana podignuta je lomača u blizini vrta Palače, otprilike na mjestu gdje se danas, u smjeru Pont-Neufa, nalazi kip [[Henrik_IV.,_kralj_Francuske|Henrika IV.]] Dvojica su se osuđenika na nju popela još te iste večeri. Tražili da im lica budu okrenuta prema [[Crkva|crkvi]] [[Katedrala_Notre-Dame_u_Parizu|Notre-Dama]], još su jednom obznanili svoju nedužnost, te – pred zapanjenim mnoštvom – umrli s najspokojnijom odvažnosti. <ref name="Pernoud, Régine, str. 146. - 147.">Pernoud, Régine, str. 146. - 147.</ref> == Chinonski pergament == U novije vrijeme objavljen je dokument iz tajne vatikanske knjižnice poznat pod nazivom [[Chinonski pergament]] u kojemu Papa [[Klement V.]] utvrđuje kako bulom ukida Templarski red, ali ih ne osuđuje za [[Hereza|herezu]] navodeći kako tijekom postupka nije pronađeno nikakvih dokaza protiv Templara, te kako odrješuje sve čelnike Templarskog Reda.<ref>Long-lost text lifts cloud from Knights Templar |url=http://www.msnbc.msn.com/id/21267691/?GT1=10450 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121021225718/http://www.msnbc.msn.com/id/21267691/?GT1=10450 |date=21. listopada 2012. }}</ref> Ranije se pogrešno vjerovalo da je papa Klement V. nepravedno osudio templare za herezu, zbog čega su mnogi smatrali toga papu nepravednim. == Legende i mitovi povezani s Templarima == [[Datoteka:Templars Burning.jpg|mini|250px|desno|Templari na lomači - ilustracija francuskog rukopisa iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]] ]] Neki vjeruju, da su masovna uhićenja Templara koja su bila organizirana u Francuskoj u petak 13. listopada 1307. godine korijen [[praznovjerica|praznovjerja]] o nesreći koju donosi petak 13. Uz Templare se još i danas povezuju legende o [[Sveti gral|Svetom gralu]], [[Kovčeg Saveza|Zavjetnoj škrinji]], i nekim tajnama graditeljstva. Osim toga, povezuje ih se i s [[slobodno zidarstvo|masonima]] i štovanjem idola ''[[Bafomet|Baphometa]]''.<ref>Napier, Gordon, str. 133.-136.</ref> Postoje mišljenja, da su Templari sudjelovali u Portugalskim pomorskim ekspedicijama, kao i da su iz Škotske plovili Atlantikom i stigli do Amerike prije [[Kristofor Kolumbo|Kolumba]]. Dokazom za njihova putovanja do Amerike smatraju se nedugo otkrivene stare freske u kapeli u Roslinu u Škotskoj. Naime, na freskama su prikazani kukuruzi<ref>{{Citiranje weba |title=Identify The Plant Carvings |url=https://www.rosslynchapel.com/visit/things-to-do/identify-the-plant-carvings/ |access-date=2021-07-05 |website=The Official Rosslyn Chapel Website |language=en-GB}}</ref> čije je porijeklo Amerika, a freske su, navodno, nastale u vrijeme prije Kolumbovih otkrića. Posljednju legendu čini priča o prokletstvu koje je uputio zadnji vođa ovog reda. Na sam dan svoga pogubljenja on proklinje papu [[Klement V.|Klementa V.]], francuskog kralja [[Filip IV., kralj Francuske|Filipa IV.]], francuskog premijera i njihovih deset budućih generacija. Sve tri "proklete" osobe su umrle u sljedećih dvanaest mjeseci, a kasnije sva tri kraljeva sina umiru mlada bez muške djece što dovodi do početka [[stogodišnji rat|stogodišnjeg rata]]. Papa [[Klement V.]] imao je umrijeti nepunih mjesec dana nakon meštra [[Hram|Hrama]], u noći između 19. i [[20. travnja]] [[1314.]], u dvorcu Roquemaure, čiji ostaci i danas nadvisuju dolinu Rhone. [[Filip IV., kralj Francuske|Filipa Lijepog]] udarila je kap 4. studenog, te je [[29. studenog]] i umro, u dobi od 47 godina. Ove dvije uzastopne smrti iznenadile su puk i stvorile legendu o tome kako ih je [[Jacques de Molay]] obojicu pozvao pred Božji sud u roku od šest mjeseci. <ref name="Pernoud, Régine, str. 151.">Pernoud, Régine, str. 151.</ref> == Templari na području Hrvatske == {{Glavni|Templari u Hrvatskoj}} [[Datoteka:Knights Templar Cross.svg|mini|lijevo|140px|Jedan od templarskih znakova s prepoznatljivim križem]] Tijekom druge polovine 12. stoljeća templari dolaze u Hrvatsku i [[srednji vijek|srednjovjekovnu]] Slavoniju i tu dobivaju nadimak ''božjaci'' (od ''ubogi''). Templarski je red relativno brzo došao u Hrvatsku. Zabilježeno je da je već 1163. godine grad Bela kod Varaždina u vlasti templara.<ref name="Laszowski">[http://hrcak.srce.hr/file/76286 [[Emilij Laszowski]]: Povijesne crtice o gradu Beli u županiji varaždinskoj, str. 195.</ref> Kaštelanom mu je bio Vilim, nazvan Althavis (Guillelmus dictus Althaviz), koji je bio ujedno predstojnikom (''[[praeceptor]]'') [[Čurgov]]a (Chorgo) u šimeškoj županiji u Ugarskoj;<ref name="Laszowski"/> rečeni grad Bela brzo je prešao u ruke [[ivanovci|ivanovaca]].<ref name="Laszowski"/> Oko 1169. im je sjedište bilo u [[Vrana (Pakoštane)|Vrani]] gdje su od pape dobili [[Stari grad Vrana|samostan sv. Grgura]]. U Senju, Zagrebu, Božjakovini, Našicama, Glogovnici i još nizu drugih mjesta su imali svoje kuće-podružnice i ogromne posjede, tako da su bili gospodari cijelih županija. Imali su vrlo veliki utjecaj na javni i politički život na tim područjima, ali su i dolazili u sukob s plemstvom i pukom. Dubicu su izgradili templari i uredili prema svojim zakonima, spominje se da je [[1239.]] godine prilikom izmirenja kralja Kolomana s templarima i vraćanja posjeda oko Dubice templarskom redu. Mjesto Dubicu kao templarski posjed spominje povelja izdana 1240. godine u Dubici, u kojoj meštar templara Jakov nastupa kao svjedok u prodaji neke zemlje kraj Dubice. Uređenje Dubice kao grada donosi povelja izdana u Dubici 1244. godine u kojoj dubički sudac Ernej sa svim došljacima dubičkim daje i omeđuje pavlinima zemlju, pokoravajući se molbi kralja Kolomana. Nakon njihovog ukidanja 1312. Papa dodjeljuje njihove posjede [[ivanovci]]ma koji su zatim uspostavili [[Vranski priorat]]. == Moderni templarski redovi == Diljem svijeta postoji više od 1700 skupina i organizacija koji sebe nazivaju templarima ili vitezovima templarima. Međutim, niti jedna od njih sebe ne smatra direktnim nasljednikom izvornih templara već da su samo njima inspirirani, te da slijede njihove moralne i etičke standarde i vrijednosti. Neki najorganiziranijih modernih redova su: * [[Suvereni red vitezova Jeruzalemskog hrama]] (OSMTH) koji ima posebni savjetodavni status pri Ekonomskom i socijalnom vijeću [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]. * [[Suvereni i vojni red Jeruzalemskog hrama]] (OSMTJ) * [[Suvereni vojnički opći red Hrama jeruzalemskog]] (OSMTHU) == Vidi još == * [[Vitezovi templari u slobodnom zidarstvu]] == Bilješke == {{Portal Kršćanstvo}} {{izvori|30em}} == Literatura == * ''Napier, Gordon, Uspon i pad vitezova templara, Mozaik knjiga, Zagreb, 2007.'' {{ISBN|978-953-14-0085-5}} * ''Vignati-Peralta, Tajne templara: Bili su gospodari Europe i nestali u jednoj krvavoj noći, CID-Nova, Zagreb, 2003.'' {{ISBN|953-6566-53-2}} * ''Pernoud, Régine, Templari: Prava istina o tajnovitom viteškom redu, Verbum, Split, 2008.'' {{ISBN|978-953-235-026-5}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Knights Templar}} * [http://asv.vatican.va/ Dokument Vatikanske knjižnice] * [http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=6&conID=229&act=show Tko su bili templari? GK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090210030932/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=6&conID=229&act=show |date=10. veljače 2009. }} * [http://www.hgzd.hr/?q=hr/node/879 Članak Grboslovnog društva o modernim templarima] * [http://templari.hr/ Udruga "Templari Hrvatske OSMTH"] * [http://www.osmth-croatia.com/ Veliki Priorat Republike Hrvatske, udruga "OSMTH Hrvatska"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130615061751/http://osmth-croatia.com/ |date=15. lipnja 2013. }} {{Katolički crkveni redovi}} [[Kategorija:Križarski ratovi| ]] [[Kategorija:Crkveni redovi]] [[Kategorija:Povijest Crkve]] [[Kategorija:Viteški redovi]] [[Kategorija:Templari| ]] [[Kategorija:Vojna povijest 13. stoljeća]] [[Kategorija:Vojna povijest 14. stoljeća]] qs3mvnre7p31zf7t9k0mn1b8ljzo2xn 6447059 6447058 2022-08-20T15:57:07Z Stipess1 178977 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv='''Viteški red Templara'''<br>''Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama'' |slika=[[Datoteka:Seal of Templars.jpg|centar|200px]] |opis slike=Pečat templara |osnovana datum=[[1119.]] |ukinuta datum= |period= |država= |pobunjenopodručje = |odanost=[[Papa]] |grana= |vrsta= |uloga= |specijalizacija= |veličina= |zapovjedna struktura= |vojarna oznaka= |sjedište=[[Brdo_hrama|Brdo Hrama]], [[Jeruzalem]]<br>[[Jeruzalemsko_Kraljevstvo|Jeruzalemsko Kraljevstvo]] |nadimak=''Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama'' |zaštitnik=[[Bernard_iz_Clairvauxa|Bernard iz Clairvauxa]] |geslo= |boje=bijeli plašt sa crvenim križom |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke=[[Križarski_ratovi|Križarski ratovi]] |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena=[[22. ožujka]] [[1312.]] <br> ''Koncilom u Beču'' |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici= |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac= |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} '''Templari''' ili punim imenom "Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama" (nazivani još i '''Vitezovi Templari''', ''Hramovnici'') (lat. ''Fratres militiae Templi''), [[Kršćanstvo|kršćanski]] [[Vojnički redovi|vojni red]] osnovan 1118. ili vjerojatnije 1119. godine nakon [[prvi križarski rat|prvog križarskog rata]] po uzoru na [[Cisterciti|cistercite]] s namjerom da pomognu novom [[Jeruzalemsko Kraljevstvo|Jeruzalemskom Kraljevstvu]] da se odupre napadima [[muslimani|muslimana]] iz okolice i pruže sigurnost velikom broju [[hodočasnik]]a koji su krenuli u [[Jeruzalem]] nakon njegovog osvajanja.<ref>Napier, Gordon, str. 32.</ref><ref>Pernoud, Régine, str. 8.</ref> Red je osnovao plemić [[Hugo de Payens]] sa svojim drugovima. Sjedište reda je prvobitno bilo pokraj mjesta gdje je nekad stajao židovski hram, ''Templum Salomonis'', po čemu je i dobio ime.<ref name="Vignati, Alejandro, str. 27">Vignati, Alejandro, str. 27.</ref> Templari su, kao i ostali [[crkveni redovi]], polagali vječni zavjet poslušnosti [[Papa|papi]], a obavezali su se i da će svoje živote posvetiti obrani puteva do Jeruzalema. U novije vrijeme postoji niz istoimenih suvremenih templarskih organizacija koje štuju duh [[Vitez (titula)|viteštva]] i sastavljaju viteška pravila kao i ceremonije slične templarskima, međutim ni jednoj od brojnih viteških organizacija nije priznato povijesno nasljedno pravo templarskog reda. == Organizacija == [[Datoteka:Hugues de Payens (Versailles).jpg|mini|desno|[[Hugo de Payens]] prvi veliki meštar Templarskog reda]] Godine 1127. Hugo de Payens i petorica njegovih suboraca otišli su u [[Europa|Europu]] kako bi zatražili službeno priznanje od Crkve i dobili zakonik na kojem bi se temeljilo djelovanje njihova reda. Zakonik je izradio [[Bernard iz Clairvauxa|Bernard od Clairvauxa]], a doradio ga je [[Stjepan od Chartresa]] sastavivši tzv. ''[[Latinski pravilnik]]''.<ref>Vignati, Alejandro, str. 28.-29.</ref> Osim zakonikom, ''Statutima'' i ''Razmatranjima'', organizacijska struktura reda bila je utvrđena bulom ''[[Omne datum optimum]]'' pape [[Inocent II.|Inocenta II.]] iz 1139. godine.<ref name="Vignati, Alejandro, str. 32">Vignati, Alejandro, str. 32.</ref> Red se dijelio na [[vitez (titula)|vitez]]ove, [[kler]]ike, [[Perjanici|perjanike]] i [[Služeća braća|služeću braću]], a na čelu reda je bio [[Veliki meštar]] i Veliko vijeće.<ref name="Vignati, Alejandro, str. 32"/> Veliki meštar stolovao je u Jeruzalemu u Vrhovnoj kući Reda ili [[Salomon]]ovom hramu, a pomagalo mu je vijeće starijih i iskusnijih vitezova. Zamjenik velikog meštra bio je ''senešal'' koji je mogao sudjelovati čak i na najtajnijim sjednicama Velikog vijeća. Treći po redu u templarskoj hijerarhiji bio je ''maršal'', nositelj najviše vojne vlasti koji je bio nadležan za oružje i konje. Oblasni maršali bili su vojni zapovjednici u svojim regijama, ali pokoravali su se maršalu Reda.<ref name="Vignati, Alejandro, str. 32"/> Na vrhu hijerarhije nalazi se ''meštar'' [[Hram|Hrama]]. Vlast toga meštra potpuno odgovara onoj oca opata u redovničkim zajednicama. Rečeno slikovitim jezikom onog doba, to znači da „u ruci mora držati štap i šibu: štap kojim će podupirati slabosti i jakosti drugih, te šibu kojom treba udarati poroke onih koji će iznevjeriti“ (svoju dužnost). Pomaže mu vijeće sastavljeno od braće koju prepoznaje kao mudre i kadre pružiti dragocjen savjet. No ako je riječ o donošenju važne odluke koja se tiče cijele kuće, npr. O darivanju zemljišta, primanju novog brata, itd., „uputno je okupiti cijelu zajednicu i sazvati vijeće kapitula: meštar neka potom učini ono što ocijeni najboljim i najkorisnijim“. Da bi se dobro razlikovali jedne od drugih, naglašava se kako samo vitezovi Hrama smiju nositi „bijelu odoru“. Bijeli će plašt biti znak raspoznavanja vitezova Hrama. Njihovi pobočnici i štitonoše imaju pravo samo na crne ili smeđe plašteve. Naposljetku, neki žele sudjelovati u duhovnim dobrima ostajući svejednako u svijetu, bilo da su oženjeni ili ne. Kao i većina vjerskih redova, i templari će dakle imati pridruženu subraću, kao šti će kasnije postojati i članovi trećega franjevačkog ili dominikanskog reda, ali se izričito spominje kako oni ne smiju ni nositi bijeli plašt ni stanovati u kućama braće. Jednako tako te kuće ne smiju primati sestre, jer – kao što nalaže zdrav razum – „žensko je društvo pogibelj“ za muškarce koji su položili zavjet čistoće. I ''Pravilo'' to naznačuje: <ref name="Pernoud, Régine, str. 17.">Pernoud, Régine, str. 17.</ref> <blockquote>„Držimo pogibeljnim u svakoj religiji (tj. Redovničkoj zajednici) prekomjerno promatrati ženska lica, te neka se stoga nitko ne drzne poljubiti ženu, ni udovicu, ni djevojku, ni majku, ni sestru, ni tetu, ni bilo koju drugu ženu.“</blockquote> Meštar na raspolaganju ima četiri konja. Njegova se bliža pratnja sastoji od dvojice braće vitezova, brata kapelana, službenika, pobočnika i sluge. U svojoj službi treba imati još i „potkivača“, „saracenskog pisara“ ili tajnika tumača, laku konjicu i kuhara. Naposljetku još i dva momka „pješaka“, te jednog turkmenskog konja, plemenitu životinju koja se čuva za lagani kas. Za vrijeme pohoda ima pravo na dvije teretne životinje, jedan okrugli šator i jedan barjak ''baucent'': konj ''baucent'' je pjegav, crn i bijel (tj. šarac).<ref name="Pernoud, Régine, str. 17."/> ''Namjesnik'' je „na mjestu meštra“, drugim riječima, njegov zamjenik. Mijenja ga i zastupa na njegovoj odsutnosti. Njegova pratnja nalikuje manje-više na meštrovu, osim što umjesto kapelana ima „đakona pisara za molitvu časova“. ''Maršal'' ima nadasve vojna zaduženja; on „mora pod svojim nadzorom imati sve oružje i oklope kuće … svu konjsku opremu koja se odnosi na oružje … osim luka i strijele koji su u ovlasti zapovjednika područja, te turskog oružja (turskog luka) koje zapovjednik kupuje za braću pobočnike“. Magistar Jeruzalemskog Kraljevstva bio je ujedno i rizničar Hrama, zadužen za upravljanje imovinom, dok je magistar grada Jeruzalema bio zadužen za brigu o sigurnosti hodočasnika. Među ostalim dužnosnicima isticali su se ''preceptori'', upravitelji templarskih središta, časnici, podređeni maršalu i ''drapieri'', odnosno suknari koji su se brinuli za odjeću svoje braće. Među štitonošama petorica su imala istaknutiji položaj: podmaršal, stjegonoša, kuhar, kovač i ''turcoplier'', časnik lake konjice.<ref>Vignati, Alejandro, str. 34.</ref> Vitezovi Hrama bili su vrlo dobro organizirani i vrlo brzo su postali značajan čimbenik političke scene svog vremena. Dobili su neke povlastice od pape, između ostalog pravo na ubiranje poreza na područjima pod svojom kontrolom. Rezultat takvog položaja je bio njihov brzi uspon. Vojni dio reda se dijelio na vitezove opremljene kao oklopno konjaništvo, i drugi dio koji su činili pripadnici iz nižih društvenih slojeva i sačinjavali su laku konjicu. Služeća braća su se, opet, dijelila na ekonome, koji su brinuli o upravljanju imovinom reda i svećenike, koji su skrbili za duhovne potrebe pripadnika reda. Pored svojih redovnih, uglavnom vojničkih aktivnosti, bavili su se i nekim oblikom bankarstva, jer je velik dio križara njima povjeravao svoju imovinu na čuvanje. === Veliki meštri vitezova templara === *[[Hugo de Payens]] (1119.) *[[Robert de Craon]] (1137.) *[[Everard des Barres]] (1149.) *[[Bernard de Tremelay]] (1152.) *[[Andre de Montbard]] (1153.) *[[Bernard de Blanquefort]] (1156.) *[[Philippe de Millay de Naplouse]] (1169.) *[[Eudes de Saint-Armand]] (1171.) *[[Arnold de Torroja]] (1180.) *[[Gerard de Ridefort]] (1187.) *[[Robert de Sable]] (1191.) *[[Gilbert Erail]] (1194.) *[[Philippe du Plaissiez]] (1201.) *[[Guillaume de Chatres]] (1210.) *[[Pierre de Montaigu]] (1219.) *[[Armand de Perigord]] (1232.) *[[Richard de Bures]] (1244.) *[[Guillaume de Sonnac]] (1247.) *[[Thomas Berard]] (1256.) *[[Guillaume de Beaujeu]] (1273.) *[[Thibaud Gaudin]] (1291.) *[[Jacques de Molay]] (1293.) === Biranje meštra === Kada meštar umre, maršal preuzima njegovo mjesto i brine se za pokop. Sva braća u idućih sedam dana trebaju zajedno moliti dvije stotine [[oče_naš|''Očenaša'']] za pokojnika, te za isto vrijeme valja hraniti stotinu siromaha na ručku i večeri. Njegove osobne stvari treba podijeliti među ostalom braćom, dok se odjeća koju je nosio daruje [[Guba|gubavcima]]. Šalju se poruke svim zapovjednicima koji se moraju okupiti u [[Jeruzalem]] ili u [[Kraljevina|kraljevstvu]] kako bi prije svega izabrali velikog zapovjednika kojem se povjerava privremena uprava. On nosi „bulu meštra“, tj. Njegov pečat. U međuvremenu se svoj braći [[Hram|Hrama]] nalaže da tri uzastopna petka [[Post|poste]] o kruhu i vodi i mole za izbor. Na dan izbora sva braća koja mogu napustiti zapovjednika a da ga pritom ne izlažu pogibli sastaju se na mjestu što ga određuju veliki zapovjednik uz pomoć maršala i zapovjednika triju provincija [[Kraljevina|kraljevstva]].<ref name="Pernoud, Régine, str. 40. - 41.">Pernoud, Régine, str. 40. - 41.</ref> Zajedno sa svojim suradnicima veliki zapovjednik tada odabire neke prokušane muževe reda, udaljuje ih sa skupštine, te zajedno s vijećem između njih određuje voditelja izbora. Na tom mjesto treba izabrati brata „koji ljubi Boga i pravdu, te poznaje sve jezike i svu braću; koji ljubi mir i slogu u kući“; nakon što su ga tako odabrali, biraju mu „brata viteza za sudruga“. Ta dvojica braće trebaju poći u [[Kapela|kapelu]] i [[Molitva|moliti]]: ondje će provest noć, a sutradan se, nakon [[Misa|mise]], kapitul ponovno sastaje. Na zahtjev velikog zapovjednika voditelja izbora i njegov sudrug biraju još dvojicu braće, a potom sva četvorica zajedno biraju još dvojicu i tako sve dok ih ne bude dvanaest „u čast [[Apostol|dvanaestorice apostola]]“. Navedena dvanaestorica potom određuju brata kapelana koji će među njima „zauzimati mjesto [[Isus|Isusa Krista]]“. Tako sastavljeno vijeće izbornika mora svakako sadržavati osmoricu [[Vitez_(naslov)|vitezova]] i četvoricu [[Pobočnik|pobočnika]]. Naposljetku, nakon zajedničke [[Molitva|molitve]] i nagovora velikog zapovjednika, u kojem ih podsjeća kako u svojoj službi trebaju imati „pred očima jedino Boga, te ne misliti ni na što drugo doli na čast i dobrobit kuće i [[Sveta_Zemlja|Svete zemlje]]“, izbornici se povlače i dogovaraju o [[Vitez_(naslov)|vitezu]] kojega će odabrati, a potom se vraćaju na kapitul. Nakon što se svi prisutni zakunu na poslušnost meštru [[Hram|Hrama]], upravitelj izbora odlazi do onoga koji je odabran kako bi mu rekao: „Mi, u ime Oca i Sina i Duha Svetoga, mi smo vas, brate, odabrali za meštra“, zatim, okrenuvši se ostalima: „Mila braćo, zahvalite Bogu, evo našeg meštra!“ „Nakon toga braća kapelani trebaju zapjevati ''[[Te_Deum|Te Deum laudamus]].''“.<ref name="Pernoud, Régine, str. 40. - 41."/> === Oprema viteza === Potpunu opremu viteza sačinjava oklop, odnosno žičana košulja, [[Kaciga|kaciga]] ili kapa od žice (prva bijaše s poklopcem, a druga s otvorom, lagana), te ostali dijelovi oklopa: ratna košulja, naramenice, željezne čizme. Njegovo oružje čine [[Mač|mač]], [[koplje]], malj te maleni [[Štit|okrugli štit]]. Uz to ima i tri noža: jedan bojni (neku vrstu bodeža), jedan za kruh, te jedan džepni. Vitezovi mogu imat pokrivač za konja, dvije košulje, dva para donjeg rublja i dva para obuće. S obzirom na toplu klimu, imaju pravo na jednu lanenu košulju. Imaju dva kaputa, jedan ljetni i jedan zimski, krzneni. Na sebi nose tuniku, košulju i kožni pojas. U ''Pravilu'' je naznačeno kako valja izbjegavati svaki ustupak modi, tako da su zabranjene špicaste čizme ili pak vezice. Naposljetku, posteljina im se sastoji od slamnjače, plahte i pokrivača. Uz to imaju i veliki pokrivač: crni, bijeli ili na pruge, za prekrivanje kreveta. Predviđene su i vreće potrebne za pohode; u njima se nosi bojna oprema ili pak noćna odjeća. Svaki vitez ima pravo na troje bisage: jedne za sebe i dvoje za štitonoše; ular, uprtu, viseću mrežu, bočice, jednu kapicu od pamuka i jednu od pusta, itd.<ref name="Pernoud, Régine, str. 26.">Pernoud, Régine, str. 26.</ref> === Tko je ulazio u red === Zabranjeno je primati djecu, bez obzira na to je li riječ o oblatima (osobe koje žive u samostanima po pravilima reda, ali bez redovničkih zavjeta) koje upućuju njihovi roditelju ili o mladima koji dolaze sami. Templari se biraju isključivo iz redova odraslih. Poznato je, uostalom, da za viteštvo nije dovoljno da su mladići dosegnuli punoljetnu dob (četrnaest godina za dječake prema većini običajnih odredaba u Francuskoj), nego da budu u dobi kada smiju nositi oružje (osamnaest godina i više).<ref name="Pernoud, Régine, str. 29.">Pernoud, Régine, str. 29.</ref> ''Običaji'' ustvrđuju da „meštar ne smije primati braću bez kapitula“; drugim riječima, nazočnost kapitula nužna je za primanje novog templara. Postoji samo jedna iznimka: ako od meštra koji se nađe na putu vitez na umoru zatraži  primanje u red, on ga može primiti. No ako novoprimljeni vitez „Bog podari zdravlje, čim se ovaj nađe u našoj kući, treba se pred svom braćom očitovati i naučiti sve ono što braća trebaju činiti“.<ref name="Pernoud, Régine, str. 26."/> Obred primanja potanko je opisan u jednom razmjernom kasnom tekstu koji nadopunjava zadnje dodatke ''Pravila'', te one koji potječu iz druge polovice [[13._stoljeće|13. stoljeća.]] Izvorno ''Pravilo'' donosi samo obrasce polaganja zavjeta, dok ''Običaji'' dodaju određene pojedinosti obreda.<ref name="Pernoud, Régine, str. 26."/> [[Datoteka:Knights-templar.jpg|mini|250px|lijevo|Templari]] Prema navedenom ceremonijalu, pred okupljenim kapitulom riječ uzima meštar: „Draga braćo, vidite kako se većina vas složila da Netko postane bratom. Ako netko od vas zna nešto o njemu što bi to s pravom onemogućilo, neka to kaže, jer bi bilo bolje da reče sada negoli poslije kada dođe među nas“. Ako nitko nema što reći, šalje se po postulanta kojeg se smješta u prostoriju blizu kapitula: ondje ga posjećuju dvojica ili trojica „iskušenih muževa“, najstarijih u kući, koji ga ispituju: „Brate, tražiš li družbu u kuće?“ (tj. Ulazak u družbu kuće). Ako odgovori potvrdno, moraju mu navesti „velike zahtjeve kuće i zapovijedi ljubavi koje u njoj vladaju“. Ako kaže „da će rado sve podnijeti za Boga, te da želi vazda biti sluga i [[Robovlasništvo|rob]] kuće, u sve dane života svojega“, moraju mu postaviti još nekoliko pitanja kojima ustvrđuju njegovo stanje: je li oženjen ili zaručen? Je li već položio zavjete u kojem drugom redu? Ima li dugova koje ne može platiti? Je li zdrav? Ima li kakvu skrivenu bolest? Je li nečija sluga? Nakon što su se tako pomno raspitali o njegovu građanskom i tjelesnom stanju, braća se vraćaju na kapitul i izjavljuju: „Gospodine, razgovarali smo s čestitim čovjekom koji čeka vani i ukazali mu na tegobe kuće … a on je rekao kako želi biti njezin sluga i [[Robovlasništvo|rob]]…“ Meštar postavlja pitanja, te iznova pita: „Želite li da on pristupi u ime Božje?“ Kapitul odgovara: „Neka pristupi u ime Božje“. Potom se ide po postulanta kojem se još jednom postavlja pitanje o njegovoj nakani, nakon čega ga se uvodi na kapitul: „On treba kleknuti pred onim kojim mu predsjeda, te sklopljenih ruku kazati: 'Gospodine, došao sam pred [[Bog|Boga]], pred vas i pred braću, te vas molim i zaklinjem [[Bog|Bogom]] i Gospom da me primite u Vašu družbu i dobra kuće kao onoga koji odsad pa zauvijek želi biti njezinim slugom i robom'“.<ref name="Pernoud, Régine, str. 32. - 37.">Pernoud, Régine, str. 32. - 37.</ref> Tada slijedi vrlo lijep poticajan govor onoga koji predsjeda kapitulom: „Dragi brate, tražite veliku stvar, jer vidite samo vanjski sloj naše vjere: lijepe konje, lijepu opremu, dobro piće i hranu, lijepu odoru, i jer vjerujete da će vam biti dobro među nama. No ne poznajete stroge zapovijedi koje se ispod toga kriju, jer velika je stvar da se ti, koji si sam svoj gospodar, učiniš slugom drugoga. Uz velike napore nikada nećete činiti ono želite: ako budete htjeli ostati s ove strane mora (na Zapadu), slat će vas se onkraj mora; ako budete htjeli biti u Akonu, slat će vas se u Tripoli, Antiohiju ili Armeniju … ili pak neku drugu zemlju gdje posjedujemo kuće i dobra. Ako budete htjeli spavati, morat ćete bdjeti, a ako katkad budete htjeli bdjeti, bit će vam zapovjeđeno da se odmarate u svojoj postelji“.<ref name="Pernoud, Régine, str. 32. - 37."/> Nakon toga se pitanja koja su bila postulantu postavljena privatno svečano ponavljaju pred kapitulom: „Želite li odsad u sve dane života svojega biti sluga i rob kuće? Želite li se odreći svoje volje zauvijek kako biste činili ono što vam naredi zapovjednik?“ Ako postulant odgovori kako valja, meštar mu nalaže da napusti kapitul, a zatim okupljenoj braći ponovno postavlja već spomenuto pitanje poznaje li koji među njima kakvu prepreku primanju novog brata. Nakon toga jedan među njima treba reći: „Neka pristupi u ime Božje“.<ref name="Pernoud, Régine, str. 32. - 37."/> Obred primanja u užem smislu riječi započinje kada postulant klekne pred kapitulom sklopljenih ruku i izgovara svoju molbu: „Gospodine, došao sam pred Boga, pred vas i pred braću i molim vas i zaklinjem Bogom i Gospom da me primite u svoju družbu te u dobra kuće, duhovna i vremenita, kao onoga koji odsad pa do kraja života želi biti njezinom slugom i robom“. Okupljeni kapitul potom ponavlja prethodno postavljena pitanja, te nakon toga potiče postulanta na molitvu. Svi zajedno mole ''[[Oče_naš|Očenaš]]'', dok brat kapelan izgovara molitvu Duhu Svetome. Nakon toga onaj koji predsjeda kapitulom uzima Evanđelje što ga novi brat klečeći prima u ruke. Tada se potanko ponavljaju pitanja o svemu: je li postulant oženjen ili zaručen, je li pripadao nekom drugom redu, itd. Tako se spominju sve moguće prepreke, te pozivaju „starci kuće“ da provjere da koja možda nije propuštena. Nakon toga prelazi se na pozitivni dio obveza, tj. Obećanja koja daje brat.<ref name="Pernoud, Régine, str. 32. - 37."/> Onaj koji predsjeda kapitulom potom zaključuje: „U ime Boga i svete Djevice Marije, svetog Petra iz Rima i našeg oca apostola (pape), i svih svetih [[Hram|Hrama]], primamo vas u sva dobra kuće koja joj pripadaju od početka i koja će joj biti dodijeljena do kraja, vas, vašeg oca i majku i svu vašu rodbinu koju budete željeli ugostiti“.<ref name="Pernoud, Régine, str. 32. - 37."/> Tada postulant oblači plašt. Nakon [[Molitva|molitve]] koju izgovara kapelan i psalma uobičajenog za primanje u redovničke zajednice, meštar ili njegov predstavnik podiže brata te ga ljubi u usta, jednako kao i kapelan. To je poljubac koji se i inače daje u svečanim obredima feudalnog doba. Slijedi nagovor u kojem se postulantu iznose glavni običaji i molitve kuće [[Hram|Hrama]]: riječ je o sažetku ''Pravila'' u kojem se ističu propusti koji bi viteza doveli do „gubitka plašta“ odnosno „gubitka kuće“, što znači – izgona iz reda.<ref name="Pernoud, Régine, str. 32. - 37."/> == Povijest == === Osnivanje i uspon Reda === [[Datoteka:Battle of Cresson.jpg|mini|250px|desno|Bitka za Hattin [[1187.]]]] Nakon što je 1099. godine, tijekom [[Prvi križarski rat|Prvog križarskog rata]] (1095. – 1099.), osvojen Jeruzalem, javila se potreba za zaštitom kršćanskih hodočasnika koji su dolazili posjetiti ''[[Sveta zemlja|Svetu zemlju]]''. S tim ciljem osnovana je 1118. godine družina vitezova koja se okupila oko Huga de Payensa i [[Geoffroya de Saint-Omer]]a. Njima su se uskoro pridružili vitezovi iz pokrajine [[Champagne-Ardenne|Champagne]]: Godfrey Bisoi, Godfrey Roval, Pagano de Mont Didier, Arcibald de St. Amand te Andre de Montbard, a kasnije i Fulco d'Angers te oko 1120. [[Hugo Šampanjski|Hugo, grof Champagne]].<ref name="Vignati, Alejandro, str. 27"/> Vitezovi su se obvezali da će posvetiti svoje živote obrani puteva do Jeruzalema. Za svoje sjedište izabrali su palaču navodno sagrađenu na ostacima [[Jeruzalemski hram|Salomonovog hrama]], po kojoj su prozvani redom Hrama. Templari su se obavezali na poslušnost, siromaštvo i krepost, kao i na borbu protiv [[islam|muslimanskih]] vojnika. Godine 1127. dobili su temeljni zakonik reda, a bulom ''Omne datum optimum'' primili su povlastice koje su omogućile kasniji uspon templarskog reda, a odnosile su se na izuzeće od biskupske vlasti, pravo na vlastite svećenike, neovisne od mjesnih crkvenih dostojanstvenika i oslobođenje od plaćanja crkvene desetine.<ref>Vignati, Alejandro, str. 29.</ref> Kroničar [[Vilim Tirski]] zapisao je da se prva oružana akcija templarskih vitezova u Palestini odigrala 1138. godine, nakon što su muslimanski odredi osvojili grad Tecou.<ref>Vignati, Alejandro, str. 45.</ref> Prethodno su svoje vojničke sposobnosti iskazali u borbama protiv [[Mauri|Maura]] u Španjolskoj i Portugalu. Kao nagradu za vojni angažman, templari su sporazumom iz 1143. godine dobili dvorce [[Monzón|Monzon]], Mongay, Barbara, Belchite i Remolins, desetinu državnog poreza te petinu muslimanskih teritorija u čijem su budućem osvajanju trebali sudjelovati.<ref>Vignati, Alejandro, str. 42.-43.</ref> Godine 1136. umro je Hugo de Payens, a na položaju velikog meštra naslijedio ga je [[Burgundija|burgundski]] plemić [[Robert de Craon]].<ref>Napier, Gordon, str. 53.</ref> Budući da je Zengi, emir Alepa i Mosula, u to vrijeme zauzeo mnoge kršćanske gradove u Svetoj zemlji i da je na Božić 1144. godine pao grad Edesa, odlučio je Sveti Bernard pozvati kršćane u [[Drugi križarski rat]] (1145. – 1149.). Križare su vodili francuski kralj [[Luj VII., kralj Francuske|Luj VII.]] i [[Sveto Rimsko carstvo|rimsko-njemački car]] [[Konrad III., rimsko-njemački kralj|Konrad III.]], a završio je 1149. godine porazom kršćanske vojske kod [[Damask]]a. Templari su se istaknuli u borbama, ali njihov doprinos nije imao utjecaj na ishod rata.<ref>Napier, Gordon, str. 55.</ref> Godine 1154. za velikog meštra izabran je Bertrand de Blanquefort koji je u bitki u blizini [[Tiberijada|Tiberijade]] 1156. zarobljen, dok su muslimani pobijedili i pobili tri stotine njegovih vitezova, a ostatak zarobili. Blanquefort je kasnije oslobođen na molbu [[bizant]]skog cara [[Manuel I. Komnen|Manuela I. Komnena]].<ref>Napier, Gordon, str. 56.-57.</ref> === Gubitak uporišta u Svetoj zemlji i pad Reda === Kada je 1162. godine umro jeruzalemski kralj Baudouin III. bez potomstva, naslijedio ga je brat [[Amalarik]] koji je nastavio borbe protiv [[Fatimidski kalifat|Fatimidskog kalifata]]. Tijekom tog sukoba, kralj Amalarik je optužio vitezove templare za izdaju, te je dao pogubiti dvanaestoricu članova reda.<ref>Napier, Gordon, str. 71.</ref> Istodobno, snage [[Nur ed-Din]]a napale su [[Kneževina Antiohija|kneževinu Antiohiju]], ali su kršćanske snage potpomopgnute templarima i predvođene princom Bohemondom III. od Antiohije uspjele odbiti napad na strateški važan dvorac u Harencu. Međutim, muslimanske snage su napravile zasjedu iz koje se spasilo samo sedmero templara. Godine 1174. umro je Amalarik i ostavio prijestolje maloljetnom Baudouinu IV. koji je bolovao od gube. Iste godine umro je i Nur ed-Din što je omogućilo politički uspon [[Saladin]]a (''Salah ad-Din'') koji je težio osvojiti čitav prostor Sirije i Palestine. Odlučivši istjerati križare iz Svete zemlje, Saladin je ostvario niz pobjeda i u listopadu 1187. godine zauzeo Jeruzalem.<ref name="Povijest, str. 41">Povijest, str. 41.</ref> Neposredno prije pada Jeruzalema, odigrala se [[bitka kod Hattina]] u kojoj je kršćanska vojska ametice poražena, a zarobljeni su kralj [[Guy de Lusignan]], Renauld de Chatillon i templarski veliki meštar Gerard de Ridefort.<ref>Napier, Gordon, str. 77.-79.</ref> [[Aškelon|Askalon]] je osvojen 4. rujna 1187. godine, dok je Jeruzalem predan Saladinu u noći s 2. na 3. listopada. Pad Jeruzalem izazvao je šok u Europi što je rezultiralo organiziranjem [[Treći križarski rat|Trećeg križarskog rata]] (1189. – 1192.) na čelu s njemačkim carem [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrikom I. Barbarossom]], francuskim kraljem [[Filip II., kralj Francuske|Filipom II. Augustom]] i engleskim kraljem [[Rikard I. Lavljeg Srca|Rikardom I. Lavljeg Srca]].<ref name="Povijest, str. 41"/><ref>Napier, Gordon, str. 85.-86.</ref> Kršćanska vojska predvođena Rikardom Lavljeg Srca i Guyem de Lusignanom uspjela je u srpnju 1191. godine osloboditi grad Akko, koji je postao nova prijestolnica Jeruzalemskog Kraljevstva. U tom gradu su i templari osnovali svoje novo sjedište. Rat se završio [[1192.]] godine sklapanjem mira između Rikarda Lavljeg Srca i Saladina. Gilbert Erail, koji je postao veliki meštar templara [[1195.]] godine, započeo je gradnju monumentalne utvrde nazvane ''Zamak hodočasnika'', koja se uzdizala nad cestom između Akka i Jeruzalema. Kako je u [[Palestina|Palestini]] rastao vojni pritisak [[Saraceni|Saracena]], Templari su krajem 12. stoljeća svoje sjedište premjestili prvo na Cipar, a zatim u Francusku i počeli osnivati svoje podružnice - kuće po cijeloj Europi. Prve početke bankarstva iz razdoblja [[križarski ratovi|križarskih ratova]] razvijaju vrlo vješto, i u kombinaciji s feudalnim poklonima koje su dobivali diljem Europe, postaju vrlo moćni. Kod njih se zadužuju gotovo svi kraljevi i plemstvo tog doba, a bili su i vrlo cijenjeni kao financijski savjetnici na dvorovima. Takvim aktivnostima, osim što su imali vrlo veliku moć, stekli su i brojne neprijatelje. Počinje ih se optuživati za razvrat i krivovjerstvo, i kako te optužbe postaju sve ozbiljnije, počinju i progoni Templara, najžešće od strane francuskog kralja [[Filip IV., kralj Francuske|Filipa IV]] koji je bio njihov veliki dužnik. Sukob Filipa i Templara završava 1314. kad spaljuju na lomači zadnjeg velikog meštra Templara, [[Jacques DeMolay]]a. Godine 1312. [[avignon]]ski Papa [[Klement V.]] pod utjecajem [[Filip IV., kralj Francuske|Filipa IV.]] ukida red Templara. Njihova imanja u Francuskoj konfiscira francuski kralj, dok u drugim zemljama njihova imanja po papinskoj odluci dobivaju drugi crkveni redovi, većinom [[ivanovci]]. Neki su Templari uspjeli izbjeći progonima i sklonili su se u Portugal gdje su promijenili ime reda u [[Kristov red]]. Godine 1319. Papa [[Ivan XXII.]] je odobrio Kristov red, bulom "[[Ad ea ex quibus]]", u kojoj se izričito naglašava da je Red Krista jedini legitimni nasljednik Templara. Drugi dio je pobjegao u Škotsku gdje je kralj bio [[Robert Bruce]] koji je već ranije bio ekskomuniciran, tako da nije morao prihvatiti volju Pape. == Uhićenje i suđenje templarima == [[Datoteka:Papst_klemens_v.jpg|mini|desno|[[Klement_V.|Papa Klement V.]]]] === Koncil u Beču === [[16. listopada]] [[1311.]]: [[Klement_V.|Papa Klement V.]] otvara [[Koncil|koncil]] u [[Katedrala|katedrali]] u [[Beč|Beču]]. Ocima okupljenima na [[Koncil|koncilu]] iznose se rezultati crkvenih i građanskih ispitivanja. Bilo je to jedino u čemu se moglo razgovarati; valja naime primijetiti kako optužbe izrečene nakon uhićenja templara nikoga nisu uvjerile.<ref name="Pernoud, Régine, str. 143. - 145.">Pernoud, Régine, str. 143. - 145.</ref> S druge strane, sedmorica templara, a kasnije još dvojica, pojavila su se izjavljujući kako žele braniti red – na što ih je [[papa]] dao uhititi. [[Kralj]] je bio zabranio u [[Beč|Beču]] dovoditi velikodostojnike reda koji su još uvijek bili u zatočeništvu. Početkom prosinca papa je okupio koncilske oce kako bi im postavio četiri pitanja: <blockquote>"Treba li red templara odrediti branitelji? Valja li prihvatiti obranu devetorice templara koji su došli? U protivnom možda treba dopustiti članovima reda neka se sastanu kako bi odredili zastupnika? Ili da im papa odredi branitelja po dužnosti?"</blockquote> [[17. veljače]] [[1312.]]: Poslanstvo kraljevih ljudi dolazi u [[Beč]]: u njemu su [[Guillaume de Nogaret|Nogaret]], Plaisians, [[Enguerrand de Marigny]] i nekoliko laika savjetnika [[Filip_IV.,_kralj_Francuske|Filipa Lijepog]]. Oni bi se trebali svakodnevno sastajati s četvoricom francuskih [[Kardinal|kardinala]], te jednim Talijanom naklonjenim francuskome kralju, Arnaldom Novellijem. Navedeno je poslanstvo potom otišlo u [[Mâcon]] gdje se nalazio kralj, nakon čega se Marigny vratio sam i otada, čini se, imao važnu ulogu u posredovanju između kralja i koncila. Dana [[2. ožujka]] [[Filip_IV.,_kralj_Francuske|Filip Lijepi]] predao mu je pismo u kojem traži ukinuće reda Hrama i prijenos njihovih dobara drugom viteškom redu.<ref name="Pernoud, Régine, str. 143. - 145."/> * [[20. ožujka]] [[1312.]]: [[Filip_IV.,_kralj_Francuske|Kralj Filip Lijepi]] pojavljuje se osobno u Beču s velikom pratnjom. * [[22. ožujka]] [[1312.]]: Na tajnome konzistoriju [[Klement V.]] odobrava ukinuće templarskog reda bulom ''Vox in excelso''; njezin tekst ne osuđuje red, nego govori o dobru [[Crkva|Crkve]] kako bi ga mogao ukinuti. * [[2. svibnja]] [[1312.]]: Bula ''Ad providam'' dodjeljuje redu hospitalaca dobra templara. === Sudbine velikodostojnika === [[Datoteka:Facade_Cathédrale_Vienne_2.JPG|mini|desno|Katedrala u Beču gdje je koncil održan.]] [[18. ožujka]] [[1314.]] Na trgu pred crkvom [[Katedrala_Notre-Dame_u_Parizu|Notre-Dame]] u [[Pariz|Parizu]] podignut je podij. Dovedena su četvorica velikodostojnika: [[Jacques de Molay]], meštar reda, Hugues de Pairaud, vizitator iz Francuske, [[Geoffroy de Charnay]], odgojitelj za Poitou i Akvitaniju. Trojica kardinala, pokraj kojih se nalazio nadbiskup Sensa, Philippe de Marigny, obznanili su konačnu osudu kojom se četvorica templarskih velikodostojnika kažnjena doživotnim zatvorom. Nakon izricanja presude ustali su [[Jacques de Molay]] i Geoffroy de Charnay. Dostojanstveno su pred okupljenom masom izjavili kako je njihov jedini zločin bilo posezanje za lažnim priznanjima kako bi si spasili život. Red je bio svet, ''Pravilo'' Hrama bilo je sveto, ispravno i katoličkom. Nisu počinili krivovjerja i grijehe koje im se pripisuje. Istog dana podignuta je lomača u blizini vrta Palače, otprilike na mjestu gdje se danas, u smjeru Pont-Neufa, nalazi kip [[Henrik_IV.,_kralj_Francuske|Henrika IV.]] Dvojica su se osuđenika na nju popela još te iste večeri. Tražili da im lica budu okrenuta prema [[Crkva|crkvi]] [[Katedrala_Notre-Dame_u_Parizu|Notre-Dama]], još su jednom obznanili svoju nedužnost, te – pred zapanjenim mnoštvom – umrli s najspokojnijom odvažnosti. <ref name="Pernoud, Régine, str. 146. - 147.">Pernoud, Régine, str. 146. - 147.</ref> == Chinonski pergament == U novije vrijeme objavljen je dokument iz tajne vatikanske knjižnice poznat pod nazivom [[Chinonski pergament]] u kojemu Papa [[Klement V.]] utvrđuje kako bulom ukida Templarski red, ali ih ne osuđuje za [[Hereza|herezu]] navodeći kako tijekom postupka nije pronađeno nikakvih dokaza protiv Templara, te kako odrješuje sve čelnike Templarskog Reda.<ref>Long-lost text lifts cloud from Knights Templar |url=http://www.msnbc.msn.com/id/21267691/?GT1=10450 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121021225718/http://www.msnbc.msn.com/id/21267691/?GT1=10450 |date=21. listopada 2012. }}</ref> Ranije se pogrešno vjerovalo da je papa Klement V. nepravedno osudio templare za herezu, zbog čega su mnogi smatrali toga papu nepravednim. == Legende i mitovi povezani s Templarima == [[Datoteka:Templars Burning.jpg|mini|250px|desno|Templari na lomači - ilustracija francuskog rukopisa iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]] ]] Neki vjeruju, da su masovna uhićenja Templara koja su bila organizirana u Francuskoj u petak 13. listopada 1307. godine korijen [[praznovjerica|praznovjerja]] o nesreći koju donosi petak 13. Uz Templare se još i danas povezuju legende o [[Sveti gral|Svetom gralu]], [[Kovčeg Saveza|Zavjetnoj škrinji]], i nekim tajnama graditeljstva. Osim toga, povezuje ih se i s [[slobodno zidarstvo|masonima]] i štovanjem idola ''[[Bafomet|Baphometa]]''.<ref>Napier, Gordon, str. 133.-136.</ref> Postoje mišljenja, da su Templari sudjelovali u Portugalskim pomorskim ekspedicijama, kao i da su iz Škotske plovili Atlantikom i stigli do Amerike prije [[Kristofor Kolumbo|Kolumba]]. Dokazom za njihova putovanja do Amerike smatraju se nedugo otkrivene stare freske u kapeli u Roslinu u Škotskoj. Naime, na freskama su prikazani kukuruzi<ref>{{Citiranje weba |title=Identify The Plant Carvings |url=https://www.rosslynchapel.com/visit/things-to-do/identify-the-plant-carvings/ |access-date=2021-07-05 |website=The Official Rosslyn Chapel Website |language=en-GB}}</ref> čije je porijeklo Amerika, a freske su, navodno, nastale u vrijeme prije Kolumbovih otkrića. Posljednju legendu čini priča o prokletstvu koje je uputio zadnji vođa ovog reda. Na sam dan svoga pogubljenja on proklinje papu [[Klement V.|Klementa V.]], francuskog kralja [[Filip IV., kralj Francuske|Filipa IV.]], francuskog premijera i njihovih deset budućih generacija. Sve tri "proklete" osobe su umrle u sljedećih dvanaest mjeseci, a kasnije sva tri kraljeva sina umiru mlada bez muške djece što dovodi do početka [[stogodišnji rat|stogodišnjeg rata]]. Papa [[Klement V.]] imao je umrijeti nepunih mjesec dana nakon meštra [[Hram|Hrama]], u noći između 19. i [[20. travnja]] [[1314.]], u dvorcu Roquemaure, čiji ostaci i danas nadvisuju dolinu Rhone. [[Filip IV., kralj Francuske|Filipa Lijepog]] udarila je kap 4. studenog, te je [[29. studenog]] i umro, u dobi od 47 godina. Ove dvije uzastopne smrti iznenadile su puk i stvorile legendu o tome kako ih je [[Jacques de Molay]] obojicu pozvao pred Božji sud u roku od šest mjeseci. <ref name="Pernoud, Régine, str. 151.">Pernoud, Régine, str. 151.</ref> == Templari na području Hrvatske == {{Glavni|Templari u Hrvatskoj}} [[Datoteka:Knights Templar Cross.svg|mini|lijevo|140px|Jedan od templarskih znakova s prepoznatljivim križem]] Tijekom druge polovine 12. stoljeća templari dolaze u Hrvatsku i [[srednji vijek|srednjovjekovnu]] Slavoniju i tu dobivaju nadimak ''božjaci'' (od ''ubogi''). Templarski je red relativno brzo došao u Hrvatsku. Zabilježeno je da je već 1163. godine grad Bela kod Varaždina u vlasti templara.<ref name="Laszowski">[http://hrcak.srce.hr/file/76286 [[Emilij Laszowski]]: Povijesne crtice o gradu Beli u županiji varaždinskoj, str. 195.</ref> Kaštelanom mu je bio Vilim, nazvan Althavis (Guillelmus dictus Althaviz), koji je bio ujedno predstojnikom (''[[praeceptor]]'') [[Čurgov]]a (Chorgo) u šimeškoj županiji u Ugarskoj;<ref name="Laszowski"/> rečeni grad Bela brzo je prešao u ruke [[ivanovci|ivanovaca]].<ref name="Laszowski"/> Oko 1169. im je sjedište bilo u [[Vrana (Pakoštane)|Vrani]] gdje su od pape dobili [[Stari grad Vrana|samostan sv. Grgura]]. U Senju, Zagrebu, Božjakovini, Našicama, Glogovnici i još nizu drugih mjesta su imali svoje kuće-podružnice i ogromne posjede, tako da su bili gospodari cijelih županija. Imali su vrlo veliki utjecaj na javni i politički život na tim područjima, ali su i dolazili u sukob s plemstvom i pukom. Dubicu su izgradili templari i uredili prema svojim zakonima, spominje se da je [[1239.]] godine prilikom izmirenja kralja Kolomana s templarima i vraćanja posjeda oko Dubice templarskom redu. Mjesto Dubicu kao templarski posjed spominje povelja izdana 1240. godine u Dubici, u kojoj meštar templara Jakov nastupa kao svjedok u prodaji neke zemlje kraj Dubice. Uređenje Dubice kao grada donosi povelja izdana u Dubici 1244. godine u kojoj dubički sudac Ernej sa svim došljacima dubičkim daje i omeđuje pavlinima zemlju, pokoravajući se molbi kralja Kolomana. Nakon njihovog ukidanja 1312. Papa dodjeljuje njihove posjede [[ivanovci]]ma koji su zatim uspostavili [[Vranski priorat]]. == Moderni templarski redovi == Diljem svijeta postoji više od 1700 skupina i organizacija koji sebe nazivaju templarima ili vitezovima templarima. Međutim, niti jedna od njih sebe ne smatra direktnim nasljednikom izvornih templara već da su samo njima inspirirani, te da slijede njihove moralne i etičke standarde i vrijednosti. Neki najorganiziranijih modernih redova su: * [[Suvereni red vitezova Jeruzalemskog hrama]] (OSMTH) koji ima posebni savjetodavni status pri Ekonomskom i socijalnom vijeću [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]. * [[Suvereni i vojni red Jeruzalemskog hrama]] (OSMTJ) * [[Suvereni vojnički opći red Hrama jeruzalemskog]] (OSMTHU) == Vidi još == * [[Vitezovi templari u slobodnom zidarstvu]] == Bilješke == {{Portal Kršćanstvo}} {{izvori|30em}} == Literatura == * ''Napier, Gordon, Uspon i pad vitezova templara, Mozaik knjiga, Zagreb, 2007.'' {{ISBN|978-953-14-0085-5}} * ''Vignati-Peralta, Tajne templara: Bili su gospodari Europe i nestali u jednoj krvavoj noći, CID-Nova, Zagreb, 2003.'' {{ISBN|953-6566-53-2}} * ''Pernoud, Régine, Templari: Prava istina o tajnovitom viteškom redu, Verbum, Split, 2008.'' {{ISBN|978-953-235-026-5}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Knights Templar}} * [http://asv.vatican.va/ Dokument Vatikanske knjižnice] * [http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=6&conID=229&act=show Tko su bili templari? GK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090210030932/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=6&conID=229&act=show |date=10. veljače 2009. }} * [http://www.hgzd.hr/?q=hr/node/879 Članak Grboslovnog društva o modernim templarima] * [http://templari.hr/ Udruga "Templari Hrvatske OSMTH"] * [http://www.osmth-croatia.com/ Veliki Priorat Republike Hrvatske, udruga "OSMTH Hrvatska"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130615061751/http://osmth-croatia.com/ |date=15. lipnja 2013. }} {{Katolički crkveni redovi}} [[Kategorija:Križarski ratovi| ]] [[Kategorija:Crkveni redovi]] [[Kategorija:Povijest Crkve]] [[Kategorija:Viteški redovi]] [[Kategorija:Templari| ]] [[Kategorija:Vojna povijest 13. stoljeća]] [[Kategorija:Vojna povijest 14. stoljeća]] th5sqvqrsfdmlgguuoejphaemtf6oxr 0 32730 6447066 6279162 2022-08-20T16:27:54Z Gorski Lav 6360 predložak wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Alfred Wegener | slika = Wegener Alfred signature.jpg | slika_širina = 200px | naslov = Alfred Lothar Wegener | datum_rođenja = 01. XI. 1880. | mjesto_rođenja = [[Berlin]], [[Njemačko Carstvo]] | datum_smrti = XI. 1930. (50. god.) | mjesto_smrti = Greenland | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[geologija]], [[geofizika]], [[meteorologija]], [[klimatologija]] | radna_institucija = | alma_mater = Humboldt-Universität u Berlinu | doktorski_mentor = | poznat_po = Teoriji o pomicanju kontinenata | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | web_stranica = | fusnote = }} '''Alfred Wegener''' ([[Berlin]], [[1. studenog]] [[1880.]] – [[Grenland]], krajem studenog [[1930.]]), [[Njemačka|njemački]] [[geofizika|geofizičar]] i [[meteorologija|meteorolog]]. U geologiji se smatra ocem teorije "pomicanja kontinenata" koja je opisala današnji izgled Zemlje pomicanjem [[tektonska ploča|tektonskih ploča]] (kontinentalnih i oceanskih) kroz [[geološka razdoblja]]. Tu mogućnost uočio je po skladu kojim se mogu spojiti oblici većine današnjih kontinenata (npr. [[Afrika|Afrike]] i [[Južna Amerika|J. Amerike]], [[Afrika|Afrike]] i [[Indija|Indije]], [[Afrika|Afrike]] i [[Arapska ploča|Arapske ploče]] i sl.), a koji su u prošlosti tvorili i jedinstveni prakontinent [[Pangea|Pangeu]]. Wegener je svoju hipotezu o pomicanju ploča predložio još 1915., u djelu "[[s:de:Die Entstehung der Kontinente und Ozeane|Die Entstehung der Kontinente und Ozeane]]" (''O porijeklu kontinenata i oceana''), ali nije mogao objasniti mehanizam odgovoran za ovu pojavu, pa je hipoteza prihvaćena tek 1950-ih godina, dugo nakon njegove smrti. 1920., 1922. i 1929. Wegener je objavio ažurirana izdanja podrijetla kontinenata i oceana, dodajući svaki put više dokaza za svoju ideju da se kontinenti kreću oko planete vrlo malim brzinama. Dodao je i daljnje dokaze koje je sakupio na Grenlandu da je nekad bio povezan sa Sjevernom Amerikom. Istaknuo je da nije prva osoba koja je predložila kretanje kontinenata; drugi su također pronašli dokaze iz fosila i stijena koji snažno sugeriraju da su kontinenti već sada razdvojeni; američki geolog Frank Bursley Taylor objavio je 1910. godine dokaze koji podupiru ideju o kontinentalnom odljevu. <!-- Etwickelte die Theorie der Kontinentalverschiebung, nach der die Bruchstücke eines einstmals bestehenden einzigen Kontinents auseinandergedriftet waren und dabei die heutigen Kontinente bildeten (»Die Entstehung der Kontinente und Ozeane«, 1915). Neuere Erkenntnisse der Plattentektonik bestätigen seine Annahmen. --> {{Mrva-biog-znan}} {{GLAVNIRASPORED:Wagener, Alfred}} [[Kategorija: Njemački znanstvenici]] [[Kategorija: Geolozi]] [[Kategorija: Meteorolozi]] 0znv7g2pkbd8mkmxuvjruk90hxulpg0 0 35625 6447037 6442758 2022-08-20T13:28:24Z PonoRoboT 259157 pravopis wikitext text/x-wiki '''Interkontinentalni kup''' (1960-2004) je bio redoviti godišnji susret između prvaka Europe - pobjednika [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] i prvaka Južne Amerike - pobjednika [[Copa Libertadores|Cope Libertadores]]. Od 2005. Trofej ga je naslijedilo [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]. Igrali su ga predstavnici klubova najrazvijenijih kontinenata u nogometnom svijetu i doista FIFA je službeno priznala sve prvake Interkontinentalnog kupa s istim statusom kao pobjednici Svjetskog kupa kluba FIFA, ili legitimni svjetski prvaci nogometnih klubova.<ref name="FIFA">https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=10/news=fifa-council-approves-key-organisational-elements-of-the-fifa-world-cu-2917722.html|titolo=FIFA{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Council approves key organisational elements of the FIFA World Cup/ Recognition of all European and South American teams that won the Intercontinental Cup – played between 1960 and 2004 – as club world champions.</ref> Jedini klub s prostora bivše [[SFRJ]] koji je igrao ovo natjecanje između južnoameričkog prvaka bila je [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] koja ga je i osvojila. == Pobjednici i finalisti == {| {{prettytable}} |'''Godina''' |'''Pobjednik''' |'''Finalist''' |- |[[Interkontinentalni kup 1960.|1960.]] |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid]] |{{ZD|U|URU}} [[Penarol Montevideo]] |- |[[Interkontinentalni kup 1961.|1961.]] |{{ZD|U|URU}} [[Penarol Montevideo]] |{{ZD|P|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |- |[[Interkontinentalni kup 1962.|1962.]] |{{ZD|B|BRA}} [[Santos Futebol Clube|Santos]] |{{ZD|P|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |- |[[Interkontinentalni kup 1963.|1963.]] |{{ZD|B|BRA}} [[Santos Futebol Clube|Santos]] |{{ZD|I|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |- |[[Interkontinentalni kup 1964.|1964.]] |{{ZD|I|ITA}} [[Inter Milano|Inter]] |{{ZD|A|ARG}} [[Club Atlético Independiente Avellaneda|Independiente]] |- |[[Interkontinentalni kup 1965.|1965.]] |{{ZD|I|ITA}} [[Inter Milano|Inter]] |{{ZD|A|ARG}} [[Club Atlético Independiente Avellaneda|Independiente]] |- |[[Interkontinentalni kup 1966.|1966.]] |{{ZD|U|URU}} [[Penarol Montevideo]] |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid]] |- |[[Interkontinentalni kup 1967.|1967.]] |{{ZD|A|ARG}} [[Racing Club de Avellaneda|Racing Club]] |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Celtic Glasgow]] |- |[[Interkontinentalni kup 1968.|1968.]] |{{ZD|A|ARG}} [[Estudiantes La Plata]] |{{ZD|E|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |- |[[Interkontinentalni kup 1969.|1969.]] |{{ZD|I|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |{{ZD|A|ARG}} [[Estudiantes La Plata]] |- |[[Interkontinentalni kup 1970.|1970.]] |{{ZD|N|NIZ}} [[Feyenoord Rotterdam|Feyenoord]] |{{ZD|A|ARG}} [[Estudiantes La Plata]] |- |[[Interkontinentalni kup 1971.|1971.]] |{{ZD|U|URU}} [[Club Nacional de Football|Nacional Montevideo]] |{{ZD|G|GRČ}} [[PAE Panathinaikos|Panathinaikos]] |- |[[Interkontinentalni kup 1972.|1972.]] |{{ZD|N|NIZ}} [[Ajax Amsterdam|Ajax]] |{{ZD|A|ARG}} [[Club Atlético Independiente Avellaneda|Independiente]] |- |[[Interkontinentalni kup 1973.|1973.]] |{{ZD|A|ARG}} [[Independiente Avellaneda|Independiente]] |{{ZD|I|ITA}} [[Juventus Football Club Torino|Juventus]] |- |[[Interkontinentalni kup 1974.|1974.]] |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |{{ZD|A|ARG}} [[Club Atlético Independiente Avellaneda|Independiente]] |- |[[Interkontinentalni kup 1976.|1976.]] |{{ZD|N|NJE}} [[FC Bayern|Bayern München]] |{{ZD|B|BRA}} [[Cruzeiro Belo Horizonte]] |- |[[Interkontinentalni kup 1977.|1977.]] |{{ZD|A|ARG}} [[Boca Juniors]] |{{ZD|N|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]] |- |[[Interkontinentalni kup 1979.|1979.]] |{{ZD|P|PAR}} [[Olimpia Asunción]] |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Malmö FF]] |- |[[Interkontinentalni kup 1980.|1980.]] |{{ZD|U|URU}} [[Club Nacional de Football|Nacional Montevideo]] |{{ZD|E|ENG}} [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]] |- |[[Interkontinentalni kup 1981.|1981.]] |{{ZD|B|BRA}} [[Clube de Regatas do Flamengo|Flamengo]] |{{ZD|E|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]] |- |[[Interkontinentalni kup 1982.|1982.]] |{{ZD|U|URU}} [[Penarol Montevideo]] |{{ZD|E|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] |- |[[Interkontinentalni kup 1983.|1983.]] |{{ZD|B|BRA}} [[Gremio Porto Alegre]] |{{ZD|N|NJE}} [[Hamburger SV]] |- |[[Interkontinentalni kup 1984.|1984.]] |{{ZD|A|ARG}} [[Club Atlético Independiente Avellaneda|Independiente]] |{{ZD|E|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]] |- |[[Interkontinentalni kup 1985.|1985.]] |{{ZD|I|ITA}} [[Juventus Football Club Torino|Juventus]] |{{ZD|A|ARG}} [[Argentinos Juniors]] |- |[[Interkontinentalni kup 1986.|1986.]] |{{ZD|A|ARG}} [[CA River Plate|River Plate]] |{{ZD|R|RUM}} [[FC Steaua Bukurešt|Steaua Bukurešt]] |- |[[Interkontinentalni kup 1987.|1987.]] |{{ZD|P|POR}} [[Futebol Clube do Porto|Porto]] |{{ZD|U|URU}} [[Penarol Montevideo]] |- |[[Interkontinentalni kup 1988.|1988.]] |{{ZD|U|URU}} [[Club Nacional de Football|Nacional Montevideo]] |{{ZD|N|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] |- |[[Interkontinentalni kup 1989.|1989.]] |{{ZD|I|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |{{ZD|K|KOL}} [[Atletico Nacional]] |- |[[Interkontinentalni kup 1990.|1990.]] |{{ZD|I|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |{{ZD|P|PAR}} [[Olimpia Asunción]] |- |[[Interkontinentalni kup 1991.|1991.]] |{{ZD|S|SFRJ}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |{{ZD|Č|ČIL}} [[Club Social y Deportivo Colo-Colo|Colo-Colo]] |- |[[Interkontinentalni kup 1992.|1992.]] |{{ZD|B|BRA}} [[São Paulo Futebol Clube|Sao Paulo]] |{{ZD|Š|ŠPA}} [[F.C. Barcelona|Barcelona]] |- |[[Interkontinentalni kup 1993.|1993.]] |{{ZD|B|BRA}} [[São Paulo Futebol Clube|Sao Paulo]] |{{ZD|I|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |- |[[Interkontinentalni kup 1994.|1994.]] |{{ZD|A|ARG}} [[Club Atlético Vélez Sarsfield|Vélez Sarsfield]] |{{ZD|I|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |- |[[Interkontinentalni kup 1995.|1995.]] |{{ZD|N|NIZ}} [[Ajax Amsterdam|Ajax]] |{{ZD|B|BRA}} [[Gremio Porto Alegre]] |- |[[Interkontinentalni kup 1996.|1996.]] |{{ZD|I|ITA}} [[Juventus Football Club Torino|Juventus]] |{{ZD|A|ARG}} [[CA River Plate|River Plate]] |- |[[Interkontinentalni kup 1997.|1997.]] |{{ZD|N|NJE}} [[Borussia Dortmund]] |{{ZD|B|BRA}} [[Cruzeiro Belo Horizonte]] |- |[[Interkontinentalni kup 1998.|1998.]] |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid]] |{{ZD|B|BRA}} [[CR Vasco da Gama|Vasco da Gama]] |- |[[Interkontinentalni kup 1999.|1999.]] |{{ZD|E|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |{{ZD|B|BRA}} [[Palmeiras Sao Paulo]] |- |[[Interkontinentalni kup 2000.|2000.]] |{{ZD|A|ARG}} [[Boca Juniors]] |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid]] |- |[[Interkontinentalni kup 2001.|2001.]] |{{ZD|N|NJE}} [[FC Bayern|Bayern München]] |{{ZD|A|ARG}} [[Boca Juniors]] |- |[[Interkontinentalni kup 2002.|2002.]] |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid]] |{{ZD|P|PAR}} [[Olimpia Asunción]] |- |[[Interkontinentalni kup 2003.|2003.]] |{{ZD|A|ARG}} [[Boca Juniors]] |{{ZD|I|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |- |[[Interkontinentalni kup 2004.|2004.]] |{{ZD|P|POR}} [[Futebol Clube do Porto|Porto]] |{{ZD|K|KOL}} [[Once Caldas]] |} === Klubovi po pobjedama i finalima === {| {{prettytable}} |Klub |Država |Pobjednik |Finalist |- |[[A.C. Milan|Milan]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px|Italija]] Italija |[[Interkontinentalni kup 1969.|1969.]], [[Interkontinentalni kup 1989.|1989.]], [[Interkontinentalni kup 1990.|1990.]] |[[Interkontinentalni kup 1963.|1963.]], [[Interkontinentalni kup 1993.|1993.]], [[Interkontinentalni kup 1994.|1994.]], [[Interkontinentalni kup 2003.|2003.]] |- |[[Real Madrid]] |[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px|Španjolska]] Španjolska |[[Interkontinentalni kup 1960.|1960.]], [[Interkontinentalni kup 1998.|1998.]], [[Interkontinentalni kup 2002.|2002.]] |[[Interkontinentalni kup 1966.|1966.]], [[Interkontinentalni kup 2000.|2000.]] |- |[[Penarol Montevideo]] |[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|20px|Urugvaj]] Urugvaj |[[Interkontinentalni kup 1961.|1961.]], [[Interkontinentalni kup 1966.|1966.]], [[Interkontinentalni kup 1982.|1982.]] |[[Interkontinentalni kup 1960.|1960.]], [[Interkontinentalni kup 1987.|1987.]] |- |[[Boca Juniors|Boca Juniors Buenos Aires]] |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20 px|Argentina]] Argentina |[[Interkontinentalni kup 1977.|1977.]], [[Interkontinentalni kup 2000.|2000.]], [[Interkontinentalni kup 2003.|2003.]] |[[Interkontinentalni kup 2001.|2001.]] |- |[[Club Nacional de Football|Nacional Montevideo]] |[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|20px|Urugvaj]] Urugvaj |[[Interkontinentalni kup 1971.|1971.]], [[Interkontinentalni kup 1980.|1980.]], [[Interkontinentalni kup 1988.|1988.]] | |- |[[Independiente|Independiente Avellaneda]] |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20 px|Argentina]] Argentina |[[Interkontinentalni kup 1973.|1973.]], [[Interkontinentalni kup 1984.|1984.]] |[[Interkontinentalni kup 1964.|1964.]], [[Interkontinentalni kup 1965.|1965.]], [[Interkontinentalni kup 1972.|1972.]], [[Interkontinentalni kup 1974.|1974.]] |- |[[Juventus Football Club Torino|Juventus Torino]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px|Italija]] Italija |[[Interkontinentalni kup 1985.|1985.]], [[Interkontinentalni kup 1996.|1996.]] |[[Interkontinentalni kup 1973.|1973.]] |- |[[Santos Futebol Clube|Santos]] |[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px|Brazil]] Brazil |[[Interkontinentalni kup 1962.|1962.]], [[Interkontinentalni kup 1963.|1963.]] | |- |[[Internazionale Milano F.C.|Inter]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px|Italija]] Italija |[[Interkontinentalni kup 1964.|1964.]], [[Interkontinentalni kup 1965.|1965.]] | |- |[[Ajax Amsterdam]] |[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20 px| Nizozemska]] Nizozemska |[[Interkontinentalni kup 1972.|1972.]], [[Interkontinentalni kup 1995.|1995.]] | |- |[[FC Bayern|Bayern München]] |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|20 px|Njemačka]] Njemačka |[[Interkontinentalni kup 1976.|1976.]], [[Interkontinentalni kup 2001.|2001.]] | |- |[[Futebol Clube do Porto|Porto]] |[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20 px|Portugal]] Portugal |[[Interkontinentalni kup 1987.|1987.]], [[Interkontinentalni kup 2004.|2004.]] | |- |[[São Paulo Futebol Clube|Sao Paulo]] |[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px|Brazil]] Brazil |[[Interkontinentalni kup 1992.|1992.]], [[Interkontinentalni kup 1993.|1993.]] | |- |[[Estudiantes La Plata]] |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20 px|Argentina]] Argentina |[[Interkontinentalni kup 1968.|1968.]] |[[Interkontinentalni kup 1969.|1969.]], [[Interkontinentalni kup 1970.|1970.]] |- |[[Olimpia Asunción]] |[[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|20 px|Paragvaj]] Paragvaj |[[Interkontinentalni kup 1979.|1979.]] |[[Interkontinentalni kup 1990.|1990.]], [[Interkontinentalni kup 2002.|2002.]] |- |[[Manchester United F.C.|Manchester United]] |[[Datoteka:Flag of England.svg|20 px|Engleska]] Engleska |[[Interkontinentalni kup 1999.|1999.]] |[[Interkontinentalni kup 1968.|1968.]] |- |[[Gremio Porto Alegre]] |[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px|Brazil]] Brazil |[[Interkontinentalni kup 1983.|1983.]] |[[Interkontinentalni kup 1995.|1995.]] |- |[[CA River Plate|River Plate]] |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20 px|Argentina]] Argentina |[[Interkontinentalni kup 1986.|1986.]] |[[Interkontinentalni kup 1996.|1996.]] |- |[[Racing Club Avellaneda|Racing Club]] |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20 px|Argentina]] Argentina |[[Interkontinentalni kup 1967.|1967.]] | |- |[[Feyenoord Rotterdam]] |[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20 px| Nizozemska]] Nizozemska |[[Interkontinentalni kup 1970.|1970.]] | |- |[[Atlético Madrid]] |[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px|Španjolska]] Španjolska |[[Interkontinentalni kup 1974.|1974.]] | |- |[[Clube de Regatas do Flamengo|Flamengo]] |[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px|Brazil]] Brazil |[[Interkontinentalni kup 1981.|1981.]] | |- |[[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda Beograd]] |[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|20px]] [[Srbija]] |[[Interkontinentalni kup 1991.|1991.]] | |- |[[Club Atlético Vélez Sarsfield|Vélez Sarsfield]] |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20 px|Argentina]] Argentina |[[Interkontinentalni kup 1994.|1994.]] | |- |[[Borussia Dortmund]] |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|20 px|Njemačka]] Njemačka |[[Interkontinentalni kup 1997.|1997.]] | |- |[[S.L. Benfica|Benfica]] |[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20 px|Portugal]] Portugal | |[[Interkontinentalni kup 1961.|1961.]], [[Interkontinentalni kup 1962.|1962.]] |- |[[Cruzeiro Belo Horizonte]] |[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px|Brazil]] Brazil | |[[Interkontinentalni kup 1976.|1976.]], [[Interkontinentalni kup 1997.|1997.]] |- |[[Liverpool F.C.|Liverpool]] |[[Datoteka:Flag of England.svg|20 px|Engleska]] Engleska | |[[Interkontinentalni kup 1981.|1981.]], [[Interkontinentalni kup 1984.|1984.]] |- |[[Celtic Glasgow]] |[[Datoteka:Flag of Scotland.svg|20 px|Škotska]] Škotska | |[[Interkontinentalni kup 1967.|1967.]] |- |[[PAE Panathinaikos|Panathinaikos Atena]] |[[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px|Grčka]] Grčka | |[[Interkontinentalni kup 1971.|1971.]] |- |[[Borussia Mönchengladbach]] |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|20 px|Njemačka]] Njemačka | |[[Interkontinentalni kup 1977.|1977.]] |- |[[Malmö FF]] |[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|20 px|Švedska]] Švedska | |[[Interkontinentalni kup 1979.|1979.]] |- |[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]] |[[Datoteka:Flag of England.svg|20 px|Engleska]] Engleska | |[[Interkontinentalni kup 1980.|1980.]] |- |[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] |[[Datoteka:Flag of England.svg|20 px|Engleska]] Engleska | |[[Interkontinentalni kup 1982.|1982.]] |- |[[Hamburger SV]] |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|20 px|Njemačka]] Njemačka | |[[Interkontinentalni kup 1983.|1983.]] |- |[[Argentinos Juniors]] |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20 px|Argentina]] Argentina | |[[Interkontinentalni kup 1985.|1985.]] |- |[[FC Steaua Bukurešt|Steaua Bukurešt]] |[[Datoteka:Flag of Romania.svg|20 px|Rumunjska]] Rumunjska | |[[Interkontinentalni kup 1986.|1986.]] |- |[[PSV Eindhoven]] |[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20 px| Nizozemska]] Nizozemska | |[[Interkontinentalni kup 1988.|1988.]] |- |[[Atlético Nacional]] |[[Datoteka:Flag of Colombia.svg|20 px|Kolumbija]] Kolumbija | |[[Interkontinentalni kup 1989.|1989.]] |- |[[Club Social y Deportivo Colo-Colo|Colo-Colo]] |[[Datoteka:Flag of Chile.svg|20 px|Čile]] Čile | |[[Interkontinentalni kup 1991.|1991.]] |- |[[FC Barcelona|Barcelona]] |[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px|Španjolska]] Španjolska | |[[Interkontinentalni kup 1992.|1992.]] |- |[[CR Vasco da Gama|Vasco da Gama]] |[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px|Brazil]] Brazil | |[[Interkontinentalni kup 1998.|1998.]] |- |[[Palmeiras Sao Paulo]] |[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px|Brazil]] Brazil | |[[Interkontinentalni kup 1999.|1999.]] |- |[[Once Caldas]] |[[Datoteka:Flag of Colombia.svg|20px|Kolumbija]] Kolumbija | |[[Interkontinentalni kup 2004.|2004.]] |} === Države - ukupno pobjeda i finala === {| {{prettytable}} |Država |Pobjeda |Finala |Ukupno |- |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20 px|Argentina]] [[Argentina]] |9 |7 |16 |- |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px|Italija]] [[Italija]] |7 |5 |12 |- |[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px|Brazil]] [[Brazil]] |6 |5 |11 |- |[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|20px|Urugvaj]] [[Urugvaj]] |6 |2 |8 |- |[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px|Španjolska]] [[Španjolska]] |4 |3 |7 |- |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|20 px|Njemačka]] [[Njemačka]] |3 |2 |5 |- |[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20 px| Nizozemska]] [[Nizozemska]] |3 |1 |4 |- |[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20 px|Portugal]] [[Portugal]] |2 |2 |4 |- |[[Datoteka:Flag of England.svg|20 px|Engleska]] [[Engleska]] |1 |5 |6 |- |[[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|20 px|Paragvaj]] [[Paragvaj]] |1 |2 |3 |- |[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|20px]] [[Srbija]] |1 | |1 |- |[[Datoteka:Flag of Colombia.svg|20px|Kolumbija]] [[Kolumbija]] | |2 |2 |- |[[Datoteka:Flag of Scotland.svg|20 px|Škotska]] [[Škotska]] | |1 |1 |- |[[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px|Grčka]] [[Grčka]] | |1 |1 |- |[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|20 px|Švedska]] [[Švedska]] | |1 |1 |- |[[Datoteka:Flag of Romania.svg|20 px|Rumunjska]] [[Rumunjska]] | |1 |1 |- |[[Datoteka:Flag of Chile.svg|20 px|Čile]] [[Čile]] | |1 |1 |- !bgcolor=#efefef colspan=8|Države koje više ne postoje |- |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|20 px]] [[Zapadna Njemačka]] |1 |2 |3 |- |[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|20px]] [[SFRJ|Jugoslavija]] |1 | |1 |} {{Mrva-nogomet}} {{sport start}} {{međunarodni klupski nogomet}} {{sport kraj}} == Vidi također == * [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] * [[Dodatak:Popis svjetskih klupskih prvaka u nogometu]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Interkontinentalni kup| ]] [[Kategorija:Međunarodna nogometna natjecanja]] fp2uhcyyq3tqqwmjngbo608msyz4i6j 0 39327 6447278 6393759 2022-08-21T11:12:45Z Metalowy 241816 /* Sastav */ wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = HammerFall | Img = Hammerfall_logo.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = da | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[1993.]] | Mjesto = [[Göteborg]], [[Švedska]] | Prebivalište = | Žanr = [[heavy metal]], [[power metal]], [[speed metal]] | Djelatno_razdoblje = 1993. - 2003., 2005. - 2012., 2013. - danas | Producentska_kuća = [[Vic Records|Vic]], [[Nuclear Blast]] | Angažman = [[In Flames]], [[Dark Tranquillity]], [[Ceremonial Oath]], [[Dimension Zero]], [[All Ends]], [[The Resistance (sastav)|The Resistance]], [[Mitochondrial Sin]] | URL = http://www.hammerfall.net | Sadašnji članovi = [[Joacim Cans]]<br>[[Oscar Dronjak]]<br />[[Pontus Norgren]]<br />[[Fredrik Larsson]]<br />[[Anders Johansson]] | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''HammerFall''' je [[Švedska|švedski]] [[heavy metal|heavy]]/[[power metal]] sastav osnovan 1993. godine u [[Gothenburg]]u. == Životopis == Nakon napuštanja death metal grupe [[Ceremonial Oath]] 1993. godine, [[Oscar Dronjak]] osnovao je HammerFall, a uskoro potom pozvao i [[Jesper Strömblad|Jespera Strömblada]] da mu se pridruži. S obzirom na to da je u Oscaru već dugo bila ova ideja, već su bili odrađeni ime, pravac i stil sviranja. U to vrijeme izrađena je i prva pjesma sastava ''Steel Meets Steel''. U radu sastava neko vrijeme sudjelovali su članovi grupa [[In Flames]], [[Crystal Age]] i [[Dark Tranquillity]]. Cilj je bio sastajanje nekoliko puta godišnje i vježba za sudjelovanje na lokalnom natjecanju ''Rockslaget''. Nakon nekog vremena u sastav ulaze [[Glenn Ljungström]] iz In Flamesa i [[Fredrik Larsson]] iz Crystal Agea. Sastav je uglavnom svirao obrade pjesama grupa kao što su [[Pretty Maids]], [[Judas Priest]] i [[Alice Cooper]]. Godine 1996. HammerFall se prvi put našao u polufinalu ''Rockslageta''. Proslavu je pokvarila činjenica da vokalist [[Mikael Stanne]] neće biti slobodan u vrijeme polufinala te je sastav započeo potragu za novim vokalom. Poslije kratke potrage Stanneov nasljednik postao je [[Joacim Jans]]. Suradnja je urodila uspjehom i momentalno je postao stalni član HammerFalla. Ipak, unatoč impresivnom izdanju, HammerFall nije došao do finala ''Rockslageta'', te su ispali u posljednjim minutama od strane sudaca. Dva uradaka s nastupa uživo poslana su nizozemskoj kući [[Vic Records]], koja je oduševljena viđenim odmah ponudila ugovor sastavu. Cijelu sljedeću godinu sastav je utrošio na pisanje tekstova, vježbanje i usavršavanje debitanskog albuma ''[[Glory to the Brave]]''. Također, izabrana je i maskota – ratnik ''Hector'', koji se pojavljuje i na svim sljedećim albumima, a predstavlja nordijskog boga [[Tor]]a. Strömblad i Glen odlučili su posvetiti svoje vrijeme radu u vlastitim grupama, a zamjenjuju ih [[Refling Elmgren|Refling]] i [[Stefan Elmgren]], obojica članovi bivšeg Joakimovog sastava [[Highlander]]. Godine 1997. sastav potpisuje za [[Nuclear Blast]] te dobiva nekoliko vizualnih dodataka te njihova glazba biva lansirana diljem svijeta. To je rezultiralo snimanjem spotova za pjesme ''HammerFall'' i ''Glory to the Brave''. Pored ovih, s albuma ''Glory to the Brave'' zaživjela su još tri singla: ''I Believe'', ''The Dragon Lies Bleeding'' i ''Stone Cold''. Dolaskom basista [[Magnus Rosen|Magnusa Rosena]] umjesto Fredrika iz Crystal Agea, ostvarena je konačna postava HammerFalla. Njegovim dolaskom glazba je još više dobila na ritmu. Nitko, pa čak ni oni, nije očekivao da će jedan [[heavy metal]] sastav sredinom devedesetih pokupiti toliko dobrih kritika. Pozitivne kritike najvećih heavy metal časopisa, dobra prodaja kopija pokazala je i veliku popularnost među fanovima. Uslijedile su turneje na kojima je HammerFall nastupio na [[Wacken Open Airu]] pred 14 000 ljudi te posjeti većini zemalja zapadne Europe. U veljači 1998. godine, započet je rad na sljedećem albumu. Prije izdavanja albuma ''[[Legacy of Kings]]'', objavili su singl ''Heeding the Call'' koji je na njemačkoj top listi tri tjedna boravio na 48. mjestu i za to vrijeme je prodan u više od 20 000 kopija. Tijekom 1998. godine, sastavu je ponuđeno sudjelovanje na tri ''tribute'' albuma, za tri njihova uzora iz djetinjstva. Prvi je bio [[Judas Priest]]: ''[[Legends of Metal]]'', na kojem je HammerFall izveo pjesmu ''Man on the Silver Mountain'', drugi je bio ''tribute'' za [[Accept]], a treci za [[Helloween]]. Tako su reanimirane pjesme ''Head Over Hills'' i ''I Want Out'' koja je po mišljenju mnogih svojevrsno remek-djelo. Treći album ''[[Renegade]]'' sastavi izdaje 2000. godine, koristeći istu forumu kao na prethodna dva albuma. Album je naišao na neutralne kritike. Nakon ovog pomalo neuspjelog albuma, 2002. godine izdaju album ''[[Crimson Thunder]]'', koji je ocijenjen vrlo dobrim. Pjesma ''Hearts on Fire'' izvrsno je prihvaćena te je privukla još veći broj sljedbenika. Iste godine krenuli su na turneju tijekom koje su svirali sa sastavovima [[Iron Maiden]], [[Slayer]] i [[Stratovarius]]. Nakon 2 godine zatišja i ponekih problema kao što je ozljeda Oscara Dronjka u prometnoj nesreći, HammerFall izdaje studijski album ''[[Chapter V: Unbent, Unbowed, Unbroken]]'', koji je popratio posjetom Europi i Južnoj Americi. == Sastav == === Sadašnja postava === * [[Oscar Dronjak]] – [[gitara]] (1993. – danas) * [[Fredrik Larsson]] – [[bas-gitara]] (1994. – 1997., 2007. – danas) * [[Joacim Cans]] – [[vokal]] (1996. – danas) * [[Pontus Norgren]] – gitara (2008. – danas) * [[David Wallin]] – [[bubnjevi]] (2014. – 2016., 2017. – danas) === Bivši članovi === * [[Johan Larsson]] – bas-gitara (1993. – 1994.) * [[Jesper Strömblad]] – bubnjevi (1993. – 1997.) * [[Niklas Sundin]] – gitara (1993. – 1995.) * [[Mikael Stanne]] – vokal (1993. – 1996.) * [[Glenn Ljungström]] – gitara (1995. – 1997.) * [[Magnus Rosén]] – bas-gitara (1997. – 2007.) * [[Patrik Räfling]] – bubnjevi (1997. – 1999.) * [[Stefan Elmgren]] – gitata (1997. – 2008.) * [[Anders Johansson]] – bubnjevi (1999. – 2014.) * [[Johan Kullberg]] – bubnjevi (2016. – 2017.) == Diskografija == ;Studijski albumi *''[[Glory to the Brave]]'' (1997.) *''[[Legacy of Kings]]'' (1998.) *''[[Renegade]]'' (2000.) *''[[Crimson Thunder]]'' (2002.) *''[[Chapter V: Unbent, Unbowed, Unbroken]]'' (2005.) *''[[Threshold]]'' (2006.) *''[[No Sacrifice, No Victory]]'' (2009.) *''[[Infected]]'' (2011.) *''[[(r)Evolution]]'' (2014.) *''[[Built to Last]]'' (2016.) *''[[Dominion (album)|Dominion]]'' (2019.) ;EP-i *''[[Any Means Necessary]]'' (2009.) ;Koncertni albumi *''[[One Crimson Night]]'' (2003.) == Vanjske poveznice == *[http://www.hammerfall.net/ HammerFall, službene stranice] [[Kategorija:Švedski sastavi heavy metala]] [[Kategorija:Sastavi power metala]] fpb6h69y3hdhn6j7g2d2r4s51j5sk1s 2 40390 6447015 255260 2022-08-20T13:22:54Z PonoRoboT 259157 pravopis wikitext text/x-wiki == B == ===Boj=== * [[Boja|'''Boja''']] ** [[Boja tijela]] ** [[Miješanje boja]] ** [[Trokut boja]] ** [[Ostwaldove boje]] ** [[Aparati za mjerenje i klasifikaciju boja]] ** [[Bojina temperatura]] ** [[Boja minerala]] ** [[Boje biljaka]] ** [[Boje životinja]] * <strike>[[Kliment Eftimov Bojadžijev|'''Bojadžijev''', Kliment Eftimov]]</strike> - bugarski general * <strike>[[Bojana (rijeka)|'''Bojana''']]</strike> - rijeka u Makedoniji * <strike>[[Edmund Bojanowski|'''Bojanowski''', Edmund Wociech Stanislaw]]</strike> - poljski književnik i filantrop * [[Dimo Bojčev|'''Bojčev''', Dimo]] - bugarski skladatelj (nigdje se ne pojavljuje ovo ime osim valjda u ovom svesku. Čak ni Bugari nemaju ništa o njemu) * [[Boje, bojila|'''Boje, bojila''']] ** [[Boja i kemijski sastav tvari]] ** [[Anorganske boje]] ** [[Organske boje]] ** [[Boje u kemijskom veleobrtu]] ** [[Boje za knjigotisak]] ** [[Postojanost boja]] ** [[Bojenje tekstilne robe]] ** [[Bojenje seljačko]] ** [[Bojenje stakla]] ** [[Bojenje tijela]] * [[Johan Bojer|'''Bojer''', Johan]] - norveški književnik * [[Boji|'''Boji''']] - keltsko pleme * [[Alija Bojičić|'''Bojičić''', Alija]] * [[Milutin Bojičić|'''Bojičić''', Milutin]] - srpski književnik * [[Vasilj Bojko|'''Bojko''', Vasilj]] - ukrajinski literalni povjesničar * [[Bojkot|'''Bojkot''']] * <strike>[[Bojni brod|'''Bojni brod''']]</strike> ** <strike>[[Džepni bojni brod]]</strike> * [[Ivan Bojničić|'''Bojničić''', Ivan pl. Kninski]] - filozof i povjesničar * [[Stjepan Bojničić|'''Bojničić''', Stjepan]] - glumac * [[Tomaš Bojničić|'''Bojničić''', Tomaš, pl. od Plavna]] * [[Vjera Bojničić|'''Bojničić''', Vjera]] - hrvatska slikarica * [[Petar Bojović|'''Bojović'''. Petar]] - ===Bok=== * [[Bok (anatomija)|'''Bok''']] - anatomija * [[Bok (vojska)|'''Bok''']] - vojska * <strike>[[Boka kotorska|'''Boka kotorska''']]</strike> ** '''Zemljopisne osobine''' ** '''Povijest''' ** '''Pomorstvo i trgovina''' ** '''Kulturne, društvene i narodne osobine ** '''Bokeljska mornarica''' * <strike>[[Trifun Bokanić|'''Bokanić''', Trifun]]</strike> - graditelj * [[Bokanjačko blato|'''Bokanjačko blato''']] * [[Bokobran|'''Bokobran''']] * [[Boko-drvo|'''Boko-drvo''']] * [[Boks (koža)|'''Boks (koža)''']] * [[Boks|'''Boks''']] - sport * [[Boksburg|'''Boksburg''']] - grad u Južnoafričkoj Republici * [[Bokser|'''Bokser''']] - oružje * [[Bokser|'''Bokser''']] - vrsta pasa * [[Bokserski ustanak|'''Bokserski ustanak''']] * <strike>[[Boksit|'''Boksit''']]</strike> ===Bol=== * [[Bol (osjećaj)|'''Bol''' (osjećaj)]] * [[Bol (mineral)|'''Bol''' (mineral)]] * [[Bol (općina)|'''Bol''' (općina)]] * [[Ferdinand Bol|'''Bol''', Ferdinand]] - nizozemski slikar i bakropisac * [[Bola|'''Bola''']] - oružje * [[Bolanča|'''Bolanča''']] - mletački sitni novac * [[Bolano srebro|'''Bolano srebro''']] - rudarstvo * <strike>[[Giovanni Boldini|'''Boldini''', Giovanni]]</strike> - talijanski slikar * [[Boldo|'''Boldo''']] - drvo * [[Anatolij Kapitanovič Boldyrev|'''Boldyrev''', Anatolij Kapitanovič]] - ruski kristalograf i meneraolog * [[Bolero|'''Bolero''']] - ples * [[Boleslav I.|'''Boleslav I.''']] - češki knez * [[Boleslav II.|'''Boleslav II.''']] - češki knez * [[Boleslav III.|'''Boleslav III.''']] - češki knez * [[Boleslav I. Hrabri|'''Boleslav I. Hrabri ili Veliki''']] - poljski knez * [[Bolest|'''Bolest''']] - medicina * [[Bolesti zanimanja|'''Bolesti zanimanja''']] - medicina ([[profesionalne bolesti]]) * [[Bolest spavanja|'''Bolest spavanja''']] * [[Bolgary|'''Bolgary''']] - selo u Tatarskoj SSR * [[Andrea Bolgi|'''Bolgi''', Andrea]] - talijanski kipar * [[Bolica|'''Bolica''']] - stara kotorska obitelj ** [[Frano Bolica|'''Bolica''', Frano]] ** [[Ivan Bolica|'''Bolica''', Ivan]] ** [[Ivan Antun Bolica|'''Bolica''', Ivan Antun]] ** [[Ivan Frano Bolica|'''Bolica''', Ivan Frano]] ** [[Ivan (Đivo) Bolica|'''Bolica''', Ivan (Đivo)]] ** [[Marijan Bolica|'''Bolica''', Marijan]] ** [[Marin Bolica|'''Bolica''', Marin]] ** [[Nikola Bolica|'''Bolica''', Nikola]] ** [[Petar Bolica|'''Bolica''', Petar]] ** [[Vicko Bolica|'''Bolica''', Vicko]] * [[Vlaho (Blaž) Bolić|'''Bolić''', Vlaho (Blaž)]] - dubrovački isusovac * [[Bolid]] - meteor * [[Wilhelm Bolin|'''Bolin''', Wilhelm ]] - švedsko-finski filozof * [[Henry St. John Bolingbroke|'''Bolingbroke''', Henry St. John ]] - engleski državnik i politički pisac * [[Dimitrie Bolintineanu|'''Bolintineanu''', Dimitrie]] - rumunjski pjesnik * [[Simón Bolívar|'''Bolívar''', Simón ]] - španjolski istraživač * [[Bolivija|'''Bolivija''']] - država * [[Stjepan Bolkay|'''Bolkay''', Stjepan]] - zoolog * [[Gerardus Johannes Bolland|'''Bolland''', Gerardus Johannes ]] - nizozemski filozof * [[Bollandisti|'''Bollandisti''']] * [[Hermann Bollé|'''Bollé''', Hermann]] - arhitekt * [[Wilhelm Bollin|'''Bollin''', Wilhelm]] - finski mislilac * [[Gavro Bolmarčić|'''Bolmarčić''', Gavro]] - franjevac * [[Bolnice|'''Bolnice''']] -> [[Bolnica]] * [[Bolnice za životinje|'''Bolnice za životinje''']] --> [[Veterinarske ambulante]] * [[Bolničar|'''Bolničar''']] - zanimanje * [[Bolnički brodovi|'''Bolnički brodovi''']] --> [[Brod]] * [[Bolnina|'''Bolnina''']] - novčana svota * [[Bolno osjetljive točke|'''Bolno osjetljive točke''']] --> [[Valleixove točke|'''Valleixove točke''']] * [[Bologna|'''Bologna''']] - grad u Italiji * [[Bolometar|'''Bolometar''']] - naprava * [[Bolonjska bočica|'''Bolonjska bočica''']] * [[Bolonjski kalavac|'''Bolonjski kalavac''']] -> [[Barit|'''Barit''']] * [[Bolonjski kamen|'''Bolonjski ili bononski kamen''']] * [[Ivan Isajevič Bolotnikov|'''Bolotnikov''', Ivan Isajevič ]] - * [[Wilhelm Bolsche|'''Bolsche''', Wilhelm]] - njemački književnik * [[Bolsena|'''Bolsena''']] - talijanski gradić * [[Schelte Adam van Bolswert|'''Bolswert''', Shelte Adam van ]] - nizozemski bakrorezac * [[Mihalj Bolšić|'''Bolšić''', Mihalj]] --> [[Mihalj Šilobod-Bolšić|'''Šilobod-Bolšić''', Mihalj]] * [[Mileva Boltar|'''Boltar''', Mileva]] - glumica * [[Ivan Nikitič Boltin|'''Boltin''', Ivan Nikitič]] - ruski general, povjesničar i književnik * [[Bolton|'''Bolton''']] - grad u Engleskoj * [[Giovani Antonio Boltraffio|'''Boltraffio''', Giovani Antonio]] ili [[Giovani Antonio Beltraffio|'''Beltraffio''', Giovani Antonio]] - talijanski slikar * [[Ludwig Boltzmann|'''Boltzmann''', Ludwig ]] - njemački fizičar * [[Bolus|'''Bolus''']] - glina * [[Bolvan|'''Bolvan''']], danas [[Bovan|'''Bovan''']] - mjesto u Srbiji * [[Frakas Bolyai|'''Bolyai''', Farkas]] - mađarski matematičar * [[Janos Bolyai|'''Bolyai''', Janos]] - mađarski matematičar * [[Oskar Bolza|'''Bolza''', Oskar]] - matematičar * [[Bolzano|'''Bolzano''']] - mjesto u Itaiji * [[Bernhard Bolzano|'''Bolzano''', Bernhard]] - filozof i matematičar ===Bolj=== * [[Boljar|'''Boljar''']] - vlastelin * [[Boljevac|'''Boljevac''']] - mjesto u Srbiji * [[Boljevci|'''Boljevci''']] - selo u Srijemu * [[Boljševizam|'''Boljševizam''']] --> [[Socijalizam]] * [[Boljun|'''Boljun''']] - staro naselje u Istri ===Bom=== * [[Boma|'''Boma''']] - grad u Kongu * [[Bomba|'''Bomba''']] * [[Bomba (otočić)|'''Bomba (otočić)''']] * [[Eusèbe Bombal|'''Bombal''', Eusèbe]] - francuski pisac * [[Paracelsus|'''Bombastus''', Wilhelm i Theophrastus]] * [[Bombay (grad)|'''Bombay (grad)''']] * [[Bombay (pokrajina)|'''Bombay (pokrajina)''']] * [[Bombelles|'''Bombelles''']] - francuska velikaška porodica ** [[Marc Henri Bombelles|'''Bombelles''', Marc Henri]] ** [[Charles Henri Bombelles|'''Bombelles''', Charles]] ** [[Henri Henri Bombelles|'''Bombelles''', Henri]] ** [[Marc Henri Bombelles|'''Bombelles''', Marc]] ** [[Charles Albert Henri Bombelles|'''Bombelles''', Charles Albert]] ** [[Marko Henri Bombelles|'''Bombelles''', Marko]] * [[Sebastiano Bombelli|'''Bombelli''', Sebastiano]] - talijanski slikar ===Bon=== * [[Bon|'''Bon''']] - potvrda o novčanom pologu * [[Bona Dea|'''Bona Dea''']] - starorimska božica * [[Ivan Bona de Boliris|'''Bona de Boliris, Ivan''']] - '''''redirect''''' -> [[Ivan Bolica|'''Bolica''', Ivan]] * [[Bona fabricae|'''Bona fabricae''']] - '''''redirect''''' -> [[Crkvena imovina|'''Crkvena imovina''']] * [[Bonda fides|'''Bona fides''']] - '''''redirect''''' -> [[Dobra vjera|'''Dobra vjera''']] * [[Bonač|'''Bonač''']] ** [[I. Bonač sin|'''I. Bonač sin''']] - tvornica kartonaže iz Ljubljane ** [[Ivan Bonač|'''Bonač''', Ivan]] ** [[Fran Bonač|'''Bonač''', Fran]] * [[Frano Bonačić|'''Bonačić''', Frano]] - brački svećenik-pravnik * [[Jerolim Blaž Bonačić|'''Bonačić''', Jerolim Blaž]] - biskup i književnik * [[Luka Bonačić|'''Bonačić''', Luka]] - novinar, pisac, publicist * [[Louis Gabriel Ambroise de Bonald|'''Bonald''', Louis Gabriel Ambroise de ]] - francuski politički pisac * [[Bonaparte|'''Bonaparte''']] - obitelj ** [[Charles Bonaparte|'''Bonaparte''', Charles]] ** [[Joseph Bonaparte|'''Bonaparte''', Joseph]] ** [[Napoleon I. Bonaparte|'''Bonaparte''', Napoleon I.]] ** [[Lucien Bonaparte|'''Bonaparte''', Lucien]] ** [[Elisa Marie Anne Bonaparte|'''Bonaparte''', Elisa Marie Anne]] ** [[Louis Bonaparte|'''Bonaparte''', Louis]] ** [[Pauline Bonaparte|'''Bonaparte''', Pauline]] ** [[Caroline Marie Annonciade Bonaparte|'''Bonaparte''', Caroline Marie Annonciade ]] ** [[Jérõme Bonaparte|'''Bonaparte''', Jérõme]] ** [[Charles Lucien Laurent Bonaparte|'''Bonaparte''', Charles Lucien Laurent]] ** [[Charles Louis Napoléon Bonaparte|'''Bonaparte''', Charles Louis Napoléon]] ** [[Piere Napoléon Bonaparte|'''Bonaparte''', Piere Napoléon]] ** [[Mathilda Laetitia Wilhelmine Bonaparte|'''Bonaparte''', Mathilda Laetitia Wilhelmine]] ** [[Napoléon Joseph Bonaparte|'''Bonaparte''', Napoléon Joseph ]] ** [[Eugéne Louis Jean Joseph Bonaparte|'''Bonaparte''', Eugéne Louis Jean Joseph]] * [[Bonapartisti|'''Bonapartisti''']] - pristaše Bonapartea, stranka * [[Andrew Bonar Law|'''Bonar Law''', Andrew]] - '''''redirect''''' [[Law|'''Law''']] * [[Guidobaldo Bonarelli|'''Bonarelli''', Guidobaldo ]] - talijanski književnik * [[Prospero Bonarelli|'''Bonarelli''', Prospero]] - tal. dramatik * [[Francesco Bonatelli|'''Bonatelli''', Francesco ]] - tal. filozof * [[Paul Michael Nikolaus Bonatz|'''Bonatz''', Paul Michael Nikolaus ]] - njemački arhitekt * <strike>[[Bonaventura|'''Bonaventura''']]</strike> - kardinal, serafinski naučitelj * [[Cristoforo Bonavino|'''Bonavino''', Cristoforo]] - talijanski mislilac * [[Boncompagni|'''Boncompagni''']] - rimska aristokratska obitelj ** [[Baldassare Boncompagni|'''Boncompagni''', Baldassare]] ** [[Carlo Boncompagni di Mombello|'''Boncompagni''', Carlo, di Mombello]] * [[Georgi Bončev|'''Bončev''', Georgi]] - bugarski prirodoslovac * [[Bond|'''Bond''']] - obveznica * [[Marijan Bondenalić|'''Bondenalić''', Marijan]] - * [[Bône|'''Bône''']] - alžirski grad * [[Bone bed]] - nešto o kostima * [[Kvirin Klement Bonefačić|Bonefačić, Kvirin Klement ]] - talijanski romanist * [[Benedetto Bonfigli|'''Bonfigli''', Benedetto ]] - talijanski slikar * [[Antonije Bonifinius|'''Bonifinius''', Antonije ]] - talijanski humanist * [[Rose-Marie Bonheur|'''Bonheur''', Rose-Marie ]] - francuska slikarica i kiparica * [[Giacomo Boni|'''Boni''', Giacomo ]] - talijanski arheolog * [[Aleksandar Bonicelli|'''Bonicelli''', Aleksandar ]] * [[Bonifacije I.|'''Bonifacije I.''']] - rimski papa * [[Bonifacije II.|'''Bonifacije II.''']] - rimski papa * [[Bonifacije III.|'''Bonifacije III.''']] - rimski papa * [[Bonifacije IV.|'''Bonifacije IV.''']] - rimski papa * [[Bonifacije V.|'''Bonifacije V.''']] - rimski papa * [[Bonifacije VI.|'''Bonifacije VI.''']] - rimski papa * [[Bonifacije VII.|'''Bonifacije VII.''']] - rimski papa * [[Bonifacije VIII.|'''Bonifacije VIII.''']] - rimski papa * [[Bonifacije IX.|'''Bonifacije IX.''']] - rimski papa * [[fra Bonifacije|'''Bonifacije''', fra]] * [[Bonifacije Montferatski|'''Bonifacije''', Montferatski]] - solunski kralj * [[Bonifacio|'''Bonifacio''']] - gradić na Korzici * [[Antun Bonifačić|'''Bonifačić''', Antun]] - književnik * [[Nikola Bonifačić|'''Bonifačić''', Nikola ]] - književnik * [[Sveti Bonifacije|'''Sveti Bonifacije''']] * [[Natale Bonifazio|'''Bonifazio''', Natale ]] * [[Bonifazio Veronese|'''Bonifazio''', Veronese]] - slikar * [[Bonifica integrale|'''Bonifica integrale''']] - popravljanje zemlje * [[Bonifikacija|'''Bonifikacija''']] - pojam iz gospodarstva * [[Bonin|'''Bonin''']] - otočje kod Tokia * [[Richard Parkes Bonington|'''Bonington''', Richard Parkes ]] - engleski slikar * [[Bonino da Milano|'''Bonino da Milano''']] - tal. kipar * [[Bonitacija tla|'''Bonitacija tla''']] * [[Bonn|'''Bonn''']] - grad u Njemačkoj * [[Joseph Bonnafont|'''Bonnafont''', Joseph ]] - francuski pjesnik * [[Abel Bonnard|'''Bonnard''', Abel ]] - francuski pisac * [[Pierre Bonnard|'''Bonnard''', Pierre ]] - francuski slikar i grafičar * [[Léon Joseph Florentin Bonnat|'''Bonnat''', Léon Joseph Florentin ]] - francuski slikar * [[Charles Bonnet|'''Bonnet''', Charles]] - švicarski prirodoslovac * [[Pierre Ossian Bonnet|'''Bonnet''', Pierre Ossian ]] - francuski matematičar * [[Augustin Bonnetty|'''Bonnetty''', Augustin ]] - francuski filozof i publicist * [[Claude Alexandre Bonneval|'''Bonneval''', Claude Alexandre comte de ]] - francuski avanturist * [[Roberto Bonola|'''Bonola''', Roberto]] - talijanski matematičar * [[Pietro Bonomo|'''Bonomo''', Pietro]] - tal. humanist * [[Bononija|'''Bononija''']] - rimska utvrda u Panoniji * [[Massimo Bontempelli|'''Bontempelli''', Massimo ]] - talijanski pisac * [[Bonum|'''Bonum''']] - pravo * [[Pierre Gabriel Bonvalot|'''Bonvalot''', Pierre Gabriel ]] - francuski istraživač * [[Bonvesin da Riva|'''Bonvesin da Riva''']] - talijanski pjesnik * [[Bonzo|'''Bonzo''']] - budistički svećenik * [[George Boole|'''Boole''', George ]] - engleski filozof i matematičar * [[Bootes|'''Bootes''']] - zviježđe * [[William Booth|'''Booth''', William]] - general Vojske spasa * [[Boothia Felix|'''Boothia Felix''']] - poluotok * [[Booz|'''Booz''']] - hebrejski ... * [[Franz Bopp|'''Bopp''', Franz]] - jezikoslovac * [[Auguste Boppe|'''Boppe''', Auguste]] - francuski diplomat i književnik * [[Pauk Boppe|'''Boppe''', Paul]] - književnik * [[Bor (grad)|'''Bor''']] - mjesto u Srbiji * [[Bor (biljka)|'''Bor''']] - biljka ** [[Dvoigličavi borovi]] *** [[Obični bor]] *** [[Crni bor]] *** [[Bijeli bor|Bijeli ili alepski bor]] *** [[Pinija]] *** [[Primorski bor]] *** [[Munjika]] *** [[Klekasti bor]] ** [[Troigličavi borovi]] ** [[Peteroigličavi borovi]] *** [[Molika|Molika ili balkanski borovac]] *** [[Američki borovac|Američki borovac ili glatki bor]] *** [[Himalajski borovac]] *** [[Limba]] ** [[Borovina|'''Borovina''']] * [[Bor (element)|'''Bor''']] - kemijski element * [[Borna kiselina|'''Borna kiselina''']] - kemija * [[Boraks|'''Boraks''']] - kristal * [[Jan Bor|'''Bor''', Jan]] - češki kazališni redatelj * [[Katarina Bora|'''Bora''', Katarina]] - * [[Boracit|'''Boracit''']] - mineral * [[Borač|'''Borač''']] - kraj na izvorištu Neretve * [[Borač (mjesto)|'''Borač''']] - mjesto u BiH * [[Boračko jezero|'''Boračko jezero''']] - jezero u Hercegovini * [[William Edgar Borah|'''Borah''', William Edgar]] - američki političar * [[Boraja|'''Boraja''']] - selo kod Šibenika * [[Borak|'''Borak''']] - biljka k3x1dkbq2opk9efp7uamv1yzsu3gsre 0 43052 6447219 6439345 2022-08-21T08:13:00Z MaGa 20797 nepostojeća datoteka wikitext text/x-wiki {{Infookvir tvrtka | ime = Konzum plus d.o.o. | slika = [[Slika:Konzum-Logo.svg|250px|Logotip]]<br /><br />[[Slika:Konzum Super.JPG|250px]]<br />Konzumov [[supermarket]] u [[Split]]u | vrsta = [[društvo s ograničenom odgovornošću]] | osnutak = [[1957.]] (Konzum d.d.)<br>[[2019.]] (Konzum plus d.o.o.)<ref name="osnovni_podaci">[https://www.konzum.hr/O-Konzumu/Opce-Informacije/Osnovni-podaci-kompanije Osnovni podaci kompanije Konzum]</ref> | burzovni_simbol = | prestala_postojati = | osnivači = | sjedište = Ulica Marijana Čavića 1a, 10000 [[Zagreb]], [[Hrvatska]]<ref name="osnovni_podaci"/> | sjedište_grad = | sjedište_država = | ključneosobe = [[Zoran Mitreski]] (predsjednik Uprave) | direktor društva = | konkurencija = [[Kaufland]], [[Lidl]], [[Spar]], [[Plodine]] | pokriveno_područje = [[Hrvatska]]<br/>[[Srbija]]<br/>[[Bosna i Hercegovina]]<br/>[[Crna Gora]] | industrija = trgovina na veliko i malo<ref name="osnovni_podaci"/> | proizvodi = mješovita roba | usluge = | prihod = {{Porast}} 13,359 Mrd. [[Hrvatska kuna|Kn]] <small>(2011.)</small><ref name="zse">{{Citiranje časopisa |url=http://zse.hr/userdocsimages/financ/KNZM-fin2011-1Y-REV-N-HR.xls |title=Godišnje izvješće 1Y., revidirano, nekonsolidirano, 2011. godina. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120602043249/http://zse.hr/userdocsimages/financ/KNZM-fin2011-1Y-REV-N-HR.xls |archive-date=2. lipnja 2012. |access-date=26. srpnja 2012.}}</ref> | operativni_prihod = {{Pad}} 446,378 Mil. [[Hrvatska kuna|Kn]] <small>(2011.)</small><ref name="zse"/> | neto_dobit = {{Pad}} 345,228 Mil. [[Hrvatska kuna|Kn]] <small>(2011.)</small><ref name="zse"/> | zaposleni = 11.000 <small>(2019.)</small><ref name="o nama">[https://www.konzum.hr/O-Konzumu/O-nama O nama - Konzum.hr]</ref> | holding = [[Fortenova grupa]] | divizije = [[Velpro]], [[Idea (tvrtka)|Idea]] | podruž = Konzum d.o.o., [[Sarajevo]] (100%)<br />eLog d.o.o., [[Dugo Selo]] (100%)<br />SK-735 d.o.o., Zagreb (100%)<br />Jadrankomerc d.d., [[Crikvenica]] (96,37%)<br />Euroviba d.o.o., [[Sinj]] (93,45%)<br />Žitnjak d.d., Zagreb (89,43%)<br />Krka d.o.o., [[Šibenik]] (82,41%)<br />Multiplus Card d.o.o., Zagreb (75%)<br />Terra Argenta d.o.o., [[Vukovar]] (47,5%)<ref>[http://zse.hr/userdocsimages/financ/KNZM-fin2011-1Y-REV-N-HR.pdf Godišnje izvješće 1Y., revidirano, nekonsolidirano, 2011. godina.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120602050400/http://zse.hr/userdocsimages/financ/KNZM-fin2011-1Y-REV-N-HR.pdf |date=2. lipnja 2012. }} (14,9 MB)</ref> | vlasnik = Fortenova grupa | slogan = ''Konzum s Vama kroz život'' | web = [http://www.konzum.hr www.konzum.hr] | dodatak = [[File:Map of Konzum in Europe.png|thumb|]]<br />Karta Konzuma u Europi }} '''Konzum plus d.o.o.''' (prije '''Konzum d.d.''') najveći je [[Republika Hrvatska|hrvatski]] maloprodajni [[trgovina|trgovački]] lanac s udjelom od oko 30% na hrvatskom tržištu. Prema ukupnom prihodu ostvarenom u [[2007.]] godini Konzum je druga najveća [[tvrtka]] u Hrvatskoj iza [[INA]]-e. S njom upravlja Fortenova grupa, nakon provedbe Nagodbe u procesu izvanredne uprave Agrokora. Zapošljava 11 010 ljudi, a u Hrvatskoj ima 634 prodavaonica. Prisutan je u 114 gradova i 211 mjesta.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.konzum.hr/o-nama |title=O nama - Konzum |work=konzum.hr |publisher=Konzum |accessdate=20. prosinca 2020.}}</ref> U Konzumu dnevno kupuje više od 650 000 potrošača (2012.).<ref name="aktualnosti">{{Citiranje časopisa |url=http://www.konzum.hr/KorporativniWeb/PressClub/Aktualnosti.aspx |title=Aktualnosti - Konzum.hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20121213202532/http://www.konzum.hr/KorporativniWeb/PressClub/Aktualnosti.aspx |archive-date=13. prosinca 2012. |access-date=15. ožujka 2012.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.konzum.hr/KorporativniWeb/OpceInformacije.aspx |title=Opće informacije - KOnzum.hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20121218092357/http://www.konzum.hr/KorporativniWeb/OpceInformacije.aspx |archive-date=18. prosinca 2012. |access-date=26. srpnja 2012.}}</ref> Ukupni prihod Konzuma u [[2011.]] godini iznosio je 13,359 milijardi kuna.<ref name="zse" /> Dionice bivšeg poduzeća Konzum d.d. pod oznakom KNZM-R-A uvrštene su u kotaciju Javnih dioničkih društava [[Zagrebačka burza|Zagrebačke burze]] u srpnju [[2003.]] godine,<ref name="osnovni_podaci" /> no od [[26. rujna]] [[2013.]] godine više ne kotira na burzi i nije moguće trgovanje dionicama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.zse.hr/userdocsimages/novosti/rc15dfmq2x2OScJSYoVm1w==.pdf |title=Zagrebačka burza: Konzum d.d. - Rješenje Burze o ukidanju uvrštenja |date=26. rujna 2013. |work=zse.hr |publisher=Zagrebačka burza |accessdate=3. travnja 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190402233544/https://www.zse.hr/userdocsimages/novosti/rc15dfmq2x2OScJSYoVm1w==.pdf |archivedate=2. travnja 2019.}}</ref> Od [[1. travnja]] [[2019.]] godine poduzeće Konzum d.d. posluje kao Konzum plus d.o.o.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://www.konzum.hr/O-Konzumu/Novosti/radno_vrijeme2 |title=Konzum d.d. prelazi u Konzum plus d.o.o. |date=25. ožujka 2019. |work=konzum.hr |publisher=Konzum |accessdate=3. travnja 2019.}}</ref> == Povijest == * [[1957.]] Konzum otvara prvu samoposlugu u [[Zagreb]]u. Godine [[1970.]], osnovan je ''Unikonzum'' udruživanjem četiriju maloprodajnih lanaca trgovina: ''Črnomerec'', ''Konzum'', ''Moslavka'' i ''Slavonija''.<ref name="povijest">{{Citiranje časopisa|title=IDEA (supermarket)|url=https://en.wikipedia.org/wiki/Idea_(supermarkets)|journal=}}</ref> Od tada se proširio u najveći hrvatski lanac supermarketa, njegov posao je mnogo narastao od kada je Hrvatska prekinula s bivšom [[SFRJ|Jugoslavijom]]. Konzum se pridružio koncernu [[Agrokor]] u srpnju [[1994.]]<ref name="povijest"/> * [[1995.]] mjenja ime ''Unikonzum'' u ''Konzum''. Restrukturira poslovanje prema projektu konzultanta i uvodi EPOS aplikaciju. U prosincu otvara ''Super Konzum'' — prvi [[supermarket]], na križanju [[Ulica grada Vukovara (Zagreb)|Vukovarske avenije]] i Donjih Svetica u Zagrebu.<ref name="povijest" /> * [[1996.]] preuređuje prodavaonice, modernizira imidž, u suradnji s konzultantima.<ref name="povijest" /> * [[1997.]] otvara prvu diskontnu trgovinu pod nazivom PIN (plati i nosi).<ref name="povijest" /> * [[2000.]] širi se izvan zagrebačkog područja na teritorij čitave Hrvatske - [[Pula|Pulu]], [[Crikvenica|Crikveničku rivijeru]], [[Split]], [[Bjelovar]], [[Varaždin]], [[Karlovac]]… Otvara logističko-distribucijski centar u Zagrebu, najveći u ovom dijelu Europe.<ref name="povijest" /> * [[2001.]] uvodi privatnu marku K Plus, otvara četiri Super Konzuma - dva u Zagrebu, te [[Poreč]]u i Splitu.<ref name="povijest" /> * [[2002.]] uvodi ''loyalty''-program, daljnje širenje Konzuma s naglaskom na [[Dalmacija|Dalmaciju]], otvara Super Konzum u [[Rijeka|Rijeci]].<ref name="povijest" /> 2002. Konzum je dovršio [[Akvizicija poduzeća|akviziciju]] [[Alastor]]a, trećeg po veličini prehrambenog trgovca na malo u Hrvatskoj. * [[2003.]] ostvaruje rast prometa od 45% i intenzivno širenje ukupne prodajne površine s čak 70 prodajnih mjesta od kojih se posebno ističu četiri ''greenfield''-investicije: otvorenje prodavaonica Konzum Maxi u Sopotu i [[Kutina|Kutini]] te Super Konzuma u [[Slavonski Brod|Slavonskome Brodu]] i [[Jastrebarsko]]m. Ukupan broj zaposlenih porastao je s 5.000 u 2002. godini na 7.000 u 2003. godini.<ref name="povijest" /> ** uvodi VELPRO, novi brend u veleprodajnom segmentu poslovanja.<ref name="povijest" /> * [[2004.]] Konzum ostvaruje dinamičan rast prodajne mreže koja se povećava za više od 20.000 m². Izvršena je akvizicija regionalnih trgovačkih tvrtki - Sloboda trgovine d.d. iz [[Osijek]]a, Mediatora d.d. iz [[Dubrovnik]]a te Opskrbe d.d. iz [[Gorski kotar|Gorskog kotara]]. Otvara Super Konzum prodavaonice u [[Makarska|Makarskoj]], [[Šibenik]]u i [[Dubrovnik]]u, Konzum maxi prodavaonicu u [[Hvar (grad)|Hvar]]u, kao i prodajna mjesta u [[Hum na Sutli|Humu na Sutli]], [[Krk (grad)|Krku]], [[Jelsa|Jelsi]] na Hvaru, [[Mali Lošinj|Malom Lošinju]], [[Vodnjan]]u, [[Novalja|Novalji]], Sl.Brodu, [[Požega|Požegi]], [[Viškovo|Viškovu]], [[Vukovar]]u, [[Ludbreg]]u, [[Stubičke Toplice|Stubičkim Toplicama]], [[Vrbovec|Vrbovcu]] te Mariji Bistrici. Uvodi novi vizualni identitet prema uzoru na najviše svjetske maloprodajne standarde.<ref name="povijest" /> * [[2005.]] Na tržištu Bosne i Hercegovine, u segmentu maloprodaje, Konzum posluje od 2005. godine i od tada bilježi kontinuiran rast. <ref name="povijest" /> IDEA-u je kupio hrvatski Agrokor, a iste godine otvorena je prva trgovina u Beogradu. <ref name="povijest" /> Otvara se Super Konzum Črnomerec - najveći Super Konzum u Hrvatskoj. Također, otvaraju se prodavaonice diljem cijele Hrvatske.<ref name="povijest" /> * [[2006.]] krajem godine otvorena je najveća Konzumova prodavaonica u Hrvatskoj – Super Konzum Tower Centar u Rijeci s 5.877&nbsp;m²2 prodajne površine i ponudom više od 40 000 artikala.<ref name="povijest" /> * [[2007.]] otvara 67 novih prodajnih mjesta među kojima 6 Super Konzum prodavaonica ([[Velika Gorica]], [[Zadar]], [[Gajnice]], [[Novi Zagreb]] - [[Avenue Mall]], [[Metković]], [[Čazma]]). Započinje projekt "Vratimo djeci igrališta".<ref name="povijest" /> * [[2008.]] otvara Super Konzum prodavaonice u [[Senj]]u i [[Garešnica|Garešnici]]. Maxi Konzum [[Dugo Selo]] preuređen je u Super Konzum. Otvorene su ''Kozmo'' drogerije u [[Varaždin]]u i [[Vodice|Vodicama]].<ref name="povijest" /> * [[2009.]] otvara devet Super Konzum prodavaonica, izgrađen je novi distributivni centar s dodatnih 36.000&nbsp;m² skladišnog prostora, te značajna ulaganja za unapređenje svih procesa. Ukupna vrijednost investicija iznosila je više od milijardu kuna.<ref name="povijest" /> * [[2010.]] nastavljeno je s kontinuiranim ulaganjem u nove prodajne prostore, otvoreno je 40 novih prodajnih mjesta od čega 4 Super Konzum prodavaonice Konzumovog najvećeg formata, a završena je i izgradnja logističko-distributivnog centra u Zagrebu. Započela je dostava Konzum Internet prodavaonice na širem području Splita, a po prvi put je uvedena i usluga plaćanja računa<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.konzum.hr/KorporativniWeb/PressClub/Aktualnosti/Novost/09-05-07/pla%C4%87anje_komunalnih_ra%C4%8Duna_-_nova_jedinstvena_usluga_u_prodavaonicama_konzuma.aspx |title=Novost > Plaćanje komunalnih računa - nova jedinstvena usluga u prodavaonicama Konzuma |archive-url=https://web.archive.org/web/20101225011224/http://www.konzum.hr/KorporativniWeb/PressClub/Aktualnosti/Novost/09-05-07/pla%C4%87anje_komunalnih_ra%C4%8Duna_-_nova_jedinstvena_usluga_u_prodavaonicama_konzuma.aspx |archive-date=25. prosinca 2010. |access-date=10. kolovoza 2021.}}</ref> s 2&nbsp;d bar kodom u Konzumovim prodavaonicama.<ref name="povijest" /> ** certificiran je sustav upravljanja okolišem prema normi ISO 14001:2004 te je Konzum tako postao prvi trgovački lanac s ovim međunarodnim certifikatom. Otvoren je i Centar za selekciju i edukaciju u sklopu Konzum maxi trgovačkog centra u Sopotu.<ref name="povijest" /> * [[2011.]] s radom je započeo logističko – distributivni centar u [[Dugopolje|Dugopolju]] na ukupnoj površini od 85.000&nbsp;m², najveći i najmoderniji takav centar u regiji. Otvorene su nove Super Konzum prodavaonice u [[Osijek]]u, [[Požega|Požegi]] i [[Sesvete|Sesvetama]] koja je ujedno i jubilarna tisućita prodavaonica Konzuma u regiji. Otvoren je VELPRO centar na [[Žitnjak]]u, najveći i najmoderniji VELPRO centar u Hrvatskoj.<ref name="povijest" /> * [[2016.]] U skladu sa novom poslovnom politikom koncerna Agrokor, kompanija Mercator-CG 2016. godine uvela je na tržište Crne Gore novi brend IDEA.<ref name="povijest" /> *[[2019.]] od [[1. travnja]] [[2019.]] Konzum d.d. počinje poslovati kao zrcalna kompanija Konzum plus d.o.o. što je rezultat provedbe Nagodbe u procesu izvanredne uprave Agrokora.<ref name=":0" /> *Prosječan dnevni broj kupaca je više od 500.000. == O Konzumu == === Misija === "Naša misija je izborom namirnica pomoći svojim kupcima u poboljšanju kvalitete svojih života." === Vizija === "Želimo biti neosporivi lider na tržištu i biti posvećeni cilju da budemo prvi izbor kupcima i radnicima dok promoviramo naše korporativne vrijednosti." == K Plus == K Plus je [[brand|brend]] Konzuma. U ponudi su asortimani proizvoda hrane i proizvoda za kućanstvo po pristupačnijim cijenama. == Prodavaonice == [[Slika:Konzum in Lumbarda.jpg|mini|Konzum u [[Lumbarda|Lumbardi]].]] Konzumove [[Trgovina|prodavaonice]] nazivaju se ''Konzum'', ''Konzum Maxi'' ili ''Super Konzum'' u skladu s njihovim veličinama, [[30. studenoga|30. studenog]] [[2020.]] broji ih 634 po cijeloj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. '''Konzum''' Prodavaonice ''Konzum'' najmanji su prodajni format. Ukupno ih je 496, od kojih 149 u [[Zagreb]]u. '''Konzum Maxi''' Konzum Maxi je srednja verzija Konzumovih supermarketa. Oni se nalaze u [[Dubrovnik]]u, [[Sisak|Sisku]], [[Ploče|Pločama]], [[Vis (grad)|Visu]], [[Makarska|Makarskoj]], [[Split]]u, [[Sinj]]u, [[Šibenik]]u, [[Knin]]u, [[Vodice|Vodicama]], [[Zadar|Zadru]], [[Gospić]]u, [[Otočac|Otočcu]], [[Crikvenica|Crikvenici]], [[Krk]]u, [[Pula|Puli]], [[Rovinj]]u, [[Umag]]u, [[Poreč]]u, [[Rijeka|Rijeci]], [[Jastrebarsko]]m, [[Zagreb]]u, [[Varaždin]]u, [[Čakovec|Čakovcu]], [[Bjelovar]]u, [[Đakovo|Đakovu]], [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]], [[Osijek]]u i [[Vinkovci]]ma. Ukupan broj Maxi prodavaonica je 45. '''Super Konzum''' Super Konzum je najveća verzija iz raspona Konzumovih supermarketa. Oni se nalaze u [[Čakovec|Čakovcu]], [[Đakovo|Đakovu]], [[Vinkovci]]ma, [[Vrbovec|Vrbovcu]], [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]], [[Zagreb]]u, [[Samobor]]u, [[Jastrebarsko]]m, [[Ogulin]]u, [[Rijeka|Rijeci]], [[Poreč]]u, [[Požega|Požegi]], [[Zadar|Zadru]], [[Šibenik]]u, [[Split]]u, [[Kutina|Kutini]], [[Makarska|Makarskoj]], [[Dubrovnik]]u i [[Ivanić-Grad]]u. Ukupan broj Super prodavaonica je 69. '''Velpro''' Velpro je bosanski cash & carry, dio je Konzumove grupe. Prvi Velpro je otvoren [[2003.]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Velpro cash & carry ima oko 18 trgovina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a posluje i u [[Beograd]]u u [[Srbija|Srbiji]]. '''Idea''' Konzum posluje u Srbiji i Crnoj Gori pod [[brand]]om "Idea". Ideine [[Trgovina|prodavaonice]] se zovu ''Idea'', ''Idea Super'' ili ''Idea Extra'' prema svojim veličinama. Grad [[Niš]] ima najveći broj Ideinih prodavaonica, 37, nakon čega slijedi [[Beograd]] s 24.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.idea.rs/Popis-prodavnica.html |title=Idea prodavnice |work=idea.rs |accessdate=2010-06-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120310144325/http://www.idea.rs/Popis-prodavnica.html |archivedate=10. ožujka 2012.}}</ref> Ostali Ideini supermarketi se nalaze u [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Podgorica|Podgorici]], [[Leskovac|Leskovcu]], [[Subotica|Subotici]], [[Vrbas (grad)|Vrbasu]], [[Bor]]u, [[Sombor]]u, [[Užice|Užicu]], [[Kraljevo|Kraljevu]], [[Valjevo|Valjevu]], [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]], [[Šabac|Šapcu]], [[Kragujevac|Kragujevcu]], [[Zrenjanin]]u i drugim gradovima. '''LDC''' LDC (kratica za Logističko-Distribucijski Centar) je Konzumova partnerska tvrtka za skladištenje. Njihova skladišta se nalaze u [[Zagreb]]u, [[Dugopolje|Dogopolju]], [[Rijeka|Rijeci]] i [[Osijek]]u. == Akvizicije i prodaje == * [[Kozmo]] je [[31. prosinca]] [[2009.]] prodan fondu ''Nexus Alpha''.<ref>[http://www.vecernji.hr/biznis/todoricev-kozmo-prodan-fondu-nexus-alpha-clanak-75090 Vecernji.hr - Todorićev Kozmo prodan fondu Nexus Alpha, news, gospodarstvo (objavljeno: 04. siječnja 2010.) ]</ref> * [[Riječka tvornica konopa]] je [[22. listopada]] [[2010.]] pripojena društvu Konzum d.d.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://zse.hr/default.aspx?id=32559 |title=Konzum d.d. - PRIPAJANJE DRUŠTVA RIJEČKA TVORNICA KONOPA d.d. DRUŠTVU KONZUM d.d. - Zagrebačka burza |archive-url=https://web.archive.org/web/20120602064134/http://zse.hr/default.aspx?id=32559 |archive-date=2. lipnja 2012. |access-date=6. kolovoza 2012.}}</ref> * Kozmo dezinvestiran od strane Nexus Alpha u srpnju 2015. godine<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nexus-pe.hr/hr/ulaganja/ulaganja/ |title=Podatak o dezinvesticiji od strane Nexus Alpha |archive-url=https://web.archive.org/web/20170512003150/http://www.nexus-pe.hr/hr/ulaganja/ulaganja |archive-date=12. svibnja 2017. |access-date=4. ožujka 2017.}}</ref> * Kozmo je [[27. siječnja]] [[2017.]] prodan lancu Müller.<ref>[http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzista/mueller-od-konzuma-preuzima-drogeriju-kozmo-1139802 Müller od Konzuma preuzima drogeriju Kozmo]</ref> == Zanimljivosti == * Konzum posjeduje 15 logističkih skladišta te 4 ''cross-dockova'' * Sladišni prostor Konzuma je preko 100 000 m2 * Konzum posjeduje preko 140 transportnih vozila * Konzumova skladišta posjeduju jednu pakirnicu riba te tri zrionice banana == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi također == * [[Agrokor]] == Vanjske poveznice == * [http://www.konzum.hr Službene web stranice] * [http://www.velpro.hr/ Službena web stranica VELPRO-a] * [http://www.idea.rs/ Službena web stranica IDEA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150629090813/http://www.idea.rs/ |date=29. lipnja 2015. }} * [http://www.konzum.co.ba Službene web stranice Konzuma u Bosni i Hercegovini] {{Commonscat|Konzum (Supermarket)}} [[Kategorija:Hrvatski trgovački lanci]] tbnmi5hlubug4kmchcno1e3rrsa1dj0 3 43203 6447018 233939 2022-08-20T13:24:43Z PonoRoboT 259157 pravopis wikitext text/x-wiki ==Zmajeva zamolba== Duše, evo nekih tema koje me zanimaju, pa kad nađeš vremena da mi ih pošalješ, rado bih ih obradio. Preporučujem se, ljubim ruke. --[[Suradnik:Zmaj|Zmaj]] 22:54, 26. svibnja 2006. (CEST) ---- Stavljati ću poveznice na stranice o razgovoru, tako da vidiš što sam ti uploadala, a ujedno i poveznicu na budući članak, tak da vidim koliko brzo napreduješ :-). Boka je prva jer je najveći članak. [[Suradnik:Duh Svemira|Duh Svemira]] 18:00, 27. svibnja 2006. (CEST) * Bojničić, Ivan pl. Kninski - filozof i povjesničar * Bojničić, Vjera - hrvatska slikarica * [[Boka kotorska]] [[Razgovor:Boka kotorska]] ** Zemljopisne osobine ** Povijest ** Pomorstvo i trgovina ** Kulturne, društvene i narodne osobine ** Bokeljska mornarica * [[Giovanni Boldini|Boldini, Giovanni]] - talijanski slikar [[Razgovor:Giovanni Boldini]] - postavio * Bolgi, Andrea - talijanski kipar * Bolica - stara kotorska obitelj ** Bolica, Frano ** Bolica, Ivan ** Bolica, Ivan Antun ** Bolica, Ivan Frano ** Bolica, Ivan (Đivo) ** Bolica, Marijan ** Bolica, Marin ** Bolica, Nikola ** Bolica, Petar ** Bolica, Vicko * Bolić, Vlaho (Blaž) - dubrovački isusovac * Bolkay, Stjepan - zoolog * Bollé, Hermann - arhitekt * Bolmarčić, Gavro - franjevac * Bombelli, Sebastiano - talijanski slikar * Bonačić, Frano - brački svećenik-pravnik * Bonačić, Jerolim Blaž - biskup i književnik * Bonačić, Luka - novinar, pisac, publicist * Bonifačić, Antun - književnik * Bonifačić, Nikola - književnik * Bonzo - budistički svećenik Članak Hermann Bollé već postoji ;) --[[Suradnik:Maestralni|Maestralni]] 00:33, 27. svibnja 2006. (CEST) ::Nije stvar u tome, Maestralni. Ovo su članci iz Ujevićeve enciklopedije, koji su mnogo bolji i veći od postojećih članaka. --[[Suradnik:Zmaj|Zmaj]] 10:19, 27. svibnja 2006. (CEST) :::: OK, pardon! Uvijek se može bolje! ;) --[[Suradnik:Maestralni|Maestralni]] 10:22, 27. svibnja 2006. (CEST) p3mbnrelshkhe44lftctnr8fwzzez14 0 44545 6447285 6440144 2022-08-21T11:40:52Z Setenzatsu.2 230423 /* Sprint */ wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} '''Hrvatski kajakaški savez''' je organizacija koja koja koordinira rad hrvatskih klubova i reprezentacija u dvije sportske grane: [[Kajak i kanu na mirnim vodama|kajak i kanu na mirnim vodama]] te [[Kajak i kanu na divljim vodama|kajak i kanu na divljim vodama]]. U širem smislu to obuhvaća discipline sprint, maraton, slalom, spust, [[rafting]] i [[jedrenje kanuom]]. U statutu Saveza stoji da je uz nacionalni športski savez, on i [[Hrvatski astronautički i raketni savez|nacionalni savez tehničke kulture]] koji u svom sadržaju djelatnosti, uz sport, ima i značajan dio tehničke kulture.<ref name="#1">{{Citiranje časopisa |url=http://www.hztk.hr/hrvatski-kajakaski-savez/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20180427154842/http://www.hztk.hr/hrvatski-kajakaski-savez/ |archive-date=27. travnja 2018. |access-date=15. travnja 2019.}}</ref> Međunarodni naziv za savez je '''Croatian canoe federation'''. Savez je osnovan [[12. kolovoza]] [[1939.]] godine u Zagrebu, a njegov rad obnovljen je 1955. Član je ''International Canoe Federation (ICF)'' - Međunarodne kajakaške federacije od [[31. listopada]] [[1992.]] godine i ''European Canoe Association (ECA)'' - Europskog kajakaškog udruženja od [[11. prosinca]] [[1993.]] godine.<ref>http://www.hoo.hr/1471-v-hrvatski-kajakaski-savez.aspx</ref><ref name="#2">http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=29809</ref> Također je član ''Hrvatske zajednice tehničke kulture''.<ref name="#1"/> ==Na mirnim vodama & oceanu== <small>''Napomena: Utrke na mirnim vodama se često koriste kao sinonim za sprint, dok se maraton promatra kao zasebna disciplina, ali ovdje je radi preglednije sistematizacije smatran poddisciplinom utrka na mirnim vodama jer se i odvija na istima uz povremene kratke dionice na suhom ili na rijekama bez brzaca.''</small> ===Olimpijske igre=== <small>''nakon 2016.''</small> ''Posljednje finale: 1996. C1'' {| class="wikitable collapsible collapsed" |- !style="text-align:left; background:#FFFFFF" |Legenda |-bgcolor="#FFFFFF" | - ''italic - hrvatski veslači koji su medalje osvajali za Jugoslaviju; medalje osvojene kao dio posade sa srpskim kanuistima naglašene su u zagradama''<br>- ''broj u zagradi označava broj različitih disciplina (neovisnih o udaljenosti) u kojima je veslač(ica) osvoji-o/la medalje na OI''<br>- ^CiK ''označava veslač-e/ice koji su medalje osvojili i u kanuu'' ^C ''i u kajaku'' ^K ''na OI'' |} ====Sprint==== {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! <small>Stil</small> ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | ''[[Matija Ljubek]]'' (2) ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | {{nowrap|1 (+1)}} | style="background:#DCE5E5;" | 0 (+1) | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 (+2) |} ;Posade <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> ;;> Kanu <div style="height:100px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;C-1 {{nowrap|[[Matija Ljubek]] (Z–B)}} </div> ===Svjetsko prvenstvo=== ''1 Srp 2016'' {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! align="center" rowspan="5" | Medalje ! align="center" colspan="14" | Na mirnim vodama ! align="center" colspan="2" rowspan="2" | Na oceanu ! align="center" rowspan="5" | Ukupno |- ! align="center" colspan="8" | Sprint ! align="center" colspan="6" | Maraton |- ! align="center" colspan="4" | Kanu ! align="center" colspan="4" | Kajak ! align="center" colspan="3" | Kanu ! align="center" colspan="3" | Kajak ! align="center" colspan="2" | Kajak |- | align="center" colspan="3" | M | align="center" colspan="1" | Ž | align="center" colspan="3" | M | align="center" colspan="1" | Ž | align="center" colspan="2" | M | align="center" colspan="1" | Ž | align="center" colspan="2" | M | align="center" colspan="1" | Ž | align="center" colspan="1" | M | align="center" colspan="1" | Ž |- | align="center" | C1 | align="center" | C2 | align="center" | C4 | align="center" | | align="center" | K1 | align="center" | K2 | align="center" | K4 | align="center" | | align="center" | C1 | align="center" | C2 | align="center" | | align="center" | K1 | align="center" | K2 | align="center" | | align="center" | K1 | align="center" | K1 |- | align="center" style="background:#F7F6A8;" | Zlato | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c1 --> 2 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c4 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, sprint, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, sprint, kajak, m, k1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, sprint, kajak, m k2 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, sprint, kajak, m k4 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, sprint, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, maraton, kanu, m, c1 --> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, maraton, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, maraton, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, maraton, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, maraton, kajak, m k2 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, maraton, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ocean, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ocean, kajak, ž k1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | 2 |- | align="center" style="background:#DCE5E5;" | Srebro | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c1 --> 2 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c4 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, sprint, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, sprint, kajak, m, k1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, sprint, kajak, m k2 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, sprint, kajak, m k4 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, sprint, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, maraton, kanu, m, c1 --> 1 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, maraton, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, maraton, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, maraton, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, maraton, kajak, m k2 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, maraton, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ocean, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ocean, kajak, ž k1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | 3 |- | align="center" style="background:#FFDAB9;" | Bronca | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c1 --> 3 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c4 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, sprint, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, sprint, kajak, m, k1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, sprint, kajak, m k2 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, sprint, kajak, m k4 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, sprint, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, maraton, kanu, m, c1 --> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, maraton, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, maraton, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, maraton, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, maraton, kajak, m k2 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, maraton, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ocean, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ocean, kajak, ž k1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | 3 |- |} {| class="wikitable" |-bgcolor="#FFFFFF" |'''Legenda'''<br> - ''italic - hrvatski veslači koji su medalje osvajali za Jugoslaviju; medalje osvojene kao dio posade sa srpskim kanuistima naglašene su u zagradama te se ne navode u gornjoj tablici''<br> - ''broj u zagradi označava broj različitih disciplina (neovisnih o udaljenosti) u kojima je veslač(ica) osvoji-o/la medalje na SP-u''<br> - ^CiK ''označava veslač-e/ice koji su medalje osvojili i u kanuu'' ^C ''i u kajaku'' ^K ''na SP-u''<br> - ^MiO ''označava veslač-e/ice koji su medalje osvojili i na mirnim vodama i na oceanu na SP-u'' |} {{col-begin}} {{col-break}} ====Sprint==== <small>''nakon izdanja 2022.''</small> ''Posljednje finale: 2022.'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Matija Ljubek]]'' (2) ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | {{nowrap|1 (+3)}} | style="background:#DCE5E5;" | 1 (+2) | style="background:#FFDAB9;" | 2 (+1) | 4 (+6) |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Ivan Šabjan]]'' ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Anamaria Govorčinović]] ||<small>K</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |} ;Posade <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> ;;> Kanu <div style="height:100px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;C-1 {{nowrap|[[Matija Ljubek]] (Z–S–2xB)}}<br> [[Ivan Šabjan]] (Z–S–B) </div> ;;> Kajak <div style="height:100px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;K-1 [[Anamaria Govorčinović]] (S–B)<br> </div> {{col-break}} ====Maraton==== <small>''nakon izdanja 2015.''</small> {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Nikica Ljubek]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |} ====Na oceanu==== <small>''nakon izdanja 2018.''</small> {{col-end}} ===Europsko prvenstvo=== <!-- <div style="height:150px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;Posade prvaka {{col-begin}} {{col-break}} ;;SPRINT ;;;;n/a {{nowrap|}} {{col-break}} ;;MARATON ;;;;n/a {{nowrap|}} {{col-end}} </div> --> {{col-begin}} {{col-break}} ====Sprint==== <small>''nakon izdanja 2016.''</small> {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Anamaria Govorčinović]] ||<small>K</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Vanesa Tot]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Stjepan Janić]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} {{col-break}} ====Maraton==== <small>''nakon izdanja 2016.''</small> {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Nikica Ljubek]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} {{col-end}} ==Na divljim vodama== ===Olimpijske igre=== <small>''nakon 2016.''</small> ''Posljednje finale: 2000. K1'' ====Slalom==== U kanuu je najbolji rezultat 9. mjesto Danka Hercega u C-1 1992. U kajaku je najbolji rezultat 11. mjesto Andreja Glucksa u K-1 2000. ===Svjetsko prvenstvo=== {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! align="center" rowspan="6" | Medalje ! align="center" colspan="16" | Na divljim vodama ! align="center" rowspan="6" | Ukupno |- ! align="center" colspan="7" rowspan="2" | Slalom ! align="center" colspan="9" | Spust |- ! align="center" colspan="7" | <small>klasični i sprint</small> ! align="center" colspan="2" | <small>ekstreman</small> |- ! align="center" colspan="4" | Kanu ! align="center" colspan="3" | Kajak ! align="center" colspan="4" | Kanu ! align="center" colspan="3" | Kajak ! align="center" colspan="2" | Kajak |- | align="center" colspan="3" | M | align="center" colspan="1" | Ž | align="center" colspan="2" | M | align="center" colspan="1" | Ž | align="center" colspan="3" | M | align="center" colspan="1" | Ž | align="center" colspan="2" | M | align="center" colspan="1" | Ž | align="center" colspan="1" | M | align="center" colspan="1" | Ž |- | align="center" | C1 | align="center" | C2 | align="center" | {{Tooltip|E|Ekipno: C1 i C2}} | align="center" | | align="center" | K1 | align="center" | {{Tooltip|E|Ekipno: K1}} | align="center" | | align="center" | C1 | align="center" | C2 | align="center" | {{Tooltip|E|Ekipno: C1 i C2}} | align="center" | | align="center" | K1 | align="center" | {{Tooltip|E|Ekipno: K1}} | align="center" | | align="center" | K1 | align="center" | K1 |- | align="center" style="background:#F7F6A8;" | Zlato | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, slalom, kanu, m c1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, slalom, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, slalom, kanu, m ekipno --> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, slalom, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, slalom, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, slalom, kajak, m ekipno --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, slalom, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, spust, kanu, m c1 --> 8 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, spust, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, spust, kanu, m ekipno --> 4 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, spust, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, spust, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, spust, kajak, m ekipno --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, spust, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, ekstreman, m k1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, ekstreman, ž k1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | 12 |- | align="center" style="background:#DCE5E5;" | Srebro | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, slalom, kanu, m c1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, slalom, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, slalom, kanu, m ekipno --> 1 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, slalom, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, slalom, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, slalom, kajak, m ekipno --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, slalom, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, spust, kanu, m c1 --> 4 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, spust, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, spust, kanu, m ekipno --> 4 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, spust, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, spust, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, spust, kajak, m ekipno --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, spust, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, ekstreman, m k1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, ekstreman, ž k1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | 9 |- | align="center" style="background:#FFDAB9;" | Bronca | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, slalom, kanu, m c1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, slalom, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, slalom, kanu, m ekipno --> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, slalom, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, slalom, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, slalom, kajak, m ekipno --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, slalom, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, spust, kanu, m c1 --> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, spust, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, spust, kanu, m ekipno --> 2 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, spust, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, spust, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, spust, kajak, m ekipno --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, spust, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, ekstreman, m k1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, ekstreman, ž k1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | 3 |- |} {{col-begin}} {{col-break}} ====Slalom==== <small>''nakon izdanja 2014.''</small> ''Posljednje finale: 2002.'' =====Pojedinačno===== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Kanuist(ica) / Kajakaš(ica) !! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | — ||<small></small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 0 |} Najbolji rezultat je 4. mjesto Danka Hercega 1997. =====Ekipno===== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Danko Herceg]],<br>[[Stjepan Perestegi]],<br>[[Zlatko Sedlar]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |} ;Ekipe <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> ;;> Kanu <div style="height:100px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;3xC-1 {{nowrap|Danko Herceg, Stjepan Perestegi, Zlatko Sedlar (S)}} </div> {{col-break}} ====Spust==== <small>''nakon izdanja 2016.''</small> - ''italic - hrvatski veslači koji su medalje osvajali za Jugoslaviju =====Pojedinačno===== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Emil Milihram]] * ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 6 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 8 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tomislav Hohnjec]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Tomislav Crnković (kanuist)|Tomislav Crnković]]'' ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Igor Gojić]],<br>[[Tomislav Lepan]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |} :''* najuspješniji kanuist u spustu svih vremena'' ;Posade <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> ;;> Kanu <div style="height:150px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;C-1 {{nowrap|Emil Milihram (6xZ–S–B)}}<br> Tomislav Hohnjec (Z–S)<br> Tomislav Crnković (Z)<br> Igor Gojić (S)<br> Tomislav Lepan (S) </div> =====Ekipno===== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Emil Milihram]] (2) ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 4 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 9 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tomislav Hohnjec]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Igor Gojić]] (2) ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 3 | 8 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tomislav Lepan]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 6 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Željko Petrić]] (2) ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Tomislav Crnković (kanuist)|Tomislav Crnković]]'',<br>[[Goran Čokor]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Luka Obradić (2) ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Ren Korpes,<br>Antonio Marinić,<br>Ivan Tolić,<br>Jadran Zonjić ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Franjo Guščić,<br>Siniša Martinčević,<br>Mario Peček,<br>Robert Rauš ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} ;Ekipe <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> ;;> Kanu <div style="height:200px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;3xC-1 Igor Gojić, Tomislav Lepan, Emil Milihram (Z–3xS–B)<br> Igor Gojić, Tomislav Hohnjec, Tomislav Lepan (Z)<br> Goran Čokor, Tomislav Hohnjec, Emil Milihram (Z)<br> Tomislav Hohnjec, Emil Milihram, Željko Petrić (Z)<br> Igor Gojić, Emil Milihram, Luka Obradić (B) ;;;;3xC-2 Ren Korpes, Antonio Marinić, Emil Milihram, Luka Obradić, Ivan Tolić, Jadran Zonjić (S)<br> {{nowrap|Igor Gojić, Franjo Guščić, Siniša Martinčević, Mario Peček, Željko Petrić, Robert Rauš (B)}} </div> {{col-end}} =====Svjetsko prvenstvo u ekstremnom kajaku===== ''Sickline Extreme Kayak World Championship''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.adidas-sickline.com/race-info/ergebnisse/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150321223957/http://www.adidas-sickline.com/race-info/ergebnisse/ |archive-date=21. ožujka 2015. |access-date=7. ožujka 2015.}}</ref> :''Brzaci se kategoriziraju na ljestvici od I do VI. Utrke ovog natjecanja se održavaju na brzacima kategorija V-VI.'' <small>''nakon 2016.''</small><br> Na dosadašnjih 6 prvenstava nije nastupio niti jedan natjecatelj iz Hrvatske. ===Europsko prvenstvo=== <div style="height:150px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;Posade prvaka {{col-begin}} {{col-break}} <!-- ;;SLALOM ;;;;n/a {{nowrap|}} --> {{col-break}} ;;SPUST ;;;;C-1 [[Emil Milihram]] (4x), [[Tomislav Hohnjec]] <!-- ;;;;C-2 {{nowrap|}} ;;;;K1 --> {{col-end}} </div> {{col-begin}} {{col-break}} ====Slalom==== <small>''nakon izdanja 2016.''</small> =====Pojedinačno===== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | — ||<small></small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 0 |} Najbolji rezultat je 4. mjesto Danka Hercega 1996. =====Ekipno===== Najbolji rezultat je 5. mjesto 2000. {{col-break}} ====Spust==== <small>''nakon izdanja 2017.''</small> =====Pojedinačno===== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Emil Milihram]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 4 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 7 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tomislav Hohnjec]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Igor Gojić]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Mario Peček,<br>Robert Rauš ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tomislav Lepan]],<br>Luka Obadić,<br>[[Željko Petrić]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} ;Posade <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> ;;> Kanu <div style="height:150px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;C-1 Igor Gojić, Tomislav Hohnjec, Tomislav Lepan, Emil Milihram, Luka Obadić, Željko Petrić ;;;;C-2 {{nowrap|Mario Peček, Robert Rauš (2xB)}}<br> </div> =====Ekipno===== ;Osvajači zlata {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Emil Milihram]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 7 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 3 | 13 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Igor Gojić]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 5 | style="background:#DCE5E5;" | 4 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 11 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tomislav Lepan]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 5 | style="background:#DCE5E5;" | 4 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 9 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tomislav Hohnjec]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 4 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Goran Čokor]],<br>[[Željko Petrić]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 3 |} ;Osvajači medalja ;;> Kanu <div style="height:200px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;3xC-1 Goran Čokor, Igor Gojić, Tomislav Hohnjec, Tomislav Lepan, Emil Milihram, Željko Petrić, Jadran Zonjić ;;;;3xC-2 Filip Benjak, Goran Čokor, Igor Gojić, [[Danko Herceg]], Matej Herkov, Tomislav Lepan, Siniša Martinčević, Emil Milihram, [[Emir Mujčinović]], Antonio Obadić, Mario Peček, Željko Petrić, Robert Rauš, Elvis Sanjković, Zlatko Sedlar, Andrej Trandler, Tomislav Zobec, Nikola Županić </div> {{col-end}} ===Svjetski ranking - najbolje pozicije=== <small><!-- datum --></small> <!--neovisno jesu li ostvarene u jednosjedu, dvosjedu ili četverosjedu--> {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" !colspan="2"| !!colspan="1"|Slalom !!colspan="1"|Spust |- !rowspan="2"|Kajak |M <!--slalom-->| <!--spust -->| |- |Ž <!--slalom-->| <!--spust -->| |- !rowspan="2"|Kanu |M <!--slalom-->| <!--spust -->| |- |Ž <!--slalom-->| <!--spust -->| |} ==Svjetski kup== (lista nepotpuna)<br> <ref>https://www.index.hr/Sport/clanak/hohnjec-slavio-u-karlovym-varyma/206054.aspx</ref> <ref>https://www.index.hr/sport/clanak/kajakkanu-tomislav-hohnjec-osvojio-svjetski-kup/207653.aspx</ref> <ref>https://www.vecernji.hr/sport/milihramu-zlato-u-utrci-svjetskog-kupa-u-spanjolskoj-277895</ref> <ref>https://sportnet.rtl.hr/vijesti/199394/ostali-sportovi/zavrsnica-svjetskog-kupa-u-znaku-kanu-dvojca-pecek-raus/</ref> ''Barem 1 pobjeda.''<br> ^CiK - ''postolja i u kanuu''^C ''i u kajaku''^K<br> {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" !rowspan=2| !!rowspan=2|{{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! rowspan=2|<small>Pobjede</small> !! rowspan=2|<small>Postolja</small> !! colspan="3"|{{nowrap|<small>Discipline/pobjeda</small>}} |- !style="height:10px;"| !! !! <!-- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || align="left"| || || |DV/MV || align="center"|sprint,maraton,ocean,slalom,spust || align="center"| --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž || align="left"|[[Anamaria Govorčinović]] || || |MV || align="center"|sprint || align="center"|K1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left"|[[Tomislav Hohnjec]] || || |DV || align="center"|spust || align="center"|C1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left"| [[Tomislav Lepan]] || || |DV || align="center"|spust || align="center"|C1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left"| [[Emil Milihram]] || || |DV || align="center"|spust || align="center"|C1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left"| Mario Peček || || |DV || align="center"|spust || align="center"|C2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left"| Robert Rauš || || |DV || align="center"|spust || align="center"|C2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž || align="left"|[[Vanesa Tot]] || || |MV || align="center"|sprint || align="center"|C1 |} ===Osvajači Svjetskog kupa=== ''nepotpuni podaci'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" !rowspan=2| !!rowspan=2|{{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! rowspan=2|{{nowrap|# kupova}} ! rowspan=2|Godine ! colspan="3"| Disciplina |- !style="height:10px;"| !! !! |- |M || [[Tomislav Hohnjec]] | align="center"|1 || align="center"|2004. |DV || align="center"|spust || align="center"|C1 |- |M || [[Emil Milihram]] | align="center"|2 || align="center"|2010., '11. |DV || align="center"|spust || align="center"|C1 |- |M || [[Mario Peček]] / [[Robert Rauš]] | align="center"|1 || align="center"|2002. |DV || align="center"|spust || align="center"|C2 |- |} ==Svjetski rekorderi== ''studeni 2018.'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan=2|<small>Veslači(ce)</small> !! rowspan=2 data-sort-type="number"|<big>Σ</big> !! colspan=2 data-sort-type="number"|<small>Na vodi</small> !! colspan=2 data-sort-type="number" style="border-left: 3px solid black;"|<small>Ergometar</small> |- ! data-sort-type="number"|<small>Kanu</small> !! data-sort-type="number"|<small>Kajak</small> !! data-sort-type="number" style="border-left: 3px solid black;"|<small>Kanu</small> !! data-sort-type="number"|<small>Kajak</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF | M ||0x ||— ||— ||style="border-left: 3px solid black;"|— ||— |- align="center" bgcolor="#FFFFFF | Ž ||0x ||— ||— ||style="border-left: 3px solid black;"|— ||— |} <!-- lista ;Kanu (na vodi) * ;Kajak (na vodi) * ;Ergometar * --> ==Nacionalni rekordi== ''listopad 2018.'' {| bgcolor="#f7f8ff" cellpadding="3" cellspacing="0" border="1" style="font-size: 95%; border: gray solid 1px; border-collapse: collapse;text-align:center;" |+'''Legenda''' | style="background: #ffffff;" width="20" | {{Tooltip|'''BWT'''|Best World Time}} | bgcolor="#ffffff" align="left" | Najbolje svjetsko vrijeme<br><small>(ICF priznaje samo rezultate ostvarene u finalima natjecanja)</small> |- | style="background: #bbf3bb;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | Olimpijske discipline |- | style="background: #ffffbb;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | discipline ukinute na SP-u |- | style="background: #FFDACC;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | discipline nikad održane na SP-u |- | style="background: #ffffff;" width="20" | X | bgcolor="#ffffff" align="left" | nepostojeće discipline |} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! colspan="3" rowspan="3"| Disciplina ! colspan="6" | Kanu |- | colspan="3" | muškarci | colspan="3" | žene |- ! M C1 ! M C2 ! M C4 ! W C1 ! W C2 ! W C4 |- style="white-space: nowrap;" ! rowspan="6"| m<br>i<br>r<br>n<br>e<br> <br>v<br>o<br>d<br>e ! rowspan="6"| s<br>p<br>r<br>i<br>n<br>t | align="right" |200m <!--m-->|41.110<br>Marko Jelkić ||39.960<br>Marko Jelkić,<br>Ivan Orešković ||style="background:#ffffbb;"|41.340<br>Dejan Heđa, Petar Ivić,<br>Kristijan Pittner, Goran Posavac <!--ž-->|style="background:#bbf3bb;"| || ||style="background: #FFDACC;"| |- | align="right"|500m <!--m-->|1:52.419<br>[[Emanuel Horvatiček]] ||1:46.460<br>[[Dražen Funtak]],<br>[[Nikica Ljubek]] || <!--ž-->| ||style="background:#bbf3bb;"| ||style="background: #FFDACC;"| |- | align="right"|1000m <!--m-->|style="background:#bbf3bb;"|4:07.076<br>[[Nikica Ljubek]] ||style="background:#bbf3bb;"|3:19.167<br>[[Mićo Janić]],<br>[[Stjepan Janić]] || <!--ž-->|style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| |- | align="right"|5000m <!--m-->| ||style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| <!--ž-->| ||style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| |- | align="right"|10000m <!--m-->|style="background:#ffffbb;"|47:39.68<br>[[Ivan Šabjan]] ||style="background:#ffffbb;"|45:43.09<br>[[Matija Ljubek]],<br>Mirko Nišović ||style="background: #FFDACC;"| <!--ž-->|style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| |- | align="left"|4x200m <!--m-->| ||style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| <!--ž-->|style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| |- |colspan="9"| |- ! rowspan="2" colspan="2"| ergometar | align="right" |500m <!--m-->| ||colspan="2"| X <!--ž-->| ||colspan="2"| X |- | align="right" |1000m <!--m-->| ||colspan="2"| X <!--ž-->| ||colspan="2"| X |- ! colspan="3" rowspan="3"| Disciplina ! colspan="6" | Kajak |- | colspan="3" | muškarci | colspan="3" | žene |- ! M K1 ! M K2 ! M K4 ! W K1 ! W K2 ! W K4 |- style="white-space: nowrap;" ! rowspan="7"| m<br>i<br>r<br>n<br>e<br> <br>v<br>o<br>d<br>e ! rowspan="7"| s<br>p<br>r<br>i<br>n<br>t | align="right"|200m <!--m-->|style="background:#bbf3bb;"|36.010<br>[[Antun Novaković]] ||34.120<br>Mario Ivić,<br>Antun Novaković || style="background:#ffffbb;"|32.950<br>Marko Crneković, Luka Marijić,<br>Luka Mujkić, Jakov Radošević <!--ž-->|style="background:#bbf3bb;"|51.208<br>[[Anamaria Govorčinović]] || ||style="background:#ffffbb;"| |- | align="right"|500m <!--m-->| || ||style="background:#bbf3bb;"| <!--ž-->|style="background:#bbf3bb;"| ||style="background:#bbf3bb;"| ||style="background:#bbf3bb;"| |- | align="right"|1000m <!--m-->|style="background:#bbf3bb;"| ||style="background:#bbf3bb;"| || <!--ž-->| || ||style="background:#ffffbb;"| |- | align="right"|5000m <!--m-->| ||style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| <!--ž-->| ||style="background:#ffffbb;"| ||style="background: #FFDACC;"| |- | align="right"|10000m <!--m-->|style="background:#ffffbb;"| ||style="background:#ffffbb;"| ||style="background:#ffffbb;"| <!--ž-->|style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| |- | align="left"|4x200m <!--m-->| ||X ||X <!--ž-->| ||X ||X |- | align="left"|4x500m <!--m-->|style="background:#ffffbb;"| ||X ||X <!--ž-->|style="background: #FFDACC;"| ||X ||X |- |colspan="9"| |- ! rowspan="2" colspan="2"| ergometar | align="right" |500m <!--m-->| ||colspan="2"| X <!--ž-->| ||colspan="2"| X |- | align="right" |1000m <!--m-->| ||colspan="2"| X <!--ž-->| ||colspan="2"| X |- |} ==Ostalo== [[Marko Jurinčić]] donio je 1919. u Zagreb prvi sklopivi kajak, a Hrvatski veslački klub (danas HAVK Mladost<ref>http://www.mladost.hr/3/o-klubu</ref>) organizirao je 1927. prvu regatu u Hrvatskoj.<ref name="#2"/> Najviše nastupa na OI imaju [[Matija Ljubek]] (sprint) i [[Danko Herceg]] (slalom) (4). Prvo prvenstvo Hrvatske u kajak i kanu ergometru, koje je ujedno bilo i otvoreno, održano je u ožujku 2016. u Slavonskom Brodu.<ref>https://kkkolimpik.wordpress.com/2016/02/11/slavonski-brod-domacin-hrvatskog-prvenstva-u-kajak-kanu-ergometru/</ref> Prva kanuistica (na mirnim vodama) na OI bila je [[Vanesa Tot]] 2021.<ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/sport-mix/ostali-sportovi/vanesa-tot-izborila-tokio-hrvatska-ima-prvu-kanuisticu-ikad-na-olimpijskim-igrama-ali-i-prvu-brodanku-15074878</ref> Prva kajakašica (na mirnim vodama) na OI bila je [[Anamaria Govorčinović]] 2021.<ref>https://www.vecernji.hr/sport/anamaria-je-prva-hrvatica-koja-ce-na-olimpijske-igre-u-zahtjevnom-sportu-1492179</ref> ;Nazivlje :C1 - kanu jednoklek ''(na mirnim vodama)'', odnosno kanu jednosjed ''(na divljim vodama)'' :C2 - kanu dvoklek ''(na mirnim vodama)'', odnosno kanu dvosjed ''(na divljim vodama)'' :C4 - kanu četveroklek ''(na mirnim vodama)'' :K1 - kajak jednosjed, K2 - kajak dvosjed, K4 - kajak četverosjed ;<big>Mlađe kategorije na svjetskim natjecanjima</big> <!-- ''nakon 2017.''--> {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! colspan="2"|<small>Natjecanje</small> ! Spol ! width=30 | [[Image:Med_1.png]] ! width=30 | [[Image:Med_2.png]] ! width=30 | [[Image:Med_3.png]] ! width=40 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="8"|m&nbsp;v<br>i&nbsp;&nbsp;o<br>r&nbsp;&nbsp;d<br>n&nbsp;e<br>e&nbsp;&nbsp;&nbsp; <!--mirne vode--> |rowspan="2"|SP<br>U23 |M | || || | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž | || || | |- |colspan="6"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="2"|SP<br>Junior |M | ||1 || | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž | || || | |- |colspan="6"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="2"|OIM |M |0 ||0 ||0 |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž |0 ||0 ||0 |0 |- |colspan="7"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="2"|d&nbsp;v<br>i&nbsp;&nbsp;o<br>v&nbsp;d<br>lj&nbsp;e<br>e&nbsp;&nbsp;&nbsp; <!--divlje vode--> |rowspan="2"|OIM |M |0 ||0 ||0 |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž |0 ||0 ||0 |0 |} ==Vanjske poveznice== * [http://www.kajak.hr/ Hrvatski kajakaški savez] * [http://www.canoeresults.eu/medals CanoeResults, baza rezultata u kajaku i kanuu] ==Vidi još== * [[Hrvatski veslački savez]] * [[Maraton lađa]] * [[Rafting#Rafting u Hrvatskoj i susjednim zemljama|Rafting u Hrvatskoj i susjednim zemljama]] * [[Popis staza za kajak i kanu slalom u Hrvatskoj]]<!-- umjetne i prirodne? --> **Separacijski kanal HE Dubrava, Donja Dubrava (općina Prelog) - ''jedina uređena umjetna kajakaška staza u Hrvatskoj''<ref>http://ztk-gradavarazdina.hr/kajak-kanu-klub-varteks-varazdin</ref><ref>https://zgturizam.uciliste-ambitio.hr/wp-content/uploads/2020/01/Stru%C4%8Dni-priru%C4%8Dnik-za-program-osposobljavanja-za-poslove-instruktora-rekreativnog-kajak-kanua.pdf</ref> ===Popis dugovječnih i značajnijih natjecanja u Hrvatskoj=== {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="background:#FFFFFF;" |+{{nowrap|}} |- style="vertical-align:top; horizontal-align:left" | {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- !colspan="9" align="center"|''<!--ovdje ide kriterij za uvrštavanje na popis --> '' |- bgcolor="#EFEFEF" ! Tip<br>utrke<!--sprint,maraton,slalom,spust,rafting --> ! Naziv utrke ! Lokacija / Start–Cilj ! 1.<br>izdanje ! Zadnje<br>izdanje ! class="unsortable"|Bilješke ! class="unsortable"|Ref |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rafting ||align="left"|[[Croatia Open (rafting)|Croatia Open]] ||[[Slunj]] || ||''održava se'' |''dio Europskog rafting kupa; za članove IRF-a i WRF-a; posljednjih godina nosi naziv RastRaft-Croatia Open; '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|[[Majski turnir gradova - Belišće]] ||[[Belišće]] ||1972. ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |sprint ||align="left"|[[Međunarodna regata "Slavonski Brod"]] ||[[Slavonski Brod]] ||1954. ||''održava se'' |''u kalendaru ICF-a; '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |maraton ||align="left"|[[Međunarodni kajakaški maraton Samoborski Otok - Zagreb]] ||[[Samoborski Otok]]–Zagreb ||1968. ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" |maraton ||align="left"|[[Međunarodni maraton Sava: Brežice - Zagreb]] ||[[Brežice]]–Zagreb ||1970. ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |sprint ||align="left"|Memorijal „Matija Ljubek“ ||[[Zagreb]] ||2002. ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |spust ||align="left"|Memorijal „Siniša Razlog“ ||[[Varaždin]] ||1997. ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[veslanje na dasci|SUP]] ||align="left"|[[SUPer Surfers Challenge Poreč - Lanterna]] ||[[Poreč]] ||2014. ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|[[Svjetski kajakaški kup na divljim vodama u Hrvatskoj|Svjetski kup na divljim vodama u Hrvatskoj]] || || || |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|[[Svjetski kajakaški kup na mirnim vodama u Hrvatskoj|Svjetski kup na mirnim vodama u Hrvatskoj]] || || || |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |sprint ||align="left"|Svjetsko prvenstvo u sprintu ||Zagreb ||colspan=2|2005. |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |spust ||align="left"|[[Štefanjski spust]]<br>Memorijal „Tibor Šaramo“ ||Zagreb ||data-sort-value="1971."|1971.<br>1996. ||''održava se'' |'' '' | |} |} ==Rječnik pojmova (hrv. - engl.)== ''u zagradama su nazivi koji se rjeđe koriste'' :mirne vode – flatwater (/ calm water) :divlje vode – whitewater (/ wildwater) :sprint – canoe(/kayak) sprint / flatwater (kayak/canoe) racing / flatwater sprint :maraton – canoe(/kayak) marathon :slalom – canoe slalom / whitewater slalom (racing) :spust – canoe wildwater / whitewater(/wildwater/downriver) racing(/canoeing/kayaking) :ekstreman spust – (creeking / extreme canoeing/kayaking) / extreme racing ''(potonji naziv se prevladavajuće upotrebljava za natjecateljski oblik tog tipa spusta)'' :oceanska utrka – canoe ocean racing == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Kajak i kanu u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatski športski savezi|Kajak]] iwchpm407729jjaq5ocamg8ouwlvopk 0 47512 6447103 6438083 2022-08-20T18:39:52Z Puer07 276208 Dodan izvor. wikitext text/x-wiki {{Monarh | ime = Kulin | slika = | opis = | titula =[[Dodatak:Popis bosanskih banova|Bosanski ban]] | vladavina =[[1180.]] – [[1204.]] | krunidba = | prethodnik =[[Borić (ban)|Borić]] | nasljednik =[[Stjepan Kulinić]] | regent = | titula1 = | vladavina1 = | prethodnik1 = | nasljednik1 = | regent1 = | titula2 = | vladavina2 = | krunidba2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | regent2 = | titula3 = | vladavina3 = | krunidba3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | regent3 = | nasljeđe = - | supruga = Vojslava Zavidović | supruge = | suprug = | supruzi = | djeca =[[Stjepan Kulinić]] | puno ime = | postumno ime = | dinastija = Kulinići | vladarska himna = | otac = | majka = | datum rođenja = [[1163.]] | mjesto rođenja = | datum smrti = [[1204.]] | mjesto smrti = | datum pokopa = | mjesto pokopa = | potpis = | zanimanje = | vjera = [[katolik]], [[kratko vrijeme pataren ?]] te [[katolik]] }} == Životopis == '''Kulin''' ([[1163.]] – [[studeni]] [[1204.]]), [[Banovina Bosna|bosanski]] [[ban]] od 1180. do 1204. godine. Poznat je po [[Povelja Kulina bana|svojoj povelji]]. S iznimkom jednog vojnog pohoda kojeg je protiv [[Bizant]]a vodio 1183. (borio se zajedno sa [[Srbi]]ma i [[Mađari]]ma kao [[vazal]] [[Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo|Hrvatsko-ugarskog kraljevstva]]), [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosna]] je njegovu vladavinu provela u miru. Povelja Kulina bana počinje katoličkom invokacijom, poziva se na sveto evanđelje, a Radivoj navodi da je napisana (...) od rođenja Kristova tisuću i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca augusta i dvadeset i deveti dan (na dan) odrubljenja glave Ivana Krstitelja. Taj dan Katolička crkva svetkuje kao Dan Ivana Glavosijeka. Sve to nedvojbeno pokazuje da je Kulin ban bio katolik. Nije poznato da li je i kada Kulin ban prihvatio patarenstvo ili su ga vladari susjednih zemalja optuživali kod Pape kako bi osvojili Kulinovu Bosnu. <ref> Marko Dragić, Od Kozigrada do Zvonigrada. Baška Voda-Mostar-Zagreb, 2001. 63. prema: Dominik Mandić, Sabrana djela 4, Bogumilska crkva bosanskih krstjana, II. izdanje, Ziral, Chicago-Roma-Zürich-Toronto 1979., str. 42.</ref> Zbog toga, [[papa]] je kroz hrvatsko-ugarskog kralja na njega izvršio pritisak, pa je Kulin ban 1203. organizirao skup na [[Bilino polje|Bilinom polju]] gdje je, pred papanim izaslanikom Ivanom de Kazamarisom i svjedokom dubrovačkim arhiđakonom Marinom, objavio svoju privrženost [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] i odrekao se bilo kakve hereze. ===Vladavina=== [[Datoteka:Bosnian Banate in 1204.svg|lijevo|mini|200x200px|Posjedi Kulina krajem 12. i početkom 13. stoljeća]] [[Datoteka:Bosna.jpg|200px|lijevo|Granice Bosne za vrijeme Kulina bana (debela plava linija)|thumb]] [[Datoteka:Poveljakulinabana_original.gif|mini|lijevo|200px|Povelja Kulina bana iz [[1189.]] godine]] [[Datoteka:Tuzla Park .jpg|thumb|lijevo|200px|[[Povelja Kulina bana|Povelja]] Kulina bana na spomeniku u [[Tuzla|Tuzli]]]] [[Datoteka:Ploča Kulina bana iz crkve kod Visokog.jpg|200px|thumb|lijevo|200px|Ploča Kulina bana iz crkve kod [[Visoko]]g]] Nakon protjerivanja [[Ban Borić|bana Borića]] u [[Banovina Slavonija|Slavoniju]], [[bizant]]ska vojska je 1164/65. godine osvojila [[Bosna (zemlja)|Bosnu]], [[Usora i Soli|Usoru (sa Solima)]], [[Dalmacija|Dalmaciju]], [[Srijem]] i dijelove [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatske]]. Kulin je možda došao na vlast nakon smrti cara [[Manuel I. Komnen|Manuela I.]], 1180. godine, kao bizantski vazal. Kulinova banovina u Bosni se prostirala od [[Drina|Drine]] do [[Vlašić]]a, s pokrajinama [[Vrhbosna|Vrhosnom]] (današnja [[središnja Bosna]] s dijelovima [[Sarajevska županija|istočne Bosne]]) i [[Usora i Soli|Usorom (sa Solima)]]. S obzirom na teritorijalnu veličinu, papinski izaslanik Ivan de Kazamaris predložio je 1203. godine da se u Bosni uspostave tri biskupije. Za vladavine Kulina bana, pored političke stabilnosti, događa se i značajan gospodarski razvoj. Gospodarstvo se temeljilo na [[Rudarstvo|rudarstvu]] i trgovačkim vezama s gradovima u Dalmaciji, posebno s [[Dubrovnik]]om. Iz povelje, koja je izdata 29. kolovoza 1189. može se zaključiti da je u to vrijeme postojala uređena feudalna struktura u njegovoj banovini. Kulin ban se ponašao kao i svaki drugi feudalni vladar.<ref name="Mustafa Imamović">Mustafa Imamović: ''Historija Bošnjaka'', Sarajevo, BZK Preporod, 1997.</ref> Kulinova vladavina u narodu je zapamćena kao razdoblje blagostanja. U tome leži porijeklo izreke ''Za Kulina bana i dobrijeh dana''. Kulin je kao ban Bosne jamčio [[Dubrovačka Republika|Dubrovčanima]] slobodu trgovine. Oko bana tada se već nalazi određeni izvršni aparat vlasti, pošto Kulin ban obećava zaštitu Dubrovniku od njegovih ''časnika''. Ova [[Povelja Kulina bana|povelja]] dokazuje da je u vrijeme njenog izdavanja postojala organizacija i određeni pravni sustav. Jačanjem trgovinskih veza između [[Dubrovačka Republika|Dubrovnika]] i [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosne]] dolazi do razvitka trgovačkih središta u Bosni. ===Bilinpoljski sabor=== {{glavni|Crkva bosanska}} [[Slika:Obala Kulina bana Sarajevo.jpg|thumb|270px|Obala Kulina bana je jedna od glavnih [[Sarajevo|sarajevskih]] ulica]] [[Slika:Bosniangraves bosniska gravar februari 2007 stecak stecci1.jpg|thumb|270px|Kulin ban je bio [[Crkva bosanska|krstjanin]]]] Za vrijeme Kulina bana javljaju se prve vijesti o širenju [[Crkva bosanska|heretičkog]] učenja u Bosni, koje je navodno uzelo toliko maha da ga je prihvatio i sam Kulin ban, s obitelji, rodbinom i mnogo naroda. O tome je papu Inocenta III. godine 1199. prvi izvijestio [[Zetska država|zetski]] knez Vukan, stariji sin velikog [[Raška (država)|raškog]] župana [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]]. Knez Vukan piše da se "u zemlji [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarskog kralja]], to jest u [[Vrhbosna|Vrhbosni]], razvija hereza ne malih razmjera, i to u tolikoj mjeri da je i sam ban Kulin, pošto je sa svojom ženom i svojom sestrom, udovicom pokojnog Miroslava Humskog, i sa više svojih srodnika bio zaveden preveo u onu herezu više od deset hiljada kršćana". Sve do ovog pisma kneza Vukana nije se pojava heretika i njihovog učenja u Kulinovoj banovini ozbiljno uzimala, iako se, preko različitih kanala iz Dalmacije i Dubrovnika, za nju moralo i ranije znati.<ref name="Brković">Brković, Milko: [http://books.google.com/books?ei=c22OTMXPD4re4AbKtJHBCg&ct=result&id=QjA8AAAAMAAJ&dq=Kulin+ban+kralj+Emerik&q=%22kralju+Emeriku+da+njegov+vazal+bosanski+ban+Kulin+daje+%22 ''Srednjovjekovna Bosna i Hum: identitet i kontinuitet'']; "Crkva na kamenu", 2002.</ref> U Rimu su tek navodi iz pisma kneza Vukana primljeni i shvaćeni kao vrlo ozbiljno i vjerodostojno upozorenje, pa su odmah preduzete određene radnje da se hereza u Bosni u korijenu sasiječe. Papa se na prvom mjestu već 1200. obratio pismom [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarskom]] kralju [[Emerik, hrvatsko-ugarski kralj|Emerik]]u, tražeći njegovu intervenciju protiv heretika u Bosni. Intervencija je nužna ne samo radi Bosne nego i radi toga "da ova bolest, ako se u početku ne suzbije, ne zarazi okolne zemlje pa da se i po ostatku hrvatskog i ugarskog kraljevstva ne razvije njena pošast". Emerik je odmah prihvatio papin poziv, videći u intervenciji mogućnost da uz podršku pape ostvari svoje političke pretenzije. Time je započela bliska suradnja između pape i ugarsko-hrvatskih kraljeva u zajedničkoj borbi protiv moguće i stvarne hereze u Bosni, a realno protiv bilo kakvih oblika samostalnosti rubova kraljevstva. Dogovorena akcija pape i hrvatsko-ugarskog kralja Emerika protiv moguće lokalne hereze, potaknuta izvještajem zetskog kneza Vukana, pada u vrijeme borbe za [[Raška (država)|srpsko prijestolje]], na prijelazu iz 12. u 13. st. kada su ugarski vladari nosili i naslov "srpskog kralja". Nakon što je 1202. pomogao Vukanu da zbaci Stefana i za kratko se vrijeme domogne položaja velikog srpskog župana, [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarski kralj]] je mislio da se može okrenuti Bosni i potvrditi njenu političku zavisnost. Pred opasnošću od dolaska kraljeve vojske i rata, Kulin ban je odmah pokazao volju da u pogledu vjere prihvati sve što od njega traži papa. U pismu papi pravdao se da nije znao razlikovati heretike od katolika, te da je spreman primiti svaku pouku, pa u tom smislu moli papu da pošalje u Bosnu svog izaslanika, koji će njega i njegove ljude ispitati i uputiti u stvarima vjere. Papa je prihvatio njegov zahtjev i poslao u Bosnu čovjeka svog posebnog povjerenja, vlastitog dvorskog kapelana, već spominjanog Ivana de Kazamarisa. On je prema dobivenim uputstvima trebao postupiti kao i u ranijim sličnim misijama, odnosno istragama vođenim protiv katara i patarena po Italiji i Francuskoj, što je značilo da prvo pokuša prevesti heretike "na put istine", a ako se ne odazovu onda da se protiv njih postupi po propisima koje je izdao papa, što je značilo da se upotrijebi sila. Papin izaslanik, u pratnji dubrovačkog arhiđakona Marina, stigao je u [[Vrhbosna|Vrhbosnu]] početkom travnja 1203. godine. Odmah je na Bilinom polju, "pored rijeke" (na području [[Zenica|Zenice]]) održao sabor sa starješinama [[Crkva bosanska|krstajana]], Kulinom banom, njegovim časnicima i narodom. Ispitivanjem krstjanskih starješina ustanovio je da njihovi vjerski pogledi i obredna praksa u nekim pitanjima odudaraju od učenja [[Katolička crkva|katoličke crkve]]. Usto je zatražio od starješina da se odreknu spornih točaka svog učenja. Oni su na to odmah pristali, pa su 8. travnja 1203. potpisali akt o odbacivanju (abjuraciji) heretičkog učenja i prakse. Pored prisutnih starješina krstjana, potpis je dao i sam Kulin ban te, kao svjedok, dubrovački arhiđakon Marin. Kazamaris je tako obavio posao u Bosni u skladu s uputstvima pape Inocenta III., koji je, za razliku od svojih prethodnika, vodio blažu politiku prema protivnicima hijerarhijskog ustrojstva crkve, ako njihova vjerska djelatnost nije bila u suprotnosti sa službenim katoličkim dogmama. Tamo gdje ta politika nije dala željenog učinka, Inocent III. nije oklijevao da proglasi križarski pohod, kao što je to učinio 1209. protiv [[Albi|albižana (Albigenses)]], francuskog ogranka sekte [[Katari|katara]]. Na području Bosne je 1203. godine ta politika očito dala željeni učinak pa je Ivan de Kazamaris, smatrajući da je završio posao, krenuo u [[Kraljevina Ugarska|Ugarsku]] da se i tamo potvrdi ono što je utanačio i potpisao na Bilinu polju. Radi toga je poveo sa sobom sina Kulina bana i dvojicu lokalnih crkvenih starješina, po imenu Ljubina i Bragetu. Oni su pred kraljem i kaločkim nadbiskupom ([[Kaloča]] - danas malo mjesto u mađarskom Podunavlju u području Kecskemeta, a nekada sjedište vrlo značajne nadbiskupije) i drugom ugarskom gospodom, "u ime sve svoje braće i samog bana Kulina", ponovili zakletvu da će se pridržavati svih datih obveza. Sinu Kulina bana je uručen nalog s kraljevim pečatom, kao uputa banu da pazi da se primljene obveze poštuju i da se izvršava sve ostalo što bi u vjerskim stvarima od njegovih ljudi tražila rimska crkva. Ako bi Kulin ban svjesno podržavao i štitio heretike, bio bi dužan platiti globu od tisuću maraka srebra, koju bi po pola dijelili papa i kraljeva blagajna. Pismom datiranim u Ugarskoj 10. lipnja 1203. Kazamaris je izvijestio papu da je obavio posao s "[[Crkva bosanska|bivšim patarenima]]" u Bosni. Moguće je, da je Kulin ban bio blizak srodnik [[ban Borić|bana Borića]], prvog bosanskog vladara poznatog po imenu, ali se s ovom tvrdnjom ne slažu svi.<ref name="Klaić">[[Nada Klaić|Klaić, Nada]]: [http://books.google.com/books?ei=jDyOTN3gCYGr4QapiNXkCg&ct=result&id=fm5pAAAAMAAJ&dq=Kulin+sin+bana+Bori%C4%87a&q=%22ban+Kulin+bio+ne+samo+nasljednik%2C+nego+mo%C5%BEda+i+sin%2C+a+svakako+bli%C5%BEi+ro%C4%91ak+bana+Bori%C4%87a%22 ''Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g.'']; "Grafički zavod Hrvatske", [[1989.]]</ref> Njegova sestra bila je supruga [[Humska zemlja|zahumskog]] kneza Miroslava Zavidovića.<ref name="Klaić1">[[Nada Klaić|Klaić, Nada]]: [http://books.google.com/books?ei=y1OOTL2-Bo2X4gbR7rSCCg&ct=result&id=3M0KAAAAIAAJ&dq=sestra+Kulina+bana&q=%22Kulin+je+svoju+sestru+dao+knezu+Miroslavu+za+%C5%BEenu%22 ''Povijest Hrvata u srednjem vijeku'']; "Globus", [[1990.]]</ref> Supruga bana Kulina je bila Vojslava, sestra [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]]. Ona i Kulin su imali više potomstva, ali su poznata samo dva sina: [[Stjepan Kulinić]], Kulinov nasljednik i sin koji je spomenut 1203. godine u Bilinopoljskoj izjavi i kojemu je banat realno sužen na Usoru i Soli, zbog vjerskih nemira u [[Vrhbosna|Vrhbosni]]. Kulin ban je preminuo 1204. godine u studenom. Naslijedio ga je sin [[Stjepan Kulinić|Stjepan]], koji je bio odan Katoličkoj crkvi i njenoj hijerahiji, što je uzrokovalo probleme s djelom plemstva<ref>[[Dominik Mandić|Mandić, Dominik]]: [http://books.google.com/books?ei=OUaNTK6lLZOG4Qai2Iy6Cg&ct=result&id=hWgkJQOL578C&dq=%C5%BEena+bana+Kulina&q=%22%C5%BEena+bila+%22 ''Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića'': "Bosna i Hercegovina: sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine"], [[Ziral]], [[1978.]]</ref><ref>Imamović, Enver: [http://books.google.com/books?ei=iEiNTPi9Doia4Abb1oi4Cg&ct=result&id=IExpAAAAMAAJ&dq=banica+Vojslava&q=%22%C5%BDena+mu+se%2C+dakle%2C+zvala+Vojslava.%22 ''Korijeni Bosne i bosanstva'', izbor novinskih članaka, predavanja s javnih tribina, referata s naučnih skupova i posebnih priloga], Međunarodni centar za mir, [[1995.]]</ref> Ivan de Kazamaris Kulina bana naziva ''moćnim mužem i velikim banom''. == Povelja Kulina bana == {{glavni|Povelja Kulina bana}} [[Povelja Kulina bana]] je ugovor od [[29. kolovoza]] [[1189.]] godine iz Bosne i [[Dubrovačka republika|Dubrovačke Republike]], u kojem Kulin ban dopušta Dubrovčanima slobodno trgovanje po Bosni; to je najstarija sačuvana bosanska isprava pisana narodnim jezikom s primjesom [[crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskog jezika]]. U svijetu postoje tri primjerka Povelje. Osim dva koja su u Dubrovniku, postoji i treći, koji je prenesen u [[Sankt Petersburg]]. [[Bosna i Hercegovina]] nije uspjela za sebe izboriti da barem ima jedan od primjeraka. U [[Sarajevo|Sarajevu]] je njena replika. To je tek prvi u nizu dokumenata bosanskih vladara koji otkrivaju više o Bosni tog vremena i njenim dobrim danima.<ref name="#1">{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2012/8/29/dan-kada-je-kulin-ban-napisao-povelju |title=Dan Kada je Kulin ban pisao povelju |publisher=balkans.aljazeera.net |date=5. kolovoza 2017. |accessdate=2016-05-07}}</ref> <blockquote>''...U ime Oca i Sina i svetoga Duha ''Ja, Ban Bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. ''I pravicu držati s Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ. ''Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. ''Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davati ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli. Neka mi Bog pomogne i ovo Sveto Evanđelje...''</blockquote> U narodu je vladavina bana Kulina ostala zapamćena po dobrobiti i blagostanju, pa je jedini srednjovjekovni vladar koji je ušao u narodnu poslovicu: ''Od Kulina bana i dobrijeh dana.''<ref name="#1"/> Za vrijeme Kulina bana pamti se najveći ekonomski, gospodarski i društveni razvitak [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-povelja-kulina-bana/30135356.html |title=Od Povelje Kulina bana 830 godina |publisher=slobodnaevropa.org |date=5. kolovoza 2017. |accessdate=2016-05-07}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://balkans.aljazeera.net/teme/2012/8/29/dan-kada-je-kulin-ban-napisao-povelju Dan kada je Kulin ban pisao povelju - Al-Jazeera Balkans] {{Redoslijed||prethodnik = [[Ban Borić|Borić]] |gl_članak_funkcija=[[Dodatak:Popis bosanskih banova|Bosanski ban]]<br>1180. – 1204. |nasljednik=[[Stjepan Kulinić|Stjepan]] }} {{Bosanski banovi}} {{GLAVNIRASPORED:Ban Kulin}} [[Kategorija:Bosanski banovi]] [[Kategorija:Bosanska i humska vlastela]] cgz0cj4zdi1425segqwfxa2lpwj6alc 1 51208 6447019 4322246 2022-08-20T13:24:45Z PonoRoboT 259157 pravopis wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} lažeš... Bokelji su Hrvati. oni koji Hrvati nisu, nisu ni Bokelji... Brišite to četničko smeće. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 01:59, 24. srpnja 2006. (CEST) : Vratio sam na staru verziju. Željko, ti si pobrisao i što je trebalo i što nije. Molim te da ne reagiraš emocionalno. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 00:43, 25. srpnja 2006. (CEST) Ja ne reagiram emocionalno... nego ti potvrđuješ i vraćaš natrag tuđe gluposti i antihrvatske izjave, znači da si gori od njih. Ako ne znaš ništa o Bokeljima nemoj se ni uplitati. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 18:45, 25. srpnja 2006. (CEST) : Željko, ja znam da ti prečesto omalovažavaš englesku wikipediju, ali ti us podaci u većini slučajeva prošli kroz 100 puta veće sito i rešeto nego ovi naši ovdje. To ne znači da su nužno kvalitetniji, ali sigurno ih se ne može opisati kao velikosrpska propaganda. Ja ne volim svijet gledati crno-bijelo. Ti si pobrisao sve vezano uz Srbe i Crnogorce, što nema smisla. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 20:15, 25. srpnja 2006. (CEST) :: Promjenio, na nešto što bi trebalo biti prihvatljivije. [[Suradnik:Vodomar|Vodomar]] 00:57, 26. srpnja 2006. (CEST) Uopće niste u srži problema. Ništa niste shvatili. -Radi se o pobijanju postojanja bokeljske zajednice, proglašavanje istoga regionalizmom koje sljeduje sve one koji tamo žive, a 'među kojima' kako se kaže ima i nešto Hrvata. Dubli je problem nego što mislite, izravno sa strpske stranice. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 01:17, 26. srpnja 2006. (CEST) Kasko mogu prihvatiti laži... pa vi uopče ne razumijete što oni žele i pišu. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 01:19, 26. srpnja 2006. (CEST) : Shvaćamo, ali se ti uporno ponašaš kako pitanje Bokelja uopće nije osporavano i kako se svi slažu da su Hrvati. Pisati o Bokeljima, a ne spomenuti sadašnje stanje i kontroverze je zatvarati oči pred činjenicama. Wikipedija piše o stvarima kakve jesu, a ne kakve bi trebale biti. Stavrno ne vidim razloga da cenzuriramo kontroverzu. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 01:23, 26. srpnja 2006. (CEST) Dobro za kontroverzu. Gornju definiciju ne dirajte. Doći ću u petak i završiti Makedonce i Bokelje. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 01:27, 26. srpnja 2006. (CEST) :: Zeljko, treba spomenuti obje stvari, da postoje etnicki Bokelji, te postoje i oni koji se izjasnjavaju kao Bokelji - regionalno, i isto tako pokusavaju unistiti povjest Bokeljana isto kao i sa Sokcima i Bunjevcima. Sve tri skupine prozivljavaju iste probleme. [[Suradnik:Vodomar|Vodomar]] 01:29, 26. srpnja 2006. (CEST) Niže navedeni tekst na stranici 'Bokelji' , koji su inače potomci najjužnijih od Crvenih Hrvata, Dukljana, krivotvorina je i falsifikat čije se porijeklo može naći u velikosrpskoj propagandi, kojemu je glavna uloga namijenjena zatiranju hrvatskog imena i prekrajanju povijesti i mržnja prema Hrvatima. Tekst sa srp. wikipedije pisan je u duhu velikosrpstva i od istih autora koji su ga kreirali na engleskoj wikipediji. Povijesno i etnografski potpuno je bezvrijedan, netočan, zlonamjeran i lažan. Iz iste zlonamjere stavljen je na hrvatsku wikipediju i potrebno je stranicu potpuno izbrisati. Vidim da je Mir Haven reagirao na en-wikiju, ali nije imao kome, jer oni koji su ga pisali, 'velikosrbi' , kradljivci tuđih kultura i etničkih imena, i to nikada neće priznati. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 17:05, 28. srpnja 2006. (CEST) : Tvoj tekst ovdje nitko neće brisati, ali na engleskom neće proći bez referenci. Imaš li ideju kako da ih skupimo? --[[Suradnik:Tycho Brahe|Tycho Brahe]] 17:51, 28. srpnja 2006. (CEST) :: Aj, Željko dobro si počeo. Jasno je kada se pročitaju tekstovi na en i sr wiki vidljivo je čija je propaganda no na sr wiki želim ti puno sreće i na en wiki da članak dođe do onoga što bi trebalo biti. Nemoj samo biti nabrušen na druge članove hr wiki. [[Suradnik:Vodomar|Vodomar]] 00:23, 29. srpnja 2006. (CEST) Moraš od početka, znači od predaka... opanci dolaze poslije... mi smo bili prvi. Čitam na jednoj srpskoj stranici, zajebavaju se, pa kažu 'Vidiš, od Bijelih Hrvata potekli su ti Atlantiđani, a od Crvenih -Indijanci'. -Dabogda im bilo tako. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 00:43, 29. srpnja 2006. (CEST) Dragovoljci, vidjeti tekst niže, pod [http://www.croatianhistory.net/etf/et111.html Boka kotorska]. Možda štogod i prevesati pa ubaciti En-wikiju, naravno uz en-link koji oni razumiju. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 17:21, 30. srpnja 2006. (CEST) == Pitam Vas == * Zasto otvoreno pise da je ovo hrvatska enklava? Pa vecina Bokelja su Srbi (ima i Crnogoraca). Tvrdnja da oni vode porijeklo '''''direktno''''' od Dukljana mi je sumnjiva. No ono sto je najcudnije je pominjanje Crvene Hrvatske kao fakat. I prije je ona htjela (i izglasala) prisajedinjenje Crnoj Gori, no ono nije ostvarivano. * ''Nakon aneksiranja Boke većina stanovnika još su bili Hrvati katolici (Bokelji), no etnička struktura napose se počela mijenjati nakon 1991.'' Ovo je cudno. Hrvati (ili katolici) ''nijesu'' bili vecina Boke. Vecinsko stanovnistvo jest bilo pravoslavno, tj. srpsko * Bokelji ''nijesu'' "Etnicka odredba" (ne hrvatska, niti srpska, niti crnogorska ni nicija), jer ni prosto nijesu etnicka grupa. * Mislim da se ono sto se zbilo 1918. godine ne moze nazivati "etnickim ciscenjem", jer je u tom slucaju u biti POV. * Odakle je ona rijecenica koja tjera Hrvate iz Crne Gore? Cijeli clanak nekako gravitira prema hrvatskom bokeskom zivlju, no trebalo bi da se i bavi prema Srbima (pa i Crnogorcima) koji su isto narodi Boke kotorske (i donekle vazniji). <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:212.200.83.136|212.200.83.136]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:212.200.83.136|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/212.200.83.136|doprinosi]]) 23:41, 30. listopad 2006.</small> == Odgovor == Pa stranica je o Bokeljima, a ne o Srbima, ali spominju se i oni, ali kao Srbi, a o njima imaš svakako više pod [[Srbi]] --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 22:55, 30. listopada 2006. (CET) :Ali ne - u tome je i stvar. Ovo ne ispada stranica o Bokezima. Ovo ispada stranica ''o Hrvatima''. Zasto onda to nepise pod [[Hrvati]]? --[[Suradnik:NI|NI]] 23:09, 30. listopada 2006. (CET) == Popisi == Evo Austro-Ugarskoga popisa iz 1900. godine za bokesku opcinu u Dalmaciji: 24,540 pravoslavnih, i 12,322 katolika. Po popisu iz 1910. godine, Boka je imala 40,582 stanovnika, od kojih je 24,794 bilo pravoslavne, a 14,523 katolicke vjere. 1921. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je izvrsila popis u Boki. Zabiljezila je 36,539 stanovnika, od kojih su 23,777 bili pravoslavni srbi, a 12,342 katolici. Ni Austrijski popis iz 1818. godine nije nista mnogo drugaciji: 29,89 stanovnika od kojih je 21,310 bilo pravoslavno, a 8,589 katolicko. :Dakle nema nikakvog izumiranja katolika-Hrvata; stavise cak je jacalo u odnosu na pravoslavno-srbe. :) Najnoviji popis iz 2003. godine je zabiljezio 71,443 gradjana, 76% pravoslavnih srba i 11% katolika (tj. 41.89% Srba, 34.68% Crnogoraca i 7.61% Hrvata). Popis prije rata (Crna Gora u SFRJ; prije Drzavne Zajednice s Srbijom) ne prikazuje neku veliku razlku: 1991. bilo je 5,044 Hrvata, od 73,140 ukupno stanovnika. 1981. bilo je 5.343 Hrvata od ukupno 61.660 stanovnika Boke. 1971. bilo je 7,318 Hrvata od ukupno 50,316 stanovnika Boke. Za vrijeme FNRJ-a bilo je 8.635 Hrvata od ukupno 42.747 stanovnika Boke 1961 godine. U popisima Narodne Republike Crne Gore iz 1948. i 1953. Hrvati su takodjer nekoliko-postotna manjina. == Ova knjiga == {{temp|točnost}} <center><strike>Čemu ovaj znak gore??? To nema smisla na stranici za razgovor! Ako je nešto krivo, onda se to ovdje napiše. --[[Suradnik:Tycho Brahe|Tycho Brahe]] 10:09, 17. studenog 2006. (CET)</strike></center> : Kome trošit slova ? --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 21:08, 17. studenog 2006. (CET) :: Uklanjam predložak jer je besmislen na stranici za razgovor - predložak se stavlja u glavni imenski prostor. --[[Suradnik:Tycho Brahe|Tycho Brahe]] 12:34, 30. prosinac 2006. (CET) Dakle, prezentirano je [http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/pecaric.htm ovo]. No, ta knjiga daje netocne cifre popisa iz 1910. i 1991. godine. No, iope' ta knjiga nigdje '''ne tvrdi''' da je vecinsko stanovnistvo Boke bilo hrvatsko/katolicko. Govori o Velikosrpskom etnickom ciscenju Hrvata iz Boke koje cine Crnogorci nesvjesno kao orudje Srba, i o generalnom SRBIZIRANJU Boke kotorske. Prica o srpskom morskom kompleksu, sto me podsjeca na rasisticke izjave Vasilija Krestica o Hrvatima, a da '''genocid''' ni ne pominjem. '''teritorijalnom odvajanju Boke od Hrvatske''' - Boka kotorska ''nikada nije bila dio Hrvatske drzave''. :Usput, po 1931. godini bilo je 9,701 Hrvata u Boki kotorskoj. Onda, pise o 7 hrvatskih opcina u Boki - ''a bilo ih je osam''. Pise kako ukljucenje Boke u Hrvatsku Banovine nije bilo izvrseno zbog raznoraznih razloga, a ne pise da to i nije bilo mogucno (hrvatsko ostrvo u srpskom moru Boke). Pise kako je steta sto Boka nije usla u sastav nacisticke ustaske NDH, a onda bise da je 1943. postala njen formalni dio (u smislu - najzad!). Govori o prisajedinjenju Boke Crnoj Gori kao o necemu zalosnom, uzasnom; iako je povijesno Boka neprekidno gravitirala ka Crnoj Gori (rijedje no k Hrvatskoj) i iako je vecina zivlja htjela ujedinjenje. U biti, vazna je kao izvor isto kao i "Srpstvo Dubrovnika" Jeremije Mitrovica. --[[Suradnik:NI|NI]] 10:32, 31. listopada 2006. (CET) == ? == Zasto "hrvatska" enklava? Zeljko, razumijem da ima mnogo od hrvatskoga interesa u Boki - hrvatski sveci dolaze iz Boke, i katolici Boke su uveliko hrvatsko nacionalno svjesni - ali clanak prikazuje da su Bokezi hrvatska enklava. Sto to znaci? Dalje, prikazuje da srpsko-pravoslavno stanovnistvo cini vecinu Boke 2006 prvenstveno zbog iseljavanja Bokelja (opet prkazuje da ih crnogorci istjeruju). A vec je dokazano da je Boka vecinski pravoslavna bila i ostala odvajkada. Zeljko, govorite o lazima srpskih, crnogorskih i drugih povijesnicara - a sto je sad ovo? --[[Suradnik:NI|NI]] 00:01, 20. prosinac 2006. (CET) :Zeljko vlada ovom stranicom... --[[Suradnik:NI|NI]] 15:36, 21. prosinac 2006. (CET) Ne, ja sam etnolog i upoznat sam sa problemom raznoraznih etničkih skupina, povijest mi je pasija, uživam u njoj, ali ne i u prekrajanju. Ako imaš e-mail pošalji mi ili se javi na moj. Znam o Vasojevićima više od mnogih,tebi su vidim nepoznati. meni su poznati njihovi običaji, znam što vole što ne. Zaslužuju barem 2-3 stranice Crnogorska plemena su mi nešto u čemu uživam čitati, oni su nešto posebno u cijelom balkanskom području. Ne želim javno da te ogovaram... Javi se na moj e-mail- --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 15:57, 21. prosinac 2006. (CET) :OK, zaista ne razumijem sto ovdje ponovo imate ne prijateljski stav prema meni. Dobro je sto ste etnolog i vjerojatno znate mnogo o ovim stvarima; mnogima bi ova stranica zgledala kao da je nacionalisticki strasno napisana? Dulje, sto necete uopce da diskutirate o ovoj stranici. Optuzio sam Vas da njome vladate samo zato sto nanosite svoju volju nad drugima, i ne zelite da je obrazlozite uopce. Izneo sam mnogo tocaka u kojima je tocnost ove stranice osporena - no niti jednu nijeste obrazlozili, vec samo uklonili [tocnost] tag. Zasto?<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:NI|NI]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:NI|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/NI|doprinosi]]) </small> Pa imaš podršku od Ante... od mene ne. A zašto znaš i sam. Ti si neprijateljski raspoložen. Ne priznaješ postojanje Hrvata Bokelja... i jedino se baviš širenjem velikosrpske politike... šireći laži koje tvrde Srbi a hrvatske povjesničare nazivaš lažljivcima, ...a tko si ti da to tvrdiš!? Budi manje prijetvoran. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 22:36, 23. prosinac 2006. (CET) :Oprostite, ali nijesam stekao dojam da sam neprijateljski raspolozen. Prije bih rekao da ste Vi to prema meni (moja rijec ne racuna, i neprekidne konotacije s velikosrpstvom, kao i brojne licne uvrede). Sto tocno znaci "ne priznajanje postojanja Hrvata Bokelja". Ta boze, ima ih - ima ih nekoliko tisuca u Boki kotorskoj, gdje cine 7.61% stanovnistva cijele regije. Dakle ja ne poricem da oni postoje, no u biti to nema nikakve relevantnosti ni sa cem - jerbo moje personalno misljenje o ovoj stvari nije ni bitno. Ono sto je bitno je ''neutralna tocka gledista''. I kakve to sad pobogu "velikosrpske" politike? Ta nijesam ja politicar! Koje sam ja to hrvatske povjesnicare nazvao lazljivcima i koje to lazi Srba ja sirim, molicu? :Aj'mo redom: 1. Zasto "hrvatska enklava"? Hrvati cine samo 7.61% (manjina) stanovnistva bokokotorskoga zaljeva - vecina su Srbi. Enklava sigurno Hrvati nijesu, jer su ostali Hrvati odmah na zapad od njih. Da su "srpska" enklava vise bi imalo smisla, no i dalje je problem, jer ima Srba i dalje po Crnoj Gori (no ne u tolikoj brojnosti. <br> 2. Treba izvora da Bokezi vode podrijetlo od Dukljana - sama tvrdnja izgleda uveliko blesavo, pogotovo za nekoga tko bi sam trebao biti Bokez (u neku ruku); porijeklo se dotle ne moze pratiti. <br> 3. U pitanju je jesu li Dukljani uopce bili Crveni Hrvati, no to je totalno druga prica. <br> 4. Zasto pise da je 1945 pripojena Crnoj Gori ''a u dubljoj povijesti pripadala jer području Crvene Hrvatske''. Rijecenica nema mnogo smisla. <br> 5. Nema pomena da je Crvena Hrvatska bila u zajednici s Bijelom; to su samo puke pretpostavke (i opet, diskutabilna je to stvar da je tako nesto uopce postojalo). Uopce se ne spominje ''jedino'' period kada je Boka kotorska bila srpsko-crnogorska, niti se spominju konstantne borbe za ujedinjenje s Crnom Gorom. <br> 6. Hrvatska drustva su pomenuta i-ha-ha puta - dok od srpskih, daleko brojnijih u svakome pogledu, nije spomenuto '''niti jedno''' udruzenje. <br> 7. Cijeli pasus se naziva '''Velikosrpske pretenzije'''! (ovo je samo po sebi dovoljno za *tocnost*). Cijeli odeljak je POV napisan. <br> 8. Nikada se niko nije ikada izjasnjavao kao "Bokelj". Clanak prikazuje Bokeljane kao hrvatsku zajednicu, pa onda kaze da su se Bokeljima poceli nazivat istrani imigranti (tj. Srbi). Bokelji je isto kao i "Sumadinci", "Bacvani", "Srijemci", itd. Dalje posebno '''naglasava''' da su Srbi/Crnogorci "ne-etnicki Bokelji"; '''''ne postoji''''' bokeljska etnicka grupa. <br> 9. Onda pise o tome kako su pravoslavni vecina u Boki kotorskoj iskljucivo zbog iseljavanja Hrvata iz Boke. Iseljavanja Hrvata u koministickoj Jugoslaviji iz Boke jesu u potpunosti tocna, sto je dovelo do toga da im se broj upola smanjio, a procentualni dio spao na trecinu predjasnjeg - ali ti brojevi su samo stotine - nizak prirodni priastaj je znatno vecu ulogu imao. U kraljevskoj Jugoslaviji '''''uopce''''' nije bilo nikakvog iseljavanja Hrvata iz Boke. I onda kaze ''pogotovo za vrijeme Domovinskog rata''. Molicu lijepo: prije rata broj Hrvata je bio nesto vise od 5,000. Hocete li mi objasniti kakvog je to terora na bokeskim hrvatima bilo kada je njihov broj nakon rata '''porastao na preko ''5,500'''''? <br> 10. '''''Nad Bokeljskim Hrvatima od 1918. počelo se provoditi etničko čišćenje.''''' Sto je sad ovo? Ovo je zaista veliko pretjerivanje. 12,250 je za jedno stoljece opalo na 5,000. Broj Srba je bio preko 600,000 u Hrvatskoj, i za jedno stoljece je opao na jedva 150,000. Ako ovako dramaticno gledamo na ove stvari, kako to izgleda? <br> 11. Ne znam vrijedi li pominjati besmislicu o "'''''Srborvatima'''''", a vec rekoh da je bokeljsko ime '''''uvijek''''' oznacivalo ''stanovnistvo''; ne mijesati s Bunjevcima i Sokcima [ili Janjevcima i Krasevancima] (uglavnom hrvatske etnicke podgrupe). --[[Suradnik:NI|NI]] 01:23, 25. prosinac 2006. (CET) == Odgovor == Tvoj je problem velikosrpska politika (vidi ovo http://www.svedok.co.yu/index.asp?show=50813 Boka Traži Istorijsku Autonomiju), i što hrvatske znanstvenike nazivaš lažljivcima na stranici za razgovor. Što o Bokeljima kažu sami Bokelji, može se pročitati ovdje, [http://www.hic.hr/dom/259/dom08.htm Borba za povratak Boke u hrvatsku svijest] i ovdje [http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/pecaric.htm Medjunarodni znanstveni skup "JUGOISTOCNA EUROPA 1918.-1995."] Pa kome da vjerujemo tebi ili njima. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 16:26, 25. prosinac 2006. (CET) :Moj problem ne lezi u velikorspskoj politici (za koju me opet vezete - ponavljam, ja nijesam politikar i ne interesira me nacionalizam), vec u jednostavnoj cinjenici da mi Vi ne odgovarate na pitanja koja sam postavio, ne diskutirate o upitnim dijelovima ovoga clanka, vec me samo licno vrijedjate i zaobilazite temu ove nase diskusije (koja izgleda, nece imati kraja ubrzo). A to o za autonomiju boke je nekada bilo popularno, no sada je to samo nevidljivi dasak u zraku koga ne vredi pominjati; ostao je samo jos u snovima Srpske Radikalne Stranke i par bezglavih pojedinaca. Crnogorski Srbi nijesu i nece uciniti ono sto su hrvatski Srbi pokusali. A borba? Pa, ta borba nije potrebna; Hrvati su danas u Boki u potpunosti svjesni da su Hrvati, kojemu narodu pripadaju; imaju svoje politicke stranke, pa cak i svoje nacionalne ustanove (u neku ruku - ipak su tamo ne previse znatna manjina, pa je i za ocekivati toliko). Nema tamo 11,000 Hrvata kao sto taj izvor to tvrdi, vec ih ima upola manje. Pocev od 2004.-e godine, situacija u Crnoj Gori se znatno poboljsala - knjige na hrvatskome jeziku se narucuju iz hrvatske i hrvatski prosvjetni radnici zaposljavaju u cilju odgoja hrvatske nacionalne manjine. Ako ste pokusali prikazati sto sami bokezi tvrde o svim bokeljanima - pa, to i nije bas dobar primjer. Isto bi bilo kada bismo napisali ''Sto Kosovac kaze o Kosovarcima'' ili ''Sto Vojvodjanin kaze o Vojvodini'', i pri tome pitali samo nekog hrvatskog lokalnog pisca. I opet Vas pitam, gdje sam to hrvatske znanstvenike nazvao lazljivcima? --[[Suradnik:NI|NI]] 21:24, 25. prosinac 2006. (CET) Predlažem zaštitu stranice od nedobronamjernog novog suradnika, koji cijeli tekst diskvalificira i čitava izlaganja hrvatskih znanstvenika na stranicama koji ga potvrđuje, proglašava lažima. Predlažem i njegovo blokiranje, jer je već mjesec ili dva na hr-wikiju isključivo iz jednog, upravo navedenog razloga. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 21:33, 27. prosinac 2006. (CET) '''Točnost nije upitna''', nego se popušta pred velikosrpskom politikom, koja teži ovome [http://www.svedok.co.yu/index.asp?show=50813 Ukoliko dode do nelegalnog odvijanja Crne Gore od Srbije, smatram da bi Boka trebalo da ide na regionalizaciju, ekonomsku, kulturnu i, donekle, politicku, i na paralelnu uniju sa Srbijom, kako bi gradani Boke imali dvojna državljanstva].. Vidi cijeli tekst. :I pred ovime se zatvaraju oči i podržavaju neki dvolični suradnici koji kažu da hrvatski znanstveni na znanstvenim skupovima lažu, i na temelju toga osporavate njezinu točnost. Jadno od vas. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 22:56, 27. prosinac 2006. (CET) ::Jos jednom (po cetvrti put) Vas pitam gdje sam ih to proglasio lazima? Nemam lose namjere, sta vise meni je jedan administrator preporucio/la da ovdje navedem sto je tocno lose, pa da onda ako Zeljko nastavi, imam puna prava da vratim "tocnost". Ista/isti me je i upozorio/la na Zeljka. Mislim da je evidentno da ja nemam zle namjere - no prije bih doveo u pitanje Zeljkove namjere... ::Zeljko, koji je Vas problem sa mnom? Ne zelite li diskutirati zbog mene ili zbog nekog drugog razloga? Ja Vas jos jednom pozivam da se vratite u diskusiju i prekinete me napadati, jer ovo zaista ide izvan granica smisla - nisam nista nazao ucinio, a Vi se, gospodine, ponasate kao da posjedujete ovaj clanak (upozoravam Vas - po Wikipedijinim pravilima, nitko ne smije posjedovati niti jedan wiki-clanak - ovo je ''slobodna'' internet enciklopedija) i ne zelite diskutirati uopce. Pa ovo je, oprostite mi na rijeci gospodine Zeljko, zaista smijesno! :) Mislim, ovo mi izgleda kao obican primjer ''Wiki-bullying'' novaka. --[[Suradnik:NI|NI]] 23:00, 27. prosinac 2006. (CET) ==Bokelji - reference == Napravljena je google pretraga: Bokelji - 625 pogodaka * Definicija Bokelji na en.wiki - http://en.wikipedia.org/wiki/Bokelji * Bokelji na rastko - http://www.rastko.org.yu/rastko-bo/zemlja/smatavulj-boka_l.html Zatim ima mnogih gdje se gledaju kao Hrvati. Ako se ide kroz povezice vide se razlicita gledista, no jedno je sigurno da se prave razlike izmedju Bokelja, Crnogoraca i Srba - te da se gledaju kao zasebna skupina. Sve tvrdnje sa svih strana treba se podkrijepiti sa referencama, i do daljnega ovaj clanak ce biti zasticen. Agumenti oko Bokelja i njihovoj pripadnosti su veoma slicni ka i sa Sokcima i Bunjevcima. [[Suradnik:Vodomar|Vodomar]] 07:07, 29. prosinac 2006. (CET) :Hm. Ne pratim Vas bas. Kao sto vec rekoh, uporedjenje u tom smislu bi bilo isto kao kada bismo rekli "''Jugoslavena, Srba i Hrvata''". Argumenti oko Bokelja nisu ni u koju ruku niti priblizno slicni Sokcima i Bunjevcima (ili Janjevcima i Krasevancima, kao sto vec pomenuh). Prvo, ove 4 grupe su etnicke ''podgrupe'' koje su se rasprsle po svijetu; Bokelji (tj. Bokezi) su regionalna rijec nastala od rijeci "Boka" koja se odnosi na zitelje te zemljopisne oblasti. Bokeska ''regionalna'' kultura je karakterna za sve zitelje Boke, a ne za pripadnike jedne od njezinih etnickih grupa. Ova uporaba na ovoj stranici odnosenjem samo na jednu, i to malu, zajednicu, je vrlo pogresna. To me podsjeca na nazivanje bosanskih muslimana (Bosnjaka) konkretno ''Bosancima''; iako su i neki Srbi i Hrvati takodjer bosanci. No to opet nije dovoljno blizu, jer su Hrvati u Boki vrlo mala manjina, a Bosnjaci u Bosni i Hercegovini.. pa, relativno, vecina. Isto bi bilo nazivanje Kosovskih Roma [konkretno] "Kosovarcima", vojvodjanskih Rusina iskljucivo "Vojvodjanima" ili uporaba rijeci "Makedonci" (ili "Crnogorci") samo za Albance koji zive u odgovarajucim zemljama. --[[Suradnik:NI|NI]] 02:42, 4. siječanj 2007. (CET) == Dijelovi teksta upitne točnosti == Vidim da je [[suradnik:NI]] vrlo uredno obrazložio svoje argumente - točno kako nalažu pravila wikipedije. Razumijem Željkovu ljutnju, ali isto tako moram reći da je njegovo etiketiranje suradnika NI neprihvatljivo. Ne može se čovjeka maltene proglasiti četnikom samo zato jer u potpunosti ne dijeli stavove hrvatskih znanstvenika. Osimt toga, no što netko '''uporno''' ne želi shvatiti je da su motivi suradnika su '''potpuno nebitni''' i da se o njima ovdje uopće ne bi ni trebalo raspravljati. Bitni su samo argumenti i reference. Dakle, ne želim više vidjeti izjave tipa "on je velikosrpski propagandist i zato ga treba blokirati" jer mi to već poprilično ide na živce. Molim da se ovo shvati pa ću još jednom naglasiti da su '''motivi suradnika nebitni i da se o njima ovdje neće raspravljati'''. Ajmo ovako... Rješavati ćemo jedan po jedna dio teksta koji je upitan. Za svaki dio ćemo otvoriti poglavlje i u njemu objasniti. Predlažem da [[suradnik:NI]] započne raspravu tako da otvori niz poglavlja i u svakom objasni zašto taj i taj dio teksta smatra upitnim. Kako dijelovi teksta budu rješavani, tako ćemo ih uklapati u stranicu. --[[Suradnik:Tycho Brahe|Tycho Brahe]] 12:21, 30. prosinac 2006. (CET) P.S. Molim da se držite teme i da ne diskutabilne dijelove teksta držite odvojene, da ih možemo rješavati jedan po jedna, a ne u kompletu. --[[Suradnik:Tycho Brahe|Tycho Brahe]] 12:22, 30. prosinac 2006. (CET) :Samo jedna stvar - ja nikada nijesam optuzivao niti jednog hrvatskog znanstvenika. To je Zeljko stalno spominjao "''..nazivas hrvatske povjesnicare lazljivcima..''" - no to uopce nije bila situacija. On je rekao da su Hrvati bili donedavno vecinsko stanovnistvo u Boki, i stavio tu knjigu kao referencu - no ta knjiga ''nigdje to ne tvrdi''. U biti logicnije bi izgledalo da me je optuzio da sam '''njega''' optuzio za laganje - jer je stavio izvor za nesto sto uopce ne pise u tom izvoru - no to bi jednostavno bila vrlo negativna licna uvreda, a i postoje mogucnost da je on jednostavno greskom stavio taj izvor na stranicu, da je ranije pisalo na toj stranici (a sad vise ne), itd... Prekrsio bih osnovna pravila Wikipedije. --[[Suradnik:NI|NI]] 14:22, 5. siječanj 2007. (CET) Evo konkretnih stvari (idem odozdo nagore): === Enklava === {{citat|'''Bokelji''' su najjužnija [[Hrvati|hrvatska]] enklava nastanjena na području [[Boka kotorska|Boke]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], koji svoje porijeklo vuku od [[Dukljani|Dukljana]], najjužnijeg plemena [[Crveni Hrvati|Crvenih Hrvata]]}}. <strike>''Bokelji je najjužnija hrvatska enklava nastanjena na području Boke u Crnoj Gori, koji svoje porijeklo vuku od Dukljana, najjužnijeg plemena Crvenih Hrvata.'' Koliko znam, ovo je neispravno -> "Bokelji" je '''''mnozina'''''. --[[Suradnik:NI|NI]] 15:04, 5. siječanj 2007. (CET)</strike> : {{riješeno}} --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 22:24, 21. siječanj 2007. (CET) Zasto "enklava"? Hrvati odmah na zapad zive do njih, pa to ne bi mogla biti nikakva enklava. A drugo, zasto "hrvatska"? Hrvati cine samo jedam mali dio bokeskoga zivlja. --[[Suradnik:NI|NI]] 15:04, 5. siječanj 2007. (CET) === Ime === {{citat|Boka je smještena jugoistočno od Dubrovnika, duž obale od Herceg Novog, pa do blizu Bara, a svoje ime dobiva po gradu Kotoru i tal. riječi‚ ’boca, u značenju ušće’. Godine 1945. pripojena je Crnoj Gori, a u dubljoj povijesti pripadala je području Crvene Hrvatske. Etničko-vjerska struktura mijenjala se tijekom stoljeća.}} Ovdje pise kako je Boka dobila ime, to to opet pise pod "''Ime''" = bespotrebno ponavljanje. Pretpostavljam da ono "''jer''" treba da bude "''je''". Vrlo je diskutabilno da li je kroz dublju povijest pripadala toj zemljopisnoj regiji (barem sigurno ne u tolikoj razmjeri da se pominje u uvodu) skoro koliko je diskutabilno je li Crvena Hrvatska uopce postojala. --[[Suradnik:NI|NI]] 15:04, 5. siječanj 2007. (CET) === Nekomentirani dio 1 === Bokelji su u 18. stoljeću imali više od 300 brodova i bijahu rival [[Dubrovnik]]u i [[Mlečani|Veneciji]]. Jedan od poznatijih Bokelja bio je Matej Zmajević ili [[Matija Zmajević]] (1680-1735), admiral baltičke mornarice i brodograditelj koji je ruskom caru [[Petar I. Veliki|Petru I. Velikom]] izgradio flotu u [[Voronjež]]u. Ovaj čovjek imao je velikih uspjeha u pomorskim bitkama protiv [[Švedska|Šveđana]], pa je iz toga razloga uz velike vojne počasti (odlikovan redom [[Aleksandar Nevski]]), sahranjen u katoličkoj crkvi u Moskvi. Petar I. Veliki čini još jednu čast, i šalje svoje mlađe časnike u [[Perast]] u Boku na studiranje pomorskih znanosti. Od ostalih poznatih Bokelja, tu su još [[Tripun Kotoranin]], kotorski zlatar, koji je radio 1476. na dvoru [[Ivan Grozni|Ivana Groznog]] u Moskvi; [[Krsto Čorko]], koji je u 2. polovici 17. stoljeća postao španjolski markiz i guverner [[Baleari|Baleara]], inače je bio pomorski kapetan; Kapetan [[Petar Želalić]] (Zhelalich), koji je postao član reda Malteških vitezova, a sa svojim malenim [[šambek]]om (tipom broda berberskih gusara), kojim je 19. rujna 1760. potukao turski brod naoružan sa 82 topa; [[Antun Luković]], glavni inženjer na projektu gradnje [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] (1859-1869); [[Ivan Visin]] (1806 - 1868), pomorski kapetan i istraživač koji je iz [[Antwerpen]]a 1852. krenuo na put oko svijeta na brodu "Splendido". === Nekomentirani dio 2 === :== Ime == :Ime se izvodi od riječi [[Boka kotorska]] (u starijih hrv.autora zabilježena i kao: ''Buka od Kotora'', gen. ''Buci''), u doslovnom prijevodu, "Kotorsko ždrilo". === Kultura i Povijest === {{citat|O Bokeljima iz Boke Kotorske piše [[pop Dukljanin]] u 12 stoljeću koji bilježi osnutke biskupija u Budvi i Kotoru i kako je Crvena Hrvatska u zajednici sa Bijelom Hrvatskom. Dolaskom [[Osmansko Carstvo|Turaka]], dio Boke pripast će Turcima, pa se ona stavlja pod zaštitu Mlečića i ostaje pod istom do [[1797]]. Kroz to vrijeme Bokelji postaju vješti pomorci brodograditelji, a razvija se i književnost. Mornarica Bokelja postaje među najjačima na Mediteranu.}} {{citat|Danas Hrvati Boke imaju u Crnoj Gori stranku [[Hrvatska građanska inicijativa|Hrvatsku građansku inicijativu]], a postoji i udruga ''[[Hrvatska Bratovština Bokeljska Mornarica 809]]'', koja ima ispostave u [[Zagreb]]u i [[Dubrovnik]]u, a zaštitnik joj je [[Sveti Tripun]], koji se već 12 stoljeća slavi 3. veljače.}} "''Kultura i Povijest''" bismo trebali razdvojiti, i pisati odvojeno o povijesti i kulturi. Tu jedna tocka fali izmedju rijeci "Mediteranu" i rijeci "Danas". Izbacio bih i ''Hrvatsku građansku inicijativu'' jer ona nema veze s samom Bokom (jedino ako bi joj centar bio negdje u Boki, a mislim da nije uopce na obali - nijesam siguran, trebalo bi provjeriti). Lijepo je sto siri informacije o bokeskim hrvatima, ali trebalo bi jos ponesto pisati i o drugim narodima koji zive u Boki, prinjerice o Srbima - cijih udruzenja je bilo/jeste 20 puta vise no hrvatskih. --[[Suradnik:NI|NI]] 15:04, 5. siječanj 2007. (CET) === O poglavlju "Velikosrpske pretenzije" === ... ne znam kako da za svaku recenicu predlazem poboljsanje. Najbolje rjesenje izgleda izbrisati ''cijelokupni'' odjeljak "''Velikosrpske pretenzije''"; bez toga bi stranica izgledala skoro sasvim u redu, i mogli bismo da krenemo s njegovim ponovnim pisanjem (mada iskreno ne vidim nista sto bi trebalo pisati ovdje, a ne pod [[Bokokotorski zaljev]], [[Srbi]], [[Crnogorci]], [[Hrvati]], itd... bilo bi glupo da sada napravimo clanak [[Ličani]], [[Kordunaši]]...). Moj licni prijedlog jeste: '''da stavimo samo ''Bokelji su stanovnici Boke'' i link ka [[Bokokotorski zaljev|Bokokotorskome zaljevu]] i cica mica gotova prica.''' --[[Suradnik:NI|NI]] 15:04, 5. siječanj 2007. (CET) === Bokelji su prvenstveno Hrvati === {{citat|Bokelji su prvenstveno [[Hrvati]], no bilo zbog slavne pomorske [[povijest]]i Bokelja, bilo zbog želje za zatiranjem opstojnosti drugih naroda na teritoriju Bokokotorskog zaljeva, pripadnici drugih naroda počeli su se izjašnjavati kao Bokelji i prisvajaju to ime.}} Vecina teksta se naziva "Velikosrpske pretenzije", no sam tekst se uopce ne odnosi na to; pa naziv krsi pravila Wikipedije. Pervo sto pise je: ''Bokelji su prvenstveno Hrvati,''. Predlazem ili brisanje ili refraziranje. Jer u biti, Bokezi su ''prvenstveno Srbi'', te "''Crnogorci''", pa tek onda "'''Hrvati'''". --[[Suradnik:NI|NI]] 15:04, 5. siječanj 2007. (CET) === Nekomentirani dio 3=== Tako danas postoji razlika između Bokelja (hrvatske etničke zajednice), te ostalih stanovnika koji su se počeli izjašnjavati Bokeljima kao stanovnicima zemljopisnog područja Boke Kotorske: to jest Srbi, Crnogorci naseljeni na području gradova: [[Kotor]], [[Tivat]], [[Risan]] i [[Herceg Novi]]) koji se nalaze u jugozapadnom dijelu [[Crna Gora|Crne Gore]], odnosno uz [[Bokokotorski zaljev]]. === Iseljavanje Hrvata za vrijeme Prve Jugoslavije === {{citat|Većina stanovnika Boke danas ([[2006]].) jesu [[pravoslavlje|pravoslavne]] vjeroispovijesti, jer su mnogi Bokelji morali iseliti za vrijeme: [[Prva Jugoslavija|Prve Jugoslavije]], [[Druga Jugoslavija|Druge Jugosavije]], te za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] kada se najveći broj Bokelja iselilo. Ako se izuzme regionalna pripadnost, nacionalno ne-etnički Bokelji izjašnjavaju se [[Crnogorci]]ma ili Srbima, ono što etnički i jesu. Sličnu sudbinu Bokeljana proživljavaju i druge hrvatske etničke zajednice: [[Šokci]] i [[Bunjevci]].}} Ovo sam vec raspravljao dva puta gore. U vrijeme kraljevske Jugoslavije, te u vrijeme doskorasnjega njezinog raspada, Hrvati se nijesu iseljavali iz Boke u velikoj mjeri. Dalje, pravoslavni su bili vecina i prije pomenutih dogadjaja - kao sto cak i sama stranica tvrdi nekoliko pasusa dolje (kod "Hrvata" i "neHrvata"); a ovdje se navode ovi dogadjaji kao razlozi zbog kojih su pravoslavni vecina - a ne katolici. Samokontradiktorno je. I zasto su Srbi/Crnogorci "ne-etnicki" Bokelji? Sto to znaci? Oni su Bokelji isto koliko i ti Hrvati koji zive u Boki kotorskoj. Dalje podvlacim, ''nitko se ne izjasnjava kao Bokelj''. Ta nacionalna odredba '''ne postoji'''. Tako to nema nikakve veze sa Bunjevcima i Sokcima; a kamoli s Krasevancima, Janjevcima i Gorancima ili cak s problematikom Vlaha... --[[Suradnik:NI|NI]] 15:04, 5. siječanj 2007. (CET) === Dukljansko podrijetlo === {{citat|Prema peru izvjesnog Vlastimir Ignjatovića, ako bi se Crna Gora (što se već dogodilo) odvojila od Srbije, 'Bokelji' bi kao Srbi imali pravo zahtijevati autonomiju, ili pak pravo na odcjepljenje i priključenje Srbiji. Prilikom toga Ignjatović navodi, kako Bokelji imaju granicu gotovo do Hvara, Sarajeva i Zlatibora. Srpska velikosrpska politika veoma jasno precizira svoje prohtjeve i težnje prema tuđem teritoriju. Međutim Bokelji nisu Srbi, i zaboravljaju da je bokeljsko porijeklo dukljansko.}} Slijedecu recenicu bi trebalo obrazloziti, jer je ''vrlo'' nejasna: "''Prilikom toga Ignjatović navodi, kako Bokelji imaju granicu gotovo do Hvara, Sarajeva i Zlatibora.''" A slijedeca: ''Srpska velikosrpska politika veoma jasno precizira svoje prohtjeve i težnje prema tuđem teritoriju.'' Mislim da ce svako prasnuti u smjeh kada vidi pocetak ove recenice. :D Onda dalje: ''Međutim Bokelji nisu Srbi, i zaboravljaju da je bokeljsko porijeklo dukljansko.'' No, najveci broj Bokelja '''''jesu''''' Srbi. A kao sto sam vec pomenuo, za dukljansko podrijetlo bi trebalo naci izvore - posto ovako izgleda, oprostite na izjavi, vrlo besmisleno. :))) Stanovnistvo Boke se mijenjalo toliko mnogo, da vrlo vjerojatno '''i nema''' niti jednog autohtonog stanovnika. --[[Suradnik:NI|NI]] 15:04, 5. siječanj 2007. (CET) === Ljetopis popa Dukljanina === {{citat|I u Ljetopisu popa Dukljanina ni na jednom mjestu se ne spominje da su u Duklji živjeli 'Srblji', pa ni srpski povjesničar Relja Novaković. Kao prvi [[arhont]] Dukljana spominje se Petar u IX stoljeću. Godine [[1189]]. Duklja pada pod vlast [[Raška|Raške]].}} Dalje: ''I u Ljetopisu popa Dukljanina ni na jednom mjestu se ne spominje da su u Duklji živjeli 'Srblji', pa ni srpski povjesničar Relja Novaković.'' Pa pobogu, kakve ovo ima veze s '''''Bokeljima'''''? --[[Suradnik:NI|NI]] 15:04, 5. siječanj 2007. (CET) === Nekomentirani dio 4 === Hrvatska povijest ovdje je stara i moramo zaći u vrijeme postojanja Crvene Hrvatske, ona se onda prostirala prostirala od Neretve do Bojane, a možda i južnije. [[Porfirogenet]] spominje oko 950. da u carstvu žive narodi Hrvati i Srbi. Crnogorci se tada još ne spominju. Crveni Hrvati naseljavali su područja Ljubinja, Stolca, Nevesinja, Gacke, Trebinja, i što nam je osobito zanimljivo Dubrovačku okolinu, Boku, Cetinje, Crnojevića Rijeku, Nikšić, Virpazar i drugo. Prema popu Dukljaninu (1200) u području Crvene Hrvatske žive Dukljani ili Slavonci. Dio se Dukljana svakako odvojio od hrvatske matice, možda još i u 10. stoljeću i postao samostalan, njih danas znamo kao [[Crnogorci|Crnogorce]], i znamo za izjavu iz 19. stoljeća, u '[[Obzor]]u', 'Nijesmo mi Srbi ...mi smo Crnogorci... govorimo hrvatskim jezikom.' Sve ovo govori u prilog hrvatskog porijekla stanovnika Crvene Hrvatske i samo protivljenje Crnogoraca da su, ili da budu Srbi. Crnogorci su se podijelili na mnoga plemena, a glavno zanimanje postade im polu-nomadsko ovčarstvo, a planinski katuni još se mogu naći po crnogorskim brdima. === Tekst o povijesti Crne Gore === {{citat|Crna Gora nazivana Zetom od 12 do 15. st. je pod ondašnjom Raškom, ali imaju odvojene uprave. Govor što ga Crnogorci imaju ostao je sličan govoru Boke i području Dubrovnika, čime se i iskazuje njihovo porijeklo od Crvenih Hrvata i nesrodnost sa Srbima.}} Dalje u stranici uopce ne pise nista o Bokeljima, vec jednostavno prica o povijesti Crne Gore (u kojoj kroz tekst Boka nema ama bas '''nikakav''' udeo). To bi trebalo kompletno izbaciti; o cem je clanak - o Bokeljima ili o povijesti Crne Gore... ili pak o Duklji i Hrvatima? --[[Suradnik:NI|NI]] 15:04, 5. siječanj 2007. (CET) === Ujedinjenje sa Bijelom Hrvatskom === {{citat|Područje Boke i cijele Crvene Hrvatske ujedinjeno je sa Bijelom (Zapadnom) Hrvatskom do sredine 10. stoljeća u jednu državu. To je moglo biti vrijeme cijepanja Dukljana na kasnije Crnogorce koji su se osamostalili, i narod Boke koji su ostali u području Boke, odnosno Bokelja.}} Sto znaci ''Područje Boke i cijele Crvene Hrvatske ujedinjeno je sa Bijelom (Zapadnom) Hrvatskom do sredine 10 stoljeća u jednu državu. –To je moglo biti vrijeme cijepanja Dukljana na kasnije Crnogorce koji su se osamostalili, i narod Boke koji su ostali u području Boke, odnosno Bokelja.''? Ova prva recenica jednostavno nije tocna (toliko povijesti bar znam), a druga je totalno nejasna. --[[Suradnik:NI|NI]] 15:04, 5. siječanj 2007. (CET) === Nekomentirani dio 5 === Tokom 12. stoljeća niču uz obalu mnogi novi gradovi. Kotor postaje pomorsko trgovačko središte, a crkva Svetog Trifuna podignuta je [[1166]]. uz pomoć pomorskih trgovaca. [[Kotor]] postaje poznat po brodograđevnoj industriji. Godine 1371. Kotor dolazi pod zaštitu [[Ljudevit Veliki|Ljudevita Velikog]] koji tjera Veneciju sa istočne obale Jadrana. Nakon smrti Ljudevita Velikog, bosanski kralj [[Stjepan Tvrtko I. Kotromanić]] ovlada dijelom Boke i utemeljuje se [[Herceg Novi]], na zapadnoj strani zaljeva. Godine [[1391.]] ovaj umire a Kotor postaje nezavisni grad-država, i tako bude sve do 1420. === Etničko čišćenje nakon 1918. === {{citat|Nad Bokeljskim Hrvatima od [[1918]]. počelo se provoditi etničko čišćenje. Prema popisu iz 1910 tamo ih ima 13,500, da bi im broj 1991. spao na svega 4,910. Istovremeno naglo raste broj nehrvatskog pučanstva, od 33,400 (1910) na 61,400 (1991).}} Dulje, trazim da se ili obrazlozi il' izbaci navodno etnicko ciscenje Hrvata u Boki kotorskoj nakon 1918. godine. Ja stvarno ne znam kako moze da se broj Hrvata mirno povecava nakon etnickog ciscenja, a iskreno, nijesam niti cuo ijedan primjer toga u Boki. --[[Suradnik:NI|NI]] 15:00, 5. siječanj 2007. (CET) U posljednjem pasusu pise da je 1910.-e godine bilo 13,500 Hrvata - no to je nepoznato. Jedino u sto mozemo biti sigurni jest da je te godine bilo '''''14,500''''' rimokatolika (i to znaci da su svi bili Hrvati), a 1991. je bilo vise Hrvata nego sto je napisano u clanku (mislim da je bilo oko 5,000). Dulje, trebalo bi spomenuti broj bokeskih Hrvata prema popisu iz 2003. mjesto toga: 5,500. Dulje, broj ''nekatolickoga'' pucanstva 1910. je bio 25,000, a ne 33,400 kao sto na stranici pise, dok za 1991. ne znam tocnu cifru, ali je vrlo vjerojatno veca od ove sto je napisana. Opet, trebalo bi pomenuti 2003. u kojoj je oko 65,000 bilo "nehrvatsko". A sa strane - zasto dijeliti stanovnistvo Boke na "Hrvate" i "neHrvate"? Dijelimo li stanovnistvo Sandzaka na "Srbe" i "neSrbe"? Hrvati se jesu iseljavali iz Boke, ali toga nije bilo poslije pada komunizma - jer je broj Hrvata vrlo zacudjujece znatno ''ojacao''. Jugoslavenima se skoro nitko nije izjasnjivao u bokokorskome zaljevu, treba izbaciti. --[[Suradnik:NI|NI]] 15:00, 5. siječanj 2007. (CET) === Prijeteće pismo === {{citat|Hrvati iseljavaju, pod pritiskom uz prijeteća pisma sa sadržajem "Ne odete li sami na vrijeme, noć će gutati vašu djecu i vaše obitelji. Pohrlite po pozivu gospodina Tuđmana u Hrvatsku, jer srpskih vjekovnih ognjišta tamo ima više nego što ima vas."}} Predlazem da se ukloni onaj jedan primjer "pisma prijetnji Hrvatima u Boki", jer ne ne-enciklopedijski. --[[Suradnik:NI|NI]] 15:00, 5. siječanj 2007. (CET) === Bokelji kao etnonim === {{citat|Bokeljsko ime od etnonima postaje naziv za stanovništvo a Hrvati se proglašavaju Srborvatima (karta “Velike Srbije”), ili se moraju izjašnjavati kao Jugoslaveni.}} I na kraju - bokeljsko ime ''nikada nije oznacavalo etnonim'', a cak i da jeste, svi Srbi su se vec uveliko stoljecima nazivali "Bokezima". Takodjer predlazem izbacivanje onog vrlo cudnog "Srborvati" (i ono pozivanje na Veliku Srbiju). --[[Suradnik:NI|NI]] 15:00, 5. siječanj 2007. (CET) === Nekomentirani dio 6 === : == Vanjske poveznice == : *[http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/pecaric.htm Medjunarodni znanstveni skup] :== Poznate osobe == * Sv. [[Sveti Leopold Mandić|Leopold Bogdan Mandić]] (1866-1942), * [[Dionisije Miković]] (1861-1942) * [[Borko Paštrović]] (1875-1912) * [[Stjepan Mitrov Ljubiša]] (1824-1878), * [[Visarion Ljubiša]] (1823-1884) * Rade Andrović (17. stoljeće) * [[Stefan Paštrović]] (16. stoljeće) * Bl. [[Hozana Kotorska]] (isto poznata kao Katarina Kosić, 1493-1565), * [[Stevan Štiljanović]] (15. stoljeće-1543), * Bl. [[Gracija Kotorski|Gracija iz Mula]] (1438-1508) * [[Nikola Modruski]] * [[Josip Marinović]] * [[Luka Brajnović]] * Andrija Paltašić (~1450-1500) :== Vanjske poveznice == *[http://www.hic.hr/dom/259/dom08.htm Borba za povratak Boke u hrvatsku svijest] *[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041022/feljton01.asp Kraj preslavne tradicije] *[http://www.hrt.hr/arhiv/hrvati_u_svijetu/izbor_iz_emisija/06-2002/bokeljska_mornarica.html Bokeljska mornarica] === Kategorije === {{citat|[[:Kategorija:povijest Hrvatske]]}} {{citat|[[:Kategorija:Povijest Crne Gore]]}} {{citat|[[:Kategorija:Etničke grupe Crne Gore]] }} {{citat|[[:Kategorija:Hrvati]]}} Za kraj predlazem da se izbaci Kategorija "''Povijest Hrvatske''", jer ova stranica ne spada tu (nema veze sa povijescu hrvatske drzave); isto predlazem i za "''Etničke grupe Crne Gore''", jer sami Bokelji nijesu etnicka grupa (vec zgrupina mnogo naroda: Srba, Crnogoraca, Hrvata, Muslimana, Bosnjaka, Albanaca, Jugoslavena, itd.). Predlazem da se dodaju kategorije "''Crnogorci''" i "''Srbi''", kada se vec nalazi "''Hrvati''". --[[Suradnik:NI|NI]] 15:04, 5. siječanj 2007. (CET) :Ovo cu odmah promjeniti (suradnice Ante Perkovic, mozete li precrtati ovo? - ja ne znam kako). --[[Suradnik:NI|NI]] 22:02, 22. siječanj 2007. (CET) :: Ništa nećemo odma promijeniti. Prvo ide rasprava. --[[Suradnik:Tycho Brahe|Tycho Brahe]] 00:18, 23. siječanj 2007. (CET) :Ne možete mijenjati bez mene, pa Ante hvala. '''Ovo se tiće problema etničke grupe''' i bokeljskog i crnogorskog porijekla, koja ne možemo razdvajati jer im je zajedničko. ::Pa sto mislite pod tim? Da li "ljudi porijeklom iz Bokokotorskog zaljeva i ljudi porijeklom iz Crne Gore" ili nesto drugo (jer je malo konfuzno - drugo ''obuhvata'' prvo)? --[[Suradnik:NI|NI]] 12:05, 23. siječanj 2007. (CET) Još je Erdeljanović Bokelje smatrao posebnom etničkom grupom veoma srodnoj Crnogorcima, pa se može pročitati i ovo '''Jovan Erdeljanovic, koji je kao skolovan etnolog sistematski proucavao crnogorska plemena i etnicke probleme u Crnoj Gori, dosljedno je Crnogorce iskazivao kao Srbe. U svom radu Etnicko srodstvo Bokelja i Crnogoraca Erdeljanovic je zakljucio da Bokelji sa Crnogorcima cine jednu cjelinu i da "spadaju u istu etnicku grupu (po njemu naravno u Srbe)'''. :Dakle koristite ga za izvor u svakom slucaju osim u onom najvecem - sto ih naziva Srbima? :) --[[Suradnik:NI|NI]] 12:05, 23. siječanj 2007. (CET) *I u en-wikiju vam piše '''Red Croatia''' (Latin: Croatia Rubea, Croatian: Crvena Hrvatska), '''was a name that several medieval documents designated to the initial Slavonic states in southern parts of Dalmatia: the realms of Hum/Zahumlje, Travunia and Duklja'''. Red Croatia in the 7th/8th century was recorded as covering a territory from just south of the Cetina river in Croatia to the city of Durres in Albania and stretched from the Adriatic sea to inner modern day Herzegovina and Montenegro. The term went out of use somewhere around the 11th/12th century because of incorporation in the Serbian Empire by king Nemanja. Pa moze li se druga Wikipedija koristiti za izvor (kada ona i sama nema izvor). Osim toga, to spominje neko "Srpsko carstvo" kojem vlada neki "Kralj Nemanja" - sto je potpuno vanhistorijski i fiktivno. --[[Suradnik:NI|NI]] 11:53, 23. siječanj 2007. (CET) -Dajem mu (Erdeljanoviću) pravo da ih smatra '''zasebnom etničkom grupom srodnoj Crnogorcima''', ali ne i to da su Srbi, jer je porijeklo Crnogoraca i Bokelja Dukljansko, a oni su bili Hrvati. Kao potomci crveno-hrvatskih Dukljana koji su razvili svoj prepoznatljiv i sebi svojstven tip kulture, na svome autohtonom području oni i jesu posebna hrvatska etnička grupa koja vjerojatno u sebi ima asimiliranih Srba. Ovdje ipak ne može uključiti one koji danas govore Svi smo mi Bokelji ,a onda te Bokelje dijele na Srbe i katolike. Tako Srbi ostaju Srbi ,a Hrvata više nema, jer katolik ne mora biti Hrvat ,nego što kome odgovara u daljnjim politički prkrajanjima. Znači Bokelji su etnička grupa, zato što: *Imaju posebno porijeklo. *Poseban tip kulture koji su razvili. *Svoj poseban teritorij koji naseljavaju *Svoj poseban dijalekt sličan onom što se govori u Crnoj Gori i Dubrovniku. '''Što se tiče kategorija''' Povijest Bokelja dio je povijesti (one rane) nastajanja i stvaranja Hrvatske i Crne Gore i dio je povijesti hrvatskog naroda, jer je dukljanska i kroz taj period, do razdvajanja Bokelja i Crnogoraca zajednička jednima i drugima. ''' U njoj nemaju što tražiti kategorije o Srbima, Jugoslavenima i raznim glupostima. Znači Povijest Hrvatske, povijest Crne Gore i Povijesti Hrvata i Crnogoraca. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 10:47, 23. siječanj 2007. (CET) :Ali ne mozemi mi svojevoljno na Wikipediji napravit etnicku grupu. Enciklopedije '''''nijesu i nisu''''' mjesto za to. Zasto nema sto traziti kategorije o Srbima i Crnogorcima. ''Skoro svi'' zitelji Boke spadaju u ove. A u Hrvate samo jedan mali dio. I kao trece, Boka kotorska jednostavno nije povjesni dio Hrvatske drzave, pa zato ta kategorija ne pripada tu. --[[Suradnik:NI|NI]] 11:53, 23. siječanj 2007. (CET) Niej istina nismo je stvorili mi, stvorili su se sami kroz povijest, a spominje ih i Erdeljanović, koji ih smatra srodnicima Crnogoraca. Spminju se i drugdje. --A postoje stotine neopisanih i neobrađenih plemena i naroda. Ali to ne znači, ako nisu zasebno opisani, da ne postoje: Južna Amerika, Borneo ,Nova Gvineja, pa i nama bliža područja jako malo plemena je opisano, jer se nitko nije pobrinuo da se to učini. -O njima treba pisati, a jedini je način da se pokupe rasipani podaci raznih autora koji govore o njima, a temelje se na terenskom radu. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 12:04, 23. siječanj 2007. (CET) : Što se tiče etničkih grupa, koliko ja kužim, tu spadaju i jedinice manje od naroda - tipa plemena i dr. Zbog toga otpada argument da se ne radi o narodu jer to i nije uvjet da bi ih svrstavali u ove ili one etničke grupe. Hvala obojici na (za sada) konstruktivnoj raspravi :) --[[Suradnik:Tycho Brahe|Tycho Brahe]] 20:58, 23. siječanj 2007. (CET) :: Pa, bokeljsku "grupu" cine razne etnicke grupe osim Srba i Crnogoraca (Hrvati, Muslimani, Bosnjaci) - raznoraznog etnickog porijekla, pa cak i ne-slavenski Albanci. --[[Suradnik:NI|NI]] 23:03, 23. siječanj 2007. (CET) :Da u ovome slučaju to je politički termin u značenju neke zajednice koja se službeno izjašnjava pod nekim imenom. Tako se netko može danas izjašnjavati kao Hrvat ili pod neklim lokalnim geografskim ili plemenskim nazivom, Istrijani, etc., pa onda netko sa en-wikija ili agent cije sve to popiše i stavi pod rubriku etničke grupe Albanije, etc.,znači u pitanju je pojednostavljenje i čuvanje prostora i suhoparni podatak, a ti moraš sam razlučiti, što je ovdje pleme, narod, etc. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 21:38, 23. siječanj 2007. (CET) ::Kako onda objasnjujes da su Bokeljani usamljeni slucaj u cijelome svijetu? Kako to da su mali Janjevci, Krasovani, Goranci, Bunjevci, Sokci i svi ostali tako efikasno sacuvali svoje male narode, kako to da je '''jedino u cijelome svijetu''' izuzetak samo kod Bokelja? Da se '''samo kod njih''' javlja ta kontroverza. Podsjecam te, neki bosnjacki strucnjaci su isli daleko do povijesnog ''dokazivanja'' da su oni '''Bosanci''', a Srbi i Hrvati stranci sa svojim drzavama. Ovo me vrlo mnogo podsjeca na to. --[[Suradnik:NI|NI]] 23:03, 23. siječanj 2007. (CET) :Ma ne, nisam tebi govorio o Bokeljima i Boki, nego Anti o terminu 'etnička grupa' koji statističari i demografi rabe kod svojih popisa stanovništva, pa su taj termin pretvorili u koš za sve i svašta. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 00:03, 24. siječanj 2007. (CET) == Pravila za razrješenje spornih dijelova== Evo, ja sam se potrudio (vidi gore) da vam pripremim teren za rješavanje spornih dijelova. Molim da se za svaki sporni dio predloži rješenje, bilo u vidu novog teksta, bilo u vidu predlaganja brisanja nekog dijela. Pokušajte se držati teme i ne raspravljati općenito, već o konkretnim dijelovima teksta. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 22:57, 21. siječanj 2007. (CET) == Gotovo == Evo, Tycho - ako ovo nije dovoljno objasnjeno, onda idem da skocim s morackoga mosta! :) --[[Suradnik:NI|NI]] 16:42, 5. siječanj 2007. (CET) == Prijedlog == Već duže vrijeme pasivno promatram ovaj sukob i imam jedan prijedlog. Budući da je navedeno dosta argumenata, bilo bi dobro navesti njihove izvore. Ako postoji neka knjiga, trebalo bi je navesti u članku kao bibliografiju. Također bi sve zasad sporne argumente u članku trebalo povezati sa referencama, kako bi se znalo na temelju kojih izvora je članak pisan. [[Suradnik:Saša|Sale]] 18:23, 5. siječanj 2007. (CET) :Pa to je problem - za vecinu stvari ''nema'' izvora, dok veliki dio stranice cine kontradiktorne i vrlo cudne stvari. Rijesenje je brisanje jedino. Jedini izvor koji ja stavljam su popisi stanovnistva (svi na ovoj stranici su netocni), i to preuzeh sa engleske wikipedije... Zs ostalo nemam prijedloga osim brisanja... --[[Suradnik:NI|NI]] 20:49, 5. siječanj 2007. (CET) == Zastita == OK, moze li se sada ukloniti zastita sa stranice (otkljucati?) --[[Suradnik:NI|NI]] 21:54, 10. siječanj 2007. (CET) == Sutnja == Opet sutnja. Ne znam smijem li sada poceti s izmjenama... --[[Suradnik:NI|NI]] 21:46, 4. veljača 2007. (CET) Mijenjat se nema što, osim ukloniti tvoju upitnu točnost potkrijepljenu nićim drugim osim tvojih riječi... dopunjavat da, ako tko što zna, ali na stranici za razgovor, i kada ustanovim da je to istinito. :Oh, blagi boze. Kao prvo, niste prikazali izvor niti za jednu od mojih napomena (ako cemo vec cepdlaciti). Kako bi bilo da ja napisem da je Ivo Andric bio macka, i trazim od drugih ljudi da nadju eksplicite izvor koji tvrdi ''...Ivo Andric nije bio macka..''. 'ocete li barem procitati ono sto sam pitao. Izgleda da opet niste.... --[[Suradnik:NI|NI]] 21:26, 5. veljača 2007. (CET) Kakvi su ti to problemi sa Paštrovićima... Vodiš ih isprva kao Crnnogorce, i nakon nekoliko dana ustanovljavaš da su nešto drugo. Vidim da ti je teren nepoznat i da se diraš u teme koje su ti španolska sela. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 21:54, 4. veljača 2007. (CET) :Nesto drugo? Pastrovici su Crnogorci. Pastrovici su Slaveni, Pastrovici su ljudska bica, Pastrovici su Srbi... ni u kom slucaju ne moze '''samo jedno''' ''koje iskljucuje ostale''. --[[Suradnik:NI|NI]] 21:26, 5. veljača 2007. (CET) == Čekajući == Meni se ovdje sve više čini da ja čekam Godoa. --[[Suradnik:NI|NI]] 13:50, 10. ožujak 2007. (CET) == Spajanje == Sadašnje stanje je neodrživo. Imamo [[Bokelji]] i [[Bokeljski Hrvati]], a obje su pod kategorijom [[Hrvati]]. Kad riješimo reference, treba se pozabaviti i s ovim. --[[User:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] <small>([[User talk:Ante Perkovic|razgovor]])</small> 12:43, 29. lipanj 2008. (CEST) Sve je već tamo, pa se nemamo čime baviti, nego ovaj obrisati. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 13:25, 29. lipanj 2008. (CEST) {{citat|Stanovništvo Boke kotorske po općinama, te kotarima. Plavo su Srbi, crveno su Crnogorci, ljubičasto je miješano, narandžasto su Hrvati, a žuto je nenaseljeno}} Stvarno mi nije jasno što je autor time htio reći --[[Suradnik:Suradnik13|Suradnik13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik13|razgovor]])</small> 21:15, 12. srpanj 2008. (CEST) :Osim toga, gdje su nestali Rusi :)) --[[Suradnik:Suradnik13|Suradnik13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik13|razgovor]])</small> 21:16, 12. srpanj 2008. (CEST) ==Objasnjenje== Novi popis stanovnistva u boku kotorsku je dio velikosrpske manipulacije. Za vrijeme rata 1990 godine u boku kotorsku su naselili srbe iz krajine,kosova...I oni su vecina u Herceg novi,u kotor i Tivat su drugi po redu. Veliki broj katolickih crkvi je u to vrijeme prebacen u pravoslavne zahvaljujuci srpskim popovima.Izmislja se istorija da su prvi korijeni srba u Boku Kotorsku na osnovu ilirskih ostataka (koji su kao srpski),izmislja se da su srbi prvi primili hriscanstvo i dalje ga sirili u evropu - (to su noviteti u boku). Ti srbi se zalazu da se boka kotorska pripoji republici srpskoj.Srbi su nasilno naseljeni u boku kotorsku.Ali crnogorci tj.Dapkovi potomci su zivjeli na teritoriju Konavla,Boke Kotorske i Grblja,i oni su bili jedini pravoslavci u Boku kotorsku. --[[Suradnik:Crnogorac 123|Crnogorac 123]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Crnogorac 123|razgovor]])</small> 17:27, 19. rujan 2008. (CEST) en5dp5upcrmv9yza58wu87nb6p8hma6 102 53434 6447167 6395811 2022-08-20T21:47:56Z Fraxinus 3144 /* Lal */ wikitext text/x-wiki {{osobe-L}} {{TOC desno}} == La == * [[Sophie von La Roche|'''La Roche''', Sophie von ]] - njemačka književnica == Lab == * [[Anne LaBastille|'''LaBastille''', Anne ]] - američka ekologinja * [[Shia LaBeouf|'''LaBeouf''', Shia ]] - američki glumac * [[James LaBrie|'''LaBrie''', James ]] - američki glazbenik * [[Antun Labak|'''Labak''', Antun ]] - hrvatski nogometaš * [[Rudolf von Laban|'''Laban von''', Rudolf ]] - austrougarski plesač * [[Mikel Laboa|'''Laboa''', Mikel ]] - baskijski glazbenik * [[Catherine Labouré|'''Labouré''', Catherine ]] - francuska katolička svetica * [[Dragan Labović|'''Labović''', Dragan ]] - srpski košarkaš * [[Tomislav Labudović|'''Labudović''', Tomislav ]] - hrvatski nogometaš * [[Miroljub Labus|'''Labus''', Miroljub ]] - srpski političar == Lac == * [[Marcel Lachmann|'''Lachmann''', Marcel ]] - francuski hokejaš na travi ---- * [[Stefania Łącka|'''Łącka''', Stefania]] - poljska novinarka * [[Ethel Lackie|'''Lackie''', Ethel ]] - američka plivačica * [[Blaženko Lacković|'''Lacković''', Blaženko ]] - hrvatski rukometaš * [[Ivan Lacković Croata|'''Lacković''', Ivan Croata]] - hrvatski slikar * [[Stjepan Lacković (svećenik)|'''Lacković''', Stjepan ]] - hrvatski katolički svećenik * [[Stjepan I. Lacković|'''Lacković''', Stjepan I.]] - hrvatski ban * [[Stjepan II. Lacković|'''Lacković''', Stjepan II. ]] - hrvatski ban ---- * [[Michel Lacroix|'''Lacroix''', Michel ]] - francuski hokejaš na travi ---- == Lad == * [[Tomislav Ladan|'''Ladan''', Tomislav]] - hrvatski književnik * [[Osama bin Laden|'''Laden''', Osama bin]] * [[Dražen Ladić|'''Ladić''', Dražen ]] - hrvatski nogometaš * [[Zvjezdana Ladika|'''Ladika''', Zvjezdana ]] - hrvatska kazališna redateljica * [[Ilija Ladin|'''Ladin''', Ilija ]] - bosanskohercegovački književnik * [[Ladislav I. Sveti, kralj Mađarske|'''Ladislav I. Sveti''']] - mađarski kralj * [[Ladislav II.|'''Ladislav II.''']] - mađarski kralj * [[Ladislav III., hrvatsko - ugarski kralj|'''Ladislav III.''']] - hrvatsko - ugarski kralj * [[Ladislav IV. Kumanac|'''Ladislav IV. Kumanac''']] - hrvatski vladar * [[Ladislav IV. Napuljski, hrvatsko-ugarski kralj|'''Ladislav IV. Napuljski''']] - hrvatsko-ugarski kralj * [[Ladislav V. Posmrtni|'''Ladislav V. Posmrtni''']] - hrvatsko - ugarski i češki kralj ==Laf== * [[James Lafferty|'''Lafferty''', James ]] - američki filmski glumac * [[Kyle Lafferty|'''Lafferty''', Kyle]] - sjevernoirski nogometaš * [[Jean Lafitte|'''Lafitte''', Jean ]] - francuski pomorac == Lag == * [[Lars Lagerbäck|'''Lagerbäck''', Lars ]] - švedski nogometni trener * [[Karl Lagerfeld|'''Lagerfeld''', Karl ]] - njemački modni kreator * [[Pär Lagerkvist|'''Lagerkvist''', Pär ]] - švedski književnik * [[Selma Lagerlöf|'''Lagerlöf''', Selma ]] - švedska književnica * [[Matko Laginja|'''Laginja''', Matko ]] - hrvatski ban == Lah == * [[Philipp Lahm|'''Lahm''', Philipp ]] - njemački nogometaš == Lai == * [[Alexi Laiho|'''Laiho''', Alexi ]] - finski glazbenik * [[Emma Laine|'''Laine''', Emma ]] - finska tenisačica * [[Michael Laitman|'''Laitman''', Michael ]] - bjelorski kabalist == Laj == * [[Miroslav Lajčák|'''Lajčák''', Miroslav ]] - slovački političar * [[Ivan Lajtman|'''Lajtman''', Ivan ]] - hrvatski nogometaš == Lak == * [[Imre Lakatos|'''Lakatos''', Imre ]] - britanski filozof mađarskog porijekla * [[Omer Lakomica|'''Lakomica''', Omer ]] - hrvatski prevoditelj * [[Philippe Lakos|'''Lakos''', Philippe ]] - austrijski hokejaš na ledu * [[Jaka Lakovič|'''Lakovič''', Jaka]] - slovenski košarkaš * [[Elvir Laković|'''Laković''', Elvir ]] - bosanskohercegovački glazbenik * [[Dragan Laković|'''Laković''', Dragan ]] - srpski glumac i pjevač * [[Predrag Laković|'''Laković''', Predrag ]] - srpski glumac * [[Laktancije|'''Laktancije''']] - ranokršćanski pisac == Lal == * [[Kishan Lal|'''Lal''', Kishan ]] - indijski hokejaš na travi * [[Raghbir Lal|'''Lal''', Raghbir ]] - indijski hokejaš na travi ---- * [[Nikola Lale Linđo|'''Lale''' , Nikola Linđo]] - hrvatski glazbenik (lijeričar) ---- * [[Marin Lalić|'''Lalić''', Marin ]] - hrvatski nogometaš == Lam == * [[Jean-Baptiste Lamarck|'''Lamarck''', Jean-Baptiste ]] - francuski znanstvenik * [[Hedy Lamarr|'''Lamarr''', Hedy ]] - američka filmska glumica * [[Alphonse de Lamartine|'''Lamartine''', Alphonse de]] - francuski književnik * [[Dolores Lambaša|'''Lambaša''', Dolores ]] - hrvatska glumica * [[Alfie Lambe|'''Lambe''', Alfie ]] - irski katolički aktivist * [[Lambert od Spoleta, car Svetog Rimskog Carstva|'''Lambert od Spoleta''']] - car Svetog Rimskog Carstva * [[Christopher Lambert|'''Lambert''', Christopher ]] - francuski glumac i producent * [[Ferruccio Lamborghini|'''Lamborghini''', Ferruccio]] - talijanski industrijalac * [[Claire Lampard|'''Lampard''', Claire ]] - škotska hokejašica na travi * [[Frank Lampard|'''Lampard''', Frank ]] - engleski nogometaš == Lan == * [[Burt Lancaster|'''Lancaster''', Burt ]] - američki glumac * [[Rebecca Lancefield|'''Lancefield''', Rebecca ]] - američka bakteriologinja ---- * [[Davor Landeka|'''Landeka''', Davor ]] - bosanskohercegovački nogometaš * [[Paul Landers|'''Landers''', Paul ]] - njemački glazbenik * [[August Landmesser|'''Landmesser''', August ]] - njemački junak * [[Wanda Landowska|'''Landowska''', Wanda ]] - poljska čembalistica i skladateljica * [[Karl Landsteiner|'''Landsteiner''', Karl ]] - austrijski liječnik ---- * [[Branko Lang|'''Lang''', Branko]] - hrvatski psihijatar * [[Fritz Lang|'''Lang''', Fritz ]] - njemački filmski redatelj i scenarist * [[Ivana Lang|'''Lang''', Ivana ]] - hrvatska skladateljica i pijanistica * [[Josip Lang|'''Lang''', Josip ]] - hrvatski biskup * [[Jessica Lange|'''Lange''', Jessica ]] - američka glumica * [[Brigita Langerholc|'''Langerholc''', Brigita ]] - slovenska atletičarka * [[Keith Langford|'''Langford''', Keith ]] - američki košarkaš * [[Jenne Langhout|'''Langhout''', Jenne ]] - nizozemski hokejaš na travi ---- * [[Aljona Lanskaja|'''Lanskaja''', Aljona ]] - bjeloruska pjevačica ---- * [[Matthias Lanzinger|'''Lanzinger''', Matthias ]] - austrijski alpski skijaš ---- == Lao == * [[Lao Ce|'''Lao Ce''']] - kineski filozof == Lap == * [[Stipe Lapić|'''Lapić''', Stipe ]] - hrvatski nogometaš == Lar == * [[Philip Larkin|'''Larkin''', Philip ]] - engleski književnik * [[Pierre Larousse|'''Larousse''', Pierre ]] - francuski matematičar i enciklopedist * [[Dominique-Jean Larrey|'''Larrey''', Dominique-Jean]] - francuski liječnik * [[Jorge Luis Larrionda|'''Larrionda''', Jorge Luis ]] - urugvajski nogometni sudac * [[Henry Kristian Larsen|'''Larsen''', Henry Kristian ]] - danski hokejaš na travi * [[Henrik Larsson|'''Larsson''', Henrik ]] - švedski nogometaš * [[Johan Larsson|'''Larsson''', Johan ]] - švedski glazbenik * [[Markus Larsson|'''Larsson''', Markus ]] - švedski alpski skijaš * [[Stieg Larsson|'''Larsson''', Stieg ]] - švedski književnik i novinar * [[Dave LaRue|'''LaRue''', Dave ]] - američki glazbenik (basist) == Las == === Lase === * [[Charles Lasègue|'''Lasègue''', Charles ]] - francuski liječnik === Lasi === * [[Frano Lasić|'''Lasić''', Frano ]] - hrvatski glumac i pjevač === Lask === * [[Emanuel Lasker|'''Lasker''', Emanuel ]] - njemački šahist * [[Else Lasker-Schüler|'''Lasker-Schüler''', Else ]] - njemačka književnica === Lasm === * [[Stephane Lasme|'''Lasme''', Stephane ]] - gabonski košarkaš === Lass === * [[Ferdinand Lassalle|'''Lassalle''', Ferdinand ]] - njemački politički aktivist * [[Robert Lassalvy|'''Lassalvy''', Robert ]] - francuski karikaturist * [[Orlando di Lasso|'''Lasso''', Orlando di ]] - nizozemski skladatelj === Last === * [[Sven Lasta|'''Lasta''', Sven ]] - hrvatski kazališni glumac * [[Tatjana Lastočkina|'''Lastočkina''', Tatjana ]] - ruska hokejašica na travi * [[Filip Lastrić|'''Lastrić''', Filip ]] - hrvatski povjesničar === Lasz === * [[Bulcsú László|'''László''', Bulcsú ]] - hrvatski jezikoslovac * [[Emilij Laszowski|'''Laszowski''', Emilij ]] - hrvatski povjesničar == Laš == * [[Jan Laštůvka|'''Laštůvka''', Jan ]] - češki nogometaš (vratar) == Lat == * [[Emma Lathen|'''Lathen''', Emma ]] - američka književnica * [[Badri Latif|'''Latif''', Badri ]] - njemačka hokejašica na travi * [[Queen Latifah|'''Latifah''', Queen ]] - američka pjevačica * [[Hugh Latimer|'''Latimer''', Hugh ]] - engleski teolog i reformator * [[Denis Latin|'''Latin''', Denis ]] - hrvatski novinar * [[Ivo Latin|'''Latin''', Ivo ]] - hrvatski političar * [[Larisa Latinjina|'''Latinjina''', Larisa ]] - ukrajinska gimnastičarka * [[Grzegorz Lato|'''Lato''', Grzegorz ]] - poljski nogometaš * [[Udo Lattek|'''Lattek''', Udo ]] - njemački nogometaš i trener * [[Heike Lätzsch|'''Lätzsch''', Heike ]] - njemačka hokejašica na travi == Lau == * [[Niki Lauda|'''Lauda''', Niki ]] - austrijski sportski automobilist * [[Michael Laudrup|'''Laudrup''', Michael ]] - danski nogometaš * [[Max von Laue|'''Laue''', Max von ]] - njemački fizičar * [[Cyndi Lauper|'''Lauper''', Cyndi ]] - američki pjevačica * [[Hugh Laurie|'''Laurie''', Hugh ]] - britanski glumac * [[Jozo Laušić|'''Laušić''', Jozo ]] - hrvatski književnik i novinar * [[Paul Lauterbur|'''Lauterbur''', Paul ]] - američki kemičar i nobelovac * [[Comte de Lautréamont|'''Lautréamont''', Comte de ]] - francuski književnik == Lav == * [[Lav I.|'''Lav I.''']] - papa * [[Lav X.|'''Lav X.''']] - papa * [[Lav XIII.|'''Lav XIII.''']] - papa * [[Pierre Laval|'''Laval''', Pierre ]] - francuski političar * [[Rod Laver|'''Laver''', Rod ]] - australski tenisač * [[Charles Louis Alphonse Laveran|'''Laveran''', Charles Louis Alphonse ]] - francuski liječnik * [[Anton LaVey|'''LaVey''', Anton ]] - * [[Ezequiel Lavezzi|'''Lavezzi''', Ezequiel ]] - argentinski nogometaš * [[Jozo Lavička|'''Lavička''', Jozo]] - kulturni djelatnik i publicist * [[Avril Lavigne|'''Lavigne''', Avril ]] - kanadska pjevačica * [[Rodrigo Lavins|'''Lavins''', Rodrigo]] - latvijski hokejaš na ledu * [[Antoine Laurent de Lavoisier|'''Lavoisier''', Antoine Laurent de ]] - francuski kemičar * [[Grigorij Lavov|'''Lavov''', Grigorij ]] - ruski političar i državnik * [[Tomaž Lavrič|'''Lavrič''', Tomaž]] - slovenski umjetnik * [[Kšištof Lavrinovič|'''Lavrinovič''', Kšištof ]] - litavski košarkaš * [[Andrej Lavrov|'''Lavrov, Andrej ]] - ruski rukometni vratar == Law == * [[Denis Law|'''Law''', Denis ]] - škotski nogometaš * [[Lucy Lawless|'''Lawless''', Lucy]] - američka filmska i televizijska glumica * [[David Herbert Lawrence|'''Lawrence''', David Herbert ]] - britanski književnik * [[Ernest Orlando Lawrence|'''Lawrence''', Ernest Orlando ]] - američki fizičar * [[Eddie Lawson|'''Lawson''', Eddie ]] - američki motociklist * [[Ty Lawson|'''Lawson''', Ty ]] - američki košarkaš == Lax == * [[Halldór Laxness|'''Laxness''', Halldór ]] - islandski književnik i nobelovac == Lay == * [[Ana Layevska|'''Layevska''', Ana ]] - meksičko-ukrajinska glumica == Laz == * [[Stanko Lazar|'''Lazar''', Stanko]] - hrvatski kulturni djelatnik * [[Vladimir Lazarević|'''Lazarević''', Vladimir ]] - general Vojske Jugoslavije * [[Francisco Lázaro|'''Lázaro''', Francisco ]] - portugalski atletičar * [[Dragoljub Lazarov|'''Lazarov''', Dragoljub ]] - hrvatski kazališni i filmski glumac * [[Kiril Lazarov|'''Lazarov''', Kiril ]] - makedonski rukometaš * [[Danilo Lazović|'''Lazović''', Danilo ]] - srpski glumac * [[Tihana Lazović|'''Lazović''', Tihana ]] - hrvatska glumica [[Kategorija:Abecedni popisi osoba/L]] 9tqu6guqv9rckyl9q9l4z3o524cve36 0 56258 6447140 6167037 2022-08-20T21:06:07Z John Pontifex 269494 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV postaja | Ime = Radiotelevizija Srbije | logo = RTS (Serbia) logo.svg | Vrsta emitiranja = [[radio]] i [[televizija]] | Zemlja = {{ZD+X/S|SRB}} | Sjedište = | Jezik = | Vlasnik = | Ključne osobe = | Razina = državna | Početak emitiranja = [[24. ožujka]] [[1929.]] [[radio]]<br>[[23. kolovoza]] [[1958.]] [[televizija]] | Prestanak emitiranja = | Raniji nazivi = [[Radiotelevizija Beograd]] | Slogan = ''Vaše pravo je znati sve.'' | Razlučivost = | Website = [http://www.rts.rs/ www.rts.rs] }} [[Datoteka:Свјетлопис зграда Радио-телевизије Србије у Биограду.jpg|mini|desno|300px|Sjedište RTS-a u Beogradu]] '''Radiotelevizija Srbije''' (skrać. '''RTS''') je nacionalna medijska kuća u [[Srbija|Srbiji]], osnovana [[1. siječnja]] [[1992.]] godine. Tada se sastojala od [[Radiotelevizija Beograd|Radiotelevizije Beograd]], [[Radiotelevizija Novi Sad|Radiotelevizije Novi Sad]] i [[Radiotelevizija Priština|Radiotelevizije Priština]]. Ponovnim uvođenjem pretplate, koja je ukinuta 2001. godine, i oslobađanjem od budžetskog financiranja, stvaraju se ključni uvjeti za njenu transformaciju. Danas je RTS punopravan član [[Europska radiodifuzijska unija|Europske radiodifuzne unije]] (''European Broadcasting Union''). == Televizijski kanali == Radiotelevizija Srbije danas obuhvaća pet stalnih kanala: * '''RTS1''' - Najstariji televizijski kanal u [[Srbija|Srbiji]] koji je svoje emitiranje započeo [[23. kolovoza]] [[1958.]] godine. Dostupan je besplatno putem nacionalne mreže i trenutno je jedan je od najgledanijih televizijskih kanala u zemlji. * '''RTS2''' - Prvi televizijski kanal u [[Srbija|Srbiji]] koji se emitira u boji, a započeo je s emitiranje [[31. prosinca]] [[1971.]] godine. Besplatno se emitira putem nacionalne mreže. Prvenstveno je program fokusiran na edukativan i sportski program, televizijske serije i filmove, kao i prijenos parlamentarnih zasjedanja [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštine Srbije]]. * '''RTS3''' - Prvi digitalni televizijski kanal koji je emitiranje započeo [[25. studenog]] [[2008.]] godine kao RTS Digital. Treći program prikazuje kulturni-obrazovni program kao i glazbeni program te brojne baletne predstave. * '''RTS HD''' - Prvi HD televizijski kanal u Srbiji. S emitiranjem je započeo [[9. rujna]] [[2009.]] godine te je dostupan putem kabelskih operatera i satelita. * '''RTS SVET''' (ranije '''RTS SAT(ELIT)''') - Televizijski program koji je emitiranje započeo [[14. svibnja]] [[1991.]] godine kao satelitski program iz Srbije dijaspori u svijetu. Na RTS Sat prikazuju se najpopularniji sadržaji koji su se emitirali na [[RTS1]], [[RTS2]] i [[RTS3]]. Program je moguće pratiti u [[Australija|Australiji]], [[Europa|Europi]], [[Sjeverna Amerika|Sjevernom Americi]] te [[Rusija|Rusiji]], [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], [[Kazahstan]]u i [[Armenija|Armeniji]]. == Radijski kanali == Radio Beograd nastoji stvoriti visoko kvalitetne programe, bez uskih komercijalnih interesa i političke pristranosti. To je širok spektar ponuda koji bi trebao zadovoljiti potrebe svih građana na području informiranja, obrazovanja i zabave te promicanja javnih vrijednosti. * '''Beograd 1''' * '''Beograd 2''' * '''Beograd 3P''' * '''Beograd 202''' * '''Stereomama''' (emitirano vikendom, a ne emitirano u Beogradu) == Povijest == === Direktori RTS-a === * 1955. – 1959.: Mirko Tepavac * 1959. – 1962.: Dušan Popović * 1962. – 1972.: Zdravko Vuković * 1972. – 1985.: Milan Vukos * 1985. – 1988.: Ratomir Vico * 1989. – 1991.: Dušan Mitević * 1991. – 1991.: Ratomir Vico * 1992. – 1992.: Dobrosav Bjeletić * 1992. – 1995.: Milorad Vučelić * 1995. – 2000.: Dragoljub Milanović * 2000. – 2001.: Nenad Ristić * 2001. – 2004.: Aleksandar Crkvenjakov * 2004. – 2013.: Aleksandar Tijanić * 2013. – 2015.: Nikola Mirkov * 2015. - danas: Dragan Bujošević == Vanjske poveznice == *[http://www.rts.rs/ Službena stranica] {{Televizija u Srbiji}} [[Kategorija:Srbijanske televizijske postaje]] [[Kategorija:Srbijanske radijske postaje]] qn2haxtr0ppmt3hi4jlo8tadldoyc9j 0 58862 6447020 6363052 2022-08-20T13:24:47Z PonoRoboT 259157 pravopis wikitext text/x-wiki '''Rovca''' (Rovčani), jedno od sedam [[crnogorci|crnogorskih]] brdskih plemena sa srednjeg toka rijeke Morače, odnosno u području između [[Nikšić]]a, Podgorice i [[Kolašin]]a, dok najveći dio pripada glavnom gradu. Sastoje se od bratstava Bulatovići, Vlahovići, Srezojevići i Sćepanovići koje su utemeljili četiri Gojakova sina Bulat, Vlaho, Srezo(je) i Šćepan. Prvi puta se spominju [[1477.]] u turskom [[defter]]u (popisu) gdje je popisano stanovništvo radi davanja [[harač]]a [[Turci]]ma. Dio Rovčana (uglavnom Bulatovići) kasnije je poprimio [[islam]], a potomci su im osnovali nekoliko sandžaćkih bratstava. Rovčani u sastav podlovćenske [[Crna Gora|Crne Gore]] ulaze još u 18. stoljeću, a ne kako to navodi prosrpska strana, 1820.<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/plemena/baboloski_i_neistorijski_prikaz_cg_u_plemenskoj_monografiji_rovca_bulatovici.htm Milorad S. Bulatovic]</ref> U Rovcima se danas nalazi devet naselja: Cerovica, Gornja Rovca, Liješnje, Međuriječje, Mrtvo Duboko, Sreteška Gora, Višnje, Velje Duboko i Vlahovići. Ostalih šest brdskih plemena su [[Bjelopavlići]], [[Piperi]], [[Morača (pleme)|Morača]], [[Bratonožići]], [[Kuči]] i [[Vasojevići]]. ==Podrijetlo== Prema narodnom predanju najstariji predak Rovčana bio je Nikša koji je živio u Grblju u [[Boka kotorska|Boki]]. Njegov otac, ban Ilijan, bio je oženjen Jevrosimom, sestrom kralja Stefana, sina Vukana Nemanjića koji je sagradio manastir Moraču 1252. g. Nikšin unuk Gojak je došao u sukob s banom Ugrenom koji je upravljao Nikšićkom Župom, pa je posle ubojstva bana Ugrena pobjegao u današnja Rovca i nastanio se na desnoj strani Mrtvice, u blizini njenog utoka u rijeku [[morača|Moraču]]. Gojak je tu osnovao porodicu i prema rovačkom predanju imao je 4 sina: Bulata, Vlaha, Šćepana i Srezoja od kojih su se formirala današnja velika rovačka bratstva: Bulatovići, Vlahovići, Šćepanovići i Srezojevići. Druga veća skupina Rovčana su potomci kneza Bogdana Lješnjanina koji je iz Čeva, zbog krvne osvete, prvo preselio u selo Liješnje – [[Lješanska nahija]], a potom i tamo pao na krv i ponovo se seli u današnja Rovca (selo Liješnje, koje se do onda zvalo Brezno). To je bilo negdje u prvoj polovini XIV stoljeća, prije dolaska [[turci|Turaka]] u ove krajeve. ==Povijest== Rovčani, kao susjedi [[samostan]] Morače, smatrali su svojom obavezom da brane samostan od nasrtaja turskih [[harač]]lija i zulumćara. Zabilježeno je nekoliko njihovih bojeva oko samostana, a posebno onaj 1770. godine kada su posjekli Alja-bega i još njegovih 12 haračlija i potom ih bacili niz slap Svetigore u Moraču. Rovčani, kao i Moračani, već u XVII vijeku počinju borbu protiv Turaka, i pod uticajem cetinjskih vladika uključuju se u opštu borbu Brđana i Crnogoraca protiv osvajača. Također idu u pomoć i okolnim brdskim plemenima a najpoznatiji događaj je kad su 1774. godine spasili Kuče-Drekaloviće sigurne pogibije pa ih doveli u Rovca, gdje su ostali punih 7 godina. Rovčani učestvuju u svim većim bojevima s Turcima i postaju jedno od najratobornijih brdskih plemena. Zbog prenaseljenosti i oskudice, Rovčani su se selili u svim pravcima, od [[bosna|Bosne]], [[hercegovina|Hercegovine]], preko [[srbija|Srbije]] do [[kosovo|Kosova]] i [[metohija|Metohije]]. Tokom stoljetnog raseljavanja često su mijenjali prezimena ali krsnu slavu, Svetog Luku, nisu nikada. ==Rovačka bratstva – potomstvo Gojaka Nikšina== ===Bratstvo [[bulatovići (bratstvo)|Bulatovića]]=== Bratstvo Bulatovića potiče od Bulata, sina Gojakova. Bulat Gojakov se naselio u selo [[Gornja Rovca]], u zaselak Grablje. Bulat je imao sina Vuksana, kneza rovačke nahije koji je upisan u hercegovačkom [[tefter]]u [[1477.]] godine. Svi Bulatovići potiču od Batrića i Bogića (Vuksanovi sinovi). Batrićeve potomke zovu Gornjorovčani ili Batrićevci, a Bogićeve potomke zovu Cerovčani ili Bogićevići. Batrić Vuksanov imao je četiri sina: Dragića, Ilijana, Dragišu i Vuka. Od Dragiše Batrićevog potječu: Sekulići, Tomići, Vučelići i Savići. Od Ilijana Batrićevog potječu: Ivanovići, Minići, Noveljići, Radivojevići, Radulovići, Bogdanovići, Milijići, Todorići i Išići. Od Minića su Ogranci Dminići, Niketići i Toškovići. Od Dragića Batrićevog su Mrtvodubočani: Nenadići, Bajovići, Pešići, Zrnovići, Đurkovići i Boškovići. Od Boškovića su Đokići, Lakićevići i Đurkovići. Od Vuka Batrićevog su Bulatovići u Kučima. Od njih su Tripkovići, Tokovići, Tomaševići, Todići, Klikovići, Budinići, Bolandžići, Bojanovići, Radunovići i Otaševići. Od Bogića Vuksanovog su ogranci: Đurovići, Golubovići, Laketići, Tapuškovići, Ćetkovići, Todorovići, Radojičići i Savići. Od Đurovića su Đinđići. Od Golubovića su Adžići i Ćatovići. Od Laketića su Redžići. Od Tapuškovića su Purenovići i Puškovići. Od Todorovića su Radojevići. Postoji još rodova koji su poreklom od Bulatovića: Baščarevići, Barudžije, Veljovići (ogranak Stajovića iz Mrtvog Dubokog), Veličkovići (ogranak Stajovića), Dacići, Došljaci (ogranak Stajovića), Ćalovići, Đurašinovići (Radoičići i Todorovići), Živkovići, Karličići (neki se prezivaju Karlice), Kljajići (od njih su Marinkovići, Markovići, Jakšići, Radivojevići), Krcalovići, Lončari, Vukovići, Maraševići (promenili slavu, slave Sv. Savu), Marićevići, Maričići, Markišići, Merdovići, Mijatovići, Mišelići, Nešovići (ogranak Stajovića), Pavićevići, Perovići (žive u Toplici i Jablanici), Pođanin (ogranak Stajovića), Radovanovići, Rovčanin, Stanišići, Tacovići (ogranak Stajovića), Ćalovići, Ćesaci, Ćućilovići, Ćupovići, Crnčevići, Čitlučani ili Čibučani, Džudovići (ogranak Stajovića), Pajovići (žive u okolini [[arilje|Arilja]] i Guče i od njih su nastala prezimena: Dimitrijevići, Jovanovići, Radonjići, Bojovići, Đokovići, Timotijevići), Bulat. ===Bratstvo [[vlahovići (bratstvo)|Vlahovića]]=== Vlahovići nose prezime po Gojakovom sinu Vlahu. Vlaho se doselio u [[Bogutov Do]] i tu formirao svoju porodicu. Imao je dva sina Bogetu i Nikolu i kćer Seniju. Od Bogetovih sinova nastala su uža bratstva (ogranci): Vukanovići, Đuraševići, Palevići, Raičevići i Simonovići. Preseljenjem dela Bogetovih potomaka u [[srbija|Srbiju]] 1878. – 1903. nastali su novi ogranci: od Vukanovića - Božinići, od Palevića - Milovanovići, od Raičevića - Mikovići... Od Nikolinih sinova razvili su se ogranci: Veljovići, Durovići, Đuričići, Jukovići, Markovići, Martinovići, Nicovići i Selići. Od ovih ogranaka jedan broj porodica se odselio u Srbiju i od njih su nastali novi ogranci. Od Durovića - Spasojevići, Spasići i Pajovići, od Nicovića - Sekulići. Od Muća Nikolina razvilo se pet ogranaka: Jovovići, Milajići, Milićevići, Novakovići i Pekovići. Od Jovovića razvili su se Lakićevići. Od Pekovića nastali su ogranci Vuksanovići i Mitrovići. U Vasojevićima su naseljeni Bogavci koji tvrde da potječu iz Rovaca i da su ogranak Vlahovića. ===Bratstvo [[šćepanovići|Šćepanovića]]=== Bratstvo Šćepanovića je dobilo prezime po [[Šćepan]]u Gojakovom. Šćepan se naselio u selo [[Liplje]], na desnoj obali Morače u blizini manastira Morača. Pošto u Lipljima nije bilo dovoljno obradive zemlje, Šćepanovi potomci se sele u [[Velje Duboko]], u [[Višnje]] i u [[Međurečje]]. Šćepan Gojakov je imao pet sinova: Vukca (Vuka), Vlatka, Božidara, Stanišu i Radoja. Potomstvo Staniše Radonjina deli se na ogranke: Boškovići (u Barice, Polja i [[Rovačko Trebaljevo]]), Mucovići, Radojičići. Od Boškovića su Vučetići i Dimbovići. Od Radoičića su Draškovići, Krstovići, Mišovići, Đekići i Vujinovići. Od Draškovića su Bećkovići, Vujovići, Krstići, Marićevići, Radojevići i Delimarkovići. Od Mišovića su Rovčani (n). Od Đekića su Grezići. Od Vujinovića su Milići. Potomstvo Marka Petrova: Lazarevići i Lešperovići. Od Lazarevića su Jovanovići, Milunovići i Jokovići. Od Lešperovića su Vidići i Vaganari. Od Vidića su Milovanovići. Potomstvo Šćepana Petrova su: Kovačevići i Gogići. Od Gogića su Gugići i Vukojičići. Od Kovačevića su: Mandići, Simonovići, Penjajići, Bojovići, Veljovići i Rupovići. Od Mandića su Puletići i Božovići. Grabljani su Šćepanovići iz Strateške Gore koji se dele na sedam ogranaka. Potomci Stanka Stamatova su: Vukovi, Ninoševići i Rakitići. Od Rakitića su Jokovići. Potomci Jezdimira Jegorijeva su tzv. Davidovići. Potomci Puriše Ristova tzv. Šćepanovići – Purišići i od njih su: Đokići, Vesnići i Toškovići. Postoji još rodova koji su poreklom od Šćepanovića: Bojovići (roduju se s Mutapovićima), Božovići (roduju se s Mutapovićima), Bogdanovići (roduju se s Mutapovićima), Vukašinovići (roduju se s Mutapovićima), Gojkovići (roduju se s Mutapovićima), Zubanovići, Joksimovići (rodujju se s Mutapovićima), Jokići (roduju se s Vojinovićima, Kostićima i Milićičima), Jakšići, Jakovići (potiću od Jakšića iz Višanja), Kostići (roduju se s Jokićima, Miličićima i Vujinovićima), Krasojevići (roduju se s Mutapovićima), Karovići (potiču od Kara, brata vojvode Mutapa Lazara - Jovanovići), Kezunovići (od Miličića), Mrdovići (ogranak Jakšića), Miličići, Mutapovići, Mićići (roduju se s Mutapovićima), Mulići (roduju se s Mutapovićima), Odovići, Porubovići, Stanojevići (u Viči), Stjepanovići (potiču od Mitra, brata vojvode Lazara Mutapa), Stamatovići, Čičarevići (roduju se s Perišićima, Vujovićima, Čelebićima i Boškovićima), Čelebići (ne treba ih miješati s istoimenim muslimanskim rodom u Bosni). ===Bratstvo [[srezojevići|Srezojevića]]=== Bratstvo Srezojevića je dobilo prezime po Stojanu Gojakovom, zvanom [[Srezoje]]. Ovo prezime nije nikada ozvaničeno, niti je kao takvo, bratstveničko, prezime u prošlosti postojalo, sem što su znali da su potomci Srezoja Gojakova. Srezoje je imao četiri sina: Radonju, Radiča, Luku i Vukaša. Po knezu Ivanišu Radonjinom, Srezojevići koji su se odselili u Popovo i Poljicu dobivaju prezime Ivanišević. Od roda Ivaniševića razvili su se ogranci Lipave, Mostarici, Seteničići, Gligići, Runde, Milići, Čolak i drugi... Od Neneza Srezojevića su Jovanovići, Ilinčići, Markovići. Od Jovanovića je nastalo bratstvo Maksimovići. Od Maksimovića su Popovići (u [[Kolašin]]u), Novakovići (u Lipovu). Ogranci Ilinčića su Nikići i Mijatovići. Od Mijatovića su nastali Vulovići, Mišovići i Novići. '''Potomstvo kneza Bogdana Vojinića (Lješnjanina):''' Knez Bogdan Lješnjanin se prvo doselio s Čeva u [[lješanska nahija|Lješansku nahiju]] pa onda u Rovca. Imao je četiri sina od kojih su se razvila bratstva: Vukovići, Jankovići, Jokovići, Jovovići, Perišići i Bukilići. Bratstvo Radulovići kažu da potječu od onih Radulovića iz Komana (Katunska nahija). ==Ostala bratstva u Rovcima== Radovići (davno doseljeni iz Morače, Mioska), Pižurice su podrijetlom iz [[kuči|Kuča]], od Drekalovića, doseljeni u Rovca ([[Velje Duboko]]) u 17. stoljeću. Janjuševići su iz [[ozrinići|Ozrinića]], a daljnje podrijetlo iz [[Banjani (Crnogoci)|Banjana]], Radmanovići su iz [[Zagarač]]a, Miletići su po nekima starosjedioci, a po nekima doseljenici iz [[Bjelopavlići|Bjelopoavlića]], Sinđići (starosjedioci), Dmitrići (starosjedioci), Petričići (iz Katunske nahije), Kovačevići iz Bjelopavlića, Jukići iz Bosne i Tatići. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija: Crnogorska plemena]] 207bnh9jt67de0r56xw71b8gbvxcrr7 0 61920 6447049 6443633 2022-08-20T15:03:19Z 31.217.35.169 Dodao sam zanimljiv dogadaj wikitext text/x-wiki 6447050 6447049 2022-08-20T15:09:30Z 93.143.172.54 napisao sam puno kotisnih stvari. wikitext text/x-wiki {{Infookvir derbi | Slika = Dinamo_Zagreb_against_Hajduk_Split_2.jpg | Ime = Vječni derbi | Druga imena = Hrvatski derbi | Područje = [[Hrvatska]] | Momčadi = [[HNK Hajduk Split]]<br>[[GNK Dinamo Zagreb]] | Broj športova = [[nogomet]] | Broj susreta = 233 | Prva utakmica = [[1. travnja]] [[1946.]],<br> jugoslavenska liga,<br> '''Hajduk''' – Dinamo<br> 2:0<br/> | Zadnja utakmica = [[14. kolovoza]] [[2022.]],<br> [[HNL]]<br>'''Dinamo''' – Hajduk <br> 4:1 <br/> | Sljedeća utakmica = | Najviše gledatelja = [[15. studenoga]] [[Šport u 1992.|1992.]], 50.000 gledatelja,<br>[[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]]<ref>{{cite web |url=https://sportske.jutarnji.hr/nogomet/derbi-za-domovinu-i-dan-kada-je-pao-rekord-proslo-je-tocno-10000-dana-od-najposjecenije-utakmice-prve-hnl-svih-vremena/10163119/ |title='''''Derbi za domovinu i dan kad je pao rekord''' Prošlo je točno 10.000 dana od najposjećenije utakmice Prve HNL svih vremena'' |publisher=[[Sportske novosti]] |work=sportske.jutarnji.hr |date=2. travnja 2020. |accessdate=3. travnja 2020.}}</ref> | Najviše pobjeda = [[GNK Dinamo Zagreb]] (102) | Najviše golova = [[GNK Dinamo Zagreb]] }} '''Vječni derbi''' naziv je za [[nogomet]]ne utakmice između dva velika hrvatska rivala, [[split]]skoga [[Hajduk Split|Hajduka]] i [[zagreb]]ačkoga [[Dinamo Zagreb|Dinama]]. Prva utakmica Hajduka i Dinama odigrana je [[Šport u 1946.|1946.]] godine dok je prva utakmica Hajduka i Građanskog odigrana [[Šport u 1913.|1913.]] godine. Do danas je odigrano 233 vječna derbija. Dinamo ima 102 pobjedu, Hajduk 72, a 59 susreta je završilo neodlučeno. Dinamo je postigao 332 pogodaka, a Hajduk 263. == Povijest == === Građanski i Hajduk === Vječni derbi hrvatskog nogometa između [[split]]skog [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]a i [[zagreb]]ačkog [[GNK Dinamo|Dinama]] najveće je i najznačajnije rivalstvo između dvaju klubova u Hrvatskoj. Rivalstvo splitskih bilih i zagrebačkih plavih traje od [[1913.]] godine kada su Hajduk i [[1. HŠK Građanski Zagreb|Građanski]] odigrali prvu utakmicu. U [[Zagreb]]u [[23. ožujka]] [[1913.]] godine na [[Uskrs]] odigrana je prva utakmica između Građanskog i Hajduka. Na igralištu [[Stadion Maksimir|Maksimir]], Građanski je svladao Hajduk s 3:2, tim rezultatom započelo je rivalstvo, koje traje sve do današnjih dana.<ref name="#1">[http://povijest.gnkdinamo.hr/pri%C4%8De-iz-povijesti/prva-utakmica-plavih-i-bilih.html Povijest.gnkdinamo.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181127064828/http://povijest.gnkdinamo.hr/pri%C4%8De-iz-povijesti/prva-utakmica-plavih-i-bilih.html |date=27. studenoga 2018. }} ''Prva utakmica 'plavih' i 'bilih''' (pristupljeno 25. studenoga 2018.)</ref> U pismu posebnoga izvjestitelja s utakmice koje je stiglo u uredništvo lista Sloboda u Split se ističe: „Zagreb je Hajduka izvanredno primio, a publika nam je bila više nego blagonaklona.”<ref name="#1"/> U nastavku, citiraju zagrebačke novine o utakmicama Hajduka u Zagrebu. Tako 'Novosti' pišu: "Hajduk je najbolja primorska momčad, a očevidno se nije snašla na utakmici na Uskrs, pa tako imamo tumačiti nezaslužen poraz sa HGŠK. Hajduk ima izvanredno agilne momke, pune ambicije, pa će nedvojbeno još daleko dotjerati." Još jedne zagrebačke novine, 'Obzor' pišu: "Igra Hajduka svježa i temperamentna. Sastav momčadi dobar, a umor od puta razlogom što Hajduk prvog dana podliježe sa 3:2, premda je u prvom poluvremenu vodio igru 2:0."<ref name="#1"/> Samo godinu dana kasnije, zbog dolaska do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], obustavila se sva sportska djelatnost. Na drugu međusobnu utakmicu trebalo je pričekati čak šest godina, u novoj državi, [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], Hajduk je u svibnju [[1919.]] godine ponovno doputovao u Zagreb na sraz s 'plavima'. Građanski i Hajduk su odigrali 27 derbija, a Građanski je ostvario 10 pobjeda, dok je Hajduk pobijedio 8 puta. Posljednja utakmica je odigrana [[1941.]] prije obustave rada Hajduka zbog talijanske okupacije Splita, a nakon Drugog svjetskog rata staro rivalstvo dva kluba su nastavili Dinamo i Hajduk. === Dinamo i Hajduk === [[Datoteka:Dinamo_Zagreb_against_Hajduk_Split_2.jpg|mini|desno|Vječni derbi na [[Gradski stadion u Poljudu|Poljudu]] 2006. godine]] Od [[1946.]] godine do danas odigrano je '''233''' derbija. Dinamo ima '''102''' pobjedu, Hajduk '''72''', a '''59''' susreta je završilo neodlučeno. Dinamo je postigao '''332''' pogodaka, a Hajduk '''263'''. U [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] su odigrana 103 derbija, Dinamo je zabilježio 40 pobjeda, Hajduk 36, dok je 27 utakmica odigrano neodlučeno. Dinamo je postigao 147 pogodaka, a Hajduk 137. Od osamostaljenja [[Hrvatska|Hrvatske]] odigrano je 130 utakmica (uključujući [[Hrvatski nogometni kup|kup]], [[Hrvatski nogometni superkup|superkup]] i [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu|prvenstvo]]); Dinamo bilježi 62 pobjedu, Hajduk 36, a 32 je utakmica završilo bez pobjednika. Dinamo je postigao 185 pogodaka, a Hajduk 127. Najveću pobjedu ostvario je Hajduk, 0:6 u Zagrebu [[3. travnja]] [[1955.]] godine. Po dva pogotka postigli su hajdukovi igrači [[Bernard Vukas|Bernard Vukas Bajdo]], [[Joško Vidošević]] i [[Sulejman Rebac]]. Najveću pobjedu Dinamo je ostvario [[4. prosinca]] [[2013.]] u četvrtfinalu [[Hrvatski nogometni kup|Kupa]] kada je s 5:0 porazio Hajduk, a strijelci su bili dva puta [[Duje Čop]] te po jednom [[Josip Šimunić|Šimunić]], [[Junior Fernándes|Fernándes]] i [[Alen Halilović|Halilović]]. == Statistika == === Građanski – Hajduk === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !width="120"|Natjecanje !width="60"|Utakmice !width="60"|Pobjeda Građanskog !width="60"|Neriješeno !width="60"|Pobjeda Hajduka !width="60"|Pogodci Građanskog !width="60"|Pogodci Hajduka |- !colspan="7"|Austro-Ugarska, Kraljevina Jugoslavija (1913. – 1941.) |- |Prvenstvo||27||10||9||8||49||45 |- |Prijateljske||3||2||0||1||6||4 |- |'''Ukupno'''||'''30'''||'''12'''||'''9'''||'''9'''||'''55'''||'''49''' |- |} === Dinamo – Hajduk === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !width="120"|Natjecanje !width="60"|Utakmice !width="60"|Pobjeda Dinama !width="60"|Neriješeno !width="60"|Pobjeda Hajduka !width="60"|Pogodci Dinama !width="60"|Pogodci Hajduka |- !colspan="7"|Jugoslavija (1946. – 1991.) |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvenstvo]]||92||34||26||32||127||121 |- |[[Kup maršala Tita|Kup]]||11||6||1||4||20||16 |- |'''Ukupno u Jugoslaviji'''||103||40||27||36||147||137 |- !colspan="7"|Hrvatska (1992. – danas) |- |[[Prva hrvatska nogometna liga|Prva HNL/HNL]]||100<ref>{{cite web |url=http://prvahnl.hr/povijest/medjusobni-susreti/ |title=Međusobni susreti Dinama i Hajduka |publisher=[[1. HNL]] |work=prvahnl.hr |accessdate=30. travnja 2020.}}</ref>||47||25||28||144||100 |- |[[Hrvatski nogometni kup|Hrvatski kup]]||21||12||3||6||32||18 |- |[[Hrvatski nogometni superkup|Superkup]]||9||3||4||2||15||9 |- |'''Ukupno u Hrvatskoj'''||130||62||32||36||189||127 |-bgcolor=#EEEEEE |'''Ukupno'''||'''233'''||'''102'''||'''59'''||'''72'''||'''336'''||'''264''' |} === Stadioni === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !width="150"|Stadion !width="60"|Utakmice !width="60"|Pobjeda Dinama !width="60"|Neriješeno !width="60"|Pobjeda Hajduka !width="60"|Pogodci Dinama !width="60"|Pogodci Hajduka |- |[[Stadion Maksimir|Maksimir]], [[Zagreb]]||113||66||27||20||?||? |- |[[Stadion Poljud|Poljud]], [[Split]]||73||23||22||29||?||? |- |[[Stari plac]], [[Split]]||37||10||9||18||?||? |- |[[Igralište Građanskog|Koturaška]], [[Zagreb]]||4||1||1||2||5||7 |- |[[Stadion Partizana|Stadion JNA]], [[Beograd]]||4||2||1||1||11||6 |- |[[Stadion HNK Cibalia Vinkovci|Stadion Cibalije]], [[Vinkovci]]||1||1||0||0||1||0 |- |[[Stadion Crvena zvezda|Marakana]], [[Beograd]]||1||0||0||1||0||1 |--bgcolor=#EEEEEE |'''Ukupno'''||'''233'''||'''102'''||'''59'''||'''72'''||?||? |- |} <small>Zadnje ažurirano 14. kolovoza 2022.</small> == Rezultati (od 1913. – 1945.)== # [[23. ožujka]] [[1913.]], prijateljska, '''Građanski''' – Hajduk 3:2 # [[svibanj]] [[1919.]], prijateljska, '''Građanski''' – Hajduk 2:0 # [[22. svibnja]] [[1921.]], prijateljska, '''Hajduk''' – Građanski 2:1 # [[7. rujna]] [[1924.]], liga, Hajduk – Građanski 4:4 # [[8. rujna]] [[1924.]], liga, '''Hajduk''' – Građanski 5:0 # [[15. srpnja]] [[1928.]], liga, '''Građanski''' – Hajduk 2:0<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/na-danasnji-dan1 |title=Na današnji dan |archive-url=https://web.archive.org/web/20200717110100/https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/na-danasnji-dan1 |archive-date=17. srpnja 2020. |access-date=17. srpnja 2020.}}</ref> # [[28. srpnja]] [[1929.]], liga, '''Hajduk''' – Građanski 4:1 # [[29. rujna]] [[1929.]], liga, Građanski – '''Hajduk''' 2:4 # [[21. lipnja]] [[1931.]], liga, '''Građanski''' – Hajduk 2:1 # [[26. srpnja]] [[1931.]], liga, Hajduk – Građanski 1:1 # [[11. listopada]] [[1931.]], liga, Građanski – Hajduk 1:1 # [[6. prosinca]] [[1931.]], liga, Hajduk – Građanski 1:1 # [[18. rujna]] [[1932.]], liga, '''Hajduk''' – Građanski 3:0 # [[25. rujna]] [[1932.]], liga, Građanski – Hajduk 2:2 # [[23. travnja]] [[1933.]], liga, '''Hajduk''' – Građanski 2:0 # [[3. rujna]] [[1933.]], liga, Građanski – '''Hajduk''' 0:2 # [[26. svibnja]] [[1935.]], liga, '''Građanski''' – Hajduk 5:1 # [[11. kolovoza]] [[1935.]], liga, '''Hajduk''' – Građanski 2:1 # [[10. siječnja]] [[1937.]], liga, Hajduk – '''Građanski''' 0:1 # [[30. svibnja]] [[1937.]], liga, Građanski – Hajduk 1:1 # [[26. rujna]] [[1937.]], liga, Hajduk- Građanski 1:1 # [[27. ožujka]] [[1938.]], liga, '''Građanski''' – Hajduk 3:2 # [[9. listopada]] [[1938.]], liga, Hajduk – '''Građanski''' 0:1 # [[26. ožujka]] [[1939.]], liga, '''Građanski''' – Hajduk 3:0 # [[12. studenog]] [[1939.]], liga, '''Građanski''' – Hajduk 6:0 # [[7. travnja]] [[1940.]], liga, '''Hajduk''' – Građanski 1:0 # [[12. svibnja]] [[1940.]], liga, Hajduk – '''Građanski''' 0:2 # [[16. svibnja]] [[1940.]], liga, '''Građanski''' – Hajduk 4:2 # [[24. studenoga]] [[1940.]], liga, Hajduk – Građanski 1:1 # [[23. veljače]] [[1941.]], liga, Građanski – Hajduk 4:4 == Rezultati (od 1946. − danas)== # [[1. travnja]] [[1946.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 2:0<br> # [[8. rujna]] [[1946.]], jugoslavenska liga, Dinamo – '''Hajduk''' 0:1<br> # [[16. ožujka]] [[1947.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 2:1<br> # [[14. rujna]] [[1947.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 2:1<br> # [[11. travnja]] [[1948.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 0:2<br> # [[10. listopada]] [[1948.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 1:2<br> # [[25. svibnja]] [[1949.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 1:1<br> # [[9. travnja]] [[1950.]], jugoslavenska liga, Dinamo – '''Hajduk''' 1:3<br> # [[15. listopada]] [[1950.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 1:0<br> # [[17. prosinca]] [[1950.]], jugoslavenski kup (polufinale), '''Dinamo''' – Hajduk 2:1<br> # [[8. travnja]] [[1951.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 3:0<br> # [[9. rujna]] [[1951.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 3:1<br> # [[18. svibnja]] [[1952.]], jugoslavenska liga, Hajduk – Dinamo 1:1<br> # [[8. lipnja]] [[1952.]], jugoslavenska liga, Dinamo – '''Hajduk''' 0:3<br> # [[23. studenoga]] [[1952.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 2:0<br> # [[31. svibnja]] [[1953.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 5:1<br> # [[11. listopada]] [[1953.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 1:0<br> # [[4. travnja]] [[1954.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 3:1<br> # [[27. listopada]] [[1954.]], jugoslavenska liga, Hajduk – Dinamo 1:1<br> # [[3. travnja]] [[1955.]], jugoslavenska liga, Dinamo – '''Hajduk''' 0:6<br> # [[16. studenoga]] [[1955.]], jugoslavenska liga, Hajduk – Dinamo 1:1<br> # [[9. svibnja]] [[1956.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[22. kolovoza]] [[1956.]], jugoslavenska liga, Dinamo – '''Hajduk''' 1:2<br> # [[24. ožujka]] [[1957.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 3:0<br> # [[25. kolovoza]] [[1957.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 5:1<br> # [[2. ožujka]] [[1958.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 4:0<br> # [[12. listopada]] [[1958.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 1:1<br> # [[12. travnja]] [[1959.]], jugoslavenska liga, Hajduk – Dinamo 1:1<br> # [[8. studenoga]] [[1959.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[6. ožujka]] [[1960.]], jugoslavenski kup (polufinale), '''Dinamo''' – Hajduk 2:1<br> # [[29. svibnja]] [[1960.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 3:2<br> # [[27. studenoga]] [[1960.]], jugoslavenska liga, Dinamo – '''Hajduk''' 1:4<br> # [[18. prosinca]] [[1960.]], jugoslavenski kup (osmina finala), '''Hajduk''' – Dinamo 1:0<br> # [[21. svibnja]] [[1961.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 4:1<br> # [[12. rujna]] [[1961.]], jugoslavenska liga, Dinamo – '''Hajduk''' 2:3<br> # [[18. ožujka]] [[1962.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 1:0<br> # [[2. prosinca]] [[1962.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 1:4<br> # [[25. svibnja]] [[1963.]], jugoslavenski kup (finale), '''Dinamo''' – Hajduk 4:1<br> # [[2. lipnja]] [[1963.]], jugoslavenska liga, Dinamo – '''Hajduk''' 0:1<br> # [[13. listopada]] [[1963.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 3:0<br> # [[12. travnja]] [[1964.]], jugoslavenska liga, Hajduk – Dinamo 1:1<br> # [[12. studenoga]] [[1964.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 2:0<br> # [[2. svibnja]] [[1965.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 1:2<br> # [[12. prosinca]] [[1965.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 1:1<br> # [[27. veljače]] [[1966.]], jugoslavenski kup (osmina finala), Hajduk – '''Dinamo''' 3:4<br> # [[12. lipnja]] [[1966.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 0:1<br> # [[23. listopada]] [[1966.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 1:1<br> # [[21. svibnja]] [[1967.]], jugoslavenska liga, Hajduk – Dinamo 0:0<br> # [[3. rujna]] [[1967.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 2:0<br> # [[24. ožujka]] [[1968.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 0:0<br> # [[20. listopada]] [[1968.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 2:2<br> # [[11. svibnja]] [[1969.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 2:1<br> # [[31. svibnja]] [[1969.]], jugoslavenski kup (finale), Hajduk – Dinamo 3:3<br> # [[25. svibnja]] [[1969.]], jugoslavenski kup (majstorica), '''Dinamo''' – Hajduk 3:0<br> # [[16. rujna]] [[1969.]], jugoslavenski kup ( finale, majstorica ), Hajduk – '''Dinamo''' 0:3<br> # [[12. listopada]] [[1969.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 3:1<br> # [[11. ožujka]] [[1970.]], jugoslavenski kup (četvrtfinale), '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[3. svibnja]] [[1970.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 0:1<br> # [[20. rujna]] [[1970.]], jugoslavenska liga, Dinamo – '''Hajduk''' 0:1<br> # [[18. travnja]] [[1971.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 3:1<br> # [[28. studenoga]] [[1971.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[25. svibnja]] [[1972.]], jugoslavenski kup (finale), '''Hajduk''' – Dinamo 2:1<br> # [[4. lipnja]] [[1972.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 1:5<br> # [[10. prosinca]] [[1972.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[17. lipnja]] [[1973.]], jugoslavenska liga, Hajduk – Dinamo 1:1<br> # [[26. kolovoza]] [[1973.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 2:3<br> # [[3. ožujka]] [[1974.]], jugoslavenska liga, Dinamo – '''Hajduk''' 0:1<br> # [[28. kolovoza]] [[1974.]], jugoslavenska liga, Dinamo – '''Hajduk''' 1:2<br> # [[16. ožujka]] [[1975.]], jugoslavenska liga, Hajduk – Dinamo 0:0<br> # [[7. rujna]] [[1975.]], jugoslavenska liga, Dinamo – '''Hajduk''' 0:1<br> # [[28. ožujka]] [[1976.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 2:1<br> # [[25. svibnja]] [[1976.]], jugoslavenski kup (finale), '''Hajduk''' – Dinamo 1:0<br> # [[11. rujna]] [[1976.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 3:0<br> # [[3. travnja]] [[1977.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 2:1<br> # [[14. kolovoza]] [[1977.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 2:1<br> # [[7. prosinca]] [[1978.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 0:0<br> # [[14. listopada]] [[1978.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 2:2<br> # [[9. svibnja]] [[1979.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 1:2<br> # [[5. rujna]] [[1979.]], jugoslavenska liga, Hajduk – Dinamo 1:1<br> # [[11. svibnja]] [[1980.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[21. rujna]] [[1980.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 2:1<br> # [[5. travnja]] [[1981.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 3:1<br> # [[9. kolovoza]] [[1981.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 0:0<br> # [[28. veljače]] [[1982.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 1:2<br> # [[30. listopada]] [[1982.]], jugoslavenska liga, Hajduk – Dinamo 2:2<br> # [[29. svibnja]] [[1983.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 1:1<br> # [[4. prosinca]] [[1983.]], jugoslavenska liga, Hajduk – Dinamo 1:1<br> # [[30. svibnja]] [[1984.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 3:1<br> # [[9. prosinca]] [[1984.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 2:2<br> # [[13. ožujka]] [[1985.]], jugoslavenski kup, '''Dinamo''' – Hajduk 3:1 # [[30. lipnja]] [[1985.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 2:4<br> # [[25. kolovoza]] [[1985.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 1:0<br> # [[23. ožujka]] [[1986.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 1:1<br> # [[17. kolovoza]] [[1986.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 0:4<br> # [[1. ožujka]] [[1987.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 3:3<br> # [[27. rujna]] [[1987.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 0:2<br> # [[20. travnja]][[1988.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 1:1<br> # [[10. rujna]] [[1988.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 4:1<br> # [[2. travnja]] [[1989.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[17. rujna]] [[1989.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 2:0<br> # [[18. ožujka]] [[1990.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 2:3<br> # [[13. listopada]] [[1990.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 1:1<br> # [[27. travnja]] [[1991.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 1:2<br> # [[14. ožujka]] [[1992.]], 1. HNL, HAŠK Građanski – '''Hajduk''' 1:2<br> # [[9. svibnja]] [[1992.]], 1. HNL, Hajduk – HAŠK Građanski 0:0<br> # [[15. studenoga]] [[1992.]], 1. HNL, HAŠK Građanski – Hajduk 1:1<br> # [[19. svibnja]] [[1993.]], Kup (finale), '''Hajduk''' – Croatia 4:1<br> # [[30. svibnja]] [[1993.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Croatia 2:1<br> # [[2. lipnja]] [[1993.]], Kup (finale), '''Croatia''' – Hajduk 2:1<br> # [[1. kolovoza]] [[1993.]], Superkup, Croatia – Hajduk 4:4<br> # [[7. kolovoza]] [[1993.]], Superkup, Hajduk – Croatia 0:0<br> # [[18. rujna]] [[1993.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Croatia 4:2<br> # [[27. ožujka]] [[1994.]], 1. HNL, '''Croatia''' – Hajduk 4:0<br> # [[24. srpnja]] [[1994.]], Superkup, '''Hajduk''' – Croatia 1:0<br> # [[31. srpnja]] [[1994.]], Superkup, '''Croatia''' – Hajduk 1:0, 11 m – 4:5<br> # [[27. studenoga]] [[1994.]], 1. HNL, '''Croatia''' – Hajduk 1:0<br> # [[17. svibnja]] [[1995.]], Kup (finale), '''Hajduk''' – Croatia 3:2<br> # [[24. svibnja]] [[1995.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Croatia 3:1<br> # [[28. svibnja]] [[1995.]], Kup (finale), Croatia – '''Hajduk''' 0:1<br> # [[24. rujna]] [[1995.]], 1. HNL, '''Croatia''' – Hajduk 1:0<br> # [[17. prosinca]] [[1995.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Croatia 2:1<br> # [[24. ožujka]] [[1996.]], 1. HNL, '''Croatia''' – Hajduk 4:1<br> # [[28. travnja]] [[1996.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Croatia 3:2<br> # [[22. rujna]] [[1996.]], 1. HNL, '''Croatia''' – Hajduk 2:1<br> # [[13. travnja]] [[1997.]], 1. HNL, Hajduk – '''Croatia''' 1:2<br> # [[22. kolovoza]] [[1997.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Croatia 1:0<br> # [[18. veljače]] [[1998.]], 1. HNL, '''Croatia''' – Hajduk 2:0<br> # [[29. ožujka]] [[1998.]], 1. HNL, '''Croatia''' – Hajduk 2:1<br> # [[26. travnja]] [[1998.]], 1. HNL, Hajduk – Croatia 1:1<br> # [[30. listopada]] [[1998.]], 1. HNL, Hajduk – Croatia 1:1<br> # [[21. ožujka]] [[1999.]], 1. HNL, '''Croatia''' – Hajduk 1:0<br> # [[25. travnja]] [[1999.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Croatia 1:0<br> # [[19. svibnja]] [[1999.]], 1. HNL, Croatia – Hajduk 1:1<br> # [[23. listopada]] [[1999.]], 1. HNL, Hajduk – Croatia 1:1<br> # [[11. ožujka]] [[2000.]], 1. HNL, Dinamo – Hajduk 0:0<br> # [[2. svibnja]] [[2000.]], Kup (finale), '''Hajduk''' – Dinamo 2:0<br> # [[13. svibnja]] [[2000.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 3:1<br> # [[16. svibnja]] [[2000.]], Kup (finale), '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[19. rujna]] [[2000.]], 1. HNL, Hajduk – '''Dinamo''' 0:1<br> # [[3. prosinca]] [[2000.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 3:2<br> # [[14. travnja]] [[2001.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 3:1<br> # [[9. svibnja]] [[2001.]], Kup (finale), Hajduk – '''Dinamo''' 0:2<br> # [[13. svibnja]] [[2001.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[23. svibnja]] [[2001.]], Kup (finale), '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[14. listopada]] [[2001.]], 1. HNL, Dinamo – '''Hajduk''' 1:2<br> # [[7. travnja]] [[2002.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 2:1<br> # [[1. rujna]] [[2002.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 1:0<br> # [[1. prosinca]] [[2002.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 2:1<br> # [[12. travnja]] [[2003.]], 1. HNL, Dinamo – '''Hajduk''' 0:1<br> # [[14. svibnja]] [[2003.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 4:1<br> # [[20. srpnja]] [[2003.]], Superkup, '''Dinamo''' – Hajduk 4:1<br> # [[30. kolovoza]] [[2003.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[6. prosinca]] [[2003.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 3:1<br> # [[3. travnja]] [[2004.]], 1. HNL, Hajduk – Dinamo 0:0<br> # [[1. svibnja]] [[2004.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 3:1<br> # [[17. srpnja]] [[2004.]], Superkup, '''Hajduk''' – Dinamo 1:0<br> # [[11. rujna]] [[2004.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 3:0<br> # [[5. prosinca]] [[2004.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 1:0<br> # [[11. rujna]] [[2005.]], 1. HNL, Dinamo – Hajduk 0:0<br> # [[12. veljače]] [[2006.]], 1. HNL, Hajduk – '''Dinamo''' 0:1<br> # [[15. travnja]] [[2006.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 1:0<br> # [[13. svibnja]] [[2006.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[1. listopada]] [[2006.]], 1. HNL, Hajduk – Dinamo 2:2<br> # [[24. veljače]] [[2007.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 2:1<br> # [[14. ožujka]] [[2007.]], Kup (polufinale), '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[4. travnja]] [[2007.]], Kup (polufinale), Hajduk – Dinamo 2:2<br> # [[19. svibnja]] [[2007.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 3:0<br> # [[7. listopada]] [[2007.]], 1. HNL, Hajduk – '''Dinamo''' 1:2<br> # [[8. ožujka]] [[2008.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 1:0 <br> # [[3. svibnja]] [[2008.]], 1. HNL, Hajduk – Dinamo 1:1<br> # [[7. svibnja]] [[2008.]], Kup (finale), '''Dinamo''' – Hajduk 3:0<br> # [[14. svibnja]] [[2008.]], Kup (finale), Hajduk – Dinamo 0:0 # [[21. rujna]] [[2008.]], 1. HNL, Dinamo – '''Hajduk''' 0:2 # [[22. veljače]] [[2009.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 2:0<br> # [[13. svibnja]] [[2009.]], Kup (finale), '''Dinamo''' – Hajduk 3:0<br> # [[28. svibnja]] [[2009.]], Kup (finale), '''Hajduk''' – Dinamo 3:0<br> # [[31. svibnja]] [[2009.]], 1. HNL, Hajduk – Dinamo 2:2 <br> # [[31. listopada]] [[2009.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 2:1 <br> # [[24. ožujka]] [[2010.]], Kup (polufinale), Dinamo – Hajduk 0:0 <br> # [[7. travnja]] [[2010.]], Kup (polufinale), '''Hajduk''' – Dinamo 1:0 <br> # [[1. svibnja]] [[2010.]], 1. HNL, Dinamo – Hajduk 0:0 <br> # [[17. srpnja]] [[2010.]], Superkup, '''Dinamo''' – Hajduk 1:0 <br> # [[11. rujna]] [[2010.]], 1. HNL, Hajduk – Dinamo 1:1<ref> [http://www.24sata.hr/nogomet/dinamo-i-hajduk-remizirali-su-u-prvom-derbiju-sezone-190577 Dinamo i Hajduk remizirali u prvom derbuju sezone], [[24 sata]] </ref> <br> # [[19. ožujka]] [[2011.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 2:0 <br> # [[10. rujna]] [[2011.]], 1. HNL, Hajduk – Dinamo 1:1 <br> # [[17. ožujka]] [[2012.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 2:1 <br> # [[29. rujna]] [[2012.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 3:1 <br> # [[27. veljače]] [[2013.]], 1. HNL, Hajduk – '''Dinamo''' 1:2 <br> # [[26. svibnja]] [[2013.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 3:1 <br> # [[6. srpnja]] [[2013.]], superkup, Dinamo – Hajduk 1:1, 11 m – 5:2<br> # [[14. rujna]] [[2013.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 2:0 <br> # [[1. prosinca]] [[2013.]], 1. HNL, Dinamo – Hajduk 2:2<ref> [http://www.novilist.hr/Sport/Nogomet/Dinamo-i-Hajduk-remizirali-Torcida-i-BBB-navijali-zajedno-s-istoka Dinamo i Hajduk remizirali; Torcida i BBB navijali zajedno s istoka] </ref> <br> # [[4. prosinca]] [[2013.]], Kup (četvrtfinale), '''Dinamo''' – Hajduk 5:0 <br> # [[18. prosinca]] [[2013.]], Kup (četvrtfinale), Hajduk – '''Dinamo''' 1:2 <br> # [[22. ožujka]] [[2014.]], 1. HNL, Hajduk – '''Dinamo''' 0:2 <br> # [[17. svibnja]] [[2014.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 3:0<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/navijaci-hajduka-krivi-za-prekid-dinamu-upisana-pobjeda-30/748319.aspx Povjerenik za Prvu 1. HNL, Josip Brezni, donio je odluku prema kojoj se prekinuta utakmica posljednjeg kola domaćeg prvenstva mora registrirati kao pobjeda Dinama rezultatom 3:0], index.hr, preuzeto 19. svibnja 2014.</ref><br> # [[31. kolovoza]] [[2014.]], 1. HNL, Hajduk – '''Dinamo''' 2:3 <br> # [[22. studenoga]] [[2014.]], 1. HNL, '''Dinamo''' -Hajduk 3:0<ref>[http://gol.dnevnik.hr/clanak/nogomet/derbi-dinamo-hajduk-ovo-su-sastavi-s-kojima-krecu-mamic-i-tudor---361880.html Gol.hr Derbi otkazan, Hajduk odbio na teren]</ref><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hajduk/tabid/83/articleType/ArticleView/articleId/265174/Default.aspx Nema Torcide, nema baluna! Bijeli nisu izašli na maksimirski travnjak], [[Slobodna Dalmacija]], pristupljeno 13. svibnja 2015. </ref><br> # [[14. ožujka]] [[2015.]], 1. HNL, Hajduk-Dinamo 1:1<ref>[http://hajduk.hr/vijest/poljud--hajduk-dinamo-z-1-1/5506 Dinamo i Hajduk neriješeno na Poljudu, 25. ožujka 2015.]</ref><br> # [[16. svibnja]] [[2015.]], 1. HNL, '''Dinamo'''-Hajduk 4:0<ref>[http://www.telegram.hr/sport/dinamo-hajduk-4-0-modri-razbili-hajduk-i-na-korak-su-do-sezone-bez-poraza/ "Dinamo-Hajduk 4-0: Modri razbili Hajduk i na korak su do sezone bez poraza"], Telegram.hr, pristupljeno 17. svibnja 2015. </ref><ref>[http://www.tportal.hr/sport/prvaliga/381848/Za-Hajduk-je-sve-osim-poraza-veliki-uspjeh.html <<Henriquezov hat-trick; Dinamo pobijedio 4:0>>], tportal.hr, pristupljeno 17. svibnja 2105. </ref> # [[12. srpnja]] [[2015.]], 1. HNL, Dinamo – Hajduk 1:1<ref>[http://hajduk.hr/vijest/zagreb--dinamo--z--hajduk-1-1/6037 HNK Hajduk]</ref> # [[19. rujna]] [[2015.]], 1. HNL, Hajduk – Dinamo 0:0<ref>[http://hajduk.hr/vijest/poljud-hajduk-dinamo-0-0/6312 HN K Hajduk]</ref> # [[5. prosinca]] [[2015.]] 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 2:1<ref>[http://hajduk.hr/vijest/zagreb-dinamo--z-hajduk-2-1/6576 HNK Hajduk]</ref> # [[16. ožujka]] [[2016.]], Kup, Hajduk – '''Dinamo''' 0:2 # [[20. ožujka]] [[2016.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 1:0<ref>[http://hajduk.hr/vijest/poljud-hajduk-dinamo-1-0/6988 HNK Hajduk ]</ref> # [[6. travnja]] [[2016.]], Kup, '''Dinamo''' – Hajduk 4:0 # [[10. kolovoza]] [[2016.]], 1. HNL, Hajduk- '''Dinamo''' 0:4<ref>[http://hajduk.hr/vijest/poljud-hajduk-dinamo-0-4/7601 HNK Hajduk]</ref> # [[2. listopada]] [[2016.]], 1. HNL, Dinamo – Hajduk 0:0<ref>[http://hajduk.hr/vijest/zagreb-dinamo-z-hajduk-0-0/7822 HNK Hajduk]</ref> # [[17. prosinca]] [[2016.]], 1. HNL, Hajduk – '''Dinamo''' 0:1<ref>[http://hajduk.hr/vijest/poljud-hajduk-dinamo-z-0-1/8099 HNK Hajduk]</ref> # [[22. travnja]] [[2017.]], 1. HNL, Dinamo – '''Hajduk''' 0:2<ref>[http://hajduk.hr/vijest/dinamo-hajduk-0-2/8591 HN K Hajduk]</ref> # [[6. kolovoza]] [[2017.]], 1. HNL,'''Dinamo''' – Hajduk 3:1<ref>[http://hajduk.hr/vijest/zagreb-dinamo-hajduk-3-1/9108 HNK HAJDUK]</ref> # [[21. listopada]] [[2017.]], 1. HNL, Hajduk- Dinamo 2:2<ref>[http://hajduk.hr/vijest/hajduk-dinamo-2-2/9414 HNK Hajduk]</ref> # [[18. veljače]] [[2018.]], 1. HNL, Dinamo – '''Hajduk''' 0:1 # [[22. travnja]] [[2018.]], 1. HNL, Hajduk – '''Dinamo''' 1:2 # [[23. svibnja ]] [[2018.]] Kup (finale),'''Dinamo'''- Hajduk 1:0 # [[29. rujna]] [[2018.]], 1. HNL, Hajduk – Dinamo 0:0 # [[16. prosinca]] [[2018.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 1:0 # [[3. travnja]] [[2019.]], 1. HNL, Hajduk – '''Dinamo''' 0:1 # [[26. svibnja]] [[2019.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 3:1 # [[31. kolovoza]] [[2019.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 1:0 # [[22. studenoga]] [[2019.]], 1. HNL, Dinamo – Hajduk 1:1 # [[4. ožujka]] [[2020.]], 1. HNL, Hajduk – '''Dinamo''' 0:2 # [[12. srpnja]] [[2020.]], 1. HNL, Dinamo – '''Hajduk''' 2:3 # [[12. rujna]] [[2020.]], 1. HNL, Hajduk – '''Dinamo''' 1:2 # [[27. siječnja]] [[2021.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 3:1 # [[25. travnja]] [[2021.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 2:0 # [[5. svibnja]] [[2021.]], 1. HNL, Hajduk – Dinamo 1:1 # [[5. prosinca]] [[2021.]], 1. HNL, Dinamo – '''Hajduk''' 0:2 # [[12. ožujka]] [[2021.|2022.]], 1. HNL, Hajduk – Dinamo 0:0 # [[19. travnja]] [[2021.|2022.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 1:0 # [[21. svibnja]] [[2022.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 3:1 # [[10. srpnja]] [[2022.]], Superkup, '''Dinamo''' – Hajduk 0:0 (4:1 11 m) # [[13. kolovoza]] [[2022.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 4:1 ==Plasman u prvenstvu== ===Prvenstvo Kraljevine SHS=== {| border=1 bordercolor="#CCCCCC" class=wikitable style="font-size:90%;" |- align=LEFT valign=CENTER !!!1923.!!23./24.!!24./25.!!25./26.!!26./27.!!27./28.!!28./29!!29./30!!30./31.!!31./32.!!32./33.!!34./35.!!35./36.!!36./37.!!37./38.!!38./39.!!39./40. |- align=CENTER | '''Broj klubova''' | '''6''' | '''7''' | '''7''' | '''7''' | '''6''' | '''6''' | '''5''' | '''6''' | '''6''' | '''8''' | '''11''' | '''10''' | '''14''' | '''10''' | '''10''' | '''12''' | '''6''' |- align=CENTER valign=BOTTOM | align=LEFT| [[1. HŠK Građanski Zagreb|Građanski]] |bgcolor=gold| '''1''' |1/4 |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=gold| '''1''' |Kval. |bgcolor=gold| '''1''' |5. |Kval. |3. |1/4 |6. |3. |Boj. |bgcolor=gold| '''1''' |3. |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=gold| '''1''' |- align=CENTER valign=BOTTOM | align=LEFT| [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] |1/4 |bgcolor=silver| 2 |1/4 |1/2 |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=gold| '''1''' |3 |4 |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=silver| 2 |6 |Boj. |bgcolor=silver| 2 |7 |4 |5 |} ===Prvenstvo Banovine Hrvatske, NDH, SRH === {| border=1 bordercolor="#CCCCCC" class=wikitable style="font-size:90%;" |- align=LEFT valign=CENTER !!!40./41.!!41./42.!!1942.!!42./43.!!43./44.!!44./45.!!1945.!!45./46. |- align=CENTER | '''Broj klubova''' | '''10''' | '''9''' | '''14''' | '''8''' | '''14''' | '''10''' | '''2''' | '''8''' |- align=CENTER valign=BOTTOM | align=LEFT| [[1. HŠK Građanski Zagreb|Građanski]] |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=silver| 2 |N/O |/ |bgcolor=silver| 2 |- align=CENTER valign=BOTTOM | align=LEFT| [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] |bgcolor=gold| '''1''' |/ |/ |/ |/ |/ |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |} ===Prvenstvo SFRJ=== {| border=1 bordercolor="#CCCCCC" class=wikitable style="font-size:90%;" |- align=LEFT valign=CENTER !!!46/47!!47/48!!48/49!!1950!!1951!!1952!!52/53!!53/54!!54/55!!55/56!!56/57!!57/58!!58/59!!59/60!!60/61!!61/62!!62/63!!63/64!!64/65!!65/66!!66/67!!67/68!!68/69 |- align=CENTER | '''Broj klubova''' | '''14''' | '''10''' | '''10''' | '''10''' | '''12''' | '''12''' | '''12''' | '''14''' | '''14''' | '''14''' | '''14''' | '''14''' | '''12''' | '''12''' | '''12''' | '''12''' | '''14''' | '''14''' | '''15''' | '''16''' | '''16''' | '''16''' | '''18''' |- align=CENTER valign=BOTTOM | align=LEFT| [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=gold| '''1''' |4 |4 |bgcolor=silver| 2 |4 |7 |bgcolor=gold| '''1''' |3 |4 |5 |bgcolor=gold| '''1''' |5 |bgcolor=silver| 2 |4 |3 |bgcolor=silver| 2 |3 |8 |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=silver| 2 |3 |bgcolor=silver| 2 |- align=CENTER valign=BOTTOM | align=LEFT| [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] |4 |bgcolor=silver| 2 |3 |bgcolor=gold| '''1''' |3 |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=silver| 2 |4 |bgcolor=gold| '''1''' |12 |3 |9 |7 |5 |3 |5 |11 |10 |12 |13 |7 |4 |6 |} {| border=1 bordercolor="#CCCCCC" class=wikitable style="font-size:90%;" |- align=LEFT valign=CENTER !!!69/70!!70/71!!71/72!!72/73!!73/74!!74/75!!75/76!!76/77!!77/78!!78/79!!79/80!!80/81!!81/82!!82/83!!83/84!!84/85!!85/86!!86/87!!87/88!!88/89!!89/90!!90/91 |- align=CENTER | '''Broj klubova''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''19''' |- align=CENTER valign=BOTTOM | align=LEFT| [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |6 |3 |8 |8 |7 |5 |3 |bgcolor=silver| 2 |4 |bgcolor=silver| 2 |12 |5 |bgcolor=gold| '''1''' |3 |12 |6 |6 |6 |4 |5 |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=silver| 2 |- align=CENTER valign=BOTTOM | align=LEFT| [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] |7 |bgcolor=gold| '''1''' |10 |9 |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=silver| 2 |8 |3 |bgcolor=gold| '''1''' |5 |bgcolor=silver| 2 |3 |bgcolor=silver| 2 |5 |bgcolor=silver| 2 |4 |8 |13 |3 |3 |6 |} === Prva HNL === {| border=1 bordercolor="#CCCCCC" class=wikitable style="font-size:90%;" |- align=LEFT valign=CENTER ! !!1992!!92/93!!93/94!!94/95!!95/96!!96/97!!97/98!!98/99!!99/00!!00/01!!01/02!!02/03!!03/04!!04/05!!05/06!!06/07 |- align=CENTER | '''Broj klubova''' | '''12''' | '''16''' | '''18''' | '''16''' | '''12''' | '''16''' | '''12''' | '''12''' | '''12''' | '''12''' | '''16''' | '''12''' | '''12''' | '''12''' | '''12''' | '''12''' |- align=CENTER valign=BOTTOM | align=LEFT| [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |5 |bgcolor=gold| '''1''' |3 |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=silver| 2 |3 |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=silver| 2 |7 |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |- align=CENTER valign=BOTTOM | align=LEFT| [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=silver| 2 |3 |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |5 |bgcolor=silver| 2 |} {| border=1 bordercolor="#CCCCCC" class=wikitable style="font-size:90%;" |- align=LEFT valign=CENTER ! !!07/08!!08/09!!09/10!!10/11!!11/12!!12/13!!13/14!!14/15!!15/16!!16/17!!17/18!!18/19!!19/20!!20/21!!21/22 |- align=CENTER | '''Broj klubova''' | '''12''' | '''12''' | '''16''' | '''16''' | '''16''' | '''12''' | '''10''' | '''10''' | '''10''' | '''10''' | '''10''' | '''10''' | '''10''' | '''10''' | '''10''' |- align=CENTER valign=BOTTOM | align=LEFT| [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |- align=CENTER valign=BOTTOM | align=LEFT| [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] |5 |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=silver| 2 |4 |3 |3 |3 |3 |3 |4 |5 |4 |2 |} == Treneri == {{Zastarjelo}} Popis trenera koji su sudjelovali u derbijima od 1992. godine: {| {{prettytable}} |align=center |'''trener''' |align=center |'''utak.''' |align=center |'''pob.''' |align=center |'''neod.''' |align=center |'''por.''' |align=center |'''momčad''' |- |[[Zoran Vulić|Vulić]] |'''17''' |5 |5 |7 |align=center| Hajduk |- |[[Ivan Katalinić|Katalinić]] |'''14''' |5 |4 |5 |align=center |Hajduk |- |[[Miroslav Blažević|Blažević]] |'''11''' |2 |4 |5 |align=center |Dinamo, Hajduk |- |[[Zlatko Kranjčar|Kranjčar]] |'''9''' |5 |1 |3 |align=center |Dinamo |- |[[Ilija Lončarević|Lončarević]] |'''7''' |1 |1 |5 |align=center |Dinamo |- |[[Branko Ivanković (nogometni trener)|Ivanković]] |'''6''' |4 |1 |1 |align=center |Dinamo |- |[[Krunoslav Jurčić|Jurčić]] |'''6''' |2 |3 |1 |align=center |Dinamo |- |[[Josip Kuže|Kuže]] |'''5''' |2 |2 |1 |align=center |Dinamo |- |[[Luka Bonačić|Bonačić]] |'''5''' |2 |0 |3 |align=center |Hajduk |- |[[Stanko Poklepović|Poklepović]] |'''5''' |1 |4 |0 |align=center |Hajduk |- |[[Zvonimir Soldo|Soldo]] |'''4''' |2 |2 |0 |align=center |Dinamo |- |[[Nikola Jurčević|Jurčević]] |'''4''' |2 |1 |1 |align=center |Dinamo |- |[[Marijan Vlak|Vlak]] |'''4''' |2 |1 |1 |align=center |Dinamo |- |[[Robert Jarni|Jarni]] |'''4''' |0 |2 |2 |align=center |Hajduk |- |[[Mirko Jozić|Jozić]] |'''3''' |2 |0 |1 |align=center |Hajduk |- |[[Nenad Gračan|Gračan]] |'''2''' |2 |0 |0 |align=center |Dinamo |- |[[Otto Barić|Barić]] |'''2''' |2 |0 |0 |align=center |Dinamo |- |[[Ante Čačić|Čačić]] |'''2''' |2 |0 |0 |align=center |Dinamo |- |[[Vahid Halilhodžić|Halilhodžić]] |'''2''' |1 |1 |0 |align=center |Dinamo |- |[[Velimir Zajec|Zajec]] |'''2''' |1 |1 |0 |align=center |Dinamo |- |[[Ante Miše|Miše]] |'''2''' |1 |1 |0 |align=center |Hajduk |- |[[Ivan Bedi|Bedi]] |'''2''' |1 |0 |1 |align=center |Dinamo |- |[[Blaž Slišković|Slišković]] |'''2''' |1 |0 |1 |align=center |Hajduk |- |[[Igor Tudor|Tudor]] |'''2''' |1 |0 |1 |align=center |Hajduk |- |[[Goran Vučević|Vučević]] |'''2''' |1 |0 |1 |align=center |Hajduk |- |[[Hrvoje Braović|Braović]] |'''2''' |1 |0 |1 |align=center |Dinamo |- |[[Vlatko Marković|Marković]] |'''2''' |0 |1 |1 |align=center |Dinamo |- |[[Krasimir Balakov|Balakov]] |'''2''' |0 |1 |1 |align=center |Hajduk |- |[[Ivan Matković|Matković]] |'''2''' |0 |2 |0 |align=center |Hajduk |- |[[Ivan Buljan|Buljan]] |'''2''' |0 |0 |2 |align=center |Hajduk |- |[[Mišo Krstičević|Krstičević]] |'''2''' |0 |0 |2 |align=center |Hajduk |- |[[Slaven Bilić|Bilić]] |'''1''' |1 |0 |0 |align=center |Hajduk |- |[[Edoardo Reja|Reja]] |'''1''' |1 |0 |0 |align=center |Hajduk |- |[[Osvaldo Ardiles|Ardiles]] |'''1''' |0 |1 |0 |align=center |Dinamo |- |[[Petar Nadoveza|Nadoveza]] |'''1''' |0 |1 |0 |align=center |Hajduk |- |[[Ivan Pudar|Pudar]] |'''1''' |0 |0 |1 |align=center |Hajduk |- |[[Ivan Gudelj|Gudelj]] |'''1''' |0 |0 |1 |align=center |Hajduk |- |[[Sergije Krešić|Krešić]] |'''1''' |0 |0 |1 |align=center |Hajduk |- |} == Strijelci u derbijima == {{Zastarjelo}} === Hajduk === *'''6 golova''' **[[Mijo Caktaš]] *'''5 golova''' **[[Nenad Pralija]] *'''4 gola''' **[[Dean Računica]] **[[Srđan Andrić]] **[[Milan Rapaić]] **[[Tomislav Erceg]] **[[Nikola Kalinić]] *'''3 gola''' **[[Senijad Ibričić]] **[[Mladen Bartolović]] *'''2 gola''' **[[Mario Pašalić]] **[[Petar Krpan]] **[[Vlatko Đolonga]] **[[Zvonimir Deranja]] **[[Stanko Bubalo]] **[[Ivan Leko (nogometaš)|Ivan Leko]] **[[Ivica Mornar]] **[[Ardian Kozniku]] **[[Ante Vukušić]] **[[Marko Livaja]] **[[Mario Čuić]] *'''1 gol''' **[[Tomislav Bušić]] **[[Igor Štimac]] **[[Darko Miladin]] **[[Igor Musa]] **[[Vik Lalić]] **[[Hrvoje Vuković]] **[[Jurica Vučko]] **[[Mladen Mladenović]] **[[Josip Skoko]] **[[Renato Jurčec]] **[[Aljoša Asanović]] **[[Niko Čeko]] **[[Mirsad Hibić]] **[[Ante Miše]] **[[Sebastjan Cimirotič]] **[[Pablo Munhoz]] **[[Mario Carević]] **[[Dario Damjanović]] **[[Drago Gabrić]] **[[Ante Rukavina]] **[[Emir Sahiti]] **[[Mario Vušković]] **[[Fran Tudor]] === Dinamo === *'''15 golova''' **[[Franjo Wölfl]] *'''7 golova''' **[[Eduardo da Silva]] **[[El Arbi Hillel Soudani]] *'''6 golova''' **[[Mario Gavranović]] **[[Mario Mandžukić]] **[[Marko Mlinarić]] **[[Junior Fernándes]] *'''5 golova''' **[[Ángelo Henríquez]] **[[Igor Cvitanović]] **[[Mark Viduka]] *'''4 gola''' **[[Silvio Marić]] **[[Tomislav Šokota]] **[[Luka Modrić]] *'''3 gola''' **[[Dario Zahora]] *'''2 gola''' **[[Ivan Krstanović]] **[[Branko Strupar]] **[[Dario Smoje]] **[[Boško Balaban]] **[[Goce Sedloski]] **[[Srđan Mladinić]] **[[Joško Jeličić]] **[[Dževad Turković]] **[[Josip Tadić]] **[[Davor Vugrinec]] *'''1 gol''' **[[Veldin Karić]] **[[Dumitru Mitu]] **[[Niko Kranjčar]] **[[Ivica Olić]] **[[Tomislav Gondžić]] **[[Igor Biščan]] **[[Mario Cvitanović]] **[[Josip Šimić]] **[[Damir Krznar]] **[[Edin Mujčin]] **[[Alen Petrović]] **[[Josip Gašpar]] **[[Marko Mlinarić]] **[[Damir Lesjak]] **[[Alen Peternac]] **[[Goran Vlaović]] **[[Željko Adžić]] **[[Vjekoslav Škrinjar]] **[[Ivica Vrdoljak]] **[[Etto]] **[[Ante Ćorić]] == Zanimljivosti == * Najbrže postignuti [[Gol|pogodak]] u prvenstvenom derbiju onaj je [[Milan Rapaić|Milana Rapaića]] u Splitu sezone [[Hrvatska nogometna liga – sezona 1995./96.|1995./96.]] Postigao je pogodak već u 1. minuti. * Crveni karton u ovomu derbiju nije ništa neobično, ali se posebno pamti onaj Dinamova [[Anderson Costa|Andersona Coste]], koji je [[15. travnja]] [[2006.]] u Splitu ušao u 79. minuti, te nakon točno 10 sekundi zaradio izravno isključenje iz igre. * U dosadašnjim derbijima u HNL-u 7 je golova palo iz jedanaesteraca, od toga čak 3 u derbiju [[1. listopada]] [[2006.]] * Najviše prvenstvenih derbija između ova dva kluba odigrao je [[Edin Mujčin]] (24 utakmice). * Prije osnutka Dinama, dok je [[1. HŠK Građanski Zagreb|Građanski]] bio glavni rival Hajduka, zabilježen je jedan Vječni derbi, koji je igran [[7. rujna|7]]. i [[8. rujna]] [[1924.]] U prvoj je utakmici 7. rujna rezultat prije kraja bio 3:3, ali se utakmica zbog nevremena odgodila za sutradan, kad je pao još po jedan gol na svakoj strani. U majstorici, isti taj dan, Hajduk je slavio s 5:0. * [[Jasmin Agić]] i [[Mario Carević]] imaju najviše žutih kartona u povijesti ovog derbija (obojica po 9 kartona). * [[Željko Širić]] je sudio najviše (11) ovakvih derbija. * Tri su ovakva derbija odigrana u dvorani. Bilo je to tijekom [[Dvoransko prvenstvo 1. HNL|Dvoranskih prvenstava 1. HNL]], sezona [[Dvoransko prvenstvo 1. HNL 2006./07.|2006./07.]] i [[Dvoransko prvenstvo 1. HNL 2007./08.|2007./08.]] Svaka momčad ima po jednu pobjedu, dok je jedan susret završio neodlučeno. * Prvi ''[[hat-trick]]'' od [[1992.]] do danas djelo je Dinamova [[Eduardo da Silva|Eduarda da Silve]] na proslavi naslova prvaka [[19. svibnja]] [[2007.]] * Na derbiju u Splitu [[7. listopada]] [[2007.]] Dinamo je prvi put nastupio u rezervnim (i to narančastim) dresovima. * Na derbiju [[16. svibnja]] [[2015.]] Ante Ćorić je postigao prvi zgoditak za Dinamo, a sljedeća tri [[Ángelo Henríquez]], čime je postigao ''[[hat-trick]]'' (drugi do sada). Zanimljivo je da mu je za sva tri pogotka Ćorić asistirao. == Izvori == {{izvori|30em}} {{fb start}} {{fb inner start}} {{GNK Dinamo Zagreb}} {{HNK Hajduk Split}} {{fb kraj}} [[Kategorija:Hrvatski nogometni derbiji]] [[Kategorija:HNK Hajduk Split]] [[Kategorija:GNK Dinamo Zagreb]] oej2cxyngsnt1qdn5vb46z1jwbd0wu1 6447054 6447050 2022-08-20T15:32:14Z Neptune, the Mystic 95253 wikitext text/x-wiki {{Infookvir derbi | Slika = Dinamo_Zagreb_against_Hajduk_Split_2.jpg | Ime = Vječni derbi | Druga imena = Hrvatski derbi | Područje = [[Hrvatska]] | Momčadi = [[HNK Hajduk Split]]<br>[[GNK Dinamo Zagreb]] | Broj športova = [[nogomet]] | Broj susreta = 233 | Prva utakmica = [[1. travnja]] [[1946.]],<br> jugoslavenska liga,<br> '''Hajduk''' – Dinamo<br> 2:0<br/> | Zadnja utakmica = [[14. kolovoza]] [[2022.]],<br> [[HNL]]<br>'''Dinamo''' – Hajduk <br> 4:1 <br/> | Sljedeća utakmica = | Najviše gledatelja = [[15. studenoga]] [[Šport u 1992.|1992.]], 50.000 gledatelja,<br>[[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]]<ref>{{cite web |url=https://sportske.jutarnji.hr/nogomet/derbi-za-domovinu-i-dan-kada-je-pao-rekord-proslo-je-tocno-10000-dana-od-najposjecenije-utakmice-prve-hnl-svih-vremena/10163119/ |title='''''Derbi za domovinu i dan kad je pao rekord''' Prošlo je točno 10.000 dana od najposjećenije utakmice Prve HNL svih vremena'' |publisher=[[Sportske novosti]] |work=sportske.jutarnji.hr |date=2. travnja 2020. |accessdate=3. travnja 2020.}}</ref> | Najviše pobjeda = [[GNK Dinamo Zagreb]] (102) | Najviše golova = [[GNK Dinamo Zagreb]] }} '''Vječni derbi''' naziv je za [[nogomet]]ne utakmice između dva velika hrvatska rivala, [[split]]skoga [[Hajduk Split|Hajduka]] i [[zagreb]]ačkoga [[Dinamo Zagreb|Dinama]]. Prva utakmica Hajduka i Dinama odigrana je [[Šport u 1946.|1946.]] godine dok je prva utakmica Hajduka i Građanskog odigrana [[Šport u 1913.|1913.]] godine. Do danas je odigrano 233 vječna derbija. Dinamo ima 102 pobjedu, Hajduk 72, a 59 susreta je završilo neodlučeno. Dinamo je postigao 332 pogodaka, a Hajduk 263. == Povijest == === Građanski i Hajduk === Vječni derbi hrvatskog nogometa između [[split]]skog [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]a i [[zagreb]]ačkog [[GNK Dinamo|Dinama]] najveće je i najznačajnije rivalstvo između dvaju klubova u Hrvatskoj. Rivalstvo splitskih bilih i zagrebačkih plavih traje od [[1913.]] godine kada su Hajduk i [[1. HŠK Građanski Zagreb|Građanski]] odigrali prvu utakmicu. U [[Zagreb]]u [[23. ožujka]] [[1913.]] godine na [[Uskrs]] odigrana je prva utakmica između Građanskog i Hajduka. Na igralištu [[Stadion Maksimir|Maksimir]], Građanski je svladao Hajduk s 3:2, tim rezultatom započelo je rivalstvo, koje traje sve do današnjih dana.<ref name="#1">[http://povijest.gnkdinamo.hr/pri%C4%8De-iz-povijesti/prva-utakmica-plavih-i-bilih.html Povijest.gnkdinamo.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181127064828/http://povijest.gnkdinamo.hr/pri%C4%8De-iz-povijesti/prva-utakmica-plavih-i-bilih.html |date=27. studenoga 2018. }} ''Prva utakmica 'plavih' i 'bilih''' (pristupljeno 25. studenoga 2018.)</ref> U pismu posebnoga izvjestitelja s utakmice koje je stiglo u uredništvo lista Sloboda u Split se ističe: „Zagreb je Hajduka izvanredno primio, a publika nam je bila više nego blagonaklona.”<ref name="#1"/> U nastavku, citiraju zagrebačke novine o utakmicama Hajduka u Zagrebu. Tako 'Novosti' pišu: "Hajduk je najbolja primorska momčad, a očevidno se nije snašla na utakmici na Uskrs, pa tako imamo tumačiti nezaslužen poraz sa HGŠK. Hajduk ima izvanredno agilne momke, pune ambicije, pa će nedvojbeno još daleko dotjerati." Još jedne zagrebačke novine, 'Obzor' pišu: "Igra Hajduka svježa i temperamentna. Sastav momčadi dobar, a umor od puta razlogom što Hajduk prvog dana podliježe sa 3:2, premda je u prvom poluvremenu vodio igru 2:0."<ref name="#1"/> Samo godinu dana kasnije, zbog dolaska do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], obustavila se sva sportska djelatnost. Na drugu međusobnu utakmicu trebalo je pričekati čak šest godina, u novoj državi, [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], Hajduk je u svibnju [[1919.]] godine ponovno doputovao u Zagreb na sraz s 'plavima'. Građanski i Hajduk su odigrali 27 derbija, a Građanski je ostvario 10 pobjeda, dok je Hajduk pobijedio 8 puta. Posljednja utakmica je odigrana [[1941.]] prije obustave rada Hajduka zbog talijanske okupacije Splita, a nakon Drugog svjetskog rata staro rivalstvo dva kluba su nastavili Dinamo i Hajduk. === Dinamo i Hajduk === [[Datoteka:Dinamo_Zagreb_against_Hajduk_Split_2.jpg|mini|desno|Vječni derbi na [[Gradski stadion u Poljudu|Poljudu]] 2006. godine]] Od [[1946.]] godine do danas odigrano je '''233''' derbija. Dinamo ima '''102''' pobjedu, Hajduk '''72''', a '''59''' susreta je završilo neodlučeno. Dinamo je postigao '''332''' pogodaka, a Hajduk '''263'''. U [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] su odigrana 103 derbija, Dinamo je zabilježio 40 pobjeda, Hajduk 36, dok je 27 utakmica odigrano neodlučeno. Dinamo je postigao 147 pogodaka, a Hajduk 137. Od osamostaljenja [[Hrvatska|Hrvatske]] odigrano je 130 utakmica (uključujući [[Hrvatski nogometni kup|kup]], [[Hrvatski nogometni superkup|superkup]] i [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu|prvenstvo]]); Dinamo bilježi 62 pobjedu, Hajduk 36, a 32 je utakmica završilo bez pobjednika. Dinamo je postigao 185 pogodaka, a Hajduk 127. Najveću pobjedu ostvario je Hajduk, 0:6 u Zagrebu [[3. travnja]] [[1955.]] godine. Po dva pogotka postigli su hajdukovi igrači [[Bernard Vukas|Bernard Vukas Bajdo]], [[Joško Vidošević]] i [[Sulejman Rebac]]. Najveću pobjedu Dinamo je ostvario [[4. prosinca]] [[2013.]] u četvrtfinalu [[Hrvatski nogometni kup|Kupa]] kada je s 5:0 porazio Hajduk, a strijelci su bili dva puta [[Duje Čop]] te po jednom [[Josip Šimunić|Šimunić]], [[Junior Fernándes|Fernándes]] i [[Alen Halilović|Halilović]]. == Statistika == === Građanski – Hajduk === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !width="120"|Natjecanje !width="60"|Utakmice !width="60"|Pobjeda Građanskog !width="60"|Neriješeno !width="60"|Pobjeda Hajduka !width="60"|Pogodci Građanskog !width="60"|Pogodci Hajduka |- !colspan="7"|Austro-Ugarska, Kraljevina Jugoslavija (1913. – 1941.) |- |Prvenstvo||27||10||9||8||49||45 |- |Prijateljske||3||2||0||1||6||4 |- |'''Ukupno'''||'''30'''||'''12'''||'''9'''||'''9'''||'''55'''||'''49''' |- |} === Dinamo – Hajduk === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !width="120"|Natjecanje !width="60"|Utakmice !width="60"|Pobjeda Dinama !width="60"|Neriješeno !width="60"|Pobjeda Hajduka !width="60"|Pogodci Dinama !width="60"|Pogodci Hajduka |- !colspan="7"|Jugoslavija (1946. – 1991.) |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvenstvo]]||92||34||26||32||127||121 |- |[[Kup maršala Tita|Kup]]||11||6||1||4||20||16 |- |'''Ukupno u Jugoslaviji'''||103||40||27||36||147||137 |- !colspan="7"|Hrvatska (1992. – danas) |- |[[Prva hrvatska nogometna liga|Prva HNL/HNL]]||100<ref>{{cite web |url=http://prvahnl.hr/povijest/medjusobni-susreti/ |title=Međusobni susreti Dinama i Hajduka |publisher=[[1. HNL]] |work=prvahnl.hr |accessdate=30. travnja 2020.}}</ref>||47||25||28||144||100 |- |[[Hrvatski nogometni kup|Hrvatski kup]]||21||12||3||6||32||18 |- |[[Hrvatski nogometni superkup|Superkup]]||9||3||4||2||15||9 |- |'''Ukupno u Hrvatskoj'''||130||62||32||36||189||127 |-bgcolor=#EEEEEE |'''Ukupno'''||'''233'''||'''102'''||'''59'''||'''72'''||'''336'''||'''264''' |} === Stadioni === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !width="150"|Stadion !width="60"|Utakmice !width="60"|Pobjeda Dinama !width="60"|Neriješeno !width="60"|Pobjeda Hajduka !width="60"|Pogodci Dinama !width="60"|Pogodci Hajduka |- |[[Stadion Maksimir|Maksimir]], [[Zagreb]]||113||66||27||20||?||? |- |[[Stadion Poljud|Poljud]], [[Split]]||73||23||22||29||?||? |- |[[Stari plac]], [[Split]]||37||10||9||18||?||? |- |[[Igralište Građanskog|Koturaška]], [[Zagreb]]||4||1||1||2||5||7 |- |[[Stadion Partizana|Stadion JNA]], [[Beograd]]||4||2||1||1||11||6 |- |[[Stadion HNK Cibalia Vinkovci|Stadion Cibalije]], [[Vinkovci]]||1||1||0||0||1||0 |- |[[Stadion Crvena zvezda|Marakana]], [[Beograd]]||1||0||0||1||0||1 |--bgcolor=#EEEEEE |'''Ukupno'''||'''233'''||'''102'''||'''59'''||'''72'''||?||? |- |} <small>Zadnje ažurirano 14. kolovoza 2022.</small> == Rezultati (od 1913. – 1945.)== # [[23. ožujka]] [[1913.]], prijateljska, '''Građanski''' – Hajduk 3:2 # [[svibanj]] [[1919.]], prijateljska, '''Građanski''' – Hajduk 2:0 # [[22. svibnja]] [[1921.]], prijateljska, '''Hajduk''' – Građanski 2:1 # [[7. rujna]] [[1924.]], liga, Hajduk – Građanski 4:4 # [[8. rujna]] [[1924.]], liga, '''Hajduk''' – Građanski 5:0 # [[15. srpnja]] [[1928.]], liga, '''Građanski''' – Hajduk 2:0<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/na-danasnji-dan1 |title=Na današnji dan |archive-url=https://web.archive.org/web/20200717110100/https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/na-danasnji-dan1 |archive-date=17. srpnja 2020. |access-date=17. srpnja 2020.}}</ref> # [[28. srpnja]] [[1929.]], liga, '''Hajduk''' – Građanski 4:1 # [[29. rujna]] [[1929.]], liga, Građanski – '''Hajduk''' 2:4 # [[21. lipnja]] [[1931.]], liga, '''Građanski''' – Hajduk 2:1 # [[26. srpnja]] [[1931.]], liga, Hajduk – Građanski 1:1 # [[11. listopada]] [[1931.]], liga, Građanski – Hajduk 1:1 # [[6. prosinca]] [[1931.]], liga, Hajduk – Građanski 1:1 # [[18. rujna]] [[1932.]], liga, '''Hajduk''' – Građanski 3:0 # [[25. rujna]] [[1932.]], liga, Građanski – Hajduk 2:2 # [[23. travnja]] [[1933.]], liga, '''Hajduk''' – Građanski 2:0 # [[3. rujna]] [[1933.]], liga, Građanski – '''Hajduk''' 0:2 # [[26. svibnja]] [[1935.]], liga, '''Građanski''' – Hajduk 5:1 # [[11. kolovoza]] [[1935.]], liga, '''Hajduk''' – Građanski 2:1 # [[10. siječnja]] [[1937.]], liga, Hajduk – '''Građanski''' 0:1 # [[30. svibnja]] [[1937.]], liga, Građanski – Hajduk 1:1 # [[26. rujna]] [[1937.]], liga, Hajduk- Građanski 1:1 # [[27. ožujka]] [[1938.]], liga, '''Građanski''' – Hajduk 3:2 # [[9. listopada]] [[1938.]], liga, Hajduk – '''Građanski''' 0:1 # [[26. ožujka]] [[1939.]], liga, '''Građanski''' – Hajduk 3:0 # [[12. studenog]] [[1939.]], liga, '''Građanski''' – Hajduk 6:0 # [[7. travnja]] [[1940.]], liga, '''Hajduk''' – Građanski 1:0 # [[12. svibnja]] [[1940.]], liga, Hajduk – '''Građanski''' 0:2 # [[16. svibnja]] [[1940.]], liga, '''Građanski''' – Hajduk 4:2 # [[24. studenoga]] [[1940.]], liga, Hajduk – Građanski 1:1 # [[23. veljače]] [[1941.]], liga, Građanski – Hajduk 4:4 == Rezultati (od 1946. − danas)== # [[1. travnja]] [[1946.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 2:0<br> # [[8. rujna]] [[1946.]], jugoslavenska liga, Dinamo – '''Hajduk''' 0:1<br> # [[16. ožujka]] [[1947.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 2:1<br> # [[14. rujna]] [[1947.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 2:1<br> # [[11. travnja]] [[1948.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 0:2<br> # [[10. listopada]] [[1948.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 1:2<br> # [[25. svibnja]] [[1949.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 1:1<br> # [[9. travnja]] [[1950.]], jugoslavenska liga, Dinamo – '''Hajduk''' 1:3<br> # [[15. listopada]] [[1950.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 1:0<br> # [[17. prosinca]] [[1950.]], jugoslavenski kup (polufinale), '''Dinamo''' – Hajduk 2:1<br> # [[8. travnja]] [[1951.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 3:0<br> # [[9. rujna]] [[1951.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 3:1<br> # [[18. svibnja]] [[1952.]], jugoslavenska liga, Hajduk – Dinamo 1:1<br> # [[8. lipnja]] [[1952.]], jugoslavenska liga, Dinamo – '''Hajduk''' 0:3<br> # [[23. studenoga]] [[1952.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 2:0<br> # [[31. svibnja]] [[1953.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 5:1<br> # [[11. listopada]] [[1953.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 1:0<br> # [[4. travnja]] [[1954.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 3:1<br> # [[27. listopada]] [[1954.]], jugoslavenska liga, Hajduk – Dinamo 1:1<br> # [[3. travnja]] [[1955.]], jugoslavenska liga, Dinamo – '''Hajduk''' 0:6<br> # [[16. studenoga]] [[1955.]], jugoslavenska liga, Hajduk – Dinamo 1:1<br> # [[9. svibnja]] [[1956.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[22. kolovoza]] [[1956.]], jugoslavenska liga, Dinamo – '''Hajduk''' 1:2<br> # [[24. ožujka]] [[1957.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 3:0<br> # [[25. kolovoza]] [[1957.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 5:1<br> # [[2. ožujka]] [[1958.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 4:0<br> # [[12. listopada]] [[1958.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 1:1<br> # [[12. travnja]] [[1959.]], jugoslavenska liga, Hajduk – Dinamo 1:1<br> # [[8. studenoga]] [[1959.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[6. ožujka]] [[1960.]], jugoslavenski kup (polufinale), '''Dinamo''' – Hajduk 2:1<br> # [[29. svibnja]] [[1960.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 3:2<br> # [[27. studenoga]] [[1960.]], jugoslavenska liga, Dinamo – '''Hajduk''' 1:4<br> # [[18. prosinca]] [[1960.]], jugoslavenski kup (osmina finala), '''Hajduk''' – Dinamo 1:0<br> # [[21. svibnja]] [[1961.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 4:1<br> # [[12. rujna]] [[1961.]], jugoslavenska liga, Dinamo – '''Hajduk''' 2:3<br> # [[18. ožujka]] [[1962.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 1:0<br> # [[2. prosinca]] [[1962.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 1:4<br> # [[25. svibnja]] [[1963.]], jugoslavenski kup (finale), '''Dinamo''' – Hajduk 4:1<br> # [[2. lipnja]] [[1963.]], jugoslavenska liga, Dinamo – '''Hajduk''' 0:1<br> # [[13. listopada]] [[1963.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 3:0<br> # [[12. travnja]] [[1964.]], jugoslavenska liga, Hajduk – Dinamo 1:1<br> # [[12. studenoga]] [[1964.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 2:0<br> # [[2. svibnja]] [[1965.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 1:2<br> # [[12. prosinca]] [[1965.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 1:1<br> # [[27. veljače]] [[1966.]], jugoslavenski kup (osmina finala), Hajduk – '''Dinamo''' 3:4<br> # [[12. lipnja]] [[1966.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 0:1<br> # [[23. listopada]] [[1966.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 1:1<br> # [[21. svibnja]] [[1967.]], jugoslavenska liga, Hajduk – Dinamo 0:0<br> # [[3. rujna]] [[1967.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 2:0<br> # [[24. ožujka]] [[1968.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 0:0<br> # [[20. listopada]] [[1968.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 2:2<br> # [[11. svibnja]] [[1969.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 2:1<br> # [[31. svibnja]] [[1969.]], jugoslavenski kup (finale), Hajduk – Dinamo 3:3<br> # [[25. svibnja]] [[1969.]], jugoslavenski kup (majstorica), '''Dinamo''' – Hajduk 3:0<br> # [[16. rujna]] [[1969.]], jugoslavenski kup ( finale, majstorica ), Hajduk – '''Dinamo''' 0:3<br> # [[12. listopada]] [[1969.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 3:1<br> # [[11. ožujka]] [[1970.]], jugoslavenski kup (četvrtfinale), '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[3. svibnja]] [[1970.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 0:1<br> # [[20. rujna]] [[1970.]], jugoslavenska liga, Dinamo – '''Hajduk''' 0:1<br> # [[18. travnja]] [[1971.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 3:1<br> # [[28. studenoga]] [[1971.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[25. svibnja]] [[1972.]], jugoslavenski kup (finale), '''Hajduk''' – Dinamo 2:1<br> # [[4. lipnja]] [[1972.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 1:5<br> # [[10. prosinca]] [[1972.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[17. lipnja]] [[1973.]], jugoslavenska liga, Hajduk – Dinamo 1:1<br> # [[26. kolovoza]] [[1973.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 2:3<br> # [[3. ožujka]] [[1974.]], jugoslavenska liga, Dinamo – '''Hajduk''' 0:1<br> # [[28. kolovoza]] [[1974.]], jugoslavenska liga, Dinamo – '''Hajduk''' 1:2<br> # [[16. ožujka]] [[1975.]], jugoslavenska liga, Hajduk – Dinamo 0:0<br> # [[7. rujna]] [[1975.]], jugoslavenska liga, Dinamo – '''Hajduk''' 0:1<br> # [[28. ožujka]] [[1976.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 2:1<br> # [[25. svibnja]] [[1976.]], jugoslavenski kup (finale), '''Hajduk''' – Dinamo 1:0<br> # [[11. rujna]] [[1976.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 3:0<br> # [[3. travnja]] [[1977.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 2:1<br> # [[14. kolovoza]] [[1977.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 2:1<br> # [[7. prosinca]] [[1978.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 0:0<br> # [[14. listopada]] [[1978.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 2:2<br> # [[9. svibnja]] [[1979.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 1:2<br> # [[5. rujna]] [[1979.]], jugoslavenska liga, Hajduk – Dinamo 1:1<br> # [[11. svibnja]] [[1980.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[21. rujna]] [[1980.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 2:1<br> # [[5. travnja]] [[1981.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 3:1<br> # [[9. kolovoza]] [[1981.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 0:0<br> # [[28. veljače]] [[1982.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 1:2<br> # [[30. listopada]] [[1982.]], jugoslavenska liga, Hajduk – Dinamo 2:2<br> # [[29. svibnja]] [[1983.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 1:1<br> # [[4. prosinca]] [[1983.]], jugoslavenska liga, Hajduk – Dinamo 1:1<br> # [[30. svibnja]] [[1984.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 3:1<br> # [[9. prosinca]] [[1984.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 2:2<br> # [[13. ožujka]] [[1985.]], jugoslavenski kup, '''Dinamo''' – Hajduk 3:1 # [[30. lipnja]] [[1985.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 2:4<br> # [[25. kolovoza]] [[1985.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 1:0<br> # [[23. ožujka]] [[1986.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 1:1<br> # [[17. kolovoza]] [[1986.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 0:4<br> # [[1. ožujka]] [[1987.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 3:3<br> # [[27. rujna]] [[1987.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 0:2<br> # [[20. travnja]][[1988.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 1:1<br> # [[10. rujna]] [[1988.]], jugoslavenska liga, '''Hajduk''' – Dinamo 4:1<br> # [[2. travnja]] [[1989.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[17. rujna]] [[1989.]], jugoslavenska liga, '''Dinamo''' – Hajduk 2:0<br> # [[18. ožujka]] [[1990.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 2:3<br> # [[13. listopada]] [[1990.]], jugoslavenska liga, Dinamo – Hajduk 1:1<br> # [[27. travnja]] [[1991.]], jugoslavenska liga, Hajduk – '''Dinamo''' 1:2<br> # [[14. ožujka]] [[1992.]], 1. HNL, HAŠK Građanski – '''Hajduk''' 1:2<br> # [[9. svibnja]] [[1992.]], 1. HNL, Hajduk – HAŠK Građanski 0:0<br> # [[15. studenoga]] [[1992.]], 1. HNL, HAŠK Građanski – Hajduk 1:1<br> # [[19. svibnja]] [[1993.]], Kup (finale), '''Hajduk''' – Croatia 4:1<br> # [[30. svibnja]] [[1993.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Croatia 2:1<br> # [[2. lipnja]] [[1993.]], Kup (finale), '''Croatia''' – Hajduk 2:1<br> # [[1. kolovoza]] [[1993.]], Superkup, Croatia – Hajduk 4:4<br> # [[7. kolovoza]] [[1993.]], Superkup, Hajduk – Croatia 0:0<br> # [[18. rujna]] [[1993.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Croatia 4:2<br> # [[27. ožujka]] [[1994.]], 1. HNL, '''Croatia''' – Hajduk 4:0<br> # [[24. srpnja]] [[1994.]], Superkup, '''Hajduk''' – Croatia 1:0<br> # [[31. srpnja]] [[1994.]], Superkup, '''Croatia''' – Hajduk 1:0, 11 m – 4:5<br> # [[27. studenoga]] [[1994.]], 1. HNL, '''Croatia''' – Hajduk 1:0<br> # [[17. svibnja]] [[1995.]], Kup (finale), '''Hajduk''' – Croatia 3:2<br> # [[24. svibnja]] [[1995.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Croatia 3:1<br> # [[28. svibnja]] [[1995.]], Kup (finale), Croatia – '''Hajduk''' 0:1<br> # [[24. rujna]] [[1995.]], 1. HNL, '''Croatia''' – Hajduk 1:0<br> # [[17. prosinca]] [[1995.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Croatia 2:1<br> # [[24. ožujka]] [[1996.]], 1. HNL, '''Croatia''' – Hajduk 4:1<br> # [[28. travnja]] [[1996.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Croatia 3:2<br> # [[22. rujna]] [[1996.]], 1. HNL, '''Croatia''' – Hajduk 2:1<br> # [[13. travnja]] [[1997.]], 1. HNL, Hajduk – '''Croatia''' 1:2<br> # [[22. kolovoza]] [[1997.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Croatia 1:0<br> # [[18. veljače]] [[1998.]], 1. HNL, '''Croatia''' – Hajduk 2:0<br> # [[29. ožujka]] [[1998.]], 1. HNL, '''Croatia''' – Hajduk 2:1<br> # [[26. travnja]] [[1998.]], 1. HNL, Hajduk – Croatia 1:1<br> # [[30. listopada]] [[1998.]], 1. HNL, Hajduk – Croatia 1:1<br> # [[21. ožujka]] [[1999.]], 1. HNL, '''Croatia''' – Hajduk 1:0<br> # [[25. travnja]] [[1999.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Croatia 1:0<br> # [[19. svibnja]] [[1999.]], 1. HNL, Croatia – Hajduk 1:1<br> # [[23. listopada]] [[1999.]], 1. HNL, Hajduk – Croatia 1:1<br> # [[11. ožujka]] [[2000.]], 1. HNL, Dinamo – Hajduk 0:0<br> # [[2. svibnja]] [[2000.]], Kup (finale), '''Hajduk''' – Dinamo 2:0<br> # [[13. svibnja]] [[2000.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 3:1<br> # [[16. svibnja]] [[2000.]], Kup (finale), '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[19. rujna]] [[2000.]], 1. HNL, Hajduk – '''Dinamo''' 0:1<br> # [[3. prosinca]] [[2000.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 3:2<br> # [[14. travnja]] [[2001.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 3:1<br> # [[9. svibnja]] [[2001.]], Kup (finale), Hajduk – '''Dinamo''' 0:2<br> # [[13. svibnja]] [[2001.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[23. svibnja]] [[2001.]], Kup (finale), '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[14. listopada]] [[2001.]], 1. HNL, Dinamo – '''Hajduk''' 1:2<br> # [[7. travnja]] [[2002.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 2:1<br> # [[1. rujna]] [[2002.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 1:0<br> # [[1. prosinca]] [[2002.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 2:1<br> # [[12. travnja]] [[2003.]], 1. HNL, Dinamo – '''Hajduk''' 0:1<br> # [[14. svibnja]] [[2003.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 4:1<br> # [[20. srpnja]] [[2003.]], Superkup, '''Dinamo''' – Hajduk 4:1<br> # [[30. kolovoza]] [[2003.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[6. prosinca]] [[2003.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 3:1<br> # [[3. travnja]] [[2004.]], 1. HNL, Hajduk – Dinamo 0:0<br> # [[1. svibnja]] [[2004.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 3:1<br> # [[17. srpnja]] [[2004.]], Superkup, '''Hajduk''' – Dinamo 1:0<br> # [[11. rujna]] [[2004.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 3:0<br> # [[5. prosinca]] [[2004.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 1:0<br> # [[11. rujna]] [[2005.]], 1. HNL, Dinamo – Hajduk 0:0<br> # [[12. veljače]] [[2006.]], 1. HNL, Hajduk – '''Dinamo''' 0:1<br> # [[15. travnja]] [[2006.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 1:0<br> # [[13. svibnja]] [[2006.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[1. listopada]] [[2006.]], 1. HNL, Hajduk – Dinamo 2:2<br> # [[24. veljače]] [[2007.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 2:1<br> # [[14. ožujka]] [[2007.]], Kup (polufinale), '''Dinamo''' – Hajduk 1:0<br> # [[4. travnja]] [[2007.]], Kup (polufinale), Hajduk – Dinamo 2:2<br> # [[19. svibnja]] [[2007.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 3:0<br> # [[7. listopada]] [[2007.]], 1. HNL, Hajduk – '''Dinamo''' 1:2<br> # [[8. ožujka]] [[2008.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 1:0 <br> # [[3. svibnja]] [[2008.]], 1. HNL, Hajduk – Dinamo 1:1<br> # [[7. svibnja]] [[2008.]], Kup (finale), '''Dinamo''' – Hajduk 3:0<br> # [[14. svibnja]] [[2008.]], Kup (finale), Hajduk – Dinamo 0:0 # [[21. rujna]] [[2008.]], 1. HNL, Dinamo – '''Hajduk''' 0:2 # [[22. veljače]] [[2009.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 2:0<br> # [[13. svibnja]] [[2009.]], Kup (finale), '''Dinamo''' – Hajduk 3:0<br> # [[28. svibnja]] [[2009.]], Kup (finale), '''Hajduk''' – Dinamo 3:0<br> # [[31. svibnja]] [[2009.]], 1. HNL, Hajduk – Dinamo 2:2 <br> # [[31. listopada]] [[2009.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 2:1 <br> # [[24. ožujka]] [[2010.]], Kup (polufinale), Dinamo – Hajduk 0:0 <br> # [[7. travnja]] [[2010.]], Kup (polufinale), '''Hajduk''' – Dinamo 1:0 <br> # [[1. svibnja]] [[2010.]], 1. HNL, Dinamo – Hajduk 0:0 <br> # [[17. srpnja]] [[2010.]], Superkup, '''Dinamo''' – Hajduk 1:0 <br> # [[11. rujna]] [[2010.]], 1. HNL, Hajduk – Dinamo 1:1<ref> [http://www.24sata.hr/nogomet/dinamo-i-hajduk-remizirali-su-u-prvom-derbiju-sezone-190577 Dinamo i Hajduk remizirali u prvom derbuju sezone], [[24 sata]] </ref> <br> # [[19. ožujka]] [[2011.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 2:0 <br> # [[10. rujna]] [[2011.]], 1. HNL, Hajduk – Dinamo 1:1 <br> # [[17. ožujka]] [[2012.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 2:1 <br> # [[29. rujna]] [[2012.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 3:1 <br> # [[27. veljače]] [[2013.]], 1. HNL, Hajduk – '''Dinamo''' 1:2 <br> # [[26. svibnja]] [[2013.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 3:1 <br> # [[6. srpnja]] [[2013.]], superkup, Dinamo – Hajduk 1:1, 11 m – 5:2<br> # [[14. rujna]] [[2013.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 2:0 <br> # [[1. prosinca]] [[2013.]], 1. HNL, Dinamo – Hajduk 2:2<ref> [http://www.novilist.hr/Sport/Nogomet/Dinamo-i-Hajduk-remizirali-Torcida-i-BBB-navijali-zajedno-s-istoka Dinamo i Hajduk remizirali; Torcida i BBB navijali zajedno s istoka] </ref> <br> # [[4. prosinca]] [[2013.]], Kup (četvrtfinale), '''Dinamo''' – Hajduk 5:0 <br> # [[18. prosinca]] [[2013.]], Kup (četvrtfinale), Hajduk – '''Dinamo''' 1:2 <br> # [[22. ožujka]] [[2014.]], 1. HNL, Hajduk – '''Dinamo''' 0:2 <br> # [[17. svibnja]] [[2014.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 3:0<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/navijaci-hajduka-krivi-za-prekid-dinamu-upisana-pobjeda-30/748319.aspx Povjerenik za Prvu 1. HNL, Josip Brezni, donio je odluku prema kojoj se prekinuta utakmica posljednjeg kola domaćeg prvenstva mora registrirati kao pobjeda Dinama rezultatom 3:0], index.hr, preuzeto 19. svibnja 2014.</ref><br> # [[31. kolovoza]] [[2014.]], 1. HNL, Hajduk – '''Dinamo''' 2:3 <br> # [[22. studenoga]] [[2014.]], 1. HNL, '''Dinamo''' -Hajduk 3:0<ref>[http://gol.dnevnik.hr/clanak/nogomet/derbi-dinamo-hajduk-ovo-su-sastavi-s-kojima-krecu-mamic-i-tudor---361880.html Gol.hr Derbi otkazan, Hajduk odbio na teren]</ref><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hajduk/tabid/83/articleType/ArticleView/articleId/265174/Default.aspx Nema Torcide, nema baluna! Bijeli nisu izašli na maksimirski travnjak], [[Slobodna Dalmacija]], pristupljeno 13. svibnja 2015. </ref><br> # [[14. ožujka]] [[2015.]], 1. HNL, Hajduk-Dinamo 1:1<ref>[http://hajduk.hr/vijest/poljud--hajduk-dinamo-z-1-1/5506 Dinamo i Hajduk neriješeno na Poljudu, 25. ožujka 2015.]</ref><br> # [[16. svibnja]] [[2015.]], 1. HNL, '''Dinamo'''-Hajduk 4:0<ref>[http://www.telegram.hr/sport/dinamo-hajduk-4-0-modri-razbili-hajduk-i-na-korak-su-do-sezone-bez-poraza/ "Dinamo-Hajduk 4-0: Modri razbili Hajduk i na korak su do sezone bez poraza"], Telegram.hr, pristupljeno 17. svibnja 2015. </ref><ref>[http://www.tportal.hr/sport/prvaliga/381848/Za-Hajduk-je-sve-osim-poraza-veliki-uspjeh.html <<Henriquezov hat-trick; Dinamo pobijedio 4:0>>], tportal.hr, pristupljeno 17. svibnja 2105. </ref> # [[12. srpnja]] [[2015.]], 1. HNL, Dinamo – Hajduk 1:1<ref>[http://hajduk.hr/vijest/zagreb--dinamo--z--hajduk-1-1/6037 HNK Hajduk]</ref> # [[19. rujna]] [[2015.]], 1. HNL, Hajduk – Dinamo 0:0<ref>[http://hajduk.hr/vijest/poljud-hajduk-dinamo-0-0/6312 HN K Hajduk]</ref> # [[5. prosinca]] [[2015.]] 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 2:1<ref>[http://hajduk.hr/vijest/zagreb-dinamo--z-hajduk-2-1/6576 HNK Hajduk]</ref> # [[16. ožujka]] [[2016.]], Kup, Hajduk – '''Dinamo''' 0:2 # [[20. ožujka]] [[2016.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 1:0<ref>[http://hajduk.hr/vijest/poljud-hajduk-dinamo-1-0/6988 HNK Hajduk ]</ref> # [[6. travnja]] [[2016.]], Kup, '''Dinamo''' – Hajduk 4:0 # [[10. kolovoza]] [[2016.]], 1. HNL, Hajduk- '''Dinamo''' 0:4<ref>[http://hajduk.hr/vijest/poljud-hajduk-dinamo-0-4/7601 HNK Hajduk]</ref> # [[2. listopada]] [[2016.]], 1. HNL, Dinamo – Hajduk 0:0<ref>[http://hajduk.hr/vijest/zagreb-dinamo-z-hajduk-0-0/7822 HNK Hajduk]</ref> # [[17. prosinca]] [[2016.]], 1. HNL, Hajduk – '''Dinamo''' 0:1<ref>[http://hajduk.hr/vijest/poljud-hajduk-dinamo-z-0-1/8099 HNK Hajduk]</ref> # [[22. travnja]] [[2017.]], 1. HNL, Dinamo – '''Hajduk''' 0:2<ref>[http://hajduk.hr/vijest/dinamo-hajduk-0-2/8591 HN K Hajduk]</ref> # [[6. kolovoza]] [[2017.]], 1. HNL,'''Dinamo''' – Hajduk 3:1<ref>[http://hajduk.hr/vijest/zagreb-dinamo-hajduk-3-1/9108 HNK HAJDUK]</ref> # [[21. listopada]] [[2017.]], 1. HNL, Hajduk- Dinamo 2:2<ref>[http://hajduk.hr/vijest/hajduk-dinamo-2-2/9414 HNK Hajduk]</ref> # [[18. veljače]] [[2018.]], 1. HNL, Dinamo – '''Hajduk''' 0:1 # [[22. travnja]] [[2018.]], 1. HNL, Hajduk – '''Dinamo''' 1:2 # [[23. svibnja ]] [[2018.]] Kup (finale),'''Dinamo'''- Hajduk 1:0 # [[29. rujna]] [[2018.]], 1. HNL, Hajduk – Dinamo 0:0 # [[16. prosinca]] [[2018.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 1:0 # [[3. travnja]] [[2019.]], 1. HNL, Hajduk – '''Dinamo''' 0:1 # [[26. svibnja]] [[2019.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 3:1 # [[31. kolovoza]] [[2019.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 1:0 # [[22. studenoga]] [[2019.]], 1. HNL, Dinamo – Hajduk 1:1 # [[4. ožujka]] [[2020.]], 1. HNL, Hajduk – '''Dinamo''' 0:2 # [[12. srpnja]] [[2020.]], 1. HNL, Dinamo – '''Hajduk''' 2:3 # [[12. rujna]] [[2020.]], 1. HNL, Hajduk – '''Dinamo''' 1:2 # [[27. siječnja]] [[2021.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 3:1 # [[25. travnja]] [[2021.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 2:0 # [[5. svibnja]] [[2021.]], 1. HNL, Hajduk – Dinamo 1:1 # [[5. prosinca]] [[2021.]], 1. HNL, Dinamo – '''Hajduk''' 0:2 # [[12. ožujka]] [[2021.|2022.]], 1. HNL, Hajduk – Dinamo 0:0 # [[19. travnja]] [[2021.|2022.]], 1. HNL, '''Hajduk''' – Dinamo 1:0 # [[21. svibnja]] [[2022.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 3:1 # [[10. srpnja]] [[2022.]], Superkup, '''Dinamo''' – Hajduk 0:0 (4:1 11 m) # [[13. kolovoza]] [[2022.]], 1. HNL, '''Dinamo''' – Hajduk 4:1 ==Plasman u prvenstvu== ===Prvenstvo Kraljevine SHS=== {| border=1 bordercolor="#CCCCCC" class=wikitable style="font-size:90%;" |- align=LEFT valign=CENTER !!!1923.!!23./24.!!24./25.!!25./26.!!26./27.!!27./28.!!28./29!!29./30!!30./31.!!31./32.!!32./33.!!34./35.!!35./36.!!36./37.!!37./38.!!38./39.!!39./40. |- align=CENTER | '''Broj klubova''' | '''6''' | '''7''' | '''7''' | '''7''' | '''6''' | '''6''' | '''5''' | '''6''' | '''6''' | '''8''' | '''11''' | '''10''' | '''14''' | '''10''' | '''10''' | '''12''' | '''6''' |- align=CENTER valign=BOTTOM | align=LEFT| [[1. HŠK Građanski Zagreb|Građanski]] |bgcolor=gold| '''1''' |1/4 |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=gold| '''1''' |Kval. |bgcolor=gold| '''1''' |5. |Kval. |3. |1/4 |6. |3. |Boj. |bgcolor=gold| '''1''' |3. |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=gold| '''1''' |- align=CENTER valign=BOTTOM | align=LEFT| [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] |1/4 |bgcolor=silver| 2 |1/4 |1/2 |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=gold| '''1''' |3 |4 |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=silver| 2 |6 |Boj. |bgcolor=silver| 2 |7 |4 |5 |} ===Prvenstvo Banovine Hrvatske, NDH, SRH === {| border=1 bordercolor="#CCCCCC" class=wikitable style="font-size:90%;" |- align=LEFT valign=CENTER !!!40./41.!!41./42.!!1942.!!42./43.!!43./44.!!44./45.!!1945.!!45./46. |- align=CENTER | '''Broj klubova''' | '''10''' | '''9''' | '''14''' | '''8''' | '''14''' | '''10''' | '''2''' | '''8''' |- align=CENTER valign=BOTTOM | align=LEFT| [[1. HŠK Građanski Zagreb|Građanski]] |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=silver| 2 |N/O |/ |bgcolor=silver| 2 |- align=CENTER valign=BOTTOM | align=LEFT| [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] |bgcolor=gold| '''1''' |/ |/ |/ |/ |/ |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |} ===Prvenstvo SFRJ=== {| border=1 bordercolor="#CCCCCC" class=wikitable style="font-size:90%;" |- align=LEFT valign=CENTER !!!46/47!!47/48!!48/49!!1950!!1951!!1952!!52/53!!53/54!!54/55!!55/56!!56/57!!57/58!!58/59!!59/60!!60/61!!61/62!!62/63!!63/64!!64/65!!65/66!!66/67!!67/68!!68/69 |- align=CENTER | '''Broj klubova''' | '''14''' | '''10''' | '''10''' | '''10''' | '''12''' | '''12''' | '''12''' | '''14''' | '''14''' | '''14''' | '''14''' | '''14''' | '''12''' | '''12''' | '''12''' | '''12''' | '''14''' | '''14''' | '''15''' | '''16''' | '''16''' | '''16''' | '''18''' |- align=CENTER valign=BOTTOM | align=LEFT| [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=gold| '''1''' |4 |4 |bgcolor=silver| 2 |4 |7 |bgcolor=gold| '''1''' |3 |4 |5 |bgcolor=gold| '''1''' |5 |bgcolor=silver| 2 |4 |3 |bgcolor=silver| 2 |3 |8 |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=silver| 2 |3 |bgcolor=silver| 2 |- align=CENTER valign=BOTTOM | align=LEFT| [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] |4 |bgcolor=silver| 2 |3 |bgcolor=gold| '''1''' |3 |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=silver| 2 |4 |bgcolor=gold| '''1''' |12 |3 |9 |7 |5 |3 |5 |11 |10 |12 |13 |7 |4 |6 |} {| border=1 bordercolor="#CCCCCC" class=wikitable style="font-size:90%;" |- align=LEFT valign=CENTER !!!69/70!!70/71!!71/72!!72/73!!73/74!!74/75!!75/76!!76/77!!77/78!!78/79!!79/80!!80/81!!81/82!!82/83!!83/84!!84/85!!85/86!!86/87!!87/88!!88/89!!89/90!!90/91 |- align=CENTER | '''Broj klubova''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''18''' | '''19''' |- align=CENTER valign=BOTTOM | align=LEFT| [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |6 |3 |8 |8 |7 |5 |3 |bgcolor=silver| 2 |4 |bgcolor=silver| 2 |12 |5 |bgcolor=gold| '''1''' |3 |12 |6 |6 |6 |4 |5 |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=silver| 2 |- align=CENTER valign=BOTTOM | align=LEFT| [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] |7 |bgcolor=gold| '''1''' |10 |9 |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=silver| 2 |8 |3 |bgcolor=gold| '''1''' |5 |bgcolor=silver| 2 |3 |bgcolor=silver| 2 |5 |bgcolor=silver| 2 |4 |8 |13 |3 |3 |6 |} === Prva HNL === {| border=1 bordercolor="#CCCCCC" class=wikitable style="font-size:90%;" |- align=LEFT valign=CENTER ! !!1992!!92/93!!93/94!!94/95!!95/96!!96/97!!97/98!!98/99!!99/00!!00/01!!01/02!!02/03!!03/04!!04/05!!05/06!!06/07 |- align=CENTER | '''Broj klubova''' | '''12''' | '''16''' | '''18''' | '''16''' | '''12''' | '''16''' | '''12''' | '''12''' | '''12''' | '''12''' | '''16''' | '''12''' | '''12''' | '''12''' | '''12''' | '''12''' |- align=CENTER valign=BOTTOM | align=LEFT| [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |5 |bgcolor=gold| '''1''' |3 |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=silver| 2 |3 |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=silver| 2 |7 |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |- align=CENTER valign=BOTTOM | align=LEFT| [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=silver| 2 |3 |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |5 |bgcolor=silver| 2 |} {| border=1 bordercolor="#CCCCCC" class=wikitable style="font-size:90%;" |- align=LEFT valign=CENTER ! !!07/08!!08/09!!09/10!!10/11!!11/12!!12/13!!13/14!!14/15!!15/16!!16/17!!17/18!!18/19!!19/20!!20/21!!21/22 |- align=CENTER | '''Broj klubova''' | '''12''' | '''12''' | '''16''' | '''16''' | '''16''' | '''12''' | '''10''' | '''10''' | '''10''' | '''10''' | '''10''' | '''10''' | '''10''' | '''10''' | '''10''' |- align=CENTER valign=BOTTOM | align=LEFT| [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |bgcolor=gold| '''1''' |- align=CENTER valign=BOTTOM | align=LEFT| [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] |5 |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=silver| 2 |bgcolor=silver| 2 |4 |3 |3 |3 |3 |3 |4 |5 |4 |2 |} == Treneri == {{Zastarjelo}} Popis trenera koji su sudjelovali u derbijima od 1992. godine: {| {{prettytable}} |align=center |'''trener''' |align=center |'''utak.''' |align=center |'''pob.''' |align=center |'''neod.''' |align=center |'''por.''' |align=center |'''momčad''' |- |[[Zoran Vulić|Vulić]] |'''17''' |5 |5 |7 |align=center| Hajduk |- |[[Ivan Katalinić|Katalinić]] |'''14''' |5 |4 |5 |align=center |Hajduk |- |[[Miroslav Blažević|Blažević]] |'''11''' |2 |4 |5 |align=center |Dinamo, Hajduk |- |[[Zlatko Kranjčar|Kranjčar]] |'''9''' |5 |1 |3 |align=center |Dinamo |- |[[Ilija Lončarević|Lončarević]] |'''7''' |1 |1 |5 |align=center |Dinamo |- |[[Branko Ivanković (nogometni trener)|Ivanković]] |'''6''' |4 |1 |1 |align=center |Dinamo |- |[[Krunoslav Jurčić|Jurčić]] |'''6''' |2 |3 |1 |align=center |Dinamo |- |[[Josip Kuže|Kuže]] |'''5''' |2 |2 |1 |align=center |Dinamo |- |[[Luka Bonačić|Bonačić]] |'''5''' |2 |0 |3 |align=center |Hajduk |- |[[Stanko Poklepović|Poklepović]] |'''5''' |1 |4 |0 |align=center |Hajduk |- |[[Zvonimir Soldo|Soldo]] |'''4''' |2 |2 |0 |align=center |Dinamo |- |[[Nikola Jurčević|Jurčević]] |'''4''' |2 |1 |1 |align=center |Dinamo |- |[[Marijan Vlak|Vlak]] |'''4''' |2 |1 |1 |align=center |Dinamo |- |[[Robert Jarni|Jarni]] |'''4''' |0 |2 |2 |align=center |Hajduk |- |[[Mirko Jozić|Jozić]] |'''3''' |2 |0 |1 |align=center |Hajduk |- |[[Nenad Gračan|Gračan]] |'''2''' |2 |0 |0 |align=center |Dinamo |- |[[Otto Barić|Barić]] |'''2''' |2 |0 |0 |align=center |Dinamo |- |[[Ante Čačić|Čačić]] |'''2''' |2 |0 |0 |align=center |Dinamo |- |[[Vahid Halilhodžić|Halilhodžić]] |'''2''' |1 |1 |0 |align=center |Dinamo |- |[[Velimir Zajec|Zajec]] |'''2''' |1 |1 |0 |align=center |Dinamo |- |[[Ante Miše|Miše]] |'''2''' |1 |1 |0 |align=center |Hajduk |- |[[Ivan Bedi|Bedi]] |'''2''' |1 |0 |1 |align=center |Dinamo |- |[[Blaž Slišković|Slišković]] |'''2''' |1 |0 |1 |align=center |Hajduk |- |[[Igor Tudor|Tudor]] |'''2''' |1 |0 |1 |align=center |Hajduk |- |[[Goran Vučević|Vučević]] |'''2''' |1 |0 |1 |align=center |Hajduk |- |[[Hrvoje Braović|Braović]] |'''2''' |1 |0 |1 |align=center |Dinamo |- |[[Vlatko Marković|Marković]] |'''2''' |0 |1 |1 |align=center |Dinamo |- |[[Krasimir Balakov|Balakov]] |'''2''' |0 |1 |1 |align=center |Hajduk |- |[[Ivan Matković|Matković]] |'''2''' |0 |2 |0 |align=center |Hajduk |- |[[Ivan Buljan|Buljan]] |'''2''' |0 |0 |2 |align=center |Hajduk |- |[[Mišo Krstičević|Krstičević]] |'''2''' |0 |0 |2 |align=center |Hajduk |- |[[Slaven Bilić|Bilić]] |'''1''' |1 |0 |0 |align=center |Hajduk |- |[[Edoardo Reja|Reja]] |'''1''' |1 |0 |0 |align=center |Hajduk |- |[[Osvaldo Ardiles|Ardiles]] |'''1''' |0 |1 |0 |align=center |Dinamo |- |[[Petar Nadoveza|Nadoveza]] |'''1''' |0 |1 |0 |align=center |Hajduk |- |[[Ivan Pudar|Pudar]] |'''1''' |0 |0 |1 |align=center |Hajduk |- |[[Ivan Gudelj|Gudelj]] |'''1''' |0 |0 |1 |align=center |Hajduk |- |[[Sergije Krešić|Krešić]] |'''1''' |0 |0 |1 |align=center |Hajduk |- |} == Strijelci u derbijima == {{Zastarjelo}} === Hajduk === *'''6 golova''' **[[Mijo Caktaš]] *'''5 golova''' **[[Nenad Pralija]] *'''4 gola''' **[[Dean Računica]] **[[Srđan Andrić]] **[[Milan Rapaić]] **[[Tomislav Erceg]] **[[Nikola Kalinić]] *'''3 gola''' **[[Senijad Ibričić]] **[[Mladen Bartolović]] *'''2 gola''' **[[Mario Pašalić]] **[[Petar Krpan]] **[[Vlatko Đolonga]] **[[Zvonimir Deranja]] **[[Stanko Bubalo]] **[[Ivan Leko (nogometaš)|Ivan Leko]] **[[Ivica Mornar]] **[[Ardian Kozniku]] **[[Ante Vukušić]] **[[Marko Livaja]] **[[Mario Čuić]] *'''1 gol''' **[[Tomislav Bušić]] **[[Igor Štimac]] **[[Darko Miladin]] **[[Igor Musa]] **[[Vik Lalić]] **[[Hrvoje Vuković]] **[[Jurica Vučko]] **[[Mladen Mladenović]] **[[Josip Skoko]] **[[Renato Jurčec]] **[[Aljoša Asanović]] **[[Niko Čeko]] **[[Mirsad Hibić]] **[[Ante Miše]] **[[Sebastjan Cimirotič]] **[[Pablo Munhoz]] **[[Mario Carević]] **[[Dario Damjanović]] **[[Drago Gabrić]] **[[Ante Rukavina]] **[[Emir Sahiti]] **[[Mario Vušković]] **[[Fran Tudor]] === Dinamo === *'''15 golova''' **[[Franjo Wölfl]] *'''7 golova''' **[[Eduardo da Silva]] **[[El Arbi Hillel Soudani]] *'''6 golova''' **[[Mario Gavranović]] **[[Mario Mandžukić]] **[[Marko Mlinarić]] **[[Junior Fernándes]] *'''5 golova''' **[[Ángelo Henríquez]] **[[Igor Cvitanović]] **[[Mark Viduka]] *'''4 gola''' **[[Silvio Marić]] **[[Tomislav Šokota]] **[[Luka Modrić]] *'''3 gola''' **[[Dario Zahora]] *'''2 gola''' **[[Ivan Krstanović]] **[[Branko Strupar]] **[[Dario Smoje]] **[[Boško Balaban]] **[[Goce Sedloski]] **[[Srđan Mladinić]] **[[Joško Jeličić]] **[[Dževad Turković]] **[[Josip Tadić]] **[[Davor Vugrinec]] *'''1 gol''' **[[Veldin Karić]] **[[Dumitru Mitu]] **[[Niko Kranjčar]] **[[Ivica Olić]] **[[Tomislav Gondžić]] **[[Igor Biščan]] **[[Mario Cvitanović]] **[[Josip Šimić]] **[[Damir Krznar]] **[[Edin Mujčin]] **[[Alen Petrović]] **[[Josip Gašpar]] **[[Marko Mlinarić]] **[[Damir Lesjak]] **[[Alen Peternac]] **[[Goran Vlaović]] **[[Željko Adžić]] **[[Vjekoslav Škrinjar]] **[[Ivica Vrdoljak]] **[[Etto]] **[[Ante Ćorić]] == Zanimljivosti == * Najbrže postignuti [[Gol|pogodak]] u prvenstvenom derbiju onaj je [[Milan Rapaić|Milana Rapaića]] u Splitu sezone [[Hrvatska nogometna liga – sezona 1995./96.|1995./96.]] Postigao je pogodak već u 1. minuti. * Crveni karton u ovomu derbiju nije ništa neobično, ali se posebno pamti onaj Dinamova [[Anderson Costa|Andersona Coste]], koji je [[15. travnja]] [[2006.]] u Splitu ušao u 79. minuti, te nakon točno 10 sekundi zaradio izravno isključenje iz igre. * U dosadašnjim derbijima u HNL-u 7 je golova palo iz jedanaesteraca, od toga čak 3 u derbiju [[1. listopada]] [[2006.]] * Najviše prvenstvenih derbija između ova dva kluba odigrao je [[Edin Mujčin]] (24 utakmice). * Prije osnutka Dinama, dok je [[1. HŠK Građanski Zagreb|Građanski]] bio glavni rival Hajduka, zabilježen je jedan Vječni derbi, koji je igran [[7. rujna|7]]. i [[8. rujna]] [[1924.]] U prvoj je utakmici 7. rujna rezultat prije kraja bio 3:3, ali se utakmica zbog nevremena odgodila za sutradan, kad je pao još po jedan gol na svakoj strani. U majstorici, isti taj dan, Hajduk je slavio s 5:0. * [[Jasmin Agić]] i [[Mario Carević]] imaju najviše žutih kartona u povijesti ovog derbija (obojica po 9 kartona). * [[Željko Širić]] je sudio najviše (11) ovakvih derbija. * Tri su ovakva derbija odigrana u dvorani. Bilo je to tijekom [[Dvoransko prvenstvo 1. HNL|Dvoranskih prvenstava 1. HNL]], sezona [[Dvoransko prvenstvo 1. HNL 2006./07.|2006./07.]] i [[Dvoransko prvenstvo 1. HNL 2007./08.|2007./08.]] Svaka momčad ima po jednu pobjedu, dok je jedan susret završio neodlučeno. * Prvi ''[[hat-trick]]'' od [[1992.]] do danas djelo je Dinamova [[Eduardo da Silva|Eduarda da Silve]] na proslavi naslova prvaka [[19. svibnja]] [[2007.]] * Na derbiju u Splitu [[7. listopada]] [[2007.]] Dinamo je prvi put nastupio u rezervnim (i to narančastim) dresovima. * Na derbiju [[16. svibnja]] [[2015.]] Ante Ćorić je postigao prvi zgoditak za Dinamo, a sljedeća tri [[Ángelo Henríquez]], čime je postigao ''[[hat-trick]]'' (drugi do sada). Zanimljivo je da mu je za sva tri pogotka Ćorić asistirao. == Izvori == {{izvori|30em}} {{fb start}} {{fb inner start}} {{GNK Dinamo Zagreb}} {{HNK Hajduk Split}} {{fb kraj}} [[Kategorija:Hrvatski nogometni derbiji]] [[Kategorija:HNK Hajduk Split]] [[Kategorija:GNK Dinamo Zagreb]] nq4iiq3uzcnesu4oms8x0ngl4t8cmu5 4 63490 6447262 6111288 2022-08-21T10:46:41Z Neptune, the Mystic 95253 Popravak wikitext text/x-wiki {{ArhivPočetak}} __NOTOC__ <center>'''<big>Ovi članci će se nalaziti na Glavnoj stranici do kraja 2006., a tada stupaju na snagu [[Wikipedija:Izabrani_članci/Pravila izbora Izabranih članaka|Pravila izbora Izabranih članaka]].</big>'''</center> {|cellspacing="10px" style="background:none; margin-top:-10px" | width="100%" style="border: 1px solid #6688AA; background:#f9f9f9; padding:1em" colspan="2"|[[Slika:Barnstar Excelenti article for croatian wikipedia.jpg|55px|right]] Na ovoj stranici nalaze je izvrsni članci izarbani pomoću glasovanja od strane suradnika. Članci su u izboru 1 tjedan i ona se odlučuje hoće li biti izvrsni ili ne. Od svih ovih izvrsnih članaka, također glasovanjem, bira se izabrani članak.<br><br>Za izvrsne članke koji su već bili i izabrani pogledajte [[Wikipedija: Izvrsni i izabrani članci|ovu]] stranicu. Ovo je učinjeno da bi se smanjila ova stranica. Važno je napomenuti da će popis svih izvrsnih članaka biti samo na ovoj stranici i to samo na dnu. |- ! colspan="2" style="border:1px solid #68A; background:#E5ECFF; padding:1em"| <big>Izvrsni članci</big> |- style="font-size:95%" | width="50%" style="border:1px solid #68A; background:#FFF; padding:1em" valign="top"| ==Tjedan od 20. 11. 2006. do 26. 11. 2006.== [[Slika:Baumgartner usgp 2004.jpg|lijevo|150px|Bolid Formule 1 na stazi]] '''Formula 1''', skraćeno F1 se smatra najvišim rangom jednosjeda u utrkama motornih vozila. Temelji se na serijama utrka koje se održavaju na umjetno sagrađenim stazama (pistama) baš za tu svrhu ili na zatvorenim [[grad]]skim ulicama. Svake [[godina|godine]] rezultati utrka određuju dvije ljestvice pobjednika, ljestvicu najboljih vozača i ljestvicu najboljih konstruktora. [[Europa]] je Formulin tradicionalan centar i ostaje njeno vodeće tržište, iako se Velike nagrade održavaju širom svijeta, i neprestano se njihov broj povećava. Kao najskuplji sport na svijetu, ekonomski utjecaj Formule je također značajan tako da se mogu primjetiti njena politička i financijska prevrtanja. Posljednjih godina je poznatija po glamuru. Sam sport je reguliran od strane Međunarodne automobilističke federacije FIA i općenito je pod pokroviteljstvom [[Bernie Ecclestone|Bernieja Ecclestonea]] kroz mnoštvo korporacijskih tijela. Formula 1 ima svoje korijene još u motornim utrkama na europskom tlu [[1920]]. i [[1930]]. Brojne Grand Prix organizacije su iznijele pravila za Svjetsko prvenstvo još prije [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], ali zbog malog broja utrka za vrijeme rata Svjetsko prvenstvo vozača nije regulirano sve do [[1947]]., a inaguracijska sezona je bila [[1950.]] Prvenstvo za konstruktore je uslijedilo [[1958]]...'''[[Formula 1|Više o formuli 1]]''' ==Tjedan od 27. 11. 2006. do 03. 12. 2006.== [[Slika:Fachi-Bilma-Dünen.jpg|150px|lijevo|Dina u [[Sahari]]]] '''Pustinja''' je područje koje zbog velike oskudice vlage nema razvijenog vegetacijskog pokrova. Iako su pustinje poznate po slaboj prisutnosti života, one zapravo pružaju utočište mnogim živim bićima koja obično ostaju sakrivena (posebice tijekom dnevnog svjetla) kako bi sačuvala vlagu. Približno jednu trećinu Zemljinog kopna čine pustinje. Pustinjski krajolici imaju neka zajednička obilježja. Pustinjsko je tlo često sastavljeno većinom od [[pijesak|pijeska]], pa mogu biti prisutne i [[pješčana dina|pješčane dine]]. Izgledi [[stijena (geologija)|stjenovitog]] terena su tipični i odražavaju minimalan razvoj tla te razasutost vegetacije. Najniži dijelovi zemlje mogu biti ravnice pokrivene [[sol|solju]]. [[Eolski procesi|Eolski]] (djelovanjem vjetra) procesi su glavni čimbenici u oblikovanju pustinjskih krajolika. Pustinje ponekad sadrže vrijedna ležišta minerala koja su se oblikovala u aridnoj okolini ili su bila izložena eroziji. Budući da su pustinje suha područja, one su idealna mjesta za očuvanje fosila i ljudskih rukotvorina. U [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]] pustinje su označene kao (BW)...'''[[Pustinja|Više o pustinji]]''' ==Tjedan od 04. 12. 2006. do 10. 12.2006.== [[Slika:Obala.jpg|150px|lijevo|Dalmatinska obala]] '''Dalmacija''' je jedan od najstarijih regionalnih pojmova u našoj zemlji. Prvi put se spominje u I. stoljeću kao naziv za područje između [[Krka|Krke]] i [[Cetina|Cetine]] koje je nastavalo ilirsko pleme Delmata, odnosno kao sinonim za ''Ilirik'', kako su širi prostor postojbine raznih ilirskih plemena nazivali Rimljani. Iako se prostorni opseg Dalmacije u prošlosti znatno mijenjao, taj se pojam održao od antičkog doba do danas. Suvremeni pojam Dalmacije odnosi se na područje od otoka [[Pag|Paga]] i rijeke [[Zrmanja|Zrmanje]] na sjeveru do [[Konavle|Konavala]], odnosno [[Rt Oštro|rta Oštro]] na jugu. Tako izdvojena cjelina identična je s pojmom ''Južno hrvatsko primorje'', koji odgovara prostoru funkcionalnog okupljanja oko [[Split|splitskog]] makroregionalnog središta triju regionalnih centara: [[Zadar|Zadra]], [[Šibenik]]a i [[Dubrovnik]]a. Južno hrvatsko primorje ili Dalmacija izdužen je primorski pojas, oko 400 km dužine i do 70 km širine u središnjem dijelu. U prostranijem sjeverozapadnom dijelu omeđen je planinskim nizovima [[Velebit]]a, [[Dinara|Dinare]] i [[Kamešnica|Kamešnice]], dok je prema jugoistoku prirodna međa manje izrazita i nalazi se u neposrednom zaleđu priobalnog pojasa. Prostire se na površini od oko '''11 960 km2''' ili na oko 21% površine [[Hrvatska|Hrvatske]], a tu je [[2001]]. živjelo oko '''855 000''' stanovnika, ili 20% populacije Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti je niža od prosjeka za Hrvatsku - 71,5 st./km2 (Hrvatska: 78 st./km2)...'''[[Dalmacija|Više o Dalmaciji]]''' ==Tjedan od 11. 12. 2006. do 17. 12. 2006.== [[Slika:August Šenoa.jpg|110px|lijevo|'''August Šenoa''']] '''August Šenoa''' ([[Zagreb]], [[14. studenog]] [[1838]]. - [[Zagreb]], [[13. prosinca]] [[1881]].), [[Hrvatska|hrvatski]] romanopisac, pripovjedač, pjesnik, kritičar i feljtonist. Pučku je školu i gimnaziju pohađao u [[Zagreb]]u i [[Pečuh]]u, a studirao je pravo u [[Prag]]u i [[Zagreb]]u, no studij nije završio. Nakon uređivanja listova u [[Beč]]u vraća se [[1866]]. u [[Zagreb]] i radi u uredništvu "''[[Pozor]]a''", a potom kao gradski bilježnik i gradski senator. Bijaše ravnateljem i dramaturgom u ''Hrvatskom zemaljskome kazalištu'' (prethodnici HNK), urednikom društvenoknjiževnoga časopisa "''Vijenac''" i potpredsjednikom [[Matica Hrvatska|''Matice hrvatske'']]. Prevodio je s njemačkoga, francuskoga, češkoga i engleskoga. Najutjecajniji i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, Šenoa je istinski tvorac moderne hrvatske književnosti - dovoljno je reći da je prvi pravi hrvatski romanopisac (djelo [[Petar Zoranić|Petra Zoranića]] samo uvjetno možemo nazvati [[roman]]om, dok se Ilirci nisu ni okušali na tom polju), autor opsežnoga korpusa romana, toga egzemplarnoga žanra suvremene...'''[[August Šenoa|Više o Augustu Šenoi]]''' ==Tjedan od 18. 12. 2006. do 24. 12. 2006.== [[Slika:Podkowinski - La Folie.jpg|100px|left]] '''Orgazam''' je vrhunac [[seks]]ualnog doživljaja, seksualni klimaks. Riječ orgazam potječe od [[grčki jezik|grčke]] riječi ''orgasmós'' koja znači puten, pohotan, pomaman, požudan. Orgazam je s fiziologijskog motrišta bezuvjetni [[refleks]]ni događaj, kojim upravljaju središta u [[kralješnica|kralješničnoj]] moždini (najviše od dvanaestog prsnog do drugog slabinskog odsječka). Već za vrijeme predigre uzbudi se cijeli živčani sustav, hormoni koje [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žlijezde]] dodaju u krv poput [[adrenalin]]a uzrokuju podrhtavanje svih [[mišić]]a, ubrzava se bilo, produbljuje i zastaje dah, suši se grlo, pojačano izlučuju znojnice, šire zjenice, smjenjuje rumenilo i bljedilo, a povećano izlučivanje adrenalina povećava količinu šećera u krvi, što pri smanjenoj razini [[inzulin]]a u krvi može voditi blagoj vrtoglavici kod strastvenih ljubavnika. ==Tjedan od 25. 12. 2006. do 31. 12. 2006.== [[Slika:Sanc0602.jpg|150px|lijevo|Kit]] '''Kitovi''' (Cetacea) su red [[sisavci|sisavaca]] koji broji više od 80 vrsta. Svi žive isključivo u vodi; osim nekoliko [[dupini|riječnih dupina]] sve druge vrste kitova žive u [[more|moru]]. Kitove odlikuje za više sisavce neobična dugovječnost. Neke vrste, kao npr. [[grenlandski kit]], mogu doživjeti i više od 200 godina. Do sada najstariji poznati primjerak, mužjak, je uginuo u dobi od 211 godina. Obris kitovog tijela jako je sličan onom velikih riba, što govori o njihovoj prilagođenosti uvjetima u životnom okolišu. Tijelo im je izrazito "aerodinamično", a prednji udovi su poprimili izgled [[peraja]]. Na leđima imaju leđnu peraju koja je kod različitih vrsta različitog izgleda, a neke vrste ju uopće nemaju. U suštini, leđna [[peraja]] uopće i ne zaslužuje taj naziv, jer kod onih koji ju imaju to je zapravo samo nakupina [[masno tkivo|masnog tkiva]]. I leđna i prednje peraje kitu služe isključivo za stabiliziranje i upravljanje u vodi. Rep završava velikom repnom perajom u kojoj nema dijelova kostiju nego je [[hrskavica|hrskavičasta]]. Repna peraja je postavljena vodoravno u odnosu na tijelo, i to je lako prepoznatljiva razlika u odnosu na ribe čiji rep je uvijek okomit. Kitovi plivaju vertikalnim udarcima repnom perajom...'''[[Kit|Više o kitovima]]''' <!--- |- ! colspan="2" style="border:1px solid #68A; background:#FAF0E6; padding:1em"| <big>Kategorizacija izvrsnih članaka</big> |- | colspan="2" style="border:1px solid #68A; padding:.5em; background:#FFFAF0" |<div style="font-size:11pt; text-align:center">'''[[#Umjetnost|Umjetnost]]''' - '''[[#Religija|Religija]]''' - '''[[#Biografije|Biografije]]''' - '''[[#Geografija|Geografija]]''' - '''[[#Književnost|Književnost]]''' - <br/> '''[[#Jezik|Jezik]]''' - '''[[#Prirodne znanosti|Prirodne znanosti]]''' - '''[[#Društvene znanosti|Društvene znanosti]]''' - <br/> '''[[#Društvo|Društvo]]''' - '''[[#Povijest|Povijest]]''' - '''[[#Tehnologija|Tehnologija]]'''</div> == Umjetnost == [[Slika:Nuvola_apps_kcoloredit.png|50px|right]] ; Arhitektura: ; Kino i kazalište: '''[[Oscar]]''' ; Fotografija: ; Filmovi: '''[[Donnie Darko|''Donnie Darko'']]''' | '''[[Memento|''Memento'']]''' | '''[[Borat: učenje o amerika kultura za boljitak veličanstveno država Kazahstan|''Borat: učenje o amerika kultura za boljitak veličanstveno država Kazahstan'']]''' | '''[[King Kong (1933)|''King Kong'']]''' ; Umjetnički pravci: ; Glazba: '''[[Balet]]''' | '''[[Franz Ferdinand]]''' | '''[[Svadbas]]''' | '''[[Ramones]]''' ; Kipovi i slike: '''[[Boja]]''' ; Televizijske serije: '''[[Zakon i red: Odjel za žrtve|''Zakon i red: Odjel za žrtve'']]''' | '''[[Stažist (TV serija)|''Stažist'']]''' == Biografije == [[Slika:Nuvola_apps_personal.png|45px|right]] ; Umjetnici: '''[[Quentin Tarantino]]''' | '''[[Kylie Minogue]]''' | '''[[Alfred Hitchcock]]''' | '''[[Audrey Hepburn]]''' | '''[[Kevin Costner]]''' ; Filozofi: ; Književnici: '''[[Jane Austen]] | [[Agatha Christie]] | [[William Shakespeare]] | [[George Orwell]] | [[August Šenoa]] | [[Edgar Allan Poe]]''' | '''[[Miroslav Krleža]]''' | '''[[Honoré de Balzac]]''' | '''[[Ivan Mažuranić]]''' | '''[[Fjodor Dostojevski]]''' | '''[[Gabriel García Márquez]]''' ; Političari: '''[[Woodrow Wilson]] | [[James A. Garfield]] | [[Chester A. Arthur]] | [[Franklin Delano Roosevelt]] | [[Ulysses S. Grant]] | [[William Howard Taft]]''' | '''[[Adolf Hitler]]''' | '''[[Nikita Hruščov]]''' | '''[[Dwight D. Eisenhower]]''' | '''[[Lyndon B. Johnson]]''' | '''[[Richard Nixon]]''' | '''[[Gerald Ford]]''' | '''[[Jimmy Carter]]''' | '''[[Mahatma Gandhi]]''' | '''[[Winston Churchill]]''' | '''[[Benito Mussolini]]''' | '''[[Joseph Goebbels]]''' | '''[[Vladimir Lenjin]]''' | '''[[Josif Staljin]]''' | '''[[Kemal Atatürk]]''' ; Sveci: ; Znanstvenici: '''[[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev]]''' | '''[[Nostradamus]]''' | '''[[Andrija Mohorovičić]]''' | '''[[Johannes Kepler]]''' | '''[[Albert Einstein]]''' | '''[[Michael Faraday]]''' | '''[[Nikola Tesla]]''' ; Sociolozi: ; Sportaši: ; Povijesni vođe: '''[[Ahilej]]''' | '''[[Erwin Rommel]]''' == Geografija == [[Slika:Nuvola apps browser.png|50px|right]] ; Australija i Oceanija: '''[[Nova Kaledonija]]''' ; Amerika: ; Azija: '''[[Mianmar]]''' | '''[[Damask]]''' | '''[[Kina]]''' ; Afrika: '''[[Aleksandrija]]''' | '''[[Kenija]]''' ; Europa: '''[[SSSR]]''' | '''[[Italija]]''' | '''[[Ruska Federacija]]''' | '''[[Rumunjska]]''' | '''[[Kijev]]''' | '''[[Kiseljak]]''' ; Hrvatska: '''[[Novigrad (općina)|Novigrad]]''' | '''[[Zagreb]]''' | '''[[Zadar]]''' | '''[[Dalmacija]]''' ; Svijet: '''[[Karta]]''' | '''[[Velika geografska otkrića]]''' | '''[[Pustinja]]''' | '''[[Povijest geografije]]''' == Književnost == [[Slika:Nuvola apps bookcase.png|50px|right]] ; Književna djela i književni likovi: '''[[Sherlock Holmes]]''' == Jezik == [[Slika:Nuvola apps kmahjong.png|desno|50px]] ; Dijalekti: ; Jezici: '''[[Njemački jezik]]''' | '''[[Norveški jezik]]''' | '''[[Nizozemski jezik]]''' == Religija == [[Slika:ReligionSymbol.png|desno|50px]] ; Kršćanstvo: ; Hinduizam: ; Taoizam: ; Sikhizam: ; Židovstvo: ; Islam: ; Ostale vjere: '''[[Mačke u drevnom Egiptu]]''' == Prirodne znanosti == [[Slika:Nuvola_apps_kalzium.png|50px|right]] ;Astronomija: '''[[Mars (planet)|Mars]]''' | '''[[Teleskop]]''' | '''[[Svemirska letjelica]]''' | '''[[Zemljina atmosfera]]''' ;Biologija: ;Botanika: '''[[Bonsai]]''' | '''[[Limun]]''' ;Kemija i biokemija: '''[[Kisela kiša]]''' ;Fizika: '''[[Fuzija]]''' | '''[[Povijest fizike]]''' ;Matematika: ;Zoologija: '''[[Plavi kit]]''' | '''[[Sisavci]]''' | '''[[Velešišmiši]]''' | '''[[Dobri dupin]]''' | '''[[Kit]]''' == Društvene znanosti == [[Slika:Nuvola apps edu miscellaneous.png|50px|right]] ; Antropologija: ; Arheologija: ; Pravo: ; Obrazovanje: ; Filozofija: '''[[Filozofija]]''' == Povijest == [[Slika:Nuvola apps clock.png|50px|right]] ; Antika: '''[[Stara Grčka]]''' ; Srednji vijek: ; Povijest Azije: '''[[Babilonija]]''' ; Povijest Afrike: ; Povijest Latinske Amerike: ; Povijest Australije: ; Povijest Italije: ; Povijest Hrvatske: ; Povijest Francuske: ; Povijest Njemačke: ; Povijest Velike Britanije: ; Povijest Španjolske: ; Povijest SAD-a: ; Novo i moderno doba: '''[[Druga industrijska revolucija]]''' ; Ratovi i bitke: '''[[Prvi svjetski rat]] | [[Drugi svjetski rat]]''' | '''[[Dan D]]''' ;Povijest Europe: '''[[Povijest Rusije]]''' == Društvo == [[Slika:Nuvola_apps_kdmconfig.png|50px|right]] ; Folklor: ; Igre i videoigre: ; Mitologija: '''[[Dioniz]]''' | '''[[Nordijska mitologija]]''' | '''[[Kiklop]]''' ; Pseudoznanost: ; Sport: '''[[Real Madrid]]''' | '''[[Nogomet]]''' | '''[[Taekwondo]]''' | '''[[Skijanje]]''' | '''[[Olimpijske igre]]''' | '''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.]]''' | '''[[West Bromwich Albion F.C.]]''' | '''[[Formula 1]]''' | '''[[Kendo]]''' | '''[[Kickboxing]]''' ; Narodi: '''[[Navaho]]''' | '''[[Ukrajinci]]''' | '''[[Kickapoo]]''' | '''[[Kečua]]''' | '''[[Kiowa Apache]]''' == Tehnologija == [[Slika:Nuvola_apps_mycomputer.png|50px|right]] ; Vojska i špijunaža: ; Informatika: ; Medicina: '''[[Kegelove vježbe]]''' ; Tehnologija: '''[[Blu-ray Disc]]''' ; Transport: ; Telekomunikacije: |- | colspan="2" style="border:1px solid #68A; background:#f9f9f9; padding:1em" | ---> {{ArhivKraj}} qspx54bfn8y1yztqpw3x2vqql925mv6 3 65711 6447021 5964753 2022-08-20T13:24:48Z PonoRoboT 259157 pravopis wikitext text/x-wiki '''Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu [[16. veljače]] [[2003.]] - slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]!''' Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije. Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći: * [[Wikipedija]] - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta * [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]] - kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti? * [[Wikipedija:Slike|Slike]] - '''obvezno''' pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika Ako želite vježbati, možete to raditi na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|stranici za vježbanje]], u slučaju da vam zatreba pomoć, pogledajte: * [[Wikipedija:Uvodni tečaj|kratki tečaj s osnovnim odgovorima]], * postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]], odgovor će brzo stići, * spojite se na IRC prema sljedećim [[Wikipedija:IRC|uputama]], * ako želite nekom suradniku ostaviti poruku, učinite to na '''njegovoj''' stranici za razgovor . Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za raspravu, suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] molim potpisujte tako što ćete napisati 4 tilde (<nowiki>~~~~</nowiki>) ili kliknuti na gumb [[Slika:Signature icon.png]] na alatnoj traci. Još jednom, dobro došli! --'''[[Suradnik:MayaSimFan|<font color="red">M</font><font color="orange">a</font><font color="yellow">y</font><font color="#8DCB41">a</font>]][[User talk:MayaSimFan|<font color="#00A54E">S</font><font color="#00A9A4">i</font><font color="#00AEED">m</font><font color="#2D73B9">F</font><font color="#4A2885">a</font><font color="#9C2C86">n</font>]]''' 22:06, 27. listopada 2006. (CEST) :Hvala lijepo na toploj dobrodošlici! --[[Suradnik:NI|NI]] 22:15, 27. listopada 2006. (CEST) == Stranica za razgovor == Bok. Samo bih ti htio reći da svi mi imamo stranice za razgovor. Ako želiš nekoga kontaktirati, piši mu na njegovoj stranici za razgovor, jer inače on ne zna da si mu pisao, pa tvoju poruku negdje drugdje napisanu vidi ikad ili nikad. Ako ju napišeš na njegovoj stranici, dobije o tome informaciju kod prve promjene stranice. Eto, samo to zasada od mene. UŽIVAJ! :))--[[Suradnik:Treecko|Treecko]] 22:21, 27. listopada 2006. (CEST) == Zaboravih... :)) == Želim ti usput preporučiti da nešto napišeš na svojoj Stranici suradnika. Možeš napisati što god želiš (npr. nešto o sebi) i postaviti možda okvirić koji ti se najviše sviđa ili koji te najbolje opisuje, ovdje [[Wikipedija:Suradnički okvirići]] su ti ponuđeni okvirići pa slobodno izaberi. UŽIVAJ :))--[[Suradnik:Treecko|Treecko]] 22:24, 27. listopada 2006. (CEST) Vidim da si počeo sa falsificiranjem. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 01:03, 31. listopada 2006. (CET) Bok, Prvo, ne obaziri se na Željka, on sve koji se ne slažu s njim ovako etiketira. Drugo, daj molim te koristi dijakritike, [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Popis_nestalih_dr%C5%BEava&diff=next&oldid=417162 stvaraš nered]. Što ti falim ?... mogao si i mene pitati. Mila Jovovich nije [[Mila Jovovich]] nego [[Milla Jovovich]], znam koješta o njoj.. .evo ti pa [http://www.cinema-stars.com/milla/Biography.htm čitaj] == Bokelji == Bok, Vidim da postoji sukob oko teksta na [[Bokelji]]. Molim te da na stranici za razgovor '''vrlo detaljno''' objasniš što je upitno, a ako se nakon toga ne budemo mogli dogovoriti kompromisni sadržaj, možeš vratiti {{temp|točnost}}. S moje strane mogu obećati da će kriterij za uvršenje biti dokazi a ne sumnjiva motivacija onih koji pišu, njihova nacionalna pripadnost ili to što netko jedino sebe smatra stručnim za tu problematiku. --[[Suradnik:Tycho Brahe|Tycho Brahe]] 11:09, 25. prosinac 2006. (CET) == NI, == hvala za čestitku:-) To što se još ne "poznamo", nema veze:-) I, ja tebi jednako tako želim puno sreće i veselja ovih dana:-)) Pozdrav [[Suradnik:Branka France|Branka France]] 11:15, 25. prosinac 2006. (CET) ==Demokracija== [[WP:NOT#Wikipedija_nije_demokracija|Alo, stani malo, vidi radar]] [[Suradnik:83.131.146.87|83.131.146.87]] 20:34, 26. prosinac 2006. (CET) Pa ti u svojim komentarima izlaganja hrvatskih znanstvenika na skupovima proglašavaš lažima. To mogu svi čitati ako su zainteresirani. O čemu da onda govorimo. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 20:38, 26. prosinac 2006. (CET) Ja, ne daj bog. Ali tamo se nema što mijenjati, jedino dodati. Skoro sav tvoj doprinos (pamtim Vasojeviće) je ona naljepnica za koju ti je trebalo dva admina da je nalijepiš kroz ova dva mjeseca ili manje. Eto sad si to postigao pa više vjerojatno i nemaš nekog razloga da se zadržavaš ili ideš i dalje u osvajanja novih područja. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 23:23, 27. prosinac 2006. (CET) Do mog Božiča je godinu dana, malo si uranio, ali nema veza, ako je tebi neka ti bude kakav poželiš. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 23:31, 27. prosinac 2006. (CET) == Bokelji: sljedeći korak == Bok, Hvala na vrlo detaljnom obrazloženju diskutabilnih dijelova na [[Bokelji]]. Da sam prijedlog za daljnje postupke na [[razgovor:bokelji#Dijelovi teksta upitne točnosti]]. Trebao bi ići redom kroz tekst, izdvojiti dijelove koje smatraš upitnima, citirati ih i objasniti što je problem. Vidim da si već nešto napravio i na tome ti se zahvaljujem, ali to sad treba malo uobličiti, točno citirati dijelove i predložiti novi tekst (o kojem će se dalje opet diskutirati dok se ne nađe zadovoljavajuće rješenje). Treba napraviti nešto ovakvo za svaki dio koji je upitan: === Marsovci u Boki === ''U Boki Kotorskoj ... bla bla ... Hrvati ... bla bla ... Srbi ... bla bla ... Marsovci ... '' : Ja smatram da u Boki ne žive Marsovci, što potkrepljujem popisom stanovništva iz 1991. ... bla bla --[[Suradnik:Tycho Brahe|Tycho Brahe]] 12:31, 30. prosinac 2006. (CET) :: ... odgovori drugih suradnika ... rasprava ... == Zaštita == O tome ću razgovarati s još jednim administratorom, pa ćemo donijeti odluku. Lijep pozdrav :-) --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 00:39, 16. siječanj 2007. (CET) :Sretna Nova 2007.godina i tebi :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 00:49, 16. siječanj 2007. (CET) Maknuo sam zakrpe. Pratim te. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 10:54, 21. siječanj 2007. (CET) Ako si za suradnju, hajde lijepo pa ako imaš digitalni fotić ubaci koju sliku iz Boke na wikipediju. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 11:59, 21. siječanj 2007. (CET) == Bokelji - pravila za razrješenje spornih dijelova == Bok, Iako si se potrudio, nisi baš napisao prigovore na [[razgovor:Bokelji]] točno kako ti je objašnjeno. Zbog toga sam ja prekopirao '''cijeli''' tekst na [[razgovor:Bokelji]] gdje ćeš moći za svaki sporni dio predložiti rješenje. Ja sam pretumbao tvoje komentare na način da su sad sporni i nesporni dijelovi teksta napisani točno onim redom koji je i na [[Bokelji]]. Iako si već napravio dobar dio posla, molim te da sve još jednom pređeš i provjeriš je li što ostalo nedorečeno, pa da krenemo u rješavanje problema, makar slovo po slovo. Vidi i [[razgovor:Bokelji#Pravila za razrješenje spornih dijelova]]. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 23:02, 21. siječanj 2007. (CET) == O Bokeljima == Imaš o Bokeljima i Crnogorcima prilično teksta kod Jovana Erdeljanovića, pa ako si zainteresiran, možeš si pročitat i do nositi svoje vlastite zaključke. Ne znam zašto mijašati ove teme, postoji i [[Boka kotorska]], pa se može pisati o toj problematici, kao o međusobnim odnosima, povijesati, etnografiji, etc. Pitao sam te imaš li digitalni fotič, pa da mi pošalješ koju sliku iz Boke da je mogu koristiti ? --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 12:24, 23. siječanj 2007. (CET) Strogo etnografskii Srbi su narod, a isto tako ,etnička grupa je jedna manja etnička zajednica, obično dio neke veće grupacije. Etnografski su Bokelji etnička grupa i ogranak Hrvata a izjašnjavaju se (to je osobna stvar) kako tko hoće, Hrvatima ili regionalno, ili nekako drukčije. A o slikama ništa . Ima li razlog da ne odgovoriš ? --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 12:42, 23. siječanj 2007. (CET) Napisao sam i tako je. Dojam koji si stekao je kriv, i izazvan reakcijom na neke tvoje izjave, a ne etničkim razlozima. Šteta što nemaš fotić, bilo bi dobro da si nabaviš. Ako bi ti koju sliku iz mog kraja reci. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 12:58, 23. siječanj 2007. (CET) Kosovci nisu etnička grupa ,nego stanovništvo; Bokelji to jesu. Erdeljanović, koji je bio stručnjak za to ,sam to kaže, a nije bio Hrvat. Pa to i kažem, među ostalima i Srbi žive u Boki ,tamo od vremena Nemanje ,kada nestaje Crvene Hrvatske ,i kada su se Bokelji i Crnogorci podijelili u zasebne cjeline. Na Erdeljanovića se treba pozivati ,bio je stručnjak ,ali treba izbaciti njegove etničke pretenzije. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 13:08, 23. siječanj 2007. (CET) Dakle ovako. /Imao sam obiteljskih obveza/ ,ali vidim bio si vrijedan. Pradomovina Crvena Hrvatska. Zašto Hrvatska, zato što je bila naseljena hrvatskim plemenima. Što se sa njima dešava ?: formiraju se dvije srodne zajednice, bokeljska i crnogorska. Crnogorska je svijest toliko svjesna svoga porijekla da Jevrem Brković poziva na ponovno ujedinjenje [http://en.wikipedia.org/wiki/Image:Redcroatiaappeal-danu1l.jpg Crvene Hrvatske]. Znači nije u pitanju hrvatsko dukljansko porijeklo. Srpsko je upitno ,jer Srbi dolaze sa Nemanjom, i znači tek kasnije utječu na povijest Boke, oni su stanovništvo, jer ne formiraju nikakvu posebnu zajednicu ,kao što to čine Bokelji, potomci Dukljana. Ostali Hrvati drugačijega su tribalnog porijekla, samo su Bokelji dukljanskog, i sa time različiti. Isto vrijedi i za Šokce i meni drage Bunjevce. Objasnio sam već što Bokelje, Hrvate-katolike, koje Srbi nazivaju samo katolicima ili tek kao ostali jer za njih nisu vrijedni spomena, čine zasebnu etničku grupu. To je porijeklo, jezik, teritorij i povijest, koju su svojevremeno do Dolaska Srba dijelili zajedno sa Crnogorcima pod dukljanskim imenom. Srbi, Jugoslaveni i ostali pristigli doseljenici, koji se sada osjećaju onime što nisu, uvijek naglašavaju, kako su oni Srbi ili Bokelji kada im to odgovara ,uvijek i na svakom mjestu s prezirom govoreći o dukljanskom imenu. Linkove na to ti ne moram tražiti ima ih more. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 15:00, 23. siječanj 2007. (CET) Pa nema razmimoilaženja u nekima stvarima, zavisi kako gledaš... Dukljani su bili prvi i dali jezgro današnjim narodima u čijem formiranju, napose crnogorskih tribalnih zajednica učestvuju i ostali. Porijeklo tribalnih crnogorskih skupina su različitog etničkog i tribalnog porijekla ,kao što su na primjer Kuči, ili Vasojevići. Važno je naglasiti da tek u kasnijem formiranju crnogorskih plemena utječu pridošle skupine, ali tek kasnije, i plemena iz Hercegovine i Brda imaju razna porijekla. Ta plemena su malena u odnosu na cijeli narod… i došljaci su mogli utjecati na stvaranje pojedinih plemena ili tek samo pojedinih bratstava, ne i na jezgru nacije. Prije su na nju (jezgru) možda mogla imati utjecaja drevna plemena Bukumira ili Kriča, čije porijeklo nije najjasnije i koji se smatraju najstarijima od svih, i sigurno nisu bili Slaveni. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 21:13, 23. siječanj 2007. (CET) == Paštrovići == Ja san za stranicu rastko.org rekao da je velikosrpska. Onaj "projekt" je velikosrpski ekspanzionistički projekt. Gomila velikosrpskih lažiju. <br> Stavljanje takvih vanjskih poveznica ka reference, i to na hr-wikici, je najobičnija velikosrpska provokacija. <br> Ako misliš provocirat, najdi drugo misto, odnosno hodi ća na sr.wiki i piskaraj ondi šta te voja, ili na sh.wiki, ondi volidu živit u lažnem svitu. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] 22:01, 4. veljača 2007. (CET) Izgleda da ti slika nije uspjela --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 22:18, 4. veljača 2007. (CET) ==Obavijest za kršenje općih uvjeta za nove slike== {| align=center border=0 cellpadding=4 cellspacing=4 style="border: 5px solid #e00; background-color: #F1DEDE; text-align: center" |- | colspan=2 |'''Vaša/e slika/e krši/e [[Wikipedija:Slike/Opći uvjeti#Članak 3.|opća pravila označavanja novih slika]].''' |- |[[Slika:Stop hand.png]] || * [[:Slika:PastrovicUgovor.jpg]] Slika/e će biti obrisana najkasnije 10. veljače 2007. ako se ne označi/e u skladu sa gore navedenim pravilima. Molimo pročitajte [[Wikipedija:Slike/Opći uvjeti#Članak 9.|ove članke ako imate nedoumica]]. [[Wikipedija:Slike/Opći uvjeti#Članak 6.|Smatrajte se obaviještenim.]] Hvala! &#45;&#45; [[Suradnik:Andrej Šalov|<span style="color: blue;">'''Andrej'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Andrej Šalov|'''<span style="color: silver;">Šalov</span>''']] 19:27, 5. veljača 2007. (CET) |} == Crnogorci == Crnogorci govore ,crnogorski to sam tvrdio i tvrdim sad. Da im ne priznaju jezik Srbi i ostatak svijeta, i to stoji, jer SIL crnogorskog jezika ne priznaje. Ne navode ga... i to je vjerojatno posljedica velikosrpske politike. '...pa i sami crnogorci lazu da pricaju srpski...' kakvo ti je to sada sranje. Crnogorci-etnički, ne (državljanstvo ili stanovništvo o čemu ti govoriš), žele da budu ono što jesu... Crnogorci ili Dukljani, kako koji hoće. -Oni tvoji Crnogorci, koji su to samo po državljanstvu ili po mjestu boravka nisu ništa, nego obično stanovništvo, pripadnici raznoraznih etničkih skupina koji nemaju što tražiti na stranici o Crnogorcima... nego samo pod njihovim etničkim imenima, Srbi, Romi, i tako dalje. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 00:12, 10. veljača 2007. (CET) Samo ti njih sredi, nema straha --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 17:39, 12. veljača 2007. (CET) A što će tamo, eno ti ga na Paštrovićima. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 22:38, 13. ožujak 2007. (CET) Hvala , i tebi isto sretan Uskrs! [[Suradnik:Branka France|Branka France]] Sretan uskrs tebi također. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 09:09, 9. travanj 2007. (CEST) == Cpc == [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crnogorska_pravoslavna_Crkva&diff=prev&oldid=655516 Ova] promjena je poništena. Nemoj samo zamijeniti teskt sa svojim nego pokušaj uklopiti, a ne bi bilo loše ni smiriti strasti kod pisanja (barem se takav dojam stječe) i pokušati prikazati obje strane. --[[Suradnik:Tycho Brahe|Tycho Brahe]] 16:09, 23. travanj 2007. (CEST) A da i taj tekst vidim ? --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 18:37, 27. travanj 2007. (CEST) Pa taj koji budeš prevađao --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 18:39, 27. travanj 2007. (CEST) == Crveni Hrvat == Bok, Željko te [[Razgovor sa suradnikom:Crveni Hrvat|ovdje]] optužio da imaš [[wikipedija:čarapara|čaraparu]] :). Imaš li što reći na to? --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 21:19, 27. travanj 2007. (CEST) : Možeš li, molim te, odgovoriti na ovo gore pitanje prije nego nastaviš sa uređivanjem članaka? --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 20:30, 30. travanj 2007. (CEST) : OK, ali nemoj više koristiti čarapare nikakve vrste. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 20:32, 30. travanj 2007. (CEST) :: [[wikipedija:čarapara|čarapara]] ili čarapko. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 10:32, 1. svibanj 2007. (CEST) == Crnogorci == Alo briše Srbe otamo--[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 20:25, 30. travanj 2007. (CEST) Zato što si provokator i vandal. I oni tvoji Srbi ako žele biti Srbe, onda nisu Crnogorci, i ne mići podatke i vanjske poveznice --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 20:35, 30. travanj 2007. (CEST) Vidio si što je Ante napisao. Službeni podaci ne koliko ima Srba. Ako su Srbi, mogu samo na tablicu Srba. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 21:06, 30. travanj 2007. (CEST) Ne, to nije stranica o Crnoj Gori, promašio si stranicu. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 21:28, 30. travanj 2007. (CEST) <div style="float: left; border:solid orange 1px; margin: 1px;"> {| cellspacing="0" style="width: 238px; background: yellow;" ! style="font-size:10px;padding:4pt;line-height:1.25em"|<big>Žuti karton</big> |}</div> <br clear=all> Što je [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crnogorci&diff=next&oldid=672048 ovo]??? Uporno ponavljaš da su popisi stanovništva važniji od tamo nekih procjena, a sad izmišljaš tamo neke Crnogorce, Srbe, Srbe kao Crnogorce i Crnogorce kao Srbe. Molim te, drži se popisa stanovništva i ne izmišljaj nekakvi Srbo-Crnogorce i Crno-srbogorce. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 10:44, 1. svibanj 2007. (CEST) bog, čarapare su [[wikipedija:čarapko|čarapare]]. vidia san da si pita antu. pozdrav. --'''[[User:West Brom 4ever|<span style="color:#0000CD;">W</span><span style="color:#AFEEEE;">e</span><span style="color:#0000CD;">s</span><span style="color:#AFEEEE;">t</span> <span style="color:#0000CD;">B</span><span style="color:#AFEEEE;">r</span><span style="color:#0000CD;">o</span><span style="color:#AFEEEE;">m</span> <span style="color:#0000CD;">4</span><span style="color:#AFEEEE;">e</span><span style="color:#0000CD;">v</span><span style="color:#AFEEEE;">e</span><span style="color:#0000CD;">r</span>]] [[User talk:West Brom 4ever|^{<span style="color:#0000CD;">®</span>}]]''' 20:10, 3. svibanj 2007. (CEST) :pišen gluposti. nisan vidia da ti je iznad odgovoria. sorry na smetnji ;) --'''[[User:West Brom 4ever|<span style="color:#0000CD;">W</span><span style="color:#AFEEEE;">e</span><span style="color:#0000CD;">s</span><span style="color:#AFEEEE;">t</span> <span style="color:#0000CD;">B</span><span style="color:#AFEEEE;">r</span><span style="color:#0000CD;">o</span><span style="color:#AFEEEE;">m</span> <span style="color:#0000CD;">4</span><span style="color:#AFEEEE;">e</span><span style="color:#0000CD;">v</span><span style="color:#AFEEEE;">e</span><span style="color:#0000CD;">r</span>]] [[User talk:West Brom 4ever|^{<span style="color:#0000CD;">®</span>}]]''' 20:11, 3. svibanj 2007. (CEST) == Hrvati == Molim te da na stranici [[Razgovor:Hrvati]] pokušaš raspraviti zadnje pitanje sa Željkom, baš kao što sam to napisao i u Kafiću. Hvala!--[[Suradnik:Donatus|Donatus]] 18:18, 9. svibanj 2007. (CEST) Nemam vremena ,sve negdje do 9. mjeseca. Izvini. Usput, sviđa li ti se odvajanje Kosova. Proslavit ću to sa jednim prijateljem Albancem. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 16:20, 12. svibanj 2007. (CEST) Tako, tko zna. Možda su mi draži. Tko će znat, možda se i Vojvodina jednom odvoji. A znaš li, da su Turci svojevremeno živjeli u Beogradu ? --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 16:33, 12. svibanj 2007. (CEST) E vidiš, to je moj utjecaj na tebe. Moraš u svim narodima vidjeti ono što jesu, a ne ih proglašavati Srbima. Nisam ga uzeo u zlu namjeru ,nego u izazovnu.. daj ubaci što god. I sredimo Bugare, ja i ti. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 00:03, 14. svibanj 2007. (CEST) Primaš izazov, bez politike. Samo etnografija. Da ti vidim znanje. Naravno na svako ću ti pitanje odgovoriti, ako ti nešto nije jasno. Probaj nešto naučiti od mene. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 00:14, 14. svibanj 2007. (CEST) Od ovog trenutka smatram te svojim kolegom i wikipedijancem. Roberta će ti očistiti stranicu. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 00:32, 14. svibanj 2007. (CEST) == Arhiviranje == Ni, arhivirat ću ti stranicu, prema Željkovoj želji, da li je to ok? :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 00:39, 14. svibanj 2007. (CEST) == Crnogorci i blokiranje == <div style="float: left; border:solid orange 1px; margin: 1px;"> {| cellspacing="0" style="width: 238px; background: red;" ! style="font-size:10px;padding:4pt;line-height:1.25em"|<big>Crveni karton.<br>Blokirani ste!</big> |}</div> <br clear=all> Blokiran si na jedan dan zbog [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crnogorci&curid=14021&diff=754563&oldid=733044&rcid=758928 ovoga]. Vec si zamoljen da ne inzistiras na nekakvim fiks idejama o crno-srbogorcima i srbo-crnogorcima, a ja '''zaista''' ne volim ponavljati. Popis stanovnistva je jedina i osnovna referenca, sve ostalo je [[:en:WP:OR|originalno istrazivanje]]. Hvala na razumijevanju. Nadam se razumnijem ponasanju nakon povratka. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 16:13, 26. lipanj 2007. (CEST) reference se ne brišu, jer potvrđuj napisano. U suprotnom, to je vandalizam. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 16:59, 29. siječanj 2008. (CET) == Zeljkova propaganda == Imas svu podrsku iz Vojvodine. Zeljko i Kubura samo šire svoju HRVATSKU ULTRANACIONALISTČKU PROPAGANDU! Oni nijesu NIMALO pristojni. Htio sam otići sa wikipedije, jer mi ništa ne daju oko Srema. Živjela Crna Gora! :) <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:LalaS|LalaS]] ([[User talk:LalaS|razgovor]] • [[Special:Contributions/LalaS|doprinosi]]) 18:59, 29. siječanj 2008.</small> :OK...moga bi malo oladit'. Previše si stresan. --[[Suradnik:NI|NI]] 18:39, 29. siječanj 2008. (CET) Dobro, možeš se opustiti. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 19:52, 29. siječanj 2008. (CET) jesam, uz odojak, vino i ženu. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 20:23, 29. siječanj 2008. (CET) Da, al' mora se čitat naopaćke. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 21:07, 29. siječanj 2008. (CET) == [[Paštrovići]] == * Jedna referenca potvrđuje jedno, druga drugo. * Popis iz 2003. mislim da nije previše relevantan kad se govori o plemenu koje ima svoju povijest od 14. stoljeća do danas (bar se to navodi u članku) Dok se ne utvrdi valjanost izvora (tj. nevaljanost), treba biti ovako. Pošto se danas u Crnoj Gori odvija novo nacionalno buđenje, neki bi sve ''posrbili'' (u Slobodanovom stilu), neki bi sve proglasili crnogorcima. Wikipedija je enciklopedija, molim da se to ne zaboravlja. Lijep pozdrav! [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 22:07, 30. siječanj 2008. (CET) == Bokelji (2) == Nema problema. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 16:01, 21. lipanj 2008. (CEST) : [http://www.google.hr/search?q=%22bokeljski+srbi%22 Google rezultat za ime novog članka]: Rezultati 1 - 8 od 8 (od čega je jedan rezultat s hr wikipedije, dakle 7 pogodaka, od kojih niti jedan relevantan) : Ima nekoliko razloga zašto je kreiranje spomenutog članka zapriječeno: :* Wikipedija nije mjesto za propagandu, za objavljivanje nečijih ideja. Lijepo molim pročitajte [[WP:NOT#Wikipedija_nije_mjesto_objavljivanja_originalnih_ideja]]. (zato je članak obrisan) :* pripadnika raznih naroda ima diljem svijeta, pa tako i Srba ima osim u Srbiji, i u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Maleziji i Tajlandu. No ni na engleskoj niti na srpskoj Wikipediji nema članaka Podgorički Srbi, Riječki Srbi, Kuala-lumpurški Srbi, Bangkokški Srbi, pa tako ni ovome tu nije mjesto (zato je članak obrisan) :* članak je ponovo stvoren nakon što ga je administrator s razlogom obrisao (zato je njegovo kreiranje zapriječeno) : Što se tiče međuwiki poveznica, one su tamo s razlogom, i njihovo opetovano uklanjanje je vandalizam. Lijep pozdrav. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 20:29, 21. lipanj 2008. (CEST) :: Niste pročitali [[WP:NOT#Wikipedija_nije_mjesto_objavljivanja_originalnih_ideja]]. Da jeste, znali bi da nešto što ne postoji u nijednoj papirnatoj enciklopediji, čega nema ni na Googlu, tome jednako tako nema mjesta ni na Wikipediji. Engleska WIkipedija IMA takvo pravilo, ali što se pravila tiče, tu je svaka WIkipedija autonomna, pozivanje na druge Wikipedije vam neće pomoći. :: Članak [http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8_%D1%83_%D0%97%D0%B0%D0%B3%D1%80%D0%B5%D0%B1%D1%83 Srbi u Zagrebu] ne zadovoljava Wikipedijine standarde, ali pošto nisam administrator na sr wiki, nemam se namjeru time baviti. :: Zadnji put molim: '''detaljno''' pročitajte [[WP:NOT]]. Hvala! [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 14:33, 22. lipanj 2008. (CEST) ::: Ne ignorira se nikoga, no nisam vidio pitanje na koje treba odgovoriti. Bokeljski Hrvati na Googlu daje ''Rezultati 1 - 10 od približno 7.080 za bokeljski hrvati.'' [http://www.google.hr/search?q=bokeljski+hrvati Google rezultati]. Toliko o tome. ::: Mjesto za spominjanje svog naroda je u istoimenom članku, ako ćemo imati članke npr. ''Srbi u Boki Kotorskoj'', onda trebamo imati i članke ''Hrvati u Beogradu'', ''Hrvati u Podgorici'', ''Hrvati u Kuala Lumpuru'', što je besmisleno. Ako Wikipedija na nekom drugom jeziku tolerira takvo što, to je njihov problem (možda se samo radi o sporosti admina :-), no Wikipedija na hrvatskom jeziku ipak nema članke tipa ''Ivan Ivić je kihnuo u Big brother kući'' :D ::: Prije nastavljanja dopisivanja, zamolio bih ne samo da se pročita, nego i da se '''razmisli''' o [[WP:NOT]] bar jedno 2-3 dana, može? [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 21:07, 22. lipanj 2008. (CEST) :::: Prošla su 72 sata, pa pitam da li su sad jasni odgovori na pitanja: ::::* Zašto na Wikipediji nema mjesta članku koji u svom naslovu povezuje pojmove Srbi i Bokelji? ::::* Zašto na Wikipediji nema mjesta člancima koji u svom naslovu povezuju narode i pojedine gradove? ::::* Zašto se međuwiki poveznice ne brišu ako ih admistrator nekamo stavi? :::: Jel 72 sata vremena za razmišljanje donijelo bistrinu misli? [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 04:22, 25. lipanj 2008. (CEST) ::::: Ako je ovo gore jasno, odlično, možemo dalje. Pošto sam jedan od suradnika koji je radio na članku [[Boka kotorska]], znam zašto ima smisla članak [[Bokeljski Hrvati]], i nemam to namjeru obrazlagati, jer svakome tko išta zna o Boki to je samo po sebi jasno. Ako nije, onda nemate što dirati niti jedan članak u vezi Boke. ::::: Međuwiki poveznice: članci Bokelji i Bokeljski Hrvati trebali bi biti spojeni (na engleskoj Wikipediji uopće trenutačno ne postoji članak o Bokeljima), i zato su međuwiki poveznice iste. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 12:30, 27. lipanj 2008. (CEST) === Ante, Sombrero i Zeljko odgovaraju === : Ne moraš bit toliko fin. :). I ne moraš se bojat blokade, samo zato što jako puno raspravljaš :). : Što se tiče edit-ratova, to će se riješiti čim se članci [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bokeljski_Hrvati&diff=next&oldid=1283575 pokriju izvorima], jer je sad sve na nivou je-nije-je-nije, [[:en:ad nauseam|ad nauseam]]. Zamolio bi te za strpljenje da daš Željku vremena da nađe izvore (tek nedavno je prošao "obuku" za to :) i da pokrpa članke s njima, a onda ćemo raspravljati o referencama i članku. Ovako će se riješiti svi sporni člnaci oko kojih se trenutno vode neproduktivne rasprave tipa koliko konj ima zubi, tako da će zubi (reference) preborojit. Bit će mjesta i za tvoje reference i izvore, bez brige. Za sad te samo molim za strpljenje. --[[User:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] <small>([[User talk:Ante Perkovic|razgovor]])</small> 19:16, 23. lipanj 2008. (CEST) : Skužio sam problem sa iw, ali neka i to sačeka, da prvo vidimo ovo sa referencama. Što se tiče Željka, on rijetko ima lijepe riječi za svoje sugovornike s kojima se ne slaže, na to smo navikli. Volimo ga takav kakav je, jer jako puno doprinosi i dobar je čovjek, iako pokekad kipimo na njega zbog spomenutih netaktičnosti :)). No, bez obzira na zasluge, možemo garantirat neutralnost svima, bez obzira na broj doprinosa. --[[User:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] <small>([[User talk:Ante Perkovic|razgovor]])</small> 19:32, 23. lipanj 2008. (CEST) ---- Bok, Nisam gledao o cemu se radi s tobom i Speedyjem kao sto nisam gledao o cemu se radi s tobom i Zeljkom. Reference i trebaju posluziti da bi se prestali zamarati s ovakvim stvarima. --[[User:Sombrero|Pancho W. Villa]] <small>([[User talk:Sombrero|razgovor]])</small> 15:18, 24. lipanj 2008. (CEST) {{citat|Volio bih čuti to iz njihovih usta, jer ja iskreno ne vjerujem da oni misle da ih maltretiram. Sve što ja želim jeste poštovanje wikipedijskih pravila. }} : Evo, sad ti ja kažem: Ako ti je rečeno da pričekaš, onda pričekaj i nemoj nas zamarat sa milijun novih pitanja i potpitanja. Wikipedija ima preko 44 000 članaka. Većina ih '''nije''' o Crnoj Gori, a netko se treba brinut i o njima. : Dakle, prvo idu reference. Onda izbacujemo stvari koje su osobni komentar ili tumačenje, a ne referencirani podatak. Zatim sređujemo referencirane podatke na način da ih se stavi u pravi kontekst, odnosno da se razazna što je općeprihvaćena činjenica, a što stav pojedinca ili male grupe znanstvenika (pogotovo ako svi dolaze iz iste države!). Kad to rasčistimo, onda ćemo vidjeti što je ostalo, hoćemo li članke spajati, i gdje ide koji interwiki. : Ako misliš da će ti biti dosadno idućih par tjedana, surfaj po internetu i traži reference za tekst koji misliš da treba dodati u članak. --[[User:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] <small>([[User talk:Ante Perkovic|razgovor]])</small> 19:53, 25. lipanj 2008. (CEST) ---- Pročitaj prvo onaj drugi link što sam stavio na spidijevu stranicu... dobit češ tako svaki dan po jedan... --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 15:23, 25. lipanj 2008. (CEST) :Tko je taj to smije brisat stotine godina njihove slavne kulture i povijesti, zar [http://www.spansko.net/vijesti.php?id=867 Ti]. Vidi što piše: Značajnu ulogu u očuvanju bokeljske tradicije još uvijek ima udruga: Hrvatska bratovština kotorskih pomoraca "Bokeljska mornarica 809" koja njeguje tradiciju i okuplja Bokelje. Sjedište udruge je u Zagrebu s podružnicama u Puli, Rijeci, Splitu i Dubrovniku, a jedna od važnih zadaća je održavanje veza s Udrugom u Kotoru. :Vidiš Bokelji su Hrvati vjerni Hrvatskoj domovini Zagrebu, etc., tamo se sastaju a ne u Beogradu.. ... Smetaju ti Hrvati Boke i zato bi da sve brišeš... pa znamo mi to jako dobro već dugo vremena. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 22:41, 25. lipanj 2008. (CEST) ::Ima dalje, [http://www.hic.hr/dom/259/dom08.htm Brisati fallsifikate što su ih pisali srpsko-crnogorski akademici.] Hrvati iz Boke jos uvijek ne znaju hoce li povijest napokon revalorizirati prinos Bokelja, hoce li se izbrisati falsifikati koje su napisali srpsko-crnogorski “akademici” i nadopuniti presucena poglavlja u hrvatskim skolskim udzbenicima. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 23:04, 25. lipanj 2008. (CEST) == Reference == Bok, Bilo bi dobro da se navikneš davati refererence prije nego ih netko [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Podgori%C4%8Dka_skup%C5%A1tina&diff=1287154&oldid=1287145 pita] :) --[[User:Sombrero|Pancho W. Villa]] <small>([[User talk:Sombrero|razgovor]])</small> 11:09, 24. lipanj 2008. (CEST) : [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Podgori%C4%8Dka_skup%C5%A1tina&diff=next&oldid=1287154 Ovo] jest referenca, ali nije za ocekivat da svatko ima "Glas Crnogorca iz 1917" doma u vitrini. Ako imas kakvu poveznicu na internetski izvor, to bi bilo mnogo bolje. Ja je [http://www.google.hr/search?hl=hr&client=firefox-a&rls=org.mozilla%3Aen-US%3Aofficial&hs=xrn&q=%22Crna+Gora+je+od+svoga+postanka+barjaktar+srpskog+oslobo%C4%91enja+i+ujedinjenja.+Zavjetna+misao+na%C5%A1eg+plemena+osnova+je+njenoga+bi%C4%87a%22&btnG=Tra%C5%BEi&meta= nisam nasao]. --[[User:Sombrero|Pancho W. Villa]] <small>([[User talk:Sombrero|razgovor]])</small> 15:20, 24. lipanj 2008. (CEST) :: U redu. Samo, ako bude nesto malo vise kontroverzno, mozes nazalost ocekivat probleme. Pozdrav. --[[User:Sombrero|Pancho W. Villa]] <small>([[User talk:Sombrero|razgovor]])</small> 15:37, 24. lipanj 2008. (CEST) ::: Sto ces s problemom oko interwikija? Pa cekat da se rijesi ostalo. To cemo na kraju. --[[User:Sombrero|Pancho W. Villa]] <small>([[User talk:Sombrero|razgovor]])</small> 15:42, 24. lipanj 2008. (CEST) :Pošto sam napravio download almanaha da li bi mi molim mogao reći na kojoj stranici se nalazi taj citat ? :Također imam problem s definicijom:"Povodom raskola Nikole i vlade i osnutka Crnogorskog narodnog odbora za ujedinjenje odvojenod od crnogorskih institucija u egzilu, u Parizu je objavljeno" Tko je to objavio i u čije ime je to objavljeno (objavljeno je u Glasu Crnogoraca ali tko je potpisnik toga, tko stoji iza toga teksta). Zbog događaja tijekom zadnjih 20 godina na prodručju bivše Jugoslavije svatko tko voli samostalno misliti ne obazire se na izjave:"netko je to vidio", "netko je ubijen".... nego se traži ime i prezime kako bi se moglo provjeriti da li je riječ o propagandi ili ne.--[[Suradnik:Rjecina|rjecina]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Rjecina|razgovor]])</small> 17:40, 24. lipanj 2008. (CEST) ::I dalje nema konkretnog odgovora niti internet poveznice ? Sjećaš se koliko smo mi pričali i ja sam sve tvrdnje potvrdio s internet poveznicama. Sada bi bilo lijepo kada bi i ti to napravio. Inače citat je predug. Gdje ćemo stići ako pišemo tako velike citate iz izvora ::Ako uzmemo da je Glasu Crnogoraca to objavio pitanje je tko je to naredio. Bivši premijer (ne znam da li je tada bio bivši) koji podržavaja ujedinjenje ili kralj ::Narodne Novine su bile službeno glasilo Kraljevine Hrvatske-Slavonije od 1850 godine.--[[Suradnik:Rjecina|rjecina]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Rjecina|razgovor]])</small> 22:16, 24. lipanj 2008. (CEST) :::Mi imamo 8 povijesnih izvora za Podgoričku skupštinu i sve stvari povezane s njom. 5 od tih izvora su iz New York Times-a. Važno je napomenuti da su te novine prihvaćene na svim wikipedijama kao izvor tako da ne vidim koji bi trebao biti problem s NYT na hrvatskoj wiki. :::Govor Gvozdenovića na Pariškoj mirovnoj konferenciji je također OK povjesni izvor pošto je to govor predstavnika crnogorske vlade ! :::Slična stvar je i s protestnim memorandumom :::Chicago Tribune je za sada nevažan pošto govori o događajima nakon skupštine. :::Ideja da će nekakva knjiga pisana 30 ili 50 godina nakon događaja biti važnija od izvještaja pisanih tijekom događaja je upitna.--[[Suradnik:Rjecina|rjecina]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Rjecina|razgovor]])</small> 16:08, 10. srpanj 2008. (CEST) ::::Znam da si pričao s Pax-om na engleskoj wiki ali on ga tamo tupi i to veoma dobro zna. Kada mi stvarno dosadi (taj tekst sada nije tako važan) srediti ću Pax-u zabranu uređivanja tekstova koji govore o bivšoj Jugoslaviji (čovjek je već upozoren i misli da to nije lijepo od mene). ::::Možda se tebi tekst s engleske wikipedije sviđa, ali on je velikosrpska budalaština koja govori 70 redova o "vjekovnoj" težnji "srpskog" naroda za ujedinjenje država i potom 57 redova o organiziranju skupštine i njenom glasovanju. Ako ljudima nije jasno treba se naglasiti da je ime teksta '''Podgorička skupština''', a ne "Vjekovna težnja Srpskog naroda za ujedinjenje" (ovo je moj komentar o tekstu na engleskoj wiki) ::::Ostala tri izvoru su s Montenet, ali to je samo preslika originalnih dokumenata tako da zadovoljava wiki pravila. Govor Gvozdenovića na Pariškoj mirovnoj konferenciji [http://www.montenet.org/2001/jk.html] i Protestni memorandum iz 1920 godine [http://www.montenegro.org/protest.html] . Zbog našeg ranijeg razgovora Chicago Tribune neću ovdje navoditi. ::::Inače s tobom ću se složiti da je jako puno stvari na hrvatskoj wikipediji upitno i radi toga se bavim engleskom--[[Suradnik:Rjecina|rjecina]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Rjecina|razgovor]])</small> 22:52, 12. srpanj 2008. (CEST) [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=User_talk%3APaxEquilibrium&diff=226045244&oldid=225481300 Tužibabo] ti stvarno ne kužiš kako wikipedija funkcionira. Ja i Pax smo u nekim tekstovima suradnici, a u nekim žestoki protivnici, ali na kraju krajeva za razliku od nekih oboje znamo pravila igre--[[Suradnik:Rjecina|rjecina]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Rjecina|razgovor]])</small> 23:14, 17. srpanj 2008. (CEST) == Bokeljski Srbi i Hrvati == [http://www.google.hr/search?hl=en&safe=off&client=firefox-a&rls=org.mozilla%3Aen-US%3Aofficial&q=%22Bokeljski+Srbi%22+-wikipedia&btnG=Search&meta= Google: "Bokeljski Srbi" -wikipedia] daje 8 rezultata. [http://www.google.hr/search?hl=en&safe=off&client=firefox-a&rls=org.mozilla%3Aen-US%3Aofficial&q=%22Bokeljski+Hrvati%22+-wikipedia&btnG=Search&meta= Google: "Bokeljski Hrvati" -wikipedia] daje 94 rezultata. S jedne strane, žališ se na Meti zbog brisanja [[Bokeljski Srbi]], dok istovremeno na osnovu Google rezultata predlažeš brisanje članka [[Bokeljski Hrvati]]. Blago rečeno, ovo je krajnje neozbiljno i nekonstruktivno. Vidim da si blokiran na 1 dan i dobro si prošao. Ne naučiš li lekciju, ovo bi moglo biti predzadnje blokiranje suradnika NI. --[[User:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] <small>([[User talk:Ante Perkovic|razgovor]])</small> 21:00, 12. srpanj 2008. (CEST) == Blok == <div style="float: left; border:solid orange 1px; margin: 1px;"> {| cellspacing="0" style="width: 238px; background: red;" ! style="font-size:10px;padding:4pt;line-height:1.25em"|<big>Crveni karton.<br>Blokirani ste!</big> |}</div> <br clear=all> Slijedeće dvije tvrdnje: {{citat|Pa, moje poznavanje Boke kotorske je zaista strahovito ogromno}}[[Suradnik:NI|NI]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:NI|razgovor]])</small> 19:20, 12. srpanj 2008. (CEST) {{citat|Sve je to jako lijepo, ali to i dalje ne čini temu Bokeljski Hrvati dovoljno relevantnom da ima svoj sopstveni članak. Ja nemam velikosrpskih, niti ikakvih drugih pretenzija...}} [[Suradnik:NI|NI]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:NI|razgovor]])</small> 14:43, 25. lipanj 2008. (CEST) nisu spojive. Suradnik je zamoljen da prouči izvore, da prouči pravila ove Wikipedije ([[Razgovor_sa_suradnikom:NI#Bokelji_(2)]]) još 21. lipnja 2008. Pošto mu to ni poslije 3 tjedna ne polazi za rukom, prisiljen sam zamoliti ga da se ostavi ove teme u kojoj je pristran (na jedan dan). Dalje pristrano pisanje povlačit će progresivnu reakciju. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 21:11, 12. srpanj 2008. (CEST) :Možda je problem u meni, nešto ne vidim, ne razumijem, mogu pretpostaviti samo da je mržnja na nacionalnoj osnovi. Jer slijedeće dvije tvrdnje: {{citat|Niste pročitali WP:NOT#Wikipedija_nije_mjesto_objavljivanja_originalnih_ideja. Da jeste, znali bi da nešto što ne postoji u nijednoj papirnatoj enciklopediji, čega nema ni na Googlu, tome jednako tako nema mjesta ni na Wikipediji.}} [[Suradnik:SpeedyGonsales|SpeedyGonsales]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|razgovor]])</small> 14:33, 22. lipanj 2008. (CEST) {{citat|Pošto sam jedan od suradnika koji je radio na članku Boka kotorska, znam zašto ima smisla članak Bokeljski Hrvati, i nemam to namjeru obrazlagati, jer svakome tko išta zna o Boki to je samo po sebi jasno.}} [[Suradnik:SpeedyGonsales|SpeedyGonsales]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|razgovor]])</small> 12:30, 27. lipanj 2008. (CEST) :Da budem potpuno iskren, ovo dovodi Vaše istinske namjere i općenitu administraturu u veliko pitanje. [[Suradnik:NI|NI]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:NI|razgovor]])</small> 20:06, 14. srpanj 2008. (CEST) A meni su baš simpatični... --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 20:28, 14. srpanj 2008. (CEST) :Zašto? --[[Suradnik:NI|NI]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:NI|razgovor]])</small> 23:25, 14. srpanj 2008. (CEST) :: Za babino brašno. EOD. --[[User:Sombrero|Pancho W. Villa]] <small>([[User talk:Sombrero|razgovor]])</small> 23:26, 14. srpanj 2008. (CEST) == Savjet == NI, posljednji put ti savjetujemo da se ostaviš raznih privatnih ratova protiv admina. Kopanje to starim doprinosima admina, izvlačenje rečenica iz konteksta i stalno pozivanje na objašnjavanje ti neće donijeti ništa nego stalnu blokadu, a onda možeš, sav sretan, ići uokolo i objašnjavati kako smo i ovdje negativci. Nitko neće ni trepnit zbog toga. Wikipedija nije birokracija. Naš je posao pisati članke, a ne cjepidlačiti tko je kad nešto krivo napravio. Znam ja Speedyjeve dobre i loše strane, ko što i on zna moje, a tako je i s ostalim adminima. Da te odma preduhitrim, sve i da dokažeš da je netko nekad nešto krivo napisao (a ja to niti ne želim provjeravati), nećeš time ništa postići jer nitko ne želi maltretirati bilo kojeg vrijednog suradnika ako je u 50 000 promjena napravio kakav krivi potez. Ovo govorim općenito, nevezano za ikog konkretno, u nadi da ćeš shvatiti kako wikipedija funkcionira. Mi smo ovdje zbog članaka, a ne da sudimo tko je kad napravio kakvu grešku u koracima. Ako netko uporno zlonamjerno krši pravila, to je već drugi problem. Na kraju još jednom ponavljam: ostavi se povlačenja za rukav samo zato da bi dokazao nešto. Ovdje smo zbog članaka. --[[User:Sombrero|Pancho W. Villa]] <small>([[User talk:Sombrero|razgovor]])</small> 23:15, 14. srpanj 2008. (CEST) : Savjetujem ti, između ostalog, da mi ne stavljaš riječi u usta impliciranjem da se ima nešto prihvatiti. --[[User:Sombrero|Pancho W. Villa]] <small>([[User talk:Sombrero|razgovor]])</small> 23:25, 14. srpanj 2008. (CEST) == Za pravnika == Da, sad kad kazes da si pravnik, sve je mnogo jasnije. Evo nesto za tebe, mozda ti pomogne da shvatis gdje grijesis: [[:en:Wikipedia:Wikilawyering|Wikilawyering]]. Ukratko, sa mentalnim sklopom pravnika, neces dobro proci na nijednoj wikipediji. Ti, kao pravnik, gledas sve ovo kroz pravila i stalno vices ''Prigovor'', ko u americkim filmovima. No, wikipedija nije birokracija. U stvarnom zivotu, nitko ti ne brani da tuzis susjeda zato jer se njegov pas popisao na tvoj travnjak. Na wikipediji, tuzbe takvog tipa se smatraju ometanjem rada wikipedije. Nismo ovdje da cjepidlacimo. Ako ti je nesto smetalo do sada, jednostavno zaboravi i idemo dalje, od pocetka. Kraj price. --[[User:Sombrero|Pancho W. Villa]] <small>([[User talk:Sombrero|razgovor]])</small> 08:27, 15. srpanj 2008. (CEST) == Unos podataka bez izvora == NI, prestani unositi statističke podatke bez precizno napisanog vrela za te podatke i bez kompletnog etničkog sastava. Lijep pozdrav --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 17:06, 15. srpanj 2008. (CEST) :''izvor je popis stanovništva'' - vrlo manjkav opis vrela. Ako ne znaš što treba napisati kod navođenja literature i izvora pročitaj [[Wikipedija:Literatura]] i [[Wikipedija:Navođenje izvora]] na kojima su ti navedeni primjeri kako navođenje treba izgledati da bi bilo prihvatljivo, u protivnom se takvi doprinosi '''brišu'''. Lijep pozdrav --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 17:26, 15. srpanj 2008. (CEST) Ako imaš potrebe naglašavati da si pravnik, onda izvoli postupati prema pravilima. Hrvatska Wikipedija ima svoja pravila. Što ti npr. znači plavo su Srbi? Pitao sam na dva mjesta, ali nisam dobio odgovor. --[[Suradnik:Suradnik13|Suradnik13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik13|razgovor]])</small> 17:41, 15. srpanj 2008. (CEST) A jel tebi nešto govori broj 6,811 ,kada već iznistiraš broj do u zadnjeg čovjeka. Brojnost ti ne valja. Netko laže. Dalje 1948 bilo vas je 6,707 a 2003 198.414. Hrvata (isključivo Bokelja) bilo je 6,808. Sad 2003 vas je 198.414 a nas 6,811. Vi doseljenici ste postali Bokelji, a mi smo pod ostali. Uzeli ste si kao doseljenici ime i postali slavni pomorci. A gdje ste onda bili.. na rijeku Moravu. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 18:00, 15. srpanj 2008. (CEST) ---- Čini se da se cijela Wikipedija, ili barem ona birokratska urotila protiv tebe. No, nije tako. Mnogi nemaju volju uključiti se, odn. kako Sombrero kaže, ljudi pišu članke, gledaju svoj posao. Nakon svega što se ''ispodogađalo'' na [[Razgovor:Bokeljski Hrvati]], i u svezi s tim, za očekivati je da se budno prati svaki tvoj korak. Stoga, čini se, moraš biti više nego pažljiv. Zato nastoj navesti godinu za ove izmjene po pitanju stanovništva. Za sada, ako je vjerovati ovom [http://hr.wikipedia.org/wiki/Crna_Gora#Stanovni.C5.A1tvo ovdje], to bi moralo biti dovoljno. Tek za ilustraciju da si pod veeeeliiiikom lupom pogledaj [http://hr.wikipedia.org/wiki/Bar_%28grad%29#Nacionalni_sastav_po_naseljenim_mjestima ovdje]. Bez ikakvog podatka... Uostalom, ima toga još. Shvati ovo kao podršku. Na Wikipediji se piše sve i svašta, ali to ne znači da sve kao takvo ostaje. Sve je podložno promjenama, ali uz valjan izvor stvari su puno jasnije. Pozdrav, --[[Suradnik:Sanya|Sanya]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sanya|razgovor]])</small> 18:06, 15. srpanj 2008. (CEST) == Bokeljski Hrvati i jezik == [[Razgovor:Bokeljski Hrvati#Jezik (izbaceno iz clanka)|Jezik (izbaceno iz clanka)]]. Trebam objasnjenje. --[[User:Sombrero|Pancho W. Villa]] <small>([[User talk:Sombrero|razgovor]])</small> 08:40, 16. srpanj 2008. (CEST) == Bokeljski Srbi i izvori == Pretpostavljam da mislis prije ili kasnije iskoristiti tekst sa [[suradnik:NI]] za neki clanak. Par napomena: {{citat|Boka kotorska u Crnoj Gori je jedini dio primorja koji je naseljen mahom Srbima.}} Ovo je dezinformacija, sto pokazuju podaci popisa 2003. Jest da Srbi uglavnom imaju relativnu ili apsolutnu vecinu, ali rijetko u kojem naselju ih ima vise od 70%, pogotovo kad su veca naselja u pitanju. Necu se petljat u tvoju suradnicku stranicu, ali recimo da nije pametno na njoj drzat dezinformacije. Ovo se odnosi i na druge stvari na stranici. Drugo, vrlo vazno, ako budes prebacivao tekst u glavni imenski prostor, trebat ce ti '''izvori''', pri cemu trebas imati na umu da ti trebaju '''vjerodostojni''' izvori. Ako za izvor iskoristis neki ''sajt'' na kojem na susjednoj stranici pise o "Moliskim Srbima", Srbima od Istre do Soluna, Dubrovackoj knjizevnosti kao dijelom srpske, ili slicno iz repertoara [[Jovan Cvijić|Jovana Cvijića]], [[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]] i slicnih fantoma koji su Srbima proglasavali sve narode za koje im nije bio potreban prevodilac (a i [[Istra|sire]]), na to mozes odmah zaboravit. Vjerujem da mozes naci barem nekakve izvore za tekst koji zelis dodati. Pod '''vjerodostojni izvori''' u prvom redu mislim na starije povijesne izvore (Mletacki i austro-ugarski popisi stanovnistva, srednjovjekovni izvori), te na radove suvremenih znanstvenika, pogotovo neovisnih (stranih). Dakle, rastko.org, kao najpoznatiji primjer velikosrpske propagande, svakako otpada, cak i kao vanjska poveznica. Ovo su okvirne upute, a ako se budes drzao toga, vjerujem da ce se moci naci neki kompromis oko ostalih stvari. Ako se ne budemo mogli sloziti oko ovih gore smjernicam, mislim da neces bas puno napraviti ovdje. Eto, toliko za sada. Hvala na razumijevanju. Pozdrav. --[[User:Sombrero|Pancho W. Villa]] <small>([[User talk:Sombrero|razgovor]])</small> 12:23, 16. srpanj 2008. (CEST) : Vidim da dobrih izvora ima. Sad ih samo treba koristiti. Ako nešto imaš u knjizi, ukucaj par ključnih riječi u Google i možda nađeš neki internet izvor koji se poziva na tu knjigu. To je mnogo korisnije nego citiranje knjiga koje je nemoguće provjeriti. --[[User:Sombrero|Pancho W. Villa]] <small>([[User talk:Sombrero|razgovor]])</small> 22:00, 16. srpanj 2008. (CEST) r8e6xellgju4n4zkxnhox7lgdn3gigy 100 66641 6447022 4973710 2022-08-20T13:24:52Z PonoRoboT 259157 pravopis wikitext text/x-wiki '''[[8. studenog]]''' Na današnji dan [[392]]. rimski car [[Teodozije I. Veliki]] zabranio je sve poganske kultove u [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]], dok je [[kršćanstvo]] još od [[380]]. bilo ''de facto'' državna religija. <div style="float:right;margin-left:0.5em"> [[Slika:JohnDunsScotus.jpg|100 px|Bl. Ivan Duns Škot]] </div> '''U Katoličkoj Crkvi:''' *Bl. [[Ivan Duns Škot]], prezbiter (na slici) - ([[1265]]. ili [[1266]]. - [[8. studenog]] [[1308]]) franjevac, poučavao [[teologija|teologiju]] u [[Sveučilište Oxford|Oxford]]u, [[Pariz]]u i [[Köln]]u; jedan od najvećih teologa; svojom teologijom započeo je struju koja je dovela do proglašenja dogme o [[Bezgrješno začeće|Bezgrešnom začeću]] Marijinu. Papa [[Ivan Pavao II.]] proglasio ga je blaženim [[1993]]. godine. *'''[[Gracija Kotorski|Bl. Gracija Kotorski]]''', redovnik - ([[25. studenog]] [[1438]]. - [[9. studenog]] [[1508]].) rođen u Mulu u [[Boka kotorska|Boki Kotorskoj]], ribar i pomorac; nedaleko od [[Padova|Padove]] postaje [[augustinci|augustinac]], a nakon 15 godina dolazi u [[Venecija|Veneciju]]; osobito štovao [[Euharistija|Euharistiju]], brinuo se za bolesne i siromahe; [[10. siječnja]] [[1810]]. tijelo mu je pokopano u rodnom mjestu. '''U Srpskoj pravoslavnoj Crkvi:''' *'''Sveti Dimitrije Mirotočivi''' (hrv. sveti Demetrije), mučenik - rođen u [[Solun]]u; postao vojskovođa u vrijeme cara [[Maksimijan]]a; odbio je progoniti kršćane, te je otvoreno ispovijedio svoju vjeru; ubijen je u zatvoru, nakon što je sve svoje podijelio siromasima. <!--'''Protestantske crkve''' * [[ime ili godina]]. - opis--> <!--Ostalo--> <div align="right"> '''[[Portal:Kršćanstvo/Spomeni i godišnjice/studeni|Arhiv]]''' </div> qq4dqg7mg0g9ob5xnv0tc4exqkxcznx 0 68910 6447073 6441325 2022-08-20T16:35:23Z 31.217.15.250 Zamjena fotografije Remington M40 i dodana fotografija za Barrett M82. wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv =Hrvatska kopnena vojska |slika =[[Datoteka:Seal of Croatian Army.png|150px]] |osnovana datum =[[1991.]] |sjedište =[[Karlovac]] |obljetnica =28. svibnja |trenutačni zapovjednik =general-bojnik [[Boris Šerić]] |istaknuti zapovjednici = |simbol raspoznavanja =[[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|75px]] |simbol raspoznavanja oznaka=Zastava hrvatske vojske }} '''Hrvatska kopnena vojska''' (kratica '''HKoV''') najbrojnija je grana [[OSRH|Oružanih snaga Republike Hrvatske]], čija je uloga i namjena promicanje i zaštita vitalnih nacionalnih interesa [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], obrana suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti države. Temeljna zadaća je spriječiti prodor agresora u dubinu teritorija, sačuvati vitalne strategijske objekte, osigurati mobilizaciju ratnog sastava i pobijediti agresora. Nositeljica je i organizatorica kopnene obrane Republike Hrvatske. Zapovjednik HKoV-a je general bojnik [[Boris Šerić]]. == Ustroj == [[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja 05082011 Kadet MORH 444.jpg|alt=|mini|Kadetkinje HKoV na obilježavanju 16. godišnjice [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]]]] [[Datoteka:Croatian Army Soldiers - 210119-A-DQ632-004.jpg|alt=|mini|Pripadnik HKoV na gađanju u [[Poljska|Poljskoj]]]] Osnovnu strukturu HKoV čini: * '''Zapovjedništvo HKoV''' - Zapovjedništvo HKoV-a smješteno je u [[Karlovac|Karlovcu]], u vojarni "Stožernog generala [[Petar Stipetić|Petra Stipetića]]". * '''Dom zapovjedništva''' * '''[[Gardijska oklopno-mehanizirana brigada]]''' * '''[[Gardijska mehanizirana brigada]]''' * '''Topničko-raketna pukovnija''' * '''[[Pukovnija PZO-a]]''' * '''Inženjerijska pukovnija''' * '''[[Pukovnija veze HKoV|Bojna veze]]''' * '''[[Bojna NBKO-a]]''' * '''Središte za međunarodne vojne operacije''' *'''Zrakoplovno Krilo HKoV''' * '''[[Zapovjedništvo za obuku i doktrinu HKoV]]''' ** '''Zapovjedništvo''' ** '''Dom zapovjedništva''' ** '''Pješačka pukovnija''' ** '''Središte za temeljnu obuku''' ** '''Središte za borbenu obuku''' ** '''Simulacijsko središte''' ** == Zapovjednici == #'''[[Marijan Mareković]]''' ([[31. prosinca]] [[2002.]] – [[19. ožujka]] [[2007.]]) #'''[[Mladen Kruljac]]''' ([[19. ožujka]] [[2007.]] – [[10. srpnja]] [[2011.]]) #'''[[Dragutin Repinc]]''' ([[11. srpnja]] [[2011.]] – [[1. listopada]] [[2014.]]) #'''[[Mate Ostović]]''' ([[1. listopada]] [[2014.]] – [[31. prosinca]] [[2017.]]) #'''[[Siniša Jurković]]''' ([[31. prosinca]] [[2017.]] – [[15. ožujka]] [[2020.]]) #'''[[Boris Šerić]]''' ([[15. ožujka]] [[2020.]] - ''danas'') ==Oprema== *'''<u><big>Pješačko naoružanje</big></u>''' Kod pješačkog naoružanja prioritet je dodatna nabava puškostrojnica i bacača granata za potrebe opremanja oklopnih vozila i opremanje pješaštva dodatnim VHS-2 jurišnim puškama. {| class="wikitable sortable" |- ! colspan="6" |Samokresi |- !Model !Slika !Porijeklo !Kalibar !Količina !Napomena |- |[[HS2000|HS Produkt HS]] |[[Datoteka:Springfield Xd40.jpg|alt=HS2000|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/H|HRV}} |9x19mm |40.000 |Standarno osobno naoružanje.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Vojni mimohod je "Made in Croatia": Vojna industrija prošle godine izvezla 1,5 milijardi kuna |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=834878 |language=hr |accessdate=2020-04-22}}</ref> Samokres je uveden u uporabu pod nazivom HS2000, na tržištu SAD se prodaje pod robnom markom Springfield Armory XD.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hs-produkt.hr/pistols/hs-g2-line/ |title=HS G2 LINE |work=HS-produkt |language=hr |accessdate=2020-05-07}}</ref> |- |[[Springfield Armory XDM|HS Produkt SF]] |[[Datoteka:XDM.jpg|alt=XDM|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/H|HRV}} |9x19mm |20.000 |Standarno osobno naoružanje. Samokres se na tržištu u SAD prodaje pod robnom markom Springfield Armory XDM.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hs-produkt.hr/pistols/sf-line/ |title=SF LINE |work=HS-produkt |language=hr |accessdate=2020-05-07}}</ref> |- |[[Heckler & Koch USP]] |[[Datoteka:First-year H&K USP 9mm (32415150000) modified.png|alt=USP|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/N|NJE}} |9x19mm | - |Koristi se u specijalnim i protuterorističkim postrojbama ZSS i ATVP.<ref>{{Citiranje weba |url=https://kamenjar.com/jan-ivanjek-vojna-analiza-hrvatske-specijalne-postrojbe-atvp/ |title=Jan Ivanjek: Vojna analiza – Hrvatske specijalne postrojbe – ATVP |last=Majic |first=A. |date=2020-05-17 |work=Kamenjar |language=hr-HR |accessdate=2020-05-18}}</ref> |- ! colspan="6" |Strojnice |- !Model !Slika !Porijeklo !Kalibar !Količina !Napomena |- |[[Heckler & Koch MP7]] |[[Datoteka:Heckler & Koch MP7A1.png|alt=MP7|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/N|NJE}} |4.6x30mm |70-80 |Specijalne postrojbe i protuterorističke jedinice koriste inačicu A1. |- |[[:bs:Heckler_&_Koch_UMP|Heckler & Koch UMP]] |[[Datoteka:HKUMP45.JPG|alt=UMP|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/N|NJE}} |9x19mm 11.43×23mm |80-100 |Specijalne postrojbe i protuterorističke jedinice koriste inačice UMP 9 i 45.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Vojska prezentirala naoružanje i opremu povodom Dana OSRH |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/pogledajte-sto-je-vojska-pokazala-gradanima-povodom-svog-dana-foto-20180526/slika-56e6ac4183fe993cd20b86e10a62cfe2 |accessdate=2020-05-16}}</ref> |- |[[:bs:Heckler_&_Koch_MP5|Heckler & Koch MP5]] |[[Datoteka:HK MP5 noBG.png|alt=MP5|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/N|NJE}} |9x19mm |80-100 |Specijalne postrojbe i protuterorističke jedinice koriste inačicu A5. |- |[[Strojnica ERO|ERO]] |[[Datoteka:Uzi of the israeli armed forces.jpg|alt=Ero|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|I|IZR}} [[Izrael]] {{ZD+X/H|HRV}} |9x19mm |500 |Strojnica [[Uzi (strojnica)|Uzi]] proizvedena pod licencijom u Končar Arma. Korisnici su [[Vojna policija Oružanih snaga Republike Hrvatske|vojna policija]], [[Zapovjedništvo specijalnih snaga OSRH|specijalne postrojbe]] i protuterorističke jedinice. |- ! colspan="6" |Jurišne puške |- !Model !Slika !Porijeklo !Kalibar !Količina !Napomena |- |[[VHS (jurišna puška)|HS Produkt VHS-2]] |[[Datoteka:VHS-2K assault rifle.jpg|alt=VHS|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/H|HRV}} |5.56x45mm |20.000 |U narednim godinama plan je nabaviti dodatnih 20.000 jurišnih pušaka VHS-D2 / VHS-K2 koje će zamijeniti ranije inačice VHS.<ref>{{Citiranje časopisa |title=HV nabavlja 20.000 novih pušaka, ugovor vrijedan 50 milijuna kuna |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/morh-nabavlja-opremu-od-hrvatskih-proizvodaca-vrijednu-50-milijuna-kuna-983903 |language=hr |accessdate=2020-04-13}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://hs-produkt.hr/military-law-enforcement-program/vhs-2/ |title=VHS-2 |work=HS-produkt |language=hr |accessdate=2020-05-07}}</ref> |- |[[VHS (jurišna puška)|HS Produkt VHS]] |[[Datoteka:VHS-D assault rifle REMOV noBG.png|alt=VHS 1|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/H|HRV}} |5.56x45mm |7.800 |Standarna jurišna puška HKoV-a. Planirana je zamjena novijom inačicom VHS-2 i stavljanje u pričuvu. |- |[[Heckler & Koch G36|Heckler & Koch G-36]] |[[Datoteka:H&K G36C.JPG|alt=G36|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/N|NJE}} |5.56x45mm |750 |Standarna jurišna puška u specijalnim postrojbama i u ministarstvu unutarnjih poslova, 550 komada u inačicama C i KV. |- |[[Heckler & Koch HK416]] |[[Datoteka:HK416N.png|alt=HK416|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/N|NJE}} |5.56x45mm |250 |Standarna jurišna puška specijalnih postrojbi. |- |[[:bs:FN_F2000|FN F2000]] |[[Datoteka:FN F2000S noBG.png|alt=FN2000|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/B|BEL}} |5.56x45mm |100 |Manja količina nabavljena za upoznavanje, u ograničenoj uporabi u [[Zapovjedništvo specijalnih snaga OSRH|ZSS]]-u. |- |[[Zastava M70]] |[[Datoteka:Zastava M70 AB2 noBG.png|alt=M70|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|J|JUG}} [[SFRJ]] |7.62x39mm |88.640 |88.000 komada povučeno iz upotrebe i stavljeno na prodaju. 44.000 prodano [[Afganistan]]u u 2010, 4.000 darovano [[Mali]]ju, 6000 prodano [[Sirija|sirijskim]] pobunjenicima preko [[Jordan]]a i [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]]. Manji broj se koristi za obuku, a ostatak je predviđen za prodaju. |- |[[PM md. 63/65]] |[[Datoteka:PM md. 63.jpg|alt=PM md. 63|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjska]] |7.62x39mm | - |U uporabi od [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. |- ! colspan="6" |Puškostrojnice |- !Model !Slika !Porijeklo !Kalibar !Količina !Napomena |- |[[FN Minimi]] |[[Datoteka:PEO M249 Para ACOG.jpg|alt=Minimi|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/B|BEL}} |5.56x45mm |100 |Planirana proizvodnja u HS Produktu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://obris.org/hrvatska/pavlin-premijera-puskostrojnice-hs-produkta/ |title=Pavlin: premijera puškostrojnice HS Produkta |work=Obrana i sigurnost |language=en-US |accessdate=2020-04-17}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=Hrvatska vojska mogla bi dobiti domaću verziju najbolje puškostrojnice na svijetu |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/upoznajte-domacu-verziju-najbolje-puskostrojnice-na-svijetu-foto-20190412 |accessdate=2020-04-22}}</ref> |- |[[Heckler & Koch MG4]] |[[Datoteka:H&KMG4.jpg|alt=MG4|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/N|NJE}} |5.56x45mm | - |2017. je nabavljena manja količina za testiranje.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Hrvatski Vojnik |url=https://www.facebook.com/HrvatskiVojnikMagazin/photos/a.489839587836401/807078429445847/?type=3 |language=hr |accessdate=2020-05-18}}</ref> |- |[[Ultimax 100]] |[[Datoteka:Cis-ultimax-100.jpg|alt=Ultimax 100|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/S|SIN}} |5.56×45mm |100 |Puškostrojnica opće namjene s bubnjem-okvirom zapremine 100 metaka. Nabavljene za vrijeme Domovinskog rata.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Ultimax 100 - kultno oružje branitelja |url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/ultimax-100-kultno-oruzje-branitelja-1247425 |language=hr |accessdate=2020-04-23}}</ref> |- |[[Zastava M72]] |[[Datoteka:Zastava M72B1.jpg|alt=Zastava M72|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|J|JUG}} [[SFRJ]] |7.62x39mm | - |Izvedenica [[Zastava M70|M70]] s težom cijevi i dvonožnim postoljem. |- |Heckler & Koch HK21 |[[Datoteka:HK 21 LMG LEFT SIDE.jpg|alt=HK21|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/N|NJE}} |7.62x51mm |300 |Nabavljene tijekom Domovinskog rata u inačici HK21E i modernizirane 2017. u tvrtki MA-RA d.o.o. |- |[[FN MAG]] |[[Datoteka:IDF-FN-MAG.png|alt=FN MAG|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/B|BEL}} |7.62x51mm |400 |Ugrađene na samovozne haubice [[Panzerhaubitze 2000|PzH 2000]] i oklopna vozila, još će ih biti naručeno. |- |[[Zastava M84]] |[[Datoteka:ZastavaM84gpmg.jpg|alt=M84|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|J|JUG}} [[SFRJ]] |7.62×54mmR |1.400 |Jugoslavenska kopija sovjetske puškostrojnice [[PK (mitraljez opće namjene)|PK]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sadefensejournal.com/wp/isaf-peacekeepers-from-croatia/ |title=ISAF Peacekeepers from Croatia |last=admin |work=Small Arms Defense Journal |language=en-US |accessdate=2020-05-18}}</ref> |- |[[Browning M2]] |[[Datoteka:M2 machine gun at Musee de l Armee-IMG 7566-white.jpg|alt=Browning M2|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/S|SAD}} |12.7x99mm |700 |Ugrađene na Patria AMV DUOS Kongsberg M153 Protector. Još će ih biti naručeno za opremanje oklopnih vozila. |- ! colspan="6" |Snajperske puške |- !Model !Slika !Porijeklo !Kalibar !Količina !Napomena |- |[[Heckler & Koch HK417]] |[[Datoteka:Heckler&Koch HK MR308 linke Seite.jpg|alt=HK417|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/N|NJE}} |7.62×51mm |250 |Standardna puška za [[Snajperist|oštrostrijelce]]. |- |[[Heckler & Koch PSG1]] |[[Datoteka:PSG-1 rifle 2014 noBG.jpg|alt=PSG1|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/N|NJE}} |7.62×51mm | - |Koristi se u [[Vojna policija Oružanih snaga Republike Hrvatske|ATVP]] i [[Zapovjedništvo specijalnih snaga OSRH|ZSS]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=Heckler&Koch tvornica koja će opremiti HV – Nacional.hr |url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/29066/hecklerkoch-tvornica-koja-ce-opremiti-hv |accessdate=2020-05-18}}</ref> |- |Steyr SSG 69 |[[Datoteka:Steyr SSG 69 PII.jpg|alt=SSG 69|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|A|AUT}} [[Austrija]] |7.62×51mm | - |Koristi se u ZSS. |- |[[Remington M40A5|Remington M40]] |[[Datoteka:Hunting rifle 02.png|alt=Remington M40|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/S|SAD}} |7.62×51mm |70 |Koristi se model A5. Stariji A1 je povučen iz službe, nekoliko primjeraka se koristi za obuku. |- |[[SVD Dragunov]] |[[Datoteka:SVD Dragunov.jpg|alt=SVD Dragunov|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|S|SSSR}} [[SSSR]] {{ZD|K|KIN}} [[Kina]] |7.62x54mmR |<nowiki>-</nowiki> |U ZSS se koristi kineska inačica NMD-86. |- |[[Sako trg 42|SAKO TRG-42]] |[[Datoteka:Sako TRG folding stock + Zeiss 3-12x56 SSG P.JPG|alt=TRG-42|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/F|FIN}} |7.62x67mm |240 |Koristi se u ZSS. |- |[[Teška snajperska puška MACS M3|MACS M3]] |[[Datoteka:MACSM3.png|alt=MACS M3|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/H|HRV}} |12.7x99mm |20 |Teška snajperska puška. |- |[[Barrett M82]] | [[Datoteka:Barrett-M82A1-Independence-Day-2017-IZE-048-white.jpg|alt=Barrett M82|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/S|SAD}} |12.7×99mm |24 |Poluautomatska teška snajperska puška. |- |[[Teška snajperska puška RT-20|RT-20]] |[[Datoteka:RT-20 M1.jpg|alt=RT-20|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/H|HRV}} |20x110mm |4 |Teška snajperska puška za uništavanje neprijateljske tehnike.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Hrvatski snajperi |url=https://hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-snajperi/ |date=2016-06-03 |language=hr |accessdate=2020-04-13}}</ref> Nekoliko primjeraka se drži u pričuvi. |- ! colspan="6" |Sačmarice |- !Model !Slika !Porijeklo !Kalibar !Količina !Napomena |- |[[Mossberg 500]] |[[Datoteka:PEO Mossberg 590A1.jpg|alt=Mossberg 500|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/S|SAD}} |18.5mm 15.6mm | - |Koristi se u ATVP i ZSS. |- |[[Franchi SPAS-12]] |[[Datoteka:Franchi SPAS 12-P5120256-white.jpg|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|I|ITA}} Italija |18.5mm | - |Koristi se u ATVP i ZSS. |- |[[Benelli M4 Super 90]] |[[Datoteka:Benelli m4 2.jpg|alt=Benelli M4|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|I|ITA}} Italija |18.5mm | - |Koristi se u ATVP i ZSS. |- ! colspan="6" |Bacači granata |- !Model !Slika !Porijeklo !Kalibar !Količina !Napomena |- |FN GL1 |[[Datoteka:FN GL1.png|alt=GL1|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/B|BEL}} |40x46mm | - |Podcjevni bacač granata za jurišnu pušku [[FN F2000]]. |- |[[H&K AG36|Heckler & Koch AG36]] |[[Datoteka:HK AGCEGLM noBG.png|alt=AG36|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/N|NJE}} |40x46mm |300 |Dolazi standardno sa svim jurišnim puškama [[Heckler & Koch G36]]C koje se koriste u ISAF-u i ostalim misijama NATO / EU. |- |HS Produkt VHS-BG |[[Datoteka:XM320 Stand Alone.jpg|alt=VHS-BG nema dostupnu sliku|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/H|HRV}} |40x46mm | - |Podcjevni bacač granata razvijen za jurišnu pušku [[HS Produkt]] [[VHS (jurišna puška)|VHS]] koji se može koristiti i samostalno.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hs-produkt.hr/military-law-enforcement-program/vhs-bg/ |title=VHS-BG |work=HS-produkt |language=hr |accessdate=2020-05-07}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://obris.org/hrvatska/mup-dobio-pusku-vhs-morh-narucio-jos/ |title=MUP dobio pušku VHS, MORH naručio još |work=Obrana i sigurnost |language=en-US |accessdate=2020-05-07}}</ref> |- |[[RBG-6]] |[[Datoteka:40 mm granatrevolver 06.jpg|alt=RBG-6|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|J|JAR}} [[Južnoafrička Republika|JAR]] {{ZD+X/H|HRV}} |40x46mm |124 |Licencno proizveden [[Južnoafrička Republika|južnoafrički]] bacač Milkor MGL.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Južnoamerikanci kupuju bacače granata iz Rijeke – Nacional.hr |url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/15671/juznoamerikanci-kupuju-bacace-granata-iz-rijeke |accessdate=2020-04-22}}</ref> HKoV posjeduje 112, a specijalne postrojbe i protuterorističke jedinice 12 komada.[http://www.madlerd.hr/bacac-granata.php] |- |[[Mk 19 grenade launcher|Mk 19]] bacač granata |[[Datoteka:MK19-02.jpg|alt=Mk 19|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/S|SAD}} |40x53mm |92 |[[Granata|Bacač granata]] Mk 19 je prvi put prikazan na mimohodu 2015. Dodatne količine će se nabaviti za opremanje oklopnih vozila. |} <br /> * '''<u><big>Kotačna oklopna vozila</big></u>''' Sve potrebe su nadomještene kupnjom [[Oklopni transporter|oklopnih transportera]] (APC) Patria AMV i američkom donacijom vozila zaštićenih od mina (MRAP). Nabava i opremanje vozila Patria AMV HKoV je stajalo gotovo 3 milijarde kuna. {| class="wikitable" |- ! colspan="7" |Kotačna oklopna vozila |- !Model !Slika !Porijeklo !Vrsta !Kalibar !Količina !Napomena |- |[[Patria AMV]] |[[Datoteka:Patria DUOS 30mm.jpg|alt=Patria AMV|središte|bezokvira|119x119px]] |{{ZD+X/F|FIN}} {{ZD+X/H|HRV}} |[[Oklopni transporter|APC]] [[Borbeno vozilo pješaštva|IFV]] | 30mm |158 |Vozila su sporučena tijekom 2014. i uvedena u uporabu 2016. godine u različitim konfiguracijama (BOV-P12,7 / BOV-ZP).<ref>{{Citiranje časopisa |title=Oklopno modularno vozilo Patria AMV 8x8 |url=http://www.ddsv.hr/bov.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121234202/http://www.ddsv.hr/bov.html |archive-date=21. studenoga 2019. |access-date=10. svibnja 2020.}}</ref> Manji broj vozila je konfiguriran kao amfibije.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Amfibijske Patrije zaplovile Kupom |url=https://hrvatski-vojnik.hr/amfibijske-patrije-zaplovile-kupom-2/ |date=2016-07-14 |language=hr |accessdate=2020-05-10}}</ref> Prvih 8 vozila u konfiguraciji [[Borbeno vozilo pješaštva|BVP]] (BOV-P30L) s besposadnom kupolom Elbit UT30Mk2 (30mm top, 7.62mm strojnica i protuoklopni projektili [[Spike (projektil)|Spike]]) i automatskim bacačem granata 40mm Mk 19 (BOV-ABG) uvedena su u uporabu 2020.<ref>{{Citiranje časopisa |title=U sklopu vježbe Spremnost održana prezentacija BOV Patrija CRO 30L |url=https://www.morh.hr/u-sklopu-vjezbe-spremnost-odrzana-prezentacija-bov-patrija-cro-30l/ |date=2020-10-01 |language=hr |accessdate=2020-10-02}}</ref> Najavljena je narudžba dodatnih 20 borbenih vozila.<ref>{{Citiranje weba |url=https://obris.org/hrvatska/patria-s-duos-30l-u-veljaci-a-spike-u-lipnju-2020/ |title=Patria s DUOS 30L u veljači, a Spike u lipnju 2020.? |work=Obrana i sigurnost |language=en-US |accessdate=2020-04-13}}</ref> |- |[[International MaxxPro]] |[[Datoteka:MRAP from Camp Atterbury, Iraq.JPG|alt=MaxxPro|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/S|SAD}} |MRAP | - |40 |Donacija SAD-a. 21 u HKoV, 5 u SFCOM, 2 u SCOM, a 2 u VP.<ref>{{Citiranje weba |url=https://obris.org/hrvatska/prezentirana-nova-oklopna-vozila-os-rh/ |title=Prezentirana nova oklopna vozila OS RH |work=Obrana i sigurnost |language=en-US |accessdate=2020-04-22}}</ref> |- |[[Oshkosh M-ATV]] |[[Datoteka:M-ATV at checkpoint.jpg|alt=M-ATV|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/S|SAD}} |MRAP | - |172 |Od doniranih 162 vozila, otpisano je 46 komada. |- |BAE Systems RG-33 |[[Datoteka:RG 33 in Iraq at FOB Normandy.JPG|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|J|JAR}} [[Južnoafrička Republika|JAR]] |MRAP | - |20 |Od doniranih 20 vozila otpisano je 4 komada. |- |[[Humvee|HMMWV]] |[[Datoteka:HMMWV 16 bpd (39).jpg|alt=HMMWV|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/S|SAD}} |IMV | - |112 |Dio je vozila je napušten u [[Afganistan|Afganistanu]] po završetku misije ISAF. |- |[[Iveco LMV]] |[[Datoteka:Lako oklopno vozilo Iveco (HV).jpg|alt=Iveco LMV|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|I|ITA}} Italija |IMV | - |14 |Opcija nabave dodatnih 84 vozila Iveco LMV je odbačena zbog velike količine doniranih vozila MRAP i HMMWV.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.poslovni.hr/hrvatska/prvih-pet-ivecovih-oklopnjaka-za-vojnike-hv-a-u-afganistanu-33638 |title=Prvih pet Ivecovih oklopnjaka za vojnike HV-a u Afganistanu |language=en-US |accessdate=2020-04-22}}</ref> Iveco LMV se danas koristi u VP. |- |[[BOV (Jugoslavija)|BOV]] |[[Datoteka:BOV BSD (3).jpg|alt=BOV VP|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|J|JUG}} [[SFRJ]] |APC |20mm |126 |Koriste se u inačicama BOV-VP za [[Vojna policija|vojnu policiju]] (47-u pričuvi), BOV-1 M83 POLO (37) naoružanim [[9M14 Maljutka]] za protuoklopnu borbu te BOV 20/3 A4 (42) koji je prenamijenjeni kao teško naoružano [[Borbeno oklopno vozilo na kotačima|borbeno oklopno vozilo]] jer su proglašeni neperspektivnim za [[Protuzračna obrana|PZO]]. Moguće je povlačenje iz službe jer su zamijenjena modernijim vozilima. |} *'''<big><u>Gusjenična oklopna vozila</u></big>''' Većinom su zamijenjena s kotačnim vozilima APC, a potreba za modernim gusjeničnim [[Borbeno vozilo pješaštva|borbenim vozilom pješaštva]] (BVP) koje može držati korak s [[tenk]]ovima će se nadomjestiti nakon 2020., zamjenom postojećih BVP M-80A suvremenijim zapadnim IFV. {| class="wikitable" ! colspan="7" |Gusjenična oklopna vozila |- !Model !Slika !Podrijetlo !Vrsta !Kalibar !Količina !Napomena |- |[[M2 Bradley]] |[[Datoteka:Pi111804a1.jpg|alt=M2 Bradley|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/S|SAD}} |[[Borbeno vozilo pješaštva|IFV]] |25mm |67+22 |Donacija [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]. Isporuka verzije M2A2 ODS očekuje se u 2023. Od ukupno 89 vozila 62 vozila će biti u operativnoj uporabi, 5 će služiti za obuku, a 22 za pričuvne dijelove.<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska dogovorila kupnju 89 rabljenih oklopnih vozila Bradley od SAD|url=https://ba.voanews.com/a/hrvatska-dogovorila-kupnju-89-rabljenih-oklopnih-vozila-bradley-od-sad/6414730.html|access-date=2022-02-23|website=Glas Amerike|language=bs}}</ref> Tvrtka [[Đuro Đaković Specijalna vozila]] bi trebala usvojiti remont i u suradnji s tvrtkom BAE Systems modernizirati vozila.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Koja je budućnost vojne proizvodnje u Đuri Đakoviću? |url=http://www.brodportal.hr/clanak/koja-je-buducnost-vojne-proizvodnje-u-duri-dakovicu-24988 |language=en |accessdate=2020-04-13}}</ref> |- |[[BVP M-80]] |[[Datoteka:M-80 HV 2021.jpg|alt=M-80A|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|J|JUG}} [[SFRJ]] |[[Borbeno vozilo pješaštva|IFV]] [[Oklopni transporter|APC]] |20mm |128 |128 ih je u operativnoj uporabi, raspoređeno u dvije [[Brigada|brigade]]. 24 dodatna vozila su u pričuvi i služe kao rezervni dijelovi. Modernizacija je odbačena, kao i alternativna zamjena nabavom dodatnih [[Patria AMV]], zbog potrebe za modernim [[Borbeno vozilo pješaštva|BVP-om]] nove generacije koji može držati korak s tenkovima. Uskoro se očekuje povlačenje iz službe i zamjena s [[M2 Bradley]]. |} * <big>'''<u>Glavni borbeni tenkovi</u>'''</big> {| class="wikitable" ! colspan="7" |Glavni borbeni tenkovi |- !Model !Slika !Porijeklo !Vrsta !Kalibar !Količina !Napomena |- |[[M-84A4|M-84]] |[[Datoteka:M-84 Dan OSRH 270511 1.jpg|alt=M-84|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|J|JUG}} [[SFRJ]] {{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska]] |MBT |125mm |78 |Operativni tenkovi su u različitim varijantama: M-84, M-84A, manji dio M-84AB, a veći dio čini varijanta M-84A4 Snajper. |} * '''<big><u>Protuoklopno naoružanje</u></big>''' Sve staro, pretežno [[Sovjetski Savez|sovjetsko]], protuoklopno naoružanje će postupno biti zamijenjeno modernijim zapadnim sustavima u narednim godinama. Navođeni protuoklopni sustavi bit će sustavom [[Spike (projektil)|Spike]], prvih 16 lansera će biti integrirano na besposadne kupole Elbit UT30Mk2 vozila Patria AMV.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Stiže 'pravo' oružje za hrvatske Patrije: Izraelski top 30 mm i rakete Spike! |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/stize-pravo-oruzje-za-hrvatske-patrije-izraelski-top-30-mm-i-rakete-spike-1189504 |language=hr |accessdate=2020-04-22}}</ref> Daljnje potrebe HKoV pozivaju još oko 200 navođenih protuoklopnih sustava, njihova nabava bi trebala biti određena do 2020. Nenavođeni protuoklopni sustavi bit će zamijenjeni s [[M136 AT-4|AT-4]] čija nabava se planira obaviti do kraja 2017. {| class="wikitable" ! colspan="6" |Protuoklopno naoružanje |- !Model !Slika !Porijeklo !Vrsta !Količina !Napomena |- |[[Spike (projektil)|Spike]] |[[Datoteka:SPIKE ATGM.jpg|alt=Spike|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|I|IZR}} [[Izrael]] |ATGM |16 |Nabavljeno je 16 lansera, simulator i 200 projektila kako bi se opremilo prvih 8 [[Patria AMV]] u konfiguraciji s besposadnom kupolom Elbit UT30Mk2.<ref>{{Citiranje časopisa |title=VIDEO: HRVATSKA VOJSKA TESTIRALA NOVO MOĆNO NAORUŽANJE Stižu Patrije s izraelskim topom, 8 sofisticiranih stanica instalirat će u DOK-ING-u i Đakoviću - Jutarnji List |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/video-hrvatska-vojska-testirala-novo-mocno-naoruzanje-stizu-patrije-s-izraelskim-topom-8-sofisticiranih-stanica-instalirat-ce-u-dok-ing-u-i-dakovicu/9683932/ |accessdate=2020-04-12}}</ref> |- |[[FGM-148 Javelin]] |[[Datoteka:Javelin with checkout equipment.jpg|alt=FGM-148 Javelin|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/S|SAD}} |ATGM |4-5 |Kupljen je samo manji broj lansera i projektila za obuku i upoznavanje. |- |BGM-71 TOW-2 |[[Datoteka:Hires 090509-A-4842R-001a.jpg|alt=TOW|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/S|SAD}} |ATGM |134 |Par TOW lansera je integriran na 67 borbenih vozila [[M2 Bradley]] koje doniraju SAD.<ref>{{Citiranje časopisa |title=FOTO, VIDEO: USKORO STIŽU OKLOPNA VOZILA KOJA ĆE POVEĆATI VATRENU MOĆ HV-a Krstičević otkrio: Amerikanci nam šalju 84 Bradleyja - Jutarnji List |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/foto-video-uskoro-stizu-oklopna-vozila-koja-ce-povecati-vatrenu-moc-hv-a-krsticevic-otkrio-amerikanci-nam-salju-84-bradleyja/9673192/ |accessdate=2020-04-12}}</ref> Dostava prvih projektila TOW-2 očekuje se tijekom 2023. |- |9K115 Metis / 9K115-2 Metis-M |[[Datoteka:Metis-M1 (2).jpg|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|S|SSSR}} [[SSSR]] |ATGM |54 |Preko 300 projektila u uporabi.<ref>{{Citiranje časopisa |title=ŠTO SMO NAUČILI IZ NAJVEĆE VOJNE VJEŽBE ODRŽANE U HRVATSKOJ OD ZAVRŠETKA RATA? Hrvatska vojska više ne služi samo za mirovne operacije - Jutarnji List |url=https://www.jutarnji.hr/magazin/sto-smo-naucili-iz-najvece-vojne-vjezbe-odrzane-u-hrvatskoj-od-zavrsetka-rata-hrvatska-vojska-vise-ne-sluzi-samo-za-mirovne-operacije/7962049/ |accessdate=2020-04-22}}</ref> |- |[[9M113 Konkurs]] |[[Datoteka:Airborne troops of Russia & SOF of Belarus 01.jpg|alt=Konkurs|središte|bezokvira|129x129px]] |{{ZD|S|SSSR}} [[SSSR]] |ATGM |42 |Preko 300 projektila u uporabi. Planirana zamjena modernijim sustavom, najvjerojatnije [[Spike (projektil)|Spike]]. |- |[[9M111 Fagot]] |[[Datoteka:POLK 9K111 Fagot.jpg|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|S|SSSR}} [[SSSR]] |ATGM |119 |Čekaju zamjenu modernijim protuoklopnim sustavima s tandemskom [[Bojna glava|bojnom glavom]], najvjerojatnije Spike. |- |[[9M14 Maljutka]] |[[Datoteka:AT-3 Sagger.jpg|alt=Maljutka|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|S|SSSR}} SSSR {{ZD|J|JUG}} [[SFRJ]] |ATGM |216 |216 projektila montiranih na 36 oklopnih vozila [[BOV (Jugoslavija)|BOV-1]] (M-83 POLO) sa 6 lansera instaliranih na svakom vozilu. Po 16 vozila u svakoj brigadi. 208 projektila montirano na 104 [[BVP M-80|M-80A]] koji su u operativnoj upotrebi, 2 po svakom vozilu. Ostali projektili su u pričuvi. Nakon 2016. bit će zamijenjeni modernim sustavima s tandemskom bojnom glavom, najvjerojatnije Spike. |- |RPG-22 |[[Datoteka:RPG-22 at exhibition «Presence».jpg|alt=RPG-22|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|S|SSSR}} [[SSSR]] |RPG | - |Trebali bi u potpunosti biti zamijenjeni s [[M136 AT-4|AT4]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=Polaznici Temeljne časničke izobrazbe gađali iz RPG 22 |url=https://www.morh.hr/polaznici-temeljne-casnicke-izobrazbe-gadali-iz-rpg-22-2/ |date=2014-04-23 |language=hr-HR |accessdate=2020-04-22}}</ref> |- |[[AT4]] |[[Datoteka:Marine firing an M136 AT-4 during an exercise, 2012.jpg|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedska]] |RPG |<nowiki>-</nowiki> |Nepoznata količina u uporabi.<ref>{{Citiranje časopisa |title=raketno oružje {{!}} Hrvatska tehnička enciklopedija |url=https://tehnika.lzmk.hr/raketno-oruzje/ |accessdate=2020-04-23}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://salw-guide.bicc.de/pdf/weapons/120/saab-at4.std.en.pdf |title=Saab AT4 Fact sheet |author=BICC |work=bicc.de |publisher=SALW |accessdate=2020-10-02}}</ref> |} * '''<big><u>Topništvo</u></big>''' Nabava samohodnih haubica [[Panzerhaubitze 2000]] kao i modernizacija tegljene [[Haubica|haubice]] D-30 je odrađena, te [[topništvo]] HKoV zadovoljava svoje potrebe. Što se tiče raketnih sustava potrebna je zamjena starijih sustava modernijim zapadnim. Najvjerojatnija je nabava 24 raketna sustava [[M270 MLRS]]. Moguća je nabava balističkih [[raketa]] ATACMS kratkog dometa (oko 300 km). Za program je osigurano 220 milijuna, no najvjerojatnija je donacija SAD iz njihovih vojnih viškova, te će u tom slučaju HKoV plaćati samo rakete te prijevoz sustava u Hrvatsku. {| class="wikitable" |- ! colspan="7" |Topništvo |- !Model !Slika !Porijeklo !Vrsta !Kalibar !Količina !Napomena |- |M57 |[[Datoteka:Минобацач М57 60мм.jpg|središte|bezokvira|125x125px]] |{{ZD|J|JUG}} [[SFRJ]] {{ZD|H|HRV}} Hrvatska |Minobacač |60&nbsp;mm |69 |U uporabi je 69 minobacača moderniziranih na standard NATO, ostalih 270 su u pričuvi. |- |M96 |[[Datoteka:Mortar 82mm M-69 Croatian Army.JPG|središte|bezokvira|125x135px]] |{{ZD|J|JUG}} [[SFRJ]] {{ZD|H|HRV}} Hrvatska |Minobacač |82&nbsp;mm |69 |U uporabi je 69 minobacača moderniziranih na standard NATO, ostalih 270 su u pričuvi. |- |M75 |[[Datoteka:Mortar 120 mm M-75 Croatian Army.JPG|središte|bezokvira|125x145px]] |{{ZD|J|JUG}} [[SFRJ]] {{ZD|H|HRV}} Hrvatska |Minobacač |120&nbsp;mm |43 |U uporabi je 43 minobacača moderniziranih na standard NATO, ostalih 140 su u pričuvi. |- |M116 |[[Datoteka:Topnička bitnica.jpg|alt=M116|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/S|SAD}} |Vučena haubica |75&nbsp;mm |12 |Koriste se samo za ceremonijalne svrhe.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Održan svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO "Oluja" |url=https://www.morh.hr/odrzan-svecani-mimohod-povodom-20-obljetnice-vro-oluja/ |date=2015-08-04 |language=hr-HR |accessdate=2020-04-22}}</ref> |- |M-46 |[[Datoteka:A412 130 mm M1982.JPG|obrub|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|S|SSSR}} SSSR {{ZD|R|RUM}}[[Rumunjska]] |Vučeni top |130mm |36 |2005. sveukupno na popisu 83 topova, aktivno 36 topova, a 47 su višak sredstava. |- |M-101/M-56/M2A1 |[[Datoteka:JGSDF 105mm Howitzer M2A1(Type 58 105mm Howitzer) left front view at Camp Nihonbara October 1, 2017.jpg|obrub|središte|bezokvira|100x100px]] |{{ZD+X/S|SAD}} {{ZD|J|JUG}} SFRJ |Vučena haubica |105mm |47 |2005. sveukupno na popisu 142 haubice, aktivno 4 haubice, a u pričuvi 43 haubice, 95 haubice su višak sredstava. Danas svi u pričuvi. |- |[[122 mm haubica D-30]] |[[Datoteka:Haubica 122mm D30 M94 HR.jpg|središte|bezokvira|120x165px]] |{{ZD|S|SSSR}} SSSR {{ZD|J|JUG}} SFRJ {{ZD|H|HRV}} Hrvatska |Vučena haubica |122&nbsp;mm |52 |2005. sveukupno na popisu 53 haubice, 1 haubica je višak sredstava. |- |- |[[M84 NORA|M-84 Nora]] |[[Datoteka:M84 Nora A.jpg|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|J|JUG}} SFRJ |Vučena haubica |152&nbsp;mm |16 |2005. sveukupno na popisu 18 haubica, 2 haubice su višak sredstava. Danas sve u pričuvi. |- |[[CITER 155 mm top L33]] |[[Datoteka:CITER L33 155 mm.JPG|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|A|ARG}} [[Argentina]] |Vučena haubica |155&nbsp;mm |18 |Kupljene od Argentine za vrijeme Domovinskog rata.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Bivši predsjednik Argentine je kriv za šverc oružja u Hrvatsku - Komentari {{!}} 24sata |url=https://www.24sata.hr/news/bivsi-predsjednik-argentine-je-kriv-za-sverc-oruzja-u-hrvatsku-305433/ |accessdate=2020-04-22}}</ref> Svi sustavi su operativni i u upotrebi. |- |[[2S1 Gvozdika]] |[[Datoteka:Samohodna haubica Gvozdika.jpg|središte|bezokvira|126x126px]] |{{ZD|S|SSSR}} SSSR |Samohodna haubica |122&nbsp;mm |9 |Dopunjeni s 12 PzH 2000 čine tri [[Bitnica|bitnice]]. U operativnoj uporabi je 6 haubica. Dugoročni planovi su da se djelomično modernizira te da se ugrade instalacije kompatibilne NATO-ovim borbenim i komunikacijskim sustavima ili da se zamjene nabavom dodatnih 6 samohodnih haubica PzH 2000. |- |[[PzH 2000]] |[[Datoteka:Panzerhaubitze 2000, Military Parade, Zagreb, 4-8-2015.JPG|alt=PzH 2000|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/N|NJE}} |Samohodna haubica |155&nbsp;mm |15 |U operativnoj upotrebi je 12 haubica, 3 su predviđene kao izvor pričuvnih dijelova.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Predstavljene nove haubice PzH 2000 |url=https://hrvatski-vojnik.hr/predstavljene-nove-haubice-pzh-2000/ |date=2017-04-20 |language=hr |accessdate=2020-10-02}}</ref> Kupljen je i 1 simulator za obuku.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Hrvatska kupuje 12 njemačkih 'Panzerhaubitza' |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatska-kupuje-12-njemackih-panzerhaubitza-950463 |language=hr |accessdate=2020-04-13}}</ref> Moguća je nabava dodatnih 6 da se zamjeni 6 2S1 Gvozdika. Cijeli ugovor s dodatne 3 haubice za rezervne dijelove i simulatorom, s remontom i obukom posade u Njemačkom HKoV je iznosio oko 380 milijuna kuna. |- |RAK-12 |[[Datoteka:VLR 128 mm RAK 12 M91 080810 24.jpg|središte|bezokvira|120x187px]] |{{ZD|H|HRV}} Hrvatska |VLR |128&nbsp;mm |68 |2005. sveukupno na popisu 91 VLR, 60 aktivnih LVR, a 8 LVR u pričuvi, 23 VLR su višak sredstava. Danas svi u pričuvi. |- |[[BM-21 Grad|APR-40]] |[[Datoteka:SVLR 122mm BM-21.jpg|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|S|SSSR}} SSSR {{ZD|R|RUM}}[[Rumunjska]] |SVLR |122&nbsp;mm |30 |2005. sveukupno na popisu 33 SVLR, 30 aktivnih SLVR, a 3 VLR su višak sredstava. |- |[[M-77 Oganj|M-92 Vulkan]] |[[Datoteka:Oganj 1.JPG|alt=SVLR Vulkan|središte|bezokvira|119x119px]] |{{ZD|H|HRV}} Hrvatska |SVLR |122&nbsp;mm |6 |Hrvatska modernizacija jugoslavenskog 128mm [[M-77 Oganj]]. Sustavi se koriste u sklopu hrvatskog kontingenta u [[Poljska|Poljskoj]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=Predstavljanje Bitnice SVLR "Vulkan" u Poljskoj |url=https://www.morh.hr/predstavljanje-bitnice-svlr-vulkan-u-poljskoj/ |date=2019-04-01 |language=hr-HR |accessdate=2020-04-14}}</ref> |- |} *'''<big><u>Protuzračna obrana</u></big>''' Trenutačno HKoV ne raspolaže sustavima koji se mogu efikasno braniti od modernih borbenih aviona. Posjeduje samo sustave efikasne za obranu od helikoptera, obranu postrojbi u manevriranju i kratko dometne sustave. Okosnicu [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] čine samovozni sustavi kratkog dometa [[Strijela - 10CROA1|Strijela 10CROA1]], laki prijenosni sustavi [[9K32 Strela-2|Strela 2]] i [[9K38 Igla|Igla]] te topovi [[Bofors]] L/70. Hrvatska službeno posjeduje sovjetski dalekometni protuzračni sustav [[S-300]] predstavljen na vojnom mimohodu 1995. Od 2004. njegov status se vodi kao [[vojna tajna]] te nije poznato nalazi li se još u Hrvatskoj.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Novi ruski pritisak na Hrvatsku: Isporučili smo vam S-300, gdje su nestale rakete? |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/ruski-pritisak-isporucili-smo-vam-s-300-gdje-su-nestale-rakete-1162920 |language=hr |accessdate=2020-04-23}}</ref> Planira se nabava nekoliko jedinica srednje dometnih raketnih protuzračnih sustava, najvjerojatnije norveškog [[NASAMS]] ili izraelskog [[SPYDER]]. Nabava protuzračnih raketnih sustava bi se trebala odraditi do 2025.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Dat ću sve od sebe da ove godine riješimo nabavu aviona |url=https://www.vecernji.hr/premium/dat-cu-sve-od-sebe-da-ove-godine-rijesimo-nabavu-aviona-1386120 |language=hr |accessdate=2020-04-13}}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="7" |Protuzračna obrana |- !Model !Slika !Podrijetlo !Vrsta !Kalibar !Količina !Napomena |- |[[Strijela - 10CROA1|Strijela-10CROA1]] |[[Datoteka:SLRS S-10CRO A1 270511 2.jpg|alt=Strijela 10CRO|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|S|SSSR}} [[SSSR]] {{ZD|H|HRV}} Hrvatska |Kratkodometni protuzračni sustav | - |9 |6 komada Strijela 10CROA1, 2 komada 9K35 i 1 komad Strela 10M2J |- |FIM-92 Stinger |[[Datoteka:FIM-92 (JASDF) noBG.png|alt=FIM-92 Stinger|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/S|SAD}} |MANPADS | - |20+ |Donacija SAD, zamjena za uništene sustave Igla i Strela-2, sukladno sporazumu iz 2012.<ref>{{Citiranje weba|title=General Dynamics / Raytheon FIM-92 Stinger|url=https://www.militaryfactory.com/smallarms/detail.php?smallarms_id=30|access-date=2022-03-04|website=www.militaryfactory.com|language=en-US}}</ref> |- |[[9K38 Igla]] |[[Datoteka:9K338 Igla-S (NATO-Code - SA-24 Grinch).jpg|alt=Igla|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|S|SSSR}} [[SSSR]] |MANPADS | - |67 |Laki prijenosni protuzračni sustav.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Postroj protuzračne obrane |url=https://www.morh.hr/postroj-protuzracne-obrane/ |date=2015-08-01 |language=hr-HR |accessdate=2020-04-24}}</ref> |- |[[9K32 Strela-2|9K32 Strela-2M]] |[[Datoteka:SA-7.jpg|alt=Strela 2|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|S|SSSR}} [[SSSR]] {{ZD|J|JUG}} SFRJ |MANPADS | - |141 |Laki prijenosni protuzračni sustav. Viškovi se uništavaju uz potporu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.poslovni.hr/hrvatska/milijun-dolara-za-unistavanje-hrvatskih-raketa-87858 |title=Milijun dolara za uništavanje hrvatskih raketa |language=en-US |accessdate=2020-04-23}}</ref> Planirana je zamjena modernijim kompatibilnim sustavom s NATO-om. |- |Bofors L/70 |[[Datoteka:Bofors-40-L70-hatzerim-2-1.jpg|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedska]] {{ZD|J|JUG}} SFRJ |Protuzračni automatski [[top]] |40mm |12 |Proizvedeni u SFRJ pod [[Licencija|licencijom]], upareni su s radarom Giraffe M85.<ref>{{Citiranje weba |url=https://kamenjar.com/jan-ivanjek-hrvatskoj-je-nuzna-i-protuzracna-obrana/ |title=Jan Ivanjek: Hrvatskoj je nužna i protuzračna obrana |last=B |first=Ante |date=2019-01-20 |work=Kamenjar |language=hr-HR |accessdate=2020-04-22}}</ref> |- |Giraffe M85 |[[Datoteka:Žirafa.jpg|alt=Giraffe|središte|bezokvira|139x139px]] |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedska]] {{ZD|J|JUG}} SFRJ |Mobilni [[radar]] | - | 2 |Jugoslavenska inačica švedskog radara Giraffe proizvedena pod licencijom, montirana na kamion [[FAP]] 2026.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Provedena međunarodna vojna vježba ŠTIT 17 |url=https://www.morh.hr/stit17/ |date=2017-04-11 |language=hr-HR |accessdate=2020-04-22}}</ref> |- |- |} * '''<big><u>Bespilotne letjelice</u></big>''' Kao nova cjelina unutar [[Središnjica za obavještajno djelovanje|Središnjice za obavještajno djelovanje]] u [[Pula|Puli]] je 2019. otvoreno Središte za [[Bespilotna letjelica|besposadne zrakoplovne sustave]], uz već postojeće središte u [[Sinj]]u.<ref>{{Citiranje weba |url=https://obris.org/hrvatska/samo-bespilotno/ |title=Samo bespilotno! |work=Obrana i sigurnost |language=en-US |accessdate=2020-05-26}}</ref> Primarni cilj besposadnih zrakoplovnih sustava je provedba zadaća nadzora i kontrole [[Ribarstvo|ribarstva]], a Hrvatska vojska sustav koristi za potporu civilnim institucijama, kao i prilikom zadaća zaštite i [[Evakuacija i spašavanje|spašavanja]] na moru te [[Zaštita od požara|zaštiti od požara]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=Središte za besposadne zrakoplovne sustave u Puli |url=https://www.morh.hr/srediste-za-besposadne-zrakoplovne-sustave-u-puli/ |date=2019-11-11 |language=hr-HR |accessdate=2020-04-28}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=Povratak vojske u Pulu: Čuvari mira, sigurnost i potpora lokalnoj zajednici |url=https://hrvatski-vojnik.hr/povratak-vojske-u-pulu-cuvari-mira-sigurnost-i-potpora-lokalnoj-zajednici/ |date=2019-11-29 |language=hr |accessdate=2020-04-28}}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="6" |Bespilotne letjelice |- !Model !Slika !Podrijetlo !Vrsta !Količina !Napomena |- |[[Aeronautics Orbiter]] |[[Datoteka:16 rocznica powstania GROM 17.jpg|alt=Orbiter|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|I|IZR}} [[Izrael]] |[[Bespilotna letjelica|UAV]] |6 |[[Bespilotna letjelica]] srednjeg dometa. Inačica Orbiter III (3B) uvedena je u uporabu 2019.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Bespilotna letjelica traži požare i lovi piromane |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/bespilotna-letjelica-trazi-pozare-i-lovi-piromane-1260496 |language=hr |accessdate=2020-04-20}}</ref> |- |[[Elbit Skylark]] |[[Datoteka:Bespilotna letjelica.jpg|alt=Skylark|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|I|IZR}} [[Izrael]] |[[Bespilotna letjelica|UAV]] |20 |Bespilotna letjelica kratkog dometa, u uporabi od 2007.<ref>{{Citiranje časopisa |title=MORH u Izraelu kupuje špijunske letjelice – Nacional.hr |url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/29245/morh-u-izraelu-kupuje-spijunske-letjelice |accessdate=2020-04-20}}</ref> |- |DJI Matrice 600 |[[Datoteka:LiDARUSA Snoopy 120 LiDAR.jpg|alt=DJI Matrice|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|K|KIN}} [[Kina]] |[[Bespilotna letjelica|UAV]] | - |Komercijalni dron korišten za procjenu šteta od [[Potres u Zagrebu 2020.|potresa u Zagrebu]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=Zagonetna vojno-obavještajna satnija: Zemlja podrhtava, voda nadire, ljudi nestaju? Zovite nas! |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/zagonetna-vojno-obavjestajna-satnija-zemlja-podrhtava-voda-nadire-ljudi-nestaju-zovite-nas-1393854 |language=hr |accessdate=2020-05-08}}</ref> |- |DJI Mavic 2 |[[Datoteka:2019-03-23 - Mavic Pro -3941.jpg|alt=Mavic|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|K|KIN}} [[Kina]] |[[Bespilotna letjelica|UAV]] | - |Komercijalni dron kvadrokopter u uporabi u [[Središnjica za obavještajno djelovanje|Središnjici za obavještajno djelovanje]]. |} * '''<big><u>Inženjerija</u></big>''' Zadaće [[Inženjerija|inženjerije]] obuhvaćaju postavljanje i uklanjanje minsko-eksplozivnih i drugih zapreka, svladavanje vodenih i suhih zapreka, izgradnju i održavanje putova, [[utvrdno graditeljstvo]] te maskiranje objekata. {| class="wikitable" ! colspan="6" |Inženjerija |- !Model !Slika !Podrijetlo !Vrsta !Količina !Napomena |- |[[M-84]]AI |[[Datoteka:M-84AI VS.jpg|alt=M-84AI|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|J|JUG}} SFRJ |Tenk za izvlačenje |4 |Posljednje vozilo ušlo je u službu 2002.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Army Guide |url=http://www.army-guide.com/eng/product911.html |accessdate=2020-04-20}}</ref> |- |[[T-55]]TZI |[[Datoteka:TZI 55.jpg|alt=T-55TZI|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|S|SSSR}} [[Sovjetski Savez|SSSR]] {{ZD|Č|ČEH}} [[Čehoslovačka]] |Tenk za izvlačenje |4 |Predviđena zamjena modernijim sustavom. |- |MaxxPro MRV |[[Datoteka:M1249 military recovery vehicle debut DVIDS378055.jpg|alt=MaxxPro|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/S|SAD}} |Vozilo za izvlačenje |6 |Uvedeni u uporabu 2016.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Obuka za rukovatelja vozilom za izvlačenje |url=https://hrvatski-vojnik.hr/obuka-za-rukovatelja-vozilom-za-izvlacenje/ |date=2016-12-13 |language=hr |accessdate=2020-04-20}}</ref> |- |Patria AMV / BOV-Log |[[Datoteka:Croatian Patria AMV 8x8 BOV-Log.JPG|alt=BOV-Log|središte|bezokvira|160x160px]] |{{ZD+X/F|FIN}} {{ZD+X/H|HRV}} |Vozilo za izvlačenje | - |Patria AMV u izvedbi oklopnog vozila za izvlačenje i popravke. |- |GSP-55 |[[Datoteka:GSP-55 02.JPG|alt=GSP-55|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|S|SSSR}} SSSR |[[Amfibija (kopneno vozilo)|Amfibija]] |2 |Predviđena zamjena modernim sustavom NATO. |- |PTS-M |[[Datoteka:PTS-M VS4.JPG|alt=PTS-M|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|S|SSSR}} SSSR |[[Amfibija (kopneno vozilo)|Amfibija]] |4 |Aktivno sudjelovali u pomoći nakon poplava 2014.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Ova hrvatska Noina arka skoro je završila u muzeju! |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/ova-hrvatska-noina-arka-skoro-je-zavrsila-u-muzeju-20140526 |accessdate=2020-04-20}}</ref> |- |[[T-55|MT-55A]] |[[Datoteka:MT-55 Militärtag - Uffenheim - 2015 .jpg|alt=MT-55|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|S|SSSR}} SSSR {{ZD|Č|ČEH}} [[Čehoslovačka]] |[[Pontonski most]] |2 |Predviđena zamjena modernijim sustavom. |- |PMS |[[Datoteka:IFOR Hungarian Army truck.JPEG|alt=PMS|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|S|SSSR}} SSSR |[[Pontonski most]] |4 |Mostove nose kamioni [[Tatra (poduzeće)|Tatra]] T183 8x8. Predviđena zamjena modernim sustavom NATO. |- |JCB Fastrac / 4CX |[[Datoteka:JCB 4CX Sitemaster.jpg|alt=4CX|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|U|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] |Kopač utovarivač |12 |Kupljeni i dijelom dobiveni kao donacija od [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=Slobodna Dalmacija - Vrijedan dar američke Vlade našoj kopnenoj vojsci: HV-u uručili šest kamiona i jednog kopača tovarivača |url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/vrijedan-dar-americke-vlade-nasoj-kopnenoj-vojsci-hv-u-urucili-sest-kamiona-i-jednog-kopaca-tovarivaca-613877 |date=2019-07-16 |language=hr-hr |accessdate=2020-04-20}}</ref> |- |[[DOK-ING]] MV-4 |[[Datoteka:Stroj za razminiranje KA (2).jpg|alt=MV-4|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|H|HRV}} Hrvatska |Čistač mina |4 |Daljinski upravljana robotska vozila koja se koriste za operacije [[Mina|razminiravanja]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.poslovni.hr/domace/dok-ing-mjesecno-u-svijetu-razminira-milijun-kvadrata-29850 |title=Dok-Ing mjesečno u svijetu razminira milijun kvadrata |language=en-US |accessdate=2020-04-20}}</ref> |- |Telerob tEODor |[[Datoteka:Telerob tEODor Ejército español.jpg|alt=tEODor|središte|bezokvira|149x149px]] |{{ZD+X/N|NJE}} |[[Robot]] |2 |Robot za uništavanje i deaktivaciju neeksplodiranih [[Bomba|bombi]], prikazan je na mimohodu 2015.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Parentium Media Porec Croatia |title=Robot za razminiranje tEODor prvi put u Istri |url=https://www.parentium.com/prva.asp?clanak=43222 |language=hr |accessdate=2020-04-23}}</ref> |- |Med-Eng EOD 9 |[[Datoteka:EOD 20 (11503620483).jpg|alt=EOD|središte|bezokvira|151x151px]] |{{ZD|K|KAN}} [[Kanada]] |[[Pirotehnika|Pirotehničko]] odijelo | - |Koristi se u Inženjerijskoj pukovniji, Pionirska bojna. Prikazano na Jarunu 2017.<ref>{{Citiranje časopisa |title=ZAGREB, CROATIA - MAY 28, 2017 : Protective suit Explosive Ordnance.. |url=https://www.123rf.com/photo_85519704_zagreb-croatia-may-28-2017-protective-suit-explosive-ordnance-disposal-9-exposed-at-the-26th-anniver.html |language=en |accessdate=2020-04-24}}</ref> |- |} * '''<big><u>Logistika</u></big>''' Osim [[Zapovjedništvo za potporu|Zapovjedništva za potporu]] logistički sustav sačinjavaju i postrojbe u [[Grane oružanih snaga|granama]] OS RH. {| class="wikitable" ! colspan="6" |Logistika |- !Model !Slika !Podrijetlo !Vrsta !Količina !Napomena |- |MAN TG MIL |[[Datoteka:TG MIL TGA 40.413 DFAS (6x6).jpg|alt=TG MIL|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/N|NJE}} |Transporter tenkova 40t |40 |Prvotna narudžba 20 komada u 2015. i naknadna narudžba 20 komada u 2017. |- |[[Mercedes-Benz Actros]] |[[Datoteka:ROCA Mobile Water Filter Truck 20120602a.jpg|alt=Actros|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/N|NJE}} |Teški kamion 6x6 i 8x8 |40 |Naručeni 2010., isporučeni 2012.<ref>{{Citiranje časopisa |title=MORH kupuje otpisane njemačke vojne kamione |url=http://www.glas-slavonije.hr/189247/1/MORH-kupuje-otpisane-njemacke-vojne-kamione |accessdate=2020-04-22}}</ref> |- |[[Ford]] Cargo |[[Datoteka:Turkische ford cargo.jpg|alt=Cargo|središte|bezokvira|160x160px]] |{{ZD+X/S|SAD}} |Teški kamion |12 |Vozila donirana od SAD za korištenje u misijama [[Ujedinjeni narodi|UN-a]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://obris.org/hrvatska/nova-donacija-za-os-rh-u-un-misijama/ |title=Nova donacija za OS RH u UN misijama |work=Obrana i sigurnost |language=en-US |accessdate=2020-04-22}}</ref> |- |MAN 10t MIL GL 8x8 |[[Datoteka:MULTI.JPG|alt=GL 8x8|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/N|NJE}} |Teški kamion |5 |Kupljeni iz njemačkih vojnih viškova 2015. |- |MAN 7t MIL GL 6x6 |[[Datoteka:MAN 7t 6x6 Kipper.jpg|alt=GL 6x6|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/N|NJE}} |Srednji kamion |5 |Kupljeni iz njemačkih vojnih viškova 2015. |- |MAN 5t MIL GL 4x4 |[[Datoteka:Bundeswehr MAN 5to.gl.jpg|alt=GL 4x4|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/N|NJE}} |Srednji kamion |37 |Kupljeni iz njemačkih vojnih viškova 2015.<ref>{{Citiranje časopisa |title=OBNAVLJAMO VOZNI PARK POLOVNJACIMA Hrvatska kupila njemačke kamione stare čak 30 godina - Jutarnji List |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/obnavljamo-vozni-park-polovnjacima-hrvatska-kupila-njemacke-kamione-stare-cak-30-godina/783757/ |accessdate=2020-04-22}}</ref> |- |Iveco Trakker |[[Datoteka:Iveco Trakker 450 Ejército español.JPG|alt=Trakker|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|I|ITA}} Italija |Teški i srednji kamioni |120 |Početna narudžba vozila u 2007. Trebao bi zamijeniti starije [[kamion]]e u službi. |- |[[Iveco]] Eurocargo |[[Datoteka:Kamion Iveco Eurocargo - veza (HV).jpg|alt=Eurocargo|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|I|ITA}} Italija |Srednji kamion |120 |Početna narudžba 39 vozila u 2005. naknadna narudžba 80 vozila tijekom 2008. i 2009. |- |Iveco Astra |[[Datoteka:2june 2007 561.jpg|alt=Astra|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|I|ITA}} [[Italija]] |Srednji kamion |12 |Koriste se za opskrbu vodom sustava MPD-100, a mogu koristiti i kao sredstvo za gašenje požara. U sastavu OSRH su od 2010.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Postroj nuklearno-biološko-kemijske obrane |url=https://www.morh.hr/postroj-nuklearno-biolosko-kemijske-obrane/ |date=2015-08-01 |language=hr |accessdate=2020-08-16}}</ref> |- |Iveco Daily |[[Datoteka:2013 Iveco Daily panel van.JPG|alt=Daily|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|I|ITA}} Italija |[[Kombinirano vozilo]] |<nowiki>-</nowiki> |Početna narudžba vozila u 2007. Trebao bi zamijeniti starija vozila u službi. |- |[[Nissan Motors|Nissan]] Navara |[[Datoteka:2nd Nissan Frontier SE crew cab.jpg|alt=Navara|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|J|JAP}} [[Japan]] |[[Pick-up|Kamionet]] 4x4 |250 |Početna narudžba u 2010.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Vojnoobavještajni postroj |url=https://www.morh.hr/vojnoobavjestajni-postroj/ |date=2015-08-01 |language=hr-HR |accessdate=2020-04-22}}</ref> |- |Ford Ranger |[[Datoteka:Ford Ranger Limited 2017 (50070426006).jpg|alt=Ford Ranger|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/S|SAD}} |[[Pick-up|Kamionet]] 4x4 |30+ |Vojska posjeduje 30 vozila i preko 120 vozila na leasing.<ref>{{Citiranje weba|title=Termovizijske kamere za schengensku granicu|url=https://obris.org/hrvatska/termovizijske-kamere-za-schengensku-granicu/|access-date=2022-03-04|website=Obrana i sigurnost|language=en-US}}</ref> |- |[[Toyota]] Land Cruiser |[[Datoteka:Toyota Landcruiser STD.jpg|alt=Landcruiser|središte|bezokvira|136x136px]] |{{ZD|J|JAP}} [[Japan]] |[[Terenac]] 4x4 |80 |150 vozila je naručeno 2008. i uvedeno u uporabu 2010.<ref>{{Citiranje časopisa |title=MORH za Afganistan kupuje 18 novih vozila - Jutarnji List |url=https://www.jutarnji.hr/arhiva/morh-za-afganistan-kupuje-18-novih-vozila/3761508/ |accessdate=2020-04-22}}</ref> |- |Puch G / Mercedes-Benz G-Class |[[Datoteka:Vozilo Vojne policije Puch.jpg|alt=Puch|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|A|AUT}} [[Austrija]] {{ZD+X/N|NJE}} |[[Terenac]] 4x4 |320 |250 naručeno 2002. i dodatnih 75 2008. Treba zamijeniti starija vozila u službi.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Kralj bespuća i nakon 33 godine vrlo sličan originalu |url=https://www.vecernji.hr/auti/kralj-bespuca-i-nakon-33-godine-vrlo-slican-originalu-399484 |language=hr |accessdate=2020-04-22}}</ref> |- |[[Volkswagen Transporter]] |[[Datoteka:Volkswagen Transporter T6 Yellow Transfers.jpg|alt=Volkswagen Transporter|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/N|NJE}} |Sanitetsko vozilo | - |Namijenjen je za pružanje hitne medicinske pomoći te prijevoz ozlijeđenih i oboljelih osoba. |- |BAE Systems RG-33 HAGA |[[Datoteka:RG 33 in Iraq at FOB Normandy.JPG|alt=RG-33|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD|J|JAR}} [[Južnoafrička Republika|JAR]] |Sanitetsko vozilo | - |Donacija SAD-a. Inačica RG-33L MRAP HAGA (teško oklopljena kopnena ambulanta) je isporučena i uvedena u službu tijekom 2015.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Spremni za budućnost |url=http://www.glas-slavonije.hr/264612/10/Spremni-za-buducnost |accessdate=2020-04-22}}</ref> |- |Patria AMV / BOV-San |[[Datoteka:Croatian Patria AMV 8x8 BOV-San.JPG|alt=BOV-Log|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/F|FIN}} {{ZD+X/H|HRV}} |Sanitetsko vozilo | - |Patria AMV u izvedbi oklopnog sanitetskog vozila. |- |Kalmar RT 250 |[[Datoteka:Container forklift.jpg|alt=Kalmar RT 250|središte|bezokvira|120x120px]] |{{ZD+X/F|FIN}} |Kontejnerska dizalica | - |Namijenjena je za pretovar i manipulaciju kontejnera od 20 i 40 stopa. Dvije su prikazane na mimohodu 2015.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Logistički postroj |url=https://www.morh.hr/logisticki-postroj/ |date=2015-08-01 |language=hr |accessdate=2020-08-16}}</ref> |} == Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske == {{Glavni|Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske}} Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV) obilježava se svake godine [[28. svibnja]], na dan kada je [[1991.]] godine održana svečana smotra [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde (ZNG)]] na stadionu [[NK Zagreb]] u Kranjčevićevoj ulici i kada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a. == Povezani članci == * [[Oružane snage Republike Hrvatske]] * [[Hrvatska ratna mornarica]] * [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana]] == Izvori == <div style="height: 300px; overflow: auto; border: 2px black solid;">{{izvori|30em}}</div> == Vanjske poveznice == * [http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html Službena stranica OSRH – Hrvatska kopnena vojska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071217105837/http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html |date=17. prosinca 2007. }} {{OS RH}} [[Kategorija:Oružane snage Hrvatske]] [[Kategorija:Kopnena vojska]] mkgbepsgmj1obae8qkvu15ic7wffxax 0 72728 6447258 6429127 2022-08-21T10:32:30Z Darrad2009 157007 /* Privatni život */ dopuna životopisa wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Ben Affleck |slika = AffleckFeedAmerica09 cropped.jpg |veličina = 210px |opis slike = Ben Affleck, 2009. godine |rodno ime = Benjamin Géza Affleck-Boldt |pseudonim = |rođenje = [[15. kolovoza]] [[1972.]] |mjesto rođenja = {{ZD+X/S|SAD}} Berkley, [[Kalifornija]] |smrt = |mjesto smrti = |godine rada = [[1981.]] − danas |web = |supruga = [[Jennifer Garner]] ([[2005.]] − [[2018.]]) , [[Jennifer Lopez]] ([[2022.]] – [[danas]]) |djeca = 2 djece |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = '''[[Oscar za najbolji film|Najbolji film]]''' <br> [[2012.]] ''[[Argo]]'' <br> '''[[Oscar za najbolji originalni scenarij|Najbolji originalni scenarij]]'''<br>[[1998.]] ''[[Dobri Will Hunting]]'' |emmy = |tony = |zlatni globus = '''[[Zlatni globus za najbolji scenarij|Najbolji scenarij]]'''<br/>[[1998.]] ''[[Dobri Will Hunting]]'' |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = '''[[Nagrada Saturn za najboljeg sporednog glumca (film)|Najbolji sporedni glumac]]'''<br>[[2006.]] ''[[Hollywoodland]]'' |ostale_nagrade = '''Nagrada Ceha filmskih glumaca za najbolju glumačku postavu'''<br>[[1998.]] ''[[Zaljubljeni Shakespeare]]''<br>'''Volpi Cup za najboljeg glumca'''<br>[[2006.]] ''[[Hollywoodland]]'' }} '''Ben Affleck''' ({{SAD grad|Berkeley|Kalifornija}}, [[15. kolovoza]] [[1972.]]) je [[SAD|američki]] glumac i filmski umjetnik. == Životopis == === Djetinjstvo i mladenačka dob === Majka mu je učiteljica, a otac savjetnik za probleme s [[alkoholizam|alkoholom]]. Ben je najstariji od trojice braće. Jedan od njegove mlađe braće također je postao glumac ([[Casey Affleck]]). Još dok je bio veoma mali, njegovi su se preselili u [[Boston]], gdje je živio sve dok se nije počeo baviti [[gluma|glumom]]. Tamo je upoznao i svog dugogodišnjeg prijatelja [[Matt Damon|Matta Damona]], s kojim će kasnije napisati, a i glumiti u filmu ''[[Dobri Will Hunting]]'' (''Good Will Hunting''), koji je dobio [[Oscar]]a za najbolji originalni [[Filmski scenarij|scenarij]]. === Filmske uloge === Nakon što je odustao od [[fakultet]]a, Ben Affleck odlazi u [[Hollywood]]. Počinje malom ulogom u [[film]]u ''School Ties'' zajedno sa svojim prijateljem [[Matt Damon|Mattom Damonom]], a zatim slijede veće uloge u filmovima ''Dazed and Confused'' ([[1993.]]) [[Richarda Linklater]]a i ''Mallrats'' ([[1995.]]) [[Kevin Smith|Kevina Smitha]]. Ubrzo nakon toga, zbog sve manjeg izbora uloga, Affleck i Damon odlučuju napisati [[Filmski scenarij|scenarij]] u kome će njih dvojica imati glavne uloge. Preko Afleckovog brata upoznaju [[Gus Van Sant|Gusa Van Santa]], na čiju preporuku njihov [[Filmski scenarij|scenarij]] otkupljuje kuća [[Miramax]] i od tog momenta priča o problematičnom dječaku, matematičkom geniju, postaje svima znana kao ''[[Dobri Will Hunting]]''. Prije realizacije ovog filma, Affleck s [[Kevin Smith|Kevinom Smithom]] započinje snimanje drugog - pod nazivom ''[[Loveći Amy]]'' (''Chasing Amy''), poslije čega biva svrstan u grupu glumaca vrijednih spomena. Nakon uspjeha koji postiže ''[[Dobri Will Hunting]]'' osvojivši nagradu [[Oscar]] za najbolji originalni scenarij, Afleck i Damon automatski postaju zlatni momci [[Hollywood]]a. Nakon toga, velika vrata su mu širom otvorena. [[2008.]] snima komediju ''[[Njemu baš i nije stalo]]'', u kojoj mu društvo prave [[Scarlett Johansson]], [[Jennifer Aniston]], [[Drew Barrymoore]] i [[Justin Long]]. === Privatni život === Hodao je s glumicom [[Gwyneth Paltrow]], te glumicom i pjevačicom [[Jennifer Lopez]] ([[2002.]] – [[2004.]]). S potonjom je nastupio u dva filma ''[[Djevojka iz Jerseyja]]'' i ''[[Gigli]]'', koji su proglašeni jednim od najgorih [[film]]ova godine. Na snimanju filma ''[[Daredevil (2003)|Daredevil]]'' upoznaje glumicu [[Jennifer Garner]], s kojom stupa u [[brak]] [[2005.]] godine. Iste godine, par dobiva prinovu u obitelj, kćer Violet Anne. [[6. siječnja]] [[2009.]] par dobiva još jednu kćer, Seraphinu Rose Elizabeth.<br> Affleck i Lopez ponovno su počeli izlaziti u travnju [[2021.]], 20 godina nakon što su se prvi put upoznali da bi objavili svoje druge zaruke u travnju [[2022.]]. Vjenčali su se u [[Las Vegas]]u [[16. srpnja]] [[2022.]],<ref name="A1">{{cite web|url=https://variety.com/2022/music/news/jennifer-lopez-ben-affleck-married-1235318479/|title=Vjenčali se Jennifer Lopez i Ben Affleck|work=variety.com|accessdate=21. kolovoza 2022.|quote=|language=engleski|trans-title=Vjenčali se Jennifer Lopez i Ben Affleck}}</ref> a Affleck je postao očuh Lopezinim blizancima Maxu i Emme Muñiz koji su rođeni u veljači [[2008.]]. === Zanimljivosti === * na snimanju filma ''[[Pljačka stoljeća]]'' (''Reindeer Games'') Ben je slučajno dobio udarac u glavu od kojeg je pao u nesvijest. Hospitaliziran je, i oporavio se nakon nekoliko dana. * on i [[Matt Damon]] su prodali [[Filmski scenarij|scenarij]] filma ''[[Dobri Will Hunting]]'' za 600.000 [[dolar]]a. * obožavatelj je [[motor]]a, i u svojoj garaži ih ima 5. * [[2001.]] završio je u centru "Promises" ''(Obećanja)'' na odvikavanje od [[alkohol]]a. * majka mu je podrijetlom [[Irska|Irkinja]], a otac [[Škotska|Škot]]. * veliki je fan [[bejzbol]] ekipe "Boston Red Sox". * tečno priča [[Španjolska|španjolski]] i [[Francuska|francuski]]. * njegova bivša djevojka, [[Jennifer Lopez]], napisala je pjesmu posvećenu njemu "Dear Ben". [[Paparazzi]] su ih nazivali "Bennifer". * [[demokrat]] je po političkom opredjeljenju i bio je veliki podržavatelj senatora [[John Kerry|Johna Kerrya]] u njegovoj kampanji [[2004.]] godine. * prestao je [[pušenje|pušiti]] zbog zdravlja svoje kćeri Violet. * veliki je fan glumca [[Robert Englund|Roberta Englunda]]. * ima strah od letenja. == Filmografija == === Filmske uloge === * ''[[Grad lopova]]'' kao Doug MacRay (2010.) * ''[[Direktori na cesti (2010.)|Direktori na cesti]]'' kao Bobby Walker ([[film u 2010.|2010]].) * ''Extract'' kao Dean ([[2009.]]) * ''[[U vrtlogu igre]]'' (''State of Play'') kao Stephen Collins ([[2009.]]) * ''[[Njemu baš i nije stalo]]'' (''He's Just Not That Into You'') kao Neil ([[2009.]]) * ''[[As u rukavu]]'' (''Smokin Aces'') kao Jack Dupree ([[2006.]]) * ''[[Hollywoodland]]'' kao George Reeves ([[2006.]]) * ''[[Trgovci 2]]'' (''Clerks II'') ([[2006.]]) * ''[[Frka u gradu]]'' (''Man About Town'') kao Jack Giamoro ([[2006.]]) * ''[[Kako preživjeti Božić]]'' (''Surviving Christmas'') kao Drew Latham ([[2004.]]) * ''[[Djevojka iz Jerseyja]]'' (''Jersey Girl'') kao Ollie Trinke ([[2004.]]) * ''[[Isplata (2003)|Isplata]]'' (''Paycheck'') kao Michael Jennings ([[2003.]]) * ''[[Gigli]]'' kao Larry Gigli ([[2003.]]) * ''[[Daredevil (2003)|Daredevil]]'' kao Matt Murdock/[[Daredevil]] ([[2003.]]) * ''[[Smetalo]]'' (''The Third Wheel'') kao Michael ([[2002.]]) * ''[[Cijena straha]]'' (''The Sum of All Fears'') kao Jack Ryan ([[2002.]]) * ''[[Kobno prestrojavanje]]'' (''Changing Lanes'') kao Gavin Banek ([[2002.]]) * ''[[Jay i Tihi Bob uzvraćaju udarac]]'' (''Jay and Silent Bob Strike Back'') kao Holden McNeil ([[2001.]]) * ''[[Otkačena obitelj]]'' (''Daddy and Them'') kao Lawrence Bowen ([[2001.]]) * ''[[Pearl Harbor (2001)|Pearl Harbor]]'' kao Rafe McCawley ([[2001.]]) * ''[[Ljubav kao sudbina]]'' (''Bounce'') kao Buddy Amaral ([[2000.]]) * ''Joseph: King of Dreams'' kao Joseph ([[2000.]]) - ''posudio glas'' * ''[[Pljačka stoljeća]]'' (''Reindeer Games'') kao Rudy Duncan ([[2000.]]) * ''SNL Fanatic'' kao Jason ([[2000.]]) * ''[[Vruća linija (2000)|Vruća linija]]'' (''Boiler Room'') kao Jim Young ([[2000.]]) * ''[[Dogma (1999)|Dogma]]'' kao Bartleby ([[1999.]]) * ''[[Sile prirode]]'' (''Forces of Nature'') kao Ben Holmes ([[1999.]]) * ''[[200 cigareta]]'' (''200 Cigarettes'') kao konobar ([[1999.]]) * ''[[Zaljubljeni Shakespeare]]'' (''Shakespeare in Love'') kao Ned Alleyn ([[1998.]]) * ''[[Armageddon (1998)|Armageddon]]'' kao A.J. Frost ([[1998.]]) * ''[[Fantomi (1998)|Fantomi]]'' (''Phantoms'') kao Bryce Hammond ([[1998.]]) * ''[[Dobri Will Hunting]]'' (''Good Will Hunting'') kao Chuckie Sullivan ([[1997.]]) * ''[[Natjerujući Amy]]'' (''Chasing Amy'') kao Holden McNeil ([[1997.]]) * ''Going All the Way'' kao Tom "Gunner" Casselman ([[1997.]]) * ''[[Sjajna vremena]]'' (''Glory Daze'') kao Jack ([[1996.]]) * ''[[Štakori iz šoping centra]]'' (''Mallrats'') kao Shannon Hamilton ([[1995.]]) * ''[[Munjeni i zbunjeni]]'' (''Dazed and Confused'') kao Fred O'Bannion ([[1993.]]) * ''[[Školske veze]]'' (''School Ties'') kao Chesty Smith ([[1992.]]) * ''[[Buffy, ubojica vampira (1992)|Buffy, ubojica vampira]]" (''Buffy, the Vampire Slayer'') kao košarkaš ([[1992.]]) * ''Daddy'' kao Ben Watson ([[1991.]]) * ''Hands of a Stranger'' kao Billy Hearn ([[1987.]]) * ''The Dark End of the Street'' ([[1981.]]) === Televizijske uloge === * ''Saturday Night Live'' kao Donnie Bartalotti ([[2001.]]) * ''Lifestories: Families in Crisis'' kao Aaron Henry ([[1994.]]) * ''Against the Grain'' kao Joe Willie Clemons ([[1993.]] – [[1994.]]) * ''Almost Home'' kao Kevin Johnson ([[1993.]]) * ''The Second Voyage of the Mimi'' kao C.T. Granville ([[1988.]]) * ''ABC Afterschool Specials'' kao Danny Coleman ([[1986.]]) * ''The Voyage of the Mimi'' kao C.T. Granville ([[1984.]]) == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Ben Affleck}} * {{imdb ime|id=0000255|ime=Ben Affleck}} {{GLAVNIRASPORED:Affleck, Ben}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki filmski producenti]] [[Kategorija:Američki filmski redatelji]] [[Kategorija:Američki filmski scenaristi]] [[Kategorija:Američki televizijski glumci]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Saturn]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najbolji originalni scenarij]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa]] lxjn6ceyicq61uszrm7193dnjiiss90 0 75982 6447284 6445034 2022-08-21T11:36:54Z RadioElectrico 111026 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:NAM Members.svg|mini|450px|Zemljovid država članica Pokreta nesvrstanih<br> {{colorbox|#000080}} – države članice<br>{{colorbox|#0066FF}} – države promatračice]] '''Pokret nesvrstanih''' je međunarodna organizacija koja danas broji 120 zemalja članica koje su smatrale sebe službeno neujedinjene s jednim ili protiv jednog od većih blokova. Svrha organizacije, kako piše u Havanskoj deklaraciji iz [[1979.]] je ''osigurati nacionalnu neovisnost, suverenitet, teritorijalni integritet i osiguranje nesvrstanih zemalja u njihovoj borbi protiv imperijalizma, kolonijalizma, neokolonijalizma, apartheida i rasizma, uključujući i cionizam i sve oblike strane agresije, okupacije, dominacije, miješanja i hegemonije, kao i protiv blokovske politike''. Pokret se fokusirao na nacionalne borbe za neovisnost, iskorjenjivanje siromaštva, [[ekonomija|ekonomski]] razvoj i suprotstavljanje [[kolonijalizam|kolonijalizmu]], [[imperijalizam|imperijalizmu]] i [[neokolonijalizam|neokolonijalizmu]]. Zemlje članice su predstavljale 55 % siromašnog stanovništva [[Zemlja|Zemlje]], većinu vlada na svijetu i skoro dvije trećine članica [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]. Važniji članovi su bili [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]], [[Indija]], [[Egipat]] i [[Južnoafrička Republika]]. [[Brazil]] nije bio stalni član Pokreta, ali je kao država dijelila mnogo ciljeva s pokretom i često je slala promatrače na konferencije pokreta. Iako je namjeravano da organizacija bude blizak savez kao [[NATO]] i [[Varšavski pakt]], imala je malo jedinstva i mnoge od njezinih članica su bile u savezu s jednom ili drugom velikom silom. Primjerice, službeno nesvrstana [[Kuba]] je bila u savezu sa [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]] tijekom čitavog [[hladni rat|hladnog rata]], kao i Indija, koja je mnogo godina bila zajedno sa Sovjetima u borbi protiv Kine. Pokret se slomio kada je Sovjetski Savez napao [[Afganistan]] [[1979.]] godine. Dok su neke države podržavale [[Sovjetsko-afganistanski rat|sovjetsku invaziju]], ostale članice Pokreta su se protivile napadu. Pokret nesvrstanih se bori za nalaženje smisla nakon kraja hladnog rata. Zemlje sljednice [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] pokazale su malo zanimanja za Pokret nakon [[raspad SFRJ|raspada te zemlje]]. [[Malta]] i [[Cipar]] prestali su biti članice Pokreta [[2004.]] godine, ulaskom u [[Europska unija|Europsku uniju]].<ref>Ministry of Foreign Affairs of the Arab Republic of Egypt (2009) [http://www.namegypt.org/en/AboutName/MembersObserversAndGuests/Pages/default.aspx XV Summit of the Non-Aligned Movement – Members, Observers and Guests] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110727110130/http://www.namegypt.org/en/AboutName/MembersObserversAndGuests/Pages/default.aspx |date=27. srpnja 2011. }}, Sharm al-Shaykh, 11. – 16. srpnja 2009.</ref> Jedina preostala država članica Pokreta u [[Europa|Europi]] je [[Belarus|Bjelorusija]]. Novije su članice Turkmenistan, Bjelorusija i Dominikanska Republika,<ref name="Najam">Najam, Adil (2003.) "[http://books.google.com/books?id=eCVZ5Vir2e0C&pg=PA233&f=false#v=onepage&q=&f=false Poglavlje 9: The Collective South in Multinational Environmental Politics]" '''<tt>U zborniku:</tt>''' Nagel, Stuard. ''<u>Policymaking and prosperity : a multinational anthology</u>'', Lanham, Maryland : Lexington Books, str. 233., {{ISBN|0-7391-0460-8}}. Preuzeto 15. studenoga 2009. {{Citat|Turkmenistan, Belarus and Dominican Republic are the most recent entrants. The application of Bosnia-Herzegovina and Costa Rica were rejected in 1995 and 1998. Yugoslavia has been suspended since 1992.}}</ref> Bosna i Hercegovina i Kostarika su 1995. i 1998. odbijene u svojim zahtjevima za članstvo.<ref name="Najam"/> Najnovije su članice [[Azerbajdžan]] i [[Fidži]], koje su postale članicama u svibnju 2011.<ref>'''<tt>xxxxxxxx</tt>''', [http://www.fijiprun.org/index.php?option=com_content&view=article&id=169:nma-fiji-2010&catid=28:press-releases&Itemid=9 ''Fiji Membership of the Non-Aligned Movement Endorsed''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304223724/http://www.fijiprun.org/index.php?option=com_content&view=article&id=169:nma-fiji-2010&catid=28:press-releases&Itemid=9 |date=4. ožujka 2016. }} // The Permanent Mission of Fiji to the United Nations, New York, srijeda, 5. siječnja 2011. – 17:11. Pristupljeno 6. rujna 2011.</ref><ref>Kazimova, Arife & Robert Coalson, [http://www.rferl.org/content/azerbaijan_join_nonaligned_movement/24200776.html ''Azerbaijan Joins Ranks Of Non-Aligned Movement''] // Radio Free Europe/Radio Liberty, 25. svibnja 2011. – 16:09 (GMT/UTC). Pristupljeno 6. rujna 2011.</ref><ref>Intervju: Musa Gasimli, ''[http://www.news.az/articles/politics/37212 Membership of Non-Aligned Movement 'to raise Azerbaijan’s credibility'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110528125129/http://www.news.az/articles/politics/37212 |date=28. svibnja 2011. }}'' // News.Az, četvrtak, 26. svibnja 2011. – 12:56 (GMT). Pristupljeno 6. rujna 2011.</ref><ref>'''<tt>xxxxxxxx</tt>''', ''[[n:Fiji joins the Non-Aligned Movement|Fiji joins the Non-Aligned Movement]]'' // [[WP:WW|Wikivijesti]], subota, 26. lipnja 2010. / Pristupljeno 6. rujna 2011.</ref><ref>Yayan GH Mulyana, [http://www.thejakartapost.com/news/2011/06/04/non-aligned-movement-the-way-forward.html Non-Aligned Movement: The way forward''] // The Jakarta Post (Online Edition), PT Bina Media Tenggara, Jakarta, subota, 6. travnja 2011. – 8:00 AM. / Pristupljeno 6. rujna 2011.</ref><ref name="IND">'''<tt>xxxxxxxx</tt>''', ''[http://www.kemlu.go.id/Documents/GNB%20ke-16/NAMDOC1-Rev1-Final%20Document-English-Final.pdf Final Document : XVI Ministerial Conference and Commemorative Meeting of the Non-Aligned Movement, Bali – Indonesia, 23. – 27. svibnja 2011.,]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}'' Jakarta : Ministarstvo vanjskih poslova Republike Indonezije, Doc. 1 / Rev. 1, datoteka u pdf obliku od 1. lipnja 2011. (6:15:11). / Pristupljeno 6. rujna 2011. {{Citat|22. While recognizing with satisfaction that the membership of the Movement has grown from 25 Members in 1961 to 120 States Members and 17 Observers in 2011, the Ministers welcomed the recent admission of the Republic of Fiji and the Republic of Azerbaijan as full Members in the Movement in 2011, and the Republic of Argentina as an Observer in the Movement in 2009.}}</ref> == Nastanak Pokreta == [[Datoteka:Konferencija Pokreta nesvrstanih 1961. godine.jpg|250px|mini|desno|Konferencija Pokreta nesvrstanih 1961. godine.]] Termin "Nesvrstani" je prvi upotrijebio indijski premijer [[Džavaharlal Nehru]] tijekom svog govora [[1954.]] u [[Colombo|Colombu]], [[Šri Lanka]]. Nehru je u tom govoru opisao pet osnovnih zakona koji su korišteni kao vodilje u kinesko - indijskim odnosima, a koje je prve smislio ondašnji kineski premijer [[Zhou Enlai]]. Nazvani »[[pet principa miroljubive koegzistencije]]« ili [[panča-šila]], ovi će principi poslije poslužiti kao osnova Pokreta nesvrstanih. Tih pet principa su: * uzajamno poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta, * uzajamno nenapadanje, * uzajamno nemiješanje u unutrašnje poslove, * jednakost i uzajamna korist, te * miroljubiva koegzistencija. Podrijetlo Pokreta nesvrstanih se može pratiti do [[Konferencija u Bandungu|konferencije održane u Bandungu]], Indonezija, [[1955.]] Svjetski nesvrstani narodi su izrazili svoju želju da ne budu uvučene u ideološke sukobe Istoka i Zapada u hladnom ratu. Bandung je bio značajna prekretnica za razvoj pokreta kao političke organizacije. Već sljedeće godine, potpisivanjem Brijunske izjave, Pokret nesvrstanih je službeno postao svjetska organizacija. No, tek 6 godina kasnije, u rujnu [[1961.]], uz veliku zaslugu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], održana je prva službena konferencija Pokreta nesvrstanih. Uz Tita i Nehrua, drugi istaknuti svjetski lideri koji su sudjelovali u stvaranju Pokreta nesvrstanih su egipatski predsjednik [[Gamal Abdel Naser|Gamal Abdel Nasser]] i njegov indonezijski kolega [[Sukarno]], te predsjednik neovisne Gane [[Kwame Nkrumah]]. Pokret je izgubio kredibilitet tijekom sedamdesetih kada je kritiziran da u njemu postoje dominantne države i one koje su prijateljske [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Savezu Sovjetskih Socijalističkih Republika]]. Dok su vođe poput Tita, Nassera, Sukarna ili Nehrua mogli predstavljati ideologiju nesvrstanosti, vođe poput [[Fidel Castro|Fidela Castra]] su kompromitirali cijeli projekt. == Države članice == {| cellpadding="10" style="background:transparent; table-layout: fixed;" |- | bgcolor="#f9f9f9" width="30%" valign="top" style="border:1px solid #aaaaaa" | #{{ZD+X/A|AFG}} #{{ZD+X/A|ALŽ}} #{{ZD+X/A|ANG}} #{{ZD+X/A|ATG}} #{{ZD+X/A|AZE}} #{{ZD+X/B|BAH}} #{{ZD+X/B|BHR}} #{{ZD+X/B|BAN}} #{{ZD+X/B|BAR}} #{{ZD+X/B|BLZ}} #{{ZD+X/B|BEN}} #{{ZD+X/B|BJE}} #{{ZD+X/B|BOC}} #{{ZD+X/B|BOL}} #{{ZD+X/B|BRU}} #{{ZD+X/B|BUF}} #{{ZD+X/B|BUR}} #{{ZD+X/B|BUT}} #{{ZD+X/Č|ČAD}} #{{ZD+X/Č|ČIL}} #{{ZD+X/D|DR KONGO}} #{{ZD+X/D|DMN}} #{{ZD+X/D|DOM}} #{{ZD+X/D|DŽI}} #{{ZD+X/E|EGI}} #{{ZD+X/E|EKV}} #{{ZD+X/E|EKG}} #{{ZD+X/E|ERI}} #{{ZD+X/E|ETI}} #{{ZD+X/F|FIDŽ}} #{{ZD+X/F|FIL}} #{{ZD+X/G|GAB}} #{{ZD+X/G|GAM}} #{{ZD+X/G|GAN}} #{{ZD+X/G|GRE}} #{{ZD+X/G|GVA}} #{{ZD+X/G|GUA}} #{{ZD+X/G|GVI}} #{{ZD+X/G|GVB}} #{{ZD+X/H|HAI}} #{{ZD+X/H|HON}} <!--- fr.wiktionary.org/wiki/Modèle:- ---> | width=1% | | bgcolor=#f9f9f9 width="30%" valign=top style="border:1px solid #aaaaaa" cellpadding=5 | #<li value="42">{{ZD+X/I|IND}} #{{ZD+X/I|INDN}} #{{ZD+X/I|IRK}} #{{ZD+X/I|IRN}} #{{ZD+X/I|IST T}} #{{ZD+X/J|JAM}} #{{ZD+X/J|JEM}} #{{ZD+X/J|JOR}} #{{ZD+X/J|JAR}} #{{ZD+X/K|KMB}} #{{ZD+X/K|KAM}} #{{ZD|Z|ZEL}} [[Kapverdski Otoci]] #{{ZD+X/K|KAT}} #{{ZD+X/K|KEN}} #{{ZD+X/K|KOL}} #{{ZD+X/K|KOM}} #{{ZD+X/K|KON}} #{{ZD+X/K|KUB}} #{{ZD+X/K|KUV}} #{{ZD+X/L|LAO}} #{{ZD+X/L|LES}} #{{ZD+X/L|LBN}} #{{ZD+X/L|LBR}} #{{ZD+X/L|LIB}} #{{ZD+X/M|MAD}} #{{ZD+X/M|MLV}} #{{ZD+X/M|MALD}} #{{ZD+X/M|MALE}} #{{ZD+X/M|MALI}} #{{ZD+X/M|MAR}} #{{ZD+X/M|MAUS}} #{{ZD+X/M|MAU}} #{{ZD|M|MIA}} [[Mijanmar]] #{{ZD+X/M|MNG}} #{{ZD+X/M|MOZ}} #{{ZD+X/N|NAM}} #{{ZD+X/N|NEP}} #{{ZD+X/N|NIK}} #{{ZD+X/N|NGR}} #{{ZD+X/N|NIG}} #{{ZD|O|OSK}} [[Obala Bjelokosti]] <!--- fr.wiktionary.org/wiki/Modèle:- ---> | width=1% | | bgcolor=#f9f9f9 width="30%" valign=top style="border:1px solid #aaaaaa" cellpadding=5 | #<li value="83">{{ZD+X/O|OMA}} #{{ZD+X/P|PAK}} #{{ZD+X/P|PAL}} #{{ZD+X/P|PAN}} #{{ZD+X/P|PNG}} #{{ZD+X/P|PER}} #{{ZD+X/R|RUA}} #{{ZD+X/S|SAR}} #{{ZD+X/S|SAU}} #{{ZD+X/S|SEJ}} #{{ZD+X/S|SEN}} #{{ZD+X/S|SIR}} #{{ZD+X/S|S LEO}} #{{ZD+X/S|SIN}} #{{ZD+X/S|SJKOR}} #{{ZD+X/S|SOM}} #{{ZD+X/S|SUD}} #{{ZD+X/S|SUR}} #{{ZD+X/S|SVA}} #{{ZD+X/S|SV LUC}} #{{ZD+X/S|SV KIN}} #{{ZD+X/S|SV TIP}} #{{ZD+X/S|SV VIG}} #{{ZD+X/Š|ŠRI}} #{{ZD+X/T|TAJ}} #{{ZD+X/T|TAN}} #{{ZD+X/T|TOG}} #{{ZD+X/T|TRI}} #{{ZD+X/T|TUN}} #{{ZD+X/T|TKM}} #{{ZD+X/U|UGA}} #{{ZD+X/U|UAE}} #{{ZD+X/U|UZB}} #{{ZD+X/V|VAN}} #{{ZD+X/V|VEN}} #{{ZD+X/V|VIJ}} #{{ZD+X/Z|ZAM}} #{{ZD+X/Z|ZIM}} <!--- fr.wiktionary.org/wiki/Modèle:) ---> |} == Države promatračice == {| cellpadding="10" style="background:transparent; table-layout: fixed;" |- | bgcolor="#f9f9f9" width="30%" valign="top" style="border:1px solid #aaaaaa" | #{{ZD+X/A|ARG}}<ref name="IND"/> #{{ZD+X/A|ARM}} #{{ZD+X/B|BIH}} #{{ZD+X/B|BRA}} #{{ZD+X/C|CG}} #<li value="6">{{ZD+X/H|HRV}}<ref>Josip Antić, »<span class="plainlinks">[http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/424268/Tko-to-i-zasto-ozivljava-Nesvrstane-u-Hrvatskoj.html Tko to i zašto oživljava Nesvrstane u Hrvatskoj?]</span>«, ''tportal.hr'', glavna urednica Danijela Jozić, Zagreb, 17. travnja 2016. (11:36:16), ISSN [[issn:1334-3130|1334-3130]], pristupljeno 29. kolovoza 2016. {{citat|'Mnogi zaboravljaju da on i danas postoji i da je RH danas promatračica u Pokretu nesvrstanih. Nema sumnje da nam je on pomogao prilikom izbora RH kao nestalne članice u Vijeću sigurnosti 2008. - 2009.', kaže Bosanac.}}</ref> <!--- fr.wiktionary.org/wiki/Modèle:- ---> | width=1% | | bgcolor=#f9f9f9 width="30%" valign=top style="border:1px solid #aaaaaa" cellpadding=5 | #<li value="7">{{ZD+X/K|KAZ}} #{{ZD+X/K|KIN}}<ref>Pobzeb, Vang. ''Five Principles of Chinese Foreign Policies'', AuthorHouse, Bloomington (Indiana, SAD), 2008., str. 381., {{ISBN|978-1-4343-6971-0}} {{Citat|Although China is not a member of NAM, it has spoken in support of the economic, political, social, cultural and commercial development of NAM.}} {{Citat|China is a friend of NAM.}}</ref> #{{ZD+X/K|KIR}} #{{ZD+X/K|KOS}} #{{ZD+X/M|MEX}} <!--- fr.wiktionary.org/wiki/Modèle:- ---> | width=1% | | bgcolor=#f9f9f9 width="30%" valign=top style="border:1px solid #aaaaaa" cellpadding=5 | #<li value="12">{{ZD+X/P|PAR}} #{{ZD+X/S|SAL}} #{{ZD+X/S|SRB}} #{{ZD+X/T|TADŽ}} #{{ZD+X/U|URU}} <!--- fr.wiktionary.org/wiki/Modèle:) ---> |} == Bivše članice == # {{ZD+X/A|ARG}} (država promatračica 1964., 1970.; članica od 1976. – 1992.; promatračica od 2009.)<ref name="IND"/> # [[Datoteka:Flag of Burma (1948-1974).svg|23px]] [[Burma]] (1970. – 1971.) i [[Datoteka:Flag of Myanmar (1974-2010).svg|23px]] [[Mijanmar]] (1979. – 1992.) # {{ZD|C|CIP}} [[Cipar]] # {{ZD|M|MLT}} [[Malta]] # {{ZD|J|SJ JEM}} [[Arapska Republika Jemen]] # {{ZD|J|J JEM}} [[Demokratska Narodna Republika Jemen]] # [[Datoteka:Flag of South-West Africa People's Organisation.svg|23px]] [[SWAPO|Jugozapadna afrička narodna organizacija (SWAPO)]] # {{ZD|J|JUG}} [[SFRJ|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]], suspendirana 1992.<ref>Na redovitom Ministarskom sastanku u New Yorku tijekom redovitoga zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda, 1992. godine, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija je suspendirana kao članica. To ne znači da je brisana iz članstva, što je očigledno neobičan pokušaj izražavanja zahvalnosti Jugoslaviji na njezinom doprinosu Pokretu nesvrstanih [http://www.nam.gov.za/background/members.htm 23. siječnja 2002.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101209233514/http://www.nam.gov.za/background/members.htm |date=9. prosinca 2010. }} Pristupljeno 20. svibnja 2009.</ref> Od 1995. ne pojavljuje se u popisu suspendiranih članica. == Konferencije Pokreta == [[Datoteka:Konfer.jpg|minijatura|Deklaracija šefova država i vlada izvanblokovskih zemalja iz 1961. godine.]] Obično se konferencije Pokreta nesvrstanih odvijaju svako tri godine. Države koje su bile domaćini konferencija su SFRJ, Egipat, Zambija, Alžir, Šri Lanka, Kuba, Indija, Zimbabve, Indonezija, Kolumbija, Južnoafrička Republika i Malezija. Prva konferencija je održana u [[Beograd]]u [[1961.]] godine. Na njoj su bili predstavnici 25 zemalja, 11 iz [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]] zajedno s Jugoslavijom, Kubom i Ciprom. Sljedeći sastanak je održan u [[Kairo|Kairu]] [[1964.]] godine. Na njega su došli predstavnici 46 država, dok su većina novih članova bile afričke zemlje koje su tek stekle neovisnost. Glavne teme konferencije su bile Arapsko - izraelski i Indijsko-pakistanski sukob. Sastanak iz [[1970.]] u [[Lusaka|Lusaki]], na kojemu su sudjelovale 54 države, bio je jedan od najvažnijih pošto je pokret formirao stalnu organizaciju da bi razvijao ekonomske i političke veze. Zambijski predsjednik [[Kenneth Kaunda]] je igrao odlučujuću ulogu u ovim događajima. Na sastanku [[1973.]] u [[Alžir (grad)|Algeru]] je uviđeno kako se pokret nosi s novim ekonomskim realnostima. [[Svjetski naftni šok 1973.]] je doveo do toga da neke članice budu značajno bogatije od drugih. Kraj povezanosti američke valute za zlato i naknadna [[devalvacija]] [[američki dolar|dolara]] je uklonilo jednu od najvećih pritužbi grupe. Na sastanku iz [[1979.]] u [[Havana|Havani]] je raspravljano o prednosti ''"prirodne alijanse"'' koju su mnogi vidjeli između Pokreta nesvrstanih i Sovjetskog Saveza. Pod vodstvom Fidela Castra, na konferenciji se raspravljalo o konceptu antiimperijalističke alijanske sa Sovjetskim Savezom. Premijer Jamajke Menli je održao dobro primljen prosovjetski govor. Među ostalim rečenicima koje je rekao nalazi se sljedeće: * ''Svi anti-imperijalisti znaju da je ravnoteža snaga u svijetu nepovratno promijenjena [[1917.]] kada je postojao pokret i čovjek u Oktobarskoj revoluciji, a Lenjin je bio taj čovjek''. Menli je također odlikovao Castra za ojačavanje snaga posvećenim borbi protiv imperijalizma na zapadnoj hemisferi. === Mjesta i datumi sastanaka na vrhu (samita) === {| class="prettytable" |- style="background:#efefef;" ! Redni broj ! Grad održavanja ! Država ! Vrijeme održavanja ! Broj sudionika |- | align="center" | 1. || align="left" | [[Beograd]] || align="left" | {{ZD+X/J|JUG}} || align="center" | [[1. rujna|1.]] – [[6. rujna]] [[1961.]] || 25 čl., 3 promat. |- | align="center" | 2. || align="left" | [[Kairo]] || align="left" | {{ZD+X/E|EGI}} || align="center" | [[5. listopada|5.]] – [[10. listopada]] [[1964.]] || 47 čl. i 10 promat. |- | align="center" | 3. || align="left" | [[Lusaka]] || align="left" | {{ZD+X/Z|ZAM}} || align="center" | [[8. rujna|8.]] – [[10. rujna]] [[1970.]] || 55 čl. i 9 promat. |- | align="center" | 4. || align="left" | [[Alžir (grad)|Alger]] || align="left" | {{ZD+X/A|ALŽ}} || align="center" | [[5. rujna|5.]] – [[10. rujna]] [[1973.]] || 75 čl., 9 promat. i 3 gostiju |- | align="center" | 5. || align="left" | [[Colombo]] || align="left" | {{ZD+X/Š|ŠRI}} || align="center" | [[16. kolovoza|16.]] – [[19. kolovoza]] [[1976.]] || 86 čl., 9 promat., 12 osloboditeljskih pokreta ili međunarodnih organizacija i 7 gostiju |- | align="center" | 6. || align="left" | [[Havana]] || align="left" | {{ZD+X/K|KUB}} || align="center" | [[3. rujna|3.]] – [[9. rujna]] [[1979.]] || 98 čl., Belize u posebnom statusu, 11 promat., 11 gostiju i drugi |- | align="center" | 7. || align="left" | [[New Delhi]] || align="left" | {{ZD+X/I|IND}} || align="center" | [[7. ožujka|7.]] – [[12. ožujka]] [[1983.]] || 99 čl., 10 promat., 10 gostiju i drugi |- | align="center" | 8. ||align="left" | [[Harare]] || align="left" | {{ZD+X/Z|ZIM}} || align="center" | [[1. rujna|1.]] – [[6. rujna]] [[1986.]] || 100 čl., 10 promat., 13 gostiju i drugi |- | align="center" | 9. || align="left" | [[Beograd]] || align="left" | {{ZD+X/J|JUG}} || align="center" | [[4. rujna|4.]] – [[7. rujna]] [[1989.]] || |- | align="center" | 10. || align="left" | [[Jakarta]] || align="left" | {{ZD+X/I|INDN}} || align="center" |[[1. rujna|1.]] – [[7. rujna]] [[1992.]] || |- | align="center" | 11. || align="left" | [[Cartagena de Indias de las Pulgas|Cartagena de Indias]] || align="left" | {{ZD+X/K|KOL}} || align="center" | [[18. listopada|18.]] – [[20. listopada]] [[1995.]] || 105 čl., 10 promat., 4 međun. organiz., 1 osloboditeljski pokret i gosti<ref>http://www.nam.gov.za/xisummit/cartagena95.pdf (str. 3. i 4.).</ref> |- | align="center" | 12. || align="left" | [[Durban]] || align="left" | {{ZD|J|JAR}} [[Južnoafrička Republika]] || align="center" | [[2. rujna|2.]] – [[9. rujna]] [[1998.]] || |- | align="center" | 13. || align="left" | [[Kuala Lumpur]] || align="left" | {{ZD+X/M|MALE}} || align="center" | [[20. veljače|20.]] – [[25. veljače]] [[2003.]] || 116 čl. |- | align="center" | 14. || align="left" | [[Havana]] || align="left" | {{ZD+X/K|KUB}} || align="center" | [[11. rujna|11.]] – [[16. rujna]] [[2006.]] || |- | align="center" | 15. || align="left" | [[Sharm el-Sheikh|Sharm al-Shaykh]] || align="left" | {{ZD+X/E|EGI}} || align="center" | [[17. rujna|17.]] – [[18. rujna]] [[2009.]] || 118 čl., 17 promat., 9 org. i oslob. pokreta, te ostali gosti |- | align="center" | – || align="left" | [[Bali]] || align="left" | {{ZD+X/I|INDN}} || align="center" | 23. – 27. svibnja 2011.<ref name="IND"/> || ministarska konferencija |- | align="center" | – || align="left" | [[Beograd]] || align="left" | {{ZD+X/S|SRB}} || align="center" | 5. i 6. rujna 2011. || obljetnička konferencija u razini ministarske |- | align="center" | 16. || align="left" | [[Teheran]] || align="left" | {{ZD+X/I|IRN}} || align="center" | [[26. kolovoza|26.]] – [[31. kolovoza]] [[2012.]] || |- | align="center" | 17. || align="left" | [[Porlamar]] || align="left" | {{ZD+X/V|VEN}} || align="center" | [[17. rujna|17.]] i [[18. rujna]] [[2016.]] || |} == Generalni tajnici Pokreta nesvrstanih == {| class="wikitable" |colspan=5 text align=center bgcolor="f2f2f2"|'''Generalni tajnici Pokreta nesvrstanih''' |- !Slika !Ime !Država !Početak mandata !Kraj mandata |- | [[Datoteka:Josip_Broz_Tito_1971.png|85px|center]] | [[Josip Broz Tito]] | {{ZD+X/J|JUG}} | [[1961.]] | [[1964.]] |- | [[Datoteka:Gamal Nasser.jpg|85px|center]] | [[Gamal Abdel Naser|Gamal Abdel Nasser]] | [[Datoteka:Flag of the United Arab Republic.svg|24px]] [[Ujedinjena Arapska Republika]] | [[1964.]] | [[1970.]] |- |[[Datoteka:Kenneth David Kaunda detail DF-SC-84-01864.jpg|85px|center]] | [[Kenneth Kaunda]] | {{ZD+X/Z|ZAM}} | [[1970.]] | [[1973.]] |- |[[Datoteka:Houari Boumediene's Portrait.jpg|središte|85px]] |[[Houari Boumédienne]] |{{ZD+X/A|ALŽ}} | [[1973.]] | [[1976.]] |- |[[Datoteka:WGopallawa.jpg|William Gopallawa|središte|85px]] |[[William Gopallawa]] | {{ZD+X/Š|ŠRI}} | [[1976.]] | [[1978.]] |- |[[Datoteka:Junius Richard Jayawardana (1906-1996).jpg|središte|85px]] | [[Junius Richard Jayawardene]] | {{ZD+X/Š|ŠRI}} | [[1978.]] | [[1979.]] |- |[[Datoteka:Fidel Castro.jpg|središte|85px]] |[[Fidel Castro]] | {{ZD+X/K|KUB}} | [[1979.]] | [[1983.]] |- | [[Datoteka:Indira2.jpg|središte|85px]] | [[Indira Gandhi]] |{{ZD+X/I|IND}} | [[1983.]]<ref>Renu Srivastava, ''India and the nonaligned summits: Belgrade to Jakarta'', New Delhi : Northern Book Centre, , 1995., {{ISBN|81-7211-063-4}}, pogl. 6. ''New Delhi Summit III : India's chairpersonship'', str. 107. – 116.</ref><ref name="Petković">Petković, 1988., str. 456. – 458.</ref> | [[1984.]] |- | [[Datoteka:Rajiv-Sapta.jpg|središte|85px]] | [[Rajiv Gandhi]] | {{ZD+X/I|IND}} | [[1984.]]<ref name="Petković"/> | [[1986.]] |- | [[Datoteka:Robert Mugabe May 2015 (cropped).jpg|središte|85px]] | [[Robert Mugabe]] |{{ZD+X/Z|ZIM}} | [[1986.]] | [[1989.]] |- | [[Datoteka:Janez Drnovsek.jpg|Janez Drnovšek|link=Janez Drnovšek|središte|85px]] | [[Janez Drnovšek]] | {{ZD+X/J|JUG}} | [[1989.]] | [[1990.]] |- | [[Datoteka:Borisav Jović.jpg|Borisav Jović|link=Borisav Jović|središte|85px]] |[[Borisav Jović]] |{{ZD+X/J|JUG}} | [[1990.]] | [[1991.]] |- |[[Datoteka:Mesic cropped.jpg|Stjepan Mesić|link=Stjepan Mesić|središte|85px]] |[[Stjepan Mesić]] |{{ZD+X/J|JUG}} | [[1991.]] | [[1991.]] |- |[[Datoteka:Soeharto.jpg|Suharto|središte|85px]] |[[Suharto]] | {{ZD+X/I|INDN}} | [[1992.]] | [[1995.]] |- | [[Datoteka:Ernesto Samper.jpg|središte|85px]] | [[Ernesto Samper Pizano]] |{{ZD+X/K|KOL}} | [[1995.]] | [[1998.]] |- |[[Datoteka:Andrespastranaarango.png|središte|85px]] | [[Andrés Pastrana Arango]] |{{ZD+X/K|KOL}} | [[1998.]] | [[1998.]] |- |[[Datoteka:Nelson Mandela 1998 cropped.JPG|središte|85px]] |[[Nelson Mandela]] |{{ZD+X/J|JAR}} | [[1998.]] | [[1999.]] |- |[[Datoteka:SthAfrica.ThaboMbeki.01.jpg|središte|85px]] | [[Thabo Mbeki]] |{{ZD+X/J|JAR}} | [[1999.]] | [[2003.]] |- |[[Datoteka:Mahathir Mohamad 2007.jpg|Tun Mahathir bin Mohammad|središte|85px]] |[[Tun Mahathir bin Mohammad]] | {{ZD+X/M|MALE}} | [[2003.]] | [[2003.]] |- |[[Datoteka:Abdullah Badawi 2007.jpg|Datuk Seri Abdullah Ahmad Badawi|središte|85px]] | [[Datuk Seri Abdullah Ahmad Badawi]] |{{ZD+X/M|MALE}} | [[2003.]] | [[2006.]] |- |[[Datoteka:Fidel Castro.jpg|središte|85px]] | [[Fidel Castro]] | {{ZD+X/K|KUB}} | [[2006.]] | [[2008.]] |- |[[Datoteka:Presidente de Cuba, Raúl Castro, visita Salvador.jpg|središte|85px]] |[[Raúl Castro]] | {{ZD+X/K|KUB}} | [[2008.]] | [[2009.]] |- |[[Datoteka:Egypt.HosniMubarak.01.jpg|Hosni Mubarak|link=Hosni Mubarak|središte|85px]] | [[Hosni Mubarak]] | {{ZD+X/E|EGI}} | [[2009.]] | [[2011.]] |- |[[Datoteka:Field Marshal Mohamed Hussein Tantawi 2002.jpg|Mohamed Hussein Tantawi|središte|85px]] | [[Mohamed Hussein Tantawi]] | {{ZD+X/E|EGI}} | [[2011.]] | [[2012.]] |- |[[Datoteka:Mohamed Morsi-05-2013.jpg|Mohamed Morsi|link=Mohamed Morsi|središte|85px]] | [[Mohamed Morsi]] | {{ZD+X/E|EGI}} | [[2012.]] | [[2012.]] |- |[[Datoteka:Mahmoud Ahmadinejad Cropped.jpg|Mahmoud Ahmadinejad|poveznica=Mahmud Ahmadinežad|središte|85px]] | [[Mahmud Ahmadinežad|Mahmoud Ahmadinejad]] | {{ZD+X/I|IRN}} | [[2012.]] | [[2013.]] |- |[[Datoteka:Hassan Rouhani 2.jpg|Hassan Rouhani|središte|85px]] | [[Hasan Rohani|Hassan Rouhani]] | {{ZD+X/I|IRN}} | [[2013.]] | [[2016.]] |- | [[Datoteka:Nicolás Maduro, president of Venezuela (2016) cropped.jpg|Nicolás Maduro|središte|85px]] | [[Nicolás Maduro]] | {{ZD+X/V|VEN}} | [[2016.]] | [[2019.]] |- |[[Datoteka:Ilham Aliyev par Claude Truong-Ngoc juin 2014.jpg|İlham Əliyev|središte|85px]] |[[İlham Əliyev]] |{{ZD+X/A|AZE}} |[[2019.]] |''trenutačno'' |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Povezani članci == * [[Treći svijet]] * [[Jugoslavija i Pokret nesvrstanih]] == Literatura == * Hans Köchler (ur.) <span class="plainlinks">[http://books.google.com/books?vid=ISBN0861990153&id=WlaLuBO-YBMC&printsec=frontcover#v=onepage&q=&f=false ''The Principles of Non-Alignment. The Non-aligned Countries in the Eighties—Results and Perspectives'']</span>, Beč : International Progress Organization, London : Third World Centre, 1982., {{ISBN|0-86199-015-3}} * ''<u>Nesvrstanost ili nesvrstavanje</u>''. '''<tt>U:</tt>''' [[Ivona Ajanović|Ajanović, Ivona]]; Oppitz, Oto et al. (ur.); Šentija, Josip (gl. ur.), ''Opća enciklopedija'', III. izd., 5. sv. : L-Nigh, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, srpnja 1979., str. 725. – 728. * Ranko Petković, ''<u>Nesvrstanost</u>''. '''<tt>U:</tt>''' Ajanović-Malinar, Ivona et al. (ur.); Šentija, Josip (gl. ur.), ''Opća enciklopedija'', III. izd., [9.] – dopunski svezak : A – Ž, Jugoslavenski leksikografski zavod <small>»</small>Miroslav Krleža<small>«</small>, Zagreb, travnja 1988., str. 456. – 458., {{ISBN|86-7053-012-0}} * Skupina autora, ''Razvojna suradnja kroz nasljeđe Pokreta nesvrstanih = Development Cooperation through the Legacy of the Non-Aligned Movement'', Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske, Zagreb, 2015., {{ISBN|978-953-58857-0-2}} == Vanjske poveznice == * [http://www.nam.gov.ir/Portal/Home/ Službeno mrežno mjesto XVI. zasjedanja Pokreta nesvrstanih,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120902032823/http://www.nam.gov.ir/Portal/Home/ |date=2. rujna 2012. }} * [http://www.iins.org/ Mrežno mjesto Instituta za studije o nesvrstavanju.] [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] [[Kategorija:Hladni rat]] [[Kategorija:Društveni pokreti]] [[Kategorija:Josip Broz Tito]] 2qxplp5z37fqwrpxzn4hunp4h9gg1ev 0 76259 6447190 6392094 2022-08-21T01:23:49Z 95.168.116.21 Inforamcije wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Cocaine.svg|mini|desno|250px|Strukturna formula kokaina.]]Kokain je fina smjesa bijele boje koja cisti nos kod prehlade i upale i ne treba recept. Izaziva osjećaj kratkotrajne [[eurofija|euforije]], energije i pričljivosti uz dodatne potencijalno opasne fizičke efekte poput ubrzanih otkucaja srca i pojačanog [[krvni tlak|krvnog tlaka]].<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti">[https://drogeiovisnosti.gov.hr/djelokrug/ovisnosti-i-vezane-teme/droge-i-ovisnost/vrste-droga/kokain/1009 Ured Vlade RH za suzbijanje zlouporabe droga] ''Kokain'' [https://drogeiovisnosti.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka; zadnja izmjena 12. ožujka 2014.; pristupljeno 13. prosinca 2019.</ref> Ulična imena su snješko, bijelo, lajna, koka, cadillac i dr.<ref name="reci ne">[https://blog.dnevnik.hr/print/id/1624389220/kokain.html Reci NE drogama!] ''Kokain''; 6. ožujka 2008.; pristupljeno 13. prosinca 2019.</ref> == Kemijski sastav == Kemijskim sastavom je [[alkaloid]].<ref name="farmakologija">Farmakologija.com </ref> [[Metil]]ni je [[ester]] benzoil[[ekgonin]]a. Kokain je vrsta [[psihoaktivna droga|psihoaktivne droge]]. Uvrštena je u Hrvatskoj na temelju Zakona o suzbijanju zlouporabe drogu na ''Popis [[droga]], [[psihotropna tvar|psihotropnih tvari]] i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga'', pod ''Popis droga i biljaka iz kojih se može dobiti droga'', pod Droge sukladno Popisu 1. [[Jedinstvena konvencija UN-a o drogama|Jedinstvene konvencije UN-a o drogama]] iz [[pravo u 1961.|1961.]] godine.<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_02_13_259.html Narodne novine br. 13] ''Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga''. Broj dokumenta u izdanju: 259; Stranica tiskanog izdanja: 73; Donositelj: [[Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske]]; Nadnevak tiskanog izdanja: 6. veljače 2019.; pristupljeno 3. siječnja 2020.</ref> == Lokacije == Dobiva iz grmaste zimzelene biljke koke (''[[Erythroxylum coca]]'') koja uspijeva u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], nekim dijelovima [[Afrika|Afrike]], [[Indonezija|Indoneziji]] i [[Havaji]]ma,<ref name="farmakologija"/> a uzgaja se i u Australiji, na Cejlonu i u Indiji.<ref name="reci ne"/> == Povijest == Nisu poznati točni podaci o tome kada je čovjek počeo koristiti lišće koke, ali na osnovi figura nađenih u arheološkim iskopinama, može se zaključiti da je koka ljudima poznata od [[3. st. pr. Kr.|3. stoljeću]] prije Krista.<ref name="farmakologija"/> Istraživanjima je utvrđeno da je izuzetno mnogo upotrebljavana u doba civilizacije [[Inke|Inka]] u vremenu od 11. do 16. stoljeća. Koristili su je najprije svećenici i predstavnici aristokracije pri religioznim obredima (bila im je [[sveto drvo]]), a čak je i danas među južnoameričkim [[Indijanci]]ma upotreba lišća koke društveno prihvatljiva i svrstava se u istu kategoriju s [[duhan]]om. Indijanci su stoljećima uživali u ovoj biljci, ali na poseban način: oni [[žvakanje|žvaču]] listove koke s pepelom. Kako je [[pepeo]] alkaličan dolazi do [[hidroliza|hidrolize]] kokaina u [[ekgonin]] koji nema [[eurofija|euforično]] djelovanje kokaina nego djeluje poput [[kofein]]a. U Europi biljka koke nije pobudila veće zanimanje, a dugo vremena niti kokain se uopće ne koristi.<ref name="farmakologija"/> Vjerojatno su prvi iz zapadne civilizacije na koku naišli španjolski vojnici predvođeni konkvistadorom [[Francisco Pizarro|Franciscom Pizarro]]m 1531. godine. Naišli su na domoroce koji žvaču koku koja im omogućuje prevaliti desetke kilometara neprohodnih terena bez odmora. Prije konkvistadora manje ju se koristilo i bila je "povlastica" samo kraljevske obitelji i moćnijih obitelji. Domoroci su ju žvakali radi uklanjanja [[umor]]a nakon višesatnog fizičkog rada na velikim nadmorskih visinama. Stanovnici beskonačnih peruanskih prašuma imali su legendu o bogu koji im je podario koku i bila je u svezi s obredima poštovanja i na glasu kao izvor potencije i plodnosti. Konkvistadori su povjerovali da je to skrivene nadnaravne moći. Kontrolu davanja koke pokvareno su iskoristili radi bolje kontrole nad lokalnim stanovništvom. Nadzirali su razdiobu koke pa su ju domoroci mogli dobiti samo oni koji su bili pokorni i teško radili dovoljno za konkvistadore. Naprotiv, katolički misionari radili su na potiskivanju koke iz uporabe.<ref name="anđeo smrti"/> 1596. godine izašla je prva poznata publikacija koja se bavi učincima koke koju je napisao španjolski liječnik Nicolas Monardes. Sve do [[Jean-Baptiste de Lamarck|Lamarckove]] klasifikacije kao ''Erythroxylon coca'', tek su se povremeno znanstvenici zanimali za nju.<ref name="anđeo smrti"/> Švicarski prirodoslovac J. J. von Tschudi u djelu ''Putovanja u Peru'' opisao je 1830. godine žvakanje koke među Indiosima s Anda, navodeći da su domoroci mogli pod utjecajem koke, uz minimum sna, pješačiti par dana i noći.<ref name="anđeo smrti"/> Na zapadu prvi je njegove kristale iz biljke [[kemija u 1860.|1860.]]<ref name="farmakologija"/> Ostao je spor među kemičarima je li ostalo sporno da li je prvi ga izolirao izolirao njemački kemičar [[Albert Niemann]] ili [[Friedrich Gaedecke|Friedrichu Gaedeckeu]].<ref name="anđeo smrti"/> Iako je rano otkriven njegov potencijal kao lokalnog [[anestetik]]a, još dvadesetak godina ne koristi se u tu svrhu (tadašnje 'metode' bile su hlađenje operiranog dijela tijela). Tek [[1883.]], kad Nijemci daju čisti kokain svojim vojnicima i otkrivaju da ima blagotvorne efekte na njihovu izdržljivost, kokain se počinje koristiti u različitim medicinskim i prehrambenim proizvodima. Primjerice sve do [[1911.]] godine kokain je bio važan sastojak pića [[Coca Cola]] (ime je piće dobilo po dvjema biljkama čiji su se ekstrakti ulazili u sastav pića - koka i kola), a zanimljivo je da je Coca Colu izmislio jedan američki ljekarnik.<ref name="farmakologija"/> Korzikanski kemičar Angelo Mariani spravio je napitak koji je stekao veliku popularnost. Proizvodnji su pridonijeli popularna vjerovanja i stvarna efikasnost koke u olakšavanju nekih tegoba uskoro. Proizvod je nazvao Vin Mariani, čija se upotreba proširila i u Ameriku te je dobilo kao ljekovito priznanja mnogih liječnika, a uživali su ga brojni monarsi i vojni zapovjednici.<ref name="anđeo smrti"/> Jedan od najpoznatijih zagovornika ove droge bio je [[Sigmund Freud]]. [[1884.]] [[Sigmund Freud]] je tražio lijek za [[psihičku iscrpljenost]] i depresiju. Shvatio je da kokain djeluje kao [[anestetik]], te da pomaže pri uklanjaju [[Depresija|depresije]], te ga nazvao "magičnim lijekom", koji između ostalog pomaže i kod liječenja ovisnosti o [[morfin]]u. No [[1887.]] Freud uočava stvaranje ovisnosti i [[kokainska psihoza|kokainske]] [[psihoza|psihoze]] dok se droga uzima, i prestaje ju koristiti osobno, a i profesionalno.<ref name="farmakologija"/> Sredinom 1880-ih zaživjela je organizirana razdioba kokaina vojsci, a po svemu sudeći, i prije. Dr Theodor Aschenbrandt dao je kokain trupama koje su sudjelovale u manevrima vojske u Bavarskoj. Vjeruje se da su u Velikoj Britaniji u Prvome svjetskom ratu prostitutke davale kokain vojnicima koji su dolazili kućama na dopust. Ne zna se je li i onda već bio poznat ovisnički učinak te je li to već bilo prvo organizirano drogiranje ljudi. U Drugome svjetskom ratu kokain su zloporabili u Trećem Reichu kad su zaredali prvi porazi. Da bi deprimiranim ratnicima podigli moral, kemičari Trećeg Reicha dobili su zadaću sintetizirati preparat koji će deprimiranim ratnicima podići moral. Proizveli su jak stimulativ za izazivanje euforije [[benzedrin]], po nekim svojstvima nalik kokainu, a njegova kemija otvorila je put kasnijoj zlouporabi medicinskih korisnih [[amfetamin]]a. Hitlerov osobni liječnik prof. Morell [[Hitler]]u je davao nakon svakog vojnog poraza manje količine kokaina čime ga je držao u dobrom raspoloženju.<ref name="anđeo smrti"/> Teško je uništiti proizvodnju zbog raširenosti laboratorija koje je lako postaviti svugdje, jer proizvodnja kemijski čista kokaina nije složena. U više stupnjeva koji počinju s [[alkohol]]om a završava ekstrakcijom s [[kerozin]]om dobiva se 60% čisti kokain. Zato se lako postave tajni laboratoriji na mjestima gdje ima dovoljno sirovine, što znači i divljinu. Radi uklanjanja neželjenih sastojaka koke, lišće koke namače se u razna organska otapala.<ref name="anđeo smrti"/> Zato se za otkrivanje pogona za preradu koke u Kolumbiji i Boliviji danas koristi najmodernija sredstva, uključujući satelite. Nažalost, uništeni pogoni lako se obnove zbog stalnog zahtjevna tržišta. Da bi korisnicima bila moguća za konzumaciju, radi ju se topljivom u vodi. Grubo ekstrahirana koka niska je stupnja čistoće pa ju se tretira oksidansima i kiselinama, čime postaje topiva. To je bijeli kristalni kokain znana oblika, od 99 posto čistoće, kokain hidroklorid koji dolazi na tržište za konzumaciju.<ref name="anđeo smrti"/> Zloporaba u današnjem smislu počinje prvo kod uskog kruga elite, zbog svoje skupoće i kratkog trajanja (cca najviše 1 sat), ali danas je raširena u svim slojevima.<ref name="reci ne"/> Masovna upotreba kokaina na zapadu počinje organiziranjem tržišta u [[SAD]]-u kasnih šezdesetih godina 20. stoljeća. Američka [[mafija]] putem [[kolumbijski narkokarteli|kolumbijskih kartela]] počinje s masovnom distribucijom kokaina, većinom bolje stojećim slojevima. Velik broj "uspješnih i bogatih" Amerikanaca povremeno ili češće uzima kokain usprkos desetljećima "rata protiv [[Psihoaktivne droge|droga]]" koji vodi vlada SAD-a. Posljedice su najčešće javnosti nevidljive zahvaljujući dovoljnoj količini novca za održavanje i/ili liječenja navike (za razliku od ovisnika o [[crack]]u, mahom siromašnih).<ref name="farmakologija"/> U Europi, tek kasnih osamdesetih dolazi do velikog proboja kokaina, usred globalizacije kriminalnih mreža i organizacije područja prodaje, koje se i u Hrvatskoj uspostavlja ranih devedesetih. To je bilo i doba procvata [[rave]] kulture, koja iz prva nije bila vezana uz kokain, ali kako su godine prolazile, "generation [[ecstasy]]" postajao je sve više "generation everything".<ref name="farmakologija"/> Danas u većini europskih zemalja kokain zauzima poziciju četvrte najčešće zloporabljavane ilegalne droge nakon [[marihuana|kanabis]]a, [[ecstasy]]ja i [[amfetamin]]a.<ref name="farmakologija"/> Američki krajnji ljevičar [[Lyndon LaRouche]] otvoreno tvrdi da iza goleme proizvodnje kokaina stoje svjetski vrlo ugledne banke te niz njihovih novih poduzetničkih zahvata. U svojim knjigama imenovao je američke, hongkongške, švicarske, austrijske i druge banke, čak i obitelji, koje su im vlasnici, koje peru kokainski novac i izravno ulažu kapital u njegovu proizvodnju. U djelima smjelo tvrdi kad bi se kokainski novac izmakao iz sustava odmaknuo da bi se urušio svjetski bankarski sustav.<ref name="anđeo smrti"/> LaRouche tvrdi da su sada, uz kokainski, te banke debelo umiješane i u biznis s heroinom. Proizvodnja je toliko narasla da je prezasitila tržište u velikim američkim gradovima te je cijena drastično pala. Nije bio klasični tržišni razlog padu cijene, nego je namjerno izazvan, da bi kokain postao dostupniji većem broju ljudi i da bi se privuklo nove, zato što je stara masa korisnika droge pomrla ili na liječenju. Navlačenjem novih ljudi na drogu, cijene su opet skočile.<ref name="anđeo smrti"/> Kolumbijanci tvrde da bi prestali uzgajati koku, kada bi im bogate zemlje omogućile da se bave nekom drugom vrstom poljoprivrede. U Kolumbiji je snažna sprega politike i narkokartela. Kolumbijski narkošefovi poput Pabla Escobara nudili su novac. Escobar je za svoje pomilovanje kolumbijskoj vladi nudio 19 milijardi dolara za otplatu cjelokupnog vanjskog državnog duga. Kolumbijska vojska se suprotstavlja toj sprezi pa su sukobi između mafijaša i vojnih snaga sve češći. Američka administracija pritisnula je kolumbijsku vladu pa su mnogi šefovi kartela zatvoreni, no u zatvorima žive u luksuznim uvjetima.<ref name="anđeo smrti"/> === Popularna kultura === Navodno su predstavnici nekih slikarskih stilova stvarali pod utjecajem kokaina te se u tom se kontekstu spominju [[kubizam|kubisti]], [[futurizam|futuristi]] i [[dadaizam|dadaisti]].<ref name="anđeo smrti"/> Upotreba kokaina imala je utjecaja i na literaturu - tamna strana legendarnog detektiva [[Sherlock Holmes|Sherlocka Holmesa]] upravo je ubrizgavanje kokaina, njegovom tvorcu Sir [[Arthur Conan Doyle|Arthuru Conanu Doyleu]] također nije stran.<ref name="farmakologija"/> Njegov junak [[Sherlock Holmes]] u ruku si ubrizgava kokain ili morfij. Istraživači kao dr. David Musto sa sveučilišta Yale u liku profesora Moriartya u kasnijim Doylovim djelima vide utjelovljenje kokainske paranoje od koje je pisac navodno patio.<ref name="anđeo smrti"/> [[Robert Louis Stevenson]] je najvjerojatnije pisao [[Dr. Jekyll and Mr. Hyde]] pod utjecajem kokaina. I drugi književnici su ga konzumirali: [[Anatole France]], [[Henrik Ibsen]], [[Jules Verne]], [[Alexander Dumas]], kao i neki političari ([[Winston Churchill]]). Danas se npr. u Engleskoj, uzimanje kokaina najčešće se vezalo uz [[house]], [[drum'n'bass]] i [[2step]] scenu. Ranih devedesetih vrijeme je procvata [[rave]] kulture, koja je iz prve bila povezana na [[ecstasy]], no protjekom godina "generation [[ecstasy]]" prerasla je u "generation everything" pa je tu mjesto našao i kokain.<ref name="farmakologija"/> Prije ubojstva [[John Lennon|Johna Lennona]] kružile su glasine da mu je zbog oštećenja nastalih uzimanjem kokaina bila potrebna operacija nosne hrskavice spržene od ušmrkavanja kokaina.<ref name="anđeo smrti"/> Zbog predoziranja kokainom u bolnici su završili glumac [[Garry Busey]], [[Richard Pryor]] je teško opržio lice zbog konzumiranja za pušenje nestručno prerađena kokain hidroklorida pa je morao proći više plastičnih operacija, ovisnik o kokainu [[Freddie Prinze]] ubio se pištoljem u 23. godini života, redatelj [[Rainer Werner Fassbinder]] umro je s 37 godina, a na noćnom ormariću su mu našli kokain i dr. Mnogo je raširen među glazbenim zvijezdama. Poznat je primjer javnog prijenosa [[živčani slom|živčanog sloma]] doživio profesionalni boksač [[Oliver McCall]] u ringu tijekom borbe protiv Lennoxa Lewisa, što je otkrilo da je McCall dugogodišnji konzument.<ref name="anđeo smrti"/> == Kemija kokaina == Kokain se dobiva ekstrakcijom iz lišća biljke, a od jednog kilograma koke dobije se otprilike 125 grama kokaina. Ulični kokain dolazi u obliku kokain hidroklorida, koji je bijeli kristal gorkog okusa s anestetičnim djelovanjem. U paketićima se najčešće nalazi 1 g praha, a nemoguće je znati koliko je od toga stvarno kokain (najčešće između 30-60%) - dileri u njega još dodaju [[škrob]], [[puder]], [[šećer]], prokain ili stimulanse kao što su [[amfetamini]]. Čista slobodna baza kokaina - crack dobiva se iz kokain hidroklorida pomoću [[eteri|eter]]a, ali kako je postupak vrlo opasan (eter lako može eksplodirati tijekom postupka), za dobivanje slobodne baze koristi se [[natrijev hidrogenkarbonat]] (soda bikarbona). Rezultat su kristalići slobodne baze onečišćene sa sodom bikarbonom koji se na ulici prodaju pod imenom crack, a uglavnom se konzumiraju pušenjem. Kokain se testovima može otkriti u urinu 48-72 sata nakon uzimanja, a kod redovitijih konzumenata je potrebno oko 3 tjedna da bi rezultati testa bili negativni.<ref name="farmakologija"/> == Djelovanje == Vrlo je otrovan. Prema nekima čak pola grama ušmrkavanjem unesena kokaina ([[kokain hidroklorid]]) u organizam dovoljan je za smrtni ishod, dok je intravenozno još otrovniji.<ref name="anđeo smrti"/> Zloporabitelji kokaina i njegovih derivata konzumiraju ga oralno, intranazalno, intravenozno ili inhalacijom, u slengu "žvakanje, šmrkanje, bodenje, crta".,<ref name="stetoskop">(srp.) [https://www.stetoskop.info/narkotici-droge/kokain Stetoskop.info] ''Kokain''; objavljeno 7. travnja 2008. ; pristupljeno 13. prosinca 2019.</ref> tj. ušmrkavanjem<ref name="farmakologija"/> ili inhaliranjem kroz tkivo nosa,<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> injektiranje (prah kokain hidroklorida) i [[pušenje]]m ([[crack (kokain)|crack]]).<ref name="farmakologija"/> Intenzitet i trajanje ugodnog efekta kokaina ovisi o načinu na koji se koristi.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Konzumenti zbog [[gorkost|gorčine]] uglavnom ne gutaju prah, ali zato također i natrljavaju kokainski prah u [[zubno meso]] koje potom utrne<ref name="anđeo smrti"/> uz prethodni osjećaj peckanja. Također konzumenti katkad stavljaju kokainsku kristalna prašinu ispod jezika, ispod očnih kapaka, pa i na spolne organe.<ref name="reci ne">[https://blog.dnevnik.hr/print/id/1624389220/kokain.html Reci NE drogama!] ''Kokain''; 6. ožujka 2008.; pristupljeno 13. prosinca 2019.</ref> I heroin i kokain djeluju na ljudski mozak stimulirajući osjećaj ugode u odgovarajućim moždanim centrima. Heroin stimulira centre za ugodu zaobilaznim putem, kokain djeluje punom snagom izravno, osobito ako se konzumira njegov najzloćudniji derivat [[crack]]. Zbog toga kokain lako zakvači svakoga tko se s njime poigra. Prema nekima, prvo konzumiranje je u pravilu neugodno i može izazvati [[nervoza|nervozu]], [[nesanica|nesanicu]], [[gađenje]] i [[osjećaj slabosti]].<ref name="anđeo smrti">[http://www.astrozmaj.com/system/izborposla/zdravzivot/zdravlje/bolesti/droge/kokain.html Droge] Đerđ Ferenc Lazar: ''Droge'' - KOKAIN - anđeo smrti s Anda; pristupljeno 13. prosinca 2019.</ref> Kokain utječe na ljudsko tijelo na različite načine.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Kokain je najjači prirodni [[psihostimulans]] koji kod uzimanja izaziva razne vrste [[halucinacija]], povećava budnost i koncentraciju (intelektualne sposobnosti) i fizičke mogućnosti. Kokain blokira protein koji se nalazi u sinaptičim pukotinama [[dopaminergični neuron|dopaminergičnih neurona]], a funkcija mu je da vraća [[dopamin]] u [[presinaptički neuron]] i time smanjuje koncentraciju dopamina u [[sinaptička pukotina|sinaptičkoj pukotini]]. Blokadom tog proteina koncentracija dopamina u sinaptičkoj pukotini raste do ekstremnih koncentracija što izaziva prekomjerno odašiljanje impulsa. Dopamin je [[neurotransmitor]] koji je dio tzv. sustava za nagrađivanje u [[hipotalamus]]u koji je dio [[limbički sustav mozga|limbičkog sustava mozga]] (pri doživljavanju [[iluzija]] i halucinacija javlja se osjećaj sreće i uzbuđenja). U većim količinama izaziva neuračunljivo ponašanje, [[strah]], paranoju, i, kao posljedicu, [[agresivnost]]. Fizički simptomi su ubrzan rad srca i disanje, povećan krvni tlak i tjelesna temperatura i proširene zjenice.<ref name="farmakologija"/> Kod ušmrkavanja potrebno je oko tri minute da kroz [[nosna sluznica]] apsorbira kokain koji preko [[kapilara]] ulazi u krvotok, pa onda u mozak.<ref name="farmakologija"/> Užitak od ušmrkavanja kokaina može trajati 15 do 30 minuta te je dugotrajniji i slabiji nego kod konzumiranja ubrizgavanjem ili pušenjem.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Kod pušenja, kokainska para se apsorbira u krvotok u plućima, čime se početak djelovanja ubrzava. Djelovanje kokaina relativno je kratko, oko 20-40 minuta. Po početku djelovanja, [[logično razmišljanje]] postaje lakše i brže, aktivira se [[centar za govor|govorni centar]], osjeća se samopouzdanje za vrhunske napore i dostignuća. Za približno 10 minuta [[hipotalamus]] reagira na stimulans, osjećaj lakoće polako nestaje, a tjelesna temperatura se povećava (uz opasnost od toplinskog udara). Podražen je i [[centar za spolnost]] ali isto tako može se podražiti i centar za strah koji pretjerano reagira i dolazi do [[napad panike|napada panike]]. U malom mozgu pogođeni su [[centar za sposobnost kretanja|centri za sposobnost kretanja]] i [[centar za ravnotežu|ravnoteže]]. Pušenjem cracka, veoma visoke doze kokaina brzo dopiru do mozga i stvaraju jako i trenutačno uzbuđenje koje traje oko 20 minuta. Pušenje crack kokaina može stvoriti agresivno [[paranoja|paranoidno]] ponašanje kod korisnika.<ref name="farmakologija"/> Kokain koji se puši veoma brzo oslobađa drogu u krvotok i u mozak čim se postiže brži i jači, ali kratkotrajniji osjećaj ugode (high) nego kod ušmrkavanja.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Hidrokloridnu formu korisnici ne puše zato što nije pogodna jer sadrži dodatak molekuli što omogućuje njenu topivost u vodi pa juse prerađuje natrag u oblik bez tog dodatka.<ref name="anđeo smrti"/> Kod ubrizgavanja konzumenti otapaju drogu u vodi i ubrizgavaju u krvotok. Kokain koji se ubrizgava veoma brzo oslobađa drogu u krvotok i u mozak čim se postiže brži i jači ali kratkotrajniji osjećaj ugode (high) nego kod ušmrkavanja.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Da bi zadržali osjećaj ugode (high) ljudi koji često konzumiraju kokain koriste drogu kroz ''a binge pattern'' – uzimajući drogu više puta u kratkom periodu i povećavajući dozu. Ova praksa može lako dovesti do [[kronična bolest|kronične bolesti]] ovisnosti.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> === Faze učinaka === Tri su glavne faze:<ref name="stetoskop"/> * Prva je euforična. Obilježje je subjektivni osjećaj velike intelektualne moći, uz osjećaj smanjenja tjelesnog i mentalnog napora. Zjenice se šire, ubrzava se rad srca, sužavaju krvne žile i raste krvni tlak i tjelesna temperatura. Konzument je izrazito brbljiv, vrlo impulzivan, uživa u osjećaju samozadovoljstva, poduzetan je, seksualno dezinhibiran.<ref name="stetoskop"/> * Druga faza je konfuzno-delirantna. Pojavljuje se povećanjem doze. Prevladavaju halucinacije prijatnog karaktera u vidu smanjenja predmeta ([[liliput]]anske halucinacije), ali i iluzije, stanja anksioznosti, razdražljivost do pravih psihotičnih reakcija (kokainski delirij).<ref name="stetoskop"/> * Treći faza je depresivna. Obilježje je [[apatija]], depresivnost i smanjena voljna motorika.<ref name="stetoskop"/> === Djelovanje na mozak === Dugotrajnom uporabom kokain može uzrokovati dugoročne promjene u [[sustav nagrada u mozgu]] kao i u ostalim sustavima u mozgu što može dovesti do ovisnosti. Dugotrajnom konzumiranjem često se razvija i [[tolerancija na drogu|tolerancija]] na kokain. Mnogi korisnici kokaina izjavljuju kako unatoč pokušajima ne uspijevaju postići prvotno zadovoljstvo koje su iskusili prilikom prvog konzumiranja. Neki korisni povećavaju svoje doze pokušavajući pojačati i produžiti ugodu (high), što može povećati rizik od dodatnih psiholoških i fizioloških učinaka.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> === Ostali organi === Sužava [[krvne žile]], proširuje [[zjenica|zjenice]] i povisuje [[tjelesna temperatura|tjelesnu temperaturu]], [[ubrzani rad srca|ubrzava rad srca]] i povisuje krvi tlak. Također može uzrokovati [[glavobolja|glavobolje]] i gastrointestinalne komplikacije poput boli u [[abdomen]]u i [[mučnina|mučninu]]. Kokain utječe na smanjenje apetita te su stoga kronični konzumenti često pothranjeni.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> === Ovisnost === Stvara jaku ovisnost i to vrlo brzo.<ref name="anđeo smrti"/> Kokain je [[psihoaktivna droga]] koja izaziva vrlo snažnu psihičku [[ovisnost]], a ''crack'' razvija i elemente fizičke ovisnosti. Odvikavanje od kokaina prati [[depresija]] i drugi loši osjećaji, pa je želja za ponovnim uzimanjem vrlo jaka. Kada uzimanje postane navika, vrlo je teško stati, a simptomi odvikavanja uključuju jaku želju za drogom, apatiju, depresiju, [[paranoja|paranoju]], misli o samoubojstvu, gubitak seksualne želje, [[nesanica|nesanicu]]. Često se uzima još kokaina da se izbjegnu ovi efekti.<ref name="farmakologija"/> Konzument se neprestano vraća ([[relaps]]) i kronična bolest ovisnosti prouzrokuje promjene u mozgu i koju karakterizira neobuzdana žudnja za drogom bez obzira na posljedice.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Istraživanja su pokazala da će životinje s dostupnim intravenoznim izvorom heroina same ga uzimati beskonačno, ali ipak će naći vremena za spavanje i hranu. Ako, s druge strane, mogu same uzimati kokain, to će činiti stalno, ne radeći gotovo ništa drugo. Sve dok su fizički to u stanju, konzumirat će nove doze. Za par tjedana, ili čak dana, izgubit će veliki dio svoje tjelesne težine, a unutar jednog mjeseca će uginuti.<ref name="farmakologija"/> == Posljedice == Konzumenti kokaina mogu doživjeti [[srčani udar|srčani]] ili [[moždani udar]] što može imati smrtne posljedice. Smrti prouzrokovane zlouporabom kokaina su često rezultat [[zastoj srca|zastoja srca]] i [[prestanak disanja]].<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Može se dogoditi napadaj [[padavica|padavice]].<ref name="anđeo smrti"/> Konzumenti kokaina se također izlažu riziku zaraze [[HIV]]-om, čak i onda kada ne dijele štrcaljke ili drugi pribor za konzumiranje, jer intoksikacija kokainom dovodi do smanjenja sposobnosti procjene što može dovesti do [[rizično seksualno ponašanje|rizičnog seksualnog ponašanja]].<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Posljedica dužeg uzimanja kokaina je da su kokainomani obično blijedi, gube [[pamćenje]] i volju kao i tjelesnu težinu, imaju proširene [[zjenice]] i kod onih koji ga ušmrkavaju [[nos]] je crven.<ref name="farmakologija"/> Posljedice trovanja kokainom mogu biti izrazito crvena koža i intenzivno znojenje.<ref name="anđeo smrti"/> Kada djelovanje kokaina prestane, često se javlja [[depresija]], koju neki pokušaju izbjeći tako da nastave dalje uzimati kokain. Trajnije ušmrkavanje kokaina može dovesti do [[čir]]a na sluznici nosa i do oštećenja nosne pregrade u tolikoj mjeri da može doći do njezina kolapsa. Smrti povezane s konzumacijom kokaina najčešće su posljedica zastoja [[Srce|srca]] ili napada koje prati prestanak [[disanje|disanja]].<ref name="farmakologija"/> Različiti načini uzimanja kokaina mogu izazvati različite nuspojave. Ako se, na primjer, kokain ušmrkava može doći do gubitka [[osjet mirisa|osjeta mirisa]], [[krvarenje iz nosa|krvarenja iz nosa]], otežanog [[gutanje|gutanja]], [[promuklost]]i, nadraženosti [[nosna pregrada|nosne pregrade]] što može dovesti do kronične<ref name="farmakologija"/> [[gnojna upala|gnojne upale]].<ref name="anđeo smrti"/> Uz gubitak osjeta njuha tu su kronični problemi s [[curenje nosa|curenjem nosa]].<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Konzument ušmrkava preko staklene cjevčice ili sličnog pomagala pa i novčanicama. Prepoznatljivo je slaganje kokainskog praha u linije na staklenoj ili zrcalnoj površini. Dugotrajnom zloporabom korisnik očaran neutaživom željom za učincima droge ne primjećuje da mu vremenom kokain sprži nosnu sluznicu. [[Nosna hrskavica]] perforira i toliko istrune da ju mora kirurškim zahvatom zamijeniti plastičnom, ili srebrnom.<ref name="anđeo smrti"/> Oralno unošenje kokaina može uzrokovati tešku crijevnu [[gangrena|gangrenu]]<ref name="farmakologija"/> kao posljedica usporenog [[krvotok]]a.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Intravenozni korisnici kokaina mogu imati [[alergija|alergijske reakcije]], ili na drogu, ili na neke dodatke koji se nalaze u uličnom kokainu, što u težim slučajevima može dovesti do smrti. Kokain smanjuje potrebu za hranom, pa mnogi kronični korisnici izgube [[apetit]], što dovodi do velikog [[gubitak na težini|gubitka na težini]].<ref name="farmakologija"/> Kokain koji se ubrizgava pomoću šprice može dovesti do jakih [[alergijska reakcija|alergijskih reakcija]] te može povećati rizik za dobivanjem HIV-a, [[hepatitis C|hepatitisa C]] i ostalih bolesti koje se prenose krvlju.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Jedna od posljedica dugotrajnog i redovitog uzimanja većih količina kokaina je i karakteristična [[paranoidna psihoza]] kod gotovo svih korisnika. Neobičnost ove psihoze je tzv. [[formifikacija]] - [[halucinacija]] da mravi ili insekti ili zmije gmižu pod kožom,<ref name="farmakologija"/> zatim stjenice, crvi i sl. Svojstvena reakcija na to je pokušaj ukloniti te puzeće organizme [[češanje]]m. Naravno to ne daje rezultata pa fantomske organizme konzument pokušava iščeprkati iglama, škarama i noževima što rezultira tjelesnim ozljedama. Druga vrsta iluzije jest da mu je [[usna šupljina]] ispunjena oštrim predmetima, poput skršena stakla, ili nekih drugih sitnih objekata koje na svaki način pokušava izbaciti iz usta što rezultira ozljedama.<ref name="anđeo smrti"/> Poremećen je mehanizam pamćenja, korisnika spopadaju nekontrolirani napadi bijesa, [[ljubomora|ljubomore]] ili [[opsesija|opsesivnog]], bezrazložnog straha, [[ličnost]] se pomalo raspada. Nagle su promjene u emocionalnim stanjima, manije gonjenja i niza drugih negativnih psihičkih stanja. Zapušten je i neuredan.<ref name="anđeo smrti"/> Zloporabljuju ga u poslovnim krugovima, jer im daje neobičnu radnu energiju, vrlo su elokventni i svi im planovi izgledaju ostvarivima. Zloporabljuju ga u [[organizirana prostitucija|organiziranoj prostituciji]] [[svodnik|svodnici]] i [[prostitutka|prostitutke]] te u [[pornografska industrija|pornografskoj]] industriji. Na prvu dramatično poboljšava spolne odnose i konzument je spolno neiscrpljiv a zbog smanjenih inhibicija i osjećaja spolne odgovornosti podloga je za [[promiskuitet]]no ponašanje. Zbog toga kod obijesnih bogatih slojeva, konzumira ga i "[[zlatna mladež|zlatne mladeži]]" i stariji korisnici. Nerijetke su spolna [[orgija|orgije]]. Ne spava se i intenzitet se ne smanjuje. Konzumentima su u početnim fazama jedini ozbiljniji konkurenti konzumiranju kokaina [[orgazam]] i osjećaj vlasti i moći. Neprimjetno kokain toliko plijeni neopisivom energijom i užitkom da ni orgazam to ne nadomješta.<ref name="anđeo smrti"/> Da bi si priuštio novac za kokain, korisnik pribjegava kriminalu. Kriminal koji uključuje nasilje često je u svezi s narkomanskim ludilom, po pravilu povezanim s kokainom. Vidovi kriminala u koji ulazi narkoman zbog nedostatka sredstava za život i kupovinu droge, jest preprodaja narkotika, prostitucija, te oko 60 posto svoje zarade stječe na nezakonit način.<ref name="anđeo smrti"/> Uzastopna konzumacija kokaina može dovesti do [[razdražljivost]]i, [[uznemirenost]]i i [[anksioznost]]i. Konzumenti kokaina mogu također iskusiti ozbiljnu paranoju – privremeno stanje full-blown paranoidne psihoze – pri čemu se gubi dodir sa stvarnošću i doživljavaju slušne halucinacije.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Popuštanjem djelovanja kokaina slijedi [[bezvoljnost]] i [[depresija]], prava psihička mora. Konzument i dalje traži društvo ponajviše radi odagnavanja [[panika|panike]] koja ga zahvaća u stankama između dvije konzumacije. Vremenom se razvija [[psihopatija]] vrlo opasna za njegovu okolinu, jer je ovisnik podložan [[nekontrolirani bijes|nekontroliranom bijesu]] ili [[osveta|osvetničkom]] impulsu pa tad lako počini ubojstvo, višestruko ubojstvo ili samoubojstvo.<ref name="anđeo smrti"/> Vrhunac je "kokainsko ludilo", koje ima sve karakteristike [[paranoidna shizofrenija|paranoidne]] [[shizofrenija|shizofrenije]].<ref name="anđeo smrti"/> Česta posljedica je [[prostituiranje]] radi dobavljanja novca.<ref name="anđeo smrti"/> Kokain napada DNK, što uzrokuje mutacije i oštećenja na nasljednom materijalu, a to može ostaviti teške posljedice na buduće naraštaje.<ref name="reci ne"/> == Čistoća zaplijenjene droga tipa kokain u RH == Prema podatcima [[Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić|Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić]] Kokainske smjese zaplijenjene u 2014. godini sadržavale su najčešće primjese: [[analgoantipiretik]] [[fenacetin]], [[lokalni anestetik]] i [[antiaritmik]] [[lidokain]], [[psihostimulans]] [[kofein]], aminokiselinu [[kreatin]], lokalne [[anestetik]]e [[benzokain]] i [[prokain]], šećer [[laktoza|laktozu]] i [[šećerni alkohol]] [[manitol]]. Također je utvrđena prisutnost [[antihelminitik]]a [[levamisol]]a, a u pojedinačnim slučajevima i [[antihistaminik]] [[hidroksizin]]a.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> == Medicinska uporaba kokaina == Danas se kokain kao [[lokalni anestetik]] koristi iznimno rijetko i to samo u jednom slučaju: [[neuralgija]] trigeminusa. Naime, u slučaju upale trigeminalnog živca dolazi do strahovito jake boli koja se smatra najjačom boli koju čovjek može podnijeti. Tada je opravdano injektiranje kokaina radi smanjenja intenziteta boli.<ref name="farmakologija"/> "Otac američke kirurgije" dr [[William Halstead]] si je ubrizgavao kokain da bi na sebi isprobao djelotvornost novog anestetika. Medicina je u budućnosti zamijenila ga kemijski sličnim [[novokain]]om, daleko bezopasnijim sredstvom. Dr Halstead je do kraja života ostao ovisnik.<ref name="anđeo smrti"/> == Derivati == === Kokainetilen === {{glavni|Kokainetilen}} Kada ljudi miješaju kokain i alkohol, oni ne znajući prave kompleksan farmakološki eksperiment unutar svog tijela. Ljudska jetra kombinira alkohol i kokain i stvara treću supstancu, kokainetilen, koja pojačava euforične efekte kokaina, ali je puno toksičnija od samog kokaina i povećava rizik od [[iznenadna smrt|iznenadne smrti]].<ref name="farmakologija"/> === Speedball === {{glavni|Speedball (droga)}} Kokain se ponekad injektira pomiješan s [[heroin]]om. Ova kombinacija ima posebno veliki rizik od fatalnog predoziranja.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Ta kombinacija naziva se speedball, a obje droge pogoršavaju svoje efekte. Heroin skriva neugodan ''edge'' kokaina i uljuljkava korisnika u lažan [[osjećaj sigurnosti]], posljedicom kojega može biti uzimanje još heroina ili kokaina ili oboje što povećava vjerojatnost smrtonosnog [[predoziranje|predoziranja]].<ref name="farmakologija"/> === Kokainska pasta === {{glavni|Kokainska pasta}} Kokainska pasta je poluproizvod između koke i čistog kokaina.<ref name="anđeo smrti"/> === Slobodna baza === {{glavni|Slobodna baza (kokain)}} Slobodna baza (freebase, base), agresivniji oblik kokaina, proizveden nešto složenijim postupkom obrade.<ref name="anđeo smrti"/> === Crack === {{glavni|Crack (kokain)}} Crack je kokainski derivat za siromašne. Najgori je derivat kokaina.<ref name="anđeo smrti"/> == Znakovi uporabe == Prepoznatljivi znakovi uporabe su crvenilo nosne sluznice, bijeli kristalni prašak u maloj plastičnoj vrečici ili alufoliji, mali komadići slični kamenčićima u staklenim bočicama ili plastičnim paketićima, male metalne mrežice, svijeće, britvice.<ref name="reci ne"/> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *(nje.) [https://www.drugcom.de/drogenlexikon/buchstabe-k/kokain/ Drugcom.de] Kokain {{farmakologija}} [[Kategorija:Psihoaktivne droge]] 0wd96b2iyj63muym9kjxpxk3rdvxfal 6447193 6447190 2022-08-21T03:12:53Z Rovoobob 8535 uklanjanje izmjene 6447190 suradnika [[Posebno:Doprinosi/95.168.116.21|95.168.116.21]] ([[Razgovor sa suradnikom:95.168.116.21|razgovor]]) wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Cocaine.svg|mini|desno|250px|Strukturna formula kokaina.]] '''Kokain''' je [[stimulativna droga]]. Izaziva osjećaj kratkotrajne [[eurofija|euforije]], energije i pričljivosti uz dodatne potencijalno opasne fizičke efekte poput ubrzanih otkucaja srca i pojačanog [[krvni tlak|krvnog tlaka]].<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti">[https://drogeiovisnosti.gov.hr/djelokrug/ovisnosti-i-vezane-teme/droge-i-ovisnost/vrste-droga/kokain/1009 Ured Vlade RH za suzbijanje zlouporabe droga] ''Kokain'' [https://drogeiovisnosti.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka; zadnja izmjena 12. ožujka 2014.; pristupljeno 13. prosinca 2019.</ref> Ulična imena su snješko, bijelo, lajna, koka, cadillac i dr.<ref name="reci ne">[https://blog.dnevnik.hr/print/id/1624389220/kokain.html Reci NE drogama!] ''Kokain''; 6. ožujka 2008.; pristupljeno 13. prosinca 2019.</ref> == Kemijski sastav == Kemijskim sastavom je [[alkaloid]].<ref name="farmakologija">Farmakologija.com </ref> [[Metil]]ni je [[ester]] benzoil[[ekgonin]]a. Kokain je vrsta [[psihoaktivna droga|psihoaktivne droge]]. Uvrštena je u Hrvatskoj na temelju Zakona o suzbijanju zlouporabe drogu na ''Popis [[droga]], [[psihotropna tvar|psihotropnih tvari]] i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga'', pod ''Popis droga i biljaka iz kojih se može dobiti droga'', pod Droge sukladno Popisu 1. [[Jedinstvena konvencija UN-a o drogama|Jedinstvene konvencije UN-a o drogama]] iz [[pravo u 1961.|1961.]] godine.<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_02_13_259.html Narodne novine br. 13] ''Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga''. Broj dokumenta u izdanju: 259; Stranica tiskanog izdanja: 73; Donositelj: [[Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske]]; Nadnevak tiskanog izdanja: 6. veljače 2019.; pristupljeno 3. siječnja 2020.</ref> == Lokacije == Dobiva iz grmaste zimzelene biljke koke (''[[Erythroxylum coca]]'') koja uspijeva u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], nekim dijelovima [[Afrika|Afrike]], [[Indonezija|Indoneziji]] i [[Havaji]]ma,<ref name="farmakologija"/> a uzgaja se i u Australiji, na Cejlonu i u Indiji.<ref name="reci ne"/> == Povijest == Nisu poznati točni podaci o tome kada je čovjek počeo koristiti lišće koke, ali na osnovi figura nađenih u arheološkim iskopinama, može se zaključiti da je koka ljudima poznata od [[3. st. pr. Kr.|3. stoljeću]] prije Krista.<ref name="farmakologija"/> Istraživanjima je utvrđeno da je izuzetno mnogo upotrebljavana u doba civilizacije [[Inke|Inka]] u vremenu od 11. do 16. stoljeća. Koristili su je najprije svećenici i predstavnici aristokracije pri religioznim obredima (bila im je [[sveto drvo]]), a čak je i danas među južnoameričkim [[Indijanci]]ma upotreba lišća koke društveno prihvatljiva i svrstava se u istu kategoriju s [[duhan]]om. Indijanci su stoljećima uživali u ovoj biljci, ali na poseban način: oni [[žvakanje|žvaču]] listove koke s pepelom. Kako je [[pepeo]] alkaličan dolazi do [[hidroliza|hidrolize]] kokaina u [[ekgonin]] koji nema [[eurofija|euforično]] djelovanje kokaina nego djeluje poput [[kofein]]a. U Europi biljka koke nije pobudila veće zanimanje, a dugo vremena niti kokain se uopće ne koristi.<ref name="farmakologija"/> Vjerojatno su prvi iz zapadne civilizacije na koku naišli španjolski vojnici predvođeni konkvistadorom [[Francisco Pizarro|Franciscom Pizarro]]m 1531. godine. Naišli su na domoroce koji žvaču koku koja im omogućuje prevaliti desetke kilometara neprohodnih terena bez odmora. Prije konkvistadora manje ju se koristilo i bila je "povlastica" samo kraljevske obitelji i moćnijih obitelji. Domoroci su ju žvakali radi uklanjanja [[umor]]a nakon višesatnog fizičkog rada na velikim nadmorskih visinama. Stanovnici beskonačnih peruanskih prašuma imali su legendu o bogu koji im je podario koku i bila je u svezi s obredima poštovanja i na glasu kao izvor potencije i plodnosti. Konkvistadori su povjerovali da je to skrivene nadnaravne moći. Kontrolu davanja koke pokvareno su iskoristili radi bolje kontrole nad lokalnim stanovništvom. Nadzirali su razdiobu koke pa su ju domoroci mogli dobiti samo oni koji su bili pokorni i teško radili dovoljno za konkvistadore. Naprotiv, katolički misionari radili su na potiskivanju koke iz uporabe.<ref name="anđeo smrti"/> 1596. godine izašla je prva poznata publikacija koja se bavi učincima koke koju je napisao španjolski liječnik Nicolas Monardes. Sve do [[Jean-Baptiste de Lamarck|Lamarckove]] klasifikacije kao ''Erythroxylon coca'', tek su se povremeno znanstvenici zanimali za nju.<ref name="anđeo smrti"/> Švicarski prirodoslovac J. J. von Tschudi u djelu ''Putovanja u Peru'' opisao je 1830. godine žvakanje koke među Indiosima s Anda, navodeći da su domoroci mogli pod utjecajem koke, uz minimum sna, pješačiti par dana i noći.<ref name="anđeo smrti"/> Na zapadu prvi je njegove kristale iz biljke [[kemija u 1860.|1860.]]<ref name="farmakologija"/> Ostao je spor među kemičarima je li ostalo sporno da li je prvi ga izolirao izolirao njemački kemičar [[Albert Niemann]] ili [[Friedrich Gaedecke|Friedrichu Gaedeckeu]].<ref name="anđeo smrti"/> Iako je rano otkriven njegov potencijal kao lokalnog [[anestetik]]a, još dvadesetak godina ne koristi se u tu svrhu (tadašnje 'metode' bile su hlađenje operiranog dijela tijela). Tek [[1883.]], kad Nijemci daju čisti kokain svojim vojnicima i otkrivaju da ima blagotvorne efekte na njihovu izdržljivost, kokain se počinje koristiti u različitim medicinskim i prehrambenim proizvodima. Primjerice sve do [[1911.]] godine kokain je bio važan sastojak pića [[Coca Cola]] (ime je piće dobilo po dvjema biljkama čiji su se ekstrakti ulazili u sastav pića - koka i kola), a zanimljivo je da je Coca Colu izmislio jedan američki ljekarnik.<ref name="farmakologija"/> Korzikanski kemičar Angelo Mariani spravio je napitak koji je stekao veliku popularnost. Proizvodnji su pridonijeli popularna vjerovanja i stvarna efikasnost koke u olakšavanju nekih tegoba uskoro. Proizvod je nazvao Vin Mariani, čija se upotreba proširila i u Ameriku te je dobilo kao ljekovito priznanja mnogih liječnika, a uživali su ga brojni monarsi i vojni zapovjednici.<ref name="anđeo smrti"/> Jedan od najpoznatijih zagovornika ove droge bio je [[Sigmund Freud]]. [[1884.]] [[Sigmund Freud]] je tražio lijek za [[psihičku iscrpljenost]] i depresiju. Shvatio je da kokain djeluje kao [[anestetik]], te da pomaže pri uklanjaju [[Depresija|depresije]], te ga nazvao "magičnim lijekom", koji između ostalog pomaže i kod liječenja ovisnosti o [[morfin]]u. No [[1887.]] Freud uočava stvaranje ovisnosti i [[kokainska psihoza|kokainske]] [[psihoza|psihoze]] dok se droga uzima, i prestaje ju koristiti osobno, a i profesionalno.<ref name="farmakologija"/> Sredinom 1880-ih zaživjela je organizirana razdioba kokaina vojsci, a po svemu sudeći, i prije. Dr Theodor Aschenbrandt dao je kokain trupama koje su sudjelovale u manevrima vojske u Bavarskoj. Vjeruje se da su u Velikoj Britaniji u Prvome svjetskom ratu prostitutke davale kokain vojnicima koji su dolazili kućama na dopust. Ne zna se je li i onda već bio poznat ovisnički učinak te je li to već bilo prvo organizirano drogiranje ljudi. U Drugome svjetskom ratu kokain su zloporabili u Trećem Reichu kad su zaredali prvi porazi. Da bi deprimiranim ratnicima podigli moral, kemičari Trećeg Reicha dobili su zadaću sintetizirati preparat koji će deprimiranim ratnicima podići moral. Proizveli su jak stimulativ za izazivanje euforije [[benzedrin]], po nekim svojstvima nalik kokainu, a njegova kemija otvorila je put kasnijoj zlouporabi medicinskih korisnih [[amfetamin]]a. Hitlerov osobni liječnik prof. Morell [[Hitler]]u je davao nakon svakog vojnog poraza manje količine kokaina čime ga je držao u dobrom raspoloženju.<ref name="anđeo smrti"/> Teško je uništiti proizvodnju zbog raširenosti laboratorija koje je lako postaviti svugdje, jer proizvodnja kemijski čista kokaina nije složena. U više stupnjeva koji počinju s [[alkohol]]om a završava ekstrakcijom s [[kerozin]]om dobiva se 60% čisti kokain. Zato se lako postave tajni laboratoriji na mjestima gdje ima dovoljno sirovine, što znači i divljinu. Radi uklanjanja neželjenih sastojaka koke, lišće koke namače se u razna organska otapala.<ref name="anđeo smrti"/> Zato se za otkrivanje pogona za preradu koke u Kolumbiji i Boliviji danas koristi najmodernija sredstva, uključujući satelite. Nažalost, uništeni pogoni lako se obnove zbog stalnog zahtjevna tržišta. Da bi korisnicima bila moguća za konzumaciju, radi ju se topljivom u vodi. Grubo ekstrahirana koka niska je stupnja čistoće pa ju se tretira oksidansima i kiselinama, čime postaje topiva. To je bijeli kristalni kokain znana oblika, od 99 posto čistoće, kokain hidroklorid koji dolazi na tržište za konzumaciju.<ref name="anđeo smrti"/> Zloporaba u današnjem smislu počinje prvo kod uskog kruga elite, zbog svoje skupoće i kratkog trajanja (cca najviše 1 sat), ali danas je raširena u svim slojevima.<ref name="reci ne"/> Masovna upotreba kokaina na zapadu počinje organiziranjem tržišta u [[SAD]]-u kasnih šezdesetih godina 20. stoljeća. Američka [[mafija]] putem [[kolumbijski narkokarteli|kolumbijskih kartela]] počinje s masovnom distribucijom kokaina, većinom bolje stojećim slojevima. Velik broj "uspješnih i bogatih" Amerikanaca povremeno ili češće uzima kokain usprkos desetljećima "rata protiv [[Psihoaktivne droge|droga]]" koji vodi vlada SAD-a. Posljedice su najčešće javnosti nevidljive zahvaljujući dovoljnoj količini novca za održavanje i/ili liječenja navike (za razliku od ovisnika o [[crack]]u, mahom siromašnih).<ref name="farmakologija"/> U Europi, tek kasnih osamdesetih dolazi do velikog proboja kokaina, usred globalizacije kriminalnih mreža i organizacije područja prodaje, koje se i u Hrvatskoj uspostavlja ranih devedesetih. To je bilo i doba procvata [[rave]] kulture, koja iz prva nije bila vezana uz kokain, ali kako su godine prolazile, "generation [[ecstasy]]" postajao je sve više "generation everything".<ref name="farmakologija"/> Danas u većini europskih zemalja kokain zauzima poziciju četvrte najčešće zloporabljavane ilegalne droge nakon [[marihuana|kanabis]]a, [[ecstasy]]ja i [[amfetamin]]a.<ref name="farmakologija"/> Američki krajnji ljevičar [[Lyndon LaRouche]] otvoreno tvrdi da iza goleme proizvodnje kokaina stoje svjetski vrlo ugledne banke te niz njihovih novih poduzetničkih zahvata. U svojim knjigama imenovao je američke, hongkongške, švicarske, austrijske i druge banke, čak i obitelji, koje su im vlasnici, koje peru kokainski novac i izravno ulažu kapital u njegovu proizvodnju. U djelima smjelo tvrdi kad bi se kokainski novac izmakao iz sustava odmaknuo da bi se urušio svjetski bankarski sustav.<ref name="anđeo smrti"/> LaRouche tvrdi da su sada, uz kokainski, te banke debelo umiješane i u biznis s heroinom. Proizvodnja je toliko narasla da je prezasitila tržište u velikim američkim gradovima te je cijena drastično pala. Nije bio klasični tržišni razlog padu cijene, nego je namjerno izazvan, da bi kokain postao dostupniji većem broju ljudi i da bi se privuklo nove, zato što je stara masa korisnika droge pomrla ili na liječenju. Navlačenjem novih ljudi na drogu, cijene su opet skočile.<ref name="anđeo smrti"/> Kolumbijanci tvrde da bi prestali uzgajati koku, kada bi im bogate zemlje omogućile da se bave nekom drugom vrstom poljoprivrede. U Kolumbiji je snažna sprega politike i narkokartela. Kolumbijski narkošefovi poput Pabla Escobara nudili su novac. Escobar je za svoje pomilovanje kolumbijskoj vladi nudio 19 milijardi dolara za otplatu cjelokupnog vanjskog državnog duga. Kolumbijska vojska se suprotstavlja toj sprezi pa su sukobi između mafijaša i vojnih snaga sve češći. Američka administracija pritisnula je kolumbijsku vladu pa su mnogi šefovi kartela zatvoreni, no u zatvorima žive u luksuznim uvjetima.<ref name="anđeo smrti"/> === Popularna kultura === Navodno su predstavnici nekih slikarskih stilova stvarali pod utjecajem kokaina te se u tom se kontekstu spominju [[kubizam|kubisti]], [[futurizam|futuristi]] i [[dadaizam|dadaisti]].<ref name="anđeo smrti"/> Upotreba kokaina imala je utjecaja i na literaturu - tamna strana legendarnog detektiva [[Sherlock Holmes|Sherlocka Holmesa]] upravo je ubrizgavanje kokaina, njegovom tvorcu Sir [[Arthur Conan Doyle|Arthuru Conanu Doyleu]] također nije stran.<ref name="farmakologija"/> Njegov junak [[Sherlock Holmes]] u ruku si ubrizgava kokain ili morfij. Istraživači kao dr. David Musto sa sveučilišta Yale u liku profesora Moriartya u kasnijim Doylovim djelima vide utjelovljenje kokainske paranoje od koje je pisac navodno patio.<ref name="anđeo smrti"/> [[Robert Louis Stevenson]] je najvjerojatnije pisao [[Dr. Jekyll and Mr. Hyde]] pod utjecajem kokaina. I drugi književnici su ga konzumirali: [[Anatole France]], [[Henrik Ibsen]], [[Jules Verne]], [[Alexander Dumas]], kao i neki političari ([[Winston Churchill]]). Danas se npr. u Engleskoj, uzimanje kokaina najčešće se vezalo uz [[house]], [[drum'n'bass]] i [[2step]] scenu. Ranih devedesetih vrijeme je procvata [[rave]] kulture, koja je iz prve bila povezana na [[ecstasy]], no protjekom godina "generation [[ecstasy]]" prerasla je u "generation everything" pa je tu mjesto našao i kokain.<ref name="farmakologija"/> Prije ubojstva [[John Lennon|Johna Lennona]] kružile su glasine da mu je zbog oštećenja nastalih uzimanjem kokaina bila potrebna operacija nosne hrskavice spržene od ušmrkavanja kokaina.<ref name="anđeo smrti"/> Zbog predoziranja kokainom u bolnici su završili glumac [[Garry Busey]], [[Richard Pryor]] je teško opržio lice zbog konzumiranja za pušenje nestručno prerađena kokain hidroklorida pa je morao proći više plastičnih operacija, ovisnik o kokainu [[Freddie Prinze]] ubio se pištoljem u 23. godini života, redatelj [[Rainer Werner Fassbinder]] umro je s 37 godina, a na noćnom ormariću su mu našli kokain i dr. Mnogo je raširen među glazbenim zvijezdama. Poznat je primjer javnog prijenosa [[živčani slom|živčanog sloma]] doživio profesionalni boksač [[Oliver McCall]] u ringu tijekom borbe protiv Lennoxa Lewisa, što je otkrilo da je McCall dugogodišnji konzument.<ref name="anđeo smrti"/> == Kemija kokaina == Kokain se dobiva ekstrakcijom iz lišća biljke, a od jednog kilograma koke dobije se otprilike 125 grama kokaina. Ulični kokain dolazi u obliku kokain hidroklorida, koji je bijeli kristal gorkog okusa s anestetičnim djelovanjem. U paketićima se najčešće nalazi 1 g praha, a nemoguće je znati koliko je od toga stvarno kokain (najčešće između 30-60%) - dileri u njega još dodaju [[škrob]], [[puder]], [[šećer]], prokain ili stimulanse kao što su [[amfetamini]]. Čista slobodna baza kokaina - crack dobiva se iz kokain hidroklorida pomoću [[eteri|eter]]a, ali kako je postupak vrlo opasan (eter lako može eksplodirati tijekom postupka), za dobivanje slobodne baze koristi se [[natrijev hidrogenkarbonat]] (soda bikarbona). Rezultat su kristalići slobodne baze onečišćene sa sodom bikarbonom koji se na ulici prodaju pod imenom crack, a uglavnom se konzumiraju pušenjem. Kokain se testovima može otkriti u urinu 48-72 sata nakon uzimanja, a kod redovitijih konzumenata je potrebno oko 3 tjedna da bi rezultati testa bili negativni.<ref name="farmakologija"/> == Djelovanje == Vrlo je otrovan. Prema nekima čak pola grama ušmrkavanjem unesena kokaina ([[kokain hidroklorid]]) u organizam dovoljan je za smrtni ishod, dok je intravenozno još otrovniji.<ref name="anđeo smrti"/> Zloporabitelji kokaina i njegovih derivata konzumiraju ga oralno, intranazalno, intravenozno ili inhalacijom, u slengu "žvakanje, šmrkanje, bodenje, crta".,<ref name="stetoskop">(srp.) [https://www.stetoskop.info/narkotici-droge/kokain Stetoskop.info] ''Kokain''; objavljeno 7. travnja 2008. ; pristupljeno 13. prosinca 2019.</ref> tj. ušmrkavanjem<ref name="farmakologija"/> ili inhaliranjem kroz tkivo nosa,<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> injektiranje (prah kokain hidroklorida) i [[pušenje]]m ([[crack (kokain)|crack]]).<ref name="farmakologija"/> Intenzitet i trajanje ugodnog efekta kokaina ovisi o načinu na koji se koristi.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Konzumenti zbog [[gorkost|gorčine]] uglavnom ne gutaju prah, ali zato također i natrljavaju kokainski prah u [[zubno meso]] koje potom utrne<ref name="anđeo smrti"/> uz prethodni osjećaj peckanja. Također konzumenti katkad stavljaju kokainsku kristalna prašinu ispod jezika, ispod očnih kapaka, pa i na spolne organe.<ref name="reci ne">[https://blog.dnevnik.hr/print/id/1624389220/kokain.html Reci NE drogama!] ''Kokain''; 6. ožujka 2008.; pristupljeno 13. prosinca 2019.</ref> I heroin i kokain djeluju na ljudski mozak stimulirajući osjećaj ugode u odgovarajućim moždanim centrima. Heroin stimulira centre za ugodu zaobilaznim putem, kokain djeluje punom snagom izravno, osobito ako se konzumira njegov najzloćudniji derivat [[crack]]. Zbog toga kokain lako zakvači svakoga tko se s njime poigra. Prema nekima, prvo konzumiranje je u pravilu neugodno i može izazvati [[nervoza|nervozu]], [[nesanica|nesanicu]], [[gađenje]] i [[osjećaj slabosti]].<ref name="anđeo smrti">[http://www.astrozmaj.com/system/izborposla/zdravzivot/zdravlje/bolesti/droge/kokain.html Droge] Đerđ Ferenc Lazar: ''Droge'' - KOKAIN - anđeo smrti s Anda; pristupljeno 13. prosinca 2019.</ref> Kokain utječe na ljudsko tijelo na različite načine.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Kokain je najjači prirodni [[psihostimulans]] koji kod uzimanja izaziva razne vrste [[halucinacija]], povećava budnost i koncentraciju (intelektualne sposobnosti) i fizičke mogućnosti. Kokain blokira protein koji se nalazi u sinaptičim pukotinama [[dopaminergični neuron|dopaminergičnih neurona]], a funkcija mu je da vraća [[dopamin]] u [[presinaptički neuron]] i time smanjuje koncentraciju dopamina u [[sinaptička pukotina|sinaptičkoj pukotini]]. Blokadom tog proteina koncentracija dopamina u sinaptičkoj pukotini raste do ekstremnih koncentracija što izaziva prekomjerno odašiljanje impulsa. Dopamin je [[neurotransmitor]] koji je dio tzv. sustava za nagrađivanje u [[hipotalamus]]u koji je dio [[limbički sustav mozga|limbičkog sustava mozga]] (pri doživljavanju [[iluzija]] i halucinacija javlja se osjećaj sreće i uzbuđenja). U većim količinama izaziva neuračunljivo ponašanje, [[strah]], paranoju, i, kao posljedicu, [[agresivnost]]. Fizički simptomi su ubrzan rad srca i disanje, povećan krvni tlak i tjelesna temperatura i proširene zjenice.<ref name="farmakologija"/> Kod ušmrkavanja potrebno je oko tri minute da kroz [[nosna sluznica]] apsorbira kokain koji preko [[kapilara]] ulazi u krvotok, pa onda u mozak.<ref name="farmakologija"/> Užitak od ušmrkavanja kokaina može trajati 15 do 30 minuta te je dugotrajniji i slabiji nego kod konzumiranja ubrizgavanjem ili pušenjem.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Kod pušenja, kokainska para se apsorbira u krvotok u plućima, čime se početak djelovanja ubrzava. Djelovanje kokaina relativno je kratko, oko 20-40 minuta. Po početku djelovanja, [[logično razmišljanje]] postaje lakše i brže, aktivira se [[centar za govor|govorni centar]], osjeća se samopouzdanje za vrhunske napore i dostignuća. Za približno 10 minuta [[hipotalamus]] reagira na stimulans, osjećaj lakoće polako nestaje, a tjelesna temperatura se povećava (uz opasnost od toplinskog udara). Podražen je i [[centar za spolnost]] ali isto tako može se podražiti i centar za strah koji pretjerano reagira i dolazi do [[napad panike|napada panike]]. U malom mozgu pogođeni su [[centar za sposobnost kretanja|centri za sposobnost kretanja]] i [[centar za ravnotežu|ravnoteže]]. Pušenjem cracka, veoma visoke doze kokaina brzo dopiru do mozga i stvaraju jako i trenutačno uzbuđenje koje traje oko 20 minuta. Pušenje crack kokaina može stvoriti agresivno [[paranoja|paranoidno]] ponašanje kod korisnika.<ref name="farmakologija"/> Kokain koji se puši veoma brzo oslobađa drogu u krvotok i u mozak čim se postiže brži i jači, ali kratkotrajniji osjećaj ugode (high) nego kod ušmrkavanja.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Hidrokloridnu formu korisnici ne puše zato što nije pogodna jer sadrži dodatak molekuli što omogućuje njenu topivost u vodi pa juse prerađuje natrag u oblik bez tog dodatka.<ref name="anđeo smrti"/> Kod ubrizgavanja konzumenti otapaju drogu u vodi i ubrizgavaju u krvotok. Kokain koji se ubrizgava veoma brzo oslobađa drogu u krvotok i u mozak čim se postiže brži i jači ali kratkotrajniji osjećaj ugode (high) nego kod ušmrkavanja.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Da bi zadržali osjećaj ugode (high) ljudi koji često konzumiraju kokain koriste drogu kroz ''a binge pattern'' – uzimajući drogu više puta u kratkom periodu i povećavajući dozu. Ova praksa može lako dovesti do [[kronična bolest|kronične bolesti]] ovisnosti.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> === Faze učinaka === Tri su glavne faze:<ref name="stetoskop"/> * Prva je euforična. Obilježje je subjektivni osjećaj velike intelektualne moći, uz osjećaj smanjenja tjelesnog i mentalnog napora. Zjenice se šire, ubrzava se rad srca, sužavaju krvne žile i raste krvni tlak i tjelesna temperatura. Konzument je izrazito brbljiv, vrlo impulzivan, uživa u osjećaju samozadovoljstva, poduzetan je, seksualno dezinhibiran.<ref name="stetoskop"/> * Druga faza je konfuzno-delirantna. Pojavljuje se povećanjem doze. Prevladavaju halucinacije prijatnog karaktera u vidu smanjenja predmeta ([[liliput]]anske halucinacije), ali i iluzije, stanja anksioznosti, razdražljivost do pravih psihotičnih reakcija (kokainski delirij).<ref name="stetoskop"/> * Treći faza je depresivna. Obilježje je [[apatija]], depresivnost i smanjena voljna motorika.<ref name="stetoskop"/> === Djelovanje na mozak === Dugotrajnom uporabom kokain može uzrokovati dugoročne promjene u [[sustav nagrada u mozgu]] kao i u ostalim sustavima u mozgu što može dovesti do ovisnosti. Dugotrajnom konzumiranjem često se razvija i [[tolerancija na drogu|tolerancija]] na kokain. Mnogi korisnici kokaina izjavljuju kako unatoč pokušajima ne uspijevaju postići prvotno zadovoljstvo koje su iskusili prilikom prvog konzumiranja. Neki korisni povećavaju svoje doze pokušavajući pojačati i produžiti ugodu (high), što može povećati rizik od dodatnih psiholoških i fizioloških učinaka.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> === Ostali organi === Sužava [[krvne žile]], proširuje [[zjenica|zjenice]] i povisuje [[tjelesna temperatura|tjelesnu temperaturu]], [[ubrzani rad srca|ubrzava rad srca]] i povisuje krvi tlak. Također može uzrokovati [[glavobolja|glavobolje]] i gastrointestinalne komplikacije poput boli u [[abdomen]]u i [[mučnina|mučninu]]. Kokain utječe na smanjenje apetita te su stoga kronični konzumenti često pothranjeni.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> === Ovisnost === Stvara jaku ovisnost i to vrlo brzo.<ref name="anđeo smrti"/> Kokain je [[psihoaktivna droga]] koja izaziva vrlo snažnu psihičku [[ovisnost]], a ''crack'' razvija i elemente fizičke ovisnosti. Odvikavanje od kokaina prati [[depresija]] i drugi loši osjećaji, pa je želja za ponovnim uzimanjem vrlo jaka. Kada uzimanje postane navika, vrlo je teško stati, a simptomi odvikavanja uključuju jaku želju za drogom, apatiju, depresiju, [[paranoja|paranoju]], misli o samoubojstvu, gubitak seksualne želje, [[nesanica|nesanicu]]. Često se uzima još kokaina da se izbjegnu ovi efekti.<ref name="farmakologija"/> Konzument se neprestano vraća ([[relaps]]) i kronična bolest ovisnosti prouzrokuje promjene u mozgu i koju karakterizira neobuzdana žudnja za drogom bez obzira na posljedice.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Istraživanja su pokazala da će životinje s dostupnim intravenoznim izvorom heroina same ga uzimati beskonačno, ali ipak će naći vremena za spavanje i hranu. Ako, s druge strane, mogu same uzimati kokain, to će činiti stalno, ne radeći gotovo ništa drugo. Sve dok su fizički to u stanju, konzumirat će nove doze. Za par tjedana, ili čak dana, izgubit će veliki dio svoje tjelesne težine, a unutar jednog mjeseca će uginuti.<ref name="farmakologija"/> == Posljedice == Konzumenti kokaina mogu doživjeti [[srčani udar|srčani]] ili [[moždani udar]] što može imati smrtne posljedice. Smrti prouzrokovane zlouporabom kokaina su često rezultat [[zastoj srca|zastoja srca]] i [[prestanak disanja]].<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Može se dogoditi napadaj [[padavica|padavice]].<ref name="anđeo smrti"/> Konzumenti kokaina se također izlažu riziku zaraze [[HIV]]-om, čak i onda kada ne dijele štrcaljke ili drugi pribor za konzumiranje, jer intoksikacija kokainom dovodi do smanjenja sposobnosti procjene što može dovesti do [[rizično seksualno ponašanje|rizičnog seksualnog ponašanja]].<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Posljedica dužeg uzimanja kokaina je da su kokainomani obično blijedi, gube [[pamćenje]] i volju kao i tjelesnu težinu, imaju proširene [[zjenice]] i kod onih koji ga ušmrkavaju [[nos]] je crven.<ref name="farmakologija"/> Posljedice trovanja kokainom mogu biti izrazito crvena koža i intenzivno znojenje.<ref name="anđeo smrti"/> Kada djelovanje kokaina prestane, često se javlja [[depresija]], koju neki pokušaju izbjeći tako da nastave dalje uzimati kokain. Trajnije ušmrkavanje kokaina može dovesti do [[čir]]a na sluznici nosa i do oštećenja nosne pregrade u tolikoj mjeri da može doći do njezina kolapsa. Smrti povezane s konzumacijom kokaina najčešće su posljedica zastoja [[Srce|srca]] ili napada koje prati prestanak [[disanje|disanja]].<ref name="farmakologija"/> Različiti načini uzimanja kokaina mogu izazvati različite nuspojave. Ako se, na primjer, kokain ušmrkava može doći do gubitka [[osjet mirisa|osjeta mirisa]], [[krvarenje iz nosa|krvarenja iz nosa]], otežanog [[gutanje|gutanja]], [[promuklost]]i, nadraženosti [[nosna pregrada|nosne pregrade]] što može dovesti do kronične<ref name="farmakologija"/> [[gnojna upala|gnojne upale]].<ref name="anđeo smrti"/> Uz gubitak osjeta njuha tu su kronični problemi s [[curenje nosa|curenjem nosa]].<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Konzument ušmrkava preko staklene cjevčice ili sličnog pomagala pa i novčanicama. Prepoznatljivo je slaganje kokainskog praha u linije na staklenoj ili zrcalnoj površini. Dugotrajnom zloporabom korisnik očaran neutaživom željom za učincima droge ne primjećuje da mu vremenom kokain sprži nosnu sluznicu. [[Nosna hrskavica]] perforira i toliko istrune da ju mora kirurškim zahvatom zamijeniti plastičnom, ili srebrnom.<ref name="anđeo smrti"/> Oralno unošenje kokaina može uzrokovati tešku crijevnu [[gangrena|gangrenu]]<ref name="farmakologija"/> kao posljedica usporenog [[krvotok]]a.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Intravenozni korisnici kokaina mogu imati [[alergija|alergijske reakcije]], ili na drogu, ili na neke dodatke koji se nalaze u uličnom kokainu, što u težim slučajevima može dovesti do smrti. Kokain smanjuje potrebu za hranom, pa mnogi kronični korisnici izgube [[apetit]], što dovodi do velikog [[gubitak na težini|gubitka na težini]].<ref name="farmakologija"/> Kokain koji se ubrizgava pomoću šprice može dovesti do jakih [[alergijska reakcija|alergijskih reakcija]] te može povećati rizik za dobivanjem HIV-a, [[hepatitis C|hepatitisa C]] i ostalih bolesti koje se prenose krvlju.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Jedna od posljedica dugotrajnog i redovitog uzimanja većih količina kokaina je i karakteristična [[paranoidna psihoza]] kod gotovo svih korisnika. Neobičnost ove psihoze je tzv. [[formifikacija]] - [[halucinacija]] da mravi ili insekti ili zmije gmižu pod kožom,<ref name="farmakologija"/> zatim stjenice, crvi i sl. Svojstvena reakcija na to je pokušaj ukloniti te puzeće organizme [[češanje]]m. Naravno to ne daje rezultata pa fantomske organizme konzument pokušava iščeprkati iglama, škarama i noževima što rezultira tjelesnim ozljedama. Druga vrsta iluzije jest da mu je [[usna šupljina]] ispunjena oštrim predmetima, poput skršena stakla, ili nekih drugih sitnih objekata koje na svaki način pokušava izbaciti iz usta što rezultira ozljedama.<ref name="anđeo smrti"/> Poremećen je mehanizam pamćenja, korisnika spopadaju nekontrolirani napadi bijesa, [[ljubomora|ljubomore]] ili [[opsesija|opsesivnog]], bezrazložnog straha, [[ličnost]] se pomalo raspada. Nagle su promjene u emocionalnim stanjima, manije gonjenja i niza drugih negativnih psihičkih stanja. Zapušten je i neuredan.<ref name="anđeo smrti"/> Zloporabljuju ga u poslovnim krugovima, jer im daje neobičnu radnu energiju, vrlo su elokventni i svi im planovi izgledaju ostvarivima. Zloporabljuju ga u [[organizirana prostitucija|organiziranoj prostituciji]] [[svodnik|svodnici]] i [[prostitutka|prostitutke]] te u [[pornografska industrija|pornografskoj]] industriji. Na prvu dramatično poboljšava spolne odnose i konzument je spolno neiscrpljiv a zbog smanjenih inhibicija i osjećaja spolne odgovornosti podloga je za [[promiskuitet]]no ponašanje. Zbog toga kod obijesnih bogatih slojeva, konzumira ga i "[[zlatna mladež|zlatne mladeži]]" i stariji korisnici. Nerijetke su spolna [[orgija|orgije]]. Ne spava se i intenzitet se ne smanjuje. Konzumentima su u početnim fazama jedini ozbiljniji konkurenti konzumiranju kokaina [[orgazam]] i osjećaj vlasti i moći. Neprimjetno kokain toliko plijeni neopisivom energijom i užitkom da ni orgazam to ne nadomješta.<ref name="anđeo smrti"/> Da bi si priuštio novac za kokain, korisnik pribjegava kriminalu. Kriminal koji uključuje nasilje često je u svezi s narkomanskim ludilom, po pravilu povezanim s kokainom. Vidovi kriminala u koji ulazi narkoman zbog nedostatka sredstava za život i kupovinu droge, jest preprodaja narkotika, prostitucija, te oko 60 posto svoje zarade stječe na nezakonit način.<ref name="anđeo smrti"/> Uzastopna konzumacija kokaina može dovesti do [[razdražljivost]]i, [[uznemirenost]]i i [[anksioznost]]i. Konzumenti kokaina mogu također iskusiti ozbiljnu paranoju – privremeno stanje full-blown paranoidne psihoze – pri čemu se gubi dodir sa stvarnošću i doživljavaju slušne halucinacije.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Popuštanjem djelovanja kokaina slijedi [[bezvoljnost]] i [[depresija]], prava psihička mora. Konzument i dalje traži društvo ponajviše radi odagnavanja [[panika|panike]] koja ga zahvaća u stankama između dvije konzumacije. Vremenom se razvija [[psihopatija]] vrlo opasna za njegovu okolinu, jer je ovisnik podložan [[nekontrolirani bijes|nekontroliranom bijesu]] ili [[osveta|osvetničkom]] impulsu pa tad lako počini ubojstvo, višestruko ubojstvo ili samoubojstvo.<ref name="anđeo smrti"/> Vrhunac je "kokainsko ludilo", koje ima sve karakteristike [[paranoidna shizofrenija|paranoidne]] [[shizofrenija|shizofrenije]].<ref name="anđeo smrti"/> Česta posljedica je [[prostituiranje]] radi dobavljanja novca.<ref name="anđeo smrti"/> Kokain napada DNK, što uzrokuje mutacije i oštećenja na nasljednom materijalu, a to može ostaviti teške posljedice na buduće naraštaje.<ref name="reci ne"/> == Čistoća zaplijenjene droga tipa kokain u RH == Prema podatcima [[Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić|Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić]] Kokainske smjese zaplijenjene u 2014. godini sadržavale su najčešće primjese: [[analgoantipiretik]] [[fenacetin]], [[lokalni anestetik]] i [[antiaritmik]] [[lidokain]], [[psihostimulans]] [[kofein]], aminokiselinu [[kreatin]], lokalne [[anestetik]]e [[benzokain]] i [[prokain]], šećer [[laktoza|laktozu]] i [[šećerni alkohol]] [[manitol]]. Također je utvrđena prisutnost [[antihelminitik]]a [[levamisol]]a, a u pojedinačnim slučajevima i [[antihistaminik]] [[hidroksizin]]a.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> == Medicinska uporaba kokaina == Danas se kokain kao [[lokalni anestetik]] koristi iznimno rijetko i to samo u jednom slučaju: [[neuralgija]] trigeminusa. Naime, u slučaju upale trigeminalnog živca dolazi do strahovito jake boli koja se smatra najjačom boli koju čovjek može podnijeti. Tada je opravdano injektiranje kokaina radi smanjenja intenziteta boli.<ref name="farmakologija"/> "Otac američke kirurgije" dr [[William Halstead]] si je ubrizgavao kokain da bi na sebi isprobao djelotvornost novog anestetika. Medicina je u budućnosti zamijenila ga kemijski sličnim [[novokain]]om, daleko bezopasnijim sredstvom. Dr Halstead je do kraja života ostao ovisnik.<ref name="anđeo smrti"/> == Derivati == === Kokainetilen === {{glavni|Kokainetilen}} Kada ljudi miješaju kokain i alkohol, oni ne znajući prave kompleksan farmakološki eksperiment unutar svog tijela. Ljudska jetra kombinira alkohol i kokain i stvara treću supstancu, kokainetilen, koja pojačava euforične efekte kokaina, ali je puno toksičnija od samog kokaina i povećava rizik od [[iznenadna smrt|iznenadne smrti]].<ref name="farmakologija"/> === Speedball === {{glavni|Speedball (droga)}} Kokain se ponekad injektira pomiješan s [[heroin]]om. Ova kombinacija ima posebno veliki rizik od fatalnog predoziranja.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> Ta kombinacija naziva se speedball, a obje droge pogoršavaju svoje efekte. Heroin skriva neugodan ''edge'' kokaina i uljuljkava korisnika u lažan [[osjećaj sigurnosti]], posljedicom kojega može biti uzimanje još heroina ili kokaina ili oboje što povećava vjerojatnost smrtonosnog [[predoziranje|predoziranja]].<ref name="farmakologija"/> === Kokainska pasta === {{glavni|Kokainska pasta}} Kokainska pasta je poluproizvod između koke i čistog kokaina.<ref name="anđeo smrti"/> === Slobodna baza === {{glavni|Slobodna baza (kokain)}} Slobodna baza (freebase, base), agresivniji oblik kokaina, proizveden nešto složenijim postupkom obrade.<ref name="anđeo smrti"/> === Crack === {{glavni|Crack (kokain)}} Crack je kokainski derivat za siromašne. Najgori je derivat kokaina.<ref name="anđeo smrti"/> == Znakovi uporabe == Prepoznatljivi znakovi uporabe su crvenilo nosne sluznice, bijeli kristalni prašak u maloj plastičnoj vrečici ili alufoliji, mali komadići slični kamenčićima u staklenim bočicama ili plastičnim paketićima, male metalne mrežice, svijeće, britvice.<ref name="reci ne"/> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *(nje.) [https://www.drugcom.de/drogenlexikon/buchstabe-k/kokain/ Drugcom.de] Kokain {{farmakologija}} [[Kategorija:Psihoaktivne droge]] ra1gw2sp12p1ehjbp17rwcs5h4uo0fc 0 76352 6447233 6420305 2022-08-21T08:31:16Z MaGa 20797 uklanjanje izmjene 6420305 suradnika [[Posebno:Doprinosi/SCurryFan|SCurryFan]] ([[Razgovor sa suradnikom:SCurryFan|razgovor]]) wikitext text/x-wiki {{Medalje vrh}} {{Medalje sport | [[Rukomet]]}} {{Medalje slika | Flag of Russia (bordered).svg|200px}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[Rukomet na OI 2000.| Sydney 2000.]]|}} {{Medalje bronca| [[Rukomet na OI 2004.|Atena 2004.]] |}} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Rukometno SP 1993.| Švedska 1993.]]|}} {{Medalje zlato | [[Rukometno SP 1997.| Japan 1997.]]|}} {{Medalje srebro | [[Rukometno SP 1999.| Egipat 1999.]]|}} {{Medalje EP}} {{Medalje srebro | [[Rukometno EP 1994.| Portugal 1994.]]|}} {{Medalje zlato| [[Rukometno EP 1996.| Španjolska 1996.]]|}} {{Medalje srebro | [[Rukometno EP 2000.| Hrvatska 2000.]]|}} {{Medalje dno}} '''Ruska rukometna reprezentacija''' predstavlja državu [[Rusija|Rusiju]] u športu [[rukomet]]u. == Nastupi na [[rukomet na OI|OI]]== *<font color="gold">prvaci</font>: 2000. *<font color="silver">doprvaci</font>: *<font color="bronze">treći</font>: 2004. == Nastupi na SP == *<font color="gold">prvaci</font>: 1993., 1997. *<font color="silver">doprvaci</font>: 1999. *<font color="bronze">treći</font>: == Nastupi na [[europska rukometna prvenstva|EP]]== *<font color="gold">prvaci</font>: 1996. *<font color="silver">doprvaci</font>: 2000., 1994. *<font color="bronze">treći</font>: == Vanjske poveznice == {{Mrva-rukomet-reprezentacije}} {{europske rukometne reprezentacije}} [[Kategorija:Muške rukometne reprezentacije|Rusija]] [[Kategorija:Ruske reprezentacije|Rukomet]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u rukometu| ]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u rukometu| Rusija]] [[Kategorija:Rukomet u Rusiji]] 6nya5gbd411nr8wam0dkh7gh2fb5x1u 1 78885 6447023 5955729 2022-08-20T13:24:54Z PonoRoboT 259157 pravopis wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} Ne vidim što je tu sporno, a navedeni su i izvori. Oće poznate stvari i činjenice, koje samim time smetaju srpskoj politici izlaza na more. Pa što se već zaboravilo što se dešavalo u prvoj polovici devedesetih. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 11:00, 27. siječanj 2007. (CET) :Kakve to ima veze sa Crvenom Hrvatskom? Predlazem da lijepo te podatke ubacis tamo gdje pripada, u [[Velika Srbija]], [[Srpska radikalna stranka]], [[Domovinski rat]], raspad Jugoslavije i sta ti ja znam...to nesumnjivo ne pripada ovdje. --[[Suradnik:NI|NI]] 10:07, 30. listopad 2007. (CET) == Amizantno == Vrlo amizantan i zabavan clanak, ispadose od Crnogoraca Hrvati i obrte se istorija na opacke. Jedino sto je tachno je da je Nemanja bio priklonjen rimokatolickoj crkvi, ali ostalo je daleka, a nadasve pogresna interpretacija. Crnogorska nacija pochinje da postoji 2001, a narod nastaje drugim zasedanjem AVNOJ-a i formiranjem. Crnogorska drzava pochinje da postoji 30tih godina 7mog veka, naseljavanjem Slovenskih plemena iz tadasnje oblasti tzv. Bele Srbije. --[[Suradnik:Steva|Steva]] 17:45, 21. listopad 2007. (CEST) == Problemi == Ova stranica je prepuna netocnih informacija. Nije bila glagoljica pored latinskog, vec staroslavenski jezik - i to na ''cirilici''! Stracimir i Miroslav nikada nijesu priznali vrhovnistvo Rima. Stracimir je samo fiktovno (tj. nikada) vladao na prostorima tzv. "Crvene Hrvatske". Djakon Gligorije nije bio iz Zahumlja, vec iz Raske, a jos on je napisao samo '''jedan mali dio, pri kraju'''. Nije pisano po propisima rimske liturgije... niti je uopce na prvom mjestu pisano za katolike. Miroslavljevo evandjelje '''''nije''''' pisano bosancicom, niti ima ikakve veze sa hrvatskom recenzijom. Ne znam sto treba predstavljati Vukanovo dobro katolicanstvo, cudo bi bilo za Djordja da je bio rimokatolik jer je Djordje (i da, Djordje, a ne Djuro) Nemanjic bio ktitor Srpske pravoslavne Crkve u Duklji/Zeti, a i saranjen je u Sopocanima, u Raskoj/Srbiji. Bizantski obred u zemlje ove "Crvene Hrvatske" je uveden jos 732.-e, a rimski nikada vise nije vracen. Cak i poslije podjele 1054.-e godine sve katolicko je bilo po istocnom obredu - barem u Duklji (ne ciljam na Zahumlje). Kralj Uros I nije bio ni priblizno takav, to su napose ciste i notorne gluposti. Pod Urosem Katolicka crkva je procvala i dozivjela svoj vrhunac, uzivajuci zastitu srpske kraljice, i same katolkinje. Za Milutina ne znam, ali ovo sistematsko smjenjivanje katolickog pravoslavnim u CHR mi zvuci u biti pretjerano. Za Stefana Dusana (koji je kompletno) je tocno, ali samo donekle. Ne zaboravite da je njega Papa nazvao zastitnikom katolicanstva takodjer. O domacoj hrvatskoj porodici "Balisicima" necu ni komentirati... :)) heh "Balisici" se nijesu "vratili" u katolicku crkvu. Opet ista stvar sa Crnojevicima. "''Kada su Turci zauzeli Hercegovinu g. 1482. i Zetu g. 1496., u današnjoj Crnoj Gori katolici su bili brojniji u svim krajevima, osobito u primorju od Budve do Bojane, zatim u nikšićkoj krajini, te između rijeka Zete i Morače.''" No koment. A ovo dalje... pa zar su Albanci Hrvati??? I niti jedno od tijeh plemena nije staro dukljansko...takvih plemena ni nema. 1697.-e je odabran Vasilije vladika, a ne '96. Potomci nekadasnjih Dukljanskih Dinaraca? Ciste budalastine, toliko stranog stanovnistva i toliko mijesanja ima da danas nema nikakve veze izmedju Crnogoraca i "Dukljana". Njegosa i komuniste necu ni komentirati...na samom kraju '''kakve to sve ima veze sa Crvenom Hrvatskom'''??? ---- Pozdrav NI, ako vi smatrate da su vaše tvrdnje ''točne informacije'' onda navedite vjerodostojnu referencu za svaku tvrdnju i problem će onda krenuti ka rješenju. [[Suradnik:Dalibor Bosits|Dalibor Bosits]] 14:37, 29. listopad 2007. (CET) :Rado, ali zaista mislim da mi je besmisleno da mi trebaju reference da izbrisem da su u Njemackoj lete leprikoni i vile, da je Vladimir Pupin novi Papa i da je Drugi svjetski rat bio jedna crnogorska zavjera s ciljem mazanja oci cijelom svijetu. I da je Gorbacev ustvari bio reinkarnacija Bude, a da su svi Slovenci Indijanci. --[[Suradnik:NI|NI]] 10:35, 30. listopad 2007. (CET) == A što je ovo admini. Tko sve ovo smije obrisati. Lijepo to vratite == u starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke [[Cetina|Cetine]] do [[Valona|Valone]] ili kasnije [[Drim]]a. == Konstantin Porfirogenet == Kako je [[Konstantin Porfirogenet]] zabilježio u svom djelu „[[O upravljanju carstvom]]“, [[Hrvati]] su kod svog dolaska na jug [[626]]. naselili tadašnju [[Dalmacija|Dalmaciju]], [[Panonija|Panoniju]] i [[Ilirik]], dakle, uz [[Jadransko more]] sve zemlje od [[Istra|Istre]] do [[Valona|Valone]] u današnjoj [[Albanija|Albaniji]]. Ti su krajevi na [[Duvanjski sabor|Duvanjskom saboru]] [[753]]. bili razdijeljeni na dvije hrvatske samoupravne jedinice: Bijelu (zapadnu) Hrvatsku od rijeke [[Raša (rijeka)|Raše]] u Istri do rijeke [[Cetina|Cetine]] u današnjoj Dalmaciji, te Crvenu (južnu) Hrvatsku od Cetine do Valone i gorja Himare u današnjoj Albaniji. == Nakon Duvanjskog sabora == Crvena Hrvatska bila je na Duvanjskom saboru razdijeljena na samoupravne pokrajine: Neretvu, [[Zahumlje|Zahumlje]], [[Travunja|Travunju]], [[Duklja|Duklju]] i Ilirik. Od tada ove pokrajine činile su jednu državnu cjelinu, manje više između sebe povezanu, koja je priznavala vrhovništvo općega hrvatskoga vojvode, pa kralja u Bijeloj Hrvatskoj. Već prema sposobnosti pokrajinskih vladara i utjecaja vanjskih prilika, pojedine su se pokrajine jače isticale i samostalnije nastupale. Koncem 8. st. [[Neretva|Neretva]] se razvila u jaku pomorsku silu, koja je tijekom 9. i 10. st. više puta samostalno vodila pomorske bitke s [[Republika Venecija|Venecijom]] i prisilila je na plaćanje danka za slobodnu plovidbu Jadranskim morem. U borbama s [[Bizant]]om g. [[806]].-[[817]]. Hrvati su izgubili Ilirik, pa je krajnja južna hrvatska granica bila utvrđena na rijeci [[Drim]]u u današnjoj Albaniji. U prvoj četvrti 10. st. posebno se razvilo Zahumlje. Njezin vojvoda Mihajlo Vuševukčić bio je najugledniji hrvatski velikaš uz kralja [[Tomislav]]a. Početkom druge polovice 10. st. vodstvo Crvene Hrvatske preuzimlje Duklja, koja se prostirala uz more od [[Kotor]]a do Drima. Tu se razvila hrvatska pokrajinska dinastija, koje se poglavar službeno nazivao ban ili vojvoda, a narod ga je nazivao "kralj", prema starom hrvatskom običaju. Vladimir, član te domaće dukljanske dinastije, vladao je Crvenom Hrvatskom početkom zadnje četvrti 10. stoljeća. Budući da je [[Stjepan Držislav]], opći hrvatski kralj, stupio u prijateljstvo s Bizantskim carstvom, bugarski car [[Samuilo]] [[990]]. ili sljedeće godine navalio je na Crvenu Hrvatsku i zarobio vojvodu Vladimira. Domalo ga je oženio svojom kćerkom Teodorom-Kosarom i predao mu Crvenu Hrvatsku na upravu pod bugarskim vrhovništvom. == Bizantska prevlast == [[1018]]. kada je [[Bazilije II.]] uništio bugarsko carstvo, Bizantinci su zavladali svim zemljama, koje su dotle držali [[Bugari]], naime cijelom [[Bugarska|Bugarskom]], [[Srbija|Srbijom]], [[Bosna|Bosnom]] i Crvenom Hrvatskom do rijeke Cetine. Nakon smrti bizantskoga cara [[Roman III. Argir|Romana III. Argira]] ([[11. travnja]] [[1034]].) Dobroslav, sin kneza Dragomira, strica dukljanskoga vladara sv. Vladimira, pobunio je protiv Bizantinaca Hrvate u Crvenoj Hrvatskoj i Srbe u [[Raška|Raškoj]]. Nakon prvoga neuspjeha, Dobroslav, kojega bizantski izvori zovu Stjepan Vojislav, u drugom ustanku [[1040]].-[[1042]]. protjerao je Bizantince i sâm zavladao zemljom. Dobroslava je naslijedio njegov sin Mihala (oko [[1046]].-[[1081]].) kojeg bizantski izvori zovu "vladar onih, koji se zovu Hrvati". On je kao i njegov otac Dobroslav, priznavao vrhovništvo hrvatskih kraljeva [[Stjepan I., kralj Hrvatske|Stjepana I.]] i [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] Ali g. [[1074]]. nije priznao izbor Slavca za hrvatskoga kralja, pa je Duklju odcijepio od Hrvatske i osamostalio. God. [[1077]]. Mihala je dobio kraljevski naslov i krunu od bizantskoga cara [[Nikefor III. Botanijat|Nikefora Botanijata]]. Tim je osnovao novo hrvatsko kraljevstvo u Crvenoj ili južnoj Hrvatskoj. Budući da je u državi bilo čimbenika, koji nisu odobravali cijepanje jedinstvenog hrvatskog kraljevstva, Mihala je dao napisati ljetopis Kraljevstvo Hrvata, u kojemu je ljetopisac dokazivao da je prvotno središte stare hrvatske države bilo u Duklji, prema tome Mihala je samo obnovio staro zakonito stanje. == Papinsko priznanje kraljevstva u Duklji == Da svoju državu učvrsti i crkveno osamostali, Mihala se obrati na papu [[Grgur VII.|Grgura VII.]], moleći ga da mu pošalje zastavu sv. Petra, a [[biskup]]u u [[Bar (grad)|Bar]]u [[metropolit|metropolitanski]] plašt. U pismu [[9. siječnja]] [[1078]]. papa Mihalu zove „kraljem Slavena", ali mu odgovara da će on „čast tvoga kraljevstva priznati" darom zastave i dopustom uporabe metropolitanskoga plašta, kada sasluša zainteresirane stranke i stvar [[kanonsko pravo|kanonski]] ispita. Daljnji razvoj ovoga pitanja nije nam poznat, samo znamo da Grgur VII. nije udovoljio molbi kralja Mihale. Tek kralju Bodinu ([[1081]].-[[1101]].), sinu i drugom nasljedniku kralja Mihale, uspjelo je od protupape [[Klement III., protupapa|Klementa III.]] Viberta dobiti metropolitanski plašt za barskoga nadbiskupa i papinsko priznanje dukljanskoga kraljevstva. Prvih godina svoje vladavine Bodin je oslobodio Rašku od Bizanta i tu postavio za velike župane svoja dva dvorjanika, Vukana i Marka, dukljanske Hrvate, starinom iz Ribnice kod današnje [[Podgorica|Podgorice]]. Ovo je bilo sudbonosno za budućnost hrvatske Duklje. Kada je, naime, iza Bodinove smrti Duklja oslabila uslijed borba u kraljevskoj obitelji, raški župani počeli su se miješati u Duklju, koju su smatrali svojom starom domovinom, dok nije [[Stefan Nemanja]], praunuk Bodinova dvorjanika Marka, g. [[1189]]. potpuno uklonio dukljansku kraljevsku obitelj i sam zavladao tim područjem. == Pod srpskom vlašću == Stanovništvo Crvene Hrvatske bilo je od starine [[katoličanstvo|katoličko]], [[rimski obred|rimskoga obreda]], služeći se djelomično [[latinski jezik|latinskim jezikom]], a djelomično [[glagoljica|glagoljicom]]. I Stefan Nemanja i njegova braća Stracimir i Miroslav, kada su postali vladarima u Crvenoj Hrvatskoj, priznavali su vrhovništvo [[Rim]]a. [[25. studenog]] [[1189]]. papa [[Klement III.]] Nemanji i njegovoj braći preporučio je Bernarda, novoga dubrovačkoga nadbiskupa, kao katolicima. I [[Miroslavovo evanđelje]], koje je devedesetih godina 12. st. napisao zahumski đakon Grigorij i posvetio "knezju velikoslavnomu Miroslavu sinu Zavidinu", bratu Nemanjinu, napisano je prema propisima rimske liturgije i za vjernike Katoličke crkve. Taj [[evanđelistar]] pisan je ćirilicom (bosančicom) u njezinu početnom razvoju, na osnovi hrvatske recenzije staroslavenskih glagoljskih knjiga. I najstariji sin Nemanjin, Vukan, i njegov sin Đuro, kraljevi Duklje, bili su dobri katolici. Bizantski obred u zemlje Crvene Hrvatske počeo je uvoditi [[arhiepiskop]] [[Sava Nemanjić|Sava]], najmlađi sin Stefana Nemanje, kada je g. [[1219]]. osnovao [[pravoslavlje|pravoslavne]] [[episkopija|episkopije]] u [[Ston]]u za Zahumlje i Travunju, a u Prevlaci u [[Boka kotorska|Boki Kotorskoj]] za Duklju. Budući da je domaće pučanstvo bilo ustrajno u starom rimskom obredu, srpski su kraljevi, napose [[Uroš I.]] ([[1242]].-[[1276]].) i njegov sin [[Uroš II. Milutin]] ([[1282]].-[[1321]].) upotrebljavali i silu da domaće katoličko pučanstvo prevedu na pravoslavlje: katoličke biskupe progonili su iz biskupija, ili nisu dopuštali da se rede, katoličke su župe i [[samostan]]e oduzimali i u njih smještali pravoslavne svećenike i kaluđere. God. [[1345]]. papa [[Klement VI.]] ([[1342]].-[[1352]].) tražio je od kralja [[Stefan Dušan|Stefana Dušana]], da povrati „samostane, crkve, otoke, i sela, koje su neki kraljevi Raške, tvoji predšasnici, u svoje vrijeme preoteli i ti ih sada držiš zaposjednute". Taj je pritisak prestao, kada je nakon Dušanove smrti domaća hrvatska obitelj Bališića oslobodila Duklju od srpskoga gospodstva i uspostavila domaću upravu. == Balšići i Crnojevići == Bališići ([[1360]].-[[1421]].) povratili su se u krilo Katoličke crkve. Crnojevići ([[1439]].-[[1496]].), koji su vladali u [[Zeta|Zeti]], brdskome dijelu negdašnje Duklje, bili su pravoslavni, ali su bili snošljivi prema katolicima i održavali su veze s Rimom i Venecijom. Kada su [[Turci]] zauzeli [[Hercegovina|Hercegovinu]] g. [[1482]]. i Zetu g. [[1496]]., u današnjoj [[Crna Gora|Crnoj Gori]] katolici su bili brojniji u svim krajevima, osobito u primorju od [[Budva|Budve]] do [[Bojana|Bojane]], zatim u [[nikšić]]koj krajini, te između rijeka Zete i [[Morača|Morače]]. Još g. [[1610]]. bila su katolička glavna stara dukljanska plemena Bijelopavlovića, Pipera, Bratonožića i polovica Kuća. Tijekom 17. st., uslijed manjka katoličkih svećenika i neprijateljstva Turske, koja je tada vodila ogorčene ratove sa zapadnim katoličkim zemljama, katolicizam je gotovo nestao u Crnoj Gori. Jedan dio prešao je na islam, a većina na pravoslavlje. Stari Hrvati katolici oko Bara i u primorskim krajevima listom su prešli na islam nakon neuspjeloga ustanka g. [[1648]]. == Pod turskom vlašću == Nakon smrti zadnjega Crnojevića, Skender-bega, koji je vladao Crnom Gorom od g. [[1513]].-[[1529]]., kao turski [[sandžakbeg]], u crnogorskim brdima stvorila se narodna teokratska uprava na čelu s cetinjskim episkopom. Do g. [[1696]]. vladali su cetinjski episkopi iz raznih plemena, a od g. [[1696]].-[[1851]]. iz bratstva Petrovića Njegoša. Na badnju večer g. [[1709]]. na poticaj episkopa [[Danilo I.|Danila I.]] ([[1696]].-[[1737]].) pravoslavni [[Crnogorci]] „očistili" su crnogorska brda od muslimana: jedan dio su pobili, a drugi se spasio bijegom u hercegovački, bosanski i skadarski sandžakat. Kada je turski putopisac Evlija Čelebija g. 1644. došao u današnji crnogorski kraj Pivu među pravoslavne Crnogorce, navodi, da su tu živjeli "čisti i pravi Hrvati". Kada su crnogorski muslimani za pokolja g. 1709. i za proširenja Crne Gore u 19. st. bježali u Bosnu i Sandžak, nosili su sa sobom hrvatsko ime i to su davali svojim obiteljima i mjestima, gdje bi se nastanili. Tako: Hrvati, Hrvići, Hrve, Hrvačići, Arvati, Arvatovići; Hrvacka, Hrvati, Hrvatsko Brdo, itd. U Carigradu se predstavnik Crnogoraca nazivao "Hrvatbaša". Književniku Adolfu Veberu g. 1885. rekla je jedna Crnogorka u Carigradu: „Ovdje svi, bili vlasi, bili katolici, ne zovu sebe drugačije nego Hrvati. Pa to je ime od starine.". To potvrđuje i ruski povjesničar M. M. Filipov. U službenom dokumentu g. 1863. izdanom u Carigradu spominje se: "Dimitrije Vicković, poglavar Hrvata u Zupcima [Crna Gora]". == Kraljevina Crna Gora == God. [[1851]]. [[Danilo II.]] rastavio je državnu od crkvene vlasti i osnovao nasljednu kneževsku porodicu Petrovića Njegoša, koja je g. [[1910]]. Crnu Goru proglasila kraljevinom. Nakon prvoga svjetskoga rata Crna Gora bila je uklopljena u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Uza sve političke i vjerske promjene u Crnoj Gori, kako se nazivlje sredovječna hrvatska Duklja od polovice 15. st., u kršne krajeve Crne Gore nije se nigda doseljivao strani narodni živalj, nego su tu stalno živjeli potomci negdašnjih dukljanskih Dinaraca. Potiskivanje hrvatskoga imena i srbiziranje Crne Gore počinje u 17. st. putem pravoslavne crkve. Ali to nije imalo jačega uspjeha do sredine 19. st. Pravi apostol srpstva u Crnoj Gori bio je vladika [[Petar II. Petrović Njegoš]] ([[1830]].-[[1851]].). Pod jakim utjecajem srpske propagande [[Ilija Garašanin|Ilije Garašanina]] i [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuka Stefanovića Karadžića]], Negoš je spjevao svoje veliko pjesničko djelo [[Gorski vijenac]]. To djelo, koje je hvalospjev srpskom pravoslavlju, najviše je pridonijelo posrbljenju crnogorske inteligencije. Međutim u širokim narodnim slojevima živjela je jaka narodna podsvijest, koja im je govorila da oni nisu Srbi. To je prisililo stvaraoce [[Druga Jugoslavija|druge Jugoslavije]] da su ustavom stvorili crnogorsku republiku i priznali da su Crnogorci narod, koji je različit od drugih naroda u Jugoslaviji. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 17:21, 29. listopad 2007. (CET) kako je izbrisan sav tekst bez ikakve reakcije od admina predžaem da se obriše i ovaj ostatak --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 19:49, 30. listopad 2007. (CET) == Zaključana == Za sada je stranica zaključana. Cijeli tekst je sačuvan u povijesti stranice. Za nekoliko dana vidjet ću što ćemo i kako ćemo. Dodat se dogovarajte na stranici za razgovor. --[[Suradnik:Suradnik13|Suradnik13]] 20:13, 30. listopad 2007. (CET) :Meni se svidja ovako kako je sade. A izgleda da se i Zeljko ne protivi. Tako da smo sve zavrsili... --[[Suradnik:NI|NI]] 16:32, 31. listopad 2007. (CET) Nije ništa tu završeno, nedopustivo je da članak ostane na ovakvoj "sažetosti" samo zato da bi to bilo nekome prihvatilo, ili se ne bi netko uvrijedio.. Članak treba proširiti i naravno dodati valjane reference. [[Posebno:Contributions/78.0.103.55|78.0.103.55]] Koja kolicina gluposti na jednom mestu fascinira me...Jos ce ispasti da su i Grci u stvari jedno izgubljeno Hrvatsko pleme jer se jos Aleksandar Makedonski izjasnjavao kao Hrvat i bio katolik...Vremenom dolazi zla Pravoslavno Crkva koja je brzo helenizovala te Hrvate(predlazem naziv "Egejski Hrvati",ako postoje po Starcevicu alpski sto ne bi i egejski)i nametnula im nepostojecu Grcku narodnost.To objasnjava bliskost Srpskog i Grckog naroda,jer su i danasnji Srbi(inace polu Turci,polu Cigani) nekada bili Hrvati kojima su Marsovci u svojoj zaveri da uniste Hrvatstvo,nametnuli srpski indentitet.... == Uvod == "Krajevi od Istre do Valone u Albaniji su koje su naselili Goti, su podijeljeni na Duvanjskom saboru 753. bili razdijeljeni na dvije hrvatske samoupravne jedinice: Bijelu (zapadnu) Hrvatsku od rijeke Raše u Istri do rijeke Cetine u današnjoj Dalmaciji, te Crvenu (južnu) Hrvatsku od Cetine do Valone i gorja Himare u Albaniji." Za ovo postoji ''jedan jedini izvor'', LJPD. ''[[Suradnik:dnik|dnik]]'' [[Razgovor sa suradnikom:dnik|►]] 13:31, 29. listopada 2009. (CET) ==Izvori== U osporenom uvodu teksta piše {{citat|Središte područja istovjetno je području Duklje, čije stanovništvo '''bizanstki pisci od 10. do 11. stoljeća često smatraju Hrvatima (Konstantin Porfirogenet...''')}} Ali, u poglavlju ''Etnogeneza Crv. Hrvatske:Bizantski pisci'' se ta očigledna netočnost koriguje: {{citat|Glavnu poteškoću uočavanju etničke raznolikosti Slavena duž jadranske obale činilo je tumačenje Konstantina Porfirogeneta, po kojemu su Neretvani (Pagani), Zahumljani, Travunjani i Konavljani porijeklom Srbi. Pri tome je '''car dosljedno izostavljao Dukljane iz ove srpske zajednice naroda'''.}} No, '''nije navedeno da Porfirogenit Dukljane DOSLJEDNO nije ubrajao ni u hrvatsku zajednicu naroda.''' '''Niti jedan od nabrojanih grčkih pisaca''' ne piše da su [[Dukljani]] Srbi (što je u tekstu uglavnom korektno tumačeno), ali '''ne piše ni da su Hrvati - što tekst pokušava da sugeriše.''' Takođe, '''to što su [[Dukljani]] bili katolici i-ili su pisali latinskim pismom i pripadali zapadnom civilizacijsko krugu''', ne može biti podloga za zaključak da se radi o Hrvatima. Npr. Nemanjići su očito bili Srbi, no njihov utemeljivač Nemanja kršten je kao katolik upravo u Duklji, dok je prvi kralj Stefan Prvovenčani krunu dobio od samoga pape.--[[Suradnik:Markus cg1|Markus cg1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Markus cg1|razgovor]])</small> 21:46, 9. ožujka 2013. (CET) Izvor za prva dva facta: http://proleksis.lzmk.hr/16254/ Izvor za druga dva facta: http://hercegbosna.org/STARO/ostalo/p_ranosr.html što je zasnovano na knjigama, koje su još citirane u izvorima. --[[Suradnik:Mostarac|Mostarac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mostarac|razgovor]])</small> 21:56, 9. ožujka 2013. (CET) :::Niti jedan o navedena dva izvora nije referentan za raspravu, jer '''traži se autentičan izvor (navod iz njihovih spisa)''' da Porfirogenit i i-ili drugi grčki autori, kako se tvrdi u tekstvu, {{citat| ... od 10. do 11. stoljeća često smatraju Hrvatima (Konstantin Porfirogenet...)}} :::(takođe su isti traženi izvori potrebni i za druge osporene navode). Molim, izvore --[[Suradnik:Markus cg1|Markus cg1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Markus cg1|razgovor]])</small> 22:13, 9. ožujka 2013. (CET) ::Izvor za prvi odlomak je [[Opća i nacionalna enciklopedija]], dostupna na internetu! To je sažetak, a izvori za to su u tekstu: [[Crvena_Hrvatska#Bizantski_pisci]]! --[[Suradnik:Mostarac|Mostarac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mostarac|razgovor]])</small> 22:22, 9. ožujka 2013. (CET) Radi se o bazičnom pitanju - potreban je minimum utroška logičkog aparata, ne vjerujem da ga poštovani suradnik Mostarac ne shvata. [[Opća i nacionalna enciklopedija]] ili neka druga knjiga može pisati bilo što - npr. da su svi Hrvati zapravo Srbi ili da su Srbi Albanci a Albanci su Marsovci - ali to ne mijenja suštinu ove polemike: '''gdje, u kojem spisu-spisima, Porfirogenit i nabrojani grčki autori tvrde da su Dukljani - Hrvati?!''' Kako su '''svi spisi pomenutih grč. autora dostupni na internetu, posao je utoliko olakšan da se citiraju ti navodi i ne samo ova polemika uspješno okonča'''. Opet velim, izvore na sunce, --[[Suradnik:Markus cg1|Markus cg1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Markus cg1|razgovor]])</small> 22:30, 9. ožujka 2013. (CET) Kao što sam ti već rekao taj uvod je iz [[Opća i nacionalna enciklopedija]], dostupan na ovom linku: '''http://proleksis.lzmk.hr/16254/''' To sam još potkrijepio navodima iz knjige Nevena Budaka. Nažalost, nisam pronašao izvorne citate na engleskom. --[[Suradnik:Mostarac|Mostarac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mostarac|razgovor]])</small> 17:52, 10. ožujka 2013. (CET) :::Poštovani Mostarac, van sumnje je da Ti shvataš da se traži dokaz ono za šta u tekstu tvrdiš - da su Porfirogenit i ostali navedeni grč. autori napisali da su Dukljani bili Hrvati. To je... hm... smjela tvrdnja, jer tako nešto nikada nijesu napisali. Ako tvrdiš suprotno, evo dolje prijevoda npr. Porfirogenitovih spisa (''[[De administrando imperio]]'') u dijelu koji se odnose na povijest Južnih Slovena. Navedi, gdje u njima piše da su Dukljani Hrvati - i stvar riješena! Izvoli! * [[:s:O upravljanju carstvom/Gl. XXX. Priča o provinciji Dalmaciji|29. O Dalmaciji i susjednim plemenima]], * [[:s:O upravljanju carstvom/Gl. XXI. O Hrvatima i zemlji u kojoj sad stanuju|31. O Hrvatima i zemlji u kojoj sada obitavaju]], * [[:s:O upravljanju carstvom/Gl. XXXII. O Srbima i zemlji u kojoj sada stanuju|32. O Srbima i zemlji u kojoj sada obitavaju]], * [[:s:O upravljanju carstvom/Gl. XXXIII. O Zahumljanima i zemlji u kojoj sada stanuju|33. O Zahumljanima i zemlji u kojoj sada obitavaju]], * [[:s:O upravljanju carstvom/Gl. XXXIV. O Travunjanima i Konavljanima i zemlji u kojoj sada stanuju|34. O Travunjanima i Konavljanima i zemlji u kojoj sada obitavaju]], * [[:s:O upravljanju carstvom/Gl. XXXV. O Dukljanima i zemlji u kojoj sada stanuju|35. O Dukljanima i zemlji u kojoj sada obitavaju]], * [[:s:O upravljanju carstvom/Gl. XXXVI. O Paganima koji se takođe zovu Neretvljani i zemlji u kojoj sada stanuju|36. O Paganima koji se nazivaju i Neretvani i zemlji u kojoj sada obitavaju]]. --[[Suradnik:Markus cg1|Markus cg1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Markus cg1|razgovor]])</small> 18:02, 10. ožujka 2013. (CET) '''Ivan Skilica''' ih spominje ovako: "Prve godine toga cara (Mihajla VII. Duke), indikacije prve, na­rod Srba, koje također zovu i Hrvatima, izađe da pokori Bugarsku". Kada govori o vojnom djelovanju Bodinova doglavnika Petrila kaže: "Uhvatiše (Bizantinci) pak također i onoga, koji je iza Petrila u Hrvata po redu vladao, te ga okovana odvedoše k caru". Skiličin nastavljač '''Ivan Zonara''' izjednačava Srbe i Hrvate u Duklji. Taj grčki povjesničar, suvremenik cara Aleksija I. Komnena, kaže da se godine 1019. "nakon pokorenja Bugarske pokorio i narod Hrvata i Srijem rimskom caru". Mlađi Skiličin suvremenik '''Georgije Kedren''' piše: "Svladavši Bugarsku, pokori se njemu i susjedni (Bugarima) narod Hrvata i dva njegova vladara, dva brata, kojima car udijeli časti i obilne plodove". Mihajlo Devolski govori ο stanovnicima Duklje samo kao ο Hrvatima. '''Nikefor Brijenije''' piše ο Hrvatima i Dukljanima, koje razlikuje od Slavena. Dok pod ovim posljednjima očito misli na makedonske Slavene, oni prvi su mu stanovnici Duklje. '''Nikita Honijat''' pišući o Stefanu Nemanji kaže da je "udario na susjedne zemlje, pa da je - zaboravivši na svoj raniji udes - prisvojio i Hrvatsku i oblast kotorsku". Ovi ih tako spominju, izvori su knjige Budaka i Štedimlje! Originalne citate nisam uspio pronaći! --[[Suradnik:Mostarac|Mostarac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mostarac|razgovor]])</small> 18:45, 10. ožujka 2013. (CET) :::No, sad si odustao od falsifikata da je Porfirogenit - koji je najznačajniji od svih predmetnih grč. horničara, tvrdio da su Dukljani Hrvati, [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crvena_Hrvatska&diff=3927214&oldid=3927190 no '''krajnje si nekorektno''' ubačio nove autore a da prethodno nijesi dokazao da se preostali grč. autori, prvobitno pomenuti u tekstu, izjašnjavaju o Dukljanima navodno na način kao što tvrdiš]. Svjedeno, ideomo tačku po tačku: 1. '''Ivan Skilica''' ih spominje ovako: "Prve godine toga cara (Mihajla VII. Duke), indikacije prve, na­rod Srba, koje također zovu i Hrvatima, izađe da pokori Bugarsku". Kada govori o vojnom djelovanju Bodinova doglavnika Petrila kaže: "Uhvatiše (Bizantinci) pak također i onoga, koji je iza Petrila u Hrvata po redu vladao, te ga okovana odvedoše k caru". KOMENTAR: U tom pohodu, opšte je poznato, vojska je bila sastavljana od Dukljana i Hrvata, a predvodio je [[Bodin]]. Čak i da je Petrilo "u Hrvata po redu vladao" nije dokaz da je i on sam Hrvat. O Bodinu i da ne govorimo - a bio je 100% značajnija ličnost od Petrila. Za razliku od po predmetnu raspravu konfuznog Skilice, [[Nikefor Brijenije]] o tome pohodu piše na način da '''jasno razlikuje Dukljane i Hrvate''' "'''Hrvati i Dukljani''' pobunivši se, cio Ilirik zlostavljahu... '''Hrvati i Dukljani''' odmetnuvši se strašno su pustošili cijeli Ilirik...zarati na '''Dukljane i Hrvate.'''.. " 2. Skiličin nastavljač '''Ivan Zonara''' izjednačava Srbe i Hrvate u Duklji. Taj grčki povjesničar, suvremenik cara Aleksija I. Komnena, kaže da se godine 1019. "nakon pokorenja Bugarske pokorio i narod Hrvata i Srijem rimskom caru". KOMENTAR: Gdje, u kojem spisu, Zonara "izjednačava Srbe i Hrvate u Duklji"? Čak i da je tako, zbog čega bi onda Dukljani bili Hrvati a ne Srbi? Ili "izjednačeni Hrvati i Srbi? Kakve veze ima njegov navod "nakon pokorenja Bugarske pokorio i narod Hrvata i Srijem rimskom caru"?! 3. Mlađi Skiličin suvremenik '''Georgije Kedren''' piše: "Svladavši Bugarsku, pokori se njemu i susjedni (Bugarima) narod Hrvata i dva njegova vladara, dva brata, kojima car udijeli časti i obilne plodove". KOMENTAR: I ovaj navod dokazuje... šta? 4. Mihajlo Devolski govori ο stanovnicima Duklje samo kao ο Hrvatima. KOMENTAR: Tek tako? Gdje je to "govorio", ima li o tome fono ili video zapis? 5. '''Nikefor Brijenije''' piše ο Hrvatima i Dukljanima, koje razlikuje od Slavena. Dok pod ovim posljednjima očito misli na makedonske Slavene, oni prvi su mu stanovnici Duklje. KOMENTAR: Sjajno, to je tumačenje onoga što je Brijenije pisao? A pisao je: {{citat|"'''Hrvati i Dukljani''' pobunivši se, cio Ilirik zlostavljahu... '''Hrvati i Dukljani''' odmetnuvši se strašno su pustošili cijeli Ilirik...zarati na '''Dukljane i Hrvate.'''.. "}} '''Nikita Honijat''' pišući o Stefanu Nemanji kaže da je "udario na susjedne zemlje, pa da je - zaboravivši na svoj raniji udes - prisvojio i Hrvatsku i oblast kotorsku". KOMENTAR: I tako Honijat dokazuje...opet velim - šta. Čak i da navod ima veze s predmetnom raspravom, ['''[Stefan Nemanja]] je živio u 12. vijeku, no naš suradnik podsjetimo piše o 10. i 11. vijeku.''' --[[Suradnik:Markus cg1|Markus cg1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Markus cg1|razgovor]])</small> 19:59, 10. ožujka 2013. (CET) ---- Imam Budakovu knjigu i nisam našao ništa o Dukljanima na str. 44., samo na str. 60. gdje stoji ovo: {{citat|Koja su etnička imena koristili drugi pisci za Dukljane? Samo ih Skilica spominje kao Srbe. Kekaumen opisuje dukljanskog vladara Stjepana Vojislava kao Travunjanina Srbina, što nikako ne znači da je Dukljane smatrao Srbima (samo Travunjane). Skiličin nastavljač i Zonara izjednačavaju Srbe i Hrvate u Duklji, dok Mihajlo Devolski govori o stanovnicima Duklje samo kao o Hrvatima. Nicifor Brijenije piše o Hrvatima i Dukljanima, koje razlikuje od Slavena. Dok pod ovim posljednjima očito misli na makedonske Slavene, oni prvi su mu stanovnici Duklje. Napokon, Ana Komnena piše o Dalmatima pod vodstvom Mihajla, Bodina i Vukana, ali kao srpskog kneza označava samo Vuka-na, što znači da i ona razlikuje Dalmate (Dukljane) od Srba. Sve u svemu, navodi bizantskih pisaca ne dopuštaju nam izjednačavanje stanovnika Duklje u 11. i 12. stoljeću bilo sa Srbima, bilo s Hrvatima. Krajem ovog razdoblja srpsko ime prodire intezivnije u dukljansku/zetsku sklavinijii, što je bila posljedica čvršćeg političkog vezivanja pod zajedničkom dinastijom Nemanjića.|N. Budak, ''Prva stoljeća Hrvatske'', 1994., str. 60.}} O tome što stoji u primarnim izvorima ne bi trebali previše duljiti jer Wikipedija koristi sekundarne izvore (djela suvremenih povjesničara), korištenje isključivo primarnih krši [[WP:OR]]. --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 19:30, 10. ožujka 2013. (CET) Orijentolog, Pobrkao si lončiće, ovdje se ne radi o tome da se koriste ili ne koriste primarni izvori. Naime, suradnik u tekstu piše - poimenično navodi - da su određeni autori nešto tvrdili (pisali) i sada ja tražim da konkretno navede gdje su to pisali. Posao je suradniku radi dokazivanja da su ti autori nešto pisali oklakšan jer su svi predmetni izvori (spisi autora) dostupni na internetu. Taj je jednostavan postupak izbjegavao konkretno kod K. Porfirogenita, pa sam mu stavio njegove spise ovđe na stranicu na uvid da pronađe to što je Porfirogenitu stavio u usta ili u pero da je tvrdio, pak to nije mogao pronaći, te je odustao. Dakle, petljaš se tek tako, navodiš [[WP:OR]] - što nema nikakve dodirne tačke sa ovom polemikom - i uopšte ne shvataš ili ne želiš da shvatiš predmet polemike. --[[Suradnik:Markus cg1|Markus cg1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Markus cg1|razgovor]])</small> 20:06, 10. ožujka 2013. (CET) :::Dodajem, u prilog teze da ne shvataš ovu polemiku, upravo Tvoj navod iz Budakove knjige, jer upravo to i tvrdim - za razliku od Mostarca (Budakov zaključak podvukao sam boldom): {{citat|Koja su etnička imena koristili drugi pisci za Dukljane? Samo ih Skilica spominje kao Srbe. Kekaumen opisuje dukljanskog vladara Stjepana Vojislava kao Travunjanina Srbina, što nikako ne znači da je Dukljane smatrao Srbima (samo Travunjane). Skiličin nastavljač i Zonara izjednačavaju Srbe i Hrvate u Duklji, dok Mihajlo Devolski govori o stanovnicima Duklje samo kao o Hrvatima. Nicifor Brijenije piše o Hrvatima i Dukljanima, koje razlikuje od Slavena. Dok pod ovim posljednjima očito misli na makedonske Slavene, oni prvi su mu stanovnici Duklje. Napokon, Ana Komnena piše o Dalmatima pod vodstvom Mihajla, Bodina i Vukana, ali kao srpskog kneza označava samo Vuka-na, što znači da i ona razlikuje Dalmate (Dukljane) od Srba. '''Sve u svemu, navodi bizantskih pisaca ne dopuštaju nam izjednačavanje stanovnika Duklje u 11. i 12. stoljeću bilo sa Srbima, bilo s Hrvatima.''' Krajem ovog razdoblja srpsko ime prodire intezivnije u dukljansku/zetsku sklavinijii, što je bila posljedica čvršćeg političkog vezivanja pod zajedničkom dinastijom Nemanjića.|N. Budak, ''Prva stoljeća Hrvatske'', 1994., str. 60.}} --[[Suradnik:Markus cg1|Markus cg1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Markus cg1|razgovor]])</small> 20:11, 10. ožujka 2013. (CET) Polako Markus, tekst sam postavio kao pomoć obojici, osobito zbog tog podebljanog teksta tj. da se suradniku ukaže na propust. Znači, praktički sam ti izašao u susret. Međutim, to u svezi [[WP:OR]] spomenuo sam da naglasim kako su bitna tumačenja suvremenih povjesničara (Budak ima vlastita, srpski povjesničari drugačija, crnogorski vjerojatno nešto treće, itd.). --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 22:01, 10. ožujka 2013. (CET) :::Vidi, Orijentolog, ne moraš mi zbilja "izlaziti u susret" - ovđe smo da pomognemo da se što istinitije predoče fakti. Tvoje pominjenje [[WP:OR]] je besmisleno, iz razloga gore navedenih. Konkretno, boldirao sam Tvoj navod jer to i tvrdim od počtka, ama nevolja je da je Mostarac [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crvena_Hrvatska&diff=prev&oldid=3927190 i g-dinu Budaku stavio u pero nešto što, kako vidimo, uopšte ne tvrdi - naprotiv], tvrdi ono šo je naučna istina - lako provjerljiva uvodom u izvore. :::U međuvremenu, Mostarac je, nakon potpuno neopravdanih micanja mojih primjedbi u tekstu , odustao od falsifikovnja ključnog grč. autora za predmetnu temu - K. Porfirogenita. Što je zaključak: :::1. G-dina Budaka je Mostarac falsifikovao. :::2. G-dina Porifirogenita je Mostarac falsifikovao. :::3. Pod punom odgovornošću tvrdim da je Mostarac falsifikovao i druge osporene navode grč. autora. :::Malo li je, što misliš o tome?--[[Suradnik:Markus cg1|Markus cg1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Markus cg1|razgovor]])</small> 22:17, 10. ožujka 2013. (CET) -------- Prvotni ulomak je bio iz [[Opća i nacionalna enciklopedija|Opće i nacionalne enciklopedije]]: {{citat|Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea), naziv koji se u Ljetopisu popa Dukljanina rabi za područje od Kotora do Valone u današnjoj Albaniji te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti. Središte područja istovjetno je području Duklje, čije stanovništvo biz. pisci od X. do XI. st. često smatraju Hrvatima (Konstantin Porfirogenet, Ivan Skilica, Nikefor Brijenij, Ivan Zonara i dr.). Epitet “crvena” (južna) zemljopisna je opozicija “bijeloj” (sjevernoj) Hrvatskoj te se u tom slučaju u Ljetopisu popa Dukljanina odražava stara tradicija označivanja strana svijeta bojama. U starijoj historiografiji naziv se koristio i za cijelo područje j Hrvatske od Omiša prema J. Problem Crvene Hrvatske često je raspravljan u historiografiji (V. Klaić, N. Bjelovučić, V. Košćak, D. Mandić i dr.), nerijetko opterećen polit. prizvukom.|http://proleksis.lzmk.hr/16254/}} Tako da ne možeš mene optuživati za to "falsificiranje". Što se tiče Budakova "falsifirciranja": http://www.hercegbosna.org/STARO/download-hr/Budak_prva_stoljeca.pdf pogledaj stranice 43. i 44. Ti si tako navalio na taj uvodni odlomak, koji uopće nije toliko bitan. On je tu zapravo da ono gore iznad sadržaja nije prazno, važniji je članak dolje. Znači, prvo osporavaš jednu enciklopediju, koja je pristuna u mnogim domovima diljem Hrvatske i BiH da bi na kraju došao da sam lažirao te izvore! Ne može tako! --[[Suradnik:Mostarac|Mostarac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mostarac|razgovor]])</small> 22:32, 10. ožujka 2013. (CET) :::Mostarac, svi fakti da si falsifikovao grčke autore su navedeni gore. Pomenuta enciklopedija može tvrditi bilo što - kakve ima veze je li ona u brojnim hrvatskim domovima ili nije sa pokušajem falsifikovanja povijesti mojega naroda? :::Daj konkretno. Izvoli, u vezi posljednjeg modifikovanog navoda {{citat|Središte područja istovjetno je području Duklje, čije stanovništvo bizanstki pisci od 10. do 12. stoljeća često smatraju Hrvatima. }} :::Navedi, kratko i jasno: koji bizantski pisci, ko su ti? Ime, nadimak, prezime, koji im je to spis - sve te autore i njihove spise imaš na internetu. Ili si otkrio neke nove - onda sjajno, daj prosvjetli znanost, upri prstom na njih. :::Naveo si dosad gomilu tih autora, ama niti za jednog nijesi predočio da su tvrdili da su Dukljani Hrvati. :::Izvoli, čekam --[[Suradnik:Markus cg1|Markus cg1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Markus cg1|razgovor]])</small> 22:50, 10. ožujka 2013. (CET) ---- Markus, ne pretpostavljaš dobru namjeru ni u Mostarčevom ni u mom slučaju. Čovjek je vjerno prenio sadržaj članka [http://proleksis.lzmk.hr/16254/ ''Crvena Hrvatska''] iz Opće i nacionalne enciklopedije u kojem stoji sljedeće: {{citat|Središte područja istovjetno je području Duklje čije stanovništvo biz. pisci od X. do XI. st. često smatraju Hrvatima (Konstantin Porfirogenet, Ivan Skilica, Nikefor Brijenij, Ivan Zonara i dr.).}} Ti si na to nabio "nedostaje izvor" uz [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crvena_Hrvatska&diff=prev&oldid=3927190 sljedeću opasku]: {{citat|Uklanjanje izmjene ... Suradnik opet ne navodi izvore, umjesto od pirje Porfirogenita, Skilice, Zonare, citira Nevena Budaka 1994.)}} Od suradnika si tražio da se pozove na primarne izvore što spada u kršenje [[WP:OR]] jer Wikipedisti ne pišu originalne stručne radove; dužnost im je pozvati se na relevantne sekundarne (radovi povjesničara) ili tercijalne izvore (enciklopedije). S obzirom da si me u dva navrata kritizirao zbog spominjanja OR-a, jasno je kao dan da ne razumiješ kako funkcionira projekt. Mostarac nije napravio pogrešku prenošenjem enciklopedijskog sadržaja i nije uopće nužno svaku rečenicu (ili njen dio) potkrijepiti fusnotom - što si ti tražio u više navrata. Njegova tehnička greška je ta da je umjesto citiranja Opće i nacionalne enciklopedije išao postaviti Budakova i Štedimlijina djela, nakon čega sam pripomogao brojem stranice i tekstom. Zbog čega je Mostarac išao tim putem, ne znam, moguće da se umjesto tim knjigama poslužio nekom tercijalnom publikacijom ili stranicom u kojoj su iste navedeni kao izvori. Da je riječ o nekom tko priprema doktorat mogla bi mu se prišiti kritika na račun propusta u historiografskoj metodologiji, ali nikako u ovom slučaju i zato zaključak (1.) otpada. Opća i nacionalna enciklopedija sasvim je dovoljna kao izvor za Wikipediju i ako spominje da "bizantski pisci stanovništvo Duklje često smatraju Hrvatima" onda se vjerojatno radi o konsenzusu hrvatskih povjesničara i to nemaš nikakvo pravo osporavati. Očito je da Dukljane, na temelju Porfirogenetovog neubrajanja među Srbe, smatraju Hrvatima. To nije Mostarčev osobni zaključak i kritika za falsifikaciju je neosnovana (2.), isto kao i za druge bizantske autore (3.). Kako rekoh, meni je sasvim jasno da srpski i crnogorski povjesničari imaju drugačija tumačenja primarnih vrela, ali nije na nama ovdje da izigravamo institut povijesti. --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 23:41, 10. ožujka 2013. (CET) Orijentolog, nemam namjeru širiti temu, niti da Ti osporim ulogu Mostarčevog odvjetnika. Suočio sam i Tebe i Mostarca sa neprcivom činjenicom - nema(te) dokaza za konkretnu tvrdnju. Sad dozvivati u pomoć navod iz Hrvatske enciklopedije, koja je kako i veliš tercijalni - trećerazredni izvor, to nema smisla, tim prije jer iz nje naveden citat nije konsesualni stav hrvatskih povijesničara, ma koliko ga nastojiš prikazat''i vjerojatnim''. Sami ste ubačili u polemiku g-dina Budaka, ama i on vas dematuje. Da hrvatski povijesničari imaju stav kao vas dvojica, a Bogu hvala nemaju, teško bi se kompromitovali. --[[Suradnik:Markus cg1|Markus cg1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Markus cg1|razgovor]])</small> 00:48, 11. ožujka 2013. (CET) === Uređivački rat === Uporno pretpostavljaš lošu namjeru i pokušavaš imputirati Mostarcu i meni da nešto "tvrdimo". To '''nije''' točno, tvrdnja je iz Opće i nacionalne enciklopedije i nije ju nitko "dozivao u pomoć" već ju je Mostarac koristio kao temelj za izradu uvoda. Nakon tvojih primjedbi obojica smo ublažili taj tekst dodatcima i napomenama [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crvena_Hrvatska&diff=prev&oldid=3927353][http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crvena_Hrvatska&diff=3927734&oldid=3927412], što znači da je ne smatramo vrhovnim autoritetom kojoj ćemo slijepo vjerovati. Međutim, nazivati je "trećerazrednim" izvorom je uvreda hrvatskoj enciklopedistici. Smiri malo strasti, shvaćam da si osjetljiv na ovu tematiku, teško bi bilo i za nas ostati hladne glave na srpskoj Wikipediji pri raspravi o SANU-ovom "Srbinu Boškoviću". Ponavljam još jednom, nas dvoje ne tvrdimo ništa. Sam tekst enciklopedije se može višestruko tumačiti - ne piše ni da se radi o svim Dukljanima, ni da ih takvima smatraju ili svi pisci ili uvijek. Još se na koncu fino navodi politizacija historiografije što sam dodao u napomenu. Imaš li kakav konstruktivan prijedlog da se stanje još poboljša, bez forsiranja predložaka ''fact''? --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 01:48, 11. ožujka 2013. (CET) :Bez obzira na "x" pokušaja da promjenom teza skreneš/skrenete meritum spora ili činjenicu da pokušavaš da ''ublažiš'' (!) falsifikat ili činjenicom da Hrvatsku enciklopediju (navod o Dukljanina) od hrvatskih istoričara ne demantira samo Budak ili činjenicu da si upravo Ti tretirao Hrvatsku enciklopediju kao tercijalni (trećerazredni) izvor ili činjenicu da neprilično ravnaš ovu wiki sa srpskom wiki etc. etc. - moj vrlo precizan zahtjev da se u tekstu ili na ovoj str. navedu konkretni izvori za konkretnu tvrdnju ostaje nepromijenjen. --[[Suradnik:Markus cg1|Markus cg1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Markus cg1|razgovor]])</small> 02:14, 11. ožujka 2013. (CET) ::Izvori su navedeni (ONE kao tercijalni, Budak kao sekundarni, spomenut i Mihajlo Devolski kao primarni), neutralnost je svedena na najvišu moguću razinu, stoga se daljnji uređivački rat može smatrati isključivo maltretiranjem zajednice. --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 02:26, 11. ožujka 2013. (CET) 1. U tekstu piše (moj bold): {{citat|Središte područja istovjetno je području Duklje, čije stanovništvo '''određeni''' bizanstki pisci od 10. do 12. stoljeća često smatraju Hrvatima. }} '''Koji su to "'''određeni''' bizanstki pisci od 10. do 12. stoljeća".''' Utvrdili smo da '''to nijesu: Konstantin Porfirogenit, Ivan Skilica, Ivan Zonara, Georgije Kedren, Nikefor Brijenije, Nikita Honijat'''... sve njih je ovđe pokušano krivotvoriti. 2. Za tvrdnju: {{citat|Središte područja istovjetno je području Duklje, čije stanovništvo '''određeni''' bizanstki pisci od 10. do 12. stoljeća često smatraju Hrvatima. }} se sada pomminje Mihajlo Devolski. Kao dokaz je gore napisano: {{citat|Mihajlo Devolski govori ο stanovnicima Duklje samo kao ο Hrvatima.}} Tek tako? Gdje je to Devolski "govorio", ima li o tome fono ili video zapis? 3. '''Budak vas jasno demantuje''', ponavljam vaš citat (njegov zaključak sam boldirao) {{citat|Koja su etnička imena koristili drugi pisci za Dukljane? Samo ih Skilica spominje kao Srbe. Kekaumen opisuje dukljanskog vladara Stjepana Vojislava kao Travunjanina Srbina, što nikako ne znači da je Dukljane smatrao Srbima (samo Travunjane). Skiličin nastavljač i Zonara izjednačavaju Srbe i Hrvate u Duklji, dok Mihajlo Devolski govori o stanovnicima Duklje samo kao o Hrvatima. Nicifor Brijenije piše o Hrvatima i Dukljanima, koje razlikuje od Slavena. Dok pod ovim posljednjima očito misli na makedonske Slavene, oni prvi su mu stanovnici Duklje. Napokon, Ana Komnena piše o Dalmatima pod vodstvom Mihajla, Bodina i Vukana, ali kao srpskog kneza označava samo Vuka-na, što znači da i ona razlikuje Dalmate (Dukljane) od Srba. '''Sve u svemu, navodi bizantskih pisaca ne dopuštaju nam izjednačavanje stanovnika Duklje u 11. i 12. stoljeću bilo sa Srbima, bilo s Hrvatima.''' Krajem ovog razdoblja srpsko ime prodire intezivnije u dukljansku/zetsku sklavinijii, što je bila posljedica čvršćeg političkog vezivanja pod zajedničkom dinastijom Nemanjića.|N. Budak, ''Prva stoljeća Hrvatske'', 1994., str. 60.}} Molim, dokaze...--[[Suradnik:Markus cg1|Markus cg1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Markus cg1|razgovor]])</small> 02:41, 11. ožujka 2013. (CET) :Ajde sada malo pređite na Tibet ili Golansku visoravan, dok se Crvena Hrvatska odmori. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 02:51, 11. ožujka 2013. (CET) :Kako možeš reći da su sviti navodi lažirani kada ih spominju dvije-tri knjige i enciklopedija, kako se ti uopće možeš postaviti iznad jedne enciklopedije na hrvatskom jeziku. Ovakva pitanja ne bi uopće mogao povlačiti na srpskoj ili engleskoj wikipediji, a ovdje ublažavanja smatraš krivotvorenjem i još imaš dva suradnika protiv sebe. Ne ide to tako. To je preneseno iz Budakove knjige Prva stoljeća Hrvatske i Štedimljine knjige Crvena Hrvatska. Znači ta dvojica ljudi i još nekoliko ljudi koji su radili na Općoj i nacionalnoj enciklopediji te Orijentolog i ja smo falsifikatori. A ti si jedini u pravu? Što ti smeta u ovakom uvodu: '''Crvena Hrvatska''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Croatia Rubea'') u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke [[Cetina|Cetine]] do [[Valona|Valone]], te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti. Središte područja istovjetno je području [[Duklja|Duklje]], čije stanovništvo pojedini bizantski pisci od 10. do 12. stoljeća često smatraju Hrvatima. Takvi navodi ipak ne dopuštaju izjednačavanje [[Dukljani|stanovnika Duklje]] s [[Hrvati]]ma ili sa Srbima. Epitet "crvena" (južna) zemljopisna je opozicija [[Primorska Hrvatska (kneževina)|"bijeloj" (sjevernoj) Hrvatskoj]] te se u tom slučaju u [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]] odražava stara tradicija označivanja strana svijeta bojama. Jasno je navedeno da su ih pojedini bizantski pisci nazivaju Hrvatima, ali ipak se ne može reći da su bili Hrvati ili Srbi. Ti sada ideš toliko u dubinu pa čak govoriš da ih ti pisci nisu nazivali Hrvatima. E pa ohladi, kad se ovo otključa ići će ta ublažena verzija i ne stavljaj više te factove! --[[Suradnik:Mostarac|Mostarac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mostarac|razgovor]])</small> 12:16, 11. ožujka 2013. (CET) Mostarac, meni se obraćaš? --[[Suradnik:Markus cg1|Markus cg1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Markus cg1|razgovor]])</small> 14:36, 11. ožujka 2013. (CET) :da --[[Suradnik:Mostarac|Mostarac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mostarac|razgovor]])</small> 14:55, 11. ožujka 2013. (CET) sve ti je gore navedeno, wiki nije forum.--[[Suradnik:Markus cg1|Markus cg1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Markus cg1|razgovor]])</small> 15:36, 11. ožujka 2013. (CET) :Nije wiki forum, ali ako su dva suradnika za takvu izmjenu, onda nemaš šta tu tražiti i nabacivati factove! --[[Suradnik:Mostarac|Mostarac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mostarac|razgovor]])</small> 15:40, 11. ožujka 2013. (CET) : Konačno složili smo se da wiki nije forum. Ti i još jedan ili još 22 ili još 222 fino zagrijete stolice, pripremite te čuvene grčke izvore, navedete ih i stvar svršena. Lijep pozdrav--[[Suradnik:Markus cg1|Markus cg1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Markus cg1|razgovor]])</small> 16:00, 11. ožujka 2013. (CET) ::Suradnici '''nisu dužni''' navoditi primarne izvore, ponavljam po tko zna koji put da takav način rada krši [[WP:OR]]. Opća i nacionalna enciklopedija kao i Budakova knjiga potvrđuju sadržaj iz uvoda i tu svaka rasprava završava. Imaš li problem s time slobodno piši [http://www.lzmk.hr/hr/kontakti Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža] ili [http://www.ffzg.unizg.hr/medievistika/kontakt.htm N. Budaku]. --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 16:14, 11. ožujka 2013. (CET) Te izvore je jako teško pronaći i ako ih ima, vjerojatno su na grčkom jeziku zato i ti tako navaljuješ na njih. Srećom, ti nisi u pravu, niti si administrator ili neka funkcija da bi morali slušati tvoje zapovijedi! Tako kad se ovo otključa ide ublažena "falsifikacija"! --[[Suradnik:Mostarac|Mostarac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mostarac|razgovor]])</small> 16:18, 11. ožujka 2013. (CET) === Uputa === # Uvod članka može činiti njegov sažetak ako se radi o iscrpnijem i kvalitetnom članku. Ako je tako, onda u uvodu nije mjesto sporednim detaljima nego samo najbitnijim činjenicama. # Ako izvori nešto navode, onda je tome tako, ako se teško složiti oko interpretacije izvora onda citirajte izvor od riječi do riječi, tome ne može biti zamjerke. # Tercijarni izvori nisu trećerazredni, misli se na tipizaciju izvora na [[Primarni izvori|primarne]], [[Sekundarni izvori|sekundarne]] i [[Tercijarni izvori|tercijarne]]. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 02:55, 11. ožujka 2013. (CET) piuli9ww48g4jm72ri6w5169g6vwvp7 0 86256 6447008 6429551 2022-08-20T13:01:18Z Boja02 182795 wikitext text/x-wiki {{Tenisač | ime = Novak Đoković | slika = Novak Djokovic Hopman Cup 2011 (cropped).jpg | slika_širina = 220px | slika_opis = Novak Đoković, 2011. godine | država = {{ZD+X/S|SRB}} | prebivalište = [[Monte Carlo]], [[Monako]] | datum_rođenja = [[22. svibnja]] [[1987.]], [[Jugoslavija]] | datum_smrti = | visina = 188 | težina = 77 | igra = desnom rukom<br/>(dvoručni backhand) | karijera = od [[2003.]] | zarađeni_novac = 134.684.000 [[USD]] | pobjede/porazi_pojedinačno = 849/179 | osvojeni_turniri_pojedinačno = 73 | najbolji_plasman_pojedinačno = 1. ([[4. srpnja]] [[2011.]]) | Australian_Open = '''pobjednik''' ([[2008.]], [[2011.]], [[2012.]], [[2013.]], [[2015.]], [[2016.]], [[2019.]], [[2020.]], [[2021.]]) | Roland_Garros = '''pobjednik''' ([[2016.]], [[2021.]]) | Wimbledon = '''pobjednik''' ([[2011.]], [[2014.]], [[2015.]], [[2018.]], [[2019.]], [[2021.]], [[2022.]]) | US_Open = '''pobjednik''' ([[2011.]], [[2015.]], [[2018.]]) | pobjede/porazi_parovi = 52/65 | osvojeni_turniri_parovi = 1 | najbolji_plasman_parovi = 114. ([[30. studenoga]] [[2009.]]) | medalje = {{Medalje vrh}} {{Medalje sport | [[Tenis]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje bronca | Peking 2008. | pojedinačno}} {{Medalje dno}} }} '''Novak Đoković''' ([[srpski jezik|srpska ćirilica:]] ''Новак Ђоковић''; [[Beograd]], [[22. svibnja]] [[1987.]])[[Srbija | srbijanski]] je profesionalni [[tenis]]ač, trenutno je sedmi na ATP ljestvici, te jedan od najboljih tenisača današnjice. Prvo mjesto [[ATP]] ljestvice ostvario je [[4. srpnja]] [[2011.]] godine, A bio je ukupno 243 tjedna broj jedan na ATP ljestvici (2018. – 2022.).<ref>[http://www.atpworldtour.com/en/news/andy-murray-no-1-emirates-atp-rankings Murray Becomes 26th Player In History To Hold No. 1 In Emirates ATP Rankings], atpworldtour.com, 5. studenoga 2016., pristupljeno 20. siječnja 2018.{{eng oznaka}}</ref><ref>[http://www.atpworldtour.com/en/rankings/former-no-1s Rankings | Former No. 1s], atpworldtour.com, 5. studenoga 2016., pristupljeno 20. siječnja 2018.{{eng oznaka}}</ref> Smatra ga se jednim od najvećih tenisača svih vremena. Đoković je počeo trenirati već u četvrtoj godini, a svoj premijerni nastup na [[ATP turnir]]ima imao je u [[Umag]]u, [[19. srpnja]] [[2004.]] godine gdje je u prvom kolu izgubio od [[Talijani|Talijana]] [[Filippo Volandri|Filippa Volandrija]]. Svoju prvu pobjedu na ATP turniru ostvario je u [[Bukurešt]]u iste godine, kada je bio bolji od [[Francuzi|Francuza]] [[Arnaud Clement|Arnauda Clementa]]. Već sljedeće godine po prvi puta nastupa i na jednom [[Grand Slam]] turniru. Bilo je to na [[Australian Open]]u, gdje je glatko izgubio od tadašnjeg četvrtog igrača svijeta, [[Rusi|Rusa]] [[Marat Safin|Marata Safina]] sa 6:0, 6:2, 6:1. Prvu pobjedu nad Top 10 igračem zabilježio je u [[studeni|studenome]] [[2005.]] godine na turniru iz Masters serije u [[Pariz]]u, kada je u meču drugog kola bio uspješniji od [[Argentina|Argentinca]] [[Mariano Puerta|Mariana Puerte]] (9). Đoković je osvojio 17 [[Grand Slam]] turnira u pojedinačnoj konkurenciji, [[Pobjednici Australian Opena (pojedinačno muškarci)|Australian Open]] (8), [[Pobjednici Wimbledona (pojedinačno muškarci)|Wimbledon]] (5), [[Popis pobjednika US Open – pojedinačna konkurencija – muškarci|US Open]] (3) i [[Pobjednici Roland Garrosa (pojedinačno muškarci)|Roland Garros]] (1). Četiri puta je osvajao završni turnir i 32 puta bio pobjednik turnira iz ATP Masters serije. Bio je članom srpske teniske reprezentacije prilikom osvajanja [[Davisov kup|Davis Cupa]] [[2010.]] godine. Imenovan je za najboljeg svjetskog [[šport]]aša [[2011.]] i [[2015.]] godine.<ref>[http://www.jutarnji.hr/dokovic-i-cheruiyot-sportasi-godine-/1005087/ Novak Đoković i Vivian Cheruiyot najbolji su sportaši svijeta za 2011.! Barcelona je momčad godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714200128/http://www.jutarnji.hr/dokovic-i-cheruiyot-sportasi-godine-/1005087/ |date=14. srpnja 2014. }}, jutarnji.hr, 6. veljače 2012.</ref> == Životopis == Novak Đoković rođen je 1987. godine u [[Beograd]]u, u [[Srbija|Republici Srbiji]]. Najstariji je sin Srđana i Dijane (rođ. Žagar).<ref name="Kris Bauers">Kris Bauers, [https://www.knjizara.com/pdf/142290.pdf ''Sportski lider Novak Đoković i uspon Srbije''], Laguna, Beograd, 2014., str. 20.</ref> Otac mu je Crnogorac,<ref name="SD">{{Citiranje www |naslov=Čast Federeru, Nadalu i Ančiću, ali ja ću biti broj 1 |url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20060730/sport03.asp |autor=razgovarao Davor Burazin |izdavač=[[Slobodna Dalmacija]] |datum=30. srpnja 2006. |preuzeto=16. srpnja 2019. |arhivurl=https://web.archive.org/web/20100607082010/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20060730/sport03.asp |arhivnadnevak=7. lipnja 2010. |citat=(...) Kad sam ušao u četvrtfinale Roland Garrosa, osobno me nazvao premijer Koštunica, čestitao mi na uspjehu. Šokirao sam se jer je znao baš sve o meni. I da mi je majka Hrvatica, iako je rođena u Beogradu, jer su svi njezini iz Vinkovaca i tamo imam puno rodbine. Tata je Crnogorac, (...)}}</ref> a majka [[Hrvati]]ca iz [[Vinkovci|Vinkovaca]].<ref name="SD"/> Braća Đorđe i Marko, također se profesionalno bave tenisom. Obitelj po ocu vuče podrijetlo iz mjesta Jasenovo Polje pokraj [[Nikšić]]a a po majci iz [[Vinkovci|Vinkovaca]].<ref name="Kris Bauers"/> Đoković se po nacionalnosti izjašnjava [[Srbi]]nom. == Pregled karijere == === 2006. === Svoj prvi turnir Đoković je osvojio [[23. srpnja]] [[2006.]] godine u [[Nizozemska|nizozemskom]] [[Amersfoort]]u. Dobru igru pokazao je tijekom ostatka sezone, osvojivši još turnir u [[Metz]]u i plasiravši se u završnicu [[Croatia Open Umag|Umaga]]. * [[Australian Open]] - 1. kolo, poraz od [[Paul Goldstein|Paula Goldsteina]] 1:3 * [[Zagreb]], [[Hrvatska]] - poluzavršnica, poraz od [[Ivan Ljubičić|Ivana Ljubičića]] 1:2 * [[Davis Cup|Davisov kup]] 1. kolo Euroafričke skupine I - pobjede protiv [[Izrael]]aca [[Noam Okun|Okuna]] i [[Dudu Sela|Sele]] * [[Rotterdam]], [[Nizozemska]] - četvrtzavršnica, poraz od [[Radek Štěpánek|Radeka Štěpáneka]] 1:2 * [[Indian Wells, Kalifornija|Indian Wells]], [[SAD]] - 1. kolo, poraz od [[Julien Benneteau|Benneteaua]] 0:2 * [[Miami, Florida|Miami]], [[SAD]] - 2. kolo, poraz od [[Gillermo Coria|Guillerma Corie]] 0:2 * [[Davis Cup|Davisov kup]] 2. kolo Euroafričke skupine I - pobjede protiv [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanaca]] [[Greg Rusedski|Rusedskog]] i [[Arvind Parmar|Parmara]] * [[Monte Carlo]] - 1. kolo, poraz od [[Roger Federer|Rogera Federera]] 1:2 * [[Barcelona]], [[Španjolska]] - 1. kolo, poraz od [[Daniel Gimeno-Traver|Daniela Gimeno-Travera]] 2:1 * [[Hamburg]], [[Njemačka]] - 2. kolo, poraz od [[Fernando Verdasco|Fernanda Verdasca]] 0:2 * [[Roland Garros]], [[Francuska]] - četvrtzavršnica, predaja pri rezultatu 2:0 u setovima za [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]] * [[Hertogenbosch]], [[Nizozemska]] - 2. kolo, poraz od [[Jan Henrych|Jana Henrycha]] * [[Wimbledon]], [[Velika Britanija]] - osmina završnice, poraz od [[Mario Ančić|Marija Ančića]] 2:3 * [[Amersfoort]], [[Nizozemska]] - '''osvojen turnir''' * [[Umag]], [[Hrvatska]] - završnica, predaja [[Stanislas Wawrinka|Wawrinki]] pri rezultatu 6:6 u prvom setu * [[Cincinnati, Ohio|Cincinnati]] - 2. kolo, poraz od [[Florent Serra|Florenta Serre]] 0:2 * [[US Open]] - 3. kolo, poraz od [[Lleyton Hewitt|Lleytona Hewitta]] 0:3 * [[Davis Cup|Davisov kup]] 3. kolo Euroafričke skupine I protiv Švicarske - pobjeda protiv Wawrinke, poraz od Federera * [[Metz]], [[Francuska]] - '''osvojen turnir''' * [[Beč]], [[Austrija]] - 2. kolo, poraz od [[Stanislas Wawrinka|Stanislasa Wawrinke]] 0:2 * [[Madrid]], [[Španjolska]] - 4. kolo, poraz od [[Fernando Gonzalez|Fernanda Gonzaleza]] 1:2 * [[Pariz]], [[Francuska]] - 2. kolo, poraz od [[Paul-Henri Mathieu]]a 0:2 ===2007.=== [[Datoteka:Novak Djokovic, US Open 2007.jpg|mini|lijevo|250px|Novak Đoković u Australiji 2007. godine]] I [[2007.]] godinu Đoković je počeo dobro. Osvojio je turnir u [[Adelaide]]u, svladavši u završnici domaćeg tenisača [[Chris Guccione|Guccionea]], a zatim igra završnicu prvog turnira iz Masters serije gdje u dva seta gubi od [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]]. Tim rezultatom se po prvi put probija među najbolju desetoricu tenisača svijeta. Istodobno, na [[WTA ljestvica|WTA ljestvici]] među 10 najboljih tenisačica svijeta nalazila se njegova sunarodnjakinja [[Jelena Janković]], čime je, Srbija imala i tenisača i tenisačicu u top 10. Poslije ovog turnira stiglo mu je još jedno priznanje od ATP-a, nagrada za tenisača koji je najviše napredovao u 2006. godini. Sljedeći turnir koji je igrao bio je još jedan iz Masters serije. Bio je to turnir u [[Miami]]ju gdje je, nanizavši 6 pobjeda, osvojio svoj prvi veliki turnir, i to bez izgubljenog seta. Na putu do završnice glatko je svladao drugog igrača svijeta - Rafaela Nadala, uzvrativši mu time na najbolji način za poraz u završnici prethodnog turnira. Možda najbolji meč na tom turniru odigrao je protiv još jedne nadolazeće teniske zvijezde, [[Škotska|Škota]] [[Andy Murray|Andyja Murrayja]], kada mu je prepustio samo jedan gem. U završnici je glatko svladao [[Argentina|Argentinca]] Cañasa, senzacionalnog povratnika u tenis, koji je u samo deset dana dva puta uspio pobijediti najboljeg tenisača svijeta [[Roger Federer|Rogera Federera]]. Osvajanjem ovog turnira ''Nole'' se popeo na 7. mjesto ATP ljestvice, što mu je bio najbolji plasman karijere. Na drugoj ljestvici, koja se boduje za završni masters turnir, popeo se na odlično 2. mjesto, samo 4 boda iza Federera. Poslije ovog turnira predstavljao je Srbiju u [[Davis Cup|Davisovom kupu]] u prvoj skupini euroafričke zone, gdje je pobjednik stjecao pravo borbe za ulazak u prvu svjetsku skupinu. Dao je svoj doprinos za uvjerljivu pobjedu Srbije nad Gruzijom od 5:0. Na turniru u [[portugal]]skom [[Estoril]]u, iako nije briljirao u pojedinim nastupima, stigao je do svoga petog turnirskog naslova i do svog najboljeg plasmana u karijeri na ''entry'' listi (5. mjesto). Ovim naslovom priključio se Nadalu i Federeru u utrci za prvo mjesto na ''ATP race'' listi. Odličnu igru prikazao je i u [[Roland Garros]]u. Stigao je do poluzavršnice, gdje je ispao od kasnijeg pobjednika, Rafaela Nadala. Tim je rezultatom osigurao do tada najbolji plasman u karijeri, 4. mjesto. Wimbledonski turnir 2007. godine je dočekao na trećem mjestu, a na turniru je došao do poluzavršnice. Zbog povrjede noge i velikih napora tijekom igranja mečeva na turniru (izazvanih mnogim odlaganjima zbog vremenskih neprilika u Londonu), meč poluzavršnice predao je [[Rafael Nadal|Rafaelu Nadalu]] u trećem setu. Sljedeći Đokovićev uspjeh je osvajanje neslužbenog prvenstva Kanade, ATP turnira u [[Montreal]]u. Napravio je nešto što nikome poslije [[Boris Becker|Borisa Beckera]] od turnira u [[Stockholm]]u iz [[1994.]] godine nije uspjelo. Naime, na putu do naslova pobijedio je prvu trojicu igrača svijeta: [[SAD|Amerikanca]] [[Andy Roddick|Andyja Roddicka]] (3) u četvrtzavršnici, Španjolca [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]] (2) u poluzavršnici i neprikosnovenog broja jedan na svijetu, Švicarca [[Roger Federer|Rogera Federera]] (1) u završnici. To je bio prvi trijumf Đokovića nad Federerom. Odlične partije Đoković je pružio na US Openu, gdje je došao do završnice. Drugi je najmlađi igrač u povijesti kojemu je to uspjelo (mlađi je bio jedino [[Pete Sampras]]). Tamo ga je čekao svjetski broj jedan. Federer mu se osvetio za poraz u završnici Montreala i glatko je slavio u tri seta (7:6 7:6 6:4) iako je Đoković i u prvom i u drugom setu servirao za set. Đokoviću je ovo inače bio treći grand slam turnir za redom gdje je igrao najmanje poluzavršnicu. * [[Adelaide]], [[Australija]] - '''osvojen turnir''' * [[Australian Open]] - osmina završnice, poraz od [[Roger Federer|Rogera Federera]] 0:3 * [[Marseille]], [[Francuska]] - 1. kolo, poraz od [[Mihael Južnji|Mihaela Južnjog]] 1:2 * [[Rotterdam]], [[Nizozemska]] - poluzavršnica, poraz od Mihaela Južnjog 1:2 * [[Dubai]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]] - četvrtzavršnica, poraz od Rogera Federera 1:2 * [[Indian Wells, Kalifornija|Indian Wells]], [[SAD]] - završnica, poraz od [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]] 0:2 * [[Miami, Florida|Miami]] [[SAD]] - '''osvojen turnir''' * [[Davis Cup|Davisov kup]] Euroafrička skupina I - pobjeda u meču s [[Gruzija|Gruzijcem]] [[Giorgi Chantouria|Giorgijem Chantouirom]] * [[Monte Carlo]], [[Monako]] - 3. kolo, poraz od [[David Ferrer|Davida Ferrera]] 0:2 * [[Estoril]], [[Portugal]] - '''osvojen turnir''' * [[Rim]], četvrtzavršnica kolo, poraz od Rafela Nadala 0:2 * [[Hamburg]], četvrtzavršnica, poraz od [[Carlos Moyá|Carlos Moye]] 1:2 * [[Roland Garros]], četvrtzavršnica, poraz od Rafela Nadala 0:3 * [[London]] - Queens Club, 3. kolo, poraz od [[Arnaud Clement|Clemanta]] 1:2 * [[Wimbledon]], poluzavršnica, poraz od Rafela Nadala (predaja pri rezultatu 1:1 u setovima) * [[Umag]], 2. kolo, poraz od [[Viktor Troicki|Viktora Troickog]] 1:2 * [[Montreal]], [[Kanada]] - '''osvojen turnir''' * [[Cincinnati]], 2. kolo, poraz od [[Carlos Moya|Carlosa Moye]] 0:2 * [[US Open]] - završnica, poraz od Rogera Federera 0:3 === 2008. === [[Datoteka:Nole Skupstina BG feb08.jpg|mini|desno|160px|Nole s pokalom pobjednika Otvorenog prvenstva Australije na dočeku u Beogradu]] Godinu 2008. počeo je igrajući na [[Hopmanov kup|Hopmanovom kupu]]. Partnerica mu je bila [[Jelena Janković]]. Osvajanjem prvog mjesta u skupini, ispred predstavnika [[Francuska|Francuske]], [[Argentina|Argentine]] i [[Tajvan|Kineskog Tajpeha]], osigurali su prolaz u završnicu gdje su ih čekali [[SAD|Amerikanci]] [[Mardy Fish]] i [[Venus Williams]]. Jelena je zbog ozljede nožnog zgloba predala svoj meč, kao što je to učinila i protiv Argentine i Kineskog Tajpeha, kako bi, nakon eventualne Novakove pobjede, sačuvala snagu za meč parova. Novak je izjednačio pobjedom od 2:1, ali je u odlučujućem susretu kvaliteta bila na strani Amerikanaca. Prvi turnir u 2008. godini koji je odigrao bio je prvi Grand Slam turnir sezone - Australian Open. Fantastičnim igrama bez izgubljenog seta plasirao se u završnicu, pobijedivši pritom i Rogera Federera u poluzavršnici s 3:0, te tako prekinuo njegov niz od 10 uzastopnih završnica na Grand Slam turnirima. Federer je u tom meču imao 5:3 u prvom setu. Nije ga osvojio. Osvojio je još samo jedan gem u sljedećih 10. Novak je pokazao kako se može stati dominaciji Federera u tenisu. Prije je bila čista senzacija ako se Federer ne bi plasirao u završnicu, a od dolaska Novaka na veliku scenu, to je postala samo obična vijest. U završnici je Novak svladao nepostavljenog francuskog tenisača [[Jo-Wilfried Tsonga|Jo-Wilfrieda Tsongu]] s 3:1. To mu je prva Grand Slam titula, i postao je prvi [[Srbi]]n u povijesti kojem je to uspjelo u pojedinačnoj konkurenciji. Na Roland Garrosu je bio treći nositelj. Sreća ga nije mazila, pa je smješten u Nadalov dio ždrijeba s kojim se susreo u polufinalu. Trostruki pobjednik ovog turnira i branitelj naslova, Nadal, je nakon nepuna tri sata slavio s 3:0. Osvojio je treće mjesto na [[OI 2008.|Olimpijskim igrama]], iza Španjolca [[Rafael Nadal|Nadala]] i Čileanca [[Fernando González|Gonzáleza]]. === 2009. === Đoković je novu sezonu počeo na turniru u [[Brisban]]u, ali ga je već u prvom kolu neplanirano izbacio [[Ernests Gulbis]] 6:4, 6:4, pa je bio prinuđen da igra još jedan turnir pred Australian Open. Na turniru u [[Sydney]]u u poluzavršnici ga je izbacio [[Jarkko Nieminen]] 6:4, 7:6(3). Đoković je branio osvojenu titulu na [[Australian Open]]u, ali je u četvrtzavršnici predao meč [[Andy Roddick|Andyu Roddicku]] zbog iscrpljenosti i grčeva pri Roddickovom vodstvu 6:7(3), 6:4, 6:2, 2:1. Zatim je na turniru u [[Marseille]]u stigao do poluzavršnice gdje ga četvrti put za redom pobjeđuje [[Jo-Wilfried Tsonga]] sa 6:4, 7:6(1). Narednog tjedna, kao prvi nositelj, osvaja [[Prvenstvo Dubaija u tenisu|turnir u Dubai]] pobijedivši [[David Ferrer|Davida Ferrera]] u završnici. U [[Španjolska|španjolskom]] gradu Benidormu igrao se [[Davisov kup]] meč između reprezentacija [[Srbija|Srbije]] i Španjolske. Novak je u oba svoja meča poražen rezultatom 3:0. Izgubio je od Davida Ferrera i od tada prvog tenisača svijeta, [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]]. Usljedili su turniri [[ATP Masters serija|Masters 1000 serije]] &ndash; [[Indian Wells masters|Indian Wells]] i [[Miami masters|Miami]]. U prvom od njih, na kome je branio titulu, stiže do četvrtzavršnice i tu ubjedljivo gubi od domaćeg tenisača Andya Roddicka. U [[Miami]]ju stiže do završnice. Na putu do poluzavršnice, konačno prekida seriju [[Francuzi|Francuza]] Tsonge od četiri uzastopne pobjede u njihovim međusobnim susretima, pobijedivši ga 6:3, 6:4. U poluzavršnici pobjeđuje i [[Roger Federer|Rogera Federera]] s 3:6, 6:2, 6:3 nakon velikog preokreta, ali u završnici ga je porazio [[Andy Murray]]. Ova završnica bila je prva od četiri, koliko će ih Đoković odigrati u nizu. [[Datoteka:Novak Đoković at the 2009 French Open 4.jpg|mini|Đoković na [[Roland Garros]]u 2009. godine]] [[Datoteka:US Open 2009 4th round 508.jpg|mini|Đoković na Otvorenom prvenstvu SAD 2009. godine]] Zatim se prešlo na [[Europa|europski]] kontinent i na zemljanu podlogu. Na još jednom turniru serije 1000 u [[Monte Carlo|Monte Carlu]], ponovo gubi u završnici, ovaj put od "Kralja zemlje", Rafaela Nadala. Iako naizgled lagana pobjeda Španjolca, činilo se da je Novak imao dobre šanse za prvu pobjedu protiv Nadala na zemljanoj podlozi. Na sljedećem turniru [[ATP Masters serija|Masters 1000 serije]] u [[Rim masters|Rimu]] brani titulu. U poluzavršnici dobiva Švicarca Federera u meču nalik onom iz Miamija mjesec dana prije. U još jednoj završnici masters turnira, ponovno gubi od Nadala. Taj poraz je prouzrokovao da Đoković padne na četvrto mjesto, nakon 81 uzastopnog tjedna provedenih na mjestu broj tri. Na premijernom Srbija Openu, turniru u svom rodnom gradu [[Beograd]]u, osvaja svoju drugu ovogodišnju titulu kao prvi nositelj, usput pobijedivši sunarodnjake [[Janko Tipsarević|Tipsarevića]] i [[Viktor Troicki|Troickog]], a u završnici senzaciju turnira, anonimnog [[Poljska|poljskog]] igrača Lukaša Kubota s 6:3, 7:6(0). Sljedeći turnir u Novakovom rasporedu bio je posljednji turnir [[ATP Masters serija|serije 1000]] za ovu godinu igran na zemlji. Na [[Madrid masters|madridskom mastersu]] lakim i brzim pobjedama i bez izgubljenog seta stiže do poluzavršnice. Tad još jednom dolazi do okršaja između, kako su ih tada nazivali, "dvojicom najboljih zemljaša", Rafaela Nadala i Novaka Đokovića. To je bio njihov treći meč u posljednjih pet tjedana i očekivalo se da će biti neizvjestan poput prethodnih. Unatoč činjenici što je imao tri meč lopte, Đoković gubi meč rezultatom 6:3, 6:7(5), 6:7(9). Taj meč je trajao puna 4 sata i 2 minute, i vremenski je najduži meč u pojedinačnoj konkurenciji u Open Eri. Sljedeći turnir na kojem je sudjelovao bio je drugi Grand slam godine, [[Roland Garros]]. Iznenađujuće je poražen od [[Nijemci|Nijemca]] [[Philipp Kohlschreiber|Philippa Kohlschreibera]] u trećem kolu turnira, rezultatom 6:4, 6:4, 6:4. Svoju sezonu na travnatoj podlozi započinje turnirom u [[Njemačka|njemačkom]] gradu [[ATP Halle|Halleu]], gdje je, nakon povlačenja Federera, bio postavljen za prvog nositelja. U završnici, njegovoj šestoj te godine, doživljava poraz od domaćeg tenisača, [[Tommy Haas|Tomya Haasa]], 6:3, 6:7(4), 6:1. Kao potencijalni "favorit iz sjene", došao je na neslužbeno prvenstvo svijeta [[Wimbledon]]. U prvih nekoliko kola igrao je sigurno i brzo je stizao do pobjeda. Mnogi su već očekivali poluzavršnicu između Novaka i Federera. U četvrtzavršnici je, još jednom, naišao na Haasa. U meču u kojem je igrao izuzetno loše izgubio je rezultatom 7:5, 7:6(6), 4:6, 6:3. "US Open seriju" započeo je [[ATP Masters serija|masters]] turnirom u [[Montreal]]u, u [[Kanada|Kanadi]]. Nakon pobjede protiv [[Mihail Južni|Mihaila Južnog]] plasirao se u četvrtzavršnicu u kojoj su se, prvi put u povijesti [[tenis]]a, našla osmorica najbolje rangiranih tenisača [[ATP|ATP liste]] u tom trenutku. U četvrtzavršnici ga pobjeđuje [[Sjedinjene Američke Države|Amerikanac]] Roddick rezultatom 6:4, 7:6(4). Na sljedećem turniru, u [[Cincinnati, Ohio|Cincinnatiu]], stigao je do završnice, usput svladavši povratnika na teren nakon više od dva mjeseca, španjolca Rafaela Nadala rezultatom 6:1, 6:4. U završnici gubi od Federera rezultatom 1:6, 5:7. Đoković je osvojio [[Otvoreno prvenstvo Kine u tenisu|turnir u Pekingu]] pobijedivši u završnici Hrvata [[Marin Čilić|Marina Čilića]] 6:2, 7:6 (7:4). Stigao do polufinala [[Šangaj masters|mastersa u Šangaju]] u kome je izgubio od [[Nikolaj Davidenko|Davidenka]] (koji je na kraju i osvojio turnir), 6:4, 4:6, 6:7 (1:7). Đoković je od [[19. listopada]] ponovno 3. igrač na ATP listi najboljih tenisača na svijetu. Osvojio je turnir [[ATP 500|ATP 500 serije]] u [[ATP Basel|Baselu]], pobijedivši u završnici trostrukog branitelja titule, Federera 6:4, 4:6, 6:2.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/tennis/8349507.stm Djokovic beats Federer in final], bbc.co.uk, 8. studenoga 2009. {{eng oznaka}}</ref> Nakon četiri poraza u završnici [[ATP Masters serija|ATP masters 1000]] turnira iste godine, osvojio je titulu na [[Pariz masters|mastersu u Parizu]]. U poluzavršnici je svladao [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]] 6:2, 6:3,<ref>http://www.atpworldtour.com/News/Tennis/2009/11/Paris-Saturday-Djokovic-Cruises-Past-Nadal.aspx</ref> a u završnici ljubimca publike, [[Francuzi|Francuza]] [[Gael Monfils|Gaela Monfilsa]] 6:2, 5:7, 7:6(3).<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/tennis/8361518.stm Djokovic wins superb Paris final], bbc.co.uk, 15. studenoga 2009. {{eng oznaka}}</ref> Na [[Tenis masters kup]]u je u skupnoj fazi svladao [[Nikolaj Davidenko|Nikolaja Davidenka]], produživši tako svoj niz pobjeda na 11.<ref>Piers Newbery, [http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/tennis/8375565.stm Djokovic edges past Davydenko], bbc.co.uk, 23. studenoga 2009. {{eng oznaka}}</ref> Ovaj niz je okončao [[Robin Söderling]], koji ga je pobijedio prvi put u šest mečeva. Iako je u trećem meču u skupnoj fazi svladao Rafaela Nadala, nije se plasirao u poluzavršnicu, zbog lošijeg odnosa osvojenih i izgubljenih setova od drugoplasiranog Davidenka. Đoković je treći put za redom godinu završio na trećem mjestu. Igrao je 97 mečeva, više od bilo kojeg drugog tenisača, s odnosom pobjeda i poraza 78–19. Uspio je doći do deset finala, od kojih je osvojio pet. === 2010. === [[Datoteka:Rogers Cup 2010 Djokovic Federer007.jpg|mini|desno|250px|Novak Đoković i Roger Federer u Torontu]] Sezonu 2010. Đoković je započeo na egzibicijskom turniru u Kooyongu. Poražen je u poluzavršnici od Španjolca [[Fernando Verdasco|Fernanda Verdasca]]. Prvi ATP turnir koji je Novak odigrao bio je prvi grand slam sezone, Otvoreno prvenstvo Australije. U četvrtzavršnici ga je porazio [[Francuska|francuski]] tenisač Tsonga nakon pet setova, 6:7 (8:10), 7:6 (7:5), 6:1, 3:6, 1:6. Kao razloge poraza Novak je naveo trbušne probleme, koje je imao i prije meča i koji su bili evidentni na početku četvrtog seta. Usprkos tomu Đoković je 1. veljače dostigao svoj najbolji plasman u karijeri, drugu pozicija na ATP listi. Zatim je osvojio turnir u Dubaiju i tako prvi put u karijeri obranio titulu na nekom turniru. Nakon toga je sudjelovao u Davisovom kupu u susretu protiv SAD i pobijedio u oba susreta koja je igrao. Na [[ATP Masters 1000|mastersu]] u [[Indian Wells]]u, Đoković je izgubio u osmini završnice od [[Ivan Ljubičić|Ivana Ljubičića]] (5:7, 3:6). Poslije toga je sudjelovao na mastersu u [[Miami]]ju, ali je izgubio u drugom kolu od [[Belgija]]nca [[Olivier Rochus|Oliviera Rochusa]] (2:6, 7:6(7), 4:6). Poslije je igrao poluzavršnicu turnira u Monte Carlu pobijedivši kao prvi nositelj u drugom kolu Florana Serru 6:2 6:3, zatim [[Stanislas Wawrinka|Stanislasa Wawrinku]] 6:4 6:4 i [[David Nalbandian|Davida Nalbandiana]] 6:2 6:3 prije poraza od španjolskog tenisača Fernanda Verdasca 2:6 2:6. Novak je igrao u rodnom gradu [[Beograd]]u, ali je predao meč četvrtzavršnice sunarodnjaku [[Filip Krajinović|Filipu Krajinoviću]] pri rezultatu 4:6 zbog alergije. Sljedećeg tjedna nije sudjelovao na turniru u Madridu zbog istog razloga. Sljedeći Novakov turnir je [[Roland Garros]]. Turnir je počeo pobjedom nad Rusom Evgenijem Koroljevim koji predstavlja [[Kazahstan]] 6:1 3:6 6:1 6:3. U drugom kolu je svladao japanskog tenisača Kei Nishikoria, 6:1 6:4 6:4,u trećem je porazio Rumunja Viktora Haneskua 6:3 3:6 6:3 6:2, u četvrtom kolu mini iznenađenje turnira Robbya Ginepria 6:4 2:6 6:1 6:2. Ipak u četvrtzavršnici ga je porazio austrijski tenisač [[Jürgen Melzer]], 22. nositelj, u pet setova. Novak je ipak vodio s 2:0 u setovima i imao break u 3 setu. Meč je završen rezultatom 6:3 6:2 2:6 6:7 4:6. Onda je počela sezona na travi. U Queens Clubu ju je započeo kao 2. nositelj i u drugom kolu je porazio talijanskog tenisača Paola Lorencija 6:3 6:3. Uslijedio je duel četvrtzavršnice s Xavierom Malissom, belgijskim tenisačem, koji je izgubio 3:6 6:4 2:6. Na istom turniru je osvojio prvu titulu paru. Dana 21. lipnja započeo turnir u [[Wimbledon]]u kao 3. nositelj. U prvom kolu preživio je maraton s Belgijancem Oliverom Rochusom. Pobijedio je s 4:6 6:2 3:6 6:4 6:2. Poslije je pobijedio kvalifikanta Taylor Denta sa 7:6(5) 6:1 6:4. U trećem kolu je porazio 28. nositelja Alberta Montanesa 6:1 6:4 6:4 da bi nakon toga pobijedio [[Lleyton Hewitt|Lleytona Hewitta]] sa 7:5 6:4 3:6 6:4. U četvrtzavršnici očekivao je Roddicka, koji se ipak nije plasirao, već iznenađenje turnira Jen-Hsun Lu iz [[Republika Kina|Tajvana]], kojeg je svladao vrlo lako sa 6:3 6:2 6:2. U poluzavršnici je izgubio od Čeha [[Tomaš Berdych|Tomaša Berdycha]] sa 6:3, 7:6, 6:3. Nakon Wimbledona, došao je Davisov Kup. Srbija igra protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[Split]]u, u dvorani Spaladium. Novak je pobijedio [[Ivan Ljubičić|Ivana Ljubičića]] i [[Marin Čilić|Marina Čilića]], a srpska reprezentacija je osigurala plasman u poluzavršnicu. Po prvi puta se zajedno s reprezentacijom Srbije našao u završnici Davisova kupa protiv reprezentacije Francuske u Beogradskoj areni. U prvom meču protiv [[Gilles Simon|Gillesa Simona]] bez većih problema donosi bod reprezentaciji pobjedom od 6:3, 6:1, 7:5. Nakon zaostatka Srbije 1:2 izjednačuje rezultat trijumfujući nad Monfisom 6:2, 6:2, 6:4. Na kraju je Viktor Troicki ostvario odlučujuću pobjedu i tako donio Srbiji prvi naslov. Đoković je tijekom 2010. godine u mečevima za reprezentaciju ostvario 7 pobjeda u isto toliko mečeva. === 2011. === [[Datoteka:Novak Djokovic at the 2011 Australian Open4.jpg|thumb|thumb|Đoković s pobjedničkim trofejom u Melbournu]] Novak je započeo sezonu igrajući na [[Hopman kup]]u s [[Ana Ivanović|Anom Ivanović]]. Iako je pobijedio u svim mečevima, zbog ozljede Ane Ivanović morali su odustati od nastupa u završnici. Poslije Hopman kupa igrao je na Otvorenom prvenstvu Australije. Kao treći nositelj, u prvom kolu svladao je Granoljersa 6:1, 6:3, 6:1, zatim hrvatskog tenisača Dodiga 7:6, 6:7(8), 6:0, 6:2. Drugi set ovog meča je ujedno i jedini izgubljen set na cijelom turniru. U trećem kolu [[Viktor Troicki]] mu je predao meč nakon što je Đoković dobio prvi set rezultatom 6:2. U četvrtom kolu pobijedio je Almagra rezultatom 6:3, 6:4, 6:0. Vezavši tri pobjede bez izgubljenog seta protiv tenisača koji se na ATP ljestvici nalaze na nekom od prvih deset mjesta, Tomaša Berdiha 6:1, 7:6(5), 6:1, Rogera Federera 7:6(3), 7:5, 6:4 i u završnici, Andyja Murrayja 6:4, 6:2, 6:3 osvojio je drugu Grand Slam titulu u karijeri. Sljedeći turnir na kome je nastupio je prvenstvo Dubaija 2011. godine. Kao drugi nositelj, u prvom kolu je pobijedio [[Michaël Llodra|Michaëla Llodru]] 6:3, 6:3. U očekivanom nastupu u završnici, pobjedom nad Federerom 6:3, 6:3, obranio je titulu i postao trostruki uzastopni pobjednik ovog turnira. Novak Đoković zbog nastupa na turniru u Indian Wellsu nije sudjelovao u mečevima Davisova kupa. U prvom kolu Indian Wellsa je bio slobodan. U drugom kolu pobijedio je Golubjeva, pa mu je sljedeći protivnik bio Ernests Gulbis koji je izgubio meč sa samo jednim osvojenim gemom, kao i Viktor Troicki u narednoj rundi. Meč četvrtzavršnice Novak je igrao protiv Richarda Gasqueta. Gasquet je u oba seta vodio, ali je Đoković dva puta preokrenuo rezultat. U poluzavršnici je igrao protiv Rogera Federera, i to treći put u sezoni, i drugi put u poluzavršnici. Ta pobjeda je Novaku donijela drugo mjesto na ATP listi. U finalu Novak Đoković je svladao Nadala osvojivši treću titulu u sezoni, i drugu titulu u Indian Wellsu. Nakon razornog zemljotresa i [[cunami]]ja, koji su pogodili Japan, Novak odlučuje odigrati egzibicijski meč s tada prvim tenisačem svijeta, Rafaelom Nadalom. Ovaj meč je odigran u Bogoti, gdje je španjolski tenisač uspio nanijeti prvi poraz srpskom „asu“, s rezultatom 7:6, 6:3. Nakon toga Novak je sudjelovao u humanitarnom nogometnom susretu protiv kluba Fort Lauderdale Strikersa. Na ovom meču, tenisači su izgubili s 4:2, a strijelci za tenisače bili su Andy Murray i [[Marcos Baghdatis]]. Prikupljena je pomoć od preko 100.000$. Na drugom kolu Miamia pobijedio je Uzbekistanca Denisa Istomina sa 6:0, 6:1. U trećem kolu je pobijedio Blakea sa 6:2, 6:0. U osmini završnice je pobijedio Troickog sa 6:3, 6:2. U sljedećoj rundi je igrao protiv Andersona sa 6:4, 6:2. U poluzavršnici pobjeđuje Mardyja Fisha sa 6:3, 6:1. U završnici po drugi put ove godine dočekuje prvog tenisača svijeta, Nadala, ali i ovaj put Đoković pobjeđuje s 4:6, 6:3, 7:6(4). Novak je zbog bolova u koljenu preskočio prvi ATP turnir na zemlji, Otvoreno prvenstvo Monte Carla gdje je pobijedio Nadal. U rodnom Beogradu igra Otvoreno prvenstvo Srbije, gdje pobjeđuje, a u završnici je svladao Feliciana Lópeza sa 7:6, 6:2. Sljedeći turnir je bio ATP Madrid. Đoković je bio slobodan u prvom kolu. U drugom kolu igra protiv Kevina Andersona, kojeg je svladao u Miamiju. U trećem kolu pobjeđuje G. G. Lopeza sa 6:1, 6:2. U četvrtzavršnici igrao je protiv Davida Ferrera i pobijedio ga sa 6:4, 4:6, 6:3. U poluzavršnici pobjeđuje Tomasa Belluccija s 4:6, 6:4, 6:1. U završnici ga je čekao branitelj titule Rafael Nadal. Iako je Rafael Nadal bio favorit, Đoković ga je pobijedio u dva seta, 7:5, 6:4. Sljedeći turnir mu je bio u Rimu. U drugom kolu pobjeđuje Kubota sa 6:0, 6:3, u trećem Wawrinku 6:4, 6:1, u četvrtzavršnici Söderlinga 6:3, 6:0, a u poluzavršnici teških tri sata je bilo potrebno Novaku za pobjedu nad Škotom Andyjem Murrayjem. U završnici pobjeđuje Rafaela Nadala sa 6:4, 6:4. Sljedeći pohod je bio Roland Garros. U prvom kolu pobjeđuje Tiema de Bakera sa 6:2, 6:1, 6:3. Drugo kolo je Đoković igrao protiv Haneskua. U trećem kolu pobjeđuje popularnog Delpa. Meč je bio prekinut zbog mraka. U osmini završnice pobjeđuje Richarda Gasqueta. U četvrtzavršnici Đoković se trebao susresti se s Fogninijem, ali je on zbog ozljede predao meč. Đoković u poluzavršnici gubi od Federera, ali ovaj je izgubio od Nadala u završnici. [[Datoteka:Novak Djokovic Wimbledon 2011 semifinal win celebration.jpg|thumb|desno|300px|thumb|Đoković na Wimbledonu 2011.]] Propušta Queens i ide na Wimbledon. U prvom kolu pobjeđuje Chardyja, u drugom Andersona, u trećem Marcosa Baghdatisa, u osmini završnice Mikaëla Llodru. Na putu do vrha svladan je i mladi tenisač iz Australije [[Bernard Tomić]] s 3:1. U borbi za svoju prvu završnicu na Wimbledonu, pao je i Jo-Wilfried Tsonga s 3:1. Ovom pobjedom, srpski tenisač popeo se na prvo mjesto liste, prvi put u karijeri. U završnici Wimbledona pobijedio je Rafaela Nadala rezultatom 6:4, 6:1, 1:6, 6:3, i tako osvojio prvi put Wimbledon i treću Grand Slam titulu u karijeri. Nakon ove pobjede vratio se u [[Beograd]] gdje je doživio veliki doček ispred Skupštine grada Beograda. Samo mjesec dana kasnije, na Masters turniru u [[Montreal]]u, uspijeva pobijediti Davidenka, Čilića, Monfilsa, Tsongu, a u završnici poslije dugog i neizvjesnog meča završnice s Fishom, uspio pobijediti u tri duga seta i tako postati prvi igrač svijeta koji je osvojio pet Mastersa u jednoj sezoni, prvi igrač svijeta koji je pobijedio na 5 uzastopnih Mastersa na kojima je sudjelovao, te drugi igrač (uz Samprasa) koji je osvojio turnir na kojem je sudjelovao nakon što je postao prvi igrač na ATP ljestvici. Novak do sada ima 10 Mastersa, a samo u ovoj godini je osvojio pola tih Mastersa. Sljedećeg tjedna na turniru u Cincinnatiju u 2. kolu pobijedio je 19-godišnjeg Ryana Harrisona (SAD), u trećem Štěpáneka, a zatim je u težem meču svladao Monfilsa (3:6, 6:4, 6:3). U poluzavršnici ga je čekao Berdych. Đoković je dobio 1. set 7:5 nakon što je vratio izgubljeni servis, a odmah nakon 1. seta Berdych je predao meč zbog povrede ramena. U 6. završnici na turnirima Masters serije u 2011. godini Đoković je pretrpio tek drugi poraz u sezoni nakon što je, također zbog ozljede ramena, ali i umora, predao meč Murrayju kod rezultata 4:6, 0:3. Ipak, ozljeda je sanirana i Đoković je došao na US Open kao 1. nositelj, prvi put u karijeri na nekom Grand Slamu. U 1. kolu Conora Nilanda iz Irske predao mu je meč pri rezultatu 6:0, 5:1 zbog trovanja hranom. U 2. kolu dominirao je protiv Argentinca Carlosa Berlocqa. Nakon toga je poklekao i Davidenko (6:3, 6:4, 6:2), a zatim i nova ukrajinska nada, Aleksandar Dolgopolov, također u 3 seta (7:6, 6:4, 6:2; rezultat u 13. gemu 1. seta bio je 16:14). Tako se Đoković plasirao u četvrtzavršnicu, u kojoj ga je čekao sunarodnjak [[Janko Tipsarević]]. Meč je završen predajom Tipsarevića zbog povrede tetive pri vodstvu Đokovića od 2:1 u setovima i 3:0 u 4. setu. Poluzavršnica je bila protiv Federera i opet je bila antologijska. Naime, Đoković je uspio preokrenuti zaostatak od 2:0 u setovima i pobijediti Federera 4. put ove sezone rezultatom 6:7, 4:6, 6:3, 6:2, 7:5, spasivši pritom 2 meč lopte na Federerov servis kod 5:3 (40:15) u 5. setu. Đokovićev hrabri ''forehand-cross return'' na prvu Federerovu meč-loptu imao je dosta odjeka u medijima. Teniska legenda [[John McEnroe]] nazvao je taj udarac "jednim od najboljih udaraca svih vremena". Nakon ovog spektakularnog preokreta na red je došla repriza završnice od prošle godine protiv Nadala. Ovaj put slavio je Đoković 6:2, 6:4, 6:7, 6:1 i tako osvojio svoj prvi US Open nakon dvije ranije izgubljene završnice. Unatoč rezultatu, meč je bio jedan od tjelesno najiscrpljujućih mečeva ove sezone i trajao je 4 sata i 10 minuta. Nakon što je osvojio 1. gem u 4. setu, Đoković je zatražio medicinsku pomoć. Ovom pobjedom Đoković je osvojio svoj 10. turnir ove sezone i tako postao tek šesti tenisač koji je osvojio 3 Grand Slama u jednoj kalendarskoj godini. Također je postao drugi tenisač koji je na putu do Grand Slam titule pobijedio i Federera i Nadala u uzastopnim mečevima (prvi je to uradio Del Potro 2009. godine, također na US Openu). Za pobjedu je dobio 2,3 milijuna dolara, čime je došao do zarade od 10,609.318 dolara (do 13. rujna) i tako postavio novi rekord po zaradi u jednoj sezoni (s još 2 preostala njena mjeseca). Konačno, Đoković je postao prvi tenisač koji je osvojio titulu na Grand Slamu kao debitant na broju 1 [[ATP]] ljestvice nakon Couriereve pobjede na Roland Garrosu 1992. === 2012. === Đoković je započeo sezonu na Otvorenom prvenstvu Australije 2012. Pobijedio je u ''prvoj rundi'' protiv Paola Lorenzija, Santiaga Giralda, Nicolasa Mahuta i Lewtona Hewitta. U četvrtzavršnici pobijedio je Davida Ferrera u tri seta. U poluzavršnici, Đoković je pobijedio [[Andy Murray|Andyja Murrayja]] u pet setova nakon 4 sata i 50 minuta igre. U završnici, Đoković je nakon 5 sati i 53 minuta igre u pet setova pobijedio Rafaela Nadala. To je najduže odigrana završnica u povijesti Grand Slama. Novak je tad po prvi put u karijeri uspio obraniti titulu na jednom Grand Slamu. Zatim je došlo Tenisko prvenstvo Dubaija gdje je izgubio u poluzavršnici od Andyja Murrayja. [[Datoteka:Novak Djokovic @ BNP Paribas 2012 Open.jpg|thumb|desno|300px|thumb|Novak Đoković 2012.]] Uslijedilo je Otvoreno prvenstvo Indian Wellsa. U 1. kolu je bio slobodan pa je pobijedio Golubjeva, Andersona, Anduhara i Almagra. U teškom meču izgubio je od Isnera. Poslije toga je došao 2. masters, Otvoreno prvenstvo Miamija. Đoković pobjeđuje Bagdatisa, Troickog, Gasqueta, Ferera i Monaka, a u završnici uzvratio je Murrayju u dva seta. I ova titula je karakteristična po tome što je Novak tada prvi put u karijeri osvojio Masters bez izgubljenog seta, a i po tome što je to prvi put Novak u karijeri obranio titulu na jednom Mastersu. Nakon Miamija Novak igra na 3. mastersu u Monte Carlu, i na startu pobjeđuje Andreasa Seppija. Pred meč osmine završnice dobiva vijest o smrti djeda, i nakon lošeg prvog seta uspjeva pobijediti Dolgopolova. Zatim pobjeđuje Hasea, a u poluzavršnici Tomáša Berdych‎a. U završnici gubi od Rafaela Nadala u tri seta. Nakon dogovora s obitelji, ne sudjeluje na turniru u [[Beograd]]u. Potom slijedi masters u [[Madrid]]u. U prvom kolu je bio slobodan, u drugom pobjeđuje Daniela Gimeno-Travera, u trećem Wawrinku, u četvrtzavršnici gubi od zemljaka Janka Tipsarevića 6:7 3:6. Slijedi masters u Rimu. Opet je u prvom kolu bio slobodan. Zatim pobjeđuje Tomića, Monaca, Tsongu i Federera. U završnici se sastaje s Rafaelom Nadalom. Meč je odgođen za ponedjeljak zbog kiše. Nadal je slavio u dva seta. Zatim slijedi drugi Grand Slam u sezoni, Roland Garros. Pobjeđuje Potitoa Staracea, Blaža Kavčića i Nicolasa Devilder. U osmini završnice pobjeđuje Seppija, iako je gubio u 2:0 setovima. U četvrtzavršnici se sastaje s Tsongom i pobjeđuje ga 3:2 u setovima, spašavajući pri tom 4 meč lopte. U poluzavršnici pobjeđuje Federera. U završnici se sastaje s velikim rivalom Nadalom. Obojica su imala povijesnu šansu: Novak da osvoji četvrti uzastopni Grand Slam, što Nadal i Federer nikad nisu uspjeli, a Nadal da osvoji sedmi Roland Garros i pretekne legendarnog [[Björn Borg]]a. Meč je dva puta prekinut zbog kiše. Nakon drugog prekida odlučeno je da se meč igra sljedećeg dana. Poslije prvog dana bilo je 2:1 po setovima za Nadala. Sljedećeg dana Novak gubi četvrti set i Nadal slavi sa 6:4 6:3 2:6 7;5 time postaje igrač s najviše osvojenih titula na Roland Garrosu. Dva tjedna kasnije počeo je treći Grand Slam u sezoni, Wimbledon, gdje je Đoković branio prošlogodišnju titulu. U prvom kolu pobjeđuje Juana Carlosa Ferera, a u drugom Ryana Harrisona, obojicu u tri seta. Sljedeći protivnik je bio Radek Štěpánek, kojega je svladao s 3:1 u setovima. U osmini završnice igrao je protiv zemljaka Viktora Troickog i pobijedio ga je u tri seta. U četvrtzavršnici se sastao s Nijemcom Florianom Mayerom, kojega je također pobijedio u tri seta. U poluzavršnici Novak je izgubio od Rogera Federera. Nakon što je Federer porazio Andyja Murraya u završnici, pretekao je Novaka na prvom mjestu ATP liste. Novak Đoković je nosio zastavu Srbije prilikom ceremonije otvaranja Ljetnih olimpijskih igara 2012. godine u [[London]]u. Na Olimpijskim igrama je u muškom paru igrao s Viktorom Troickim, ali su eliminirani u prvom kolu, poslije poraza od švedskog para Brunström-Lindstedt. U prvom kolu muškog singla svladao je Fabija Fogninija nakon preokreta i izgubljenog prvog seta. U drugom kolu je igrao protiv Andyja Roddicka. U osmini završnice pobijedio je Lleytona Hewitta. Prošao je u poluzavršnicu svladavši i Tsongu. U poluzavršnici gubi od Murrayja 5:7 0,5 do 7, a zatim i od Del Potra u borbi za treće mjesto 5-7, 4-6. Na Rodgers kupu u Kanadi Đoković je obranio prošlogodišnju titulu. Na putu do završnice svladao je Bernarda Tomića, Sama Querreyja, Tommyja Haasa i Janka Tipsarevića. U završnici je pobijedio Gasqueta 6:3, 6:2. Sljedeći turnir je bio u Cincinnatiju, gdje je Đoković stigao do završnice. Pobijedio je Seppija, Davidenka (koji mu je predao meč) i Čilića. U poluzavršnici se sastao s Del Potrom i pobijedio ga u dva seta. U završnici, je, međutim izgubio od Federera s 0:6, 6:7 (7). Na Otvorenom prvenstvu SAD, Novak je bez izgubljenog seta porazio Lorenzija, Silvu, Benetoa, Wawrinku i Del Potra, došavši tako do poluzavršnice s Ferrerom. Prvi set je prekinut zbog tornada u [[New York]]u, pri vodstvu Ferrera 5:2. Meč je nastavljen sljedećeg dana. Španjolac je uspio dobiti prvi set, ali se tada Novak vratio u igru i pobijedio s 3:1. Na Đokovićevoj trećoj uzastopnoj završnici ovog turnira protivnik je bio Andy Murray. Poslije velike borbe u pet setova, Britanac uspijeva osvojiti svoj prvi Grand Slam i, u odsutnosti Nadala, prijeđe na 3. mjesto ATP liste. Đoković po treći put osvaja turnir u [[Peking]]u (ATP 500). Četvrti naslov u godini uzima nakon što je svladao Michaela Berrera, Carlosa Berlocqa, Jürgena Melzera, Floriana Mayera i Jo-Wilfrieda Tsongu (7:6 (4, 6:2). Odmah zatim Novak osvaja i masters turnir u Šangaju, prvi put u karijeri. Put do završnice je bio lak. Bez izgubljenog seta je svladao Dimitrova, Lopeza, Hasa i Berdiha (bio je slobodan u prvom kolu). U završnici se po 16. put sastao s Murrayjem. Iako je Britanac imao pet meč lopti, Đoković se vratio u igru i slavio s 5:7, 7:6 (11), 6 do 3. Nastup u Baselu je otkazao. U Parizu je bio slobodan u prvom kolu, a u drugom je poražen od Sama Querreyja u tri seta. Đoković je [[5. studenoga]] 2012. godine povratio prvu poziciju ATP ljestvice, nakon što je Federer odustao od nastupa na Mastersu u Parizu, koji je osvojio prošle godine. Na Masters kupu u Londonu Đoković je postavljen za prvog nositelja. Prošao je skupinu kao prvi sa sve tri pobjede. U poluzavršnici se sastao s Del Potrom, drugoplasiranim iz B skupine. Dobiva meč u tri seta. U završnici je igrao protiv [[Roger Federer|Rogera Federera]] koji je u drugoj poluzavršnici eliminirao Murrayja. Iako je Federer poveo u prvom setu s 3:0, Đoković se vratio i osvojio set u ''tie-breaku''. I u drugom setu je Federer imao ''break'' prednosti, ali je na kraju pobijedio Đoković. Konačni rezultat je bio 7:6 (6), 7:5. To je bio Đokovićev drugi osvojeni Masters kup u karijeri. === 2013. === Đoković je počeo sezonu na egzibicijskom turniru u Abu Dhabiju. Bio je slobodan u četvrtzavršnici a u poluzavršnici je ubjedljivom igrom porazio Davida Ferrera. U završnici je igrao protiv Almagra i pobjedom u tri seta obranio titulu iz prethodne godine. Zajedno s [[Ana Ivanović|Anom Ivanović]] igrao je na Hopman kupu [[2013.]] godine. Prošli su u završnicu protiv Španjolske sa sve tri pobjede. Iako je Đoković pobijedio u meču protiv Verdaska, Ivanovićeva je izgubila od Anabel Medine Gariges, a potom su izgubili i u mješovitom paru, pa je trofej pripao Španjolskoj. Na Otvorenom prvenstvu Australije Đoković je bio dvostruki branitelj titule. U četvrtom kolu je dobio maratonski meč od 5 sati i 2 minuta protiv Stanislasa Wavrinke, koji je završen rezultatom 1:6, 7:5, 6:4, 6:7(5), 12:10. U četvrtzavršnici pobjeđuje Tomaša Berdycha u četiri seta. U završnicu je prošao nakon brze pobjede nad Davidom Ferrerom, 6:2, 6:2, 6:1. U trećem uzastopnoj završnici Melbourna, protivnik mu je bio [[Andy Murray]]. Đoković dobiva i taj meč rezultatom 6:7 (2), 7:6 (3), 6:3, 6:2 i tako osvaja svoj šesti Grand Slam u karijeri. Također je postao jedini igrač koji je u Open eri osvojio Otvoreno prvenstvo Australije tri puta za redom i izjednačuje rekord Aggasija i Federera po broju ukupnih titula (4). Ovo je bio prvi turnir koji je Đoković osvojio više od tri puta. === 2022. === Đoković je trebao započeti sezonu 2022. učešćem u ATP kupu u [[Melbourne]]u, ali se s njega povukao<ref>{{cite web | url=https://www.tennis.com/news/articles/novak-djokovic-withdraws-from-atp-cup-vaccination-uncertain-australian-open | title=Djokovic decides to withdraw from ATP Cup | accessdate=2022-01-06}}</ref> kada su ga 5. siječnja australske granične snage pritvorile jer nije zadovoljio uvjete za ulazak putnika necijepljenih na [[COVID-19]].<ref name="gre22">{{cite news|last=Greene|first=Andrew|date=2022-01-06|title=ABF investigates two more Tennis Australia medical exemptions after Novak Djokovic's visa cancellation|work=ABC News|publisher=Australian Broadcasting Corporation|url=https://www.abc.net.au/news/2022-01-06/border-force-investigate-more-medical-exemptions-novak-djokovic/100742868|access-date=2022-01-06}}</ref><ref>{{cite news|date=2022-01-08|title=Djokovic prepares Australian visa challenge as COVID vaccine furore mounts|url=https://businessmag.com.au/tennis-news-2022-novak-djokovic-cant-enter-america-but-is-still-in-indian-wells-draw/|access-date=2022-01-08}}</ref> Viza mu je tada bila poništena pa je nekoliko dana bio zadržan u imigracijskom hotelu čekajući sudsko saslušanje.<ref>{{cite web | url=https://www.msn.com/en-us/news/world/djokovic-detention-draws-focus-to-australias-asylum-seekers/ar-AASzWJU | title=Djokovic detention draws focus to Australia's asylum-seekers | website=[[MSN]] | accessdate=2022-01-10}}</ref> == Suparništva == === Đoković-Nadal === {{glavni|Rivalstvo Đoković-Nadal}} [[Datoteka:US Open 2011 Novak vs Rafa2.jpg|mini|Đoković i Nadal u finalu US Opena 2011.]] Đoković i Nadal su igrali jedan protiv drugog 42 puta. Španjolac vodi s 23:19 (2:1 na travi i 14:4 na zemlji, dok je na tvrdoj podlozi 14:7 za Đokovića). Igrali su u 22 završnice i rezultat je 12:10 za Đokovića. Njihovo rivalstvo je označeno kao treće najveće u posljednjem desetljeću (iza rivalstva Federer - Nadal i Sampras - Agassi). Đoković je jedini igrač koji ima više od deset pobjeda nad Nadalom, kao i jedini koji ga je pobijedio sedam puta za redom, i to u sedam završnica (od Indian Wellsa 2011. do Otvorenog prvenstva Australije 2012. godine) Njih dvojica su se dosad sastali u pet završnica Grend Slama, od kojih je Đoković dobio tri. Drže rekord po dužini jedne Grand Slam završnice - 5 sati i 53 minuta na Otvorenom prvenstvu Australije 2012. godine a također i po dužini u mečevima u tri seta (4 sata i 3 minute, Madrid 2009.). Nadal i Đoković su drugi par u povijesti koji se sreo na četiri uzastopne završnice Grand Slama. === Đoković-Federer === {{glavni|Rivalstvo Đoković-Federer}} Đoković i Federer su dosad igrali 35 mečeva, i trenutačno je 18:17 za Federera. On vodi s 4:3 na zemlji, a izjednačeni su na travi 1-1 i 13:13 na tvrdoj podlozi. Susreli su se u deset završnica i rezultat je 6:4 za Đokovića. Igrali su jedan protiv drugog u dvije Grand Slam završnice, na Otvorenom prvenstvu SAD 2007. godine, gdje je trijumfirao Federer i na Wimbledonu 2014. godine gdje je naslov osvojio Đoković. Đoković je jedini igrač pokraj Nadala koji je Federera svladao na dva uzastopna Grand Slama. Federer je u poluzavršnici Roland Garrosa 2011. godine zaustavio Đokovićev niz od 43 pobjede. Njihovi najzapaženiji mečevi su bili dvije poluzavršnice Otvorenog prvenstva SAD (2010. i 2011.). Oba su bila u pet setova, i u oba je Đoković spasio dvije meč - lopte prije nego što je trijumfirao. Njihov posljednji susret bio je u završnici Wimbledona 2019. godine, gdje je pobijedio Đoković. == Statistika == {{zastarjelo}} === Pojedinačna konkurencija === {| class="wikitable" |- style="background:#efefef;" ! Turniri !! 2005. !! 2006. !! 2007. !! 2008. !! 2009. !! 2010. !! 2011. !! 2012. !! 2013. !! 2014. !! style="width:65px;"| !! style="width:69px;"|Omjer pobjeda i poraza !! style="width:69px;"|Postotak pobjeda % |- | colspan="17" | '''Grand Slam turniri''' |- |style="background:#efefef;" | [[Australian Open]] | style="text-align:center; background:#afeeee;"|1R | style="text-align:center; background:#afeeee;"|1R | style="text-align:center; background:#afeeee;"|4R | style="text-align:center; background:lime;"|'''W''' | style="text-align:center; background:#ffebcd;"|QF | style="text-align:center; background:#ffebcd;"|QF | style="text-align:center; background:lime;"|'''W''' | style="text-align:center; background:lime;"|'''W''' | style="text-align:center; background:lime;"|'''W''' | style="text-align:center; background:#ffebcd;"|QF | style="text-align:center; background:#efefef;"|4 / 10 | style="text-align:center; background:#efefef;"|43:6 | style="text-align:center; background:#efefef;"|88,63 |- |style="background:#efefef;" | [[Roland Garros]] | style="text-align:center; background:#afeeee;"|2R | style="text-align:center; background:#ffebcd;"|QF | style="text-align:center; background:yellow;"|SF | style="text-align:center; background:yellow;"|SF | style="text-align:center; background:#afeeee;"|3R | style="text-align:center; background:#ffebcd;"|QF | style="text-align:center; background:yellow;"|SF | style="text-align:center; background:thistle;"|F | style="text-align:center; background:yellow;"|SF | style="text-align:center; background:thistle;"|F | style="text-align:center; background:#efefef;"|0 / 10 | style="text-align:center; background:#efefef;"|42:10 | style="text-align:center; background:#efefef;"|80,00 |- |style="background:#efefef;" | [[Wimbledon]] | style="text-align:center; background:#afeeee;"|3R | style="text-align:center; background:#afeeee;"|4R | style="text-align:center; background:yellow;"|SF | style="text-align:center; background:#afeeee;"|2R | style="text-align:center; background:#ffebcd;"|QF | style="text-align:center; background:yellow;"|SF | style="text-align:center; background:lime;"|'''W''' | style="text-align:center; background:yellow;"|SF | style="text-align:center; background:thistle;"|F | style="text-align:center; background:lime;"|'''W''' | style="text-align:center; background:#efefef;"|2 / 10 | style="text-align:center; background:#efefef;"|45:8 | style="text-align:center; background:#efefef;"|82,61 |- |style="background:#efefef;" | [[US Open]] | style="text-align:center; background:#afeeee;"|3R | style="text-align:center; background:#afeeee;"|3R | style="text-align:center; background:thistle;"|F | style="text-align:center; background:yellow;"|SF | style="text-align:center; background:yellow;"|SF | style="text-align:center; background:thistle;"|F | style="text-align:center; background:lime;"|'''W''' | style="text-align:center; background:thistle;"|F | style="text-align:center; background:thistle;"|F | style="text-align:center;"| | style="text-align:center; background:#efefef;"|1 / 9 | style="text-align:center; background:#efefef;"|45:8 | style="text-align:center; background:#efefef;"|84,78 |- |style="background:#efefef;" | Pobjede–Porazi | style="text-align:center; background:#efefef;"|5:4 | style="text-align:center; background:#efefef;"|9:4 | style="text-align:center; background:#efefef;"|19:4 | style="text-align:center; background:#efefef;"|18:3 | style="text-align:center; background:#efefef;"|15:4 | style="text-align:center; background:#efefef;"|19:4 | style="text-align:center; background:#efefef;"|25:1 | style="text-align:center; background:#efefef;"|24:3 | style="text-align:center; background:#efefef;"|24:3 | style="text-align:center; background:#efefef;"|17:2 | style="text-align:center; background:#efefef;"|7 / 39 | style="text-align:center; background:#efefef;"|175:32 | style="text-align:center; background:#efefef;"|84,02 |} === Finala (8 naslova i 7 poraza) === {| class="sortable wikitable" |- | style="width:100px;"|'''Ishod''' |width="50"|'''Godina''' | style="width:200px;"|'''Grand Slam turnir''' |width="75"|'''Podloga''' | style="width:200px;"|'''Suparnik''' | style="width:200px;"|'''Rezultat''' |- style="background:#ccf;" | style="background:#ffa07a;"|Poraz || 2007. || [[US Open]] || tvrda ||{{ZD|Š|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:7(4), 6:7(2), 4:6 |- style="background:#ffc;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2008. || [[Australian Open]] <small>(1) || tvrda || {{ZD|F|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || 4:6, 6:4, 6:3, 7:6(2) |- style="background:#ccf;" | style="background:#ffa07a;"|Poraz || 2010. || US Open || tvrda ||{{ZD|Š|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 4:6, 7:5, 4:6, 2:6 |- style="background:#ffc;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2011. || Australian Open <small>(2) || tvrda || {{ZD|U|UK}} [[Andy Murray]] || 6:4, 6:2, 6:3 |- style="background:#cfc;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2011. || [[Wimbledon]] <small>(1) || trava ||{{ZD|Š|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||6:4, 6:1, 1:6, 6:3 |- style="background:#ccf;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2011. || US Open <small>(1) || tvrda ||{{ZD|Š|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:2, 6:4, 6:7(3), 6:1 |- style="background:#ffc;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2012. || Australian Open <small>(3) || tvrda ||{{ZD|Š|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 5:7, 6:4, 6:2, 6:7(5), 7:5 |- style="background:#ebc2af;" | style="background:#ffa07a;"|Poraz || 2012. || [[French Open]] || zemlja||{{ZD|Š|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 4:6, 3:6, 6:2, 5:7 |- style="background:#ccf;" | style="background:#ffa07a;"|Poraz || 2012. || US Open || tvrda ||{{ZD|U|UK}} [[Andy Murray]] || 6:7(10), 5:7, 6:2, 6:3, 2:6 |- style="background:#ffc;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2013. || Australian Open <small>(4) || tvrda || {{ZD|U|UK}} [[Andy Murray]] || 6:7(2), 7:6(3), 6:3, 6:2 |- style="background:#cfc;" | style="background:#ffa07a;"|Poraz || 2013. || Wimbledon || trava || {{ZD|U|UK}} [[Andy Murray]] ||4:6, 5:7, 4:6 |- style="background:#ccf;" | bgcolor="FFA07A"|Poraz || 2013. || US Open || tvrda || {{ZD|Š|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 2:6, 6:3, 4:6, 1:6 |- style="background:#ebc2af;" |bgcolor=FFA07A|Poraz || 2014. || Roland Garros <small>(2) ||zemlja||{{ZD|Š|ŠPA}} Rafael Nadal || 6:3, 5:7, 2:6, 4:6 |- style="background:#cfc;" | bgcolor="98FB98"|Pobjeda || 2014. || [[Wimbledon]] || trava || {{ZD|Š|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:7, 6:4, 7:6, 5:7, 6:4 |- style="background:#ffc;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2015. || Australian Open <small>(5) || tvrda || {{ZD|U|UK}} [[Andy Murray]] || 7:6(5), 6:7(4), 6:3, 6:0 |} ===Masters 1000 finala=== ====Pojedinačno: 29 (19 pobjeda, 10 poraza)==== {|class="sortable wikitable" !Ishod !Godina !width=200|Natjecanje !Podloga !width=200|Suparnik !width=200|Rezultat |-bgcolor=#CCCCFF |bgcolor=FFA07A|Poraz||2007||Indian Wells ||tvrda||{{ZD|Š|ŠPA}} Rafael Nadal||2:6, 5:7 |-bgcolor=#CCCCFF |bgcolor=98FB98|Pobjeda||2007||Miami ||tvrda||{{ZD|A|ARG}} Guillermo Cañas||6:3, 6:2, 6:4 |-bgcolor=#CCCCFF |bgcolor=98FB98|Pobjeda||2007||Montréal ||tvrda||{{ZD|Š|ŠVI}} Roger Federer||7:6(2), 2:6, 7:6(2) |-bgcolor=#CCCCFF |bgcolor=98FB98|Pobjeda||2008||Indian Wells ||tvrda||{{ZD|S|SAD}} Mardy Fish||6:2, 5:7, 6:3 |-bgcolor=#EBC2AF |bgcolor=98FB98|Pobjeda||2008||Rim||zemlja||{{ZD|Š|ŠVI}} Stanislas Wawrinka||4:6, 6:3, 6:3 |-bgcolor=#CCCCFF |bgcolor=FFA07A|Poraz||2008||Cincinnati||tvrda||{{ZD|U|UK}} Andy Murray||6:7(4), 6:7(5) |-bgcolor=#CCCCFF |bgcolor=FFA07A|Poraz|||2009||Miami ||tvrda||{{ZD|U|UK}} Andy Murray||2:6, 5:7 |-bgcolor=#EBC2AF |bgcolor=FFA07A|Poraz|||2009||Monte Carlo ||zemlja||{{ZD|Š|ŠPA}} Rafael Nadal||3:6, 6:2, 1:6 |-bgcolor=#EBC2AF |bgcolor=FFA07A|Poraz|||2009||Rome ||zemlja||{{ZD|Š|ŠPA}} Rafael Nadal||6:7(2), 2:6 |-bgcolor=#CCCCFF |bgcolor=FFA07A|Poraz|||2009||Cincinnati||tvrda||{{ZD|Š|ŠVI}} Roger Federer||1:6, 5:7 |-bgcolor=#CCCCFF |bgcolor=98FB98|Pobjeda||2009||Paris||tvrda (d)||{{ZD|F|FRA}} Gaël Monfils||6:2, 5:7, 7:6(3) |-bgcolor=#CCCCFF |bgcolor=98FB98|Pobjeda||2011||Indian Wells ||tvrda||{{ZD|Š|ŠPA}} Rafael Nadal|| 4:6, 6:3, 6:2 |-bgcolor=#CCCCFF |bgcolor=98FB98|Pobjeda||2011||Miami ||tvrda||{{ZD|Š|ŠPA}} Rafael Nadal||4:6, 6:3, 7:6(4) |-bgcolor=#EBC2AF |bgcolor=98FB98|Pobjeda||2011||Madrid||zemlja||{{ZD|Š|ŠPA}} Rafael Nadal||7:5, 6:4 |-bgcolor=#EBC2AF |bgcolor=98FB98|Pobjeda||2011||Rim ||zemlja||{{ZD|Š|ŠPA}} Rafael Nadal||6:4, 6:4 |-bgcolor=#CCCCFF |bgcolor=98FB98|Pobjeda||2011||Montréal ||tvrda||{{ZD|S|SAD}} Mardy Fish||6:2, 3:6, 6:4 |-bgcolor=#CCCCFF |bgcolor=FFA07A|Poraz||2011||Cincinnati ||tvrda||{{ZD|U|UK}} Andy Murray||4:6, 0:3 od. |-bgcolor=#CCCCFF |bgcolor=98FB98|Pobjeda|||2012|||Miami ||tvrda||{{ZD|U|UK}} Andy Murray||6:1, 7:6(4) |-bgcolor=#EBC2AF |bgcolor=FFA07A|Poraz||2012||Monte Carlo ||zemlja||{{ZD|Š|ŠPA}} Rafael Nadal||3:6, 1:6 |-bgcolor=#EBC2AF |bgcolor=FFA07A|Poraz||2012||Rim ||zemlja||{{ZD|Š|ŠPA}} Rafael Nadal||5:7, 3:6 |-bgcolor=#CCCCFF |bgcolor=98FB98|Pobjeda||2012||Toronto||tvrda||{{ZD|F|FRA}} Richard Gasquet||6:3, 6:2 |-bgcolor=#CCCCFF |bgcolor=FFA07A|Poraz||2012||Cincinnati ||tvrda||{{ZD|Š|ŠVI}} Roger Federer||0:6, 6:7(9) |-bgcolor=#CCCCFF |bgcolor=98FB98|Pobjeda||2012||Shanghai||tvrda||{{ZD|U|UK}} Andy Murray||5:7, 7:6(11), 6:3 |-bgcolor=ebc2af |bgcolor=98FB98|Pobjeda ||2013||Monte Carlo||zemlja||{{ZD|Š|ŠPA}} Rafael Nadal|| 6:2, 7:6(1) |-bgcolor=#CCCCFF |bgcolor=98FB98|Pobjednik||2013||Shanghai||tvrda||{{ZD|A|ARG}} [[Juan Martín del Potro]]||6:1, 3:6, 7:6³ |-bgcolor=#CCCCFF |bgcolor=98FB98|Pobjednik||2013||Paris <small>(2)</small>||tvrda (d)||{{ZD|Š|ŠPA}} [[David Ferrer]]||7:5, 7:5 |-bgcolor=#CCCCFF |bgcolor=98FB98|Pobjednik||2014||Indian Wells <small>(3)||tvrda||{{ZD|Š|ŠVI}} Roger Federer || 3:6, 6:3, 7:6³ |-bgcolor=#CCCCFF |bgcolor=98FB98|Pobjednik|||2014|||Miami <small>(4)</small>||tvrda||{{ZD|Š|ŠPA}} Rafael Nadal||6:3, 6:3 |-bgcolor=#EBC2AF |-bgcolor=#EBC2AF |bgcolor=98FB98|Pobjednik||2014||Rim <small>(3)||zemlja||{{ZD|Š|ŠPA}} Rafael Nadal|| 4:6, 6:3, 6:3 |} === Rekordi i postignuća karijere === {{glavni|Rekordi i postignuća karijere Novaka Đokovića}} *Rekordi su ostvareni od početka Open ere *Rekordi označeni '''podebljano''' su nadmašeni rekordi u povijesti tenisa *Rekordi označeni ''kurzivno'' su trenutno aktivni rekordi {| class="wikitable collapsible collapsed" border="1" |- bgcolor="#efefef;" ! '''Ukupno''' || '''Grand Slam''' || '''Rekordi''' |- bgcolor="#efefef;" | width=150|Ukupno || width=250|Ostvareni rekordi || width=100|Izjednačen rekord |- | '''Australian Open''' 2011. — 2013.|| '''3 uzastopna naslova''' || '''ne''' |} == Aktivnosti izvan tenisa == Đoković je nosio zastavu Republike Srbije na svečanosti otvaranja [[XXX. Olimpijske igre – London 2012.|Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine]]. === Politički stavovi === Novak Đoković je u više navrata spominjao kako se protivi neovisnosti [[Kosovo|Kosova]],<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/video--djokovic-kosovo-je-srbija-i-tako-treba-zauvijek-da-ostane/375420.aspx Video - Đoković: Kosovo je Srbija i tako treba zauvijek da ostane]</ref> te kako će "Kosovo uvijek biti dio Srbije". Sudjelovao je na mitingu [[Kosovo je Srbija]].<ref>[http://dalje.com/hr-sport/novak-djokovic--dosta-mi-je-politike/134760 Novak Đoković: Dosta mi je politike]</ref> == Izvor == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commons|Novak Đoković}} *[http://www.novak-djokovic.com/ Službena stranica] {{eng oznaka}}, {{srp oznaka}} *[http://www.atpworldtour.com/Tennis/Players/Top-Players/Novak-Djokovic.aspx ATP profil] {{eng oznaka}} *[http://itftennis.com/ProCircuit/players/player/profile.aspx?PlayerID=100004087 Profil] na Itftennis.com {{eng oznaka}} *[http://www.daviscup.com/en/players/player/profile.aspx?playerid=100004087 Profil] na Daviscup.com {{eng oznaka}} *[http://tennis-player-novakdjokovic.info Novak Djokovic - news, photos, videos] {{eng oznaka}} {{ATP Top 10}} {{Muški pobjednici Wimbledona}} {{GLAVNIRASPORED:Đoković, Novak}} [[Kategorija:Srbijanski tenisači]] [[Kategorija:Športaši iz Beograda]] [[Kategorija:Tenisači na broju 1 ATP liste]] 18zzrv9yd5j1qjtyeuas3qd34zc1x26 0 94079 6447081 6431129 2022-08-20T17:23:11Z 95.168.118.49 Pravopis wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Grafik blutkreislauf.jpg|desno|mini|245px|Krvožilni sustav [[čovjek]]a (sisavaca)]] '''Krvožilni sustav''' (ili ''kardiovaskularni sustav'') je [[sustav organa]] koji prenosi tvari iz i u [[stanica|stanice]]; također pomaže pri uravnotežnji tjelesne temperature i [[pH]] vrijednosti (dio [[homeostaza|homeostaze]]). Dok najprimitivnija [[Koljeno (taksonomija)|koljena]] životinja nemaju krvožilni sustav, neki [[beskralježnjaci]] imaju '''''otvoreni krvotok'''''. Svi [[kralježnjaci]] imaju '''''zatvoreni krvotok'''''. == Otvoreni krvotok == Otvoreni krvotok je unutarnji prijenos tvari kod [[Mekušci|mekušaca]] i [[Člankonošci|člankonožaca]] pri kojemu su organi uronjeni u [[tekućina|tekućinu]] u šupljini te [[krv]] i intersticijalna tekućina nisu odvojene već se miješaju u jednu tekućinu zvanu '''hemolimfa'''. Kretanje mišića prilikom gibanja životinje može olakšati kretanje hemolimfe ali skretanje toka iz jednog područja u drugo ograničeno je. Opuštanjem [[srce|srca]], krv biva povučena natrag prema srcu kroz pore. [[Hemolimfa]] popunjava cijeli prostor unutar šupljine tijela i okružuje sve [[stanica|stanice]]. Sastoji se od [[voda|vode]], [[anorganska kemija|anorganskih]] soli (najčešće Na⁺, Cl^-, K⁺, Mg²⁺ i Ca²⁺) i [[organska kemija|organskih]] spojeva (uglavnom [[ugljikohidrati|ugljikohidrata]], [[proteini|proteina]] i [[lipidi|lipida]]). Glavni pigment za prijenos [[kisik]]a je ''[[hemocijanin]]''. Postoje i ''hemocite'', stanice koje slobodno plivaju u hemolimfi a igraju važnu ulogu u [[imunološki sustav|imunološkom sustavu]]. == Zatvoreni krvotok == Glavni dijelovi krvožilnog sustava su [[srce]], [[krv]] i [[krvne žile]]. Svi [[kralježnjaci]], kao i [[kolutićavci]] (npr. [[gliste]]) i [[glavonošci]] (npr. [[lignja]] i [[hobotnica]]) imaju ''zatvoreni krvotok''. To znači da njihova [[krv]] nikada ne izlazi iz sustava krvnih žila koji se sastoji od [[Arterije|arterija]], [[Vene|vena]] i [[kapilare|kapilara]]. [[Arterije]] donose krv bogatu [[kisik]]om u [[tkivo|tkiva]] (osim [[Arterije#Plućne_arterije|plućnih arterija]] koje nose deoksidiranu krv koja se vratila iz tijela u [[pluća]]) dok [[vene]] nose deoksidiranu krv natrag u srce (osim plućnih i ulaznih vena). Krv se iz arterija u vene prenosi [[kapilare|kapilarama]], to su najtanje i najbrojnije krvne žile koje pomažu pridruživanju tkiva [[Arterije#Arteriola|arteriolama]] za prijenos [[hrana|hranjivih tvari]] u [[stanica|stanice]]. Krvni sustavi [[ribe|riba]], [[vodozemci|vodozemaca]], [[Gmazovi|gmazova]] i [[ptice|ptica]] pokazuju različite stadije [[evolucija (biologija)|evolucije]] krvožilnog sustava. Kod riba, sustav ima samo jedan krug te se krv pumpa kroz kapilare [[Škrge|škrga]] i nadalje u kapilare tjelesnog tkiva. Takav sustav poznat je kao ''jednokružni'' krvotok. Zato je riblje srce samo jedna pumpa (a sastoji se od 1 klijetke i 1 pretklijetke), te kroz njega teče venska krv pa se stoga govori da ribe imaju ''vensko srce''. Kod vodozemaca i većine gmazova pojavljuje se ''dvokružni'' krvotok, ali srce nije potpuno odvojeno na dvije pumpe. Srce [[vodozemci|vodozemaca]] ima tri dijela: dvije pretklijetke te jednu klijetku. [[Ptice]] i [[sisavci]] imaju obilježja potpune separacije srca u dvije pumpe, dakle četiri dijela: dvije pretklijetke i dvije klijetke. Smatra se da je srce ptica unatoč tome što po građi isto kao i ono u sisavaca, evoluiralo odvojeno od srca sisavaca. === Krvotok sisavaca === [[Datoteka:Diagram of the human heart hr.svg|mini|desno|270px|Građa [[srce|srca]] [[sisavci|sisavaca]]]] ''Venska krv'' (osiromašena kisikom) koja se vraća iz tijela kreće se u desnu pretklijetku [[srce|srca]] a iz nje preko trolisnog (trikuspidalnog) zaliska u desnu klijetku koja se steže i kroz polumjesečasti plućni zalistak tjera krv u [[Arterije#Plućne_arterije|plućne arterije]] koje dalje vode krv u [[pluća]]. Krv se kreće kroz dvije plućne arterije (jednu za svako plućno krilo), u plućima se difuzijom izmjenjuju [[kisik]] i [[ugljikov dioksid]]; krv obogaćena kisikom vraća se kroz 3-5 plućnih [[vene|vena]] u lijevu stranu srca. Opisani tok naziva se malim optokom krvi. Krv kisikom iz pluća plućne vene dovode u lijevu pretklijetku, kroz mitralni zalistak u lijevu klijetku (najjaču od četiri). Stežući se, lijeva klijetka kroz aortin zalistak pumpa krv u [[Arterije#Aorta|aortu]] (masivnu arteriju debele stijenke) te započinje veliki optok krvi. Aorta se grana u glavne arterije prije nego prođe kroz dijafragmu, zatim u arteriole te konačno arterijske kapilare koje dopiru do različitih međustaničnih prostora. U stanicama krv otpušta kisik i nutrijente te prima otpadne tvari i CO₂ - ponovo procesom difuzije. Kisikom osiromažena venska krv skuplja se u venskom sustavu koji se spaja u dvije glavne vene: ''gornju šuplju venu'' (grubo govoreći iz područja iznad srca) i ''donju šuplju venu'' (grubo govoreći iz područja ispod srca). Te se dvije 'glavne' vene prazne u desnoj pretklijetci srca (te se ciklus ponavlja). Srčane arterije opskrbljuju srce dok srčana vena skuplja krv iz srca šaljući ju u desnu pretklijetku. Venska krv ima kisika, ali u puno manjem postotku od arterijske. Lijeva klijetka je deblja i mišićavija od desne klijetke jer pumpa krv pod većim [[tlak]]om tj. pumpa krv kroz cijelo tijelo dok desna pumpa svoju količinu krvi samo u [[pluća]]. Otpuštanje kisika kod [[eritrociti|crvenih krvnih stanica]] je kontrolirano kod sisavaca. Povećava se povećanjem količine [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]] u tkivima, povećanjem temperature ili smanjenjem pH vrijednosti. == Bez krvotoka == Krvožilni sustavi nisu prisutni kod nekih životinja, uključujući [[Plošnjaci|plošnjake]] (koljeno ''Platyhelminthes''). Njihova tjelesna šupljina nema prevučenu ili ogračenu tekućinu. Umjesno toga mišićno ždrijelo vodi do prostrano razgranatog probavnog sustava koji olakšava direktnu difuziju nutrijenata u sve stanice. Plosnato oblikovano tijelo plošnjaka također ograničava udaljenost bilo koje stanice od probavnog sustava ili vanjskog dijela organizma. [[Kisik]] može difuzirati u stanice, a [[ugljikov dioksid]] može difuzirati van. Prema tome svaka stanica je sposobna dobivati nutrijente, [[voda|vodu]] i kisik bez potrebe za transportnim sustavom. {{Krvožilni sustav}} [[Kategorija:Krvožilni sustav| ]] 5ofud24s3y7keb7ybn2gbs4q57zm11b 6447082 6447081 2022-08-20T17:26:59Z MaGa 20797 uklanjanje izmjene 6447081 suradnika [[Posebno:Doprinosi/95.168.118.49|95.168.118.49]] ([[Razgovor sa suradnikom:95.168.118.49|razgovor]]) wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Grafik blutkreislauf.jpg|desno|mini|245px|Krvožilni sustav [[čovjek]]a (sisavaca)]] '''Krvožilni sustav''' (ili ''kardiovaskularni sustav'') je [[sustav organa]] koji prenosi tvari iz i u [[stanica|stanice]]; također pomaže pri uravnotežnji tjelesne temperature i [[pH]] vrijednosti (dio [[homeostaza|homeostaze]]). Dok najprimitivnija [[Koljeno (taksonomija)|koljena]] životinja nemaju krvožilni sustav, neki [[beskralježnjaci]] imaju '''''otvoreni krvotok'''''. Svi [[kralježnjaci]] imaju '''''zatvoreni krvotok'''''. == Otvoreni krvotok == Otvoreni krvotok je unutarnji prijenos tvari kod [[Mekušci|mekušaca]] i [[Člankonošci|člankonožaca]] pri kojemu su organi uronjeni u [[tekućina|tekućinu]] u šupljini te [[krv]] i intersticijalna tekućina nisu odvojene već se miješaju u jednu tekućinu zvanu '''hemolimfa'''. Kretanje mišića prilikom gibanja životinje može olakšati kretanje hemolimfe ali skretanje toka iz jednog područja u drugo ograničeno je. Opuštanjem [[srce|srca]], krv biva povučena natrag prema srcu kroz pore. [[Hemolimfa]] popunjava cijeli prostor unutar šupljine tijela i okružuje sve [[stanica|stanice]]. Sastoji se od [[voda|vode]], [[anorganska kemija|anorganskih]] soli (najčešće Na⁺, Cl^-, K⁺, Mg²⁺ i Ca²⁺) i [[organska kemija|organskih]] spojeva (uglavnom [[ugljikohidrati|ugljikohidrata]], [[proteini|proteina]] i [[lipidi|lipida]]). Glavni pigment za prijenos [[kisik]]a je ''[[hemocijanin]]''. Postoje i ''hemocite'', stanice koje slobodno plivaju u hemolimfi a igraju važnu ulogu u [[imunološki sustav|imunološkom sustavu]]. == Zatvoreni krvotok == Glavni dijelovi krvožilnog sustava su [[srce]], [[krv]] i [[krvne žile]]. Svi [[kralježnjaci]], kao i [[kolutićavci]] (npr. [[gliste]]) i [[glavonošci]] (npr. [[lignja]] i [[hobotnica]]) imaju ''zatvoreni krvotok''. To znači da njihova [[krv]] nikada ne izlazi iz sustava krvnih žila koji se sastoji od [[Arterije|arterija]], [[Vene|vena]] i [[kapilare|kapilara]]. [[Arterije]] donose krv bogatu [[kisik]]om u [[tkivo|tkiva]] (osim [[Arterije#Plućne_arterije|plućnih arterija]] koje nose deoksidiranu krv koja se vratila iz tijela u [[pluća]]) dok [[vene]] nose deoksidiranu krv natrag u srce (osim plućnih i ulaznih vena). Krv se iz arterija u vene prenosi [[kapilare|kapilarama]], to su najtanje i najbrojnije krvne žile koje pomažu pridruživanju tkiva [[Arterije#Arteriola|arteriolama]] za prijenos [[hrana|hranjivih tvari]] u [[stanica|stanice]]. Krvni sustavi [[ribe|riba]], [[vodozemci|vodozemaca]], [[Gmazovi|gmazova]] i [[ptice|ptica]] pokazuju različite stadije [[evolucija (biologija)|evolucije]] krvožilnog sustava. Kod riba, sustav ima samo jedan krug te se krv pumpa kroz kapilare [[Škrge|škrga]] i nadalje u kapilare tjelesnog tkiva. Takav sustav poznat je kao ''jednokružni'' krvotok. Zato je riblje srce samo jedna pumpa (a sastoji se od 1 klijetke i 1 pretklijetke), te kroz njega teče venska krv pa se stoga govori da ribe imaju ''vensko srce''. Kod vodozemaca i većine gmazova pojavljuje se ''dvokružni'' krvotok, ali srce nije potpuno odvojeno na dvije pumpe. Srce [[vodozemci|vodozemaca]] ima tri dijela: dvije pretklijetke te jednu klijetku. [[Ptice]] i [[sisavci]] imaju obilježja potpune separacije srca u dvije pumpe, dakle četiri dijela: dvije pretklijetke i dvije klijetke. Smatra se da je srce ptica unatoč tome što po građi isto kao i ono u sisavaca, evoluiralo odvojeno od srca sisavaca. === Krvotok sisavaca === [[Datoteka:Diagram of the human heart hr.svg|mini|desno|270px|Građa [[srce|srca]] [[sisavci|sisavaca]]]] ''Venska krv'' (osiromašena kisikom) koja se vraća iz tijela kreće se u desnu pretklijetku [[srce|srca]] a iz nje preko trolisnog (trikuspidalnog) zaliska u desnu klijetku koja se steže i kroz polumjesečasti plućni zalistak tjera krv u [[Arterije#Plućne_arterije|plućne arterije]] koje dalje vode krv u [[pluća]]. Krv se kreće kroz dvije plućne arterije (jednu za svako plućno krilo), u plućima se difuzijom izmjenjuju [[kisik]] i [[ugljikov dioksid]]; krv obogaćena kisikom vraća se kroz 3-5 plućnih [[vene|vena]] u lijevu stranu srca. Opisani tok naziva se malim optokom krvi. Krv obogaćenu kisikom iz pluća plućne vene dovode u lijevu pretklijetku, kroz mitralni zalistak u lijevu klijetku (najjaču od četiri). Stežući se, lijeva klijetka kroz aortin zalistak pumpa krv u [[Arterije#Aorta|aortu]] (masivnu arteriju debele stijenke) te započinje veliki optok krvi. Aorta se grana u glavne arterije prije nego prođe kroz dijafragmu, zatim u arteriole te konačno arterijske kapilare koje dopiru do različitih međustaničnih prostora. U stanicama krv otpušta kisik i nutrijente te prima otpadne tvari i CO₂ - ponovo procesom difuzije. Kisikom osiromažena venska krv skuplja se u venskom sustavu koji se spaja u dvije glavne vene: ''gornju šuplju venu'' (grubo govoreći iz područja iznad srca) i ''donju šuplju venu'' (grubo govoreći iz područja ispod srca). Te se dvije 'glavne' vene prazne u desnoj pretklijetci srca (te se ciklus ponavlja). Srčane arterije opskrbljuju srce dok srčana vena skuplja krv iz srca šaljući ju u desnu pretklijetku. Venska krv ima kisika, ali u puno manjem postotku od arterijske. Lijeva klijetka je deblja i mišićavija od desne klijetke jer pumpa krv pod većim [[tlak]]om tj. pumpa krv kroz cijelo tijelo dok desna pumpa svoju količinu krvi samo u [[pluća]]. Otpuštanje kisika kod [[eritrociti|crvenih krvnih stanica]] je kontrolirano kod sisavaca. Povećava se povećanjem količine [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]] u tkivima, povećanjem temperature ili smanjenjem pH vrijednosti. == Bez krvotoka == Krvožilni sustavi nisu prisutni kod nekih životinja, uključujući [[Plošnjaci|plošnjake]] (koljeno ''Platyhelminthes''). Njihova tjelesna šupljina nema prevučenu ili ogračenu tekućinu. Umjesno toga mišićno ždrijelo vodi do prostrano razgranatog probavnog sustava koji olakšava direktnu difuziju nutrijenata u sve stanice. Plosnato oblikovano tijelo plošnjaka također ograničava udaljenost bilo koje stanice od probavnog sustava ili vanjskog dijela organizma. [[Kisik]] može difuzirati u stanice, a [[ugljikov dioksid]] može difuzirati van. Prema tome svaka stanica je sposobna dobivati nutrijente, [[voda|vodu]] i kisik bez potrebe za transportnim sustavom. {{Krvožilni sustav}} [[Kategorija:Krvožilni sustav| ]] jvgoqy9tdqjo1gf24uklcm6f0rv2358 0 100633 6447065 6244202 2022-08-20T16:25:09Z RadioElectrico 111026 wikitext text/x-wiki {{pravopis}} '''Istočnonjemački ustanak 1953. godine''' je naziv za seriju [[štrajk]]ova i [[prosvjed]]a tijekom lipnja i srpnja [[1953.]] godine na području [[DDR|Istočne Njemačke]]. Makar je uvriježeno govoriti o "[[Ustanak|ustanku]]", posrijedi su bili tek štrajkovi i relativno mirne demonstracije, koje su ugušene ekstremno nasilnim akcijama sovjetskih vojnih snaga, te istočnonjemačke policije i vojske - koju su bez mnogo krzmanja pucale na demonstrante bojevim strjeljivom. Počeo je [[16. lipnja]] [[1953.]] kada je od 60-80 građevinarskih radnika iz Istočnog Berlina stupilo u štrajk. Povod tom njihovom činu bila je odluka Centralnog komiteta [[SED]]-a da se radne kvote povećaju 10%. Plaća je povećana isto toliko, ali ovi radnici koji su počeli štrajk na to su se odlučili jer su im njihovi nadređeni najavili rezove plaća ako ne ispune radnu kvotu. Od tih 80 ljudi u zoru [[17. lipnja]] [[1953.]] došlo je 100.000 ljudi koji su zahtijevali pad vlade DDR-a. Čin povećanja kvote bio je valjda posvećen 60. rođendanu [[Walter Ulbricht|Waltera Ulbrichta]], političara i funkcionera SED-a. Ljudi nisu imali [[kruh]]a ni [[roba široke potrošnje]], a [[struja]] se gasila kad bi pao mrak. Žrtava ustanka je službeno bilo 55, ali procjene prema dokumentima dostupnim od [[1990.]] godine govore o 125 žrtava a neki izvori idu toliko daleko da je broj poginulih 267. Bilo je i uhićenja koja su zaredala. Pripadnici protestantskih crkava, [[pastor]]i, vjernici, objekti u vlasništvu vjerske zajednice evangelika su zaplijenjeni. Đaci su znali biti izbačeni iz škole, čak i pred maturu, ako bi se saznalo da idu u crkvu. Preko 20% [[BDP]]-a išlo je za povojničenje i plaćanje reparacija. Prije ujedinjenja Njemačke 1990. godine [[17. lipnja]] se obilježavao u [[Njemačka|SR Njemačkoj]] kao praznik, Dan njemačkog jedinstva (Tag der deutschen Einheit). Danas se Dan njemačkog jedinstva (Tag der Deutschen Einheit, sada riječ "Deutschen" pisana velikim slovom) obilježava na dan ujedinjenja [[3. listopada]], a [[17. lipnja]] obilježava se kao nacionalni spomendan njemačkog naroda. U Berlinu postoji i Ulica 17. lipnja kao podsjetnik na taj dan. == Vanjske poveznice == *[http://www.ib.hu-berlin.de/~pbruhn/juni1953.htm 17. Juni 1953] - 17. lipnja 1953. Bibliographical database of the international literature {{HladniRat}} {{Mrva-pov}} [[Kategorija:Povijest Njemačke]] [[Kategorija:DR Njemačka]] [[Kategorija:Oporba u komunističkim zemljama (1945. – 1989.)]] [[Kategorija:Hladni rat]] 0ane1n60bflwzxb4m3xsgtwf00roytd 6447089 6447065 2022-08-20T18:00:13Z Mudroslov 168716 dorada wikitext text/x-wiki '''Istočnonjemački ustanak 1953. godine''' naziv za niz [[štrajk]]ova i [[prosvjed]]a tijekom lipnja i srpnja [[1953.]] godine na području [[DDR|Istočne Njemačke]]. Makar je uvriježeno govoriti o „[[Ustanak|ustanku]]”, posrijedi su bili tek štrajkovi i pretežno mirni prosvjedi, koji su ugušene iznimno nasilnim oružanim odgovorom sovjetskih vojnih snaga, istočnonjemačke policije i vojske. Počeo je [[16. lipnja]] [[1953.]] kada je od 60-80 građevinarskih radnika iz Istočnoga Berlina stupilo u štrajk, radi odluka Centralnoga komiteta [[SED]]-a o povećanju radnih kvota za 10%, vjerojatno prigodom 60. rođendana [[Walter Ulbricht|Waltera Ulbrichta]]. Unatoč povećanju plaća za isti udio, prijetnje poslodavaca o rezanju plaća u slučaju neostvarivanja povišenih radnih kvota potaknule su nezadovoljstvo među radnicima. Od tih 80 ljudi u zoru [[17. lipnja]] [[1953.]] došlo je 100 000 ljudi koji su zahtijevali pad Vlade DDR-a. Nezadovoljstvu su doprnijele nestašice [[kruh]]a i [[roba široke potrošnje|robe široke potrošnje]], kao i nestanci [[električna struja|električne struje]]. U „ustanku” je prema službenim podatcima DDR-a ubijeno 55 ljudi, ali procjene prema dokumentima dostupnim od [[1990.]] godine govore o 125 žrtava. Prema drugim izvorima broj žrtava mogao bi iznositi 267. Slomom ustanka zaredala su se i brojna uhićenja, u kojima su, osim radnika, uhićeni i pripadnici njihovih obitelji, građani i [[svećenik|svećenici]] koji su iskazali podršku prosvjednicima. Prije [[Ujedinjenje Njemačke (1990.)|ujedinjenja Njemačke]], [[17. lipnja]] obilježavao se u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] kao praznik, Dan njemačkog jedinstva (njem. ''Tag der deutschen Einheit''). Danas se Dan njemačkoga jedinstva (njem. ''Tag der Deutschen Einheit'', sada riječ „Deutschen” pisana velikim slovom) obilježava na dan ujedinjenja [[3. listopada]], a [[17. lipnja]] obilježava se kao nacionalni spomendan [[Nijemci|njemačkoga naroda]]. U Berlinu postoji i Ulica 17. lipnja kao podsjetnik na taj dan. == Vanjske poveznice == *[http://www.ib.hu-berlin.de/~pbruhn/juni1953.htm 17. Juni 1953] - 17. lipnja 1953. Bibliographical database of the international literature {{HladniRat}} {{Mrva-pov}} [[Kategorija:Povijest Njemačke]] [[Kategorija:DR Njemačka]] [[Kategorija:Oporba u komunističkim zemljama (1945. – 1989.)]] [[Kategorija:Hladni rat]] gvg2mknly19upty5lexrgigt00rw0hv 6447231 6447089 2022-08-21T08:30:32Z Mudroslov 168716 s. wikitext text/x-wiki '''Istočnonjemački ustanak 1953. godine''' naziv za niz [[štrajk]]ova i [[prosvjed]]a tijekom lipnja i srpnja [[1953.]] godine na području [[DDR|Istočne Njemačke]]. Makar je uvriježeno govoriti o „[[Ustanak|ustanku]]”, posrijedi su bili tek štrajkovi i pretežno mirni prosvjedi, koji su ugušene iznimno nasilnim oružanim odgovorom sovjetskih vojnih snaga, istočnonjemačke policije i vojske. Počeo je [[16. lipnja]] [[1953.]] kada je od 60-80 [[građevinarstvo|građevinarskih]] [[radnik]]a iz [[Istočni Berlin|Istočnoga Berlina]] stupilo u štrajk, radi odluke Centralnoga komiteta SED-a o povećanju radnih kvota za 10%, vjerojatno prigodom 60. rođendana [[Walter Ulbricht|Waltera Ulbrichta]]. Unatoč povećanju plaća za isti udio, prijetnje poslodavaca o rezanju plaća u slučaju neostvarivanja povišenih radnih kvota potaknule su nezadovoljstvo među radnicima. Od tih 80 ljudi u zoru [[17. lipnja]] [[1953.]] došlo je 100 000 ljudi koji su zahtijevali pad Vlade DDR-a. Nezadovoljstvu su doprnijele nestašice [[kruh]]a i [[roba široke potrošnje|robe široke potrošnje]], kao i nestanci [[električna struja|električne struje]]. U „ustanku” je prema službenim podatcima DDR-a ubijeno 55 ljudi, ali procjene prema dokumentima dostupnim od [[1990.]] godine govore o 125 žrtava. Prema drugim izvorima broj žrtava mogao bi iznositi 267. Slomom ustanka zaredala su se i brojna uhićenja, u kojima su, osim radnika, uhićeni i pripadnici njihovih [[obitelj]]i, [[student]]i, [[pučanstvo|građani]] i [[svećenik|svećenici]] koji su iskazali podršku prosvjednicima. Prije [[Ujedinjenje Njemačke (1990.)|ujedinjenja Njemačke]], [[17. lipnja]] obilježavao se u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] kao praznik, Dan njemačkoga jedinstva (njem. ''Tag der deutschen Einheit''). Danas se Dan njemačkoga jedinstva (njem. ''Tag der Deutschen Einheit'', sada riječ „Deutschen” pisana velikim slovom) obilježava na dan ujedinjenja [[3. listopada]], a [[17. lipnja]] obilježava se kao nacionalni spomendan [[Nijemci|njemačkoga naroda]]. U Berlinu postoji i Ulica 17. lipnja kao podsjetnik na taj dan. == Vanjske poveznice == *[http://www.ib.hu-berlin.de/~pbruhn/juni1953.htm 17. Juni 1953] - 17. lipnja 1953. Bibliographical database of the international literature {{HladniRat}} {{Mrva-pov}} [[Kategorija:Povijest Njemačke]] [[Kategorija:DR Njemačka]] [[Kategorija:Oporba u komunističkim zemljama (1945. – 1989.)]] [[Kategorija:Hladni rat]] q2ubcgtx9nfdkvf6hoqpwmhkw92t06u 0 108242 6447170 6445004 2022-08-20T21:58:51Z Zee21y 260198 wikitext text/x-wiki {{Monarh | ime = Diana | slika = [[Datoteka:Diana, Princess of Wales 1997 (2).jpg |235px]] | opis = Lipanj, 1997. godine | titula = Princeza od Walesa | vladavina = | krunidba = | prethodnik = | nasljednik = | regent = | titula1 = | vladavina1 = | krunidba1 = | prethodnik1 = | nasljednik1 = | regent1 = | titula2 = | vladavina2 = | krunidba2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | regent2 = | titula3 = | vladavina3 = | krunidba3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | regent3 = | nasljeđe = - | supruga = | supruge = | suprug = [[Charles, princ od Walesa]] | supruzi = | djeca = [[Princ William, vojvoda od Cambridgea]]<br>[[Harry, vojvoda od Sussexa]] | puno ime = Diana Frances Spencer | postumno ime = | dinastija = [[Dinastija Windsor|Windsor]] | vladarska himna = | otac = | majka = | datum rođenja = [[1. srpnja]] [[1961.]] | mjesto rođenja = Sandringham, [[Norfolk]], [[Engleska]] | datum smrti = [[31. kolovoza]] [[1997.]] | mjesto smrti = Pariz, Francuska | datum pokopa = [[6. rujna]] [[1997.]] | mjesto pokopa = Althorp, Engleska | potpis = Lady Diana signature-vect.svg | zanimanje = | vjera = }} [[Datoteka:Diana visits Halifax.jpg|mini|260x260px|U posjeti [[Halifax|Halifaxu]], lipanj 1983.]][[Datoteka:Sandro Pertini con i Principi di Galles.jpg|mini|260x260px|Diana i Charles u Italiji, 1985.]] [[Datoteka:President Ronald Reagan, Nancy Reagan, Prince Charles, and Princess Diana in the Yellow Oval Room.jpg|alt=Ronald Reagan|mini|260x260px|Diana i Charles u posjeti [[Ronald Reagan|Ronaldu Reaganu]] i [[Nancy Reagan|Nancy]], 9. studenoga 1985.]] [[Datoteka:Princess diana bristol 1987 02.jpg|mini|260x260px|Princeza Diana u [[Bristol|Bristolu]], 1987.]] [[Datoteka:Princess Diana Cannes.jpg|mini|421x421px|Diana na [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u Cannesu]], 1987.]] [[Datoteka:First Lady Barbara Bush and Princess Diana.jpg|mini|260x260px|Sa prvom damom [[Barbara Bush|Barbarom Bush]], 1990.]] [[Datoteka:Международная Леонардо-премия 18.jpg|mini|351x351px|Na ceremoniji dodjela Leonardo nagrada, 1995.]] [[Datoteka:U.S. First Lady Hillary Clinton met with Princess Diana.jpg|mini|260x260px|Sa [[Hillary Rodham Clinton]], 1997.]] [[Datoteka:Tunnel de l'Alma, Paris, France - panoramio (19).jpg|mini|260x260px|Ulaz u Pont de l'Alma tunel]] [[Datoteka:Flowers for Princess Diana's Funeral.jpg|mini|260x260px|Cvjeće ispred Kensington palače]] '''Diana, princeza od Walesa''' (rođena '''Diana Frances Spencer'''; [[Norfolk]], [[1. srpnja]] [[1961.]] - [[Pariz]], [[31. kolovoza]] [[1997.]]), bila je članica [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] [[Kraljevska obitelj|kraljevske obitelji]]. Bila je prva supruga [[Charles, princ Walesa|Charlesa, princa od Walesa]] - britanskog [[Prijestolonasljednik|prijestolonasljednika]] - i majka [[Princ William, vojvoda od Cambridgea|princa Williama]] i [[Harry, vojvoda od Sussexa|princa Harryja]]. Dianin [[aktivizam]] i glamur učinili su je međunarodnom ikonom. Često je bila kritizirana od strane javnosti, što je bilo uzrokovano njezinim burnim privatnim životom. Diana je rođena u britanskom [[Plemstvo|plemstvu]] i odrasla je u blizini kuće kraljevske obitelji u Sandringhamu, selu u blizini Norfolka. [[1981.]] godine, dok je radila kao pomoćnica odgojiteljice u vrtiću, zaručila se za princa Charlesa, najstarijeg sina kraljice [[Elizabeta II.|Elizabete II]]. Njihovo vjenčanje održano je u [[Katedrala sv. Pavla u Londonu|Katedrali sv. Pavla]] [[1981.]] godine i učinilo ju je princezom od [[Wales|Walesa]]. Imali su dva sina, Williama i Harryja, koji su tada bili drugi i treći u nizu nasljeđivanja britanskog prijestolja. Dianin brak s Charlesom patio je zbog njihove nespojivosti i izvanbračnih veza. Razdvojili su se [[1992.]], ubrzo nakon što je raspad njihove veze postao poznat javnosti. Njihove su bračne poteškoće sve češće objavljivane, a razveli su se [[1996.]] godine. Kao princeza od Walesa, Diana je preuzela određene kraljevske dužnosti u ime kraljice i predstavljala ju je na funkcijama diljem [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealtha]]. U medijima je proslavljena zbog nekonvencionalnog pristupa [[Humanitarna pomoć|humanitarnom radu]]. Njezin rad u početku je bio usmjeren na djecu i starije osobe, ali je kasnije postala poznata po svojoj uključenosti u dvije posebne kampanje, koje su uključivale prihvaćanje oboljelih od [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS]]-a, te kampanju koju je promovirao [[Međunarodni Crveni križ|Međunarodni crveni križ]] za uklanjanje nagaznih [[mina]]. Princeza je u početku bila poznata po svojoj sramežljivosti, ali njena karizma i prijatnost privoljeli su je javnosti i pomogli njenoj reputaciji da preživi žestoki krah braka. Smatrana je vrlo fotogeničnom, bila je predvodnik mode [[1980-ih]] i [[1990-ih]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-07-01|title=Princeza Diana još uvijek je istinska ikona stila koja i dalje nedostaje|url=https://zena.rtl.hr/moda/evolucija-stila-kako-se-princeza-diana-mijenjala-kroz-godine-43ddc624-d8e2-11eb-b036-a2a9f40564fd|access-date=2022-08-16|website=Žena.hr|language=hr-HR}}</ref> Dianina smrt u automobilskoj nesreći u Parizu izazvala je opsežnu javnu žalost i pozornost globalnih medija. Imala je dubok utjecaj na kraljevsku obitelj i [[Britanci|britansko društvo]]. == Raniji život == Diana Frances Spencer je rođena [[1. srpnja]] [[1961.]] godine u [[Sandrigham]]u, selu sjeverno od [[Norfolk|Norfolka]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Morton|first=Andrew|url=http://archive.org/details/dianahertruestor00mort|title=Diana : her true story-- in her own words|date=1997|publisher=New York : Simon & Schuster|others=Internet Archive|isbn=978-0-684-85080-1}}</ref> Bila je četvrto od petero djece [[Grof|grofa]] Johna Spencera (1924-1992) i grofice Frances Spencer (rođeno Roche; 1936-2002). Obitelj Spencer generacijama je usko povezana s kraljevskom obitelji, obje Dianine bake su bile asistentice [[Elizabeth Bowes-Lyon]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Bradford|first=Sarah|url=http://archive.org/details/diana00sara|title=Diana|date=2006|publisher=New York : Viking|others=Internet Archive|isbn=978-0-670-03807-7}}</ref> Njezini su se roditelji nadali da će dobiti dječaka, zbog čega se nisu mogli odlučiti koje će joj ime dati i sedam dana nakon njenoga rođenja. Diana je odrasla sa sestrama Sarah i Jane, te bratom Charlesom.<ref>{{Citiranje knjige|last=Tina Brown|url=http://archive.org/details/dianachronicles00brow_0|title=The Diana chronicles|date=2007|publisher=Doubleday|others=Internet Archive|isbn=978-0-385-51708-9}}</ref> Njen brat, John, preminuo je godinu dana prije njenog rođenja, a Diana je navela kako je ovaj događaj bio glavni razlog razvoda njenih roditelja. Kuću u Sandringhamu je obitelj Spencer iznajmljivala od kraljice [[Elizabeta II.|Elizabete II]]., koju je Diana u djetinjstvu zvala "Aunt Lilibet".<ref>{{Citiranje novina|last=Times|first=Special to the New York|date=1981-07-30|title=THE ROYAL NEWLYWEDS; SHE CHARMS WITH AN EASY GRACE|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1981/07/30/world/the-royal-newlyweds-she-charms-with-an-easy-grace.html|access-date=2022-08-16|issn=0362-4331}}</ref> Kraljevska obitelj je često provodila praznike na svom posjedu u Sandringhamu, te je tada Diana provodila mnogo vremena s kraljičinim sinovima, [[Andrew, vojvoda od Yorka|princem Andrewom]] i [[Edward, grof od Wessexa|princem Edwardom]]. Diana je imala sedam godina kada su joj se roditelji rastavili. Njena se majka ubrzo nakon toga, [[1969.]] godine, udala za Petera Shand Kydda. Dianin otac oženio se za Raine, vovotkinju od Dartmoutha. Dianin otac je [[1967.]] godine uspio izboriti skrbništvo nad svom djecom. Diana je opisala kako je njen odnos s maćehom bio jako loš, te je izjavila kako je svoju maćehu jednom prilikom gurnula niz stepenice.<ref>{{Citiranje weba|title=Diana 'I thought of running off with lover'|url=https://www.telegraph.co.uk/news/1478421/Diana-I-thought-of-running-off-with-lover.html|access-date=2022-08-16|website=www.telegraph.co.uk}}</ref> == Obrazovanje i karijera == Diana je školovanje započela od kuće, sve do devete godine kada je upisala školu Riddlesworth u [[Thetford (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Thetfordu]]. Godine [[1973.]] pridružila se svojim sestrama u školi West Heath Girls School u [[Kent (grofovija)|Kentu]]. Nije imala dobre ocjene, zbog čega je napustila školu sa 16 godina. Školovanje je zatim nastavila na Institutu Alpen Videmanette, u [[Rougemont]]u, [[Švicarska|Švicarskoj]].<ref>{{Citiranje weba|date=2000-03-02|title=Diana, Princess of Wales|url=https://web.archive.org/web/20000302063016/http://www.royal.gov.uk/family/diana2.htm|access-date=2022-08-16|website=web.archive.org}}</ref> Godine [[1978.]] preselila se u [[London]] gdje je živjela u stanu svoje majke s dvije školske prijateljice. Pohađala je tečaj kuhanja, nakon čega se zaposlila kao instruktor plesa za djecu. Zbog povrede tokom skijanja morala je napustiti ovaj posao. Nakon toga je neko vrijeme čistila kuće svojim prijateljicama i svojoj sestri Sarah. Bila je dadilja u porodici Robinson, Amerikancima koji su živjeli u Londonu. Zadnji posao bio joj je posao asistentice jedne učiteljice u Young England School vrtiću. U [[Srpanj|srpnju]] [[1979.]], za svoj 18. rođendan, Diana je od majke na poklon dobila stan koji se nalazio u [[Earl's Court]] četvrti Londona. Preselila se u ovaj stan i živjela s tri cimerice sve do [[25. veljače]] [[1981.]] godine. == Brak == Diana je prvi put upoznala [[Charles, princ Walesa|Charlesa, princa Walesa]] kada je imala 16 godina, odnosno studenog [[1977.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|title=IMALA JE SAMO 16 GODINA: Ono što je Charles priznao da je pomislio o Diani na prvom susretu sad zvuči uznemirujuće|url=https://story.hr/Celebrity/a221827/S-koliko-je-godina-princeza-Diana-upoznala-princa-Charlesa.html|access-date=2022-08-16|website=STORYHR|language=hr}}</ref> Tada je on imao 29 godina, te je bio u vezi s njenom starijom sestrom Sarah.<ref>{{Citiranje weba|title=Daily Times - Pretraživanje arhive Google vijesti|url=https://news.google.com/newspapers?id=ythQAAAAIBAJ&pg=6693,1931194&dq=frances+ruth+roche|access-date=2022-08-16|website=news.google.com}}</ref> Veza između Diane i Charlesa je postajala ozbiljnija kada ju je pozvao na izlet jahtom u gradić [[Cowes]]. Nakon ovoga pozvao je da upozna kraljevsku porodicu u [[Dvorac Balmoral|dvorcu Balmoral]] u [[Škotska|Škotskoj]] jednog vikenda studenog [[1980.]] godine. Charles je zaprosio Dianu [[6. veljače]] [[1981.]] godine. Diana je prihvatila, ali su zaruke krili od javnosti 2 tjedna. === Vjenčanje === Zaruke su objavili [[24. veljače]] [[1981.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2000-08-19|title=washingtonpost.com: International Special Report: Princess Diana, 1961-1997|url=https://web.archive.org/web/20000819020342/http://www.washingtonpost.com/wp-srv/inatl/longterm/diana/stories/glamor0901.htm|access-date=2022-08-16|website=web.archive.org}}</ref> Diana je sama odabrala svoj zaručnički prsten. Napustila je posao asistentice učiteljice, te se preselila u Clarence House, kuću [[Elizabeth Bowes-Lyon]].<ref>{{Citiranje weba|title=The Leader-Post - Pretraživanje arhive Google vijesti|url=https://news.google.com/newspapers?id=0oxVAAAAIBAJ&pg=3129,3799923&dq=diana+spencer|access-date=2022-08-16|website=news.google.com}}</ref> Nakon toga je do vjenčanja živjela u [[Buckinghamska palača|Buckinghamskoj palači]], gdje je navodno bila jako usamljena.<ref>{{Citiranje weba|title=Diana, Charles, Camilla: True Story of The Crown Season 4|url=https://time.com/5910567/diana-charles-camilla-the-crown/|access-date=2022-08-16|website=Time|language=en}}</ref> Prvi put se s Charlesom pojavila u javnosti ožujka [[1981.]] godine., na humanitarnom balu gdje je upoznala Grace, princezu Monaka. Dvadesetogodišnja Diana postala je velška princeza kada se udala za Charlesa, [[29. srpnja]] [[1981.]] godine. Vjenčanje je održano u [[Katedrala sv. Pavla u Londonu|Katedrali svetoga Pavla]], jer je imala više sjedišta od [[Westminsterska opatija|Westminsterske opatije]], crkve koja se općenito koristila za kraljevska vjenčanja. Vjenčanje je na malim ekranima pratila publika od preko 750 milijuna ljudi, dok se 600.000 postojilo na ulicama Londona.<ref>{{Citiranje novina|date=1981-07-29|title=1981: Charles and Diana marry|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/29/newsid_2494000/2494949.stm|access-date=2022-08-16}}</ref> Nije rekla da će ga "slušati"; taj je tradicionalni zavjet izostavljen na zahtjev para, što je izazvalo neke komentare u to vrijeme.<ref>{{Citiranje knjige|last=Frum|first=David|url=http://archive.org/details/howwegothere70sd00frum|title=How we got here : the 70's, the decade that brought you modern life (for better or worse)|date=2000|publisher=New York, NY : Basic Books|others=Internet Archive|isbn=978-0-465-04195-4}}</ref> Diana je nosila haljinu procijenjenu na £9,000 (ekvivalent £36,700 u 2021.) sa šlepom od 7,62 metra.<ref>{{Citiranje knjige|last=Denney|first=Colleen|url=https://books.google.ba/books?id=NU7rpq8HFxYC&pg=PA57&redir_esc=y|title=Representing Diana, Princess of Wales: Cultural Memory and Fairy Tales Revisited|date=2005|publisher=Fairleigh Dickinson University Press|isbn=978-0-8386-4023-4|language=en}}</ref> === Djeca === Par je imao rezidencije u Kensington palači i kući Highgrove, u blizini [[Tetbury|Tetburyja]]. [[5. studenoga]] [[1981.]] objavljena je Dianina trudnoća. U siječnju 1982., 12. tjednu trudnoće, Diana je pala niz stepenice u Sandringhamu, zadobivši modrice, a kraljevski ginekolog Sir George Pinker pozvan je iz Londona; fetus je bio neozlijeđen.<ref>{{Citiranje weba|title=Sir George Pinker|url=https://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/1550160/Sir-George-Pinker.html|access-date=2022-08-16|website=www.telegraph.co.uk}}</ref> Diana je kasnije priznala da se namjerno bacila niz stepenice jer se osjećala "nedovoljnom".<ref>{{Citiranje novina|date=2004-03-05|title=US TV airs Princess Diana tapes|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/3531997.stm|access-date=2022-08-16}}</ref> [[21. lipnja]] [[1982.]] Diana je rodila prvog sina, [[Princ William, vojvoda od Cambridgea|princa Williama]].<ref>{{Citiranje novina|date=1982-06-21|title=1982: Princess Diana gives birth to boy|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/21/newsid_2518000/2518435.stm|access-date=2022-08-16}}</ref> Kasnije je patila od postporođajne [[Klinička depresija|depresije]].<ref>{{Citiranje weba|title=Princess Diana Revealed Postpartum Depression 'Hit Hard' After William's Birth: 'I Was Troubled'|url=https://people.com/royals/princess-diana-revealed-postpartum-depression-hit-me-hard/|access-date=2022-08-16|website=Peoplemag|language=en}}</ref> Drugi sin, [[Harry, vojvoda od Sussexa|Harry]], rođen je [[15. rujna]] [[1984.|1984]]. Diana je rekla da su ona i Charles bili najbliži tijekom njezine trudnoće s Harryjem.<ref>{{Citiranje novina|date=2002-09-21|title=Hewitt denies Prince Harry link|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/2273498.stm|access-date=2022-08-16}}</ref> Diana je znala da nosi dječaka, ali to nikome nije rekla, jer je znala da je Charles priželjkivao kćerku.<ref>{{Citiranje weba|title=Princess Diana Recalled Pressure of Giving Birth — and Said Prince Charles Wished Harry Was a Girl|url=https://people.com/royals/princess-diana-recalled-pressure-giving-royal-baby-birth-charles-wished-harry-girl/|access-date=2022-08-16|website=Peoplemag|language=en}}</ref> Diana je svojim sinovima pružila šira iskustva nego što je to uobičajeno za kraljevsku djecu. Rijetko je popuštala Charlesu ili kraljevskoj obitelji. Odabrala im je imena, otpustila dadilju kraljevske obitelji i angažirala jednu po vlastitom izboru, odabrala im škole i odjeću, planirala im izlaske i sama ih vodila u školu onoliko često koliko joj je raspored dopuštao. Također je organizirala svoje javne dužnosti prema njihovom rasporedu. Diana je opisala Harryja kao "zločestog, baš poput mene", a Williama kao "mog malog mudrog starca" na kojeg se počela oslanjati kao na svog pouzdanika u njegovim ranim tinejdžerskim godinama.<ref>{{Citiranje weba|last=Nast|first=Condé|date=2022-04-05|title=How Princess Diana’s Dance With the Media Impacted William and Harry|url=https://www.vanityfair.com/style/2022/04/how-dianas-dance-with-the-media-impacted-william-and-harry|access-date=2022-08-16|website=Vanity Fair|language=en-US}}</ref> === Bračni problemi === Pet godina nakon vjenčanja, nekompatibilnost para i razlika od 12 godina postala je vidljiva i štetna. Godine 1986. Diana je započela vezu s [[Bojnik|majorom]] Jamesom Hewittom, bivšim obiteljskim instruktorom jahanja, a iste je godine Charles obnovio vezu sa svojom bivšom djevojkom [[Camilla, vojvotkinja Cornwalla|Camillom Parker Bowles]]. Mediji su spekulirali da je Hewitt, a ne Charles, Harryjev otac na temelju navodne fizičke sličnosti Hewitta i Harryja, no Hewitt i drugi su to demantirali. Harry je rođen dvije godine prije nego što su Hewitt i Diana započeli vezu.<ref>{{Citiranje novina|date=2002-09-21|title=Hewitt denies Prince Harry link|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/2273498.stm|access-date=2022-08-16}}</ref> Godine 1989. Diana je bila na rođendanskoj zabavi Camilline sestre, Annabel Elliot, kada se suočila s Camillom o njezinoj i Charlesovoj izvanbračnoj aferi.<ref>{{Citiranje novina|date=2004-03-12|title=Diana tells of Camilla encounter|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/americas/3504088.stm|access-date=2022-08-16}}</ref> Te su afere kasnije razotkrivene u svibnju 1992. objavljivanjem knjige [[Andrew Morton|Andrewa Mortona]], "Diana: Her True Story". Knjiga, koja je otkrila i Dianinu navodno [[Samoubojstvo|suicidalnu]] nesreću, izazvala je medijsku buru.<ref>{{Citiranje weba|date=1997-12-01|title=Interview: Andrew Morton: He couldn't shout: `Diana was in on this.'|url=https://www.independent.co.uk/life-style/interview-andrew-morton-he-couldn-t-shout-diana-was-in-on-this-she-trusted-me-it-would-have-been-a-betrayal-1286288.html|access-date=2022-08-16|website=The Independent|language=en}}</ref> Godine 1991. James Colthurst vodio je tajne intervjue s Dianom u kojima je ona govorila o svojim bračnim problemima i poteškoćama. Te su snimke kasnije korištene kao izvor za Mortonovu knjigu.<ref>{{Citiranje novina|last=Sabur|first=Rozina|date=2017-06-10|title=Princess Diana secretly recorded herself describing despair at the state of her marriage to Prince Charles, biographer reveals|language=en-GB|work=The Telegraph|url=https://www.telegraph.co.uk/news/2017/06/10/princess-diana-secretly-recorded-describing-despair-state-marriage/|access-date=2022-08-16|issn=0307-1235}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The story behind Princess Diana's secret tapes|url=https://www.nbcnews.com/id/wbna4443363|access-date=2022-08-16|website=NBC News|language=en}}</ref> Kraljica i [[Filip, vojvoda od Edinburgha|princ Filip]] pozvali su Charlesa i Dianu i bezuspješno pokušali postići pomirenje. Filip je pisao Diani i izrazio svoje razočaranje izvanbračnim vezama i nje i Charlesa; zamolio ju je da ispita njihovo ponašanje s gledišta drugoga. Bilo joj je teško prihvatiti pisma, ali je ipak cijenila da je djelovao s dobrom namjerom. Neki su ljudi, uključujući Dianinu blisku prijateljicu Simone Simmons, tvrdili da su se Diana i njezin bivši svekar, princ Philip, često svađali<ref>{{Citiranje weba|date=2008-05-24|title=Prince Philip sent 'nasty, cruel' letters to Diana - Telegraph|url=https://web.archive.org/web/20080524045533/http://www.telegraph.co.uk/news/uknews/1575120/Prince-Philip-sent-%27nasty,-cruel%27-letters-to-Diana.html|access-date=2022-08-16|website=web.archive.org}}</ref>, međutim, drugi promatrači rekli su da pisma nisu davala znake lošeg odnosa između njih.<ref>{{Citiranje weba|title=Diana and Prince Philip: the truth|url=https://www.telegraph.co.uk/news/uknews/1566132/Diana-and-Prince-Philip-the-truth.html|access-date=2022-08-16|website=www.telegraph.co.uk}}</ref> Filip je kasnije izdao izjavu, javno negirajući optužbe da je vrijeđao Dianu.<ref>{{Citiranje novina|date=2002-11-25|title=Philip Denies Calling Diana Vulgar Names|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2002/11/25/world/philip-denies-calling-diana-vulgar-names.html|access-date=2022-08-16|issn=0362-4331}}</ref> U studenom 1992. procurile su snimke "Camillagate", intimni razgovori između Charlesa i Camille, objavljeni su u tabloidima.<ref>{{Citiranje knjige|last=Brandreth|first=Gyles Daubeney|url=http://archive.org/details/charlescamillapo00bran|title=Charles & Camilla : portrait of a love affair|date=2006|publisher=London : Arrow Books|others=Internet Archive|isbn=978-0-09-949087-6}}</ref> Na videu koju je snimio Peter Settelen 1992., Diana je rekla da je od 1984. do 1986. bila "duboko zaljubljena u nekoga tko je radio u ovom okruženju." Smatra se da je mislila na tjelohranitelja Barryja Mannakeeja, koji je 1986. godine prebačen u Odjel za diplomatsku zaštitu nakon što su njegovi menadžeri utvrdili da je njegova veza s Dianom bila neprimjerena.<ref>{{Citiranje weba|title=Koga je sve ljubila princeza Diana? Možda joj je bio prvi službeni dečko, ali princ Charles nije bio i zadnji|url=https://www.tportal.hr/showtime/clanak/koga-je-sve-ljubila-princeza-diana-mozda-joj-je-bio-prvi-sluzbeni-decko-ali-princ-charles-nije-bio-i-zadnji-foto-20210529|access-date=2022-08-16|website=tportal.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Mannakee file|url=https://www.telegraph.co.uk/news/uknews/1478804/The-Mannakee-file.html|access-date=2022-08-16|website=www.telegraph.co.uk}}</ref> Dianini prijatelji odbacili su tu tvrdnju kao apsurdnu.<ref>{{Citiranje weba|title=New Book Casts Shadow Over Diana|url=https://www.cbsnews.com/news/new-book-casts-shadow-over-diana/|access-date=2022-08-16|website=www.cbsnews.com|language=en-US}}</ref> Na snimcima je s gorčinom govorila o svom suprugu rekavši da je "[on] učinio da se osjećam toliko neprikladnom na sve moguće načine, da me svaki put kad bih se popela po zrak on ponovno gurnuo dole." Charlesova teta, princeza Margaret, spalila je "vrlo osobna" pisma koja je Diana napisala [[Elizabeth Bowes-Lyon|kraljici Elizabeth, kraljici majci]] 1993. godine. Biograf William Shawcross smatra da je Margaretin postupak "razumljiv" jer je "štitila svoju majku i druge članove obitelji".<ref>{{Citiranje weba|title=Princess Margaret destroyed letters from Diana to Queen Mother|url=https://www.telegraph.co.uk/news/uknews/theroyalfamily/6198996/Princess-Margaret-destroyed-letters-from-Diana-to-Queen-Mother.html|access-date=2022-08-16|website=www.telegraph.co.uk}}</ref> Iako je za svoje bračne probleme krivila Camillu, Diana je počela vjerovati da je njezin suprug također bio upleten u druge afere. U listopadu 1993. Diana je pisala svom batleru Paulu Burrellu, rekavši mu da vjeruje da je njezin suprug sada zaljubljen u svoju osobnu asistenticu Tiggy Legge-Bourke—koja je također bila bivša dadilja njegovih sinova—i da je Charles planira ubiti "kako bi mu bio otvoren put da se oženi s Tiggy"<ref>{{Citiranje weba|date=2008-01-23|title=Princess Diana letter: 'Charles plans to kill me' - Telegraph|url=https://web.archive.org/web/20080123061245/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=/news/2007/12/20/ndiana120.xml|access-date=2022-08-16|website=web.archive.org}}</ref>, međutim kasnije je dokazano da Charles i Tiggy nisu bili u vezi.<ref>{{Citiranje weba|title=Princeza Diana umrla je vjerujući u veliku laž o svojem suprugu: "To je jedna od najbolje odigranih prevara u povijesti"|url=https://dnevnik.hr/showbuzz/zanimljivosti/princeza-diana-umrla-je-vjerujuci-da-ju-je-princ-charles-varao-s-dadiljom-tiggy-legge-bourke---734679.html|access-date=2022-08-16|website=Dnevnik.hr|language=hr}}</ref> Princ Charles tražio je javno razumijevanje putem televizijskog intervjua s Jonathanom Dimblebyjem 29. lipnja 1994. U intervjuu je rekao da je obnovio svoju vezu s Camillom 1986., tek nakon što se njegov brak s Dianom "nepovratno raspao".<ref>{{Citiranje novina|date=2005-04-06|title=Timeline: Charles and Camilla's romance|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/4410551.stm|access-date=2022-08-16}}</ref> Iste godine Dianina afera s Jamesom Hewittom detaljno je razotkrivena u knjizi "Zaljubljena princeza" Anne Pasternak, a Hewitt je bio glavni izvor. Diana je očito bila uznemirena i ogorčena kada je knjiga objavljena, iako je Pasternak tvrdila da je Hewitt djelovao uz Dianinu podršku. Iste godine, News of the World je tvrdio da je Diana obavila preko 300 telefonskih poziva oženjenom trgovcu umjetninama Oliveru Hoareu. Dokazano je da su ovi pozivi upućeni iz njenog stana u Kensingtonskoj palači i iz telefonske govornice ispred palače. Međutim, Diana je zanijekala bilo kakvu romantičnu vezu s Hoareom, kojeg je opisala kao prijatelja<ref>{{Citiranje weba|date=2016-09-06|title=Princess Diana’s secret life - Dateline NBC - Newsmakers {{!}} NBC News|url=https://web.archive.org/web/20160906063221/http://www.nbcnews.com/id/3080110/ns/dateline_nbc-newsmakers/t/princess-dianas-secret-life/|access-date=2022-08-16|website=web.archive.org}}</ref>. Tisak ju je također povezivao s ragbijašem Willom Carlingom i privatnim investitorom Theodoreom J. Forstmannom, ali te tvrdnje nisu ni potvrđene ni dokazane.<ref>{{Citiranje weba|date=2006-05-04|title=Results in|url=https://web.archive.org/web/20060504203040/http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4161/is_20040926/ai_n12907021|access-date=2022-08-16|website=web.archive.org}}</ref> === Razvod === Novinar Martin Bashir intervjuirao je Dianu za [[BBC]]-jevu emisiju Panorama. Intervju je emitiran 20. studenoga 1995. Diana je razgovarala o svojim i suprugovim izvanbračnim vezama. Osvrnuvši se na Charlesov odnos s Camillom, rekla je: "Pa, bilo nas je troje u ovom braku, pa je bila mala gužva." Također je izrazila sumnju u prikladnost svog supruga za kraljevanje.<ref>{{Citiranje novina|date=1995-11-20|title=1995: Diana admits adultery in TV interview|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/20/newsid_4341000/4341436.stm|access-date=2022-08-16}}</ref> U intervjuu je izjavila da je patila od depresije, [[Bulimija|bulimije]], te da je mnogo puta počinila samoozljeđivanje. Kombinacija bolesti od kojih je Diana sama rekla da je patila rezultirala je stavom nekih njezinih biografa da je imala granični poremećaj osobnosti. Kasnije je otkriveno da je Bashir koristio krivotvorene bankovne izvode kako bi zadobio povjerenje Diane i njezina brata kako bi osigurao intervju, lažno navodeći da su njoj bliski ljudi bili plaćeni za špijuniranje.<ref>{{Citiranje novina|last=Correspondent|first=Rosamund Urwin Media|title=BBC says sorry to Diana’s brother Earl Spencer for interview ‘deceit’|language=en|url=https://www.thetimes.co.uk/article/bbc-says-sorry-to-dianas-brother-earl-spencer-for-interview-deceit-ghfjqbbbx|access-date=2022-08-16|issn=0140-0460}}</ref> Intervju se pokazao kao prekretnica. 20. prosinca 1995. Buckinghamska palača objavila je da je kraljica poslala pisma Charlesu i Diani, savjetujući ih da se razvedu.<ref>{{Citiranje weba|last=Facebook|last2=Twitter|last3=options|first3=Show more sharing|last4=Facebook|last5=Twitter|last6=LinkedIn|last7=Email|last8=URLCopied!|first8=Copy Link|last9=Print|date=1995-12-21|title=Queen Orders Charles, Diana to Divorce|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1995-12-21-mn-16515-story.html|access-date=2022-08-16|website=Los Angeles Times|language=en-US}}</ref> Kraljičin potez podržali su premijer i viši savjetnici, a prema BBC-ju odlučeno je nakon dva tjedna razgovora. Charles je službeno pristao na razvod u pisanoj izjavi ubrzo nakon toga. U veljači 1996. Diana je objavila svoj pristanak nakon pregovora s Charlesom i predstavnicima kraljice.<ref>{{Citiranje weba|title=Gadsden Times - Pretraživanje arhive Google vijesti|url=https://news.google.com/newspapers?nid=1891&dat=19960228&id=LrgfAAAAIBAJ&pg=1484,3038265|access-date=2022-08-16|website=news.google.com}}</ref> U srpnju 1996. par je dogovorio uvjete razvoda.<ref>{{Citiranje novina|last=Lyall|first=Sarah|date=1996-07-13|title=Charles and Diana Agree on Divorce Terms|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1996/07/13/world/charles-and-diana-agree-on-divorce-terms.html|access-date=2022-08-16|issn=0362-4331}}</ref> To je uslijedilo ubrzo nakon Dianine optužbe da je Charlesova osobna asistentica Tiggy Legge-Bourke pobacila njegovo dijete, nakon čega je Tiggy uputila svog odvjetnika Petera Carter-Rucka da zahtijeva ispriku. Glasine o Tiggyijinom navodnom pobačaju očito je proširio Martin Bashir kako bi dobio njegov Panorama intervju s Dianom.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-09-18|title=BBC to pay Tiggy Legge-Bourke ‘significant’ damages over Martin Bashir smears|url=https://web.archive.org/web/20210918003823/https://www.telegraph.co.uk/royal-family/2021/09/17/former-royal-nanny-offered-significant-damages-bbc-martin-bashir/|access-date=2022-08-16|website=web.archive.org}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Ljubavnik princeze Diane nakon 25 godina prekinuo šutnju kako bi upozorio na jednu važnu stvar|url=https://miss7.24sata.hr/lifestyle/ljubavnik-princeze-diane-nakon-25-godina-prekinuo-sutnju-kako-bi-upozorio-na-jednu-vaznu-stvar-34063|access-date=2022-08-16|website=miss7.24sata.hr|language=hr}}</ref> Odluka je izdana 15. srpnja 1996., a razvod je okončan 28. kolovoza 1996. Diana je dobila paušalni iznos od 17 milijuna funti (ekvivalentno 33 milijuna funti u 2021.) kao i 400.000 funti godišnje. Par je potpisao ugovor o povjerljivosti koji im je zabranjivao da razgovaraju o detaljima razvoda ili bračnog života.<ref>{{Citiranje weba|date=2005-03-06|title=CNN - Text of Charles and Diana's divorce decree - August 28, 1996|url=https://web.archive.org/web/20050306005432/https://www.cnn.com/WORLD/9608/28/royal.divorce/decree/|access-date=2022-08-16|website=web.archive.org}}</ref> Kraljica je navodno željela dopustiti Diani da nastavi koristiti stil Kraljevskog Visočanstva nakon razvoda, ali Charles je inzistirao na njegovom uklanjanju. Princ William je navodno umirio svoju majku: "Ne brini, mama, vratit ću ti ga jednog dana kada budem kralj."<ref>{{Citiranje weba|title=Royal wedding: Diana's ghost will be everywhere on Prince William's big day|url=https://www.telegraph.co.uk/news/uknews/royal-wedding/8465738/Royal-wedding-Dianas-ghost-will-be-everywhere-on-Prince-Williams-big-day.html|access-date=2022-08-16|website=www.telegraph.co.uk}}</ref> Gotovo godinu dana prije, princ Philip je upozorio Dianu: "Ako se ne budeš lijepo ponašala, djevojko moja, oduzet ćemo ti titulu." Na što je odgovorila: "Moja titula je puno starija od tvoje, Filipe". == Život nakon razvoda == Nakon razvoda Diana je zadržala stan na sjevernoj strani Kensingtonske palače koji je dijelila s Charlesom od prve godine njihova braka; stan je ostao njezin dom do njezine smrti sljedeće godine. U knjizi objavljenoj 2003. Paul Burrell tvrdi da su Dianina privatna pisma otkrila da joj je njezin brat, lord Spencer, odbio dopustiti da živi u Althorpu, unatoč njezinu zahtjevu.<ref>{{Citiranje weba|title=Diana 'wept as she read brother's cruel words'|url=https://www.telegraph.co.uk/news/uknews/1444845/Diana-wept-as-she-read-brothers-cruel-words.html|access-date=2022-08-16|website=www.telegraph.co.uk}}</ref> Nadalje, nastavila je imati pristup nakitu koji je dobila tijekom braka, a dopušteno joj je i korištenje zračnog prijevoza britanske kraljevske obitelji i vlade. Diana je bila u vezi s britansko-pakistanskim kardiokirurgom Hasnatom Khanom<ref>{{Citiranje weba|title=Bivši ljubavnik princeze Diane prekinuo šutnju nakon 25 godina: 'Jedna od Dianinih najatraktivnijih osobina bila je ranjivost'|url=https://www.tportal.hr/showtime/clanak/bivsi-ljubavnik-princeze-diane-prekinuo-sutnju-nakon-25-godina-jedna-od-dianinih-najatraktivnijih-osobina-bila-je-ranjivost-foto-20210110|access-date=2022-08-16|website=tportal.hr}}</ref>, kojeg su mnogi njezini najbliži prijatelji nakon njezine smrti nazivali "ljubavlju njezina života", i navodno ga je opisala kao " gospodin divni".<ref>{{Citiranje weba|last=Truscott|first=Claire|date=2008-01-14|title=Background to Dr Hasnat Khan and Diana, Princess of Wales|url=http://www.theguardian.com/uk/2008/jan/14/monarchy2|access-date=2022-08-16|website=the Guardian|language=en}}</ref> U svibnju 1996. Diana je posjetila [[Lahore]] na poziv Imrana Khana, rođaka Hasnata Khana, te je u tajnosti posjetila potonju obitelj.<ref>{{Citiranje weba|date=2008-03-28|title=Imran And Jemima Khan Welcomed Princess Diana In Pakistan|url=https://www.huffpost.com/entry/imran-and-jemima-khan-wel_n_72608|access-date=2022-08-16|website=HuffPost|language=en}}</ref> Khan je bio jako privatan i veza se odvijala u tajnosti, a Diana je lagala novinarima koji su je ispitivali o tome. Njihova je veza trajala gotovo dvije godine s različitim izjavama o tome tko ju je prekinuo.<ref>{{Citiranje weba|title=Upoznajte Hasnata Khana, 'Pravu ljubav' iz života princeze Diane koja je nikada nije prodala - Zabava|url=https://hr.gov-civil-portalegre.pt/|access-date=2022-08-16|website=hr.gov-civil-portalegre.pt|language=hr-HR}}</ref> Prema Khanovom svjedočenju u istrazi o njezinoj smrti, Diana je bila ta koja je prekinula njihovu vezu u ljeto 1997.<ref>{{Citiranje weba|date=2008-03-28|title=Hasnat Khan Tells Diana Inquest They Enjoyed "Normal" Sex Life, Says She Ended Affair|url=https://www.huffpost.com/entry/hasnat-khan-tells-diana-i_n_89618|access-date=2022-08-16|website=HuffPost|language=en}}</ref> Navodno Dianina majka, Frances Shand Kydd, nije odobravala vezu svoje kćeri s muslimanom. Do vremena Dianine smrti 1997. godine, nije razgovarala s majkom četiri mjeseca.<ref>{{Citiranje weba|date=2002-10-24|title=Diana did not talk to me in final months, admits her mother|url=https://www.independent.co.uk/news/uk/crime/diana-did-not-talk-to-me-in-final-months-admits-her-mother-141065.html|access-date=2022-08-16|website=The Independent|language=en}}</ref> Nasuprot tome, njezin odnos s maćehom navodno se poboljšao.<ref>{{Citiranje weba|date=2016-10-21|title=Countess Raine Spencer, stepmother of Princess Diana, dies aged 87|url=http://www.theguardian.com/uk-news/2016/oct/21/countess-raine-spencer-stepmother-of-princess-diana-dies-aged-87|access-date=2022-08-16|website=the Guardian|language=en}}</ref> U roku od mjesec dana, Diana je započela vezu s Dodijem Fayedom, sinom njenog ljetnog domaćina, Mohameda Al-Fayeda. Tog je ljeta Diana razmišljala o tome da odvede svoje sinove na odmor u Hamptons na [[Long Island|Long Islandu]], ali službenici sigurnosti su to spriječili. Nakon što je odlučila da ne ide na [[Tajland]], prihvatila je Fayedov poziv da se pridruži njegovoj obitelji na jugu Francuske, gdje njegovo imanje i veliko osiguranje neće izazvati zabrinutost Kraljevske zaštitne jedinice. Mohamed Al-Fayed kupio je Jonikal, 60-metarsku jahtu vrijednu više milijuna funti na kojoj je zabavljao Dianu i njezine sinove.<ref>{{Citiranje weba|last=Nast|first=Condé|date=2008-04-08|title=Two Ladies, Two Yachts, and a Billionaire|url=https://www.vanityfair.com/news/2008/05/dunne200805|access-date=2022-08-16|website=Vanity Fair|language=en-US}}</ref> == Smrt == 31. kolovoza 1997. Diana je poginula u prometnoj nesreći u tunelu Pont de l'Alma u [[Pariz|Parizu]] dok je vozač bježao od [[Paparazzo|paparazza]].<ref>{{Citiranje novina|date=1997-08-31|title=1997: Princess Diana dies in Paris crash|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/31/newsid_2510000/2510615.stm|access-date=2022-08-17}}</ref> Nesreća je također rezultirala smrću Dodija Fayeda i vozača, Henrija Paula, koji je bio vršitelj dužnosti upravitelja sigurnosti hotela Ritz Paris. Trevor Rees-Jones, kojeg je Dodijev otac zaposlio kao tjelohranitelja, preživio je nesreću.<ref>{{Citiranje weba|title=The guarded words of Trevor Rees-Jones|url=https://www.irishtimes.com/culture/the-guarded-words-of-trevor-rees-jones-1.255106|access-date=2022-08-17|website=The Irish Times|language=en}}</ref> Televizijski prijenos sprovoda, 6. rujna, pratila je britanska televizijska publika koja je dosegla vrhunac od 32,10 milijuna gledatelja, što je bila jedna od najvećih brojki gledanosti u Ujedinjenom Kraljevstvu ikada. Milijuni drugih gledali su događaj diljem svijeta.<ref>{{Citiranje novina|date=1997-09-06|title=1997: Diana's funeral watched by millions|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/september/6/newsid_2502000/2502307.stm|access-date=2022-08-17}}</ref> === Sprovod === Iznenadna i neočekivana smrt iznimno popularne kraljevske osobe donijela je izjave poznatih osoba diljem svijeta.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.bbc.co.uk/news/special/politics97/diana/worldreax.html|access-date=2022-08-17|website=www.bbc.co.uk}}</ref> Ljudi su mjesecima ostavljali cvijeće, svijeće, čestitke i osobne poruke ispred Kensingtonske palače. Njezin lijes, ogrnut kraljevskom zastavom, donijele su u London iz Pariza dvije sestre princa Charlesa i Diane 31. kolovoza 1997.<ref>{{Citiranje weba|title=CNN - Princess Diana's body comes home - August 31, 1997|url=http://edition.cnn.com/WORLD/9708/31/diana.8pm.update/|access-date=2022-08-17|website=edition.cnn.com}}</ref> Lijes je odnesen u privatnu mrtvačnicu, a zatim postavljen u Kraljevsku kapelu, palaču St. James. 5. rujna kraljica Elizabeta II odala joj je počast u televizijskom prijenosu uživo. Dianin sprovod održan je u Westminsterskoj opatiji 6. rujna. Njezini sinovi hodali su u pogrebnoj povorci iza njezina lijesa, zajedno s njezinim bivšim suprugom princom od Walesa, vojvodom od Edinburgha, Dianinim bratom lordom Spencerom i predstavnicima nekih njezinih dobrotvornih organizacija. Lord Spencer rekao je o svojoj sestri, "Dokazala je u prošloj godini da joj nije potrebna kraljevska titula kako bi nastavila stvarati svoju posebnu vrstu magije."<ref>{{Citiranje weba|last=Spencer|first=Earl|date=2007-05-04|title=Earl Spencer: The most hunted person of the modern age|url=http://www.theguardian.com/theguardian/2007/may/04/greatspeeches|access-date=2022-08-17|website=the Guardian|language=en}}</ref> === Teorije zavjere === Početna francuska pravosudna istraga zaključila je da je nesreću uzrokovala Paulova alkoholiziranost, nesmotrena vožnja, prebrza vožnja i djelovanje lijekova na recept.<ref>{{Citiranje weba|date=2008-05-22|title=Diana crash caused by chauffeur, says report|url=https://web.archive.org/web/20080522130924/http://www.telegraph.co.uk/htmlContent.jhtml?html=/archive/1999/09/04/ndi04.html|access-date=2022-08-17|website=web.archive.org}}</ref> U veljači 1998. Mohamed Al-Fayed, otac Dodija Fayeda, javno je rekao da je nesreća, u kojoj je poginuo njegov sin, bila planirana i optužio [[Secret Intelligence Service|MI6]] i [[Filip, vojvoda od Edinburgha|vojvodu od Edinburgha]].<ref>{{Citiranje novina|date=2008-02-19|title=Point-by-point: Al Fayed's claims|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/7251568.stm|access-date=2022-08-17}}</ref> Istraga koja je započela u Londonu 2004. i nastavila se 2007. – 2008. nesreću je pripisala Paulovoj krajnje nemarnoj vožnji i paparazzima koji su ga progonili, koji su Paula natjerali da prebrzo uđe u tunel.<ref>{{Citiranje novina|date=2008-04-07|title=Princess Diana unlawfully killed|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/7328754.stm|access-date=2022-08-17}}</ref> [[Datoteka:The Lake at Althorp with the Diana memorial beyond - geograph.org.uk - 1174863.jpg|mini|260x260px|jezero u Althorpu, s Dianinim spomenikom]] [[Datoteka:Stamp of Azerbaijan 509.jpg|mini|260x260px|Poštanske markice u [[Azerbajdžan|Azebajdžanu]], 1997.]] == Izvori == {{izvori|30em}} {{commonscat|Diana, Princess of Wales}} [[Kategorija:Životopisi, Ujedinjeno Kraljevstvo]] [[Kategorija:Windsori]] pz8d3p6i11ltlqh3iqw9xkildulo9zh 6447171 6447170 2022-08-20T21:59:42Z Zee21y 260198 wikitext text/x-wiki {{Monarh | ime = Diana | slika = [[Datoteka:Diana, Princess of Wales 1997 (2).jpg |235px]] | opis = Lipanj, 1997. godine | titula = Princeza od Walesa | vladavina = | krunidba = | prethodnik = | nasljednik = | regent = | titula1 = | vladavina1 = | krunidba1 = | prethodnik1 = | nasljednik1 = | regent1 = | titula2 = | vladavina2 = | krunidba2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | regent2 = | titula3 = | vladavina3 = | krunidba3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | regent3 = | nasljeđe = - | supruga = | supruge = | suprug = [[Charles, princ od Walesa]] | supruzi = | djeca = [[Princ William, vojvoda od Cambridgea]]<br>[[Harry, vojvoda od Sussexa]] | puno ime = Diana Frances Spencer | postumno ime = | dinastija = [[Dinastija Windsor|Windsor]] | vladarska himna = | otac = | majka = | datum rođenja = [[1. srpnja]] [[1961.]] | mjesto rođenja = Sandringham, [[Norfolk]], [[Engleska]] | datum smrti = [[31. kolovoza]] [[1997.]] | mjesto smrti = Pariz, Francuska | datum pokopa = [[6. rujna]] [[1997.]] | mjesto pokopa = Althorp, Engleska | potpis = Lady Diana signature-vect.svg | zanimanje = | vjera = }} [[Datoteka:Diana visits Halifax.jpg|mini|260x260px|U posjeti [[Halifax|Halifaxu]], lipanj 1983.]][[Datoteka:Sandro Pertini con i Principi di Galles.jpg|mini|260x260px|Diana i Charles u Italiji, 1985.]] [[Datoteka:President Ronald Reagan, Nancy Reagan, Prince Charles, and Princess Diana in the Yellow Oval Room.jpg|alt=Ronald Reagan|mini|260x260px|Diana i Charles u posjeti [[Ronald Reagan|Ronaldu Reaganu]] i [[Nancy Reagan|Nancy]], 9. studenoga 1985.]] [[Datoteka:Princess diana bristol 1987 02.jpg|mini|260x260px|Princeza Diana u [[Bristol|Bristolu]], 1987.]] [[Datoteka:Princess Diana Cannes.jpg|mini|421x421px|Diana na [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u Cannesu]], 1987.]] [[Datoteka:First Lady Barbara Bush and Princess Diana.jpg|mini|260x260px|Sa prvom damom [[Barbara Bush|Barbarom Bush]], 1990.]] [[Datoteka:Международная Леонардо-премия 18.jpg|mini|351x351px|Na ceremoniji dodjela Leonardo nagrada, 1995.]] [[Datoteka:U.S. First Lady Hillary Clinton met with Princess Diana.jpg|mini|260x260px|Sa [[Hillary Rodham Clinton]], 1997.]] [[Datoteka:Tunnel de l'Alma, Paris, France - panoramio (19).jpg|mini|260x260px|Ulaz u Pont de l'Alma tunel]] [[Datoteka:Flowers for Princess Diana's Funeral.jpg|mini|260x260px|Cvjeće ispred Kensington palače]] [[Datoteka:Stamp of Azerbaijan 509.jpg|mini|260x260px|Poštanske markice u [[Azerbajdžan|Azebajdžanu]], 1997.]]'''Diana, princeza od Walesa''' (rođena '''Diana Frances Spencer'''; [[Norfolk]], [[1. srpnja]] [[1961.]] - [[Pariz]], [[31. kolovoza]] [[1997.]]), bila je članica [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] [[Kraljevska obitelj|kraljevske obitelji]]. Bila je prva supruga [[Charles, princ Walesa|Charlesa, princa od Walesa]] - britanskog [[Prijestolonasljednik|prijestolonasljednika]] - i majka [[Princ William, vojvoda od Cambridgea|princa Williama]] i [[Harry, vojvoda od Sussexa|princa Harryja]]. Dianin [[aktivizam]] i glamur učinili su je međunarodnom ikonom. Često je bila kritizirana od strane javnosti, što je bilo uzrokovano njezinim burnim privatnim životom. Diana je rođena u britanskom [[Plemstvo|plemstvu]] i odrasla je u blizini kuće kraljevske obitelji u Sandringhamu, selu u blizini Norfolka. [[1981.]] godine, dok je radila kao pomoćnica odgojiteljice u vrtiću, zaručila se za princa Charlesa, najstarijeg sina kraljice [[Elizabeta II.|Elizabete II]]. Njihovo vjenčanje održano je u [[Katedrala sv. Pavla u Londonu|Katedrali sv. Pavla]] [[1981.]] godine i učinilo ju je princezom od [[Wales|Walesa]]. Imali su dva sina, Williama i Harryja, koji su tada bili drugi i treći u nizu nasljeđivanja britanskog prijestolja. Dianin brak s Charlesom patio je zbog njihove nespojivosti i izvanbračnih veza. Razdvojili su se [[1992.]], ubrzo nakon što je raspad njihove veze postao poznat javnosti. Njihove su bračne poteškoće sve češće objavljivane, a razveli su se [[1996.]] godine. Kao princeza od Walesa, Diana je preuzela određene kraljevske dužnosti u ime kraljice i predstavljala ju je na funkcijama diljem [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealtha]]. U medijima je proslavljena zbog nekonvencionalnog pristupa [[Humanitarna pomoć|humanitarnom radu]]. Njezin rad u početku je bio usmjeren na djecu i starije osobe, ali je kasnije postala poznata po svojoj uključenosti u dvije posebne kampanje, koje su uključivale prihvaćanje oboljelih od [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS]]-a, te kampanju koju je promovirao [[Međunarodni Crveni križ|Međunarodni crveni križ]] za uklanjanje nagaznih [[mina]]. Princeza je u početku bila poznata po svojoj sramežljivosti, ali njena karizma i prijatnost privoljeli su je javnosti i pomogli njenoj reputaciji da preživi žestoki krah braka. Smatrana je vrlo fotogeničnom, bila je predvodnik mode [[1980-ih]] i [[1990-ih]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-07-01|title=Princeza Diana još uvijek je istinska ikona stila koja i dalje nedostaje|url=https://zena.rtl.hr/moda/evolucija-stila-kako-se-princeza-diana-mijenjala-kroz-godine-43ddc624-d8e2-11eb-b036-a2a9f40564fd|access-date=2022-08-16|website=Žena.hr|language=hr-HR}}</ref> Dianina smrt u automobilskoj nesreći u Parizu izazvala je opsežnu javnu žalost i pozornost globalnih medija. Imala je dubok utjecaj na kraljevsku obitelj i [[Britanci|britansko društvo]]. == Raniji život == Diana Frances Spencer je rođena [[1. srpnja]] [[1961.]] godine u [[Sandrigham]]u, selu sjeverno od [[Norfolk|Norfolka]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Morton|first=Andrew|url=http://archive.org/details/dianahertruestor00mort|title=Diana : her true story-- in her own words|date=1997|publisher=New York : Simon & Schuster|others=Internet Archive|isbn=978-0-684-85080-1}}</ref> Bila je četvrto od petero djece [[Grof|grofa]] Johna Spencera (1924-1992) i grofice Frances Spencer (rođeno Roche; 1936-2002). Obitelj Spencer generacijama je usko povezana s kraljevskom obitelji, obje Dianine bake su bile asistentice [[Elizabeth Bowes-Lyon]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Bradford|first=Sarah|url=http://archive.org/details/diana00sara|title=Diana|date=2006|publisher=New York : Viking|others=Internet Archive|isbn=978-0-670-03807-7}}</ref> Njezini su se roditelji nadali da će dobiti dječaka, zbog čega se nisu mogli odlučiti koje će joj ime dati i sedam dana nakon njenoga rođenja. Diana je odrasla sa sestrama Sarah i Jane, te bratom Charlesom.<ref>{{Citiranje knjige|last=Tina Brown|url=http://archive.org/details/dianachronicles00brow_0|title=The Diana chronicles|date=2007|publisher=Doubleday|others=Internet Archive|isbn=978-0-385-51708-9}}</ref> Njen brat, John, preminuo je godinu dana prije njenog rođenja, a Diana je navela kako je ovaj događaj bio glavni razlog razvoda njenih roditelja. Kuću u Sandringhamu je obitelj Spencer iznajmljivala od kraljice [[Elizabeta II.|Elizabete II]]., koju je Diana u djetinjstvu zvala "Aunt Lilibet".<ref>{{Citiranje novina|last=Times|first=Special to the New York|date=1981-07-30|title=THE ROYAL NEWLYWEDS; SHE CHARMS WITH AN EASY GRACE|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1981/07/30/world/the-royal-newlyweds-she-charms-with-an-easy-grace.html|access-date=2022-08-16|issn=0362-4331}}</ref> Kraljevska obitelj je često provodila praznike na svom posjedu u Sandringhamu, te je tada Diana provodila mnogo vremena s kraljičinim sinovima, [[Andrew, vojvoda od Yorka|princem Andrewom]] i [[Edward, grof od Wessexa|princem Edwardom]]. Diana je imala sedam godina kada su joj se roditelji rastavili. Njena se majka ubrzo nakon toga, [[1969.]] godine, udala za Petera Shand Kydda. Dianin otac oženio se za Raine, vovotkinju od Dartmoutha. Dianin otac je [[1967.]] godine uspio izboriti skrbništvo nad svom djecom. Diana je opisala kako je njen odnos s maćehom bio jako loš, te je izjavila kako je svoju maćehu jednom prilikom gurnula niz stepenice.<ref>{{Citiranje weba|title=Diana 'I thought of running off with lover'|url=https://www.telegraph.co.uk/news/1478421/Diana-I-thought-of-running-off-with-lover.html|access-date=2022-08-16|website=www.telegraph.co.uk}}</ref> == Obrazovanje i karijera == Diana je školovanje započela od kuće, sve do devete godine kada je upisala školu Riddlesworth u [[Thetford (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Thetfordu]]. Godine [[1973.]] pridružila se svojim sestrama u školi West Heath Girls School u [[Kent (grofovija)|Kentu]]. Nije imala dobre ocjene, zbog čega je napustila školu sa 16 godina. Školovanje je zatim nastavila na Institutu Alpen Videmanette, u [[Rougemont]]u, [[Švicarska|Švicarskoj]].<ref>{{Citiranje weba|date=2000-03-02|title=Diana, Princess of Wales|url=https://web.archive.org/web/20000302063016/http://www.royal.gov.uk/family/diana2.htm|access-date=2022-08-16|website=web.archive.org}}</ref> Godine [[1978.]] preselila se u [[London]] gdje je živjela u stanu svoje majke s dvije školske prijateljice. Pohađala je tečaj kuhanja, nakon čega se zaposlila kao instruktor plesa za djecu. Zbog povrede tokom skijanja morala je napustiti ovaj posao. Nakon toga je neko vrijeme čistila kuće svojim prijateljicama i svojoj sestri Sarah. Bila je dadilja u porodici Robinson, Amerikancima koji su živjeli u Londonu. Zadnji posao bio joj je posao asistentice jedne učiteljice u Young England School vrtiću. U [[Srpanj|srpnju]] [[1979.]], za svoj 18. rođendan, Diana je od majke na poklon dobila stan koji se nalazio u [[Earl's Court]] četvrti Londona. Preselila se u ovaj stan i živjela s tri cimerice sve do [[25. veljače]] [[1981.]] godine. == Brak == Diana je prvi put upoznala [[Charles, princ Walesa|Charlesa, princa Walesa]] kada je imala 16 godina, odnosno studenog [[1977.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|title=IMALA JE SAMO 16 GODINA: Ono što je Charles priznao da je pomislio o Diani na prvom susretu sad zvuči uznemirujuće|url=https://story.hr/Celebrity/a221827/S-koliko-je-godina-princeza-Diana-upoznala-princa-Charlesa.html|access-date=2022-08-16|website=STORYHR|language=hr}}</ref> Tada je on imao 29 godina, te je bio u vezi s njenom starijom sestrom Sarah.<ref>{{Citiranje weba|title=Daily Times - Pretraživanje arhive Google vijesti|url=https://news.google.com/newspapers?id=ythQAAAAIBAJ&pg=6693,1931194&dq=frances+ruth+roche|access-date=2022-08-16|website=news.google.com}}</ref> Veza između Diane i Charlesa je postajala ozbiljnija kada ju je pozvao na izlet jahtom u gradić [[Cowes]]. Nakon ovoga pozvao je da upozna kraljevsku porodicu u [[Dvorac Balmoral|dvorcu Balmoral]] u [[Škotska|Škotskoj]] jednog vikenda studenog [[1980.]] godine. Charles je zaprosio Dianu [[6. veljače]] [[1981.]] godine. Diana je prihvatila, ali su zaruke krili od javnosti 2 tjedna. === Vjenčanje === Zaruke su objavili [[24. veljače]] [[1981.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2000-08-19|title=washingtonpost.com: International Special Report: Princess Diana, 1961-1997|url=https://web.archive.org/web/20000819020342/http://www.washingtonpost.com/wp-srv/inatl/longterm/diana/stories/glamor0901.htm|access-date=2022-08-16|website=web.archive.org}}</ref> Diana je sama odabrala svoj zaručnički prsten. Napustila je posao asistentice učiteljice, te se preselila u Clarence House, kuću [[Elizabeth Bowes-Lyon]].<ref>{{Citiranje weba|title=The Leader-Post - Pretraživanje arhive Google vijesti|url=https://news.google.com/newspapers?id=0oxVAAAAIBAJ&pg=3129,3799923&dq=diana+spencer|access-date=2022-08-16|website=news.google.com}}</ref> Nakon toga je do vjenčanja živjela u [[Buckinghamska palača|Buckinghamskoj palači]], gdje je navodno bila jako usamljena.<ref>{{Citiranje weba|title=Diana, Charles, Camilla: True Story of The Crown Season 4|url=https://time.com/5910567/diana-charles-camilla-the-crown/|access-date=2022-08-16|website=Time|language=en}}</ref> Prvi put se s Charlesom pojavila u javnosti ožujka [[1981.]] godine., na humanitarnom balu gdje je upoznala Grace, princezu Monaka. Dvadesetogodišnja Diana postala je velška princeza kada se udala za Charlesa, [[29. srpnja]] [[1981.]] godine. Vjenčanje je održano u [[Katedrala sv. Pavla u Londonu|Katedrali svetoga Pavla]], jer je imala više sjedišta od [[Westminsterska opatija|Westminsterske opatije]], crkve koja se općenito koristila za kraljevska vjenčanja. Vjenčanje je na malim ekranima pratila publika od preko 750 milijuna ljudi, dok se 600.000 postojilo na ulicama Londona.<ref>{{Citiranje novina|date=1981-07-29|title=1981: Charles and Diana marry|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/29/newsid_2494000/2494949.stm|access-date=2022-08-16}}</ref> Nije rekla da će ga "slušati"; taj je tradicionalni zavjet izostavljen na zahtjev para, što je izazvalo neke komentare u to vrijeme.<ref>{{Citiranje knjige|last=Frum|first=David|url=http://archive.org/details/howwegothere70sd00frum|title=How we got here : the 70's, the decade that brought you modern life (for better or worse)|date=2000|publisher=New York, NY : Basic Books|others=Internet Archive|isbn=978-0-465-04195-4}}</ref> Diana je nosila haljinu procijenjenu na £9,000 (ekvivalent £36,700 u 2021.) sa šlepom od 7,62 metra.<ref>{{Citiranje knjige|last=Denney|first=Colleen|url=https://books.google.ba/books?id=NU7rpq8HFxYC&pg=PA57&redir_esc=y|title=Representing Diana, Princess of Wales: Cultural Memory and Fairy Tales Revisited|date=2005|publisher=Fairleigh Dickinson University Press|isbn=978-0-8386-4023-4|language=en}}</ref> === Djeca === Par je imao rezidencije u Kensington palači i kući Highgrove, u blizini [[Tetbury|Tetburyja]]. [[5. studenoga]] [[1981.]] objavljena je Dianina trudnoća. U siječnju 1982., 12. tjednu trudnoće, Diana je pala niz stepenice u Sandringhamu, zadobivši modrice, a kraljevski ginekolog Sir George Pinker pozvan je iz Londona; fetus je bio neozlijeđen.<ref>{{Citiranje weba|title=Sir George Pinker|url=https://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/1550160/Sir-George-Pinker.html|access-date=2022-08-16|website=www.telegraph.co.uk}}</ref> Diana je kasnije priznala da se namjerno bacila niz stepenice jer se osjećala "nedovoljnom".<ref>{{Citiranje novina|date=2004-03-05|title=US TV airs Princess Diana tapes|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/3531997.stm|access-date=2022-08-16}}</ref> [[21. lipnja]] [[1982.]] Diana je rodila prvog sina, [[Princ William, vojvoda od Cambridgea|princa Williama]].<ref>{{Citiranje novina|date=1982-06-21|title=1982: Princess Diana gives birth to boy|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/21/newsid_2518000/2518435.stm|access-date=2022-08-16}}</ref> Kasnije je patila od postporođajne [[Klinička depresija|depresije]].<ref>{{Citiranje weba|title=Princess Diana Revealed Postpartum Depression 'Hit Hard' After William's Birth: 'I Was Troubled'|url=https://people.com/royals/princess-diana-revealed-postpartum-depression-hit-me-hard/|access-date=2022-08-16|website=Peoplemag|language=en}}</ref> Drugi sin, [[Harry, vojvoda od Sussexa|Harry]], rođen je [[15. rujna]] [[1984.|1984]]. Diana je rekla da su ona i Charles bili najbliži tijekom njezine trudnoće s Harryjem.<ref>{{Citiranje novina|date=2002-09-21|title=Hewitt denies Prince Harry link|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/2273498.stm|access-date=2022-08-16}}</ref> Diana je znala da nosi dječaka, ali to nikome nije rekla, jer je znala da je Charles priželjkivao kćerku.<ref>{{Citiranje weba|title=Princess Diana Recalled Pressure of Giving Birth — and Said Prince Charles Wished Harry Was a Girl|url=https://people.com/royals/princess-diana-recalled-pressure-giving-royal-baby-birth-charles-wished-harry-girl/|access-date=2022-08-16|website=Peoplemag|language=en}}</ref> Diana je svojim sinovima pružila šira iskustva nego što je to uobičajeno za kraljevsku djecu. Rijetko je popuštala Charlesu ili kraljevskoj obitelji. Odabrala im je imena, otpustila dadilju kraljevske obitelji i angažirala jednu po vlastitom izboru, odabrala im škole i odjeću, planirala im izlaske i sama ih vodila u školu onoliko često koliko joj je raspored dopuštao. Također je organizirala svoje javne dužnosti prema njihovom rasporedu. Diana je opisala Harryja kao "zločestog, baš poput mene", a Williama kao "mog malog mudrog starca" na kojeg se počela oslanjati kao na svog pouzdanika u njegovim ranim tinejdžerskim godinama.<ref>{{Citiranje weba|last=Nast|first=Condé|date=2022-04-05|title=How Princess Diana’s Dance With the Media Impacted William and Harry|url=https://www.vanityfair.com/style/2022/04/how-dianas-dance-with-the-media-impacted-william-and-harry|access-date=2022-08-16|website=Vanity Fair|language=en-US}}</ref> === Bračni problemi === Pet godina nakon vjenčanja, nekompatibilnost para i razlika od 12 godina postala je vidljiva i štetna. Godine 1986. Diana je započela vezu s [[Bojnik|majorom]] Jamesom Hewittom, bivšim obiteljskim instruktorom jahanja, a iste je godine Charles obnovio vezu sa svojom bivšom djevojkom [[Camilla, vojvotkinja Cornwalla|Camillom Parker Bowles]]. Mediji su spekulirali da je Hewitt, a ne Charles, Harryjev otac na temelju navodne fizičke sličnosti Hewitta i Harryja, no Hewitt i drugi su to demantirali. Harry je rođen dvije godine prije nego što su Hewitt i Diana započeli vezu.<ref>{{Citiranje novina|date=2002-09-21|title=Hewitt denies Prince Harry link|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/2273498.stm|access-date=2022-08-16}}</ref> Godine 1989. Diana je bila na rođendanskoj zabavi Camilline sestre, Annabel Elliot, kada se suočila s Camillom o njezinoj i Charlesovoj izvanbračnoj aferi.<ref>{{Citiranje novina|date=2004-03-12|title=Diana tells of Camilla encounter|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/americas/3504088.stm|access-date=2022-08-16}}</ref> Te su afere kasnije razotkrivene u svibnju 1992. objavljivanjem knjige [[Andrew Morton|Andrewa Mortona]], "Diana: Her True Story". Knjiga, koja je otkrila i Dianinu navodno [[Samoubojstvo|suicidalnu]] nesreću, izazvala je medijsku buru.<ref>{{Citiranje weba|date=1997-12-01|title=Interview: Andrew Morton: He couldn't shout: `Diana was in on this.'|url=https://www.independent.co.uk/life-style/interview-andrew-morton-he-couldn-t-shout-diana-was-in-on-this-she-trusted-me-it-would-have-been-a-betrayal-1286288.html|access-date=2022-08-16|website=The Independent|language=en}}</ref> Godine 1991. James Colthurst vodio je tajne intervjue s Dianom u kojima je ona govorila o svojim bračnim problemima i poteškoćama. Te su snimke kasnije korištene kao izvor za Mortonovu knjigu.<ref>{{Citiranje novina|last=Sabur|first=Rozina|date=2017-06-10|title=Princess Diana secretly recorded herself describing despair at the state of her marriage to Prince Charles, biographer reveals|language=en-GB|work=The Telegraph|url=https://www.telegraph.co.uk/news/2017/06/10/princess-diana-secretly-recorded-describing-despair-state-marriage/|access-date=2022-08-16|issn=0307-1235}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The story behind Princess Diana's secret tapes|url=https://www.nbcnews.com/id/wbna4443363|access-date=2022-08-16|website=NBC News|language=en}}</ref> Kraljica i [[Filip, vojvoda od Edinburgha|princ Filip]] pozvali su Charlesa i Dianu i bezuspješno pokušali postići pomirenje. Filip je pisao Diani i izrazio svoje razočaranje izvanbračnim vezama i nje i Charlesa; zamolio ju je da ispita njihovo ponašanje s gledišta drugoga. Bilo joj je teško prihvatiti pisma, ali je ipak cijenila da je djelovao s dobrom namjerom. Neki su ljudi, uključujući Dianinu blisku prijateljicu Simone Simmons, tvrdili da su se Diana i njezin bivši svekar, princ Philip, često svađali<ref>{{Citiranje weba|date=2008-05-24|title=Prince Philip sent 'nasty, cruel' letters to Diana - Telegraph|url=https://web.archive.org/web/20080524045533/http://www.telegraph.co.uk/news/uknews/1575120/Prince-Philip-sent-%27nasty,-cruel%27-letters-to-Diana.html|access-date=2022-08-16|website=web.archive.org}}</ref>, međutim, drugi promatrači rekli su da pisma nisu davala znake lošeg odnosa između njih.<ref>{{Citiranje weba|title=Diana and Prince Philip: the truth|url=https://www.telegraph.co.uk/news/uknews/1566132/Diana-and-Prince-Philip-the-truth.html|access-date=2022-08-16|website=www.telegraph.co.uk}}</ref> Filip je kasnije izdao izjavu, javno negirajući optužbe da je vrijeđao Dianu.<ref>{{Citiranje novina|date=2002-11-25|title=Philip Denies Calling Diana Vulgar Names|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2002/11/25/world/philip-denies-calling-diana-vulgar-names.html|access-date=2022-08-16|issn=0362-4331}}</ref> U studenom 1992. procurile su snimke "Camillagate", intimni razgovori između Charlesa i Camille, objavljeni su u tabloidima.<ref>{{Citiranje knjige|last=Brandreth|first=Gyles Daubeney|url=http://archive.org/details/charlescamillapo00bran|title=Charles & Camilla : portrait of a love affair|date=2006|publisher=London : Arrow Books|others=Internet Archive|isbn=978-0-09-949087-6}}</ref> Na videu koju je snimio Peter Settelen 1992., Diana je rekla da je od 1984. do 1986. bila "duboko zaljubljena u nekoga tko je radio u ovom okruženju." Smatra se da je mislila na tjelohranitelja Barryja Mannakeeja, koji je 1986. godine prebačen u Odjel za diplomatsku zaštitu nakon što su njegovi menadžeri utvrdili da je njegova veza s Dianom bila neprimjerena.<ref>{{Citiranje weba|title=Koga je sve ljubila princeza Diana? Možda joj je bio prvi službeni dečko, ali princ Charles nije bio i zadnji|url=https://www.tportal.hr/showtime/clanak/koga-je-sve-ljubila-princeza-diana-mozda-joj-je-bio-prvi-sluzbeni-decko-ali-princ-charles-nije-bio-i-zadnji-foto-20210529|access-date=2022-08-16|website=tportal.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Mannakee file|url=https://www.telegraph.co.uk/news/uknews/1478804/The-Mannakee-file.html|access-date=2022-08-16|website=www.telegraph.co.uk}}</ref> Dianini prijatelji odbacili su tu tvrdnju kao apsurdnu.<ref>{{Citiranje weba|title=New Book Casts Shadow Over Diana|url=https://www.cbsnews.com/news/new-book-casts-shadow-over-diana/|access-date=2022-08-16|website=www.cbsnews.com|language=en-US}}</ref> Na snimcima je s gorčinom govorila o svom suprugu rekavši da je "[on] učinio da se osjećam toliko neprikladnom na sve moguće načine, da me svaki put kad bih se popela po zrak on ponovno gurnuo dole." Charlesova teta, princeza Margaret, spalila je "vrlo osobna" pisma koja je Diana napisala [[Elizabeth Bowes-Lyon|kraljici Elizabeth, kraljici majci]] 1993. godine. Biograf William Shawcross smatra da je Margaretin postupak "razumljiv" jer je "štitila svoju majku i druge članove obitelji".<ref>{{Citiranje weba|title=Princess Margaret destroyed letters from Diana to Queen Mother|url=https://www.telegraph.co.uk/news/uknews/theroyalfamily/6198996/Princess-Margaret-destroyed-letters-from-Diana-to-Queen-Mother.html|access-date=2022-08-16|website=www.telegraph.co.uk}}</ref> Iako je za svoje bračne probleme krivila Camillu, Diana je počela vjerovati da je njezin suprug također bio upleten u druge afere. U listopadu 1993. Diana je pisala svom batleru Paulu Burrellu, rekavši mu da vjeruje da je njezin suprug sada zaljubljen u svoju osobnu asistenticu Tiggy Legge-Bourke—koja je također bila bivša dadilja njegovih sinova—i da je Charles planira ubiti "kako bi mu bio otvoren put da se oženi s Tiggy"<ref>{{Citiranje weba|date=2008-01-23|title=Princess Diana letter: 'Charles plans to kill me' - Telegraph|url=https://web.archive.org/web/20080123061245/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=/news/2007/12/20/ndiana120.xml|access-date=2022-08-16|website=web.archive.org}}</ref>, međutim kasnije je dokazano da Charles i Tiggy nisu bili u vezi.<ref>{{Citiranje weba|title=Princeza Diana umrla je vjerujući u veliku laž o svojem suprugu: "To je jedna od najbolje odigranih prevara u povijesti"|url=https://dnevnik.hr/showbuzz/zanimljivosti/princeza-diana-umrla-je-vjerujuci-da-ju-je-princ-charles-varao-s-dadiljom-tiggy-legge-bourke---734679.html|access-date=2022-08-16|website=Dnevnik.hr|language=hr}}</ref> Princ Charles tražio je javno razumijevanje putem televizijskog intervjua s Jonathanom Dimblebyjem 29. lipnja 1994. U intervjuu je rekao da je obnovio svoju vezu s Camillom 1986., tek nakon što se njegov brak s Dianom "nepovratno raspao".<ref>{{Citiranje novina|date=2005-04-06|title=Timeline: Charles and Camilla's romance|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/4410551.stm|access-date=2022-08-16}}</ref> Iste godine Dianina afera s Jamesom Hewittom detaljno je razotkrivena u knjizi "Zaljubljena princeza" Anne Pasternak, a Hewitt je bio glavni izvor. Diana je očito bila uznemirena i ogorčena kada je knjiga objavljena, iako je Pasternak tvrdila da je Hewitt djelovao uz Dianinu podršku. Iste godine, News of the World je tvrdio da je Diana obavila preko 300 telefonskih poziva oženjenom trgovcu umjetninama Oliveru Hoareu. Dokazano je da su ovi pozivi upućeni iz njenog stana u Kensingtonskoj palači i iz telefonske govornice ispred palače. Međutim, Diana je zanijekala bilo kakvu romantičnu vezu s Hoareom, kojeg je opisala kao prijatelja<ref>{{Citiranje weba|date=2016-09-06|title=Princess Diana’s secret life - Dateline NBC - Newsmakers {{!}} NBC News|url=https://web.archive.org/web/20160906063221/http://www.nbcnews.com/id/3080110/ns/dateline_nbc-newsmakers/t/princess-dianas-secret-life/|access-date=2022-08-16|website=web.archive.org}}</ref>. Tisak ju je također povezivao s ragbijašem Willom Carlingom i privatnim investitorom Theodoreom J. Forstmannom, ali te tvrdnje nisu ni potvrđene ni dokazane.<ref>{{Citiranje weba|date=2006-05-04|title=Results in|url=https://web.archive.org/web/20060504203040/http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4161/is_20040926/ai_n12907021|access-date=2022-08-16|website=web.archive.org}}</ref> === Razvod === Novinar Martin Bashir intervjuirao je Dianu za [[BBC]]-jevu emisiju Panorama. Intervju je emitiran 20. studenoga 1995. Diana je razgovarala o svojim i suprugovim izvanbračnim vezama. Osvrnuvši se na Charlesov odnos s Camillom, rekla je: "Pa, bilo nas je troje u ovom braku, pa je bila mala gužva." Također je izrazila sumnju u prikladnost svog supruga za kraljevanje.<ref>{{Citiranje novina|date=1995-11-20|title=1995: Diana admits adultery in TV interview|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/20/newsid_4341000/4341436.stm|access-date=2022-08-16}}</ref> U intervjuu je izjavila da je patila od depresije, [[Bulimija|bulimije]], te da je mnogo puta počinila samoozljeđivanje. Kombinacija bolesti od kojih je Diana sama rekla da je patila rezultirala je stavom nekih njezinih biografa da je imala granični poremećaj osobnosti. Kasnije je otkriveno da je Bashir koristio krivotvorene bankovne izvode kako bi zadobio povjerenje Diane i njezina brata kako bi osigurao intervju, lažno navodeći da su njoj bliski ljudi bili plaćeni za špijuniranje.<ref>{{Citiranje novina|last=Correspondent|first=Rosamund Urwin Media|title=BBC says sorry to Diana’s brother Earl Spencer for interview ‘deceit’|language=en|url=https://www.thetimes.co.uk/article/bbc-says-sorry-to-dianas-brother-earl-spencer-for-interview-deceit-ghfjqbbbx|access-date=2022-08-16|issn=0140-0460}}</ref> Intervju se pokazao kao prekretnica. 20. prosinca 1995. Buckinghamska palača objavila je da je kraljica poslala pisma Charlesu i Diani, savjetujući ih da se razvedu.<ref>{{Citiranje weba|last=Facebook|last2=Twitter|last3=options|first3=Show more sharing|last4=Facebook|last5=Twitter|last6=LinkedIn|last7=Email|last8=URLCopied!|first8=Copy Link|last9=Print|date=1995-12-21|title=Queen Orders Charles, Diana to Divorce|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1995-12-21-mn-16515-story.html|access-date=2022-08-16|website=Los Angeles Times|language=en-US}}</ref> Kraljičin potez podržali su premijer i viši savjetnici, a prema BBC-ju odlučeno je nakon dva tjedna razgovora. Charles je službeno pristao na razvod u pisanoj izjavi ubrzo nakon toga. U veljači 1996. Diana je objavila svoj pristanak nakon pregovora s Charlesom i predstavnicima kraljice.<ref>{{Citiranje weba|title=Gadsden Times - Pretraživanje arhive Google vijesti|url=https://news.google.com/newspapers?nid=1891&dat=19960228&id=LrgfAAAAIBAJ&pg=1484,3038265|access-date=2022-08-16|website=news.google.com}}</ref> U srpnju 1996. par je dogovorio uvjete razvoda.<ref>{{Citiranje novina|last=Lyall|first=Sarah|date=1996-07-13|title=Charles and Diana Agree on Divorce Terms|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1996/07/13/world/charles-and-diana-agree-on-divorce-terms.html|access-date=2022-08-16|issn=0362-4331}}</ref> To je uslijedilo ubrzo nakon Dianine optužbe da je Charlesova osobna asistentica Tiggy Legge-Bourke pobacila njegovo dijete, nakon čega je Tiggy uputila svog odvjetnika Petera Carter-Rucka da zahtijeva ispriku. Glasine o Tiggyijinom navodnom pobačaju očito je proširio Martin Bashir kako bi dobio njegov Panorama intervju s Dianom.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-09-18|title=BBC to pay Tiggy Legge-Bourke ‘significant’ damages over Martin Bashir smears|url=https://web.archive.org/web/20210918003823/https://www.telegraph.co.uk/royal-family/2021/09/17/former-royal-nanny-offered-significant-damages-bbc-martin-bashir/|access-date=2022-08-16|website=web.archive.org}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Ljubavnik princeze Diane nakon 25 godina prekinuo šutnju kako bi upozorio na jednu važnu stvar|url=https://miss7.24sata.hr/lifestyle/ljubavnik-princeze-diane-nakon-25-godina-prekinuo-sutnju-kako-bi-upozorio-na-jednu-vaznu-stvar-34063|access-date=2022-08-16|website=miss7.24sata.hr|language=hr}}</ref> Odluka je izdana 15. srpnja 1996., a razvod je okončan 28. kolovoza 1996. Diana je dobila paušalni iznos od 17 milijuna funti (ekvivalentno 33 milijuna funti u 2021.) kao i 400.000 funti godišnje. Par je potpisao ugovor o povjerljivosti koji im je zabranjivao da razgovaraju o detaljima razvoda ili bračnog života.<ref>{{Citiranje weba|date=2005-03-06|title=CNN - Text of Charles and Diana's divorce decree - August 28, 1996|url=https://web.archive.org/web/20050306005432/https://www.cnn.com/WORLD/9608/28/royal.divorce/decree/|access-date=2022-08-16|website=web.archive.org}}</ref> Kraljica je navodno željela dopustiti Diani da nastavi koristiti stil Kraljevskog Visočanstva nakon razvoda, ali Charles je inzistirao na njegovom uklanjanju. Princ William je navodno umirio svoju majku: "Ne brini, mama, vratit ću ti ga jednog dana kada budem kralj."<ref>{{Citiranje weba|title=Royal wedding: Diana's ghost will be everywhere on Prince William's big day|url=https://www.telegraph.co.uk/news/uknews/royal-wedding/8465738/Royal-wedding-Dianas-ghost-will-be-everywhere-on-Prince-Williams-big-day.html|access-date=2022-08-16|website=www.telegraph.co.uk}}</ref> Gotovo godinu dana prije, princ Philip je upozorio Dianu: "Ako se ne budeš lijepo ponašala, djevojko moja, oduzet ćemo ti titulu." Na što je odgovorila: "Moja titula je puno starija od tvoje, Filipe". == Život nakon razvoda == Nakon razvoda Diana je zadržala stan na sjevernoj strani Kensingtonske palače koji je dijelila s Charlesom od prve godine njihova braka; stan je ostao njezin dom do njezine smrti sljedeće godine. U knjizi objavljenoj 2003. Paul Burrell tvrdi da su Dianina privatna pisma otkrila da joj je njezin brat, lord Spencer, odbio dopustiti da živi u Althorpu, unatoč njezinu zahtjevu.<ref>{{Citiranje weba|title=Diana 'wept as she read brother's cruel words'|url=https://www.telegraph.co.uk/news/uknews/1444845/Diana-wept-as-she-read-brothers-cruel-words.html|access-date=2022-08-16|website=www.telegraph.co.uk}}</ref> Nadalje, nastavila je imati pristup nakitu koji je dobila tijekom braka, a dopušteno joj je i korištenje zračnog prijevoza britanske kraljevske obitelji i vlade. Diana je bila u vezi s britansko-pakistanskim kardiokirurgom Hasnatom Khanom<ref>{{Citiranje weba|title=Bivši ljubavnik princeze Diane prekinuo šutnju nakon 25 godina: 'Jedna od Dianinih najatraktivnijih osobina bila je ranjivost'|url=https://www.tportal.hr/showtime/clanak/bivsi-ljubavnik-princeze-diane-prekinuo-sutnju-nakon-25-godina-jedna-od-dianinih-najatraktivnijih-osobina-bila-je-ranjivost-foto-20210110|access-date=2022-08-16|website=tportal.hr}}</ref>, kojeg su mnogi njezini najbliži prijatelji nakon njezine smrti nazivali "ljubavlju njezina života", i navodno ga je opisala kao " gospodin divni".<ref>{{Citiranje weba|last=Truscott|first=Claire|date=2008-01-14|title=Background to Dr Hasnat Khan and Diana, Princess of Wales|url=http://www.theguardian.com/uk/2008/jan/14/monarchy2|access-date=2022-08-16|website=the Guardian|language=en}}</ref> U svibnju 1996. Diana je posjetila [[Lahore]] na poziv Imrana Khana, rođaka Hasnata Khana, te je u tajnosti posjetila potonju obitelj.<ref>{{Citiranje weba|date=2008-03-28|title=Imran And Jemima Khan Welcomed Princess Diana In Pakistan|url=https://www.huffpost.com/entry/imran-and-jemima-khan-wel_n_72608|access-date=2022-08-16|website=HuffPost|language=en}}</ref> Khan je bio jako privatan i veza se odvijala u tajnosti, a Diana je lagala novinarima koji su je ispitivali o tome. Njihova je veza trajala gotovo dvije godine s različitim izjavama o tome tko ju je prekinuo.<ref>{{Citiranje weba|title=Upoznajte Hasnata Khana, 'Pravu ljubav' iz života princeze Diane koja je nikada nije prodala - Zabava|url=https://hr.gov-civil-portalegre.pt/|access-date=2022-08-16|website=hr.gov-civil-portalegre.pt|language=hr-HR}}</ref> Prema Khanovom svjedočenju u istrazi o njezinoj smrti, Diana je bila ta koja je prekinula njihovu vezu u ljeto 1997.<ref>{{Citiranje weba|date=2008-03-28|title=Hasnat Khan Tells Diana Inquest They Enjoyed "Normal" Sex Life, Says She Ended Affair|url=https://www.huffpost.com/entry/hasnat-khan-tells-diana-i_n_89618|access-date=2022-08-16|website=HuffPost|language=en}}</ref> Navodno Dianina majka, Frances Shand Kydd, nije odobravala vezu svoje kćeri s muslimanom. Do vremena Dianine smrti 1997. godine, nije razgovarala s majkom četiri mjeseca.<ref>{{Citiranje weba|date=2002-10-24|title=Diana did not talk to me in final months, admits her mother|url=https://www.independent.co.uk/news/uk/crime/diana-did-not-talk-to-me-in-final-months-admits-her-mother-141065.html|access-date=2022-08-16|website=The Independent|language=en}}</ref> Nasuprot tome, njezin odnos s maćehom navodno se poboljšao.<ref>{{Citiranje weba|date=2016-10-21|title=Countess Raine Spencer, stepmother of Princess Diana, dies aged 87|url=http://www.theguardian.com/uk-news/2016/oct/21/countess-raine-spencer-stepmother-of-princess-diana-dies-aged-87|access-date=2022-08-16|website=the Guardian|language=en}}</ref> U roku od mjesec dana, Diana je započela vezu s Dodijem Fayedom, sinom njenog ljetnog domaćina, Mohameda Al-Fayeda. Tog je ljeta Diana razmišljala o tome da odvede svoje sinove na odmor u Hamptons na [[Long Island|Long Islandu]], ali službenici sigurnosti su to spriječili. Nakon što je odlučila da ne ide na [[Tajland]], prihvatila je Fayedov poziv da se pridruži njegovoj obitelji na jugu Francuske, gdje njegovo imanje i veliko osiguranje neće izazvati zabrinutost Kraljevske zaštitne jedinice. Mohamed Al-Fayed kupio je Jonikal, 60-metarsku jahtu vrijednu više milijuna funti na kojoj je zabavljao Dianu i njezine sinove.<ref>{{Citiranje weba|last=Nast|first=Condé|date=2008-04-08|title=Two Ladies, Two Yachts, and a Billionaire|url=https://www.vanityfair.com/news/2008/05/dunne200805|access-date=2022-08-16|website=Vanity Fair|language=en-US}}</ref> == Smrt == 31. kolovoza 1997. Diana je poginula u prometnoj nesreći u tunelu Pont de l'Alma u [[Pariz|Parizu]] dok je vozač bježao od [[Paparazzo|paparazza]].<ref>{{Citiranje novina|date=1997-08-31|title=1997: Princess Diana dies in Paris crash|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/31/newsid_2510000/2510615.stm|access-date=2022-08-17}}</ref> Nesreća je također rezultirala smrću Dodija Fayeda i vozača, Henrija Paula, koji je bio vršitelj dužnosti upravitelja sigurnosti hotela Ritz Paris. Trevor Rees-Jones, kojeg je Dodijev otac zaposlio kao tjelohranitelja, preživio je nesreću.<ref>{{Citiranje weba|title=The guarded words of Trevor Rees-Jones|url=https://www.irishtimes.com/culture/the-guarded-words-of-trevor-rees-jones-1.255106|access-date=2022-08-17|website=The Irish Times|language=en}}</ref> Televizijski prijenos sprovoda, 6. rujna, pratila je britanska televizijska publika koja je dosegla vrhunac od 32,10 milijuna gledatelja, što je bila jedna od najvećih brojki gledanosti u Ujedinjenom Kraljevstvu ikada. Milijuni drugih gledali su događaj diljem svijeta.<ref>{{Citiranje novina|date=1997-09-06|title=1997: Diana's funeral watched by millions|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/september/6/newsid_2502000/2502307.stm|access-date=2022-08-17}}</ref> === Sprovod === Iznenadna i neočekivana smrt iznimno popularne kraljevske osobe donijela je izjave poznatih osoba diljem svijeta.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.bbc.co.uk/news/special/politics97/diana/worldreax.html|access-date=2022-08-17|website=www.bbc.co.uk}}</ref> Ljudi su mjesecima ostavljali cvijeće, svijeće, čestitke i osobne poruke ispred Kensingtonske palače. Njezin lijes, ogrnut kraljevskom zastavom, donijele su u London iz Pariza dvije sestre princa Charlesa i Diane 31. kolovoza 1997.<ref>{{Citiranje weba|title=CNN - Princess Diana's body comes home - August 31, 1997|url=http://edition.cnn.com/WORLD/9708/31/diana.8pm.update/|access-date=2022-08-17|website=edition.cnn.com}}</ref> Lijes je odnesen u privatnu mrtvačnicu, a zatim postavljen u Kraljevsku kapelu, palaču St. James. 5. rujna kraljica Elizabeta II odala joj je počast u televizijskom prijenosu uživo. Dianin sprovod održan je u Westminsterskoj opatiji 6. rujna. Njezini sinovi hodali su u pogrebnoj povorci iza njezina lijesa, zajedno s njezinim bivšim suprugom princom od Walesa, vojvodom od Edinburgha, Dianinim bratom lordom Spencerom i predstavnicima nekih njezinih dobrotvornih organizacija. Lord Spencer rekao je o svojoj sestri, "Dokazala je u prošloj godini da joj nije potrebna kraljevska titula kako bi nastavila stvarati svoju posebnu vrstu magije."<ref>{{Citiranje weba|last=Spencer|first=Earl|date=2007-05-04|title=Earl Spencer: The most hunted person of the modern age|url=http://www.theguardian.com/theguardian/2007/may/04/greatspeeches|access-date=2022-08-17|website=the Guardian|language=en}}</ref> === Teorije zavjere === Početna francuska pravosudna istraga zaključila je da je nesreću uzrokovala Paulova alkoholiziranost, nesmotrena vožnja, prebrza vožnja i djelovanje lijekova na recept.<ref>{{Citiranje weba|date=2008-05-22|title=Diana crash caused by chauffeur, says report|url=https://web.archive.org/web/20080522130924/http://www.telegraph.co.uk/htmlContent.jhtml?html=/archive/1999/09/04/ndi04.html|access-date=2022-08-17|website=web.archive.org}}</ref> U veljači 1998. Mohamed Al-Fayed, otac Dodija Fayeda, javno je rekao da je nesreća, u kojoj je poginuo njegov sin, bila planirana i optužio [[Secret Intelligence Service|MI6]] i [[Filip, vojvoda od Edinburgha|vojvodu od Edinburgha]].<ref>{{Citiranje novina|date=2008-02-19|title=Point-by-point: Al Fayed's claims|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/7251568.stm|access-date=2022-08-17}}</ref> Istraga koja je započela u Londonu 2004. i nastavila se 2007. – 2008. nesreću je pripisala Paulovoj krajnje nemarnoj vožnji i paparazzima koji su ga progonili, koji su Paula natjerali da prebrzo uđe u tunel.<ref>{{Citiranje novina|date=2008-04-07|title=Princess Diana unlawfully killed|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/7328754.stm|access-date=2022-08-17}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} {{commonscat|Diana, Princess of Wales}} [[Kategorija:Životopisi, Ujedinjeno Kraljevstvo]] [[Kategorija:Windsori]] kprvw88cyectizst3v6yo0z4pxck9yh 0 117756 6447213 6244549 2022-08-21T07:58:43Z MaGa 20797 zamijenjena nepostojeća datoteka wikitext text/x-wiki {{Skladatelj | ime = Irving Berlin | puno ime = Israel Isidore Baline | slika = Irving Berlin (1907 portrait, NPG.93.388.3 - crop).jpg | opis slike = Irving Berlin početkom 20. stoljeća | datum_rođenja = [[11. svibnja]] [[1888.]] |mjesto_rođenja=[[Mogilev]], [[Bjelorusija]] |datum_smrti=[[22. rujna]] [[1989.]] |mjesto_smrti= [[New York]], [[SAD]] |djela="God Bless America", White Christmas", "Anything You Can Do," "There's No Business Like Show Business" |period=[[20. stoljeće]] |utjecaj= |nagrade= }} [[File:Alexander's Ragtime Band - Billy Murray.ogg|thumb|''Alexander's Ragtime Band'', Edison Amberol cylinder, 1911]] '''Irving Berlin''' ([[Tjumen]], [[11. svibnja]] [[1888.]] – [[New York]], [[22. rujna]] [[1989.]]) je bio [[SAD|američki]] skladatelj i stihopisac židovskog porijekla, te jedan od najčudesnijih američkih stvaratelja pjesama u povijesti. Umro je u 101. godini. Berlin je bio jedan od rijetkih [[Broadadway|broadwayskih]] skladatelja koji je pisao i glazbu i stihove za vlastite pjesme. Iako je posjedovao tek osnovno znanje čitanja nota, uz pomoć mnogih glazbenih pomoćnika i suradnika (kojima zasluge nikada nisu pripisane), uspio je napisati više od 3000 pjesama, od kojih su mnoge (npr. "[[God Bless America]]," "[[Bijeli Božić (pjesma)|White Christmas]]," "[[Anything You Can Do (pjesma)|Anything You Can Do]]," "[[There's No Business Like Show Business (pjesma)|There's No Business Like Show Business]]") ostavile neizbrisiv trag u američkoj glazbi i kulturi. {{GLAVNIRASPORED:Berlin, Irving}} [[Kategorija:Američki skladatelji]] [[Kategorija:Američki Židovi]] [[Kategorija:Bjeloruski Židovi]] oyrndtuot1lpsvu6zr1mwcz7ao5kv1p 102 129937 6447024 3113988 2022-08-20T13:26:18Z PonoRoboT 259157 pravopis wikitext text/x-wiki '''Popis naseljenih mjesta u [[Boka kotorska|Boki Kotorskoj]]:''' {{Index}} == B == * [[Baošići]] * [[Bigova]] * [[Bijela (Herceg-Novi, Crna Gora)|Bijela]] * [[Bijelske Kruševice]] * [[Bjelila]] * [[Bogdašići (Tivat, Crna Gora)|Bogdašići]] * [[Bogišići]] * [[Bratešići]] * [[Bunovići]] == Č == * [[Čavori]] == D == * [[Dobrota]] * [[Donja Lastva]] * [[Donji Morinj]] * [[Donji Orahovac (Kotor, Crna Gora)|Donji Orahovac]] * [[Donji Stoliv]] * [[Dragalj]] * [[Dražin Vrt]] * [[Dub (Kotor, Crna Gora)|Dub]]{{Nedostaje izvor}} == Đ == * [[Đenovići]] * [[Đuraševići]] * [[Đurići (Herceg-Novi, Crna Gora)|Đurići]] == G == * [[Glavati]] * [[Glavatičići]] * [[Gornja Lastva]] * [[Gornji Morinj]] * [[Gornji Orahovac (Kotor, Crna Gora)|Gornji Orahovac]] * [[Gornji Stoliv]] * [[Gorovići (Kotor, Crna Gora)|Gorovići]] * [[Gošići]] == H == * [[Han (Kotor, Crna Gora)|Han]] * [[Herceg Novi]] == I == * [[Igalo]] == J == * [[Jošice]] == K == * [[Kamenari]] * [[Kameno]] * [[Kavač]] * [[Knežlaz]] * [[Kolužunj]] * [[Kostanjica (Kotor, Crna Gora)|Kostanjica]] * [[Kotor]] * [[Kovači (Kotor, Crna Gora)|Kovači]] * [[Krašići (Tivat, Crna Gora)|Krašići]] * [[Krimovica]] * [[Kruševice]] * [[Kubasi]] * [[Kumbor]] * [[Kuti (Herceg-Novi, Crna Gora)|Kuti]] == L == * [[Lastva Grbaljska]] * [[Ledenice (Kotor, Crna Gora)|Ledenice]] * [[Lepetane]] * [[Lipci]] * [[Luštica (Herceg-Novi, Crna Gora)|Luštica]] == LJ == * [[Lješevići]] == M == * [[Mali Zalazi]] * [[Malov Do]] * [[Meljine (Herceg-Novi, Crna Gora)|Meljine]] * [[Milovići]] * [[Mirac]] * [[Mojdež]] * [[Mokrine (Herceg-Novi, Crna Gora)|Mokrine]] * [[Morinj]] * [[Mrčevac]] * [[Muo]] == N == * [[Nalježići]] == NJ == * [[Njivice (Boka kotorska)|Njivice]]{{Nedostaje izvor}} == P == * [[Pelinovo]] * [[Perast]] * [[Pištet]] * [[Pobrđe (Kotor, Crna Gora)|Pobrđe]] * [[Podi (Herceg-Novi, Crna Gora)|Podi]] * [[Prčanj]] * [[Prijeradi]] * [[Prijevor (Herceg Novi, Crna Gora)|Prijevor]] * [[Provodina]] == R == * [[Radanovići (Kotor, Crna Gora)|Radanovići]] * [[Radovići]] * [[Ratiševina]] * [[Risan]] == S == * [[Sasovići]] * [[Stoliv]] * [[Strp]] * [[Sutorina]] * [[Sutvara (Kotor, Crna Gora)|Sutvara]] * [[Sušćepan]] == Š == * [[Šišići (Kotor, Crna Gora)|Šišići]] * [[Škaljari]] * [[Špiljari]] == T == * [[Tivat]] * [[Trebesinj]] * [[Trešnjica]] == U == * [[Ubli (Herceg-Novi, Crna Gora)|Ubli]] * [[Ukropci]] * [[Unijerina]] == V == * [[Veliki Zalazi]] * [[Višnjeva]] * [[Vranovići (Kotor, Crna Gora)|Vranovići]] == Z == * [[Zagora (Kotor, Crna Gora)|Zagora]] * [[Zelenika (Herceg Novi, Crna Gora)|Zelenika]] * [[Zvečava]] == Ž == * [[Žlijebi]] [[Kategorija:Naselja u Boki kotorskoj|#]] [[Kategorija:Popisi mjesta|Crna Gora, Boka kotorska]] [[Kategorija:Popisi (Crna Gora)|Boka kotorska, mjesta]] j701afx1kucqqb7y2rw2rp701smkeyg 0 151064 6447261 6008830 2022-08-21T10:42:53Z Artus 90507 dodana ilustracija wikitext text/x-wiki [[Datoteka:English_dialects1997.svg|mini|250px|Prikaz stanovništva izvornih govornika engleskog jezika pomoću tortnog grafikona]] '''Tortni grafikon''' ili '''strukturni krug''' ili '''kružni grafikon''' se definira kao način prikazivanja djelomičnih vrijednosti neke cjeline kao dijela [[krug]]a. U pravilu je grafikon podijeljen na kružne isječke i svaki od njih predstavlja neku djelomičnu vrijednost, a cijeli krug predstavlja zbroj svih tih vrijednosti. Kružni isječci se definiraju pomoću linije radijusa, tj. linije koja kreće iz središta [[kružnica|kružnice]] i dodiruje rub kružnice koja predstavlja grafikon. [[Kut]] središta između dvije susjedne linije radijusa određuje veličinu kružnog isječka, tj. njegov kut. To je moguće izraziti pomoću sljedeće formule: :kut = 360° × djelomična vrijednost/ukupna vrijednost Hrvatski naziv je ova vrsta grafikona dobila vjerojatno iz razloga što podsjeća na izrezanu tortu. Naziva ga se još i '''tortnim grafikonom'''. ==Označavanje i obilježavanje isječaka== [[Datoteka:FarmlandinEU2.gif|mini|250px|Označavanje isječaka unutar i izvan samog grafikona]] Pojedini isječci kruga se najčešće označavaju različitim [[boja]]ma radi što bolje preglednosti, a ponekad se uzimaju najrazličitiji uzorci ili se isječci čak osjenčavaju na razne načine, ovisno o efektu koji se želi postići. Obilježavanje pojedinog isječka nekim pojmovima koji oni predstavljaju (dakle [[riječ]]ima ili [[broj]]evima) se vrši na tri načina: unutar samog isječka (ako isječak nije premalen ili pojam predugačak), direktno izvan isječka ili se svaki isječak označi brojem i određenom bojom pa se izradi legenda koja objasni svaki od pojmova. ==Preglednost== Radi što bolje preglednosti potrebno je imati neke stvari na umu. Najbolje bi bilo kada određeni tortni grafikon ne bi imao više od 10 isječaka. Pojedini isječak se ne treba dodatno raspodijeliti, najbolje je u tom slučaju naći neki općeniti pojam ili jednostavno izraditi legendu koja bi sve to objasnila. Što bolja preglednost jednog tortnog grafikona se postiže tako da se kružni isječci slažu u smjeru kazaljke na satu i to po veličini, počevši od najvećeg čiji radijus započinje točno na poziciji kazaljke koja pokazuje 12 sati. ==Vrste tortnih grafikona== [[Datoteka:Frequency of relativizers.jpg |mini|260px|Primjer [[3D|trodimenzionalnog]] grafikona koji pokazuje koliko često neka [[Odnosne zamjenice|riječ]] uvodi relativne ili odnosne [[Rečenica|rečenice]], npr. ''Vuk '''koji''' zavija, Vuk '''što''' zavija, Vuk '''čiji''' trag vidiš,'' itd.]] Postoji nekoliko vrsta tortnih grafikona. Prva je tzv. 3D grafikon koji vizualno može izgledati fantastično, ali on poprima u tom slučaju oblik [[Elipsa|elipse]] i ponekad je otežano odrediti granice pojedinih isječaka pa čak i njihov međusobni omjer. Postoji još tzv. polukružni grafikon koji ne koristi puni krug (svih 360°) već samo jedan dio, najčešće polovicu (180°). Može prikazivati npr. razmještaj sjedala u [[Kazalište|kazalištu]] ili slično. Postoji i tzv. prstenasti grafikon čiji krug nije u potpunosti ispunjen (nedostaje mu sredina) i zbog toga podsjeća na prsten. Zbog svoje izričite složenosti može prikazivati čitav niz podataka, prazni prostor u sredini služi za ubacivanje komentara. Posljednji je tzv. "eksplodirajući grafikon" u kojemu se uglavnom jedan kružni isječak izričito naglašava i dijeli ga se na podisječke. ==Upotreba tortnog grafikona== Općenito tortni grafikon je pogodan za prikazivanje svakakvih raspodjela ili udjela neke cjeline. Najviše se koristi u poslovnome svijetu, masovnim medijima i u [[znanost|znanstvenim]] publikacijama. ==Povijest== [[Datoteka:Playfair-piechart.jpg|mini|lijevo|Jedan od prvih tortnih grafikona koji je izradio William Playfair]] Prvi čovjek koji je upotrebio tortni grafikon za prikazivanje podataka je [[William Playfair]] u svojoj publikaciji "Statistical Breviary", [[1801.]] godine. == Vidi još == * [[Stupčasti dijagram]] * [[Gantogram]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Pie_charts|Kreisdiagramme}} * [http://lumens.fthm.hr/edata/2011/2f9b48d9-9e15-406d-85b9-8fb7da929652.pdf Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180712214745/http://lumens.fthm.hr/edata/2011/2f9b48d9-9e15-406d-85b9-8fb7da929652.pdf |date=12. srpnja 2018. }} Statistika, predavanje 2: uređivanje i prikazivanje podataka [[Kategorija:Statistika]] 1ovqy9yauqe8nz6p5ly53zwgcv76tlv 0 157365 6447076 6376982 2022-08-20T16:44:23Z Silverije 23459 wikitext text/x-wiki {{pravopis}} {{Infookvir nacionalna vojska |naziv=Crnogorska vojska |država genitiv= |izvorni naziv= |slika= [[Datoteka: Flags,_about_1800.gif‎|mini|150px|]] |opis=<li> [[Krstaš-barjak]] |utemeljena= |sadašnji ustroj=<li> [[Vojska Crne Gore]] |raspuštena=<li> [[1921.]] |grane=<li> [[pješaštvo]], [[topništvo]], [[Crnogorska garda|garda]] |stožer= |vrhovni zapovjednik =<li>[[Nikola I. Petrović]] |vrhovni zapovjednik titula = <li> [[Knjaz]] |ministar = <li> ''[[Popis crnogorskih ministara obrane 1879.-1921.]]'' |ministar titula = |zapovjednik = |zapovjednik titula = |povijest= |činovi= |slika2='''[[Datoteka:Montenegrin heavy cannon, 1912.jpg|desno|250px|[[Crnogorci]] [[1912.]] izvlače teško topništvo na vatrenu liniju tijekom oslobađanja sjevernog teritorij svoje domovine]]''' }} [[Datoteka:Vucji_Do_flag.jpg|250px|desno|mini|Crnogorski vojni [[krstaš-barjak]] izrešetan mecima nakon pobjeda u ratovima [[1876.]] – [[1878.]]]] Nakon vojnih uspjeha u ratovima [[1876.]] – [[1878.]] tijekom kojih je [[Kneževina Crna Gora]] uvećana za veliki teritorij, od rijeke [[Tara|Tare]] na sjeveru do [[Jadransko more|Jadranskoga mora]] na jugu (oslobođeni gradovi ili [[varoš]]i [[Podgorica]], [[Nikšić]], [[Kolašin]], [[Andrijevica]], [[Bar (grad)|Bar]] i [[Ulcinj]]), godine [[1880.]] pristupilo se reorganiziranju '''Crnogorske vojske'''. Svaka je [[Kapetanija (Crna Gora)|kapetanija]] oformila svoj pričuvni [[bataljun]], a bilo ih je 42 ukupno. Od [[1881.]] obnovljene su redovite vojne vježbe. ==Službeni naziv== U članku 7 ''Zakona o Vojsci u Knjaževini Crnoj Gori'' iz [[1910.]] navodi se službeni naziv: ''Crnogorska narodna vojska''. ==Zapovijedanje== Vrhovni je zapovjednik Crnogorske vojske bio [[monarh]], [[knez]]/[[kralj]] [[Nikola I. Petrović]]. Za operativno zapovijedanje, organiziranje i financijsku potporu Crnogorske vojske bilo je zaduženo ''Ministarstvo vojno'' (Ministarstvo obrane), resor Vlade (orig. ''Ministarski savjet'') Kneževine/Kraljevine Crne Gore (vidi: [[Ministarski savjet Crne Gore]]). ''Generalštab'' (Glavni stožer) Crnogorske vojske bio je dio ''Ministarstva vojnog''. ==Časnička i dočasnička naobrazba== Godine [[1882.]] upućeno je prvih 14 [[Crnogorci|Crnogoraca]] na časničke škole, poglavito u [[Italija|Italiju]] i [[Rusko Carstvo|Rusiju]]. Do [[1886.]] časničku je naobrazbu završilo njih 10 i to su bili prvi školovani časnici u slavnoj crnogorskoj ratničkoj historiji. Od toga su razdoblja ovi crnogorski časnici držali tečajeve u Podgorici, Nikšiću i [[Cetinje|Cetinju]]. Rujna [[1895.]] u Podgorici je otvorena prva stalna pješačka dočasnička škola, a prvi su dočasnici nosili čin ''desečar''. Koncem [[1896.]] na Cetinju je počela s radom topnička časnička škola - prva crnogorska časnička škola. Rujna [[1896.]] regrutirana je prva, stalna, djelatna postrojba Crnogorske vojske. ==Formacija== [[Datoteka:NSRW_Balkans03.jpg‎|250px|mini|Crnogorska topnička postrojba]] [[1906.]] Crnogorska je vojska dobila prve sistematizirane propise, a ''Zakon o ustrojstvu vojske'' usvojen je [[1910.]] godine. Ustrojeni su [[pješaštvo]] i [[topništvo]], potom dva specijalizirana roda (izvidnički i pionirski), te pomoćni rodovi (bolničari, osoblje vojnih radiona, vojno-sudsko osoblje, [[žandarmerija]] i skrbnici). [[1913.]] je [[Crnogorska žandarmerija]] bila posebna vojno-policijska postrojba. Od osnivanja [[1869.]] unutarnji crnogorski (najprije [[brzojav]]ni) [[telekomunikacije|telekomunikacijski sustav]], vitalan za protok vojno-obrambenih [[informacija]], bio je u nadležnosti ''Ministarstva vojnog'' (vidi: [[Crnogorski brzojav]]). [[Datoteka:Crnogorska vojska u Kolasinu 1912..jpg|250px|mini|Crnogorska vojska u Kolašinu]] Teritorij crnogorske kraljevine bio je do [[1912.]] podijeljen na četiri divizijske oblasti: *''1. [[Cetinje|Cetinjsku]] [[divizija|diviz. oblast]]''. *''2. [[Podgorica|Podgoričku]] [[divizija|diviz. oblast]]'' *''3. [[Nikšić]]ku [[divizija|diviz. oblast]]'' *''4. [[Kolašin]]sku) [[divizija|diviz.oblast.]]''<ref>Vladimir Jovanović: [http://antenam.net/index.php/istorija/item/16682-crnogorski-blickrig-nepoznate-ilustracije-o-pocetku-balkanskoga-rata-1|Tekst Crnogorski „Blickrig“: Nepoznate ilustracije o početku Balkanskoga rata (1) ], Antena M portal, 13. studenoga 2016. Pristupljeno 15. studenoga 2016. (crnogorski)</ref> [[Balkanski ratovi|Poslije ratova]] [[1912.]] – [[1913.]] ustrojene su dodatne dvije divizije oblasti: *''5. [[Pljevlja|Pljevljska]] [[divizija|diviz.oblast.]]'' *''6. [[Peć (grad)|Pećka]] [[divizija|diviz.oblast.]]'' Do [[1912.]] je Crnogorska vojska je imala 11 [[brigada|brigadnih oblasti]], 52 [[bataljun]]ska okruga te 322 četna područja. Divizije su bile sastavljene od 2-3 pješačke brigade. Svako je divizijsko zapovjedništvo raspolagalo s po tri topničke baterije. Uoči [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]] [[Kraljevina Crna Gora]] postrojila je 55.000 vojnika. ===Vojna obaveza=== Svi [[Crnogorci]] između 18 i 62 godine bili su vojni obveznici. Novačenje se obavljalo tri puta godišnje, a novaci su u doba mira morali imati najmanje 25 godina. ==Činovi== [[Datoteka:NSRW Balkans04.jpg|mini|desno|Crnogorski časnici na izvidničkom položaju]] Crnogorski su časnički činovi bili: *''potporučnik'' *''[[poručnik]]'' *''kapetan'' ''([[hrvatski]]: [[satnik]])'' *''komandir'' ''([[hrvatski]]: [[bojnik]])'' *''[[brigadir]]'' * divizijar (divizijski general), od [[1910.]] Počasnog su karaktera bile stare crnogorske zapovjedne titule: *[[Crnogorski serdar|serdar]] *[[vojvoda]]. Crnogorski [[dočasnik|dočasnički]] su činovi bili: *''desečar'' *''donarednik'' *''[[narednik]]''. ==Naoružanje== Odmah nakon [[1878.]] crnogorska je država kupila 20.000 pušaka model ''[[Werndl 1867]]'', a [[1880.]] 6 teških i 18 brdskih topova (nakon [[1880.]] je Nikola I. Petrović uveo u naoružanje Crnogorske vojske i habsburške puške [[Werndl 1867/73]]).<ref>[[Tomislav Aralica]]: Jatagan dalmatinskih domobrana M.1869, Hrvatski list, 11. listopada 2007., str. 48 </ref> 30.000 pušaka modela ''[[Berdan]]'' nabavljeno je [[1895.]], a [[1898.]] je dobavljeno još 30.000 prvoklasnih ruskih pušaka ''[[Mosin-Nagant]]'', petometki, kalibra 7,62 mm, koje su [[Crnogorci]] rado koristili i nazvali ih "moskovkama". Crnogorska je vojska imala oko 120 topova, no uporaba crnogorskog topništva bila je ograničena prevelikim brojem oruđa različitih kalibara, što je otežavalo njihovo održavanje i nabavu projektila. ==Literatura== * Momir M.Marković, ''"Crnogorski rat: Ogled o četiristogodišnjem crnogorskom ratu"'', treće izdanje, Podgorica, 1996. == Referencije == {{izvori}} == Vidi još == *[[Crnogorska vojska 1852.-1876.]] *[[Božićna pobuna]] *[[Crnogorska vojska 1919.-1921.]] *[[Popis crnogorskih ministara obrane 1879.-1921.]] [[Kategorija:Crna Gora pod vlašću Petrovića (1696. – 1918.)]] [[Kategorija:Crnogorska vojna povijest]] [[Kategorija:Vojna povijest 19. stoljeća]] [[Kategorija:Vojna povijest 20. stoljeća]] jehaw6zzptho1hdsj8xr4jtvfzle81t 0 162780 6447098 6435465 2022-08-20T18:30:34Z Puer07 276208 /* Vanjske poveznice */ wikitext text/x-wiki {{Monarh | ime = '''Vladimir'''<br>'''Владимир''' | slika = [[Datoteka:Saint Jovan Vladimir (Acolouthia).png|260px]] | opis = Sveti Vladimir | titula = ''[[Dukljansko kraljevstvo|Dukljanski knez]]'' | vladavina = do [[22. svibnja]] [[1016.]] | krunidba = | prethodnik = | nasljednik = [[Vojislav]] | regent = | titula1 = [[knez]] | vladavina1 = | krunidba1 = | prethodnik1 = | nasljednik1 = | regent1 = | titula2 = | vladavina2 = | krunidba2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | regent2 = | titula3 = | vladavina3 = | krunidba3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | regent3 = | nasljeđe = [[svetac]] | supruga = [[Kosara]] | supruge = | suprug = | supruzi = | djeca = | puno ime = | postumno ime = Sveti Vladimir / Sveti Jovan Vladimir / Sveti Vladimir Dukljanski | dinastija = [[Popis dukljanskih vladara|dukljanska]] | vladarska himna = | otac =[[Arhont Petar|Petrislav (?)]]/Petislav<ref>(slo.) [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-1YWBIKUJ/a23f0ae8-e7d8-4aad-bc2a-8dce68ef5627/PDF ''Sv. Ivan Vladimir, kralj dalmatinski, mučenik. 22. majnika''], z češkega: t)Clrkev vitčznd — František Ekert*, Zgodnja Danica, katolišk cerkven list. Ljubljana, 17. svibnja 1901., str. 158. Digitalna knjižnica Slovenije. Pristupljeno 23. kolovoza 2019.</ref> | majka = | datum rođenja = oko [[970.]] | mjesto rođenja = | datum smrti = [[22. svibnja]] [[1016.]] | mjesto smrti = | datum pokopa = | mjesto pokopa = [[1019.]] [[Prečista Krajinska|Manastir ''Sv.Marije Krajinske'', Prečista Krajinska - Crna Gora]] | potpis = | zanimanje = | vjera = [[Kršćanstvo|kršćanin]] }} [[Datoteka:Pravoslavna katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru.jpeg|thumb|200px|Pravoslavna [[katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru]]]] '''Sveti Ivan Vladimir''',<ref>[https://Fizdavastvo.ffri.hr/wp-content/uploads/2019/05/E-book-HR-MK-zbornik-5.pdf HRVATSKO-MAKEDONSKE KNJIŽEVNE, JEZIČNE I KULTURNE]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Filozofski fakultet u Rijeci <br>"Jovan Vladimir u istočnom kršćanstvu, i kao sv. Ivan Vladimir u zapadnoj kršćanskoj tradiciji"</ref> [[crnogorski jezik|na crnogorskoj ćirilici]] '''Свети Владимир''', poznat i kao ''Sveti Jovan Vladimir'' i ''Sveti Vladimir Dukljanski'' (na [[grčki|grč.]] ''Ἰωάννης ὁ Βλαδίμηρος - Iōannīs o Vladimīros''; [[albanski|alb.]] ''Shën Gjon Vladimir''; [[srpski|srp.]] i [[makedonski|mak.]] ''Јован Владимир''; [[bugarski|bug.]] ''Иван Владимир - Йоан Владимир'') [[duklja|dukljanski je]] [[knez]], prvotni [[crnogorci|crnogorski]] [[svetac]], štovan ne samo među [[pravoslavni]]m [[Crnogorci]]ma, već i diljem [[Jugoistočna Europa|Jugoistočne Europe]] te [[katolik|katolicima]] i [[muslimani]]ma u [[Crna Gora|Crnoj Gori]].<ref name="Vujičić"> [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/sveti_vladimir_dukljanski.htm Dr. Rajko Vujičić: Sveti Vladimir Dukljanski]</ref> Moći Sv. Vladimira se sada nalaze u [[Tirana|Tirani]] pod zaštitom [[Albanska pravoslavna crkva|autokefalne Albanske pravoslavne crkve]]. U vrelima se je prvo spominjao kao sv. Vladimir. Nakon što je [[kršćanstvo u 1381.|1381.]] godine albanski plemić [[Karlo Topija]] obnovio [[crkva sv. Ivana Krstitelja u Elbasanu|crkvu sv. Ivana Krstitelja]] u Elbasanu kamo su pohranjene relikvije sv. Vladimira, sv. Vladimir spominje se i kao sv. Ivan Vladimir.<ref>[https://sveci.net/index.php/component/content/article/2-uncategorised/3671-sveti-ivan-vladimir ''Sveti Ivan Vladimir''], Sveci.net. Pristupljeno 23. kolovoza 2019.</ref> == Beatifikacija i kanoniziranje == Sv. Vladimir je još [[12. stoljeće|prije konca 12. stoljeća]] u [[katolici|katoličkoj]] [[Dukljanska crkva|Dukljanskoj crkvi]] bio u najmanju ruku smatran ''[[blaženik|blaženim]]''. Naime, ''[[Ljetopis popa Dukljanina]]'', koji je prvorazredni izvor [[crnogorska povijest|starocrnogorske povijesti]] pisan koncem [[12. stoljeće|12. st.]], za kneza Vladimira više puta izvješćuje da je ''beatus'' (''[[blaženik|blaženi]]'', što je prvi stupanj svetosti) i tri puta ''sanctus'' (u prijevodu ''[[svetac|sveti]]'').<ref name="Radojević">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/religija/hriscanstvo_u_cg_od_pocetka_do_crnojevica.htm Dr. Danilo Radojević, ''Hrišćanstvo u Crnoj Gori od početka do Crnojevića'', na crnogorskom jeziku]</ref> Međutim, ne postoji sačuvan dokument o činu [[beatifikacija|beatifikacije]] koja je bila u srednjem vijeku u nadležnosti [[biskup]]a, kao ni o njegovom kanoniziranju.<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/religija/povijest_dukljansko_barske_nadbiskupije.htm Ivan Jovović, Povijest Dukljansko-barske nadbiskpije, na crnogorskom jeziku]</ref> No, kao i mnogi drugi poznati sveci, možda nikada nije bio službeno kanoniziran, "već mu je kult proizveden voljom vjernika"<ref name="Vujičić"/> [[Akademik]] [[Pavle Mijović]] navodi [[1991.]] godine kako je [[Mavro Orbini]] († [[1614.]]) prvi od "naših pisaca" koji su Vladimira "ubrojili u svece": {{citat|Donedavno ga (Sv. Vladimira - op.a.) nije bilo u kalendaru [[SPC|Srpske crkve]], a u [[Carigradska patrijaršija|Carigradskoj]] je uveden poslije priznanja nezavinosti Crne Gore i [[Crnogorska pravoslavna crkva|autokefalnosti njene crkve]].}}<ref name="Mijović">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/o_dukljanskom_knezu_vladimiru.htm Dr. Pavle Mijović, ''O dukljanskom knezu Vladimiru'']</ref> Prema nekim još nepotvrđenim dokumentima u ''[[Monumenta Montenegrina|Monumenti Montenegrini]]'', [[Kanonizacija|kanonizirala]] je Vladimira kao sveca tada jedinstvene [[Crkva|Crkve]], [[1019.]] godine [[Carigradska patrijaršija]]. Najpouzdaniji podatci - najvećim dijelom podudarni s [[bizant]]skim i drugim referentnim izvorima, o Vladimiru, konkretno o početcima njegovoga [[kult]]a u Duklji, su u ''[[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]]'' (poznatom i kao ''Kraljevstvo Slavena'' ili ''Sclavorum Regnum''), [[crnogorska povijest|koji je i prva napisana crnogorska povijest]]. Autentičnost ''Ljetopisa'' u djelu o [[duklja|povijesti dukljanske države]] potvrđuje i opservacija koju je u drugom kontekstu pomenuo srpski [[znanstvenik]] N. Banašević. On primjećuje da se prema ''Ljetopisu'' knez Vladimir [[pričest|pričeštio]] [[kruh]]om i [[vino]]m. Takav način pričesta je u [[katolička crkva|katoličkoj crkvi]] trajao do [[12. stoljeće|12. st.]] a od tada samo kruhom. ''Ljetopis'' izvješćuje da je nakon pogubljenja Vladimirovo tijelo prenijeto u Duklju uz najsvečanije počasti koje [[crkva]] priređuje "pjevanjem himni i pohvala". {{citat|Što je drugo pjevanje himni i pohvala (cum hymnis et laudibus) svecu ako ne podrazumijevaju beatizaciju po rimokatoličkom ritualu? Te himne i pohvale su osnova za ''Vita Sancti Vladimiri'', koje je unijeto u Ljetopis. Takvom činu morao je lično prisustvovati biskup barske dijaceze.}}<ref>Nikola Banašević, ''Letopis popa Dukljanina i narodna predanja'', [[Beograd]] [[1971.]]</ref> == Širenje kulta == <gallery> Datoteka:Saint Jovan Vladimir (Ardenica).jpg|''Sv. Vladimir u [[albanci|albanskom]] Manstiru Ardenica, također je svetac i zaštitnik grada [[Drač]]a'' Datoteka:Saint Jovan Vladimir (Akolouthia 1690).PNG|''Sv. Vladimir u [[grci|grčkoj]] hagiografiji tiskanoj [[1690.]] godine'' Datoteka:Saint Jovan Vladimir, Lozen Monastery.jpg|''Sv. Jovan u [[bugari|bugarskom]] Manastiru Lozen prikazan kao "car bugarski"'' Datoteka:Freska kršetenje Srba u Lazarii, Biograd.jpg|Freska kršetenja Srba, [[Crkva cara Lazara na Zvjezdari]]. Prikazan je Sveti Vladimir kojeg [[Daniele Farlati]] u knjizi [[Illyricum sacrum]] zove: ''Vladimiri regis serblorum''.<ref>{{Cite book |last=Farlati |first=Daniele |title=Illyricum sacrum, VII, str. 437, lijevi stubac pri dnu stranice |year=1817 |url=https://books.google.rs/books?id=z1zLr_T1esUC&printsec=frontcover&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false}}</ref> Datoteka:Spomenik kralju Vladimiru u Baru.jpg|Spomenik svetom kralju Vladimiru u Baru, zaštitniku grada </gallery> [[Kult]] Sv. Vladimira se proširio izvan [[Duklja|Duklje]]. Bio je [[Sveti Vladimir#Zanimljivosti|štovan kao blaženi u Dalmaciji o čemu govori i A. Kačić–Miošić]]. Kao čudotvorac je Sv. Vladimir poznat u [[Albanija|Albaniji]] i [[Makedonija|Makedoniji]], dok se na [[freska]]ma i [[ikona]]ma u [[Bugarska|Bugarskoj]] pominje<ref> [http://www.pravoslavieto.com/life/05.22_sv_Joan-Vladimir.htm U bugarskom izvorniku: "Св. Йоан Владимир, цар български"]</ref> kao “[[car]] [[bugari|bugarski]]” (''sic!''). U [[Srbija|Srbiji]] tek su u novije vrijeme doznali za Sv. Vladimira - nema u tamošnjim [[manastir]]ima niti jedne njegove freske ili ikone, niti je u [[srbi|srpskom narodu]] ranije postojalo bilo kakvo predanje o njemu, niti ga pominje [[srpska književnost|srpska sredovjekovna književnost]]. * '''[[Sveti Vladimir#Falisifikati i tumačenja|O falsificiranjima i tumačenjima životopisa Sv. Vladimira]]''' == Životopis == [[Crnogorska povijest|Povjesnica]] pretpostavlja da je Vladimir rođen oko [[970.]] godine. ''[[Ljetopis popa Dukljanina]]'' navodi kako se otac Svetoga Vladimira zvao ''Petrislav'', te neki povjesničari misle da je riječ o [[arhont Petar|arhontu Petru]], [[Popis dukljanskih vladara|prvom pouzdano utvrđenom dukljanskom vladaru]]. [[10. stoljeće|Na samom koncu 10. stoljeća]] Vladimir je vladar [[Duklja|Duklje]], koja se tada prostirala [[Boka kotorska|od Boke kotorske]] [[Bojana|do rijeke Bojane]]. Vladimir je vladao i Duklji susjednim oblastima što [[Ivan Skilica]] opisuje kao "Trimalijom i obližnjim oblastima Srbije".<ref>Skilica, općenito nenaklonjen [[Slaveni]]ma, kaže da je Vladimir bio ''čovjek pravičan i miroljubiv i pun vrline''.</ref> Prema nekim povijesnim dokumentima prvi puta objavljenim [[2001.]] – [[2009.]] u zborniku ''[[Monumenta Montenegrina]]'', Vladimirova je [[titula]] možda bila ''kralj Dalmacije''. U kompliciranim vanjskopolitičkim uvjetima Vladimir je bezuspješno nastojao sklopiti sporazum s [[Bizant]]om protivu [[car]]a [[Samuilo|Samuila]]. To je izazvalo bijes Samuilov, pa je [[997.]] godine poslao vojsku na Duklju. Do sukoba je došlo na [[Bojana|rijeci Bojani]] i [[Dukljani]] su poraženi. Vladimir je zarobljen i odveden u Samuilov [[dvor]] na [[Prespa|Prespi]]. [[Datoteka:Краљу Владимиру секу главу (1016).jpg|minijatura|''Ubojstvo Sv. Vladimira (prikaz iz 19. st.)'']] ''[[Ljetopis popa Dukljanina]]'' donosi izvješće da se Vladimiru u okovima neprekidno [[molitva|molio]], te da mu se prikazao [[anđeo]] koji mu proriče skoro oslobođenje, ali i [[mučenik|mučeničku]] [[smrt]]. Samuilova kćer, lijepa [[princeza]] [[Kosara]], obratila se ocu za milost. Ona se zaljubila u dukljanskoga kneza i uz Samouilovu suglasnost su se Vladimir i Kosara ubrzo vjenčali. Vladimir se vratio u Duklju i bio je Samuilov [[vazal]]. Nakon Samouilove smrti [[1014.]] godine, novi makedonski vladar Vladislav, koji je [[1015.]] godine preoteo [[vlast]] caru Radomiru, odlučio je ukloniti Vladimira. Pozvao ga je u Prespu a kao garanciju da mu se neće ništa desiti poslao je Vladimiru [[križ]] nad kojim se zakleo u svoju miroljubivost. I Vladimir je došao u Prespu. No, car je Vladislav pogazio obećanje i dao je [[22. svibnja]] [[1016.]] godine pogubiti, sječom glave, dukljanskoga kneza Vladimira. Na dukljanskom [[prijestolje|prijestolju]] ga je zamijenio [[Vojislav]], utemeljitelj crnogorske [[dinastija|dinastije]] [[Vojislavljevići|Vojislavljevića]]. Vladimir je bio stric ili brat od strica Vojislavu. {{glavni|Vojislavljevići}} === Izvješće popa Dukljanina === ''[[Ljetopis popa Dukljanina]]'' (''Glava XXXVI''.) o tome što se zbilo nakon Vladimirove pogibije (''[[crnogorski|citat na crnogorskom]]''): {{citat|... Glava mu je odsječena [[22. svibnja|22. maja]]. [[Episkop]]i pak uzmu njegovo tijelo i sahrane ga u istoj crkvi uz himne i pohvale. A da bi Gospod obznanio zasluge blaženog mučenika Vladimira, mnogi mučeni raznim slabostima, pošto su ušli u crkvu i molili se kod njegovog groba, ozdrave. Noću, pak, svi su tamo vidjeli božansku svjetlost kao da je gorjelo mnostvo svijeća. Žena blaženog Vladimira plakala je velikim plačem, više nego što se može iskazati, mnogo dana. Gledajući, pak, car čudesna djela koja Bog tamo činjaše, dosta se uplaši i naveden kajanjem, dozvoli svojoj rođaci da uzme njegovo tijelo i odnese...}}<ref name="Ljetopis"> [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/ljetopis_pop_dukljanina_latinicna_redakcija.htm ''Ljetopis popa Dukljanina (Glava XXXVI.)'', na crnogorskom jeziku]</ref> === Pokop === [[Datoteka:Prečista Krajinska (cropped).jpg|mini|250px|desno|[[Prečista Krajinska|''Prečista Krajinska, jedan od centara Dukljanskoga Kraljevstva, mjesto prvotnog pokopa Sv. Vladimira'']]]] Godine [[1019.]] prenijete su Vladimirove moći [[Prečista Krajinska|u samostan ''Sv. Marije Krajinske'']], na padinama crnogorske planine Rumije, iznad [[Skadarsko jezero|Skadarskoga jezera]]. ''Pop Dukljanin'' dalje opisuje: {{citat| ...Njegovo tijelo leži u cijelo i miriše kao da je namazano mnogobrojnim mirisima, a rukom drži onaj krst koji je dobio od cara. I u istoj crkvi svake godine na njegov praznik se okuplja mnoštvo naroda, i zahvaljujući njegovim zaslugama i njegovom posredovanju tu se i danas čine mnoga dobra onima koji mole iskrena srca. Žena blaženog Vladimira, Kosara, zamonaši se i živeći pobožno i sveto, u istoj crkvi okonča život i tu bi sahranjena, kod nogu svoga muža...}}<ref name="Ljetopis"/> Moći Vladimirove bijahu čudotvorne i proglašen bi Vladimir za [[svetac|svetitelja]]. === Čuda nakon ubojstva === ''[[Ljetopis popa Dukljanina]]'' u [[hagiografija|hagiografiji]] o Vladimiru izvješćuje i o brzoj smrti pri pokušaju zauzeća [[Drača]] ubojice Vladislava. To je, uz čuda na Vladimirovu [[grob]]u, moguće zametak [[kult]]a: ubojica je kažnjen djelovanjem svečevih moći. K tome je doprinijela i činjenica da je od istog ubojice stradao i [[car]] Radomir, sin [[Samuilo]]v. Kod Popa Dukljanina se nalazi opis [[William Shakespeare|shakespeareovske scene]]: Vladislavu pričini se pred Dračem naoružani knez Vladimir, pa u smrtnom strahu uzvikne: "Pritrčite, moji [[vitez]]ovi, pritrčite i zaštitite me jer će me Vladimir ubiti". [[Ivan Skilica]] donosi vijest da pade Vladislav "kad se zametnu borba", ali ne objašnjava od koga je bio pogođen. === Moći === Kada je Dukljansko Kraljevstvo bilo potpuno razoreno pred naletom [[Srbi|Srba]], [[1215.]] godine moći Sv. Vladimira prenesene su iz ''[[Prečista Krajinska|Sv. Marije Krajinske]]'' u [[Drač]] ([[Albanija]]). {{citat|Okolnosti pod kojima je to urađeno nijesu jasne. Pretpostavlja se da se to zbilo pri kraju vladavine osnivača [[Epirska Despotovina|Epirske despotovine]], [[Mihailo I. Anđeo|Mihaila I. Anđela]] ([[1215.]]); pošto je u [[križari|krstaškom napadu]] razoren i izdijeljen [[Bizant]], Mihailo se javlja s idejom obnavljanja carstva i radi na učvršćivanju svojih pozicija, pa se može opravdano pretpostaviti da je koristio i Vladimirov [[kult]].}}<ref name="Radojević"/> Crnogorski [[povjesničar]] [[Rajko Vujičić|dr. Rajko Vujičić]] misli da je zadržavanje osobito jakog Vladimirova kulta u [[Duklja|Duklji]] nakon što je ona potpala pod [[srbi|srpsku]] vlast mogao smetati nakanama [[Nemanjići|Nemanjića]] da svojeg oca [[Stefan Nemanja|Nemanju]] promoviraju u "[[Svetac zaštitnik|patrona]]" Duklje. {{citat|[[Sveti Sava]] i Stefan Prvovjenčani imali dovoljno jake razloge da se oslobode kulta starijeg svetitelja (Vladimira - op.a.), ili - u najmanju ruku - da se ne protive dislociranju njegovih moštiju u drugu državu. Tome još valja dodati i činjenicu da se to dogodilo u vrijeme kada je Stefan priređivao svoje krunisanje za prvog srpskog kralja (otuda se i zove 'Prvovjenčani') a brat mu Sava intenzivno pripremao osamostaljenje srpske crkve, što se i dogodilo [[1219.]] g. Iako nema direktnih dokaza da su njih dvojica doista odobrili ili možda, potpomogli dislokaciju moštiju, ipak se to - iz svega gore navedenog - nameće kao logički zaključak.}}<ref name="Vujičić"/> [[Datoteka:Saints Marina and Jovan Vladimir.jpg|minijatura|''Sv. Marina i Sv. Vladimir, [[ikona]] iz [[1711.]] u [[makedonci|makedonskom]] Manastiru Sv. Nauma u Ohridu'']] Svečeve su moći pohranjene u ''Manastir [[Ivan Krstitelj|Svetog Jovana]]'' u [[Elbasanski okrug|Elbasanu]]. Crkva elbasanskoga manastira je porušena od zemljotresa i [[albanci|Albanski]] je [[plemić]] [[Karl Thopia]] [[1381.]] godine obnovio. Od toga se razdoblja Sv. Vladimir pominje i kao Sv. Jovan Vladimir (''Jovan = [[hrvatski|hrv.]] Ivan''), jer su [[Sveti Ivan Krstitelj|Sv. Ivanu Krstitelju]] i Sv. Vladimiru odrubljene [[glava|glave]]. Moći Sv. Vladimira su do [[1995.]] godine bile u crkvi u Elbasanu a od tada [[Tirana|u Sabornoj crkvi u Tirani]], gdje je sjedište [[autokefalnost|autokefalne]] [[Albanska pravoslavna Crkva|Albanske pravoslavne crkve]]. === Prikazivanje sveca === Sv. Vladimir se na [[ikona]]ma, [[ikonostas]]ima i [[freska]]ma po pravilu prikazuje kako u lijevoj ruci drži odrubljenu glavu a u desnoj [[križ]]. No, ne uvijek: u ''Manstiru Sv. Nauma'' u Ohridu, koji je pod ingerencijom [[MPC|Makedonske pravoslvane crkve]], na ikoni iz [[1711.]] Vladimir je prikazan bez glave u rukama, skupa sa [[Sveta Marina|Svetom Marinom]]. [[Ktitor]]ski zapisi na crkvi ''Sv. Jovana'' u ''Elbasanu'' su na tri [[jezik]]a - [[Južnoslavenski jezici|slavenskom]], [[grčki|grčkom]] i [[latinski|latinskom]]. == Križ Sv. Vladimira == [[Križ]] od tisova drveta, dužine 45 [[cm]], širine 38 cm i debljine 2,5 cm, okovan vjerojatno u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] u [[srebro]] čuva se u [[pravoslavni|pravoslavnoj]] [[obitelj]]i ''Androvića'', u [[selo|selu]] ''Velji Mikulići'', [[općina]] [[Bar (grad)|Bar]], u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Vjeruje se kako je to križ nad kojim se car Vladislav vjerolomno zakleo da dukljanskom [[knez]]u Vladimiru neće napraviti nikakva zla ako dođe u njegov [[dvor]] na Prespi. == Krivotvorine i tumačenja == [[Pavao Ritter Vitezović]], [[hrvatska književnost|hrvatski književnik]] tiskao je [[1705.]] godine u [[Zagreb]]u knjigu ''Vita et martyrium B. Vladimiri, Croatiae regis'' (''Život i mučeništvo blaženog Vladimira, kralja Hrvatske'') u kojoj žali "što je legenda o Sv. Vladimiru, kralju [[Crvena Hrvatska|Crvene Hrvatske]], ostala [[narod|puku]] [[Bijela Hrvatska|Bijele Hrvatske]] slabo poznata, te ga samo [[pravoslavna crkva|grčka crkva]] slavi"<ref>[http://infoz.ffzg.hr/historiografija/Pregled_Clanka.aspx?ClanakID=6734 Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, ''Pavao Vitezović kao latinist (Osvrt na neka Vitezovićeva latinska djela)'']</ref> [[Carigradska patrijaršija|Grčka crkva]] tj. ''Kozma'', [[drač]]ki [[mitropolit]] je [[1690.]] godine napisao [[životopis]] (''akolutiju'') Sv. Vladimira koji je kasnije tiskan u [[Venecija|Veneciji]], no i on je, poput Vitezovićevih poetskih tumačenja povijesti, pun netočnosti; primjerice, grčki životopis Vladimirov navodi da je on bio sin [[Stefan Nemanja|srpskog župana Nemanje]] koji je rođen [[1116.]] godine - točno stoljeće po Vladimirovoj smrti! Kako primjećuje [[austrija|austrijski]] [[povjesničar]] i [[slavistika|slavist]] S. Hafner, sinovi [[Stefan Nemanja|velikog župana Nemnaje, koga su Srbi kanonizirali kao Sv. Simeona "Mirotočivog"]] a koji je do [[1189.]] godine '''[[Dukljansko kraljevstvo#Slom|razorio dukljansku državu]]''' - [[Rastko Nemanjić|Rastko Nemanjić]] i [[Stefan Prvovjenčani]], [[SPC|utemljeitelj Srpske crkve]] i prvi srpski kralj, "svim su raspoloživim sredstvima državne i vjerske promidžbe" suprotstavili ukorijenjenoj "[[Dukljansko Kraljevstvo|državnoj, kulturnoj i dinastičkoj misli Zete]], kako bi se za Stefana Nemanju u [[kult]]u i historiografiji stvorilo ono isto što je za Vladimira u Zeti bila već tradicija".<ref>Dr. Stanislav Hafner, ''Studien zur altserbischen dynastischen historiographie'', [[München]], [[1964.]], str. 50-53.</ref> [[SPC|Srpska pravoslavna crkva]] je tek [[1861.]] godine u listu ''Srbljak'' (zbornik ''Mesecoslov'') objavila službenu molitvenu pjesmu o Sv. Vladimiru, što bjelodano svjedoči da ga do toga vremena i nije slavila. Prvu u nizu [[srbi|srpskih]] krivotvorina Vladimirova životopisa obavio je ''Vikentije Rakić'', [[svećenik]] ''crkve Sv. Spiridona'' u [[Trst]]u. On je prijevod Kozmina predloška s grčkoga na [[staroslavenski]], koji su uradili [[jeromonah]] Luka i [[iguman|proiguman]] [[hilandar]]ski Partenije a naslovili ''Posljedovanije svjatago velikomučenika, '''čudotvorca i mirotvorca''' Jovana Vladimira'' (''nap. - naša podebljanja slova''), krivotvorio [[1802.]] godine u Trstu na način da ga je tiskao s preinačenim naslovom ''Posljedovanije svjatago velikomučenika Jovana Vladimira, '''cara srbskago'''''. Tamo gdje je u ionako netočnostima preplavljenom Kozminom originalu pisalo "[[Bugari]]", mijenjao je Rakić u "[[Slaveni|Slavjani]]" ili "[[Srbi]]" (sic!). {{citat|Tu Rakićevu 'redakciju' životopisa uvrstio je [[beograd]]ski mitropolit Mihailo u svoj zbornik 'srpskih' svetaca 'Mesecoslov', 1861. godine.}}<ref name="Radojević"/> Općenito, grčko-srpski [[životopis]]i Vladimira [[titula|tituliraju]] kao "[[car]]a svekolike [[Albanija|Albanije]] i [[Bugarska|Bugarske]]" i/ili "cara srbskoga" ([[grčki|grč.]] "τῶν Σέρβων βασιλεύς") i/ili "srpskog kralja",<ref>[http://www.rastko.rs/istorija/sv_jovan_vladimir_c.html#svkralju ''Velikosrpska literatura o Sv. Vladimiru']'</ref> no takve proizvoljnosti nemaju konkretnu potporu niti u jednom [[historiografija|historiografskom izvoru]]. == Zanimljivosti == * Štovanje [[svetac|svetitelja]] Sv.Vladimira, bilo je prisutno i u dijelovima [[Hrvatska|suvremene Hrvatske]], u [[Dubrovnik]]u i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. [[Hrvati|Hrvatski]] [[književnik]] [[Andrija Kačić Miošić]] u svome je poznatom djelu ''[[Razgovor ugodni naroda slovinskoga]]'' iz [[1756.]] godine unio ''Pismu od Kralja Vladimira''. * [[Srbi|Srpski]] [[književnik]] [[Stevan Sremac]] u zbirci ''Iz knjiga starostavnih'' ([[1903.]]g.) objavio je [[kronika|kroniku]] ''Vladimir Dukljanin''. == Vanjske poveznice == * [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/blazeni_knez_vladimir.htm Ivan Jovović: Blaženi knez Vladimir] {{jezikk|crn.}} * Helena Dragić, ''Dukljanski kralj sveti Vladimir u hrvatskoj književnosti i crnogorskoj tradiciji'', Lingua Montenegrina, Časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanje (The magazine of linguistic, of literature and cultural issues) Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje „Vojislav P. Nikčević“, br. 5, Cetinje, 2010., str. 517.-534. http://www.fcjk.me/wp-content/uploads/2014/09/LM5.pdf == Izvori == {{izvori|30em}} {{GLAVNIRASPORED:Vladimir, Sveti}} [[Kategorija:Dukljanski vladari]] [[Kategorija:Kršćanstvo u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Pravoslavni sveci]] 5cbvkjuxkkkwiclt1lndombgdorf3lo 6447157 6447098 2022-08-20T21:17:27Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ wikitext text/x-wiki {{Monarh | ime = '''Vladimir'''<br>'''Владимир''' | slika = [[Datoteka:Saint Jovan Vladimir (Acolouthia).png|260px]] | opis = Sveti Vladimir | titula = ''[[Dukljansko kraljevstvo|Dukljanski knez]]'' | vladavina = do [[22. svibnja]] [[1016.]] | krunidba = | prethodnik = | nasljednik = [[Vojislav]] | regent = | titula1 = [[knez]] | vladavina1 = | krunidba1 = | prethodnik1 = | nasljednik1 = | regent1 = | titula2 = | vladavina2 = | krunidba2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | regent2 = | titula3 = | vladavina3 = | krunidba3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | regent3 = | nasljeđe = [[svetac]] | supruga = [[Kosara]] | supruge = | suprug = | supruzi = | djeca = | puno ime = | postumno ime = Sveti Vladimir / Sveti Jovan Vladimir / Sveti Vladimir Dukljanski | dinastija = [[Popis dukljanskih vladara|dukljanska]] | vladarska himna = | otac =[[Arhont Petar|Petrislav (?)]]/Petislav<ref>(slo.) [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-1YWBIKUJ/a23f0ae8-e7d8-4aad-bc2a-8dce68ef5627/PDF ''Sv. Ivan Vladimir, kralj dalmatinski, mučenik. 22. majnika''], z češkega: t)Clrkev vitčznd — František Ekert*, Zgodnja Danica, katolišk cerkven list. Ljubljana, 17. svibnja 1901., str. 158. Digitalna knjižnica Slovenije. Pristupljeno 23. kolovoza 2019.</ref> | majka = | datum rođenja = oko [[970.]] | mjesto rođenja = | datum smrti = [[22. svibnja]] [[1016.]] | mjesto smrti = | datum pokopa = | mjesto pokopa = [[1019.]] [[Prečista Krajinska|Manastir ''Sv.Marije Krajinske'', Prečista Krajinska - Crna Gora]] | potpis = | zanimanje = | vjera = [[Kršćanstvo|kršćanin]] }} [[Datoteka:Pravoslavna katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru.jpeg|thumb|200px|Pravoslavna [[katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru]]]] '''Sveti Ivan Vladimir''',<ref>[https://Fizdavastvo.ffri.hr/wp-content/uploads/2019/05/E-book-HR-MK-zbornik-5.pdf HRVATSKO-MAKEDONSKE KNJIŽEVNE, JEZIČNE I KULTURNE]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Filozofski fakultet u Rijeci <br>"Jovan Vladimir u istočnom kršćanstvu, i kao sv. Ivan Vladimir u zapadnoj kršćanskoj tradiciji"</ref> [[crnogorski jezik|na crnogorskoj ćirilici]] '''Свети Владимир''', poznat i kao ''Sveti Jovan Vladimir'' i ''Sveti Vladimir Dukljanski'' (na [[grčki|grč.]] ''Ἰωάννης ὁ Βλαδίμηρος - Iōannīs o Vladimīros''; [[albanski|alb.]] ''Shën Gjon Vladimir''; [[srpski|srp.]] i [[makedonski|mak.]] ''Јован Владимир''; [[bugarski|bug.]] ''Иван Владимир - Йоан Владимир'') [[duklja|dukljanski je]] [[knez]], prvotni [[crnogorci|crnogorski]] [[svetac]], štovan ne samo među [[pravoslavni]]m [[Crnogorci]]ma, već i diljem [[Jugoistočna Europa|Jugoistočne Europe]] te [[katolik|katolicima]] i [[muslimani]]ma u [[Crna Gora|Crnoj Gori]].<ref name="Vujičić"> [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/sveti_vladimir_dukljanski.htm Dr. Rajko Vujičić: Sveti Vladimir Dukljanski]</ref> Moći Sv. Vladimira se sada nalaze u [[Tirana|Tirani]] pod zaštitom [[Albanska pravoslavna crkva|autokefalne Albanske pravoslavne crkve]]. U vrelima se je prvo spominjao kao sv. Vladimir. Nakon što je [[kršćanstvo u 1381.|1381.]] godine albanski plemić [[Karlo Topija]] obnovio [[crkva sv. Ivana Krstitelja u Elbasanu|crkvu sv. Ivana Krstitelja]] u Elbasanu kamo su pohranjene relikvije sv. Vladimira, sv. Vladimir spominje se i kao sv. Ivan Vladimir.<ref>[https://sveci.net/index.php/component/content/article/2-uncategorised/3671-sveti-ivan-vladimir ''Sveti Ivan Vladimir''], Sveci.net. Pristupljeno 23. kolovoza 2019.</ref> == Beatifikacija i kanoniziranje == Sv. Vladimir je još [[12. stoljeće|prije konca 12. stoljeća]] u [[katolici|katoličkoj]] [[Dukljanska crkva|Dukljanskoj crkvi]] bio u najmanju ruku smatran ''[[blaženik|blaženim]]''. Naime, ''[[Ljetopis popa Dukljanina]]'', koji je prvorazredni izvor [[crnogorska povijest|starocrnogorske povijesti]] pisan koncem [[12. stoljeće|12. st.]], za kneza Vladimira više puta izvješćuje da je ''beatus'' (''[[blaženik|blaženi]]'', što je prvi stupanj svetosti) i tri puta ''sanctus'' (u prijevodu ''[[svetac|sveti]]'').<ref name="Radojević">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/religija/hriscanstvo_u_cg_od_pocetka_do_crnojevica.htm Dr. Danilo Radojević, ''Hrišćanstvo u Crnoj Gori od početka do Crnojevića'', na crnogorskom jeziku]</ref> Međutim, ne postoji sačuvan dokument o činu [[beatifikacija|beatifikacije]] koja je bila u srednjem vijeku u nadležnosti [[biskup]]a, kao ni o njegovom kanoniziranju.<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/religija/povijest_dukljansko_barske_nadbiskupije.htm Ivan Jovović, Povijest Dukljansko-barske nadbiskpije, na crnogorskom jeziku]</ref> No, kao i mnogi drugi poznati sveci, možda nikada nije bio službeno kanoniziran, "već mu je kult proizveden voljom vjernika"<ref name="Vujičić"/> [[Akademik]] [[Pavle Mijović]] navodi [[1991.]] godine kako je [[Mavro Orbini]] († [[1614.]]) prvi od "naših pisaca" koji su Vladimira "ubrojili u svece": {{citat|Donedavno ga (Sv. Vladimira - op.a.) nije bilo u kalendaru [[SPC|Srpske crkve]], a u [[Carigradska patrijaršija|Carigradskoj]] je uveden poslije priznanja nezavinosti Crne Gore i [[Crnogorska pravoslavna crkva|autokefalnosti njene crkve]].}}<ref name="Mijović">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/o_dukljanskom_knezu_vladimiru.htm Dr. Pavle Mijović, ''O dukljanskom knezu Vladimiru'']</ref> Prema nekim još nepotvrđenim dokumentima u ''[[Monumenta Montenegrina|Monumenti Montenegrini]]'', [[Kanonizacija|kanonizirala]] je Vladimira kao sveca tada jedinstvene [[Crkva|Crkve]], [[1019.]] godine [[Carigradska patrijaršija]]. Najpouzdaniji podatci - najvećim dijelom podudarni s [[bizant]]skim i drugim referentnim izvorima, o Vladimiru, konkretno o početcima njegovoga [[kult]]a u Duklji, su u ''[[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]]'' (poznatom i kao ''Kraljevstvo Slavena'' ili ''Sclavorum Regnum''), [[crnogorska povijest|koji je i prva napisana crnogorska povijest]]. Autentičnost ''Ljetopisa'' u djelu o [[duklja|povijesti dukljanske države]] potvrđuje i opservacija koju je u drugom kontekstu pomenuo srpski [[znanstvenik]] N. Banašević. On primjećuje da se prema ''Ljetopisu'' knez Vladimir [[pričest|pričeštio]] [[kruh]]om i [[vino]]m. Takav način pričesta je u [[katolička crkva|katoličkoj crkvi]] trajao do [[12. stoljeće|12. st.]] a od tada samo kruhom. ''Ljetopis'' izvješćuje da je nakon pogubljenja Vladimirovo tijelo prenijeto u Duklju uz najsvečanije počasti koje [[crkva]] priređuje "pjevanjem himni i pohvala". {{citat|Što je drugo pjevanje himni i pohvala (cum hymnis et laudibus) svecu ako ne podrazumijevaju beatizaciju po rimokatoličkom ritualu? Te himne i pohvale su osnova za ''Vita Sancti Vladimiri'', koje je unijeto u Ljetopis. Takvom činu morao je lično prisustvovati biskup barske dijaceze.}}<ref>Nikola Banašević, ''Letopis popa Dukljanina i narodna predanja'', [[Beograd]] [[1971.]]</ref> == Širenje kulta == <gallery> Datoteka:Saint Jovan Vladimir (Ardenica).jpg|''Sv. Vladimir u [[albanci|albanskom]] Manstiru Ardenica, također je svetac i zaštitnik grada [[Drač]]a'' Datoteka:Saint Jovan Vladimir (Akolouthia 1690).PNG|''Sv. Vladimir u [[grci|grčkoj]] hagiografiji tiskanoj [[1690.]] godine'' Datoteka:Saint Jovan Vladimir, Lozen Monastery.jpg|''Sv. Jovan u [[bugari|bugarskom]] Manastiru Lozen prikazan kao "car bugarski"'' Datoteka:Freska kršetenje Srba u Lazarii, Biograd.jpg|Freska kršetenja Srba, [[Crkva cara Lazara na Zvjezdari]]. Prikazan je Sveti Vladimir kojeg [[Daniele Farlati]] u knjizi [[Illyricum sacrum]] zove: ''Vladimiri regis serblorum''.<ref>{{Cite book |last=Farlati |first=Daniele |title=Illyricum sacrum, VII, str. 437, lijevi stubac pri dnu stranice |year=1817 |url=https://books.google.rs/books?id=z1zLr_T1esUC&printsec=frontcover&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false}}</ref> Datoteka:Spomenik kralju Vladimiru u Baru.jpg|Spomenik svetom kralju Vladimiru u Baru, zaštitniku grada </gallery> [[Kult]] Sv. Vladimira se proširio izvan [[Duklja|Duklje]]. Bio je [[Sveti Vladimir#Zanimljivosti|štovan kao blaženi u Dalmaciji o čemu govori i A. Kačić–Miošić]]. Kao čudotvorac je Sv. Vladimir poznat u [[Albanija|Albaniji]] i [[Makedonija|Makedoniji]], dok se na [[freska]]ma i [[ikona]]ma u [[Bugarska|Bugarskoj]] pominje<ref> [http://www.pravoslavieto.com/life/05.22_sv_Joan-Vladimir.htm U bugarskom izvorniku: "Св. Йоан Владимир, цар български"]</ref> kao “[[car]] [[bugari|bugarski]]” (''sic!''). U [[Srbija|Srbiji]] tek su u novije vrijeme doznali za Sv. Vladimira - nema u tamošnjim [[manastir]]ima niti jedne njegove freske ili ikone, niti je u [[srbi|srpskom narodu]] ranije postojalo bilo kakvo predanje o njemu, niti ga pominje [[srpska književnost|srpska sredovjekovna književnost]]. * '''[[Sveti Vladimir#Falisifikati i tumačenja|O falsificiranjima i tumačenjima životopisa Sv. Vladimira]]''' == Životopis == [[Crnogorska povijest|Povjesnica]] pretpostavlja da je Vladimir rođen oko [[970.]] godine. ''[[Ljetopis popa Dukljanina]]'' navodi kako se otac Svetoga Vladimira zvao ''Petrislav'', te neki povjesničari misle da je riječ o [[arhont Petar|arhontu Petru]], [[Popis dukljanskih vladara|prvom pouzdano utvrđenom dukljanskom vladaru]]. [[10. stoljeće|Na samom koncu 10. stoljeća]] Vladimir je vladar [[Duklja|Duklje]], koja se tada prostirala [[Boka kotorska|od Boke kotorske]] [[Bojana|do rijeke Bojane]]. Vladimir je vladao i Duklji susjednim oblastima što [[Ivan Skilica]] opisuje kao "Trimalijom i obližnjim oblastima Srbije".<ref>Skilica, općenito nenaklonjen [[Slaveni]]ma, kaže da je Vladimir bio ''čovjek pravičan i miroljubiv i pun vrline''.</ref> Prema nekim povijesnim dokumentima prvi puta objavljenim [[2001.]] – [[2009.]] u zborniku ''[[Monumenta Montenegrina]]'', Vladimirova je [[titula]] možda bila ''kralj Dalmacije''. U kompliciranim vanjskopolitičkim uvjetima Vladimir je bezuspješno nastojao sklopiti sporazum s [[Bizant]]om protivu [[car]]a [[Samuilo|Samuila]]. To je izazvalo bijes Samuilov, pa je [[997.]] godine poslao vojsku na Duklju. Do sukoba je došlo na [[Bojana|rijeci Bojani]] i [[Dukljani]] su poraženi. Vladimir je zarobljen i odveden u Samuilov [[dvor]] na [[Prespa|Prespi]]. [[Datoteka:Краљу Владимиру секу главу (1016).jpg|minijatura|''Ubojstvo Sv. Vladimira (prikaz iz 19. st.)'']] ''[[Ljetopis popa Dukljanina]]'' donosi izvješće da se Vladimiru u okovima neprekidno [[molitva|molio]], te da mu se prikazao [[anđeo]] koji mu proriče skoro oslobođenje, ali i [[mučenik|mučeničku]] [[smrt]]. Samuilova kćer, lijepa [[princeza]] [[Kosara]], obratila se ocu za milost. Ona se zaljubila u dukljanskoga kneza i uz Samouilovu suglasnost su se Vladimir i Kosara ubrzo vjenčali. Vladimir se vratio u Duklju i bio je Samuilov [[vazal]]. Nakon Samouilove smrti [[1014.]] godine, novi makedonski vladar Vladislav, koji je [[1015.]] godine preoteo [[vlast]] caru Radomiru, odlučio je ukloniti Vladimira. Pozvao ga je u Prespu a kao garanciju da mu se neće ništa desiti poslao je Vladimiru [[križ]] nad kojim se zakleo u svoju miroljubivost. I Vladimir je došao u Prespu. No, car je Vladislav pogazio obećanje i dao je [[22. svibnja]] [[1016.]] godine pogubiti, sječom glave, dukljanskoga kneza Vladimira. Na dukljanskom [[prijestolje|prijestolju]] ga je zamijenio [[Vojislav]], utemeljitelj crnogorske [[dinastija|dinastije]] [[Vojislavljevići|Vojislavljevića]]. Vladimir je bio stric ili brat od strica Vojislavu. {{glavni|Vojislavljevići}} === Izvješće popa Dukljanina === ''[[Ljetopis popa Dukljanina]]'' (''Glava XXXVI''.) o tome što se zbilo nakon Vladimirove pogibije (''[[crnogorski|citat na crnogorskom]]''): {{citat|... Glava mu je odsječena [[22. svibnja|22. maja]]. [[Episkop]]i pak uzmu njegovo tijelo i sahrane ga u istoj crkvi uz himne i pohvale. A da bi Gospod obznanio zasluge blaženog mučenika Vladimira, mnogi mučeni raznim slabostima, pošto su ušli u crkvu i molili se kod njegovog groba, ozdrave. Noću, pak, svi su tamo vidjeli božansku svjetlost kao da je gorjelo mnostvo svijeća. Žena blaženog Vladimira plakala je velikim plačem, više nego što se može iskazati, mnogo dana. Gledajući, pak, car čudesna djela koja Bog tamo činjaše, dosta se uplaši i naveden kajanjem, dozvoli svojoj rođaci da uzme njegovo tijelo i odnese...}}<ref name="Ljetopis"> [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/ljetopis_pop_dukljanina_latinicna_redakcija.htm ''Ljetopis popa Dukljanina (Glava XXXVI.)'', na crnogorskom jeziku]</ref> === Pokop === [[Datoteka:Prečista Krajinska (cropped).jpg|mini|250px|desno|[[Prečista Krajinska|''Prečista Krajinska, jedan od centara Dukljanskoga Kraljevstva, mjesto prvotnog pokopa Sv. Vladimira'']]]] Godine [[1019.]] prenijete su Vladimirove moći [[Prečista Krajinska|u samostan ''Sv. Marije Krajinske'']], na padinama crnogorske planine Rumije, iznad [[Skadarsko jezero|Skadarskoga jezera]]. ''Pop Dukljanin'' dalje opisuje: {{citat| ...Njegovo tijelo leži u cijelo i miriše kao da je namazano mnogobrojnim mirisima, a rukom drži onaj krst koji je dobio od cara. I u istoj crkvi svake godine na njegov praznik se okuplja mnoštvo naroda, i zahvaljujući njegovim zaslugama i njegovom posredovanju tu se i danas čine mnoga dobra onima koji mole iskrena srca. Žena blaženog Vladimira, Kosara, zamonaši se i živeći pobožno i sveto, u istoj crkvi okonča život i tu bi sahranjena, kod nogu svoga muža...}}<ref name="Ljetopis"/> Moći Vladimirove bijahu čudotvorne i proglašen bi Vladimir za [[svetac|svetitelja]]. === Čuda nakon ubojstva === ''[[Ljetopis popa Dukljanina]]'' u [[hagiografija|hagiografiji]] o Vladimiru izvješćuje i o brzoj smrti pri pokušaju zauzeća [[Drača]] ubojice Vladislava. To je, uz čuda na Vladimirovu [[grob]]u, moguće zametak [[kult]]a: ubojica je kažnjen djelovanjem svečevih moći. K tome je doprinijela i činjenica da je od istog ubojice stradao i [[car]] Radomir, sin [[Samuilo]]v. Kod Popa Dukljanina se nalazi opis [[William Shakespeare|shakespeareovske scene]]: Vladislavu pričini se pred Dračem naoružani knez Vladimir, pa u smrtnom strahu uzvikne: "Pritrčite, moji [[vitez]]ovi, pritrčite i zaštitite me jer će me Vladimir ubiti". [[Ivan Skilica]] donosi vijest da pade Vladislav "kad se zametnu borba", ali ne objašnjava od koga je bio pogođen. === Moći === Kada je Dukljansko Kraljevstvo bilo potpuno razoreno pred naletom [[Srbi|Srba]], [[1215.]] godine moći Sv. Vladimira prenesene su iz ''[[Prečista Krajinska|Sv. Marije Krajinske]]'' u [[Drač]] ([[Albanija]]). {{citat|Okolnosti pod kojima je to urađeno nijesu jasne. Pretpostavlja se da se to zbilo pri kraju vladavine osnivača [[Epirska Despotovina|Epirske despotovine]], [[Mihailo I. Anđeo|Mihaila I. Anđela]] ([[1215.]]); pošto je u [[križari|krstaškom napadu]] razoren i izdijeljen [[Bizant]], Mihailo se javlja s idejom obnavljanja carstva i radi na učvršćivanju svojih pozicija, pa se može opravdano pretpostaviti da je koristio i Vladimirov [[kult]].}}<ref name="Radojević"/> Crnogorski [[povjesničar]] [[Rajko Vujičić|dr. Rajko Vujičić]] misli da je zadržavanje osobito jakog Vladimirova kulta u [[Duklja|Duklji]] nakon što je ona potpala pod [[srbi|srpsku]] vlast mogao smetati nakanama [[Nemanjići|Nemanjića]] da svojeg oca [[Stefan Nemanja|Nemanju]] promoviraju u "[[Svetac zaštitnik|patrona]]" Duklje. {{citat|[[Sveti Sava]] i Stefan Prvovjenčani imali dovoljno jake razloge da se oslobode kulta starijeg svetitelja (Vladimira - op.a.), ili - u najmanju ruku - da se ne protive dislociranju njegovih moštiju u drugu državu. Tome još valja dodati i činjenicu da se to dogodilo u vrijeme kada je Stefan priređivao svoje krunisanje za prvog srpskog kralja (otuda se i zove 'Prvovjenčani') a brat mu Sava intenzivno pripremao osamostaljenje srpske crkve, što se i dogodilo [[1219.]] g. Iako nema direktnih dokaza da su njih dvojica doista odobrili ili možda, potpomogli dislokaciju moštiju, ipak se to - iz svega gore navedenog - nameće kao logički zaključak.}}<ref name="Vujičić"/> [[Datoteka:Saints Marina and Jovan Vladimir.jpg|minijatura|''Sv. Marina i Sv. Vladimir, [[ikona]] iz [[1711.]] u [[makedonci|makedonskom]] Manastiru Sv. Nauma u Ohridu'']] Svečeve su moći pohranjene u ''Manastir [[Ivan Krstitelj|Svetog Jovana]]'' u [[Elbasanski okrug|Elbasanu]]. Crkva elbasanskoga manastira je porušena od zemljotresa i [[albanci|Albanski]] je [[plemić]] [[Karl Thopia]] [[1381.]] godine obnovio. Od toga se razdoblja Sv. Vladimir pominje i kao Sv. Jovan Vladimir (''Jovan = [[hrvatski|hrv.]] Ivan''), jer su [[Sveti Ivan Krstitelj|Sv. Ivanu Krstitelju]] i Sv. Vladimiru odrubljene [[glava|glave]]. Moći Sv. Vladimira su do [[1995.]] godine bile u crkvi u Elbasanu a od tada [[Tirana|u Sabornoj crkvi u Tirani]], gdje je sjedište [[autokefalnost|autokefalne]] [[Albanska pravoslavna Crkva|Albanske pravoslavne crkve]]. === Prikazivanje sveca === Sv. Vladimir se na [[ikona]]ma, [[ikonostas]]ima i [[freska]]ma po pravilu prikazuje kako u lijevoj ruci drži odrubljenu glavu a u desnoj [[križ]]. No, ne uvijek: u ''Manstiru Sv. Nauma'' u Ohridu, koji je pod ingerencijom [[MPC|Makedonske pravoslvane crkve]], na ikoni iz [[1711.]] Vladimir je prikazan bez glave u rukama, skupa sa [[Sveta Marina|Svetom Marinom]]. [[Ktitor]]ski zapisi na crkvi ''Sv. Jovana'' u ''Elbasanu'' su na tri [[jezik]]a - [[Južnoslavenski jezici|slavenskom]], [[grčki|grčkom]] i [[latinski|latinskom]]. == Križ Sv. Vladimira == [[Križ]] od tisova drveta, dužine 45 [[cm]], širine 38 cm i debljine 2,5 cm, okovan vjerojatno u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] u [[srebro]] čuva se u [[pravoslavni|pravoslavnoj]] [[obitelj]]i ''Androvića'', u [[selo|selu]] ''Velji Mikulići'', [[općina]] [[Bar (grad)|Bar]], u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Vjeruje se kako je to križ nad kojim se car Vladislav vjerolomno zakleo da dukljanskom [[knez]]u Vladimiru neće napraviti nikakva zla ako dođe u njegov [[dvor]] na Prespi. == Krivotvorine i tumačenja == [[Pavao Ritter Vitezović]], [[hrvatska književnost|hrvatski književnik]] tiskao je [[1705.]] godine u [[Zagreb]]u knjigu ''Vita et martyrium B. Vladimiri, Croatiae regis'' (''Život i mučeništvo blaženog Vladimira, kralja Hrvatske'') u kojoj žali "što je legenda o Sv. Vladimiru, kralju [[Crvena Hrvatska|Crvene Hrvatske]], ostala [[narod|puku]] [[Bijela Hrvatska|Bijele Hrvatske]] slabo poznata, te ga samo [[pravoslavna crkva|grčka crkva]] slavi"<ref>[http://infoz.ffzg.hr/historiografija/Pregled_Clanka.aspx?ClanakID=6734 Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, ''Pavao Vitezović kao latinist (Osvrt na neka Vitezovićeva latinska djela)'']</ref> [[Carigradska patrijaršija|Grčka crkva]] tj. ''Kozma'', [[drač]]ki [[mitropolit]] je [[1690.]] godine napisao [[životopis]] (''akolutiju'') Sv. Vladimira koji je kasnije tiskan u [[Venecija|Veneciji]], no i on je, poput Vitezovićevih poetskih tumačenja povijesti, pun netočnosti; primjerice, grčki životopis Vladimirov navodi da je on bio sin [[Stefan Nemanja|srpskog župana Nemanje]] koji je rođen [[1116.]] godine - točno stoljeće po Vladimirovoj smrti! Kako primjećuje [[austrija|austrijski]] [[povjesničar]] i [[slavistika|slavist]] S. Hafner, sinovi [[Stefan Nemanja|velikog župana Nemnaje, koga su Srbi kanonizirali kao Sv. Simeona "Mirotočivog"]] a koji je do [[1189.]] godine '''[[Dukljansko kraljevstvo#Slom|razorio dukljansku državu]]''' - [[Rastko Nemanjić|Rastko Nemanjić]] i [[Stefan Prvovjenčani]], [[SPC|utemljeitelj Srpske crkve]] i prvi srpski kralj, "svim su raspoloživim sredstvima državne i vjerske promidžbe" suprotstavili ukorijenjenoj "[[Dukljansko Kraljevstvo|državnoj, kulturnoj i dinastičkoj misli Zete]], kako bi se za Stefana Nemanju u [[kult]]u i historiografiji stvorilo ono isto što je za Vladimira u Zeti bila već tradicija".<ref>Dr. Stanislav Hafner, ''Studien zur altserbischen dynastischen historiographie'', [[München]], [[1964.]], str. 50-53.</ref> [[SPC|Srpska pravoslavna crkva]] je tek [[1861.]] godine u listu ''Srbljak'' (zbornik ''Mesecoslov'') objavila službenu molitvenu pjesmu o Sv. Vladimiru, što bjelodano svjedoči da ga do toga vremena i nije slavila. Prvu u nizu [[srbi|srpskih]] krivotvorina Vladimirova životopisa obavio je ''Vikentije Rakić'', [[svećenik]] ''crkve Sv. Spiridona'' u [[Trst]]u. On je prijevod Kozmina predloška s grčkoga na [[staroslavenski]], koji su uradili [[jeromonah]] Luka i [[iguman|proiguman]] [[hilandar]]ski Partenije a naslovili ''Posljedovanije svjatago velikomučenika, '''čudotvorca i mirotvorca''' Jovana Vladimira'' (''nap. - naša podebljanja slova''), krivotvorio [[1802.]] godine u Trstu na način da ga je tiskao s preinačenim naslovom ''Posljedovanije svjatago velikomučenika Jovana Vladimira, '''cara srbskago'''''. Tamo gdje je u ionako netočnostima preplavljenom Kozminom originalu pisalo "[[Bugari]]", mijenjao je Rakić u "[[Slaveni|Slavjani]]" ili "[[Srbi]]" (sic!). {{citat|Tu Rakićevu 'redakciju' životopisa uvrstio je [[beograd]]ski mitropolit Mihailo u svoj zbornik 'srpskih' svetaca 'Mesecoslov', 1861. godine.}}<ref name="Radojević"/> Općenito, grčko-srpski [[životopis]]i Vladimira [[titula|tituliraju]] kao "[[car]]a svekolike [[Albanija|Albanije]] i [[Bugarska|Bugarske]]" i/ili "cara srbskoga" ([[grčki|grč.]] "τῶν Σέρβων βασιλεύς") i/ili "srpskog kralja",<ref>[http://www.rastko.rs/istorija/sv_jovan_vladimir_c.html#svkralju ''Velikosrpska literatura o Sv. Vladimiru']'</ref> no takve proizvoljnosti nemaju konkretnu potporu niti u jednom [[historiografija|historiografskom izvoru]]. == Zanimljivosti == * Štovanje [[svetac|svetitelja]] Sv.Vladimira, bilo je prisutno i u dijelovima [[Hrvatska|suvremene Hrvatske]], u [[Dubrovnik]]u i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. [[Hrvati|Hrvatski]] [[književnik]] [[Andrija Kačić Miošić]] u svome je poznatom djelu ''[[Razgovor ugodni naroda slovinskoga]]'' iz [[1756.]] godine unio ''Pismu od Kralja Vladimira''. * [[Srbi|Srpski]] [[književnik]] [[Stevan Sremac]] u zbirci ''Iz knjiga starostavnih'' ([[1903.]]g.) objavio je [[kronika|kroniku]] ''Vladimir Dukljanin''. == Vanjske poveznice == * [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/blazeni_knez_vladimir.htm Ivan Jovović: Blaženi knez Vladimir] {{jezikk|crn.}} * Helena Dragić, [http://www.fcjk.me/wp-content/uploads/2014/09/LM5.pdf ''Dukljanski kralj sveti Vladimir u hrvatskoj književnosti i crnogorskoj tradiciji''], Lingua Montenegrina, Časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanje (The magazine of linguistic, of literature and cultural issues) Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje „Vojislav P. Nikčević“, br. 5, Cetinje, 2010., str. 517–534. == Izvori == {{izvori|30em}} {{GLAVNIRASPORED:Vladimir, Sveti}} [[Kategorija:Dukljanski vladari]] [[Kategorija:Kršćanstvo u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Pravoslavni sveci]] 9an1n2r77k1p2ejafkhm7vsveuo6jh1 0 163501 6447067 3202008 2022-08-20T16:29:37Z MaGa 20797 ispravak wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Pobuna mornara u Boki kotorskoj]] 2cg3w9pq740w3udsdue7yspqyj7n0r0 10 166815 6447078 2167500 2022-08-20T16:59:14Z MaGa 20797 ispravak wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Naselja u Općini Tivat | naslov = Naselja u Općini [[Tivat]] | popis1 = [[Bogdašići (Tivat, Crna Gora)|Bogdašići]] • [[Bogišići]] • [[Donja Lastva]] • [[Đuraševići]] • [[Gornja Lastva (Tivat, Crna Gora)|Gornja Lastva]] • [[Gošići]] • [[Krašići (Tivat, Crna Gora)|Krašići]] • [[Lepetane]] • [[Milovići]] • [[Mrčevac]] • [[Radovići]] • [[Tivat]] }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni zemljopisni predlošci]] </noinclude> 78tv13h9hnwqnyzeu7o060qn1adax53 0 174062 6447122 6205752 2022-08-20T20:21:56Z 2deseptiembre 36911 wikitext text/x-wiki {{ nogometni klub | ime kluba = Real Zaragoza | slika = | puno ime = Real Zaragoza, S. A. D. | nadimak = ''Blanquillos'', <br /> ''Maños'' | godina osnivanja = [[1932.]] | igralište = [[La Romareda]], <br /> [[Zaragoza]], [[Aragón]], <br /> [[Španjolska]] | kapacitet stadiona = 34.596 | direktor = {{ZD|Š|USA}} [[Jorge Mas Santos]] | trener = {{ZD|Š|ŠPA}} [[Juan Carlos Carcedo]] | liga = [[Segunda División]] | sezona = [[Segunda División 2021./22.|2021./22.]] | plasman = 10. | trenutačna sezona = | igrači = Popis igrača Reala Zaragoze |pattern_la1 =_orenburg1617a |pattern_b1 =_orenburg1617a |pattern_ra1 =_orenburg1617a |pattern_sh1 =_adidaswhite |pattern_so1 =_color_3_stripes_blue |leftarm1 =FFFFFF |body1 =FFFFFF |rightarm1 =FFFFFF |shorts1 =0000DD |socks1 =FFFFFF |pattern_la2 =_zaragoza1617t |pattern_b2 =_zaragoza1617t |pattern_ra2 =_zaragoza1617t |pattern_sh2 =_zaragoza1617t |pattern_so2 =_3_stripes_white |leftarm2 = |body2 = |rightarm2 = |shorts2 = |socks2 =dd0000 }} '''Real Zaragoza''' je [[Španjolska|španjolski]] [[nogometni klub]] iz [[Zaragoza|Zaragoze]]. Osnovan je [[18. ožujka]] [[1932.]], te trenutačno igraju u [[Segunda División]], drugom razredu španjolskog klupskog nogometa. Igraju u bijelo plavoj garnituri. Domaće utakmice igraju na stadionu ''[[La Romareda|La Romaredi]]'' koji može primiti 34.596 gledatelja. == Klupski uspjesi == === Domaći === [[La Liga]] * Drugi (1): [[La Liga 1974./75.|1974./75.]] [[Kup Kralja]]: * Prvaci (6): [[Kup Kralja 1963./64.|1963./64.]], [[Kup Kralja 1965./66.|1965./66.]], [[Kup Kralja 1985./86.|1985./86.]], [[Kup Kralja 1993./94.|1993./94.]], [[Kup Kralja 2000./01.|2000./01.]], [[Kup Kralja 2003./04.|2003./04.]] * Drugi (5): [[Kup Kralja 1962./63.|1962./63.]], [[Kup Kralja 1964./65.|1964./65.]], [[Kup Kralja 1975./76.|1975./76.]], [[Kup Kralja 1992./93.|1992./93.]], [[Copa del Rey 2005./06.|2006.]] [[Španjolski superkup]]: * Prvaci (1): [[Supercopa de España 2004.|2004.]] * Finalisti (2): [[Supercopa de España 1994.|1994.]], [[Supercopa de España 2001.|2001.]] [[Segunda División]]: * Prvaci (1): [[Segunda División 1977./78.|1977./78.]] * Drugi (6): [[Segunda División 1928./29.|1928./29.]], [[Segunda División 1935./36.|1935./36.]], [[Segunda División 1941./42.|1941./42.]], [[Segunda División 1950./51.|1950./51.]], [[Segunda División 1955./56.|1955./56.]], [[Segunda División - 2002./2003.|2002./03.]] == Europski uspjesi == [[Kup velesajamskih gradova]]: * Prvak (1): [[Kup velesajamskih gradova 1963./64.|1963./64.]] * Drugi (1): [[Kup velesajamskih gradova 1965./66.|1965./66.]] [[Kup pobjednika kupova]]: * Prvak (1): [[UEFA Kup pobjednika kupova 1994./95.|1994./95.]] [[UEFA Superkup]]: * Drugi (1): [[UEFA Superkup 1995.|1995.]] == Nedavne sezone == :{|class="wikitable" |-bgcolor="#efefef" ! Sezona ! Liga ! Pz. ! Sus. ! Pob ! Izj ! Izg ! GD ! GP ! Bod. ![[Copa del Rey|Kup]] !colspan=2|Europa !Bilješke |- |[[La Liga 1997./98.|1997./98.]] |1D |align=right |'''13''' |align=right|38||align=right|12||align=right|12||align=right|14 |align=right|45||align=right|53||align=right|'''48''' || ||||| |- |[[La Liga 1998./99.|1998./99.]] |1D |align=right |'''9''' |align=right|38||align=right|16||align=right|9||align=right|13 |align=right|57||align=right|46||align=right|'''57''' || ||||| |- |[[La Liga 1999./00.|1999./00.]] |1D |align=right |'''4''' |align=right|38||align=right|16||align=right|15||align=right|7 |align=right|60||align=right|40||align=right|'''63''' || ||||| |- |[[La Liga 2000./01.|2000./01.]] |1D |align=right |'''17''' |align=right|38||align=right|9||align=right|15||align=right|14 |align=right|54||align=right|57||align=right|'''42''' |bgcolor=gold|Pobjednici ||[[Kup UEFA 2000./01.|KU]]|||1. kolo | |- |[[La Liga 2001./02.|2001./02.]] |1D |align=right |'''20''' |align=right|38||align=right|9||align=right|10||align=right|19 |align=right|35||align=right|54||align=right|'''37''' || ||[[Kup UEFA 2001./02.|KU]]|||2. kolo |Ispadanje |- |[[Segunda División 2002./03.|2002./03.]] |2 |align=right |'''2''' |align=right|42||align=right|20||align=right|12||align=right|10 |align=right|54||align=right|40||align=right|'''72''' || || | |Promocija |- |[[La Liga 2003./04|2003./04.]] |1D |align=right |'''12''' |align=right|38||align=right|13||align=right|9||align=right|16 |align=right|46||align=right|55||align=right|'''48''' |bgcolor=gold|Pobjednici ||||| |- |[[La Liga 2004./05.|2004./05.]] |1D |align=right |'''12''' |align=right|38||align=right|14||align=right|8||align=right|16 |align=right|52||align=right|57||align=right|'''50''' ||2. kolo ||[[Kup UEFA 2004./05.|KU]]|||16. finala | |- |[[La Liga 2005./06.|2005./06.]] |1D |align=right |'''11''' |align=right|38||align=right|10||align=right|16||align=right|12 |align=right|46||align=right|51||align=right|'''46''' |bgcolor=silver|Finalisti ||||| |- |[[La Liga 2006./07.|2006./07.]] |1D |align=right |'''6''' |align=right|38||align=right|16||align=right|12||align=right|10 |align=right|55||align=right|43||align=right|'''60''' || ||||| |- |[[La Liga 2007./08.|2007./08.]] |1D |align=right |'''18''' |align=right|38||align=right|10||align=right|12||align=right|16 |align=right|50||align=right|61||align=right|'''42''' ||||[[Kup UEFA 2007./08.|KU]]|||1. kolo |Ispadanje |} == Poznati igrači == {| |- style='vertical-align:top' || * {{ZD|A|ARG}} [[Andres D'Alessandro]] * {{ZD|A|ARG}} [[Pablo Aimar]] * {{ZD|A|ARG}} [[Juan Barbas]] * {{ZD|A|ARG}} [[Juan Eduardo Esnáider|Esnáider]] * {{ZD|A|ARG}} [[Luciano Galletti]] * {{ZD|A|ARG}} [[Kily González|Kily]] * {{ZD|A|ARG}} [[Gustavo Adrián López]] * {{ZD|A|ARG}} [[Gabriel Milito]] * {{ZD|A|ARG}} [[Marcelo Trobbiani]] * {{ZD|A|ARG}} [[Jorge Valdano]] * {{ZD|A|AUT}} [[Otto Konrad]] * {{ZD|B|BRA}} [[Cafu]] * {{ZD|B|BRA}} [[Amir]] * {{ZD|B|BRA}} [[Darcy Oliveira da Silva|Canario]] * {{ZD|B|BRA}} [[Paulo Jamelli]] * {{ZD|Č|ČIL}} [[Guillermo Díaz Zambrano]] * {{ZD|Č|ČIL}} [[Patricio Yañez]] * {{ZD|K|KOL}} [[Faryd Aly Mondragón]] * {{ZD|K|KUB}} {{ZD|Š|ŠPA}} [[Mario Inchausti]] * {{ZD|N|NJE}} [[Andreas Brehme|Brehme]] * {{ZD|N|NIZ}} [[Frank Rijkaard]] * {{ZD|N|NIZ}} [[Nordin Wooter]] * {{ZD|P|PAR}} {{ZD|A|ARG}} [[Roberto Acuña|''Toro'' Acuña]] * {{ZD|P|PAR}} [[Raúl Vicente Amarilla|Raúl Amarilla]] * {{ZD|P|PAR}} [[Saturnino Arrúa|Arrúa]] * {{ZD|P|PAR}} [[José Luis Chilavert|Chilavert]] * {{ZD|P|PAR}} [[Carlos Diarte]] * {{ZD|P|PAR}} [[Jorge Pantaleón Insfrán]] || * {{ZD|P|PAR}} [[Celso Mendieta]] * {{ZD|P|PAR}} [[Felipe Santiago Ocampos]] * {{ZD|P|PAR}} [[Adelio César Toledo]] * {{ZD|P|PAR}} [[Víctor Hugo Zayas]] * {{ZD|P|PER}} [[Sigifrido Martinez]] * {{ZD|P|PER}} [[Juan Seminario]] * {{ZD|P|PER}} [[Luis Redher]] * {{ZD|P|PER}} [[Miguel Rebosio]] * {{ZD|F|FIL}} {{ZD|Š|ŠPA}} [[Gregorio Ameztoy]] * {{ZD|F|FIL}} {{ZD|Š|ŠPA}} [[Julio Uriarte]] * {{ZD|P|POR}} {{ZD|A|ANG}} [[Chainho]] * {{ZD|P|POR}} {{ZD|A|ANG}} [[Rui Jordao]] * {{ZD|R|RUS}} [[Vladislav Radimov|Radimov]] * {{ZD|S|SRB}} {{ZD|B|BIH}} [[Savo Milošević]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Alberto Belsué|Belsué]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Xavier Aguado|Aguado]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Santiago Aragón|Aragón]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Javier Peña]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Jorge González Díaz|Yordi]] * {{ZD|Š|ŠPA}} {{ZD|I|ITA}} [[Pier Luigi Cherubino|Pier]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Marcos Vales]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Andoni Cedrún Ibarra|Cedrún]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Daniel García Lara|Dani García]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Juan Miguel García Inglés|Juanmi]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Carlos Lapetra|Lapetra]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Marcelino Martínez|Marcelino]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Nayim]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Eleuterio Santos|Santos]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Javier Planas Abad]] || * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Francisco Jémez Martín|Paco Jémez]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Ander Garitano]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Miguel Pardeza|Pardeza]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Severino Reija|Reija]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Francisco Santamaría|Santamaría]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Juan Antonio Señor|Señor]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Fernando Morientes]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Juan Manuel Villa]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[David Villa]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[José Luis Violeta]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Víctor Muñoz]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Pichi Alonso]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[César Lainez]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Jesús Solana]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Jesús García Sanjuán]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Salvador García]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Francisco Güerri|Güerri]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Martín Vellisca]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Francisco Villaroya|Villaroya]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Juan Vizcaíno|Vizcaíno]] * {{ZD|U|URU}} [[Julio César Benítez]] * {{ZD|U|URU}} [[Juan Carlos Blanco]] * {{ZD|U|URU}} [[Daniel José Cambón]] * {{ZD|U|URU}} [[Eduardo Bibiano Endériz]] * {{ZD|U|URU}} [[Gustavo Poyet|Poyet]] * {{ZD|U|URU}} [[Rubén Sosa]] * {{ZD|U|URU}} [[Edison Omar Suárez]] * {{ZD|Š|ŠVE}} {{ZD|F|FIN}} [[Gary Sundgren]] |} == Poveznice == * [[Dodatak:Popis igrača Reala Zaragoza]] == Vanjske poveznice == *{{spa oznaka}} [http://www.realzaragoza.com/ Službena stranica] *[http://english.nuestrozaragoza.com/ Neslužbena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081105201603/http://english.nuestrozaragoza.com/ |date=5. studenoga 2008. }} *[http://www.football-lineups.com/games/?t=Real%20Zaragoza%20Campaign&campaign=13.50 Formacije i postave Real Zaragoze]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.pasionzaragocista.com/ Pasión Zaragocista] {{sport start}} {{Segunda Division}} {{sport kraj}} [[Kategorija:Španjolski nogometni klubovi]] [[Kategorija:Zaragoza]] kftruguwzk5zifygdn07i9v0mxrujnx 0 182554 6447188 6314211 2022-08-21T00:32:36Z 212.39.104.201 Dodan sadrzaj. wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Glazbenik | Ime = La Lana | Img = Lana 2015.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Lana Jurčević | Pseudonim = | Rođenje = [[7. studenog]] [[1984.]] | Mjesto rođenja = {{ZD|H|HRV}} [[Zagreb]] | Smrt = | Prebivalište = [[Zagreb]] | Instrument = [[pjevanje|vokal]] | Žanr = [[pop]] | Zanimanje = [[pjevač]]ica | Djelatno_razdoblje = [[2003.]] – danas | Producentska_kuća = [[Croatia Records]] <small>(2003.)</small> <br/>[[Hit Records]] <small>(2005.–2011.)</small> <br/>[[Menart]] <small>(2012. – 2014.)</small> <br/>[[Croatia Records]]<small> (2015.) | Angažman = [[Luka Nižetić]], [[Severina]], [[Connect]] | URL = [http://www.facebook.com/lana.fanclub Lana – službene stranice na Facebooku] <br> [http://www.instagram.com/lana_jurcevic Lana – službene stranice na Instagramu] | nagrade = | Značajni instrumenti = |visina = 172 cm}} '''Lana Jurčević''', umjetničkog imena, '''La Lana''', ([[Zagreb]], [[7. studenog]] [[1984.]]) [[hrvatska]] je [[pjevačica]]. Najbolja je pjevačica na prostorima bivšeg Rimskog carstva. Usto je i jako simpatična. == Životopis == Lana Jurčević rođena je [[1984.]] godine u Zagrebu. Kći je oca Damira, podrijetlom iz [[Imotski|Imotskog]] i majke Esme, podrijetlom iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<ref>[https://www.biografija.org/muzika/lana-jurcevic/ Lana Jurčević - Biografija] pristupljeno 3. rujna 2017.</ref> Pjevanjem se bavi od djetinjstva, a profesionalno se počela baviti [[2003.]] godine. U trenutku pojavljivanja na sceni, odmah je izdala svoj prvi album simboličnog naziva ''[[Lana (album)|Lana]]'' koji je sadržavao 10 pjesama Lanine ekskluzivne autorice Milane Vlaović koja iza sebe ima dugogodišnje iskustvo u glazbi, pisanju pjesama i jednu pobjedu na Dori. Surađivala je s eminentnim producentima u Hrvatskoj poput [[Nikša Bratoš|Nikše Bratoša]], [[Predrag Martinjak|Predraga Martinjaka]] Peggy-a, [[Ante Pecotić]]a, Muca Softića i imala prvi duet sa Severinom “Rođena da budem prva”. Nastupala je na Radijskom festivalu, sa svakom pjesmom ulazila u finale i dobila nagradu za “Medijski najinteresantniju osobu” 2005. godine. Sudjelovala je na Dori 2004 godine s pjesmom "Prava istina" i 2006 godine s pjesmom "Najbolja glumica". Na Dori je postizala velike uspjehe i iz godine u godinu, njezina karijera napreduje uzlaznom putanjom i sve sigurnije zauzima svoje mjesto. Do sada je objavila četiri albuma. Nastupala je na [[HRT]]-ovom plesnom showu ''[[Ples sa zvijezdama]]'' 2007. godine te je zauzela drugo mjesto iza kolege pjevača [[Luka Nižetić|Luke Nižetića]]. Lana je studentica novinarstva na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|fakultetu političkih znanosti Zagreb]]. Na [[Hrvatski radijski festival|10. hrvatskom radijskom festivalu]] osvojila je prvo mjesto s pjesmom "Prava ljubav" (duet s [[Luka Nižetić|Lukom Nižetićem]]). S pjesmama Odlaziš, Otkad te nema, Najbolja glumica, Ovo nije istina i Prava ljubav ( u duetu s Lukom Nižetićem), otvorila je put prema novom, drugom albumu pod nazivom “1 razlog” (u izdanju Hit records-a) po pjesmi s tog albuma, koju je producirao [[Boris Đurđević]]- Bila je voditeljica EURA 2008. Pjesma "Volim biti zaljubljena" s istoimenog albuma, koji je izdan 2008. godine; je zaštitni znak kampanje 'Prekrižimo rak dojke i raka maternice'. 2012. godine izlazi njezin prvi autorski album "Pobjede i porazi" koji je došao u pakiranju s najfinijim Kraševim pralinama. Krajem 2013 godine izdala je pjesmu "Noć bez granica" koju je snimila u duetu s grupom [[Connect]]. 2014 godina bila je vrlo pogodna za nju,ostvarila je nove suradnje u glazbenim vodama i snimila pjesme "Duša Hrvatska", "Majica" i "Hollywood" s kojom obara rekorde, čije tekstove potpisuje poznati tekstopisac [[Faruk Buljubašić Fayo|Fayo]]. Pjesmu "Live it,win it" snimila je u aranžmanu s još 24 pjevača iz drugih zemalja za Svjetsko prvenstvo u rukometu, Katar 2015 godine gdje je bila predstavnica Hrvatske. Lana je velik dio svog života posvetila glazbi i svemu što ona predstavlja. Nastupa i održava samostalne koncerte, gostuje po Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj, Australiji... Uz sve to Lana se još i stigne baviti humanitarnim radom te je u ljeto 2013. godine provela mjesec dana volontirajući u domu za nezbrinutu djecu 'Mali dom' u Africi, također se jako često odaziva na humanitarne akcije i koncerte diljem države, bilo za ljude, bilo za životinje. Početkom 2015. godine Lana Jurčević i Luka Nižetić udružili su se ponovo u duetu. Svoje fanove odlučili su iznenaditi baladom *OD NAJGORIH NAJBOLJI* i time velikoj uspješnici *PRAVA LJUBAV* dati nastavak. Tekst potpisuje [[Faruk Buljubašić Fayo|Fayo]], a za glazbu i aranžman zaslužan je Amil Lojo. Početkom ljeta 2015. izlazi novi singl simboličnog naziva "Ludo ljeto" s kojim se Lana predstavila na CMC festivalu i ujedno održala svoj veliki koncert na glavnoj pozornici. Glazbu za "Ludo ljeto" napisala je sama pjevačica dok tekst potpisuje [[Faruk Buljubašić Fayo|Fayo]], a za aranžman je zaslužan [[Natko Smoljan]]. 2017. godine Lana kreće u YouTube avanture kao voditeljica show-a Videostar uz bok Hrvatskom Youtuberu [[Gerbus Davor|Davoru Gerbusu]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=Lana Jurčević u tajnoj akciji: Davor i ja smo duet iz snova |url=https://www.24sata.hr/show/lana-jurcevic-u-tajnoj-akciji-davor-i-ja-smo-duet-iz-snova-495001 |accessdate=2019-06-21}}</ref> [[2020.]] godina predstavlja prekretnicu u dosadašnjoj karijeri Lane Jurčević jer napokon potpisuje ugovor s izdavačkom kućom [[Warner Music]] za strano tržište, te se za strano tržište predstavlja kao La Lana.Prvi singl iz ove suradnje je bila pjesma ''So messed up'' koja je imala uspjeha tek na regionalnom tržištu.<ref> [https://www.jutarnji.hr/spektakli/domace-zvijezde/ekskluzivno-lana-jurcevic-otkriva-sve-o-velikom-zaokretu-u-karijeri-popularna-pjevacica-potpisala-je-ugovor-zivota-a-ima-i-novo-umjetnicko-ime/9915469/] </ref> == Diskografija == === Studijski albumi === * ''[[Lana (album)|Lana]]'' (2003.) * ''[[1 razlog]]'' (2006.) * ''[[Volim biti zaljubljena]]'' (2008.) * ''[[Pobjede i porazi]]'' (2012.) * ''[[Tabu (album)|Tabu]]'' (2017.) == Singlovi == {| class="wikitable" !Godina !Pjesma !Duet !Festival !Album |- | rowspan="10" |2003. |Rođena da budem prva |[[Severina]] | rowspan="10" |Bez festivala | rowspan="10" |Lana |- |Na pola | rowspan="9" |Nema dueta |- |Tvoje bivša |- |Otvori srce |- |Samo za tvoje oči |- |Preboli me |- |Što mi vrijedi sve |- |Otrov |- |Sada je kasno |- |Za sve |- | rowspan="10" |2006. |Prava ljubav |[[Luka Nižetić]] |[Hrvatski radijski festival|[[HRF 2006.]] | rowspan="10" |1 razlog |- |Najbolja glumica | rowspan="19" |Nema dueta |[[Dora|Dora 2006.]] |- |Jedan razlog | rowspan="2" |Bez festivala |- |Kao prah |- |Otkad te nema |[[Zadarfest|Zadarfest 2005.]] |- |Kradljivica srca | rowspan="3" |Bez festivala |- |Zlato moje |- |Ovo nije istina |- |Prava istina |[[Dora|Dora 2003.]] |- |Odlaziš |[[Hrvatski radijski festival|HRF 2002.]] |- | rowspan="10" |2008. |Volim biti zaljubljena | rowspan="10" |Bez festivala | rowspan="10" |Volim biti zaljubljena |- |Miljama daleko |- |Začaran |- |Zora bijela |- |Ponovo |- |Ostavi žaljenje |- |Pronađi me |- |Okovi na srcu |- |Zakon ljubavi |- |Marija |- | rowspan="8" |2012. |Bad boys | rowspan="8" |Nema dueta | rowspan="8" |Bez festivala | rowspan="8" |Pobjede i porazi |- |La la land |- |Nitko i ništa |- |Oprosti mi |- |Što je moje što je njeno |- |Virus |- |Zašto volim loše dečke |- |Zidine i hram |- | rowspan="14" |2017. |Hollywood |Nema dueta | rowspan="2" |Bez festivala | rowspan="14" |Tabu |- |Od najgorih najbolji |[[Luka Nižetić]] |- |Ludo ljeto | rowspan="4" |Nema dueta |[[CMC|CMC Festival 2015]] |- |Neke se noći i ne spavaju | rowspan="3" |Bez festivala |- |Tabu |- |Šećeru |- |Vrti mi se |[[Ante Cash]] |[[CMC|CMC Festival 2016.]] |- |Noć bez granica |[[Connect]] | rowspan="6" |Bez festivala |- |Majica | rowspan="6" |Nema dueta |- |Duša Hrvatska |- |Svi su ludi oko mene |- |Daj da plovimo (Haj lajf) |- |Kuda da krenem |- |Kim Kardashian |[[CMC|CMC Festival 2017.]] |- | rowspan="3" |2018. |Duplo slađe |Mejaši | rowspan="2" |Bez festivala | |- |Usne ko milijun watti |Nema dueta | |- |Upalimo ljubav |[[Luka Basi]] |[[CMC|CMC Festival 2018.]] | |} == Filmografija == * "[[Tvoje lice zvuči poznato]]" kao Lana Jurčević ([[2016.]]) === Kompilacije === * ''Kopija'' (2010.) == Vanjske poveznice == * [http://www.l-a-n-a.com/ Službena facebook stranica Lane Jurčević] * [http://zvijezde.hr/lana-jurcevic Lana Jurčević na zvijezde.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090807015415/http://www.zvijezde.hr/lana-jurcevic |date=7. kolovoza 2009. }} * [http://www.instagram.com/lana_jurcevic Instagram: Lana Jučević] * [http://www.youtube.com/mdehes YouTube kanal Lane Jurčević] {{commonscat|Lana Jurčević}} === Izvori === <ref>[http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/u-spotu-se-i-ljube-lana-i-luka-vole-se-i-poslije-deset-godina-411984 Lana Jurčević i Luka Nižetić OD NAJGORIH NAJBOLJI,NOVO 2015] (pristupljeno 26. ožujka 2015.)</ref> <ref>[http://www.vecernji.hr/rukomet-2015-sp/donedavno-su-ovdje-pasle-ovce-a-sada-su-sve-pretvorili-u-novce-985317 Lana Jurčević Qatar 2015]</ref> <ref>[http://www.glam.hr/lana-jurcevic-predstavila-autorski-album/ Lana Pobjede i porazi 2012]</ref> {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Jurčević, Lana}} [[Kategorija:Hrvatski pop pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] rmt464vkv693yl6tqtzbh294a6x0iti 6447196 6447188 2022-08-21T03:31:31Z Rovoobob 8535 uklanjanje izmjene 6447188 suradnika [[Posebno:Doprinosi/212.39.104.201|212.39.104.201]] ([[Razgovor sa suradnikom:212.39.104.201|razgovor]]) wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Glazbenik | Ime = La Lana | Img = Lana 2015.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Lana Jurčević | Pseudonim = | Rođenje = [[7. studenog]] [[1984.]] | Mjesto rođenja = {{ZD|H|HRV}} [[Zagreb]] | Smrt = | Prebivalište = [[Zagreb]] | Instrument = [[pjevanje|vokal]] | Žanr = [[pop]] | Zanimanje = [[pjevač]]ica | Djelatno_razdoblje = [[2003.]] – danas | Producentska_kuća = [[Croatia Records]] <small>(2003.)</small> <br/>[[Hit Records]] <small>(2005.–2011.)</small> <br/>[[Menart]] <small>(2012. – 2014.)</small> <br/>[[Croatia Records]]<small> (2015.) | Angažman = [[Luka Nižetić]], [[Severina]], [[Connect]] | URL = [http://www.facebook.com/lana.fanclub Lana – službene stranice na Facebooku] <br> [http://www.instagram.com/lana_jurcevic Lana – službene stranice na Instagramu] | nagrade = | Značajni instrumenti = |visina = 172 cm}} '''Lana Jurčević''', umjetničkog imena, '''La Lana''', ([[Zagreb]], [[7. studenog]] [[1984.]]) [[hrvatska]] je [[pjevačica]]. == Životopis == Lana Jurčević rođena je [[1984.]] godine u Zagrebu. Kći je oca Damira, podrijetlom iz [[Imotski|Imotskog]] i majke Esme, podrijetlom iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<ref>[https://www.biografija.org/muzika/lana-jurcevic/ Lana Jurčević - Biografija] pristupljeno 3. rujna 2017.</ref> Pjevanjem se bavi od djetinjstva, a profesionalno se počela baviti [[2003.]] godine. U trenutku pojavljivanja na sceni, odmah je izdala svoj prvi album simboličnog naziva ''[[Lana (album)|Lana]]'' koji je sadržavao 10 pjesama Lanine ekskluzivne autorice Milane Vlaović koja iza sebe ima dugogodišnje iskustvo u glazbi, pisanju pjesama i jednu pobjedu na Dori. Surađivala je s eminentnim producentima u Hrvatskoj poput [[Nikša Bratoš|Nikše Bratoša]], [[Predrag Martinjak|Predraga Martinjaka]] Peggy-a, [[Ante Pecotić]]a, Muca Softića i imala prvi duet sa Severinom “Rođena da budem prva”. Nastupala je na Radijskom festivalu, sa svakom pjesmom ulazila u finale i dobila nagradu za “Medijski najinteresantniju osobu” 2005. godine. Sudjelovala je na Dori 2004 godine s pjesmom "Prava istina" i 2006 godine s pjesmom "Najbolja glumica". Na Dori je postizala velike uspjehe i iz godine u godinu, njezina karijera napreduje uzlaznom putanjom i sve sigurnije zauzima svoje mjesto. Do sada je objavila četiri albuma. Nastupala je na [[HRT]]-ovom plesnom showu ''[[Ples sa zvijezdama]]'' 2007. godine te je zauzela drugo mjesto iza kolege pjevača [[Luka Nižetić|Luke Nižetića]]. Lana je studentica novinarstva na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|fakultetu političkih znanosti Zagreb]]. Na [[Hrvatski radijski festival|10. hrvatskom radijskom festivalu]] osvojila je prvo mjesto s pjesmom "Prava ljubav" (duet s [[Luka Nižetić|Lukom Nižetićem]]). S pjesmama Odlaziš, Otkad te nema, Najbolja glumica, Ovo nije istina i Prava ljubav ( u duetu s Lukom Nižetićem), otvorila je put prema novom, drugom albumu pod nazivom “1 razlog” (u izdanju Hit records-a) po pjesmi s tog albuma, koju je producirao [[Boris Đurđević]]- Bila je voditeljica EURA 2008. Pjesma "Volim biti zaljubljena" s istoimenog albuma, koji je izdan 2008. godine; je zaštitni znak kampanje 'Prekrižimo rak dojke i raka maternice'. 2012. godine izlazi njezin prvi autorski album "Pobjede i porazi" koji je došao u pakiranju s najfinijim Kraševim pralinama. Krajem 2013 godine izdala je pjesmu "Noć bez granica" koju je snimila u duetu s grupom [[Connect]]. 2014 godina bila je vrlo pogodna za nju,ostvarila je nove suradnje u glazbenim vodama i snimila pjesme "Duša Hrvatska", "Majica" i "Hollywood" s kojom obara rekorde, čije tekstove potpisuje poznati tekstopisac [[Faruk Buljubašić Fayo|Fayo]]. Pjesmu "Live it,win it" snimila je u aranžmanu s još 24 pjevača iz drugih zemalja za Svjetsko prvenstvo u rukometu, Katar 2015 godine gdje je bila predstavnica Hrvatske. Lana je velik dio svog života posvetila glazbi i svemu što ona predstavlja. Nastupa i održava samostalne koncerte, gostuje po Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj, Australiji... Uz sve to Lana se još i stigne baviti humanitarnim radom te je u ljeto 2013. godine provela mjesec dana volontirajući u domu za nezbrinutu djecu 'Mali dom' u Africi, također se jako često odaziva na humanitarne akcije i koncerte diljem države, bilo za ljude, bilo za životinje. Početkom 2015. godine Lana Jurčević i Luka Nižetić udružili su se ponovo u duetu. Svoje fanove odlučili su iznenaditi baladom *OD NAJGORIH NAJBOLJI* i time velikoj uspješnici *PRAVA LJUBAV* dati nastavak. Tekst potpisuje [[Faruk Buljubašić Fayo|Fayo]], a za glazbu i aranžman zaslužan je Amil Lojo. Početkom ljeta 2015. izlazi novi singl simboličnog naziva "Ludo ljeto" s kojim se Lana predstavila na CMC festivalu i ujedno održala svoj veliki koncert na glavnoj pozornici. Glazbu za "Ludo ljeto" napisala je sama pjevačica dok tekst potpisuje [[Faruk Buljubašić Fayo|Fayo]], a za aranžman je zaslužan [[Natko Smoljan]]. 2017. godine Lana kreće u YouTube avanture kao voditeljica show-a Videostar uz bok Hrvatskom Youtuberu [[Gerbus Davor|Davoru Gerbusu]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=Lana Jurčević u tajnoj akciji: Davor i ja smo duet iz snova |url=https://www.24sata.hr/show/lana-jurcevic-u-tajnoj-akciji-davor-i-ja-smo-duet-iz-snova-495001 |accessdate=2019-06-21}}</ref> [[2020.]] godina predstavlja prekretnicu u dosadašnjoj karijeri Lane Jurčević jer napokon potpisuje ugovor s izdavačkom kućom [[Warner Music]] za strano tržište, te se za strano tržište predstavlja kao La Lana.Prvi singl iz ove suradnje je bila pjesma ''So messed up'' koja je imala uspjeha tek na regionalnom tržištu.<ref> [https://www.jutarnji.hr/spektakli/domace-zvijezde/ekskluzivno-lana-jurcevic-otkriva-sve-o-velikom-zaokretu-u-karijeri-popularna-pjevacica-potpisala-je-ugovor-zivota-a-ima-i-novo-umjetnicko-ime/9915469/] </ref> == Diskografija == === Studijski albumi === * ''[[Lana (album)|Lana]]'' (2003.) * ''[[1 razlog]]'' (2006.) * ''[[Volim biti zaljubljena]]'' (2008.) * ''[[Pobjede i porazi]]'' (2012.) * ''[[Tabu (album)|Tabu]]'' (2017.) == Singlovi == {| class="wikitable" !Godina !Pjesma !Duet !Festival !Album |- | rowspan="10" |2003. |Rođena da budem prva |[[Severina]] | rowspan="10" |Bez festivala | rowspan="10" |Lana |- |Na pola | rowspan="9" |Nema dueta |- |Tvoje bivša |- |Otvori srce |- |Samo za tvoje oči |- |Preboli me |- |Što mi vrijedi sve |- |Otrov |- |Sada je kasno |- |Za sve |- | rowspan="10" |2006. |Prava ljubav |[[Luka Nižetić]] |[Hrvatski radijski festival|[[HRF 2006.]] | rowspan="10" |1 razlog |- |Najbolja glumica | rowspan="19" |Nema dueta |[[Dora|Dora 2006.]] |- |Jedan razlog | rowspan="2" |Bez festivala |- |Kao prah |- |Otkad te nema |[[Zadarfest|Zadarfest 2005.]] |- |Kradljivica srca | rowspan="3" |Bez festivala |- |Zlato moje |- |Ovo nije istina |- |Prava istina |[[Dora|Dora 2003.]] |- |Odlaziš |[[Hrvatski radijski festival|HRF 2002.]] |- | rowspan="10" |2008. |Volim biti zaljubljena | rowspan="10" |Bez festivala | rowspan="10" |Volim biti zaljubljena |- |Miljama daleko |- |Začaran |- |Zora bijela |- |Ponovo |- |Ostavi žaljenje |- |Pronađi me |- |Okovi na srcu |- |Zakon ljubavi |- |Marija |- | rowspan="8" |2012. |Bad boys | rowspan="8" |Nema dueta | rowspan="8" |Bez festivala | rowspan="8" |Pobjede i porazi |- |La la land |- |Nitko i ništa |- |Oprosti mi |- |Što je moje što je njeno |- |Virus |- |Zašto volim loše dečke |- |Zidine i hram |- | rowspan="14" |2017. |Hollywood |Nema dueta | rowspan="2" |Bez festivala | rowspan="14" |Tabu |- |Od najgorih najbolji |[[Luka Nižetić]] |- |Ludo ljeto | rowspan="4" |Nema dueta |[[CMC|CMC Festival 2015]] |- |Neke se noći i ne spavaju | rowspan="3" |Bez festivala |- |Tabu |- |Šećeru |- |Vrti mi se |[[Ante Cash]] |[[CMC|CMC Festival 2016.]] |- |Noć bez granica |[[Connect]] | rowspan="6" |Bez festivala |- |Majica | rowspan="6" |Nema dueta |- |Duša Hrvatska |- |Svi su ludi oko mene |- |Daj da plovimo (Haj lajf) |- |Kuda da krenem |- |Kim Kardashian |[[CMC|CMC Festival 2017.]] |- | rowspan="3" |2018. |Duplo slađe |Mejaši | rowspan="2" |Bez festivala | |- |Usne ko milijun watti |Nema dueta | |- |Upalimo ljubav |[[Luka Basi]] |[[CMC|CMC Festival 2018.]] | |} == Filmografija == * "[[Tvoje lice zvuči poznato]]" kao Lana Jurčević ([[2016.]]) === Kompilacije === * ''Kopija'' (2010.) == Vanjske poveznice == * [http://www.l-a-n-a.com/ Službena facebook stranica Lane Jurčević] * [http://zvijezde.hr/lana-jurcevic Lana Jurčević na zvijezde.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090807015415/http://www.zvijezde.hr/lana-jurcevic |date=7. kolovoza 2009. }} * [http://www.instagram.com/lana_jurcevic Instagram: Lana Jučević] * [http://www.youtube.com/mdehes YouTube kanal Lane Jurčević] {{commonscat|Lana Jurčević}} === Izvori === <ref>[http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/u-spotu-se-i-ljube-lana-i-luka-vole-se-i-poslije-deset-godina-411984 Lana Jurčević i Luka Nižetić OD NAJGORIH NAJBOLJI,NOVO 2015] (pristupljeno 26. ožujka 2015.)</ref> <ref>[http://www.vecernji.hr/rukomet-2015-sp/donedavno-su-ovdje-pasle-ovce-a-sada-su-sve-pretvorili-u-novce-985317 Lana Jurčević Qatar 2015]</ref> <ref>[http://www.glam.hr/lana-jurcevic-predstavila-autorski-album/ Lana Pobjede i porazi 2012]</ref> {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Jurčević, Lana}} [[Kategorija:Hrvatski pop pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] 6spx1uc9ay9m3ifr8o4y75xv8xfu6s6 0 185888 6447158 6446795 2022-08-20T21:18:39Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/84.20.228.183|84.20.228.183]] ([[User talk:84.20.228.183|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Mark7747|Mark7747]] wikitext text/x-wiki <!-- dobar trud, ali treba još toga ispraviti [[Datoteka:Regije BiH.svg|thumb|300px]] --> [[Datoteka:Historical regions of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|Povijesne pokrajine na području Bosne i Hercegovine]] '''Regije Bosne i Hercegovine''' su: *[[Bosna]] : [[Bosanska Krajina]] :: [[Cazinska Krajina]]/[[Bihaćki džep]] : [[Bosanska Posavina]] :: [[Semberija]] : [[Usora]] : [[Soli]] : [[Istočna Bosna]]/[[Podrinje]] : [[Tropolje]]/[[Završje, BiH|Završje]] : [[Središnja Bosna]] :: [[Vrhbosna|Vrhbosna]]/Sarajevo * [[Hercegovina]] : [[Zapadna Hercegovina]] : [[Istočna Hercegovina]] : [[Sjeverna Hercegovina|Gornja Hercegovina]] : [[Južna Hercegovina|Donja Hercegovina]] *[[Podrinje]] : [[Osat (oblast)]] == Regionalna podjela BiH po većim centrima == [[Datoteka:Regije BiH.svg|thumb|Prikaz regija BiH po općinama]] *[[Banjalučka regija]] *[[Mostarska regija]] *[[Sarajevska regija]]<ref>[http://www.serda.ba/ Serda]</ref> *[[Tuzlanska regija]] *[[Zenička regija]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Regije u Bosni i Hercegovini|*]] avvaqpsnpi24g0zgaryzl8xy160ksav 0 191231 6447244 6440544 2022-08-21T09:40:22Z 78.0.217.148 Uređeni najveći uspjesi wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = NK Draga | slika = | puno ime = Nogometni klub Draga | godina osnivanja = [[1924.]] | igralište = Slatina, Mošćenička Draga | kapacitet stadiona = 100 | liga = [[1. ŽNL Primorsko-goranska]] |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1=2A52BE|socks1=| pattern_la2=|pattern_b2= |pattern_ra2= |leftarm2=2A52BE|body2=2A52BE|rightarm2=2A52BE| shorts2=2A52BE|socks2=2A52BE }} '''NK Draga''' je nogometni klub iz [[Mošćenička Draga|Mošćeničke Drage]]. == Povijest == Osnivanje kluba pod imenom '''''Club Sportivo''''' '''''Vis'''''<ref name=":0">{{Citiranje weba |last=Jovanović |first=Milovan |title=Kronološki prikaz sporta u Općini Mošćenička Draga |url=https://pdfslide.tips/documents/sport1-5795d05e3f4ac.html |url-status=live |access-date=2021-12-06 |website=pdfslide.tips |page=13-15 |language=hr}}</ref> dogodilo se 1924., u vrijeme talijanske vlasti, koja je rad kluba povezivala sa sokolskim organizacijama slavenskoga tipa te je malo nakon osnutka morao biti ugašen, a ponovno je oživljen 1927. pod imenom '''''AC''''' '''''Gloria di Val Santamarina'''''.<ref>{{Citiranje knjige |last=Ricman |first=Boris |title=Sport u Općini Mošćenička Draga / Lo sport nel Comune di Draga di Moschiena |last2=Staraj |first2=Rikardo |publisher=Naklada Kvarner |year=2016 |pages=45}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=SUŠAČKA REVIJA |url=http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=60&C=17 |access-date=2021-12-07 |website=www.klub-susacana.hr}}</ref> U poslijeratnom razdoblju, sve do 1952. godine, sportska aktivnost odnosno igranje nogometa, nastavlja se po livadama i privatnim poljanama, pod vrlo teškim okolnostima jer nije postojala određena lokacija terena na kojoj bi se moglo organiziranije djelovati na sportskom planu. Međutim, 1952. godine, Ivan Jovanović, tadašnji komandir stanice milicije i Josip Grabrovac kao trener, okupili su tadašnju omladinu, a s obzirom na to da je u to vrijeme propala mjesna poljoprivredna zadruga, uspjeli su izboriti da se taj teren dodijeli mjestu za sportske aktivnosti. Nakon toga, s prijateljima nogometa osposobljen je teren i uređen za odigravanje nogometnih utakmica pa je tako ponovno oživio nogomet među mještanima i omladinom. Ovakvom organizacijom nastao je period igranja prijateljskih utakmica širom Istre i Hrvatskog primorja gdje je nogometni klub Mošćeničke Drage Poslije uvijek rado priman i gdje je zbog visoke sportske svijesti i skromnosti sticao sve više sportskih prijatelja. Konačno 1963. godine je službeno registrirano '''''Sportsko Društvo Draga'''''<ref name=":0" /> unutar kojeg djeluje i nogometni klub, postavši član nogometnog podsaveza Rijeke. Te je godine uključen u službena natjecanja tadašnje riječko-kotarske lige. == Najveći uspjesi == * '''[[3. HNL – Zapad|3. HNL - Zapad]]''' ** prvak: 2003./04. * 2. ŽNL Primorsko-goranska - prvak: 2008./09. * '''[[2. ŽNL Primorsko-goranska|1. ŽNL Primorsko-goranska]] ''' ** prvak: 2021./22. == Izvori == {{izvori}} {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Draga,NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Primorsko-goranskoj županiji‎|Draga]] kzguipk32bvifsiss8p1n4xlzy3x5gh 0 191251 6447217 6440539 2022-08-21T08:10:37Z Puer07 276208 Proširen životopis, dodani izvori, djelo, vanjske poveznice. wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Jeronim Vladić | boja = #B0C4DE | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Jeronim Vladić | pseudonim = | rođenje = [[2. ožujka]] [[1848.]] <br/> [[Ustirama]] u [[Prozor-Rami]] {{ZD|B|BIH}} | smrt = [[25. lipnja]] [[1923.]] <br/> [[Šćit]] {{ZD|B|BIH}} | zanimanje = svećenik | nacionalnost = Hrvat | period pisanja = | vrsta = publicistika, memoari, vjerske teme, etnografija | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Jeronim Vladić''' ([[Ustirama]] u [[Prozor-Rama|Rami]] [[1848.]] – † [[Šćit]] u [[Prozor-Rama|Rami]], [[25. lipnja]] [[1923.]]) bio je hrvatski i bosanskohercegovački pisac. Osnove pismenosti naučio je kod župnika u Trišćanima. Fra Antun Vladić bio mu je ugledni stric. Godine 1858. došao je na školovanje u fojnički te gučogorski, a 1860. otišao je u Carigrad gdje je pohađao franjevački samostan. U franjevački red stupio je 1863., a dvije godine kasnije otišao je u Đakovo studirati filozofiju i teologiju. Potom je godinu dana proveo u Rimu gdje je u rujnu 1870. zaređen za svećenika. Ubrzo se vratio u Bosnu. Najprije je bio kapelan učitelj u Fojnici, a uskoro je počeo predavati i u Livnu. Od 1884. do 1894. predavao je u Sarajevu. Pored nastavničkih dužnosti bio je župnik na Golom Brdu te Gračacu u Rami. Bio je izaslanik vrhovnog poglavara Reda u hercegovačkoj, bosanskoj, dalmatinskoj i albanskoj provinciji te generalni vijećnik Reda. Zadnjih petnaestak godina proživio je u ramskom samostanu, gdje je i umro 1923. godine. Bio je inteligentan, uporan, dobro obrazovan čovjek. Kao vrstan govornik govornik njegovi učenici i drugi slušatelji sa zanimanjem su ga pratili i voljeli. Zbog dugih brkova đaci su ga nazivali "fra Brko". Odrješito bez uvijanja i ustručavanja rekao bi što misli. Njegova franjevačka i svećenička revnost iznimno se ogledala širenjem III. reda. Za trećorece, a o tome svjedoče i njegov "Popoldnevni razgovori" u sedam nastavaka. <ref> Fra Ignacije Gavran. Fra Jeronim Vladić (1848.-1923.) '''Putovi i putokazi''' Svjetlo riječi. Livno, 1993. 73.-77. https://www.bosnasrebrena.ba/node/237</ref> Pisao je pjesme. Kao veliki ljubitelj tradicijske kulture prikupljao je usmenoknjiževne vrste i druge primjere nematerijalne kulturne baštine.<ref> Marko Dragić, Vijek prve knjige (Jeronim Vladić, Uspomene o Rami i ramskom franjevačkom samostanu, Sloboda, list SSRN-a Mostar, 17. X. 1983, str. 10. </ref> Fra Jeronim Vladić, kao i ostali Ramljaci, bio je opsjednut svojom Ramom pa je već u 34. godini napisao knjigu '''Uspomene o Rami i ramskom franjevačkom samostanu''' i objavio je u Zagrebu 1882.<ref>Miljenko Jergović, Fra Jeronim Vladić: Prije potopa. https://www.jergovic.com/subotnja-matineja/fra-jeronim-vladic-prije-potopa/</ref> == Djela == * Uspomene o Rami i ramskom franjevačkom samostanu (1882.) * Katekizam u propovijedi, I (1887.) * Glasnik jugoslavenskih franjevaca (1887./94.) * Trideset i jedan dan pred presvetim sakramentom po Torreu i sv. Alfonzu (1890.) * Cjelov mira. Probrana misao, priredio Vlado Vladić, Zagreb, 2011. * Urežnjaci iz Rame. Vrhbosna 1920.; Hrvatska duša (III-IV, 1924). == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == #[http://www.hrvatska-povijest.info/index.php/Svjetske-licnosti/Ramski-prosvjetitelji-Fra-Jeronim-Vladic.html Fra Jeronim Vladić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090311024040/http://www.hrvatska-povijest.info/index.php/Svjetske-licnosti/Ramski-prosvjetitelji-Fra-Jeronim-Vladic.html |date=11. ožujka 2009.}} #Mirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo, 2001. {{Mrva-biog-knjiž-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Vladić, Jeronim}} [[Kategorija:Hrvatski pisci iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski franjevci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački vjeroučitelji i nastavnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački etnografi]] 970bhaab8b0tl4x8f7ny2t4im1fygpz 6447222 6447217 2022-08-21T08:19:16Z Puer07 276208 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Jeronim Vladić | boja = #B0C4DE | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Jeronim Vladić | pseudonim = | rođenje = [[2. ožujka]] [[1848.]] <br/> [[Ustirama]] [[Prozor-Rama]] {{ZD|B|BIH}} | smrt = [[25. lipnja]] [[1923.]] <br/> [[Šćit]][[Prozor-Rama]] {{ZD|B|BIH}} | zanimanje = svećenik | nacionalnost = Hrvat | period pisanja = | vrsta = publicistika, memoari, vjerske teme, etnografija | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Jeronim Vladić''' ([[Ustirama]] u [[Prozor-Rama|Rami]] [[1848.]] – † [[Šćit]] u [[Prozor-Rama|Rami]], [[25. lipnja]] [[1923.]]) bio je hrvatski i bosanskohercegovački pisac. Osnove pismenosti naučio je kod župnika u Trišćanima. Fra Antun Vladić bio mu je ugledni stric. Godine 1858. došao je na školovanje u fojnički te gučogorski, a 1860. otišao je u Carigrad gdje je pohađao franjevački samostan. U franjevački red stupio je 1863., a dvije godine kasnije otišao je u Đakovo studirati filozofiju i teologiju. Potom je godinu dana proveo u Rimu gdje je u rujnu 1870. zaređen za svećenika. Ubrzo se vratio u Bosnu. Najprije je bio kapelan učitelj u Fojnici, a uskoro je počeo predavati i u Livnu. Od 1884. do 1894. predavao je u Sarajevu. Pored nastavničkih dužnosti bio je župnik na Golom Brdu te Gračacu u Rami. Bio je izaslanik vrhovnog poglavara Reda u hercegovačkoj, bosanskoj, dalmatinskoj i albanskoj provinciji te generalni vijećnik Reda. Zadnjih petnaestak godina proživio je u ramskom samostanu, gdje je i umro 1923. godine. Bio je inteligentan, uporan, dobro obrazovan čovjek. Kao vrstan govornik govornik njegovi učenici i drugi slušatelji sa zanimanjem su ga pratili i voljeli. Zbog dugih brkova đaci su ga nazivali "fra Brko". Odrješito bez uvijanja i ustručavanja rekao bi što misli. Njegova franjevačka i svećenička revnost iznimno se ogledala širenjem III. reda. Za trećorece, a o tome svjedoče i njegov "Popoldnevni razgovori" u sedam nastavaka. <ref> Fra Ignacije Gavran. Fra Jeronim Vladić (1848.-1923.) '''Putovi i putokazi''' Svjetlo riječi. Livno, 1993. 73.-77. https://www.bosnasrebrena.ba/node/237</ref> Pisao je pjesme. Kao veliki ljubitelj tradicijske kulture prikupljao je usmenoknjiževne vrste i druge primjere nematerijalne kulturne baštine.<ref> Marko Dragić, Vijek prve knjige (Jeronim Vladić, Uspomene o Rami i ramskom franjevačkom samostanu, Sloboda, list SSRN-a Mostar, 17. X. 1983, str. 10. </ref> Fra Jeronim Vladić, kao i ostali Ramljaci, bio je opsjednut svojom Ramom pa je već u 34. godini napisao knjigu '''Uspomene o Rami i ramskom franjevačkom samostanu''' i objavio je u Zagrebu 1882.<ref>Miljenko Jergović, Fra Jeronim Vladić: Prije potopa. https://www.jergovic.com/subotnja-matineja/fra-jeronim-vladic-prije-potopa/</ref> Osnovna škola u Ripcima nosi ime fra Jeronima Vladića. == Djela == * Uspomene o Rami i ramskom franjevačkom samostanu (1882.) * Katekizam u propovijedi, I (1887.) * Glasnik jugoslavenskih franjevaca (1887./94.) * Trideset i jedan dan pred presvetim sakramentom po Torreu i sv. Alfonzu (1890.) * Cjelov mira. Probrana misao, priredio Vlado Vladić, Zagreb, 2011. * Urežnjaci iz Rame. Vrhbosna 1920.; Hrvatska duša (III-IV, 1924). == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == #Katolička Tiskovna agencija. Znanstveni skup: Fra Jeronim Vladić i njegovo doba. Rama-Šćit, Sub, 22. Lipanj 2013. https://www.ktabkbih.net/hr/najave/znanstveni-skup-fra-jeronim-vladi-i-njegovo-doba/38082 #[http://www.hrvatska-povijest.info/index.php/Svjetske-licnosti/Ramski-prosvjetitelji-Fra-Jeronim-Vladic.html Fra Jeronim Vladić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090311024040/http://www.hrvatska-povijest.info/index.php/Svjetske-licnosti/Ramski-prosvjetitelji-Fra-Jeronim-Vladic.html |date=11. ožujka 2009.}} #Mirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo, 2001. {{Mrva-biog-knjiž-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Vladić, Jeronim}} [[Kategorija:Hrvatski pisci iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski franjevci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački vjeroučitelji i nastavnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački etnografi]] okjl18n10314f17dn85ko96htkwuywu 6447223 6447222 2022-08-21T08:19:51Z Puer07 276208 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Jeronim Vladić | boja = #B0C4DE | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Jeronim Vladić | pseudonim = | rođenje = [[2. ožujka]] [[1848.]] <br/> [[Ustirama]] [[Prozor-Rama]] {{ZD|B|BIH}} | smrt = [[25. lipnja]] [[1923.]] <br/> [[Šćit]] [[Prozor-Rama]] {{ZD|B|BIH}} | zanimanje = svećenik | nacionalnost = Hrvat | period pisanja = | vrsta = publicistika, memoari, vjerske teme, etnografija | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Jeronim Vladić''' ([[Ustirama]] u [[Prozor-Rama|Rami]] [[1848.]] – † [[Šćit]] u [[Prozor-Rama|Rami]], [[25. lipnja]] [[1923.]]) bio je hrvatski i bosanskohercegovački pisac. Osnove pismenosti naučio je kod župnika u Trišćanima. Fra Antun Vladić bio mu je ugledni stric. Godine 1858. došao je na školovanje u fojnički te gučogorski, a 1860. otišao je u Carigrad gdje je pohađao franjevački samostan. U franjevački red stupio je 1863., a dvije godine kasnije otišao je u Đakovo studirati filozofiju i teologiju. Potom je godinu dana proveo u Rimu gdje je u rujnu 1870. zaređen za svećenika. Ubrzo se vratio u Bosnu. Najprije je bio kapelan učitelj u Fojnici, a uskoro je počeo predavati i u Livnu. Od 1884. do 1894. predavao je u Sarajevu. Pored nastavničkih dužnosti bio je župnik na Golom Brdu te Gračacu u Rami. Bio je izaslanik vrhovnog poglavara Reda u hercegovačkoj, bosanskoj, dalmatinskoj i albanskoj provinciji te generalni vijećnik Reda. Zadnjih petnaestak godina proživio je u ramskom samostanu, gdje je i umro 1923. godine. Bio je inteligentan, uporan, dobro obrazovan čovjek. Kao vrstan govornik govornik njegovi učenici i drugi slušatelji sa zanimanjem su ga pratili i voljeli. Zbog dugih brkova đaci su ga nazivali "fra Brko". Odrješito bez uvijanja i ustručavanja rekao bi što misli. Njegova franjevačka i svećenička revnost iznimno se ogledala širenjem III. reda. Za trećorece, a o tome svjedoče i njegov "Popoldnevni razgovori" u sedam nastavaka. <ref> Fra Ignacije Gavran. Fra Jeronim Vladić (1848.-1923.) '''Putovi i putokazi''' Svjetlo riječi. Livno, 1993. 73.-77. https://www.bosnasrebrena.ba/node/237</ref> Pisao je pjesme. Kao veliki ljubitelj tradicijske kulture prikupljao je usmenoknjiževne vrste i druge primjere nematerijalne kulturne baštine.<ref> Marko Dragić, Vijek prve knjige (Jeronim Vladić, Uspomene o Rami i ramskom franjevačkom samostanu, Sloboda, list SSRN-a Mostar, 17. X. 1983, str. 10. </ref> Fra Jeronim Vladić, kao i ostali Ramljaci, bio je opsjednut svojom Ramom pa je već u 34. godini napisao knjigu '''Uspomene o Rami i ramskom franjevačkom samostanu''' i objavio je u Zagrebu 1882.<ref>Miljenko Jergović, Fra Jeronim Vladić: Prije potopa. https://www.jergovic.com/subotnja-matineja/fra-jeronim-vladic-prije-potopa/</ref> Osnovna škola u Ripcima nosi ime fra Jeronima Vladića. == Djela == * Uspomene o Rami i ramskom franjevačkom samostanu (1882.) * Katekizam u propovijedi, I (1887.) * Glasnik jugoslavenskih franjevaca (1887./94.) * Trideset i jedan dan pred presvetim sakramentom po Torreu i sv. Alfonzu (1890.) * Cjelov mira. Probrana misao, priredio Vlado Vladić, Zagreb, 2011. * Urežnjaci iz Rame. Vrhbosna 1920.; Hrvatska duša (III-IV, 1924). == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == #Katolička Tiskovna agencija. Znanstveni skup: Fra Jeronim Vladić i njegovo doba. Rama-Šćit, Sub, 22. Lipanj 2013. https://www.ktabkbih.net/hr/najave/znanstveni-skup-fra-jeronim-vladi-i-njegovo-doba/38082 #[http://www.hrvatska-povijest.info/index.php/Svjetske-licnosti/Ramski-prosvjetitelji-Fra-Jeronim-Vladic.html Fra Jeronim Vladić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090311024040/http://www.hrvatska-povijest.info/index.php/Svjetske-licnosti/Ramski-prosvjetitelji-Fra-Jeronim-Vladic.html |date=11. ožujka 2009.}} #Mirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo, 2001. {{Mrva-biog-knjiž-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Vladić, Jeronim}} [[Kategorija:Hrvatski pisci iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski franjevci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački vjeroučitelji i nastavnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački etnografi]] mzcsudymk8isoxypzede5oynv24b7dg 6447225 6447223 2022-08-21T08:21:12Z Puer07 276208 Interpunkcija wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Jeronim Vladić | boja = #B0C4DE | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Jeronim Vladić | pseudonim = | rođenje = [[2. ožujka]] [[1848.]] <br/> [[Ustirama]], [[Prozor-Rama]] {{ZD|B|BIH}} | smrt = [[25. lipnja]] [[1923.]] <br/> [[Šćit]], [[Prozor-Rama]] {{ZD|B|BIH}} | zanimanje = svećenik | nacionalnost = Hrvat | period pisanja = | vrsta = publicistika, memoari, vjerske teme, etnografija | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Jeronim Vladić''' ([[Ustirama]] u [[Prozor-Rama|Rami]] [[1848.]] – † [[Šćit]] u [[Prozor-Rama|Rami]], [[25. lipnja]] [[1923.]]) bio je hrvatski i bosanskohercegovački pisac. Osnove pismenosti naučio je kod župnika u Trišćanima. Fra Antun Vladić bio mu je ugledni stric. Godine 1858. došao je na školovanje u fojnički te gučogorski, a 1860. otišao je u Carigrad gdje je pohađao franjevački samostan. U franjevački red stupio je 1863., a dvije godine kasnije otišao je u Đakovo studirati filozofiju i teologiju. Potom je godinu dana proveo u Rimu gdje je u rujnu 1870. zaređen za svećenika. Ubrzo se vratio u Bosnu. Najprije je bio kapelan učitelj u Fojnici, a uskoro je počeo predavati i u Livnu. Od 1884. do 1894. predavao je u Sarajevu. Pored nastavničkih dužnosti bio je župnik na Golom Brdu te Gračacu u Rami. Bio je izaslanik vrhovnog poglavara Reda u hercegovačkoj, bosanskoj, dalmatinskoj i albanskoj provinciji te generalni vijećnik Reda. Zadnjih petnaestak godina proživio je u ramskom samostanu, gdje je i umro 1923. godine. Bio je inteligentan, uporan, dobro obrazovan čovjek. Kao vrstan govornik govornik njegovi učenici i drugi slušatelji sa zanimanjem su ga pratili i voljeli. Zbog dugih brkova đaci su ga nazivali "fra Brko". Odrješito bez uvijanja i ustručavanja rekao bi što misli. Njegova franjevačka i svećenička revnost iznimno se ogledala širenjem III. reda. Za trećorece, a o tome svjedoče i njegov "Popoldnevni razgovori" u sedam nastavaka. <ref> Fra Ignacije Gavran. Fra Jeronim Vladić (1848.-1923.) '''Putovi i putokazi''' Svjetlo riječi. Livno, 1993. 73.-77. https://www.bosnasrebrena.ba/node/237</ref> Pisao je pjesme. Kao veliki ljubitelj tradicijske kulture prikupljao je usmenoknjiževne vrste i druge primjere nematerijalne kulturne baštine.<ref> Marko Dragić, Vijek prve knjige (Jeronim Vladić, Uspomene o Rami i ramskom franjevačkom samostanu, Sloboda, list SSRN-a Mostar, 17. X. 1983, str. 10. </ref> Fra Jeronim Vladić, kao i ostali Ramljaci, bio je opsjednut svojom Ramom pa je već u 34. godini napisao knjigu '''Uspomene o Rami i ramskom franjevačkom samostanu''' i objavio je u Zagrebu 1882.<ref>Miljenko Jergović, Fra Jeronim Vladić: Prije potopa. https://www.jergovic.com/subotnja-matineja/fra-jeronim-vladic-prije-potopa/</ref> Osnovna škola u Ripcima nosi ime fra Jeronima Vladića. == Djela == * Uspomene o Rami i ramskom franjevačkom samostanu (1882.) * Katekizam u propovijedi, I (1887.) * Glasnik jugoslavenskih franjevaca (1887./94.) * Trideset i jedan dan pred presvetim sakramentom po Torreu i sv. Alfonzu (1890.) * Cjelov mira. Probrana misao, priredio Vlado Vladić, Zagreb, 2011. * Urežnjaci iz Rame. Vrhbosna 1920.; Hrvatska duša (III-IV, 1924). == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == #Katolička Tiskovna agencija. Znanstveni skup: Fra Jeronim Vladić i njegovo doba. Rama-Šćit, Sub, 22. Lipanj 2013. https://www.ktabkbih.net/hr/najave/znanstveni-skup-fra-jeronim-vladi-i-njegovo-doba/38082 #[http://www.hrvatska-povijest.info/index.php/Svjetske-licnosti/Ramski-prosvjetitelji-Fra-Jeronim-Vladic.html Fra Jeronim Vladić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090311024040/http://www.hrvatska-povijest.info/index.php/Svjetske-licnosti/Ramski-prosvjetitelji-Fra-Jeronim-Vladic.html |date=11. ožujka 2009.}} #Mirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo, 2001. {{Mrva-biog-knjiž-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Vladić, Jeronim}} [[Kategorija:Hrvatski pisci iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski franjevci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački vjeroučitelji i nastavnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački etnografi]] dk5bzp75o7dso3ipi2d2k5m93ler87j 0 192376 6447087 6190531 2022-08-20T17:48:03Z Puer07 276208 Dopuna. wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Veselko Tenžera | boja = #B0C4DE | slika = Veselko_Tenžera.jpg | veličina = 220px | opis slike = Veselko Tenžera | puno ime = Veselko Tenžera | pseudonim = | rođenje = [[10. veljače]] [[1942.]] <br/> [[Uzdol]] [[Prozor-Rama]] | smrt = [[20. veljače]] [[1985.]] <br/> [[Zagreb]] | zanimanje = | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | period pisanja = [[1975.]] – [[1983.]] | vrsta = [[esej]], [[književna kritika]], [[feljton]] | teme = | period = | supruga = Ivana Tenžera | suprug = | djeca = | djela = ''Prvi zmaj'', ''En passant: feljtoni'', ''Zašto volim Zagreb'', ''Pisma Ivani'' | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Veselko Tenžera''' ([[Prozor-Rama|Prozor]], [[10. veljače]] [[1942.]] – [[Zagreb]], [[20. veljače]] [[1985.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[književni kritičar]], [[esej]]ist i [[feljton]]ist. == Životopis == Veselko Tenžera rodio se u Uzdolu [[Prozor-Rama]] [[1942.]] godine. Majka Jelena rođ. Petrović podrijetlom je iz Konjica, a otac Šime iz Sinja. Gimnaziju je završio u Konjicu, a maturirao je radom „Ivan Goran Kovačić - pjesnik i borac”. U Sarajevu je najprije studirao šumarstvo, a potom studij prava. U Zagreb je došao 1961. godine <ref> Helena Dragić, Osvrt na život i publicistiku Veselka Tenžere (Uz 80. obljetnicu rođenja). Zadarska smotra 1-3. Matica hrvatska Zadar, 2022. 109.</ref> i studirao komparativnu književnost i povijest umjetnosti na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]].<ref>Mirko Marjanović, ''Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas'', Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo, 2001.</ref> Kao književni i likovni kritičar, esejist i feljtonist, surađivao u mnogim listovima i časopisima (''[[Slobodna Dalmacija]]'', ''[[Vjesnik (novine)|Vjesnik]]'', ''[[Start]]'', ''[[Studio]]'', ''[[Danas]]''). Autor je likovnih monografija o [[Ivan Lovrenčić|Ivanu Lovrenčiću]], [[Ivo Šebalj|Ivi Šebalju]] i [[Dimitrije Popović|Dimitriju Popoviću]]. Od [[1995.]] godine osnovna škola u selu [[Uzdol]] nosi njegovo ime. Po njemu je bila nazvana nagrada tjednika ''Danas'' (od 1990. godine do gašenja lista)<ref>[http://feral.audiolinux.com/tpl/weekly1/article.tpl?IdLanguage=7&NrIssue=973&NrSection=15&NrArticle=7570 Goran Borković, ''Veselko se klonio HND-a''], [[Feral Tribune]], 13. svibnja, 2004., preuzeto 14. siječnja 2013.</ref> i tradicionalna ''Nagrada Novinar godine'', (od 1996. do 2000. godine, te kasnije preimenovana u ''Nagrada Veselko Tenžera za unapređenje novinarskog izraza'', od 2001. do 2002. godine) koju je dodjeljivalo [[Hrvatsko novinarsko društvo]].<ref>[http://www.hnd.hr/uploads/Popis_dobitnika_nagrada_HND.pdf HND: Dobitnici novinarskih nagrada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140327104437/http://www.hnd.hr/uploads/Popis_dobitnika_nagrada_HND.pdf |date=27. ožujka 2014. }}, preuzeto 14. siječnja 2013.</ref><ref>[http://www.hnd.hr/hr/novine/show/48154/ HND: Obitelj Veselka Tenžere tuži HND]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}: ''"Nagrada za novinara godine "Veselko Tenžera" dodjeljuje se ponajboljim hrvatskim novinarima od 1996. godine, a dobili su je [[Dražen Vukov Colić]], Ivo Lončar, Jelena Lovrić, [[Ivo Pukanić]] i [[Denis Latin]]. Posljednje dvije godine, otkad to ime nosi nagrada za unapređenje novinarskog izraza, dobili su je Ðermano Senjanović Ćićo i Jurica Pavičić"'', preuzeto 14. siječnja 2013.</ref> U Uzdolu osnovna škola nosi ime "Veselko Tenžera". <ref> Helena Dragić, Osvrt na život i publicistiku Veselka Tenžere (Uz 80. obljetnicu rođenja). Zadarska smotra 1-3. Matica hrvatska Zadar, 2022. 110.</ref> == Djela == * ''Prvi zmaj'', (1975.) (ilustr. Franjo Klopotan) * ''Miting'', (feljtoni, 1978.) * ''En passant: feljtoni'', (feljtoni, 1978.) * ''Ivan Lovrenčić: crteži'', (tekst na hrvatskom i engleskom, prij. Janko Paravić, 1980.) * ''Dimitrije'', (suautori: Ivan Lovrenčić, Josip Depolo, [[Tonko Maroević]], 1980.) * ''Ivo Šebalj: crteži, tempere, pasteli'', (fotografije Slaven Fischer, 1983.) === Posmrtno === * ''Zašto volim Zagreb'', (feljtoni, 1987.; ''Zašto volim Zagreb'', Mozaik knjiga, Zagreb, 2017.) * ''Sportski život: feljtoni, eseji, osvrti'', (feljtoni, 1987.) * ''Makar se i posvađali: književni feljtoni '', (književni portreti, 1988.) * ''Zašto volim TV'', (feljtoni, 1988.) * ''La Croatie Hrvatska'', (1991.) * ''Želja za dobrim kupanjem'', (književne kritike, 1992.) * ''Likovne teme'', (feljtoni, eseji, kritike, 1993.) * ''Pisma Ivani'', (pisma, 1995.) * ''Preživljuje dobro pisanje: o hrvatskim piscima'', (književne kritike, 1995.) * ''Šok običnosti: kritika/kronika hrvatskoga pjesništva'', (izabrao i pogovor napisao Tonko Maroević, književne kritike, 1997.) * ''Čitanje lektire: kroatističke teme'', (izbor i pogovor Zdravko Zima, 2001.) * ''Sadašnjost za vječnost: Izbor iz djela'', (ur. Zdravko Zima, 2005.) * ''Sloboda u rezervatu'', (zbirka tekstova objavljivanih između 1972. i 1975. u dnevnom listu ''Vjesnik'' i polumjesečniku ''Start'', 2012.)<ref>[http://www.mvinfo.hr/najnovije-knjige-opsirnije.php?ppar=8074 mvinfo.hr: Sloboda u rezervatu. Veselko Tenžera], preuzeto 14. siječnja 2013.</ref> * ''Tragedija kao navika: kazališne kritike'', (kritike, feljtoni, ogledi, komentari i polemike, 2018.) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.vjesnik.com/html/2000/02/20/Clanak.asp?r=kul&c=8 Institucija po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030324111823/http://www.vjesnik.com/html/2000/02/20/Clanak.asp?r=kul&c=8 |date=24. ožujka 2003. }} {{GLAVNIRASPORED:Tenžera, Veselko}} [[Kategorija:Hrvatski pisci iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]] [[Kategorija:Hrvatski književni feljtonisti]] la05j3jdf02ylcuhksqwd4zdjufvmf5 6447095 6447087 2022-08-20T18:16:34Z Puer07 276208 Dodana literatura wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Veselko Tenžera | boja = #B0C4DE | slika = Veselko_Tenžera.jpg | veličina = 220px | opis slike = Veselko Tenžera | puno ime = Veselko Tenžera | pseudonim = | rođenje = [[10. veljače]] [[1942.]] <br/> [[Uzdol]] [[Prozor-Rama]] | smrt = [[20. veljače]] [[1985.]] <br/> [[Zagreb]] | zanimanje = | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | period pisanja = [[1975.]] – [[1983.]] | vrsta = [[esej]], [[književna kritika]], [[feljton]] | teme = | period = | supruga = Ivana Tenžera | suprug = | djeca = | djela = ''Prvi zmaj'', ''En passant: feljtoni'', ''Zašto volim Zagreb'', ''Pisma Ivani'' | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Veselko Tenžera''' ([[Prozor-Rama|Prozor]], [[10. veljače]] [[1942.]] – [[Zagreb]], [[20. veljače]] [[1985.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[književni kritičar]], [[esej]]ist i [[feljton]]ist. == Životopis == Veselko Tenžera rodio se u Uzdolu [[Prozor-Rama]] [[1942.]] godine. Majka Jelena rođ. Petrović podrijetlom je iz Konjica, a otac Šime iz Sinja. Gimnaziju je završio u Konjicu, a maturirao je radom „Ivan Goran Kovačić - pjesnik i borac”. U Sarajevu je najprije studirao šumarstvo, a potom studij prava. U Zagreb je došao 1961. godine <ref> Helena Dragić, Osvrt na život i publicistiku Veselka Tenžere (Uz 80. obljetnicu rođenja). Zadarska smotra 1-3. Matica hrvatska Zadar, 2022. 109.</ref> i studirao komparativnu književnost i povijest umjetnosti na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]].<ref>Mirko Marjanović, ''Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas'', Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo, 2001.</ref> Kao književni i likovni kritičar, esejist i feljtonist, surađivao u mnogim listovima i časopisima (''[[Slobodna Dalmacija]]'', ''[[Vjesnik (novine)|Vjesnik]]'', ''[[Start]]'', ''[[Studio]]'', ''[[Danas]]''). Autor je likovnih monografija o [[Ivan Lovrenčić|Ivanu Lovrenčiću]], [[Ivo Šebalj|Ivi Šebalju]] i [[Dimitrije Popović|Dimitriju Popoviću]]. Od [[1995.]] godine osnovna škola u selu [[Uzdol]] nosi njegovo ime. Po njemu je bila nazvana nagrada tjednika ''Danas'' (od 1990. godine do gašenja lista)<ref>[http://feral.audiolinux.com/tpl/weekly1/article.tpl?IdLanguage=7&NrIssue=973&NrSection=15&NrArticle=7570 Goran Borković, ''Veselko se klonio HND-a''], [[Feral Tribune]], 13. svibnja, 2004., preuzeto 14. siječnja 2013.</ref> i tradicionalna ''Nagrada Novinar godine'', (od 1996. do 2000. godine, te kasnije preimenovana u ''Nagrada Veselko Tenžera za unapređenje novinarskog izraza'', od 2001. do 2002. godine) koju je dodjeljivalo [[Hrvatsko novinarsko društvo]].<ref>[http://www.hnd.hr/uploads/Popis_dobitnika_nagrada_HND.pdf HND: Dobitnici novinarskih nagrada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140327104437/http://www.hnd.hr/uploads/Popis_dobitnika_nagrada_HND.pdf |date=27. ožujka 2014. }}, preuzeto 14. siječnja 2013.</ref><ref>[http://www.hnd.hr/hr/novine/show/48154/ HND: Obitelj Veselka Tenžere tuži HND]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}: ''"Nagrada za novinara godine "Veselko Tenžera" dodjeljuje se ponajboljim hrvatskim novinarima od 1996. godine, a dobili su je [[Dražen Vukov Colić]], Ivo Lončar, Jelena Lovrić, [[Ivo Pukanić]] i [[Denis Latin]]. Posljednje dvije godine, otkad to ime nosi nagrada za unapređenje novinarskog izraza, dobili su je Ðermano Senjanović Ćićo i Jurica Pavičić"'', preuzeto 14. siječnja 2013.</ref> Kad je stekao ugled i dobio stan, 18. veljače 1985. godine otišao je na operaciju srca. Za dva dana (20. veljače 1985. godine) umro je na operacijskom stolu. Iza njega su ostale supruga Ivana i dvije kćeri. U Uzdolu osnovna škola nosi ime "Veselko Tenžera". <ref> Helena Dragić, Osvrt na život i publicistiku Veselka Tenžere (Uz 80. obljetnicu rođenja). Zadarska smotra 1-3. Matica hrvatska Zadar, 2022. 110.</ref> == Djela == * ''Prvi zmaj'', (1975.) (ilustr. Franjo Klopotan) * ''Miting'', (feljtoni, 1978.) * ''En passant: feljtoni'', (feljtoni, 1978.) * ''Ivan Lovrenčić: crteži'', (tekst na hrvatskom i engleskom, prij. Janko Paravić, 1980.) * ''Dimitrije'', (suautori: Ivan Lovrenčić, Josip Depolo, [[Tonko Maroević]], 1980.) * ''Ivo Šebalj: crteži, tempere, pasteli'', (fotografije Slaven Fischer, 1983.) === Posmrtno === * ''Zašto volim Zagreb'', (feljtoni, 1987.; ''Zašto volim Zagreb'', Mozaik knjiga, Zagreb, 2017.) * ''Sportski život: feljtoni, eseji, osvrti'', (feljtoni, 1987.) * ''Makar se i posvađali: književni feljtoni '', (književni portreti, 1988.) * ''Zašto volim TV'', (feljtoni, 1988.) * ''La Croatie Hrvatska'', (1991.) * ''Želja za dobrim kupanjem'', (književne kritike, 1992.) * ''Likovne teme'', (feljtoni, eseji, kritike, 1993.) * ''Pisma Ivani'', (pisma, 1995.) * ''Preživljuje dobro pisanje: o hrvatskim piscima'', (književne kritike, 1995.) * ''Šok običnosti: kritika/kronika hrvatskoga pjesništva'', (izabrao i pogovor napisao Tonko Maroević, književne kritike, 1997.) * ''Čitanje lektire: kroatističke teme'', (izbor i pogovor Zdravko Zima, 2001.) * ''Sadašnjost za vječnost: Izbor iz djela'', (ur. Zdravko Zima, 2005.) * ''Sloboda u rezervatu'', (zbirka tekstova objavljivanih između 1972. i 1975. u dnevnom listu ''Vjesnik'' i polumjesečniku ''Start'', 2012.)<ref>[http://www.mvinfo.hr/najnovije-knjige-opsirnije.php?ppar=8074 mvinfo.hr: Sloboda u rezervatu. Veselko Tenžera], preuzeto 14. siječnja 2013.</ref> * ''Tragedija kao navika: kazališne kritike'', (kritike, feljtoni, ogledi, komentari i polemike, 2018.) == Literatura == # Dragić, Helena, Osvrt na život i publicistiku Veselka Tenžere (Uz 80. obljetnicu rođenja). Zadarska smotra 1-3. Matica hrvatska Zadar, 2022. 109-129. # Dragić, Helena, Filološka interpretacija feljtonistike Veselka Tenžere, u: Između dviju domovina, Zbornik Milorada Nikčevića, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet; Crnogorsko kulturno društvo „Montenegro-Montenegrina”, Osijek; Hrvatsko-crnogorsko društvo prijateljstva „Croatica-Montenegrina” RH; Institut za crnogorski jezik i književnost, Podgorica, Osijek, travanj 2011. str. 235.-257. # M(uhoberac), M(ira), Tenžera Veselko, u: Leksikon hrvatskih pisaca, autor koncepcije Krešimir Nemec, Školska knjiga, Zagreb, 2000. # Bošković, Ivan J., Autentično pismo, Uz feljtonsko »četveroknjižje« Veselka Tenžere, Slobodna Dalmacija, Forum, 29. listopada 1989. # Bošković, Ivan J., Preživljuje dobro pisanje, Slobodna Dalmacija, Forum, 21. travnja 1998. # Bošković, Ivan J., Pisac zarazne popularnosti, Slobodna Dalmacija, Forum, 21. travnja 1998. # Bošković, Ivan J., Autentično pismo, Slobodna Dalmacija, Utorkom otvoreno, 30. siječnja 1996. # Bošković, Ivan J., Ljubav i tekst kao sudbina, Slobodna Dalmacija, Forum, utorak, 5. rujna 1995. # Mihalić, Slavko, Pogovor, u: Tenžera, Veselko, Zašto volim Zagreb, (feljtoni), Znanje, Zagreb, 1987. # Mihalić, Slavko, In memoriam. Veselko Tenžera (1942. – 1985.). Croatica 20-21/1984, Zagreb 1984., 161.-163. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.vjesnik.com/html/2000/02/20/Clanak.asp?r=kul&c=8 Institucija po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030324111823/http://www.vjesnik.com/html/2000/02/20/Clanak.asp?r=kul&c=8 |date=24. ožujka 2003. }} {{GLAVNIRASPORED:Tenžera, Veselko}} [[Kategorija:Hrvatski pisci iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]] [[Kategorija:Hrvatski književni feljtonisti]] kic1j7v9juahc8pxwem2bo40tsu6ubf 0 195952 6447127 6446754 2022-08-20T20:47:39Z Puer07 276208 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Marko Dragić | slika = Prof. dr. sc. Marko Dragić (2022).jpg|thumb|<nowiki>Prof. dr. sc. Marko Dragić (2022)]]</nowiki> | slika_širina = | naslov = prof. dr. sc. Marko Dragić. 2021. | datum_rođenja = [[10. srpnja]] [[1957.]] | mjesto_rođenja = [[Prozor-Rama]], [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[redoviti profesor u trajnom zvanju]] | državljanstvo = [[Hrvatska]], [[BiH]] | polje = [[filologija]], [[kulturna antropologija]], [[hrvatska nematerijalna kulturna baština u europskom kontekstu]] | radna_institucija = Filozofski Fakultet Sveučilišta u Splitu | alma_mater = [[Sveučilište u Splitu]] | poznat_po = [[profesor]], [[filolog]], [[političar]] }} '''Marko Dragić''' ([[Prozor-Rama]], [[10. srpnja]] [[1957.]]) hrvatski je i bosanskohercegovački filolog i kulturni antropolog. == Životopis == Marko Dragić rođen je u [[Gmići (Prozor-Rama, BiH)|Gmićima]] kraj Prozora ([[Poljana]] na [[Makljen]]u). U rodnom mjestu završio je pučku školu i gimnaziju. Na [[Filozofski_fakultet_u_Zadru|Filozofskom fakultetu u Zadru]] 1980. godine diplomirao je hrvatski i latinski jezik i književnost. Poslijediplomski doktorski studij završio je na [[Filozofski_fakultet_u_Zagrebu|Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]] doktoriravši 2000. godine temom ''Hrvatske predaje i legende iz Bosne i Hercegovine'' pod mentorstvom prof. dr. sc. Stipe Botice. Radio je kao profesor hrvatskoga i latinskoga jezika u Srednjoškolskom centru u Prozoru (1980. – 1988.). Od 1988. obnaša više dužnosti u vlasti, politici, znanosti i visokom obrazovanju. Godine 2003. pozvan je na Odjel humanističkih znanosti Sveučilišta u Splitu (od 1. listopada 2005. Filozofski fakultet) na kojemu je redoviti profesor u trajnom zvanju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2003. izabran u zvanje docenta, a 2007. u zvanje izvanrednoga profesora. Na Filozofskom fakultetu u Splitu izabran je 2011. za redovitoga profesora te 2016. u redovitoga profesora u trajnom zvanju. Kao gostujući profesor na [[Filozofskom fakultetu u Mostaru]] od 2007. do 2013. godine obnašao je dužnost prodekana za znanost. Redoviti profesor u trajnom zvanju je na [[Filozofski_fakultet_u_Splitu|Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu]], gdje je od 2005. – 2007. bio pročelnik Odsjeka za kroatistiku, predsjednik Etičkoga povjerenstva (2007. – 2010.). Predstojnik je Katedre za književnost i kulturu, voditelj Modula za književnost i kulturu na doktorskom studiju humanističkih znanosti.<ref> CROSBI Profil 21750 https://www.bib.irb.hr/profile/21750 </ref> Od 2017. do 2021. član te od 2021. potpredsjednik Matičnog odbora područja humanističkih znanosti, polje filologija u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske. <ref> Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnolški razvoj. Članovi Matičnih odbora. https://www.nvzvotr.hr/tijela-nvzvotr-a/maticni-odobori/clanovi </ref> Od 2009. ekspert/evaluator je pri Ministarstvu nauke Crne Gore. Član je Matice hrvatske, Hrvatskog filološkog društva, Književnog kruga Split. Redoviti je član [[Hrvatskog društvo za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine|Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine]], Sarajevo. == Politička karijera == Obnašao je više dužnosti u politici i izvršnoj vlasti. Bio je predsjednik Općinskog vijeća Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine Prozor (1988. – 1990.), načelnik Stanice javne sigurnosti Rama-Prozor (1990. – 1993.), pomoćnik te zamjenik ministra MUP-a HR HB (1993. – 1995.). Član predsjedništva HDZ-a BiH bio je od 1994. do 1996., član i predsjednik Upravnog odbora HPT-a (1994. – 1998.), zastupnik u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije (1996-1998), član Predsjedništva Matice hrvatske Mostar (2000. – 2002.), ravnatelj [[HABENA|HABENE]] (1995. – 2002.), osnivač Federalne novinske agencije, zamjenik njenog generalnog direktora. Pukovnik je HVO-a. == Znanstveni i stručni rad == Od studentskih dana bavi se snimanjem, zapisivanjem i sakupljanjem usmene književnosti i svih vrsta nematerijalne kulturne baštine. Posebnu pozornost u svojim radovima posvećuje povijesnim predajama koje interpretira u povijesnom kontekstu. Znanstveni interes ogleda se u radovima o fakciji i fikciji u književnosti te ophodima, obredima, vjerovanjima, sujevjerjima, divinacijama u kojima se navode i interpretiraju usmenoknjiževni primjeri koji ih prate. U znanstvenim monografijama i radovima piše o hrvatskoj nematerijalnoj kulturnoj baštini u kontekstu južnoslavenskih i drugih europskih naroda. Autor je 11 znanstvenih knjiga te po jednog fakultetskog udžbenika i priručnika. O njegovim knjigama napisana su dva znanstvena rada <ref> Marinčić, Senka: Iikavica u zbirci hrvatskih usmenih lirskih pjesama iz Rame 'Tuj tunja tu jabuka' Marka Dragića, Hrvatska misao br. 14., Sarajevo, 2000., str. 238.-246. ; Marinčić, Senka: Turcizmi u zbirci hrvatskih usmenih lirskih pjesama 'Tuj tunja tu jabuka' Marka Dragića, Motrišta br. 13., Mostar, 1999., str. 161.-166. </ref> te preko stotinu prikaza koji su navedeni u CROSBI-u u napomenama monografija. U desetak država objavio je 210 znanstvenih radova, 93 druga rada u časopisima te 104 ostala rada (prikaza, ekspertiza, intervjua, književnih kritika, popularnih radova <ref>CROSBI Hrvatska znanstvena bibliografija, pretraga Marko Dragić. https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|21750|text|profile&filterBox=group. </ref> Objavio više intervjua u tjednicima <ref> Razgovor s prof. dr. sc. Markom Dragićem: Narodi koji ne poznaju svoju prošlost osuđeni su na ponavljanje grešaka iz nje. Katolička Tiskovna Agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Katolički tjednik. Razgovarala Ksenija Ninić. https://www.ktabkbih.net/hr/intervju/razgovor-s-prof-dr-sc-markom-dragiem/27015 </ref>, emisija na TV-u <ref> TV Jadran. Osvrt. 15.12.2021. prof. dr. sc. Marko Dragić. Razgovor vodila Barbara Žaja. https://www.youtube.com/watch?v=0VwJRsDnlgw. </ref> Radio postajama <ref> Radio Marija Hrvatska, Zagreb. 31.12. 2021. prof. dr. sc. Marko Dragić "Silvestrovo u hrvatskoj tradiciji. https://ne-np.facebook.com/RadioMarijaHR/photos/dragi-slu%C5%A1ateljiu-dana%C5%A1njoj-emisiji-govorimo-o-hrvatskim-obi%C4%8Dajima-na-silvestrov/5115607858461981/ </ref>, TV intervjua <ref> Naša TV. S povodom. 10.11.2016. prof. dr. sc. Marko Dragić. voditelj Marko Zeljko https://www.youtube.com/watch?v=n5bDFX5zPaY. </ref>. Od 1999. do 2014. bio je urednik u ediciji Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u sto knjiga (1999. – 2014.). Bio je dugogodišnji član uredništva časopisa "Motrišta", "Suvremena pitanja" i "Croatica et Slavica Iadertina". O njegovim je djelima objavljeno nekoliko znanstvenih i stručnih radova, [[esej]]a, te preko stotinu [[prikaz]]a. Od objavljenih radova u časopisima, 27 se indeksira u SCOPUSU a u WoS-u CC i CCC 33 rada <ref>CROSBI indeksiranost. Marko Dragić. https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|21750|text|profile&filterBox=index </ref> Citiran je preko 2.800 puta. <ref> Google scholar Marko Dragić https://scholar.google.com/scholar?hl=hr&as_sdt=0%2C5&q=Marko+Dragi%C4%87&btnG= </ref> == Mentorstva == Profesor je i mentor na poslijediplomskim doktorskim studijima: Hrvatska kultura i civilizacija, te Kroatistika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; Humanističke znanosti na Filozofskom fakultetu u Splitu; te Kulture i jezici u kontaktu na Filozofskom fakultetu u Mostaru. Pod njegovim mentorstvom napisano je i obranjeno 647 diplomska i završna rada na filozofskim fakultetima u Splitu i Mostaru, Od toga je na Filozofskom fakultetu u Mostaru od 2002. do 2013. godine 307, a na Filozofskom fakultetu u Splitu od (prve generacije) 2006. napisano i obranjeno 340 završnih i diplomskih radova. Na filozofskim fakultetima u Zagrebu, Splitu i Mostaru pod njegovim mentorstvom napisano je i obranjeno 7 doktorskih disertacija. <ref> CROSBI pretraga. Marko Dragić https://www.bib.irb.hr/pretraga/?operators=and|21750|text|profile&pub_type=mentorship </ref> == Odličja i nagrade == * Red hrvatskog trolista. Predsjednik Republike Hrvatske, 1997. * Spomenica domovinske zahvalnosti. Predsjednik Republike Hrvatske, 1997. * Spomenica domovinskog rata. Predsjednik Republike Hrvatske, 1997. * Top 20 profesora na fakultetima u akademskoj godini 2013/2014 - po izboru studenata. Srednja.hr Ocijeni profesora * Nagrada za izvrsnost u nastavi i radu sa studentima. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2019. == Djela == # Tradicijske priče iz Zagore. Književni krug Split; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. Split 2017. # Poetika i povijest hrvatske usmene književnosti (Fakultetski udžbenik), Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2008. # Hrvatska književnost katoličke obnove i prvoga prosvjetiteljstva (Hrvatska barokna književnost), Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split 2006. # Usmene epske pjesme iz Neretve kod Konjica (supriređivač s Tomom Anđelićem). Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine. Mostar 2006. # Hrvatska usmena književnost Bosne i Hercegovine, lirika, epika, retorika, Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u sto knjiga, knjiga 4, Matica hrvatska i HKD Napredak, Sarajevo, 2006. # Hrvatska usmena književnost Bosne i Hercegovine, proza, drama i mikrostrukture, Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u sto knjiga, knjiga 5, Matica hrvatska i HKD Napredak, Sarajevo 2005. # Književna i povijesna zbilja (kroatološke teme), HKD Napredak, Split, 2005. # Od Kozigrada do Zvonigrada (hrvatske povijesne predaje i legende iz Bosne i Hercegovine, Mala nakladna kuća Sv. Jure i Zajednica izdanja ranjeni labud, Baška Voda – Mostar - Zagreb, 2001. # Deset kamenih mačeva (hrvatske predaje i legende iz Bosne i Hercegovine, Mala nakladna kuća Sv. Jure, Baška Voda, 1999. # Duša tilu besidila (hrvatske pučke molitvene pjesme iz BiH, Mala nakladna kuća Sv. Jure, Baška Voda, 1997., # Zakopano zvono (predaje i legende u Šematizmu fra Petra Bakule, Mala nakladna kuća Sv. Jure, Baška Voda, 1996., (1. izdanje) 1997. 2. izdanje) # Tuj tunja, tu jabuka (hrvatske narodne pjesme iz Rame), Mala nakladna kuća Sv. Jure, Baška Voda, 1995. # Ramo moja (hrvatske narodne pjesme iz Rame), Franjevački samostan Šćit-Rama i Matica hrvatska ogranak Rama-Prozor, Sarajevo, 1992. == Literatura (izbor) == # Who's in the World 2013., 30 th Edition, A Who's Who in America Publication, New Jersey, U. S. A. 2013. # WHO IS WHO U HRVATSKOJ, Biografska enciklopedija vodećih žena i muškaraca Hrvatske, Zug, Schweiz, 2011. # Životopis Marko Dragić Radovi Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost, XII-XIII Sarajevo, 2010. – 2011. # Ko je ko u Bosni i Hercegovini, Tešanj, 2014. # Mirko Marjanović: Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska, Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo, 2001. # Mirko Marjanović / Ivanka Miličević Capek, Marko Dragić, u: Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine, Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine, 1, Mostar, 2009. #Ivan Mimica: Antologija hrvatske usmene poezije iz Bosne i Hercegovine. Školski vjesnik, br. 4, sv. 56, Split 2007, str. 604-607. #Katarina Nekić "Majka Mari kosu plela", Vijenac br. 318, 11.05.2006, str. 31. #Kekez, Josip: Iznimna dostignuća na izravnu korist struke i društva, Motrišta, br. 25., Mostar 2002., str. 197.-198. #Vuković, Mladen: Geni generacija u legendama, Hrvatska obzorja, 1. Split, 2000., str.218.-219. #Gudelj, Petar: Domaštana povijest ili kako su pamćenju izrasla krila, u: Deset kamenih mačeva, str. 5.-11.;Gudelj, Petar: Motrišta br. 15., Mostar, ožujak 2000., str. 164.-166. #Kekez, Josip: Bez imena ništa nije, Hrvatsko slovo, br. 248., Zagreb, 21. 01. 2000., str. 14. #Martinović, Svjetlana: Povijest iz legenda, Glas koncila, br. 6., Zagreb, 06.02.2000., str. 11. #Džalto, Stjepan: Hrvatske predaje i legende očituju snagu hrvatske duše na tlu BiH, Crkva na kamenu, br. 3. (232), Mostar, ožujak 2000., str. 13. #Nikić, Zdravko: Deset kamenih mačeva štitovi od zaborava, Naša ognjišta, br. 3., (267), Tomislavgrad, ožujak 2000., str. 26.-27. #Botica, Stipe: i znanstveno i poletno, Hrvatska misao, br. 17., Sarajevo, 2000., str. 264.-267. #Marjanović, Mirko: Sjaj jezičnog srebra i zlata, Hrvatska misao, br. 9., Sarajevo, 1998., str. 166.-167. #Piskač, Davor: Duša tilu besidila, Forum, br. 11/12, Zagreb, 1997., str 1903. 15. #Mihalić, Slavko: Hrvatske božićne pjesme iz Bosne i Hercegovine, (izbor, uvrštene sve božićne pjesme iz knjige Duša tilu besidila), Forum br. 11/12, Zagreb, studeni-prosinac 1997., str.1738.-1742. # Pavlović, Vladimir: Krajolici duše, Vjesnik, Danica 8., Zagreb, 14. 10. 1995., str.24. #Džalto, Stjepan: Rama, pjesmom okićena, Hrvatsko slovo, Zagreb, 30. 05. 1997., str. 14. #Palameta, Miroslav: Uz ikavske stihove iz Rame, u: Tuj tunja, Tu jabuka, str. 5.-6. ; Palameta, Miroslav: Diljem književne baštine, Mostar, 1996., str. 233.-234. ; Palameta, Miroslav: Ramski zbornik, Zagreb, 2000., str. 328. #Džolan, Mijo: Rama, zemlja preblizu ljepoti i stradanju, u: Tuj tunja, tu jabuka, str. 95.-100. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * Sveučilište u Splitu 30.05.2021. Marko Dragić. U susret državnosti Republike Hrvatske. https://www.unist.hr/novosti/ususret-danu-drzavnosti-republike-hrvatske * (Source: ekapija.ba) Marko Dragic, The only BH Scientist in the publication Who’s Who in the World. http://www.sarajevotimes.com/marko-dragic-bh-scientist-publication-whos-world/ * Hrvatsko nadzemlje. Splitsko-makarska nadbiskupija. Marko Dragić. Kome treba tradicija? 17. siječnja 2018. https://www.youtube.com/watch?v=tVtPMqkyVog * Tribina hrvatskog nadzemlja. Kome treba tradicija? 24. siječnja 2018. https://www.youtube.com/watch?v=NaHYbicTboQ&t=54s * Vinko Brešić. Ako se po jutru dan poznaje. Vijenac 321. https://www.matica.hr/vijenac/321/ako-se-po-jutru-dan-poznaje-7372/ * Najbolji hrvatski profesor pita se kome treba tradicija. Novi susret Hrvatskog nadzemlja, pod nazivom „Kome treba tradicija", zakazan je za 17. siječnja. Gostuje profesor Marko Dragić, najbolji hrvatski profesor prema odabiru studenata. https://www.studentski.hr/vijesti/hrvatska/najbolji-hrvatski-profesor-pita-se-kome-treba-tradicija * Fakultet za crnogorski jezik i književnost. Marko Dragić - Tradicijske priče o hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači. https://www.youtube.com/watch?v=08xLR7HHeIw * Hübners Who is Who Prof. dr. sc. Marko Dragić među vodećim ličnostima u Hrvatskoj https://bljesak.info/kultura/flash/prof-dr-sc-marko-dragic-medu-vodecim-licnostima-u-hrvatskoj/54789 {{GLAVNIRASPORED:Dragić, Marko}} [[Kategorija:Hrvatski filolozi]] [[Kategorija:Hrvatski kulturni antropolozi]] [[Kategorija:Hrvatski političari]] l6ig565ozeyw4mh6ogcxpggoeoelmsv 100 223073 6447025 1992898 2022-08-20T13:26:23Z PonoRoboT 259157 pravopis wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Savka_Dabcevic_Kucar.jpg|80px|lijevo]] '''Savka Dabčević-Kučar''' ([[Korčula]], [[6. prosinca]] [[1923]]. - [[Zagreb]], [[6. kolovoza]] [[2009.]]), [[hrvatska]] političarka i ekonomistica. Otac joj je Antun Dabčević, pravnik, [[Hrvati|Hrvat]] iz [[Dobrota|Dobrote]] ([[Boka kotorska]]), potomak stare bokeljske pomorske obitelji brodovlasnika i kapetana (Dabčevići, Ivanovići, Lukovići). Zbog sudjelovanja u spaljivanju [[Zastava Mađarske|mađarske zastave]] u [[Zagreb|Zagrebu]] [[1895.]], kao tadašnji brucoš [[Filozofija|filozofije]] suđen i kažnjen zabranom studiranja na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]]. Završio pravni fakultet u [[Beč|Beču]]. Službovao kao pravnik, gradski poglavar ([[Benkovac]], [[Zadar]], [[Korčula]]), a kasnije banski savjetnik ([[Dubrovnik]], [[Split]]). Zbog neslaganja s vlastima prijevremeno umirovljen [[1934.]] Majka: Marija Miljenka Novak (po majci Denegri), [[Hrvati|Hrvatica]]. Završila građansku školu i kratko vrijeme bila zaposlena kao službenica. Savka Dabčević Kučar je od [[1951.]] udata za diplomiranog inžinjera [[Rudarstvo|rudarstva]] Antu Kučara, [[Hrvati|Hrvata]], rođenog u [[Bol (Brač)|Bolu]] ([[Brač|otok Brač]]), porijeklom po majci iz trogirske obitelji brodograditelja (Kalebota), po ocu (Ćular-Kučar) iz [[Unešić|Unešića]] u [[Dalmacija|Dalmatinskoj]] zagori. <div style="text-align:right;margin-right:10px;margin-bottom:4px;"><small>'''[[Savka Dabčević-Kučar|Cijeli članak...]] | [[Portal:Europa/Izabrana biografija|Arhiva...]]'''</small></div> el3cp0c06jfn1r0p2sitkpr6rsk5zpf 0 226523 6447257 6411088 2022-08-21T10:29:31Z CommonsDelinker 3582 [[commons:User:Orgullobot/commands|Bot:]] zamjena Barrage_Daniel-Johnson2_v1.jpg s Barrage_Daniel-Johnson2_edited.jpg wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|siječanj 2013.}} [[datoteka:Hoover Dam-USA.jpg|mini|desno|250px|[[Hooverova brana]] na rijeci Colorado u [[SAD]]u, visoka 221metar.]] [[datoteka:Roman Cornalvo dam, Extremadura, Spain. Pic 01.jpg|mini|desno|250px|Starorimska Brana Cornalvo u [[Španjolska|Španjolskoj]], koristi se već oko 2000 godina]] [[datoteka:Grand Anicut kallanai.JPG|mini|desno|250px|Brana Grand Anicut na rijeci Kaveri, Tamil Nadu, [[Indija]] (1. stoljeće)]] '''Brana''' je [[vodogradnja|hidrotehnička]] [[građevina]] izgrađena preko [[Rijeka (vodotok)|riječne doline ili korita]] radi [[Hidroenergija|iskorištavanja vodene mase]]; rjeđe se naziva pregrada. Branom se stvara [[Umjetno jezero|umjetno (akumulacijsko jezero)]] ili [[retencija]] (privremeno zadržavanje vode), kojemu je namjena upravljanje (regulacija) vodnog toka radi učinkovitije obrane od [[poplava]] i korištenja vode za [[vodoopskrba|vodoopskrbu]], [[Navodnjavanje|natapanje]], proizvodnju električne energije ([[hidroelektrana]]), plovidbu i [[Rekreacija|rekreaciju]]. Osnovni su dijelovi brane: tijelo, preljev, ispusti i slapišta. Tijelo brane preuzima [[tlak]] vode i druge [[sila|sile]] koje djeluju na branu i prenosi ih preko temeljne površine na dno i bokove riječne doline ili korita. Gornji dio tijela završava krunom brane, a to je najviša površina brane, obično poslužna [[cesta]] ili [[pješačka staza]]. Donji i bočni dijelovi tijela učvršćeni su u dno i bokove riječne [[Dolina|doline]] ili korita, a završavaju temeljnom površinom, što je najniža površina brane. [[Preljev brane|Preljevi]] su smješteni na najvišoj visini umjetnog jezera i služe za [[Provodnici vode|odvod]] (evakuaciju) poplavnih voda iz jezera u riječno korito. Tako se kruna brane štiti od prelijevanja. Voda se preko preljeva može prelijevati slobodno ili je prelijevanje kontrolirano [[zapornica]]ma. Preljevi s otvorenim odvodnim koritom smještaju se na tijelo brane ili bok umjetnog jezera, a preljevi s uspravnim preljevnim oknom i vodoravnim odvodnim [[tunel]]om smještaju se unutar umjetnog jezera. Ispusti služe za pražnjenje umjetnog jezera, za iskorištavanje vode iz jezera, a kroz njih se može iz jezera ispirati i nataloženi nanos. Za kontrolu ispuštanja vode kroz ispuste služe zapornice. Ispusti prolaze kroz tijelo brane ili bočni dio pregradnoga mjesta brane. Slapišta služe za rasipanje energije vodenoga mlaza koji prelazi preko preljeva ili kroz ispust, čime se sprječava razaranje riječnoga korita i potkopavanje temelja brane. To su bazeni kojima su odvodna korita preljeva i ispusta spojena s prirodnim koritom rijeke. Po potrebi se uz brane grade i korita za propuštanje drva, [[Riblja staza|riblje staze]], [[Brodska prevodnica|brodske prevodnice]] i druge građevine, kojima je svrha da omoguće one korisne djelatnosti rijeke što ih je brana presijecanjem vodenog toka onemogućila. Radi praćenja stanja brane i poduzimanja mogućih mjera kako bi se spriječila oštećenja ili rušenje brane, stalno se promatraju sva zbivanja u vezi s branom i njezinim okolišem (pomaci i [[naprezanje|naprezanja]] brane i temeljnog tla, [[meteorologija|meteorološke]] i [[Hidrologija|hidrološke prilike]], [[Seizmologija|seizmološka djelovanja]], [[mjerenje deformacija]]). Prema veličini i složenosti gradnje, brane se dijele na [[Velike hidroelektrane|velike]] i ostale. Velike brane jesu one koje su više od 15 [[metar]]a (mjereno od najniže točke temeljne površine do krune) i brane visine između 10 i 15 metara, koje zadovoljavaju barem jedan od sljedećih uvjeta: kruna dulja od 500 metara, [[obujam]] umjetnog jezera dobivenog gradnjom brane veći od 1 milijun [[Kubični metar|m³]], najveća poplavna voda koja se propušta preko preljeva brane veća od 2 000 [[Kubni metar u sekundi|m³/s]], posebno složeni uvjeti temeljenja brane, brana netipičnog rješenja. Prema načinu gradnje i materijalu, brane se dijele na nasute, betonske i zidane kamenom, koje su danas vrlo rijetke.<ref>'''brana''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9238] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> ==Povijest== Prve brane pojavljuju se u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] i [[Srednji istok|Srednjem istoku]], gdje su se gradile za kontrolu vodenog toka rijeka [[Tigris]] i [[Eufrat]] koje su znale biti vrlo nepredvidive. Prva poznata brana bila je Brana Jawa, u [[Jordan]]u, oko 100&nbsp;km sjeveroistočno od glavnog grada [[Amman]]a. Ova gravitacijska nasuta brana bila je visoka 4,5 m, široka oko 1 m i duga oko 50 m. Datira oko 3000. godine [[pr. Kr.]]<ref>Günther Garbrecht: "Wasserspeicher (Talsperren) in der Antike", ''Antike Welt'',''Antiker Wasserbau'', 1986.</ref><ref>S.W. Helms: "Jawa Excavations 1975. Third Preliminary Report", Levant 1977.</ref> U [[Drevni Egipat|drevnom Egiptu]] bila je sagrađena Brana Sadd-el-Kafara, 25&nbsp;km južno od [[Kairo|Kaira]]. Bila je 102 m duga i 87 m široka, a sagrađena je oko 2800. ili 2600. godine pr. Kr.<ref>[http://www.fao.org/world/Regional/RNE/morelinks/Publications/English/HYSTORY-OF-WATER-RESOURCES.pdf] "Overview of the hystory of water resources and irrigation management in the near east region", Mohamed Bazza, 2006.</ref> [[Antički Rim|Stari Rimljani]] bili su poznati po tome što su mogli organizirati velika gradilišta, tako da su izgradili veliki broj brana. Stvarali su [[Umjetno jezero|umjetna jezera]] za opskrbu vodom u sušnom razdoblju, a upotrebljavali su [[mort]] i rimski [[beton]], tako da su mogli sagraditi i veće objekte. Njihova najviša brana je bila Brana Subiaco, u blizini [[Rim]]a, koja je bila visoka 50 m. Poznat je i Valerijanov most ili [[Band-e Kaisar]] u [[Iran]]u, koji je bio dio brane. Brana Kallanai je masivna brana od neobrađenog kamena, duga preko 300 m, 4,5 m visoka i široka 20 m, na rijeci Kaveri, u indijskoj državi [[Tamil Nadu]], koja je najveća stara brana koja je i danas u upotrebi, a sagrađena je u 1. stoljeću. Namjena je preusmjeriti rijeku za navodnjavanje.<ref>Singh Vijay P., Ram Narayan Yadava: "Water Resources System Operation: Proceedings of the International Conference on Water and Environment", publisher = Allied Publishers, 2003., [http://books.google.com/?id=Bge-0XX6ip8C&pg=PA508&dq=kallanai#PPA508,M1]</ref><ref>[http://www.hindunet.org/saraswati/traditionwater.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070206130842/http://www.hindunet.org/saraswati/traditionwater.pdf |date=6. veljače 2007. }} "This is the oldest stone water-diversion or water-regulator structure in the world", 2007.</ref> Du Jiang Yan je najstariji sustav za navodnjavanje, koji u sebi ima branu, a završen je 251. godine. Nalazi se u provinciji [[Anhui]] (Kina) i sadrži ogromno umjetno jezero za navodnjavanje, koje ima opseg oko 100&nbsp;km, a koristi se i danas.<ref>Needham Joseph: "Science and Civilization in China: Volume 4, Part 3", Taipei: Caves Books, Ltd., 1986.</ref> Procjenjuje se da danas ima oko 800.000 brana širom svijeta, od toga 40.000 preko 15 m visine.<ref>[http://ehp.niehs.nih.gov/qa/105-10focus/focus.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060204172736/http://ehp.niehs.nih.gov/qa/105-10focus/focus.html |date=4. veljače 2006. }} "Is it Worth a Dam?", "Environmental Health Perspectives", 1997.</ref> == Vrste brana == Razina podignutoga vodostaja zove se '''uspor''', a visina, za koju se vodostaj povrh brane podigao nad svoju prvobitnu razinu, usporna visina. Brana je '''temeljna''', ako joj je kruna niža od razine neusporenog prirodnog vodostaja, u protivnom slučaju ona je '''slapna'''. Brane mogu biti stalne, pokretne ili mješovite. Stalne brane u cijelosti su nepomične masivne građevine, kojima se ne može regulirati vodostaj uzvodno od brane, a suvišak vode se prelijeva preko krune brane. Brane mogu biti nasute, od kamena (danas rijetko) ili [[Beton|armirano-betonske]]. Ako se vodostaj ne može regulirati, podižu se stalne brane većinom samo u gornjem toku planinskih vodotoka ili u duboko usječenim koritima, gdje dizanje vodostaja kod prelijevanja velikih voda ne prouzrokuje štete na obalnom području. Stalne se brane grade do visine od približno 15 m; ako im je visina veća ili ako zatvaraju dolinu u brdovitom terenu, zovu se ''dolinske pregrade'', a ako se grade od zemljanog nasipa, zovu se ''usporni nasipi''. Brane visine do 15 m nazivaju se ''niske'', više od toga nazivaju se ''visoke''. Pokretne brane sastoje se od pokretnih konstrukcija, tzv. ''zapornica'', smještenih među stupovima. Dizanjem ili spuštanjem zapornica otvara se proticajni presjek vodotoka među stupovima. Tako se regulira proticanje vode kroz branu, a time i vodostaj uzvodno od brane. ===Vrste brana prema visini=== Razlikuju se niske i visoke brane. Prema međunarodnom standardu (engl. ''International Commission on Large Dams'', ''ICOLD''), u visoke brane spadaju sve one brane čija visina od temelja do krune iznosi više od 15 m, kao i one više od 10 m koje imaju dužinu po kruni veću od 500 m, veće umjetno jezero od 100.000 m³, ili ako preko njih treba propuštati količinu vode veću od 2000 m³/s. Sve druge brane smatraju se niskima.<ref>"Vrste brana" Graditeljstvo.tvz.hr, 2011.</ref> ====Niske brane==== Niska brana predstavlja građevinu koja uglavnom ima zadatak da skreće vodni tok ili da podiže vodostaj u koritu i na taj način omogući plovidbu. Svaka niska brana stvara koncentraciju pada i time omogućava iskorištenje vodne snage, može se iskoristiti za vodene sportove, može služiti i za zadržavanje nanosa, za sprječavanje [[Erozija|erozije]] i sl. Niske brane služe i za [[Provodnici vode|skretanje vode]] radi napajanja kanala za [[navodnjavanje]] polja, kanala za opskrbu industrijskih postrojenja, plovnih kanala, kao i tunela koji odvode vodu do hidroelektrana. [[Datoteka:Grand Coulee Dam spillway.jpg|mini|desno|250px|[[Hidroelektrana Grand Coulee|Brana Grand Coulee]] je primjer gravitacijske brane]] [[Datoteka:Gordon Dam.jpg|thumb|mini|desno|250px|Brana Gordon na [[Tasmanija|Tasmaniji]] je lučna brana]] [[Datoteka:Barrage Daniel-Johnson2 edited.jpg|mini|desno|250px|Brana Daniel-Johnson, [[Quebec]], [[Kanada]], je rasčlanjena brana s lukovima]] ====Visoke brane==== Visoke brane služe za stvaranje [[umjetno jezero|umjetnog jezera]], koje se može upotrijebiti za pogon [[hidroelektrana|hidroelektrane]], navodnjavanje ili dulju plovidbu. Brana Lokvarka ima visinu 52 m i služi za pogon HE Vinodol. Najviša brana na svijetu je [[Brana Nurek]] u [[Tadžikistan]]u. ===Vrste brana prema materijalu=== Prema materijalu od kojeg se grade brane razlikuju se masivne brane od [[kamen]]a ili [[beton]]skih blokova zidanih u suho, od kamena u [[mort]]u, od betona i od armiranog betona, te nasute brane od zemlje, [[Pijesak|pijeska]], [[Šljunak|šljunka]] ili kamena. ==== Betonske brane ==== Betonska brana može se graditi od običnog i [[Armirani beton|armiranog betona]]. Postoje tri osnovna tipa velikih betonskih brana: gravitacijske, lučne i raščlanjene. ==== Masivne brane ==== Na masivnoj pregradi razlikuju se uzvodni dio (izdignut iznad korita) ili '''tijelo brane''', koje se suprotstavlja [[tlak]]u vode, i nizvodni dio, manje više u obliku ploče položene po koritu, koji se zove '''slapište'''. Prednji uzvodni dio, obično okomit, produžuje se do stjenovite ili nepropusne podloge preko priboja ili pražnog zida. Na isti način se završava i prag slapišta na nizvodnom dijelu. Masivne brane stalnog karaktera danas se grade isključivo od [[beton]]a. Glavni problem u vezi s ovim branama predstavlja propuštanje velike količine vode. Problem se rješava ostavljanjem protočnih polja ili preljeva u tijelu brane, na kojima se smještaju pokretne ustave ili zapornice. Visina ustava, širina i broj protočnih polja zavise od [[Topografija|topografskih]] i [[Hidrologija|hidroloških]] uvjeta; one mogu obuhvaćati cijelu dužinu brane ili samo jedan dio. Širina jednog polja može iznositi do 50 m, kod valjkastog tipa ustava. Kod drugih ona obično ne prelazi 30 m. Najviše ustave ne prelaze visinu od 20 m. ==== Nasute brane ==== Nasuta brana načinjena je od prirodnog materijala iskopanog uglavnom u blizini gradilišta ([[Glina (tlo)|glina]], [[šljunak]], [[pijesak]], [[kamen]] i slično). To je najstarija poznata vrsta brana, a gradila se i prije više tisuća godina. Uz prikladnu pripremu temelja, osiguranje vododrživosti i hidraulične stabilnosti temeljnog tla može se primijeniti na svim tlima. Vododrživost se ostvaruje primjenom materijala koji slabo propušta vodu ili ugradnjom vodonepropusna dijela u tijelo brane (jezgra), ili pak na uzvodnu kosinu. Uzvodna se kosina osigurava od djelovanja valova kamenom ili drugom oblogom, a nizvodna od djelovanja [[erozija|erozije]] od [[Oborina|oborinske vode]] zatravljivanjem ili kamenom oblogom. Da se osigura hidraulična stabilnost, tijelo brane sadrži drenažni sustav. Iz sigurnosti se preljev i ispusti izvode pretežno izvan brane. One se mogu podijeliti u dvije grupe: zemljane brane od '''homogenog''' materijala, te zemljane i kamene brane od '''nehomogenog''' materijala. Grade se ili na [[Stijena|stijeni]] ili na zemljanom tlu. Nisu jako osjetljive na nejednolika slijeganja, kao ni na [[potres]]e. Materijal od kojeg se grade, uvijek u izvjesnoj mjeri propušta vodu, pa postoji procjeđivanje iz gornje u donju vodu. Zbog toga je brana do depresijske linije zasićena vodom, a iznad te linije diže se još [[Kapilarnost|kapilarna]] voda. Ako je temeljni sloj nepropusan, voda izlazi na nizvodnoj strani kao izvor. Da bi se ovo spriječilo, postavlja se drenaža. ===Vrste brana prema načinu suprotstavljanja tlaku vode=== Prema načinu suprotstavljanja tlaku vode mogu biti gravitacijske, lučne, rasčlanjene i pokretne. ==== Gravitacijske brane ==== Gravitacijska brana suprotstavlja se vlastitom [[Težina|težinom]] [[Hidrostatički tlak|tlaku vode]], pa zato tijelo brane ima velik [[obujam]] i vrlo širok [[temelj]]. Osnovni je oblik poprečnog presjeka gravitacijske brane [[trokut]]. Temelji se na dobrome temeljnom tlu, najčešće na [[stijena|stijeni]], a na šljunku se mogu temeljiti brane manjih visina. Vododrživost akumulacije i smanjenje tlaka vode na temeljnu površinu ostvaruje se injekcijskom zavjesom na uzvodnoj strani brane, a katkad i odvodnjom bunarima izvedenima neposredno nizvodno od injekcijske zavjese. Radi praćenja stanja brane i mogućnosti dopunskog injektiranja, izvode se kontrolne (injekcijske) galerije po konturi temeljne površine na uzvodnoj strani. Na branama višima od 40 metara grade se i vodoravne kontrolne galerije na približno svakih 25 do 40 metara visine. Najčešće se preljev i ispusti izvode na samoj brani, odnosno u tijelu brane. Kako bi se smanjila dopunska [[naprezanje|naprezanja]] zbog stezanja betona, ugrađivanje se provodi u blokovima (15 do 20 metara) koji se spajaju [[brtva]]ma, tijekom građenja hlade se [[agregat]] i [[voda]], a gradi se i od [[beton]]a koji razvija manju [[Hidratacija|hidratacijsku]] toplinu. Na svaku branu djeluju vanjske sile kao što je [[tlak]] na uzvodnoj strani, [[uzgon]] vode na spojnici između temelja i tla, tlak [[led]]a u umjetnom jezeru (u hladnim predjelima), tlak zemlje i tlak istaloženog nanosa ([[mulj]]). Od unutrašnjih sila na branu djeluje vlastita težina, tlak vode u porama ([[Kapilarnost|kapilare]]), sile koje nastaju zbog promjene temperature betona i sile zbog skupljanja betona (zaostala naprezanja). ==== Lučne brane ==== Lučna brana mnogo je tanja od gravitacijske; građena je kao zakrivljena vitka ploča učvršćena za okolni teren, tako da se veći dio opterećenja usporenom vodom prenosi na bokove doline, gdje je brana oslonjena i vezana o čvrste stijene. Lučnom se branom pregrađuju uske doline s dobrim uvjetima temeljenja. Na osnovi omjera debljine brane u nožici i visine brane razlikuju se tankostjena (manja od 0,2), debelostjena (od 0,2 do 0,4) i lučno-gravitacijska brana (od 0,4 do 0,6). Tankostjene lučne brane grade se od armiranog, a ostale od običnog [[beton]]a koji se armira samo u oslabljenim presjecima (preljev, ispusti, galerije i slično). Radi praćenja stanja brane i mogućnosti dopunskog injektiranja, izvode se kontrolne galerije kao i kod gravitacijske brane. Preljev i ispusti izvode se najčešće na samoj brani, odnosno u tijelu brane. Ako imaju i neke elemente gravitacijske brane, onda se zovu lučno-gravitacijske brane, a ako su dio rotacijskih tijela raznog oblika, zovu se ljuskaste ili kupolne brane. Lučne brane nastale su s idejom da se uštedi na troškovima materijala i vremenu gradnje. Zbog smanjenih mjera imaju mnogo veće [[Deformacija|deformacije]], pa je za njih od velikog značaja i pitanje [[Čvrstoća|čvrstoće]] betona. ==== Rasčlanjene brane ==== Raščlanjena brana često se gradi u širokim dolinama. Taj se tip brane sastoji od teških [[stup]]ova (kontrafora) temeljenih u koritu doline, koji se na uzvodnoj strani proširuju u glave stupova ili je na njih oslonjena uzvodna konstrukcija od ploča, niza manjih lukova ili [[kupola]]. Rade se na dobrome temeljnom tlu. Rasčlanjene brane se sastoje od više dijelova. Obično su to stupovi ili potpore na koje se oslanjaju ploče ili svodovi. Svaki od stupova mora na tlo prenositi opterećenje jednog polja. Ideja je isto ušteda na troškovima materijala i vremenu gradnje, kada se ne mogu izvesti lučne brane. Uglavnom se razlikuju tri tipa brana s međusobno odijeljenim elementima: * olakšane gravitacijske brane, * nagnute ploče oslonjene na potpore ili kontrafore, * [[Luk (arhitektura)|lukovi]] oslonjeni na potpore ili kontrafore. ==== Pokretne brane ==== Posebna vrsta brane, nazvana pokretnom, ima pokretne dijelove, [[zapornica|zapornice]], kojima se u cijelosti ostvaruje uspor vode. Zapornicama se u umjetnom jezeru zadržavaju mali i srednji [[protok|protoci]], a poplavne se vode podizanjem zapornice propuštaju kroz branu. Betonska konstrukcija služi samo za oslanjanje zapornica i spoj s bočnim nasutim dijelovima brane. Te su brane manje visine, koja je ograničena mogućnostima izvedbe zapornice. Grade se često na nizinskim dijelovima rijeka na kojima se, uz pokretnu branu smještenu u koritu rijeke, umjetno jezero ostvaruje popratnim [[nasip]]ima uzduž riječnoga korita. ==Dijelovi brane== [[Datoteka:Llyn Brianne spillway.jpg|mini|desno|250px|Preljev Brane Llyn Brianne, [[Wales]]]] [[Datoteka:Takato Dam discharge.jpg|mini|desno|250px|Preljev Brane Takato]] [[Datoteka:Dam-pollution.JPG|mini|desno|250px|Drvo i smeće koje se nakuplja zbog brane]] [[Datoteka:Teton Dam failure.jpg|mini|desno|250px|Rušenja Brane Teton]] ===Preljev brane=== {{glavni|Preljev brane}} Preljev ili izljev se sastoji od protočnih polja u tijelu brane, na kojima se smještaju pokretne ustave ili zapornice. Visina ustava, širina i broj protočnih polja zavise od topografskih i hidroloških uvjeta; one mogu obuhvaćati cijelu dužinu brane ili samo jedan dio. Širina jednog polja može iznositi do 50 m, kod valjkastog tipa ustava. Kod drugih ona obično ne prelazi 30 m. Najviše ustave ne prelaze visinu od 20 m. ===Zapornice=== {{glavni|Zapornica}} Zapornica služi za regulaciju protoka vode na preljevu brane. Za regulaciju protoka vode kroz temeljne ispuste služi '''zatvarač'''. Preljev brane se sastoji od protočnih polja u tijelu brane, na kojima se smještaju pokretne zapornice. [[Ustava]] je svaki vodeni [[kanal]] u kojem se regulira visina vode, a to se obično izvodi pomoću zapornica. Visina ustava, širina i broj protočnih polja zavise od [[Topografija|topografskih]] i [[Hidrologija|hidroloških]] uvjeta; one mogu obuhvaćati cijelu dužinu brane ili samo jedan dio. Širina jednog polja može iznositi do 50 m, kod valjkastog tipa zapornicama. Kod drugih ona obično ne prelazi 30 m. Najviše zapornice ne prelaze visinu od 20 m. ===Umjetno jezero=== {{glavni|Umjetno jezero}} Rezervoar ([[Francuski jezik|francuski]]: réservoir) je umjetno jezero stvoreno potapanjem područja iza brane. Neka od najvećih svjetskih jezera su rezervoari. Umjetna jezera također mogu biti namjerno napravljena iskopavanjem ili potapanjem otvorenih [[rudnik]]a. Mora se odrediti najbolje mjesto za gradnju brane. [[Geodet]]i moraju pronaći riječne doline koje su duboke i uske; bočne strane doline tada mogu imati ulogu prirodnih zidova. ==Gradnja brane== ===Istražni radovi=== Osnovni uvjet za sigurnost brane je prikladno i savjesno izvođenje '''temelja''', na mjestu koje je po [[Geomorfologija|geomorfološkim]], [[Litosfera|litološkim]] i strukturnim uvjetima prikladno za primanje konstrukcije brane. Ovisno o tipu brane, teren treba imati određena svojstva s gledišta stabilnosti, postojanosti i nepropusnosti, i to utoliko bolja ako su veća opterećenja koja će na nj djelovati. Prethodna istraživanja moraju obuhvaćati detaljna [[Geologija|geološka]] snimanja, bušenja, istraživanja geotehničkih osobina stijena, stupnja karstifikacije, [[Hidrologija|hidrologije]] terena, pa je potreban tim stručnjaka različitih profila. Naravno, s razvojem znanja proširio se i raspon potrebnih istraživačkih radova, a time i troškovi za njihovo izvršenje. Studije se ne smiju vršiti na brzinu, pa je za njih potrebno i nekoliko godina. Studije i istraživanja moraju obuhvaćati i cijelo područje budućeg [[Umjetno jezero|umjetnog jezera]]. Ova ispitivanja važna su, prije svega, za pravilno određivanje potrebne visine brane, nepropusnosti područja i potrebnih tehničkih mjera osiguranja. Ta istraživanja moraju biti naročito obimna u [[krš]]kim terenima. Studije moraju obuhvatiti svu ekonomsku problematiku u vezi s potapanjem područja i preseljenjem stanovništva, kulturnih spomenika i slično. ===Gradnja masivnih brana=== Masivne brane obično se grade u dvije ili više faza. Korito rijeke pregradi se najprije posebnim zagatom na onoj strani gdje su predviđeni ispusti, a kada se ovi izgrade i opreme, pušta se voda preko njih, a novim zagatom se pregradi preostali dio rijeke. Visina zagata ovisi o trajanju gradnje i o hidrološkim osobinama rijeke. Ona se izabire obično tako da se za vrijeme gradnje ne dopušta preplavljivanje jame. Za visoke brane takav postupak nije moguć na većim rijekama, nego se problem rješava tako da se cijelo korito pregradi s pomoću uzvodne i nizvodne '''pomoćne brane''', na dovoljnoj udaljenosti od građevinske jame, a voda se posebnim obilaznim tunelima sprovodi izvan riječnog korita. Agregat za betoniranje brana može biti od riječnog šljunka ili od drobljenog kamena određene granulacije, koji mora biti prethodno dobro ispitan. [[Cement]] treba imati što nižu hidratacijsku toplinu, pa se portland cementu često dodaje troska iz visokih peći. Organizacija radova na betoniranju predstavlja složen problem koji treba dobro proučiti, naročito za visoke brane. Beton se ugrađuje pomoću kamiona – pumpi, toranjskih dizalica s posudama koje imaju obujam i preko 6 m³. Pri ugradnji betona pojavljuje se i termički problem, jer temperature dostižu 40&nbsp;°C, a ponekad i više, pa se mora kontrolirati termoelementima. Betoniranje blokova brane vrši se izmjenično po slojevima visine 1,5 do 2 m. Vrlo je važno koristiti vibratore s velikim brojem titraja (10.000 1/min) za zbijanje betona. Između vodoravnih slojeva nastaju radni prekidi, jer se novi sloj može betonirati tek nakon 3 do 5 dana, da bi se mogao ohladiti raniji sloj. Kada su radovi užurbani, suvišna toplina mora se odvoditi pomoću cijevi, koje se polažu na svaki vodoravni sloj i u kojima teče hladna voda. Zahtijeva se velika [[gustoća]] betona zbog bolje nepropusnosti, a za lučne brane traži se i velika čvrstoća. ==Dodatni elementi brane== Kod planiranja brana potrebno je predvidjeti brodske prevodnice, riblje staze, korita za propuštanje drva i drugo. Brodske prevodnice sastoje se od jedne ili dvije brodske komore, što ovisi o prometu na rijeci. To su obično vrlo skupi dijelovi brane, posebno kada se radi dizalo za brodove. Riblje staze su potrebne da bi se ribe kretale uzvodno ili nizvodno. Obično se sastoje od niza bazena, čija se razina postupno snižava iz gornje u donju vodu, a obično je razlika u visini najviše 4 metra. Na vrlo visokim branama, pojavljuju se i dizala za ribe. ===Brodska prevodnica=== {{glavni|Brodska prevodnica}} [[Datoteka:FalkirkWheelSide 2004 SeanMcClean.jpg|mini|desno|300px|[[Rotirajuća brodska prevodnica Falkirk]]]] Brodska prevodnica je građevina koja služi za izravnavanje plovnog puta, odnosno omogućuje plovilima svladavanje razlike u razinama vode, koja nastaje zbog prirodnih ili umjetnih prepreka na vodnom putu. Kada je na plovnom putu potrebno dignuti ili spustiti [[Brod|plovilo]] za visinu plovne stepenice, to se može ostvariti pomoću: *brodske prevodnice *brodskog dizala *brodske uspinjače Iskustvo pokazuje da je granica primjene brodske prevodnice visinska razlika od 20 do 25 m na zemljanom tlu, odnosno 30 do 35 m na stjenovitom tlu. Nizom brodskih prevodnica se može svladati visinska razlika od 40 do 60 m. Za visinske razlike veće od 70 m najčešće je opravdana upotreba brodskog dizala. ===Riblja staza=== {{glavni|Riblja staza}} Riblja staza je hidrotehnička građevina koja obilazi brane, [[ustava|ustave]] i [[brodska prevodnica|brodske prevodnice]],a omogućuje [[Ribe|ribama]] koje se sele, da stignu do mjesta za [[mriještenje]]. Obično ribe prelaze riblje staze plivanjem ili preskakivanjem, do druge strane pregrade. [[Brzina]] protoka vode mora biti dovoljna da ribe mogu preći prepreke, ali ne smije biti prevelika da se riba ne izmori, tako je često postavljanje odmarališta na ribljim stazama. ==Rušenja brana== [[Datoteka:GPS-mätning på järnåldersboplats i Ytterby sn, Bohuslän, den 28 april 2006. Bild 1.JPG|desno|mini|250px|[[Totalna stanica]] za geodetska mjerenja]] Do 1970. srušilo se u [[Sjeverna Amerika|Americi]] oko 110 brana, od čega je 65% bilo nasutih. U isto vrijeme u [[Europa|Europi]] i [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]] srušilo se 12 brana. Sva rušenja obično prate veće ili manje nesreće. Prema jednoj statistici (Gruner) uzrok rušenja je u 40% slučajeva lom u temelju, u 23 % slučajeva nedovoljan kapacitet preljeva, u 12% slučajeva nedovoljne dimenzije brane, u 10% slučajeva neravnomjerno slijeganje, a u 15% neki drugi uzrok. Rušenje brane se može spriječiti ako se pravovremenim promatranjem deformacija (oskultacija) utvrde poremećaji pa se može prisilno isprazniti jezero i time ublažiti nesreća ili čak sačuvati brana, ako se uklone uzroci. ===Osmatranje brane=== {{glavni|Mjerenje deformacija}} '''Mjerenje deformacija''' ili '''oskultacija''' visokih objekata i [[hidroelektrana]] vrši se s ciljem osiguranja od mogućih iznenadnih i nepredvidivih pojava na objektima (brana i [[podzemna strojarnica|strojarnica]]), te [[zaštita okoliša]] i nizvodnog područja od šteta i katastrofa. Geodetsko-tehničkim praćenjem provodi se prikupljanje potrebnih podataka provedbom najpreciznijih [[Geodetsko mjerenje|geodetskih mjerenja]], radi racionalnog održavanja objekata u toku korištenja. Bitno je da se pravovremeno zabilježe svi događaji i stanja koji bi mogli utjecati na sigurnost objekata. [[datoteka:Cetina dam.JPG|mini|desno|250px|[[Brana Peruća]] na rijeci [[Cetina|Cetini]].]] [[datoteka:HE Lesce 5.jpg|mini|desno|250px|Brana, [[preljev brane]] i slapište [[Hidroelektrana Lešće|Hidroelektrane Lešće]].]] [[Geodezija|Geodetska]] mjerenja pomaka obuhvaćaju sva mjerenja u svrhu određivanja promjene oblika objekta ili [[tlo|tla]] pod utjecajem vanjskih ili unutarnjih [[sila]]. Objekt se idealizira određenim brojem točaka, čiji se položaj određuje u odnosu na referentnu ili osnovnu geodetsku osnovu izvan područja mogućih pomaka. Geodetskim metodama određuju se promjene položaja pojedinih točaka na objektu, a deformacija se može utvrditi na temelju rezultata mjerenja pomaka. Stvarno ponašanje objekta može se utvrditi samo dobro osmišljenim i kvalitetno izvedenim opažanjima, te stručnom obradom podataka. == Brane u Hrvatskoj == U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je izgrađeno 30 velikih brana. Najstarija je brana [[Bajer]], visine 15 [[metar]]a, izgrađena 1951. na rijeci [[Ličanka|Ličanki]] u sklopu hidroenergetskog sustava Vinodol ([[Hidroelektrana Vinodol]]). Najviša je brana Sklope ([[Hidroelektrana Sklope]]), visine 81 metar, izgrađena 1967. na [[Lika (rijeka)|rijeci Lici]] u sklopu hidroenergetskog sustava Senj ([[Hidroelektrana Senj]]). Najveći [[protok|protočni učin]] (kapacitet) preljeva, 5600 m³/s, ima brana Dubrava na rijeci Dravi ([[Hidroelektrana Dubrava]]), izgrađena 1989., a najveći protočni učin temeljnog ispusta, 220 m³/s, ima brana Peruća ([[Hidroelektrana Peruća]]), visine 65 metara, izgrađena na rijeci [[Cetina|Cetini]] 1960. u sklopu hidroenergetskog sustava Cetine. Tom je branom ostvareno po obujmu i po ploštini najveće akumulacijsko jezero u Hrvatskoj ([[obujam]] 565 × 106 m³, [[ploština]] 20,1 × 106 m²). Posljednja je u Hrvatskoj izgrađena brana Lešće 2010. na rijeci Dobri ([[Hidroelektrana Lešće]]); visine je 53 metara, a duljine 180 metara. Ukupni obujam svih umjetnih jezera ostvaren izgradnjom brana iznosi 1 039,6 × 10⁶ m³, a ploština 82,5 × 10⁶ m². Slijedi popis nekoliko najvećih:<ref>[[Opća i nacionalna enciklopedija]], svezak 3, str. 160</ref><ref>[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], svezak 2, str. 298</ref> {|class="wikitable sortable" style="text-align: center;" !Ime brane !Godina izgradnje ![[Rijeka (vodotok)|Rijeka]] !Visina ([[Metar|m]]) !Tip* ![[Obujam]] umjetnog <br/> jezera (10³ m³) ![[Ploština]] umjetnog <br/>jezera (10³ m²) |- |Bajer |1951. |[[Ličanka]] |15 | | | |- |Lokvarka |1953. |[[Lokvarka]] |52 |NK |36 900 |2 290 |- |Bukovnik |1959. |[[Dobra]] |18 |BG |450 |150 |- |[[Brana Peruća|Peruća]] |1960. |[[Cetina]] |65 |NK |565 250 |20 092 |- |Valići |1967. |[[Rječina]] |35 |BG |600 |228 |- |Sklope |1967. |[[Lika (rijeka)|Lika]] |81 |NK |142 000 |8 639 |- |Letaj |1970. |[[Boljunčica]] |35 |L |8 350 |977 |- |Borovik |1978. |[[Vuka]] |20 |NZ |7 950 |1 600 |- |Čakovec |1982. |[[Drava]] |24 <br/> 16 |P <br/> NZ |51 000 |10 500 |- |Ričica |1985. |[[Ričina]] |45 |NK |35 180 |2 010 |- |Lagvić |1992. |Kraljevečki potok <br/> (na [[Medvednica|Zagrebačkoj gori]]) |28 |NZ |143 |18 |- |Lešće |2010. |[[Dobra]] |53 |BG |25 700 |1 460 |} (*) P - pokretna brana, BG - betonska gravitacijska, L - lučna, NK - nasuta kamena, NZ - nasuta zemljana == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.grad.unizg.hr/_download/repository/HG_brane_2012.pdf Grupa autora, "Hidrotehnočke građevine - 1. dio 2012.", Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2012.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.gradri.uniri.hr/adminmax/files/class/hidrotehnicke_regulacije.pdf Nevenka Ožanić, "Hidrotehničke regulacije", Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Zavod za hidrotehniku i geotehniku, Rijeka 2002.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{Hrvenc}} [[Kategorija:Brane| ]] [[Kategorija:Građevine]] [[Kategorija:Hidrotehnika]] 9rt75w5fsheuy3t6g8kytoywh0dlnbf 0 232805 6447289 6179025 2022-08-21T11:46:42Z 78.2.172.110 Ispravljene gramatičke pogreške. wikitext text/x-wiki {{Naselje u Hrvatskoj |ime = Studenci |regija = |županija = {{ZD+X/HŽ|SDŽ}} |općina = [[Lovreć]] |mikroregija = [[Dalmatinska zagora]] |najgrad = [[Imotski]] |površina = |nadvisina = |z. širina = 43.526 |z. dužina = 17.0301 |brojstan = 729 |gustoća = |domaćinstva = |pošta = 21265<ref name="hp">[http://www.posta.hr/default.aspx?pretpum&uredi=266 Hrvatska pošta, poštanski ured 21265 Studenci, ''www.posta.hr''] (pristupljeno 7. siječnja 2016.)</ref> |pozbroj = 021<ref name="hp" /> |autooznaka = <tt>IM</tt> |slika = |slika_opis = }} '''Studenci''' su naselje u općini [[Lovreć]], u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. Širi se na pedeset i tri zaselka. <ref name="arheo1">Podgreda-Dvorine U Studencima kod Imotskog Prilog arheološkoj karti Zabiokovlja, Ljubomir GUDELJ, 2000, 7-12 [http://hrcak.srce.hr/file/136536]</ref> <ref name="arheo2">A. UJEVIĆ, 1992; 15, Imotska krajina, II prošireno izdanje, Imotski, 1991. </ref> <ref name="stu1">povjest naselja ''http://studenci.hr/studenci/'' (pristupljeno 7. siječnja 2016.)</ref> <ref name="stu2">pregled zaselaka ''http://studenci.hr/naselja/''(pristupljeno 7. siječnja 2016.)</ref> == Zemljopis == Naselje se nalazi jugo-istočno od [[Aržano|Aržana]], na sjevero-zapadnom predjelu [[Imotska_krajina|Imotske krajine]]. == Stanovništvo == {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857. – 2001.'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_17&ti=Splitsko%2Ddalmatinska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref> |dimx = |dimy = |stanmax = 2333 |crta1 = 200 |crta2 = 100 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |p1 = 1462 |p2 = 1483 |p3 = 1663 |p4 = 1857 |p5 = 2006 |p6 = 2301 |p7 = 2333 |p8 = 2110 |p9 = 2159 |p10 = 2126 |p11 = 2171 |p12 = 1974 |p13 = 1389 |p14 = 979 |p15 = 729 |izvor = Državni zavod za statistiku }} == Poznate osobe == *[[Mate Maras]], hrv. prevoditelj i pjesnik *[[Stipan Trogrlić]], hrv. povjesničar *[[Josip Jurčević]], hrv. povjesničar i profesor *[[Ljubo Leontić]], hrv. pravnik i političar *[[Dinko Šakić (1921.)|Dinko Šakić]], zapovjednik Jasenovca == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-naselje hr}} {{Naselja općine Lovreć}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Lovreća]] dfiv0a8hk6e79y2i36q4ulgayrhjg1w 3 232951 6447218 6445286 2022-08-21T08:10:55Z MaGa 20797 /* Zamjena nepostojeće datoteke */ novi odlomak wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu [[16. veljače]] [[2003]]. - slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]!''' Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na [[hrvatski jezik|hrvatskom standardnom jeziku]]. ---- '''Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:''' * [[Wikipedija|'''Wikipedija''']] - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta * [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori''']] - kako uspješno činiti Wikipediju boljom! * [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] - '''obvezno''' pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika ---- Ako želite vježbati možete to raditi na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']], u slučaju da vam zatreba pomoć učinite slijedeće: * postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|'''Kafiću''']], odgovor će brzo stići * spojite se na '''[[WP:IRC|IRC]]''' (chat): [irc://irc.freenode.net/wikipedia-hr wikipedia-hr] ---- Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] molimo potpisujte se tako što ćete pritisnuti gumbić [[Slika:Signature_icon.png]] na alatnoj traci ili napisati 4 tilde ('''''tilda''''' = 4x istovremeno tipke '''AltGr''' + tipka s brojem '''1'''), što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. <br> Vlastitu [[Suradnik:{{PAGENAME}}|suradničku stranicu]] (onu koja se zove "Suradnik:''vaše ime''") možete uređivati po svojoj želji u skladu s [[WP:SS|pravilima uređivanja ]] suradničke stranice (npr. [[Suradnik:Mir Harven|asketski]] ili [[Suradnik:E.coli|šminkerski]]). ---- Molimo Vas, ne stavljajte [[autorsko pravo|zaštićene radove]] bez dopuštenja! '''Nemojte''' izravno kopirati sadržaje s drugih web stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]]. No, obvezno to napravite '''prije''' nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dualno licencirani, pod [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0] i [[GFDL]] licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom. ---- '''If you don't speak Croatian language:''' This is welcome message sent to new users of hr (Croatian) Wikipedia. Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Mario Žamić|Mario Žamić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mario Žamić|razgovor]])</small> 12:42, 7. listopada 2009. (CEST) == Arambaši == U slast! [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 20:31, 23. prosinca 2017. (CET) == M == U (komu? čemu?) Bisko'''m'''. Zahvaljujem na razumijevanju.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 15:18, 15. svibnja 2019. (CEST) :Tulkas Astaldo, niste u pravu. Bisko se deklinira Bisko, Biska, Bisku, Bisku, Bisko... Dakle "u Bisku", "u selu Bisku", a po meni može i "u selu Bisko" kao što bi bilo i "u selu Babina Greda". [[Suradnik:Ponor|Ponor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]])</small> 15:48, 15. svibnja 2019. (CEST) ::Onda teba stajati "u Bisku". Hrvatski jezik ima padeže i oni se koriste, dakle, ne može biti "u selu Bisko". Zahvaljujem na razumijevanju i lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 16:05, 15. svibnja 2019. (CEST) == Iđe li kako == Iđe li kako, Ponore? Vidim da opet radi Dalmatinka. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:59, 11. lipnja 2020. (CEST) == Ne stavljaj takve poveznice == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Novi_Zagreb&diff=prev&oldid=5636904] Ne stavljaj takve poveznice na druge wikiprojekte, osobito ne na sh projekt. Zbog plave boje stvara se privid da postoji članak na hr.wiki, a zapravo ga nema. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 01:49, 1. listopada 2020. (CEST) == Most mladosti == Pozdrav, zamolio bih te nešto. Nakon što napraviš članak, poveži ga s člancima na ostalim Wikipedijinim projektima. Jednostavno je, samo klikni na olovku u lijevom kutu, u gornji pravokutnik napiši ime projekta, a u donji ime članka na tom projektu. Napravio sam to umjesto tebe u članku [[Most mladosti]] (inače, hvala ti na tom članku!), pa te ovim putem molim da to ubuduće radiš sam. Ako štogod nije jasno, slobodno pitaj, stojim na raspolaganju. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 11:03, 1. listopada 2020. (CEST) :Hvala @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]], sad sam i to naučio. Kad smo već tu - kako na hrwiki označim da je sadržaj preuzet (preveden) s druge wikipedije? Pravila sam vidio na enwiki, ali ih ne mogu naći ovdje. I još, imamo li mi predložak poput engl. <nowiki>{{help}}</nowiki> kojimdmožeš dozivati nekog iskusnog na članak na kojem radiš? Pozdravljam! [[Suradnik:Ponor|Ponor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]])</small> 11:55, 1. listopada 2020. (CEST) možeškojim ::Postoji više načina, ali osobno se služim [[Predložak:Prevedeno|ovim predloškom]], koji zatim stavljam na stranicu za razgovor (vidi [[Razgovor:Grutle Kjellson|ovdje za primjer]]). Ključ je samo u tome da postaviš ispravan broj inačice (dakle, ako prevodiš s [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Grutle_Kjellson&oldid=980416992 ove inačice na engleskom jeziku], onda u predložak upišeš broj koji vidiš u URL-u, u ovom slučaju "980416992"). Naravno, možeš i staviti sve nužne informacije u sažetak, kao što to npr. [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Among_Us&oldid=3225770 radi kolega na jednoj drugoj Wikipediji]. Znači – navedeš naziv članka na toj Wikipediji i upišeš broj inačice članka koji prevodiš. To je bolje rješenje pri preuzimanju članaka s nekih Wikipedijinih projekata čije skraćenice nisu navedene u tom predlošku koji sam spomenuo na početku. ::Što se tiče dozivanja, pretpostavljam da ciljaš na označavanje suradnika na stranicama za razgovor? Imamo [[Predložak:S|ovaj predložak]] za takve stvari, ondje ti piše i kako se koristi [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Ima i još načina, ali vjerujem da je taj najjednostavniji. --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 14:06, 1. listopada 2020. (CEST) == Prikaži == [[Slika:Prikaži kako će izgledati3.PNG|border|right|275px|link=Wikipedija:Prikaži kako će izgledati]][[Image:Information.svg|25px]] Pozdrav, cijenimo Vaše doprinose na Wikipediji i stoga Vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici{{#if:Đurovića špilja‎|, kao u članku [[Đurovića špilja‎]],}} uporabite tipku '''[[Wikipedija:Prikaži kako će izgledati|<span style='color:darkred'>Prikaži kako će izgledati</span>]]''' koja se nalazi pored tipke ''Sačuvaj stranicu''. Tako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogrješke. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica [[Wikipedija:Nedavne promjene|nedavnih promjena]]. Tipka je prikazana na slici desno. Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu inačicu iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. {{#if:|{{{2}}}|Hvala na razumijevanju.}}<!-- Template:NS-prikazi1 -->--[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 16:39, 11. listopada 2020. (CEST) == Prikaži 2 == [[Slika:Prikaži kako će izgledati3.PNG|border|right|link=Wikipedija:Prikaži kako će izgledati]][[Image:Nuvola apps important.svg|25px]] Molimo vas rabite tipku '''[[Wikipedija:Prikaži kako će izgledati|<span style='color:#CC0000;'>Prikaži kako će izgledati</span>]]'''. Vašim učestalim snimanjem promjena na istom članku{{#if:Suradnik:Ponor|, kao u slučaju članka [[Suradnik:Ponor]],}} nepotrebno se zatrpavaju [[Wikipedija:Nedavne promjene|nedavne promjene]], čime <u>otežavate rad suradnika</u> koji pregledavaju nedavne promjene. Suradnici koji zanemaruju ovu uputu budu nakratko blokirani! {{#if:--[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 17:02, 22. listopada 2020. (CEST)|--[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 17:02, 22. listopada 2020. (CEST)|Hvala na razumijevanju.}}<!-- Template:NS-prikaži2 --> :{{S|Mark7747}}, razumijem ja sve to, ali neke promjene nije moguće testirati dok nisu objavljene, primjerice položaj elemenata na mobilnoj stranici ili na punom sučelju (vector i dr). Osobne stranice slobodno pregledajte kad suradnik završi s izmjenama (bez žurbe - neće svijet propasti) i uvijek [[WP:PDN]]. Lijep pozdrav, [[Suradnik:Ponor|Ponor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]])</small> 17:30, 22. listopada 2020. (CEST) ::Always [[WP:PDN]] [[Suradnik:Ponor|Ponor]]. (The World Is Not Enough)--[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 17:58, 22. listopada 2020. (CEST) == Savjet == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Goran_Liste%C5%A1&oldid=5654795] Kad preuzimaš vijest od negdje,[https://web.archive.org/web/20201029092855/https://slobodnadalmacija.hr/kultura/glazba/iznenadni-odlazak-gorana-listesa-jednog-od-najistaknutijih-hrvatskih-gitarista-i-profesora-gitare-na-umjetnickoj-akademiji-u-splitu-1054034] nastoj je prenijeti svojim riječima. To ne moraš ako imamo dopusnicu za preuzimanje. Onda, kad napišeš članak, oznaku referencije dodaj na kraju svakog odlomka, ako je sadržaj tog odlomka preuzet s tog izvora; druga mogućnost je da taj izvor dodaš ispod <nowiki>== Izvori ==</nowiki>, pa ga onda općenito citiraš kao izvor, premda manje precizno. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 22:22, 29. listopada 2020. (CET) Još jedan savjet. Nastoj navesti ime onog tko je napisao članak, ako ga je naveo, te nadnevak kad je izvorišni članak napisan. Ovo ti je osobito važno kod internetskih izvora, n.pr. kod portala koji nemaju tiskano izdanje. Vremenom portale preorganiziraju pa vijest nestane i više se ne zna ni otkad je ni tko je napisao, dok kod regularnih tiskovina postoji dokumentirano datiranje u tiskanom formatu. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 22:28, 29. listopada 2020. (CET) :{{s|Kubura}} -- o da, svakako prepričati. Ovdje mislim da smo svi prepričavali njegov služb. životopis, tako da se ne može nego promijeniti red riječi i ponešto izbaciti ili ubaciti iz drugih izvora. Nastojim za svaki članak iz novina spremiti i link na web.archive.org; oduzme dosta vremena, ali se isplati kad naše novine odluče sve preurediti. Hvala za dodane wiki-poveznice! [[Suradnik:Ponor|Ponor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]])</small> 23:04, 29. listopada 2020. (CET) == Promjena suradničkih prava == [[Datoteka:Information.svg|25px]] Prateći Tvoje doprinose i zaključivši da su dovoljno dobri i uredni, kolega {{s|Koreanovsky}} Te je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Prijedlozi_za_dodjelu_prava&diff=5657639&oldid=5652620 2. studenoga 2020. predložio za "automatski ophođenog suradnika"]. Budući da u vremenu predviđenom za izjašnjavanje o tom prijedlogu nije bilo nikakvih primjedbi ni glasova protiv, taj Ti je status maloprije i dodijeljen. To u praksi znači da [[Wikipedija:Ophoditelji|ophoditelji]] i [[Wikipedija:Administratori|administratori]] više nemaju obvezu pregledavati Tvoje doprinose pa se nadam i vjerujem da ćeš i nadalje doprinositi jednako odgovorno kao i do sada. Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 08:10, 8. studenoga 2020. (CET) == Re: Anđelka Martić == Bok Ponore! [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Maestro_Ivankovi%C4%87&diff=next&oldid=5665028 Nema problema], to da nisi bio upozoren se vjerojatno dogodilo jer u svojim postavkama u Beta mogućnostima nemaš uključenu opciju "Rješavanje sukoba uređivanja" (provjeri i uključi si to ako želiš). Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:46, 13. studenoga 2020. (CET) == Novinski članci kao izvor? == Meni je WP dok nisam pisao za nju prvenstveno služila kao izvor referenca — dobri izvori najlakše isplivaju kad ih proberu iskusni urednici. Rekao bih zato da su izvori najvažniji dio članka. Naći će se i izreka da sve na WP i ne mora biti točno, ali mora biti provjerljivo. Što se ove WP tiče, zemlja smo gdje se akademikom postaje bez ijedne objavljene knjige, i gdje su diplomski radovi i doktorati na Internetu najčešće zaključani. Dobre je izvore (o ''hrvatskim'' temama) teško naći, ne samo sekundarne, nego i primarne. Biografije se moraju pisati po novinskim člancima jer drugih izvora naprosto nema. Nije ni to najveće zlo: nedavno sam, slučajno listajući WP, na svoju to-do listu (spasiti izvore) stavio članak [[Marija Braut]] u kojem je pet od osam izvora mrtvo, pet godina nakon stvaranja članka. Zato bi se ovdje trebalo raspraviti i obavezno arhiviranje svih citiranih novinskih članaka. Firefox ima dodatak ''Web Archives'' koji tu malo pomaže. Moj odgovor na tvoje pitanje, {{s|Darrad2009}}: najbolje bi ih bilo ne koristiti, a ako se mora, neka su barem od vjerodostojnijih autora iz čitanijih novina, i neka su arhivirani. Što je članak koji pišeš čitaniji to će moguće greške biti brže ispravljene ("seen by many" kao garancija veće vjerodostojnosti) [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.5em;">o<sub style="vertical-align:-0.8em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:43, 29. studenoga 2020. (CET) * Zahvaljujem na trudu i konstruktivnom odgovoru. Međutim, problem leži u činjenici da se povijesnim člancima na WP kao izvor predstavljaju članci iz dnevnog tiska u kojima postoje uhodane mantre tipa: "postoje dokumenti", "pozivajući se na provjerene dokumente" itd, pri čemu naziv tih dokumenata ostaje tajna; dovoljno je reći: '''postoje dokumenti'''. Iz toga se može izvući zaključak da suradnik može upotrijebiti bilo koji izvor sličan njegovu razmišljanju i uvjerenju, bez obzira što taj i takav izvor može izazvati neželjene posljedice (mogu navesti primjere!). Uvjerenja sam da je vrlo važno napraviti distikciju između povijesnih članaka čiji izvor bitno ne mijenja ni sadržaj niti smisao članka - ne usmjerava ga ni lijevo ni desno, od članaka čiji su izvori destruktivni, nacionalistički, a u nekim slučajevima i profašistički, pa isti usmjeravaju smisao članka (obično) u desno! HR Wikipediji je lako pregledati članke koji obrađuju neki segment hrvatske povijesti, pa vidjeti da se, u nedostatku valjanih izvora, pribjegava tvrdnjama bez valjanih argumenata! Tu dolazim na Vašu tvrdnju: "Dobre je izvore (o ''hrvatskim'' temama) teško naći, ne samo sekundarne, nego i primarne.", gdje se nameće pitanje što je to dobar izvor i zašto nije dostupan široj javnosti? Ako nema valjanih uzvora, ne treba ulaziti u neargumentirano pisanje članka, i to treba biti zabranjeno jer je kontraproduktivno - to ni u kom slučaju ne podiže rejting HRWP dapače, drugoj strani/stranama daje za pravo da tvrdi ono u što je uvjerena! <br> Svakao je dobra ideja arhivirati izvore jer, a to sam i sam primjetio, nakon izvjesnog vremena mnogi izvori su mrtvi! <br> Srdačan pozdrav, --[[Suradnik:Darrad2009|Darrad2009]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])</small> 17:19, 29. studenoga 2020. (CET) {{s|Darrad2009}} Slažemo se mi, novinski članci ne bi trebali biti izvor, ali često jesu - i što sad s tim? Brisati, čekati da netko unese bolje izvore? Nažalost, polovica sadržaja HR WP je bez ikakvih izvora, sve pisano iz glave. Samo na članke koje je notorni K pisao treba će potrošiti vremena i vremena (moji favoriti: što [[Palmina Piplović]] nije radila nakon smrti?; gdje je 1991. ljetovao [[Bruno Vuletić]] i što bi bilo da je kao Franjo T. ljetovao na Brijunuma?). Povijesnih se (sekundarnih) izvora o starijoj povijesti još i nađe, nadam se da će se naći i povjesničara koji će htjeti pisati za WP. A novinske reference, ako nisu same nestale, trebat će uklanjati, članak po članak,tu nam nema pomoći. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.5em;">o<sub style="vertical-align:-0.8em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:01, 29. studenoga 2020. (CET) == Dan ljudskih prava‎ == Možemo sve Ponor. Osim na WP izigravati 24sata kao i slične dnevne i trenutne vikare. Ostale primjedbe idu u SZR - kao što si i kazao (pardon, napisao) --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 22:21, 14. prosinca 2020. (CET) :Molim da mi se odgovori tamo gdje sam postavio pitanje. Ne znam o čemu se ovdje radi. Uređivački rat već prijavljujem administratorima. Uklanjanje uređivanja bez dobrog i opsežnog obrazloženja je 1) nepristojno 2) vandalizam. To ostavimo u neka prošla vremena, OK? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:25, 14. prosinca 2020. (CET) :: Izvoli. Navedi Admine pls. tako da ih i ja mogu pingati (što ti ponekad zaboravljaš - samo za sigurnost) --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 22:27, 14. prosinca 2020. (CET) == osobni napad / insinuacije / .. To ostavimo u neka prošla vremena == [[Slika:Information.svg|25px]]Dobro došli na Wikipediju! Iako su svi koji pridonose stvaranju ove enciklopedije dobrodošli, želimo Vas podsjetiti da '''[[Wikipedija:Bez osobnih napada|osobni napadi]]''' na druge suradnike{{#if:|, kao što ste učinili na [[:{{{1}}}]]}} nisu dopušteni. Molimo vas da sve primjedbe uputite na stranicama za razgovor o člancima, a ne na stranicama za razgovor sa suradnicima. Pogledajte ponovo [[Wikipedija:Sadržaj|stranicu dobrodošlice]] da biste saznali više o tome kako doprinositi Wikipediji. {{#if:|{{{2}}}|Hvala!}}<!-- Template: NS-napadi --> --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 22:30, 14. prosinca 2020. (CET) == Recepti == Pozdrav Ponore, kako ste? Da, sad vidim i <u>'''izbrisat ću recepte jer to ne spada na Wikipediji'''</u>. Lijep pozdrav, [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])</small> 15:27, 25. prosinca 2020. (CET) == Nacrt:Samuel Bosch‎ == Ponor, hajde budi toliko <s>dobar</s> fer i ne uklanjaj predloške prije predhodne komunikacije sa zajednicom. Toliko bi o uređivanju na wiki morao znati. M2C --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 19:22, 4. siječnja 2021. (CET) == LaTeX‎ (Linux & co,) == ... lijepo je vidjeti da ja nisam (i) na tom području jedini junky (ach, moj Linux) - za X Window System sam - svojedobno - dao sav đeparac (višemjesečni, naravno) - Danas ta disketa skuplja... (naravno prašinu). M2C --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 21:07, 8. siječnja 2021. (CET) :{{s|Mark7747}}Haha, nismo normalni. Već sam 20 godina samo na Linuxu, LaTeXu i ostalim životinjicama pa više i ne znam (odbijam!) koristiti išta na Windowsu. Molim da mi se u zasluge piše da sam na Linux preobratio četvero ljudi u familiji. ;) [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:20, 8. siječnja 2021. (CET) :: JA nisam normalan Ponor (Linux naravno - NO COMMENT pls!) - Moji su svi (stari) na W10 - mladi na iOS. Izrod u familiji. Na ja. - sic transit gloria mundi. --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 21:25, 8. siječnja 2021. (CET) ::: Popcorn i Cola za mene Ponor: uživam u tvojim promjenama tog članka - odakle "vučeš" sve to? :-) - Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 18:26, 9. siječnja 2021. (CET) :::: E pa hvala! Primjeri su, ono, iz glave... nešto što sam prije radio za sebe pa sad koristim na wiki. (eto što se dogodi kad zbog pandemije imaš višak vremena) Stay tuned! ;) [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:59, 9. siječnja 2021. (CET) ::::: I will (darauf kannst Du wetten). Go for it! ;-) --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 19:03, 9. siječnja 2021. (CET) == Muž == Drago mi je što ste napisali dosta kvalitetan članak — „[[Mužjak]]”. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 18:54, 27. veljače 2021. (CET) :O hvala, {{s|Mychele Trempetich}}! Prijevod je, ali ni njega mi nije bilo lako raditi jer sam zadnju biologiju slušao u prošlom tisućljeću. Zanimljivi članci i [[Mužjak]] i [[Ženka]]; nešto sam i sam naučio. LP, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:20, 28. veljače 2021. (CET) == Zahvala == Želim ti zahvaliti na tvom doprinosu opisu za CEE 2021. Vidim da si zasad jedini koji slijedi pravilo: ''članak mora biti prisutan na 8 ili manje različitih wikija.'' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:00, 5. ožujka 2021. (CET) :{{s|Croxyz}}, hvala na zahvali. Dakako, to su samo moji prijedlozi... listu vi iskusni(ji) pročistite kad dođe za to vrijeme. Rado bih da je jedan od kriterija i to koliko wikipoveznica na drugim wikipedijama (mi mislimo da) oni mogu dodati na prevedene članke; bez toga, članaka kao da nema. LP, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:11, 5. ožujka 2021. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] krivi i tendecijozan navod. Skupljaš pojedinačne bodove od @[[Suradnik:Ponor|Ponor]]<nowiki/>a, a revertao si sve i ponašao se neprimjereno solerski, nakon što si stavio template koji upćuje na otvorenost. Plasiraš problematične sadržaje. [[Ana Sršen]] je bila na popisu i nema ni blizu 8 pa si ju isto obrisao. Nisi odgovorio na druge probleme na koje sam ukazao. Molim te vrati ju jer nema smisla da dalje eskaliramo neslaganje. -- [[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 14:42, 9. ožujka 2021. (CET) ::Ljudi moji, nemojte mi se prepirati na SZR, srce me strefi svaki put kad čujem zvonce. Nema kod mene dodatnih bodova, [[Suradnik:Ponor|ja vas sve volim]] :D ::[[Ana Sršen|Anu Sršen]] se može vratiti. Vidim da ukrajinska, a i neke druge liste, imaju puno više od 10 članaka na nekim popisima. Neki imaju i posebnu listu za žene. Ja bih to umjesto ekonomije (jer su nam na listi samo tvrtke, a ne članci o ekonomiji) [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:56, 9. ožujka 2021. (CET) == LJUDSKA PRAVA predložak == Bok! Hoćeš dopisati taj info u [[Wikipedija:Wikiprojekt WikiForHumanRights]]? Možda po modelu kao što ima [[Wikipedija:Wikiprojekt LGBT/Predlošci]]? :-) --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 14:45, 9. ožujka 2021. (CET) :{{s|Zblace}}, nadam se da sam uputu dodao na pravo mjesto... ti odluči. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:28, 9. ožujka 2021. (CET) ==Predlošci za navođenje izvora== Pozdrav. Primijetio sam da se bavite predlošcima za unos navoda. Možete li, ili znate li koga, tko bi mogao unijeti sitnu promjenu u kôd predloška? Naime, gdje se u fusnoti engleska kratica "p." prevodi ispravno u "str.", kratica "pp." koja se koristi u navodu raspona stranica u hrvatskom prijevodu ostaje na engleskom. [[Suradnik:PickledTriangle|PickledTriangle]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:PickledTriangle|razgovor]])</small> 17:21, 12. ožujka 2021. (CET) :Hej {{s|PickledTriangle}}, hvala za javljanje; iznenađen sam da je i ovo netko primijetio :) Da, pokušavam barem malo uskladiti ove predloške, makar po ovom mješovitom standardu. :Zapravo nisam vidio da se p. i pp. igdje ''prevode'', ako ih je netko stavio u predložak za citiranje oni će takvi i ostati. Dosta je navoda unošeno ''ručno'', bez predloška, tu onda nema spasa - treba ih ručno i popravljati. Mogu pogledati, najbolje bi bilo uz primjer s neke stranice ovdje tj. članka. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:48, 12. ožujka 2021. (CET) ::Pronašao sam i promijenio u samom predlošku. Inače sam na ovoj Wikipediji bio aktivan od oko 2005. do 2009., pa mi treba malo vremena da se prisjetim kako stvari funkcioniraju. [[Suradnik:PickledTriangle|PickledTriangle]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:PickledTriangle|razgovor]])</small> 18:11, 12. ožujka 2021. (CET) :::{{s|PickledTriangle}} welcome back! Ne znam uopće koji je status predloška {{pp|Citation}} ovdje; malo ga članaka koristi i ja ga zasad neću dirati. VisualEditor ubacuje {{pp|Citiranje weba}}, {{pp|Citiranje knjige}} i slične pa jedino s njima imam iskustva. Sretno uređivanje, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:46, 12. ožujka 2021. (CET) ::::Pozdrav još jednom. Možeš li na popis potrebnih preinaka među smjernicama baciti oko na [[Wikipedija:Kriteriji|kriterije]] (nejasan prijevod eng. Notability - značaj)? Sadržaj je prilično površan i ostavlja znantnu slobodu u postavljanju neenciklopedijskog sadržaja. Pitam zato jer ne znam što bih s Kuburinim člankom [[Boračke mirovine]] koji po meni nije značajan, nego je valjda postavljen da bi kome služio kao kakav argument. Nije hitno, pogotovo ako si pretrpan inače prilično nezahvalnim poslom uređivanja pravila, smjernica i sl., ali bi trebalo eventualno time se pozabaviti. Također se nudim za prevođenje smjernica s en.wiki ukoliko su tamošnje smjernice solidne, a meni se čini da jesu. [[Suradnik:PickledTriangle|PickledTriangle]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:PickledTriangle|razgovor]])</small> 03:58, 18. ožujka 2021. (CET) :::::Hej {{s|PickledTriangle}}. Mislim da će i [[WP:KR|Kriteriji]] doći na red, tu i tamo se spomenu. Možemo pitati {{s|Koreanovsky|Koreanovskog}} treba(ju) li pomoć oko prijevoda i prilagodbe [[WP:KR]] s en.wiki. :::::- - :::::Ja sam samo mali kotačić i ne radim ove sitne promjene po nekom planu - to je sve kako mi koji dan dođe. Što se članka tiče: ne štima mu matematika, a za to dekoraciju još nemamo. Inače nije sramota primati boračku mirovinu (jel); ako se dobro sjećam to je bio ratnički dodatak na mirovinu zarađenu stažom. Povlaštenih mirovina imamo masu, od dužnosničkih do drugih boračkih i trećih boračkih. Meni bi jedino bilo žao da se i o njima ne piše. Eno, da su bar u [[Mirovina]] spomenute. Zasad, ako misliš da je potrebno, obilježi što je sporno i pripazi da je članak [[WP:BVI|bez vlastitog istraživanja]]; sav POV se može odmah brisati. Dodaj {{pp|bris}} s obrazloženjem na vrh članka ako misliš da je cijeli članak za brisanje, možda se netko zainteresiran javi. Ne znam što drugo činiti... Best, ;) [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 05:22, 18. ožujka 2021. (CET) == Re:Popis pravila na Wikipedija:Pravila Wikipedije == Bonjour! Otključao sam ti stranicu o [[WP:PW|pravilima Wikipedije]], slobodno izmijeni tablicu! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Osobno smatram da je najpametnije spojiti [[WP:PW]] i [[WP:SW]], kao što su na en.wiki. Lijepo te pozdravljam, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 12:12, 17. ožujka 2021. (CET) == Čari ili SzRam :-))) == Čini mi se da samo ljubitelji ping-ponga mogu biti očarani ovom vrstom komunikacije 1:1, jer ako nedaj bože želiš komunicirat u troje ili više špageti će te zadesiti u roku kSekS. -- [[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 20:02, 22. ožujka 2021. (CET) :{{s|Zblace}} Odbijam ping-pong razgovore po stranicama za razgovor STOP Ne mogu shvatiti ideju da jedan suradnik piše na jednoj, a drugi odgovara na drugoj stranici STOP U trojac se ne bih usudio ni upustiti STOP Idemo mi ovo pobrisati STOP Nije po pravilima STOP Ponor over and out STOP :(A tko je tvoj mentor?) [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:11, 22. ožujka 2021. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] :-))) mentora još nisam tražio ali ako budem - ne gine ti ta sudba teška jer nas je za sad samo 2 i mentora i mUČENIKA :-))) -- [[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 20:17, 22. ožujka 2021. (CET) == Question from [[User:Zblace|Zblace]] (20:27, 22. ožujka 2021.) == Štovani gosn Ponor, jel vi vidite isto moje ime prekriženo kad je ispisano kao mentorsko? --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 20:27, 22. ožujka 2021. (CET) == Pravopisi == Pozdrav, Ponore! Prvo, manja digresija: simpatično mi je da si mi se baš ti obratio u vezi s pravopisima, jer je davnih dana jedna kolegica [[Suradnik:Abyssus|tebi slična imena]] bila stručnjakinja za pravopisne zavrzlame [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] A sad povratak na temu: nemam apsolutno ništa protiv tvojih izmjena, dapače. Koliko se sjećam, ta je stranica nastala u doba dok je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika još postojalo, a s obzirom na to da je ukinuto godinu dana prije objave zasad posljednjeg pravopisa (onog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje), nije teško zaključiti da se radi o pomalo zastarjelim podatcima. Institutov je pravopis dobio preporuku tadašnjeg ministra Željka Jovanovića za korištenje u osnovnim i srednjim školama i vjerujem da se otad situacija nije promijenila (pa bismo zapravo trebali ažurirati onu treću rečenicu u članku). Osobno sam za to da se zbog toga prema tom pravopisu ravnamo i na Wikipediji (ionako je dostupan i na internetu). Među drugim poznatijim pravopisima nalaze se onaj Matice hrvatske (iz 2007.), Anić-Silićev (iz 2001.) i Babić-Mogušev (svojevrsni nasljednik nekadašnjeg ''Londonca''), ali dolaze samo u papirnatom izdanju. Koliko ih ima smisla spomenuti baš na toj stranici (a ne npr. u članku o povijesti pravopisa hrvatskog jezika) – ne bih znao, očito je da bismo trebali odrediti jedan pravopis kako bi nam svi članci mogli biti usklađeni s njime i da ne bismo zbunjivali suradnike. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] U svakom ti slučaju svaka čast na brizi, pomalo je zapravo i deprimirajuće da se o takvim stvarima ne razgovara češće na Wikipediji... --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 13:13, 31. ožujka 2021. (CEST) :Ha, {{s|Neptune, the Mystic}}! Imao sam wikisestru, baš simpatično. A baš sam danas dobio [[Suradnik:Ponorić|wikidijete]]. 😆 :Nisam htio dirati napomenu o the Pravopisu i Vijeću (ipak se radi o [[WP:PP|zakonu]]), makar ne znam kakva obaveza slijedi iz te napomene. Kad bih birao, i ja bih izabrao pravopise i priručnike koji su na webu... nije problem kad se slijedi jedan ili drugi, nego kad se ne slijedi nijedan. One prijepore ćemo jednog dana valjda ipak riješiti... možda baš iz korpusa riječi naše wiki 😜 U ovih pet stotina članaka s moje liste praćenja rekao bih da je veći problem bilo pričapričanje, nego sam pravopis... ali ni to nije neko otkriće, to nam je vjerojatno problem odgoja i školstva. Bit će bolje, nije svaka depresija [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:38, 31. ožujka 2021. (CEST) == Pozdrav! == Sučelje za novake bilo mi je uključeno po ulasku, a pomoćnik mi se upali pri svakom ulasku što polako postaje iritantno, ali mi se ne da isključiti ga. Mentor mi je dodijeljen, a on je - Vi! (Oprostite, ali nikako se ne mogu naviknuti na Ti u razgovoru s ljudima koje nisam upoznao.) [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 16:58, 31. ožujka 2021. (CEST) :{{s|Etiktov}}, odlično! Hvala za odgovore! Ja sam danas stvorio sekundarni račun da bih provjerio kako novo sučelje radi, ali sam se izgleda našao među onih 20% novaka koji ga neće dobiti jer služe kao kontrolna skupina. Stoga pitanja... Drago mi je da sve radi; čak i ako je ponekad iritantno 😱 – u najboljoj je namjeri. Vidimo se po člancima. Ako treba pomoć ili savjet, mentor je tu: [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:16, 31. ožujka 2021. (CEST) ::@[[Suradnik:Ponorić|Ponorić]] @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] @Pon ili samo @P zaboravljaš da imamo neke studentske opcije! Samo treba informirati WMF profesionalce ;-) ::-- [[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 12:35, 1. travnja 2021. (CEST) == Uputa == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Metanska_kiselina&type=revision&diff=5833292&oldid=5833044]. Lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 09:53, 2. travnja 2021. (CEST) :{{s|Tulkas Astaldo}} ovo je nemoguće izvesti u VisualEditoru. I ja sam donekle nov i nije mi baš jasno zašto se wikipoveznice ovako pišu, je li samo radi preglednosti u kodu? Mislim da na en.wiki postoji bot koji radi što si ti napravio ovdje, imamo li ga mi? Pozdrav, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 10:03, 2. travnja 2021. (CEST) ::Preglednije je i jednostavnije. Ne znam za bota. Lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 10:32, 2. travnja 2021. (CEST) == Nepresušna matematička vrela == Hvala na napomeni. Učinit ću to u ovim danima, kada nađem malo vremena. Sretan Uskrs! S poštovanjem, [[Suradnik: Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 13:52, 3. travnja 2021. (CEST) Evo, posao oko izvora je dovršen što se tiče članaka koje sam stvorio ili u značajnoj mjeri uredio. Još jednom, ugodni blagdani! [[Suradnik: Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 17:09, 3. travnja 2021. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Ponorić|Ponorić]] (14:33, 8. travnja 2021.) == Javno postavljeno pitanje bez naslova članka. Ženski rod za ime suradnice. --[[Suradnik:Ponorić|Ponorić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ponorić|razgovor]])</small> 14:33, 8. travnja 2021. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Ponorić|Ponorić]] na [[Ženka]] (14:42, 8. travnja 2021.) == Javno postavljeno pitanje s naslovom članka. Ženski rod za ime suradnice. --[[Suradnik:Ponorić|Ponorić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ponorić|razgovor]])</small> 14:42, 8. travnja 2021. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Etiktov|Etiktov]] (09:36, 16. travnja 2021.) == Pozdrav! Htio bih prijeći na ,,sljedeću razinu'' i početi uređivati članke bez izvora ili one koje treba proširiti, ali nije mi jasno kako ću naći izvor za neki drugi članak, trebam li analizirati tekst i pokušati naći nešto što zvuči slično ili trebam samo nabacati hrpu članaka, stranica i knjiga s istom temom? Također, znam da Wikipedija ne može biti izvor, ali može li Hrvatska Enciklopedija i sl.? Oprosti na previše pitanja (vjerojatno glupih i već negdje odgovorenih). [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 09:36, 16. travnja 2021. (CEST) :Prvo, hvala ti za vrijedne doprinose, {{s|Etiktov}}. Pitanje je skroz na mjestu. Dodavanje izvora navođenjem u tekstu ([[WP:NI]], [[WP:VI]]) je od velike važnosti kad pišemo članke, ali može biti jako teško kad se popravlja tuđi tekst. Izvor mora potvrditi ono što je napisano u rečenici ili paragrafu članka gdje ga se navodi. Moja preporuka je da izabereš članke o temi o kojoj nešto znaš i za koje ćeš moći naći izvor (idealno znanstveni rad na internetu, ili knjigu, možda nađeš neke u wikipedijama na drugim jezicima). Ako su tvrdnje u članku koji popravljaš neprovjerljive,imaš ih pravo obilježiti predloškom {{pp|ni}} ili ukloniti. [[WP:BOLD]]! Ideja sustava za novake je da te nauči prve korake, npr kako dodati referenciju na kraju rečenice. Bit će najbolje da nakon nekoliko njih sam biraš članke koji te zanimaju i koje bi te veselilo uređivati. Tu sam za sva pitanja. Imamo već dosta pravila na ovu temu, možeš slijediti poveznice u [[WP:5S]] za neka od njih. Enciklopedije LZMK mogu biti izvor. Dodavanje izvora u smislu bibliografije na kraju članka, a bez navođenja u tekstu, tek mrvicu pomaže, ali nije način kako bi htjeli pisati ovu wiki. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 10:18, 16. travnja 2021. (CEST) Hvala na odgovorima, definitiv o je promijenio način na koji sam zamišljao sve to. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 13:31, 17. travnja 2021. (CEST) == Nacrt:Primjer == [[Suradnik:Ponor]] piše da si mi mentor pa sam odlučio pitati tebi privatno nego u kafiću, nekom drugom suradniku(profesionalcu) ili... Primjetio sam da pojedine stranice su premještene ili imenovane sa prvom riječi "Nacrt:" pa ime tog članka ma da je to "ime članka". Objasni mi šta to znači na mojoj stranici za razgovor. :D [[Suradnik:Pomoćnik221|Pomoćnik221]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pomoćnik221|razgovor]])</small> 15:26, 20. travnja 2021. (CEST)-Pomoćnik221 :Pozdrav, {{s|Pomoćnik221}}! odgovorit ću ipak ovdje jer sustav za novake ovdje očekuje odgovor: u [[Wikipedija:Imenski prostori|imenski prostor]] ''Nacrt'' prebacuju se članci koji ne zadovoljavaju neki od uvjeta za uvršenje u glavni imenski prostor ([[WP:GIP]]). Suradnik obično dobije neko vrijeme da takav članak popravi, a onda ga administratori vrate u GIP. Često na vrhu takvog nacrta budu upute o tom što točno treba popraviti (pravopis, izvore, wikipoveznice i sl). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:41, 20. travnja 2021. (CEST) ::Hvala na odgovoru! Lp.[[Suradnik:Pomoćnik221|Pomoćnik221]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pomoćnik221|razgovor]])</small> 15:52, 20. travnja 2021. (CEST)-Pomoćnik221 == Pitanje suradnika [[User:Aca|Aca]] sa stranice [[Grešnik]] (13:50, 24. travnja 2021.) == Oooo, vidi ti to, tko mi je mentor :)) --– <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#006790">[[Suradnik:Aca|<span style="color:#FFF">'''Aca'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Aca|💬]] ● [[Suradnik:Aca/knjiga gostiju|❤️️]]} 13:50, 24. travnja 2021. (CEST) :Šanse su bile 1/3 i sudbina je baš tako htjela. Zla vremena, suradniče Aco :D Nadam se da će ti naš sustav za novake biti od pomoći i da ću te često viđati [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Nedavne_promjene?hidebots=1&hidecategorization=1&hideWikibase=1&tagfilter=mentorship+panel+question%7Cmentorship+module+question%7Cnewcomer+task&limit=500&days=30&enhanced=1&urlversion=2 ovdje]. Svako dobro, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:58, 24. travnja 2021. (CEST) == Uklanjanje uređivanja == Kad neko uređivanje [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=AK-47&diff=next&oldid=5860986 uklonimo] onda, suradniku koji je predmetni članak uređivao, ostavimo poruku. Zahvaljujem na razumijevanju i lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 21:40, 28. travnja 2021. (CEST) :{{s|Tulkas Astaldo}} poruka mu je bila "Navesti izvor i jezično srediti", na mjestu (jednom od dva) koje navodi pravilo [[WP:3RR]]. Uređivanje je bilo neuredno, a na takva ne želim trošiti previše vremena. Nadam se da razumiješ. Srdačno, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:07, 28. travnja 2021. (CEST) ::Novim suradnicima uputno je poželjeti dobrodošlicu, a onda i ostaviti odgovarajuću poruku. Zahvaljujem na razumijevanju i lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 22:15, 28. travnja 2021. (CEST) == Pitanje == Poštovani Ponore: zahvaljujem Vam od srca za dosadašnje vrijedne doprinose i marljivu Wikisuradnju. Uz moju zahvalu i pitanje: biste li možda htjeli doprinositi i kao [[Wikipedija:Ophoditelji|ophoditelj]]? [[Slika:Emojione 1F914.svg|25px]] Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 13:08, 29. svibnja 2021. (CEST) :Hvala na pohvalama i povjerenju, {{s|Maestro Ivanković}}. Ja, nažalost, nemam vremena ophoditi promjene. Sve i da imam, svi moji dosadašnji pokušaji da (nekim? novim?) suradnicima usadim naviku pisanja uz navođenja izvora bili su neuspješni pa bih u ''nedavnim promjenama'' sigurno doživio živčani slom :D :Kad što loše vidim, maknem uz pomoć twinklea; dodatni alati mi zapravo i ne trebaju. Srdačno, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:32, 8. lipnja 2021. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Dinadinizi|Dinadinizi]] sa stranice [[Hrvatska kuhinja]] (14:06, 22. lipnja 2021.) == U članku o Hrvatskoj kuhinj nema niti jedan citat i nisu nabrojana sva jela. Točnije sirevi. Ja sam pokušala dodati sireve i taviti citate za njih no iz nekog razloga mi wikipedija ne želi dopustiti na napravim izmjenu --[[Suradnik:Dinadinizi|Dinadinizi]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dinadinizi|razgovor]])</small> 14:06, 22. lipnja 2021. (CEST) :Pozdrav, {{s|Dinadinizi}}. Ne znam zašto Wikipedija to ne bi dozvolila. Je li javila kakvu grešku? Dodajte jedan sir pa odmah sačuvajte, možda ćemo negdje moći vidjeti što se događa. Pozdrav, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:42, 22. lipnja 2021. (CEST) ::Poštovana suradnice {{s|Dinadinizi}}, vaše je izmjene uhvatio filter zloporabe jer tekst stranice sadrži "Lipički studenac", što je filter protumačio kao prostu riječ [[File:Face-badtooth.svg|22px]] s obzirom da vam još "ne vjeruje" (nemate dovoljno staža na projektu). Vašu sam [[Special:Diff/5905413|izmjenu]] vratio u članak. Ispričavam se na neugodnostima, i želim Vam ugodan nastavak rada na Wikipediji! —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 02:44, 25. lipnja 2021. (CEST) == Što bismo mi... == ...da nema [[Posebno:Diff/5907040|tebe]]? [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Najljepša ti hvala na toj izmjeni, vjerujem da znaš i sam u kakvom sam se znoju kupao kad sam s Ivijem premještao te stranice o pravilima, u tom mi je trenutku "pobjegao" taj ''vražićak'' u detaljima... [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 18:26, 28. lipnja 2021. (CEST) == Lady == [[Marina Abramović|Zahvaljujem]]! Marina je gospa čiju umjetnost doista volim. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 18:38, 7. srpnja 2021. (CEST) :Hvala, [[Suradnica:Mychele Trempetich|Miha]]! :Marinu A. još nisam vidio uživo, ali sam uživao istražujući o njoj i pišući članak. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:46, 7. srpnja 2021. (CEST) == Domovinski rat po nadnevcima == Možemo li sad pobvrisati svih 300+ početnih članaka? Sve je prebačeno? --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 19:03, 8. srpnja 2021. (CEST) :{{s|Argo Navis}}, sve prebačeno i imam snimljen fajl s podacima - slobodno briši. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:33, 8. srpnja 2021. (CEST) == Ophoditelj == Dragi kolega, {{plainlink|url=https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Prijedlozi_za_dodjelu_prava&oldid=5920290#Ponor moja malenkost i još osam kolega smatramo da ti ophoditeljska uloga stoji kao salivena}}, pa ti je stoga status i dodijeljen. Čestitam! Vjerujem da ti ne moram ništa govoriti o novomu statusu jer sam te zato i predložio, radio si ophoditeljski posao ''de facto'', a sad to možeš činiti i ''de jure'' [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Radujem se tvojim budućim ophodnjama! --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 17:08, 11. srpnja 2021. (CEST) == Pozdrav == Pozdrav, hvala, žao mi je, ne mogu napisati više od ovoga, članci [[Qaem Shahr]] i [[Nassaji Mazandaran]] imaju članke na drugim jezicima, nadam se da ćete ih zadržati. Hvala [[Suradnik:Viera iran|Viera iran]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Viera iran|razgovor]])</small> 17:40, 16. srpnja 2021. (CEST) Pozdrav, osim članka [[Qaem Shahr]], pomozite i u ispravljanju članka [[Nassaji Mazandaran]]. I ja pokušavam pomoći. Zahvaliti [[Suradnik:Viera iran|Viera iran]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Viera iran|razgovor]])</small> 18:45, 16. srpnja 2021. (CEST) == Prijevod == Pozdrav. Zahvaljujem na doprinosu pri [[Wikipedija:Pravila i smjernice/prijedlog|prijevodu stranice o pravilima i smjernicama]]. Svaka pomoć je dobrodošla. Samo sam htio napomenuti da ne koristim strojno prevođenje i o dotičnim riječima čiji si preloženi prijevod postavio morao sam dobro razmisliti prije biranja najpreciznijeg izraza koji je u kontekstu pravila vrlo važan. Dakle: *relevantan ili važan – važno je nešto od općenitog značaja; riječ relevantno sam izabrao jer u izvorniku riječ ''relevant'', u smislu ''pertinent'', označava ne samo važnost, nego i izravnu svezu. Ne poznajem hrvatsku riječ s identičnim značenjem osim "bitno", no ta riječ ovdje ne bi bila dovoljno precizna. *praksa ili običaj – engleska imenica ''practice'' ima više značenja, uključujući i običaj. Tako se može pročitati ''the medieval practice of burning witches''. U ovom slučaju, to značenje nije prikladno, ali ako iz nekog razloga riječ praksa/praktično/prakticirati itd. nije prikladno, zamijenit ću je riječju "postupak". *optimalan ili najbolji – iako u latinskom izvorniku ''optimus'' uistinu znači ''najbolji'', riječ ''optimalan'' označava u datom kontekstu djelovanja najprimjereniji, ili prema hjp.znanje.hr "koji najbolje odgovara", što mislim da je preciznije, jer je vrlo smjelo tvrditi da su pisana pravila ili smjernice uistinu najbolja moguća pravila ili smjernice. Inače, kada su u pitanju upute, mislim da u sadašnjem obliku nisu primjerene. Valjda se nekome nije sviđala riječ esej koja nema zamjene, pa je eseje nazvao uputama. No kako su eseji sadržaj koji bilo tko može napisati i koji nije potvrđen konsenzusom, oni bi kao takvi morali biti označeni. "Upute" zvuče službeno, i ako su službene, onda pripadaju u smjernice. [[Suradnik:Vjenceslav Levi|<b><span style="color: darkred;font-family:Georgia;">Vjenceslav</span><span style="color: darkgreen"> Levi</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Vjenceslav Levi|^razgovor]] 17:32, 19. srpnja 2021. (CEST) :Hej {{s|Vjenceslav Levi}} hvala što si se javio. Moji prijedlozi su, naravno, bili samo prijedlozi. Lakše ih je raspraviti kad se odmah vide u tekstu. Evo razloga, tebi na razmišljanje: :* [http://rjecnik.net/search.php?search=relevant relevantan] možda [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=dlphWBU%3D&keyword=relevantan nije prikladan]: kod nas tu riječ ne doživljavam toliko s ovim drugim značenjem, a i ne znam ''s čim'' ili ''čemu'' su načela 5S ''relevantna'', tj. čemu odgovaraju. Ne znam jesu li prvi bili 5S ili pravila, nekako je opći dojam^{&#91;nedostaje izvor&#93;} da su 5S=Ustav, pravila razrađuju što piše u 5S, a smjernice primjećuju, popisuju, ustaljena postupanja. :* prakse, meni barem, nisu ''baš'' postupci nego ustaljena postupanja, navade, običaji; hoću reći, smisao je da se uočeni običaji s kojima se većina slaže i po kojima postupa stavljaju na papir i da to onda postaju smjernice. :* optimalan nisam dirao; pod ''najbolji'' se (cum grano salis) misli ''najbolji koji smo mogli zamisliti''; i optimalno je optimalno dok se ne dokaže suprotno. :Istina, miješaju se (a bilo je i gore) pravila, smjernice, upute, eseji. Imamo recimo (važan!) [[WP:BO]] kao uputu, [[WP:S]] kao ne znam što... Zapravo i ne razumijem zašto bi eseji bili dio prostora Wikipedije: ako su to osobna razmišljanja onda ona mogu samo biti u suradničkom prostoru. Suradnik koji želi da eseji postanu smjernice može ih nominirati i bit će raspravljene i prihvaćene. Kaže [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:23, 19. srpnja 2021. (CEST) :P.S. Ne moramo dalje raspravljati sitnice, sve su ovo moji dojmovi i sugestije za tebe kao glavnog i odgovornog. Nije strašno ako je i ovako i onako. Hvala ti za prijevod. Htio sam i sam prevoditi, ali mi je bio naporan taj njihov stil. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:26, 19. srpnja 2021. (CEST) ::{{s|Ponor}}: U uvodu se izlažu pravila i smjernice, te njihova svrha i priroda. U tom je smislu pet stupova relevantno jer sve skupa ima istu svrhu, poboljšanje enciklopedije. Riječ običaj u ovom kontekstu mi se ne sviđa jer običaj nije nešto što se lako mijenja, niti nešto što nastaje dogovorom ili prijedlogom, nego dugogodišnjom praksom koja se više ne dovodi u pitanje; s druge strane predlaganje promjene pravila ili smjernice za koju tko drži da ne pomaže radu Wikipedije treba ne samo dopuštati nego i poticati. A što se eseja tiče, oni mogu biti plodom nečijeg osobnog razmišljanja, ali su objavljeni u javnom prostoru i svima su otvoreni za uređivanje (ili bi trebali biti). Kako piše u ovome što sam preveo, tko ne želi da drugi uređuju njegove eseje, za to je predviđen suradnički prostor. Uglavnom, ne vidim štete, pače, mislim da je dobro za projekt da si ne umislimo da smo leksikografski zavod i da se ne shvaćamo pretjerano ozbiljno. I eseji su u idealnom scenariju odraz Wikipedije u kojemu se može iščitati duh zajednice, što mislim da bi bio dobar i lak dodatak inače suhoparnim pravilima i smjernicama. ::Usput, na stranici s [[Wikipedija:Pravila Wikipedije|popisom pravila]] napisao si "Navedena su najvažnija pravila, to jest ona '''koja bi trebao znati''' i kojih bi se trebao pridržavati svaki suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku." Znači li to da se prije uređivanja trebaju učiti pravila? Pitam radi razjašnjenja proturječja s prijevodom koji radim, a koji tvrdi kako "prije početka doprinošenja nije nužno pročitati nijedno pravilo ili smjernicu". Mislim da je sasvim prihvatljivo ako netko i ne zna pravila, sve god ih se pridržava. Ja ih, recimo, prije ovog prevođenja nikad nisam čitao jer mi Speedyjeva predavanja i bukvice ometaju probavu. [[Suradnik:Vjenceslav Levi|<b><span style="color: darkred;font-family:Georgia;">Vjenceslav</span><span style="color: darkgreen"> Levi</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Vjenceslav Levi|^razgovor]] 19:09, 19. srpnja 2021. (CEST) :::{{s|Vjenceslav Levi}} nisu to moje riječi, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Pravila_Wikipedije&diff=742724&oldid=741696&diffmode=source to ti je sve stil IT administratora iz 1990-ih] (vidiš, pisalo je i gore). Ako sam po ovim pravilima nešto i uređivao bilo je to samo radi forme i jezika. Pravila ne treba znati, osobno bih volio da ih je što manje i da su što kraća. Što se mene tiče, dovoljan je zdrav razum. Kad svi prihvate ovo što prevodiš onda ćemo i u [[WP:PW]] neke stvari mijenjati. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:44, 19. srpnja 2021. (CEST) == Datumi u izvorima == Cijenim trud oko [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Oluja&curid=10567&diff=5933673&oldid=5900727 ovakvih izmjena], ali bih rekao da je to korak unatrag (ako ne i više od jednoga). Predložak se treba preurediti tako da prikazuje datume pisane po standardu hrvatskog jezika. Osobno mi ne pada na pamet (a vjerujem da su istog mišljenja i drugi suradnici) pisati datume po engleskom standardu, makar to bilo i unutar kôda predloška.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 20:02, 19. srpnja 2021. (CEST) :{{s|MaGa}} molim te pogledaj članke pa onda reci po kojem su standardu prikazani datumi. U kodu sam izabrao standard ISO8601 jer je najrobusniji i najlakše ga mogu čitati botovi koji jedini i obilaze već napisane reference. Programirajući bota našao sam barem dvadesetak različitih načina navođenja datuma - e to je po meni bilo neodrživo. Bot će popraviti 90% svih članaka s pogrešno unesenim datumima i popisi izvora će se mnogo manje crveniti. Ne znam za druge, ja ih još nijesam pitao, ali mislim da je to veliki korak unaprijed. Datume će i sad i ubuduće svatko opet moći unositi na način koji im je drag, sve dok to ne vodi na crvena upozorenja. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:15, 19. srpnja 2021. (CEST) ::Hipotetsko pitanje: šta s onima koji su učili neki strani jezik, a to nije engleski? Njihovi su članci osuđeni da se ''crvene''? Ne možeš me uvjeriti (preskačući odgovor) da se predložak ne može napraviti tako da prihvaća (i u skladu s tim prikazuje) datume po hr-standardu.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 20:18, 19. srpnja 2021. (CEST) :::{{s|MaGa}} ISO8601 je internacionalni pa bi trebao biti i hrvatski standard. To nije kako Englezi navode svoje datume. Predložak prihvaća nekoliko oblika datuma, od notornog »1987-11-01«, preko »1 November 1987« do »1. studenoga 1987.«. Predložak ne prihvaća »1. studenog 1987.«, »1. studeni 1987.«, »1. 11. 1987.«, »11/01/1987«, »1. XI 1987.«, »studenog 1, 1987.« i zbog takvih sam išao popravljati referencije u ovih 8200 članaka. Kad sam već bio u članku, ujednačio sam izgled za sve <ref>; kao što sam rekao, to je sve ispod površine gdje nijedan čitatelj nikad neće zaći. Pogledaj samo izmjene u članku koji si naveo i pobroji različite standarde navođenja datuma, vidjet ćeš o čemu pričam. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:32, 19. srpnja 2021. (CEST) ::::Ne bavim se standardima (takve vrste), već gledam šta ti radi bot i iz toga izvodim zaključke. Ako je moguće pisanje izvora prema hr-standardu, a [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik%3AMaGa%2Ftest&type=revision&diff=5934818&oldid=5934804 očito je moguće] (rekoh da se ne bavim takvim standardima, pa nisam znao), zbog čega onda bot ne bi odradio pisanje po hr.standardu?--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 20:39, 19. srpnja 2021. (CEST) :::::{{s|MaGa}} zato jer je svejedno što je u kôdu (predloška) sve dok predložak u članku prikazuje ispravan datum bez crvenih upozorenja. Izabrao sam ISO oblik »date=1987-11-01«, ponavljam se, jer je najrobusniji i jer ga najlakše čitaju botovi poput InternetArchiveBota koji nam je spašavao istrunule izvore, a kojega smo zaustavili baš zbog problema s datumima. Da, mogao sam izabrati »date=1. studenoga 1987.« i rezultat bi bio isti. U referencijama u članku se u oba slučaja '''prikazuje''' 1. studenoga 1987. Mogao sam, [[Razgovor o modulu:Citation/CS1/Configuration|po novom]], i sve parametre prevesti na hrvatski, ali sam se odlučio to ne dirati jer je krajnji rezultat isti, a ujednačenost u cijelom wiki ionako ne bi imali. Oprostit će mi, jednom valjda, oni koji čitaju referencije u kôdu, svi ostali će samo primijetiti da su u dva dana nestali desetci tisuća crvenih upozorenja. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:02, 19. srpnja 2021. (CEST) ::::::Dakako, a nas ''Bosance'' 'ko... Kao šro rekoh maloprije Zekoslavcu, ja sam ionako ''na biciklu''.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:30, 20. srpnja 2021. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kliment_Ohridski&diff=next&oldid=5825690] Ne dati botu da dira u imena datoteka.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 16:11, 31. srpnja 2021. (CEST) :[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pat_Boone&diff=prev&oldid=5947281] Opet, lijepo molim.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:15, 1. kolovoza 2021. (CEST) {{s|MaGa}}, a kvragu, neki uvijek promaknu. Nego, kako ih nađeš (i meni i Neptunu), ima li neka kategorija u kojoj se pojave nepostojeće slike? Hvala, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:06, 1. kolovoza 2021. (CEST) :Mislim da tražiš [[:Kategorija:Stranice s neispravnim poveznicama datoteka|'''ovo''']] [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 14:18, 2. kolovoza 2021. (CEST) ::{{s|Neptune, the Mystic|Neptune}}, to će mi spasiti život (od MaGe) jer je dosta teško [[Suradnik:PonoRoboT|mâlomeⁿ]] /''doratu''/ objasniti kako da ''šporka'' samo izvan navoda datoteka. Dobro da ovoga nije bilo i više, ipak se radi o 1o ooo članaka. Hvala obojici! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:36, 2. kolovoza 2021. (CEST) :::Da, ali nemoj misliti da su tu članci samo nakon tvog ''dorata''. Ima drugih ''dorata'' koji ostavljaju nedovršena posla, a članci im se nađu u istoj kategoriji (npr. onaj Commonsdelinker ili kako se već zove).--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:30, 2. kolovoza 2021. (CEST) == Članovi žirija za Wiki voli spomenike == Pozdrav Ponor, odlično, budeš bio član žirija! Javit ću ti se u listopadu, kad će se birati fotografije.Lp.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 14:41, 25. kolovoza 2021. (CEST) == Slobodan si urediti == Dragi, Ponor, to što je neki pravopis dostupan i besplatan ne znači da će biti upotrebljavan na hr.wiki. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 19,04; 15. rujna 2021. (SEV) == Stilska dorada == U vezi [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AStilska_dorada&type=revision&diff=6070070&oldid=5894246 ove promjene]: Pogledaj npr. [[Chuck]]. Tamo zapravo treba ići {{pp|priča}}, a [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Chuck&diff=next&oldid=2780647 dodan] je predložak {{pp|stilska dorada}} jer je suradnik smatrao da mu treba popraviti stil pisanja, a nije gledao gdje vodi wp sa predloška. Problem je nastao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Stilska_dorada&diff=next&oldid=119444 još 2005.] kad je {{s|Zmaj}} dodao poveznicu na [[Wikipedia:Shema članka]] a predložak je već bio korišten na člancima sa neenciklopedijskim stilom. Predložak se nastavio dodavati gdje je trebalo popraviti stil pisanja, kako je predložak zamišljen od početka. Trebalo bi pregledati sve ove članke i zamijeniti ih sa nekim drugim predloškom, ovisno o problemu u članku. —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 09:37, 24. rujna 2021. (CEST) :{{s|Argo Navis}}, slažem se, nema druge nego polagano čistiti sve članke iz kategorije za dosadašnju "stilsku doradu". Bacit ću se na to koliko mi vrijeme dozvoli. Twinkle dosta pomaže, {{s|Ivi104}}! O promjeni imena predložaka i kategorija možemo još popričati. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 09:44, 24. rujna 2021. (CEST) :: Ima ih [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:Stilska_dorada&limit=765&hidelinks=1 766]. Sad sam sredio par komada. Pomalo... :). —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 09:52, 24. rujna 2021. (CEST) == Izvori == Pozdrav! Imam samo jedno pitanje: smijem li se koristiti tekstom s Odsjeka za kroatistiku Sveučilišta u Zagrebu kao izvorom? Piše da je 2008. zatraženo dopuštenje za korištenje Sveučilišta u Zagrebu kao izvora, ali ne posebno Odsjeka za kroatistkiku, također se ne vidi je li dopuštenje dobiveno tako da sam potpuno zbunjen. Etiktov [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> :Pozdrav, {{s|Etiktov}}. Sve što je javno dostupno smijemo uzeti kao izvor '''ako ga prepričavamo''', a kopirati bez prepričavanja samo ono što je u skladu s licencijom [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima], u javnom vlasništvu nakon isteka autorskih prava, ili za što imamo posebnu dozvolu u sustavu [[Wikipedija:VRT]]. Ako mi daš poveznicu na tekst (ako ga želiš prepisati bez prepričavanja) možda se mogu detaljnije raspitati. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:44, 30. rujna 2021. (CEST) :Ništa nisam od riječi do riječi prepisao, ali ovdje je [http://kroat.ffzg.unizg.hr/index.php/novija-knjizevnost1/79-masa-kolanovic tekst]. Hvala na odgovoru! :Samo još jedno pitanje: kao što se može vidjeti, napisao sam članak o književnici Maši Kolanović koja je dobila nagradu Vladimir Nazor i za to postoji predložak, kako da promijenim ga promijenim (njezino ime) u svim člancima? :Još jednom, hvala. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 15:47, 30. rujna 2021. (CEST) ::{{s|Etiktov}}, dodao sam predložak u članku [[Maša Kolanović]], možeš ga dopuniti podatcima koji nedostaju. Pretpostavljam da si mislio na taj predložak, ne razumijem na što misliš kad kažeš »promijenim njezino ime usvim člancima«. [[Predložak:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost]] se također može uređivati, ali vidim da je njeno ime već u njemu. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:09, 30. rujna 2021. (CEST) :::Mislio sam na to da, kada odem u neki drugi članak s tim predloškom, ime je još uvijek crveno.[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 16:38, 30. rujna 2021. (CEST) ::::{{s|Etiktov}} nekad treba malo vremena da se obnove ti drugi članci, a nekad je dovoljan i shift-refresh te druge stranice. Meni je njeno ime u predlošku plavo. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:49, 30. rujna 2021. (CEST) :::::Dobro, onda je do mene. Hvala na predlošku za životopise, dopunit ću ga sutra jer danas nemam više vremena [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 16:51, 30. rujna 2021. (CEST) == Žiri za Wiki voli spomenike == Pozdrav! Završio je natječaj fotografija za Wiki voli spomenike. Sad bi trebali izabrati pobjednike. Ovdje su fotografije: https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Images_from_Wiki_Loves_Monuments_2021_in_Croatia Pravila su: Na fotografiji treba biti zaštićeno kulturno dobro. *Minimalna veličina fotografije je 2 megapiksela. *Fotografija ne mora biti nova, može biti od prije. *Osoba koja prenosi fotografiju treba biti vlasnik fotografije ili imati dozvolu od vlasnika fotografije. *Dozvoljena je obrada fotografije, ali bez pretjerivanja. *Broj fotografija koje jedan autor/ica može postaviti je neograničen. *U opisu slike po mogućnosti staviti kod spomenika, koji se može naći u popisu spomenika po županijama. *Natječaj traje od 1. do 30. rujna. Fotografije prenešene prije ili kasnije ne ulaze u izbor za najljepše fotografije. Većina fotografija zadovoljava kriterije. Zamolio bih te, da izabereš 10 fotografija, za koje misliš da su najbolje i da ih poredaš od 1 do 10. Možeš mi poslati to na e-mail u roku 2 tjedna. Unaprijed hvala!—[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:44, 7. listopada 2021. (CEST) Pozdrav! Unio sam tražene podatke. Ako bude trebalo još, budem dodao. U vezi broja i kvalitete fotografije, trebamo raditi na promidžbi i širenju projekta, upoznavanja zainteresiranih, poticati na suradnju. Kvantiteta će dati kvalitetu. Ne bih nikome zabranjivao sudjelovanje. Ako neka fotografija ne zadovoljava kriterije, neće ni ući u top 10 izbor. Meni ovi alati za ocjenjivanje nisu jasni za korištenje. Ako tebi tako bolje odgovara, slobodno možeš. Čekam i da se Kraljnnm javi.—[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:34, 16. listopada 2021. (CEST) == Boja predložaka za pravila i smjernice == Bonjour Ponore, nadam se da si dobro! Prije svega, napravio si odličan posao s redizajnom bočnih predložaka za pravila i smjernice! Budući da zelena kvakica predstavlja pravila Wikipedije (a plava smjernice), što misliš o tome da [[Predložak:Pravila Wikipedije|predložak:Pravila Wikipedije]] ukrasimo zelenim bojama? Mislim da je ipak dobra ideja da se ovi jako slični predlošci malo razlikuju. Lijepo te pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:42, 21. listopada 2021. (CEST) :😊 :Hej [[Suradnik:Koreanovsky|K]], reći ću ti prvo što sam ja htio napraviti: mislio sam da bi bilo najbolje da {{pp|Smjernice Wikipedije}} i {{pp|Pravila Wikipedije}} budu u jednom predlošku i da izgledaju kao [https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Policy_list en:Policies and guidelines]. I odem raditi {{pp|Pravila i smjernice Wikipedije}}, a kad tamo – zauzeto. Mislim da bi stvarno bilo bi zgodno imati i takav predložak, ali vidim da ima nekih problema s formatom... što vam je u planu? :... :Nisam mogao kopirati engleski predložak jer mi je nedostajao njihov modul, ali bih rado išao prema takvom sjedinjenom rješenju (stupac sa svim pravilima i smjernicama)... evo zašto: :*naporno je prisjećati se što je pravilo a što smjernica, nekad stvarno trebam brz pregled svih njih; ako čitam pravilo, moram se domišljati kako doći do smjernica, i obratno; :*kad sadašnje predloške želimo na istoj stranici, oni (ako se dobro sjećam) ne se ne prikažu jedan ispod drugoga nego jedan do drugoga; :*kad ih ipak natjeramo da budu jedan ispod drugoga, postavljajući ih u tekstu dalje jedne od drugih, oni nisu iste širine (ružno, ružno!); :Što se boje tiče, samo naprijed. Znaš kako stvari ovdje funkcioniraju: svačija boja dobije 15 tjedana slave :D :Ali daj javi što misliš o ujedinjenom predlošku; ako si za nj, idemo se dogovoriti tko će ga i kako napraviti. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:18, 22. listopada 2021. (CEST) ::Eh, kako je to moguće da ti još uvijek nisam odgovorio?! [[Datoteka:Gnome3-surprise.svg|23px]] ::Smatram da je jako dobra ideja spojiti te predloške, možda putem [[Predložak:Sidebar|bočnog okvira]], što misliš o tome? ::Lijepo te pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:25, 7. studenoga 2021. (CET) == Pitanje suradnika [[User:WeronikaW7|WeronikaW7]] sa stranice [[Dalj]] (16:10, 23. listopada 2021.) == Kako mogu unijeti mog oca u poznate osobe rođene u Dalju? Probala sam ali nikako da učita. Hvala --[[Suradnik:WeronikaW7|WeronikaW7]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WeronikaW7|razgovor]])</small> 16:10, 23. listopada 2021. (CEST) :Pozdrav, @[[Suradnik:WeronikaW7|WeronikaW7]] i dobro došli na Wikipediju! Ime ste unijeli ali je uređivanje uklonjeno jer nemamo nikakav dokaz za to da se radi o poznatoj osobi. Možete li navesti novinske članke ili neke druge izvore koji bi to potvrdili? v. [[WP:PRO]], [[WP:NI]] [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:17, 23. listopada 2021. (CEST) == Zahvalnica == Mislin da ti se triba ''zahvalit'' za [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Tehni%C4%8Dka_pitanja&diff=5814221&oldid=5813184 ovo]. Dobar si lik. Pozdrav! :) — [[Suradnik:Ничим неизазван|Ничим неизазван]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ничим неизазван|razgovor]])</small> 18:32, 31. listopada 2021. (CET) == Budući administrator, da ili ne? {{?}} == <div style='clear:both;padding:0 5px 0 15px; border-left: 3px green solid;'>Bonjour Ponore, kako si? Moram priznati, ovo pitanje me već neko duže vrijeme zanima, pa rek'o da ti napokon ostavim ovu poruku. Vidiš li sebe na poziciji [[Wikipedija:Administratori|administratora]]? {{?}} Redovno upućuješ nove suradnike i obrađuješ [[Wikipedija:Ophoditelji|ophoditeljski]] posao, a svakako si jako marljiv i iskusan suradnik. Siguran sam da ti administratorska oruđa mogu olakšati rad na Wikipediji! Reci mi što misliš o tome i nadam se da će tvoj odgovor biti pozitivan! {{;P}} Lijepo te pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:36, 7. studenoga 2021. (CET)</div> :Ahoj, @[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]. Hvala ti za ponudu! U pravu si, ponekad u sitne sate pomislim da ne bi bilo loše imati dugme za blokadu IP-a koji svašta piše dok drugi spavaju. S druge strane, nije loše ni da neki "iskusni" nemaju administratorska prava i da iz te perspektive mogu upozoriti kad stvari nisu kakve bi trebale biti (za sve). Dvoumim se. Nisi prvi koji pita, i ovo sad počinje sličiti na priču o [https://tesla.carnet.hr/mod/book/view.php?id=6681&chapterid=1440 djedu i repi] u kojoj sam ja repa, a ti unuk(a) ili Žućo (ne mogu se točno sjetiti). Daj mi još malo vremena... ili dozovi miša i macu {{;P}} [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:55, 8. studenoga 2021. (CET) ::¡Hola Ponore, hvala ti na brzom odgovoru! ::Potpuno respektiram tvoju odluku i naravno, ne želim da netko vrši pritisak na tebe. Meni osobni nije teško da te predložim za administratora. Kad (i ako) budeš izabran, ne moraš odmah prihvatiti gumbiće ako to ne želiš. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Smatram da je ponekad dobro "unaprijed" imati [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzus]] zajednice za takve odluke. Na taj način ipak bude manje birokracije, a kraći je postupak ako se ikada budeš odlučio postati administrator. [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]] ::Lijepo te pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:06, 8. studenoga 2021. (CET) Ajde, molim te razmisli još jednom o ovome. Ako budeš admin, to te ne obavezuje da budeš češće na wikipediji. Meni i kolegama bi dobro došla pomoć. —[[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳ᚱɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 14:53, 8. ožujka 2022. (CET) :[[Datoteka:Ріпка_Ф.15.png|mini|<small style="color:#888">Miš za macu, maca za Žuću, Žućo za unuku, unuka za baku, baka za djeda, djed za repu: povuci, potegni, iščupaše repu!</small>]] :Dobro, @[[Suradnik:Argo Navis|Argo Navis]]. Kad toliko mislite da mogu pomoći, idem probati pomoći. Znam da s raspravom nismo (nažalost) nigdje došli, ali možemo li u ovom slučaju 3 – 4 dana vježbati »[https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Argo_Navis/Administratori/Prijedlozi_za_administratore#Rasprava_prije_glasovanja Suradnik:Argo Navis/Administratori/Prijedlozi za administratore#Rasprava prije glasovanja]«? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:34, 9. ožujka 2022. (CET) ::Može :). Predlažem te sutra, čim nađem vremena. --[[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳ᚱɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 16:45, 9. ožujka 2022. (CET) == Pitanje suradnika [[User:Metalurgija|Metalurgija]] sa stranice [[Razgovor:Siderički dan]] (09:25, 9. studenoga 2021.) == Mentore Ponoru, zašto brišete ono što je uredno napisano po navedenom izvoru? --[[Suradnik:Metalurgija|Metalurgija]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Metalurgija|razgovor]])</small> 09:25, 9. studenoga 2021. (CET) == Pitanje suradnika [[User:Hanton Sacu|Hanton Sacu]] (17:34, 9. studenoga 2021.) == Pozdrav, uploadao sam sliku logo koje je vlasnistvo mog trenera no nisam bio dodao licencu. Sad sam dodao {PD-Zdravko Bajzek}. Da li sam dobro postupio? --[[Suradnik:Hanton Sacu|Hanton Sacu]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Hanton Sacu|razgovor]])</small> 17:34, 9. studenoga 2021. (CET) :Pozdrav @[[Suradnik:Hanton Sacu|Hanton Sacu]], sliku bi možda bilo bolje postaviti na server ove Wikipedije (a ne na zajednički server) jer bi mogla proći pod [[WP:PDI]]. Inače [http://valbado.com/kontakt.html onaj tko je vlasnik prava] mora Wikipediji poslati e-mail da prava upotrebe, promjena i dijeljenja prenosi na Wikipediju. Izaberite što vam je draže pa ćemo vam pomoći. Jednu drugu stvar bi trebalo riješiti: administrator @[[Suradnik:Argo Navis|Argo Navis]] pita na stranici [[Valbado]] zadovoljava li ona kriterije Wikipedije. Tu bi možda pomoglo da u članak dodate reference/poveznice na stranice koje pišu o valbadu, a koje nije pisao netko iz vašeg kluba i koje nisu forumi/youtube/facebook. Pišu li što o valbadu Hrvatski judo savez, novine, časopisi? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 06:03, 11. studenoga 2021. (CET) ::Hvala na odgovoru, ::na koji email bi vlasnik prava trebao poslati da prava upotrebe, promjena i dijeljenja prenosi na Wikipediju? ::Takodjer, ima na internetu članahk pod nazivom Hrvati dobili svoju borilačku vještinu. Ima i video o tome. ::[http://m.metro-portal.hr/i-hrvati-dobili-borilacku-vjestinu/6635 I Hrvati dobili borilačku vještinu] [[Suradnik:Hanton Sacu|Hanton Sacu]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Hanton Sacu|razgovor]])</small> 16:13, 16. studenoga 2021. (CET) :::@[[Suradnik:Hanton Sacu|Hanton Sacu]], za slike na zajedničkom serveru procedura je dana na adresi [[:c:Commons:Email_templates]] (»Use the Interactive Release Generator«). Članak Dorina Manzina dodao sam kao izvor, slično bi trebalo napraviti i drugdje u članku: sve što u članku piše mora biti ili općepoznata činjenica ili imati vjerodostojan izvor. Članak treba i ''wikipedizirati'': dodati interne poveznice kao što sam ja upravo dodao za [[kineziologija]] i [[borilačke vještine]]. Dodajte kakvu lijepu sliku akcije/borbe, mislim da bi za Wikipediju ona bila puno važnija od logotipa. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:06, 16. studenoga 2021. (CET) == Pitanje suradnika [[User:Etiktov|Etiktov]] (16:07, 26. studenoga 2021.) == Pozdrav! Primijetio sam u nedavnim promjenama puno promjena s opisom Vandalizam? od iste osobe. U svim su člancima uklonjene kategorije MaxTv-a. O čemu se tu radi? --[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 16:07, 26. studenoga 2021. (CET) :@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]], to je nekakav sustav automatskog prepoznavanja potencijalnih vandalizama, kod nas (mislim) ne previše [[AI|inteligentan]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:27, 26. studenoga 2021. (CET) ::Dobro, pitao sam se zašto bi netko namjerno opisao svaku svoju promjenu kao vandalizam. Hvala [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 17:21, 26. studenoga 2021. (CET) == Televizijski predlošci == Koja je svrha [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Popis_programa_MAXtv-a&curid=182432&diff=6124753&oldid=5867396 ovoga]? Postoje dvije varijante: ili da ostanu kakvi su bili ili da se brišu. Treće nema.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 14:03, 27. studenoga 2021. (CET) {{s|MaGa}} Privremeno sam ih anihilirao da nam se IP ne muči s uklanjanjem. Ja bih to botom, a onda izbrisao predloške. Ne vidim po čemu ti popisi spadaju u enciklopediju, svakako nije u redu prema ostalim davateljima da se u člancima reklamiraju samo ova tri (i to vjerojatno s netočnim podatcima). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:23, 27. studenoga 2021. (CET) :Ja sam samo konstatirao u kojem stanju nešto može postojati na WP: ili (ga) ima ili (ga) nema. Ako je u planu za ''nema'', onda se zna šta se radi s tim.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 16:54, 27. studenoga 2021. (CET) ::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], sve jasno. Ajmo reć da nisam htio povrijediti ničije osjećaje predlažući brzo brisanje nego prvo napipati hoće li tko <s>grintati</s> primijetiti da predložaka više nema. ''Plan'' ne postoji, tj. on se zasad samo moj plan... i plan IP-ova ([[Posebno:Doprinosi/93.140.48.2|Doprinosi/93.140.48.2]], [[Posebno:Doprinosi/93.140.90.208|Doprinosi/93.140.90.208]]) koji su predloške uklanjali iz članaka. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:16, 27. studenoga 2021. (CET) :::Zašto imam osjećaj da se ovo <s>grintanje</s> odnosi na mene? Osjećaji? Koji osjećaji?—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:41, 27. studenoga 2021. (CET) ::::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], ma neee... ništa osobno, samo malo žargona... vjerojatno i mene neki ovdje vide kao ''grintavca''. Meni je zapravo drago (i simpatično) kad primijetiš stvari i javiš... U Engleza to bi bili ''checks and balances''. A osjećaji: jasno mi je da su ljudi uložili truda u ta tri predloška pa bih prije eventualnog brisanja volio vidjeti može li ih se gdje iskoristiti, ako više itko može garantirati točnost njihova sadržaja. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:54, 27. studenoga 2021. (CET) :::::Vjerojatno ne bih ni primijetio da mi nisu na popisu praćenja (svojedobno sam ih i ja uređivao). Ažurnost predložaka? Ni prvi ni zadnji na WP koji su neažurni (čitaj: zadesila ih sudbina malog projekta). <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:08, 27. studenoga 2021. (CET) == Pitanje suradnika [[User:Etiktov|Etiktov]] (19:02, 13. prosinca 2021.) == Pozdrav! U zadnje vrijeme često pregledavam nedavne promjene pa imam dva pitanja: Što napraviti sa suradnicima koji se registriraju samo kako bi vandalizirali članke? Postoji li način uklanjanja više izmjena istog suradnika odjednom (na istoj stranici)? --[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 19:02, 13. prosinca 2021. (CET) :Hej, @[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]]! Baš sam ti jutros htio javiti, vidio sam da si uklanjao promjenu po promjenu: uključi ''Postavke→Dodatci→Omogući proširenu inačicu Twinklea'' pa ćeš na povijesti stranice dobiti u raznim bojama opcije "rollover", "vandalism" i "restore this version". Bolje ti je ne reagirati odmah, to samo razjari vandale; v. [[WP:3RR]]. Uklanjanje promjena koje nisu vandalizmi, ali nisu ni nešto posebno vrijedne uvijek kratko obrazloži. Vježbaj malo s twinkleom pa ću te rado jednog dana predložiti za [[WP:OP|ophoditelja]], posebnu vrstu wikimazohista koji u popisu nedavnih promjena trebaju ukloniti crveni uskličnik nakon što pregledaju neophođene gadarije ;) Promjene koje sadrže osobne podatke i supergadarije najbolje ti je ostaviti administratorima, oni ih mogu sakriti i blokirati počinitelja. Možeš slučaj prijaviti na [[WP:NPA]], ali to je puno posla pa se bolje nadati da će admin uočiti vandala i sve što treba napraviti u jednom koraku. E da... ne daj da te iznerviraju, za njih je to pobjeda u njihovoj igri. Sretno, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:59, 13. prosinca 2021. (CET) ::Dakle, osobna imena poput onih koje sam danas otklanjao bolje ne dirati, a ostale '''''Twinkleom'''''? Hvala! [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 20:21, 13. prosinca 2021. (CET) :::Odgovrama ovdje :) Shvatio sam ovo o osobnim imenima, to samo prijavim administratoru/ne diram. Ne mogu naći Twinkle u postavkama... [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 16:08, 14. prosinca 2021. (CET) ::::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]]: Hm... moguće da je puna verzija Twinklea kod nas dostupna samo ophoditeljima. Dovoljno će ti biti i [[:m:User:Xiplus/TwinkleGlobal|ovo]]. Kopiraš jedan redak kôda u datoteku, prema uputama na meta.wikiju. Piše i kako promijeniti postavke, samo osvježi stranicu i slijedi poveznicu. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:43, 14. prosinca 2021. (CET) == Članci po godinama == Oprosti ako te odvajam od ugodnog čavrljanja u Kafiću, ali bi li mi pomogao osmisliti članke po godinama? Pitao si me kad smo se dogoovrili koje će biti teme. Pa, nismo se uopće dogovorili. Naslijedili smo Kuburino rješenje. Kad smo raspravljali o brisanju 15 000 članaka, koje nije prošlo bez neslaganja, smatrao sam da nije oportuno sad još predlagati i brisanje cijelih kategorija :). Jadnom K. je pobrisano [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/Kubura 53% članaka], pa eto, da ne pretjeramo ;). I tako su ostale se kategorije osim par komada gdje je bilo samo 2-3 članka po godinama. Ja zapravo nisam sretan sa sadašnjim rješenjem, ali računam kad prebacim članke u novi format, kasnije neće biti veliki posao kopirati sadržaj iz jednih članaka u druge. Zadnjih dana sam pobrisao već oko 30 članaka u {{kat:|Biologija po godinama}} jer su biolozi zapravo bili antropolozi i još neke druge grane znanosti koje ne bi nazvao biologijom, pa je to išlo pod {{kat:|Znanost po godinama}}. U svakom slučaju, moji prijedlozi su u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&oldid=6138024#%C4%8Clanci_teme_po_godinama Kafiću]. Ja bi započeo s prebacivanjem svih znanosti u {{kat:|Znanost po godinama}}, {{kat:|Novinstvo po godinama}} bi pobrisao. ali, nastavimo raspravu u Kafiću... --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 19:51, 14. prosinca 2021. (CET) == Unatoč? == Pozdrav, kolega, jel' ti to bot postao Terminator? [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] Naime, zbunjuje me zašto mijenjaš usprkos u unatoč (kao [[Posebno:Diff/6149365|ovdje]]). Postoji li neki razlog za to? —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 11:55, 16. prosinca 2021. (CET) :Pozdrav, @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]. Razlog je savjet [http://matura.ihjj.hr/sintaksa.html IHJJ-a]: »Prijedlog uprkos ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku i ne treba ga u njemu upotrebljavati.« Što misliš? [[Suradnik:PonoRoboT|PonoRoboT]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:PonoRoboT|razgovor]])</small> 12:12, 16. prosinca 2021. (CET) :Damn, sad tek vidim da kažu '''u'''<s>s</s>'''prkos'''. Mea culpa. Nećemo više. [[Suradnik:PonoRoboT|PonoRoboT]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:PonoRoboT|razgovor]])</small> 12:14, 16. prosinca 2021. (CET) ::Mmmmda, pretpostavio sam da je posrijedi bio svojevrsni ''lapsus legendi'' [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Nema problema, sve se dade ispraviti... [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 12:26, 16. prosinca 2021. (CET) :Istinabog [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19gXRF%2F&keyword=usprkos HJP] za ''usprkos'' kaže v. ''unatoč''. Svejedno nećemo više. [[Suradnik:PonoRoboT|PonoRoboT]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:PonoRoboT|razgovor]])</small> 12:27, 16. prosinca 2021. (CET) ::Prvo, HJP nije univerzalni <s>indikator</s> izvor za sva jezična pitanja [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Drugo, usprkos i unatoč imaju zasebne natuknice i u Šonjinu rječniku i u ''Velikome rječniku hrvatskoga standardnog jezika'' iz 2015. (iako su navedeni kao sinonimi). No ne sekiraj se, nije da te namjeravam kuditi, nego me profesionalna deformacija povukla za jezik, pa sam se automatski postavio u ulogu "učitelja/lektora"... [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 14:45, 16. prosinca 2021. (CET) :::Sve je u redu, @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]. Jesam robot, ali i ja volim učiti. (tata^:) je krivo pročitao savjet i to je sve) [[Suradnik:PonoRoboT|PonoRoboT]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:PonoRoboT|razgovor]])</small> 14:54, 16. prosinca 2021. (CET) == Kosinjski == Molim Vas bacite oko na moju stranicu za vježbanje pa ako je to ok, da objavim... https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Kosinjski/Stranica_za_vje%C5%BEbanje Svaka preporuka je dobro došla. Hvala Vam na vremenu... == Pitanje suradnika [[User:Drvartom|Drvartom]] (10:56, 2. siječnja 2022.) == Poštovani mentore, primjetio sam na stranici SUKOŠAN pod linkom poznate osobe Velimir Brki, Guglaljući. Velimira uočio sam da nema izvor za novinara kao ni fotografa., stoga smatram da ga treba obrisati. bilo bi pošteno da stranica Wikpedia opravda svoj naziv. i da se skinu osobe koje tu ne pripadaju. Hvala na razumjevanju --[[Suradnik:Drvartom|Drvartom]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drvartom|razgovor]])</small> 10:56, 2. siječnja 2022. (CET) == Moj razuman i objektivan odgovor na tvoje razumno i objektivno pitanje! == Vozdra[v – po [[šatrovački govor]]], [[Suradnik:Ponor|suradniče Ponor]]! :-) Ovi moji spomenuti glasovi sa takvim komentarima i/ili samo takvi „goli” komentari i jesu i predstavljaju ''prosto'' komentiranje ''onih iznesenih prijedloga'' – a ne ''samih drugih urednika'', čime dajem moja osobna mišljenja bez ikakvih napada i/ili prijetnji. I naime i sa druge strane, neke, bilo kakve, nekakve i/ili ikakve parodije se krišom vrše sa IP adresama i čaraparama, dok se ja neposredno potpisujem i mojim wiki-imenom i mojim wikiprezimenom [čitaj: svojim suradničkim wikinadimkom] ovdje na [[Wikipedija na hrvatskome jeziku|Wikipediji]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]. Također, zanimljiva, neoboriva i neosporiva činjenica jeste da je ''baš'' iznad ''ovih tvojih'' '''[[Razgovor sa suradnikom:FriedrickMILBarbarossa#Razumno i objektivno pitanje|poruka]] – [[Razgovor sa suradnikom:FriedrickMILBarbarossa#Malo objašnjenja|komentar]]''' ''[[Suradnik:Kubura|suradnika Kubure]]'', koji vrši skoro sasvim istu stvar, ali bez ikakvih napada i/ili prijetnji sankcijama ban(ir)anja i ''zapravo'' je kako-tako ljubazan. I fala ti unaprijed i fala ti unazad! :-) Prisrčno, i tvoj i vaš: --[[Suradnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]])</small> 00:40, 4. siječnja 2022. (CET) == Imena članaka == Dakle, članak se zove Wikipedija na venetskom jeziku. Venetski jezik izumrli je jezik i nitko ne piše članke na njemu. Wikipedija je na venecijanskom jeziku kojim se još uvijek govori. Na dnu članka nalazi se link s pravim jezikom, ali naslov i prva wikipoveznica ne valjaju. Može li se naslov nekako drukčije promijeniti ili trebam preusmjeriti? P.S. Hvala na glasu! :) [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 21:56, 4. siječnja 2022. (CET) :@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]]: premjestiti (gore gdje su Čitaj/Uredi kôd/Uredi nalazi se i Više:Premjesti), a ako ne želiš zadržati stari naziv odeš ponovno na nj i predložiš ga za brisanje, predložak {{pp|brisati}}. Glas zaslužen još davno! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:04, 4. siječnja 2022. (CET) ::Hvala. ::Također, je li ova izmjena nešto što se trebalo dogoditi? https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%27Stal_se_jesem&diff=6283607&oldid=6058206#cite_note-4 [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 22:08, 4. siječnja 2022. (CET) :::Nažalost ne, ali je teško izbjeći kad se botom rade stotine tisuća izmjena, a nestandardni jezici nisu ničim obilježeni. Ispraviti kao sve ostale vandalizme ;) [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:11, 4. siječnja 2022. (CET) == PonoRoboT == PonoRoboT [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ivan_Trnski&type=revision&diff=6243460&oldid=6195929 pogrešno ispravlja] položaj brojeva fusnota u tekstu. Nakon riječi dolazi razmak, a nakon toga broj fusnote. Iza točke, zareza i sličnih znakova nema razmaka. Ovaj bot uklanja sve razmake. • [[Suradnik:Pojmoslovac|Pojmoslovac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pojmoslovac|razgovor]])</small> 19:28, 7. siječnja 2022. (CET) :@[[Suradnik:Pojmoslovac|Pojmoslovac]], molim te prouči što kaže naša smjernica [[WP:NI]], posebno [[WP:NNI]]. Isti se stil upotrebljava i na engleskoj Wikipediji. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:32, 7. siječnja 2022. (CET) == Predložak za brisanje == Vratio sam izmjenu [[Special:Diff/6289682|6289682]]: Zajednica na Meti [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Forum#Notice_-_hrwiki_-_delete_template_change obavještena] je o ovoj izmjeni na prometnom mjestu, a ako i zaborave substituirati predložak, članak se i dalje stavlja u kategoriju za brisanje, i u [[:Kategorija:Potrebno dodati subst:]] i ispisuje se upozorenje. Sve što suradnik koji uoči problem treba napraviti je dodati subst na početak predloška. Nije naš posao da se prilagođavamo globalnoj zajednici, već suprotno. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 14:53, 8. siječnja 2022. (CET) :Ostavio sam i zahtjev za ažuriranjem konfiguracije na [[:m:Talk:SWViewer#%5BBUG%5D:_hrwiki_improper_speedy_deletion_syntax]]. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 15:12, 8. siječnja 2022. (CET) == Brisanje preusmjeravanja == Prije brisanja treba srediti [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Prosika ovo].—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 09:18, 16. siječnja 2022. (CET) :Hvala, @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]. Moram istražiti koji je status naselja Prosika, nema ga u rezultatima popisa stanovništva. Znaš li možda gdje tražiti? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 09:43, 16. siječnja 2022. (CET) ::Ne baš, ali ako ga nema u popisu stanovništva, onda ne vidim potrebe za trudom, a onda je možda i premještanje bilo suvišno.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 09:48, 16. siječnja 2022. (CET) :::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], tko će ih znat... naselje je, izgleda, i dalje u [http://www.propisi.hr/print.php?id=5006 zakonu]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 10:03, 16. siječnja 2022. (CET) Mali savjet iz dugogodišnje prakse: kad se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Stiv%20Kahlina&diff=next&oldid=6301185 ukloni vandalizam], nije zgorega pogledati i ostale ''doprinose'', čisto da se ukloni i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&diff=next&oldid=6301305 ostalo što je još ''doprinio''].—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 16:50, 17. siječnja 2022. (CET) == Ime članka == Pozdrav! Dakle, [[Fondation Louis-Vuitton|ovaj članak]] ima naslov na engleskom, pogledao sam nekoliko drugih Wikipedija i njemačka se odlučila preimenovati, poljska ne, ruska da i tako dalje. Čini mi se pametnije promijeniti naslov u ''fondacija'' ili ''zaklada'' pogotovo zato što u zagradi već piše engleski naziv što implicira da je ovo hrvatski naziv. Na hrvatskom je već poznata kao fondacija ili zaklada. [https://cs.wikipedia.org/wiki/Fondation%20Louis%20Vuitton Češki] ima oba naziva jedan do drugoga. <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Etiktov|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Etiktov|doprinosi]]) 19:36, 17. siječnja 2022. (CET)</small> :Hm... ako misliš da je u Hrvata za muzej uvriježeno ime »Zaklada L-V« (primjer: https://www.bib.irb.hr/805657) možeš članak prebaciti na to ime i ostaviti/stvoriti preusmjeravanja s drugih uobičajenih imena. Čak mislim da bi bilo zgodno preusmjeravati i sa stranice »Muzej [Zz]aklade L-V« za one koji pretražuju sve muzeje. Usput, zbunio si me... ime članka nije na engleskom nego na francuskom (foUndation — fondation). Češko mi je rješenje u redu, a pomalo mi je svejedno hoće li glavno (prvo podebljano) ime (i naslov članka) biti na francuskom ili na hrvatskom. Sam odluči i nadaj se da te nitko neće revertati. Wikipedija je igra živaca ;) [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:27, 17. siječnja 2022. (CET) ::A, vidi, stvarno je francuski. Stavit ću preusmjeravanje za muzej i fondacija i premjestiti na zaklada. Hvala. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 21:09, 18. siječnja 2022. (CET) :::Samo ne znam ide li zaklada velikim slovom... Time ću se sutra baviti. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 21:15, 18. siječnja 2022. (CET) == Pitanje suradnika [[User:Ivan Kastel|Ivan Kastel]] (11:39, 23. siječnja 2022.) == Pozdrav, poštovani tema: Pustara kao naselje, nije definirana u hrvatskoj Wikipediji. Primjeri pustara naselja jesu ali osim definiranja gdje su one lokacijski, ništa više nije definirano. Želio bih ponuditi definiciju pustare kao naselja a ne definiciju riječi Puszta. Kao jedan od autora knjige "Pustare južno od Osijeka" želio bih dati još povijesnih podataka o pustarama. Specifičan život i rad mnogima nepoznat. /Južno od Osijeka pojesno je postojalo 120 pustara... Da litakova tema zaslužujemjesto u našoj Wikipediji? --[[Suradnik:Ivan Kastel|Ivan Kastel]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan Kastel|razgovor]])</small> 11:39, 23. siječnja 2022. (CET) :Pozdrav, @[[Suradnik:Ivan Kastel|Ivane]]! Tema sigurno zaslužuje biti na našoj Wikipediji — čim prije i čim više. Ja o pustarama ne znam ništa i bit će mi drago učiti od stručnjaka. Imate više mogućnosti: :# Proširiti ili ponovno napisati postojeći članak [[Pustara]]. :# Ako je tema o kojoj želite pisati specifičnija, to može biti i članak [[Pustare kod Osijeka]] (slobodno napišite i jedan i drugi). Naslov ne mora biti ovaj koji predlažem, napisao sam ga samo kao primjer. :Postoji li članak o pojmu na drugim Wikipedijama? Je li pustara isto što i [[:en:Heath]]? To nam je važno znati radi povezivanja članaka. Slobodno se referirajte na svoju knjigu kao izvor; izvore navodimo što bliže prenesenoj, parafraziranoj i manje poznatoj tvrdnji (obično na kraju rečenice, iza točke), uz pomoć alata »Citiraj« iz alatne trake; v. [[WP:NI]], [[WP:PRO]] za detalje. :Javite se, kad zatreba, za pomoć i sretno uređivanje Wikipedije! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:22, 23. siječnja 2022. (CET) ::Duboko poštovanje i zahvala, ne samo zbog brzog odgovora već i zbog činjenice: Radi se i nedjeljom ?!!! en: Heath ? Priznat ću engleski mi nije jača strana ali korištenjem prevoditelja našao sam da je to desert, odnosno pustinja. Ili okolni put je Heath =mađ. Pusztasag = hrv. pustinja. Nakon ovoga odgovorit ću vam zasigurno to nije pustara o kojoj želim pisati. Želim pisati o pustari - naselju. Vaše priznanje: "Ja o pustarama ne znam ništa..." mene kao iskonskog pustaraša ne iznenađuje. Prije 4 godine anketa u nekoliko srednjih škola u Osijeku pokazala je da 90 posto učenika ne zna što je pustara. Raduje me da su realizaciju knjige podržale gotovo sve relevantne strukture u Hrvatskoj /Ministarstvo kulture i medija RH, općine, županije, privredni subjekti, HNS, vjerske ustanove, članstvo akademskih zajednica, udruge nacionalnih manjina, pojedinci i drugi./ Posebno zadovoljstvo bilo mi je "okrugli stol" u Osijeku u organizaciji dvaju fakulteta a tema je bila: "Da li pustare kao nekad mogu biti nosioci privrednog i društvenog razvoja?" Tema je upitna ali i potvrdna u dijelu tvrdnje da su pustare nekad bile nosioci privrednogi društvenog razvoja. O tome upravo želim pisati. Isto tako knjiga govori o samoodrživosti ili samoopstojnosti o nećemu što svakodnevno slušamo. Želim pisati i o pustari kao gotovo idealnom modelu upravo te samoopstojnosti. Želim dati definiciju pustare kao naselja. . Ne bih htio proširivati niti ponovno napisati postojeći članak. Ne bih želio omalovažiti nećiju želju i trud. Pustara kao definicija riječi po meni je o.k. Možda tek korekcija - negdje sam pročitao u definiciji riječi puszta da je to nepregledna livada za napasanje svinja i konja. Možda bi točnije bilo da je pisalo da je to nepregledna livada s niskim raslinjem koja je služila za ekstenzivno stočarenje. (jer napasali su se tu i goveda, ovce i koze.)Tako bi obuhvatili sve...Neka to bude početak naše suradnje...Pozdrav Ivan! [[Suradnik:Ivan Kastel|Ivan Kastel]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan Kastel|razgovor]])</small> 20:23, 23. siječnja 2022. (CET) == Nurnberška načela == Hvala na zahvalnici :) --[[Suradnik:Icewizie|Icewizie]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Icewizie|razgovor]])</small> 13:55, 4. veljače 2022. (CET) == Dovršetak osobne wiki stranice == Poštovani, Želim dovršiti svoju osobnu stranicu, no javljaju mi se poruke za koje nemam (ne znam) rješenje. Lijepo molim pomoć. Unaprijed hvala! == Pitanje suradnika [[User:Karlo Bartolec Coolins|Karlo Bartolec Coolins]] (16:33, 19. veljače 2022.) == Lijepi pozdrav zašto se nemože vidjeti na google kartici moja wikipedija --[[Suradnik:Karlo Bartolec Coolins|COOLINS]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Karlo Bartolec Coolins|razgovor]])</small> 16:33, 19. veljače 2022. (CET) :Pozdrav i tebi, @[[Suradnik:Karlo Bartolec Coolins|Karlo]]. Vidim da si uspio objaviti članak [[Coolins]], ali moram te upozoriti da velik dio njega ne može ostati u obliku u kojem je sada jer je tekst prepisan sa stranica [[WP:KAP|zaštićenih autorskim pravima]], to se danas lako provjeri [https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&project=wikipedia&title=Coolins&action=search&use_engine=1&use_links=1 ovakvim alatima]. Molim te da sve napišeš svojim riječima, sažeto, enciklopedijski nepristrano, a ne kao promotivni materijal. Bez obzira što pišeš o sebi, sve što napišeš mora biti potkrijepljeno nezavisnim izvorima danim na kraju svake tvrdnje (u alatnoj traci: Citiranje). Ako gdje zapneš možemo ti pomoći, ali ne možemo sve uraditi umjesto tebe. Sretno uređivanje Wikipedije, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:43, 19. veljače 2022. (CET) == Ne bih se štel mešat.... == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Coolins&diff=6323026&oldid=6323024]Nisu li kriteriji za glazbenike jasni?—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:50, 19. veljače 2022. (CET) :Hej @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]. A ono, nedavno je odlučeno da su za sve i sva [[WP:KR|kriteriji]] isti: pokrivenost u sekundarnim izvorima. [[WP:UREĐIVANJE|Dajem šansu, malo mogu i pomoći]], a dalje je sve na piscu. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:12, 19. veljače 2022. (CET) ::Čuj... znači, prespavao sam dolazak Slav..., ovaj, ''demokracije'' na hr.wp. Mogao bih ja onda skucat kakav članak o ''babi Mari'', čisto da ne umre izreka: ''Kad je bal, nek' je maskenbal''. Hvala na informaciji, ovo ispred ja onako, na glas razmišljam.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:38, 19. veljače 2022. (CET) :::Ispričavam se na ulijetanju, ali u ovom slučaju dajem za pravo [[Suradnik:MaGa|MaGi]]. Ne čini mi se da dotični zadovoljava kriterije za članak, usprkos pokrivenosti sekundarnim izvorima. Ako se dobro sjećam, osnovni kriterij je izdavanje bar jednog albuma, a ovaj lik ima nekoliko singlova. Tu smo negdje "na granici", ali ja mu ne bi dopustio članak. LP.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:23, 19. veljače 2022. (CET) :::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] i @[[Suradnik:Dean72|Dean72]]: članak je još svjež, a ako ga autor može dovesti do razine potrebne za uvrštenje, svi sretni. Nisam ja tu nikakav arbitar niti sam se izjasnio za ostavljanje članka u GIP-u. Ako za dva-tri dana i dalje budu kršena autorska prava (uputa @[[Suradnik:Karlo Bartolec Coolins|Karlu Coolinsu]] dana je tri palca više u odgovoru na pitanje iz modula za novake) članak se može brisati po brzom postupku. Čuda sad radi i subst:{{pp|brisati}}. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 09:42, 20. veljače 2022. (CET) ::::Da budem iskren, vidjevši [[Suradnik:Dean72|Deanov]] odgovor, nemam više pojma je li objavljivanje albuma kod službenog nakladnika uvjet za članak. Sudeći po onome što sada piše u kriterijima - nije. Ono na što sam ciljao je to da ako ophoditelj sudjeluje (na bilo koji način) u uređivanju novog članka, onda bi trebao ponajprije uzeti u obzir je li članak uopće prikladan za WP, čisto da se novi suradnik ne dovede u zabludu, ali i da se spriječe vandalizmi, samopromocije,... To je moje osobno mišljenje (možda je moja ''letvica'' previsoko), ne znači da to mora biti tako. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 10:53, 20. veljače 2022. (CET) == Pitanje suradnika [[User:DanaPezorana|DanaPezorana]] (15:34, 25. veljače 2022.) == Postovani, koliko je vremenski potrebno da tekst koji smo objavili bude vidljiv na internetu? --[[Suradnik:DanaPezorana|DanaPezorana]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:DanaPezorana|razgovor]])</small> 15:34, 25. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:DanaPezorana|DanaPezorana]], ako mislite na sljedeći tekst [[Special:Permalink/6325438]], on neće biti pretraživ s interneta jer je objavljen na Vašoj suradničkoj stranici. Savjetovao bih da tekst još sredite, stilski i sadržajno, jer u sadašnjem obliku ne zadovoljava uvjete za objavu na Wikipediji. Prvo, velik dio teksta prepisan je sa stranice zaštićene autorskim pravima: [http://virtualna.nsk.hr/lzmk/vladimir-pezo/]. Dalje, članak je prekratak, nisu navedeni izvori ([[WP:PRO]], [[WP:NI]]), što za posljedicu ima da ne zadovoljava ni najosnovnije kriterije ([[WP:KR]]): značajnost i pokrivenost sekundarnim izvorima. Kad članak bude spreman za objavu, zatražite premještanje na [[WP:ZPS]]. Sretno uređivanje Wikipedije! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:11, 25. veljače 2022. (CET) Kad si se već uhvatio premještanja, evo jednog [[Nikola Charnetsky|izglednog kandidata]].—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:29, 25. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: Nikola Čarnecki^j ili što treće? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:41, 25. veljače 2022. (CET) ::Iskreno, ja pojma nemam, a stekao sam dojam da si ti ''potkovan'' po tom pitanju. Ako ne, zaboravi da sam išta pisao.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:43, 25. veljače 2022. (CET) == Pitanje suradnika [[User:Skafetin|Skafetin]] sa stranice [[Gospe od Prizidnice]] (19:38, 25. veljače 2022.) == Zašto se ne može izmijeniti naslov Gospe od Prizidnice u pravilno Gospe od Prizidnica? Lokalitet Prizidnice je 1.lice množine pa genetiv glasi Gospe od Prizidnica. --[[Suradnik:Skafetin|Skafetin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Skafetin|razgovor]])</small> 19:38, 25. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:Skafetin|Skafetin]], vidim da ljudi pišu oba imena, makar na jednoj slici [https://www.hkv.hr/reportae/d-borovak/34949-gospe-od-prizidnice-ocuvaj-nas-morskih-dubina-i-ljudskih-plicaka.html ovdje] piše »<small>MOLITVA GOSPI OD PRIZIDNICA</small>«. Premjestio sam, nadam se da neće biti primjedaba. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:03, 25. veljače 2022. (CET) == Ponešto iz ophodnje (nastavak) == ...da ne zbunim(o) Etiktova na njegovoj SZR. Naknadno sam shvatio da cirkus pravi VE, zato mi je (još više) drago što ga ne koristim. Naravno da ću iskazati negodovanje s tim poluproizvodom. Znam da to neće pročitati nitko koga bi se to trebalo ticati, ali eto...—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:51, 2. ožujka 2022. (CET) Sinoć sam te [[Razgovor_sa_suradnikom:Etiktov#Neću_(večeras)_više,_majke_mi_:D|ovdje]] spomenuo, za slučaj da možeš pomoći suradniku. Od mene mu nema neke koristi za suradničku stranicu.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:53, 3. ožujka 2022. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], čitam vas, ali ne stignem na sve odgovoriti. Posložio sam @[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]]u sur. stranicu (trebalo je ući u kôd), nadam se da će mu se svidjeti. Ima i drugih načina... [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:43, 3. ožujka 2022. (CET) ::[[Slika:Symbol thumbs up.svg|20px]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:50, 4. ožujka 2022. (CET) == Why using delete == I'm so sorry for using the wrong template of deletion. I found a strange table was added to the item, so I want to revert it. However, I wrongly use the deletion template. Sorry again, hope you will give me another chance to contribute. [[Suradnik:Pavlov2|Pavlov2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pavlov2|razgovor]])</small> 16:41, 3. ožujka 2022. (CET) :Oh, I did think it was a mistake. No worries, @[[Suradnik:Pavlov2|Pavlov2]]! While the contribution(s) you reverted weren't really enlightening, I'm not sure they were vandalisms; we do have a regular IP user who adds such stuff. Either way, nothing important was added, nothing important was removed. Thanks for fighting vandalism! (So you out of [[:en:User:Pavlov2|retirement now]])? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:52, 3. ožujka 2022. (CET) ::Thank you, I'm out of retirement now and go back to wikipedia for SWMT. ::Best wishes. [[Suradnik:Pavlov2|Pavlov2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pavlov2|razgovor]])</small> 16:58, 3. ožujka 2022. (CET) ::By the way [[User:89.201.134.199]] seems keeping adding some tables, maybe need more local sysop for help in order to judge they were vandalisms or not...[[Suradnik:Pavlov2|Pavlov2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pavlov2|razgovor]])</small> 18:55, 3. ožujka 2022. (CET) ::I rolled back all of them. [[Suradnik:Pavlov2|Pavlov2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pavlov2|razgovor]])</small> 19:01, 3. ožujka 2022. (CET) == Prepisane stranice == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kristijan_Kuhar&curid=718365&diff=6331602&oldid=6314035] Vidio sam da si još negdje stavljao poveznicu na toolforge.org, što je po meni pogrešno. Po predlošku treba se staviti stranica s koje je prepisano, a ne alat koji ukazuje na to. Još jedna sitnica: kad se već postavlja ovaj predložak članak se svrstava u kategoriju "Neodgovarajući sadržaj dd. mmmm gggg.". Promaklo ti je njeno otvaranje ili treba pomoć oko otvaranja?—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:12, 7. ožujka 2022. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: Volim Copyvio jer pokaže i odakle je i što je prepisano. Možda bi mogli prilagoditi predložak, mislim da svima koji odlučuju o brisanju ovakva poveznica olakšava posao. Od kategorija (u pravilu) bježim, a iskreno i ne znam jesam li ja taj koji treba stvoriti kategoriju s jednim člankom (i zatražiti brisanje kad se isprazni?) ili to rade dužnosnici. @[[Suradnik:Argo Navis|Argo Navis]]? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:26, 7. ožujka 2022. (CET) ::Pa, ili prilagoditi predložak ili pisati točnu stranicu s koje se prepisalo. Ophoditelju bi se trebalo vjerovati, a na administratoru je prije brisanja hoće li vjerovati ili sam provjeriti ili će vjerovati alatu Copyvio. Zašto općenito nisam pristaša alata? Kao i mnogi alati na Toolforgeu, vlasnik odustane od održavanja i alat prestane s radom... ''Gdje si bio? Nigdje...itd itd.'' ::Što se tiče ove kategorije, svakako bi je trebao otvoriti onaj čijom se ''zaslugom'' ona pojavi. Svi članci za brisanja su u [[:Kategorija:Neodgovarajući%20sadržaj|ovoj kategoriji]]. Ne treba ''vele mudrosti'' da bi se zaključilo da ovog članka o Kuharu nema u njoj, a upravo zato jer nisi otvorio tu kategoriju u koju se svrstao predloškom Cbris. Za otvoriti tu kategoriju dovoljno je u njeno tijelo upisati <code><nowiki>{{nsk}}</nowiki></code> i spremiti je. Nije atomska fizika, a administratorima si uvelike pomogao.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:45, 7. ožujka 2022. (CET) ::P.S. Pogledaj [[Posebno:Tražene_kategorije|ovdje]]: dvije kategorije "Neodgovarajući sadržaj..." koje ''vise u zraku'', a to je ono što sam ti govorio iznad. Na ovu stranicu se rjeđe zalazi, tako da zbog ovoga određeni članci mogu biti u ''vakuumu'' dugo vremena (govorim iz vlastitog iskustva). Istina, neće svijet propasti zato jer su trebali biti brisani a nisu, ali eto...—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:53, 7. ožujka 2022. (CET) == Poruke sustava == Bok Ponore i {{s|Neptune, the Mystic}}, vidim da ste imali prste u porukama sustava koji se tiču razlikovnih poveznica (sa polovičnom uspješnošću). Napravio sam lokalna premoštenja za te dvije poruke sustava dok se izmjene na TranslateWikiju ne propagiraju, jer je u pregledu diffova bio obrnut redoslijed datuma i vremena što je u najmanju ruku izgledalo smješno. Također sam izmijenio dodatak iz sučelja koji prikazuje ID-ove izmjena jer on koristi upravo te poruke sustava da generira poruku za vraćanje na arbitrarnu prijašnju inačicu. Također sam na svoju ruku izmijenio poruku [[MediaWiki:Currentrev-asof]] da koristi " od " kao i poruka [[MediaWiki:Revisionasof]] jer navedeni dodatak koristi upravo poziciju riječi " od " za pronalazak dijela poruke koji sadrži datum i vrijeme. Ako imate dodatnih sugestija za promjene, slobodno ih plasirajte, ali molim Vas da obje poruke budu uniformne, da olakšamo i tehnologiji i sebi samima. Zahvaljujem! —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 17:03, 15. ožujka 2022. (CET) :@[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] Ne znam što bih ti točno odgovorio, meni je samo bitno da funkcionira. Na TW-u sam samo počistio za Ponorom jer je nehotice postavio prijedlog "u" prije datuma, to je jedina vrsta pekmeza koja mi je ostala na prstima [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 17:37, 15. ožujka 2022. (CET) == Administratorski status == Kolega, čestitam ti na novostečenu statusu administratora! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Želim ti mnogo uspjeha u budućem radu i mnogo strpljenja za škakljive situacije... [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 16:12, 24. ožujka 2022. (CET) Srdaćne ćestitke [iz [[Niš]]] za tvoju uspješnu adminominaciju, [[Suradnik:Ponor|suradniče Ponor]]! :-) Prisrčno, i tvoj i vaš: --[[Suradnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]])</small> 03:12, 25. ožujka 2022. (CET) :''Whoever you are – I have always depended on the kindness of strangers.'' [[Suradnik:Ponor|Ponor Dubois]] 03:29, 25. ožujka 2022. (CET) Ponore, evo s malim zakašnjenjem čestitke na statusu administratora. Želim ti puno ugodnog rada i imaj na umu: [[Wikipedija:Najgore ti se sekirati|WP:NTSS]].—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 15:02, 25. ožujka 2022. (CET) Tanak sam s predlošcima, ali bih rekao da [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Infookvir_tvrtka&diff=next&oldid=6071092 ovom izmjenom] parametar predsjednika ne štima (vidi [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_po%C5%A1ta_Mostar&type=revision&diff=6344456&oldid=6344427 moju izmjenu] u kojoj se predsjednik uprave ne vidi u infookviru)...—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:33, 27. ožujka 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Teo1256|Teo1256]] (17:03, 29. ožujka 2022.) == Mogu li i kako blokirati korisnika na Wikipediji? --[[Suradnik:Teo1256|Teo1256]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Teo1256|razgovor]])</small> 17:03, 29. ožujka 2022. (CEST) == Blokiranje IP-ova == Neću ti se petljati (i, dakako, ne pravdajući nebuloze onog IP-a), ali, malo je preoštro blokirati dinamičke adrese na mjesec dana. One će u taj mjesec dana promijeniti (otprilike) 30 ''vlasnika'', tako da....—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:46, 29. ožujka 2022. (CEST) Gledam ovako: ako nitko nije u 20 godina uređivao s te adrese, vjerojatno neće ni u sljedećih 0.08 godina. Ne kažem da nisi u pravu, inače se trudim birati kraća blokiranja. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:53, 29. ožujka 2022. (CEST) :Statistički, možda si u pravu, ali statistika je ''točan zbroj netočnih podataka''. Iako ne ''lajkam'' baš ''Jameriku'', sviđa mi se ona da tamo vrijedi da je bolje 100 lopova na ulici nego jedan pravedni (tj. krivo osuđeni) u zatvoru. Vjerojatnost da će IP adresa u tih 30 dana doći opet do istoga je praktično nikakva (bar koliko ja znam).—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:03, 29. ožujka 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Sonjarora12|Sonjarora12]] (14:10, 30. ožujka 2022.) == želim stvroriti novu stranicu, a još za sad nema podataka o toj temi na wikipediji. prvi korak bi bio? --[[Suradnik:Sonjarora12|Sonjarora12]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sonjarora12|razgovor]])</small> 14:10, 30. ožujka 2022. (CEST) :@[[Suradnik:Sonjarora12|Sonjarora12]], vidim da ste stvorili tri stranice. Imamo jedan problem: članci na Wikipediji ne služe oglašavanju i značajnost teme mora se potvrditi navođenjem izvora (barem novinskim člancima koji pišu o klubu odn. treneru). Ne vjerujem da će članci moći ostati na Wikipediji u ovom obliku. Pogledajte članke o sličnim temama pa slijedite njihov stil i sadržaj. Svako dobro, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:18, 30. ožujka 2022. (CEST) ::thanx [[Suradnik:Sonjarora12|Sonjarora12]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sonjarora12|razgovor]])</small> 15:29, 30. ožujka 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Phoenix033|Phoenix033]] sa stranice [[Športsko društvo Chaumont]] (09:49, 14. travnja 2022.) == Kako promjeniti naslov? --[[Suradnik:Phoenix033|Phoenix033]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Phoenix033|razgovor]])</small> 09:49, 14. travnja 2022. (CEST) == Nove upute za novake, priručnici i sl. == Šalom Ponore, jesi li dobro? {{?}} Prošli smo mjesec spominjali neki novi stilski priručnik u kafiću, a sad sam vidio da si [[Predložak:Uvodni tečaj|uspješno obnovio ovaj predložak]] (pohvale!) pa rek'o da ti se konačno javim! Opće je poznato da je naš uvodni tečaj davno postao demode, da nije nešto informativan i da su naše stranica sa uputama jako skromne. Stoga sam još prošle godine počeo prevoditi [[Pomoć:Priručnik]] i [[Pomoć:Uvod u Wikipediju]]; stranice za pomoć koje su prvotno nastale na engleskoj Wikipediji. Nažalost, nikada nisu u potpunosti dovršene na hr.wiki – kao što vidiš, trenutno nemam dovoljno vremena. Imaš li možda ti vremena, motivacije i volje pomoći s prijevodima? Ipak bolje vladaš engleskim od mene, a još se i ljepše izražavaš na hrvatskome! {{;P}} Za sad imamo samo [[Pomoć:Priručnik za pravila i smjernice|priručnik za pravila i smjernice]]. Reci mi što misliš! Sretan Uskrs i laku noć! Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:57, 16. travnja 2022. (CEST) :Ma tko to meni lijepo piše? Drago mi je da si primijetio tu malu promjenu, meni je oči najviše bola ona ljubičasta boja u svim {{pp|dobrodošlica2}} koje dodajemo... a kad sam već nju promijenio, krenuo sam i na druge sitne stvari. Što je točno u predlošku, nisam (sramota!) dosad ni primjećivao. Dakle ''tečaj'' je. :U principu, ne bih imao ništa protiv toga da i tamo doprinesem, ali me zasad previše ne vuče jer 1) ni ja baš nemam vremena popravljati sve što me muči, 2) s novacima smo i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?hidebots=1&tagfilter=newcomer+task&title=Posebno%3ANedavne_promjene njihovim doprinosima] ionako na najnižim razinama ikad, i 3) poznato je da ćemo kao vrsta pokušati sve prije nego što uzmemo čitati <s>f-word</s> upute :) :Recimo da si mi stavio bubu u uho, a kad ću i što ću još ćemo vidjeti. Zasad ne bi bilo loše barem zamijeniti neke zastarjele upute... ona o ''pretpregledu'' posebno me nervira jer naši novaci uređuju u [[WP:VisualEditor|VisualEditoru]]. Stoj mi dobro, Koreanovsky! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 03:36, 18. travnja 2022. (CEST) == Muke po prijevodima == Bok Ponore! Vezano za sažetak [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6378725 ove izmjene], na bilo kojoj stranici možeš dobiti ime MediaWiki poruke nekog prijevoda umjesto sadržaja tog prijevoda ako na kraj poveznice dodaš parametar <code>&uselang=qqx</code> (ili pak <code>?uselang=qqx</code> ako nema drugih parametara). [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Jon_Arbuckle&action=history&uselang=qqx Primjer za povijest stranice Jon Arbuckle]. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 21:53, 20. travnja 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Koteoman|Koteoman]] (19:12, 4. svibnja 2022.) == hello, can someone remove the image of the flag of the Ottoman Empire while searching the Kingdom of Bosnia. It is not in line with history. When you write on Wikipedia Bosnian Kingdom you will notice that the first flag shows the flag of the Ottoman Empire, and should be only the flag of the Kingdom of Bosnia. --[[Suradnik:Koteoman|Koteoman]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Koteoman|razgovor]])</small> 19:12, 4. svibnja 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Socijalni pedagozi BiH|Socijalni pedagozi BiH]] (12:20, 10. svibnja 2022.) == Poštovani, da li nam možete kazati "da li je uredu da mi objavljujemo neke članke koje su svakako objavljene u medijskom odnosno javnom prostoru? --[[Suradnik:Socijalni pedagozi BiH|Socijalni pedagozi BiH]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Socijalni pedagozi BiH|razgovor]])</small> 12:20, 10. svibnja 2022. (CEST) Izgleda da se ''religiozni'' seli na političare.[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]]—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:07, 11. svibnja 2022. (CEST) == Predlošci za brisanje... == strgani su i neupotrebljivi nakon tvojih promjena. Ako pogledaš bilo koju stranicu predloženu za brisanje, primjerice [[Krsto Radić]], vidjet ćeš da predložak za brisanje nije moguće prikazati nakon tvojih izmjena. S obzirom da si administrator očekivao bih da ti je jasno koliko štetne i disruptivne mogu biti polovične i nenajavljene izmjene, naročito u složenim i često korištenim predlošcima. Molim te da vratiš sve kako je bilo, '''i da ubuduće radiš sa PUNO više opreza'''. Uvijek je, naročito u radu s tehnikom, važno odvagnuti koliko je izmjena potrebna (neophodna) i koliko je ometajuća (disruptivna). Neka ti to bude ključna vodilja u daljnjem radu u tehničkim aspektima projekta. Zahvaljujem! —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 18:30, 23. svibnja 2022. (CEST) :@[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]]: ček, jesu li predlošci strgani ili samo nisu supstituirani? Možemo li ipak sve raditi bez supstitucije ako ih svi (osim mene i ...) postavljaju bez supstitucije? Molim [[WP:PDN]]. Znaš da sam prvi prigovarao što moramo supstituirati. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:59, 23. svibnja 2022. (CEST) ::Ne možemo raditi bez supstitucije, jer je za ispravan rad predloška potreban podatak o mjesecu i suradniku koji brisanje predlaže, a ti podatci će ostati fiksni jedino ako se substituiraju. U protivnom će podatak o mjesecu uvijek biti jednak trenutnom mjesecu, a ime suradnika će uvijek biti jednako suradniku koji je zadnji uredio stranicu. Nije mi drago što se način postavljanja predloška promijenio, ali nije bilo drugog načina. Postavio sam obavijesti i napomene o promjeni procedure gdje god sam mogao, zar je zaista toliko teško dodati šest znakova ispred predloška? Ako smo se svi složili da se tako radi, molim te da se i ti držiš usvojene metodologije. Naročito te molim da ne mijenjaš ovako osjetljive stvari olako i bez dogovora ako nisi svjestan cjelokupnog učinka i opsega koje će tvoje izmjene imati. Vjerujem da imaš najbolju namjeru - to je nesporno, ali djelima si nenamjerno pokvario složen dio projekta koji je prije tebe radio. Ako nisi siguran kako nešto napraviti nije sramota pitati, ali nemoj ovako važan predložak samo strgati i ostaviti. Kod kritičnih je stvari uvijek bolje prije same promjene istu predložiti, raspraviti, tražiti sugestije nego uraditi ovako. Koliko bi predložak stajao neupotrebljiv da te nisam povukao za rukav? Molim te samo da ubuduće budeš oprezniji u radu s tehnikom. Hvala ti na brzoj reakciji, ne ponovilo se [[File:Face-wink.svg|22px]] —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:08, 23. svibnja 2022. (CEST) :::@[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]]: Slažem se, trebao sam bolje prostudirati kako predložak radi. Evo i zašto sam mu mijenjao ime: ljudi u člancima vide {{pp|Brisanje}} pa ga počnu dodavati kako ne treba misleći da je to jedan od naših ''stotinu'' preložaka za brisanje. Svi bi i dalje radilo, toliko sam ipak bio oprezan, samo bi supstitucija u članke dodavala (sad već bivši) {{pp|Brisanje - pomoćni predložak}} kojemu je iz imena jasno da je — pomoćni. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:17, 23. svibnja 2022. (CEST) :::PS @[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] — Nije ''meni'' problem bilo tih šest znakova u ''subst:'' nego 1) to što globalni patroleri (nepripremljen SWViewer) nisu znali za nju (od stranica za koje su tražili brisanje s {{pp|delete}} pamtim [[Africa]], ali bilo ih je još, samo su, jel, izbrisane) i 2) to što je sustav obavještavanja o prijedlozima za brisanje i dalje ovisio o praćenju ''Nedavnih promjena'', a ne o centralnoj stranici za rasprave. To sad radi, kako je bilo zamišljeno Koryjevim prijedlogom u RfC-u — usuglasili smo da predlagatelj '''mora''' sâm pokrenuti raspravu ako ne predlaže za brzo brisanje. :::Pitam se bi li mogli i neke druge predloške prilagoditi ovom sustavu: {{pp|CBris}}, {{pp|KBris}}, {{pp|NSBris}}, {{pp|Copyright?}} nemaju ni dokumentaciju; teško je reći po čemu se razlikuju od {{pp|Brisati}} i gdje se raspravlja o "njihovim" prijedlozima za brisanje. Možda ih sve i ne trebamo, samo zbunjuju. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:46, 23. svibnja 2022. (CEST) ::::Konfiguracija za SWViewer izmijenjena je još u ožujku i ispravno podržava novi predložak. Sustav obavještenja o prijedlozima nema ni jedna Wikipedija jer je tehnički neizvediv automatikom, osim po popisima praćenja. Ostali predlošci koje spominješ su zastarjeli, ali odgovaraju kriterijima za brzo brisanje pa o njihovim člancima ne treba biti rasprave - članak se u prvom ophođenju seli u Nacrt (i na vrh se postavlja predložak {{pp|Nacrt}}, a na izvornu stranicu, obično u GIP, stavlja se jedan od dolje navedenih predložaka), a po isteku roka - ako nema pomaka - odmah se briše: ::::* subst:CBris služi za označavanje kršenja autorskih prava (copyvio) i u svom kodu koristi predložak Copyright? (slično kao što subst:Brisati koristi Brisanje) ::::* subst:KBris služi za označavanje članka koji ne udovoljava minimalnim kriterijima po [[WP:KR]] (u kodu koristi predložak Kriteriji) ::::* subst:NSBris služi za označavanje sadržaja koji ne odgovara standardima projekta (''catch-all'' kategorija za sve članke koji nisu ispravno oblikovani, obrađeni, potkrijepljeni, ... i ne udovoljavaju niti apsolutnom minimumu wiki-standarda; koristi predložak Sadržaj). ::::Predlošci se substituiraju kako bi se parametar datuma fiksirao (u protivnom bi datum uvijek bio jednak današnjem). Kao svojevrsni ''failsafe'' kategorizaciji po datumu isteka roka za ispravak, ako članak u nacrtu nije uređivan više od dva tjedna, predložak Nacrt automatski će ga predložiti za brisanje. Nije mi jasno što tebi nije jasno u ovim predlošcima i metodologiji, ali ako te nitko nije uhodao u sustav, informacije i objašnjenja su ponegdje štura i raštrkana, pa nije neočekivano da si pomalo izgubljen. Slobodno dodaj detaljnije upute ondje gdje misliš da nedostaju. Ako imaš dodatnih pitanja, znaš i sam da se uvijek možeš javiti meni ili bilo kome od kolega. Prijedlozi za poboljšanje su više nego dobrodošli, ali će trebati proći kroz raspravu sa širom zajednicom. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 09:30, 24. svibnja 2022. (CEST) :::::@Ivi104: Ne znam zašto se stalno vraćamo na to da se *meni* nešto ne sviđa. Cijelo vrijeme pišem o stvarima koje primjećujem u ''Nedavnim promjenama'': ljudi dodaju {{pp|Brisanje}} umjesto {{pp|Brisati}} jer su im imena preslična, a {{pp|Brisanje}} im se kako-tako prikaže i bez subst: pa ga vole. Ništa nije bilo pokvareno (u cijelom sustavu) promjenom imena pomoćnog predloška (to sam jučer testirao), jedino se u nekoliko predloženih članaka predložak nije prikazivao. Prelazim preko toga, nije prošlo - nije prošlo, nikakva tragedija. :::::Sustav obavještavanja u smislu centralnog mjesta za rasprave itekako imaju Wikipedije, njih stotinjak ([[WP:ROB]]) — o tom pričam. Neki imaju i botove koji šalju dnevni ''digest'' u popis praćenja, ako ćemo iskreno, ali to nama zasad baš i ne treba – pr. [[:en:Wikipedia:WikiProject Physics/Article alerts]]. Moj prigovor je, tamo negdje u siječnju mislim, išao na to da su se u članke postavljali {{pp|Brisati}}, ali se nisu pokretale rasprave. Netko je morao pratiti članak da bi vidio da ga predlažu za brisanje i onda se usprotiviti brisanju. To smo promijenili, mislim da se svima sviđa. :::::Što se ostalih predložaka tiče, bilo bi u njima lijepo imati barem ovo što si meni napisao. Ne zbog mene, nego zbog svih koji će doći nakon nas. Hoćeš ti ili ću kopirati tvoje riječi? :::::Podsjećam da je i za {{pp|Brisati}} do nekidan u dokumentaciji pisalo da je za slučajeve brzog brisanja ([[Special:Permalink/6152481]]); brisanje u redovnom postupku dodali smo naknadno. :::::Eto, sve to zbunjuje i to treba pomalo popravljati. Pa komu je do popravljanja... slobodno, čim tko stigne! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 10:20, 24. svibnja 2022. (CEST) == Odg. Nije administrator == Ispričavam se, nisam gledao tko je predlagatelj. Ček, predložak za brisanje ostaje, a raspravu si uklonio. Ne kužim poantu.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:45, 23. svibnja 2022. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: nije tvoja krivica, pisalo je moje ime jer sam stisnuo plavu tipku. Rasprava je [[Wikipedija:Rasprava_o_brisanju/Rasprave/Travanj_2022.#Krsto Radić|otvorena u travnju]]. Po svemu sudeći članak ostaje... do novog prijedloga za brisanje. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:49, 23. svibnja 2022. (CEST) ::OK, sve jasno.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:51, 23. svibnja 2022. (CEST) ::P.S. Onda bi trebalo napraviti nešto da ''automatika'' ne otvara novu raspravu već da vodi ka onoj koja već postoji. Nisam od ''teKnike'', ali mora postojati način za to.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:29, 23. svibnja 2022. (CEST) :::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: sve to radi kako treba; kažem, samo sam na brzinu nešto testirao. Ali i od brzog ima bržih i tu si me ulovio. Možeš li, molim te, staviti u tu raspravu iz travnja svoje mišljenje o članku, bolje nego da te ja sad prenosim i brišem stvari koje si napisao jer si bio zbunjen mojim testiranjem. Puno hvala! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:34, 23. svibnja 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Znalac 2022|Znalac 2022]] (16:28, 27. svibnja 2022.) == Pozdrav Želio sam stvoriti stranicu o veslačkom klub HVK Marina Kaštela no stalno me odbije zašto? --[[Suradnik:Znalac 2022|Znalac 2022]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Znalac 2022|razgovor]])</small> 16:28, 27. svibnja 2022. (CEST) :Pozdrav, @[[Suradnik:Znalac 2022|Znalac 2022]]. Koju poruku dobiješ kad te odbije? Bilo kako bilo, vidim nacrt na [[Suradnik:Znalac 2022/Stranica za vježbanje]], a alat copyvio kaže mi da je tekst prepisan ([https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&project=wikipedia&title=&oldid=6399323&action=search odavde]). Izvore treba prepričati svojim riječima, navesti ih, i sve pisati tzv. enciklopedijskim stilom (sažeto, bez kićenja i reklama). Mislim da je zasad najbolje da to radiš u svom prostoru, a kad članak središ premjestit ćemo ga gdje treba — samo se javi na [[WP:ZPS]]. Sretno, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:39, 27. svibnja 2022. (CEST) == Hitno pitanje == Hej Ponore, nadam se da si nam dobro! Maloprije sam pročitao poruku jednog drugog suradnika u vezi jedne izmjene (odn. nekoliko izmjena na članku »[[Mokošica]]«), koja je napravljena s mojim računom. Priča je o [[Posebno:Diff/6332909|ovoj izmjeni]], koja sadrži očiti vandalizam u uvodnoj rečenici. Prilično sam se prepao kada sam to vidio, jer ja definitivno nisam unosio takav sadržaj u GIP, a ostalo (uklanjanje izvora i točkica, pretvaranje spojnica u minuse i sl.) definitivno nije u skladu s mojim praksama. Jedino opisi izmjena odgovaraju mojim stilovima. Postoji li možda šansa da je višak nekog vandalizma u pitanju, a da prethodna (revertirana) izmjena više nije vidljiva? Ja u evidencijama filtra zloporabe nisam ništa pronašao, nažalost. Stvarno me zanima tvoje mišljenje i molim za pomoć. Brinem se da je provala u račun... Lijepo te pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:33, 27. svibnja 2022. (CEST) :Hey @[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]. Uh, vidio sam. To tako nisi ti :) Mogu samo nagađati što je posrijedi, dosta je već vremena prošlo pa će biti teško istražiti. Viđao sam slične stvari u bazama podataka, moguće da su imali kakav ispad. Ja bih ipak pretpostavio da ti je netko upao u račun i promijenio zaporku, to je najmanje što možeš učiniti, a vjerojatno i sve. Pogledaj svoje izmjene tih dana pa vidi ima li još što sumnjivo. Ako ima dosta toga, trebat će, mislim, pitati ''developere'' u WMF-u. Malo je sve ovo i smiješno... nasmij se, i ne brini. Pozdravlja te [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:53, 27. svibnja 2022. (CEST) ::Bog Ponore, puno hvala na brzom odgovoru i na savjetima! U pravu si, bitno je da se nije nešto strašnije desilo. Ne ponovilo se! :') Lijepo te pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:45, 28. svibnja 2022. (CEST) == Odg. Nešto za dorata == Valjda je ''oćutio'' sutrašnji blagdan pa nije bio nešto od volje za radom. Ionako ga nema smisla buditi za 8 izmjena, pa je to ''gazda'' umjesto njega riješio.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 15:47, 29. svibnja 2022. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] mislio sam da je dorat zbog upornosti i brzine izmjena. Hvala! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:49, 29. svibnja 2022. (CEST) ::Nema na čemu.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 15:50, 29. svibnja 2022. (CEST) ''Viđu'' [https://hrcak.srce.hr/file/313416 ovo] i [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60029 ovo].—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 16:50, 29. svibnja 2022. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: hm, netko griješi u prijepisu, ali tko? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:59, 29. svibnja 2022. (CEST) ::Nije na nama da utvrđujemo ništa do činjeničnog stanja, ''oće reć'' - crno na bijelo. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:05, 29. svibnja 2022. (CEST) :::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], to je jasno, ali crni i bijeli ne mogu se složiti ni u godini rođenja: [https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/28-Prilozi-Inmemoriam-Marko%c5%a0unji%c4%87.pdf ovaj kaže 1925.] Kako god, glavno da je on nama bio rođen ;) [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:21, 29. svibnja 2022. (CEST) ::::ApAsolutno. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:28, 29. svibnja 2022. (CEST) == Premještanje u GIP == @Ponor možeš li samo premjestiti u GIP članak: https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:04_megazin_za_hakiranje_stvarnosti ? Hvala. [[Suradnik:MarkoK1984|MarkoK1984]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MarkoK1984|razgovor]])</small> 14:20, 3. lipnja 2022. (CEST) :@[[Suradnik:MarkoK1984|MarkoK1984]]: premjestio sam i mrvicu doradio. Preporučio bih da sve važnije izvore arhiviraš na [https://archive.org archive.org] ili potražiš arhiviranu verziju na [https://haw.nsk.hr Hrvatskom arhivu weba] (po naslovu, pretraga po URL-u nešto im slabo radi). U prosjeku u 4-5 godina polovica svih izvora ''istrune''. Sretno, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:57, 3. lipnja 2022. (CEST) @Ponor pozdrav, jel bi mogao premjestiti članak u GIP: https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Human_Rights_Film_Festival ? Hvala ti. == Hermione Granger == Aj Bogu fala da se netko sjetio ''zakatančit'' za vijeke vjekova.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:36, 3. lipnja 2022. (CEST) P.S. Ne za vijeke vjekova, već za sve osim za admine.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:37, 3. lipnja 2022. (CEST) :Ma jesi vidio ti to, [[Suradnik:MaGa|MaGa]]? Ajd bar malo mira, sve dok jedan od nas ne poluthere is no such thing called hermione granger!!!!!! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:56, 3. lipnja 2022. (CEST) == Ključ Hrvatske == :Nisam siguran je li potreban ''(politička stranka)'' u imenu članka [[Ključ Hrvatske (politička stranka)]]. Usput, kada dođe do preimenovanja stranke, pametno bi bilo da u uvodu stoji da je do X godine nosila neko drugo ime. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:51, 3. lipnja 2022. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], nisam htio ulaziti u članak dok je sur. na njemu radio. Slažem se da bi trebalo staviti i prijašnje ime (imena?) negdje bliže početku. Što se tiče (političke stranke), vodio sam se primjerima [[Demokrati (hrvatska politička stranka)]], [[Nova Hrvatska (politička stranka)]], [[Most (hrvatska politička stranka)]]. Imati samo ''Ključ Hrvatske'' nekako mi izgleda zbunjujuće, ko ono za fašnika kad neki dobiju "ključeve grada"... IDK. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:19, 4. lipnja 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:MissalinaSonic|MissalinaSonic]] (01:19, 4. lipnja 2022.) == Zanima me kako da kreiram wikipedia stranicu na hrvatskom o visual kei bendovima i izdavačkim kućama to jest njihovim oznakama po mom izboru. Lp. --[[Suradnik:MissalinaSonic|MissalinaSonic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MissalinaSonic|razgovor]])</small> 01:19, 4. lipnja 2022. (CEST) == Rasprave o brisanju == Vidio sam na RTRC-u da si krenuo brisati neke članke predložene za brisanje. Htio bih te uputiti na to da postoji neki članci koji još uvijek nisu obrisani, [https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Rasprave_o_brisanju a predloženi su za brisanje prije nekoliko mjeseci]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:59, 7. lipnja 2022. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], znam, znam. Riješit ćemo i to jednoga dana. Članke koje sam ja predložio ne smijem brisati ako ne postoji ''jak konsenzus'' jer bi to bila upotreba administratorskih alata u sukobu oko sadržaja. Bocnimo druge administratore! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:04, 7. lipnja 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:L ST 1911|L ST 1911]] (09:36, 8. lipnja 2022.) == Pozdrav Ponor, novi sam na wikipediji. Za slike koje sam postavio imam dozvolu ili sam autor slika/grafika. Pogrešno sam ih uploadao, ali neznam sada kako da im editiram OLI. Može li se to ili ih trebam ponovno uploadati, ali ispravno? --[[Suradnik:L ST 1911|L ST 1911]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:L ST 1911|razgovor]])</small> 09:36, 8. lipnja 2022. (CEST) :@[[Suradnik:L ST 1911|L ST 1911]]: otići na stranicu svake slike, izabrati »Uredi kôd« pa dodati kôd kao u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka%3ARiva_prosvjed.jpg&veaction=editsource ovom primjeru] i popuniti sve podatke. Možeš probati i »Izvezi na Zajednički poslužitelj«, ali i tamo će te pitati za licencije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:02, 8. lipnja 2022. (CEST) == RE: Radovi == Znam da prečesto stavljam ovaj predložak <nowiki> {{radovi}} </nowiki>, pogotovo kod članaka o motociklistima koje sam stvorio, a nikako da nastavim raditi a njima, da im dodam nedostajuće rezultate ili biografije kao [[Casey Stoner]], ili pojedini klubovi ([[OK Rovinj]] - nikako završiti što sam započeo), probat ću mjesto toga staljati mrva-predloške ili nešto slično, jer zbilja ne želim nešto na čemu radim, a nije baš završeno ili strukturiarano kako treba da završi u IP Nacrt ili da bude brisano. <br> Pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:27, 9. lipnja 2022. (CEST) :@[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]]: bez brige, teško da će itko išta brisati pod okriljem noći. Ništa osim {{pp|radovi}} u člancima u kojima predugo stoje :) Tjedan-dva možda je u redu (toliko bih dopustio budem li, recimo, radio bota, iako u predlošcima piše 3h i 24h), a sve dulje, rekao bih, ide protiv [[WP:OWN]]. Ti procijeni što ti najviše odgovara, neće se nitko ljutiti. Pozdrav, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:47, 9. lipnja 2022. (CEST) == Pregledavanje izmjena == Uz dužno poštovanje, ali, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Dioni%C4%8Darska_struktura_2022..jpg&oldid=6407270&diff=prev označeno pregledanim] i...? <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:36, 9. lipnja 2022. (CEST) :Hej @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]. Google nije našao ništa slično, a jednostavne grafike (ako sam dobro shvatio) i ne mogu ići pod zaštitu autorskih prava. Ili mi hoćeš reći da nešto drugo ne valja? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:48, 9. lipnja 2022. (CEST) ::Par stvari... ::1. U predlošku koji stoji za neispravno postavljenu sliku piše rečenica: ''<big>'''Ne uklanjajte sami ovaj predložak.'''</big> Predložak će ukloniti netko od administratora najkasnije '''21. lipnja 2022.''''' Jasno kao dan tko (jedino) može ukloniti predložak, zar ne? Samim tim, još je jasnije tko to ne smije. ::2. Postavljena slika mora imati infookvir s popunjenim podatcima i <u>licenciju</u> koju suradnik nije postavio. ::3. Ako je suradnik naznačio da je to njegovo djelo, bilo kakva pretraga na Googleu i nije potrebna, osim ako se sumnja da to nije njegovo djelo. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:01, 9. lipnja 2022. (CEST) :::@MaGa: Suradnik je dobio upute što treba dodati na slike (tri prsta gore) i sve je pod kontrolom. Njegova nova uređivanja nisu ophođena. Moglo mu se objasniti što nedostaje na slikama, dati malo vremena i uopće ne lijepiti predloške za brisanje ([[WP:NGN]], [[WP:PDN]], štaveć) :::U konkretnom slučaju vjerojatno nema ni potrebe za izjavom o licenciji jer se nad dijagramima ne mogu zadržavati autorska prava. Najbolje je još popričati s {{s|L ST 1911}} ako treba pa nek odluči koju će slobodnu licenciju primijeniti. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:51, 9. lipnja 2022. (CEST) ::::1. To što je suradnik ''ovo ili ono'' ne znači da može ukloniti predložak u kojem je vrlo jasna rečenica. ::::2. Njegova nova uređivanja nisu ophođena? Pogledaj u evidenciji stranice koju sam naveo tko je ophodio izmjenu 6407270. Prva rečenica ovog odlomka nisu moji snovi. ::::3. ''Moglo mu se objasniti....'' Bez ljutnje, uputio si suradnika ''gdje je općina, ali ne i u koji ured mora doći''. U prijevodu, uputio si ga tamo gdje si ti to dodao, ali on i dalje ne zna ni šta je infookvir ni licencija. Puno puta vidio kod novih suradnika. ::::4. ''Dati vremena....'' ''Uopće ne lijepiti predloške...'' Nisam mu oduzeo vrijeme (ima ga beskonačno); a lijepljenje predloška - ništa nisam zalijepio već sam vratio ono što on ne smije uklanjati. Zar je rečenica ''Ne uklanjajte sami ovaj predložak. Predložak će ukloniti netko od administratora najkasnije 21. lipnja 2022. '' nejasna? ::::5. Izjava o licenciji mora postojati. Probaj postaviti na ZP bilo što bez licencije. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:06, 9. lipnja 2022. (CEST) :::::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: suradnik je @[[Suradnik:Argo Navis|Argu N.]] obećao da će srediti sve slike u sljedećih nekoliko dana. Meni je napisao da su njegovo djelo, tužit nas nitko neće. Predložak je nekoliko puta stavio nakon moje upute, ja bih rekao da zna ''i općinu i ured'', a znat će i licenciju kad mu netko iskusan to objasni... [[RSUR:L ST 1911|gDje TreBa]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:32, 9. lipnja 2022. (CEST) ::::::Obećao...ured... Predložak mora stati dokle god se slika ne sredi do zadnjeg bajta, obećao netko ili ne, posjetio ured u općini ili ne, dao izjavu kod javnog bilježnika,... <small><small>(popis je neiscrpan)</small></small>. Međutim, ako ti tako kažeš, ''tko sam ja da _ti/vam sudim''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:43, 9. lipnja 2022. (CEST) :::::::Poštovanje svima, vidim da sam na krivom mjestu. Uživajte u daljnjem uređivanju i administriranju wikipedije. To je to od moje kontribucije. Nadam se da ćete bar imati više razumjevanja za one koji će pokušati u budućnosti. [[Suradnik:L ST 1911|L ST 1911]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:L ST 1911|razgovor]])</small> 10:55, 10. lipnja 2022. (CEST) :[https://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/handle/2027.42/83329/copyrightability_of_tables_charts_and_graphs.pdf Literatura] (eng.) [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 9. lipnja 2022. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:%C4%8Clanak_tjedna/Arhiv_tjednih_%C4%8Dlanaka&action=history]Ova se stranica kao ophodi, a ovaj IP piše (u neku ruku) svašta.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 20:09, 12. lipnja 2022. (CEST) :Mislim da je to netko "naš". A što, preskočio jedan tjedan? Popravi se i nastavi dalje, ne bih tu radio velike drame, @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]. Vidim ja puno, puno gore "''ophođene''" stvari u člancima svaki dan ;) [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:30, 12. lipnja 2022. (CEST) ::Ja ti ne mislim ništa, niti vidim tjedne ni godine, ni ''vaše'' ni ''naše'', vidim da je ovo netočno. Popraviti bi trebali oni koji su ophodili te izmjene, zar ne? <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 06:06, 13. lipnja 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Puer07|Puer07]] (23:49, 13. lipnja 2022.) == Poštovani mentore, kako se može ime na infookviru i staviti fotografija u infookvir. Hvala! --[[Suradnik:Puer07|Puer07]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Puer07|razgovor]])</small> 23:49, 13. lipnja 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Puer07|Puer07]] sa stranice [[Marko Dragić]] (23:54, 13. lipnja 2022.) == Kako postaviti ime na infookviru i fotografiju u infookviru. --[[Suradnik:Puer07|Puer07]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Puer07|razgovor]])</small> 23:54, 13. lipnja 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Croatian firefighters|Croatian firefighters]] (11:50, 14. lipnja 2022.) == pozdrav! Ja sam Croatian firefighters i vidio sam da vas je wikipedia zadužila za mog mentora..moje pitanje glasi: Da li volite pomagati novim spisateljima i korisnicima wikipedie? --[[Suradnik:Croatian firefighters|Croatian firefighters]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croatian firefighters|razgovor]])</small> 11:50, 14. lipnja 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Puer07|Puer07]] sa stranice [[Razgovor:Marko Dragić]] (10:48, 15. lipnja 2022.) == Poštovani mentore, kako se slika postavlja? Postavio sam poveznicu. Ako Vas mogu zamoliti da to riješite. Unaprijed hvala. Pozdrav i svako dobro. Puer07 --[[Suradnik:Puer07|Puer07]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Puer07|razgovor]])</small> 10:48, 15. lipnja 2022. (CEST) == Brisanje stranice s neispravnim naslovom == @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Je li moguće izbrisati stranicu bez pokretanja Rasprave o brisanju jer sam unio krivi naslov (Primjer: https://hr.wikipedia.org/wiki/Viceroyalty)? Unaprijed hvala! [[Suradnik:MarkoK1984|MarkoK1984]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MarkoK1984|razgovor]])</small> 12:50, 21. lipnja 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Goran1983|Goran1983]] (14:39, 6. srpnja 2022.) == Poštovani. Zanima me na koji način na stranici "Slavonija" mogu ispraviti zapadnu granicu, budući da ovdje nije točno definirana. Naime, ista se proteže od rijeke Drave između Virovitice i Đurđevca do Grubišnog Polja, te dalje prati tok rijeke Ilove do ušća u rijeku Savu. Na taj način, ovim člankom, obrisani su gradovi u čitavoj Zapadnoj Slavoniji kao Daruvar (bjelovarsko-bilogorska županija), Pakrac, Lipik, Okučani, Novska (sisačko-moslavačka županija). Kako navedeno nije točno, isto bi trebalo ispraviti. Isto tako, treba upisati i dio u kojem je Slavonija podijeljena i dijelom bjelovarsko-bilogorskoj županiji kao i sisačko-moslavačkoj.. S poštovanjem, --[[Suradnik:Goran1983|Goran1983]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Goran1983|razgovor]])</small> 14:39, 6. srpnja 2022. (CEST) :Pozdrav, @[[Suradnik:Goran1983|Goran1983]]. Dobro došli! Možete li pojasniti treba li ispravljati tekst ili sliku (kartu)? Tekst može svatko ispraviti, a za sliku će biti najlakše pitati autora. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:36, 12. srpnja 2022. (CEST) == Nepažnja - take 2 == Bok Ponore! Nažalost već smo vodili [[#Predlošci_za_brisanje...|raspravu o ovoj temi]] - slučajno sam svratio među filtere zloupotreba - kad ono, imam što vidjeti: filtar br. 3 sadrži sljedeći regex: <code>(?:/.../)?(.*)</code> (dio sa tri točkice je nebitan pa ga nisam pisao). Pažljivo ga pročitaj. * Prva stvar je da svi posebni znakovi moraju biti pravilno ograđeni (tzv. ''escape characters''). Forward-slash je zadani delimiter u jeziku PHP koji koristi MediaWiki jezgreni kod, stoga je nužno napisati <code>\/</code> umjesto <code>/</code> kako bismo spriječili moguće nepredviđene interakcije softvera. * Druga stvar, puno ozbiljnije prirode: <code>(.*)</code>, odnosno, bilo koji znak, ponovi 0 ili više puta. Ova kombinacija uključuje i nedostatak znaka - ovaj je dio regexa UVIJEK ''true''. Zagrada prije toga je pod upitnikom, pa je cijeli ovaj regex UVIJEK ''true''. Pukom srećom, filter u nastavku traži duljinu teksta obuhvaćenog regexom, što će reći - duljinu cijelog sažetka. U ovom slučaju tvoja nepažnja imala je minimalne posljedice, ali nadam se da sam ostavio utisak koliko '''katastrofalno''' loše ovakve stvari mogu završiti, naročito ako se nalaze u ograničenom djelu projekta koji ima moć sankcionirati suradnike, poput filtera zloupotrebe. Molim te budi pažljiviji u radu s programskom opremom. Jedan korisni alat kojeg volim konzultirati za regexe nalazi se [https://regexr.com ovdje]. Ubuduće, ''molim te'', '''triput mjeri, jednom reži!''' —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 01:12, 10. srpnja 2022. (CEST) :Dobro, @[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]], što je ovo opet? Otkud potreba za stalnim patroniziranjem i nazivanjem mene ''nepažljivim''? Nikakve se katastrofe nisu dogodile, niti su se mogle dogoditi jer je s regexom sve u redu. Filtar 3 radi sve za što je napravljen, a i ostali filtri rade izvrsno... to ti mogu reći jer ih svakodnevno pratim i imam neke vrlo zanimljive brojeve. Molim te ubuduće ''triput mjeri'' prije nego što mi ostaviš ovakve '''poruke o katastrofama koje se ''nisu'' dogodile'''. Ljudi će pomisliti da ovo malo vremena koje provodiš na hrwiki trošiš samo na (nepažljivog) mene. [https://xtools.wmflabs.org/patrollerstats/hr.wikipedia.org/2022-01-01/2022-07-11?actions=patrol Ophodi malo] ''molim te'' pa ćeš vidjeti gdje su pravi problemi! A sad o "slučaju": :U stringu obrasca za regex forward-slash nije nikakav specijalni znak. Mogao si prvi put ''mjeriti'' pa otići [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Filtar_zloporaba/tools ovdje] i upisati <code>rescape("ab/cd")</code>, ili samo <code>"/**/" rlike "/\*\*/"</code> (vraća True) pa bi to i sam vidio. :Mogao si i drugi put ''mjeriti'' pa [https://www.mediawiki.org/wiki/Extension:AbuseFilter/Rules_format ovdje] pročitati da <code>get_matches</code> ne vraća istinu ili laž, nego, jel, cijeli ''match'' u obliku niza. Uz to, po dizajnu je taj match stavljen u varijablu koja za filtar ne znači ništa dok se ne upotrijebi. A kako je upotrijebljena? — kako i sam kažeš: tako da izbroji znakove u ''matchu'' nakon komentara, pa bilo njih 0, 5 ili 150. :Još ću ti nešto reći: naišao sam na dosta slučajeva "''nepaženje''" u "tvojim" i "tuđim" filtrima, nisam dizao uzbunu nego sam ih u tišini popravio. Filtri koji nisu javni ionako se ne bi smjeli javno komentirati, ali eto... ti si odlučio prekršiti i to džentlmensko pravilo. Nije velika šteta, ali bolje nemoj više... posebno kad si u krivu – ''take 2''. :(O ''take 1'' i zašto bi predložak trebalo preimenovati, o ironijo!, pišeš već 7. lipnja kod Croxyzja [[Special:Diff/6406124/6406377|ovdje]]. A nije Croxyz bio ni prvi ni posljednji koga je ime zbunilo, a pomalo i cijeli sustav.) :[[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 06:36, 10. srpnja 2022. (CEST) == Problem s AWB-om == Bok, Ponore, imam jedan problem. Naime, upravo čistim članke jednog našeg poljskog suradnika i primijetio sam da se određene pogreške/tipfeleri ponavljaju, što me navelo na zaključak da bih ih mogao lakše popraviti botom. I tako, otvorim ja AWB i pokušam se prijaviti pod računom za botiranje... I izbaci mi obavijest "NeptuneBot is not enabled to use this." Odmah nakon toga otvori mi se ''tab'' s [[Wikipedija:AutoWikiBrowser/CheckPageJSON|ovom stranicom]]. Budući da si ti otvorio tu stranicu, pitao bih te koja je njezina svrha i zašto, koliko primjećujem, ostali suradnici s bot-računima zbog nje ne mogu obavljati posao na projektu. Istinabog, nisam neko vrijeme bio na projektu, ali još se uvijek nisam umirovio, pa tako ni moj ''dorat''. [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] ''Prosim lepo, štel bi delat, naj kaj zameriti.'' [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 18:42, 10. srpnja 2022. (CEST) :Hej @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, theu M.]] Izgleda da je to konfiguracijska datoteka kojom se služe i ''moj'' [[:en:User:Joeytje50/JWB|JWB]] (preporučam!) koji se vrti u pregledniku i ''tvoj'' stari, samostalni AWB. U nju se pišu oni kojima je dopušteno uređivanje AWB-om. Dodao sam te, molim te javi radi li. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 03:05, 11. srpnja 2022. (CEST) ::Moj odgovor pomalo kasni, ali bolje ikad nego nikad. Čini mi se da sad radi kao i prije. Hvala na pomoći. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:45, 31. srpnja 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Majve|Majve]] sa stranice [[Miroslav Škoro]] (10:41, 12. srpnja 2022.) == Dobar dan. Htio bih pitati može li se ikako uredoti stranica koja je zakljucana radi vandalizma, a kojoj stvarno treba Update, preciznije mislim na stranicu Miroslava Škore. Hvala. --[[Suradnik:Majve|Majve]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Majve|razgovor]])</small> 10:41, 12. srpnja 2022. (CEST) :Pozdrav, @[[Suradnik:Majve|Majve]]. Dobro došli! Uređivanje je dopušteno prijavljenim suradnicima s nešto malo staža (u danima) i nešto malo uređivanja u drugim člancima. Ako se radi izmjenama u svega nekoliko rečenica, svi ih mogu predložiti na stranici za razgovor članka. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:33, 12. srpnja 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Zaprešić1|Zaprešić1]] (12:56, 16. srpnja 2022.) == Pozdrav! Kako napraviti novi projekt? --[[Suradnik:Zaprešić1|Zaprešić1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zaprešić1|razgovor]])</small> 12:56, 16. srpnja 2022. (CEST) … [[Suradnik:Zaprešić1|Zaprešić1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zaprešić1|razgovor]])</small> 13:02, 16. srpnja 2022. (CEST) Zapravo nije bitno [[Suradnik:Zaprešić1|Zaprešić1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zaprešić1|razgovor]])</small> 13:03, 16. srpnja 2022. (CEST) Shvatio sam kako [[Suradnik:Zaprešić1|Zaprešić1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zaprešić1|razgovor]])</small> 13:03, 16. srpnja 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[Suradnik:MaGa|MaGa]] == Uklanjaš komentar IP-a (danas dva puta), istodobno ''previđaš'' da nas se naziva ''komatoznima'' i da se članke naziva ''svinjarijama''. Gdje ti je nestala objektivnost?—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:09, 18. srpnja 2022. (CEST) :Nema odgovora na ovo ili...? <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:04, 19. srpnja 2022. (CEST) ::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: na mom ekranu dva palca niže. Sadko se još granično držao teme. Odjavljeni suradnik počeo je raspravljati članke na drugoj wiki. Uputa [[Wikipedija:Prijedlozi/Uvođenje pravila o pravilima#Pitanja i komentari|na početku cjeline (u komentaru)]] bila je "držite se teme". Bogu hvala, nisam jedini administrator pa za daljnja postupanja preporučam [[WP:NPA]]. ''Ja sam svoju dionicu odradio.'' [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:25, 19. srpnja 2022. (CEST) :::Čuj, nemam običaja čitati tuđe rasprave (nebitno koliko prstiju iznad ili ispod), a za moje jednostavno pitanje (koje se tiče tebe, a ne nekoga drugoa) očekivao sam jednostavan odgovor, a ne ono u stilu skretanja lijevo s desnim žmigavcem. Što se tiče WP:NPA, nemam ja vremena za tužakanja, meni je bitnije da sklapam mozaik, čisto da znam za ubuduće. Činjenica je da si propustio ono što si trebao učiniti i da si se svrstao na jednu stranu, iako to nisi smio. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:31, 19. srpnja 2022. (CEST) == Uklanjanje komentara == Molim Vas objašnjenje, kako nije mjesto i vrijeme? Je li normalno da netko tko na srpskoj Wikipediji sudjeluje u kreiranju gnjusnih sadržaja dolazi ovdje i vama govori što trebate raditi? I onda povrh svega uklonite moj komentar, a njegov ostavite. Je li normalno da se uklanjaju komentari koji vam se ne sviđaju, pa to je diktatura. [[Posebno:Doprinosi/89.201.190.236|89.201.190.236]] 21:16, 18. srpnja 2022. (CEST) :# '''Tema je''' [[Wikipedija:Prijedlozi/Uvođenje pravila o pravilima|novo Pravilo o pravilima i smjernicama]] :# [[Wikipedija:NIJE]] forum :# Na Wikipediji ne [[Wikipedija:RAT]]ujemo izmjenama :# Mišljenje o člancima s Wikipedije na srpskom jeziku treba napisati na toj wikipediji, može i anonimno; ovdje ne možemo riješiti njihove probleme :# Ovdje rješavamo naše probleme; za one koji su ih prespavali u komi literatura je [[:m:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021|ovdje]] :# Odjavljeni svi možemo glumiti svetce i udarati po drugima kako nam drago. Prijavljeni suradnici odrekli su se tog luksuza i sve što kažu ostaje zauvijek. Kad ih se blati, imat će moju zaštitu. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:46, 18. srpnja 2022. (CEST) ::O tome govorim, kakve sad veze to što je sadko napisao ima veze s pravilima? I drugo je, ako mi ovdje ne možemo riješiti probleme srpske wikipedije, zašto onda u zaštitu uzimate prijavljenog suradnika srpske wikipedije, ako i sami kažete da se nas oni ne tiču? —[[Posebno:Doprinosi/89.201.190.236|89.201.190.236]] 23:49, 18. srpnja 2022. (CEST) :::Ima veze, dajem punu podršu kolegama sa hr.wiki, pošto (samo za sada) nemam pravo sudjelovanja u glasovanju. Smatram svoj komentar konstruktivnim, žao mi je što nijesi u stanju da uvidiš očito. Hvala Ponoru na interveniciji. Svako dobro. [[Suradnik:Sadko|Sadko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sadko|razgovor]])</small> 02:32, 19. srpnja 2022. (CEST) ::::Uvidio sam ja da na srpskoj wiki aktivno sudjeluješ u stvaranju sadržaja (što kažeš svinjarija) koji je daleko gori (odiše šovinizmom i nacionalizmom) od onoga što ovdje pokušavaš promijeniti. Kako to da ti ovdje smeta spominjanje velikosrpske agresije, a na srpskoj wiki ti ne smeta spominjanje NATO agresije? —[[Posebno:Doprinosi/89.201.190.236|89.201.190.236]] 08:45, 19. srpnja 2022. (CEST) :::::Pomenuto poređenje je ograničeno inteligentno iz više razloga. No, nemam namjeru ulaziti u debatu sa (češkim) pojedincima koji negiraju genocid nad Srbima u DSR. Takve treba temeljno privesti ''poznaniju prava'', zvaničnim putem. I to je sve. [[Suradnik:Sadko|Sadko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sadko|razgovor]])</small> 14:00, 19. srpnja 2022. (CEST) ::::::Ti koji negiraš velikosrpsku agresiju na Hrvatsku nekome predbacuješ negiranje nekog genocida 😂 To je ta vaša nepristranost i neutralnost na djelu. —[[Posebno:Doprinosi/89.201.196.161|89.201.196.161]] 15:37, 19. srpnja 2022. (CEST) :Ljudi dragi, ponavljam se: nije ni mjesto ni vrijeme. Odsad brišem. Trebao sam i dosad. Članke raspravljajte na pripadnim stranicama za razgovor. Suradnike NE RASPRAVLJAJTE. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:39, 19. srpnja 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:SmileyEnvelope|SmileyEnvelope]] (10:37, 25. srpnja 2022.) == Kako ste? --[[Suradnik:SmileyEnvelope|SmileyEnvelope]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SmileyEnvelope|razgovor]])</small> 10:37, 25. srpnja 2022. (CEST) == Odg. Novčanice == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:MaGa&oldid=prev&diff=6437517] Najkraće rečeno - da. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:08, 4. kolovoza 2022. (CEST) == Odg.: Premještanja == „Perceptivni” (kao i pr. „reduktivni”), ne odgovara hrvatskom jeziku. Trebalo bi ići percepcijski (redukcijski itd.). Neka se varke preimenuju u percepcijske, a ne „perceptivne” (to je slijepo preuzimanje iz engleskoga ''perceptive''). [[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 13:42, 7. kolovoza 2022. (CEST) : Isprike na zadanom poslu. Hvala što ste ispravili sve potrebno. Uvidjeh kako predodžba [https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50073] nije istoznačnica. Isprike i hvala!—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 21:04, 9. kolovoza 2022. (CEST) ::@[[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]: ništa za to, tu smo radi posla (makar je neke bolje izbjeći ako se može ;) ::Eto ni ja nisam znao da je i predodžba ''pojam'' u psihologiji - sve do sada. Svako dobro, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:49, 9. kolovoza 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Ana Majnarić|Ana Majnarić]] (08:01, 8. kolovoza 2022.) == Pozdrav. Želim samo dodati sliku na Kozokrvina, za podvrstu koja nije opisana. Vidjela sambuputu, ali ne mogu doći do opcije medijski sadrzaji/umetni. Pomoć? Hvala. --[[Suradnik:Ana Majnarić|Ana Majnarić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ana Majnarić|razgovor]])</small> 08:01, 8. kolovoza 2022. (CEST) :@[[Suradnik:Ana Majnarić|Ana Majnarić]], pozdrav i dobro došli! Vidim da uređujete s telefona, a na malim ekranima izgleda nije omogućen alat za lako umetanje slika. Na sličici olovke, kad već uređujete članak, možete se prebaciti u uređivanje kôda i onda u članku gdje želite da se pojavi slika dodati nešto poput &#91;&#91;Slika:Ime slike.jpg|mini|Opis slike&#93;&#93;. Koju biste sliku dodali, jeste li je već našli na nekoj drugoj Wikipediji ili na [[:c:|zajedničkom serveru]]? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:35, 8. kolovoza 2022. (CEST) Hvala. Dobro onda. Ma htjela sam staviti sliku koju sam ja fotografirala i identificirala putem ap PlanetNet u pojam za rod biljke koji ima puno podvrsta. Dodala bih sliku navedenoj podvrsti, koja je zacrvenjena teksta. Ništa. Čekat ću dok dođem doma ba P :) [[Suradnik:Ana Majnarić|Ana Majnarić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ana Majnarić|razgovor]])</small> 13:19, 8. kolovoza 2022. (CEST) *doma na PC. [[Suradnik:Ana Majnarić|Ana Majnarić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ana Majnarić|razgovor]])</small> 13:20, 8. kolovoza 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:SmileyEnvelope|SmileyEnvelope]] (14:44, 8. kolovoza 2022.) == Kako da napravim članak na Wikipediji. --[[Suradnik:SmileyEnvelope|SmileyEnvelope]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SmileyEnvelope|razgovor]])</small> 14:44, 8. kolovoza 2022. (CEST) == Pitanje suradnika John Pontifex == Sofijska deklaracija (1929.) - članak. Zašto si obrisao cijeli članak zbog jedne točke ?????????!!!!!!!! I ovako nas je malo na hrv. Wiki koji dajemo svoj doprinos i vrijeme i sve nas je manje !—[[Suradnik:John Pontifex|John Pontifex]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:John Pontifex|razgovor]])</small> 16:28, 8. kolovoza 2022. (CEST) :{{s|John Pontifex}} – članak nije obrisan, samo je premješten (bez preusmjeravanja) na pravopisno bolje ime: [[Sofijska deklaracija (1929.)]]. Ispričavam se ako sam uletio dok si ti uređivao, takve je stvari teško znati. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:45, 8. kolovoza 2022. (CEST) == Ne mogu patrolirati članak == Ne znam zašto, ali ne mogu patrolirati zadnju izmjenu na [[Mijat Tomić]] (treba ispraviti prvo). Ujutro mi se pokazivala na RTRC-u, a sada mi se ne prikazuje. U [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Evidencije?type=patrol&user=&page=Mijat+Tomi%C4%87&wpdate=&tagfilter=&wpfilters%5B%5D=newusers evidencijama] nigdje ne stoji da je ta izmjena patrolirana. Možda {{s|Ivi104}} zna. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:01, 9. kolovoza 2022. (CEST) :{{s|Croxyz}} Izmjena je prestara. Prošlo je više od 30 dana od unosa izmjene, čime izmjena izlazi iz Nedavnih promjena, i nije ju moguće ophoditi.—[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 12:35, 9. kolovoza 2022. (CEST) ::{{s|Ivi104}}, ima smisla. Nije mi palo napamet da srpanj ima 31 dan, pa bi 30 dana unazad bilo 9. srpnja, a ne 8. srpnja (gledao sam 8. srpnja tijekom večeri). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:12, 9. kolovoza 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Puer07|Puer07]] (22:33, 9. kolovoza 2022.) == Poštovani mentore, bio sam uredio stranicu Mijat Tomić. Međutim, Croxzys je pobrisao dopune koje sam uradio. Inače sam o hajducima pisao pa i o Mijatu Tomiću pisao u svojim znanstvenim radovima i knjigama te godinama predajem studentima. Inače na Wikipediji vidim mnogo pogrešnih tekstova bez navođenja relevantnih znanstvenih izvora. Hvala. Srdačno, svako dobro. Puer07 --[[Suradnik:Puer07|Puer07]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Puer07|razgovor]])</small> 22:33, 9. kolovoza 2022. (CEST) :Obrisao sam privremeno jer sređujem cijeli članak. U sažetku [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mijat_Tomi%C4%87&diff=6440674&oldid=6425624 ranije izmjene] naveo sam da ću vratiti sav sadržaj čim ga sredim. Inače, Ponore, riječ je o onom članku za koji sam jučer pitao zašto ga ne mogu patrolirati. Čim budem bio gotov s ovim člankom sredit ću članak [[Diva Grabovčeva]], još jedan od članaka koje nitko nije stigao ispatrolirati na vrijeme. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:42, 9. kolovoza 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Puer07|Puer07]] (22:47, 9. kolovoza 2022.) == Mentore moj, zaboravih napisati da sam Croxyzu greškom poslao zahvalu. Inače, kad sam se prijavio kao suradnik jedina mi je želja pomoći (znanstveno) Wikipediji. --[[Suradnik:Puer07|Puer07]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Puer07|razgovor]])</small> 22:48, 9. kolovoza 2022. (CEST) :@[[Suradnik:Puer07|Puer07]]: naš @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] je gore odgovorio, pustit ćemo ga sad da "sredi" članak kako misli da je najbolje. (jedan je pisac rekao da je ''pisanje'' puno više brisanja nego pisanja) Nemojte se uzrujavat, sve će bit u redu! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:03, 9. kolovoza 2022. (CEST) ::{{s|Ponor}}, postavio sam suradniku {{s|Puer07}} dva pitanja u vezi [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Puer07 nejasnoća u članku], no nisam dobio odgovor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:06, 9. kolovoza 2022. (CEST) :::Ja bih za takve (manje bitne) stvari u članak još stavio {{pp|pojasniti}} i nastavio dalje. Savršenstva do dug put jest. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:15, 9. kolovoza 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Puer07|Puer07]] (23:36, 9. kolovoza 2022.) == Hvala, mentore! Kako i da li reagirati kod osoba koje su preminule, a u Wikipediji se navode pogrešni podatci? Srdačno, svako dobro! --[[Suradnik:Puer07|Puer07]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Puer07|razgovor]])</small> 23:36, 9. kolovoza 2022. (CEST) :@[[Suradnik:Puer07|Puer07]]: Nemojte me zvat "mentore", ako ikako možete — mentorstvo podrazumijeva težak rad, a ja se nisam naradio. Što se tiče pogrešnih podataka, pravilo je isto za sve: naći izvor, promijeniti podatak, navesti izvor ili u tekstu ili u sažetku uređivanja (ako nije toliko bitno da je u tekstu). :Baš gledam članak [[Mijat Tomić]] i našu standardnu dekoraciju o nedostatku izvora. Čak mi se čini da je u već navedenoj literaturi dosta toga napisano, trebalo bi samo u tekstu članka, gdje treba tj. gdje je važno, staviti one brojčice (ponovno umetnuti citat). Eto, ako možete, ipak najbolje poznajete te (i druge) izvore. To ne samo da pomaže provjerljivosti onoga što je napisano na Wikipediji, nego daje čitateljima mogućnost istražiti dostupnu literaturu. Sretno uređivanje! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:47, 9. kolovoza 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Puer07|Puer07]] (10:27, 10. kolovoza 2022.) == Cijenjeni mentore, Mentor je Odisejev prijatelj i učitelj Odisejeva sina Telemaha. Prema toj grčkoj mitologiji mentor je prijatelj. Nisam Vaš zadnji odgovor mogao u cijelosti pročitati. Uz zahvalnost za pomoć, pozdravljam Vas. --[[Suradnik:Puer07|Puer07]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Puer07|razgovor]])</small> 10:27, 10. kolovoza 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Sandrin RB|Sandrin RB]] (19:23, 15. kolovoza 2022.) == Hvala! Molim napravite poveznicu na ime Fra Joakima na stranici Pašman. Tko je on, već piše na Wikip., Stranica je poprilično zbrkana. Mješaju se podaci vezani za općinu Pašman i otok Pašman. Hvala na pomoći! --[[Suradnik:Sandrin RB|Sandrin RB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sandrin RB|razgovor]])</small> 19:23, 15. kolovoza 2022. (CEST) :Pozdrav, @[[Suradnik:Sandrin RB|Sandrin RB]]. Ne mogu naći Fra Joakima na našoj wiki, koji je točno naslov članka? Što se tiče [[Pašman (općina)]] vidim da ste poništili neka uređivanja s brojem stanovnika. [https://popis2021.hr/ Popis 2021.] navodi da je 2144 broj stanovnika u Općini, a ne na cijelom otoku. Isto tako je 345 broj stanovnika u mjestu Pašman (uključen Mali Pašman, pretpostavljam), a za Barotul navode 82 stanovnika. Ako je što pomiješano u člancima o Općini i otoku [[Pašman|Pašmanu]], najbolje je prenijeti iz jednoga u drugi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:44, 16. kolovoza 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Bereta 00000|Bereta 00000]] sa stranice [[Glavice (Bugojno, BiH)]] (19:06, 16. kolovoza 2022.) == Kako da dopunim Poznate ličnosti Da dodam još ličnosti --[[Suradnik:Bereta 00000|Bereta 00000]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bereta 00000|razgovor]])</small> 19:06, 16. kolovoza 2022. (CEST) == Pitanje suradnika [[User:Bereta 00000|Bereta 00000]] sa stranice [[Glavice (Bugojno, BiH)]] (19:13, 16. kolovoza 2022.) == Molim vas da dodate poveznicu Poznate ličnosti za Glavice ,Bugojno BiH Ličnosti Kemal Duraković Jasmin Duraković Esad Duraković Vahid Duraković --[[Suradnik:Bereta 00000|Fućija]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bereta 00000|razgovor]])</small> 19:13, 16. kolovoza 2022. (CEST) == Potencijalni ''domaći rad'' za bota == U svjetlu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kotorska_biskupija&type=revision&diff=6444737&oldid=6444715 ove izmjene] (zanemari ono oko stupaca), da botom pročešljaš članke gdje se (nad)biskupije pišu malim početnim slovom i to ispraviš u veliko početno. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:29, 16. kolovoza 2022. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: nešto jesmo na brzinu popravili (više ja nego on). Teško je robotu naći sve varijante naziva, trebalo bi popisati što se sve pojavljuje u člancima i onda ga isprogramirati. Naletio sam npr. na <nowiki>[[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebački biskup]]</nowiki> (ostaje), ima i nabrajanja »zagrebačku, ninsku i splitsku biskupiju« (bilo bi lakše popravljati da piše »zagrebačku biskupiju, ninsku biskupiju i splitsku biskupiju«, ali tako sigurno neće pisati). Možeš li ručno popraviti reč. »Splitskom nadbiskupu...« u [[Locum Beati Petri]], nisam siguran što napraviti s ''dijacezama''. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:36, 16. kolovoza 2022. (CEST) ::Znam da je to jako kompleksna tematika. Osobno, ako i radim izmjene ove vrste po člancima, to je strogo pod nadzorom, jer nekako ne volim dati automatici da se razmaše, a mogu i ja ''ustat na krivu nogu'', pa da umjesto ''petka'' ode ''patak'', pa di smo onda. Iskreno, računao sam da se to s regexima, zvjezdicama i ostalim ''novotarijama'' za moj nivo programiranja nekako može riješiti, ali očito ćemo još čekat do zelene trave. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 20:46, 17. kolovoza 2022. (CEST) == Zamjena nepostojeće datoteke == Budući je [[Wikipedija:Izvrsni članci/Arhiva početne stranice|stranica]] zaključana, a na njoj se u zaglavlju nalazi datoteka izbrisana na ZP-u, molio bih te da je zamijeniš s njenim duplikatom ''Barnstar Excelenti article for croatian wikipedia.jpg'' (ako je suditi prema [[Commons:File:Untitled3788556985994646213.JPG|razlogu brisanja na ZP-u]]). <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 10:10, 21. kolovoza 2022. (CEST) azqt22elr6pxhfbz2ojmns4ivnasnvv 0 263905 6447192 6255818 2022-08-21T03:00:58Z Rovoobob 8535 Ažuriranje. wikitext text/x-wiki {{Boksač |ime i prezime = Filip Hrgović |slika = Filip Hrgovic rio 2016.jpg |caption = |pravo ime = |nadimak = ''Fićo'', ''Hrga'', ''El Animal'', ''Stone Man'' |kategorija = superteška |državljanstvo = hrvatsko |nadnevak rođenja = [[4. lipnja]] [[1992.]]<ref>[http://www.eubcboxing.org/march-aiba-boxer-of-the-month-filip-hrgovic/ March AIBA Boxer of the Month: Filip Hrgovic], eubcboxing.org, 2. travnja 2015. {{eng oznaka}}</ref> |mjesto rođenja = Zagreb |nadnevak smrti = |mjesto smrti = |stil = |visina = 1,98 m |ukupno = 15 |pobjeda = 15 |prekidom = 12 |poraza = |neriješenih = |nevažećih = |prvak = |amat ukupno = |amat pobjeda = |amat prekidom = |amat poraza = |amat neriješenih = |amat nevažećih = |amat prvak = |medalje = }} '''Filip Hrgović''' ([[Zagreb]], [[4. lipnja]] [[1992.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je profesionalni [[boksač]]. Osvajač je brončane medalje za Hrvatsku na [[Boks na OI 2016.|Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. g. u superteškoj kategoriji]]. == Amaterska karijera == [[Datoteka:Pódio da categoria peso superpesado acima de 91kg masculino, Jogos Olímpicos Rio 2016.jpg|230px|mini|lijevo|Filip Hrgović na dodjeli medalja na OI 2016.]] Dana, [[8. svibnja]] [[2010.]] godine osvojio je na boksačkom Svjetskom juniorskom prvenstvu u [[Baku]]u zlatno odličje u superteškoj kategoriji.<ref>[https://sportnet.rtl.hr/vijesti/396498/ostali-sportovi-borilacki/filip-hrgovic-zlatni-na-sp-u/ Filip Hrgović zlatni na SP-u], sportnet.rtl.hr, 3. svibnja 2010.</ref><ref>Ana Vukašinović, [https://www.24sata.hr/sport/kao-parlov-filip-hrgovic-18-postao-svjetski-prvak-171457 Kao Parlov: Filip Hrgović (18) postao svjetski prvak], 24sata.hr, 3. svibnja 2010.</ref> Dana, [[15. kolovoza]] [[2015.]] godine postao je europski prvak u [[boks]]u, kao prvi [[Hrvat]] nakon [[Mate Parlov]]a. U završnici Europskog prvenstva, u [[Bugarska|bugarskom]] gradu [[Samokov]]u, pobijedio je Nijemca Floriana Schulza u superteškoj kategoriji.<ref>Borna Rupnik, [https://sportnet.rtl.hr/vijesti/488756/ostali-sportovi-borilacki/video-filip-hrgovic-postao-europski-prvak-u-boksu-kao-prvi-hrvat-nakon-mate-parlova/ Hrgović europski prvak: "Nisam ni do koljena Parlovu, a Schulz nije imao šanse. Nisam primio ozbiljniji udarac"], sportnet.rtl.hr, preuzeto 15. kolovoza 2015.</ref> Na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] [[XXXI. Olimpijske igre - Rio de Janeiro 2016.|2016. godine]] osvojio je broncu u superteškoj kategoriji (iznad 91kg).<ref>[https://gol.dnevnik.hr/clanak/olimpijske-igre-2016/boks-filip-hrgovic-u-borbi-za-finale-i-barem-srebro-u-riju---447195.html Hrgović osvojio BRONCU, u polufinalu izgubio od svjetskog prvaka!], gol.dnevnik.hr, 19. kolovoza 2016.</ref> == Profesionalna karijera == Dana, [[30. rujna]] [[2017.]] godine Hrgović je započeo svoju profesionalnu karijeru pobjedom u prvoj rundi nad Raphaelom Zumbanom iz Brazila.<ref name="vecernji1">Hrvoje Delač, [https://www.vecernji.hr/sport/sjajan-debi-hrgovic-nakon-samo-100-sekundi-slomio-svog-protivnika-1198005 Kakav debi! Hrgović nakon samo 100 sekundi slomio protivnika!], vecernji.hr, 30. rujna 2017., pristupljeno 21. ožujka 2018.</ref> Hrgović je potom potpisao ugovor sa Sauerland Promotions.<ref name="sauerland">[https://www.boxingscene.com/filip-hrgovic-inks-promotional-pact-with-sauerland-event--121119 Filip Hrgovic Inks Promotional Pact With Sauerland Event], boxingscene.com, 5. listopada 2017., pristupljeno 21. ožujka 2018. {{eng oznaka}}</ref> == Profesionalni boks - borbe == {|class="wikitable" style="text-align:center; font-size:95%" |- ! Br. ! Rezultat ! Omjer ! Protivnik ! Način ! Datum ! <small>Runda, Vrijeme</small> ! <small>Mjesto održavanja</small> ! <small>Bilješke</small> |- |15. | width="60" bgcolor="#e8f9e9" | pobjeda | 15:0 |style="text-align: left;"|{{ZD|K|KIN}} Zhang Zhilei |style="text-align: left;"|<small>jednoglasna odluka</small> | <small>[[20. kolovoza]] [[2022.]]</small> | <small>12</small> | <small>King Abdullah Sports City, [[Džeda]], [[Saudijska Arabija]]</small> |style="text-align: left;"|<small>Pobjeda u meču za izazivača IBF prvaka teške kategorije.</small> |- |14. | width="60" bgcolor="#e8f9e9" | pobjeda | 14:0 |style="text-align: left;"|{{ZD|N|NJE}} Emir Ahmatović |style="text-align: left;"|<small>tehnički nokaut</small> | <small>[[4. prosinca]] [[2021.]]</small> | <small>3 (10), 0:30</small> | <small>MGM Grand Las Vegas, Las Vegas, SAD</small> |style="text-align: left;"|<small>Obranio naslov IBF međunarodnoga prvaka u teškoj kategoriji.</small> |- |13. | width="60" bgcolor="#e8f9e9" | pobjeda | 13:0 |style="text-align: left;"|{{ZD|C|CG}} Marko Radonjić |style="text-align: left;"|<small>umirovljenje u kutu</small> | <small>[[10. rujna]] [[2021.]]</small> | <small>3 (10), 3:00</small> | <small>Wörthersee Stadion, Klagenfurt, Austrija</small> |style="text-align: left;"|<small>Obranio naslov IBF međunarodnoga prvaka u teškoj kategoriji.</small> |- |12. | width="60" bgcolor="#e8f9e9" | pobjeda | 12:0 |style="text-align: left;"|{{ZD|S|SAD}} Rydell Booker |style="text-align: left;"|<small>tehnički nokaut</small> | <small>[[7. studenoga]] [[2020.]]</small> | <small>5 (10), 2:20</small> | <small>Seminole Hard Rock Hotel & Casino, Hollywood, Florida, SAD </small> |style="text-align: left;"|<small>Osvojio slobodni naslov IBF međunarodnoga prvaka u teškoj kategoriji.</small> |- |11. | width="60" bgcolor="#e8f9e9" | pobjeda | 11:0 |style="text-align: left;"|{{ZD|G|GRČ}} Alexandre Kartozia |style="text-align: left;"|<small>nokaut</small> | <small>[[26. rujna]] [[2020.]]</small> | <small>2 (8), 1:04</small> | <small>Struer Arena, Struer, Danska </small> |style="text-align: left;"| |- |10. | width="60" bgcolor="#e8f9e9" | pobjeda | 10:0 |style="text-align: left;"|{{ZD|S|SAD}} Éric Molina |style="text-align: left;"|<small>nokaut</small> | <small>[[7. prosinca]] [[2019.]]</small> | <small>3 (12), 2:03</small> | <small>Diriyah Arena, Diriyah, Saudijska Arabija</small> |style="text-align: left;"|<small>Obranio naslov [[World Boxing Council|WBC]] međunarodnoga prvaka u teškoj kategoriji.</small> |- |9. | width="60" bgcolor="#e8f9e9" | pobjeda | 9:0 |style="text-align: left;"|{{ZD|M|MEX}} Mario Heredia |style="text-align: left;"|<small>tehnički nokaut</small> | <small>[[24. kolovoza]] [[2019.]]</small> | <small>3 (10), 0:33</small> | <small>Centro de Usos Multiples, Hermosillo, Meksiko</small> |style="text-align: left;"|<small>Obranio naslov [[World Boxing Council|WBC]] međunarodnoga prvaka u teškoj kategoriji.<ref>{{cite web |url=https://www.rtl.hr/vijesti-hr/video/sport/336497/nezaustavljivi-filip-hrgovic-nokautirao-herediju-i-obranio-naslov/ |title=Nezaustavljivi Filip Hrgović nokautirao Herediju i obranio naslov! |work=www.rtl.hr |publisher=RTL Hrvatska |date=25. kolovoza 2019. |accessdate=25. kolovoza 2019.}}</ref></small> |- |8. | width="60" bgcolor="#e8f9e9" | pobjeda | 8:0 |style="text-align: left;"|{{ZD|S|SAD}} Gregory Corbin |style="text-align: left;"|<small>tehnički nokaut</small> | <small>[[25. svibnja]] [[2019.]]</small> | <small>1 (10), 1:00</small> | <small>MGM National Harbor, Oxon Hill, Maryland, SAD</small> |style="text-align: left;"|<small>Obranio naslov [[World Boxing Council|WBC]] međunarodnoga prvaka u teškoj kategoriji.</small> |- |7. | width="60" bgcolor="#e8f9e9" | pobjeda | 7:0 |style="text-align: left;"|{{ZD|S|SAD}} Kevin Johnson |style="text-align: left;"|<small>jednoglasna odluka</small> | <small>[[8. prosinca]] [[2018.]]</small> | <small>8</small> | <small>[[Košarkaški centar Dražen Petrović|KC Dražen Petrović]], Zagreb, Hrvatska</small> |style="text-align: left;"| |- |6. | width="60" bgcolor="#e8f9e9" | pobjeda | 6:0 |style="text-align: left;"|{{ZD|S|SAD}} Amir Mansour |style="text-align: left;"|<small>nokaut</small> | <small>[[8. rujna]] [[2018.]]</small> | <small>3 (12), 3:00</small> | <small>[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]]</small> |style="text-align: left;"|<small>Osvojio je slobodni naslov [[World Boxing Council|WBC]] međunarodnoga prvaka u teškoj kategoriji.</small> |- |5. | width="60" bgcolor="#e8f9e9" | pobjeda | 5:0 |style="text-align: left;"|{{ZD|M|MEX}} Filiberto Tovar |style="text-align: left;"|<small>tehnički nokaut</small> | <small>[[9. lipnja]] [[2018.]]</small> | <small>4 (10), 1:50</small> | <small>Postpalast, [[München]], Njemačka</small> |style="text-align: left;"| |- |4. | width="60" bgcolor="#e8f9e9" | pobjeda | 4:0 |style="text-align: left;"|{{ZD|I|IRS}} Sean Turner |style="text-align: left;"|<small>jednoglasna odluka</small> | <small>[[24. veljače]] [[2018.]]</small> | <small>8</small> | <small>Arena Nürnberger, [[Nürnberg]], Njemačka</small> |style="text-align: left;"| |- |3. | width="60" bgcolor="#e8f9e9" | pobjeda | 3:0 |style="text-align: left;"|{{ZD|U|UK}} Tom Little |style="text-align: left;"|<small>tehnički nokaut</small> | <small>[[27. siječnja]] [[2018.]]</small> | <small>4 (8), 2:15</small> | <small>Arena Riga, Riga, Latvija</small> |style="text-align: left;"| |- |2. | width="60" bgcolor="#e8f9e9" | pobjeda | 2:0 |style="text-align: left;"|{{ZD|Č|ČEŠ}} Pavel Sour |style="text-align: left;"|<small>nokaut</small> | <small>[[27. listopada]] [[2017.]]</small> | <small>1 (6), 2:59</small> | <small>Sport- und Kongresshalle, [[Schwerin]], [[Njemačka]]</small> |style="text-align: left;"| |- |1. | width="60" bgcolor="#e8f9e9" | pobjeda | 1:0 |style="text-align: left;"|{{ZD|B|BRA}} Raphael Zumbano Love |style="text-align: left;"|<small>tehnički nokaut</small> | <small>[[30. rujna]] [[2017.]]</small> | <small>1 (6), 1:40</small> | <small>Arena Riga, [[Riga]], [[Latvija]]</small> |style="text-align: left;"| |- {{end}} == Amaterski boks - Borbe == {{Mrva}} == Nagrade, priznanja i odličja == * 2015.: [[Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"]].<ref>[https://sport.hrt.hr/303592/urica-bjedov-hrgovic-i-karlovic-meu-dobitnicima-nagrade-franjo-bucar Bjedov, Hrgović i Karlović dobitnici nagrade "Franjo Bučar"], sport.hrt.hr, 17. svibnja 2015., pristupljeno 4. prosinca 2018.</ref> * 2015.: Najbolji športaš Grada Zagreba. * 2016.: [[Datoteka:Order of DH Franjo Bučar.jpg|50px]] [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://boxrec.com/en/proboxer/813758 Filip Hrgović na boxrec.com] {{eng oznaka}} {{mrva-boks}} {{GLAVNIRASPORED:Hrgović, Filip}} [[Kategorija:Hrvatski boksači]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]] b7quubkazwhcqpdo4cv10t20ajukoum 102 266247 6447264 6427185 2022-08-21T10:49:50Z Franko1111 279328 /* M */ wikitext text/x-wiki Ovdje je uključen popis poznatih [[plemstvo|plemićkih]] obitelji iz [[Hrvatska|Hrvatske]] kao i plemićkih obitelji iz drugih država, čiji su se ogranci proširili u Hrvatsku, kao i obitelji kojima je priznato hrvatsko plemstvo. {{index}} == A == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Adamić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Adamovići Čepinski]] | align="center"| 17. st. – ''danas'' | align="center"| [[barun]] | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:Grb_Adamovica.jpg|alt=|bezokvira|75x75px]] |- | [[Ajtić]] (Aytich, Jajtich, Jajetich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Alagović]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Alapić]] | align="center"| ? – 1584. | align="center"| [[barun]], [[ban]] | align="center"| | align="center"|[[File:HR-Alapić.jpg|88x88px]] |- | [[Alberti]] | align="center"| | align="center"| [[grof]] (od 1907.) | align="center"| [[split]]ska plemićka obitelj | align="center"| |- |- | [[Althan]] | align="center"| 1129. – ''danas'' | align="center"| [[grof]] (od 1610.) | align="center"| obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla, posjednici [[Međimurje|Međimurja]] (1719.–1791.) | align="center"|[[Datoteka:Wappen_Althann.jpg|alt=|bezokvira|68x68px]] |- | [[Andech-Meranski]] | align="center"| 1173. – ???? | align="center"| [[markgrof|margrofovi]], [[ban]] | align="center"| obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla, posjednici [[Istra|Istre]] (1180.–1248.) | align="center"|[[Datoteka:Andechs-Wappen.png|alt=|bezokvira|91x91px]] |- | [[Andrassy]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| obitelj [[Mađari|mađarskog]] podrijetla | align="center"|[[Datoteka:Andrássy coat 1766.jpg|bezokvira|93x93px]] |- | [[Andreis]] | align="center"| 13. st. – danas | align="center"| | align="center"| [[trogir]]ska plemićka obitelj | align="center"|[[Slika:Andreis grb.svg.png|60px]] |- | [[Antolčić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Antolković]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Antunović]] | align="center"| 14. st. - danas | align="center"|knezovi | align="center"| Hrvatsko praplemstvo iz Poljica (Splitsko-dalmatinska županija) od roda kneza Jurja Dražoevića, od njegovog praunuka Antuna čiji potomci knezovi Juraj, Petar, Marko i Nikola su prvi nosili to prezime. | align="center"| |- | [[Apalenić]] (Apallenich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Arky]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| u popisu plemića jednoselaca Križevačke županije | align="center"| |- | [[Auersperg]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:Auersperg-in-Krain-Grafen-Wappen.png|bezokvira|84x84px]] |- | [[Augustić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| [[File:HR-Augustiić.jpg|109x109px]] |- |} == B == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Babočaj]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:Freiherrendiplom - Babocsay 1720 - Wappen.jpg|bezokvira|74x74px]] |- | [[Babok]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Babonići|Babonići Blagajski]] | align="center"| 13. st. - 1898. | align="center"| [[knez]], [[ban]] | align="center"| hrvatska velikaška obitelj | align="center"|[[Slika:Babonic grb.svg.png|60px]] |- | [[Babonožić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bačić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Božić]] | align="centar"| | align="centar"| | align="centar"| | align="centar"| |- | [[Bajamonti]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| splitska plemićka obitelj [[Talijani|talijanskog]] podrijetla | align="center"| [[Slika:Bajamonti 1.JPG|50px]] |- | [[Balog]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:Coa Hungary Family Balogh (Galánta).svg|bezokvira|87x87px]] |- | [[Bánffy]] (Banić) | align="center"| ???? - ''danas'' | align="center"| [[grof]] | align="center"| [[Mađari|mađarska]] plemićka obitelj s posjedima u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] | align="center"|[[Datoteka:Coa Hungary Family Bánffy.svg|bezokvira|92x92px]] |- | [[Banić]] | align="center"| 16. st. - ''danas'' | align="center"| [[knez]] | align="center"| [[Hrvati|hrvatska]] plemićka obitelj od roda [[Poletčići|Poletčića]] | align="center"| |- | [[Baošić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Barac Repenjski]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Barbarić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Barbo]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Barčić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Barić (plemstvo)|Barić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Baršić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bartolić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bašić]] (Bassich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Batthyány]] | align="center"| 1398. - ''danas'' | align="center"| [[barun]] (od 1628.), [[grof]] (od o.1630.), [[knez]] (od 1764.), [[ban]] | align="center"| obitelj [[Mađari|mađarskog]] podrijetla s posjedima u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] | align="center"|[[Datoteka:COA cardinal HU Batthyany Jozsef.png|bezokvira|62x62px]] |- | [[Bebek]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bedekovići Kobilićki]] | align="center"| ??? - ''danas'' | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bedeković|Bedekovići Komorski]] | align="center"| 13. st. - ''danas'' | align="center"| [[barun]] | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:Coa Hungary Family Bedekovich.svg|bezokvira|98x98px]] |- | [[Belavići (rod)]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| plemićka obitelj podrijetlom iz Bihaćke krajine | align="center"| |- | [[Belošić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Beloševići]] | align="center"| 1635. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Benkovići]] | align="center"| 15. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Benja]] | align="center"| 12. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| [[zadar]]ska plemićka obitelj | align="center"|[[Datoteka:Benja 1.JPG|bezokvira|64x64px]] |- | [[Berčić]] (Berchich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Berislavići Grabarski]] | align="center"| 13. st. - 16. st. | align="center"| [[ban]], [[despot]] | align="center"| hrvatska plemićka obitelj | align="center"|[[Slika:Berislavic Grabarski coat of arms.svg.png|60px]] |- | [[Berislavići Malomlački]] | align="center"| 15. st. - ???? | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Berislavići Trogirski]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Berke]] | align="center"| 15. st. - danas | align="center"| | align="center"| mađarska plemićka obitelj sa Prekmurja s posjedima u Hrvatskoj | align="center"|<!-- Commented out: [[File:Berke grb.jpeg|87x87px]] --> |- | [[Bešenići]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| obitelj [[Mađari|mađarskog]] podrijetla, prezime pisano kao Bessen i Bessenich, [[Predijalci|predijalci]] Zagrebačkog kaptola | align="center"| |- | [[Bilići (rod)]] | align="center"|13. st. - 16. st. - danas | align="center"| | align="center"| Kod [[Jajca]] plemić Radojica Bilić krajem XIV. stoljeća. U 16. stoljeću se spominju u Bihaćkoj krajini, a već 1588. u [[Šibenik]]u | align="center"| |- | [[Blažević]]<ref>(priredila Marica Draženović): [http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/PLEMSTVO_LIKE__GACKE_I_KRBAVE.pdf Plemstvo Like, Gacke i Krbave], pristupljeno 27. travnja 2016.</ref><ref name="cro-eu-Blažević">[http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=307.0 Ličke plemićke obitelji - Blažević]. Literatura je citirana u poruci. Postavila administratorica Marica.</ref> | align="center"| 13. st. - danas | align="center"| | align="center"| '''ŠTIT:''' Vodoravno razdijeljen na crveno i zlatno polje. Polja štita razdjeljuju četiri zlatna povezana šiljka. '''NAKIT:''' Iznad štita je kruna iz koje se propinje raskriljeni zlatni zmaj okrunjen zlatnom krunom. '''PLAŠT:''' Grb je uokviren stiliziranom baroknom kartušom. Blaževići su potekli iz kneževske loze Kardišić ili Danac. Pripadaju hrvatskom praplemstvu.<ref name="cro-eu-Blažević"/> | align="center"| [http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/normal_Blazevic.jpg Slika] |- | [[Bochkaj]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bodrić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bogdanić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bojničići]] | align="center"| 13. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| Podrijetlom iz [[Plavno|Plavnog]] kod [[Knin]]a. | align="center"| [[File:HR-Bojničić.jpg|87x87px]] |- | [[Bombelles]] | align="center"| 19. st. - ''danas'' | align="center"| [[grof]] | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:Bombelles - Tyroff HA.jpg|bezokvira|86x86px]] |- |Bondić (Bundić) |13. st. - 19. st. | |[[Dubrovačka Republika|Dubrovački]] patriciji. |[[Datoteka:Coa fam ITA bonda2.jpg|bezokvira|58x58px]] |- | [[Borelli Vranski]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Borković Domagovićki]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| Potekla od roda [[Domagović (plemićki rod)|Domagovića]].<ref name="HL">''Hrvatski leksikon A-K'', Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 126., 259.</ref> | align="center"| |- | [[Boršić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemićka obitelj u 16. st. se spomin je u Bihaćkoj krajini | align="center"| |- | [[Bošnjak (plemstvo)|Bošnjak]] (Bosniak, Bosniakovich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bošnjaković]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bot Bajnski]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:Coa_Hungary_Family_Both_Botfalva_(1460).svg|alt=|bezokvira|60x60px]] |- | [[Bradač]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Brajković]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Branjug]] (Branyugh) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Brdovečki]] (Berdoczy) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Brezovečki (Brezovački)]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:HR-Brezovečki.jpg|alt=|bezokvira|84x84px]] |- | [[Brigljević]] (Briglevich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Britvić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Brlečići]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| U 16. stoljeću se spominju u Bihaćkoj krajini. | align="center"| [[File:HR-Brlečić.jpg|95x95px]] |- | [[Brlekovići]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemići spomenuti u popisu [[plemići jednoselci|plemića jednoselaca]] Križevačke županije. | align="center"| |- | [[Broz]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemićka obitelj se spominje u popisu plemića [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]] [[1842]]., i plemići su [[Predijalci|predijalci]] [[Zagrebački kaptol|Zagrebačkog kaptola]] | align="center"| |- | [[Budački]] | align="center"| 14. st. - 1713. | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Budak]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Budisavljevići]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:Grb Mijata Budisavljevića.jpeg|bezokvira|78x78px]] |- |Budor | '''od 15. do 18. stoljeća''' |plemićka obitelj | |[[Datoteka:UKL.gif|frameless|87x87px]] |- | [[Bujanović]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bukovački]]<ref>Tatjana Radauš (1998): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5722 Toma II. Erdődy], Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 22. travnja 2016.</ref> | align="center"| 1579. - ???? | align="center"| | align="center"| hrvatska plemićka obitelj od plemena [[Mogorovići|Mogorovića]] | align="center"| |- | [[Bukovlić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Buković]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bukvić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bunić (de Bona)|Bunići]] | align="center"| 1023. - ''danas'' | align="center"| [[markiz]] (od 1754.) | align="center"| [[Dubrovnik|dubrovačka]] plemićka obitelj. | align="center"| [[Datoteka:Arms of the house of Bona.svg|50px]] |- | [[Burić]] | align="center"| Šibenik 1587. | align="center"| [[barun]],[[vitez]] | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:BURIC.jpg|84x84px]] |- | [[Bušić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- |[[Butković]]<ref name=":0" /> | align="center"|1650. - danas | align="center"|knez | align="center"|lička plemićka obitelj | align="center"|[[Datoteka:Butkovic.jpg|50px]] |- | [[Bužan]] | align="center"|1621.-1862. | align="center"|barun | align="center"| | align="center"|[[Slika:Buzan COA.svg.png|50px]] |} == C, Č, Ć == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Caballini]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:COA Caballini von Ehrenburg - Tyroff AT.png|bezokvira|81x81px]] |- | [[Cambi]] | align="center"| 15. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| [[split]]ska plemićka obitelj | align="center"| [[Datoteka:Grb porodice Cambio.jpg|50px]] |- | [[Castropola]] | align="center"| 10. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| | align="center"| [[Slika:Lo stemma dei conti pola.jpg|42x42px]] |- | [[Cedulin]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| [[zadar]]ska plemićka obitelj | align="center"| |- | [[Celio-Cega]] | align="center"| 13. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| [[trogir]]ska plemićka obitelj | align="center"|[[Datoteka:Celio Cega 2.JPG|bezokvira|54x54px]] |- | [[Celjski grofovi]] | align="center"| 12. st. - 1456. | align="center"| [[grof]], [[knez]] | align="center"| obitelj [[Slovenci|slovenskog]] podrijetla sa sjedištem u [[Celje| Celju]], ali i posjedima u [[Ugarska|Ugarskoj]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] | align="center"| [[Datoteka:Counts of Celje coat of arms (1-4).svg|44x44px]] |- | [[Chavrak]] (Chavrag de Letovanich) | align="center"| 29. ožujka 1602.; 11. siječnja 1896. | align="center"| | align="center"| [[File:HR-Chavrak1.jpg|79x79px]] | align="center"| [[File:HR-Chavrak2 1896.jpg|80x80px]] |- | [[Cindro]] | align="center"| 13. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| [[split]]ska plemićka obitelj | align="center"|[[Datoteka:Cindro 1.JPG|bezokvira|57x57px]] |- | [[Cipiko]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:Ćipiko 1.JPG|bezokvira|59x59px]] |- | [[Crljen]]<ref name="dizbi143">[[Đuro Körbler]]: [http://dizbi.hazu.hr/object/view/24821] [http://dizbi.hazu.hr/object/view/MA7pcBR2MP DiZbi.- Digitalna zbirka HAZU] Ljetopis : Marko pl. Czerliem : [nekrolog], str. 143. Pristupljeno 11. lipnja 2016.</ref> | align="center"| 1773. | align="center"| grof | align="center"| | align="center"| |- | [[Crnčić]] (Cernchich, Chernchich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Crnkovići]] | align="center"| 15. st. - ''danas'' | align="center"| [[grof]] (od 1833.) | align="center"| | align="center"| |- | [[Cvetković]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Cvetnić]] (Czwethnych) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Pišćanovec|Pišćanovcu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji<ref>Emilij Laszowski, ''Povjesni spomenici plemenite općine Turopolja'',Svezak II., Zagreb, 1905., str. 396.-417.</ref> | align="center"| |- | [[Cvitković]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Čačković]] Chachkovich | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[File:HR-Čačković.jpg|83x83px]] |- | [[Čeh]] (Cheh, Cseh) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:COA bishop SK Csech Istvan.png|bezokvira|54x54px]] |- | [[Česnegić Milvanski]] | align="center"| 13. st. - ''danas'' | align="center"| [[grof]] | align="center"| | align="center"| [[Slika:Cseszneky comital big.jpg|100x100px]] |- | [[Čikulin]] | align="center"| 16. st. - 1746. | align="center"| [[barun]] (od 1628.), [[grof]] (od 1706.) | align="center"| obitelj [[Talijani|talijanskog]] podrijetla s posjedima u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] | align="center"| [[Datoteka:Grb obitelji Čikulin.JPG|50px]] |- | [[Čolić]] | align="center"| 16. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| [[senj]]ska plemićka obitelj, ogranak u Privlaci | align="center"| |- | [[Čulić]] | align="center"|17. st - ''danas''<ref>{{Citiranje weba|url=https://hrcak.srce.hr/file/158762|title=Tragom seobe jednog roda|author=Vesna Čulinović|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=5. veljače 2021.}}</ref> | align="center"|barun | align="center"| Rod potječe od plemena [[Lapčani|Lapčana]] i Miroslavića | align="center"| |- | [[Čupor Moslavački]] | align="center"| 13. st. - 15. st. | align="center"| [[ban]] | align="center"| slavonska plemićka porodica | align="center"|[[Slika:Cupor grb.svg.png|55px]] |- |} == D, Đ == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Damjanović Vrgadski]]<ref name="HL-233">''Hrvatski leksikon A-K'', Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 233.</ref> | align="center"| | align="center"| [[Vrgada|vrgadski]] grofovi ("conte di Vergada") | align="center"| Podrijetlom iz [[Poljica]]. | align="center"| |- | [[Daničić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Daubachy]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Delišimunović]] | align="center"| 15. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Deutsch]] (Deutsch de Macelj) | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemstvo grbovnicom od 25. studenog 1910. po [[Franjo Josip I.|Franji Josipu I.]] u Beču. | align="center"| |- | [[Dianižević]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Ditković]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Dobrojević]] | align="center"| 14. st. {{--}} 1819. | align="center"| | align="center"| Šibensko plemstvo od 1412. | align="center"| |- | [[Doimi]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Doklečić]] (Doklechych) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Rakovec (Ljubešćica)|Chwnowczu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji<ref>Emilij Laszowski, ''Povjesni spomenici plemenite općine Turopolja'',Svezak II., Zagreb, 1905., str. 396.-417.</ref> | align="center"| |- | [[Doktorić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Dolački]] (Dolachky) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Dolovčak]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| [[File:HR-Dolovčak.jpg|79x79px]] |- | [[Dolovec]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Domagojevići]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Domagović (plemićki rod)|Domagović]] | align="center"| 1327.- | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Dominis]] | align="center"| ???? - ''danas'' | align="center"| | align="center"| [[Rab|rapska]] plemićka obitelj | align="center"| |- | [[Domjanići]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Dončić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Doringer]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Dorotić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Draganići (pleme)|Draganići]] | align="center"| 13. st. - Danas | align="center"| | align="center"| Hrvatski rod podrijetlom od plemena [[Šubići|Šubića]] | align="center"|[[File:HR-Draganić.jpg|78x78px]] |- | [[Draganić - Vrančić]] | align="center"| 13. st. - 18. st. - Danas | align="center"| | align="center"| Hrvatski rod podrijetlom od plemena [[Šubići|Šubića]] i roda Vrančić | align="center"| |- | [[Dragojlović]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Draškovići|Draškovići Trakošćanski]] | align="center"| 15. st. - ''danas'' | align="center"| [[barun]], [[grof]], [[ban]]- hrvatska velikaška obitelj | align="center"| [[Datoteka:HR-Draskovich1a.jpg|91x91px]] [[Datoteka:HR-Draskovich5.jpg|90px]] | align="center"| [[Datoteka:HR-Draskovich7.jpg|86x86px]] |- | [[Drenovečki]] (Drenoczy) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Drk]] (Deergh, Derk) | align="center"| 16. st - ''danas'' | align="center"| | align="center"| Doseljeni na područje Turopolja u 16. stoljeću. U posljednjem popisu plemića Zagrebačke županije iz 1851 g. upisan je Ivan ev. pl. Derk. U knjizi Ljudevita Gaja grb ove obitelj upisan je pod prezimenom Durgh. | |- | [[Drugec]] (Drwgecz) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Rakovec (Ljubešćica)|Chwnowczu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji<ref>Emilij Laszowski, ''Povjesni spomenici plemenite općine Turopolja'',Svezak II., Zagreb, 1905., str. 396.-417.</ref> | align="center"| |- | [[Druškoci]] (Druskoczy) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Držanić]] (Dersanich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Dudići]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Duka]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Dvekar]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Đureković]] (Gywrakowych, Gyurekovych) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u Throykowcz u tadašnjoj Križevačkoj županiji<ref>Emilij Laszowski, ''Povjesni spomenici plemenite općine Turopolja'',Svezak II., Zagreb, 1905., str. 396.-417.</ref> | align="center"| |- |} == E == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Eltz]] | align="center"| 1157. - ''danas'' | align="center"| [[barun]], [[grof]] | align="center"| obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla s posjedima u [[Slavonija|Slavoniji]] | align="center"|[[Datoteka:CoA Eltz Family.svg|bezokvira|56x56px]] |- | [[Engel (obitelj)]] (Engel de János) | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemstvo grbovnicom od 29. ožujka 1886. po [[Franjo Josip I.|Franji Josipu I.]] u Beču. | align="center"| |- | [[Erdödy]] | align="center"| 1187. - ''danas'' | align="center"| [[grof]] | align="center"| obitelj [[Mađari|mađarskog]] podrijetla koja je imala posjede i u Hrvatskoj i koja se razdijelila na dvije grane: ''mađarsku'' i ''hrvatsku'' (hrvatska je grana odigrala značajnu ulogu u povijesti Hrvatske i obrani [[hrvatsko državno pravo|njenih državnih prava]]) | align="center"| [[Slika:COA bishop SK Erdody Laszlo Adam.png|50px]] |- | [[Ernušti]] | align="center"| 15. st. - 1540. | align="center"| | align="center"| obitelj [[Židovi|židovskog podrijetla]] | align="center"| [[File:Grb obitelji Ernušt.jpg|50px]] |- |} == F == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Fabijanić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Farkaš-Vukotinović]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Femen]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- |[[Fenrich]] (de Gjurgjenovac) | align="center"| 17. st. - ''danas'' | align="center"|[[junker]] |[[Pruska]] junkerska obitelj, ogranak u 20. st. doseljava u Hrvatsku. Potvrda plemstva i grbovnica podijeljena Josefu v. Fenrichu 1913. po [[Franjo Josip I.|Franji Josipu I.]] u Beču<ref>Hostian Ostrognay: ''Historia Originis Gentium Patriciarum;'' ''Pars'' ''prima; Fenrich''. Verucia, 1918. str. 2. - 5.</ref>. Austrijsko plemstvo najvjerojatnije nije proglašeno u Saboru. | align="center"|[[Datoteka:Patent_of_nobility_-_Fenrich_von_Gjurgjenovac_1913.jpg|alt=|bezokvira|100x100px]] |- | [[Ferić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Feštetići]] | align="center"| 15. st. - ''danas'' | align="center"| [[grof]] (od 1766.), [[knez]] (od 1911.) | align="center"| | align="center"| [[Datoteka:Grb obitelji Feštetić.jpg|85x85px]] |- | [[Filipašić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemići [[Predijalci|predijalci]] Zagrebačkog kaptola | align="center"| |- | [[Filipčić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Filipović]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Flaischman]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| [[File:HR-Fleischman.jpg|89x89px]] |- | [[Fodrovečki]] (Fodroczy) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Forčić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Forko]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Frankapani]] (knezovi Krčki) | align="center"| 1116. - 1671. | align="center"| [[knez]], [[markiz]], [[ban]] | align="center"| hrvatska velikaška obitelj podrijetlom s otoka [[Krk]]a | align="center"|[[Datoteka:COA Franngepan.png|bezokvira|98x98px]] |- | [[Frodnacher]] (de Bednya) | align="center"| 1380.- ??? | align="center"| | align="center"| obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla sa područja [[Gornja Austrija|Gornje Austrije]]- ogranak [[Bednja|Bednjanski]]<ref>Klaužer, Vedran: [https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=603777 Plemićka obitelj Frodnacher - ogranak Bednjanski (de Bednya). Aktivnosti članova ogranka u Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu u drugoj polovici 15. i početkom 16. stoljeća], Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice ... ([tel:1331-7172 1331-7172]) 19 (2012); 31-43</ref> | align="center"| |- | [[Funtek]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- |} == G == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" width="15%" ! |Naziv obitelji ! bgcolor="silver" width="15%" ! |Vremenski okvir ! bgcolor="silver" width="15%" ! |Titule ! bgcolor="silver" width="43%" ! |Bilješke ! bgcolor="silver" width="12%" ! |Grb |- | [[Gabelić]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gaj]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Galeković]] | align="center" | [[1507.]]-[[21. stoljeće|danas]] | align="center" | | align="center" | [[Turopolje|Turopoljski]] [[Plemenita Opčina Turopoljska|plemenitaši]] iz [[Selo|sela]] [[Mraclin|Mraclina]] | align="center" | |- |Galić |20.lipnja 1661. | | |[http://www.crnelokve.ba/images/Grb%20plemena%20Galić.jpg<nowiki>] </nowiki> |- | [[Galović]] (Galowych) | align="center" | 01. kolovoza 1519. | align="center" | | align="center" | Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Dropkovec|Dropkovcu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji<ref>Emilij Laszowski, ''Povjesni spomenici plemenite općine Turopolja'',Svezak II., Zagreb, 1905., str. 396.-417.</ref> | align="center" | |- | [[Galjuf]] (Galliuff) | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gašparić]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gašparini]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gatčani]] (Gatchany) | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gereci]] (Gereczy) | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gisingovci]](Német-Ujvá)( njem. Güssing, mađ. Kőszegi) | align="center" | 12.st. - 15.st. | align="center" | ban, palatin | align="center" | velikaška obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla. | align="center" |[[Datoteka:WAPPEN GUENSER.png|bezokvira|90x90px]] |- | [[Gluhak]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gojmerec]] (Goymerecz, Goymeracz) | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" |[[File:HR-Gojmerec.jpg|70px]] |- | [[Golec]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Golub]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Golubić]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | Plemićka obitelj spominje se u popisu plemića jednoselaca u Križevačkoj županiji | align="center" | |- | [[Gorjanski]] (Garay) | align="center" | 13. st. - 1481. | align="center" | [[knez]] | align="center" | obitelj [[Mađari|mađarskog]] podrijetla koja je imala posjede i plemstvo u [[Slavonija|Slavoniji]] | align="center" |[[Datoteka:House of Garay COA.svg|bezokvira|55x55px]] |- | [[Gorjup]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gorup]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gotal]] (Gotthal, Gothal, Gottal, Gothall) | align="center" | 13. - 18. st. - danas | align="center" | podban, dvije grane, od kojih je jedna barunska, a druga samo plemićka. Barunska grana je izumrla u 18. stoljeću. Plemićka grana se razdvojila početkom XVI. stoljeća. | align="center" | od [[Gotalovec|Gotalovca]] | align="center" | |- | [[Gracki]] (Gradszky, Graczky) | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Granđa]] (Granya, Grangya)m | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Grdenić]] (Gerdenich, Gerdenych) | align="center" | 01. kolovoza 1519. | align="center" | | align="center" | Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Kapela Kalnička|Kapeli Kalničkoj]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji | align="center" | |- | [[Gredelj]] (Gredel, Gredely) | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gregorić]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gregorijanci]] | align="center" | 16. st. - 17. st. | align="center" | [[barun]] | align="center" | | align="center" |[[Slika:Gregorijanec coat of arms.svg.png|55px]] |- | [[Gregoroci]] (Gregoroczy) | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Grimani]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Grisogono]] | align="center" | 14. st. - ''danas'' | align="center" | | align="center" | [[split]]ska plemićka obitelj | align="center" | [[Datoteka:Grb porodice Grisogono.jpg|60x60px]] |- | [[Gubašoci]] (Gubassoczy) | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gučetići]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | [[Dubrovnik|dubrovačka]] plemićka obitelj | align="center" |[[Datoteka:Coa fam ITA gozze de trebinje2.jpg|bezokvira|61x61px]] |- | [[Gundulić]] | align="center" | 13. st. - 1800. | align="center" | | align="center" | [[Dubrovnik|dubrovačka]] plemićka obitelj | align="center" | [[Slika:Arms of the house of Gundulić.svg|54x54px]] |- | [[Gusići (plemstvo)|Gusići]] | align="center" | 12. st. - ''danas'' | align="center" | [[knez]], [[barun]] | align="center" | hrvatski velikaški rod | align="center" | [[File:Gusići.jpg|55px]] |- | [[Gušić (pleme)]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gut-Keled]] (Cletgud, Gledguth, Guthkeled, Gutkeled, Gwthkeleth) | align="center" | 12.st. - 15.st. | align="center" | ban | align="center" | Rod koji je prerastao u pleme [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla. | align="center" |[[Datoteka:Coa Hungary Clan Gutkeled.svg|bezokvira|64x64px]] |- | [[Gvozdanović]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" |[[File:HR-Gvozdanović.jpg|78x78px]] |} == H == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Habjanec]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[File:HR-Habjanec.jpg|72x72px]] |- | [[Hadrović]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Hajnović]] | align="center"| 3. rujna 1661. - danas | align="center"| | align="center"| hrvatska plemićka obitelj. Plemićki list i grbovnicu dodijelio je 3. rujna 1661. kralj Leopold u Beču; potvrđeno i proglašeno na Hrvatskome Saboru 27. ožujka 1662.{{nedostaje izvor}} | align="center"| |- | [[Halenić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Haller]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:Haller-Wappen.png|bezokvira|70x70px]] |- | [[Halper Sigetski]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Haulik]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:COA cardinal SK Haulik Juraj.png|bezokvira|51x51px]] |- | [[Hasnek]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Hellenbach]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Herberstein]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:Herberstein-Gr-Wappen.png|bezokvira|83x83px]] |- | [[Herković]] (Herkovich, Herkffy) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Hervoj]] (Hervoy) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- |Holjevac | | |Ovaj je rod uglavnom živio u Brinju - Jezeranski Holjevci. Holjevci su bili iskusni krajiški časnici koji su služili u različitim dijelovima Vojne krajine | |- | [[Homolić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Hondrej]] (Hondrey) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Horžić]] (Horsich, Hersych) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Rakovec (Ljubešćica)|Chwnowczu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji | align="center"| |- | [[Horg]] (Horgh, Horgha, Hohwgh) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Pišćanovec|Pišćanovcu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji | align="center"| |- | [[Horvat (rod)]] (Horvathy) | align="center"| 13. st. - Danas | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[File:HorvatXIVstoljece1.svg|70 px|alt=|bezokvira]] |- | [[Horvat od sv. Petra]] | align="center"| ??? - 17. st. - Danas | align="center"| | align="center"| Potvrda plemstva 6. veljače 1635. godine s novim grbom. | align="center"|[[File:HR-Horvat od sv Petra.jpg|85x85px]] |- | [[Horvat aliter Kurtić]] (Horvath de Kurtich, Horvath aliter Kurtich) | align="center"| ??? - 17. st. - Danas | align="center"| | align="center"| Spominju se kroz povijest u [[Križevačka županija|Križevačkoj županiji]] i [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]] poslije oslobođenja [[Transilvanija|Erdelja (Sedmogradske)]] služe u vojsci, a dva brata, u XVIII. stoljeću, Ivan i Dimitrije Horvat u petrovaradinskoj pukovniji - odakle oko 1754. godine, odlaze u Rusiju. | align="center"| |- | [[Horvat aliter Radić]] (Horvath de Radić, Horvath aliter Radich) | align="center"| ??? - 17. st. - Danas | align="center"| | align="center"| Spominju se kroz povijest u [[Varaždinska županija|Varaždinskoj županiji]] | align="center"| |- | [[Horvatić|HRSTIĆ]]Harstich | align="center"| Prije 13 st. | align="center"| | align="center"| Bosna,obitelj iz koje je potekao Bosanki kralj 1444-1461 Pobočna grana dinastije Kotromanic | align="center"| |- | [[Horvatinčić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| Grbovnica u [[Nadbiskupski arhiv u Zagrebu|Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu]] | align="center"|[[File:HR-Horvatinčić.jpg|92x92px]] |- | [[Hotkovići]] | align="center"| 15. st. - 19. st. | align="center"| [[barun]] (od 1791.) | align="center"| | align="center"| |- | [[Hranilovići]] | align="center"| 15. st. - danas | align="center"| | align="center"| hrvatska plemićka obitelj- Plemićki list, grbovnica podijeljeni su [[24. kolovoza]] [[1603.]] Jurju Hraniloviću. Proglašeno na [[hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] [[27. veljače]] [[1609.]]. Plemići i svećenici. | align="center"| |- | [[Hreljac]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Hrušoci]] (Hrussoczy) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Hrvatić]] (Hervatich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Hrvatinići]] | align="center"| 13. st. - 1476. | align="center"| [[vojvoda]], [[herceg]], [[knez]] | align="center"| hrvatska obitelj koja je imala posjede u Donjim krajevima u [[Bosna|Bosni]] | align="center"|[[Datoteka:Coat of Arms of Hrvatinić.svg|bezokvira|91x91px]] |- | [[Hrvojić]] (Hervoich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Hržić]] (Hersich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Hudić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Hudoden]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Humski]] | align="center"| 16. st. - o. 1680. | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Huzjak]] (Husiak, Huziak, Hosiak, Hoziak) | align="center"| 16. st. - danas | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[File:HR-Huzjak.jpg|79x79px]] |- |} == I == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Ilijašić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Iločki]] | align="center"| 13. st. - 1524. | align="center"| [[knez]] | align="center"| obitelj hrvatskog podrijetla (područje [[Dubica|Dubice]]) s posjedima u [[Slavonija|Slavoniji]] | align="center"|[[Slika:Ilok Ancient COA.svg.png|60px]] |- | [[Imprić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Inkey]] (Inkey de Pallin) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:Grb obitelji Inkey.JPG|bezokvira|83x83px]] |- | [[Ivanek]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemićka obitelj se spominje u darovnici [[Ivan III. Drašković |Ivana III. Draškovića]] za dobra [[Čurilovec]] i [[Pišćanovec]] 18. lipnja 1647. | align="center"| |- | [[Ivanić (obitelj)]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| <!-- s Hvara ili ima još jedna ? --> | align="center"| |- | [[Ivellio]] | align="center"| 13. st. - ''danas'' | align="center"| [[grof]] | align="center"| [[split]]ska plemićka obitelj | align="center"| [[Slika:Iveljić 1.JPG|48x48px]] |- | [[Ivšić]] | align="center"| 15. st. - danas | align="center"| | align="center"| stara hrvatsko-ugarska plemićka obitelj s posjedima u [[Sisak|Sisku]], [[Slavonija|Slavoniji]], [[Srijem]]u i [[Pečuh]]u | align="center"| |- |} == J == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Jagić]] (Jagich, Jagych) | align="center"| 1569. - danas | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[File:HR-Jagich.jpg|81x81px]] |- |Jelići od Draženovića {{nedostaje izvor}} | align="center"| 14. st. | align="center"| | align="center"| Bijeg pred Turcima iz Bosne u Dalmaciju. Split, Hvar, Brač{{nedostaje izvor}} | align="center"| |- | [[Jakopčići]] | align="center"| 13. st. - danas. | align="center"| | align="center"| Rod podrijetlom iz [[Ivanić-Grad|Ivanića]] pred Turcima se sklonio u [[Hrvatsko zagorje]] | align="center"|[[File:HR-Jakopčić.jpg|81x81px]] |- | [[Jakopović]] (Jakopowych) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Pišćanovec|Pišćanovcu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji | align="center"| |- | [[Jakša (plemstvo)|Jakša]] | align="center"| 14. st. | align="center"| | align="center"| S Hvara. | align="center"| |- | [[Jakšić (plemstvo)|Jakšić]] | align="center"| 14. st. | align="center"| | align="center"| S Hvara, dio na Braču. | align="center"| |- | [[Jakuš]] (Jakuss, Jakoss Iakossych, Jakussich) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Pišćanovec|Pišćanovcu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji | align="center"| |- | [[Jankovići Daruvarski]] | align="center"| 16. st. - 1904. | align="center"| [[barun]] | align="center"| | align="center"| |- | [[Jelačići (plemstvo)|Jelačići Bužimski]] | align="center"| 14. st. - ''danas'' | align="center"| [[barun]], [[grof]] | align="center"| Podrijetlo vuku iz Bužima u Lici. | align="center"| [[File:HR-Jelachich 1854.jpg|74x74px]] |- | [[Jurkovići]] | align="center"| | align="center"| [[barun]] | align="center"| | align="center"| |- |} == K == {| class="wikitable sortable" width="100%" |+ ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Kaboga|Kabužić]] | align="center"| 13. st. - ''danas'' | align="center"| [[grof]] (od 1857.) | align="center"| [[Dubrovnik|dubrovačka]] plemićka obitelj | align="center"| [[Datoteka:Coa fam ITA caboga.jpg|49x49px]] |- | [[Kačići|Kačići Omiški]] | align="center"| 12. st. - ''danas'' | align="center"| [[knez]] | align="center"| hrvatski velikaški rod | align="center"| [[Datoteka:Kačić (Fojnica Armoral).jpg|60px]] |- | [[Katalenić]] | align="center"| 16. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| hrvatska plemićka obitelj podrijetlom iz Knina | align="center"| |- | [[Keglevići|Keglevići Bužimski]] | align="center"| 15. st. - ''danas'' | align="center"| [[barun]], [[grof]] | align="center"| Podrijetlo vuku iz Dalmacije sa Zrmanje gdje im je bio Kegel grad kojem se još danas vide ruševine. Kasnije pred Turcima se preseljavaju u današnju Bihaćku krajinu gdje su imali u posjedu Bužim (nekad nazivan Čava) hrvatska velikaška obitelj. Hrvatska grana izumrla je u [[20. stoljeće|20. stoljeću]], dok je ugarska još živuća | align="center"|[[Datoteka:Wappen der Grafen von Keglevich de Buzin 1687 und 1708.png|bezokvira|79x79px]] |- | Kiš (Kiss de Saulovecz, Szalocy) | align="center"| ??? - ''danas'' | align="center"| | align="center"| hrvatska plemićka obitelj | align="center"| |- | [[Kitonić]] | align="center"| 16. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| hrvatska plemićka obitelj iz Kostajnice | align="center"| [[File:HR-Kitonić2.jpg|97x97px]] |- | [[Klokočani]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Kneževići (plemstvo)|Kneževići]] | align="center"| 15. st. - 1924. | align="center"| [[barun]] (od 1763.) | align="center"| | align="center"| [[Slika:Kneževići od Svete Jelene (Croatia).jpg|50px]] |- |[[Koprivnjak]] (Celjski Koprivnjaci) |1721. - danas |[[Grof|grofovi]] od 1764. |Prvi se puta spominju na popisu obitelji 1721. Posjedovali su nekoliko [[Kurija (građevina)|kurija]] i posjeda u hrvatskom Zagorju. U 1944. svi su im posjedi nacionalizirani. |[[Datoteka:Kovacevic.jpg|71x71px]] |- |Kozic |1587 | | | |- | [[Kramarić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"|24. kolovoza 1614. godine kralj Matija II. dodijelio plemstvo Ivanu Kramariću iz Šćitarjeva, njegovim sinovima Ambrozu, Pavlu, Ivanu i Nikoli te Ivanovu bratu Stjepanu i njegovim sinovima Đuri i Matiji<ref>E. Laszowski "Povijest plemenite općine Turopolje", Zagreb 1911. </ref>. | align="center"| |- | [[Krčelić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| [[File:HR-Krčelić.jpg|62x62px]] |- | [[Kristolovec]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| [[File:HR-Kristolovec.jpg|71x71px]] |- |[[Krznarić]] | align="center"|8. ožujka 1668. - danas | | align="center"|Stari Otočki rod. Plemstvo i grb podijelio je kralj Leopold I. 8. ožujka 1668. godine Gregoru Krznariću. Hrvatski Sabor potvrdio je ovu odluku 6. studenog 1668. | |- | [[Kukari]] | align="center"| 12. st. - 1581. | align="center"| | align="center"| hrvatski plemićki rod | align="center"| |- | [[Kukuljević]] (Kukulyevich aliter Bassani de Sacci) | align="center"| ???-27. listopada 1490. - 9. prosinca 1649. - | align="center"| | align="center"| [[File:HR-Kukuljević2.jpg|74x74px]] | align="center"| [[File:HR-Kukuljević.jpg|82x82px]] |- | [[Kulmeri]] | align="center"| 17. st. - 1998. | align="center"| [[barun]], [[grof]] | align="center"| hrvatska plemićka obitelj [[Štajerska|štajerskog]] podrijetla | align="center"|[[Datoteka:Kulmer - Tyroff AT.jpg|bezokvira|97x97px]] |- | [[Kurjakovići|Kurjakovići Krbavski]] | align="center"| 14. st. - 1531. | align="center"| [[knez]] | align="center"| ogranak roda [[Gusići|knezova Gusića]] | align="center"| |- | [[Kurtić]] (Kwrtych, Kortich, Kurtich) | align="center"| 01. kolovoz 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Pišćanovec|Pišćanovcu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji | align="center"| |- | [[Kuščić]] | align="center"| 15. st. - danas | align="center"| | align="center"| [[brač]]ka plemićka obitelj | align="center"| |- |Kušević | |plemić |hrvatska plemićka obitelj s prostora Turopolja | |- | [[Kutnjak]] (Kutnyak, Kutniak, Kotnyak, Kotniak) | align="center"| 1662. - danas | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[File:HR-Kutnjak.jpg|78x78px]] |} == L, LJ == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Lacković]]i | align="center"| 10. st. - danas | align="center"| [[vojvoda]], [[knez]], [[ban]] | align="center"| obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla koja je imala posjede u Hrvatskoj i s vremenom se integrirala među hrvatsko plemstvo | align="center"| [[Datoteka:Grb Lackovića.JPG|66x66px]] |- | [[Lapčani]] | align="center"|11. st. - 15. st. | align="center"| | align="center"| hrvatski plemićki rod | align="center"|[[Slika:207px-Lapčani.svg.png|55px]] |- | [[Szeliga|Laszowski od grba Szeliga]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| obitelj [[Poljaci|poljskog]] podrijetla | align="center"| [[File:HR-Laszowski.jpg|79x79px]] |- | [[Lipić]] (Lippich) | align="center"| 1683. - danas | align="center"| | align="center"| | align="center"| |} == M == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Madijevci]] | align="center"| 10.st. - ???? | align="center"| | align="center"| zadarska patricijska obitelj, pripadnica dinastije Madijevaca obilježila je hrvatska kraljica [[Jelena Slavna]], žena kralja [[Mihajlo Krešimir II.|Mihajla Krešimira II.]] | align="center"| |- | [[Mađar (obitelj)]] (Magyar) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Magdalenić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Magdić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Majcen]] (Mayczen) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Makanec]](Makanecz) | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemstvo i grbovnicu podijelio [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] za Michaela Makanec (Makanecz) i njegovog sina Aleksandra u Beču, 26. srpnja 1792. | align="center"|[[Datoteka:Coat of Arms family von Makanec.png|bezokvira|70x70px]] |- | [[Makar (obitelj)]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Malekovići]] | align="center"| 1490. - danas | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Malenić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mallin (obitelj)]] (Mallin de Sveti Xaver) | align="center"| | align="center"| | align="center"| Grbovnica podjeljena po [[Franjo Josip I.| Franji Josipu]] 9. siječnja 1907. u [[Budimpešta|Budmimpešti]] | align="center"| |- | [[Maljevac (obitelj)]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mamić]]{{Nedostaje izvor}} | align="center"| | align="center"| [[knez]] | align="center"|Kneževi Livanjskog polja{{Nedostaje izvor}} | align="center"| |- | [[Mandići]] | align="center"| | align="center"| [[barun]] | align="center"| | align="center"| |- | [[Marčić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Maretići]] | align="center"| [[6. siječnja]] [[1224.]] - danas | align="center"| [[grof]] ,[[barun]] | align="center"| [[Kordun|kordunski plemići]], naseljeni i u Dalmaciji i BiH | align="center"| |- | [[Margetić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Marić (obitelj)]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Marjašević]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Marković]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Markulin]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Marojević]] | align="center"| | align="center"| | align="center"|Upravo je 12 rodova bračkog praplemstva (Balojević, Brtičević-Cvitanić ili Sutković-Matijević, Filipović, Jakšić-Jakovljić, Macolović, Marojević, Mladinić, Nižetić-Petrić, Obaljević-Franulić, Stipančić, Šimunović-Jerčić i Zuvanić) čuvalo predaju po kojoj su upravo njihovi preci začetnici benediktinske opatije u Povljima na Braču, utemeljene u davnom 9./10. st., a obnovljene 1184. g. | align="center"| |- | [[Marojčić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Martinčić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Martinković]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Marušići (obitelj)]] | align="center"| 13. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| hrvatska plemićka obitelj od roda Oblačića | align="center"| |- | [[Matačić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[File:HR-Matačić.jpg|82x82px]] |- | [[Matanović]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Matejković]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Matjačić]] (Matiachich) | align="center"| | align="center"| Plemići podrijetlom iz [[Lika|Like]] | align="center"| | align="center"| |- | [[Matijašević]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Matković]] (Matkovich) | align="center"| 1649. – danas | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Matleković]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Maurić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Maurović]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Medić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Medošoci]] (Medossoczy) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Medunić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Međurečki]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mendelić]] (Mendelych) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Bogačevo|Bogacho]], u tadašnjoj Križevačkoj županiji | align="center"| |- | [[Mesarić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mešić]] (Messich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mihalčević]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mihalić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mihalović]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mihaljević]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mihanić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mihanović]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mihić]] | align="center"| 29. srpnja 1808. - ??? | align="center"| | align="center"| Slavonska obitelj iz Starog Petrovog Sela. Obitelji kapetana Johana Mihića grbovnicu dodijelio [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] 29. srpnja 1808. godine. Grb sa blazonom se nalazi u Bojničićevom grbovniku iz 1899. godine. | align="center"|[[Datoteka:Rekonstrukcija grba obitelji kapetana Johana Mihića iz 1808. godine na osnovu blazona iz grbovnika Ivana von Bojničića.png|70x70px]] |- | [[Mikić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| Obitelj porijeklom iz nepoznatog mjesta u Dalmaciji, najpoznatiji pripadnici Alojzije II Mikić i Boris Mikić. ! align="center" | |- | [[Miković (rod)]] | align="center"| 8. ožujka 1580. - danas | align="center"| | align="center"| Plemstvo podjeljeno po Rudolfu II., originalna grbovnica (grb u prikazu) se čuva u Muzeju Turopolja, dio roda je prešao živjeti u Križevačku županiju. Nova grbovnica podijeljena za jednu od grana Mikovića 18. studenog 1699. po Leopoldu I. | align="center"|[[File:HR-Miković 1580.jpg|80x80px]] |- | [[Mikšić]] (Mixich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mikulanić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mikulčići]] | align="center"| 16. st. - danas | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mikulić]] | align="center"| 17. st. - danas | align="center"|plemići | align="center"|Staro hrvatska obitelj, najpoznatiji '''Mikulić, Aleksandar Ignacije,''' zagrebački nadbiskup | align="center"| |- | [[Milašin]], Milašinčić (Milassin aliter Radoevich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| Porijeklom iz [[Bosna|Bosne]], poznat kanonik [[Franjo Milašin(čić)]], prvi dekan [[Pravni fakultet|Pravnog fakulteta]]. Postoje dvije grane. | align="center"| |- | [[Milići]] | align="center"| 1881. - danas | align="center"| [[grof]] ,[[barun]] | align="center"| | align="center"| |- | [[Milinović]] (Milinovics) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Milovac]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mirković]]<ref>''Hrvatski leksikon L-Ž'', Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1997., str. 112.</ref> | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mlakovečki]] (Malakóczi, Malakoczy) | align="center"| [[16. stoljeće]] | align="center"| [[barun]] | align="center"| | align="center"| |- | [[Mlinarić]] (Mlinarich, Mlynarych) | align="center"| ??? - 1621.- 1650. - 1655. - danas | align="center"| [[Vojvoda]]/[[Herceg]] | align="center"| Obitelj hrvatskog podrijetla koja se razdijelila na više grana: hrvatsku (Mlinarić), mađarsku (Mlinarics), štajersku (Mlinarič)...i druge, univerzalno prezime za sve grane je Mlinarich. Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Bogačevo|Bogacho]], u tadašnjoj Križevačkoj županiji. | align="center"|[[File: HR-Mlinarić.jpg | 70 px]] |- | [[Modić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Modrići|Modrić]] (Modrich aliter Modrovich, Mwdrich, Modrich, Modrics, Modrovics) | align="center"| ???- 01. kolovoza 1519. - 1649. - danas | align="center"| | align="center" | Stara hrvatska plemićka obitelj iz zaleđa Zadra čiji su preci u XIII. stoljeću prešli u Liku i Krbavu. Prvi pisani spomen plemenitih Modrića je 1519. u Križevačkoj županiji, potvrđeno plemstvo na Saboru 1649.,Nakon turskih osvajanja Like i Krbave prelaze u Senj i u Hrvatsko Zagorje. Potomci i danas žive u Hrvatskoj,a u Zagorju u Leskovcu Topličkom. | align="center"|[[File:HR-Modriić_IM_1673.jpg|70 px]] |- | [[Modrići|Modrić]] (Modrich aliter Modrovich, Mwdrich, Modrich, Modrics, Modrovics) | align="center"| ??? - 1791. - danas | align="center"| | align="center" | Nova grbovnica podjeljena od Leopolda II u Beču 21. srpnja 1791., a potvrđeno u Hrvatskom saboru 1792. Grb ovih Modrića nije isti kao grb starih Modrića iz 1649. godine. | align="center"|[[File:HR-Modrich2.jpg|70px]] |- | [[Mogorić (obitelj)]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| plemićka obitelj iz roda [[Mogorovići|Mogorovića]] | align="center"| |- | [[Mogorojević]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mogorovići]] | align="center"| 12. st. - danas | align="center"| | align="center"| hrvatski plemićki rod | align="center"| [[File:Mogorovic coat of arms.svg.png|79x79px]] |- | [[Mokrović]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Molnar]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Moravčik]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Morovićki]] (Maróti) | align="center"| 12. st. - ??? | align="center"| ban | align="center"| obitelj od plemena [[Gutkeled]] | align="center"| |- | [[Morić (obitelj)]] (Morovich, Moroich, Morich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemićka obitelj u Varaždinu prebiva tijekom 16. i 17. stoljeća. | align="center"| |- | [[Mostarić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Nałęcz|Moszynski od grba Nałęcz]] | align="center"| | align="center"| [[File:HR-Moszynski de Zagrebgrada.jpg|70 px]] | align="center"| obitelj [[Poljaci|poljskog]] podrijetla, potvrđeno plemstvo 25. ožujka 1899. s pridjevkom "de Zagreb-grada" | align="center"| [[File:HR-Moszynski.jpg|70 px]] |- | [[Mračić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mrazović]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mrmonić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mrnjavčić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mrzljak]] (Merzliak) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mudić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mudrovčić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- |} == N, NJ == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Negovetić]] (Negovetich de Cumboks) | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemstvo 14. listopada 1687. po [[Leopold I.|Leopoldu I.]] u Beču. | align="center"| |- | [[Nelipići|Nelipčići Cetinski]] | align="center"| 13. st. - 1434. | align="center"| [[knez]] | align="center"| hrvatska velikaška obitelj s područja [[Cetinska krajina|Cetinske krajine]]; ogranak roda [[Snačići|Snačića]] | align="center"|[[Slika:Nelipic coat of arms.svg.png|55px]] |- | [[Ignjat Gyulay Maros-Németh|Nemeth]] | align="center"| 1806 - 1831. | align="center"| [[ban]] | align="center"| | align="center"| |- | [[Nicolini]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| s Hvara | align="center"| |- | [[Noršić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Novosel]] | align="center"|1744. - 19.st.<ref>Bojničić pl. Kninski, Ivan; ''Der Adel Von Kroatien Und Slavonien'', (Armorial of the nobility of Croatia and Slavonia), Nürnberg (1899), taf-95</ref><ref name=":0">Bojničić pl. Kninski, Ivan; ''Der Adel Von Kroatien Und Slavonien'', (Armorial of the nobility of Croatia and Slavonia), Nürnberg (1899), pod "Butkovich".</ref> | align="center"| | align="center"| 12. rujna 1744. Luka Novosel koji je služio kao zapovjednik Kostajnice i podžupan požeške i zagrebačke županije dobiva grbovnicu. No i prije je bilo plemenitih Novosela. | align="center"|[[File:HR-Novosel.jpg|70px]] |- |} == O == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Orlovići]] (Orlovčići) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Oršići|Oršići Slavetički]] | align="center"| 15. st. - ''danas'' | align="center"| [[barun]] (od 1675.), [[grof]] (od 1744.) | align="center"| hrvatska plemićka obitelj iz roda [[Lapćani|Lapćana]] i [[Karinjani|Karinjana]] | align="center"| |- | [[Otmić]] (Otthmich, Ottmich, Hottmich) | align="center"| 13. st. - ??? | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Ožegovići|Ožegovići Barlabaševački]] | align="center"| 15. st. - | align="center"| [[barun]] (od 1858.) | align="center"| | align="center"| |- |} == P == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Palfi]] (Pálffy ab Erdöd) | align="center"| | align="center"|[[File:HR-Palffy1.jpg|70 px]] | align="center"| Hrvatski [[ban]](1704. - 1732.) - grof [[Ivan Pálffy]] koji je bio učesnik [[Tekije (Srijem)|tekijske bitke]] kod Petrovaradina 5. kolovoza 1716. godine | align="center"|[[File:HR-Palffy2.jpg|70 px]] |- | [[Papalić]] | align="center"| 14. st. - 1739. | align="center"| | align="center"| [[split]]ska plemićka obitelj | align="center"| |- | [[Patačići|Patačići od Zajezde]] | align="center"| 16. st. - 1817. | align="center"| [[barun]] (od 1706.), [[grof]] (od 1735.) | align="center"| | align="center"| |- | [[Pavković]] (Pawkowych) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Rakovec (Ljubešćica)|Chwnowczu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji | align="center"| |- | [[Pavleković]] (Paulekovich) | align="center"| 1613. - danas | align="center"| | align="center"| Grbovnica podjeljena Pavlu Pavlekoviću 9. rujna 1613. u Regensburgu. | align="center"| |- | [[Pejačevići|Pejačevići Našički]] | align="center"| 14. st. - ''danas'' | align="center"| [[barun]] (od 1712.), [[grof]] (od 1772.) | align="center"| | align="center"| [[Datoteka:11 peqchevich.jpg|50px]] |- | [[Knezovi Peranski|Peranski]] | align="center"| 15. st. - 1786. | align="center"| [[knez]] | align="center"| ogranak hrvatske velikaške obitelji [[Šubići|knezova Bribirskih]] | align="center"|[[Slika:Subic Perna coat of arms.svg.png|50px]] |- | [[Perko]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Pešćenjak]] (Peschenyak) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Rakovec (Ljubešćica)|Chwnowczu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji | align="center"| |- | [[Planiški]] (Planysky) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Rakovec (Ljubešćica)|Chwnowczu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji | align="center"| |- | [[Pokos]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemići [[Predijalci|predijalci]] Zagrebačkog kaptola | align="center"| |- | [[Pongrac(obitelj)]] (Pongratz, Pongracz) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Knezovi Posedarski|Posedarski]] | align="center"| | align="center"| [[knez]] | align="center"| hrvatska plemićka obitel od roda [[Gusići|Gusića]] | align="center"|[[Slika:Posedarski grb.svg.png|55px]] |- |[[Pušić]] Pussich aliter Kraissich |1659. - danas | |Plemstvo s grbovnicom Jurju Pušić-Krajišić (Pussich olim Kraissich), i braći Nikoli i Mihaelu te djeci Franji i Heleni, u Beču je 1659. godine po Leopold I. potvrđeno u Hrvatskom saboru 1661. godine. | |- | [[Prstec]] (Persztecz) | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemići [[Predijalci|predijalci]] Zagrebačkog kaptola | align="center"| |- |} == R == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Radičević (obitelj)]] (Radichevich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Radić (obitelj)]] (Raddich, Radich) | align="center"| 24. siječnja 1648. – | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[File:HR-Radich.jpg|70px]] |- | [[Radik]] | align="center"| 1629. – | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Radoševići (plemstvo)|Radošević]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| s Hvara | align="center"| |- | [[Rafaj]] (Raffay) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[File:HR-Rafaj.jpg|70px]] |- | [[Raškaj]] | align="center"| 13. st. - danas. | align="center"| | align="center"| obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla od plemena [[Gutkeled]] | align="center"|[[File:HR-Raškaj.jpg|70 px]] |- | [[Ratkaj]] | align="center"| 15. st. - 1793. | align="center"| [[barun]] | align="center"| obitelj [[Mađari|mađarskog]] podrijetla koja je imala poosjede u Hrvatskoj | align="center"|[[File:HR-Ratkaj.jpg|70 px]] |- | [[Ratković]] (Ratkovich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemićka obitelj podrijetlom iz [[Šibenik]]a, u 17. stoljeću [[Predijalci|predijalci]] Zagrebačkog kaptola | align="center"| |- | [[Rauch]] | align="center"| 17. st. - 20. st. | align="center"| [[barun]] (od 1763.) | align="center"| obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla koja je imala poosjede u Hrvatskoj | align="center"| |- | [[Reiner]] (Reiner de Brestovac) | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemstvo grbovnicom od 22. veljače 1913. po [[Franjo Josip I.|Franji Josipu I.]] u Beču. | align="center"| |- | [[Rudić]] | align="center"| 1755. | align="center"| [[barun]] (od 17. kolovoza 1854.) | align="center"| obitelj [[Hrvat|hrvatskog]] podrijetla koja je imala poosjede u [[Bač|Bačkoj]] s pridjevkom Aljmaški | align="center"| |- |} = S, Š= {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Sakač]] (Zokach, Szokach, Szakach, Szekach) | align="center"| od 13.st. | align="center"| | align="center"| Kalnički plemići iz [[Kapela Kalnička|Kapele Kalničke]] i [[Vojnovec Kalnički|Vojnovca Kalničkog]] | align="center"| |- | [[Scampicchio]] | align="center"| od 15.st. | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Sekelj(rod)]] (Székely) | align="center"| ??? - Danas | align="center"| | align="center"| Janoš Sekelj 1448. godine u službi [[Janko Hunjadi|Janka Hunjadija]], Ivan Nagy donosi 30 raznih plemenitih obitelji Sekelj. | align="center"| |- | [[Sente]] (Szente, Szenthe) | align="center"| ??? - 1718 - Danas | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Sermage]] | align="center"| 17. st. - 20. st. | align="center"| [[barun]] (od 1720.) | align="center"| obitelj [[Francuzi|francuskog]] podrijetla s posjedima u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] | align="center"| |- | Sladojević, [[Sladović]] (Sladoevich,Sladovich) | align="center"| 16.st. - danas | align="center"|veliki knez od Poljica | align="center"| dalmatinska obitelj, smatra se da pripada starobosanskom plemstvu, grb obitelji se nalazi u Korjenić-Neorićevom grbovniku iz 1595 god., kao i u većini tzv. ilirskih grbovnika | align="center"|[[Datoteka:Sladoevich.jpg|alt=grb obitelji Sladojević|60px]] |- | [[Spanheim]] (Sponheim) | align="center"| 12.st. | align="center"| [[markgrof|margrofovi]] | align="center"| obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla, posjednici [[Istra|Istre]].(od 1090.– 1173.) | align="center"| [[Slika:Armoiries de Sponheim 1.svg|60px]] |- |Stipanovic |15. Ozujka 1591 |Vojvoda |U drugome popisu vojnika iz 1551. javlja se ime Mikule Stipanovića, nižeg časnika austrijske vojske. Car Rudolf II. u Pragu, 15 ožujka 1591. dodjeljuje Gašparu (Kasparu) Stipanoviću, sinu vojvode Mihovila Stipanovića, titulu plemića Svetoga Rimskoga Carstva. Pečat s inicijalima vojvode Gašpara Stipanovića danas je pohranjen u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. |[[Datoteka:Obiteljski Grb Stipanovic.jpg|mini|185x185px]] |- | [[Šagud]] (Sagwd) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Rakovec (Ljubešćica)|Chwnowczu]], u tadašnjoj Križevačkoj županiji | align="center"| |- | [[Šandor Slavnički]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| Sándor de Szlavnicza<ref name="Građevinar">[http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-52-2000-10-06.pdf Časopis Građevinar] Mladen i Bojana Obad Šćitaroci: ''Dvorci i perivoji'', 52 (2000) 10, str. 612</ref> | align="center"| |- |[[Škifić (prezime)|Škifić]] |16.st-danas |vlastelin | | |- | [[Šubići (pleme)]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Šubići|Šubići Bribirski]] | align="center"| 12. st. - 1456. | align="center"| [[knez]], [[ban]] | align="center"| moćna hrvatska velikaška obitelj iz [[Bribir (županija)|Bribirske županije]] | align="center"| [[File:Bribir6 2.JPG|60px]] |- | [[Šurmanović]] (Surmanovich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemićka obitelj koja se 1787. spominje u popisu Turopoljskih plemića u Hrašću. | align="center"| |- |} == T == {| class="wikitable sortable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Talovci]] | align="center"| 15. st. - 16. st. | align="center"| [[knez]] | align="center"| | align="center"|[[Slika:Talovac coat of arms 2.svg.png|55px]] |- |Tarnik<ref name=":0" /> |16. st - danas | |Plemićka titula za vojne zasluge u borbi protiv Turaka | |- | [[Tartaglia]] | align="center"| 12. st. - ''danas'' | align="center"| [[grof]] (od 1444.) | align="center"| splitska plemićka obitelj | align="center"|[[Slika:Tartaglia 1.JPG|55px]] |- | [[Tiboldovića (Thybold)]] (Svetački - de Zempche, de Zenche, Szencsei) | align="center"| 12. st. - ''danas'' | align="center"| [[ban]] | align="center"| [[Slavonija|slavonska]] plemićka obitelj sa [[Psunj|Psunja]] | align="center"| |- | [[Tommaseo]] | align="center"| 1671.<ref>Primljeni u splitsko plemstvo. Nepo Kuzmanić: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020509/feljton02.asp Split u zemljišniku iz 1832. godine (76)], Teško prezime Tesolato], Slobodna Dalmacija, 9. svibnja 2002.</ref> | align="center"| | align="center"| splitska i bračka plemićka obitelj, starinom '''Tomašić''' | align="center"| |- | [[Nałęcz|Topolski od grba Nałęcz]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| obitelj [[Poljaci|poljskog]] podrijetla | align="center"| [[File:HR-Topolski.jpg|70 px]] |- | [[Trepšić]] | align="center"| kraj 17. st. - ''danas'' | align="center"| [[grof]] [[barun]] | align="center"| U 18. stoljeću dolaze u Slavoniju | align="center"| |- | [[Tumpići]] | align="center"| 16. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| U 16. stoljeću se spominju u Bihaćkoj krajini, pred Turcima se sele u [[Hrvatsko zagorje]] | align="center"| |- | [[Turković]] | align="center"| 17. st. - ''danas'' | align="center"| [[barun]] (od 1912.) | align="center"| | align="center"| |- |} == U == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Ugrinići]] (Ugrinovići) | align="center"| 14. st. - 1586. | align="center"| [[barun]] | align="center"| ogranak hrvatske velikaške obitelji [[Šubići|knezova Bribirskih]] | align="center"|[[Slika:Ugrinovic coat of arms.svg.png|55px]] |- | [[Utješenovići]] (Utješinovići, Utišenići) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- |} == V == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Valjak (plemstvo)|Valjak]] (Valyak, Valjak) | align="center"| 12. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| hrvatska plemićka obitelj (Kalničko plemstvo) | align="center"| |- | [[Vitez (obitelj)]] (Vitez de Camaria) | align="center"| ??? - XVII.st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| hrvatska plemićka obitelj | align="center"| |- | [[Vlašić (obitelj)]] (Vlasits) | align="center"| 19. st. | align="center"| | align="center"| hrvatska plemićka obitelj | align="center"| |- | [[Vojković|Vojković-Vojkffy]] | align="center"| 13. st. - 20. st. | align="center"| [[grof]] (od 1763.) | align="center"| hrvatska plemićka obitelj | align="center"| |- | [[Vojnović (plemstvo)|Vojnović]] | align="center"| | align="center"| barun (od 1668.)<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=65236 Vojnović, Josip], Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 14. lipnja 2016.</ref> | align="center"| | align="center"| |- | [[Vrančić]] | align="center"| 11. st. - 1737. | align="center"| [[grof]] (od 1584.) | align="center"| [[šibenik|šibenska]] plemićka obitelj podrijetlom iz [[Bosna|Bosne]] | align="center"| |- | [[Vranyczany-Dobrinović]] | align="center"| 13. st. - ''danas'' | align="center"| [[barun]] (od 1862.) | align="center"| hrvatska plemićka obitelj podrijetlom iz [[Bosna|Bosne]] | align="center"| [[Slika:Grb obitelji Vranjicani-Dobrinović.JPG|50px]] |- | [[Vukašinović]] | align="center"| | align="center"| poslije ''de Lupis'', s Hvara | align="center"| | |- | [[Vukelić]] | align="center"| 9. st. - ''danas'' | align="center"| [[knez]] (od 1325.) | align="center"| hrvatska plemićka obitelj podrijetlom iz [[Lika|Like]] | |- | [[Vukšić]] (Wxych) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u Kamenna u tadašnjoj Križevačkoj županiji<ref>Emilij Laszowski, ''Povjesni spomenici plemenite općine Turopolja'',Svezak II., Zagreb, 1905., str. 396.-417.</ref> | align="center"| |- |} == Z, Ž == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Zaboki]] (Zaboky) | align="center"| ??? – 15. kolovoza 1575. – | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Zagrajski]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| obitelj [[Poljaci|poljskog]] podrijetla | align="center"| |- |[[Zakmardi]](Zakmardy de Diankovecz) |align="center"| |align="center"| |align="center"|Protonotar kraljevine Hrvatske i Slavonije je bio Ivan Zakmardi, prethodno plemićki sudac Križevačke županije. |align="center"|[[File:HR-Zakmardi.jpg|70px]] |- | [[Zapolje (plemstvo)|Zapolja]] (Zapolja) | align="center"| 1467. - 1571. | align="center"| [[ban]], [[palatin]] | align="center"| slavonsko plemstvo | align="center"| [[Slika:Coa Hungary Family Szapolyai.svg|50px]] |- | [[Zdenčaj]](Dwyam aliter Zdenczay de Zahwmic grada, Zdenchay, Zdenczai, Zdenchai) | align="center"|? - 21. ožujka 1582. - danas | align="center"| | align="center"|Potvrda plemstva grbovnicom [[Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva|Rudolfa II]] u [[Beč]]u 21. ožujka 1582. Korijeni su ove obitelji u [[Lika|Lici]] | align="center"|[[File:HR-Zdenczay.jpg|70 px]] |- | [[Znika]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Knezovi Zrinski|Zrinski]] | align="center"| 1347. - 1703. | align="center"| [[knez]], [[grof]], [[ban]]: ogranak hrvatskog velikaškog roda [[Šubići|knezova Bribirskih]] | align="center"| [[Slika:HR-Zrinski3.jpg|70px]] | align="center"| [[Slika:HR-Zrinski2.jpg|70px]] |- | [[Žugec]] | align="center"| ??? - 16. st. - danas | align="center"| | align="center"| 16. st. u Turopolju, pa se preselili u [[Hrvatsko zagorje]] | align="center"| |- |} == Poveznice == * [[Plemstvo]] * [[Hrvatsko plemstvo]] * [[Hrvatski plemićki zbor]] == Izvori == *[http://www.hgzd.hr/hr/node/12 Popis hrvatskih plemićkih obitelji] *[http://gajl.wielcy.pl/] {{izvori}} ==Arhivski izvori== [[Hrvatski državni arhiv]] * HR-HDA-25: Hrvatske plemićke obitelji i vlastelinstva (NRA) * HR-HDA-28:Križevačka županija, Acta Nobilitaria, kut.:759-760 * HR-HDA-29: Požeška županija, Nobilitaria, kut.: 580 * HR-HDA-29: Požeška županija, Armales, kut.: 573-578 * HR-HDA-31: Srijemska županija, Armales, kut.: 792-798 * HR-HDA-32: Varaždinska županija, Nobilitaria, kut.:618-620 * HR-HDA-33: Virovitička županija, Armales, kut.: 805-809 * HR-HDA-34: Zagrebačka županija, Nobilitaria, kut.: 374-388. * HR-HDA-34: Zagrebačka županija, Elenchus praelatorum, magnatum et nobilium 1842., kut.: 419 * HR-HDA-749: Obitelj Oršić * HR-HDA-711: Obitelj Drašković * HR-HDA-885: Grbovnice * HR-HDA-886: Prijepisi grbovnica * HR-HDA-888: Zbirka rodoslovlja * HR-HDA-912: Zbirka otisaka pečata [[Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu]] * HR-NAZ: Capituli Zagrab.- Locus credibili * HR-NAZ: Capituli Chasm. - Locus credibili * HR-NAZ: Repertorum actorum Capit. Zagrab. 1701-1774. * HR-NAZ: Acta Capituli antiqua * HR-NAZ: Grbovnice [[Mađarski državni arhiv]] * HU-MOL: A57 - Magyar Kancelláriai Levéltár - Libri Regii ==Literatura== * Laszowski, Emilij ''Povjesni spomenici plemenite općine Turopolja'',Svezak II., Zagreb, 1905., str. 396.-417. * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN82867146X Der Adel von Galizien, Ladomerien u. der Bukowina]'' [Plemstvo Galicije, Ludomerije i Bukovine]; IV. Band 14. Abt. / begonnen v. Friedrich Heyer v. Rosenfeld ; fortgesetzt u. beendet v. Ivan von Bojničić; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1905 * Bojničić Kninski, Ivan ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828669279 Der Adel von Kroatien und Slavonien]'' [Plemstvo Hrvatske i Slavonije] ; IV. Band 13. Abt.; Nürnberg: Verlag von Bauer und Raspe, l899 * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828668477 Der Adel von Oesterr. Schlesien]'' ; IV. Band 11. Abt.; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1885 * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828669023 Der Adel von Siebenbürgen]'' ; IV. Band 12. Abt. / bearb. v. Constantin Reichenauer von Reichenau ; fortgesetzt v. Géza von Csergheö, zu Ende geführt von Oscar von Bárczay; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1898 * Siebmacher, Johann ''[https://gdz.sub.uni-goettingen.de/id/PPN828727767Der Adel von Ungarn : sammt den Nebeländern der St. Stephans-Krone]''; IV. Band 15. Abt.; Heft 15-21 / Bearb. von Géza von Csergheö; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1889-1890 * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN830255613 Absgestorbener Bayerischer Adel]'' ; VI. Band 1. Abt. / bearb. v. Gust. A. Seyler; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1884 * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN83025644XAbsgestorbener Bayerischer Adel]''; VI. Band 1. Abt., 2. Teil / bearb. v. Gust. A. Seyler; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1906 * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN830257942Absgestorbener Bayerischer Adel]'' ; VI. Band 1. Abt., 3. Teil / bearb. v. Gust. A. Seyler; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1911 * Siebmacher, Johann ''Der Adel des Herzogthums Krain und der Grafschaften Görz und Gradiska''; IV. Band 2. Abt. / neu hrsg. v. Otto Titan v. Hefner; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1859 * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828640769 Der Salzburgische Adel]''; / neu hrsg. Weittenhiller, Moriz Maria Franz de Paula Josef ; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1883 * Siebmacher, Johann ''[http://www.literature.at/viewer.alo?objid=1048360&viewmode=fullscreen&scale=3.33&rotate=&page=2 Der Adel des Königreiches Dalmatien][Plemstvo Kraljevine Dalmacije]'' ; IV. Band 3. Abt. / bearb. ... Carl Georg Friedrich Heyer von Eosenfeld; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1873 * Siebmacher, Johann ''Der Adel des königreichs Bayern'' ; II. Band 1. Abt. / neu hrsg. und mit historischen, genealogischen und heraldischen Notizen begleitet v. Otto Titan v. Hefner ; Illustriert von H. Nahde u. Fr. Kraemer; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1856 * Siebmacher, Johann ''Der blühende Adel des Königreichs Sachsen : sowie der grossherzoglichen und herzoglichen Sächischen Staaten'' ; II. Band 3. Abt. / neu hrsg. und mit historischen, genealogischen und heraldischen Notizen begleitet v. Otto Titan v. Hefner; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1857 * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828641765 Der Böhmische Adel]'' ; IV. Band 9. Abt. / bearb. v. Rudolf Johann Gf. Meraviglia; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1886 * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828641420 Der Kärntner Adel]'' ; IV. Band 8. Abt. / von M. Hildebrandt; Nuernberg: Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1879 * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828641994 Der Mährische Adel]''; IV. Band 10. Abt. / begonnen v. Heinrich Edlen von Kadich ; fortgesetzt und zu Ende geführt v. Pfarrer Conrad Blažek; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1899 * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN87330991X Der Steirische Uradel]''; IV. Band 7. Abt. / Siegenfeld, Alfred Anthony; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1898. * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828641080 Steiermaerkischer Adel]''; IV. Band 7. Abt. / Witting, Johann Baptist; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1921. * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN825936918 Der Nichtimmatrikulierte Adel]''; IV. Band 7. Abt. / Gritzner, Maximilian; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1901. * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828639949 Oberoesterreichischer Adel]''; IV. Band 5. Abt. / Weiss von Starkenfels, Alois Kirnbauer von Erzstätt, Johann Evang.; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1885. * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828640378 Oberoesterreichischer Adel- Tafeln]''; IV. Band 5. Abt. / Weiss von Starkenfels, Alois Kirnbauer von Erzstätt, Johann Evang.; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1885. * Géza Csergheo, József Csoma, [https://gdz.sub.uni-goettingen.de/id/PPN828727791?tify={%22view%22:%22info%22} Der Adel von Ungarn sammt den Nebenländern der St. Stephans-Krone. Supplementband] [Plemstvo Ugarske i pridruženih zemalja krune Sv. Stjepana. Dodatak], J. Siebmacher's grosses und allgemeines Wappenbuch, Nürnberg, 1894. * Géza Csergheo, [https://gdz.sub.uni-goettingen.de/id/PPN828727872 Wappenbuch des Adels von Ungarn sammt den Nebenländern der St. Stephans-Krone I.] [Grbovnik plemstva Ugarske i pridruženih zemalja krune Sv. Stjepana I.], J. Siebmacher's grosses und allgemeines Wappenbuch, Nürnberg, 1894. * Géza Csergheo, [https://gdz.sub.uni-goettingen.de/id/PPN828728011 Wappenbuch des Adels von Ungarn sammt den Nebenländern der St. Stephans-Krone II.][Grbovnik plemstva Ugarske i pridruženih zemalja krune Sv. Stjepana II.], J. Siebmacher's grosses und allgemeines Wappenbuch, Nürnberg, 1894. * Pirchegger, Hans ''Landesfürst und Adel in Steiermark'' : 3. Teil / Hans Pirchegger; Graz : Historische Landskommission für Steiermark , 1958 * Ferdo Šišić, Hrvatski saborski spisi, knj. 1, 1526-1536., Zagreb 1912. * Ferdo Šišić, Hrvatski saborski spisi, knj. 2, 1537-1556., Zagreb 1915. * Ferdo Šišić, Hrvatski saborski spisi, knj. 3, 1557-1577., Zagreb 1916. * Ferdo Šišić, Hrvatski saborski spisi, knj. 4, 1578-1608., Zagreb 1917. * Ferdo Šišić, Hrvatski saborski spisi, knj. 5, 1609-1630., Zagreb 1918. * Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 1, 1631-1693., Zagreb, 1958. * Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 2, 1693-1713., Zagreb, 1958. * Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 3, 1714-1735., Zagreb, 1961. * Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 4, 1735-1743., Zagreb, 1964. * Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 5, 1743-1749., Zagreb, 1966. * Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 6, 1749-1753., Zagreb, 1968. * Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 7, 1753-1758., Zagreb, 1970. * Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 8, 1759-1773., Zagreb, 1971. * Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 9, 1777-1808., Zagreb, 1974. * Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 10, 1808-1814., Zagreb, 1975. * Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 11, 1825-1832., Zagreb, 1976. * Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 12, 1836-1847., Zagreb, 1980. * Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.1, 1587-1589., Varaždin, 1990. * Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.2, 1592-1596., Varaždin, 1991. * Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.3, 1597-1602., Varaždin, 1992. * Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.4, 1606-1621., Varaždin, 1993. * Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.5, 1621-1635., Varaždin, 1994. * Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.6, 1636-1659., Varaždin, 1995. * Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.7, 1660-1671., Varaždin, 1997. * Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.8, 1672-1684., Varaždin, 2000. * Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.9, 1685-1714., Varaždin, 2003. * Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.10, 1685-1697., Varaždin, 2005. * Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.11, 1698-1703., Varaždin, 2006. == Vanjske poveznice == *[http://hgzd.hr/izvori/croatian-nobility-index/ Croatian Nobility Index – Popis hrvatskih plemićkih obitelji], pripremio [[Adam S. Eterovich]], postavljeno 16. studenoga 2014., Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo *[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=shb&size=45 Staatshandbuch (1702-1918)], Državni i dvorski godišnji vodič carskoga dvora u Beču, izdavan između 1702-1918, sadrži sva dvorska, državna i crkvena imenovanja, viteške i vojne redove, dinastičku genealogiju, digitalna zbirka ALEX Historische Rechts- und Gesetzestexte Online, Österreichische Nationalbibliothek *[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18860304&seite=00000270 Zakon o popisu plemićkih obitelji iz Ugarske i Hrvatske sa nasljednim članstvom u Domu velikaša Ugarskog sabora 1886.], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1886 (I.-XVII.) str. 270-281, Zagreb 1887. digitalna zbirka ALEX Historische Rechts- und Gesetzestexte Online, Österreichische Nationalbibliothek *[http://data.cerl.org/siebmacher/_search?lang=en Indeks Siebmacherovih grbovnika] - digitalna baza podataka koja sadrži obiteljska imena, titule i grbove (više od 137,000 unosa) iz ''General-Index zu den Siebmacherschen Wappenbüchern 1605-1967'' (''Opći indeks Siebmacherovih grbovnika 1605–1967''), većinom iz zemalja njemačkog govornog područja i Habsburške Monarhije [[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji| ]] [[Kategorija:Popisi (Hrvatska)|Plemićke obitelji]] 3empm5qjzj8j6pidlgx5l846tq0mlcf 6447271 6447264 2022-08-21T10:59:42Z MaGa 20797 uklanjanje izmjene 6447264 suradnika [[Posebno:Doprinosi/Franko1111|Franko1111]] ([[Razgovor sa suradnikom:Franko1111|razgovor]]) wikitext text/x-wiki Ovdje je uključen popis poznatih [[plemstvo|plemićkih]] obitelji iz [[Hrvatska|Hrvatske]] kao i plemićkih obitelji iz drugih država, čiji su se ogranci proširili u Hrvatsku, kao i obitelji kojima je priznato hrvatsko plemstvo. {{index}} == A == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Adamić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Adamovići Čepinski]] | align="center"| 17. st. – ''danas'' | align="center"| [[barun]] | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:Grb_Adamovica.jpg|alt=|bezokvira|75x75px]] |- | [[Ajtić]] (Aytich, Jajtich, Jajetich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Alagović]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Alapić]] | align="center"| ? – 1584. | align="center"| [[barun]], [[ban]] | align="center"| | align="center"|[[File:HR-Alapić.jpg|88x88px]] |- | [[Alberti]] | align="center"| | align="center"| [[grof]] (od 1907.) | align="center"| [[split]]ska plemićka obitelj | align="center"| |- |- | [[Althan]] | align="center"| 1129. – ''danas'' | align="center"| [[grof]] (od 1610.) | align="center"| obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla, posjednici [[Međimurje|Međimurja]] (1719.–1791.) | align="center"|[[Datoteka:Wappen_Althann.jpg|alt=|bezokvira|68x68px]] |- | [[Andech-Meranski]] | align="center"| 1173. – ???? | align="center"| [[markgrof|margrofovi]], [[ban]] | align="center"| obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla, posjednici [[Istra|Istre]] (1180.–1248.) | align="center"|[[Datoteka:Andechs-Wappen.png|alt=|bezokvira|91x91px]] |- | [[Andrassy]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| obitelj [[Mađari|mađarskog]] podrijetla | align="center"|[[Datoteka:Andrássy coat 1766.jpg|bezokvira|93x93px]] |- | [[Andreis]] | align="center"| 13. st. – danas | align="center"| | align="center"| [[trogir]]ska plemićka obitelj | align="center"|[[Slika:Andreis grb.svg.png|60px]] |- | [[Antolčić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Antolković]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Antunović]] | align="center"| 14. st. - danas | align="center"|knezovi | align="center"| Hrvatsko praplemstvo iz Poljica (Splitsko-dalmatinska županija) od roda kneza Jurja Dražoevića, od njegovog praunuka Antuna čiji potomci knezovi Juraj, Petar, Marko i Nikola su prvi nosili to prezime. | align="center"| |- | [[Apalenić]] (Apallenich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Arky]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| u popisu plemića jednoselaca Križevačke županije | align="center"| |- | [[Auersperg]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:Auersperg-in-Krain-Grafen-Wappen.png|bezokvira|84x84px]] |- | [[Augustić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| [[File:HR-Augustiić.jpg|109x109px]] |- |} == B == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Babočaj]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:Freiherrendiplom - Babocsay 1720 - Wappen.jpg|bezokvira|74x74px]] |- | [[Babok]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Babonići|Babonići Blagajski]] | align="center"| 13. st. - 1898. | align="center"| [[knez]], [[ban]] | align="center"| hrvatska velikaška obitelj | align="center"|[[Slika:Babonic grb.svg.png|60px]] |- | [[Babonožić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bačić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Božić]] | align="centar"| | align="centar"| | align="centar"| | align="centar"| |- | [[Bajamonti]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| splitska plemićka obitelj [[Talijani|talijanskog]] podrijetla | align="center"| [[Slika:Bajamonti 1.JPG|50px]] |- | [[Balog]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:Coa Hungary Family Balogh (Galánta).svg|bezokvira|87x87px]] |- | [[Bánffy]] (Banić) | align="center"| ???? - ''danas'' | align="center"| [[grof]] | align="center"| [[Mađari|mađarska]] plemićka obitelj s posjedima u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] | align="center"|[[Datoteka:Coa Hungary Family Bánffy.svg|bezokvira|92x92px]] |- | [[Banić]] | align="center"| 16. st. - ''danas'' | align="center"| [[knez]] | align="center"| [[Hrvati|hrvatska]] plemićka obitelj od roda [[Poletčići|Poletčića]] | align="center"| |- | [[Baošić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Barac Repenjski]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Barbarić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Barbo]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Barčić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Barić (plemstvo)|Barić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Baršić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bartolić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bašić]] (Bassich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Batthyány]] | align="center"| 1398. - ''danas'' | align="center"| [[barun]] (od 1628.), [[grof]] (od o.1630.), [[knez]] (od 1764.), [[ban]] | align="center"| obitelj [[Mađari|mađarskog]] podrijetla s posjedima u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] | align="center"|[[Datoteka:COA cardinal HU Batthyany Jozsef.png|bezokvira|62x62px]] |- | [[Bebek]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bedekovići Kobilićki]] | align="center"| ??? - ''danas'' | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bedeković|Bedekovići Komorski]] | align="center"| 13. st. - ''danas'' | align="center"| [[barun]] | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:Coa Hungary Family Bedekovich.svg|bezokvira|98x98px]] |- | [[Belavići (rod)]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| plemićka obitelj podrijetlom iz Bihaćke krajine | align="center"| |- | [[Belošić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Beloševići]] | align="center"| 1635. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Benkovići]] | align="center"| 15. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Benja]] | align="center"| 12. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| [[zadar]]ska plemićka obitelj | align="center"|[[Datoteka:Benja 1.JPG|bezokvira|64x64px]] |- | [[Berčić]] (Berchich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Berislavići Grabarski]] | align="center"| 13. st. - 16. st. | align="center"| [[ban]], [[despot]] | align="center"| hrvatska plemićka obitelj | align="center"|[[Slika:Berislavic Grabarski coat of arms.svg.png|60px]] |- | [[Berislavići Malomlački]] | align="center"| 15. st. - ???? | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Berislavići Trogirski]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Berke]] | align="center"| 15. st. - danas | align="center"| | align="center"| mađarska plemićka obitelj sa Prekmurja s posjedima u Hrvatskoj | align="center"|<!-- Commented out: [[File:Berke grb.jpeg|87x87px]] --> |- | [[Bešenići]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| obitelj [[Mađari|mađarskog]] podrijetla, prezime pisano kao Bessen i Bessenich, [[Predijalci|predijalci]] Zagrebačkog kaptola | align="center"| |- | [[Bilići (rod)]] | align="center"|13. st. - 16. st. - danas | align="center"| | align="center"| Kod [[Jajca]] plemić Radojica Bilić krajem XIV. stoljeća. U 16. stoljeću se spominju u Bihaćkoj krajini, a već 1588. u [[Šibenik]]u | align="center"| |- | [[Blažević]]<ref>(priredila Marica Draženović): [http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/PLEMSTVO_LIKE__GACKE_I_KRBAVE.pdf Plemstvo Like, Gacke i Krbave], pristupljeno 27. travnja 2016.</ref><ref name="cro-eu-Blažević">[http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=307.0 Ličke plemićke obitelji - Blažević]. Literatura je citirana u poruci. Postavila administratorica Marica.</ref> | align="center"| 13. st. - danas | align="center"| | align="center"| '''ŠTIT:''' Vodoravno razdijeljen na crveno i zlatno polje. Polja štita razdjeljuju četiri zlatna povezana šiljka. '''NAKIT:''' Iznad štita je kruna iz koje se propinje raskriljeni zlatni zmaj okrunjen zlatnom krunom. '''PLAŠT:''' Grb je uokviren stiliziranom baroknom kartušom. Blaževići su potekli iz kneževske loze Kardišić ili Danac. Pripadaju hrvatskom praplemstvu.<ref name="cro-eu-Blažević"/> | align="center"| [http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/normal_Blazevic.jpg Slika] |- | [[Bochkaj]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bodrić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bogdanić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bojničići]] | align="center"| 13. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| Podrijetlom iz [[Plavno|Plavnog]] kod [[Knin]]a. | align="center"| [[File:HR-Bojničić.jpg|87x87px]] |- | [[Bombelles]] | align="center"| 19. st. - ''danas'' | align="center"| [[grof]] | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:Bombelles - Tyroff HA.jpg|bezokvira|86x86px]] |- |Bondić (Bundić) |13. st. - 19. st. | |[[Dubrovačka Republika|Dubrovački]] patriciji. |[[Datoteka:Coa fam ITA bonda2.jpg|bezokvira|58x58px]] |- | [[Borelli Vranski]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Borković Domagovićki]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| Potekla od roda [[Domagović (plemićki rod)|Domagovića]].<ref name="HL">''Hrvatski leksikon A-K'', Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 126., 259.</ref> | align="center"| |- | [[Boršić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemićka obitelj u 16. st. se spomin je u Bihaćkoj krajini | align="center"| |- | [[Bošnjak (plemstvo)|Bošnjak]] (Bosniak, Bosniakovich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bošnjaković]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bot Bajnski]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:Coa_Hungary_Family_Both_Botfalva_(1460).svg|alt=|bezokvira|60x60px]] |- | [[Bradač]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Brajković]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Branjug]] (Branyugh) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Brdovečki]] (Berdoczy) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Brezovečki (Brezovački)]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:HR-Brezovečki.jpg|alt=|bezokvira|84x84px]] |- | [[Brigljević]] (Briglevich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Britvić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Brlečići]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| U 16. stoljeću se spominju u Bihaćkoj krajini. | align="center"| [[File:HR-Brlečić.jpg|95x95px]] |- | [[Brlekovići]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemići spomenuti u popisu [[plemići jednoselci|plemića jednoselaca]] Križevačke županije. | align="center"| |- | [[Broz]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemićka obitelj se spominje u popisu plemića [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]] [[1842]]., i plemići su [[Predijalci|predijalci]] [[Zagrebački kaptol|Zagrebačkog kaptola]] | align="center"| |- | [[Budački]] | align="center"| 14. st. - 1713. | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Budak]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Budisavljevići]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:Grb Mijata Budisavljevića.jpeg|bezokvira|78x78px]] |- |Budor | '''od 15. do 18. stoljeća''' |plemićka obitelj | |[[Datoteka:UKL.gif|frameless|87x87px]] |- | [[Bujanović]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bukovački]]<ref>Tatjana Radauš (1998): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5722 Toma II. Erdődy], Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 22. travnja 2016.</ref> | align="center"| 1579. - ???? | align="center"| | align="center"| hrvatska plemićka obitelj od plemena [[Mogorovići|Mogorovića]] | align="center"| |- | [[Bukovlić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Buković]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bukvić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Bunić (de Bona)|Bunići]] | align="center"| 1023. - ''danas'' | align="center"| [[markiz]] (od 1754.) | align="center"| [[Dubrovnik|dubrovačka]] plemićka obitelj. | align="center"| [[Datoteka:Arms of the house of Bona.svg|50px]] |- | [[Burić]] | align="center"| Šibenik 1587. | align="center"| [[barun]],[[vitez]] | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:BURIC.jpg|84x84px]] |- | [[Bušić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- |[[Butković]]<ref name=":0" /> | align="center"|1650. - danas | align="center"|knez | align="center"|lička plemićka obitelj | align="center"|[[Datoteka:Butkovic.jpg|50px]] |- | [[Bužan]] | align="center"|1621.-1862. | align="center"|barun | align="center"| | align="center"|[[Slika:Buzan COA.svg.png|50px]] |} == C, Č, Ć == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Caballini]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:COA Caballini von Ehrenburg - Tyroff AT.png|bezokvira|81x81px]] |- | [[Cambi]] | align="center"| 15. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| [[split]]ska plemićka obitelj | align="center"| [[Datoteka:Grb porodice Cambio.jpg|50px]] |- | [[Castropola]] | align="center"| 10. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| | align="center"| [[Slika:Lo stemma dei conti pola.jpg|42x42px]] |- | [[Cedulin]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| [[zadar]]ska plemićka obitelj | align="center"| |- | [[Celio-Cega]] | align="center"| 13. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| [[trogir]]ska plemićka obitelj | align="center"|[[Datoteka:Celio Cega 2.JPG|bezokvira|54x54px]] |- | [[Celjski grofovi]] | align="center"| 12. st. - 1456. | align="center"| [[grof]], [[knez]] | align="center"| obitelj [[Slovenci|slovenskog]] podrijetla sa sjedištem u [[Celje| Celju]], ali i posjedima u [[Ugarska|Ugarskoj]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] | align="center"| [[Datoteka:Counts of Celje coat of arms (1-4).svg|44x44px]] |- | [[Chavrak]] (Chavrag de Letovanich) | align="center"| 29. ožujka 1602.; 11. siječnja 1896. | align="center"| | align="center"| [[File:HR-Chavrak1.jpg|79x79px]] | align="center"| [[File:HR-Chavrak2 1896.jpg|80x80px]] |- | [[Cindro]] | align="center"| 13. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| [[split]]ska plemićka obitelj | align="center"|[[Datoteka:Cindro 1.JPG|bezokvira|57x57px]] |- | [[Cipiko]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:Ćipiko 1.JPG|bezokvira|59x59px]] |- | [[Crljen]]<ref name="dizbi143">[[Đuro Körbler]]: [http://dizbi.hazu.hr/object/view/24821] [http://dizbi.hazu.hr/object/view/MA7pcBR2MP DiZbi.- Digitalna zbirka HAZU] Ljetopis : Marko pl. Czerliem : [nekrolog], str. 143. Pristupljeno 11. lipnja 2016.</ref> | align="center"| 1773. | align="center"| grof | align="center"| | align="center"| |- | [[Crnčić]] (Cernchich, Chernchich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Crnkovići]] | align="center"| 15. st. - ''danas'' | align="center"| [[grof]] (od 1833.) | align="center"| | align="center"| |- | [[Cvetković]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Cvetnić]] (Czwethnych) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Pišćanovec|Pišćanovcu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji<ref>Emilij Laszowski, ''Povjesni spomenici plemenite općine Turopolja'',Svezak II., Zagreb, 1905., str. 396.-417.</ref> | align="center"| |- | [[Cvitković]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Čačković]] Chachkovich | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[File:HR-Čačković.jpg|83x83px]] |- | [[Čeh]] (Cheh, Cseh) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:COA bishop SK Csech Istvan.png|bezokvira|54x54px]] |- | [[Česnegić Milvanski]] | align="center"| 13. st. - ''danas'' | align="center"| [[grof]] | align="center"| | align="center"| [[Slika:Cseszneky comital big.jpg|100x100px]] |- | [[Čikulin]] | align="center"| 16. st. - 1746. | align="center"| [[barun]] (od 1628.), [[grof]] (od 1706.) | align="center"| obitelj [[Talijani|talijanskog]] podrijetla s posjedima u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] | align="center"| [[Datoteka:Grb obitelji Čikulin.JPG|50px]] |- | [[Čolić]] | align="center"| 16. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| [[senj]]ska plemićka obitelj, ogranak u Privlaci | align="center"| |- | [[Čulić]] | align="center"|17. st - ''danas''<ref>{{Citiranje weba|url=https://hrcak.srce.hr/file/158762|title=Tragom seobe jednog roda|author=Vesna Čulinović|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=5. veljače 2021.}}</ref> | align="center"|barun | align="center"| Rod potječe od plemena [[Lapčani|Lapčana]] i Miroslavića | align="center"| |- | [[Čupor Moslavački]] | align="center"| 13. st. - 15. st. | align="center"| [[ban]] | align="center"| slavonska plemićka porodica | align="center"|[[Slika:Cupor grb.svg.png|55px]] |- |} == D, Đ == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Damjanović Vrgadski]]<ref name="HL-233">''Hrvatski leksikon A-K'', Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 233.</ref> | align="center"| | align="center"| [[Vrgada|vrgadski]] grofovi ("conte di Vergada") | align="center"| Podrijetlom iz [[Poljica]]. | align="center"| |- | [[Daničić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Daubachy]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Delišimunović]] | align="center"| 15. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Deutsch]] (Deutsch de Macelj) | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemstvo grbovnicom od 25. studenog 1910. po [[Franjo Josip I.|Franji Josipu I.]] u Beču. | align="center"| |- | [[Dianižević]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Ditković]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Dobrojević]] | align="center"| 14. st. {{--}} 1819. | align="center"| | align="center"| Šibensko plemstvo od 1412. | align="center"| |- | [[Doimi]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Doklečić]] (Doklechych) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Rakovec (Ljubešćica)|Chwnowczu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji<ref>Emilij Laszowski, ''Povjesni spomenici plemenite općine Turopolja'',Svezak II., Zagreb, 1905., str. 396.-417.</ref> | align="center"| |- | [[Doktorić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Dolački]] (Dolachky) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Dolovčak]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| [[File:HR-Dolovčak.jpg|79x79px]] |- | [[Dolovec]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Domagojevići]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Domagović (plemićki rod)|Domagović]] | align="center"| 1327.- | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Dominis]] | align="center"| ???? - ''danas'' | align="center"| | align="center"| [[Rab|rapska]] plemićka obitelj | align="center"| |- | [[Domjanići]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Dončić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Doringer]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Dorotić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Draganići (pleme)|Draganići]] | align="center"| 13. st. - Danas | align="center"| | align="center"| Hrvatski rod podrijetlom od plemena [[Šubići|Šubića]] | align="center"|[[File:HR-Draganić.jpg|78x78px]] |- | [[Draganić - Vrančić]] | align="center"| 13. st. - 18. st. - Danas | align="center"| | align="center"| Hrvatski rod podrijetlom od plemena [[Šubići|Šubića]] i roda Vrančić | align="center"| |- | [[Dragojlović]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Draškovići|Draškovići Trakošćanski]] | align="center"| 15. st. - ''danas'' | align="center"| [[barun]], [[grof]], [[ban]]- hrvatska velikaška obitelj | align="center"| [[Datoteka:HR-Draskovich1a.jpg|91x91px]] [[Datoteka:HR-Draskovich5.jpg|90px]] | align="center"| [[Datoteka:HR-Draskovich7.jpg|86x86px]] |- | [[Drenovečki]] (Drenoczy) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Drk]] (Deergh, Derk) | align="center"| 16. st - ''danas'' | align="center"| | align="center"| Doseljeni na područje Turopolja u 16. stoljeću. U posljednjem popisu plemića Zagrebačke županije iz 1851 g. upisan je Ivan ev. pl. Derk. U knjizi Ljudevita Gaja grb ove obitelj upisan je pod prezimenom Durgh. | |- | [[Drugec]] (Drwgecz) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Rakovec (Ljubešćica)|Chwnowczu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji<ref>Emilij Laszowski, ''Povjesni spomenici plemenite općine Turopolja'',Svezak II., Zagreb, 1905., str. 396.-417.</ref> | align="center"| |- | [[Druškoci]] (Druskoczy) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Držanić]] (Dersanich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Dudići]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Duka]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Dvekar]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Đureković]] (Gywrakowych, Gyurekovych) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u Throykowcz u tadašnjoj Križevačkoj županiji<ref>Emilij Laszowski, ''Povjesni spomenici plemenite općine Turopolja'',Svezak II., Zagreb, 1905., str. 396.-417.</ref> | align="center"| |- |} == E == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Eltz]] | align="center"| 1157. - ''danas'' | align="center"| [[barun]], [[grof]] | align="center"| obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla s posjedima u [[Slavonija|Slavoniji]] | align="center"|[[Datoteka:CoA Eltz Family.svg|bezokvira|56x56px]] |- | [[Engel (obitelj)]] (Engel de János) | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemstvo grbovnicom od 29. ožujka 1886. po [[Franjo Josip I.|Franji Josipu I.]] u Beču. | align="center"| |- | [[Erdödy]] | align="center"| 1187. - ''danas'' | align="center"| [[grof]] | align="center"| obitelj [[Mađari|mađarskog]] podrijetla koja je imala posjede i u Hrvatskoj i koja se razdijelila na dvije grane: ''mađarsku'' i ''hrvatsku'' (hrvatska je grana odigrala značajnu ulogu u povijesti Hrvatske i obrani [[hrvatsko državno pravo|njenih državnih prava]]) | align="center"| [[Slika:COA bishop SK Erdody Laszlo Adam.png|50px]] |- | [[Ernušti]] | align="center"| 15. st. - 1540. | align="center"| | align="center"| obitelj [[Židovi|židovskog podrijetla]] | align="center"| [[File:Grb obitelji Ernušt.jpg|50px]] |- |} == F == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Fabijanić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Farkaš-Vukotinović]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Femen]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- |[[Fenrich]] (de Gjurgjenovac) | align="center"| 17. st. - ''danas'' | align="center"|[[junker]] |[[Pruska]] junkerska obitelj, ogranak u 20. st. doseljava u Hrvatsku. Potvrda plemstva i grbovnica podijeljena Josefu v. Fenrichu 1913. po [[Franjo Josip I.|Franji Josipu I.]] u Beču<ref>Hostian Ostrognay: ''Historia Originis Gentium Patriciarum;'' ''Pars'' ''prima; Fenrich''. Verucia, 1918. str. 2. - 5.</ref>. Austrijsko plemstvo najvjerojatnije nije proglašeno u Saboru. | align="center"|[[Datoteka:Patent_of_nobility_-_Fenrich_von_Gjurgjenovac_1913.jpg|alt=|bezokvira|100x100px]] |- | [[Ferić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Feštetići]] | align="center"| 15. st. - ''danas'' | align="center"| [[grof]] (od 1766.), [[knez]] (od 1911.) | align="center"| | align="center"| [[Datoteka:Grb obitelji Feštetić.jpg|85x85px]] |- | [[Filipašić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemići [[Predijalci|predijalci]] Zagrebačkog kaptola | align="center"| |- | [[Filipčić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Filipović]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Flaischman]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| [[File:HR-Fleischman.jpg|89x89px]] |- | [[Fodrovečki]] (Fodroczy) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Forčić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Forko]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Frankapani]] (knezovi Krčki) | align="center"| 1116. - 1671. | align="center"| [[knez]], [[markiz]], [[ban]] | align="center"| hrvatska velikaška obitelj podrijetlom s otoka [[Krk]]a | align="center"|[[Datoteka:COA Franngepan.png|bezokvira|98x98px]] |- | [[Frodnacher]] (de Bednya) | align="center"| 1380.- ??? | align="center"| | align="center"| obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla sa područja [[Gornja Austrija|Gornje Austrije]]- ogranak [[Bednja|Bednjanski]]<ref>Klaužer, Vedran: [https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=603777 Plemićka obitelj Frodnacher - ogranak Bednjanski (de Bednya). Aktivnosti članova ogranka u Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu u drugoj polovici 15. i početkom 16. stoljeća], Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice ... ([tel:1331-7172 1331-7172]) 19 (2012); 31-43</ref> | align="center"| |- | [[Funtek]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- |} == G == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" width="15%" ! |Naziv obitelji ! bgcolor="silver" width="15%" ! |Vremenski okvir ! bgcolor="silver" width="15%" ! |Titule ! bgcolor="silver" width="43%" ! |Bilješke ! bgcolor="silver" width="12%" ! |Grb |- | [[Gabelić]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gaj]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Galeković]] | align="center" | [[1507.]]-[[21. stoljeće|danas]] | align="center" | | align="center" | [[Turopolje|Turopoljski]] [[Plemenita Opčina Turopoljska|plemenitaši]] iz [[Selo|sela]] [[Mraclin|Mraclina]] | align="center" | |- |Galić |20.lipnja 1661. | | |[http://www.crnelokve.ba/images/Grb%20plemena%20Galić.jpg<nowiki>] </nowiki> |- | [[Galović]] (Galowych) | align="center" | 01. kolovoza 1519. | align="center" | | align="center" | Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Dropkovec|Dropkovcu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji<ref>Emilij Laszowski, ''Povjesni spomenici plemenite općine Turopolja'',Svezak II., Zagreb, 1905., str. 396.-417.</ref> | align="center" | |- | [[Galjuf]] (Galliuff) | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gašparić]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gašparini]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gatčani]] (Gatchany) | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gereci]] (Gereczy) | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gisingovci]](Német-Ujvá)( njem. Güssing, mađ. Kőszegi) | align="center" | 12.st. - 15.st. | align="center" | ban, palatin | align="center" | velikaška obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla. | align="center" |[[Datoteka:WAPPEN GUENSER.png|bezokvira|90x90px]] |- | [[Gluhak]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gojmerec]] (Goymerecz, Goymeracz) | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" |[[File:HR-Gojmerec.jpg|70px]] |- | [[Golec]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Golub]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Golubić]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | Plemićka obitelj spominje se u popisu plemića jednoselaca u Križevačkoj županiji | align="center" | |- | [[Gorjanski]] (Garay) | align="center" | 13. st. - 1481. | align="center" | [[knez]] | align="center" | obitelj [[Mađari|mađarskog]] podrijetla koja je imala posjede i plemstvo u [[Slavonija|Slavoniji]] | align="center" |[[Datoteka:House of Garay COA.svg|bezokvira|55x55px]] |- | [[Gorjup]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gorup]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gotal]] (Gotthal, Gothal, Gottal, Gothall) | align="center" | 13. - 18. st. - danas | align="center" | podban, dvije grane, od kojih je jedna barunska, a druga samo plemićka. Barunska grana je izumrla u 18. stoljeću. Plemićka grana se razdvojila početkom XVI. stoljeća. | align="center" | od [[Gotalovec|Gotalovca]] | align="center" | |- | [[Gracki]] (Gradszky, Graczky) | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Granđa]] (Granya, Grangya)m | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Grdenić]] (Gerdenich, Gerdenych) | align="center" | 01. kolovoza 1519. | align="center" | | align="center" | Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Kapela Kalnička|Kapeli Kalničkoj]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji | align="center" | |- | [[Gredelj]] (Gredel, Gredely) | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gregorić]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gregorijanci]] | align="center" | 16. st. - 17. st. | align="center" | [[barun]] | align="center" | | align="center" |[[Slika:Gregorijanec coat of arms.svg.png|55px]] |- | [[Gregoroci]] (Gregoroczy) | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Grimani]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Grisogono]] | align="center" | 14. st. - ''danas'' | align="center" | | align="center" | [[split]]ska plemićka obitelj | align="center" | [[Datoteka:Grb porodice Grisogono.jpg|60x60px]] |- | [[Gubašoci]] (Gubassoczy) | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gučetići]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | [[Dubrovnik|dubrovačka]] plemićka obitelj | align="center" |[[Datoteka:Coa fam ITA gozze de trebinje2.jpg|bezokvira|61x61px]] |- | [[Gundulić]] | align="center" | 13. st. - 1800. | align="center" | | align="center" | [[Dubrovnik|dubrovačka]] plemićka obitelj | align="center" | [[Slika:Arms of the house of Gundulić.svg|54x54px]] |- | [[Gusići (plemstvo)|Gusići]] | align="center" | 12. st. - ''danas'' | align="center" | [[knez]], [[barun]] | align="center" | hrvatski velikaški rod | align="center" | [[File:Gusići.jpg|55px]] |- | [[Gušić (pleme)]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" | |- | [[Gut-Keled]] (Cletgud, Gledguth, Guthkeled, Gutkeled, Gwthkeleth) | align="center" | 12.st. - 15.st. | align="center" | ban | align="center" | Rod koji je prerastao u pleme [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla. | align="center" |[[Datoteka:Coa Hungary Clan Gutkeled.svg|bezokvira|64x64px]] |- | [[Gvozdanović]] | align="center" | | align="center" | | align="center" | | align="center" |[[File:HR-Gvozdanović.jpg|78x78px]] |} == H == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Habjanec]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[File:HR-Habjanec.jpg|72x72px]] |- | [[Hadrović]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Hajnović]] | align="center"| 3. rujna 1661. - danas | align="center"| | align="center"| hrvatska plemićka obitelj. Plemićki list i grbovnicu dodijelio je 3. rujna 1661. kralj Leopold u Beču; potvrđeno i proglašeno na Hrvatskome Saboru 27. ožujka 1662.{{nedostaje izvor}} | align="center"| |- | [[Halenić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Haller]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:Haller-Wappen.png|bezokvira|70x70px]] |- | [[Halper Sigetski]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Haulik]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:COA cardinal SK Haulik Juraj.png|bezokvira|51x51px]] |- | [[Hasnek]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Hellenbach]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Herberstein]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:Herberstein-Gr-Wappen.png|bezokvira|83x83px]] |- | [[Herković]] (Herkovich, Herkffy) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Hervoj]] (Hervoy) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- |Holjevac | | |Ovaj je rod uglavnom živio u Brinju - Jezeranski Holjevci. Holjevci su bili iskusni krajiški časnici koji su služili u različitim dijelovima Vojne krajine | |- | [[Homolić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Hondrej]] (Hondrey) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Horžić]] (Horsich, Hersych) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Rakovec (Ljubešćica)|Chwnowczu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji | align="center"| |- | [[Horg]] (Horgh, Horgha, Hohwgh) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Pišćanovec|Pišćanovcu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji | align="center"| |- | [[Horvat (rod)]] (Horvathy) | align="center"| 13. st. - Danas | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[File:HorvatXIVstoljece1.svg|70 px|alt=|bezokvira]] |- | [[Horvat od sv. Petra]] | align="center"| ??? - 17. st. - Danas | align="center"| | align="center"| Potvrda plemstva 6. veljače 1635. godine s novim grbom. | align="center"|[[File:HR-Horvat od sv Petra.jpg|85x85px]] |- | [[Horvat aliter Kurtić]] (Horvath de Kurtich, Horvath aliter Kurtich) | align="center"| ??? - 17. st. - Danas | align="center"| | align="center"| Spominju se kroz povijest u [[Križevačka županija|Križevačkoj županiji]] i [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]] poslije oslobođenja [[Transilvanija|Erdelja (Sedmogradske)]] služe u vojsci, a dva brata, u XVIII. stoljeću, Ivan i Dimitrije Horvat u petrovaradinskoj pukovniji - odakle oko 1754. godine, odlaze u Rusiju. | align="center"| |- | [[Horvat aliter Radić]] (Horvath de Radić, Horvath aliter Radich) | align="center"| ??? - 17. st. - Danas | align="center"| | align="center"| Spominju se kroz povijest u [[Varaždinska županija|Varaždinskoj županiji]] | align="center"| |- | [[Horvatić|HRSTIĆ]]Harstich | align="center"| Prije 13 st. | align="center"| | align="center"| Bosna,obitelj iz koje je potekao Bosanki kralj 1444-1461 Pobočna grana dinastije Kotromanic | align="center"| |- | [[Horvatinčić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| Grbovnica u [[Nadbiskupski arhiv u Zagrebu|Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu]] | align="center"|[[File:HR-Horvatinčić.jpg|92x92px]] |- | [[Hotkovići]] | align="center"| 15. st. - 19. st. | align="center"| [[barun]] (od 1791.) | align="center"| | align="center"| |- | [[Hranilovići]] | align="center"| 15. st. - danas | align="center"| | align="center"| hrvatska plemićka obitelj- Plemićki list, grbovnica podijeljeni su [[24. kolovoza]] [[1603.]] Jurju Hraniloviću. Proglašeno na [[hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] [[27. veljače]] [[1609.]]. Plemići i svećenici. | align="center"| |- | [[Hreljac]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Hrušoci]] (Hrussoczy) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Hrvatić]] (Hervatich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Hrvatinići]] | align="center"| 13. st. - 1476. | align="center"| [[vojvoda]], [[herceg]], [[knez]] | align="center"| hrvatska obitelj koja je imala posjede u Donjim krajevima u [[Bosna|Bosni]] | align="center"|[[Datoteka:Coat of Arms of Hrvatinić.svg|bezokvira|91x91px]] |- | [[Hrvojić]] (Hervoich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Hržić]] (Hersich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Hudić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Hudoden]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Humski]] | align="center"| 16. st. - o. 1680. | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Huzjak]] (Husiak, Huziak, Hosiak, Hoziak) | align="center"| 16. st. - danas | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[File:HR-Huzjak.jpg|79x79px]] |- |} == I == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Ilijašić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Iločki]] | align="center"| 13. st. - 1524. | align="center"| [[knez]] | align="center"| obitelj hrvatskog podrijetla (područje [[Dubica|Dubice]]) s posjedima u [[Slavonija|Slavoniji]] | align="center"|[[Slika:Ilok Ancient COA.svg.png|60px]] |- | [[Imprić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Inkey]] (Inkey de Pallin) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[Datoteka:Grb obitelji Inkey.JPG|bezokvira|83x83px]] |- | [[Ivanek]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemićka obitelj se spominje u darovnici [[Ivan III. Drašković |Ivana III. Draškovića]] za dobra [[Čurilovec]] i [[Pišćanovec]] 18. lipnja 1647. | align="center"| |- | [[Ivanić (obitelj)]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| <!-- s Hvara ili ima još jedna ? --> | align="center"| |- | [[Ivellio]] | align="center"| 13. st. - ''danas'' | align="center"| [[grof]] | align="center"| [[split]]ska plemićka obitelj | align="center"| [[Slika:Iveljić 1.JPG|48x48px]] |- | [[Ivšić]] | align="center"| 15. st. - danas | align="center"| | align="center"| stara hrvatsko-ugarska plemićka obitelj s posjedima u [[Sisak|Sisku]], [[Slavonija|Slavoniji]], [[Srijem]]u i [[Pečuh]]u | align="center"| |- |} == J == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Jagić]] (Jagich, Jagych) | align="center"| 1569. - danas | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[File:HR-Jagich.jpg|81x81px]] |- |Jelići od Draženovića {{nedostaje izvor}} | align="center"| 14. st. | align="center"| | align="center"| Bijeg pred Turcima iz Bosne u Dalmaciju. Split, Hvar, Brač{{nedostaje izvor}} | align="center"| |- | [[Jakopčići]] | align="center"| 13. st. - danas. | align="center"| | align="center"| Rod podrijetlom iz [[Ivanić-Grad|Ivanića]] pred Turcima se sklonio u [[Hrvatsko zagorje]] | align="center"|[[File:HR-Jakopčić.jpg|81x81px]] |- | [[Jakopović]] (Jakopowych) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Pišćanovec|Pišćanovcu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji | align="center"| |- | [[Jakša (plemstvo)|Jakša]] | align="center"| 14. st. | align="center"| | align="center"| S Hvara. | align="center"| |- | [[Jakšić (plemstvo)|Jakšić]] | align="center"| 14. st. | align="center"| | align="center"| S Hvara, dio na Braču. | align="center"| |- | [[Jakuš]] (Jakuss, Jakoss Iakossych, Jakussich) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Pišćanovec|Pišćanovcu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji | align="center"| |- | [[Jankovići Daruvarski]] | align="center"| 16. st. - 1904. | align="center"| [[barun]] | align="center"| | align="center"| |- | [[Jelačići (plemstvo)|Jelačići Bužimski]] | align="center"| 14. st. - ''danas'' | align="center"| [[barun]], [[grof]] | align="center"| Podrijetlo vuku iz Bužima u Lici. | align="center"| [[File:HR-Jelachich 1854.jpg|74x74px]] |- | [[Jurkovići]] | align="center"| | align="center"| [[barun]] | align="center"| | align="center"| |- |} == K == {| class="wikitable sortable" width="100%" |+ ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Kaboga|Kabužić]] | align="center"| 13. st. - ''danas'' | align="center"| [[grof]] (od 1857.) | align="center"| [[Dubrovnik|dubrovačka]] plemićka obitelj | align="center"| [[Datoteka:Coa fam ITA caboga.jpg|49x49px]] |- | [[Kačići|Kačići Omiški]] | align="center"| 12. st. - ''danas'' | align="center"| [[knez]] | align="center"| hrvatski velikaški rod | align="center"| [[Datoteka:Kačić (Fojnica Armoral).jpg|60px]] |- | [[Katalenić]] | align="center"| 16. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| hrvatska plemićka obitelj podrijetlom iz Knina | align="center"| |- | [[Keglevići|Keglevići Bužimski]] | align="center"| 15. st. - ''danas'' | align="center"| [[barun]], [[grof]] | align="center"| Podrijetlo vuku iz Dalmacije sa Zrmanje gdje im je bio Kegel grad kojem se još danas vide ruševine. Kasnije pred Turcima se preseljavaju u današnju Bihaćku krajinu gdje su imali u posjedu Bužim (nekad nazivan Čava) hrvatska velikaška obitelj. Hrvatska grana izumrla je u [[20. stoljeće|20. stoljeću]], dok je ugarska još živuća | align="center"|[[Datoteka:Wappen der Grafen von Keglevich de Buzin 1687 und 1708.png|bezokvira|79x79px]] |- | Kiš (Kiss de Saulovecz, Szalocy) | align="center"| ??? - ''danas'' | align="center"| | align="center"| hrvatska plemićka obitelj | align="center"| |- | [[Kitonić]] | align="center"| 16. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| hrvatska plemićka obitelj iz Kostajnice | align="center"| [[File:HR-Kitonić2.jpg|97x97px]] |- | [[Klokočani]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Kneževići (plemstvo)|Kneževići]] | align="center"| 15. st. - 1924. | align="center"| [[barun]] (od 1763.) | align="center"| | align="center"| [[Slika:Kneževići od Svete Jelene (Croatia).jpg|50px]] |- |[[Koprivnjak]] (Celjski Koprivnjaci) |1721. - danas |[[Grof|grofovi]] od 1764. |Prvi se puta spominju na popisu obitelji 1721. Posjedovali su nekoliko [[Kurija (građevina)|kurija]] i posjeda u hrvatskom Zagorju. U 1944. svi su im posjedi nacionalizirani. |[[Datoteka:Kovacevic.jpg|71x71px]] |- |Kozic |1587 | | | |- | [[Kramarić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"|24. kolovoza 1614. godine kralj Matija II. dodijelio plemstvo Ivanu Kramariću iz Šćitarjeva, njegovim sinovima Ambrozu, Pavlu, Ivanu i Nikoli te Ivanovu bratu Stjepanu i njegovim sinovima Đuri i Matiji<ref>E. Laszowski "Povijest plemenite općine Turopolje", Zagreb 1911. </ref>. | align="center"| |- | [[Krčelić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| [[File:HR-Krčelić.jpg|62x62px]] |- | [[Kristolovec]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| [[File:HR-Kristolovec.jpg|71x71px]] |- |[[Krznarić]] | align="center"|8. ožujka 1668. - danas | | align="center"|Stari Otočki rod. Plemstvo i grb podijelio je kralj Leopold I. 8. ožujka 1668. godine Gregoru Krznariću. Hrvatski Sabor potvrdio je ovu odluku 6. studenog 1668. | |- | [[Kukari]] | align="center"| 12. st. - 1581. | align="center"| | align="center"| hrvatski plemićki rod | align="center"| |- | [[Kukuljević]] (Kukulyevich aliter Bassani de Sacci) | align="center"| ???-27. listopada 1490. - 9. prosinca 1649. - | align="center"| | align="center"| [[File:HR-Kukuljević2.jpg|74x74px]] | align="center"| [[File:HR-Kukuljević.jpg|82x82px]] |- | [[Kulmeri]] | align="center"| 17. st. - 1998. | align="center"| [[barun]], [[grof]] | align="center"| hrvatska plemićka obitelj [[Štajerska|štajerskog]] podrijetla | align="center"|[[Datoteka:Kulmer - Tyroff AT.jpg|bezokvira|97x97px]] |- | [[Kurjakovići|Kurjakovići Krbavski]] | align="center"| 14. st. - 1531. | align="center"| [[knez]] | align="center"| ogranak roda [[Gusići|knezova Gusića]] | align="center"| |- | [[Kurtić]] (Kwrtych, Kortich, Kurtich) | align="center"| 01. kolovoz 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Pišćanovec|Pišćanovcu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji | align="center"| |- | [[Kuščić]] | align="center"| 15. st. - danas | align="center"| | align="center"| [[brač]]ka plemićka obitelj | align="center"| |- |Kušević | |plemić |hrvatska plemićka obitelj s prostora Turopolja | |- | [[Kutnjak]] (Kutnyak, Kutniak, Kotnyak, Kotniak) | align="center"| 1662. - danas | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[File:HR-Kutnjak.jpg|78x78px]] |} == L, LJ == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Lacković]]i | align="center"| 10. st. - danas | align="center"| [[vojvoda]], [[knez]], [[ban]] | align="center"| obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla koja je imala posjede u Hrvatskoj i s vremenom se integrirala među hrvatsko plemstvo | align="center"| [[Datoteka:Grb Lackovića.JPG|66x66px]] |- | [[Lapčani]] | align="center"|11. st. - 15. st. | align="center"| | align="center"| hrvatski plemićki rod | align="center"|[[Slika:207px-Lapčani.svg.png|55px]] |- | [[Szeliga|Laszowski od grba Szeliga]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| obitelj [[Poljaci|poljskog]] podrijetla | align="center"| [[File:HR-Laszowski.jpg|79x79px]] |- | [[Lipić]] (Lippich) | align="center"| 1683. - danas | align="center"| | align="center"| | align="center"| |} == M == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Madijevci]] | align="center"| 10.st. - ???? | align="center"| | align="center"| zadarska patricijska obitelj, pripadnica dinastije Madijevaca obilježila je hrvatska kraljica [[Jelena Slavna]], žena kralja [[Mihajlo Krešimir II.|Mihajla Krešimira II.]] | align="center"| |- | [[Mađar (obitelj)]] (Magyar) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Magdalenić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Magdić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Majcen]] (Mayczen) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Makanec]](Makanecz) | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemstvo i grbovnicu podijelio [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] za Michaela Makanec (Makanecz) i njegovog sina Aleksandra u Beču, 26. srpnja 1792. | align="center"|[[Datoteka:Coat of Arms family von Makanec.png|bezokvira|70x70px]] |- | [[Makar (obitelj)]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Malekovići]] | align="center"| 1490. - danas | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Malenić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mallin (obitelj)]] (Mallin de Sveti Xaver) | align="center"| | align="center"| | align="center"| Grbovnica podjeljena po [[Franjo Josip I.| Franji Josipu]] 9. siječnja 1907. u [[Budimpešta|Budmimpešti]] | align="center"| |- | [[Maljevac (obitelj)]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mamić]]{{Nedostaje izvor}} | align="center"| | align="center"| [[knez]] | align="center"|Kneževi Livanjskog polja{{Nedostaje izvor}} | align="center"| |- | [[Mandići]] | align="center"| | align="center"| [[barun]] | align="center"| | align="center"| |- | [[Marčić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Maretići]] | align="center"| [[6. siječnja]] [[1224.]] - danas | align="center"| [[grof]] ,[[barun]] | align="center"| [[Kordun|kordunski plemići]], naseljeni i u Dalmaciji i BiH | align="center"| |- | [[Margetić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Marić (obitelj)]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Marjašević]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Marković]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Markulin]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Marojević]] | align="center"| | align="center"| | align="center"|Upravo je 12 rodova bračkog praplemstva (Balojević, Brtičević-Cvitanić ili Sutković-Matijević, Filipović, Jakšić-Jakovljić, Macolović, Marojević, Mladinić, Nižetić-Petrić, Obaljević-Franulić, Stipančić, Šimunović-Jerčić i Zuvanić) čuvalo predaju po kojoj su upravo njihovi preci začetnici benediktinske opatije u Povljima na Braču, utemeljene u davnom 9./10. st., a obnovljene 1184. g. | align="center"| |- | [[Marojčić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Martinčić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Martinković]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Marušići (obitelj)]] | align="center"| 13. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| hrvatska plemićka obitelj od roda Oblačića | align="center"| |- | [[Matačić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[File:HR-Matačić.jpg|82x82px]] |- | [[Matanović]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Matejković]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Matjačić]] (Matiachich) | align="center"| | align="center"| Plemići podrijetlom iz [[Lika|Like]] | align="center"| | align="center"| |- | [[Matijašević]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Matković]] (Matkovich) | align="center"| 1649. – danas | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Matleković]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Maurić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Maurović]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Medić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Medošoci]] (Medossoczy) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Medunić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Međurečki]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mendelić]] (Mendelych) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Bogačevo|Bogacho]], u tadašnjoj Križevačkoj županiji | align="center"| |- | [[Mesarić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mešić]] (Messich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mihalčević]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mihalić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mihalović]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mihaljević]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mihanić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mihanović]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mihić]] | align="center"| 29. srpnja 1808. - ??? | align="center"| | align="center"| Slavonska obitelj iz Starog Petrovog Sela. Obitelji kapetana Johana Mihića grbovnicu dodijelio [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] 29. srpnja 1808. godine. Grb sa blazonom se nalazi u Bojničićevom grbovniku iz 1899. godine. | align="center"|[[Datoteka:Rekonstrukcija grba obitelji kapetana Johana Mihića iz 1808. godine na osnovu blazona iz grbovnika Ivana von Bojničića.png|70x70px]] |- | [[Mikić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Miković (rod)]] | align="center"| 8. ožujka 1580. - danas | align="center"| | align="center"| Plemstvo podjeljeno po Rudolfu II., originalna grbovnica (grb u prikazu) se čuva u Muzeju Turopolja, dio roda je prešao živjeti u Križevačku županiju. Nova grbovnica podijeljena za jednu od grana Mikovića 18. studenog 1699. po Leopoldu I. | align="center"|[[File:HR-Miković 1580.jpg|80x80px]] |- | [[Mikšić]] (Mixich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mikulanić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mikulčići]] | align="center"| 16. st. - danas | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mikulić]] | align="center"| 17. st. - danas | align="center"|plemići | align="center"|Staro hrvatska obitelj, najpoznatiji '''Mikulić, Aleksandar Ignacije,''' zagrebački nadbiskup | align="center"| |- | [[Milašin]], Milašinčić (Milassin aliter Radoevich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| Porijeklom iz [[Bosna|Bosne]], poznat kanonik [[Franjo Milašin(čić)]], prvi dekan [[Pravni fakultet|Pravnog fakulteta]]. Postoje dvije grane. | align="center"| |- | [[Milići]] | align="center"| 1881. - danas | align="center"| [[grof]] ,[[barun]] | align="center"| | align="center"| |- | [[Milinović]] (Milinovics) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Milovac]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mirković]]<ref>''Hrvatski leksikon L-Ž'', Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1997., str. 112.</ref> | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mlakovečki]] (Malakóczi, Malakoczy) | align="center"| [[16. stoljeće]] | align="center"| [[barun]] | align="center"| | align="center"| |- | [[Mlinarić]] (Mlinarich, Mlynarych) | align="center"| ??? - 1621.- 1650. - 1655. - danas | align="center"| [[Vojvoda]]/[[Herceg]] | align="center"| Obitelj hrvatskog podrijetla koja se razdijelila na više grana: hrvatsku (Mlinarić), mađarsku (Mlinarics), štajersku (Mlinarič)...i druge, univerzalno prezime za sve grane je Mlinarich. Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Bogačevo|Bogacho]], u tadašnjoj Križevačkoj županiji. | align="center"|[[File: HR-Mlinarić.jpg | 70 px]] |- | [[Modić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Modrići|Modrić]] (Modrich aliter Modrovich, Mwdrich, Modrich, Modrics, Modrovics) | align="center"| ???- 01. kolovoza 1519. - 1649. - danas | align="center"| | align="center" | Stara hrvatska plemićka obitelj iz zaleđa Zadra čiji su preci u XIII. stoljeću prešli u Liku i Krbavu. Prvi pisani spomen plemenitih Modrića je 1519. u Križevačkoj županiji, potvrđeno plemstvo na Saboru 1649.,Nakon turskih osvajanja Like i Krbave prelaze u Senj i u Hrvatsko Zagorje. Potomci i danas žive u Hrvatskoj,a u Zagorju u Leskovcu Topličkom. | align="center"|[[File:HR-Modriić_IM_1673.jpg|70 px]] |- | [[Modrići|Modrić]] (Modrich aliter Modrovich, Mwdrich, Modrich, Modrics, Modrovics) | align="center"| ??? - 1791. - danas | align="center"| | align="center" | Nova grbovnica podjeljena od Leopolda II u Beču 21. srpnja 1791., a potvrđeno u Hrvatskom saboru 1792. Grb ovih Modrića nije isti kao grb starih Modrića iz 1649. godine. | align="center"|[[File:HR-Modrich2.jpg|70px]] |- | [[Mogorić (obitelj)]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| plemićka obitelj iz roda [[Mogorovići|Mogorovića]] | align="center"| |- | [[Mogorojević]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mogorovići]] | align="center"| 12. st. - danas | align="center"| | align="center"| hrvatski plemićki rod | align="center"| [[File:Mogorovic coat of arms.svg.png|79x79px]] |- | [[Mokrović]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Molnar]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Moravčik]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Morovićki]] (Maróti) | align="center"| 12. st. - ??? | align="center"| ban | align="center"| obitelj od plemena [[Gutkeled]] | align="center"| |- | [[Morić (obitelj)]] (Morovich, Moroich, Morich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemićka obitelj u Varaždinu prebiva tijekom 16. i 17. stoljeća. | align="center"| |- | [[Mostarić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Nałęcz|Moszynski od grba Nałęcz]] | align="center"| | align="center"| [[File:HR-Moszynski de Zagrebgrada.jpg|70 px]] | align="center"| obitelj [[Poljaci|poljskog]] podrijetla, potvrđeno plemstvo 25. ožujka 1899. s pridjevkom "de Zagreb-grada" | align="center"| [[File:HR-Moszynski.jpg|70 px]] |- | [[Mračić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mrazović]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mrmonić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mrnjavčić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mrzljak]] (Merzliak) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mudić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Mudrovčić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- |} == N, NJ == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Negovetić]] (Negovetich de Cumboks) | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemstvo 14. listopada 1687. po [[Leopold I.|Leopoldu I.]] u Beču. | align="center"| |- | [[Nelipići|Nelipčići Cetinski]] | align="center"| 13. st. - 1434. | align="center"| [[knez]] | align="center"| hrvatska velikaška obitelj s područja [[Cetinska krajina|Cetinske krajine]]; ogranak roda [[Snačići|Snačića]] | align="center"|[[Slika:Nelipic coat of arms.svg.png|55px]] |- | [[Ignjat Gyulay Maros-Németh|Nemeth]] | align="center"| 1806 - 1831. | align="center"| [[ban]] | align="center"| | align="center"| |- | [[Nicolini]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| s Hvara | align="center"| |- | [[Noršić]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Novosel]] | align="center"|1744. - 19.st.<ref>Bojničić pl. Kninski, Ivan; ''Der Adel Von Kroatien Und Slavonien'', (Armorial of the nobility of Croatia and Slavonia), Nürnberg (1899), taf-95</ref><ref name=":0">Bojničić pl. Kninski, Ivan; ''Der Adel Von Kroatien Und Slavonien'', (Armorial of the nobility of Croatia and Slavonia), Nürnberg (1899), pod "Butkovich".</ref> | align="center"| | align="center"| 12. rujna 1744. Luka Novosel koji je služio kao zapovjednik Kostajnice i podžupan požeške i zagrebačke županije dobiva grbovnicu. No i prije je bilo plemenitih Novosela. | align="center"|[[File:HR-Novosel.jpg|70px]] |- |} == O == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Orlovići]] (Orlovčići) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Oršići|Oršići Slavetički]] | align="center"| 15. st. - ''danas'' | align="center"| [[barun]] (od 1675.), [[grof]] (od 1744.) | align="center"| hrvatska plemićka obitelj iz roda [[Lapćani|Lapćana]] i [[Karinjani|Karinjana]] | align="center"| |- | [[Otmić]] (Otthmich, Ottmich, Hottmich) | align="center"| 13. st. - ??? | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Ožegovići|Ožegovići Barlabaševački]] | align="center"| 15. st. - | align="center"| [[barun]] (od 1858.) | align="center"| | align="center"| |- |} == P == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Palfi]] (Pálffy ab Erdöd) | align="center"| | align="center"|[[File:HR-Palffy1.jpg|70 px]] | align="center"| Hrvatski [[ban]](1704. - 1732.) - grof [[Ivan Pálffy]] koji je bio učesnik [[Tekije (Srijem)|tekijske bitke]] kod Petrovaradina 5. kolovoza 1716. godine | align="center"|[[File:HR-Palffy2.jpg|70 px]] |- | [[Papalić]] | align="center"| 14. st. - 1739. | align="center"| | align="center"| [[split]]ska plemićka obitelj | align="center"| |- | [[Patačići|Patačići od Zajezde]] | align="center"| 16. st. - 1817. | align="center"| [[barun]] (od 1706.), [[grof]] (od 1735.) | align="center"| | align="center"| |- | [[Pavković]] (Pawkowych) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Rakovec (Ljubešćica)|Chwnowczu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji | align="center"| |- | [[Pavleković]] (Paulekovich) | align="center"| 1613. - danas | align="center"| | align="center"| Grbovnica podjeljena Pavlu Pavlekoviću 9. rujna 1613. u Regensburgu. | align="center"| |- | [[Pejačevići|Pejačevići Našički]] | align="center"| 14. st. - ''danas'' | align="center"| [[barun]] (od 1712.), [[grof]] (od 1772.) | align="center"| | align="center"| [[Datoteka:11 peqchevich.jpg|50px]] |- | [[Knezovi Peranski|Peranski]] | align="center"| 15. st. - 1786. | align="center"| [[knez]] | align="center"| ogranak hrvatske velikaške obitelji [[Šubići|knezova Bribirskih]] | align="center"|[[Slika:Subic Perna coat of arms.svg.png|50px]] |- | [[Perko]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Pešćenjak]] (Peschenyak) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Rakovec (Ljubešćica)|Chwnowczu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji | align="center"| |- | [[Planiški]] (Planysky) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Rakovec (Ljubešćica)|Chwnowczu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji | align="center"| |- | [[Pokos]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemići [[Predijalci|predijalci]] Zagrebačkog kaptola | align="center"| |- | [[Pongrac(obitelj)]] (Pongratz, Pongracz) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Knezovi Posedarski|Posedarski]] | align="center"| | align="center"| [[knez]] | align="center"| hrvatska plemićka obitel od roda [[Gusići|Gusića]] | align="center"|[[Slika:Posedarski grb.svg.png|55px]] |- |[[Pušić]] Pussich aliter Kraissich |1659. - danas | |Plemstvo s grbovnicom Jurju Pušić-Krajišić (Pussich olim Kraissich), i braći Nikoli i Mihaelu te djeci Franji i Heleni, u Beču je 1659. godine po Leopold I. potvrđeno u Hrvatskom saboru 1661. godine. | |- | [[Prstec]] (Persztecz) | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemići [[Predijalci|predijalci]] Zagrebačkog kaptola | align="center"| |- |} == R == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Radičević (obitelj)]] (Radichevich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Radić (obitelj)]] (Raddich, Radich) | align="center"| 24. siječnja 1648. – | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[File:HR-Radich.jpg|70px]] |- | [[Radik]] | align="center"| 1629. – | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Radoševići (plemstvo)|Radošević]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| s Hvara | align="center"| |- | [[Rafaj]] (Raffay) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"|[[File:HR-Rafaj.jpg|70px]] |- | [[Raškaj]] | align="center"| 13. st. - danas. | align="center"| | align="center"| obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla od plemena [[Gutkeled]] | align="center"|[[File:HR-Raškaj.jpg|70 px]] |- | [[Ratkaj]] | align="center"| 15. st. - 1793. | align="center"| [[barun]] | align="center"| obitelj [[Mađari|mađarskog]] podrijetla koja je imala poosjede u Hrvatskoj | align="center"|[[File:HR-Ratkaj.jpg|70 px]] |- | [[Ratković]] (Ratkovich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemićka obitelj podrijetlom iz [[Šibenik]]a, u 17. stoljeću [[Predijalci|predijalci]] Zagrebačkog kaptola | align="center"| |- | [[Rauch]] | align="center"| 17. st. - 20. st. | align="center"| [[barun]] (od 1763.) | align="center"| obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla koja je imala poosjede u Hrvatskoj | align="center"| |- | [[Reiner]] (Reiner de Brestovac) | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemstvo grbovnicom od 22. veljače 1913. po [[Franjo Josip I.|Franji Josipu I.]] u Beču. | align="center"| |- | [[Rudić]] | align="center"| 1755. | align="center"| [[barun]] (od 17. kolovoza 1854.) | align="center"| obitelj [[Hrvat|hrvatskog]] podrijetla koja je imala poosjede u [[Bač|Bačkoj]] s pridjevkom Aljmaški | align="center"| |- |} = S, Š= {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Sakač]] (Zokach, Szokach, Szakach, Szekach) | align="center"| od 13.st. | align="center"| | align="center"| Kalnički plemići iz [[Kapela Kalnička|Kapele Kalničke]] i [[Vojnovec Kalnički|Vojnovca Kalničkog]] | align="center"| |- | [[Scampicchio]] | align="center"| od 15.st. | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Sekelj(rod)]] (Székely) | align="center"| ??? - Danas | align="center"| | align="center"| Janoš Sekelj 1448. godine u službi [[Janko Hunjadi|Janka Hunjadija]], Ivan Nagy donosi 30 raznih plemenitih obitelji Sekelj. | align="center"| |- | [[Sente]] (Szente, Szenthe) | align="center"| ??? - 1718 - Danas | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Sermage]] | align="center"| 17. st. - 20. st. | align="center"| [[barun]] (od 1720.) | align="center"| obitelj [[Francuzi|francuskog]] podrijetla s posjedima u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] | align="center"| |- | Sladojević, [[Sladović]] (Sladoevich,Sladovich) | align="center"| 16.st. - danas | align="center"|veliki knez od Poljica | align="center"| dalmatinska obitelj, smatra se da pripada starobosanskom plemstvu, grb obitelji se nalazi u Korjenić-Neorićevom grbovniku iz 1595 god., kao i u većini tzv. ilirskih grbovnika | align="center"|[[Datoteka:Sladoevich.jpg|alt=grb obitelji Sladojević|60px]] |- | [[Spanheim]] (Sponheim) | align="center"| 12.st. | align="center"| [[markgrof|margrofovi]] | align="center"| obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla, posjednici [[Istra|Istre]].(od 1090.– 1173.) | align="center"| [[Slika:Armoiries de Sponheim 1.svg|60px]] |- |Stipanovic |15. Ozujka 1591 |Vojvoda |U drugome popisu vojnika iz 1551. javlja se ime Mikule Stipanovića, nižeg časnika austrijske vojske. Car Rudolf II. u Pragu, 15 ožujka 1591. dodjeljuje Gašparu (Kasparu) Stipanoviću, sinu vojvode Mihovila Stipanovića, titulu plemića Svetoga Rimskoga Carstva. Pečat s inicijalima vojvode Gašpara Stipanovića danas je pohranjen u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. |[[Datoteka:Obiteljski Grb Stipanovic.jpg|mini|185x185px]] |- | [[Šagud]] (Sagwd) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Rakovec (Ljubešćica)|Chwnowczu]], u tadašnjoj Križevačkoj županiji | align="center"| |- | [[Šandor Slavnički]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| Sándor de Szlavnicza<ref name="Građevinar">[http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-52-2000-10-06.pdf Časopis Građevinar] Mladen i Bojana Obad Šćitaroci: ''Dvorci i perivoji'', 52 (2000) 10, str. 612</ref> | align="center"| |- |[[Škifić (prezime)|Škifić]] |16.st-danas |vlastelin | | |- | [[Šubići (pleme)]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Šubići|Šubići Bribirski]] | align="center"| 12. st. - 1456. | align="center"| [[knez]], [[ban]] | align="center"| moćna hrvatska velikaška obitelj iz [[Bribir (županija)|Bribirske županije]] | align="center"| [[File:Bribir6 2.JPG|60px]] |- | [[Šurmanović]] (Surmanovich) | align="center"| | align="center"| | align="center"| Plemićka obitelj koja se 1787. spominje u popisu Turopoljskih plemića u Hrašću. | align="center"| |- |} == T == {| class="wikitable sortable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Talovci]] | align="center"| 15. st. - 16. st. | align="center"| [[knez]] | align="center"| | align="center"|[[Slika:Talovac coat of arms 2.svg.png|55px]] |- |Tarnik<ref name=":0" /> |16. st - danas | |Plemićka titula za vojne zasluge u borbi protiv Turaka | |- | [[Tartaglia]] | align="center"| 12. st. - ''danas'' | align="center"| [[grof]] (od 1444.) | align="center"| splitska plemićka obitelj | align="center"|[[Slika:Tartaglia 1.JPG|55px]] |- | [[Tiboldovića (Thybold)]] (Svetački - de Zempche, de Zenche, Szencsei) | align="center"| 12. st. - ''danas'' | align="center"| [[ban]] | align="center"| [[Slavonija|slavonska]] plemićka obitelj sa [[Psunj|Psunja]] | align="center"| |- | [[Tommaseo]] | align="center"| 1671.<ref>Primljeni u splitsko plemstvo. Nepo Kuzmanić: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020509/feljton02.asp Split u zemljišniku iz 1832. godine (76)], Teško prezime Tesolato], Slobodna Dalmacija, 9. svibnja 2002.</ref> | align="center"| | align="center"| splitska i bračka plemićka obitelj, starinom '''Tomašić''' | align="center"| |- | [[Nałęcz|Topolski od grba Nałęcz]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| obitelj [[Poljaci|poljskog]] podrijetla | align="center"| [[File:HR-Topolski.jpg|70 px]] |- | [[Trepšić]] | align="center"| kraj 17. st. - ''danas'' | align="center"| [[grof]] [[barun]] | align="center"| U 18. stoljeću dolaze u Slavoniju | align="center"| |- | [[Tumpići]] | align="center"| 16. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| U 16. stoljeću se spominju u Bihaćkoj krajini, pred Turcima se sele u [[Hrvatsko zagorje]] | align="center"| |- | [[Turković]] | align="center"| 17. st. - ''danas'' | align="center"| [[barun]] (od 1912.) | align="center"| | align="center"| |- |} == U == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Ugrinići]] (Ugrinovići) | align="center"| 14. st. - 1586. | align="center"| [[barun]] | align="center"| ogranak hrvatske velikaške obitelji [[Šubići|knezova Bribirskih]] | align="center"|[[Slika:Ugrinovic coat of arms.svg.png|55px]] |- | [[Utješenovići]] (Utješinovići, Utišenići) | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- |} == V == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Valjak (plemstvo)|Valjak]] (Valyak, Valjak) | align="center"| 12. st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| hrvatska plemićka obitelj (Kalničko plemstvo) | align="center"| |- | [[Vitez (obitelj)]] (Vitez de Camaria) | align="center"| ??? - XVII.st. - ''danas'' | align="center"| | align="center"| hrvatska plemićka obitelj | align="center"| |- | [[Vlašić (obitelj)]] (Vlasits) | align="center"| 19. st. | align="center"| | align="center"| hrvatska plemićka obitelj | align="center"| |- | [[Vojković|Vojković-Vojkffy]] | align="center"| 13. st. - 20. st. | align="center"| [[grof]] (od 1763.) | align="center"| hrvatska plemićka obitelj | align="center"| |- | [[Vojnović (plemstvo)|Vojnović]] | align="center"| | align="center"| barun (od 1668.)<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=65236 Vojnović, Josip], Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 14. lipnja 2016.</ref> | align="center"| | align="center"| |- | [[Vrančić]] | align="center"| 11. st. - 1737. | align="center"| [[grof]] (od 1584.) | align="center"| [[šibenik|šibenska]] plemićka obitelj podrijetlom iz [[Bosna|Bosne]] | align="center"| |- | [[Vranyczany-Dobrinović]] | align="center"| 13. st. - ''danas'' | align="center"| [[barun]] (od 1862.) | align="center"| hrvatska plemićka obitelj podrijetlom iz [[Bosna|Bosne]] | align="center"| [[Slika:Grb obitelji Vranjicani-Dobrinović.JPG|50px]] |- | [[Vukašinović]] | align="center"| | align="center"| poslije ''de Lupis'', s Hvara | align="center"| | |- | [[Vukelić]] | align="center"| 9. st. - ''danas'' | align="center"| [[knez]] (od 1325.) | align="center"| hrvatska plemićka obitelj podrijetlom iz [[Lika|Like]] | |- | [[Vukšić]] (Wxych) | align="center"| 01. kolovoza 1519. | align="center"| | align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u Kamenna u tadašnjoj Križevačkoj županiji<ref>Emilij Laszowski, ''Povjesni spomenici plemenite općine Turopolja'',Svezak II., Zagreb, 1905., str. 396.-417.</ref> | align="center"| |- |} == Z, Ž == {| class="wikitable" width="100%" ! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir ! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule ! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke ! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb |- | [[Zaboki]] (Zaboky) | align="center"| ??? – 15. kolovoza 1575. – | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Zagrajski]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| obitelj [[Poljaci|poljskog]] podrijetla | align="center"| |- |[[Zakmardi]](Zakmardy de Diankovecz) |align="center"| |align="center"| |align="center"|Protonotar kraljevine Hrvatske i Slavonije je bio Ivan Zakmardi, prethodno plemićki sudac Križevačke županije. |align="center"|[[File:HR-Zakmardi.jpg|70px]] |- | [[Zapolje (plemstvo)|Zapolja]] (Zapolja) | align="center"| 1467. - 1571. | align="center"| [[ban]], [[palatin]] | align="center"| slavonsko plemstvo | align="center"| [[Slika:Coa Hungary Family Szapolyai.svg|50px]] |- | [[Zdenčaj]](Dwyam aliter Zdenczay de Zahwmic grada, Zdenchay, Zdenczai, Zdenchai) | align="center"|? - 21. ožujka 1582. - danas | align="center"| | align="center"|Potvrda plemstva grbovnicom [[Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva|Rudolfa II]] u [[Beč]]u 21. ožujka 1582. Korijeni su ove obitelji u [[Lika|Lici]] | align="center"|[[File:HR-Zdenczay.jpg|70 px]] |- | [[Znika]] | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- | [[Knezovi Zrinski|Zrinski]] | align="center"| 1347. - 1703. | align="center"| [[knez]], [[grof]], [[ban]]: ogranak hrvatskog velikaškog roda [[Šubići|knezova Bribirskih]] | align="center"| [[Slika:HR-Zrinski3.jpg|70px]] | align="center"| [[Slika:HR-Zrinski2.jpg|70px]] |- | [[Žugec]] | align="center"| ??? - 16. st. - danas | align="center"| | align="center"| 16. st. u Turopolju, pa se preselili u [[Hrvatsko zagorje]] | align="center"| |- |} == Poveznice == * [[Plemstvo]] * [[Hrvatsko plemstvo]] * [[Hrvatski plemićki zbor]] == Izvori == *[http://www.hgzd.hr/hr/node/12 Popis hrvatskih plemićkih obitelji] *[http://gajl.wielcy.pl/] {{izvori}} ==Arhivski izvori== [[Hrvatski državni arhiv]] * HR-HDA-25: Hrvatske plemićke obitelji i vlastelinstva (NRA) * HR-HDA-28:Križevačka županija, Acta Nobilitaria, kut.:759-760 * HR-HDA-29: Požeška županija, Nobilitaria, kut.: 580 * HR-HDA-29: Požeška županija, Armales, kut.: 573-578 * HR-HDA-31: Srijemska županija, Armales, kut.: 792-798 * HR-HDA-32: Varaždinska županija, Nobilitaria, kut.:618-620 * HR-HDA-33: Virovitička županija, Armales, kut.: 805-809 * HR-HDA-34: Zagrebačka županija, Nobilitaria, kut.: 374-388. * HR-HDA-34: Zagrebačka županija, Elenchus praelatorum, magnatum et nobilium 1842., kut.: 419 * HR-HDA-749: Obitelj Oršić * HR-HDA-711: Obitelj Drašković * HR-HDA-885: Grbovnice * HR-HDA-886: Prijepisi grbovnica * HR-HDA-888: Zbirka rodoslovlja * HR-HDA-912: Zbirka otisaka pečata [[Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu]] * HR-NAZ: Capituli Zagrab.- Locus credibili * HR-NAZ: Capituli Chasm. - Locus credibili * HR-NAZ: Repertorum actorum Capit. Zagrab. 1701-1774. * HR-NAZ: Acta Capituli antiqua * HR-NAZ: Grbovnice [[Mađarski državni arhiv]] * HU-MOL: A57 - Magyar Kancelláriai Levéltár - Libri Regii ==Literatura== * Laszowski, Emilij ''Povjesni spomenici plemenite općine Turopolja'',Svezak II., Zagreb, 1905., str. 396.-417. * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN82867146X Der Adel von Galizien, Ladomerien u. der Bukowina]'' [Plemstvo Galicije, Ludomerije i Bukovine]; IV. Band 14. Abt. / begonnen v. Friedrich Heyer v. Rosenfeld ; fortgesetzt u. beendet v. Ivan von Bojničić; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1905 * Bojničić Kninski, Ivan ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828669279 Der Adel von Kroatien und Slavonien]'' [Plemstvo Hrvatske i Slavonije] ; IV. Band 13. Abt.; Nürnberg: Verlag von Bauer und Raspe, l899 * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828668477 Der Adel von Oesterr. Schlesien]'' ; IV. Band 11. Abt.; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1885 * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828669023 Der Adel von Siebenbürgen]'' ; IV. Band 12. Abt. / bearb. v. Constantin Reichenauer von Reichenau ; fortgesetzt v. Géza von Csergheö, zu Ende geführt von Oscar von Bárczay; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1898 * Siebmacher, Johann ''[https://gdz.sub.uni-goettingen.de/id/PPN828727767Der Adel von Ungarn : sammt den Nebeländern der St. Stephans-Krone]''; IV. Band 15. Abt.; Heft 15-21 / Bearb. von Géza von Csergheö; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1889-1890 * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN830255613 Absgestorbener Bayerischer Adel]'' ; VI. Band 1. Abt. / bearb. v. Gust. A. Seyler; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1884 * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN83025644XAbsgestorbener Bayerischer Adel]''; VI. Band 1. Abt., 2. Teil / bearb. v. Gust. A. Seyler; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1906 * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN830257942Absgestorbener Bayerischer Adel]'' ; VI. Band 1. Abt., 3. Teil / bearb. v. Gust. A. Seyler; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1911 * Siebmacher, Johann ''Der Adel des Herzogthums Krain und der Grafschaften Görz und Gradiska''; IV. Band 2. Abt. / neu hrsg. v. Otto Titan v. Hefner; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1859 * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828640769 Der Salzburgische Adel]''; / neu hrsg. Weittenhiller, Moriz Maria Franz de Paula Josef ; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1883 * Siebmacher, Johann ''[http://www.literature.at/viewer.alo?objid=1048360&viewmode=fullscreen&scale=3.33&rotate=&page=2 Der Adel des Königreiches Dalmatien][Plemstvo Kraljevine Dalmacije]'' ; IV. Band 3. Abt. / bearb. ... Carl Georg Friedrich Heyer von Eosenfeld; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1873 * Siebmacher, Johann ''Der Adel des königreichs Bayern'' ; II. Band 1. Abt. / neu hrsg. und mit historischen, genealogischen und heraldischen Notizen begleitet v. Otto Titan v. Hefner ; Illustriert von H. Nahde u. Fr. Kraemer; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1856 * Siebmacher, Johann ''Der blühende Adel des Königreichs Sachsen : sowie der grossherzoglichen und herzoglichen Sächischen Staaten'' ; II. Band 3. Abt. / neu hrsg. und mit historischen, genealogischen und heraldischen Notizen begleitet v. Otto Titan v. Hefner; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1857 * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828641765 Der Böhmische Adel]'' ; IV. Band 9. Abt. / bearb. v. Rudolf Johann Gf. Meraviglia; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1886 * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828641420 Der Kärntner Adel]'' ; IV. Band 8. Abt. / von M. Hildebrandt; Nuernberg: Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1879 * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828641994 Der Mährische Adel]''; IV. Band 10. Abt. / begonnen v. Heinrich Edlen von Kadich ; fortgesetzt und zu Ende geführt v. Pfarrer Conrad Blažek; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1899 * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN87330991X Der Steirische Uradel]''; IV. Band 7. Abt. / Siegenfeld, Alfred Anthony; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1898. * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828641080 Steiermaerkischer Adel]''; IV. Band 7. Abt. / Witting, Johann Baptist; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1921. * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN825936918 Der Nichtimmatrikulierte Adel]''; IV. Band 7. Abt. / Gritzner, Maximilian; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1901. * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828639949 Oberoesterreichischer Adel]''; IV. Band 5. Abt. / Weiss von Starkenfels, Alois Kirnbauer von Erzstätt, Johann Evang.; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1885. * Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828640378 Oberoesterreichischer Adel- Tafeln]''; IV. Band 5. Abt. / Weiss von Starkenfels, Alois Kirnbauer von Erzstätt, Johann Evang.; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1885. * Géza Csergheo, József Csoma, [https://gdz.sub.uni-goettingen.de/id/PPN828727791?tify={%22view%22:%22info%22} Der Adel von Ungarn sammt den Nebenländern der St. Stephans-Krone. Supplementband] [Plemstvo Ugarske i pridruženih zemalja krune Sv. Stjepana. Dodatak], J. Siebmacher's grosses und allgemeines Wappenbuch, Nürnberg, 1894. * Géza Csergheo, [https://gdz.sub.uni-goettingen.de/id/PPN828727872 Wappenbuch des Adels von Ungarn sammt den Nebenländern der St. Stephans-Krone I.] [Grbovnik plemstva Ugarske i pridruženih zemalja krune Sv. Stjepana I.], J. Siebmacher's grosses und allgemeines Wappenbuch, Nürnberg, 1894. * Géza Csergheo, [https://gdz.sub.uni-goettingen.de/id/PPN828728011 Wappenbuch des Adels von Ungarn sammt den Nebenländern der St. Stephans-Krone II.][Grbovnik plemstva Ugarske i pridruženih zemalja krune Sv. Stjepana II.], J. Siebmacher's grosses und allgemeines Wappenbuch, Nürnberg, 1894. * Pirchegger, Hans ''Landesfürst und Adel in Steiermark'' : 3. Teil / Hans Pirchegger; Graz : Historische Landskommission für Steiermark , 1958 * Ferdo Šišić, Hrvatski saborski spisi, knj. 1, 1526-1536., Zagreb 1912. * Ferdo Šišić, Hrvatski saborski spisi, knj. 2, 1537-1556., Zagreb 1915. * Ferdo Šišić, Hrvatski saborski spisi, knj. 3, 1557-1577., Zagreb 1916. * Ferdo Šišić, Hrvatski saborski spisi, knj. 4, 1578-1608., Zagreb 1917. * Ferdo Šišić, Hrvatski saborski spisi, knj. 5, 1609-1630., Zagreb 1918. * Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 1, 1631-1693., Zagreb, 1958. * Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 2, 1693-1713., Zagreb, 1958. * Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 3, 1714-1735., Zagreb, 1961. * Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 4, 1735-1743., Zagreb, 1964. * Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 5, 1743-1749., Zagreb, 1966. * Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 6, 1749-1753., Zagreb, 1968. * Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 7, 1753-1758., Zagreb, 1970. * Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 8, 1759-1773., Zagreb, 1971. * Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 9, 1777-1808., Zagreb, 1974. * Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 10, 1808-1814., Zagreb, 1975. * Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 11, 1825-1832., Zagreb, 1976. * Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 12, 1836-1847., Zagreb, 1980. * Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.1, 1587-1589., Varaždin, 1990. * Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.2, 1592-1596., Varaždin, 1991. * Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.3, 1597-1602., Varaždin, 1992. * Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.4, 1606-1621., Varaždin, 1993. * Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.5, 1621-1635., Varaždin, 1994. * Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.6, 1636-1659., Varaždin, 1995. * Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.7, 1660-1671., Varaždin, 1997. * Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.8, 1672-1684., Varaždin, 2000. * Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.9, 1685-1714., Varaždin, 2003. * Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.10, 1685-1697., Varaždin, 2005. * Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.11, 1698-1703., Varaždin, 2006. == Vanjske poveznice == *[http://hgzd.hr/izvori/croatian-nobility-index/ Croatian Nobility Index – Popis hrvatskih plemićkih obitelji], pripremio [[Adam S. Eterovich]], postavljeno 16. studenoga 2014., Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo *[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=shb&size=45 Staatshandbuch (1702-1918)], Državni i dvorski godišnji vodič carskoga dvora u Beču, izdavan između 1702-1918, sadrži sva dvorska, državna i crkvena imenovanja, viteške i vojne redove, dinastičku genealogiju, digitalna zbirka ALEX Historische Rechts- und Gesetzestexte Online, Österreichische Nationalbibliothek *[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18860304&seite=00000270 Zakon o popisu plemićkih obitelji iz Ugarske i Hrvatske sa nasljednim članstvom u Domu velikaša Ugarskog sabora 1886.], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1886 (I.-XVII.) str. 270-281, Zagreb 1887. digitalna zbirka ALEX Historische Rechts- und Gesetzestexte Online, Österreichische Nationalbibliothek *[http://data.cerl.org/siebmacher/_search?lang=en Indeks Siebmacherovih grbovnika] - digitalna baza podataka koja sadrži obiteljska imena, titule i grbove (više od 137,000 unosa) iz ''General-Index zu den Siebmacherschen Wappenbüchern 1605-1967'' (''Opći indeks Siebmacherovih grbovnika 1605–1967''), većinom iz zemalja njemačkog govornog područja i Habsburške Monarhije [[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji| ]] [[Kategorija:Popisi (Hrvatska)|Plemićke obitelji]] l89f3iiu4eb26llbeynfqyywbdt84dk 0 274457 6447198 6247269 2022-08-21T05:08:55Z Stebunik 48379 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Hrvatska Boka | ime_genitiv = | izvorno_ime = Boka | slika_panorama = Boka (Bóka) - catholic church.jpg | veličina_slike = 280px | opis_slike = Katolička crkva | slika_lokacijska_karta_država =Srbija | širina-stupnjevi = 45 | širina-minute = 21 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 20 | dužina-minute = 49 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Srbija]] | lokacija1_ime = Pokrajina | lokacija1_info = [[Vojvodina]] | lokacija2_ime = [[Okruzi Srbije|Okrug]] | lokacija2_info = [[Srednjobanatski okrug]] | lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine|Općina]] | lokacija3_info = [[Sečanj (općina)|Sečanj]] | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 79,1 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 53 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2002. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = Naselje | stanovništvo_prazno2 = 1.734 | stanovništvo_gustoća_prazno2 = 22 st./km² | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 23254 | pozivni_broj = 023 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = Registarska oznaka | prazno_info = ZR | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke = }} '''Hrvatska Boka''' (srpski: '''Boka''', mađarski '''Bóka''') je naselje u [[Banat]]u, u [[Vojvodina|Vojvodini]], u sastavu općine [[Sečanj (općina)|Sečanj]]. ==Povijest== Odlukom Marije Terezije iz [[1778.]] godine znatni dio posjeda zagrebačkoga biskupa i turopoljskog plemstva trebao je biti ustupljen vojnoj upravi. Nakon dugogodišnjih pregovora postignut je sporazum [[1801.]] kojim su oštećeni plemići dobili posjede u Banatu među kojima i Hrvatsku Boku.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=2 Zavod za kulturu Vojvođanskih Hrvata]</ref> Mjesni Hrvati su ovdje [[Seoba Hrvata iz Pokuplja, Turopolja i Banovine u Banat|doselili]] iz područja [[Pokuplje|Pokuplja]] i Turopolja nakon upravne reorganizacije koja je uslijedila nakon oslobađanja velikih područja dobivenih [[Karlovački mir|Karlovačkim mirom]].Na ovo područje su došli jer im nove vlasti na njihovoj izvornoj zemlji nisu priznavale dotadašnje povlastice. Doselila je ih Zagrebačka biskupija kojoj su do tada pripadali. Budući da je ovo područje dobila kao naknadu za oduzeta imanja, [[predij]]e, koje su vlasti oduzele i novom državnom upravnom organizacijom dodijelile [[Vojna Krajina|Vojnoj Krajini]], biskupija je svoje podanike preselila ovdje. Motiv je bio što nove vlasti u Pokuplju nisu priznavale plemićka prava dotadašnjim stanovnicima na tom prediju (predijalcima), čiji je dotadašnji vlasnik bio zagrebački biskup. Da bi sačuvali svoja prava, u dogovoru s biskupom odlučili su se preseliti u Banat. Preseljavanje je trajalo od 1788. do 1801. godine.<ref>[http://www.matica.hr/HRRevija/revija2008_4.nsf/AllWebDocs/Hrvatska_nacionalna_manjina_u_Rumunjskoj Hrvatska revija br.4/2008.] Castilia Manea–Grgin: Hrvatska nacionalna_manjina u Rumunjskoj</ref> Hrvati iz Boke govore kajkavskim narječjem.<ref>[http://www.academia.edu/14071969/Govor_kajkavaca_u_Boki._Sociolingvisti%C4%8Dki_aspekt_Speech_of_Kajkavian_community_in_the_village_of_Boka._A_sociolinguistic_aspect_ Govor kajkavaca u Boki. Sociolingvistički aspekt]</ref> O tome svjedoče i neka imena, na primjer selo Kaptalan kod Modoša - to jest Kaptol (mađarski: Káptalan, Módos, hrvatski danas [[Busenje]], [[Jaša Tomić]]). Selo se je tada dijelilo na Hrvatsku i Srpsku Boku. Prema popisu stanovništva iz [[1910.]] godine u naselju je živjelo 2.975 stanovnika od čega 624 Mađara, 620 Hrvata, 261 Nijemac i 1.397 Srba. Prema vjeroispovijesti 1.437 rimokatolika, 37 evangelika i 1.457 pravoslavaca. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2002.]] godine u naselju Hrvatska Boka živi 1.734 stanovnika, od čega 1.365 punoljetnih stanovnika s prosječnom starosti od 41,2 godina (38,2 kod muškaraca i 44,3 kod žena). U naselju ima 647 domaćinstava, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 2,67. Prema popisu iz [[1991.]] godine u naselju je živjelo 1.992 stanovnika. {| align=right class="wikitable" |colspan=3| '''Etnički sastav 2002.'''<ref>2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, [http://www.statserb.sr.gov.yu/ Republički zavod za statistiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080302012101/http://www.statserb.sr.gov.yu/ |date=2. ožujka 2008. }}, Beograd, veljača 2003, {{ISBN|86-84433-00-9}}</ref> |- |'''Narod''' |'''Stanovnika''' | '''%''' |- |[[Srbi]] |994 |57,32% |- |[[Mađari u Vojvodini|Mađari]] |482 |27,79% |- |[[Hrvati u Vojvodini|Hrvati]] |83 |4,78% |- |[[Romi]] |47 |2,71% |- |[[Jugoslaveni]] |16 |0,92% |- |[[Slovaci u Vojvodini|Slovaci]] |8 |0,46% |- |[[Makedonci u Vojvodini|Makedonci]] |7 |0,40% |- |[[Bugari u Vojvodini|Bugari]] |6 |0,34% |- |[[Slovenci]] |5 |0,28% |- |[[Rumunji u Vojvodini|Rumunji]] |4 |0,23% |- |ostali |4 |0,23% |- |nepoznato |2 |0,11% |} <ref>1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, {{ISBN|86-84433-14-9}}</ref> {{Kretanje broja stanovnika |naslov = |dimx = 380 |dimy = 380 |stanmax = 3260 |crta1 = 300 |crta2 = 150 |a1 = 1948 |a2 = 1953 |a3 = 1961 |a4 = 1971 |a5 = 1981 |a6 = 1991 |a7 = 2001 |p1 = 2912 |p2 = 2819 |p3 = 3260 |p4 = 2673 |p5 = 2246 |p6 = 1992 |p7 = 1734 |izvor = }} ==Izvor== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Boka.html Karte, udaljenosti i vremenska prognoza] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=45.352666&longitude=20.8245&zoom=8 Satelitski snimak naselja] {{Naselja u sastavu Općine Sečanj}} [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] [[Kategorija:Općina Sečanj]] 24tvnw7vph3cd8o48mym1vylmsxb30m 6447199 6447198 2022-08-21T05:12:31Z Stebunik 48379 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Hrvatska Boka | ime_genitiv = | izvorno_ime = Boka | slika_panorama = Boka (Bóka) - catholic church.jpg | veličina_slike = 280px | opis_slike = Katolička crkva | slika_lokacijska_karta_država =Srbija | širina-stupnjevi = 45 | širina-minute = 21 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 20 | dužina-minute = 49 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Srbija]] | lokacija1_ime = Pokrajina | lokacija1_info = [[Vojvodina]] | lokacija2_ime = [[Okruzi Srbije|Okrug]] | lokacija2_info = [[Srednjobanatski okrug]] | lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine|Općina]] | lokacija3_info = [[Sečanj (općina)|Sečanj]] | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 79,1 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 53 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2002. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = Naselje | stanovništvo_prazno2 = 1.734 | stanovništvo_gustoća_prazno2 = 22 st./km² | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 23254 | pozivni_broj = 023 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = Registarska oznaka | prazno_info = ZR | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke = }} '''Hrvatska Boka''' (srpski: '''Boka''', mađarski '''Bóka''') je naselje u [[Banat]]u, u [[Vojvodina|Vojvodini]], u sastavu općine [[Sečanj (općina)|Sečanj]]. ==Povijest== Odlukom Marije Terezije iz [[1778.]] godine znatni dio posjeda zagrebačkoga biskupa i turopoljskog plemstva trebao je biti ustupljen vojnoj upravi. Nakon dugogodišnjih pregovora postignut je sporazum [[1801.]] kojim su oštećeni plemići dobili posjede u Banatu među kojima i Hrvatsku Boku.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=2 Zavod za kulturu Vojvođanskih Hrvata]</ref> Mjesni Hrvati su ovdje [[Seoba Hrvata iz Pokuplja, Turopolja i Banovine u Banat|doselili]] iz područja [[Pokuplje|Pokuplja]] i Turopolja nakon upravne reorganizacije koja je uslijedila nakon oslobađanja velikih područja dobivenih [[Karlovački mir|Karlovačkim mirom]].Na ovo područje su došli jer im nove vlasti na njihovoj izvornoj zemlji nisu priznavale dotadašnje povlastice. Doselila je ih Zagrebačka biskupija kojoj su do tada pripadali. Budući da je ovo područje dobila kao naknadu za oduzeta imanja, [[predij]]e, koje su vlasti oduzele i novom državnom upravnom organizacijom dodijelile [[Vojna Krajina|Vojnoj Krajini]], biskupija je svoje podanike preselila ovdje. Motiv je bio što nove vlasti u Pokuplju nisu priznavale plemićka prava dotadašnjim stanovnicima na tom prediju (predijalcima), čiji je dotadašnji vlasnik bio zagrebački biskup. Da bi sačuvali svoja prava, u dogovoru s biskupom odlučili su se preseliti u Banat. Preseljavanje je trajalo od 1788. do 1801. godine.<ref>[http://www.matica.hr/HRRevija/revija2008_4.nsf/AllWebDocs/Hrvatska_nacionalna_manjina_u_Rumunjskoj Hrvatska revija br.4/2008.] Castilia Manea–Grgin: Hrvatska nacionalna_manjina u Rumunjskoj</ref> Hrvati iz Boke govore kajkavskim narječjem.<ref>[http://www.academia.edu/14071969/Govor_kajkavaca_u_Boki._Sociolingvisti%C4%8Dki_aspekt_Speech_of_Kajkavian_community_in_the_village_of_Boka._A_sociolinguistic_aspect_ Govor kajkavaca u Boki. Sociolingvistički aspekt]</ref> O tome svjedoče i neka imena, na primjer selo Kaptalan kod Modoša - to jest Kaptol (mađarski: Káptalan, Módos, hrvatski danas [[Busenje]], [[Jaša Tomić (naselje)|Jaša Tomić]]). Selo se je tada dijelilo na Hrvatsku i Srpsku Boku. Prema popisu stanovništva iz [[1910.]] godine u naselju je živjelo 2.975 stanovnika od čega 624 Mađara, 620 Hrvata, 261 Nijemac i 1.397 Srba. Prema vjeroispovijesti 1.437 rimokatolika, 37 evangelika i 1.457 pravoslavaca. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2002.]] godine u naselju Hrvatska Boka živi 1.734 stanovnika, od čega 1.365 punoljetnih stanovnika s prosječnom starosti od 41,2 godina (38,2 kod muškaraca i 44,3 kod žena). U naselju ima 647 domaćinstava, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 2,67. Prema popisu iz [[1991.]] godine u naselju je živjelo 1.992 stanovnika. {| align=right class="wikitable" |colspan=3| '''Etnički sastav 2002.'''<ref>2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, [http://www.statserb.sr.gov.yu/ Republički zavod za statistiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080302012101/http://www.statserb.sr.gov.yu/ |date=2. ožujka 2008. }}, Beograd, veljača 2003, {{ISBN|86-84433-00-9}}</ref> |- |'''Narod''' |'''Stanovnika''' | '''%''' |- |[[Srbi]] |994 |57,32% |- |[[Mađari u Vojvodini|Mađari]] |482 |27,79% |- |[[Hrvati u Vojvodini|Hrvati]] |83 |4,78% |- |[[Romi]] |47 |2,71% |- |[[Jugoslaveni]] |16 |0,92% |- |[[Slovaci u Vojvodini|Slovaci]] |8 |0,46% |- |[[Makedonci u Vojvodini|Makedonci]] |7 |0,40% |- |[[Bugari u Vojvodini|Bugari]] |6 |0,34% |- |[[Slovenci]] |5 |0,28% |- |[[Rumunji u Vojvodini|Rumunji]] |4 |0,23% |- |ostali |4 |0,23% |- |nepoznato |2 |0,11% |} <ref>1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, {{ISBN|86-84433-14-9}}</ref> {{Kretanje broja stanovnika |naslov = |dimx = 380 |dimy = 380 |stanmax = 3260 |crta1 = 300 |crta2 = 150 |a1 = 1948 |a2 = 1953 |a3 = 1961 |a4 = 1971 |a5 = 1981 |a6 = 1991 |a7 = 2001 |p1 = 2912 |p2 = 2819 |p3 = 3260 |p4 = 2673 |p5 = 2246 |p6 = 1992 |p7 = 1734 |izvor = }} ==Izvor== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Boka.html Karte, udaljenosti i vremenska prognoza] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=45.352666&longitude=20.8245&zoom=8 Satelitski snimak naselja] {{Naselja u sastavu Općine Sečanj}} [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] [[Kategorija:Općina Sečanj]] i5e11mtfll8633xi2xi0mbjwn3yt5oh 6447211 6447199 2022-08-21T07:54:29Z Stebunik 48379 /* Povijest */ wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Hrvatska Boka | ime_genitiv = | izvorno_ime = Boka | slika_panorama = Boka (Bóka) - catholic church.jpg | veličina_slike = 280px | opis_slike = Katolička crkva | slika_lokacijska_karta_država =Srbija | širina-stupnjevi = 45 | širina-minute = 21 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 20 | dužina-minute = 49 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Srbija]] | lokacija1_ime = Pokrajina | lokacija1_info = [[Vojvodina]] | lokacija2_ime = [[Okruzi Srbije|Okrug]] | lokacija2_info = [[Srednjobanatski okrug]] | lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine|Općina]] | lokacija3_info = [[Sečanj (općina)|Sečanj]] | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 79,1 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 53 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2002. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = Naselje | stanovništvo_prazno2 = 1.734 | stanovništvo_gustoća_prazno2 = 22 st./km² | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 23254 | pozivni_broj = 023 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = Registarska oznaka | prazno_info = ZR | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke = }} '''Hrvatska Boka''' (srpski: '''Boka''', mađarski '''Bóka''') je naselje u [[Banat]]u, u [[Vojvodina|Vojvodini]], u sastavu općine [[Sečanj (općina)|Sečanj]]. ==Povijest== Odlukom Marije Terezije iz [[1778.]] godine znatni dio posjeda zagrebačkoga biskupa i turopoljskog plemstva trebao je biti ustupljen vojnoj upravi. Nakon dugogodišnjih pregovora postignut je sporazum [[1801.]] kojim su oštećeni plemići dobili posjede u Banatu među kojima i Hrvatsku Boku.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=2 Zavod za kulturu Vojvođanskih Hrvata]</ref> Mjesni Hrvati su ovdje [[Seoba Hrvata iz Pokuplja, Turopolja i Banovine u Banat|doselili]] iz područja [[Pokuplje|Pokuplja]] i Turopolja nakon upravne reorganizacije koja je uslijedila nakon oslobađanja velikih područja dobivenih [[Karlovački mir|Karlovačkim mirom]].Na ovo područje su došli jer im nove vlasti na njihovoj izvornoj zemlji nisu priznavale dotadašnje povlastice. Doselila je ih Zagrebačka biskupija kojoj su do tada pripadali. Budući da je ovo područje dobila kao naknadu za oduzeta imanja, [[predij]]e, koje su vlasti oduzele i novom državnom upravnom organizacijom dodijelile [[Vojna Krajina|Vojnoj Krajini]], biskupija je svoje podanike preselila ovdje. Motiv je bio što nove vlasti u Pokuplju nisu priznavale plemićka prava dotadašnjim stanovnicima na tom prediju (predijalcima), čiji je dotadašnji vlasnik bio zagrebački biskup. Da bi sačuvali svoja prava, u dogovoru s biskupom odlučili su se preseliti u Banat. Preseljavanje je trajalo od 1788. do 1801. godine. U Boku su došle porodice Matanović, Ilijević, Filković, Žunac, a u Neuzinu Berković i Miksić.<ref>[http://www.matica.hr/HRRevija/revija2008_4.nsf/AllWebDocs/Hrvatska_nacionalna_manjina_u_Rumunjskoj Hrvatska revija br.4/2008.] Castilia Manea–Grgin: Hrvatska nacionalna_manjina u Rumunjskoj</ref> Hrvati iz Boke govore kajkavskim narječjem.<ref>[http://www.academia.edu/14071969/Govor_kajkavaca_u_Boki._Sociolingvisti%C4%8Dki_aspekt_Speech_of_Kajkavian_community_in_the_village_of_Boka._A_sociolinguistic_aspect_ Govor kajkavaca u Boki. Sociolingvistički aspekt]</ref> O tome svjedoče i neka imena, na primjer selo Kaptalan kod Modoša - to jest Kaptol (mađarski: Káptalan, Módos, hrvatski danas [[Busenje]], [[Jaša Tomić (naselje)|Jaša Tomić]]). Selo se je tada dijelilo na Hrvatsku i Srpsku Boku. Prema popisu stanovništva iz [[1910.]] godine u naselju je živjelo 2.975 stanovnika od čega 624 Mađara, 620 Hrvata, 261 Nijemac i 1.397 Srba. Prema vjeroispovijesti 1.437 rimokatolika, 37 evangelika i 1.457 pravoslavaca. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2002.]] godine u naselju Hrvatska Boka živi 1.734 stanovnika, od čega 1.365 punoljetnih stanovnika s prosječnom starosti od 41,2 godina (38,2 kod muškaraca i 44,3 kod žena). U naselju ima 647 domaćinstava, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 2,67. Prema popisu iz [[1991.]] godine u naselju je živjelo 1.992 stanovnika. {| align=right class="wikitable" |colspan=3| '''Etnički sastav 2002.'''<ref>2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, [http://www.statserb.sr.gov.yu/ Republički zavod za statistiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080302012101/http://www.statserb.sr.gov.yu/ |date=2. ožujka 2008. }}, Beograd, veljača 2003, {{ISBN|86-84433-00-9}}</ref> |- |'''Narod''' |'''Stanovnika''' | '''%''' |- |[[Srbi]] |994 |57,32% |- |[[Mađari u Vojvodini|Mađari]] |482 |27,79% |- |[[Hrvati u Vojvodini|Hrvati]] |83 |4,78% |- |[[Romi]] |47 |2,71% |- |[[Jugoslaveni]] |16 |0,92% |- |[[Slovaci u Vojvodini|Slovaci]] |8 |0,46% |- |[[Makedonci u Vojvodini|Makedonci]] |7 |0,40% |- |[[Bugari u Vojvodini|Bugari]] |6 |0,34% |- |[[Slovenci]] |5 |0,28% |- |[[Rumunji u Vojvodini|Rumunji]] |4 |0,23% |- |ostali |4 |0,23% |- |nepoznato |2 |0,11% |} <ref>1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, {{ISBN|86-84433-14-9}}</ref> {{Kretanje broja stanovnika |naslov = |dimx = 380 |dimy = 380 |stanmax = 3260 |crta1 = 300 |crta2 = 150 |a1 = 1948 |a2 = 1953 |a3 = 1961 |a4 = 1971 |a5 = 1981 |a6 = 1991 |a7 = 2001 |p1 = 2912 |p2 = 2819 |p3 = 3260 |p4 = 2673 |p5 = 2246 |p6 = 1992 |p7 = 1734 |izvor = }} ==Izvor== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Boka.html Karte, udaljenosti i vremenska prognoza] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=45.352666&longitude=20.8245&zoom=8 Satelitski snimak naselja] {{Naselja u sastavu Općine Sečanj}} [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] [[Kategorija:Općina Sečanj]] 7j1pt3qo4ouovkq81jhyyshsuofbha3 100 283619 6447026 4355892 2022-08-20T13:26:26Z PonoRoboT 259157 pravopis wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Petar II Petrovic-Njegos.jpg|180px|desno]] '''[[Petar II. Petrović Njegoš]]''' ([[crnogorski jezik|crnogorski]]: '''Петар II Петровић Његош'''; [[Njeguši]], [[1. studenoga]] [[1813.]] — [[Cetinje]], [[10. listopada]] [[1851.]]), bio je [[Crna Gora|crnogorski]] [[vladika]] i književnik. Petar mu je crkveno ime, a rođeno mu je ime Radovoje, te nadimak u mladosti Rade. Školu je pohađao u samostanu na Cetinju i u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]] kod [[Josip Tropović|Josipa Tropovića]], a poslije je za učitelja imao Simu Milutinovića "Sarajliju". U svojoj 17. godini, poslije smrti Petra I. ([[1830.]]), Njegoš se zaredio za svećenika i preuzeo vjersku i svjetovnu vlast u [[Kneževina Crna Gora|Kneževini Crnoj Gori]]. Njegovo najbolje djelo, ''Gorski vijenac'', uzvišenom dikcijom i oblikom podsjeća na grčku tragediju; pa ipak, djelo je u potpunosti samostalno i kao neposredan proizvod narodnog duha i jezika. Čitanjem i razmišljanjem, on je ulazio u sve teže moralne i filozofske probleme, sve dublje i potpunije uobličavao svoje umjetničko izražavanje i posljednjih sedam godina života stvorio tri svoja glavna djela: ''[[Luča mikrokozma]]'', ''[[Gorski vijenac]]'' i ''[[Lažni car Šćepan Mali]]''… <p align=right><small>'''[[Petar II. Petrović Njegoš|<font color="blue">Više …</font>]]''' -- '''[[Portal:Biografije/Arhiva biografija|<font color="green">Arhiv</font>]]''' -- '''[[Portal:Biografije/Izabrana biografija|<font color="blue">Prjedložite i Vi izabrani životopis</font>]]'''</small> pm41dp6foha6nbg6xolpsxzdbgx2c6d 100 294975 6447237 2790817 2022-08-21T08:37:17Z MaGa 20797 prema [[commons:File:Spangdahlem Air Base aerial view 1989.JPEG]] wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sembach Air Base aerial view 1989.JPEG|desno|150px]] '''Zračna baza Spangdahlem''' je zračna baza [[USAF|USAF-a]] (Američke zračne snage) koja se nalazi u neposrednoj blizini malog [[Njemačka|njemačkog]] mjesta [[Spangdahlem]] na zapadu zemlje, pokraj grada [[Trier|Triera]]. Baza je smještena u njemačkoj saveznoj pokrajini [[Porajnje i Falačka]]. Baza je dom 52. borbenom krilu koje koristi, održava i raspoređuje [[F-16 Fighting Falcon|Lockheed Martin Block 50 F-16CJ]] lovce i [[A-10 Thunderbolt II|Republic A/OA-10]] avione. Također, uz potporu [[NATO]] saveza, zračna baza koristi i radarski sustav TPS-75. 52. ratno krilo sastoji se od sljedećih eskadrona: 22. ratni eskadron (F-16CJ), 23. ratni eskadron (F-16CJ) i 81. ratni eskadron (A/OA-10). Ratno krilo uvijek je spremno za borbeno djelovanje te može pružati zračnu podršku. Također, može obavljati i druge zračne operacije koje nisu ratnog karaktera. Zapovjednik 52. ratnog krila je pukovnik Lee T. Wight. <small>[[Zračna baza Spangdahlem|Pročitaj cijeli članak]] | [[Portal:Zrakoplovstvo/Izdvojeni članak/2011|Ostali izdvojeni članci]]</small> czb259x9gumqihn02hg2aruw2n5qe7v 0 295501 6447046 6446725 2022-08-20T14:41:12Z Billinghurst 49123 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/27.63.165.158|27.63.165.158]] ([[User talk:27.63.165.158|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]] wikitext text/x-wiki '''Amiens''' je [[popis gradova u Francuskoj|grad]] u [[Francuska|Francuskoj]], glavni grad regije [[Pikardija|Pikardije]] i departmana [[Departman Soma|Soma]]. Prema popisu iz 2007. u gradu živi 134.737 stanovnika. Kroz Amiens teče plovna rijeka [[Rijeka Somme|Somme]]. == Povijest == [[Datoteka:Cathedral of Amiens front.jpg|thumb|desno|[[Katedrala u Amiensu]].]] [[Paleolit]]ska [[akeulejska kultura]] je dobila ime po svom prvom nalazištu Sent Akeulu u predgrađu Amiensa. U doba [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] grad se zvao Samarobriva (''Samarobriva''), i bio je glavno naselje [[Gali|galskog]] plemena [[Ambijani]]. Po predaji se vjeruje da je [[Sveti Martin od Toursa]] pred ulazom u Amiens podijelio svoj ogrtač s golim prosjakom ([[Isus Krist|Isusom Kristom]]). Kasnije, Amens postaje glavni grad Pikardije. [[Gotika|Gotička]] [[Katedrala u Amiensu]] iz [[13. stoljeće|13. stoljeća]] nalazi se na [[UNESCO]]-ovim popisu svjetske kulturne baštine. Najviša je od velikih srednjovekovnih gotičkih katedrala. Požar je uništio raniju građevinu, a sadašnja je izgrađena od [[1220.]] – [[1247.]] U povijesti umjetnosti, ova katedrala je poznata po ljepoti dekorativne [[fasada|fasade]]. ==Vanjske poveznice== * [http://www.jules-verne.net/ Kuća Jules Vernea u Amiensu] * [http://www.amiens.fr/ Webstranica grada] {{Commonscat|Amiens}} {{mrva-grad}} [[Kategorija:Gradovi u Francuskoj]] gz7pdmqj596cn4u9d7e77pxbyp9qsoc 0 302377 6447269 6305733 2022-08-21T10:55:17Z Neptune, the Mystic 95253 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bauhaus.JPG|mini|[[Walter Gropius]], [[Bauhaus]], [[1919.]] – 22., [[Dessau]], [[Njemačka]]]] [[Datoteka:Villa Tugendhat-20070429.jpeg|mini|[[Mies van der Rohe]], [[Vila Tugendhat]], [[Brno]], [[Češka]] (1928.)]] '''Internacionalni''' ili '''međunarodni stil''' je vodeći smjer [[Moderna arhitektura|arhitekture 20. stoljeća]] u razdoblju 1930-1960-ih godina. Pioniri međunarodnog stila su bili [[Walter Gropius]], [[Peter Behrens]] i [[Hans Hoppe]] u [[Njemačka|Njemačkoj]], a najupečatljiviji i dosljedniji predstavnici bili su: [[Le Corbusier]] ([[Francuska]]), [[Ludwig Mies van der Rohe|Mies van der Rohe]] ([[Njemačka]] - [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) i [[Jacobus Oud]] ([[Nizozemska]]). Od brojnih predstavnika u Hrvatskoj ističu se utemeljitelj opće-umjetničke [[Grupa Zemlja|skupine Zemlja]] – [[Drago Ibler]] i najosebujniji rani predstavnik, [[Stjepan Planić]]. [[Kuća Feller-Stern]] prvo je djelo internacionalnog stila u [[Zagreb]]u i kao [[Autorsko pravo|autorsko djelo]] istaknutog pionira moderne 20. st., [[Peter Behrens|Petera Behrensa]], zauzima značajno mjesto u [[Topografija|topografiji]] [[Europa i svijet između dva svjetska rata|međuratne]] europske arhitekture.<ref name="registar">{{Citiranje weba |url=https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-449 |title=Kuća Feller-Stern |publisher=Registar Kulturnih Dobara Republike Hrvatske |access-date=2022-01-02}}</ref> [[Datoteka:Drveni neboder, Marticeva.jpg|mini|"Drveni neboder" [[Drago Ibler|Drage Iblera]] u Martićevoj ulici u [[Zagreb]]u iz 1958. godine]] Estetika internacionalnog stila traži odbacivanje nacionalne kulturne karakteristike, a sve vrste povijesnog dekora u korist ravnih linija i čistih geometrijskih oblika, svjetlosti i glatke površine stakla i metala. Omiljeni materijal je [[armirani beton]], a interijeri su prostrani i [[Funkcionalizam|funkcionalni]]. To je arhitektura [[Industrijsko društvo|industrijskog društva]], koji ne taji svoje [[Utilitarizam|utilitarne svrhe]] i sposobnost da se liši "arhitektonskih pretjerivanja" Neslužbeni moto ovog stila je svojevrsni paradoks koji je predložio Mies van der Rohe: ''manje je više'' (manje = više). Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], utjelovljenje ideala internacionalnog stila su postali geometrijski [[neboder]]i Mies van der Rohea, [[Philip Johnson|Philipa Johnsona]] i [[I. M. Pei]]a. Arhitektura Le Corbusier je evoluirala više prema skulpturalnom pristupu arhitekturi koji naglašava grube betonske konstrukcije (tzv. "[[brutalizam]]"). Međunarodni stil je ušao i u arhitektonski konzervativne zemlje, tamo gdje su živili njegovi "pjesnici betona" - [[Pier Luigi Nervi]] u Italiji i [[Oscar Niemeyer]] u [[Brazil]]u. Svoj prilog ovoj arhitekturi dali su i individualci "organske arhitekture" [[Frank Lloyd Wright]] i [[Alvar Aalto]]. Kuća [[Luis Barragán|Luisa Barragána]] u [[Ciudad de México|gradu Meksiku]] ([[Casa Luis Barragán]]) iz 1948. godine je svojevrsni "umjetnički manifest", nastao kao rezultat kritike i obnove pokreta moderne arhitekture, koji postiže spoj kulturnih tradicija i umjetničkih stilova, prije svega meksičke baštine, ali i drugih pristupa. Tako je Barraganov dom postao jedno od najutjecajnijih djela [[Moderna arhitektura|moderne arhitekture]], osobito u izgradnji modernih [[vrt]]ova, [[trg]]ova i [[krajolik]]a. Napuštanje internacionalnog stila je prepoznato 1950-ih u djelima [[Eero Saarinen]]a, a 1970. godine je njezina ograničenja i "dosadnost" osudio [[Robert Venturi]], osnivač arhitektonske [[Postmoderna|postmoderne]]. <gallery> Datoteka:20130610 Zagreb 108.jpg|[[Kuća Feller-Stern]], uglovna stambeno-poslovna peterokatnica na uglu [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trga bana Jelačića]] i Jurišićeve ulice, nastala nadogradnjom četverokatnice sagrađene 1904-05. prema projektu [[Vjekoslav Bastl|Vjekoslava Bastla]], preoblikovana<ref name="registar"/> i modernizirana 1927-28. prema skici berlinskog arhitekta [[Peter Behrens|Petera Behrensa]]. Datoteka:Rietveld Schröderhuis.JPG|[[Kuća Rietveld Schröder]] ([[Gerrit Rietveld]], [[1924.]], [[Utrecht (grad)|Utrecht]]) Datoteka:FallingwaterWright.jpg|[[Kuća na slapovima]] ([[Frank Lloyd Wright]], [[1937.]], [[Pennsylvania]], [[SAD]]) Datoteka:ONU21.jpg|[[Sjedište Ujedinjenih naroda]] (više autora, 1950.) Datoteka:Seagrambuilding.jpg|[[Seagram Building]] ([[Ludwig Mies van der Rohe|Mies van der Rohe]], 1957.) Datoteka:Walter Gropius photo MetLife Building fassade New York USA 2005-10-03.jpg|[[MetLife Building]] (Walter Gropius i Emery Roth, 1963.) </gallery> == Znameniti arhitekti == {| cellpadding="10" |- valign="top" | * [[Alvar Aalto]] * [[Luis Barragán]] * [[Welton Becket]] * [[Geoffrey Bazeley]] * [[Roberto Burle Marx]] * [[Joseph Emberton]] * [[Eileen Gray]] * [[Walter Gropius]] * [[Mazharul Islam]] * [[Arne Jacobsen]] * [[Philip Johnson]] || * [[Louis Kahn]] * [[Richard Kauffman]] * [[Joseph Klarwein]] * [[Le Corbusier]] * [[William Lescaze]] * [[Erich Mendelsohn]] * [[Ludwig Mies van der Rohe]] * [[Richard Neutra]] * [[Oscar Niemeyer]] * [[I. M. Pei]] * [[Frits Peutz]] || * [[Ernst Plischke]] * [[Ralph Rapson]] * [[Gerrit Rietveld]] * [[Arseniusz Romanowicz]] * [[Rudolph Schindler]] * [[Arieh Sharon]] * [[Jerzy Sołtan]] * [[Raphael Soriano]] * [[Carlos Raul Villanueva]] * [[Frank Lloyd Wright]] * [[The Architects' Collaborative]] |} == Poveznice == * [[Ekspresionistička arhitektura]] * [[High-tech arhitektura]] * [[Organička arhitektura]] * [[Moderna arhitektura]] * [[Internacionalizam]] * [[Stambena naselja berlinske moderne]] * [[Bijeli grad Tel Aviva]] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Moderna arhitektura]] [[Kategorija:Internacionalni stil| ]] 3qqub3h57i3t8j92fg2rhywuwai21wt 10 314983 6447282 5983657 2022-08-21T11:29:01Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Svjetska baština u Japanu | naslov = [[Svjetska baština u Japanu]] | slika-lijevo = [[Slika:Flag of UNESCO.svg|50px]] | slika = [[Slika:Flag of Japan.svg|50px|border|Japanska zastava]] | grupa1 = [[Kulturna baština]] (20) | popis1 = [[Fuji]] (2013.) • [[Gusuku|Gusuku i drugi spomenici kraljevstva Ryukyu]] (2000.) • [[Dvorac Himeji]] (1993.) • [[Budistička čista zemlja Hiraizumija]] (2011.) • Budistički spomenici područja [[Horyu-ji]] (1993.) • [[Svetište Itsukushima|Šintoistički hram Itsukushima]] (1996.) • [[Iwami Ginzan|Rudnici srebra Iwami Ginzan i njihov kulturni krajolik]] (2007.) • [[Prapovijesna mjesta Jōmon kulture u sjevernom Japanu]] (2021.) • Arhitektonska [[djela Le Corbusiera]], izniman doprinos modernom pokretu¹⁾ (2016.) • [[Poluotok Kii|Svetišta i hodočasnički putovi u brdima poluotoka Kii]] (2004.) • Povijesni spomenici starog Kyota ([[Kyoto]], [[Uji]] i [[Otsu]]) (1994.) • [[Mozu kofungun|Kofunguni Mozu]] i [[Furuichi kofungun|Furuichi]]: [[tumul]]i drevnog Japana (2019.) • [[Kupola atomske bombe]] <small>u [[Hirošima|Hirošimi]]</small> (1996.) • [[Mjesta Meiji industrijske revolucije]] (2015.) • [[Tajna kršćanska mjesta regije Nagasaki]] (2018.) • [[Povijesni spomenici stare Nare]] (1998.) • [[Hramovi i svetišta Nikka]] (1999.) • Sveti otok [[Okinoshima]] i pripadajuća mjesta [[Munakata]] (2017.) • Povijesna sela [[Shirakawa-go]] i [[Gokayama]] (1995.) • [[Tomioka#Znamenitosti|Tomioka tvornica svile i pripadajući lokaliteti]] (2014.) | grupa2 = [[Prirodna baština]] (5) | popis2 = [[Otoci Ogasawara]] (2011.) • [[Shirakami-Sanchi|Bukova šuma na planini Shirakami-Sanchi]] (1993.) • [[Shiretoko]] (2005.) • [[Yakushima|Šuma cedrova na Yakushimi]] (1993.) • [[Otoci Amami Ōshima, Tokunoshima, Iriomote i sjeverni dio otoka Okinawa]] (2021.) | grupa3 = [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji#J|Nematerijalna<br>svjetska baština]] (20) | popis3 = Tradicionalni ples [[Ainu]] (2009.) • Žetvena molitva [[Akiu no Taue Odori]] <small>u gradu Akiu</small> (2009.) • Kazalište lutaka [[Bunraku]] (2008.) • Ritualna izvedba [[Daimokutate]] <small>u gradu [[Nara]]</small> (2009.) • Festival [[Dainichido Bugaku]] (2009.) • Ples [[Gagaku]] (2009.) • Ritualni ples [[Hayachine Kagura]] <small>u gradu [[Hanamaki]]</small> (2009.) • Parada [[Hitachi Furyumono]] (2009.) • Ceremonija plutanja [[Yamahoko]] (2009.) • Kazalište [[Kabuki]] (2008.) • Novogodišnji festival [[Koshikijima no Toshidon]] (2009.) • [[Kumiodori]], <small>tradicionalno glazbeno kazalište na otoku Okinawi</small> (2010.) • [[Mibu no Hana Taue]], <small>ritualno presađivanje riže u Mibu, [[Hirošima]]</small> (2011.) • [[Nachi no Dengaku]], <small>vjerska umjetnost tijekom Nachi festvala vatre</small> (2011.) • Kazalište [[Noh]] (2008.) • Poljoprivredni ritual [[Oku-noto no Aenokoto]] (2009.) • Proizvodnja tkanina [[ramie]] <small>u pokrajini [[Uonuma]], prefektura [[Niigata]]</small> (2009.) • [[Sada Shin Noh]], <small>sveti ples u hramu Sada, [[Shimane]]</small> (2011.) • [[Sekishu Banshi]] <small>proizvodnja papira pokrajine Ivami ([[Shimane]])</small> (2009.) • <small>Festival nove godine</small> [[Chakkirako]] <small>u gradu [[Miura]], prefektura [[Kanagawa]]</small> (2009.) • [[Yuki-tsumugi]], <small>tehnika proizvodnje svile</small> (2010.) • [[Washi]], <small>vještina tradicionalnog ručno rađenog papira</small> (2014.) • [[Washoku]], <small>tradicionalna božanska kultura Japanaca, posebice za proslavu Nove godine</small> (2013.) </div> | ispod = </div> ¹ &nbsp;Svjetska baština više zemalja [http://whc.unesco.org/en/list/1321/multiple=1&unique_number=2085]&nbsp; }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni predlošci svjetske baštine|Japan]] </noinclude> aqe619ixlu8bks6m44nxfxbinz54bmp 0 315723 6447215 6424351 2022-08-21T08:01:30Z MaGa 20797 višak wikitext text/x-wiki {{Infookvir odbojkaška reprezentacija | ime = Hrvatska odbojkaška reprezentacija | grb = Hrvatska odbojkaska udruga.svg|minijatura|desno|150px|Logotip Hrvatske odbojkaške udruge | nadimak = | savez = [[Hrvatski odbojkaški savez]] | izbornik = [[Ivan Rančić]] | kapetan = | najviše nastupa = | FIVB = '''33.''' | ažurirano = 12. lipnja 2022. | Nastupi na SP = 1 | Prvi put na SP = 2002. | Najbolji rezultat na SP = 19. mjesto | Nastupi na EP = 3 | Prvi put na EP = 2005. | Najbolji rezultat na EP = 8. mjesto {{Medalje MI}} {{Medalje zlato| [[XIX. Mediteranske igre - Oran 2022.|Oran 2022.]]| }} {{Medalje bronca| [[XIII. Mediteranske igre - Bari 1997.| Bari 1997.]]| }} {{Odličja| Europska liga}} {{Medalje srebro| Izmir 2006.|}} {{Medalje srebro| Marmaris 2013.|}} }} '''Hrvatska muška odbojkaška reprezentacija''' predstavlja državu [[Hrvatska|Hrvatsku]] u [[šport]]u [[odbojka|odbojci]] na međunarodnim natjecanjima. Krovna organizacija je [[Hrvatski odbojkaški savez]]. Dvostruki je doprvak Europske lige te osvajač zlatnog i brončanog odličja na [[Mediteranske igre|Sredozemnim igrama]]. == Izbornici hrvatske reprezentacije<ref>{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/vrijeme-je-za-izbornika-stranca/268492/ |editor=Jutarnji list |title=Vrijeme je za izbornika stranca |accesso=20 gennaio 2012 |access-date=20. siječnja 2012. |archive-date=14. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100514144537/http://www.jutarnji.hr/vrijeme-je-za-izbornika-stranca/268492/ |url-status=dead}}</ref>== *[[Rade Malević]] ([[1990.]] – 1991.) *[[Yu You Wei]] ([[1991.]] – [[1995.]]) *[[Vladimir Janković]] ([[1995.]]) *[[Dragutin Šuker]] ([[1995.]] – [[1996.]]) *[[Oleg Antropov]] ([[1996.]] – [[1998.]]) *[[Marko Jazvić]] ([[1998.]]) *[[Fred Sturm]] ([[1998.]] – [[1999.]]) *[[Marko Jazvić]] ([[1999.]] – [[2000.]]) *[[Goran Šnajder]] ([[2000.]] – 2001.) *[[Vinko Dobrić]] ([[2001.]]) *[[Pero Božić]] ([[2001.]] – 2002.) *[[Igor Arbutina]] ([[2002.]] – [[2003.]]) *[[Vinko Dobrić]] ([[2003.]] – [[2004.]]) *[[Rade Malević]] ([[2004.]]) *[[Vladimir Janković]] ([[2004.]] – 2005.) *[[Andrej Urnaut]] ([[2005.]]) *[[Rade Malević]] ([[2005.]] – [[2007.]]) *[[Leo Barić]] ([[2007.]]) *[[Rade Malević]] ([[2007.]] – [[2009.]]) *[[Ivan Rančić]] ([[2017.]] - ) ==Povijest== ===Svjetsko prvenstvo=== Na svojem prvom sudjelovanju na svjetskom prvenstvu Hrvatska je 2002. zauzela 19. mjesto. ===Reprezentativci=== * [[Tomislav Čošković]] * [[Inoslav Krnić]] * [[Ivan Donald Marić]] * [[Darko Nojić]] * [[Igor Omrčen]] == Izvori == {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== *[https://web.archive.org/web/20080621160550/http://www.hos.hr/ Službena stranica Hrvatskoh odbojkaškog saveza] *[http://www.fivb.org/EN/volleyball/Competitions.htm FIVB Competitions] (engl.) *[http://www.cev.lu/mmp/online/website/main_menu/volleyball/european_championships/137/146/index_EN.html CEV EM-Archiv] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006081734/http://www.cev.lu/mmp/online/website/main_menu/volleyball/european_championships/137/146/index_EN.html |date=6. listopada 2008. }} (engl.) [[Kategorija:Odbojka u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Odbojkaške reprezentacije]] [[Kategorija:Hrvatske reprezentacije|Odbojka]] rf9quhusalotdasztut2ojljwd7oqd0 0 319328 6447048 6211973 2022-08-20T14:44:47Z Jure Grm 7596 /* Povijest */ wikitext text/x-wiki '''Osječki nogometni podsavez''' (ONP) osnovan je [[16. ožujka]] [[1924.]] godine u [[Osijek]]u u prostorijama hotela Central. Prvi predsjednik ONP-a bio je [[Ernest Pašer|prof. Ernest Pašer]], a potpredsjednik [[Ivo Karner|Dr. Ivo Karner]]. ==Povijest == Zbog velikog broja klubova [[Zagrebački nogometni podsavez]] pristupio je [[1920.]] godine osnivanju prvog ''Međuklubskog odbora'' sa sjedištem u Osijeku. Odbor je radio vrlo kratko, no ubrzo je obnovljen [[25. lipnja]] [[1921.]] godine. Odluku o osnivanju Osječkog nogometnog podsaveza donijela je XX. skupština [[Jugoslavenski nogometni savez|Jugoslavenskog nogometnog saveza]] [[10. veljače]] [[1924.]] godine. Podsavez je osnovan u hotelu Central u Osijeku, 16. ožujka 1924. godine. Prvi predsjednik je bio prof. Ernest Pascher, a dopredsjednik dr. Ivo Karner. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na području Slavonije i Baranje djeluju ''Fiskulturni odbori'', kasnije su osnovani ''Nogometni savezi općina''. Područje Slavonije i Baranje imalo je 14 općinskih saveza: NSO Beli Manastir, NSO Osijek, ONS Vukovar, NSO Valpovo, ONS Županja, NSO Slavonski Brod, NSO Podravska Slatina, NSO Donji Miholjac, NSO Našice. Osječki nogometni podsavez je obnovljem [[12. prosinca]] [[1994.]] godine pod nazivom '''Županijski nogometni savez Osječko-baranjske županije''' sa sjedištem u Ulici Kralja Zvonimira 5 u Osijeku djeluje i danas i član je [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]]. Županijski nogometni savez ima 6 nogometnih središta: [[Osijek]], [[Valpovo]], [[Našice]], [[Đakovo]], [[Beli Manastir]] i [[Donji Miholjac]]. ==Teritorij == ONP je obuhvaćao područje [[Slavonija|Slavonije]], [[Baranja|Baranje]], neke klubove s područja [[Bjelovar]]ske župe, te dijela područja [[Bosanski Šamac|Bosanskog Šamca]], [[Brčko]]g i [[Šid]]a. Nakon [[1945.]] godine područje Fiskulturnih odbora obuhvaćalo je općine Slavonije i Baranje, a danas Županijski nogometni savez djeluje na području [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]]. ==Nogometni klubovi i natjecanja== ONP je u trenutku osnivanja imao 15 nogometnih klubova, članova podsaveza. Četiri kluba, [[HŠK Građanski Osijek|Hrvatski građanski ŠK (Osijek)]], [[NK Slavija Osijek|JŠK Slavija (Osijek)]], [[HNK Cibalia Vinkovci|GŠK Cibalia (Vinkovci)]], te [[NK Virovitica|Virovitički građanski ŠK]] bili su osnivači Zagrebačkog nogometnog podsaveza i aktivno sudjelovali u osnivanju Jugoslavenskog nogometnog saveza. Prvenstva Osijeka igraju se od 1920. godine. Najuspješniji klub podsaveza između dva svjetska rata bila je osječka [[NK Slavija Osijek|Slavija]] izborivši 7 puta završnicu prvenstva Jugoslavenskog nogometnog saveza. Posljednje prvenstvo na kojem su sudjelovali najjači klubovi Osijeka odigrano je 1946. godine od kada ona postaju nižerazredna regionalna natjecanja iz kojih se najbolje momčadi plasiraju u viši rang državnih natjecanja (od 1946. do 1991. u nižerazredne Jugoslavenske nogometne lige, a od 1991. u nižerazredne Hrvatske nogometne lige). Nogometni savezi općina na području Slavonije i Baranje [[1990.]] godine zajedno su imali 439 seniroskih momčadi, 280 juniorskih, 227 pionirskih, 37 veteranskih, te 23 kadetske momčadi (ukupno 1006 momčadi s više od 14.000 nogometaša). Na teritoriju današnjeg Županijskog nogometnog saveza ima više od 160 seniorskih nogometnih klubova. Najuspješnij klub saveza nakon Drugog svjetskog rata je [[NK Osijek]] nastupivši do [[1991.]] godine u 13 sezona [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|1. Savezne jugoslavenske lige]], a od [[1992.]] je stalni sudionik [[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]], osvojivši pritom i [[Hrvatski nogometni kup]] u sezoni [[Hrvatski nogometni kup 1998./99.|1998./99.]] ==Izvori == * [http://hnkborovo.webs.com/nogomet1.htm HNK Borovo, Nogomet u Hrvatskoj: 1924. godina] * [http://www.sib.hr/Skidamo-Prasinu/povijest-sporta-u-osijeku-veslanje-i-nogomet.html Povijest sporta u Osijeku – veslanje i nogomet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111015230049/http://www.sib.hr/Skidamo-Prasinu/povijest-sporta-u-osijeku-veslanje-i-nogomet.html |date=15. listopada 2011. }} * [http://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1698 Nogometni leksikon: Osječko-baranjska županija, nogometni savez] * [http://www.osijek.hr/index.php/cro/Osijek/Osjecki-spomendan/OSJECKI-SPOMENDAN-25.-lipnja Osječki spomendan 25. lipnja]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.nogos.info/ Županijski nogometni savez Osječko-baranjske županije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160522022831/http://www.nogos.info/ |date=22. svibnja 2016. }} * [http://www.rsssf.com/tablesj/joegplall.html Yugoslavia - All Time Final Placings 1946/47-1991/92] * Hrvatski nogometni savez 1912-1992 80. obljetnica, Zagreb [1992.] * Roman Garber, ur., Zlatni jubilej ZNS: 1919. – 1969., Zagreb: Zagrebački nogometni savez, [1969.] {{sport start}} {{ONP 1924.}} {{Nogometna središta Županijskog nogometnog saveza Osječko-baranjske županije}} {{sport kraj}} [[Kategorija:Nogomet u Osijeku]] [[Kategorija:Nogometni savezi u Hrvatskoj]] hcsdapycpa2ycmhgqmwwgcmhu4tk2gu 0 319390 6447234 6392770 2022-08-21T08:31:32Z MaGa 20797 nepostojeća datoteka wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime = Suzhou | ime_genitiv = Suzhoua | izvorno_ime = <small>苏州市</small> | translit_jezik1 = Suču | translit_jezik1_vrsta = | nadimak = ''[[Venecija istoka]]'' | geslo = | slika_panorama =Panmen Scenic Area 1.jpg | veličina_slike = 256px | opis_slike = Panorama Suzhoua iznad Ruiguang pagode | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Kina | slika_lokacijska_karta_opis = Suzhou na karti Kine | širina-stupnjevi = 31 | širina-minute = 18 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 120 | dužina-minute = 36 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = Države | lokacija_info = {{ZD|K|KIN}} [[NR Kina]] | lokacija1_ime = [[Kineska pokrajina]] | lokacija1_info = [[Jiangsu]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = [[514. pr. Kr.]] | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do d50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = Qu Futian | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 8.488,42 km² | površina_kopna = 6.093,92 km² | površina_vode = 2.394,50 km² | postotak_vode = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2018.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://221.224.13.103/dpt/show.asp?ID=50871 |title=Popis 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110810182529/http://221.224.13.103/dpt/show.asp?ID=50871 |archive-date=10. kolovoza 2011. |access-date=7. studenoga 2011.}}</ref> | stanovništvo_bilješke= | stanovništvo = 10.680.000 | stanovništvo_gustoća = 1.300 /km² | vremenska_zona = [[UTC+8]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 215000 | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = [http://www.suzhou.gov.cn/ www.suzhou.gov.cn] | bilješke = }} '''Suzhou''' ([[kineski|kin.]] 苏州; [[pinjin]] ''Sūzhōu'') ili '''Soochow''' (stara romanizacija) je [[grad]] smješten na jugoistoku provincije [[Jiangsu]] u istočnoj [[Kina|Kini]]. Grad se nalazi na donjem djelu toku rijeke [[Jangce]], te na obali jezera [[Taihu]] i djelu riječne delte, oko 100&nbsp;km sjeverozapadno od [[Šangaj]]a. Suzhou je glavno gospodarsko središte i središnje mjesto trgovine drugi po veličini grad u pokrajini, nakon glavnog grada [[Nanjing]]a. [[Datoteka:Suzhou montage.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Razglednica Suzhoua: Skromni upraviteljski vrt ([[Klasični vrtovi Suzhoua]]), Yunyan pagoda na Tigrovom brdu, panorama jezera Jinji, Vrata Changmen noću i kanal Shantang.]] Grad Suzhou je 2014. godine dobio nagradu ''[[Lee Kuan Yew]] World City'', koja se smatra [[Nobelova nagrada|Nobelovom nagradom]] za [[urbanizam]].<ref>[http://www.leekuanyewworldcityprize.com.sg/laureate_suzhou.htm 2014 PRIZE LAUREATE: CITY OF SUZHOU, JIANGSU PROVINCE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170925173232/http://www.leekuanyewworldcityprize.com.sg/laureate_suzhou.htm |date=25. rujna 2017. }}, 26. srpnja 2014. {{eng oznaka}} Pristupljeno 3. srpnja 2019.</ref> ==Povijest== Suzhou, kolijevka kulture Wu, jedan je od najstarijih gradova u bazenu rijeke Jangce. Osnovan je [[514. pr. Kr.]] kao grad '''Gusu''' ili '''Wu''' (prijestolnica države Wu) i njegovih 2500 godina povijesti je bogato događajima. Tijekom [[Razdoblje zaraćenih država|razdoblja zaraćenih država]] bio je poznat kao Wu prijestolnica, te Yue i [[Chu (država)|Chu]] grad '''Helü''', a za dinastije Qin bio je glavni grad pokrajine ''Wu Xian'', pod imenom '''Kuaiji'''. [[Dinastija Han]] je vrijeme njegovog prvog procvata. Oko 100. god. bio je među deset najvećih gradova u svijetu. Za vrijeme [[dinastija Sui|dinastije Sui]], 589. god. grad je preimenovan u '''Suzhou''', a [[Veliki kanal]] je u grad donio novi procvat. Tijekom cijele [[Povijest Kine|kineske povijesti]], grad je bio glavna industrijska i trgovačka metropola na jugoistočnom dijelu kineske obale. Za vrijeme [[T'ang|dinastije Tang]] (825.) pjesnik [[Bai Juyi]] izgradio je kanal Shantang kako bi povezao grad s Huqiuom. U 10. stoljeću, za vrijeme [[dinastija Sung|dinastije Sung]] postao je važno trgovačko središte zemlje. Godine 1035. [[Fan Zhongyan]] je dao izgraditi Konfucijev hram. {{Široka slika|Prosperous Suzhou.jpg|6000px|<center>[[Xu Yang]], ''Prosperitetni Suzhou'', slika na svitku iz 1759., 35,8 cm × 1225 cm|40%|left}} U veljači 1130. godine vojnici [[dinastija Jin|dinastije Jin]] su opljačkali grad, nakon čega je uslijedila invazija Mongola (1275.). God. 1367., [[Zhu Yuanzhang]], osnivač [[dinastija Ming|dinastije Ming]] je osvojio grad nakon desetomjesečne opsade, te je uništio kraljevsku palaču i nametnuo strašne namete odmetnutom gradu i istaknutim obiteljima.<ref>Linda C. Johnson, ''[https://books.google.com/books?id=Q_BIEPeKHgAC Cities of Jiangnan in Late Imperial China]'', SUNY Press, 1993., str. 26.–27. {{ISBN|0-7914-1423-X}}</ref> Usprkos tomu, tijekom dinastija Ming i Qing Suzhou je ostao kulturno središte velike ekonomske moći, a ujedno je i najveći grad na svijetu bez statusa glavnog grada. Većina gradskih privatnih vrtova izgrađena je za to vrijeme. Sredinom 19. stoljeća, [[Tajpinški ustanak]] je doveo do gubitka regionalnog gospodarskog vodstva na korist novonastale luke u [[Šangaj]]u. Također, promet kanalima je marginaliziran zbog razvitka željezničkih pruga. Međutim, usporavanje gospodarskog razvoja grada bio je blagotvorni učinak nasuprot industrijskog buma u 20. stoljeću, te nije došlo do velike štete nad spomenicima; posebice sačuvani su [[klasični vrtovi Suzhoua]], poznati širom svijeta. Nažalost, mnogi su bili uništeni tijekom japanske invazije 1938. godine, ali su početkom 1950-ih uglavnom obnovljeni. {{Široka slika|20120125苏州上方山森林公园山顶瞰石湖 - panoramio.jpg|1200px|<center>Panorama Suzhoua iz 2012.|40%|left}} Na prijelazu tisućljeća, zbog brzog gospodarskog razvoja širom Kine, bilo je mnogo pitanja o zaštiti spomenika i prirodnog okoliša, ali su turističke atrakcije grada ostale nedirnute. ==Znamenitosti== {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta =[[Klasični vrtovi Suzhoua]] |slika = Youyicun garden.jpg |godina = [[1997.]] <small>(21. zasjedanje) Prošireno 2000. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iii, iv, v |ugroženost = ne |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/813 813] |država = {{ZD+X/K|KIN}} }} Grad je poznat po svojim kamenim [[most]]ovima, [[pagoda]]ma i pažljivo napravljenim [[vrt]]ovima iz vremena [[Dinastija Sung|dinastije Sung]] (960. – 1279.), zahvaljujući kojima je postao velika turistička atrakcija. [[Klasični vrtovi Suzhoua]] su skupina od devet [[vrt]]ova u gradu koji su upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] jer uključuju „glavne odlike klasičnih kineskih vrtova s izgrađenim krajolikom koji imitira prirodnu scenografiju kamenja, brda i rijeka sa strateški smještenim [[paviljon]]ima i [[pagoda]]ma”, te tako „svojim besprijekornim [[dizajn]]om odražavaju duboku metafizičku važnost prirodnih ljepota u kineskoj kulturi”.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/813 Klasični vrtovi Suzhoua] na UNESCO-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 25. kolovoza 2011.</ref> Zbog toga Suzhou često nazivaju „[[Venecija istoka]]” ili „Kineska Venecija”.<ref>[http://www.andovertownsman.com/arts/local_story_055172444.html?keyword=secondarystory Visit some of China's best gardens next week without a passport » Arts/Entertainment » Andover Townsman, Andover, MA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707142118/http://www.andovertownsman.com/arts/local_story_055172444.html?keyword=secondarystory |date=7. srpnja 2011. }}. andovertownsman.com. Preuzeto [[28. kolovoza]] [[2011.]]</ref><ref>{{cite news | url=http://www.timesonline.co.uk/tol/travel/destinations/china/article6732037.ece?print=yes&randnum=1151003209000 | work=The Times | location=London | title=Suzhou real China outside Shanghai | accessdate= 2010-05-24 | first=Annabelle | last=Thorpe}}</ref><ref> {{cite news | url=http://www.nytimes.com/1988/03/13/travel/exploring-twin-cities-by-canal-boat.html?pagewanted=all | work=The New York Times | title=Exploring Twin Cities By Canal Boat | first1=Betty | last1=Fussell | date= | accessdate=2010-05-24}}</ref> [[Datoteka:The Tonggui bridge at Shentang Street, Suzhou.tif|mini|<center>Most Tonggui u ulici Shentang.]] [[Datoteka:Chongyuan-Temple-4.JPG|mini|<center>Glavna dvorana hrama Chongyuan]] [[Datoteka:Gate of the Orient feb2015.JPG|mini|<center>„Vrata Istoka” u izgradnji 2015. god.]] U Suzhou se također nalazi [[svjetska baština]] [[Veliki kanal]], tj. dva zaštićena mjesta: Put Pingjiang i ulica Shantang, u kojima se nalazi deset starih kamenih gradskih vrata i preko 20 kamenih mostova iznad 24 kanala. Od hramova sačuvani su: * Hram Hanshan (寒山寺 ''Hánshān Sì'', doslovno: „Hram hladne planine”) je budistički hram iz 6. st. * Hram Xiyuan (西园寺, doslovno: „Hram zapadnog vrta”) je budistički hram iz vremena dinastije Yuan (14. st.), a nalazi se zapadno od „Visećeg vrta” (留園 Liú Yuán) iz 16. st. * Hram Xuanmiaoguan (''玄妙观 Xuánmiào Guàn'', doslovno: „Hram tajni”) je taoistički hram u središtu Starog grada koji je osnovan 276. god., a obnovljen u 12. i 18. st. * Hram Lingyanshan (''灵岩山寺 Línyànshán sì'') je budistički hram iz 6. st. na brdu Lingyan iznad Suzhoua. * Hram Chongyuan (重元寺 ''Chóngyuɑ́n Sì'') je budistički hram iz vremena dinastije Liang (6. st.) iznad jezera Yangcheng. Uništen je nekoliko puta i obnavljan, zadnji put u Kulturnoj revoluciji 1960-ih i obnovljen je od 2003. god. Kada je otvoren 2007. god., njegova glavna dvorana je bila najveća (2.400 m²) i najviša (38 m) hramska prostorija u Kini. <gallery> Slika:Xiangzhou of Zhuozhengyuan Suzhou 4th Aug 2006.jpg|<center>Skromni upraviteljev vrt (拙政園 ''Zhuōzhèng Yuán'') Slika:Lingering Garden 1.jpg|<center>Viseći vrt Slika:Feng Qiao of Suzhou.jpg|<center>Javorov most i hram Hanshan Slika:Xuanmiaoguan.JPG|<center>Hram Xuanmiaoguan </gallery> „Vrata Istoka” (''东方之门 Dōng fāng zhī mén'') je 301,8 m visok [[neboder]] na zapadnoj obali jezera Jinji iz 2016. god. ==Uprava== Gradsko središte Suzhoua, tzv. „Stari grad”, odgovara distriktu Gusu, dok su Suzhou industrijski park (SIP) na istoku, a Nova razvojna tehnološka zona Suzhoua (Suzhou novi distrikt, SND) na zapadu od središta. Suzhou je jedan od najuspješnijih gradova u Kini zahvaljujući rastu njegovih satelitskih gradova kao što su: Kunshan, Taicang, Changshu i Zhangjiagang, koji pripadaju prefekturi Suzhou: {|class="wikitable" ! colspan="6" | Zemljovid |- | colspan="6" | <div style="position: relative" class="center"> {{Image label begin|image=Administrative Division Suzhou.png|width={{{1|600}}}|link=}} {{Image label|x=590|y=1010|scale={{{1|600}}}/1800|text='''[[Huqiu]]'''}} {{Image label|x=710|y=1190|scale={{{1|600}}}/1800|text='''[[Wuzhong]]'''}} {{Image label|x=740|y=880|scale={{{1|600}}}/1800|text=[[Xiangcheng, Suzhou|'''Xiangcheng''']]}} {{Image label|x=775|y=1050|scale={{{1|600}}}/1800|text='''[[Gusu]]'''}} {{Image label|x=800|y=1460|scale={{{1|600}}}/1800|text=[[Wujiang, Suzhou|'''Wujiang''']]}} {{Image label|x=980|y=600|scale={{{1|600}}}/1800|text=[[Changshu|'''Changshu<br>(grad)''']]}} {{Image label|x=720|y=270|scale={{{1|600}}}/1800|text=[[Zhangjiagang|'''Zhangjiagang<br>(grad)''']]}} {{Image label|x=1180|y=1030|scale={{{1|600}}}/1800|text=[[Kunshan|'''Kunshan<br>(grad)'''</span>]]}} {{Image label|x=1380|y=720|scale={{{1|600}}}/1800|text=[[Taicang|'''Taicang<br>(grad)'''</span>]]}} {{Image label|x=880|y=1020|scale={{{1|600}}}/1800|text=<small>[[Suzhou industrijski park|'''Suzhou<br>industrijski park''']]</small>}} {{Image label|x=150|y=1270|scale={{{1|600}}}/1800|text=[[Tai (jezero)|''Jezero Tai'']]}} </div> |- ! align=left | Podjela ! align=left | Kineski ! align=left | Pinyin ! align=left | Stanovništvo<ref name="popis"/> ! align=left | Površina (km²) ! align=left | Gustoća<br>stanovništva (/km²) |- |- style="background:#d3d3d3;" | colspan="6" style="text-align:center; "| '''Gradsko središte''' |- | align=left | [[Gusu]] | align=left | 姑苏区 | align=left | Gūsū Qū | align=right| 954.455 | align=right| 372 | align=right| 2.565,73 |- |- style="background:#d3d3d3;" | colspan="6" style="text-align:center; "| '''Predgrađa''' |- | align=left | [[Huqiu]] | align=left | 虎丘区 | align=left | Hǔqiū Qū | align=right| 572.313 | align=right| 258 | align=right| 2.218,26 |- | align=left | [[Wuzhong]] | align=left | 吴中区 | align=left | Wúzhōng Qū | align=right| 1.158.410 | align=right| 672 | align=right| 1.723,82 |- | align=left | [[Xiangcheng, Suzhou|Xiangcheng]] | align=left | 相城区 | align=left | Xiāngchéng Qū | align=right| 693.576 | align=right| 416 | align=right| 1.667,25 |- | align=left | [[Wujiang, Suzhou|Wujiang]] | align=left | 吴江区 | align=left | Wújiāng Qū | align=right| 1.275.090 | align=right| 1.093 | align=right| 1.166,59 |- style="background:#d3d3d3;" | colspan=6 style="text-align:center; "|'''Satelitski gradovi''' |- | align=left | [[Changshu]] | align=left | 常熟市 | align=left | Chángshú Shì | align=right| 1.510.103 | align=right| 1.094 | align=right| 1.380,35 |- | align=left | [[Taicang]] | align=left | 太仓市 | align=left | Tàicāng Shì | align=right| 712.069 | align=right| 620 | align=right| 1.148,49 |- | align=left | [[Kunshan]] | align=left | 昆山市 | align=left | Kūnshān Shì | align=right| 1.646.318 | align=right| 865 | align=right| 1.903,25 |- | align=left | [[Zhangjiagang]] | align=left | 张家港市 | align=left | Zhāngjiāgǎng Shì | align=right| 1.248.414 | align=right| 772 | align=right| 1.617,11 |- style="background:#d3d3d3;" | colspan=3 style="text-align:center; "|'''Ukupno''' | align=right|'''10.465.994''' | align=right|'''8.488''' | align=right|'''1.233,03''' |- | colspan=6 style="text-align:center; "| Nije formalno upravni dio: [[Suzhou industrijski park]] & [[Suzhou novi distrikt]] |} ==Stanovništvo== Prema popisu iz 2010., Suzhou je imao 4.074.000 stanovnika, a populaciju čine uglavnom [[Han Kinezi]] i strani doseljenici, ponajviše [[Korejci]] (0,44%)<ref name="popis">[https://web.archive.org/web/20120309025234/http://www.cc.jl.gov.cn/wcss/cczf/info/2011-08-16/1408/149776.html Izvješće Državnog zavoda za statistiku Narodne Republike Kine o glavnim podacima popisa stanovništva 2010.], Nacionalni zavod za statistiku Kine, 20. srpnja 2011. {{zh}} Pristupljeno 3. srpnja 2019.</ref> Stanovništvo službeno govori [[Mandarinski kineski jezik|standardni mandarinski kineski]], iako mnogi govore i lokalni dijalekt poznat kao ''Suzhounese'', član jezične obitelji [[Wu kineski|Wu]]. Gradsko stanovništvo raslo je s dosad nezabilježenom stopom od 6,5% između 2000. i 2014., što je najviše među gradovima s više od 5 milijuna ljudi.<ref>''[http://esa.un.org/unpd/wup/Highlights/WUP2014-Highlights.pdf World Urbanization Prospects: The 2014 Revision]'' (PDF), United Nations, Department of Economic and Social Affairs, Population Division, 2. studenoga 2014. {{eng oznaka}} Pristupljeno 3. srpnja 2019.</ref> {| align="center" border="0" cellspacing="2" cellpadding="5" style="border:1px solid #AAAAAA;" |-bgcolor="#AAAAFF" |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Kretanje broja stanovnika gradskog područja |-bgcolor="#eeeeff" ! 1990. !! 2000. !! 2009. !! 2010. !! 2015. (proc.) !! 2018. |- bgcolor="#f7f9ff" | align=center| 706.459<ref name="autogenerated1">''[https://archive.today/20121227184808/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&lng=de&des=wg&geo=-54&srt=npan&col=adhoq&msz=1500&men=gcis&lng=en China: largest cities and towns and statistics of their population]'', www.world-gazetteer.com, 17. prosinca 2012. {{zh}} Pristupljeno 2. srpnja 2019.</ref> | align=center| 1.099.450<ref name="autogenerated1" /> | align=center| 1.546.947<ref name="autogenerated1" /> | align=center| 4.074.000<ref name="popis"/> | align=center| 6.670.124 | align=center| 10.680.000 |} ==Gospodarstvo== [[Datoteka:Suzhou Industrial Park (SIP) - West Bank of Jin Ji Lake.jpg|mini|<center>Suzhou industrijski park (SIP) na zapadnoj obali jezera Jin Ji.]] Suzhou je bilo važno središte kineske industrije [[svila|svile]] i do danas je zadržao taj status. Grad je dio gospodarske oblasti delte [[Yangtze]]a. Suzhou novi distrikt (SND) je osnovano u studenom 1992. god., a do 2007. je već imao preko 13 milijardi [[USD]] ($) stranih ulaganja. [[BDP]] po glavi stanovnika u gradu je godine 2006. iznosio 79.406 元 (cca. 10.087 $, što je Suzhou učinilo petim od 669 kineskih gradova. Danas u Suzhou ND djeluje preko 40 velikih tvrtki (iz skupine Fortune 500).<ref>[http://rightsite.asia/en/industrial-zone/suzhou-hi-tech-industrial-development-zone/ Suzhou Hi-Tech Industrial Development Zone], 22. travnja 2010. {{eng oznaka}} Pristupljeno 3. srpnja 2019.</ref> ==Gradovi prijatelji== {| cellpadding="15" |- valign="top" | * [[Antananarivo]] {{ZD+X/M|MAD}} (2002.) * [[Benátky]] {{ZD+X/J|JKO}} (1980.) * [[Jeonju]] {{ZD+X/J|JKO}} (1996.) * [[Esbjerg]] {{ZD+X/D|DAN}} (2002.) * [[Grenoble]] {{ZD+X/F|FRA}} (1998.) * [[Ikeda]] {{ZD+X/J|JAP}} (1981.) || * [[Ismaïlia]] {{ZD+X/E|EGI}} (1998.) * [[Kanazawa]] {{ZD+X/J|JAP}} (1981.) * [[Konstanz]] {{ZD+X/N|NJE}} (2007.) * [[Logan City]] {{ZD+X/N|NZL}} (1988.) * [[Nijmegen]] {{ZD+X/N|NIZ}} (1999.) * [[Malé]] {{ZD+X/M|MALD}} || * [[Portland]] {{ZD+X/S|SAD}} (1988.) * [[Porto Alegre]] {{ZD+X/B|BRA}} (2004.) * [[Riga]] {{ZD+X/L|LIT}} (1997.) * [[Taupo]] {{ZD+X/N|NZL}} (1987.) * [[Tulcea]] {{ZD+X/R|RUM}} (1995.) * [[Victoria]] {{ZD+X/K|KAN}} (1980.) |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Suzhou |commonscathr = Suzhou }} * [http://www.suzhou.gov.cn/ Službene stranice grada] * [http://www.suzhou-expat.com/content/view/108/46/ Slikovita mjesta Suzhoua] [[Kategorija:Gradovi u Kini]] nowijz3t7whwzr3l4f0k2zpdw7zz2ee 0 321153 6447201 6371333 2022-08-21T06:39:11Z 87.116.162.223 /* Citati */Popravio sam pravopis. wikitext text/x-wiki '''Srce tame : Uloga Vlade Crne Gore u ratnoj 1991. godini''' je [[knjiga]] [[Crnogorci|crnogorskoga]] [[novinar]]a [[Vladimir Jovanović|Vladimira Jovanovića]], tiskana koncem [[2011.]] u nakladi [[Dnevne novine|dnevnog lista]] ''[[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]'' iz [[Podgorica|Podgorice]].<ref>Vladimir Jovanović SRCE TAME : ULOGA VLADE CRNE GORE U RATNOJ 1991. GODINI, Edicija ''Zeitgeist'', urednik [[Balša Brković]], Vijesti - Daily Press [[Podgorica]], dva izdanja u nakladi od 4.000 primjeraka, {{ISBN|978-86-7706-331-3}}.</ref><ref>[http://www.dw-world.de/dw/article/0,,15575793,00.html Deutsche Welle, izvještaj s navodom da je knjiga ''Srce tame'' predana Specijalnom tužilaštvu za organizirani kriminal i ratne zločine Crne Gore, 03.12. 2011. g.]</ref> ===Opis=== Knjiga je rezultat novinarskog istraživanja temeljenog na više desetina povjerljivih depeša koje su cirkulirale unutar [[šifra|šifriranog]] sustava veze Ministarstva narodne obrane Vlade [[SR Crna Gora|SR Crne Gore]] [[1991.]] godine a koje su trebale biti uništene. Depeše su integralno objavljene u knjizi. Iz tih se depeša, sa zaglavljima ''strogo povjerljivo'' i ''vojna tajna'', kako objašnjava autor knjige ''Srce tame'', doznaje da uloga Vlade [[premijer]]a [[Milo Đukanović|Mila Đukanovića]] [[opsada Dubrovnika|u napadu na Dubrovnik]] nije samo bila u funkciji ratne [[propaganda|propagande]], no i [[logistika|logistička]], posebno u [[novak|regrutiranju]] crnogorskih rezervista koji su bili najmasovniji ešalon [[JNA|Jugoslavenske narodne armije]] u toj operaciji. Vlada premijera Đukanovića je k tome cilju izradila početkom srpnja [[1991.]] ''Operativni plan mjera na jačanju sustava općenarodne obrane'' u kojem se [[mobilizacija]] proglašava državnim prioritetom. Autor objavljuje dokaze i da je Vlada Crne Gore tijekom listopada [[1991.]] također organizirala dragovoljačke grupe koje su bili angažirane [[Domovinski rat|u agresiji na Hrvatsku]]. U knjizi se objavljuju i druga dosad nepoznata ili malo poznata fakta o tkz. dubrovačkoj operaciji JNA i Crne Gore. Opisan je cjelokupni ustroj ratne mašinerije koja je iz Crne Gore rane jeseni 1991. pokrenuta na [[Dubrovnik]] i okolicu. ===Citati=== (Citati iz knjige u originalu, [[crnogorski|na crnogorskom jeziku]]) ''"Vlada Crne Gore, kao nosilac funkcija republičke izvršne vlasti, bila je de facto zadužena da crnogorskog građanina, civila sa vojnom obavezom, 1991. milom ili silom dovede u garnizon ili jedinicu JNA gdje je dobijao uniformu i pušku"'' (str. 11). ''"Vlada je, uoči tzv. rata za mir, formirala i posebnu 'komisiju', sastavljenu od njenog potpredsjednika i [[ministar]]a, za saradnju i koordinaciju s JNA. U svojoj strukturi Vlada Crne Gore je ratne 1991. imala stalno zaposlene aktivne starješine, [[oficir]]e JNA, koje je plaćala 20 odsto više od ostalih državnih službenika. Vlada je, takođe, kroz budžet, 'sredstvima za posebne namjene', kupovala naoružanje i vojnu opremu i plaćala troškove logorovanja i obuke za crnogorske rezerviste... a kroz preduzeća zaduživala direktore i menadžmente da se direktno postaraju i nadziru da se zaposleni, koji su dobili poziv za rezervu, jave u svoju ratnu jedinicu, itd.'' ''Ukratko, Vlada Crne Gore je bila najpouzdaniji regrutni i logistički servis JNA na čitavom prostoru [[SFRJ]]. Približno je oko 36.000 crnogorskih građana stavila u funkciju pohoda koji je u okončan kao tragična [[farsa]]".'' (str. 12-13). ===Recenzija=== Hrvatski novinar iz Dubrovnika Luko Brailo je [[2013.]] o knjizi ''Srce tame... ''zapisao: {{citat|... Raščlanjujući značajke tzv. rata za mir autor ističe kako su oružani sukobi u području Dubrovnika vođeni „iako tamo – za razliku od svih drugih ratnih zona u Hrvatskoj – nije bilo garnizona JNA niti domicilnih srpskih gradskih ili seoskih naselja“, budući da je „njihova stvarna ili navodna ugroženost bila u osnovi svih objašnjenja beogradskog vojno-političkog vrha o razlozima angažiranja JNA u Hrvatskoj“. Tzv. rat za mir vođen je i zbog deklarirane namjere crnogorskih vlasti da uspostavi „logičnu granicu“ s Hrvatskom. Upravo takvu ili sličnu konkretnu teritorijalnu aspiraciju beogradski vojno-politički vrh nikada nije transparentno objavio kao ratni cilj, navodi Jovanović... Unatoč tome što Jovanovićevo „Srce tame“ sa svojih 367 stranica i mnoštvom dokumenata ujedno predstavlja i temelj za utvrđivanje kaznene odgovornosti onih koji su pripremali, vodili i danomice bdjeli nad odvijanjem „Operacije Dubrovnik“, crnogorsko Vrhovno državno tužiteljstvo (VDTCG) od trenutka izlaska „Srca tame“ iz tiska nije uopće reagiralo...}}<ref>[http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=26360#.UlsyvFMbDdQ OBILJEŽAVANJE POČETKA AGRESIJE NA DUBROVAČKI KRAJ "Srce tame" - otužna uloga Đukanovićeve ratne Vlade, www.dubrovniknet.hr, 01.10.2013.g. ]</ref> ===Izvori=== {{izvori}} [[Kategorija:Povijest Crne Gore (1989. – 2006.)]] [[Kategorija:Domovinski rat]] s940pu5kfa3r4hcvs0j2q94p92a890p 0 322688 6447093 6435160 2022-08-20T18:11:33Z 46.188.172.251 Unaprijeđen nacionalni sustav popisa seoskog stanovništva. Ovim popisom seoskog stanovništa da u Vučipolju ima 69.439 novih doseljenika na područje od 1000 km2. wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Vučipolje |regija = |županija = [[Zadarska županija]] |općina = [[Gračac]] |mikroregija = |najgrad = [[Gračac]] |površina = |nadvisina = |z. širina = 44.273721 |z. dužina = 15.929661 |brojstan2011= 69420 |gustoća2011 = |domaćinstva2011= |pošta = |pozbroj = |autooznaka = |slika = |slika_opis = |karta2 = Zadarska županija |naziv karte2= Zadarske županije }} '''Vučipolje''' je selo u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]]. == Upravna organizacija == Upravno pripada općini [[Gračac|Gračcu]]. == Zemljopisni položaj == Nalazi se na istočno od Gračca. == Promet == Nalazi se na duž državne ceste [[D1]]. == Stanovništvo == Prema popisu 1991., Vučipolje je imalo 66 stanovnika, 2001. je bilo nenaseljeno,<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_13&ti=Zadarska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220612110541/http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_13 |date=12. lipnja 2022. }} Državni zavod za statistiku R. Hrvatske</ref> a 2011. imalo je 1 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_1317.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref> == Izvori == {{izvori}} {{mrva-zemlj}} {{Gračac}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Naselja u Zadarskoj županiji]] c2sqam3vhz26cmepz6jbchyssnf6qez 6447105 6447093 2022-08-20T18:55:46Z The Yennefer 259009 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/46.188.172.251|46.188.172.251]] ([[User talk:46.188.172.251|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Vučipolje |regija = |županija = [[Zadarska županija]] |općina = [[Gračac]] |mikroregija = |najgrad = [[Gračac]] |površina = |nadvisina = |z. širina = 44.273721 |z. dužina = 15.929661 |brojstan2011= 1 |gustoća2011 = |domaćinstva2011= |pošta = |pozbroj = |autooznaka = |slika = |slika_opis = |karta2 = Zadarska županija |naziv karte2= Zadarske županije }} '''Vučipolje''' je selo u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]]. == Upravna organizacija == Upravno pripada općini [[Gračac|Gračcu]]. == Zemljopisni položaj == Nalazi se na istočno od Gračca. == Promet == Nalazi se na duž državne ceste [[D1]]. == Stanovništvo == Prema popisu 1991., Vučipolje je imalo 66 stanovnika, 2001. je bilo nenaseljeno,<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_13&ti=Zadarska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220612110541/http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_13 |date=12. lipnja 2022. }} Državni zavod za statistiku R. Hrvatske</ref> a 2011. imalo je 1 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_1317.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref> == Izvori == {{izvori}} {{mrva-zemlj}} {{Gračac}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Naselja u Zadarskoj županiji]] dss4xer5bvyyys579i8hu12gs8svslu 10 325092 6447245 4767057 2022-08-21T10:00:01Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Svjetska baština na Kubi | naslov = [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi#K|Svjetska baština na Kubi]] | slika-lijevo = [[Slika:Flag of UNESCO.svg|50px]] | slika = [[Slika:Flag of Cuba.svg|40px|border|Kubanska zastava]] | grupa1 = Kulturna dobra (7) | popis1 = [[Arheološki krajolik prvih plantaža kave na Kubi]] (2000.) • [[Camagüey|Povijesno središte grada Camagüeya]] (2008.) • [[Cienfuegos|Povijesno središte grada Cienfuegosa]] (2005.) • [[Stara Havana|Stara Havana sa svojim utvrdama]] (1982.) • [[San Pedro de la Roca|Utvrda San Pedro de la Roca]], [[Santiago de Cuba]] (1997.) • [[Trinidad (Kuba)|Trinidad]] i [[Valle de los Ingenios]] (1988.) • [[Dolina Viñales]] (1999.) | grupa2 = Prirodna dobra (2) | popis2 = [[Nacionalni park Alejandro de Humboldt]] (2001.) • [[Nacionalni park Desembarco del Granma]] (1999.) | grupa3 = [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Americi#K|Nematerijalna svjetska baština]] (1) | popis3 = [[La Tumba Francesa|Festival La Tumba Francesa]] (2008.) </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni predlošci svjetske baštine‎|Kuba]] </noinclude> dxgfby7uo5oepykw5u4zh511qr5dvjf 10 325970 6447246 4358293 2022-08-21T10:00:40Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Svjetska baština u Boliviji | naslov = [[Popis mjesta svjetske baštine u Južnoj Americi#B|Svjetska baština u Boliviji]] | slika-lijevo = [[Slika:Flag of UNESCO.svg|50px]] | slika = [[Slika:Flag_of_Bolivia.svg|40px|border|Bolivijska zastava]] | popis1 = [[Isusovačke misije Chiquita]] {{·}} [[Fuerte de Samaipata|Pretkolumbovsko svetište Fuerte de Samaipata]] {{·}} [[Nacionalni park Noel Kempff Mercado]] {{·}} [[Potosí|Povijesni grad Potosí]] {{·}} [[Qhapaq Ñan|Qhapaq Ñan, andski sustav putova]] {{smallsup|1}} {{·}} [[Sucre|Povijesni grad Sucre]] {{·}} [[Tiahuanaco]], <small>duhovno i političko središte [[Tiahuanaco kultura|Tiahuanaco kulture]] </small> <div> | popis2 = <div>'''[[Bolivija|Bolivijska]] [[nematerijalna svjetska baština]]''' <div> Narodna baština naroda</small> [[Aymara]] <small>(zajedno s Peruom)</small> {{·}} <small>Astrologija andskog naroda</small> [[Kallawaya]] {{·}} [[Oruro|Karneval Oruro]] <small> | ispod = </div> ¹ Zajednička svjetska baština [[Čile]]a, Bolivije, [[Argentina|Argentine]], [[Ekvador]]a, [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Peru]]a <br> </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni predlošci svjetske baštine|Bolivija]] </noinclude> i4tap81ph18e0e8c8n3bprf2e68ix6b 10 332276 6447267 6446591 2022-08-21T10:52:08Z NeptuneBot 239945 /* top */pravopis, replaced: <i> → '' (20), </i> → '' (19) wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Call of Duty | naslov = [[Call of Duty (serijal)|Call of Duty]] | naslov-style = background:LightGreen; | grupa-style = background:LightGreen; | ispod-style = background:LightGreen; | grupa1 = Drugi svjetski rat | popis1 = ''[[Call of Duty]]'' ([[2003.]]) • ''[[Call of Duty 2]]'' ([[2005.]]) • ''[[Call of Duty 3]]'' ([[2006.]]) • ''[[Call of Duty: WWII]]'' ([[2017.]]) • ''[[Call of Duty: Vanguard]]'' ([[2021.]]) | grupa2 = Modern Warfare | popis2 = ''[[Call of Duty 4: Modern Warfare]]'' ([[2007.]]) • ''[[Call of Duty: Modern Warfare 2]]'' ([[2009.]]) • ''[[Call of Duty: Modern Warfare 3]]'' ([[2011.]]) • ''[[Call of Duty: Modern Warfare]]'' ([[2019.]]) • ''[[Call of Duty: Modern Warfare II]]<i/> ([[2022.]]) | grupa3 = Black Ops | popis3 = ''[[Call of Duty: World at War]]'' ([[2008.]]) • ''[[Call of Duty: Black Ops]]'' ([[2010.]]) • ''[[Call of Duty: Black Ops II]]'' ([[2012.]]) • ''[[Call of Duty: Black Ops III]]'' ([[2015.]]) • ''[[Call of Duty: Black Ops Cold Ward]]'' ([[2020.]]) | grupa4 = Ostalo | popis4 = ''[[Call of Duty: Ghosts]]'' ([[2013.]]) • ''[[Call of Duty: Advanced Warfare]]'' ([[2014.]]) • ''[[Call of Duty: Infinite Warfare]]'' ([[2016.]]) • ''[[Call of Duty: Mobile]]'' ([[2018.]]) • ''[[Call of Duty: Warzone]]'' ([[2020.]]) | grupa5 = Programerski studiji | popis5 = <b>Infinity Ward</b> • <b>Treyarch</b> • <b>Sledgehammer Games</b> • Raven Software • n-Space • Gray Matter Interactive • Ideaworks Game Studio • Pi Studios • Rebellion Developments • Spark Unlimited • Tencent | grupa6 = Izdavač | popis6 = [[Activision]] | grupa7 = Platforme | popis7 = [[Microsoft Windows]] • [[macOS]] • [[Nintendo DS]] • [[Nintendo GameCube]] • [[Nokia|Nokia N-Gage]] • [[PlayStation 2]] • [[PlayStation 3]] • [[PlayStation 4]] • [[PlayStation Portable]] • [[PlayStation Vita]] • [[Wii]] • [[Wii U]] • [[Xbox]] • [[Xbox 360]] • [[Xbox One]] • [[Xbox Series X i Series S]] • [[iOS]] • [[BlackBerry]] • [[Android (operacijski sustav)|Android]] }}<noinclude> {{GLAVNIRASPORED:Call of Duty}} [[Kategorija:Videoigre]] [[Kategorija: Igraće konzole]] </noinclude> l4r5cbk2i0a03biwqtav7dn8ofyro34 6447268 6447267 2022-08-21T10:53:58Z Neptune, the Mystic 95253 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Call of Duty | naslov = [[Call of Duty (serijal)|Call of Duty]] | naslov-style = background:LightGreen; | grupa-style = background:LightGreen; | ispod-style = background:LightGreen; | grupa1 = Drugi svjetski rat | popis1 = ''[[Call of Duty]]'' ([[2003.]]) • ''[[Call of Duty 2]]'' ([[2005.]]) • ''[[Call of Duty 3]]'' ([[2006.]]) • ''[[Call of Duty: WWII]]'' ([[2017.]]) • ''[[Call of Duty: Vanguard]]'' ([[2021.]]) | grupa2 = Modern Warfare | popis2 = ''[[Call of Duty 4: Modern Warfare]]'' ([[2007.]]) • ''[[Call of Duty: Modern Warfare 2]]'' ([[2009.]]) • ''[[Call of Duty: Modern Warfare 3]]'' ([[2011.]]) • ''[[Call of Duty: Modern Warfare]]'' ([[2019.]]) • ''[[Call of Duty: Modern Warfare II]]'' ([[2022.]]) | grupa3 = Black Ops | popis3 = ''[[Call of Duty: World at War]]'' ([[2008.]]) • ''[[Call of Duty: Black Ops]]'' ([[2010.]]) • ''[[Call of Duty: Black Ops II]]'' ([[2012.]]) • ''[[Call of Duty: Black Ops III]]'' ([[2015.]]) • ''[[Call of Duty: Black Ops Cold Ward]]'' ([[2020.]]) | grupa4 = Ostalo | popis4 = ''[[Call of Duty: Ghosts]]'' ([[2013.]]) • ''[[Call of Duty: Advanced Warfare]]'' ([[2014.]]) • ''[[Call of Duty: Infinite Warfare]]'' ([[2016.]]) • ''[[Call of Duty: Mobile]]'' ([[2018.]]) • ''[[Call of Duty: Warzone]]'' ([[2020.]]) | grupa5 = Programerski studiji | popis5 = Infinity Ward • Treyarch • Sledgehammer Games • Raven Software • n-Space • Gray Matter Interactive • Ideaworks Game Studio • Pi Studios • Rebellion Developments • Spark Unlimited • Tencent | grupa6 = Izdavač | popis6 = [[Activision]] | grupa7 = Platforme | popis7 = [[Microsoft Windows]] • [[macOS]] • [[Nintendo DS]] • [[Nintendo GameCube]] • [[Nokia|Nokia N-Gage]] • [[PlayStation 2]] • [[PlayStation 3]] • [[PlayStation 4]] • [[PlayStation Portable]] • [[PlayStation Vita]] • [[Wii]] • [[Wii U]] • [[Xbox]] • [[Xbox 360]] • [[Xbox One]] • [[Xbox Series X i Series S]] • [[iOS]] • [[BlackBerry]] • [[Android (operacijski sustav)|Android]] }}<noinclude> {{GLAVNIRASPORED:Call of Duty}} [[Kategorija:Videoigre]] [[Kategorija: Igraće konzole]] </noinclude> r713mcg4ojrvc7un6nf3bdedui18wtl 0 336373 6447051 6349111 2022-08-20T15:09:58Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Šparogolike'' | slika = Asperge in bloei Asparagus officinalis.jpg | slika_širina = 300px | slika_opis = ''[[Asparagus officinalis]]'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = '''Asparagales''' | ordo_autorstvo = <small>[[Johann Heinrich Friedrich Link|Link]]</small> }} [[Datoteka:Ophiopogon bodinieri - Kunming Botanical Garden - DSC03002.JPG|mini|''[[Ophiopogon bodinieri]]''.]] '''Asparagales''', biljni red iz razreda [[Liliopsida]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |journal= |access-date=24. svibnja 2012. |archive-date=13. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210313021641/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |url-status=dead }}</ref> kojemu (po jednom sistemu) pripada preko 36 600 vrsta u 14 niže navedenih porodica.<ref>[http://www.ucmp.berkeley.edu/monocots/liliflorae/asparagales.html Asparagales]</ref> == Porodic e i rodovi == {{div col|cols=2}} # Familia Orchidaceae Juss. (30739 spp.) ## Subfamilia Apostasioideae (Lindl.) Horan. 125.1001 Genus Apostasia Blume (9 spp.) 125.1002 Genus Neuwiedia Blume (10 spp.) ## Subfamilia Vanilloideae Szlach. ### Tribus Pogonieae Pfetzer ex Garay & Dunst. 125.2101 Genus Duckeella Porto & Brade (8 spp.) 125.2102 Genus Pogonia Juss. (5 spp.) 125.2103 Genus Cleistesiopsis Pansarin & F. Barros (3 spp.) 125.2104 Genus Cleistes Rich. (48 spp.) 125.2105 Genus Isotria Raf. (2 spp.) ### Tribus Vanilleae Blume 125.2201 Genus Epistephium Kunth (28 spp.) 125.2202 Genus Clematepistephium N. Hallé (1 sp.) 125.2203 Genus Eriaxis Rchb. fil. (1 sp.) 125.2204 Genus Lecanorchis Blume (22 spp.) 125.2205 Genus Vanilla Mill. (138 spp.) 125.2206 Genus Cyrtosia Blume (7 spp.) 125.2207 Genus Galeola Lour. (5 spp.) 125.2208 Genus Erythrorchis Blume (2 spp.) 125.2209 Genus Pseudovanilla Garay (8 spp.) ## Subfamilia Cypripedioideae Lindl. ex Endl. 125.3001 Genus Selenipedium Rchb. fil. (12 spp.) 125.3002 Genus Cypripedium L. (47 spp.) 125.3003 Genus Phragmipedium Rolfe (27 spp.) 125.3004 Genus Mexipedium V. A. Albert & M. W. Chase (1 sp.) 125.3005 Genus Paphiopedilum Pfitzer (104 spp.) ## Subfamilia Orchidoideae Eaton ### Tribus Codonorchideae P. J. Cribb 125.4101 Genus Codonorchis Lindl. (2 spp.) ### Tribus Orchideae Small #### Subtribus Huttonaeinae Schltr. 125.4211 Genus Huttonaea Harv. (5 spp.) 125.4212 Genus Pachites Lindl. (2 spp.) #### Subtribus Brownleeinae H. P. Linder & Kurzweil 125.4221 Genus Brownleea Harv. ex Lindl. (8 spp.) 125.4222 Genus Disperis Sw. (79 spp.) #### Subtribus Coryciinae Benth. 125.4231 Genus Pterygodium Sw. (19 spp.) 125.4232 Genus Corycium Sw. (13 spp.) 125.4233 Genus Evotella Kurzweil & H. P. Linder (2 spp.) 125.4234 Genus Ceratandra Eckl. ex F. A. Bauer (6 spp.) #### Subtribus Disinae Lindl. ex Benth. 125.4241 Genus Disa Bergius (184 spp.) #### Subtribus Satyriinae Pfitzer 125.4251 Genus Satyrium Sw. (91 spp.) #### Subtribus Habenariinae Benth. 125.4261 Genus Herminium L. (51 spp.) 125.4262 Genus Hsenhsua X. H. Jin, Schuit. & W. T. Jin (1 sp.) 125.4263 Genus xHerminorchis P. Fourn. (0 sp.) 125.4264 Genus Tylostigma Schltr. (8 spp.) 125.4265 Genus Oligophyton H. P. Linder (1 sp.) 125.4266 Genus Benthamia A. Rich. (32 spp.) 125.4267 Genus Pecteilis Raf. (10 spp.) 125.4268 Genus Gennaria Parl. (2 spp.) 125.4269 Genus Peristylus Blume (101 spp.) 125.4270 Genus Stenoglottis Lindl. (6 spp.) 125.4271 Genus Habenaria Willd. (899 spp.) 125.4272 Genus Odisha S. Misra (2 spp.) 125.4273 Genus Centrostigma Schltr. (3 spp.) 125.4274 Genus Bonatea Willd. (13 spp.) 125.4275 Genus Cynorkis Thouars (180 spp.) 125.4276 Genus Thulinia P. J. Cribb (1 sp.) 125.4277 Genus Veyretella Szlach. & Olszewski (2 spp.) 125.4278 Genus Cooktownia D. L. Jones (1 sp.) 125.4279 Genus Platycoryne Rchb. fil. (21 spp.) 125.4280 Genus Aziza Farminhão & D´haijère (1 sp.) 125.4281 Genus Megalorchis H. Perrier (1 sp.) 125.4282 Genus Diplomeris D. Don (3 spp.) 125.4283 Genus Roeperocharis Rchb. fil. (9 spp.) 125.4284 Genus Holothrix Rich. (45 spp.) 125.4285 Genus Brachycorythis Lindl. (41 spp.) 125.4286 Genus Neobolusia Schltr. (3 spp.) 125.4287 Genus Schizochilus Sond. (11 spp.) 125.4288 Genus Dracomonticola H. P. Linder & Kurzweil (1 sp.) #### Subtribus Orchidinae Dressler & Dodson ex Reveal 125.4301 Genus Neotinea Rchb. fil. (5 spp.) 125.4302 Genus Chamorchis Rich. (1 sp.) 125.4303 Genus Steveniella Schltr. (1 sp.) 125.4304 Genus Himantoglossum W. D. J. Koch (10 spp.) 125.4305 Genus xOrchimantoglossum Asch. & Graebn. (0 sp.) 125.4306 Genus Ophrys L. (84 spp.) 125.4307 Genus Serapias L. (20 spp.) 125.4308 Genus xSerapicamptis Godfery (3 spp.) 125.4309 Genus xSerapirhiza Potucek (0 sp.) 125.4310 Genus Anacamptis Rich. (21 spp.) 125.4311 Genus Orchis L. (26 spp.) 125.4312 Genus Traunsteinera Rchb. (2 spp.) 125.4313 Genus Pseudorchis Ség. (2 spp.) 125.4314 Genus xPseudorhiza P. F. Hunt (0 sp.) 125.4315 Genus xPseudanthera McKean (0 sp.) 125.4316 Genus xPseudinium P. F. Hunt (0 sp.) 125.4317 Genus Platanthera Rich. (149 spp.) 125.4318 Genus Galearis Raf. (11 spp.) 125.4319 Genus xDactylanthera P. F. Hunt & Summerh. (1 sp.) 125.4320 Genus Dactylorhiza Neck. (53 spp.) 125.4321 Genus xDactyloglossum P. F. Hunt & Summerh. (0 sp.) 125.4322 Genus xGymnoglossum Rolfe (0 sp.) 125.4323 Genus Gymnadenia R. Br. (8 spp.) 125.4324 Genus xGymnigritella E. G. Camus (0 sp.) 125.4325 Genus Nigritella Rich. (12 spp.) 125.4326 Genus xDactylodenia Garay & H. R. Sweet (3 spp.) 125.4327 Genus xOrchigymnadenia E. G. Camus (0 sp.) 125.4328 Genus xPseudadenia P. F. Hunt (1 sp.) 125.4329 Genus xGymnotraunsteinera Cif. & Giacom. (0 sp.) 125.4330 Genus xGymplatanthera E. G. Camus (0 sp.) 125.4331 Genus xPseuditella P. F. Hunt (0 sp.) 125.4332 Genus Sirindhornia H. A. Pedersen & Suksathan (3 spp.) 125.4333 Genus Hemipilia Lindl. (72 spp.) #### Subtribus Vietorchidinae Aver. 125.4341 Genus Silvorchis J. J. Sm. (4 spp.) ### Tribus Diurideae Endl. ex Butzin #### Subtribus Rhizanthellinae R. S. Rogers 125.4411 Genus Rhizanthella R. S. Rogers (5 spp.) #### Subtribus Prasophyllinae Schltr. 125.4421 Genus Prasophyllum R. Br. (159 spp.) 125.4422 Genus Genoplesium R. Br. (59 spp.) 125.4423 Genus Microtis R. Br. (23 spp.) #### Subtribus Cryptostylidinae Schltr. 125.4431 Genus Cryptostylis R. Br. (23 spp.) 125.4432 Genus Coilochilus Schltr. (1 sp.) #### Subtribus Drakaeinae Schltr. 125.4441 Genus Chiloglottis R. Br. (27 spp.) 125.4442 Genus Drakaea Lindl. (10 spp.) 125.4443 Genus Spiculaea Lindl. (1 sp.) 125.4444 Genus Arthrochilus F. Muell. (15 spp.) 125.4445 Genus Paracaleana Blaxell (14 spp.) 125.4446 Genus Caleana R. Br. (1 sp.) #### Subtribus Megastylidinae Schltr. 125.4451 Genus Rimacola Rupp (1 sp.) 125.4452 Genus Lyperanthus R. Br. (2 spp.) 125.4453 Genus Waireia D. L. Jones, Clem. & Molloy (1 sp.) 125.4454 Genus Pyrorchis D. L. Jones & M. A. Clem. (2 spp.) 125.4455 Genus Burnettia Lindl. (1 sp.) 125.4456 Genus Leporella A. S. George (1 sp.) 125.4457 Genus Megastylis (Schltr.) Schltr. (6 spp.) #### Subtribus Acianthinae (Lindl.) Schltr. 125.4461 Genus Stigmatodactylus Maxim. ex Makino (26 spp.) 125.4462 Genus Cyrtostylis R. Br. (5 spp.) 125.4463 Genus Acianthus R. Br. (8 spp.) 125.4464 Genus Townsonia Cheeseman (3 spp.) 125.4465 Genus Corybas R. Br. (159 spp.) #### Subtribus Diuridinae Lindl. ex Meisn. 125.4471 Genus Diuris Sm. (104 spp.) 125.4472 Genus Orthoceras R. Br. (2 spp.) #### Subtribus Caladeniinae Pfitzer 125.4481 Genus Aporostylis Rupp & Hatch (1 sp.) 125.4482 Genus Adenochilus Hook. fil. (2 spp.) 125.4483 Genus Eriochilus R. Br. (12 spp.) 125.4484 Genus Leptoceras Lindl. (1 sp.) 125.4485 Genus Praecoxanthus Hopper & A. P. Br. (1 sp.) 125.4486 Genus Elythranthera (Lindl.) A. S. George (2 spp.) 125.4487 Genus Pheladenia D. L. Jones & M. A. Clem. (1 sp.) 125.4488 Genus Caladenia R. Br. (310 spp.) #### Subtribus Thelymitrinae Lindl. ex Meisn. 125.4491 Genus Calochilus R. Br. (28 spp.) 125.4492 Genus Epiblema R. Br. (1 sp.) 125.4493 Genus Thelymitra J. R. Forst. & G. Forst. (118 spp.) ### Tribus Cranichideae (Lindl.) Endl. #### Subtribus Chloraeinae Pfitzer 125.4511 Genus Chloraea Lindl. (52 spp.) 125.4512 Genus Gavilea Poepp. (17 spp.) 125.4513 Genus Bipinnula Comm. ex Juss. (12 spp.) #### Subtribus Pterostylidinae Pfitzer 125.4521 Genus Pterostylis R. Br. (311 spp.) 125.4521 Genus Achlydosa M. A. Clem. & D. L. Jones (1 sp.) #### Subtribus Physurinae Lindl. ex Meisn. 125.4531 Genus Pachyplectron Schltr. (3 spp.) 125.4532 Genus Microchilus C. Presl (273 spp.) 125.4533 Genus Erythrodes Blume (24 spp.) 125.4534 Genus Goodyera R. Br. (94 spp.) 125.4535 Genus Danhatchia Garay & Christenson (3 spp.) 125.4536 Genus Gonatostylis Schltr. (2 spp.) 125.4537 Genus Halleorchis Szlach. & Olszewski (1 sp.) 125.4538 Genus Platylepis A. Rich. (20 spp.) 125.4539 Genus Schuitemania Ormerod (1 sp.) 125.4540 Genus Orchipedum Breda, Kuhl & Hasselt (3 spp.) 125.4541 Genus Herpysma Lindl. (1 sp.) 125.4542 Genus Hylophila Lindl. (6 spp.) 125.4543 Genus Lepidogyne Blume (1 sp.) 125.4544 Genus Eurycentrum Schltr. (4 spp.) 125.4545 Genus Cystorchis Blume (19 spp.) 125.4546 Genus Zeuxinella Aver. (1 sp.) 125.4547 Genus Ludisia A. Rich. (2 spp.) 125.4548 Genus Dossinia C. Morren (1 sp.) 125.4549 Genus Macodes (Blume) Lindl. (12 spp.) 125.4550 Genus Papuaea Schltr. (1 sp.) 125.4551 Genus Chamaegastrodia Makino & F. Maek. (3 spp.) 125.4552 Genus Cheirostylis Blume (61 spp.) 125.4553 Genus Zeuxine Lindl. (83 spp.) 125.4554 Genus Hetaeria Blume (27 spp.) 125.4555 Genus Rhomboda Lindl. (25 spp.) 125.4556 Genus Vrydagzynea Blume (42 spp.) 125.4557 Genus Odontochilus Blume (75 spp.) 125.4558 Genus Anoectochilus Blume (48 spp.) 125.4559 Genus Aenhenrya Gopalan (2 spp.) #### Subtribus Manniellinae Schltr. 125.4571 Genus Manniella Rchb. fil. (1 sp.) #### Subtribus Cranichidinae Lindl. ex Meisn. 125.4581 Genus Prescottia Lindl. (25 spp.) 125.4582 Genus Galeoglossum A. Rich. & Galeotti (3 spp.) 125.4583 Genus Stenoptera C. Presl (11 spp.) 125.4584 Genus Gomphichis Lindl. (31 spp.) 125.4585 Genus Porphyrostachys Rchb. fil. (2 spp.) 125.4586 Genus Solenocentrum Schltr. (4 spp.) 125.4587 Genus Pseudocentrum Lindl. (16 spp.) 125.4588 Genus Baskervilla Lindl. (11 spp.) 125.4589 Genus Ponthieva R. Br. (74 spp.) 125.4590 Genus Pterichis Lindl. (41 spp.) 125.4591 Genus Cranichis Sw. (79 spp.) 125.4592 Genus Fuertesiella Schltr. (1 sp.) 125.4593 Genus Nezahualcoyotlia R. González (1 sp.) 125.4594 Genus Altensteinia Kunth (8 spp.) 125.4595 Genus Aa Rchb. fil. (25 spp.) 125.4596 Genus Myrosmodes Rchb. fil. (17 spp.) #### Subtribus Discyphinae 125.4601 Genus Discyphus Schltr. (1 sp.) #### Subtribus Spiranthinae Lindl. ex Meisn. 125.4611 Genus Cotylolabium Garay (1 sp.) 125.4612 Genus Stenorrhynchos Rich. (9 spp.) 125.4613 Genus Eltroplectris Raf. (16 spp.) 125.4614 Genus Mesadenella Pabst & Garay (11 spp.) 125.4615 Genus Sacoila Raf. (9 spp.) 125.4616 Genus Pteroglossa Schltr. (16 spp.) 125.4617 Genus Skeptrostachys Garay (13 spp.) 125.4618 Genus Lyroglossa Schltr. (2 spp.) 125.4619 Genus Cyclopogon C. Presl (96 spp.) 125.4620 Genus Hapalorchis Schltr. (14 spp.) 125.4621 Genus Pelexia Poit. ex Rich. (100 spp.) 125.4622 Genus Sarcoglottis C. Presl (57 spp.) 125.4623 Genus Veyretia Szlach. (10 spp.) 125.4624 Genus Thelyschista Garay (1 sp.) 125.4625 Genus Coccineorchis Schltr. (8 spp.) 125.4626 Genus Odontorrhynchus M. N. Correa (8 spp.) 125.4627 Genus Sauroglossum Lindl. (11 spp.) 125.4628 Genus Buchtienia Schltr. (3 spp.) 125.4629 Genus Brachystele Schltr. (23 spp.) 125.4630 Genus Degranvillea Determann (1 sp.) 125.4631 Genus Cybebus Garay (1 sp.) 125.4632 Genus Eurystyles Wawra (24 spp.) 125.4633 Genus Lankesterella Ames (9 spp.) 125.4634 Genus Quechua Salazar & L. Jost (1 sp.) 125.4635 Genus Nothostele Garay (2 spp.) 125.4636 Genus Spiranthes Rich. (43 spp.) 125.4637 Genus Dichromanthus Garay (2 spp.) 125.4638 Genus Deiregyne Schltr. (25 spp.) 125.4639 Genus Svenkoeltzia Burns-Bal. (3 spp.) 125.4640 Genus Sotoa Salazar (1 sp.) 125.4641 Genus Aulosepalum Garay (9 spp.) 125.4642 Genus Beloglottis Schltr. (8 spp.) 125.4643 Genus Mesadenus Schltr. (3 spp.) 125.4644 Genus Stalkya Garay (1 sp.) 125.4645 Genus Funkiella Schltr. (11 spp.) 125.4646 Genus Microthelys Garay (4 spp.) 125.4647 Genus Schiedeella Schltr. (19 spp.) 125.4648 Genus Greenwoodiella Salazar, Hern.-López & J. Sharma (3 spp.) 125.4649 Genus Physogyne Garay (3 spp.) 125.4650 Genus Pseudogoodyera Schltr. (2 spp.) 125.4651 Genus Aracamunia Carnevali & I. Ramírez (1 sp.) 125.4652 Genus Helonoma Garay (2 spp.) 125.4653 Genus Kionophyton Garay (1 sp.) #### Subtribus Galeottiellinae Salazar & M. W. Chase 125.4661 Genus Galeottiella Schltr. (1 sp.) ## Subfamily Epidendroideae Lindl. ### Tribus Neottieae Lindl. 125.5101 Genus Neottia Guett. (78 spp.) 125.5102 Genus Holopogon Kom. & Nevski (7 spp.) 125.5103 Genus Diplandrorchis S. C. Chen (1 sp.) 125.5104 Genus Aphyllorchis Blume (21 spp.) 125.5105 Genus Epipactis Sw. (65 spp.) 125.5106 Genus Cephalanthera Rich. (22 spp.) 125.5107 Genus xCephalopactis Asch. & Graebn. (0 sp.) 125.5108 Genus Limodorum Boehm. (2 spp.) 125.5109 Genus Palmorchis Barb. Rodr. (39 spp.) ### Tribus Sobralieae Pfitzer 125.5201 Genus Sertifera Lindl. & Rchb. fil. (10 spp.) 125.5202 Genus Elleanthus C. Presl (132 spp.) 125.5203 Genus Sobralia Ruiz & Pav. (169 spp.) ### Tribus Triphoreae Dressler #### Subtribus Diceratostelinae (Dressler) Szlach. 125.5311 Genus Diceratostele Summerh. (1 sp.) #### Subtribus Triphorinae (Dressler) Szlach. 125.5321 Genus Triphora Nutt. (23 spp.) 125.5322 Genus Monophyllorchis Schltr. (4 spp.) 125.5323 Genus Pogoniopsis Rchb. fil. (2 spp.) 125.5324 Genus Psilochilus Barb. Rodr. (19 spp.) ### Tribus Xerorchideae P. J. Cribb 125.5401 Genus Xerorchis Schltr. (2 spp.) ### Tribus Wullschlaegelieae 125.5501 Genus Wullschlaegelia Rchb. fil. (2 spp.) ### Tribus Gastrodieae Lindl. 125.5601 Genus Gastrodia R. Br. (97 spp.) 125.5602 Genus Uleiorchis Hoehne (4 spp.) 125.5603 Genus Auxopus Schltr. (4 spp.) 125.5604 Genus Didymoplexis Griff. (31 spp.) ### Tribus Nervilieae Dressler 125.5710 Subtribus Nerviliinae Schltr. 125.5711 Genus Nervilia Comm. ex Gaudich. (79 spp.) #### Subtribus Epipogoniinae Schltr. 125.5721 Genus Epipogium Borkh. (6 spp.) 125.5722 Genus Stereosandra Blume (1 sp.) ### Tribus Tropidieae (Pfitzer) Dressler 125.5801 Genus Tropidia Lindl. (35 spp.) 125.5802 Genus Corymborkis Thouars (9 spp.) ### Tribus Thaieae X. G. Jin & X. G. Xiang 125.5901 Genus Thaia Seidenf. (1 sp.) ### Tribus Arethuseae Lindl. #### Subtribus Arethusinae Benth. 125.6011 Genus Calopogon R. Br. (5 spp.) 125.6012 Genus Arethusa L. (1 sp.) 125.6013 Genus Anthogonium Wall. ex Lindl. (1 sp.) 125.6014 Genus Arundina Blume (1 sp.) 125.6015 Genus Eleorchis F. Maek. (1 sp.) #### Subtribus Coelogyninae Benth. 125.6021 Genus Pleione D. Don (24 spp.) 125.6022 Genus Thunia Rchb. fil. (5 spp.) 125.6023 Genus Dilochia Lindl. (10 spp.) 125.6024 Genus Thuniopsis L. Li, D. P. Ye & Shi J. Li (2 spp.) 125.6025 Genus Bletilla Rchb. fil. (5 spp.) 125.6026 Genus Mengzia W. C. Huang, Z. J. Liu & C. Hu (1 sp.) 125.6027 Genus Aglossorrhyncha Schltr. (12 spp.) 125.6028 Genus Glomera Blume (157 spp.) 125.6029 Genus Coelogyne Lindl. (607 spp.) ### Tribus Malaxideae Lindl. #### Subtribus Dendrobiinae 125.6111 Genus Epigeneium Gagnep. (43 spp.) 125.6112 Genus Dendrobium Sw. (1624 spp.) 125.6113 Genus Bulbophyllum Thouars (2180 spp.) #### Subtribus Malaxidinae Benth. & Hook. fil. 125.6121 Genus Liparis Rich. (329 spp.) 125.6122 Genus Stichorkis Thouars (115 spp.) 125.6123 Genus Blepharoglossum (Schltr.) L. Li (38 spp.) 125.6124 Genus Ypsilorchis Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen (1 sp.) 125.6125 Genus Dienia Lindl. (6 spp.) 125.6126 Genus Crepidium Blume (307 spp.) 125.6127 Genus Oberonioides Szlach. (7 spp.) 125.6128 Genus Malaxis Sol. ex Sw. (175 spp.) 125.6129 Genus Crossoliparis Marg. (1 sp.) 125.6130 Genus Tamayorkis Szlach. (1 sp.) 125.6131 Genus Hammarbya Kuntze (1 sp.) 125.6132 Genus Crossoglossa Dressler & Dodson (50 spp.) 125.6133 Genus Alatiliparis Marg. & Szlach. (14 spp.) 125.6134 Genus Orestias Ridl. (4 spp.) 125.6135 Genus Oberonia Lindl. (343 spp.) 125.6136 Genus Hippeophyllum Schltr. (10 spp.) ### Tribus Podochileae Pfitzer 125.6201 Genus Podochilus Blume (65 spp.) 125.6202 Genus Appendicula Blume (156 spp.) 125.6203 Genus Ascidieria Seidenf. (9 spp.) 125.6204 Genus Eria Lindl. (44 spp.) 125.6205 Genus Bryobium Lindl. (29 spp.) 125.6206 Genus Aeridostachya (Hook. fil.) Brieger (21 spp.) 125.6207 Genus Cylindrolobus Blume (84 spp.) 125.6208 Genus Callostylis Blume (5 spp.) 125.6209 Genus Bambuseria Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen (2 spp.) 125.6210 Genus Pseuderia Schltr. (21 spp.) 125.6211 Genus Dendrolirium Blume (15 spp.) 125.6212 Genus Pinalia Buch.-Ham. ex D. Don (181 spp.) 125.6213 Genus Campanulorchis Brieger (4 spp.) 125.6214 Genus Strongyleria (Pfitzer) Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen (4 spp.) 125.6215 Genus Mycaranthes Blume (39 spp.) 125.6216 Genus Dilochiopsis (Hook. fil.) Brieger (1 sp.) 125.6217 Genus Trichotosia Blume (80 spp.) 125.6218 Genus Oxystophyllum Blume (36 spp.) 125.6219 Genus Porpax Lindl. (56 spp.) 125.6220 Genus Epiblastus Schltr. (23 spp.) 125.6221 Genus Ceratostylis Blume (155 spp.) 125.6222 Genus Mediocalcar J. J. Sm. (17 spp.) 125.6223 Genus Cryptochilus Wall. (8 spp.) 125.6224 Genus Poaephyllum Ridl. (8 spp.) #### Subtribus Thelasinae Ridl. 125.6231 Genus Ridleyella Schltr. (1 sp.) 125.6232 Genus Octarrhena Thwaites (57 spp.) 125.6233 Genus Thelasis Blume (29 spp.) 125.6234 Genus Phreatia Lindl. (212 spp.) ### Tribus Collabieae Pfitzer 125.6301 Genus Acanthephippium Blume ex Endl. (12 spp.) 125.6302 Genus Ancistrochilus Rolfe (2 spp.) 125.6303 Genus Styloglossum Breda, Kuhl & Hasselt (47 spp.) 125.6304 Genus Calanthe R. Br. (177 spp.) 125.6305 Genus Phaius Lour. (46 spp.) 125.6306 Genus Cephalantheropsis Guillaumin (5 spp.) 125.6307 Genus Preptanthe Rchb. fil. (8 spp.) 125.6308 Genus Gastrorchis Thouars (11 spp.) 125.6309 Genus Chrysoglossum Blume (4 spp.) 125.6310 Genus Eriodes Rolfe (1 sp.) 125.6311 Genus Spathoglottis Blume (41 spp.) 125.6312 Genus Ipsea Lindl. (3 spp.) 125.6313 Genus Pachystoma Blume (3 spp.) 125.6314 Genus Plocoglottis Blume (37 spp.) 125.6315 Genus Pilophyllum Schltr. (1 sp.) 125.6316 Genus Diglyphosa Blume (1 sp.) 125.6317 Genus Risleya King & Pantl. (1 sp.) 125.6318 Genus Collabium Blume (15 spp.) 125.6319 Genus Nephelaphyllum Blume (11 spp.) 125.6320 Genus Hancockia Rolfe (1 sp.) 125.6321 Genus Tainia Blume (38 spp.) ### Tribus Vandeae Lindl. 125.6410 Subtribus Adrorhizinae Schltr. 125.6411 Genus Adrorhizon Hook. fil. (1 sp.) 125.6412 Genus Sirhookera Kuntze (2 spp.) 125.6413 Genus Bromheadia Lindl. (31 spp.) 125.6420 Subtribus Polystachyinae 125.6421 Genus Polystachya Hook. (262 spp.) 125.6422 Genus Hederorkis Thouars (2 spp.) #### Subtribus Angraecinae 125.6431 Genus Angraecum Bory (223 spp.) 125.6432 Genus Jumellea Schltr. (66 spp.) 125.6433 Genus Lemurorchis Kraenzl. (1 sp.) 125.6434 Genus Sobennikoffia Schltr. (4 spp.) 125.6435 Genus Oeoniella Schltr. (2 spp.) 125.6436 Genus Ambrella H. Perrier (1 sp.) 125.6437 Genus Lemurella Schltr. (4 spp.) 125.6438 Genus Cryptopus Lindl. (4 spp.) 125.6439 Genus Neobathiea Schltr. (7 spp.) 125.6440 Genus Oeonia Lindl. (5 spp.) 125.6441 Genus Aeranthes Lindl. (47 spp.) 125.6442 Genus Calyptrochilum Kraenzl. (3 spp.) 125.6443 Genus Listrostachys Rchb. fil. (1 sp.) 125.6444 Genus Campylocentrum Benth. (88 spp.) 125.6445 Genus Dendrophylax Rchb. fil. (15 spp.) 125.6446 Genus Erasanthe P. J. Cribb, Hermans & D. L. Roberts (1 sp.) 125.6447 Genus Aerangis Rchb. fil. (58 spp.) 125.6448 Genus Summerhayesia P. J. Cribb (3 spp.) 125.6449 Genus Amesiella Schltr. ex Garay (2 spp.) 125.6450 Genus Microcoelia Lindl. (33 spp.) 125.6451 Genus Chauliodon Summerh. (1 sp.) 125.6452 Genus Taeniorrhiza Summerh. (1 sp.) 125.6453 Genus Dinklageella Mansf. (4 spp.) 125.6454 Genus Solenangis Schltr. (8 spp.) 125.6455 Genus Beclardia A. Rich. (2 spp.) 125.6456 Genus Eurychone Schltr. (2 spp.) 125.6457 Genus Eggelingia Summerh. (3 spp.) 125.6458 Genus Tridactyle Schltr. (46 spp.) 125.6459 Genus Cardiochilos P. J. Cribb (1 sp.) 125.6460 Genus Nephrangis (Schltr.) Summerh. (1 sp.) 125.6461 Genus Ypsilopus Summerh. (13 spp.) 125.6462 Genus Ancistrorhynchus Finet (18 spp.) 125.6463 Genus Bolusiella Schltr. (5 spp.) 125.6464 Genus Plectrelminthus Raf. (1 sp.) 125.6465 Genus Cyrtorchis Schltr. (19 spp.) 125.6466 Genus Planetangis Stévart & Farminhão (1 sp.) 125.6467 Genus Podangis Schltr. (3 spp.) 125.6468 Genus Kylicanthe Descourv., Stévart & Droissart (7 spp.) 125.6469 Genus Diaphananthe Schltr. (30 spp.) 125.6470 Genus Rhipidoglossum Schltr. (49 spp.) 125.6471 Genus Sarcorhynchus Schltr. (3 spp.) 125.6472 Genus Mystacidium Lindl. (24 spp.) 125.6473 Genus Sphyrarhynchus Mansf. (3 spp.) 125.6474 Genus Angraecopsis Kraenzl. (19 spp.) 125.6475 Genus Triceratorhynchus Summerh. (3 spp.) #### Subtribus Aeridinae 125.6481 Genus Pennilabium J. J. Sm. (18 spp.) 125.6482 Genus Ceratocentron Senghas (1 sp.) 125.6483 Genus Hymenorchis Schltr. (14 spp.) 125.6484 Genus Omoea Blume (2 spp.) 125.6485 Genus Santotomasia Ormerod (1 sp.) 125.6486 Genus Trachoma Garay (16 spp.) 125.6487 Genus Tuberolabium Yamam. (13 spp.) 125.6488 Genus Porrorhachis Garay (2 spp.) 125.6489 Genus Saccolabium Blume (4 spp.) 125.6490 Genus Chamaeanthus Schltr. (5 spp.) 125.6491 Genus Chroniochilus J. J. Sm. (5 spp.) 125.6492 Genus Grosourdya Rchb. fil. (34 spp.) 125.6493 Genus Kipandiorchis P. O´Byrne & Gokusing (2 spp.) 125.6494 Genus Luisia Gaudich. (49 spp.) 125.6495 Genus Gastrochilus D. Don (81 spp.) 125.6496 Genus Biermannia King & Pantl. (10 spp.) 125.6497 Genus Taprobanea Christenson (1 sp.) 125.6498 Genus Dyakia Christenson (1 sp.) 125.6499 Genus Dryadorchis Schltr. (5 spp.) 125.6500 Genus Phragmorchis L. O. Williams (1 sp.) 125.6501 Genus Robiquetia Gaudich. (93 spp.) 125.6502 Genus Malleola J. J. Sm. & Schltr. ex Schltr. (4 spp.) 125.6503 Genus Uncifera Lindl. (6 spp.) 125.6504 Genus Aerides Lour. (30 spp.) 125.6505 Genus Papilionanthe Schltr. (12 spp.) 125.6506 Genus Vanda Jones (92 spp.) 125.6507 Genus Seidenfadenia Garay (1 sp.) 125.6508 Genus Paraholcoglossum Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen (2 spp.) 125.6509 Genus Holcoglossum Schltr. (18 spp.) 125.6510 Genus Rhynchostylis Blume (6 spp.) 125.6511 Genus Phalaenopsis Blume (84 spp.) 125.6512 Genus Paraphalaenopsis A. D. Hawkes (4 spp.) 125.6513 Genus Pteroceras Hasselt ex Hassk. (13 spp.) 125.6514 Genus Brachypeza Schltr. ex Garay (12 spp.) 125.6515 Genus Macropodanthus L. O. Williams (12 spp.) 125.6516 Genus Dimorphorchis Rolfe (10 spp.) 125.6517 Genus Cottonia Wight (1 sp.) 125.6518 Genus Diploprora Hook. fil. (2 spp.) 125.6519 Genus Drymoanthus Nicholls (8 spp.) 125.6520 Genus Vandopsis Pfitzer (2 spp.) 125.6521 Genus Cymbilabia D. K. Liu & Ming H. Li (3 spp.) 125.6522 Genus Sarcanthopsis Garay (6 spp.) 125.6523 Genus Acampe Lindl. (10 spp.) 125.6524 Genus Saccolabiopsis J. J. Sm. (15 spp.) 125.6525 Genus Schoenorchis Reinw. (30 spp.) 125.6526 Genus Seidenfadeniella C. S. Kumar (4 spp.) 125.6527 Genus Pelatantheria Ridl. (8 spp.) 125.6528 Genus Jejewoodia Szlach. (6 spp.) 125.6529 Genus Trichoglottis Blume (86 spp.) 125.6530 Genus Pomatocalpa Breda, Kuhl & Hasselt (24 spp.) 125.6531 Genus Plectorrhiza Dockrill (6 spp.) 125.6532 Genus Renanthera Lour. (26 spp.) 125.6533 Genus Sarcoglyphis Garay (14 spp.) 125.6534 Genus Cleisomeria Lindl. ex G. Don (2 spp.) 125.6535 Genus Diplocentrum Lindl. (2 spp.) 125.6536 Genus Smitinandia Holttum (3 spp.) 125.6537 Genus Deceptor Seidenf. (1 sp.) 125.6538 Genus Cleisostomopsis Seidenf. (2 spp.) 125.6539 Genus Cleisostoma Blume (107 spp.) 125.6540 Genus Stereochilus Lindl. (9 spp.) 125.6541 Genus Micropera Lindl. (21 spp.) 125.6542 Genus Bidoupia Aver., Ormerod & Duy (2 spp.) 125.6543 Genus Arachnis Blume (18 spp.) 125.6544 Genus Ascochilus Ridl. (2 spp.) 125.6545 Genus Bogoria J. J. Sm. (12 spp.) 125.6546 Genus Thrixspermum Lour. (199 spp.) 125.6547 Genus Cleisocentron Brühl (9 spp.) 125.6548 Genus Rhynchogyna Seidenf. & Garay (2 spp.) 125.6549 Genus Chiloschista Lindl. (25 spp.) 125.6550 Genus Sarcochilus R. Br. (25 spp.) 125.6551 Genus Ophioglossella Schuit. & Ormerod (1 sp.) 125.6552 Genus Mobilabium Rupp (1 sp.) 125.6553 Genus Peristeranthus P. F. Hunt (1 sp.) 125.6554 Genus Rhinerrhiza Rupp (2 spp.) 125.6555 Genus Parasarcochilus Dockrill (3 spp.) 125.6556 Genus Eclecticus P. O´Byrne (1 sp.) 125.6557 Genus Adenoncos Blume (18 spp.) 125.6558 Genus Microsaccus Blume (13 spp.) 125.6559 Genus Calymmanthera Schltr. (6 spp.) 125.6560 Genus Sarcophyton Garay (3 spp.) 125.6561 Genus Taeniophyllum Blume (245 spp.) ### Tribus Cymbidieae Pfitzer #### Subtribus Cymbidiinae Benth. 125.6611 Genus Cymbidium Sw. (80 spp.) 125.6612 Genus Acriopsis Reinw. ex Blume (6 spp.) 125.6613 Genus Thecopus Seidenf. (2 spp.) 125.6614 Genus Thecostele Rchb. fil. (1 sp.) 125.6615 Genus Devogelia Schuit. (1 sp.) 125.6616 Genus Grammatophyllum Blume (13 spp.) 125.6617 Genus Porphyroglottis Ridl. (1 sp.) #### Subtribus Eulophiinae Benth. 125.6621 Genus Dipodium R. Br. (40 spp.) 125.6622 Genus Ansellia Lindl. (1 sp.) 125.6623 Genus Claderia Hook. fil. (1 sp.) 125.6624 Genus Imerinaea Schltr. (1 sp.) 125.6625 Genus Graphorkis Thouars (4 spp.) 125.6626 Genus Eulophia R. Br. (275 spp.) #### Subtribus Catasetinae Schltr. 125.6631 Genus Cyanaeorchis Barb. Rodr. (3 spp.) 125.6632 Genus Grobya Lindl. (5 spp.) 125.6633 Genus Galeandra Lindl. (32 spp.) 125.6634 Genus Clowesia Lindl. (8 spp.) 125.6635 Genus Catasetum Rich. ex Kunth (182 spp.) 125.6636 Genus Dressleria Dodson (13 spp.) 125.6637 Genus Cycnoches Lindl. (31 spp.) 125.6638 Genus Mormodes Lindl. (89 spp.) #### Subtribus Cyrtopodiinae Benth. 125.6641 Genus Cyrtopodium R. Br. (49 spp.) #### Subtribus Oncidiinae Benth. 125.6651 Genus Psychopsis Raf. (4 spp.) 125.6652 Genus Psychopsiella Lückel & Braem (1 sp.) 125.6653 Genus Trichopilia Lindl. (43 spp.) 125.6654 Genus Cuitlauzina La Llave & Lex. (9 spp.) 125.6655 Genus Rossioglossum (Schltr.) Garay & G. C. Kenn. (12 spp.) 125.6656 Genus Cohniella Pfitzer (26 spp.) 125.6657 Genus Trichocentrum Poepp. & Endl. (65 spp.) 125.6658 Genus Grandiphyllum Docha Neto (11 spp.) 125.6659 Genus Saundersia Rchb. fil. (2 spp.) 125.6660 Genus Lockhartia Hook. (33 spp.) 125.6661 Genus Ornithocephalus Hook. (54 spp.) 125.6662 Genus Dunstervillea Garay (1 sp.) 125.6663 Genus Caluera Dodson & Determann (5 spp.) 125.6664 Genus Eloyella P. Ortiz (10 spp.) 125.6665 Genus Zygostates Lindl. (28 spp.) 125.6666 Genus Phymatidium Lindl. (10 spp.) 125.6667 Genus Rauhiella Pabst & P. I. S. Braga (3 spp.) 125.6668 Genus Chytroglossa Rchb. fil. (3 spp.) 125.6669 Genus Thysanoglossa Porto & Brade (3 spp.) 125.6670 Genus Platyrhiza Barb. Rodr. (1 sp.) 125.6671 Genus Hintonella Ames (1 sp.) 125.6672 Genus Centroglossa Barb. Rodr. (7 spp.) 125.6673 Genus Trichoceros Kunth (9 spp.) 125.6674 Genus Telipogon Mutis ex Kunth (247 spp.) 125.6675 Genus Hofmeisterella Rchb. fil. (3 spp.) 125.6676 Genus Fernandezia Lindl. (104 spp.) 125.6677 Genus Vitekorchis Romowicz & Szlach. (7 spp.) 125.6678 Genus Oncidium Sw. (374 spp.) 125.6679 Genus Ecuadorella Dodson & G. A. Romero (3 spp.) 125.6680 Genus Nohawilliamsia M. W. Chase & Whitten (1 sp.) 125.6681 Genus Otoglossum (Schltr.) Garay & Dunst. (24 spp.) 125.6682 Genus Cyrtochiloides N. H. Williams & M. W. Chase (3 spp.) 125.6683 Genus Miltoniopsis God.-Leb. (6 spp.) 125.6684 Genus Caucaea Schltr. (26 spp.) 125.6685 Genus Cyrtochilum Kunth (204 spp.) 125.6686 Genus Miltonia Lindl. (11 spp.) 125.6687 Genus Cischweinfia Dressler & N. H. Williams (11 spp.) 125.6688 Genus Oliveriana Rchb. fil. (14 spp.) 125.6689 Genus Systeloglossum Schltr. (5 spp.) 125.6690 Genus Aspasia Lindl. (7 spp.) 125.6691 Genus Brassia R. Br. (67 spp.) 125.6692 Genus Tolumnia Raf. (26 spp.) 125.6693 Genus Erycina Lindl. (7 spp.) 125.6694 Genus Rhynchostele Rchb. fil. (18 spp.) 125.6695 Genus Notyliopsis P. Ortiz (1 sp.) 125.6696 Genus Zelenkoa Chase & Williams (1 sp.) 125.6697 Genus Gomesa R. Br. (139 spp.) 125.6698 Genus Solenidium Lindl. (3 spp.) 125.6699 Genus Capanemia Barb. Rodr. (17 spp.) 125.6700 Genus Plectrophora H. Focke (9 spp.) 125.6701 Genus Leochilus Knowles & Westc. (14 spp.) 125.6702 Genus Pterostemma Kraenzl. (6 spp.) 125.6703 Genus Schunkea Senghas (1 sp.) 125.6704 Genus Suarezia Dodson (1 sp.) 125.6705 Genus Sanderella Kuntze (2 spp.) 125.6706 Genus Rodriguezia Ruiz & Pav. (48 spp.) 125.6707 Genus Seegeriella Senghas (3 spp.) 125.6708 Genus Warmingia Rchb. fil. (4 spp.) 125.6709 Genus Macradenia R. Br. (10 spp.) 125.6710 Genus Trizeuxis Lindl. (1 sp.) 125.6711 Genus Macroclinium Barb. Rodr. (48 spp.) 125.6712 Genus Santanderella P. Ortiz (1 sp.) 125.6713 Genus Cypholoron Dodson & Dressler (2 spp.) 125.6714 Genus Notylia Lindl. (52 spp.) 125.6715 Genus Polyotidium Garay (1 sp.) 125.6716 Genus Sutrina Lindl. (2 spp.) 125.6717 Genus Ionopsis Kunth (7 spp.) 125.6718 Genus Comparettia Poepp. & Endl. (88 spp.) 125.6719 Genus Quekettia Lindl. (7 spp.) 125.6720 Genus Archivea Christenson & Jenny (1 sp.) #### Subtribus Eriopsidinae Szlach. 125.6721 Genus Eriopsis Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Maxillariinae Benth. 125.6731 Genus Maxillaria Ruiz & Pav. (661 spp.) 125.6732 Genus Neomoorea Rolfe (1 sp.) 125.6733 Genus Lycaste Lindl. (50 spp.) 125.6734 Genus Anguloa Ruiz & Pav. (9 spp.) 125.6735 Genus Sudamerlycaste Archila (49 spp.) 125.6736 Genus Xylobium Lindl. (34 spp.) 125.6737 Genus Scuticaria Lindl. (12 spp.) 125.6738 Genus Rudolfiella Hoehne (7 spp.) 125.6739 Genus Bifrenaria Lindl. (23 spp.) 125.6740 Genus Guanchezia G. A. Romero & Carnevali (1 sp.) 125.6741 Genus Horvatia Garay (1 sp.) 125.6742 Genus Teuscheria Garay (10 spp.) #### Subtribus Zygopetalinae Schltr. 125.6751 Genus Zygopetalum Hook. (12 spp.) 125.6752 Genus Cryptarrhena R. Br. (2 spp.) 125.6753 Genus Dichaea Lindl. (131 spp.) 125.6754 Genus Benzingia Dodson (11 spp.) 125.6755 Genus Chaubardiella Garay (8 spp.) 125.6756 Genus Stenia Lindl. (23 spp.) 125.6757 Genus Huntleya Bateman ex Lindl. (15 spp.) 125.6758 Genus Kefersteinia Rchb. fil. (60 spp.) 125.6759 Genus xAckersteinia Neudecker (0 sp.) 125.6760 Genus Stenotyla Dressler (8 spp.) 125.6761 Genus Cochleanthes Raf. (1 sp.) 125.6762 Genus Warszewiczella Rchb. fil. (10 spp.) 125.6763 Genus Pescatoria Rchb. fil. (22 spp.) 125.6764 Genus Euryblema Dressler (2 spp.) 125.6765 Genus Chondroscaphe (Dressler) Senghas & Gerlach (14 spp.) 125.6766 Genus Daiotyla Dressler (5 spp.) 125.6767 Genus Echinorhyncha Dressler (5 spp.) 125.6768 Genus Aetheorhyncha Dressler (1 sp.) 125.6769 Genus Ixyophora Dressler (8 spp.) 125.6770 Genus Chondrorhyncha Lindl. (7 spp.) 125.6771 Genus Pridgeonia Pupulin (1 sp.) 125.6772 Genus Cheiradenia Lindl. (1 sp.) 125.6773 Genus Warreella Schltr. (2 spp.) 125.6774 Genus Warreopsis Garay (4 spp.) 125.6775 Genus Vargasiella C. Schweinf. (3 spp.) 125.6776 Genus Warrea Lindl. (3 spp.) 125.6777 Genus Otostylis Schltr. (2 spp.) 125.6778 Genus Paradisanthus Rchb. fil. (4 spp.) 125.6779 Genus Hoehneella Ruschi (2 spp.) 125.6780 Genus Koellensteinia Rchb. fil. (19 spp.) 125.6781 Genus Galeottia A. Rich. (12 spp.) 125.6782 Genus Batemannia Lindl. (5 spp.) 125.6783 Genus Zygosepalum Rchb. fil. (8 spp.) 125.6784 Genus Chaubardia Rchb. fil. (3 spp.) 125.6785 Genus Neogardneria Schltr. (1 sp.) 125.6786 Genus Aganisia Lindl. (4 spp.) 125.6787 Genus Promenaea Lindl. (19 spp.) 125.6788 Genus Pabstia Garay (6 spp.) #### Subtribus Stanhopeinae Benth. 125.6791 Genus Braemia Jenny (1 sp.) 125.6792 Genus Paphinia Lindl. (16 spp.) 125.6793 Genus Horichia Jenny (1 sp.) 125.6794 Genus Houlletia Brongn. (10 spp.) 125.6795 Genus Schlimmia Planch. & Linden (2 spp.) 125.6796 Genus Trevoria F. Lehm. (6 spp.) 125.6797 Genus Cirrhaea Lindl. (7 spp.) 125.6798 Genus Gongora Ruiz & Pav. (75 spp.) 125.6799 Genus Acineta Lindl. (13 spp.) 125.6800 Genus Lueddemannia Rchb. fil. (3 spp.) 125.6801 Genus Lacaena Lindl. (2 spp.) 125.6802 Genus Vasqueziella Dodson (1 sp.) 125.6803 Genus Polycycnis Rchb. fil. (18 spp.) 125.6804 Genus Lueckelia Jenny (1 sp.) 125.6805 Genus Kegeliella Mansf. (4 spp.) 125.6806 Genus Soterosanthus Lehm. ex Jenny (1 sp.) 125.6807 Genus Stanhopea Frost ex Hook. (78 spp.) 125.6808 Genus Embreea Dodson (1 sp.) 125.6809 Genus Sievekingia Rchb. fil. (11 spp.) 125.6810 Genus Coryanthes Hook. (65 spp.) #### Subtribus Coeliopsidinae Szlach. 125.6821 Genus Coeliopsis Rchb. fil. (1 sp.) 125.6822 Genus Lycomormium Rchb. fil. (5 spp.) 125.6823 Genus Peristeria Hook. (10 spp.) ### Tribus Epidendreae Lindl. #### Subtribus Agrostophyllinae 125.7011 Genus Agrostophyllum Blume (141 spp.) 125.7012 Genus Earina Lindl. (8 spp.) 125.7020 Subtribus Ponerinae Pfitzer 125.7021 Genus Ponera Lindl. (4 spp.) 125.7022 Genus Nemaconia Knowles & Westc. (6 spp.) 125.7023 Genus Helleriella A. D. Hawkes (2 spp.) 125.7024 Genus Isochilus R. Br. (14 spp.) #### Subtribus Calypsoinae 125.7031 Genus Ephippianthus Rchb. fil. (2 spp.) 125.7032 Genus Dactylostalix Rchb. fil. (1 sp.) 125.7033 Genus Calypso Salisb. (1 sp.) 125.7034 Genus Tipularia Nutt. (7 spp.) 125.7035 Genus Changnienia Chien (2 spp.) 125.7036 Genus Govenia Lindl. (30 spp.) 125.7037 Genus Aplectrum Nutt. (1 sp.) 125.7038 Genus Cremastra Lindl. (7 spp.) 125.7039 Genus Oreorchis Lindl. (18 spp.) 125.7040 Genus Corallorhiza Châtel. (15 spp.) 125.7041 Genus Yoania Maxim. (4 spp.) 125.7042 Genus Danxiaorchis J. W. Zhai et al. (2 spp.) 125.7043 Genus Coelia Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Chysidinae Schltr. 125.7051 Genus Chysis Lindl. (15 spp.) 125.7060 Subtribus Bletiinae Benth. 125.7061 Genus Bletia Ruiz & Pav. (55 spp.) #### Subtribus Laeliinae Benth. 125.7071 Genus Meiracyllium Rchb. fil. (2 spp.) 125.7072 Genus Orleanesia Barb. Rodr. (8 spp.) 125.7073 Genus Jacquiniella Schltr. (12 spp.) 125.7074 Genus Scaphyglottis Poepp. & Endl. (84 spp.) 125.7075 Genus Nidema Britton & Millsp. (2 spp.) 125.7076 Genus Domingoa Schltr. (5 spp.) 125.7077 Genus Arpophyllum La Llave & Lex. (5 spp.) 125.7078 Genus Alamania La Llave & Lex. (1 sp.) 125.7079 Genus Isabelia Barb. Rodr. (3 spp.) 125.7080 Genus xIsanitella Leinig (0 sp.) 125.7081 Genus Loefgrenianthus Hoehne (1 sp.) 125.7082 Genus Homalopetalum Rolfe (8 spp.) 125.7083 Genus Pygmaeorchis Brade (2 spp.) 125.7084 Genus Epidendrum L. (1822 spp.) 125.7085 Genus Microepidendrum Brieger (5 spp.) 125.7086 Genus Dimerandra Schltr. (5 spp.) 125.7087 Genus Barkeria Knowles & Westc. (19 spp.) 125.7088 Genus Acrorchis Dressler (1 sp.) 125.7089 Genus Tetramicra Lindl. (10 spp.) 125.7090 Genus Artorima Dressler & G. E. Pollard (2 spp.) 125.7091 Genus Hagsatera R. González (2 spp.) 125.7092 Genus Pseudolaelia Porto & Brade (23 spp.) 125.7093 Genus Leptotes Lindl. (9 spp.) 125.7094 Genus Dinema Lindl. (2 spp.) 125.7095 Genus Oestlundia W. E. Higgins (5 spp.) 125.7096 Genus Amoana Leopardi & Carnevali (2 spp.) 125.7097 Genus Encyclia Hook. (194 spp.) 125.7098 Genus Prosthechea Knowles & Westc. (133 spp.) 125.7099 Genus Psychilis Raf. (15 spp.) 125.7100 Genus Caularthron Raf. (2 spp.) 125.7101 Genus Cattleya Lindl. (140 spp.) 125.7102 Genus Guarianthe Dressler & W. E. Higgins (4 spp.) 125.7103 Genus Broughtonia R. Br. (6 spp.) 125.7104 Genus Quisqueya Dod (4 spp.) 125.7105 Genus Schomburgkia Lindl. (21 spp.) 125.7106 Genus xSchombolaelia (0 sp.) 125.7107 Genus Laelia Lindl. (7 spp.) 125.7108 Genus Adamantinia van den Berg & C. N. Gonç. (1 sp.) 125.7109 Genus Myrmecophila Rolfe (9 spp.) 125.7110 Genus Rhyncholaelia Schltr. (2 spp.) 125.7111 Genus Brassavola R. Br. (15 spp.) 125.7112 Genus Constantia Barb. Rodr. (6 spp.) #### Subtribus Pleurothallidinae Lindl. ex G. Don 125.7121 Genus Neocogniauxia Schltr. (2 spp.) 125.7122 Genus Dilomilis Raf. (5 spp.) 125.7123 Genus Tomzanonia Nir (1 sp.) 125.7124 Genus Brachionidium Lindl. (83 spp.) 125.7125 Genus Atopoglossum Luer (3 spp.) 125.7126 Genus Sansonia Chiron (2 spp.) 125.7127 Genus Octomeria R. Br. (142 spp.) 125.7128 Genus Dresslerella Luer (14 spp.) 125.7129 Genus Myoxanthus Poepp. & Endl. (51 spp.) 125.7130 Genus Echinosepala Pridgeon & M. W. Chase (17 spp.) 125.7131 Genus Pupulinia Karremans & Bogarín (1 sp.) 125.7132 Genus Restrepiella Garay & Dunst. (5 spp.) 125.7133 Genus Barbosella Schltr. (19 spp.) 125.7134 Genus Restrepia Kunth (63 spp.) 125.7135 Genus Pleurothallopsis Porto & Brade (20 spp.) 125.7136 Genus Chamelophyton Garay (1 sp.) 125.7137 Genus Acianthera Scheidw. (303 spp.) 125.7138 Genus Lankesteriana Karremans (24 spp.) 125.7139 Genus Zootrophion Luer (31 spp.) 125.7140 Genus Trichosalpinx Luer (31 spp.) 125.7141 Genus Tubella (Luer) Archila (73 spp.) 125.7142 Genus Pseudolepanthes (Luer) Archila (11 spp.) 125.7143 Genus Pendusalpinx Karremans & Mel. Fernández (7 spp.) 125.7144 Genus Opilionanthe Karremans & Bogarín (2 spp.) 125.7145 Genus Gravendeelia Bogarín & Karremans (1 sp.) 125.7146 Genus Stellamaris Mel. Fernández & Bogarín (1 sp.) 125.7147 Genus Anathallis Barb. Rodr. (121 spp.) 125.7148 Genus Lepanthopsis (Cogn.) Ames (49 spp.) 125.7149 Genus Lepanthes Sw. (1131 spp.) 125.7150 Genus Draconanthes (Luer) Luer (6 spp.) 125.7151 Genus Frondaria Luer (2 spp.) 125.7152 Genus Trisetella Luer (28 spp.) 125.7153 Genus Dracula Luer (145 spp.) 125.7154 Genus Porroglossum Schltr. (56 spp.) 125.7155 Genus Masdevallia Ruiz & Pav. (640 spp.) 125.7156 Genus Diodonopsis Pridgeon & M. W. Chase (4 spp.) 125.7157 Genus Phloeophila Hoehne & Schltr. (5 spp.) 125.7158 Genus Luerella Braas (1 sp.) 125.7159 Genus Ophidion Luer (15 spp.) 125.7160 Genus Andreettaea Luer (1 sp.) 125.7161 Genus Andinia (Luer) Luer (81 spp.) 125.7162 Genus Dryadella Luer (61 spp.) 125.7163 Genus Specklinia Lindl. (111 spp.) 125.7164 Genus Muscarella Luer (56 spp.) 125.7165 Genus Scaphosepalum Pfitzer (54 spp.) 125.7166 Genus Platystele Schltr. (120 spp.) 125.7167 Genus Teagueia (Luer) Luer (18 spp.) 125.7168 Genus Stelis Sw. (1335 spp.) 125.7169 Genus Pleurothallis R. Br. (535 spp.) 125.7170 Genus Pabstiella Brieger & Senghas (147 spp.) 125.7171 Genus Madisonia Luer (7 spp.) # Familia Boryaceae M. W. Chase (13 spp.) 126.0001 Genus Alania Endl. (1 sp.) 126.0002 Genus Borya Labill. (12 spp.) # Family Blandfordiaceae R. Dahlgren & Clifford (4 spp.) 127.0001 Genus Blandfordia Sm. (4 spp.) # Familia Asteliaceae Dumort. (37 spp.) 128.0001 Genus Neoastelia J. B. Williams (1 sp.) 128.0002 Genus Milligania Hook. fil. (5 spp.) 128.0003 Genus Astelia Banks & Sol. ex R. Br. (31 spp.) # Familia Lanariaceae H. Huber ex R. Dahlgren (1 sp.) 129.0001 Genus Lanaria Aiton (1 sp.) # Familia Hypoxidaceae R. Br. (171 spp.) 130.0001 Genus Empodium Salisb. (7 spp.) 130.0002 Genus Spiloxene Salisb. (3 spp.) 130.0003 Genus Pauridia Harv. (35 spp.) 130.0004 Genus Rhodohypoxis Nel (6 spp.) 130.0005 Genus Hypoxis L. (88 spp.) 130.0006 Genus Sinocurculigo Z. J. Liu, L. J. Chen & K. Wei Liu (1 sp.) 130.0007 Genus Molineria Colla (10 spp.) 130.0008 Genus Curculigo Gaertn. (18 spp.) 130.0009 Genus Hypoxidia Friedmann (2 spp.) 130.0010 Genus Neofriedmannia Kocyan & Wiland (1 sp.) # Familia Tecophilaeaceae Leyb. (26 spp.) ## Subfamilia Tecophilaeoideae Reveal 131.1001 Genus Conanthera Ruiz & Pav. (5 spp.) 131.1002 Genus Tecophilaea Bertero ex Colla (2 spp.) 131.1003 Genus Zephyra D. Don (2 spp.) 131.1004 Genus Odontostomum Torr. (1 sp.) ## Subfamilia Wallerioideae R. Dahlgren 131.2001 Genus Kabuyea Brummitt (1 sp.) 131.2002 Genus Cyanastrum Oliv. (3 spp.) 131.2003 Genus Walleria J. Kirk (3 spp.) 131.2004 Genus Eremiolirion J. C. Manning & F. Forest (1 sp.) 131.2005 Genus Cyanella Royen ex L. (8 spp.) # Familia Doryanthaceae R. Dahlgren & Clifford (2 spp.) 132.0001 Genus Doryanthes Corrêa (2 spp.) # Familia Ixioliriaceae (Pax) Nakai (4 spp.) 133.0001 Genus Ixiolirion Fisch. ex Herb. (4 spp.) # Familia Iridaceae Juss. (2579 spp.) ## Subfamilia Isophysidoideae Takht. ex Thorne & Reveal 134.1001 Genus Isophysis T. Moore (1 sp.) ## Subfamilia Patersonioideae Goldblatt 134.2001 Genus Patersonia R. Br. (23 spp.) ## Subfamilia Geosiridoideae Goldblatt & J. C. Manning 134.3001 Genus Geosiris Baill. (3 spp.) ## Subfamilia Aristeoideae Vines 134.4001 Genus Aristea Sol. ex Aiton (61 spp.) ## Subfamilia Nivenioideae Schulze ex Goldblatt 134.5001 Genus Nivenia Vent. (11 spp.) 134.5002 Genus Witsenia Thunb. (1 sp.) 134.5003 Genus Klattia Baker (3 spp.) ## Subfamilia Crocoideae Burnett 134.6100 Tribus Tritoniopsideae Goldblatt & J. C. Manning 134.6101 Genus Tritoniopsis L. Bolus (25 spp.) 134.6102 Genus Melasphaerula Ker Gawl. (1 sp.) ### Tribus Gladioleae Dumort. 134.6201 Genus Gladiolus L. (285 spp.) ### Tribus Watsonieae Klatt 134.6301 Genus Micranthus (Pers.) Eckl. (7 spp.) 134.6302 Genus Thereianthus G. J. Lewis (11 spp.) 134.6303 Genus Watsonia Mill. (53 spp.) ### Tribus Pillansieae Goldblatt 134.6401 Genus Pillansia L. Bolus (1 sp.) ### Tribus Freesieae Goldblatt & J. C. Manning 134.6501 Genus Zygotritonia Mildbr. (7 spp.) 134.6502 Genus Xenoscapa (Goldblatt) Goldblatt & Manning (3 spp.) 134.6503 Genus Freesia Eckl. ex Klatt (16 spp.) ### Tribus Ixieae Dumort. #### Subtribus Lapeirousiinae 134.6611 Genus Afrosolen Goldblatt & J. C. Manning (15 spp.) 134.6612 Genus Lapeirousia Pourr. (26 spp.) 134.6613 Genus Codonorhiza Goldblatt & J. C. Manning (7 spp.) 134.6614 Genus Cyanixia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6615 Genus Savannosiphon Goldblatt & Marais (1 sp.) #### Subtribus Tritoniinae 134.6621 Genus Devia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6622 Genus Crocosmia Planch. (8 spp.) 134.6623 Genus Radinosiphon N. E. Br. (2 spp.) #### Subtribus Crocinae 134.6631 Genus Romulea Maratti (113 spp.) 134.6632 Genus Crocus L. (241 spp.) 134.6633 Genus Syringodea Hook. fil. (7 spp.) 134.6634 Genus Afrocrocus J. C. Manning & Goldblatt (1 sp.) #### Subtribus Hesperanthinae 134.6641 Genus Hesperantha Ker Gawl. (92 spp.) 134.6642 Genus Geissorhiza Ker Gawl. (102 spp.) #### Subtribus Ixiinae 134.6651 Genus Chasmanthe N. E. Br. (3 spp.) 134.6652 Genus Babiana Ker Gawl. (97 spp.) 134.6653 Genus Duthieastrum M. P. de Vos (1 sp.) 134.6654 Genus Sparaxis Ker Gawl. (16 spp.) 134.6655 Genus Dierama K. Koch (43 spp.) 134.6656 Genus Tritonia Ker Gawl. (29 spp.) 134.6657 Genus Ixia L. (99 spp.) ## Subfamilia incertae sedis 134.6901 Genus Diplarrhena Labill. (2 spp.) ## Subfamilia Iridoideae Eaton ### Tribus Irideae Kitt. #### Subtribus Iridineae 134.7111 Genus Dietes Salisb. (6 spp.) 134.7112 Genus Belamcanda Adans. (1 sp.) 134.7113 Genus Iris L. (316 spp.) 134.7140 Subtribus Ferrariineae 134.7141 Genus Ferraria Burm. ex Mill. (18 spp.) 134.7142 Genus Bobartia L. (16 spp.) 134.7143 Genus Moraea Mill. (231 spp.) ### Tribus Sisyrinchieae Klatt 134.7201 Genus Orthrosanthus Sweet (9 spp.) 134.7202 Genus Libertia Spreng. (17 spp.) 134.7203 Genus Solenomelus Miers (2 spp.) 134.7204 Genus Olsynium Raf. (19 spp.) 134.7205 Genus Tapeinia Comm. ex Juss. (1 sp.) 134.7206 Genus Sisyrinchium L. (205 spp.) ### Tribus Trimezieae Ravenna 134.7301 Genus Pseudiris Chukr & A. Gil (1 sp.) 134.7302 Genus Pseudotrimezia R. C. Foster (28 spp.) 134.7303 Genus Neomarica Sprague (37 spp.) 134.7304 Genus Deluciris A. Gil & Lovo (2 spp.) 134.7305 Genus Trimezia Salisb. ex Herb. (32 spp.) ### Tribus Tigridieae Kitt. 134.7401 Genus Larentia Klatt (3 spp.) 134.7402 Genus Cipura Aubl. (8 spp.) 134.7403 Genus Lethia Ravenna (1 sp.) 134.7404 Genus Salpingostylis Small (1 sp.) 134.7405 Genus Nemastylis Nutt. (8 spp.) 134.7406 Genus Herbertia Sweet (8 spp.) 134.7407 Genus Calydorea Herb. (21 spp.) 134.7408 Genus Cypella Herb. (37 spp.) 134.7409 Genus Sphenostigma Baker (6 spp.) 134.7410 Genus Alophia Herb. (7 spp.) 134.7411 Genus Phalocallis Herb. (6 spp.) 134.7412 Genus Eleutherine Herb. (3 spp.) 134.7413 Genus Hesperoxiphion Baker (5 spp.) 134.7414 Genus Gelasine Herb. (8 spp.) 134.7415 Genus Mastigostyla I. M. Johnst. (29 spp.) 134.7416 Genus Ennealophus N. E. Br. (6 spp.) 134.7417 Genus Cobana Ravenna (1 sp.) 134.7418 Genus Sessilanthera Molseed & Cruden (3 spp.) 134.7419 Genus Tigridia Juss. (58 spp.) # Familia Xeronemataceae M. W. Chase (2 spp.) 135.0001 Genus Xeronema Brongn. & Gris (2 spp.) # Familia Asphodelaceae Juss. (1239 spp.) ## Subfamilia Asphodeloideae Burnett ### Tribus Asphodeleae Lam. & DC. 136.1101 Genus Asphodeline Rchb. (18 spp.) 136.1102 Genus Asphodelus L. (18 spp.) 136.1103 Genus Bulbinella Kunth (25 spp.) 136.1104 Genus Kniphofia Moench (72 spp.) 136.1105 Genus Trachyandra Kunth (61 spp.) 136.1106 Genus Eremurus M. Bieb. (58 spp.) 136.1107 Genus Bulbine Wolf (88 spp.) ### Tribus Aloeae A. Rich. 136.1201 Genus Aloidendron (Berger) Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1202 Genus Kumara Medik. (2 spp.) 136.1203 Genus Haworthia Duval (117 spp.) 136.1204 Genus Aloiampelos Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1205 Genus Aloe L. (563 spp.) 136.1206 Genus Haworthiopsis G. D. Rowley (18 spp.) 136.1207 Genus Gasteria Duval (27 spp.) 136.1208 Genus Astroloba Uitewaal (10 spp.) 136.1209 Genus xAstroworthia G. D. Rowley (0 sp.) 136.1210 Genus Aristaloe Boatwr. & J. C. Manning (1 sp.) 136.1211 Genus Gonialoe (Baker) Boatwr. & J. C. Manning (3 spp.) 136.1212 Genus Tulista Raf. (6 spp.) ## Subfamilia Xanthorrhoeoideae Reveal 136.2001 Genus Xanthorrhoea Sm. (28 spp.) ## Subfamilia Hemerocallidoideae Lindl. ### Tribus Hemerocallideae Duby 136.3101 Genus Simethis Kunth (1 sp.) 136.3102 Genus Hemerocallis L. (15 spp.) ### Tribus Johnsonieae Benth. 136.3201 Genus Hodgsoniola F. Muell. (1 sp.) 136.3202 Genus Tricoryne R. Br. (9 spp.) 136.3203 Genus Corynotheca F. Muell. (6 spp.) 136.3204 Genus Caesia R. Br. (14 spp.) 136.3205 Genus Arnocrinum Endl. & Lehm. ex Lehm. (3 spp.) 136.3206 Genus Hensmania W. Fitzg. (3 spp.) 136.3207 Genus Stawellia F. Muell. (2 spp.) 136.3208 Genus Johnsonia R. Br. (5 spp.) ### Tribus Phormieae Nakai 136.3301 Genus Pasithea D. Don (1 sp.) 136.3302 Genus Phormium J. R. Forst. & G. Forst. (2 spp.) ### Tribus Dianelleae Baker 136.3401 Genus Geitonoplesium A. Cunn. (1 sp.) 136.3402 Genus Agrostocrinum F. Muell. (2 spp.) 136.3403 Genus Herpolirion Hook. fil. (1 sp.) 136.3404 Genus Stypandra R. Br. (2 spp.) 136.3405 Genus Thelionema R. J. F. Hend. (3 spp.) 136.3406 Genus Eccremis Willd. ex Schult. fil. (1 sp.) 136.3407 Genus Dianella Juss. (38 spp.) # Familia Amaryllidaceae J. St.-Hil. (2359 spp.) ## Subfamilia Agapanthoideae Endl. 137.1001 Genus Agapanthus L’Hér. (11 spp.) ## Subfamilia Allioideae Herb. 137.2001 Genus Allium L. (1049 spp.) 137.2002 Genus Milula Prain (1 sp.) ## Subfamilia Tulbaghioideae M. F. Fay & M. W. Chase 137.3001 Genus Tulbaghia L. (29 spp.) ## Subfamilia Gilliesioideae Arn. 137.4001 Genus Solaria Phil. (5 spp.) 137.4002 Genus Gilliesia Lindl. (5 spp.) 137.4003 Genus Miersia Lindl. (5 spp.) 137.4004 Genus Nothoscordum Kunth (93 spp.) 137.4005 Genus Schickendantziella Speg. (1 sp.) 137.4006 Genus Speea Loes. (1 sp.) 137.4007 Genus Tristagma Poepp. (31 spp.) 137.4008 Genus Trichlora Baker (4 spp.) 137.4009 Genus Leucocoryne Lindl. (47 spp.) 137.4010 Genus Atacamallium Nic. García (1 sp.) ## Subfamilia Amaryllidoideae ### Tribus Amaryllideae Dumort. 137.5101 Genus Amaryllis L. (2 spp.) 137.5102 Genus Boophone Herb. (2 spp.) 137.5103 Genus Ammocharis Herb. (7 spp.) 137.5104 Genus Crinum L. (112 spp.) 137.5105 Genus Crossyne Salisb. (2 spp.) 137.5106 Genus Strumaria Jacq. (28 spp.) 137.5107 Genus Nerine Herb. (26 spp.) 137.5108 Genus Hessea Herb. (15 spp.) 137.5109 Genus Brunsvigia Heist. (19 spp.) ### Tribus Cyrtantheae Traub 137.5201 Genus Cyrtanthus Aiton (58 spp.) ### Tribus Calostemmateae D. Müll.-Doblies & U. Müll.-Doblies 137.5301 Genus Calostemma R. Br. (3 spp.) 137.5302 Genus Proiphys Herb. (5 spp.) ### Tribus Haemantheae Hutch. 137.5401 Genus Cryptostephanus Welw. ex Baker (3 spp.) 137.5402 Genus Clivia Lindl. (6 spp.) 137.5403 Genus Scadoxus Raf. (9 spp.) 137.5404 Genus Haemanthus L. (22 spp.) 137.5405 Genus Apodolirion Baker (6 spp.) 137.5406 Genus Gethyllis L. (31 spp.) ### Tribus Lycorideae Nakai 137.5501 Genus Ungernia Bunge (10 spp.) 137.5502 Genus Lycoris Herb. (20 spp.) 137.5503 Genus Shoubiaonia W. H. Qin, W. Q. Meng & Kun Liu (1 sp.) ### Tribus Galantheae Parl. 137.5601 Genus Hannonia Braun-Blanq. & Maire (1 sp.) 137.5602 Genus Lapiedra Lag. (1 sp.) 137.5603 Genus Vagaria Herb. (2 spp.) 137.5604 Genus Acis Salisb. (9 spp.) 137.5605 Genus Leucojum L. (2 spp.) 137.5606 Genus Galanthus L. (24 spp.) ### Tribus Pancratieae Dumort. 137.5701 Genus Pancratium L. (24 spp.) ### Tribus Narcisseae Lam. & DC. 137.5801 Genus Sternbergia Waldst. & Kit. (7 spp.) 137.5802 Genus Narcissus L. (68 spp.) ### Tribus Hippeastreae Herb. ex Sweet 137.5901 Genus Worsleya (Traub) Traub (1 sp.) 137.5902 Genus Cearanthes Ravenna (1 sp.) 137.5903 Genus Griffinia Ker Gawl. (23 spp.) 137.5904 Genus Hyline Herb. (4 spp.) 137.5905 Genus Traubia Moldenke (1 sp.) 137.5906 Genus Phycella Lindl. (15 spp.) 137.5907 Genus Sprekelia Heist. (2 spp.) 137.5908 Genus Rhodophiala C. Presl (9 spp.) 137.5909 Genus Zephyranthes Herb. (195 spp.) 137.5910 Genus Paposoa Nic. García (1 sp.) 137.5911 Genus Eremolirion Nic. García (1 sp.) 137.5912 Genus Hippeastrum Herb. (100 spp.) ### Tribus Eustephieae Hutch. 137.6001 Genus Eustephia Cav. (6 spp.) 137.6002 Genus Chlidanthus Herb. (5 spp.) 137.6003 Genus Hieronymiella Pax (10 spp.) ### Tribus Hymenocallideae Small 137.6101 Genus Pamianthe Stapf (3 spp.) 137.6102 Genus Paramongaia Velarde (5 spp.) 137.6103 Genus Clinanthus Herb. (25 spp.) 137.6104 Genus Hymenocallis Salisb. (62 spp.) 137.6105 Genus Leptochiton Sealy (2 spp.) 137.6106 Genus Ismene Salisb. (11 spp.) 137.6107 Genus Rauhia Traub (5 spp.) 137.6108 Genus Phaedranassa Herb. (10 spp.) ### Tribus Eucharideae Hutch. 137.6201 Genus Plagiolirion Baker (1 sp.) 137.6202 Genus Caliphruria Herb. (4 spp.) 137.6203 Genus xCalicharis Meerow (0 sp.) 137.6204 Genus Eucharis Planch. & Linden (17 spp.) 137.6205 Genus Mathieua Klotzsch (1 sp.) 137.6206 Genus Stenomesson Herb. (17 spp.) 137.6207 Genus Urceolina Rchb. (7 spp.) 137.6208 Genus Eucrosia Ker Gawl. (7 spp.) # Familia Asparagaceae Juss. (3501 spp.) ## Subfamilia Lomandroideae Thorne & Reveal 138.1001 Genus Sowerbaea Sm. (5 spp.) 138.1002 Genus Laxmannia R. Br. (14 spp.) 138.1003 Genus Xerolirion A. S. George (1 sp.) 138.1004 Genus Romnalda P. F. Stevens (3 spp.) 138.1005 Genus Chamaexeros Benth. (4 spp.) 138.1006 Genus Acanthocarpus Lehm. (7 spp.) 138.1007 Genus Lomandra Labill. (58 spp.) 138.1008 Genus Chamaescilla F. Muell. (4 spp.) 138.1009 Genus Cordyline Comm. ex Juss. (24 spp.) 138.1010 Genus Trichopetalum Lindl. (2 spp.) 138.1011 Genus Thysanotus R. Br. (55 spp.) 138.1012 Genus Eustrephus R. Br. ex Ker Gawl. (1 sp.) 138.1013 Genus Dichopogon Kunth (5 spp.) 138.1014 Genus Arthropodium R. Br. (10 spp.) ## Subfamilia Asparagoideae 138.2001 Genus Hemiphylacus S. Watson (5 spp.) 138.2002 Genus Asparagus L. (219 spp.) ## Subfamilia Nolinoideae Nakai ### Tribus Eriospermeae 138.3101 Genus Eriospermum Jacq. (117 spp.) ### Tribus Polygonateae Benth. & Hook. fil. 138.3201 Genus Disporopsis Hance (12 spp.) 138.3202 Genus Maianthemum F. H. Wigg. (40 spp.) 138.3203 Genus Heteropolygonatum M. N. Tamura & Ogisu (13 spp.) 138.3204 Genus Polygonatum Mill. (79 spp.) 138.3205 Genus Theropogon Maxim. (1 sp.) 138.3206 Genus Comospermum Rauschert (1 sp.) ### Tribus Dracaeneae 138.3301 Genus Dracaena Vand. (206 spp.) 138.3302 Genus Chrysodracon P. L. Lu & Morden (6 spp.) ### Tribus Rusceae Dum. 138.3401 Genus Danae Medik. (1 sp.) 138.3402 Genus Semele Kunth (2 spp.) 138.3403 Genus Ruscus L. (6 spp.) ### Tribus Ophiopogoneae 138.3501 Genus Peliosanthes Andrews (61 spp.) 138.3502 Genus Liriope Lour. (8 spp.) 138.3503 Genus Ophiopogon Ker Gawl. (81 spp.) ### Tribus Nolineae 138.3601 Genus Dasylirion Zucc. (23 spp.) 138.3602 Genus Beaucarnea Lem. (13 spp.) 138.3603 Genus Nolina Michx. (36 spp.) ### Tribus Convallarieae Dumort. 138.3701 Genus Speirantha Baker (1 sp.) 138.3702 Genus Convallaria L. (1 sp.) 138.3703 Genus Reineckea Kunth (2 spp.) 138.3704 Genus Rohdea Roth (29 spp.) 138.3705 Genus Tupistra Ker Gawl. (40 spp.) 138.3706 Genus Aspidistra Ker Gawl. (214 spp.) ## Subfamilia Aphyllanthoideae Lindl. 138.4001 Genus Aphyllanthes Tourn. ex L. (1 sp.) ## Subfamilia Agavoideae Herbert ### Tribus Anemarrheneae Reveal 138.5101 Genus Anemarrhena Bunge (1 sp.) ### Tribus Behnieae Reveal 138.5201 Genus Behnia Didr. (1 sp.) ### Tribus Herrerieae Baill. 138.5301 Genus Herreria Ruiz & Pav. (10 spp.) 138.5302 Genus Herreriopsis H. Perrier (1 sp.) 138.5303 Genus Clara Kunth (3 spp.) ### Tribus Anthericeae 138.5401 Genus Anthericum L. (7 spp.) 138.5402 Genus Diamena Ravenna (1 sp.) 138.5403 Genus Diora Ravenna (1 sp.) 138.5404 Genus Paradisea Mazzuc. (2 spp.) 138.5405 Genus Trihesperus Herb. (2 spp.) 138.5406 Genus Diuranthera Hemsl. (4 spp.) 138.5407 Genus Hagenbachia Nees & Mart. (6 spp.) 138.5408 Genus Chlorophytum Ker Gawl. (202 spp.) 138.5409 Genus Leucocrinum Nutt. ex A. Gray (1 sp.) 138.5410 Genus Echeandia Ortega (95 spp.) ### Tribus Hesperocalleae ined. 138.5501 Genus Hesperocallis A. Gray (1 sp.) ### Tribus Chlorogaleae ined. 138.5601 Genus Hosta Tratt. (47 spp.) 138.5602 Genus Eremocrinum M. E. Jones (1 sp.) 138.5603 Genus Chlorogalum (Lindl.) Kunth (3 spp.) 138.5604 Genus Hooveria D. W. Taylor & D. J. Keil (2 spp.) 138.5605 Genus Schoenolirion Torr. ex Durand (3 spp.) 138.5606 Genus Hastingsia S. Watson (3 spp.) 138.5607 Genus Camassia Lindl. (6 spp.) ### Tribus Agaveae Dumort. 138.5701 Genus Hesperoyucca (Engelm.) Trel. (2 spp.) 138.5702 Genus Hesperaloe Engelm. (7 spp.) 138.5703 Genus Yucca L. (52 spp.) 138.5704 Genus Beschorneria Kunth (7 spp.) 138.5705 Genus Furcraea Vent. (24 spp.) 138.5706 Genus Agave L. (281 spp.) ## Subfamilia Brodiaeoideae Traub 138.6001 Genus Androstephium Torr. (2 spp.) 138.6002 Genus Muilla S. Watson (5 spp.) 138.6003 Genus Bloomeria Kellogg (2 spp.) 138.6004 Genus Triteleia Douglas ex Lindl. (16 spp.) 138.6005 Genus Triteleiopsis Hoover (1 sp.) 138.6006 Genus Dichelostemma Kunth (5 spp.) 138.6007 Genus Brodiaea Sm. (18 spp.) 138.6008 Genus Jaimehintonia B. L. Turner (1 sp.) 138.6009 Genus Petronymphe H. E. Moore (2 spp.) 138.6010 Genus Bessera Schult. fil. (5 spp.) 138.6011 Genus Xochiquetzallia J. Gut. (4 spp.) 138.6012 Genus Dandya H. E. Moore (1 sp.) 138.6013 Genus Milla Cav. (10 spp.) ## Subfamilia Scilloideae Burnett ### Tribus Oziroëeae M. W. Chase, Reveal & M. F. Fay 138.7101 Genus Oziroe Raf. (5 spp.) ### Tribus Dipcadieae Speta ex J. C. Manning & Goldblatt 138.7201 Genus Pseudogaltonia Kuntze (2 spp.) 138.7202 Genus Dipcadi Medicus (44 spp.) 138.7203 Genus Battandiera Maire (10 spp.) 138.7204 Genus Trimelopter Raf. (12 spp.) 138.7205 Genus Albuca L. (116 spp.) 138.7206 Genus Iosanthus Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter, Slade & Wetschnig (1 sp.) 138.7207 Genus Coilonox Raf. (24 spp.) 138.7208 Genus Stellarioides Medicus (9 spp.) 138.7209 Genus Galtonia Decne. (5 spp.) 138.7210 Genus Ethesia Raf. (5 spp.) 138.7211 Genus Eliokarmos Raf. (36 spp.) 138.7212 Genus Avonsera Speta (1 sp.) 138.7213 Genus Neopatersonia Schönl. (4 spp.) 138.7214 Genus EIsiea F. M. Leight. (1 sp.) 138.7215 Genus Nicipe Raf. (44 spp.) 138.7216 Genus Cathissa Salisb. (3 spp.) 138.7217 Genus Melomphis Raf. (3 spp.) 138.7218 Genus Loncomelos Raf. (27 spp.) 138.7219 Genus Ornithogalum L. (104 spp.) ### Tribus Urgineeae Rouy 138.7301 Genus Bowiea Haw. ex Hook. fil. (1 sp.) 138.7302 Genus Schizobasis Baker (5 spp.) 138.7303 Genus Mucinaea M. Pinter, Mart.-Azorín, U. Müll.-Doblies, D. Müll.-Doblies, Pfosser & Wetschnig (1 sp.) 138.7304 Genus Rhodocodon Baker (19 spp.) 138.7305 Genus Austronea Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (19 spp.) 138.7306 Genus Tenicroa Raf. (12 spp.) 138.7307 Genus Drimia Jacq. (105 spp.) 138.7308 Genus Zingela N. R. Crouch, Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & M. Á. Alonso (1 sp.) 138.7309 Genus Sagittanthera Mart.-Azorín, M. B. Crespo, A. P. Dold & van Jaarsv. (1 sp.) 138.7310 Genus Aulostemon Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (1 sp.) 138.7311 Genus Fusifilum Raf. (15 spp.) ### Tribus Massonieae Baker 138.7401 Genus Schizocarphus Van der Merwe (1 sp.) 138.7402 Genus Ledebouria Roth (102 spp.) 138.7403 Genus Eucomis L’Hér. (12 spp.) 138.7404 Genus Spetaea Wetschnig & Pfosser (1 sp.) 138.7405 Genus Daubenya Lindl. (8 spp.) 138.7406 Genus Veltheimia Gled. (2 spp.) 138.7407 Genus Lachenalia Jacq. (138 spp.) 138.7408 Genus Namophila U. Müll.-Doblies & D. Müll.-Doblies (1 sp.) 138.7409 Genus Massonia Thunb. ex L. fil. (26 spp.) ### Tribus Pseudoprospereae Manning & Goldblatt 138.7501 Genus Pseudoprospero Speta (1 sp.) ### Tribus Hyacintheae Dumort. 138.7601 Genus Barnardia Lindl. (1 sp.) 138.7602 Genus Zagrosia Speta (1 sp.) 138.7603 Genus Alrawia (Wendelbo) K. Perss. & Wendelbo (2 spp.) 138.7604 Genus Puschkinia Adams (8 spp.) 138.7605 Genus Brimeura Salisb. (3 spp.) 138.7606 Genus Hyacinthus L. (1 sp.) 138.7607 Genus Pseudomuscari Garbari & Greuter (8 spp.) 138.7608 Genus Fessia Speta (13 spp.) 138.7609 Genus Hyacinthoides Heist. ex Fabr. (12 spp.) 138.7610 Genus Leopoldia Herb. (32 spp.) 138.7611 Genus Prospero Salisb. (15 spp.) 138.7612 Genus Hyacinthella Schur (19 spp.) 138.7613 Genus Muscari Tourn. ex Mill. (56 spp.) 138.7614 Genus Bellevalia Lapeyr. (77 spp.) 138.7615 Genus Scilla L. (66 spp.) {{div col end}} {| style="background:#EEE9E9;" border="1" | align="left" | # ''[[Amaryllidaceae]]'' <small>Jaume St.-Hil.</small>, 80 rodova, 2 258 vrsta<ref>[http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Amaryllidaceae/ The Plant List Amaryllidaceae]</ref> # ''[[Asparagaceae]]'' <small>Juss.</small>, 128 rodova, 2 929 vrsta # ''[[Asphodelaceae]]'' (''[[Xanthorrhoeaceae]]'') <small>Dum.</small> 34 roda, 1,236 vrsta # ''[[Asteliaceae]]'' <small>Dum.</small> 4 roda, 37 vrsta # ''[[Blandfordiaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Boryaceae]]'' <small>(Baker) M.W. Chase, P.J. Rudall & Conran</small>, 2 roda, 12 vrsta # ''[[Doryanthaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 2 vrste # ''[[Hypoxidaceae]]'' <small>R.Br.</small>, 10 rodova, 154 vrste # ''[[Iridaceae]]'' <small>Juss.</small>, 68 rodova s 2 528 vrsta # ''[[Ixioliriaceae]]'' <small>T. Nakai</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Lanariaceae]]'' <small>R. Dahlgren & A. E. van Wyk</small>, 1 rod, 1 vrsta # ''[[Orchidaceae]]'' <small>Juss.</small>, 899 rodova, 27 801 vrsta # ''[[Tecophilaeaceae]]'' <small>Leybold</small>, 9 rodova, 26 vrsta # ''[[Xeronemataceae]]'' <small>M.W. Chase, P.J. Rudall & M.F. Fay</small>, 1 rod, 2 vrste |} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat|Asparagales}} [[Kategorija:Šparogolike| ]] [[Kategorija:Jednosupnice]] 187vtcyj64cjzsk2896mf6e9ozg3tyd 6447052 6447051 2022-08-20T15:12:45Z Zeljko 1196 /* Porodic e i rodovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Šparogolike'' | slika = Asperge in bloei Asparagus officinalis.jpg | slika_širina = 300px | slika_opis = ''[[Asparagus officinalis]]'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = '''Asparagales''' | ordo_autorstvo = <small>[[Johann Heinrich Friedrich Link|Link]]</small> }} [[Datoteka:Ophiopogon bodinieri - Kunming Botanical Garden - DSC03002.JPG|mini|''[[Ophiopogon bodinieri]]''.]] '''Asparagales''', biljni red iz razreda [[Liliopsida]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |journal= |access-date=24. svibnja 2012. |archive-date=13. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210313021641/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |url-status=dead }}</ref> kojemu (po jednom sistemu) pripada preko 36 600 vrsta u 14 niže navedenih porodica.<ref>[http://www.ucmp.berkeley.edu/monocots/liliflorae/asparagales.html Asparagales]</ref> == Porodic e i rodovi == {{div col|cols=3}} # '''Familia ''[[Orchidaceae]]''''' <small>Juss.</small> (30739 spp.) ## Subfamilia ''[[Apostasioideae]]'' <small>(Lindl.) Horan.</small> ### ''[[Apostasia]]'' <small>Blume</small> (9 spp.) ### ''[[Neuwiedia]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) ## Subfamilia ''[[Vanilloideae]]'' <small>Szlach.</small> ### Tribus ''[[Pogonieae]]'' <small>Pfetzer ex Garay & Dunst.</small> #### Duckeella <small>Porto & Brade</small> (8 spp.) #### Pogonia <small>Juss.</small> (5 spp.) #### Cleistesiopsis <small>Pansarin & F. Barros</small> (3 spp.) #### Cleistes <small>Rich.</small> (48 spp.) #### Isotria <small>Raf.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Vanilleae]]'' <small>Blume</small> 125.2201 Genus Epistephium Kunth (28 spp.) 125.2202 Genus Clematepistephium N. Hallé (1 sp.) 125.2203 Genus Eriaxis Rchb. fil. (1 sp.) 125.2204 Genus Lecanorchis Blume (22 spp.) 125.2205 Genus Vanilla Mill. (138 spp.) 125.2206 Genus Cyrtosia Blume (7 spp.) 125.2207 Genus Galeola Lour. (5 spp.) 125.2208 Genus Erythrorchis Blume (2 spp.) 125.2209 Genus Pseudovanilla Garay (8 spp.) ## Subfamilia Cypripedioideae Lindl. ex Endl. 125.3001 Genus Selenipedium Rchb. fil. (12 spp.) 125.3002 Genus Cypripedium L. (47 spp.) 125.3003 Genus Phragmipedium Rolfe (27 spp.) 125.3004 Genus Mexipedium V. A. Albert & M. W. Chase (1 sp.) 125.3005 Genus Paphiopedilum Pfitzer (104 spp.) ## Subfamilia Orchidoideae Eaton ### Tribus Codonorchideae P. J. Cribb 125.4101 Genus Codonorchis Lindl. (2 spp.) ### Tribus Orchideae Small #### Subtribus Huttonaeinae Schltr. 125.4211 Genus Huttonaea Harv. (5 spp.) 125.4212 Genus Pachites Lindl. (2 spp.) #### Subtribus Brownleeinae H. P. Linder & Kurzweil 125.4221 Genus Brownleea Harv. ex Lindl. (8 spp.) 125.4222 Genus Disperis Sw. (79 spp.) #### Subtribus Coryciinae Benth. 125.4231 Genus Pterygodium Sw. (19 spp.) 125.4232 Genus Corycium Sw. (13 spp.) 125.4233 Genus Evotella Kurzweil & H. P. Linder (2 spp.) 125.4234 Genus Ceratandra Eckl. ex F. A. Bauer (6 spp.) #### Subtribus Disinae Lindl. ex Benth. 125.4241 Genus Disa Bergius (184 spp.) #### Subtribus Satyriinae Pfitzer 125.4251 Genus Satyrium Sw. (91 spp.) #### Subtribus Habenariinae Benth. 125.4261 Genus Herminium L. (51 spp.) 125.4262 Genus Hsenhsua X. H. Jin, Schuit. & W. T. Jin (1 sp.) 125.4263 Genus xHerminorchis P. Fourn. (0 sp.) 125.4264 Genus Tylostigma Schltr. (8 spp.) 125.4265 Genus Oligophyton H. P. Linder (1 sp.) 125.4266 Genus Benthamia A. Rich. (32 spp.) 125.4267 Genus Pecteilis Raf. (10 spp.) 125.4268 Genus Gennaria Parl. (2 spp.) 125.4269 Genus Peristylus Blume (101 spp.) 125.4270 Genus Stenoglottis Lindl. (6 spp.) 125.4271 Genus Habenaria Willd. (899 spp.) 125.4272 Genus Odisha S. Misra (2 spp.) 125.4273 Genus Centrostigma Schltr. (3 spp.) 125.4274 Genus Bonatea Willd. (13 spp.) 125.4275 Genus Cynorkis Thouars (180 spp.) 125.4276 Genus Thulinia P. J. Cribb (1 sp.) 125.4277 Genus Veyretella Szlach. & Olszewski (2 spp.) 125.4278 Genus Cooktownia D. L. Jones (1 sp.) 125.4279 Genus Platycoryne Rchb. fil. (21 spp.) 125.4280 Genus Aziza Farminhão & D´haijère (1 sp.) 125.4281 Genus Megalorchis H. Perrier (1 sp.) 125.4282 Genus Diplomeris D. Don (3 spp.) 125.4283 Genus Roeperocharis Rchb. fil. (9 spp.) 125.4284 Genus Holothrix Rich. (45 spp.) 125.4285 Genus Brachycorythis Lindl. (41 spp.) 125.4286 Genus Neobolusia Schltr. (3 spp.) 125.4287 Genus Schizochilus Sond. (11 spp.) 125.4288 Genus Dracomonticola H. P. Linder & Kurzweil (1 sp.) #### Subtribus Orchidinae Dressler & Dodson ex Reveal 125.4301 Genus Neotinea Rchb. fil. (5 spp.) 125.4302 Genus Chamorchis Rich. (1 sp.) 125.4303 Genus Steveniella Schltr. (1 sp.) 125.4304 Genus Himantoglossum W. D. J. Koch (10 spp.) 125.4305 Genus xOrchimantoglossum Asch. & Graebn. (0 sp.) 125.4306 Genus Ophrys L. (84 spp.) 125.4307 Genus Serapias L. (20 spp.) 125.4308 Genus xSerapicamptis Godfery (3 spp.) 125.4309 Genus xSerapirhiza Potucek (0 sp.) 125.4310 Genus Anacamptis Rich. (21 spp.) 125.4311 Genus Orchis L. (26 spp.) 125.4312 Genus Traunsteinera Rchb. (2 spp.) 125.4313 Genus Pseudorchis Ség. (2 spp.) 125.4314 Genus xPseudorhiza P. F. Hunt (0 sp.) 125.4315 Genus xPseudanthera McKean (0 sp.) 125.4316 Genus xPseudinium P. F. Hunt (0 sp.) 125.4317 Genus Platanthera Rich. (149 spp.) 125.4318 Genus Galearis Raf. (11 spp.) 125.4319 Genus xDactylanthera P. F. Hunt & Summerh. (1 sp.) 125.4320 Genus Dactylorhiza Neck. (53 spp.) 125.4321 Genus xDactyloglossum P. F. Hunt & Summerh. (0 sp.) 125.4322 Genus xGymnoglossum Rolfe (0 sp.) 125.4323 Genus Gymnadenia R. Br. (8 spp.) 125.4324 Genus xGymnigritella E. G. Camus (0 sp.) 125.4325 Genus Nigritella Rich. (12 spp.) 125.4326 Genus xDactylodenia Garay & H. R. Sweet (3 spp.) 125.4327 Genus xOrchigymnadenia E. G. Camus (0 sp.) 125.4328 Genus xPseudadenia P. F. Hunt (1 sp.) 125.4329 Genus xGymnotraunsteinera Cif. & Giacom. (0 sp.) 125.4330 Genus xGymplatanthera E. G. Camus (0 sp.) 125.4331 Genus xPseuditella P. F. Hunt (0 sp.) 125.4332 Genus Sirindhornia H. A. Pedersen & Suksathan (3 spp.) 125.4333 Genus Hemipilia Lindl. (72 spp.) #### Subtribus Vietorchidinae Aver. 125.4341 Genus Silvorchis J. J. Sm. (4 spp.) ### Tribus Diurideae Endl. ex Butzin #### Subtribus Rhizanthellinae R. S. Rogers 125.4411 Genus Rhizanthella R. S. Rogers (5 spp.) #### Subtribus Prasophyllinae Schltr. 125.4421 Genus Prasophyllum R. Br. (159 spp.) 125.4422 Genus Genoplesium R. Br. (59 spp.) 125.4423 Genus Microtis R. Br. (23 spp.) #### Subtribus Cryptostylidinae Schltr. 125.4431 Genus Cryptostylis R. Br. (23 spp.) 125.4432 Genus Coilochilus Schltr. (1 sp.) #### Subtribus Drakaeinae Schltr. 125.4441 Genus Chiloglottis R. Br. (27 spp.) 125.4442 Genus Drakaea Lindl. (10 spp.) 125.4443 Genus Spiculaea Lindl. (1 sp.) 125.4444 Genus Arthrochilus F. Muell. (15 spp.) 125.4445 Genus Paracaleana Blaxell (14 spp.) 125.4446 Genus Caleana R. Br. (1 sp.) #### Subtribus Megastylidinae Schltr. 125.4451 Genus Rimacola Rupp (1 sp.) 125.4452 Genus Lyperanthus R. Br. (2 spp.) 125.4453 Genus Waireia D. L. Jones, Clem. & Molloy (1 sp.) 125.4454 Genus Pyrorchis D. L. Jones & M. A. Clem. (2 spp.) 125.4455 Genus Burnettia Lindl. (1 sp.) 125.4456 Genus Leporella A. S. George (1 sp.) 125.4457 Genus Megastylis (Schltr.) Schltr. (6 spp.) #### Subtribus Acianthinae (Lindl.) Schltr. 125.4461 Genus Stigmatodactylus Maxim. ex Makino (26 spp.) 125.4462 Genus Cyrtostylis R. Br. (5 spp.) 125.4463 Genus Acianthus R. Br. (8 spp.) 125.4464 Genus Townsonia Cheeseman (3 spp.) 125.4465 Genus Corybas R. Br. (159 spp.) #### Subtribus Diuridinae Lindl. ex Meisn. 125.4471 Genus Diuris Sm. (104 spp.) 125.4472 Genus Orthoceras R. Br. (2 spp.) #### Subtribus Caladeniinae Pfitzer 125.4481 Genus Aporostylis Rupp & Hatch (1 sp.) 125.4482 Genus Adenochilus Hook. fil. (2 spp.) 125.4483 Genus Eriochilus R. Br. (12 spp.) 125.4484 Genus Leptoceras Lindl. (1 sp.) 125.4485 Genus Praecoxanthus Hopper & A. P. Br. (1 sp.) 125.4486 Genus Elythranthera (Lindl.) A. S. George (2 spp.) 125.4487 Genus Pheladenia D. L. Jones & M. A. Clem. (1 sp.) 125.4488 Genus Caladenia R. Br. (310 spp.) #### Subtribus Thelymitrinae Lindl. ex Meisn. 125.4491 Genus Calochilus R. Br. (28 spp.) 125.4492 Genus Epiblema R. Br. (1 sp.) 125.4493 Genus Thelymitra J. R. Forst. & G. Forst. (118 spp.) ### Tribus Cranichideae (Lindl.) Endl. #### Subtribus Chloraeinae Pfitzer 125.4511 Genus Chloraea Lindl. (52 spp.) 125.4512 Genus Gavilea Poepp. (17 spp.) 125.4513 Genus Bipinnula Comm. ex Juss. (12 spp.) #### Subtribus Pterostylidinae Pfitzer 125.4521 Genus Pterostylis R. Br. (311 spp.) 125.4521 Genus Achlydosa M. A. Clem. & D. L. Jones (1 sp.) #### Subtribus Physurinae Lindl. ex Meisn. 125.4531 Genus Pachyplectron Schltr. (3 spp.) 125.4532 Genus Microchilus C. Presl (273 spp.) 125.4533 Genus Erythrodes Blume (24 spp.) 125.4534 Genus Goodyera R. Br. (94 spp.) 125.4535 Genus Danhatchia Garay & Christenson (3 spp.) 125.4536 Genus Gonatostylis Schltr. (2 spp.) 125.4537 Genus Halleorchis Szlach. & Olszewski (1 sp.) 125.4538 Genus Platylepis A. Rich. (20 spp.) 125.4539 Genus Schuitemania Ormerod (1 sp.) 125.4540 Genus Orchipedum Breda, Kuhl & Hasselt (3 spp.) 125.4541 Genus Herpysma Lindl. (1 sp.) 125.4542 Genus Hylophila Lindl. (6 spp.) 125.4543 Genus Lepidogyne Blume (1 sp.) 125.4544 Genus Eurycentrum Schltr. (4 spp.) 125.4545 Genus Cystorchis Blume (19 spp.) 125.4546 Genus Zeuxinella Aver. (1 sp.) 125.4547 Genus Ludisia A. Rich. (2 spp.) 125.4548 Genus Dossinia C. Morren (1 sp.) 125.4549 Genus Macodes (Blume) Lindl. (12 spp.) 125.4550 Genus Papuaea Schltr. (1 sp.) 125.4551 Genus Chamaegastrodia Makino & F. Maek. (3 spp.) 125.4552 Genus Cheirostylis Blume (61 spp.) 125.4553 Genus Zeuxine Lindl. (83 spp.) 125.4554 Genus Hetaeria Blume (27 spp.) 125.4555 Genus Rhomboda Lindl. (25 spp.) 125.4556 Genus Vrydagzynea Blume (42 spp.) 125.4557 Genus Odontochilus Blume (75 spp.) 125.4558 Genus Anoectochilus Blume (48 spp.) 125.4559 Genus Aenhenrya Gopalan (2 spp.) #### Subtribus Manniellinae Schltr. 125.4571 Genus Manniella Rchb. fil. (1 sp.) #### Subtribus Cranichidinae Lindl. ex Meisn. 125.4581 Genus Prescottia Lindl. (25 spp.) 125.4582 Genus Galeoglossum A. Rich. & Galeotti (3 spp.) 125.4583 Genus Stenoptera C. Presl (11 spp.) 125.4584 Genus Gomphichis Lindl. (31 spp.) 125.4585 Genus Porphyrostachys Rchb. fil. (2 spp.) 125.4586 Genus Solenocentrum Schltr. (4 spp.) 125.4587 Genus Pseudocentrum Lindl. (16 spp.) 125.4588 Genus Baskervilla Lindl. (11 spp.) 125.4589 Genus Ponthieva R. Br. (74 spp.) 125.4590 Genus Pterichis Lindl. (41 spp.) 125.4591 Genus Cranichis Sw. (79 spp.) 125.4592 Genus Fuertesiella Schltr. (1 sp.) 125.4593 Genus Nezahualcoyotlia R. González (1 sp.) 125.4594 Genus Altensteinia Kunth (8 spp.) 125.4595 Genus Aa Rchb. fil. (25 spp.) 125.4596 Genus Myrosmodes Rchb. fil. (17 spp.) #### Subtribus Discyphinae 125.4601 Genus Discyphus Schltr. (1 sp.) #### Subtribus Spiranthinae Lindl. ex Meisn. 125.4611 Genus Cotylolabium Garay (1 sp.) 125.4612 Genus Stenorrhynchos Rich. (9 spp.) 125.4613 Genus Eltroplectris Raf. (16 spp.) 125.4614 Genus Mesadenella Pabst & Garay (11 spp.) 125.4615 Genus Sacoila Raf. (9 spp.) 125.4616 Genus Pteroglossa Schltr. (16 spp.) 125.4617 Genus Skeptrostachys Garay (13 spp.) 125.4618 Genus Lyroglossa Schltr. (2 spp.) 125.4619 Genus Cyclopogon C. Presl (96 spp.) 125.4620 Genus Hapalorchis Schltr. (14 spp.) 125.4621 Genus Pelexia Poit. ex Rich. (100 spp.) 125.4622 Genus Sarcoglottis C. Presl (57 spp.) 125.4623 Genus Veyretia Szlach. (10 spp.) 125.4624 Genus Thelyschista Garay (1 sp.) 125.4625 Genus Coccineorchis Schltr. (8 spp.) 125.4626 Genus Odontorrhynchus M. N. Correa (8 spp.) 125.4627 Genus Sauroglossum Lindl. (11 spp.) 125.4628 Genus Buchtienia Schltr. (3 spp.) 125.4629 Genus Brachystele Schltr. (23 spp.) 125.4630 Genus Degranvillea Determann (1 sp.) 125.4631 Genus Cybebus Garay (1 sp.) 125.4632 Genus Eurystyles Wawra (24 spp.) 125.4633 Genus Lankesterella Ames (9 spp.) 125.4634 Genus Quechua Salazar & L. Jost (1 sp.) 125.4635 Genus Nothostele Garay (2 spp.) 125.4636 Genus Spiranthes Rich. (43 spp.) 125.4637 Genus Dichromanthus Garay (2 spp.) 125.4638 Genus Deiregyne Schltr. (25 spp.) 125.4639 Genus Svenkoeltzia Burns-Bal. (3 spp.) 125.4640 Genus Sotoa Salazar (1 sp.) 125.4641 Genus Aulosepalum Garay (9 spp.) 125.4642 Genus Beloglottis Schltr. (8 spp.) 125.4643 Genus Mesadenus Schltr. (3 spp.) 125.4644 Genus Stalkya Garay (1 sp.) 125.4645 Genus Funkiella Schltr. (11 spp.) 125.4646 Genus Microthelys Garay (4 spp.) 125.4647 Genus Schiedeella Schltr. (19 spp.) 125.4648 Genus Greenwoodiella Salazar, Hern.-López & J. Sharma (3 spp.) 125.4649 Genus Physogyne Garay (3 spp.) 125.4650 Genus Pseudogoodyera Schltr. (2 spp.) 125.4651 Genus Aracamunia Carnevali & I. Ramírez (1 sp.) 125.4652 Genus Helonoma Garay (2 spp.) 125.4653 Genus Kionophyton Garay (1 sp.) #### Subtribus Galeottiellinae Salazar & M. W. Chase 125.4661 Genus Galeottiella Schltr. (1 sp.) ## Subfamily Epidendroideae Lindl. ### Tribus Neottieae Lindl. 125.5101 Genus Neottia Guett. (78 spp.) 125.5102 Genus Holopogon Kom. & Nevski (7 spp.) 125.5103 Genus Diplandrorchis S. C. Chen (1 sp.) 125.5104 Genus Aphyllorchis Blume (21 spp.) 125.5105 Genus Epipactis Sw. (65 spp.) 125.5106 Genus Cephalanthera Rich. (22 spp.) 125.5107 Genus xCephalopactis Asch. & Graebn. (0 sp.) 125.5108 Genus Limodorum Boehm. (2 spp.) 125.5109 Genus Palmorchis Barb. Rodr. (39 spp.) ### Tribus Sobralieae Pfitzer 125.5201 Genus Sertifera Lindl. & Rchb. fil. (10 spp.) 125.5202 Genus Elleanthus C. Presl (132 spp.) 125.5203 Genus Sobralia Ruiz & Pav. (169 spp.) ### Tribus Triphoreae Dressler #### Subtribus Diceratostelinae (Dressler) Szlach. 125.5311 Genus Diceratostele Summerh. (1 sp.) #### Subtribus Triphorinae (Dressler) Szlach. 125.5321 Genus Triphora Nutt. (23 spp.) 125.5322 Genus Monophyllorchis Schltr. (4 spp.) 125.5323 Genus Pogoniopsis Rchb. fil. (2 spp.) 125.5324 Genus Psilochilus Barb. Rodr. (19 spp.) ### Tribus Xerorchideae P. J. Cribb 125.5401 Genus Xerorchis Schltr. (2 spp.) ### Tribus Wullschlaegelieae 125.5501 Genus Wullschlaegelia Rchb. fil. (2 spp.) ### Tribus Gastrodieae Lindl. 125.5601 Genus Gastrodia R. Br. (97 spp.) 125.5602 Genus Uleiorchis Hoehne (4 spp.) 125.5603 Genus Auxopus Schltr. (4 spp.) 125.5604 Genus Didymoplexis Griff. (31 spp.) ### Tribus Nervilieae Dressler 125.5710 Subtribus Nerviliinae Schltr. 125.5711 Genus Nervilia Comm. ex Gaudich. (79 spp.) #### Subtribus Epipogoniinae Schltr. 125.5721 Genus Epipogium Borkh. (6 spp.) 125.5722 Genus Stereosandra Blume (1 sp.) ### Tribus Tropidieae (Pfitzer) Dressler 125.5801 Genus Tropidia Lindl. (35 spp.) 125.5802 Genus Corymborkis Thouars (9 spp.) ### Tribus Thaieae X. G. Jin & X. G. Xiang 125.5901 Genus Thaia Seidenf. (1 sp.) ### Tribus Arethuseae Lindl. #### Subtribus Arethusinae Benth. 125.6011 Genus Calopogon R. Br. (5 spp.) 125.6012 Genus Arethusa L. (1 sp.) 125.6013 Genus Anthogonium Wall. ex Lindl. (1 sp.) 125.6014 Genus Arundina Blume (1 sp.) 125.6015 Genus Eleorchis F. Maek. (1 sp.) #### Subtribus Coelogyninae Benth. 125.6021 Genus Pleione D. Don (24 spp.) 125.6022 Genus Thunia Rchb. fil. (5 spp.) 125.6023 Genus Dilochia Lindl. (10 spp.) 125.6024 Genus Thuniopsis L. Li, D. P. Ye & Shi J. Li (2 spp.) 125.6025 Genus Bletilla Rchb. fil. (5 spp.) 125.6026 Genus Mengzia W. C. Huang, Z. J. Liu & C. Hu (1 sp.) 125.6027 Genus Aglossorrhyncha Schltr. (12 spp.) 125.6028 Genus Glomera Blume (157 spp.) 125.6029 Genus Coelogyne Lindl. (607 spp.) ### Tribus Malaxideae Lindl. #### Subtribus Dendrobiinae 125.6111 Genus Epigeneium Gagnep. (43 spp.) 125.6112 Genus Dendrobium Sw. (1624 spp.) 125.6113 Genus Bulbophyllum Thouars (2180 spp.) #### Subtribus Malaxidinae Benth. & Hook. fil. 125.6121 Genus Liparis Rich. (329 spp.) 125.6122 Genus Stichorkis Thouars (115 spp.) 125.6123 Genus Blepharoglossum (Schltr.) L. Li (38 spp.) 125.6124 Genus Ypsilorchis Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen (1 sp.) 125.6125 Genus Dienia Lindl. (6 spp.) 125.6126 Genus Crepidium Blume (307 spp.) 125.6127 Genus Oberonioides Szlach. (7 spp.) 125.6128 Genus Malaxis Sol. ex Sw. (175 spp.) 125.6129 Genus Crossoliparis Marg. (1 sp.) 125.6130 Genus Tamayorkis Szlach. (1 sp.) 125.6131 Genus Hammarbya Kuntze (1 sp.) 125.6132 Genus Crossoglossa Dressler & Dodson (50 spp.) 125.6133 Genus Alatiliparis Marg. & Szlach. (14 spp.) 125.6134 Genus Orestias Ridl. (4 spp.) 125.6135 Genus Oberonia Lindl. (343 spp.) 125.6136 Genus Hippeophyllum Schltr. (10 spp.) ### Tribus Podochileae Pfitzer 125.6201 Genus Podochilus Blume (65 spp.) 125.6202 Genus Appendicula Blume (156 spp.) 125.6203 Genus Ascidieria Seidenf. (9 spp.) 125.6204 Genus Eria Lindl. (44 spp.) 125.6205 Genus Bryobium Lindl. (29 spp.) 125.6206 Genus Aeridostachya (Hook. fil.) Brieger (21 spp.) 125.6207 Genus Cylindrolobus Blume (84 spp.) 125.6208 Genus Callostylis Blume (5 spp.) 125.6209 Genus Bambuseria Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen (2 spp.) 125.6210 Genus Pseuderia Schltr. (21 spp.) 125.6211 Genus Dendrolirium Blume (15 spp.) 125.6212 Genus Pinalia Buch.-Ham. ex D. Don (181 spp.) 125.6213 Genus Campanulorchis Brieger (4 spp.) 125.6214 Genus Strongyleria (Pfitzer) Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen (4 spp.) 125.6215 Genus Mycaranthes Blume (39 spp.) 125.6216 Genus Dilochiopsis (Hook. fil.) Brieger (1 sp.) 125.6217 Genus Trichotosia Blume (80 spp.) 125.6218 Genus Oxystophyllum Blume (36 spp.) 125.6219 Genus Porpax Lindl. (56 spp.) 125.6220 Genus Epiblastus Schltr. (23 spp.) 125.6221 Genus Ceratostylis Blume (155 spp.) 125.6222 Genus Mediocalcar J. J. Sm. (17 spp.) 125.6223 Genus Cryptochilus Wall. (8 spp.) 125.6224 Genus Poaephyllum Ridl. (8 spp.) #### Subtribus Thelasinae Ridl. 125.6231 Genus Ridleyella Schltr. (1 sp.) 125.6232 Genus Octarrhena Thwaites (57 spp.) 125.6233 Genus Thelasis Blume (29 spp.) 125.6234 Genus Phreatia Lindl. (212 spp.) ### Tribus Collabieae Pfitzer 125.6301 Genus Acanthephippium Blume ex Endl. (12 spp.) 125.6302 Genus Ancistrochilus Rolfe (2 spp.) 125.6303 Genus Styloglossum Breda, Kuhl & Hasselt (47 spp.) 125.6304 Genus Calanthe R. Br. (177 spp.) 125.6305 Genus Phaius Lour. (46 spp.) 125.6306 Genus Cephalantheropsis Guillaumin (5 spp.) 125.6307 Genus Preptanthe Rchb. fil. (8 spp.) 125.6308 Genus Gastrorchis Thouars (11 spp.) 125.6309 Genus Chrysoglossum Blume (4 spp.) 125.6310 Genus Eriodes Rolfe (1 sp.) 125.6311 Genus Spathoglottis Blume (41 spp.) 125.6312 Genus Ipsea Lindl. (3 spp.) 125.6313 Genus Pachystoma Blume (3 spp.) 125.6314 Genus Plocoglottis Blume (37 spp.) 125.6315 Genus Pilophyllum Schltr. (1 sp.) 125.6316 Genus Diglyphosa Blume (1 sp.) 125.6317 Genus Risleya King & Pantl. (1 sp.) 125.6318 Genus Collabium Blume (15 spp.) 125.6319 Genus Nephelaphyllum Blume (11 spp.) 125.6320 Genus Hancockia Rolfe (1 sp.) 125.6321 Genus Tainia Blume (38 spp.) ### Tribus Vandeae Lindl. 125.6410 Subtribus Adrorhizinae Schltr. 125.6411 Genus Adrorhizon Hook. fil. (1 sp.) 125.6412 Genus Sirhookera Kuntze (2 spp.) 125.6413 Genus Bromheadia Lindl. (31 spp.) 125.6420 Subtribus Polystachyinae 125.6421 Genus Polystachya Hook. (262 spp.) 125.6422 Genus Hederorkis Thouars (2 spp.) #### Subtribus Angraecinae 125.6431 Genus Angraecum Bory (223 spp.) 125.6432 Genus Jumellea Schltr. (66 spp.) 125.6433 Genus Lemurorchis Kraenzl. (1 sp.) 125.6434 Genus Sobennikoffia Schltr. (4 spp.) 125.6435 Genus Oeoniella Schltr. (2 spp.) 125.6436 Genus Ambrella H. Perrier (1 sp.) 125.6437 Genus Lemurella Schltr. (4 spp.) 125.6438 Genus Cryptopus Lindl. (4 spp.) 125.6439 Genus Neobathiea Schltr. (7 spp.) 125.6440 Genus Oeonia Lindl. (5 spp.) 125.6441 Genus Aeranthes Lindl. (47 spp.) 125.6442 Genus Calyptrochilum Kraenzl. (3 spp.) 125.6443 Genus Listrostachys Rchb. fil. (1 sp.) 125.6444 Genus Campylocentrum Benth. (88 spp.) 125.6445 Genus Dendrophylax Rchb. fil. (15 spp.) 125.6446 Genus Erasanthe P. J. Cribb, Hermans & D. L. Roberts (1 sp.) 125.6447 Genus Aerangis Rchb. fil. (58 spp.) 125.6448 Genus Summerhayesia P. J. Cribb (3 spp.) 125.6449 Genus Amesiella Schltr. ex Garay (2 spp.) 125.6450 Genus Microcoelia Lindl. (33 spp.) 125.6451 Genus Chauliodon Summerh. (1 sp.) 125.6452 Genus Taeniorrhiza Summerh. (1 sp.) 125.6453 Genus Dinklageella Mansf. (4 spp.) 125.6454 Genus Solenangis Schltr. (8 spp.) 125.6455 Genus Beclardia A. Rich. (2 spp.) 125.6456 Genus Eurychone Schltr. (2 spp.) 125.6457 Genus Eggelingia Summerh. (3 spp.) 125.6458 Genus Tridactyle Schltr. (46 spp.) 125.6459 Genus Cardiochilos P. J. Cribb (1 sp.) 125.6460 Genus Nephrangis (Schltr.) Summerh. (1 sp.) 125.6461 Genus Ypsilopus Summerh. (13 spp.) 125.6462 Genus Ancistrorhynchus Finet (18 spp.) 125.6463 Genus Bolusiella Schltr. (5 spp.) 125.6464 Genus Plectrelminthus Raf. (1 sp.) 125.6465 Genus Cyrtorchis Schltr. (19 spp.) 125.6466 Genus Planetangis Stévart & Farminhão (1 sp.) 125.6467 Genus Podangis Schltr. (3 spp.) 125.6468 Genus Kylicanthe Descourv., Stévart & Droissart (7 spp.) 125.6469 Genus Diaphananthe Schltr. (30 spp.) 125.6470 Genus Rhipidoglossum Schltr. (49 spp.) 125.6471 Genus Sarcorhynchus Schltr. (3 spp.) 125.6472 Genus Mystacidium Lindl. (24 spp.) 125.6473 Genus Sphyrarhynchus Mansf. (3 spp.) 125.6474 Genus Angraecopsis Kraenzl. (19 spp.) 125.6475 Genus Triceratorhynchus Summerh. (3 spp.) #### Subtribus Aeridinae 125.6481 Genus Pennilabium J. J. Sm. (18 spp.) 125.6482 Genus Ceratocentron Senghas (1 sp.) 125.6483 Genus Hymenorchis Schltr. (14 spp.) 125.6484 Genus Omoea Blume (2 spp.) 125.6485 Genus Santotomasia Ormerod (1 sp.) 125.6486 Genus Trachoma Garay (16 spp.) 125.6487 Genus Tuberolabium Yamam. (13 spp.) 125.6488 Genus Porrorhachis Garay (2 spp.) 125.6489 Genus Saccolabium Blume (4 spp.) 125.6490 Genus Chamaeanthus Schltr. (5 spp.) 125.6491 Genus Chroniochilus J. J. Sm. (5 spp.) 125.6492 Genus Grosourdya Rchb. fil. (34 spp.) 125.6493 Genus Kipandiorchis P. O´Byrne & Gokusing (2 spp.) 125.6494 Genus Luisia Gaudich. (49 spp.) 125.6495 Genus Gastrochilus D. Don (81 spp.) 125.6496 Genus Biermannia King & Pantl. (10 spp.) 125.6497 Genus Taprobanea Christenson (1 sp.) 125.6498 Genus Dyakia Christenson (1 sp.) 125.6499 Genus Dryadorchis Schltr. (5 spp.) 125.6500 Genus Phragmorchis L. O. Williams (1 sp.) 125.6501 Genus Robiquetia Gaudich. (93 spp.) 125.6502 Genus Malleola J. J. Sm. & Schltr. ex Schltr. (4 spp.) 125.6503 Genus Uncifera Lindl. (6 spp.) 125.6504 Genus Aerides Lour. (30 spp.) 125.6505 Genus Papilionanthe Schltr. (12 spp.) 125.6506 Genus Vanda Jones (92 spp.) 125.6507 Genus Seidenfadenia Garay (1 sp.) 125.6508 Genus Paraholcoglossum Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen (2 spp.) 125.6509 Genus Holcoglossum Schltr. (18 spp.) 125.6510 Genus Rhynchostylis Blume (6 spp.) 125.6511 Genus Phalaenopsis Blume (84 spp.) 125.6512 Genus Paraphalaenopsis A. D. Hawkes (4 spp.) 125.6513 Genus Pteroceras Hasselt ex Hassk. (13 spp.) 125.6514 Genus Brachypeza Schltr. ex Garay (12 spp.) 125.6515 Genus Macropodanthus L. O. Williams (12 spp.) 125.6516 Genus Dimorphorchis Rolfe (10 spp.) 125.6517 Genus Cottonia Wight (1 sp.) 125.6518 Genus Diploprora Hook. fil. (2 spp.) 125.6519 Genus Drymoanthus Nicholls (8 spp.) 125.6520 Genus Vandopsis Pfitzer (2 spp.) 125.6521 Genus Cymbilabia D. K. Liu & Ming H. Li (3 spp.) 125.6522 Genus Sarcanthopsis Garay (6 spp.) 125.6523 Genus Acampe Lindl. (10 spp.) 125.6524 Genus Saccolabiopsis J. J. Sm. (15 spp.) 125.6525 Genus Schoenorchis Reinw. (30 spp.) 125.6526 Genus Seidenfadeniella C. S. Kumar (4 spp.) 125.6527 Genus Pelatantheria Ridl. (8 spp.) 125.6528 Genus Jejewoodia Szlach. (6 spp.) 125.6529 Genus Trichoglottis Blume (86 spp.) 125.6530 Genus Pomatocalpa Breda, Kuhl & Hasselt (24 spp.) 125.6531 Genus Plectorrhiza Dockrill (6 spp.) 125.6532 Genus Renanthera Lour. (26 spp.) 125.6533 Genus Sarcoglyphis Garay (14 spp.) 125.6534 Genus Cleisomeria Lindl. ex G. Don (2 spp.) 125.6535 Genus Diplocentrum Lindl. (2 spp.) 125.6536 Genus Smitinandia Holttum (3 spp.) 125.6537 Genus Deceptor Seidenf. (1 sp.) 125.6538 Genus Cleisostomopsis Seidenf. (2 spp.) 125.6539 Genus Cleisostoma Blume (107 spp.) 125.6540 Genus Stereochilus Lindl. (9 spp.) 125.6541 Genus Micropera Lindl. (21 spp.) 125.6542 Genus Bidoupia Aver., Ormerod & Duy (2 spp.) 125.6543 Genus Arachnis Blume (18 spp.) 125.6544 Genus Ascochilus Ridl. (2 spp.) 125.6545 Genus Bogoria J. J. Sm. (12 spp.) 125.6546 Genus Thrixspermum Lour. (199 spp.) 125.6547 Genus Cleisocentron Brühl (9 spp.) 125.6548 Genus Rhynchogyna Seidenf. & Garay (2 spp.) 125.6549 Genus Chiloschista Lindl. (25 spp.) 125.6550 Genus Sarcochilus R. Br. (25 spp.) 125.6551 Genus Ophioglossella Schuit. & Ormerod (1 sp.) 125.6552 Genus Mobilabium Rupp (1 sp.) 125.6553 Genus Peristeranthus P. F. Hunt (1 sp.) 125.6554 Genus Rhinerrhiza Rupp (2 spp.) 125.6555 Genus Parasarcochilus Dockrill (3 spp.) 125.6556 Genus Eclecticus P. O´Byrne (1 sp.) 125.6557 Genus Adenoncos Blume (18 spp.) 125.6558 Genus Microsaccus Blume (13 spp.) 125.6559 Genus Calymmanthera Schltr. (6 spp.) 125.6560 Genus Sarcophyton Garay (3 spp.) 125.6561 Genus Taeniophyllum Blume (245 spp.) ### Tribus Cymbidieae Pfitzer #### Subtribus Cymbidiinae Benth. 125.6611 Genus Cymbidium Sw. (80 spp.) 125.6612 Genus Acriopsis Reinw. ex Blume (6 spp.) 125.6613 Genus Thecopus Seidenf. (2 spp.) 125.6614 Genus Thecostele Rchb. fil. (1 sp.) 125.6615 Genus Devogelia Schuit. (1 sp.) 125.6616 Genus Grammatophyllum Blume (13 spp.) 125.6617 Genus Porphyroglottis Ridl. (1 sp.) #### Subtribus Eulophiinae Benth. 125.6621 Genus Dipodium R. Br. (40 spp.) 125.6622 Genus Ansellia Lindl. (1 sp.) 125.6623 Genus Claderia Hook. fil. (1 sp.) 125.6624 Genus Imerinaea Schltr. (1 sp.) 125.6625 Genus Graphorkis Thouars (4 spp.) 125.6626 Genus Eulophia R. Br. (275 spp.) #### Subtribus Catasetinae Schltr. 125.6631 Genus Cyanaeorchis Barb. Rodr. (3 spp.) 125.6632 Genus Grobya Lindl. (5 spp.) 125.6633 Genus Galeandra Lindl. (32 spp.) 125.6634 Genus Clowesia Lindl. (8 spp.) 125.6635 Genus Catasetum Rich. ex Kunth (182 spp.) 125.6636 Genus Dressleria Dodson (13 spp.) 125.6637 Genus Cycnoches Lindl. (31 spp.) 125.6638 Genus Mormodes Lindl. (89 spp.) #### Subtribus Cyrtopodiinae Benth. 125.6641 Genus Cyrtopodium R. Br. (49 spp.) #### Subtribus Oncidiinae Benth. 125.6651 Genus Psychopsis Raf. (4 spp.) 125.6652 Genus Psychopsiella Lückel & Braem (1 sp.) 125.6653 Genus Trichopilia Lindl. (43 spp.) 125.6654 Genus Cuitlauzina La Llave & Lex. (9 spp.) 125.6655 Genus Rossioglossum (Schltr.) Garay & G. C. Kenn. (12 spp.) 125.6656 Genus Cohniella Pfitzer (26 spp.) 125.6657 Genus Trichocentrum Poepp. & Endl. (65 spp.) 125.6658 Genus Grandiphyllum Docha Neto (11 spp.) 125.6659 Genus Saundersia Rchb. fil. (2 spp.) 125.6660 Genus Lockhartia Hook. (33 spp.) 125.6661 Genus Ornithocephalus Hook. (54 spp.) 125.6662 Genus Dunstervillea Garay (1 sp.) 125.6663 Genus Caluera Dodson & Determann (5 spp.) 125.6664 Genus Eloyella P. Ortiz (10 spp.) 125.6665 Genus Zygostates Lindl. (28 spp.) 125.6666 Genus Phymatidium Lindl. (10 spp.) 125.6667 Genus Rauhiella Pabst & P. I. S. Braga (3 spp.) 125.6668 Genus Chytroglossa Rchb. fil. (3 spp.) 125.6669 Genus Thysanoglossa Porto & Brade (3 spp.) 125.6670 Genus Platyrhiza Barb. Rodr. (1 sp.) 125.6671 Genus Hintonella Ames (1 sp.) 125.6672 Genus Centroglossa Barb. Rodr. (7 spp.) 125.6673 Genus Trichoceros Kunth (9 spp.) 125.6674 Genus Telipogon Mutis ex Kunth (247 spp.) 125.6675 Genus Hofmeisterella Rchb. fil. (3 spp.) 125.6676 Genus Fernandezia Lindl. (104 spp.) 125.6677 Genus Vitekorchis Romowicz & Szlach. (7 spp.) 125.6678 Genus Oncidium Sw. (374 spp.) 125.6679 Genus Ecuadorella Dodson & G. A. Romero (3 spp.) 125.6680 Genus Nohawilliamsia M. W. Chase & Whitten (1 sp.) 125.6681 Genus Otoglossum (Schltr.) Garay & Dunst. (24 spp.) 125.6682 Genus Cyrtochiloides N. H. Williams & M. W. Chase (3 spp.) 125.6683 Genus Miltoniopsis God.-Leb. (6 spp.) 125.6684 Genus Caucaea Schltr. (26 spp.) 125.6685 Genus Cyrtochilum Kunth (204 spp.) 125.6686 Genus Miltonia Lindl. (11 spp.) 125.6687 Genus Cischweinfia Dressler & N. H. Williams (11 spp.) 125.6688 Genus Oliveriana Rchb. fil. (14 spp.) 125.6689 Genus Systeloglossum Schltr. (5 spp.) 125.6690 Genus Aspasia Lindl. (7 spp.) 125.6691 Genus Brassia R. Br. (67 spp.) 125.6692 Genus Tolumnia Raf. (26 spp.) 125.6693 Genus Erycina Lindl. (7 spp.) 125.6694 Genus Rhynchostele Rchb. fil. (18 spp.) 125.6695 Genus Notyliopsis P. Ortiz (1 sp.) 125.6696 Genus Zelenkoa Chase & Williams (1 sp.) 125.6697 Genus Gomesa R. Br. (139 spp.) 125.6698 Genus Solenidium Lindl. (3 spp.) 125.6699 Genus Capanemia Barb. Rodr. (17 spp.) 125.6700 Genus Plectrophora H. Focke (9 spp.) 125.6701 Genus Leochilus Knowles & Westc. (14 spp.) 125.6702 Genus Pterostemma Kraenzl. (6 spp.) 125.6703 Genus Schunkea Senghas (1 sp.) 125.6704 Genus Suarezia Dodson (1 sp.) 125.6705 Genus Sanderella Kuntze (2 spp.) 125.6706 Genus Rodriguezia Ruiz & Pav. (48 spp.) 125.6707 Genus Seegeriella Senghas (3 spp.) 125.6708 Genus Warmingia Rchb. fil. (4 spp.) 125.6709 Genus Macradenia R. Br. (10 spp.) 125.6710 Genus Trizeuxis Lindl. (1 sp.) 125.6711 Genus Macroclinium Barb. Rodr. (48 spp.) 125.6712 Genus Santanderella P. Ortiz (1 sp.) 125.6713 Genus Cypholoron Dodson & Dressler (2 spp.) 125.6714 Genus Notylia Lindl. (52 spp.) 125.6715 Genus Polyotidium Garay (1 sp.) 125.6716 Genus Sutrina Lindl. (2 spp.) 125.6717 Genus Ionopsis Kunth (7 spp.) 125.6718 Genus Comparettia Poepp. & Endl. (88 spp.) 125.6719 Genus Quekettia Lindl. (7 spp.) 125.6720 Genus Archivea Christenson & Jenny (1 sp.) #### Subtribus Eriopsidinae Szlach. 125.6721 Genus Eriopsis Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Maxillariinae Benth. 125.6731 Genus Maxillaria Ruiz & Pav. (661 spp.) 125.6732 Genus Neomoorea Rolfe (1 sp.) 125.6733 Genus Lycaste Lindl. (50 spp.) 125.6734 Genus Anguloa Ruiz & Pav. (9 spp.) 125.6735 Genus Sudamerlycaste Archila (49 spp.) 125.6736 Genus Xylobium Lindl. (34 spp.) 125.6737 Genus Scuticaria Lindl. (12 spp.) 125.6738 Genus Rudolfiella Hoehne (7 spp.) 125.6739 Genus Bifrenaria Lindl. (23 spp.) 125.6740 Genus Guanchezia G. A. Romero & Carnevali (1 sp.) 125.6741 Genus Horvatia Garay (1 sp.) 125.6742 Genus Teuscheria Garay (10 spp.) #### Subtribus Zygopetalinae Schltr. 125.6751 Genus Zygopetalum Hook. (12 spp.) 125.6752 Genus Cryptarrhena R. Br. (2 spp.) 125.6753 Genus Dichaea Lindl. (131 spp.) 125.6754 Genus Benzingia Dodson (11 spp.) 125.6755 Genus Chaubardiella Garay (8 spp.) 125.6756 Genus Stenia Lindl. (23 spp.) 125.6757 Genus Huntleya Bateman ex Lindl. (15 spp.) 125.6758 Genus Kefersteinia Rchb. fil. (60 spp.) 125.6759 Genus xAckersteinia Neudecker (0 sp.) 125.6760 Genus Stenotyla Dressler (8 spp.) 125.6761 Genus Cochleanthes Raf. (1 sp.) 125.6762 Genus Warszewiczella Rchb. fil. (10 spp.) 125.6763 Genus Pescatoria Rchb. fil. (22 spp.) 125.6764 Genus Euryblema Dressler (2 spp.) 125.6765 Genus Chondroscaphe (Dressler) Senghas & Gerlach (14 spp.) 125.6766 Genus Daiotyla Dressler (5 spp.) 125.6767 Genus Echinorhyncha Dressler (5 spp.) 125.6768 Genus Aetheorhyncha Dressler (1 sp.) 125.6769 Genus Ixyophora Dressler (8 spp.) 125.6770 Genus Chondrorhyncha Lindl. (7 spp.) 125.6771 Genus Pridgeonia Pupulin (1 sp.) 125.6772 Genus Cheiradenia Lindl. (1 sp.) 125.6773 Genus Warreella Schltr. (2 spp.) 125.6774 Genus Warreopsis Garay (4 spp.) 125.6775 Genus Vargasiella C. Schweinf. (3 spp.) 125.6776 Genus Warrea Lindl. (3 spp.) 125.6777 Genus Otostylis Schltr. (2 spp.) 125.6778 Genus Paradisanthus Rchb. fil. (4 spp.) 125.6779 Genus Hoehneella Ruschi (2 spp.) 125.6780 Genus Koellensteinia Rchb. fil. (19 spp.) 125.6781 Genus Galeottia A. Rich. (12 spp.) 125.6782 Genus Batemannia Lindl. (5 spp.) 125.6783 Genus Zygosepalum Rchb. fil. (8 spp.) 125.6784 Genus Chaubardia Rchb. fil. (3 spp.) 125.6785 Genus Neogardneria Schltr. (1 sp.) 125.6786 Genus Aganisia Lindl. (4 spp.) 125.6787 Genus Promenaea Lindl. (19 spp.) 125.6788 Genus Pabstia Garay (6 spp.) #### Subtribus Stanhopeinae Benth. 125.6791 Genus Braemia Jenny (1 sp.) 125.6792 Genus Paphinia Lindl. (16 spp.) 125.6793 Genus Horichia Jenny (1 sp.) 125.6794 Genus Houlletia Brongn. (10 spp.) 125.6795 Genus Schlimmia Planch. & Linden (2 spp.) 125.6796 Genus Trevoria F. Lehm. (6 spp.) 125.6797 Genus Cirrhaea Lindl. (7 spp.) 125.6798 Genus Gongora Ruiz & Pav. (75 spp.) 125.6799 Genus Acineta Lindl. (13 spp.) 125.6800 Genus Lueddemannia Rchb. fil. (3 spp.) 125.6801 Genus Lacaena Lindl. (2 spp.) 125.6802 Genus Vasqueziella Dodson (1 sp.) 125.6803 Genus Polycycnis Rchb. fil. (18 spp.) 125.6804 Genus Lueckelia Jenny (1 sp.) 125.6805 Genus Kegeliella Mansf. (4 spp.) 125.6806 Genus Soterosanthus Lehm. ex Jenny (1 sp.) 125.6807 Genus Stanhopea Frost ex Hook. (78 spp.) 125.6808 Genus Embreea Dodson (1 sp.) 125.6809 Genus Sievekingia Rchb. fil. (11 spp.) 125.6810 Genus Coryanthes Hook. (65 spp.) #### Subtribus Coeliopsidinae Szlach. 125.6821 Genus Coeliopsis Rchb. fil. (1 sp.) 125.6822 Genus Lycomormium Rchb. fil. (5 spp.) 125.6823 Genus Peristeria Hook. (10 spp.) ### Tribus Epidendreae Lindl. #### Subtribus Agrostophyllinae 125.7011 Genus Agrostophyllum Blume (141 spp.) 125.7012 Genus Earina Lindl. (8 spp.) 125.7020 Subtribus Ponerinae Pfitzer 125.7021 Genus Ponera Lindl. (4 spp.) 125.7022 Genus Nemaconia Knowles & Westc. (6 spp.) 125.7023 Genus Helleriella A. D. Hawkes (2 spp.) 125.7024 Genus Isochilus R. Br. (14 spp.) #### Subtribus Calypsoinae 125.7031 Genus Ephippianthus Rchb. fil. (2 spp.) 125.7032 Genus Dactylostalix Rchb. fil. (1 sp.) 125.7033 Genus Calypso Salisb. (1 sp.) 125.7034 Genus Tipularia Nutt. (7 spp.) 125.7035 Genus Changnienia Chien (2 spp.) 125.7036 Genus Govenia Lindl. (30 spp.) 125.7037 Genus Aplectrum Nutt. (1 sp.) 125.7038 Genus Cremastra Lindl. (7 spp.) 125.7039 Genus Oreorchis Lindl. (18 spp.) 125.7040 Genus Corallorhiza Châtel. (15 spp.) 125.7041 Genus Yoania Maxim. (4 spp.) 125.7042 Genus Danxiaorchis J. W. Zhai et al. (2 spp.) 125.7043 Genus Coelia Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Chysidinae Schltr. 125.7051 Genus Chysis Lindl. (15 spp.) 125.7060 Subtribus Bletiinae Benth. 125.7061 Genus Bletia Ruiz & Pav. (55 spp.) #### Subtribus Laeliinae Benth. 125.7071 Genus Meiracyllium Rchb. fil. (2 spp.) 125.7072 Genus Orleanesia Barb. Rodr. (8 spp.) 125.7073 Genus Jacquiniella Schltr. (12 spp.) 125.7074 Genus Scaphyglottis Poepp. & Endl. (84 spp.) 125.7075 Genus Nidema Britton & Millsp. (2 spp.) 125.7076 Genus Domingoa Schltr. (5 spp.) 125.7077 Genus Arpophyllum La Llave & Lex. (5 spp.) 125.7078 Genus Alamania La Llave & Lex. (1 sp.) 125.7079 Genus Isabelia Barb. Rodr. (3 spp.) 125.7080 Genus xIsanitella Leinig (0 sp.) 125.7081 Genus Loefgrenianthus Hoehne (1 sp.) 125.7082 Genus Homalopetalum Rolfe (8 spp.) 125.7083 Genus Pygmaeorchis Brade (2 spp.) 125.7084 Genus Epidendrum L. (1822 spp.) 125.7085 Genus Microepidendrum Brieger (5 spp.) 125.7086 Genus Dimerandra Schltr. (5 spp.) 125.7087 Genus Barkeria Knowles & Westc. (19 spp.) 125.7088 Genus Acrorchis Dressler (1 sp.) 125.7089 Genus Tetramicra Lindl. (10 spp.) 125.7090 Genus Artorima Dressler & G. E. Pollard (2 spp.) 125.7091 Genus Hagsatera R. González (2 spp.) 125.7092 Genus Pseudolaelia Porto & Brade (23 spp.) 125.7093 Genus Leptotes Lindl. (9 spp.) 125.7094 Genus Dinema Lindl. (2 spp.) 125.7095 Genus Oestlundia W. E. Higgins (5 spp.) 125.7096 Genus Amoana Leopardi & Carnevali (2 spp.) 125.7097 Genus Encyclia Hook. (194 spp.) 125.7098 Genus Prosthechea Knowles & Westc. (133 spp.) 125.7099 Genus Psychilis Raf. (15 spp.) 125.7100 Genus Caularthron Raf. (2 spp.) 125.7101 Genus Cattleya Lindl. (140 spp.) 125.7102 Genus Guarianthe Dressler & W. E. Higgins (4 spp.) 125.7103 Genus Broughtonia R. Br. (6 spp.) 125.7104 Genus Quisqueya Dod (4 spp.) 125.7105 Genus Schomburgkia Lindl. (21 spp.) 125.7106 Genus xSchombolaelia (0 sp.) 125.7107 Genus Laelia Lindl. (7 spp.) 125.7108 Genus Adamantinia van den Berg & C. N. Gonç. (1 sp.) 125.7109 Genus Myrmecophila Rolfe (9 spp.) 125.7110 Genus Rhyncholaelia Schltr. (2 spp.) 125.7111 Genus Brassavola R. Br. (15 spp.) 125.7112 Genus Constantia Barb. Rodr. (6 spp.) #### Subtribus Pleurothallidinae Lindl. ex G. Don 125.7121 Genus Neocogniauxia Schltr. (2 spp.) 125.7122 Genus Dilomilis Raf. (5 spp.) 125.7123 Genus Tomzanonia Nir (1 sp.) 125.7124 Genus Brachionidium Lindl. (83 spp.) 125.7125 Genus Atopoglossum Luer (3 spp.) 125.7126 Genus Sansonia Chiron (2 spp.) 125.7127 Genus Octomeria R. Br. (142 spp.) 125.7128 Genus Dresslerella Luer (14 spp.) 125.7129 Genus Myoxanthus Poepp. & Endl. (51 spp.) 125.7130 Genus Echinosepala Pridgeon & M. W. Chase (17 spp.) 125.7131 Genus Pupulinia Karremans & Bogarín (1 sp.) 125.7132 Genus Restrepiella Garay & Dunst. (5 spp.) 125.7133 Genus Barbosella Schltr. (19 spp.) 125.7134 Genus Restrepia Kunth (63 spp.) 125.7135 Genus Pleurothallopsis Porto & Brade (20 spp.) 125.7136 Genus Chamelophyton Garay (1 sp.) 125.7137 Genus Acianthera Scheidw. (303 spp.) 125.7138 Genus Lankesteriana Karremans (24 spp.) 125.7139 Genus Zootrophion Luer (31 spp.) 125.7140 Genus Trichosalpinx Luer (31 spp.) 125.7141 Genus Tubella (Luer) Archila (73 spp.) 125.7142 Genus Pseudolepanthes (Luer) Archila (11 spp.) 125.7143 Genus Pendusalpinx Karremans & Mel. Fernández (7 spp.) 125.7144 Genus Opilionanthe Karremans & Bogarín (2 spp.) 125.7145 Genus Gravendeelia Bogarín & Karremans (1 sp.) 125.7146 Genus Stellamaris Mel. Fernández & Bogarín (1 sp.) 125.7147 Genus Anathallis Barb. Rodr. (121 spp.) 125.7148 Genus Lepanthopsis (Cogn.) Ames (49 spp.) 125.7149 Genus Lepanthes Sw. (1131 spp.) 125.7150 Genus Draconanthes (Luer) Luer (6 spp.) 125.7151 Genus Frondaria Luer (2 spp.) 125.7152 Genus Trisetella Luer (28 spp.) 125.7153 Genus Dracula Luer (145 spp.) 125.7154 Genus Porroglossum Schltr. (56 spp.) 125.7155 Genus Masdevallia Ruiz & Pav. (640 spp.) 125.7156 Genus Diodonopsis Pridgeon & M. W. Chase (4 spp.) 125.7157 Genus Phloeophila Hoehne & Schltr. (5 spp.) 125.7158 Genus Luerella Braas (1 sp.) 125.7159 Genus Ophidion Luer (15 spp.) 125.7160 Genus Andreettaea Luer (1 sp.) 125.7161 Genus Andinia (Luer) Luer (81 spp.) 125.7162 Genus Dryadella Luer (61 spp.) 125.7163 Genus Specklinia Lindl. (111 spp.) 125.7164 Genus Muscarella Luer (56 spp.) 125.7165 Genus Scaphosepalum Pfitzer (54 spp.) 125.7166 Genus Platystele Schltr. (120 spp.) 125.7167 Genus Teagueia (Luer) Luer (18 spp.) 125.7168 Genus Stelis Sw. (1335 spp.) 125.7169 Genus Pleurothallis R. Br. (535 spp.) 125.7170 Genus Pabstiella Brieger & Senghas (147 spp.) 125.7171 Genus Madisonia Luer (7 spp.) # Familia Boryaceae M. W. Chase (13 spp.) 126.0001 Genus Alania Endl. (1 sp.) 126.0002 Genus Borya Labill. (12 spp.) # Family Blandfordiaceae R. Dahlgren & Clifford (4 spp.) 127.0001 Genus Blandfordia Sm. (4 spp.) # Familia Asteliaceae Dumort. (37 spp.) 128.0001 Genus Neoastelia J. B. Williams (1 sp.) 128.0002 Genus Milligania Hook. fil. (5 spp.) 128.0003 Genus Astelia Banks & Sol. ex R. Br. (31 spp.) # Familia Lanariaceae H. Huber ex R. Dahlgren (1 sp.) 129.0001 Genus Lanaria Aiton (1 sp.) # Familia Hypoxidaceae R. Br. (171 spp.) 130.0001 Genus Empodium Salisb. (7 spp.) 130.0002 Genus Spiloxene Salisb. (3 spp.) 130.0003 Genus Pauridia Harv. (35 spp.) 130.0004 Genus Rhodohypoxis Nel (6 spp.) 130.0005 Genus Hypoxis L. (88 spp.) 130.0006 Genus Sinocurculigo Z. J. Liu, L. J. Chen & K. Wei Liu (1 sp.) 130.0007 Genus Molineria Colla (10 spp.) 130.0008 Genus Curculigo Gaertn. (18 spp.) 130.0009 Genus Hypoxidia Friedmann (2 spp.) 130.0010 Genus Neofriedmannia Kocyan & Wiland (1 sp.) # Familia Tecophilaeaceae Leyb. (26 spp.) ## Subfamilia Tecophilaeoideae Reveal 131.1001 Genus Conanthera Ruiz & Pav. (5 spp.) 131.1002 Genus Tecophilaea Bertero ex Colla (2 spp.) 131.1003 Genus Zephyra D. Don (2 spp.) 131.1004 Genus Odontostomum Torr. (1 sp.) ## Subfamilia Wallerioideae R. Dahlgren 131.2001 Genus Kabuyea Brummitt (1 sp.) 131.2002 Genus Cyanastrum Oliv. (3 spp.) 131.2003 Genus Walleria J. Kirk (3 spp.) 131.2004 Genus Eremiolirion J. C. Manning & F. Forest (1 sp.) 131.2005 Genus Cyanella Royen ex L. (8 spp.) # Familia Doryanthaceae R. Dahlgren & Clifford (2 spp.) 132.0001 Genus Doryanthes Corrêa (2 spp.) # Familia Ixioliriaceae (Pax) Nakai (4 spp.) 133.0001 Genus Ixiolirion Fisch. ex Herb. (4 spp.) # Familia Iridaceae Juss. (2579 spp.) ## Subfamilia Isophysidoideae Takht. ex Thorne & Reveal 134.1001 Genus Isophysis T. Moore (1 sp.) ## Subfamilia Patersonioideae Goldblatt 134.2001 Genus Patersonia R. Br. (23 spp.) ## Subfamilia Geosiridoideae Goldblatt & J. C. Manning 134.3001 Genus Geosiris Baill. (3 spp.) ## Subfamilia Aristeoideae Vines 134.4001 Genus Aristea Sol. ex Aiton (61 spp.) ## Subfamilia Nivenioideae Schulze ex Goldblatt 134.5001 Genus Nivenia Vent. (11 spp.) 134.5002 Genus Witsenia Thunb. (1 sp.) 134.5003 Genus Klattia Baker (3 spp.) ## Subfamilia Crocoideae Burnett 134.6100 Tribus Tritoniopsideae Goldblatt & J. C. Manning 134.6101 Genus Tritoniopsis L. Bolus (25 spp.) 134.6102 Genus Melasphaerula Ker Gawl. (1 sp.) ### Tribus Gladioleae Dumort. 134.6201 Genus Gladiolus L. (285 spp.) ### Tribus Watsonieae Klatt 134.6301 Genus Micranthus (Pers.) Eckl. (7 spp.) 134.6302 Genus Thereianthus G. J. Lewis (11 spp.) 134.6303 Genus Watsonia Mill. (53 spp.) ### Tribus Pillansieae Goldblatt 134.6401 Genus Pillansia L. Bolus (1 sp.) ### Tribus Freesieae Goldblatt & J. C. Manning 134.6501 Genus Zygotritonia Mildbr. (7 spp.) 134.6502 Genus Xenoscapa (Goldblatt) Goldblatt & Manning (3 spp.) 134.6503 Genus Freesia Eckl. ex Klatt (16 spp.) ### Tribus Ixieae Dumort. #### Subtribus Lapeirousiinae 134.6611 Genus Afrosolen Goldblatt & J. C. Manning (15 spp.) 134.6612 Genus Lapeirousia Pourr. (26 spp.) 134.6613 Genus Codonorhiza Goldblatt & J. C. Manning (7 spp.) 134.6614 Genus Cyanixia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6615 Genus Savannosiphon Goldblatt & Marais (1 sp.) #### Subtribus Tritoniinae 134.6621 Genus Devia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6622 Genus Crocosmia Planch. (8 spp.) 134.6623 Genus Radinosiphon N. E. Br. (2 spp.) #### Subtribus Crocinae 134.6631 Genus Romulea Maratti (113 spp.) 134.6632 Genus Crocus L. (241 spp.) 134.6633 Genus Syringodea Hook. fil. (7 spp.) 134.6634 Genus Afrocrocus J. C. Manning & Goldblatt (1 sp.) #### Subtribus Hesperanthinae 134.6641 Genus Hesperantha Ker Gawl. (92 spp.) 134.6642 Genus Geissorhiza Ker Gawl. (102 spp.) #### Subtribus Ixiinae 134.6651 Genus Chasmanthe N. E. Br. (3 spp.) 134.6652 Genus Babiana Ker Gawl. (97 spp.) 134.6653 Genus Duthieastrum M. P. de Vos (1 sp.) 134.6654 Genus Sparaxis Ker Gawl. (16 spp.) 134.6655 Genus Dierama K. Koch (43 spp.) 134.6656 Genus Tritonia Ker Gawl. (29 spp.) 134.6657 Genus Ixia L. (99 spp.) ## Subfamilia incertae sedis 134.6901 Genus Diplarrhena Labill. (2 spp.) ## Subfamilia Iridoideae Eaton ### Tribus Irideae Kitt. #### Subtribus Iridineae 134.7111 Genus Dietes Salisb. (6 spp.) 134.7112 Genus Belamcanda Adans. (1 sp.) 134.7113 Genus Iris L. (316 spp.) 134.7140 Subtribus Ferrariineae 134.7141 Genus Ferraria Burm. ex Mill. (18 spp.) 134.7142 Genus Bobartia L. (16 spp.) 134.7143 Genus Moraea Mill. (231 spp.) ### Tribus Sisyrinchieae Klatt 134.7201 Genus Orthrosanthus Sweet (9 spp.) 134.7202 Genus Libertia Spreng. (17 spp.) 134.7203 Genus Solenomelus Miers (2 spp.) 134.7204 Genus Olsynium Raf. (19 spp.) 134.7205 Genus Tapeinia Comm. ex Juss. (1 sp.) 134.7206 Genus Sisyrinchium L. (205 spp.) ### Tribus Trimezieae Ravenna 134.7301 Genus Pseudiris Chukr & A. Gil (1 sp.) 134.7302 Genus Pseudotrimezia R. C. Foster (28 spp.) 134.7303 Genus Neomarica Sprague (37 spp.) 134.7304 Genus Deluciris A. Gil & Lovo (2 spp.) 134.7305 Genus Trimezia Salisb. ex Herb. (32 spp.) ### Tribus Tigridieae Kitt. 134.7401 Genus Larentia Klatt (3 spp.) 134.7402 Genus Cipura Aubl. (8 spp.) 134.7403 Genus Lethia Ravenna (1 sp.) 134.7404 Genus Salpingostylis Small (1 sp.) 134.7405 Genus Nemastylis Nutt. (8 spp.) 134.7406 Genus Herbertia Sweet (8 spp.) 134.7407 Genus Calydorea Herb. (21 spp.) 134.7408 Genus Cypella Herb. (37 spp.) 134.7409 Genus Sphenostigma Baker (6 spp.) 134.7410 Genus Alophia Herb. (7 spp.) 134.7411 Genus Phalocallis Herb. (6 spp.) 134.7412 Genus Eleutherine Herb. (3 spp.) 134.7413 Genus Hesperoxiphion Baker (5 spp.) 134.7414 Genus Gelasine Herb. (8 spp.) 134.7415 Genus Mastigostyla I. M. Johnst. (29 spp.) 134.7416 Genus Ennealophus N. E. Br. (6 spp.) 134.7417 Genus Cobana Ravenna (1 sp.) 134.7418 Genus Sessilanthera Molseed & Cruden (3 spp.) 134.7419 Genus Tigridia Juss. (58 spp.) # Familia Xeronemataceae M. W. Chase (2 spp.) 135.0001 Genus Xeronema Brongn. & Gris (2 spp.) # Familia Asphodelaceae Juss. (1239 spp.) ## Subfamilia Asphodeloideae Burnett ### Tribus Asphodeleae Lam. & DC. 136.1101 Genus Asphodeline Rchb. (18 spp.) 136.1102 Genus Asphodelus L. (18 spp.) 136.1103 Genus Bulbinella Kunth (25 spp.) 136.1104 Genus Kniphofia Moench (72 spp.) 136.1105 Genus Trachyandra Kunth (61 spp.) 136.1106 Genus Eremurus M. Bieb. (58 spp.) 136.1107 Genus Bulbine Wolf (88 spp.) ### Tribus Aloeae A. Rich. 136.1201 Genus Aloidendron (Berger) Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1202 Genus Kumara Medik. (2 spp.) 136.1203 Genus Haworthia Duval (117 spp.) 136.1204 Genus Aloiampelos Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1205 Genus Aloe L. (563 spp.) 136.1206 Genus Haworthiopsis G. D. Rowley (18 spp.) 136.1207 Genus Gasteria Duval (27 spp.) 136.1208 Genus Astroloba Uitewaal (10 spp.) 136.1209 Genus xAstroworthia G. D. Rowley (0 sp.) 136.1210 Genus Aristaloe Boatwr. & J. C. Manning (1 sp.) 136.1211 Genus Gonialoe (Baker) Boatwr. & J. C. Manning (3 spp.) 136.1212 Genus Tulista Raf. (6 spp.) ## Subfamilia Xanthorrhoeoideae Reveal 136.2001 Genus Xanthorrhoea Sm. (28 spp.) ## Subfamilia Hemerocallidoideae Lindl. ### Tribus Hemerocallideae Duby 136.3101 Genus Simethis Kunth (1 sp.) 136.3102 Genus Hemerocallis L. (15 spp.) ### Tribus Johnsonieae Benth. 136.3201 Genus Hodgsoniola F. Muell. (1 sp.) 136.3202 Genus Tricoryne R. Br. (9 spp.) 136.3203 Genus Corynotheca F. Muell. (6 spp.) 136.3204 Genus Caesia R. Br. (14 spp.) 136.3205 Genus Arnocrinum Endl. & Lehm. ex Lehm. (3 spp.) 136.3206 Genus Hensmania W. Fitzg. (3 spp.) 136.3207 Genus Stawellia F. Muell. (2 spp.) 136.3208 Genus Johnsonia R. Br. (5 spp.) ### Tribus Phormieae Nakai 136.3301 Genus Pasithea D. Don (1 sp.) 136.3302 Genus Phormium J. R. Forst. & G. Forst. (2 spp.) ### Tribus Dianelleae Baker 136.3401 Genus Geitonoplesium A. Cunn. (1 sp.) 136.3402 Genus Agrostocrinum F. Muell. (2 spp.) 136.3403 Genus Herpolirion Hook. fil. (1 sp.) 136.3404 Genus Stypandra R. Br. (2 spp.) 136.3405 Genus Thelionema R. J. F. Hend. (3 spp.) 136.3406 Genus Eccremis Willd. ex Schult. fil. (1 sp.) 136.3407 Genus Dianella Juss. (38 spp.) # Familia Amaryllidaceae J. St.-Hil. (2359 spp.) ## Subfamilia Agapanthoideae Endl. 137.1001 Genus Agapanthus L’Hér. (11 spp.) ## Subfamilia Allioideae Herb. 137.2001 Genus Allium L. (1049 spp.) 137.2002 Genus Milula Prain (1 sp.) ## Subfamilia Tulbaghioideae M. F. Fay & M. W. Chase 137.3001 Genus Tulbaghia L. (29 spp.) ## Subfamilia Gilliesioideae Arn. 137.4001 Genus Solaria Phil. (5 spp.) 137.4002 Genus Gilliesia Lindl. (5 spp.) 137.4003 Genus Miersia Lindl. (5 spp.) 137.4004 Genus Nothoscordum Kunth (93 spp.) 137.4005 Genus Schickendantziella Speg. (1 sp.) 137.4006 Genus Speea Loes. (1 sp.) 137.4007 Genus Tristagma Poepp. (31 spp.) 137.4008 Genus Trichlora Baker (4 spp.) 137.4009 Genus Leucocoryne Lindl. (47 spp.) 137.4010 Genus Atacamallium Nic. García (1 sp.) ## Subfamilia Amaryllidoideae ### Tribus Amaryllideae Dumort. 137.5101 Genus Amaryllis L. (2 spp.) 137.5102 Genus Boophone Herb. (2 spp.) 137.5103 Genus Ammocharis Herb. (7 spp.) 137.5104 Genus Crinum L. (112 spp.) 137.5105 Genus Crossyne Salisb. (2 spp.) 137.5106 Genus Strumaria Jacq. (28 spp.) 137.5107 Genus Nerine Herb. (26 spp.) 137.5108 Genus Hessea Herb. (15 spp.) 137.5109 Genus Brunsvigia Heist. (19 spp.) ### Tribus Cyrtantheae Traub 137.5201 Genus Cyrtanthus Aiton (58 spp.) ### Tribus Calostemmateae D. Müll.-Doblies & U. Müll.-Doblies 137.5301 Genus Calostemma R. Br. (3 spp.) 137.5302 Genus Proiphys Herb. (5 spp.) ### Tribus Haemantheae Hutch. 137.5401 Genus Cryptostephanus Welw. ex Baker (3 spp.) 137.5402 Genus Clivia Lindl. (6 spp.) 137.5403 Genus Scadoxus Raf. (9 spp.) 137.5404 Genus Haemanthus L. (22 spp.) 137.5405 Genus Apodolirion Baker (6 spp.) 137.5406 Genus Gethyllis L. (31 spp.) ### Tribus Lycorideae Nakai 137.5501 Genus Ungernia Bunge (10 spp.) 137.5502 Genus Lycoris Herb. (20 spp.) 137.5503 Genus Shoubiaonia W. H. Qin, W. Q. Meng & Kun Liu (1 sp.) ### Tribus Galantheae Parl. 137.5601 Genus Hannonia Braun-Blanq. & Maire (1 sp.) 137.5602 Genus Lapiedra Lag. (1 sp.) 137.5603 Genus Vagaria Herb. (2 spp.) 137.5604 Genus Acis Salisb. (9 spp.) 137.5605 Genus Leucojum L. (2 spp.) 137.5606 Genus Galanthus L. (24 spp.) ### Tribus Pancratieae Dumort. 137.5701 Genus Pancratium L. (24 spp.) ### Tribus Narcisseae Lam. & DC. 137.5801 Genus Sternbergia Waldst. & Kit. (7 spp.) 137.5802 Genus Narcissus L. (68 spp.) ### Tribus Hippeastreae Herb. ex Sweet 137.5901 Genus Worsleya (Traub) Traub (1 sp.) 137.5902 Genus Cearanthes Ravenna (1 sp.) 137.5903 Genus Griffinia Ker Gawl. (23 spp.) 137.5904 Genus Hyline Herb. (4 spp.) 137.5905 Genus Traubia Moldenke (1 sp.) 137.5906 Genus Phycella Lindl. (15 spp.) 137.5907 Genus Sprekelia Heist. (2 spp.) 137.5908 Genus Rhodophiala C. Presl (9 spp.) 137.5909 Genus Zephyranthes Herb. (195 spp.) 137.5910 Genus Paposoa Nic. García (1 sp.) 137.5911 Genus Eremolirion Nic. García (1 sp.) 137.5912 Genus Hippeastrum Herb. (100 spp.) ### Tribus Eustephieae Hutch. 137.6001 Genus Eustephia Cav. (6 spp.) 137.6002 Genus Chlidanthus Herb. (5 spp.) 137.6003 Genus Hieronymiella Pax (10 spp.) ### Tribus Hymenocallideae Small 137.6101 Genus Pamianthe Stapf (3 spp.) 137.6102 Genus Paramongaia Velarde (5 spp.) 137.6103 Genus Clinanthus Herb. (25 spp.) 137.6104 Genus Hymenocallis Salisb. (62 spp.) 137.6105 Genus Leptochiton Sealy (2 spp.) 137.6106 Genus Ismene Salisb. (11 spp.) 137.6107 Genus Rauhia Traub (5 spp.) 137.6108 Genus Phaedranassa Herb. (10 spp.) ### Tribus Eucharideae Hutch. 137.6201 Genus Plagiolirion Baker (1 sp.) 137.6202 Genus Caliphruria Herb. (4 spp.) 137.6203 Genus xCalicharis Meerow (0 sp.) 137.6204 Genus Eucharis Planch. & Linden (17 spp.) 137.6205 Genus Mathieua Klotzsch (1 sp.) 137.6206 Genus Stenomesson Herb. (17 spp.) 137.6207 Genus Urceolina Rchb. (7 spp.) 137.6208 Genus Eucrosia Ker Gawl. (7 spp.) # Familia Asparagaceae Juss. (3501 spp.) ## Subfamilia Lomandroideae Thorne & Reveal 138.1001 Genus Sowerbaea Sm. (5 spp.) 138.1002 Genus Laxmannia R. Br. (14 spp.) 138.1003 Genus Xerolirion A. S. George (1 sp.) 138.1004 Genus Romnalda P. F. Stevens (3 spp.) 138.1005 Genus Chamaexeros Benth. (4 spp.) 138.1006 Genus Acanthocarpus Lehm. (7 spp.) 138.1007 Genus Lomandra Labill. (58 spp.) 138.1008 Genus Chamaescilla F. Muell. (4 spp.) 138.1009 Genus Cordyline Comm. ex Juss. (24 spp.) 138.1010 Genus Trichopetalum Lindl. (2 spp.) 138.1011 Genus Thysanotus R. Br. (55 spp.) 138.1012 Genus Eustrephus R. Br. ex Ker Gawl. (1 sp.) 138.1013 Genus Dichopogon Kunth (5 spp.) 138.1014 Genus Arthropodium R. Br. (10 spp.) ## Subfamilia Asparagoideae 138.2001 Genus Hemiphylacus S. Watson (5 spp.) 138.2002 Genus Asparagus L. (219 spp.) ## Subfamilia Nolinoideae Nakai ### Tribus Eriospermeae 138.3101 Genus Eriospermum Jacq. (117 spp.) ### Tribus Polygonateae Benth. & Hook. fil. 138.3201 Genus Disporopsis Hance (12 spp.) 138.3202 Genus Maianthemum F. H. Wigg. (40 spp.) 138.3203 Genus Heteropolygonatum M. N. Tamura & Ogisu (13 spp.) 138.3204 Genus Polygonatum Mill. (79 spp.) 138.3205 Genus Theropogon Maxim. (1 sp.) 138.3206 Genus Comospermum Rauschert (1 sp.) ### Tribus Dracaeneae 138.3301 Genus Dracaena Vand. (206 spp.) 138.3302 Genus Chrysodracon P. L. Lu & Morden (6 spp.) ### Tribus Rusceae Dum. 138.3401 Genus Danae Medik. (1 sp.) 138.3402 Genus Semele Kunth (2 spp.) 138.3403 Genus Ruscus L. (6 spp.) ### Tribus Ophiopogoneae 138.3501 Genus Peliosanthes Andrews (61 spp.) 138.3502 Genus Liriope Lour. (8 spp.) 138.3503 Genus Ophiopogon Ker Gawl. (81 spp.) ### Tribus Nolineae 138.3601 Genus Dasylirion Zucc. (23 spp.) 138.3602 Genus Beaucarnea Lem. (13 spp.) 138.3603 Genus Nolina Michx. (36 spp.) ### Tribus Convallarieae Dumort. 138.3701 Genus Speirantha Baker (1 sp.) 138.3702 Genus Convallaria L. (1 sp.) 138.3703 Genus Reineckea Kunth (2 spp.) 138.3704 Genus Rohdea Roth (29 spp.) 138.3705 Genus Tupistra Ker Gawl. (40 spp.) 138.3706 Genus Aspidistra Ker Gawl. (214 spp.) ## Subfamilia Aphyllanthoideae Lindl. 138.4001 Genus Aphyllanthes Tourn. ex L. (1 sp.) ## Subfamilia Agavoideae Herbert ### Tribus Anemarrheneae Reveal 138.5101 Genus Anemarrhena Bunge (1 sp.) ### Tribus Behnieae Reveal 138.5201 Genus Behnia Didr. (1 sp.) ### Tribus Herrerieae Baill. 138.5301 Genus Herreria Ruiz & Pav. (10 spp.) 138.5302 Genus Herreriopsis H. Perrier (1 sp.) 138.5303 Genus Clara Kunth (3 spp.) ### Tribus Anthericeae 138.5401 Genus Anthericum L. (7 spp.) 138.5402 Genus Diamena Ravenna (1 sp.) 138.5403 Genus Diora Ravenna (1 sp.) 138.5404 Genus Paradisea Mazzuc. (2 spp.) 138.5405 Genus Trihesperus Herb. (2 spp.) 138.5406 Genus Diuranthera Hemsl. (4 spp.) 138.5407 Genus Hagenbachia Nees & Mart. (6 spp.) 138.5408 Genus Chlorophytum Ker Gawl. (202 spp.) 138.5409 Genus Leucocrinum Nutt. ex A. Gray (1 sp.) 138.5410 Genus Echeandia Ortega (95 spp.) ### Tribus Hesperocalleae ined. 138.5501 Genus Hesperocallis A. Gray (1 sp.) ### Tribus Chlorogaleae ined. 138.5601 Genus Hosta Tratt. (47 spp.) 138.5602 Genus Eremocrinum M. E. Jones (1 sp.) 138.5603 Genus Chlorogalum (Lindl.) Kunth (3 spp.) 138.5604 Genus Hooveria D. W. Taylor & D. J. Keil (2 spp.) 138.5605 Genus Schoenolirion Torr. ex Durand (3 spp.) 138.5606 Genus Hastingsia S. Watson (3 spp.) 138.5607 Genus Camassia Lindl. (6 spp.) ### Tribus Agaveae Dumort. 138.5701 Genus Hesperoyucca (Engelm.) Trel. (2 spp.) 138.5702 Genus Hesperaloe Engelm. (7 spp.) 138.5703 Genus Yucca L. (52 spp.) 138.5704 Genus Beschorneria Kunth (7 spp.) 138.5705 Genus Furcraea Vent. (24 spp.) 138.5706 Genus Agave L. (281 spp.) ## Subfamilia Brodiaeoideae Traub 138.6001 Genus Androstephium Torr. (2 spp.) 138.6002 Genus Muilla S. Watson (5 spp.) 138.6003 Genus Bloomeria Kellogg (2 spp.) 138.6004 Genus Triteleia Douglas ex Lindl. (16 spp.) 138.6005 Genus Triteleiopsis Hoover (1 sp.) 138.6006 Genus Dichelostemma Kunth (5 spp.) 138.6007 Genus Brodiaea Sm. (18 spp.) 138.6008 Genus Jaimehintonia B. L. Turner (1 sp.) 138.6009 Genus Petronymphe H. E. Moore (2 spp.) 138.6010 Genus Bessera Schult. fil. (5 spp.) 138.6011 Genus Xochiquetzallia J. Gut. (4 spp.) 138.6012 Genus Dandya H. E. Moore (1 sp.) 138.6013 Genus Milla Cav. (10 spp.) ## Subfamilia Scilloideae Burnett ### Tribus Oziroëeae M. W. Chase, Reveal & M. F. Fay 138.7101 Genus Oziroe Raf. (5 spp.) ### Tribus Dipcadieae Speta ex J. C. Manning & Goldblatt 138.7201 Genus Pseudogaltonia Kuntze (2 spp.) 138.7202 Genus Dipcadi Medicus (44 spp.) 138.7203 Genus Battandiera Maire (10 spp.) 138.7204 Genus Trimelopter Raf. (12 spp.) 138.7205 Genus Albuca L. (116 spp.) 138.7206 Genus Iosanthus Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter, Slade & Wetschnig (1 sp.) 138.7207 Genus Coilonox Raf. (24 spp.) 138.7208 Genus Stellarioides Medicus (9 spp.) 138.7209 Genus Galtonia Decne. (5 spp.) 138.7210 Genus Ethesia Raf. (5 spp.) 138.7211 Genus Eliokarmos Raf. (36 spp.) 138.7212 Genus Avonsera Speta (1 sp.) 138.7213 Genus Neopatersonia Schönl. (4 spp.) 138.7214 Genus EIsiea F. M. Leight. (1 sp.) 138.7215 Genus Nicipe Raf. (44 spp.) 138.7216 Genus Cathissa Salisb. (3 spp.) 138.7217 Genus Melomphis Raf. (3 spp.) 138.7218 Genus Loncomelos Raf. (27 spp.) 138.7219 Genus Ornithogalum L. (104 spp.) ### Tribus Urgineeae Rouy 138.7301 Genus Bowiea Haw. ex Hook. fil. (1 sp.) 138.7302 Genus Schizobasis Baker (5 spp.) 138.7303 Genus Mucinaea M. Pinter, Mart.-Azorín, U. Müll.-Doblies, D. Müll.-Doblies, Pfosser & Wetschnig (1 sp.) 138.7304 Genus Rhodocodon Baker (19 spp.) 138.7305 Genus Austronea Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (19 spp.) 138.7306 Genus Tenicroa Raf. (12 spp.) 138.7307 Genus Drimia Jacq. (105 spp.) 138.7308 Genus Zingela N. R. Crouch, Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & M. Á. Alonso (1 sp.) 138.7309 Genus Sagittanthera Mart.-Azorín, M. B. Crespo, A. P. Dold & van Jaarsv. (1 sp.) 138.7310 Genus Aulostemon Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (1 sp.) 138.7311 Genus Fusifilum Raf. (15 spp.) ### Tribus Massonieae Baker 138.7401 Genus Schizocarphus Van der Merwe (1 sp.) 138.7402 Genus Ledebouria Roth (102 spp.) 138.7403 Genus Eucomis L’Hér. (12 spp.) 138.7404 Genus Spetaea Wetschnig & Pfosser (1 sp.) 138.7405 Genus Daubenya Lindl. (8 spp.) 138.7406 Genus Veltheimia Gled. (2 spp.) 138.7407 Genus Lachenalia Jacq. (138 spp.) 138.7408 Genus Namophila U. Müll.-Doblies & D. Müll.-Doblies (1 sp.) 138.7409 Genus Massonia Thunb. ex L. fil. (26 spp.) ### Tribus Pseudoprospereae Manning & Goldblatt 138.7501 Genus Pseudoprospero Speta (1 sp.) ### Tribus Hyacintheae Dumort. 138.7601 Genus Barnardia Lindl. (1 sp.) 138.7602 Genus Zagrosia Speta (1 sp.) 138.7603 Genus Alrawia (Wendelbo) K. Perss. & Wendelbo (2 spp.) 138.7604 Genus Puschkinia Adams (8 spp.) 138.7605 Genus Brimeura Salisb. (3 spp.) 138.7606 Genus Hyacinthus L. (1 sp.) 138.7607 Genus Pseudomuscari Garbari & Greuter (8 spp.) 138.7608 Genus Fessia Speta (13 spp.) 138.7609 Genus Hyacinthoides Heist. ex Fabr. (12 spp.) 138.7610 Genus Leopoldia Herb. (32 spp.) 138.7611 Genus Prospero Salisb. (15 spp.) 138.7612 Genus Hyacinthella Schur (19 spp.) 138.7613 Genus Muscari Tourn. ex Mill. (56 spp.) 138.7614 Genus Bellevalia Lapeyr. (77 spp.) 138.7615 Genus Scilla L. (66 spp.) {{div col end}} {| style="background:#EEE9E9;" border="1" | align="left" | # ''[[Amaryllidaceae]]'' <small>Jaume St.-Hil.</small>, 80 rodova, 2 258 vrsta<ref>[http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Amaryllidaceae/ The Plant List Amaryllidaceae]</ref> # ''[[Asparagaceae]]'' <small>Juss.</small>, 128 rodova, 2 929 vrsta # ''[[Asphodelaceae]]'' (''[[Xanthorrhoeaceae]]'') <small>Dum.</small> 34 roda, 1,236 vrsta # ''[[Asteliaceae]]'' <small>Dum.</small> 4 roda, 37 vrsta # ''[[Blandfordiaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Boryaceae]]'' <small>(Baker) M.W. Chase, P.J. Rudall & Conran</small>, 2 roda, 12 vrsta # ''[[Doryanthaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 2 vrste # ''[[Hypoxidaceae]]'' <small>R.Br.</small>, 10 rodova, 154 vrste # ''[[Iridaceae]]'' <small>Juss.</small>, 68 rodova s 2 528 vrsta # ''[[Ixioliriaceae]]'' <small>T. Nakai</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Lanariaceae]]'' <small>R. Dahlgren & A. E. van Wyk</small>, 1 rod, 1 vrsta # ''[[Orchidaceae]]'' <small>Juss.</small>, 899 rodova, 27 801 vrsta # ''[[Tecophilaeaceae]]'' <small>Leybold</small>, 9 rodova, 26 vrsta # ''[[Xeronemataceae]]'' <small>M.W. Chase, P.J. Rudall & M.F. Fay</small>, 1 rod, 2 vrste |} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat|Asparagales}} [[Kategorija:Šparogolike| ]] [[Kategorija:Jednosupnice]] md1864xaw7i26mxaciluqdenf8aipsz 6447053 6447052 2022-08-20T15:28:07Z Zeljko 1196 /* Porodic e i rodovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Šparogolike'' | slika = Asperge in bloei Asparagus officinalis.jpg | slika_širina = 300px | slika_opis = ''[[Asparagus officinalis]]'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = '''Asparagales''' | ordo_autorstvo = <small>[[Johann Heinrich Friedrich Link|Link]]</small> }} [[Datoteka:Ophiopogon bodinieri - Kunming Botanical Garden - DSC03002.JPG|mini|''[[Ophiopogon bodinieri]]''.]] '''Asparagales''', biljni red iz razreda [[Liliopsida]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |journal= |access-date=24. svibnja 2012. |archive-date=13. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210313021641/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |url-status=dead }}</ref> kojemu (po jednom sistemu) pripada preko 36 600 vrsta u 14 niže navedenih porodica.<ref>[http://www.ucmp.berkeley.edu/monocots/liliflorae/asparagales.html Asparagales]</ref> == Porodice i rodovi == {{div col|cols=3}} # '''Familia ''[[Orchidaceae]]''''' <small>Juss.</small> (30739 spp.) ## Subfamilia ''[[Apostasioideae]]'' <small>(Lindl.) Horan.</small> ### ''[[Apostasia]]'' <small>Blume</small> (9 spp.) ### ''[[Neuwiedia]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) ## Subfamilia ''[[Vanilloideae]]'' <small>Szlach.</small> ### Tribus ''[[Pogonieae]]'' <small>Pfetzer ex Garay & Dunst.</small> #### ''[[Duckeella]]'' <small>Porto & Brade</small> (8 spp.) #### ''[[Pogonia]]'' <small>Juss.</small> (5 spp.) #### ''[[Cleistesiopsis]]'' <small>Pansarin & F. Barros</small> (3 spp.) #### ''[[Cleistes]]'' <small>Rich.</small> (48 spp.) #### ''[[Isotria]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Vanilleae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Epistephium]]'' <small>Kunth</small> (28 spp.) #### ''[[Clematepistephium]]'' <small>N. Hallé</small> (1 sp.) #### ''[[Eriaxis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Lecanorchis]]'' <small>Blume</small> (22 spp.) #### ''[[Vanilla]]'' <small>Mill.</small> (138 spp.) #### ''[[Cyrtosia]]'' <small>Blume</small> (7 spp.) #### ''[[Galeola]]'' <small>Lour.</small> (5 spp.) #### ''[[Erythrorchis]]'' <small>Blume</small> (2 spp.) #### ''[[Pseudovanilla]]'' <small>Garay</small> (8 spp.) ## Subfamilia ''[[Cypripedioideae]]'' <small>Lindl. ex Endl.</small> ### ''[[Selenipedium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (12 spp.) ### ''[[Cypripedium]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ### ''[[Phragmipedium]]'' <small>Rolfe</small> (27 spp.) ### ''[[Mexipedium]]'' <small>V. A. Albert & M. W. Chase</small> (1 sp.) ### ''[[Paphiopedilum]]'' <small>Pfitzer</small> (104 spp.) ## Subfamilia ''[[Orchidoideae]]'' <small>Eaton</small> ### Tribus ''[[Codonorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Codonorchis]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Orchideae]]'' <small>Small</small> #### Subtribus ''[[Huttonaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Huttonaea]]'' <small>Harv.</small> (5 spp.) ##### ''[[Pachites]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Brownleeinae]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> ##### ''[[Brownleea]]'' <small>Harv. ex Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Disperis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Coryciinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pterygodium]]'' <small>Sw.</small> (19 spp.) ##### ''[[Corycium]]'' <small>Sw.</small> (13 spp.) ##### ''[[Evotella]]'' <small>Kurzweil & H. P. Linder</small> (2 spp.) ##### ''[[Ceratandra]]'' <small>Eckl. ex F. A. Bauer</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Disinae]]'' <small>Lindl. ex Benth.</small> ##### ''[[Disa]]'' <small>Bergius</small> (184 spp.) #### Subtribus ''[[Satyriinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Satyrium]]'' <small>Sw.</small> (91 spp.) #### Subtribus ''[[Habenariinae]]'' <small>Benth.</small> 125.4261 Genus Herminium L. (51 spp.) 125.4262 Genus Hsenhsua X. H. Jin, Schuit. & W. T. Jin (1 sp.) 125.4263 Genus xHerminorchis P. Fourn. (0 sp.) 125.4264 Genus Tylostigma Schltr. (8 spp.) 125.4265 Genus Oligophyton H. P. Linder (1 sp.) 125.4266 Genus Benthamia A. Rich. (32 spp.) 125.4267 Genus Pecteilis Raf. (10 spp.) 125.4268 Genus Gennaria Parl. (2 spp.) 125.4269 Genus Peristylus Blume (101 spp.) 125.4270 Genus Stenoglottis Lindl. (6 spp.) 125.4271 Genus Habenaria Willd. (899 spp.) 125.4272 Genus Odisha S. Misra (2 spp.) 125.4273 Genus Centrostigma Schltr. (3 spp.) 125.4274 Genus Bonatea Willd. (13 spp.) 125.4275 Genus Cynorkis Thouars (180 spp.) 125.4276 Genus Thulinia P. J. Cribb (1 sp.) 125.4277 Genus Veyretella Szlach. & Olszewski (2 spp.) 125.4278 Genus Cooktownia D. L. Jones (1 sp.) 125.4279 Genus Platycoryne Rchb. fil. (21 spp.) 125.4280 Genus Aziza Farminhão & D´haijère (1 sp.) 125.4281 Genus Megalorchis H. Perrier (1 sp.) 125.4282 Genus Diplomeris D. Don (3 spp.) 125.4283 Genus Roeperocharis Rchb. fil. (9 spp.) 125.4284 Genus Holothrix Rich. (45 spp.) 125.4285 Genus Brachycorythis Lindl. (41 spp.) 125.4286 Genus Neobolusia Schltr. (3 spp.) 125.4287 Genus Schizochilus Sond. (11 spp.) 125.4288 Genus Dracomonticola H. P. Linder & Kurzweil (1 sp.) #### Subtribus Orchidinae Dressler & Dodson ex Reveal 125.4301 Genus Neotinea Rchb. fil. (5 spp.) 125.4302 Genus Chamorchis Rich. (1 sp.) 125.4303 Genus Steveniella Schltr. (1 sp.) 125.4304 Genus Himantoglossum W. D. J. Koch (10 spp.) 125.4305 Genus xOrchimantoglossum Asch. & Graebn. (0 sp.) 125.4306 Genus Ophrys L. (84 spp.) 125.4307 Genus Serapias L. (20 spp.) 125.4308 Genus xSerapicamptis Godfery (3 spp.) 125.4309 Genus xSerapirhiza Potucek (0 sp.) 125.4310 Genus Anacamptis Rich. (21 spp.) 125.4311 Genus Orchis L. (26 spp.) 125.4312 Genus Traunsteinera Rchb. (2 spp.) 125.4313 Genus Pseudorchis Ség. (2 spp.) 125.4314 Genus xPseudorhiza P. F. Hunt (0 sp.) 125.4315 Genus xPseudanthera McKean (0 sp.) 125.4316 Genus xPseudinium P. F. Hunt (0 sp.) 125.4317 Genus Platanthera Rich. (149 spp.) 125.4318 Genus Galearis Raf. (11 spp.) 125.4319 Genus xDactylanthera P. F. Hunt & Summerh. (1 sp.) 125.4320 Genus Dactylorhiza Neck. (53 spp.) 125.4321 Genus xDactyloglossum P. F. Hunt & Summerh. (0 sp.) 125.4322 Genus xGymnoglossum Rolfe (0 sp.) 125.4323 Genus Gymnadenia R. Br. (8 spp.) 125.4324 Genus xGymnigritella E. G. Camus (0 sp.) 125.4325 Genus Nigritella Rich. (12 spp.) 125.4326 Genus xDactylodenia Garay & H. R. Sweet (3 spp.) 125.4327 Genus xOrchigymnadenia E. G. Camus (0 sp.) 125.4328 Genus xPseudadenia P. F. Hunt (1 sp.) 125.4329 Genus xGymnotraunsteinera Cif. & Giacom. (0 sp.) 125.4330 Genus xGymplatanthera E. G. Camus (0 sp.) 125.4331 Genus xPseuditella P. F. Hunt (0 sp.) 125.4332 Genus Sirindhornia H. A. Pedersen & Suksathan (3 spp.) 125.4333 Genus Hemipilia Lindl. (72 spp.) #### Subtribus Vietorchidinae Aver. 125.4341 Genus Silvorchis J. J. Sm. (4 spp.) ### Tribus Diurideae Endl. ex Butzin #### Subtribus Rhizanthellinae R. S. Rogers 125.4411 Genus Rhizanthella R. S. Rogers (5 spp.) #### Subtribus Prasophyllinae Schltr. 125.4421 Genus Prasophyllum R. Br. (159 spp.) 125.4422 Genus Genoplesium R. Br. (59 spp.) 125.4423 Genus Microtis R. Br. (23 spp.) #### Subtribus Cryptostylidinae Schltr. 125.4431 Genus Cryptostylis R. Br. (23 spp.) 125.4432 Genus Coilochilus Schltr. (1 sp.) #### Subtribus Drakaeinae Schltr. 125.4441 Genus Chiloglottis R. Br. (27 spp.) 125.4442 Genus Drakaea Lindl. (10 spp.) 125.4443 Genus Spiculaea Lindl. (1 sp.) 125.4444 Genus Arthrochilus F. Muell. (15 spp.) 125.4445 Genus Paracaleana Blaxell (14 spp.) 125.4446 Genus Caleana R. Br. (1 sp.) #### Subtribus Megastylidinae Schltr. 125.4451 Genus Rimacola Rupp (1 sp.) 125.4452 Genus Lyperanthus R. Br. (2 spp.) 125.4453 Genus Waireia D. L. Jones, Clem. & Molloy (1 sp.) 125.4454 Genus Pyrorchis D. L. Jones & M. A. Clem. (2 spp.) 125.4455 Genus Burnettia Lindl. (1 sp.) 125.4456 Genus Leporella A. S. George (1 sp.) 125.4457 Genus Megastylis (Schltr.) Schltr. (6 spp.) #### Subtribus Acianthinae (Lindl.) Schltr. 125.4461 Genus Stigmatodactylus Maxim. ex Makino (26 spp.) 125.4462 Genus Cyrtostylis R. Br. (5 spp.) 125.4463 Genus Acianthus R. Br. (8 spp.) 125.4464 Genus Townsonia Cheeseman (3 spp.) 125.4465 Genus Corybas R. Br. (159 spp.) #### Subtribus Diuridinae Lindl. ex Meisn. 125.4471 Genus Diuris Sm. (104 spp.) 125.4472 Genus Orthoceras R. Br. (2 spp.) #### Subtribus Caladeniinae Pfitzer 125.4481 Genus Aporostylis Rupp & Hatch (1 sp.) 125.4482 Genus Adenochilus Hook. fil. (2 spp.) 125.4483 Genus Eriochilus R. Br. (12 spp.) 125.4484 Genus Leptoceras Lindl. (1 sp.) 125.4485 Genus Praecoxanthus Hopper & A. P. Br. (1 sp.) 125.4486 Genus Elythranthera (Lindl.) A. S. George (2 spp.) 125.4487 Genus Pheladenia D. L. Jones & M. A. Clem. (1 sp.) 125.4488 Genus Caladenia R. Br. (310 spp.) #### Subtribus Thelymitrinae Lindl. ex Meisn. 125.4491 Genus Calochilus R. Br. (28 spp.) 125.4492 Genus Epiblema R. Br. (1 sp.) 125.4493 Genus Thelymitra J. R. Forst. & G. Forst. (118 spp.) ### Tribus Cranichideae (Lindl.) Endl. #### Subtribus Chloraeinae Pfitzer 125.4511 Genus Chloraea Lindl. (52 spp.) 125.4512 Genus Gavilea Poepp. (17 spp.) 125.4513 Genus Bipinnula Comm. ex Juss. (12 spp.) #### Subtribus Pterostylidinae Pfitzer 125.4521 Genus Pterostylis R. Br. (311 spp.) 125.4521 Genus Achlydosa M. A. Clem. & D. L. Jones (1 sp.) #### Subtribus Physurinae Lindl. ex Meisn. 125.4531 Genus Pachyplectron Schltr. (3 spp.) 125.4532 Genus Microchilus C. Presl (273 spp.) 125.4533 Genus Erythrodes Blume (24 spp.) 125.4534 Genus Goodyera R. Br. (94 spp.) 125.4535 Genus Danhatchia Garay & Christenson (3 spp.) 125.4536 Genus Gonatostylis Schltr. (2 spp.) 125.4537 Genus Halleorchis Szlach. & Olszewski (1 sp.) 125.4538 Genus Platylepis A. Rich. (20 spp.) 125.4539 Genus Schuitemania Ormerod (1 sp.) 125.4540 Genus Orchipedum Breda, Kuhl & Hasselt (3 spp.) 125.4541 Genus Herpysma Lindl. (1 sp.) 125.4542 Genus Hylophila Lindl. (6 spp.) 125.4543 Genus Lepidogyne Blume (1 sp.) 125.4544 Genus Eurycentrum Schltr. (4 spp.) 125.4545 Genus Cystorchis Blume (19 spp.) 125.4546 Genus Zeuxinella Aver. (1 sp.) 125.4547 Genus Ludisia A. Rich. (2 spp.) 125.4548 Genus Dossinia C. Morren (1 sp.) 125.4549 Genus Macodes (Blume) Lindl. (12 spp.) 125.4550 Genus Papuaea Schltr. (1 sp.) 125.4551 Genus Chamaegastrodia Makino & F. Maek. (3 spp.) 125.4552 Genus Cheirostylis Blume (61 spp.) 125.4553 Genus Zeuxine Lindl. (83 spp.) 125.4554 Genus Hetaeria Blume (27 spp.) 125.4555 Genus Rhomboda Lindl. (25 spp.) 125.4556 Genus Vrydagzynea Blume (42 spp.) 125.4557 Genus Odontochilus Blume (75 spp.) 125.4558 Genus Anoectochilus Blume (48 spp.) 125.4559 Genus Aenhenrya Gopalan (2 spp.) #### Subtribus Manniellinae Schltr. 125.4571 Genus Manniella Rchb. fil. (1 sp.) #### Subtribus Cranichidinae Lindl. ex Meisn. 125.4581 Genus Prescottia Lindl. (25 spp.) 125.4582 Genus Galeoglossum A. Rich. & Galeotti (3 spp.) 125.4583 Genus Stenoptera C. Presl (11 spp.) 125.4584 Genus Gomphichis Lindl. (31 spp.) 125.4585 Genus Porphyrostachys Rchb. fil. (2 spp.) 125.4586 Genus Solenocentrum Schltr. (4 spp.) 125.4587 Genus Pseudocentrum Lindl. (16 spp.) 125.4588 Genus Baskervilla Lindl. (11 spp.) 125.4589 Genus Ponthieva R. Br. (74 spp.) 125.4590 Genus Pterichis Lindl. (41 spp.) 125.4591 Genus Cranichis Sw. (79 spp.) 125.4592 Genus Fuertesiella Schltr. (1 sp.) 125.4593 Genus Nezahualcoyotlia R. González (1 sp.) 125.4594 Genus Altensteinia Kunth (8 spp.) 125.4595 Genus Aa Rchb. fil. (25 spp.) 125.4596 Genus Myrosmodes Rchb. fil. (17 spp.) #### Subtribus Discyphinae 125.4601 Genus Discyphus Schltr. (1 sp.) #### Subtribus Spiranthinae Lindl. ex Meisn. 125.4611 Genus Cotylolabium Garay (1 sp.) 125.4612 Genus Stenorrhynchos Rich. (9 spp.) 125.4613 Genus Eltroplectris Raf. (16 spp.) 125.4614 Genus Mesadenella Pabst & Garay (11 spp.) 125.4615 Genus Sacoila Raf. (9 spp.) 125.4616 Genus Pteroglossa Schltr. (16 spp.) 125.4617 Genus Skeptrostachys Garay (13 spp.) 125.4618 Genus Lyroglossa Schltr. (2 spp.) 125.4619 Genus Cyclopogon C. Presl (96 spp.) 125.4620 Genus Hapalorchis Schltr. (14 spp.) 125.4621 Genus Pelexia Poit. ex Rich. (100 spp.) 125.4622 Genus Sarcoglottis C. Presl (57 spp.) 125.4623 Genus Veyretia Szlach. (10 spp.) 125.4624 Genus Thelyschista Garay (1 sp.) 125.4625 Genus Coccineorchis Schltr. (8 spp.) 125.4626 Genus Odontorrhynchus M. N. Correa (8 spp.) 125.4627 Genus Sauroglossum Lindl. (11 spp.) 125.4628 Genus Buchtienia Schltr. (3 spp.) 125.4629 Genus Brachystele Schltr. (23 spp.) 125.4630 Genus Degranvillea Determann (1 sp.) 125.4631 Genus Cybebus Garay (1 sp.) 125.4632 Genus Eurystyles Wawra (24 spp.) 125.4633 Genus Lankesterella Ames (9 spp.) 125.4634 Genus Quechua Salazar & L. Jost (1 sp.) 125.4635 Genus Nothostele Garay (2 spp.) 125.4636 Genus Spiranthes Rich. (43 spp.) 125.4637 Genus Dichromanthus Garay (2 spp.) 125.4638 Genus Deiregyne Schltr. (25 spp.) 125.4639 Genus Svenkoeltzia Burns-Bal. (3 spp.) 125.4640 Genus Sotoa Salazar (1 sp.) 125.4641 Genus Aulosepalum Garay (9 spp.) 125.4642 Genus Beloglottis Schltr. (8 spp.) 125.4643 Genus Mesadenus Schltr. (3 spp.) 125.4644 Genus Stalkya Garay (1 sp.) 125.4645 Genus Funkiella Schltr. (11 spp.) 125.4646 Genus Microthelys Garay (4 spp.) 125.4647 Genus Schiedeella Schltr. (19 spp.) 125.4648 Genus Greenwoodiella Salazar, Hern.-López & J. Sharma (3 spp.) 125.4649 Genus Physogyne Garay (3 spp.) 125.4650 Genus Pseudogoodyera Schltr. (2 spp.) 125.4651 Genus Aracamunia Carnevali & I. Ramírez (1 sp.) 125.4652 Genus Helonoma Garay (2 spp.) 125.4653 Genus Kionophyton Garay (1 sp.) #### Subtribus Galeottiellinae Salazar & M. W. Chase 125.4661 Genus Galeottiella Schltr. (1 sp.) ## Subfamily Epidendroideae Lindl. ### Tribus Neottieae Lindl. 125.5101 Genus Neottia Guett. (78 spp.) 125.5102 Genus Holopogon Kom. & Nevski (7 spp.) 125.5103 Genus Diplandrorchis S. C. Chen (1 sp.) 125.5104 Genus Aphyllorchis Blume (21 spp.) 125.5105 Genus Epipactis Sw. (65 spp.) 125.5106 Genus Cephalanthera Rich. (22 spp.) 125.5107 Genus xCephalopactis Asch. & Graebn. (0 sp.) 125.5108 Genus Limodorum Boehm. (2 spp.) 125.5109 Genus Palmorchis Barb. Rodr. (39 spp.) ### Tribus Sobralieae Pfitzer 125.5201 Genus Sertifera Lindl. & Rchb. fil. (10 spp.) 125.5202 Genus Elleanthus C. Presl (132 spp.) 125.5203 Genus Sobralia Ruiz & Pav. (169 spp.) ### Tribus Triphoreae Dressler #### Subtribus Diceratostelinae (Dressler) Szlach. 125.5311 Genus Diceratostele Summerh. (1 sp.) #### Subtribus Triphorinae (Dressler) Szlach. 125.5321 Genus Triphora Nutt. (23 spp.) 125.5322 Genus Monophyllorchis Schltr. (4 spp.) 125.5323 Genus Pogoniopsis Rchb. fil. (2 spp.) 125.5324 Genus Psilochilus Barb. Rodr. (19 spp.) ### Tribus Xerorchideae P. J. Cribb 125.5401 Genus Xerorchis Schltr. (2 spp.) ### Tribus Wullschlaegelieae 125.5501 Genus Wullschlaegelia Rchb. fil. (2 spp.) ### Tribus Gastrodieae Lindl. 125.5601 Genus Gastrodia R. Br. (97 spp.) 125.5602 Genus Uleiorchis Hoehne (4 spp.) 125.5603 Genus Auxopus Schltr. (4 spp.) 125.5604 Genus Didymoplexis Griff. (31 spp.) ### Tribus Nervilieae Dressler 125.5710 Subtribus Nerviliinae Schltr. 125.5711 Genus Nervilia Comm. ex Gaudich. (79 spp.) #### Subtribus Epipogoniinae Schltr. 125.5721 Genus Epipogium Borkh. (6 spp.) 125.5722 Genus Stereosandra Blume (1 sp.) ### Tribus Tropidieae (Pfitzer) Dressler 125.5801 Genus Tropidia Lindl. (35 spp.) 125.5802 Genus Corymborkis Thouars (9 spp.) ### Tribus Thaieae X. G. Jin & X. G. Xiang 125.5901 Genus Thaia Seidenf. (1 sp.) ### Tribus Arethuseae Lindl. #### Subtribus Arethusinae Benth. 125.6011 Genus Calopogon R. Br. (5 spp.) 125.6012 Genus Arethusa L. (1 sp.) 125.6013 Genus Anthogonium Wall. ex Lindl. (1 sp.) 125.6014 Genus Arundina Blume (1 sp.) 125.6015 Genus Eleorchis F. Maek. (1 sp.) #### Subtribus Coelogyninae Benth. 125.6021 Genus Pleione D. Don (24 spp.) 125.6022 Genus Thunia Rchb. fil. (5 spp.) 125.6023 Genus Dilochia Lindl. (10 spp.) 125.6024 Genus Thuniopsis L. Li, D. P. Ye & Shi J. Li (2 spp.) 125.6025 Genus Bletilla Rchb. fil. (5 spp.) 125.6026 Genus Mengzia W. C. Huang, Z. J. Liu & C. Hu (1 sp.) 125.6027 Genus Aglossorrhyncha Schltr. (12 spp.) 125.6028 Genus Glomera Blume (157 spp.) 125.6029 Genus Coelogyne Lindl. (607 spp.) ### Tribus Malaxideae Lindl. #### Subtribus Dendrobiinae 125.6111 Genus Epigeneium Gagnep. (43 spp.) 125.6112 Genus Dendrobium Sw. (1624 spp.) 125.6113 Genus Bulbophyllum Thouars (2180 spp.) #### Subtribus Malaxidinae Benth. & Hook. fil. 125.6121 Genus Liparis Rich. (329 spp.) 125.6122 Genus Stichorkis Thouars (115 spp.) 125.6123 Genus Blepharoglossum (Schltr.) L. Li (38 spp.) 125.6124 Genus Ypsilorchis Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen (1 sp.) 125.6125 Genus Dienia Lindl. (6 spp.) 125.6126 Genus Crepidium Blume (307 spp.) 125.6127 Genus Oberonioides Szlach. (7 spp.) 125.6128 Genus Malaxis Sol. ex Sw. (175 spp.) 125.6129 Genus Crossoliparis Marg. (1 sp.) 125.6130 Genus Tamayorkis Szlach. (1 sp.) 125.6131 Genus Hammarbya Kuntze (1 sp.) 125.6132 Genus Crossoglossa Dressler & Dodson (50 spp.) 125.6133 Genus Alatiliparis Marg. & Szlach. (14 spp.) 125.6134 Genus Orestias Ridl. (4 spp.) 125.6135 Genus Oberonia Lindl. (343 spp.) 125.6136 Genus Hippeophyllum Schltr. (10 spp.) ### Tribus Podochileae Pfitzer 125.6201 Genus Podochilus Blume (65 spp.) 125.6202 Genus Appendicula Blume (156 spp.) 125.6203 Genus Ascidieria Seidenf. (9 spp.) 125.6204 Genus Eria Lindl. (44 spp.) 125.6205 Genus Bryobium Lindl. (29 spp.) 125.6206 Genus Aeridostachya (Hook. fil.) Brieger (21 spp.) 125.6207 Genus Cylindrolobus Blume (84 spp.) 125.6208 Genus Callostylis Blume (5 spp.) 125.6209 Genus Bambuseria Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen (2 spp.) 125.6210 Genus Pseuderia Schltr. (21 spp.) 125.6211 Genus Dendrolirium Blume (15 spp.) 125.6212 Genus Pinalia Buch.-Ham. ex D. Don (181 spp.) 125.6213 Genus Campanulorchis Brieger (4 spp.) 125.6214 Genus Strongyleria (Pfitzer) Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen (4 spp.) 125.6215 Genus Mycaranthes Blume (39 spp.) 125.6216 Genus Dilochiopsis (Hook. fil.) Brieger (1 sp.) 125.6217 Genus Trichotosia Blume (80 spp.) 125.6218 Genus Oxystophyllum Blume (36 spp.) 125.6219 Genus Porpax Lindl. (56 spp.) 125.6220 Genus Epiblastus Schltr. (23 spp.) 125.6221 Genus Ceratostylis Blume (155 spp.) 125.6222 Genus Mediocalcar J. J. Sm. (17 spp.) 125.6223 Genus Cryptochilus Wall. (8 spp.) 125.6224 Genus Poaephyllum Ridl. (8 spp.) #### Subtribus Thelasinae Ridl. 125.6231 Genus Ridleyella Schltr. (1 sp.) 125.6232 Genus Octarrhena Thwaites (57 spp.) 125.6233 Genus Thelasis Blume (29 spp.) 125.6234 Genus Phreatia Lindl. (212 spp.) ### Tribus Collabieae Pfitzer 125.6301 Genus Acanthephippium Blume ex Endl. (12 spp.) 125.6302 Genus Ancistrochilus Rolfe (2 spp.) 125.6303 Genus Styloglossum Breda, Kuhl & Hasselt (47 spp.) 125.6304 Genus Calanthe R. Br. (177 spp.) 125.6305 Genus Phaius Lour. (46 spp.) 125.6306 Genus Cephalantheropsis Guillaumin (5 spp.) 125.6307 Genus Preptanthe Rchb. fil. (8 spp.) 125.6308 Genus Gastrorchis Thouars (11 spp.) 125.6309 Genus Chrysoglossum Blume (4 spp.) 125.6310 Genus Eriodes Rolfe (1 sp.) 125.6311 Genus Spathoglottis Blume (41 spp.) 125.6312 Genus Ipsea Lindl. (3 spp.) 125.6313 Genus Pachystoma Blume (3 spp.) 125.6314 Genus Plocoglottis Blume (37 spp.) 125.6315 Genus Pilophyllum Schltr. (1 sp.) 125.6316 Genus Diglyphosa Blume (1 sp.) 125.6317 Genus Risleya King & Pantl. (1 sp.) 125.6318 Genus Collabium Blume (15 spp.) 125.6319 Genus Nephelaphyllum Blume (11 spp.) 125.6320 Genus Hancockia Rolfe (1 sp.) 125.6321 Genus Tainia Blume (38 spp.) ### Tribus Vandeae Lindl. 125.6410 Subtribus Adrorhizinae Schltr. 125.6411 Genus Adrorhizon Hook. fil. (1 sp.) 125.6412 Genus Sirhookera Kuntze (2 spp.) 125.6413 Genus Bromheadia Lindl. (31 spp.) 125.6420 Subtribus Polystachyinae 125.6421 Genus Polystachya Hook. (262 spp.) 125.6422 Genus Hederorkis Thouars (2 spp.) #### Subtribus Angraecinae 125.6431 Genus Angraecum Bory (223 spp.) 125.6432 Genus Jumellea Schltr. (66 spp.) 125.6433 Genus Lemurorchis Kraenzl. (1 sp.) 125.6434 Genus Sobennikoffia Schltr. (4 spp.) 125.6435 Genus Oeoniella Schltr. (2 spp.) 125.6436 Genus Ambrella H. Perrier (1 sp.) 125.6437 Genus Lemurella Schltr. (4 spp.) 125.6438 Genus Cryptopus Lindl. (4 spp.) 125.6439 Genus Neobathiea Schltr. (7 spp.) 125.6440 Genus Oeonia Lindl. (5 spp.) 125.6441 Genus Aeranthes Lindl. (47 spp.) 125.6442 Genus Calyptrochilum Kraenzl. (3 spp.) 125.6443 Genus Listrostachys Rchb. fil. (1 sp.) 125.6444 Genus Campylocentrum Benth. (88 spp.) 125.6445 Genus Dendrophylax Rchb. fil. (15 spp.) 125.6446 Genus Erasanthe P. J. Cribb, Hermans & D. L. Roberts (1 sp.) 125.6447 Genus Aerangis Rchb. fil. (58 spp.) 125.6448 Genus Summerhayesia P. J. Cribb (3 spp.) 125.6449 Genus Amesiella Schltr. ex Garay (2 spp.) 125.6450 Genus Microcoelia Lindl. (33 spp.) 125.6451 Genus Chauliodon Summerh. (1 sp.) 125.6452 Genus Taeniorrhiza Summerh. (1 sp.) 125.6453 Genus Dinklageella Mansf. (4 spp.) 125.6454 Genus Solenangis Schltr. (8 spp.) 125.6455 Genus Beclardia A. Rich. (2 spp.) 125.6456 Genus Eurychone Schltr. (2 spp.) 125.6457 Genus Eggelingia Summerh. (3 spp.) 125.6458 Genus Tridactyle Schltr. (46 spp.) 125.6459 Genus Cardiochilos P. J. Cribb (1 sp.) 125.6460 Genus Nephrangis (Schltr.) Summerh. (1 sp.) 125.6461 Genus Ypsilopus Summerh. (13 spp.) 125.6462 Genus Ancistrorhynchus Finet (18 spp.) 125.6463 Genus Bolusiella Schltr. (5 spp.) 125.6464 Genus Plectrelminthus Raf. (1 sp.) 125.6465 Genus Cyrtorchis Schltr. (19 spp.) 125.6466 Genus Planetangis Stévart & Farminhão (1 sp.) 125.6467 Genus Podangis Schltr. (3 spp.) 125.6468 Genus Kylicanthe Descourv., Stévart & Droissart (7 spp.) 125.6469 Genus Diaphananthe Schltr. (30 spp.) 125.6470 Genus Rhipidoglossum Schltr. (49 spp.) 125.6471 Genus Sarcorhynchus Schltr. (3 spp.) 125.6472 Genus Mystacidium Lindl. (24 spp.) 125.6473 Genus Sphyrarhynchus Mansf. (3 spp.) 125.6474 Genus Angraecopsis Kraenzl. (19 spp.) 125.6475 Genus Triceratorhynchus Summerh. (3 spp.) #### Subtribus Aeridinae 125.6481 Genus Pennilabium J. J. Sm. (18 spp.) 125.6482 Genus Ceratocentron Senghas (1 sp.) 125.6483 Genus Hymenorchis Schltr. (14 spp.) 125.6484 Genus Omoea Blume (2 spp.) 125.6485 Genus Santotomasia Ormerod (1 sp.) 125.6486 Genus Trachoma Garay (16 spp.) 125.6487 Genus Tuberolabium Yamam. (13 spp.) 125.6488 Genus Porrorhachis Garay (2 spp.) 125.6489 Genus Saccolabium Blume (4 spp.) 125.6490 Genus Chamaeanthus Schltr. (5 spp.) 125.6491 Genus Chroniochilus J. J. Sm. (5 spp.) 125.6492 Genus Grosourdya Rchb. fil. (34 spp.) 125.6493 Genus Kipandiorchis P. O´Byrne & Gokusing (2 spp.) 125.6494 Genus Luisia Gaudich. (49 spp.) 125.6495 Genus Gastrochilus D. Don (81 spp.) 125.6496 Genus Biermannia King & Pantl. (10 spp.) 125.6497 Genus Taprobanea Christenson (1 sp.) 125.6498 Genus Dyakia Christenson (1 sp.) 125.6499 Genus Dryadorchis Schltr. (5 spp.) 125.6500 Genus Phragmorchis L. O. Williams (1 sp.) 125.6501 Genus Robiquetia Gaudich. (93 spp.) 125.6502 Genus Malleola J. J. Sm. & Schltr. ex Schltr. (4 spp.) 125.6503 Genus Uncifera Lindl. (6 spp.) 125.6504 Genus Aerides Lour. (30 spp.) 125.6505 Genus Papilionanthe Schltr. (12 spp.) 125.6506 Genus Vanda Jones (92 spp.) 125.6507 Genus Seidenfadenia Garay (1 sp.) 125.6508 Genus Paraholcoglossum Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen (2 spp.) 125.6509 Genus Holcoglossum Schltr. (18 spp.) 125.6510 Genus Rhynchostylis Blume (6 spp.) 125.6511 Genus Phalaenopsis Blume (84 spp.) 125.6512 Genus Paraphalaenopsis A. D. Hawkes (4 spp.) 125.6513 Genus Pteroceras Hasselt ex Hassk. (13 spp.) 125.6514 Genus Brachypeza Schltr. ex Garay (12 spp.) 125.6515 Genus Macropodanthus L. O. Williams (12 spp.) 125.6516 Genus Dimorphorchis Rolfe (10 spp.) 125.6517 Genus Cottonia Wight (1 sp.) 125.6518 Genus Diploprora Hook. fil. (2 spp.) 125.6519 Genus Drymoanthus Nicholls (8 spp.) 125.6520 Genus Vandopsis Pfitzer (2 spp.) 125.6521 Genus Cymbilabia D. K. Liu & Ming H. Li (3 spp.) 125.6522 Genus Sarcanthopsis Garay (6 spp.) 125.6523 Genus Acampe Lindl. (10 spp.) 125.6524 Genus Saccolabiopsis J. J. Sm. (15 spp.) 125.6525 Genus Schoenorchis Reinw. (30 spp.) 125.6526 Genus Seidenfadeniella C. S. Kumar (4 spp.) 125.6527 Genus Pelatantheria Ridl. (8 spp.) 125.6528 Genus Jejewoodia Szlach. (6 spp.) 125.6529 Genus Trichoglottis Blume (86 spp.) 125.6530 Genus Pomatocalpa Breda, Kuhl & Hasselt (24 spp.) 125.6531 Genus Plectorrhiza Dockrill (6 spp.) 125.6532 Genus Renanthera Lour. (26 spp.) 125.6533 Genus Sarcoglyphis Garay (14 spp.) 125.6534 Genus Cleisomeria Lindl. ex G. Don (2 spp.) 125.6535 Genus Diplocentrum Lindl. (2 spp.) 125.6536 Genus Smitinandia Holttum (3 spp.) 125.6537 Genus Deceptor Seidenf. (1 sp.) 125.6538 Genus Cleisostomopsis Seidenf. (2 spp.) 125.6539 Genus Cleisostoma Blume (107 spp.) 125.6540 Genus Stereochilus Lindl. (9 spp.) 125.6541 Genus Micropera Lindl. (21 spp.) 125.6542 Genus Bidoupia Aver., Ormerod & Duy (2 spp.) 125.6543 Genus Arachnis Blume (18 spp.) 125.6544 Genus Ascochilus Ridl. (2 spp.) 125.6545 Genus Bogoria J. J. Sm. (12 spp.) 125.6546 Genus Thrixspermum Lour. (199 spp.) 125.6547 Genus Cleisocentron Brühl (9 spp.) 125.6548 Genus Rhynchogyna Seidenf. & Garay (2 spp.) 125.6549 Genus Chiloschista Lindl. (25 spp.) 125.6550 Genus Sarcochilus R. Br. (25 spp.) 125.6551 Genus Ophioglossella Schuit. & Ormerod (1 sp.) 125.6552 Genus Mobilabium Rupp (1 sp.) 125.6553 Genus Peristeranthus P. F. Hunt (1 sp.) 125.6554 Genus Rhinerrhiza Rupp (2 spp.) 125.6555 Genus Parasarcochilus Dockrill (3 spp.) 125.6556 Genus Eclecticus P. O´Byrne (1 sp.) 125.6557 Genus Adenoncos Blume (18 spp.) 125.6558 Genus Microsaccus Blume (13 spp.) 125.6559 Genus Calymmanthera Schltr. (6 spp.) 125.6560 Genus Sarcophyton Garay (3 spp.) 125.6561 Genus Taeniophyllum Blume (245 spp.) ### Tribus Cymbidieae Pfitzer #### Subtribus Cymbidiinae Benth. 125.6611 Genus Cymbidium Sw. (80 spp.) 125.6612 Genus Acriopsis Reinw. ex Blume (6 spp.) 125.6613 Genus Thecopus Seidenf. (2 spp.) 125.6614 Genus Thecostele Rchb. fil. (1 sp.) 125.6615 Genus Devogelia Schuit. (1 sp.) 125.6616 Genus Grammatophyllum Blume (13 spp.) 125.6617 Genus Porphyroglottis Ridl. (1 sp.) #### Subtribus Eulophiinae Benth. 125.6621 Genus Dipodium R. Br. (40 spp.) 125.6622 Genus Ansellia Lindl. (1 sp.) 125.6623 Genus Claderia Hook. fil. (1 sp.) 125.6624 Genus Imerinaea Schltr. (1 sp.) 125.6625 Genus Graphorkis Thouars (4 spp.) 125.6626 Genus Eulophia R. Br. (275 spp.) #### Subtribus Catasetinae Schltr. 125.6631 Genus Cyanaeorchis Barb. Rodr. (3 spp.) 125.6632 Genus Grobya Lindl. (5 spp.) 125.6633 Genus Galeandra Lindl. (32 spp.) 125.6634 Genus Clowesia Lindl. (8 spp.) 125.6635 Genus Catasetum Rich. ex Kunth (182 spp.) 125.6636 Genus Dressleria Dodson (13 spp.) 125.6637 Genus Cycnoches Lindl. (31 spp.) 125.6638 Genus Mormodes Lindl. (89 spp.) #### Subtribus Cyrtopodiinae Benth. 125.6641 Genus Cyrtopodium R. Br. (49 spp.) #### Subtribus Oncidiinae Benth. 125.6651 Genus Psychopsis Raf. (4 spp.) 125.6652 Genus Psychopsiella Lückel & Braem (1 sp.) 125.6653 Genus Trichopilia Lindl. (43 spp.) 125.6654 Genus Cuitlauzina La Llave & Lex. (9 spp.) 125.6655 Genus Rossioglossum (Schltr.) Garay & G. C. Kenn. (12 spp.) 125.6656 Genus Cohniella Pfitzer (26 spp.) 125.6657 Genus Trichocentrum Poepp. & Endl. (65 spp.) 125.6658 Genus Grandiphyllum Docha Neto (11 spp.) 125.6659 Genus Saundersia Rchb. fil. (2 spp.) 125.6660 Genus Lockhartia Hook. (33 spp.) 125.6661 Genus Ornithocephalus Hook. (54 spp.) 125.6662 Genus Dunstervillea Garay (1 sp.) 125.6663 Genus Caluera Dodson & Determann (5 spp.) 125.6664 Genus Eloyella P. Ortiz (10 spp.) 125.6665 Genus Zygostates Lindl. (28 spp.) 125.6666 Genus Phymatidium Lindl. (10 spp.) 125.6667 Genus Rauhiella Pabst & P. I. S. Braga (3 spp.) 125.6668 Genus Chytroglossa Rchb. fil. (3 spp.) 125.6669 Genus Thysanoglossa Porto & Brade (3 spp.) 125.6670 Genus Platyrhiza Barb. Rodr. (1 sp.) 125.6671 Genus Hintonella Ames (1 sp.) 125.6672 Genus Centroglossa Barb. Rodr. (7 spp.) 125.6673 Genus Trichoceros Kunth (9 spp.) 125.6674 Genus Telipogon Mutis ex Kunth (247 spp.) 125.6675 Genus Hofmeisterella Rchb. fil. (3 spp.) 125.6676 Genus Fernandezia Lindl. (104 spp.) 125.6677 Genus Vitekorchis Romowicz & Szlach. (7 spp.) 125.6678 Genus Oncidium Sw. (374 spp.) 125.6679 Genus Ecuadorella Dodson & G. A. Romero (3 spp.) 125.6680 Genus Nohawilliamsia M. W. Chase & Whitten (1 sp.) 125.6681 Genus Otoglossum (Schltr.) Garay & Dunst. (24 spp.) 125.6682 Genus Cyrtochiloides N. H. Williams & M. W. Chase (3 spp.) 125.6683 Genus Miltoniopsis God.-Leb. (6 spp.) 125.6684 Genus Caucaea Schltr. (26 spp.) 125.6685 Genus Cyrtochilum Kunth (204 spp.) 125.6686 Genus Miltonia Lindl. (11 spp.) 125.6687 Genus Cischweinfia Dressler & N. H. Williams (11 spp.) 125.6688 Genus Oliveriana Rchb. fil. (14 spp.) 125.6689 Genus Systeloglossum Schltr. (5 spp.) 125.6690 Genus Aspasia Lindl. (7 spp.) 125.6691 Genus Brassia R. Br. (67 spp.) 125.6692 Genus Tolumnia Raf. (26 spp.) 125.6693 Genus Erycina Lindl. (7 spp.) 125.6694 Genus Rhynchostele Rchb. fil. (18 spp.) 125.6695 Genus Notyliopsis P. Ortiz (1 sp.) 125.6696 Genus Zelenkoa Chase & Williams (1 sp.) 125.6697 Genus Gomesa R. Br. (139 spp.) 125.6698 Genus Solenidium Lindl. (3 spp.) 125.6699 Genus Capanemia Barb. Rodr. (17 spp.) 125.6700 Genus Plectrophora H. Focke (9 spp.) 125.6701 Genus Leochilus Knowles & Westc. (14 spp.) 125.6702 Genus Pterostemma Kraenzl. (6 spp.) 125.6703 Genus Schunkea Senghas (1 sp.) 125.6704 Genus Suarezia Dodson (1 sp.) 125.6705 Genus Sanderella Kuntze (2 spp.) 125.6706 Genus Rodriguezia Ruiz & Pav. (48 spp.) 125.6707 Genus Seegeriella Senghas (3 spp.) 125.6708 Genus Warmingia Rchb. fil. (4 spp.) 125.6709 Genus Macradenia R. Br. (10 spp.) 125.6710 Genus Trizeuxis Lindl. (1 sp.) 125.6711 Genus Macroclinium Barb. Rodr. (48 spp.) 125.6712 Genus Santanderella P. Ortiz (1 sp.) 125.6713 Genus Cypholoron Dodson & Dressler (2 spp.) 125.6714 Genus Notylia Lindl. (52 spp.) 125.6715 Genus Polyotidium Garay (1 sp.) 125.6716 Genus Sutrina Lindl. (2 spp.) 125.6717 Genus Ionopsis Kunth (7 spp.) 125.6718 Genus Comparettia Poepp. & Endl. (88 spp.) 125.6719 Genus Quekettia Lindl. (7 spp.) 125.6720 Genus Archivea Christenson & Jenny (1 sp.) #### Subtribus Eriopsidinae Szlach. 125.6721 Genus Eriopsis Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Maxillariinae Benth. 125.6731 Genus Maxillaria Ruiz & Pav. (661 spp.) 125.6732 Genus Neomoorea Rolfe (1 sp.) 125.6733 Genus Lycaste Lindl. (50 spp.) 125.6734 Genus Anguloa Ruiz & Pav. (9 spp.) 125.6735 Genus Sudamerlycaste Archila (49 spp.) 125.6736 Genus Xylobium Lindl. (34 spp.) 125.6737 Genus Scuticaria Lindl. (12 spp.) 125.6738 Genus Rudolfiella Hoehne (7 spp.) 125.6739 Genus Bifrenaria Lindl. (23 spp.) 125.6740 Genus Guanchezia G. A. Romero & Carnevali (1 sp.) 125.6741 Genus Horvatia Garay (1 sp.) 125.6742 Genus Teuscheria Garay (10 spp.) #### Subtribus Zygopetalinae Schltr. 125.6751 Genus Zygopetalum Hook. (12 spp.) 125.6752 Genus Cryptarrhena R. Br. (2 spp.) 125.6753 Genus Dichaea Lindl. (131 spp.) 125.6754 Genus Benzingia Dodson (11 spp.) 125.6755 Genus Chaubardiella Garay (8 spp.) 125.6756 Genus Stenia Lindl. (23 spp.) 125.6757 Genus Huntleya Bateman ex Lindl. (15 spp.) 125.6758 Genus Kefersteinia Rchb. fil. (60 spp.) 125.6759 Genus xAckersteinia Neudecker (0 sp.) 125.6760 Genus Stenotyla Dressler (8 spp.) 125.6761 Genus Cochleanthes Raf. (1 sp.) 125.6762 Genus Warszewiczella Rchb. fil. (10 spp.) 125.6763 Genus Pescatoria Rchb. fil. (22 spp.) 125.6764 Genus Euryblema Dressler (2 spp.) 125.6765 Genus Chondroscaphe (Dressler) Senghas & Gerlach (14 spp.) 125.6766 Genus Daiotyla Dressler (5 spp.) 125.6767 Genus Echinorhyncha Dressler (5 spp.) 125.6768 Genus Aetheorhyncha Dressler (1 sp.) 125.6769 Genus Ixyophora Dressler (8 spp.) 125.6770 Genus Chondrorhyncha Lindl. (7 spp.) 125.6771 Genus Pridgeonia Pupulin (1 sp.) 125.6772 Genus Cheiradenia Lindl. (1 sp.) 125.6773 Genus Warreella Schltr. (2 spp.) 125.6774 Genus Warreopsis Garay (4 spp.) 125.6775 Genus Vargasiella C. Schweinf. (3 spp.) 125.6776 Genus Warrea Lindl. (3 spp.) 125.6777 Genus Otostylis Schltr. (2 spp.) 125.6778 Genus Paradisanthus Rchb. fil. (4 spp.) 125.6779 Genus Hoehneella Ruschi (2 spp.) 125.6780 Genus Koellensteinia Rchb. fil. (19 spp.) 125.6781 Genus Galeottia A. Rich. (12 spp.) 125.6782 Genus Batemannia Lindl. (5 spp.) 125.6783 Genus Zygosepalum Rchb. fil. (8 spp.) 125.6784 Genus Chaubardia Rchb. fil. (3 spp.) 125.6785 Genus Neogardneria Schltr. (1 sp.) 125.6786 Genus Aganisia Lindl. (4 spp.) 125.6787 Genus Promenaea Lindl. (19 spp.) 125.6788 Genus Pabstia Garay (6 spp.) #### Subtribus Stanhopeinae Benth. 125.6791 Genus Braemia Jenny (1 sp.) 125.6792 Genus Paphinia Lindl. (16 spp.) 125.6793 Genus Horichia Jenny (1 sp.) 125.6794 Genus Houlletia Brongn. (10 spp.) 125.6795 Genus Schlimmia Planch. & Linden (2 spp.) 125.6796 Genus Trevoria F. Lehm. (6 spp.) 125.6797 Genus Cirrhaea Lindl. (7 spp.) 125.6798 Genus Gongora Ruiz & Pav. (75 spp.) 125.6799 Genus Acineta Lindl. (13 spp.) 125.6800 Genus Lueddemannia Rchb. fil. (3 spp.) 125.6801 Genus Lacaena Lindl. (2 spp.) 125.6802 Genus Vasqueziella Dodson (1 sp.) 125.6803 Genus Polycycnis Rchb. fil. (18 spp.) 125.6804 Genus Lueckelia Jenny (1 sp.) 125.6805 Genus Kegeliella Mansf. (4 spp.) 125.6806 Genus Soterosanthus Lehm. ex Jenny (1 sp.) 125.6807 Genus Stanhopea Frost ex Hook. (78 spp.) 125.6808 Genus Embreea Dodson (1 sp.) 125.6809 Genus Sievekingia Rchb. fil. (11 spp.) 125.6810 Genus Coryanthes Hook. (65 spp.) #### Subtribus Coeliopsidinae Szlach. 125.6821 Genus Coeliopsis Rchb. fil. (1 sp.) 125.6822 Genus Lycomormium Rchb. fil. (5 spp.) 125.6823 Genus Peristeria Hook. (10 spp.) ### Tribus Epidendreae Lindl. #### Subtribus Agrostophyllinae 125.7011 Genus Agrostophyllum Blume (141 spp.) 125.7012 Genus Earina Lindl. (8 spp.) 125.7020 Subtribus Ponerinae Pfitzer 125.7021 Genus Ponera Lindl. (4 spp.) 125.7022 Genus Nemaconia Knowles & Westc. (6 spp.) 125.7023 Genus Helleriella A. D. Hawkes (2 spp.) 125.7024 Genus Isochilus R. Br. (14 spp.) #### Subtribus Calypsoinae 125.7031 Genus Ephippianthus Rchb. fil. (2 spp.) 125.7032 Genus Dactylostalix Rchb. fil. (1 sp.) 125.7033 Genus Calypso Salisb. (1 sp.) 125.7034 Genus Tipularia Nutt. (7 spp.) 125.7035 Genus Changnienia Chien (2 spp.) 125.7036 Genus Govenia Lindl. (30 spp.) 125.7037 Genus Aplectrum Nutt. (1 sp.) 125.7038 Genus Cremastra Lindl. (7 spp.) 125.7039 Genus Oreorchis Lindl. (18 spp.) 125.7040 Genus Corallorhiza Châtel. (15 spp.) 125.7041 Genus Yoania Maxim. (4 spp.) 125.7042 Genus Danxiaorchis J. W. Zhai et al. (2 spp.) 125.7043 Genus Coelia Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Chysidinae Schltr. 125.7051 Genus Chysis Lindl. (15 spp.) 125.7060 Subtribus Bletiinae Benth. 125.7061 Genus Bletia Ruiz & Pav. (55 spp.) #### Subtribus Laeliinae Benth. 125.7071 Genus Meiracyllium Rchb. fil. (2 spp.) 125.7072 Genus Orleanesia Barb. Rodr. (8 spp.) 125.7073 Genus Jacquiniella Schltr. (12 spp.) 125.7074 Genus Scaphyglottis Poepp. & Endl. (84 spp.) 125.7075 Genus Nidema Britton & Millsp. (2 spp.) 125.7076 Genus Domingoa Schltr. (5 spp.) 125.7077 Genus Arpophyllum La Llave & Lex. (5 spp.) 125.7078 Genus Alamania La Llave & Lex. (1 sp.) 125.7079 Genus Isabelia Barb. Rodr. (3 spp.) 125.7080 Genus xIsanitella Leinig (0 sp.) 125.7081 Genus Loefgrenianthus Hoehne (1 sp.) 125.7082 Genus Homalopetalum Rolfe (8 spp.) 125.7083 Genus Pygmaeorchis Brade (2 spp.) 125.7084 Genus Epidendrum L. (1822 spp.) 125.7085 Genus Microepidendrum Brieger (5 spp.) 125.7086 Genus Dimerandra Schltr. (5 spp.) 125.7087 Genus Barkeria Knowles & Westc. (19 spp.) 125.7088 Genus Acrorchis Dressler (1 sp.) 125.7089 Genus Tetramicra Lindl. (10 spp.) 125.7090 Genus Artorima Dressler & G. E. Pollard (2 spp.) 125.7091 Genus Hagsatera R. González (2 spp.) 125.7092 Genus Pseudolaelia Porto & Brade (23 spp.) 125.7093 Genus Leptotes Lindl. (9 spp.) 125.7094 Genus Dinema Lindl. (2 spp.) 125.7095 Genus Oestlundia W. E. Higgins (5 spp.) 125.7096 Genus Amoana Leopardi & Carnevali (2 spp.) 125.7097 Genus Encyclia Hook. (194 spp.) 125.7098 Genus Prosthechea Knowles & Westc. (133 spp.) 125.7099 Genus Psychilis Raf. (15 spp.) 125.7100 Genus Caularthron Raf. (2 spp.) 125.7101 Genus Cattleya Lindl. (140 spp.) 125.7102 Genus Guarianthe Dressler & W. E. Higgins (4 spp.) 125.7103 Genus Broughtonia R. Br. (6 spp.) 125.7104 Genus Quisqueya Dod (4 spp.) 125.7105 Genus Schomburgkia Lindl. (21 spp.) 125.7106 Genus xSchombolaelia (0 sp.) 125.7107 Genus Laelia Lindl. (7 spp.) 125.7108 Genus Adamantinia van den Berg & C. N. Gonç. (1 sp.) 125.7109 Genus Myrmecophila Rolfe (9 spp.) 125.7110 Genus Rhyncholaelia Schltr. (2 spp.) 125.7111 Genus Brassavola R. Br. (15 spp.) 125.7112 Genus Constantia Barb. Rodr. (6 spp.) #### Subtribus Pleurothallidinae Lindl. ex G. Don 125.7121 Genus Neocogniauxia Schltr. (2 spp.) 125.7122 Genus Dilomilis Raf. (5 spp.) 125.7123 Genus Tomzanonia Nir (1 sp.) 125.7124 Genus Brachionidium Lindl. (83 spp.) 125.7125 Genus Atopoglossum Luer (3 spp.) 125.7126 Genus Sansonia Chiron (2 spp.) 125.7127 Genus Octomeria R. Br. (142 spp.) 125.7128 Genus Dresslerella Luer (14 spp.) 125.7129 Genus Myoxanthus Poepp. & Endl. (51 spp.) 125.7130 Genus Echinosepala Pridgeon & M. W. Chase (17 spp.) 125.7131 Genus Pupulinia Karremans & Bogarín (1 sp.) 125.7132 Genus Restrepiella Garay & Dunst. (5 spp.) 125.7133 Genus Barbosella Schltr. (19 spp.) 125.7134 Genus Restrepia Kunth (63 spp.) 125.7135 Genus Pleurothallopsis Porto & Brade (20 spp.) 125.7136 Genus Chamelophyton Garay (1 sp.) 125.7137 Genus Acianthera Scheidw. (303 spp.) 125.7138 Genus Lankesteriana Karremans (24 spp.) 125.7139 Genus Zootrophion Luer (31 spp.) 125.7140 Genus Trichosalpinx Luer (31 spp.) 125.7141 Genus Tubella (Luer) Archila (73 spp.) 125.7142 Genus Pseudolepanthes (Luer) Archila (11 spp.) 125.7143 Genus Pendusalpinx Karremans & Mel. Fernández (7 spp.) 125.7144 Genus Opilionanthe Karremans & Bogarín (2 spp.) 125.7145 Genus Gravendeelia Bogarín & Karremans (1 sp.) 125.7146 Genus Stellamaris Mel. Fernández & Bogarín (1 sp.) 125.7147 Genus Anathallis Barb. Rodr. (121 spp.) 125.7148 Genus Lepanthopsis (Cogn.) Ames (49 spp.) 125.7149 Genus Lepanthes Sw. (1131 spp.) 125.7150 Genus Draconanthes (Luer) Luer (6 spp.) 125.7151 Genus Frondaria Luer (2 spp.) 125.7152 Genus Trisetella Luer (28 spp.) 125.7153 Genus Dracula Luer (145 spp.) 125.7154 Genus Porroglossum Schltr. (56 spp.) 125.7155 Genus Masdevallia Ruiz & Pav. (640 spp.) 125.7156 Genus Diodonopsis Pridgeon & M. W. Chase (4 spp.) 125.7157 Genus Phloeophila Hoehne & Schltr. (5 spp.) 125.7158 Genus Luerella Braas (1 sp.) 125.7159 Genus Ophidion Luer (15 spp.) 125.7160 Genus Andreettaea Luer (1 sp.) 125.7161 Genus Andinia (Luer) Luer (81 spp.) 125.7162 Genus Dryadella Luer (61 spp.) 125.7163 Genus Specklinia Lindl. (111 spp.) 125.7164 Genus Muscarella Luer (56 spp.) 125.7165 Genus Scaphosepalum Pfitzer (54 spp.) 125.7166 Genus Platystele Schltr. (120 spp.) 125.7167 Genus Teagueia (Luer) Luer (18 spp.) 125.7168 Genus Stelis Sw. (1335 spp.) 125.7169 Genus Pleurothallis R. Br. (535 spp.) 125.7170 Genus Pabstiella Brieger & Senghas (147 spp.) 125.7171 Genus Madisonia Luer (7 spp.) # Familia Boryaceae M. W. Chase (13 spp.) 126.0001 Genus Alania Endl. (1 sp.) 126.0002 Genus Borya Labill. (12 spp.) # Family Blandfordiaceae R. Dahlgren & Clifford (4 spp.) 127.0001 Genus Blandfordia Sm. (4 spp.) # Familia Asteliaceae Dumort. (37 spp.) 128.0001 Genus Neoastelia J. B. Williams (1 sp.) 128.0002 Genus Milligania Hook. fil. (5 spp.) 128.0003 Genus Astelia Banks & Sol. ex R. Br. (31 spp.) # Familia Lanariaceae H. Huber ex R. Dahlgren (1 sp.) 129.0001 Genus Lanaria Aiton (1 sp.) # Familia Hypoxidaceae R. Br. (171 spp.) 130.0001 Genus Empodium Salisb. (7 spp.) 130.0002 Genus Spiloxene Salisb. (3 spp.) 130.0003 Genus Pauridia Harv. (35 spp.) 130.0004 Genus Rhodohypoxis Nel (6 spp.) 130.0005 Genus Hypoxis L. (88 spp.) 130.0006 Genus Sinocurculigo Z. J. Liu, L. J. Chen & K. Wei Liu (1 sp.) 130.0007 Genus Molineria Colla (10 spp.) 130.0008 Genus Curculigo Gaertn. (18 spp.) 130.0009 Genus Hypoxidia Friedmann (2 spp.) 130.0010 Genus Neofriedmannia Kocyan & Wiland (1 sp.) # Familia Tecophilaeaceae Leyb. (26 spp.) ## Subfamilia Tecophilaeoideae Reveal 131.1001 Genus Conanthera Ruiz & Pav. (5 spp.) 131.1002 Genus Tecophilaea Bertero ex Colla (2 spp.) 131.1003 Genus Zephyra D. Don (2 spp.) 131.1004 Genus Odontostomum Torr. (1 sp.) ## Subfamilia Wallerioideae R. Dahlgren 131.2001 Genus Kabuyea Brummitt (1 sp.) 131.2002 Genus Cyanastrum Oliv. (3 spp.) 131.2003 Genus Walleria J. Kirk (3 spp.) 131.2004 Genus Eremiolirion J. C. Manning & F. Forest (1 sp.) 131.2005 Genus Cyanella Royen ex L. (8 spp.) # Familia Doryanthaceae R. Dahlgren & Clifford (2 spp.) 132.0001 Genus Doryanthes Corrêa (2 spp.) # Familia Ixioliriaceae (Pax) Nakai (4 spp.) 133.0001 Genus Ixiolirion Fisch. ex Herb. (4 spp.) # Familia Iridaceae Juss. (2579 spp.) ## Subfamilia Isophysidoideae Takht. ex Thorne & Reveal 134.1001 Genus Isophysis T. Moore (1 sp.) ## Subfamilia Patersonioideae Goldblatt 134.2001 Genus Patersonia R. Br. (23 spp.) ## Subfamilia Geosiridoideae Goldblatt & J. C. Manning 134.3001 Genus Geosiris Baill. (3 spp.) ## Subfamilia Aristeoideae Vines 134.4001 Genus Aristea Sol. ex Aiton (61 spp.) ## Subfamilia Nivenioideae Schulze ex Goldblatt 134.5001 Genus Nivenia Vent. (11 spp.) 134.5002 Genus Witsenia Thunb. (1 sp.) 134.5003 Genus Klattia Baker (3 spp.) ## Subfamilia Crocoideae Burnett 134.6100 Tribus Tritoniopsideae Goldblatt & J. C. Manning 134.6101 Genus Tritoniopsis L. Bolus (25 spp.) 134.6102 Genus Melasphaerula Ker Gawl. (1 sp.) ### Tribus Gladioleae Dumort. 134.6201 Genus Gladiolus L. (285 spp.) ### Tribus Watsonieae Klatt 134.6301 Genus Micranthus (Pers.) Eckl. (7 spp.) 134.6302 Genus Thereianthus G. J. Lewis (11 spp.) 134.6303 Genus Watsonia Mill. (53 spp.) ### Tribus Pillansieae Goldblatt 134.6401 Genus Pillansia L. Bolus (1 sp.) ### Tribus Freesieae Goldblatt & J. C. Manning 134.6501 Genus Zygotritonia Mildbr. (7 spp.) 134.6502 Genus Xenoscapa (Goldblatt) Goldblatt & Manning (3 spp.) 134.6503 Genus Freesia Eckl. ex Klatt (16 spp.) ### Tribus Ixieae Dumort. #### Subtribus Lapeirousiinae 134.6611 Genus Afrosolen Goldblatt & J. C. Manning (15 spp.) 134.6612 Genus Lapeirousia Pourr. (26 spp.) 134.6613 Genus Codonorhiza Goldblatt & J. C. Manning (7 spp.) 134.6614 Genus Cyanixia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6615 Genus Savannosiphon Goldblatt & Marais (1 sp.) #### Subtribus Tritoniinae 134.6621 Genus Devia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6622 Genus Crocosmia Planch. (8 spp.) 134.6623 Genus Radinosiphon N. E. Br. (2 spp.) #### Subtribus Crocinae 134.6631 Genus Romulea Maratti (113 spp.) 134.6632 Genus Crocus L. (241 spp.) 134.6633 Genus Syringodea Hook. fil. (7 spp.) 134.6634 Genus Afrocrocus J. C. Manning & Goldblatt (1 sp.) #### Subtribus Hesperanthinae 134.6641 Genus Hesperantha Ker Gawl. (92 spp.) 134.6642 Genus Geissorhiza Ker Gawl. (102 spp.) #### Subtribus Ixiinae 134.6651 Genus Chasmanthe N. E. Br. (3 spp.) 134.6652 Genus Babiana Ker Gawl. (97 spp.) 134.6653 Genus Duthieastrum M. P. de Vos (1 sp.) 134.6654 Genus Sparaxis Ker Gawl. (16 spp.) 134.6655 Genus Dierama K. Koch (43 spp.) 134.6656 Genus Tritonia Ker Gawl. (29 spp.) 134.6657 Genus Ixia L. (99 spp.) ## Subfamilia incertae sedis 134.6901 Genus Diplarrhena Labill. (2 spp.) ## Subfamilia Iridoideae Eaton ### Tribus Irideae Kitt. #### Subtribus Iridineae 134.7111 Genus Dietes Salisb. (6 spp.) 134.7112 Genus Belamcanda Adans. (1 sp.) 134.7113 Genus Iris L. (316 spp.) 134.7140 Subtribus Ferrariineae 134.7141 Genus Ferraria Burm. ex Mill. (18 spp.) 134.7142 Genus Bobartia L. (16 spp.) 134.7143 Genus Moraea Mill. (231 spp.) ### Tribus Sisyrinchieae Klatt 134.7201 Genus Orthrosanthus Sweet (9 spp.) 134.7202 Genus Libertia Spreng. (17 spp.) 134.7203 Genus Solenomelus Miers (2 spp.) 134.7204 Genus Olsynium Raf. (19 spp.) 134.7205 Genus Tapeinia Comm. ex Juss. (1 sp.) 134.7206 Genus Sisyrinchium L. (205 spp.) ### Tribus Trimezieae Ravenna 134.7301 Genus Pseudiris Chukr & A. Gil (1 sp.) 134.7302 Genus Pseudotrimezia R. C. Foster (28 spp.) 134.7303 Genus Neomarica Sprague (37 spp.) 134.7304 Genus Deluciris A. Gil & Lovo (2 spp.) 134.7305 Genus Trimezia Salisb. ex Herb. (32 spp.) ### Tribus Tigridieae Kitt. 134.7401 Genus Larentia Klatt (3 spp.) 134.7402 Genus Cipura Aubl. (8 spp.) 134.7403 Genus Lethia Ravenna (1 sp.) 134.7404 Genus Salpingostylis Small (1 sp.) 134.7405 Genus Nemastylis Nutt. (8 spp.) 134.7406 Genus Herbertia Sweet (8 spp.) 134.7407 Genus Calydorea Herb. (21 spp.) 134.7408 Genus Cypella Herb. (37 spp.) 134.7409 Genus Sphenostigma Baker (6 spp.) 134.7410 Genus Alophia Herb. (7 spp.) 134.7411 Genus Phalocallis Herb. (6 spp.) 134.7412 Genus Eleutherine Herb. (3 spp.) 134.7413 Genus Hesperoxiphion Baker (5 spp.) 134.7414 Genus Gelasine Herb. (8 spp.) 134.7415 Genus Mastigostyla I. M. Johnst. (29 spp.) 134.7416 Genus Ennealophus N. E. Br. (6 spp.) 134.7417 Genus Cobana Ravenna (1 sp.) 134.7418 Genus Sessilanthera Molseed & Cruden (3 spp.) 134.7419 Genus Tigridia Juss. (58 spp.) # Familia Xeronemataceae M. W. Chase (2 spp.) 135.0001 Genus Xeronema Brongn. & Gris (2 spp.) # Familia Asphodelaceae Juss. (1239 spp.) ## Subfamilia Asphodeloideae Burnett ### Tribus Asphodeleae Lam. & DC. 136.1101 Genus Asphodeline Rchb. (18 spp.) 136.1102 Genus Asphodelus L. (18 spp.) 136.1103 Genus Bulbinella Kunth (25 spp.) 136.1104 Genus Kniphofia Moench (72 spp.) 136.1105 Genus Trachyandra Kunth (61 spp.) 136.1106 Genus Eremurus M. Bieb. (58 spp.) 136.1107 Genus Bulbine Wolf (88 spp.) ### Tribus Aloeae A. Rich. 136.1201 Genus Aloidendron (Berger) Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1202 Genus Kumara Medik. (2 spp.) 136.1203 Genus Haworthia Duval (117 spp.) 136.1204 Genus Aloiampelos Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1205 Genus Aloe L. (563 spp.) 136.1206 Genus Haworthiopsis G. D. Rowley (18 spp.) 136.1207 Genus Gasteria Duval (27 spp.) 136.1208 Genus Astroloba Uitewaal (10 spp.) 136.1209 Genus xAstroworthia G. D. Rowley (0 sp.) 136.1210 Genus Aristaloe Boatwr. & J. C. Manning (1 sp.) 136.1211 Genus Gonialoe (Baker) Boatwr. & J. C. Manning (3 spp.) 136.1212 Genus Tulista Raf. (6 spp.) ## Subfamilia Xanthorrhoeoideae Reveal 136.2001 Genus Xanthorrhoea Sm. (28 spp.) ## Subfamilia Hemerocallidoideae Lindl. ### Tribus Hemerocallideae Duby 136.3101 Genus Simethis Kunth (1 sp.) 136.3102 Genus Hemerocallis L. (15 spp.) ### Tribus Johnsonieae Benth. 136.3201 Genus Hodgsoniola F. Muell. (1 sp.) 136.3202 Genus Tricoryne R. Br. (9 spp.) 136.3203 Genus Corynotheca F. Muell. (6 spp.) 136.3204 Genus Caesia R. Br. (14 spp.) 136.3205 Genus Arnocrinum Endl. & Lehm. ex Lehm. (3 spp.) 136.3206 Genus Hensmania W. Fitzg. (3 spp.) 136.3207 Genus Stawellia F. Muell. (2 spp.) 136.3208 Genus Johnsonia R. Br. (5 spp.) ### Tribus Phormieae Nakai 136.3301 Genus Pasithea D. Don (1 sp.) 136.3302 Genus Phormium J. R. Forst. & G. Forst. (2 spp.) ### Tribus Dianelleae Baker 136.3401 Genus Geitonoplesium A. Cunn. (1 sp.) 136.3402 Genus Agrostocrinum F. Muell. (2 spp.) 136.3403 Genus Herpolirion Hook. fil. (1 sp.) 136.3404 Genus Stypandra R. Br. (2 spp.) 136.3405 Genus Thelionema R. J. F. Hend. (3 spp.) 136.3406 Genus Eccremis Willd. ex Schult. fil. (1 sp.) 136.3407 Genus Dianella Juss. (38 spp.) # Familia Amaryllidaceae J. St.-Hil. (2359 spp.) ## Subfamilia Agapanthoideae Endl. 137.1001 Genus Agapanthus L’Hér. (11 spp.) ## Subfamilia Allioideae Herb. 137.2001 Genus Allium L. (1049 spp.) 137.2002 Genus Milula Prain (1 sp.) ## Subfamilia Tulbaghioideae M. F. Fay & M. W. Chase 137.3001 Genus Tulbaghia L. (29 spp.) ## Subfamilia Gilliesioideae Arn. 137.4001 Genus Solaria Phil. (5 spp.) 137.4002 Genus Gilliesia Lindl. (5 spp.) 137.4003 Genus Miersia Lindl. (5 spp.) 137.4004 Genus Nothoscordum Kunth (93 spp.) 137.4005 Genus Schickendantziella Speg. (1 sp.) 137.4006 Genus Speea Loes. (1 sp.) 137.4007 Genus Tristagma Poepp. (31 spp.) 137.4008 Genus Trichlora Baker (4 spp.) 137.4009 Genus Leucocoryne Lindl. (47 spp.) 137.4010 Genus Atacamallium Nic. García (1 sp.) ## Subfamilia Amaryllidoideae ### Tribus Amaryllideae Dumort. 137.5101 Genus Amaryllis L. (2 spp.) 137.5102 Genus Boophone Herb. (2 spp.) 137.5103 Genus Ammocharis Herb. (7 spp.) 137.5104 Genus Crinum L. (112 spp.) 137.5105 Genus Crossyne Salisb. (2 spp.) 137.5106 Genus Strumaria Jacq. (28 spp.) 137.5107 Genus Nerine Herb. (26 spp.) 137.5108 Genus Hessea Herb. (15 spp.) 137.5109 Genus Brunsvigia Heist. (19 spp.) ### Tribus Cyrtantheae Traub 137.5201 Genus Cyrtanthus Aiton (58 spp.) ### Tribus Calostemmateae D. Müll.-Doblies & U. Müll.-Doblies 137.5301 Genus Calostemma R. Br. (3 spp.) 137.5302 Genus Proiphys Herb. (5 spp.) ### Tribus Haemantheae Hutch. 137.5401 Genus Cryptostephanus Welw. ex Baker (3 spp.) 137.5402 Genus Clivia Lindl. (6 spp.) 137.5403 Genus Scadoxus Raf. (9 spp.) 137.5404 Genus Haemanthus L. (22 spp.) 137.5405 Genus Apodolirion Baker (6 spp.) 137.5406 Genus Gethyllis L. (31 spp.) ### Tribus Lycorideae Nakai 137.5501 Genus Ungernia Bunge (10 spp.) 137.5502 Genus Lycoris Herb. (20 spp.) 137.5503 Genus Shoubiaonia W. H. Qin, W. Q. Meng & Kun Liu (1 sp.) ### Tribus Galantheae Parl. 137.5601 Genus Hannonia Braun-Blanq. & Maire (1 sp.) 137.5602 Genus Lapiedra Lag. (1 sp.) 137.5603 Genus Vagaria Herb. (2 spp.) 137.5604 Genus Acis Salisb. (9 spp.) 137.5605 Genus Leucojum L. (2 spp.) 137.5606 Genus Galanthus L. (24 spp.) ### Tribus Pancratieae Dumort. 137.5701 Genus Pancratium L. (24 spp.) ### Tribus Narcisseae Lam. & DC. 137.5801 Genus Sternbergia Waldst. & Kit. (7 spp.) 137.5802 Genus Narcissus L. (68 spp.) ### Tribus Hippeastreae Herb. ex Sweet 137.5901 Genus Worsleya (Traub) Traub (1 sp.) 137.5902 Genus Cearanthes Ravenna (1 sp.) 137.5903 Genus Griffinia Ker Gawl. (23 spp.) 137.5904 Genus Hyline Herb. (4 spp.) 137.5905 Genus Traubia Moldenke (1 sp.) 137.5906 Genus Phycella Lindl. (15 spp.) 137.5907 Genus Sprekelia Heist. (2 spp.) 137.5908 Genus Rhodophiala C. Presl (9 spp.) 137.5909 Genus Zephyranthes Herb. (195 spp.) 137.5910 Genus Paposoa Nic. García (1 sp.) 137.5911 Genus Eremolirion Nic. García (1 sp.) 137.5912 Genus Hippeastrum Herb. (100 spp.) ### Tribus Eustephieae Hutch. 137.6001 Genus Eustephia Cav. (6 spp.) 137.6002 Genus Chlidanthus Herb. (5 spp.) 137.6003 Genus Hieronymiella Pax (10 spp.) ### Tribus Hymenocallideae Small 137.6101 Genus Pamianthe Stapf (3 spp.) 137.6102 Genus Paramongaia Velarde (5 spp.) 137.6103 Genus Clinanthus Herb. (25 spp.) 137.6104 Genus Hymenocallis Salisb. (62 spp.) 137.6105 Genus Leptochiton Sealy (2 spp.) 137.6106 Genus Ismene Salisb. (11 spp.) 137.6107 Genus Rauhia Traub (5 spp.) 137.6108 Genus Phaedranassa Herb. (10 spp.) ### Tribus Eucharideae Hutch. 137.6201 Genus Plagiolirion Baker (1 sp.) 137.6202 Genus Caliphruria Herb. (4 spp.) 137.6203 Genus xCalicharis Meerow (0 sp.) 137.6204 Genus Eucharis Planch. & Linden (17 spp.) 137.6205 Genus Mathieua Klotzsch (1 sp.) 137.6206 Genus Stenomesson Herb. (17 spp.) 137.6207 Genus Urceolina Rchb. (7 spp.) 137.6208 Genus Eucrosia Ker Gawl. (7 spp.) # Familia Asparagaceae Juss. (3501 spp.) ## Subfamilia Lomandroideae Thorne & Reveal 138.1001 Genus Sowerbaea Sm. (5 spp.) 138.1002 Genus Laxmannia R. Br. (14 spp.) 138.1003 Genus Xerolirion A. S. George (1 sp.) 138.1004 Genus Romnalda P. F. Stevens (3 spp.) 138.1005 Genus Chamaexeros Benth. (4 spp.) 138.1006 Genus Acanthocarpus Lehm. (7 spp.) 138.1007 Genus Lomandra Labill. (58 spp.) 138.1008 Genus Chamaescilla F. Muell. (4 spp.) 138.1009 Genus Cordyline Comm. ex Juss. (24 spp.) 138.1010 Genus Trichopetalum Lindl. (2 spp.) 138.1011 Genus Thysanotus R. Br. (55 spp.) 138.1012 Genus Eustrephus R. Br. ex Ker Gawl. (1 sp.) 138.1013 Genus Dichopogon Kunth (5 spp.) 138.1014 Genus Arthropodium R. Br. (10 spp.) ## Subfamilia Asparagoideae 138.2001 Genus Hemiphylacus S. Watson (5 spp.) 138.2002 Genus Asparagus L. (219 spp.) ## Subfamilia Nolinoideae Nakai ### Tribus Eriospermeae 138.3101 Genus Eriospermum Jacq. (117 spp.) ### Tribus Polygonateae Benth. & Hook. fil. 138.3201 Genus Disporopsis Hance (12 spp.) 138.3202 Genus Maianthemum F. H. Wigg. (40 spp.) 138.3203 Genus Heteropolygonatum M. N. Tamura & Ogisu (13 spp.) 138.3204 Genus Polygonatum Mill. (79 spp.) 138.3205 Genus Theropogon Maxim. (1 sp.) 138.3206 Genus Comospermum Rauschert (1 sp.) ### Tribus Dracaeneae 138.3301 Genus Dracaena Vand. (206 spp.) 138.3302 Genus Chrysodracon P. L. Lu & Morden (6 spp.) ### Tribus Rusceae Dum. 138.3401 Genus Danae Medik. (1 sp.) 138.3402 Genus Semele Kunth (2 spp.) 138.3403 Genus Ruscus L. (6 spp.) ### Tribus Ophiopogoneae 138.3501 Genus Peliosanthes Andrews (61 spp.) 138.3502 Genus Liriope Lour. (8 spp.) 138.3503 Genus Ophiopogon Ker Gawl. (81 spp.) ### Tribus Nolineae 138.3601 Genus Dasylirion Zucc. (23 spp.) 138.3602 Genus Beaucarnea Lem. (13 spp.) 138.3603 Genus Nolina Michx. (36 spp.) ### Tribus Convallarieae Dumort. 138.3701 Genus Speirantha Baker (1 sp.) 138.3702 Genus Convallaria L. (1 sp.) 138.3703 Genus Reineckea Kunth (2 spp.) 138.3704 Genus Rohdea Roth (29 spp.) 138.3705 Genus Tupistra Ker Gawl. (40 spp.) 138.3706 Genus Aspidistra Ker Gawl. (214 spp.) ## Subfamilia Aphyllanthoideae Lindl. 138.4001 Genus Aphyllanthes Tourn. ex L. (1 sp.) ## Subfamilia Agavoideae Herbert ### Tribus Anemarrheneae Reveal 138.5101 Genus Anemarrhena Bunge (1 sp.) ### Tribus Behnieae Reveal 138.5201 Genus Behnia Didr. (1 sp.) ### Tribus Herrerieae Baill. 138.5301 Genus Herreria Ruiz & Pav. (10 spp.) 138.5302 Genus Herreriopsis H. Perrier (1 sp.) 138.5303 Genus Clara Kunth (3 spp.) ### Tribus Anthericeae 138.5401 Genus Anthericum L. (7 spp.) 138.5402 Genus Diamena Ravenna (1 sp.) 138.5403 Genus Diora Ravenna (1 sp.) 138.5404 Genus Paradisea Mazzuc. (2 spp.) 138.5405 Genus Trihesperus Herb. (2 spp.) 138.5406 Genus Diuranthera Hemsl. (4 spp.) 138.5407 Genus Hagenbachia Nees & Mart. (6 spp.) 138.5408 Genus Chlorophytum Ker Gawl. (202 spp.) 138.5409 Genus Leucocrinum Nutt. ex A. Gray (1 sp.) 138.5410 Genus Echeandia Ortega (95 spp.) ### Tribus Hesperocalleae ined. 138.5501 Genus Hesperocallis A. Gray (1 sp.) ### Tribus Chlorogaleae ined. 138.5601 Genus Hosta Tratt. (47 spp.) 138.5602 Genus Eremocrinum M. E. Jones (1 sp.) 138.5603 Genus Chlorogalum (Lindl.) Kunth (3 spp.) 138.5604 Genus Hooveria D. W. Taylor & D. J. Keil (2 spp.) 138.5605 Genus Schoenolirion Torr. ex Durand (3 spp.) 138.5606 Genus Hastingsia S. Watson (3 spp.) 138.5607 Genus Camassia Lindl. (6 spp.) ### Tribus Agaveae Dumort. 138.5701 Genus Hesperoyucca (Engelm.) Trel. (2 spp.) 138.5702 Genus Hesperaloe Engelm. (7 spp.) 138.5703 Genus Yucca L. (52 spp.) 138.5704 Genus Beschorneria Kunth (7 spp.) 138.5705 Genus Furcraea Vent. (24 spp.) 138.5706 Genus Agave L. (281 spp.) ## Subfamilia Brodiaeoideae Traub 138.6001 Genus Androstephium Torr. (2 spp.) 138.6002 Genus Muilla S. Watson (5 spp.) 138.6003 Genus Bloomeria Kellogg (2 spp.) 138.6004 Genus Triteleia Douglas ex Lindl. (16 spp.) 138.6005 Genus Triteleiopsis Hoover (1 sp.) 138.6006 Genus Dichelostemma Kunth (5 spp.) 138.6007 Genus Brodiaea Sm. (18 spp.) 138.6008 Genus Jaimehintonia B. L. Turner (1 sp.) 138.6009 Genus Petronymphe H. E. Moore (2 spp.) 138.6010 Genus Bessera Schult. fil. (5 spp.) 138.6011 Genus Xochiquetzallia J. Gut. (4 spp.) 138.6012 Genus Dandya H. E. Moore (1 sp.) 138.6013 Genus Milla Cav. (10 spp.) ## Subfamilia Scilloideae Burnett ### Tribus Oziroëeae M. W. Chase, Reveal & M. F. Fay 138.7101 Genus Oziroe Raf. (5 spp.) ### Tribus Dipcadieae Speta ex J. C. Manning & Goldblatt 138.7201 Genus Pseudogaltonia Kuntze (2 spp.) 138.7202 Genus Dipcadi Medicus (44 spp.) 138.7203 Genus Battandiera Maire (10 spp.) 138.7204 Genus Trimelopter Raf. (12 spp.) 138.7205 Genus Albuca L. (116 spp.) 138.7206 Genus Iosanthus Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter, Slade & Wetschnig (1 sp.) 138.7207 Genus Coilonox Raf. (24 spp.) 138.7208 Genus Stellarioides Medicus (9 spp.) 138.7209 Genus Galtonia Decne. (5 spp.) 138.7210 Genus Ethesia Raf. (5 spp.) 138.7211 Genus Eliokarmos Raf. (36 spp.) 138.7212 Genus Avonsera Speta (1 sp.) 138.7213 Genus Neopatersonia Schönl. (4 spp.) 138.7214 Genus EIsiea F. M. Leight. (1 sp.) 138.7215 Genus Nicipe Raf. (44 spp.) 138.7216 Genus Cathissa Salisb. (3 spp.) 138.7217 Genus Melomphis Raf. (3 spp.) 138.7218 Genus Loncomelos Raf. (27 spp.) 138.7219 Genus Ornithogalum L. (104 spp.) ### Tribus Urgineeae Rouy 138.7301 Genus Bowiea Haw. ex Hook. fil. (1 sp.) 138.7302 Genus Schizobasis Baker (5 spp.) 138.7303 Genus Mucinaea M. Pinter, Mart.-Azorín, U. Müll.-Doblies, D. Müll.-Doblies, Pfosser & Wetschnig (1 sp.) 138.7304 Genus Rhodocodon Baker (19 spp.) 138.7305 Genus Austronea Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (19 spp.) 138.7306 Genus Tenicroa Raf. (12 spp.) 138.7307 Genus Drimia Jacq. (105 spp.) 138.7308 Genus Zingela N. R. Crouch, Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & M. Á. Alonso (1 sp.) 138.7309 Genus Sagittanthera Mart.-Azorín, M. B. Crespo, A. P. Dold & van Jaarsv. (1 sp.) 138.7310 Genus Aulostemon Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (1 sp.) 138.7311 Genus Fusifilum Raf. (15 spp.) ### Tribus Massonieae Baker 138.7401 Genus Schizocarphus Van der Merwe (1 sp.) 138.7402 Genus Ledebouria Roth (102 spp.) 138.7403 Genus Eucomis L’Hér. (12 spp.) 138.7404 Genus Spetaea Wetschnig & Pfosser (1 sp.) 138.7405 Genus Daubenya Lindl. (8 spp.) 138.7406 Genus Veltheimia Gled. (2 spp.) 138.7407 Genus Lachenalia Jacq. (138 spp.) 138.7408 Genus Namophila U. Müll.-Doblies & D. Müll.-Doblies (1 sp.) 138.7409 Genus Massonia Thunb. ex L. fil. (26 spp.) ### Tribus Pseudoprospereae Manning & Goldblatt 138.7501 Genus Pseudoprospero Speta (1 sp.) ### Tribus Hyacintheae Dumort. 138.7601 Genus Barnardia Lindl. (1 sp.) 138.7602 Genus Zagrosia Speta (1 sp.) 138.7603 Genus Alrawia (Wendelbo) K. Perss. & Wendelbo (2 spp.) 138.7604 Genus Puschkinia Adams (8 spp.) 138.7605 Genus Brimeura Salisb. (3 spp.) 138.7606 Genus Hyacinthus L. (1 sp.) 138.7607 Genus Pseudomuscari Garbari & Greuter (8 spp.) 138.7608 Genus Fessia Speta (13 spp.) 138.7609 Genus Hyacinthoides Heist. ex Fabr. (12 spp.) 138.7610 Genus Leopoldia Herb. (32 spp.) 138.7611 Genus Prospero Salisb. (15 spp.) 138.7612 Genus Hyacinthella Schur (19 spp.) 138.7613 Genus Muscari Tourn. ex Mill. (56 spp.) 138.7614 Genus Bellevalia Lapeyr. (77 spp.) 138.7615 Genus Scilla L. (66 spp.) {{div col end}} {| style="background:#EEE9E9;" border="1" | align="left" | # ''[[Amaryllidaceae]]'' <small>Jaume St.-Hil.</small>, 80 rodova, 2 258 vrsta<ref>[http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Amaryllidaceae/ The Plant List Amaryllidaceae]</ref> # ''[[Asparagaceae]]'' <small>Juss.</small>, 128 rodova, 2 929 vrsta # ''[[Asphodelaceae]]'' (''[[Xanthorrhoeaceae]]'') <small>Dum.</small> 34 roda, 1,236 vrsta # ''[[Asteliaceae]]'' <small>Dum.</small> 4 roda, 37 vrsta # ''[[Blandfordiaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Boryaceae]]'' <small>(Baker) M.W. Chase, P.J. Rudall & Conran</small>, 2 roda, 12 vrsta # ''[[Doryanthaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 2 vrste # ''[[Hypoxidaceae]]'' <small>R.Br.</small>, 10 rodova, 154 vrste # ''[[Iridaceae]]'' <small>Juss.</small>, 68 rodova s 2 528 vrsta # ''[[Ixioliriaceae]]'' <small>T. Nakai</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Lanariaceae]]'' <small>R. Dahlgren & A. E. van Wyk</small>, 1 rod, 1 vrsta # ''[[Orchidaceae]]'' <small>Juss.</small>, 899 rodova, 27 801 vrsta # ''[[Tecophilaeaceae]]'' <small>Leybold</small>, 9 rodova, 26 vrsta # ''[[Xeronemataceae]]'' <small>M.W. Chase, P.J. Rudall & M.F. Fay</small>, 1 rod, 2 vrste |} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat|Asparagales}} [[Kategorija:Šparogolike| ]] [[Kategorija:Jednosupnice]] 1gc1bhgvfunpn1rviej8b2zfafxce57 6447055 6447053 2022-08-20T15:32:24Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Šparogolike'' | slika = Asperge in bloei Asparagus officinalis.jpg | slika_širina = 300px | slika_opis = ''[[Asparagus officinalis]]'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = '''Asparagales''' | ordo_autorstvo = <small>[[Johann Heinrich Friedrich Link|Link]]</small> }} [[Datoteka:Ophiopogon bodinieri - Kunming Botanical Garden - DSC03002.JPG|mini|''[[Ophiopogon bodinieri]]''.]] '''Asparagales''', biljni red iz razreda [[Liliopsida]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |journal= |access-date=24. svibnja 2012. |archive-date=13. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210313021641/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |url-status=dead }}</ref> kojemu (po jednom sistemu) pripada preko 36 600 vrsta u 14 niže navedenih porodica.<ref>[http://www.ucmp.berkeley.edu/monocots/liliflorae/asparagales.html Asparagales]</ref> == Porodice i rodovi == {{div col|cols=3}} # '''Familia ''[[Orchidaceae]]''''' <small>Juss.</small> (30739 spp.) ## Subfamilia ''[[Apostasioideae]]'' <small>(Lindl.) Horan.</small> ### ''[[Apostasia]]'' <small>Blume</small> (9 spp.) ### ''[[Neuwiedia]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) ## Subfamilia ''[[Vanilloideae]]'' <small>Szlach.</small> ### Tribus ''[[Pogonieae]]'' <small>Pfetzer ex Garay & Dunst.</small> #### ''[[Duckeella]]'' <small>Porto & Brade</small> (8 spp.) #### ''[[Pogonia]]'' <small>Juss.</small> (5 spp.) #### ''[[Cleistesiopsis]]'' <small>Pansarin & F. Barros</small> (3 spp.) #### ''[[Cleistes]]'' <small>Rich.</small> (48 spp.) #### ''[[Isotria]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Vanilleae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Epistephium]]'' <small>Kunth</small> (28 spp.) #### ''[[Clematepistephium]]'' <small>N. Hallé</small> (1 sp.) #### ''[[Eriaxis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Lecanorchis]]'' <small>Blume</small> (22 spp.) #### ''[[Vanilla]]'' <small>Mill.</small> (138 spp.) #### ''[[Cyrtosia]]'' <small>Blume</small> (7 spp.) #### ''[[Galeola]]'' <small>Lour.</small> (5 spp.) #### ''[[Erythrorchis]]'' <small>Blume</small> (2 spp.) #### ''[[Pseudovanilla]]'' <small>Garay</small> (8 spp.) ## Subfamilia ''[[Cypripedioideae]]'' <small>Lindl. ex Endl.</small> ### ''[[Selenipedium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (12 spp.) ### ''[[Cypripedium]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ### ''[[Phragmipedium]]'' <small>Rolfe</small> (27 spp.) ### ''[[Mexipedium]]'' <small>V. A. Albert & M. W. Chase</small> (1 sp.) ### ''[[Paphiopedilum]]'' <small>Pfitzer</small> (104 spp.) ## Subfamilia ''[[Orchidoideae]]'' <small>Eaton</small> ### Tribus ''[[Codonorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Codonorchis]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Orchideae]]'' <small>Small</small> #### Subtribus ''[[Huttonaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Huttonaea]]'' <small>Harv.</small> (5 spp.) ##### ''[[Pachites]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Brownleeinae]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> ##### ''[[Brownleea]]'' <small>Harv. ex Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Disperis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Coryciinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pterygodium]]'' <small>Sw.</small> (19 spp.) ##### ''[[Corycium]]'' <small>Sw.</small> (13 spp.) ##### ''[[Evotella]]'' <small>Kurzweil & H. P. Linder</small> (2 spp.) ##### ''[[Ceratandra]]'' <small>Eckl. ex F. A. Bauer</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Disinae]]'' <small>Lindl. ex Benth.</small> ##### ''[[Disa]]'' <small>Bergius</small> (184 spp.) #### Subtribus ''[[Satyriinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Satyrium]]'' <small>Sw.</small> (91 spp.) #### Subtribus ''[[Habenariinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Herminium]]'' <small>L.</small> (51 spp.) ##### ''[[Hsenhsua]]'' <small>X. H. Jin, Schuit. & W. T. Jin</small> (1 sp.) ##### ''[[xHerminorchis]]'' <small>P. Fourn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Tylostigma]]'' <small>Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Oligophyton]]'' <small>H. P. Linder</small> (1 sp.) ##### ''[[Benthamia]]'' <small>A. Rich.</small> (32 spp.) ##### ''[[Pecteilis]]'' <small>Raf.</small> (10 spp.) ##### ''[[Gennaria]]'' <small>Parl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Peristylus]]'' <small>Blume</small> (101 spp.) ##### ''[[Stenoglottis]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Habenaria]]'' <small>Willd.</small> (899 spp.) ##### ''[[Odisha]]'' <small>S. Misra</small> (2 spp.) ##### ''[[Centrostigma]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Bonatea]]'' <small>Willd.</small> (13 spp.) ##### ''[[Cynorkis]]'' <small>Thouars</small> (180 spp.) ##### ''[[Thulinia]]'' <small>P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Veyretella]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (2 spp.) ##### ''[[Cooktownia]]'' <small>D. L. Jones</small> (1 sp.) ##### ''[[Platycoryne]]'' <small>Rchb. fil.</small> (21 spp.) ##### ''[[Aziza]]'' <small>Farminhão & D´haijère</small> (1 sp.) ##### ''[[Megalorchis]]'' <small>H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Diplomeris]]'' <small>D. Don</small> (3 spp.) ##### ''[[Roeperocharis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (9 spp.) ##### ''[[Holothrix]]'' <small>Rich.</small> (45 spp.) ##### ''[[Brachycorythis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Neobolusia]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Schizochilus]]'' <small>Sond.</small> (11 spp.) ##### ''[[Dracomonticola]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> (1 sp.) #### Subtribus Orchidinae Dressler & Dodson ex Reveal 125.4301 Genus Neotinea Rchb. fil. (5 spp.) 125.4302 Genus Chamorchis Rich. (1 sp.) 125.4303 Genus Steveniella Schltr. (1 sp.) 125.4304 Genus Himantoglossum W. D. J. Koch (10 spp.) 125.4305 Genus xOrchimantoglossum Asch. & Graebn. (0 sp.) 125.4306 Genus Ophrys L. (84 spp.) 125.4307 Genus Serapias L. (20 spp.) 125.4308 Genus xSerapicamptis Godfery (3 spp.) 125.4309 Genus xSerapirhiza Potucek (0 sp.) 125.4310 Genus Anacamptis Rich. (21 spp.) 125.4311 Genus Orchis L. (26 spp.) 125.4312 Genus Traunsteinera Rchb. (2 spp.) 125.4313 Genus Pseudorchis Ség. (2 spp.) 125.4314 Genus xPseudorhiza P. F. Hunt (0 sp.) 125.4315 Genus xPseudanthera McKean (0 sp.) 125.4316 Genus xPseudinium P. F. Hunt (0 sp.) 125.4317 Genus Platanthera Rich. (149 spp.) 125.4318 Genus Galearis Raf. (11 spp.) 125.4319 Genus xDactylanthera P. F. Hunt & Summerh. (1 sp.) 125.4320 Genus Dactylorhiza Neck. (53 spp.) 125.4321 Genus xDactyloglossum P. F. Hunt & Summerh. (0 sp.) 125.4322 Genus xGymnoglossum Rolfe (0 sp.) 125.4323 Genus Gymnadenia R. Br. (8 spp.) 125.4324 Genus xGymnigritella E. G. Camus (0 sp.) 125.4325 Genus Nigritella Rich. (12 spp.) 125.4326 Genus xDactylodenia Garay & H. R. Sweet (3 spp.) 125.4327 Genus xOrchigymnadenia E. G. Camus (0 sp.) 125.4328 Genus xPseudadenia P. F. Hunt (1 sp.) 125.4329 Genus xGymnotraunsteinera Cif. & Giacom. (0 sp.) 125.4330 Genus xGymplatanthera E. G. Camus (0 sp.) 125.4331 Genus xPseuditella P. F. Hunt (0 sp.) 125.4332 Genus Sirindhornia H. A. Pedersen & Suksathan (3 spp.) 125.4333 Genus Hemipilia Lindl. (72 spp.) #### Subtribus Vietorchidinae Aver. 125.4341 Genus Silvorchis J. J. Sm. (4 spp.) ### Tribus Diurideae Endl. ex Butzin #### Subtribus Rhizanthellinae R. S. Rogers 125.4411 Genus Rhizanthella R. S. Rogers (5 spp.) #### Subtribus Prasophyllinae Schltr. 125.4421 Genus Prasophyllum R. Br. (159 spp.) 125.4422 Genus Genoplesium R. Br. (59 spp.) 125.4423 Genus Microtis R. Br. (23 spp.) #### Subtribus Cryptostylidinae Schltr. 125.4431 Genus Cryptostylis R. Br. (23 spp.) 125.4432 Genus Coilochilus Schltr. (1 sp.) #### Subtribus Drakaeinae Schltr. 125.4441 Genus Chiloglottis R. Br. (27 spp.) 125.4442 Genus Drakaea Lindl. (10 spp.) 125.4443 Genus Spiculaea Lindl. (1 sp.) 125.4444 Genus Arthrochilus F. Muell. (15 spp.) 125.4445 Genus Paracaleana Blaxell (14 spp.) 125.4446 Genus Caleana R. Br. (1 sp.) #### Subtribus Megastylidinae Schltr. 125.4451 Genus Rimacola Rupp (1 sp.) 125.4452 Genus Lyperanthus R. Br. (2 spp.) 125.4453 Genus Waireia D. L. Jones, Clem. & Molloy (1 sp.) 125.4454 Genus Pyrorchis D. L. Jones & M. A. Clem. (2 spp.) 125.4455 Genus Burnettia Lindl. (1 sp.) 125.4456 Genus Leporella A. S. George (1 sp.) 125.4457 Genus Megastylis (Schltr.) Schltr. (6 spp.) #### Subtribus Acianthinae (Lindl.) Schltr. 125.4461 Genus Stigmatodactylus Maxim. ex Makino (26 spp.) 125.4462 Genus Cyrtostylis R. Br. (5 spp.) 125.4463 Genus Acianthus R. Br. (8 spp.) 125.4464 Genus Townsonia Cheeseman (3 spp.) 125.4465 Genus Corybas R. Br. (159 spp.) #### Subtribus Diuridinae Lindl. ex Meisn. 125.4471 Genus Diuris Sm. (104 spp.) 125.4472 Genus Orthoceras R. Br. (2 spp.) #### Subtribus Caladeniinae Pfitzer 125.4481 Genus Aporostylis Rupp & Hatch (1 sp.) 125.4482 Genus Adenochilus Hook. fil. (2 spp.) 125.4483 Genus Eriochilus R. Br. (12 spp.) 125.4484 Genus Leptoceras Lindl. (1 sp.) 125.4485 Genus Praecoxanthus Hopper & A. P. Br. (1 sp.) 125.4486 Genus Elythranthera (Lindl.) A. S. George (2 spp.) 125.4487 Genus Pheladenia D. L. Jones & M. A. Clem. (1 sp.) 125.4488 Genus Caladenia R. Br. (310 spp.) #### Subtribus Thelymitrinae Lindl. ex Meisn. 125.4491 Genus Calochilus R. Br. (28 spp.) 125.4492 Genus Epiblema R. Br. (1 sp.) 125.4493 Genus Thelymitra J. R. Forst. & G. Forst. (118 spp.) ### Tribus Cranichideae (Lindl.) Endl. #### Subtribus Chloraeinae Pfitzer 125.4511 Genus Chloraea Lindl. (52 spp.) 125.4512 Genus Gavilea Poepp. (17 spp.) 125.4513 Genus Bipinnula Comm. ex Juss. (12 spp.) #### Subtribus Pterostylidinae Pfitzer 125.4521 Genus Pterostylis R. Br. (311 spp.) 125.4521 Genus Achlydosa M. A. Clem. & D. L. Jones (1 sp.) #### Subtribus Physurinae Lindl. ex Meisn. 125.4531 Genus Pachyplectron Schltr. (3 spp.) 125.4532 Genus Microchilus C. Presl (273 spp.) 125.4533 Genus Erythrodes Blume (24 spp.) 125.4534 Genus Goodyera R. Br. (94 spp.) 125.4535 Genus Danhatchia Garay & Christenson (3 spp.) 125.4536 Genus Gonatostylis Schltr. (2 spp.) 125.4537 Genus Halleorchis Szlach. & Olszewski (1 sp.) 125.4538 Genus Platylepis A. Rich. (20 spp.) 125.4539 Genus Schuitemania Ormerod (1 sp.) 125.4540 Genus Orchipedum Breda, Kuhl & Hasselt (3 spp.) 125.4541 Genus Herpysma Lindl. (1 sp.) 125.4542 Genus Hylophila Lindl. (6 spp.) 125.4543 Genus Lepidogyne Blume (1 sp.) 125.4544 Genus Eurycentrum Schltr. (4 spp.) 125.4545 Genus Cystorchis Blume (19 spp.) 125.4546 Genus Zeuxinella Aver. (1 sp.) 125.4547 Genus Ludisia A. Rich. (2 spp.) 125.4548 Genus Dossinia C. Morren (1 sp.) 125.4549 Genus Macodes (Blume) Lindl. (12 spp.) 125.4550 Genus Papuaea Schltr. (1 sp.) 125.4551 Genus Chamaegastrodia Makino & F. Maek. (3 spp.) 125.4552 Genus Cheirostylis Blume (61 spp.) 125.4553 Genus Zeuxine Lindl. (83 spp.) 125.4554 Genus Hetaeria Blume (27 spp.) 125.4555 Genus Rhomboda Lindl. (25 spp.) 125.4556 Genus Vrydagzynea Blume (42 spp.) 125.4557 Genus Odontochilus Blume (75 spp.) 125.4558 Genus Anoectochilus Blume (48 spp.) 125.4559 Genus Aenhenrya Gopalan (2 spp.) #### Subtribus Manniellinae Schltr. 125.4571 Genus Manniella Rchb. fil. (1 sp.) #### Subtribus Cranichidinae Lindl. ex Meisn. 125.4581 Genus Prescottia Lindl. (25 spp.) 125.4582 Genus Galeoglossum A. Rich. & Galeotti (3 spp.) 125.4583 Genus Stenoptera C. Presl (11 spp.) 125.4584 Genus Gomphichis Lindl. (31 spp.) 125.4585 Genus Porphyrostachys Rchb. fil. (2 spp.) 125.4586 Genus Solenocentrum Schltr. (4 spp.) 125.4587 Genus Pseudocentrum Lindl. (16 spp.) 125.4588 Genus Baskervilla Lindl. (11 spp.) 125.4589 Genus Ponthieva R. Br. (74 spp.) 125.4590 Genus Pterichis Lindl. (41 spp.) 125.4591 Genus Cranichis Sw. (79 spp.) 125.4592 Genus Fuertesiella Schltr. (1 sp.) 125.4593 Genus Nezahualcoyotlia R. González (1 sp.) 125.4594 Genus Altensteinia Kunth (8 spp.) 125.4595 Genus Aa Rchb. fil. (25 spp.) 125.4596 Genus Myrosmodes Rchb. fil. (17 spp.) #### Subtribus Discyphinae 125.4601 Genus Discyphus Schltr. (1 sp.) #### Subtribus Spiranthinae Lindl. ex Meisn. 125.4611 Genus Cotylolabium Garay (1 sp.) 125.4612 Genus Stenorrhynchos Rich. (9 spp.) 125.4613 Genus Eltroplectris Raf. (16 spp.) 125.4614 Genus Mesadenella Pabst & Garay (11 spp.) 125.4615 Genus Sacoila Raf. (9 spp.) 125.4616 Genus Pteroglossa Schltr. (16 spp.) 125.4617 Genus Skeptrostachys Garay (13 spp.) 125.4618 Genus Lyroglossa Schltr. (2 spp.) 125.4619 Genus Cyclopogon C. Presl (96 spp.) 125.4620 Genus Hapalorchis Schltr. (14 spp.) 125.4621 Genus Pelexia Poit. ex Rich. (100 spp.) 125.4622 Genus Sarcoglottis C. Presl (57 spp.) 125.4623 Genus Veyretia Szlach. (10 spp.) 125.4624 Genus Thelyschista Garay (1 sp.) 125.4625 Genus Coccineorchis Schltr. (8 spp.) 125.4626 Genus Odontorrhynchus M. N. Correa (8 spp.) 125.4627 Genus Sauroglossum Lindl. (11 spp.) 125.4628 Genus Buchtienia Schltr. (3 spp.) 125.4629 Genus Brachystele Schltr. (23 spp.) 125.4630 Genus Degranvillea Determann (1 sp.) 125.4631 Genus Cybebus Garay (1 sp.) 125.4632 Genus Eurystyles Wawra (24 spp.) 125.4633 Genus Lankesterella Ames (9 spp.) 125.4634 Genus Quechua Salazar & L. Jost (1 sp.) 125.4635 Genus Nothostele Garay (2 spp.) 125.4636 Genus Spiranthes Rich. (43 spp.) 125.4637 Genus Dichromanthus Garay (2 spp.) 125.4638 Genus Deiregyne Schltr. (25 spp.) 125.4639 Genus Svenkoeltzia Burns-Bal. (3 spp.) 125.4640 Genus Sotoa Salazar (1 sp.) 125.4641 Genus Aulosepalum Garay (9 spp.) 125.4642 Genus Beloglottis Schltr. (8 spp.) 125.4643 Genus Mesadenus Schltr. (3 spp.) 125.4644 Genus Stalkya Garay (1 sp.) 125.4645 Genus Funkiella Schltr. (11 spp.) 125.4646 Genus Microthelys Garay (4 spp.) 125.4647 Genus Schiedeella Schltr. (19 spp.) 125.4648 Genus Greenwoodiella Salazar, Hern.-López & J. Sharma (3 spp.) 125.4649 Genus Physogyne Garay (3 spp.) 125.4650 Genus Pseudogoodyera Schltr. (2 spp.) 125.4651 Genus Aracamunia Carnevali & I. Ramírez (1 sp.) 125.4652 Genus Helonoma Garay (2 spp.) 125.4653 Genus Kionophyton Garay (1 sp.) #### Subtribus Galeottiellinae Salazar & M. W. Chase 125.4661 Genus Galeottiella Schltr. (1 sp.) ## Subfamily Epidendroideae Lindl. ### Tribus Neottieae Lindl. 125.5101 Genus Neottia Guett. (78 spp.) 125.5102 Genus Holopogon Kom. & Nevski (7 spp.) 125.5103 Genus Diplandrorchis S. C. Chen (1 sp.) 125.5104 Genus Aphyllorchis Blume (21 spp.) 125.5105 Genus Epipactis Sw. (65 spp.) 125.5106 Genus Cephalanthera Rich. (22 spp.) 125.5107 Genus xCephalopactis Asch. & Graebn. (0 sp.) 125.5108 Genus Limodorum Boehm. (2 spp.) 125.5109 Genus Palmorchis Barb. Rodr. (39 spp.) ### Tribus Sobralieae Pfitzer 125.5201 Genus Sertifera Lindl. & Rchb. fil. (10 spp.) 125.5202 Genus Elleanthus C. Presl (132 spp.) 125.5203 Genus Sobralia Ruiz & Pav. (169 spp.) ### Tribus Triphoreae Dressler #### Subtribus Diceratostelinae (Dressler) Szlach. 125.5311 Genus Diceratostele Summerh. (1 sp.) #### Subtribus Triphorinae (Dressler) Szlach. 125.5321 Genus Triphora Nutt. (23 spp.) 125.5322 Genus Monophyllorchis Schltr. (4 spp.) 125.5323 Genus Pogoniopsis Rchb. fil. (2 spp.) 125.5324 Genus Psilochilus Barb. Rodr. (19 spp.) ### Tribus Xerorchideae P. J. Cribb 125.5401 Genus Xerorchis Schltr. (2 spp.) ### Tribus Wullschlaegelieae 125.5501 Genus Wullschlaegelia Rchb. fil. (2 spp.) ### Tribus Gastrodieae Lindl. 125.5601 Genus Gastrodia R. Br. (97 spp.) 125.5602 Genus Uleiorchis Hoehne (4 spp.) 125.5603 Genus Auxopus Schltr. (4 spp.) 125.5604 Genus Didymoplexis Griff. (31 spp.) ### Tribus Nervilieae Dressler 125.5710 Subtribus Nerviliinae Schltr. 125.5711 Genus Nervilia Comm. ex Gaudich. (79 spp.) #### Subtribus Epipogoniinae Schltr. 125.5721 Genus Epipogium Borkh. (6 spp.) 125.5722 Genus Stereosandra Blume (1 sp.) ### Tribus Tropidieae (Pfitzer) Dressler 125.5801 Genus Tropidia Lindl. (35 spp.) 125.5802 Genus Corymborkis Thouars (9 spp.) ### Tribus Thaieae X. G. Jin & X. G. Xiang 125.5901 Genus Thaia Seidenf. (1 sp.) ### Tribus Arethuseae Lindl. #### Subtribus Arethusinae Benth. 125.6011 Genus Calopogon R. Br. (5 spp.) 125.6012 Genus Arethusa L. (1 sp.) 125.6013 Genus Anthogonium Wall. ex Lindl. (1 sp.) 125.6014 Genus Arundina Blume (1 sp.) 125.6015 Genus Eleorchis F. Maek. (1 sp.) #### Subtribus Coelogyninae Benth. 125.6021 Genus Pleione D. Don (24 spp.) 125.6022 Genus Thunia Rchb. fil. (5 spp.) 125.6023 Genus Dilochia Lindl. (10 spp.) 125.6024 Genus Thuniopsis L. Li, D. P. Ye & Shi J. Li (2 spp.) 125.6025 Genus Bletilla Rchb. fil. (5 spp.) 125.6026 Genus Mengzia W. C. Huang, Z. J. Liu & C. Hu (1 sp.) 125.6027 Genus Aglossorrhyncha Schltr. (12 spp.) 125.6028 Genus Glomera Blume (157 spp.) 125.6029 Genus Coelogyne Lindl. (607 spp.) ### Tribus Malaxideae Lindl. #### Subtribus Dendrobiinae 125.6111 Genus Epigeneium Gagnep. (43 spp.) 125.6112 Genus Dendrobium Sw. (1624 spp.) 125.6113 Genus Bulbophyllum Thouars (2180 spp.) #### Subtribus Malaxidinae Benth. & Hook. fil. 125.6121 Genus Liparis Rich. (329 spp.) 125.6122 Genus Stichorkis Thouars (115 spp.) 125.6123 Genus Blepharoglossum (Schltr.) L. Li (38 spp.) 125.6124 Genus Ypsilorchis Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen (1 sp.) 125.6125 Genus Dienia Lindl. (6 spp.) 125.6126 Genus Crepidium Blume (307 spp.) 125.6127 Genus Oberonioides Szlach. (7 spp.) 125.6128 Genus Malaxis Sol. ex Sw. (175 spp.) 125.6129 Genus Crossoliparis Marg. (1 sp.) 125.6130 Genus Tamayorkis Szlach. (1 sp.) 125.6131 Genus Hammarbya Kuntze (1 sp.) 125.6132 Genus Crossoglossa Dressler & Dodson (50 spp.) 125.6133 Genus Alatiliparis Marg. & Szlach. (14 spp.) 125.6134 Genus Orestias Ridl. (4 spp.) 125.6135 Genus Oberonia Lindl. (343 spp.) 125.6136 Genus Hippeophyllum Schltr. (10 spp.) ### Tribus Podochileae Pfitzer 125.6201 Genus Podochilus Blume (65 spp.) 125.6202 Genus Appendicula Blume (156 spp.) 125.6203 Genus Ascidieria Seidenf. (9 spp.) 125.6204 Genus Eria Lindl. (44 spp.) 125.6205 Genus Bryobium Lindl. (29 spp.) 125.6206 Genus Aeridostachya (Hook. fil.) Brieger (21 spp.) 125.6207 Genus Cylindrolobus Blume (84 spp.) 125.6208 Genus Callostylis Blume (5 spp.) 125.6209 Genus Bambuseria Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen (2 spp.) 125.6210 Genus Pseuderia Schltr. (21 spp.) 125.6211 Genus Dendrolirium Blume (15 spp.) 125.6212 Genus Pinalia Buch.-Ham. ex D. Don (181 spp.) 125.6213 Genus Campanulorchis Brieger (4 spp.) 125.6214 Genus Strongyleria (Pfitzer) Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen (4 spp.) 125.6215 Genus Mycaranthes Blume (39 spp.) 125.6216 Genus Dilochiopsis (Hook. fil.) Brieger (1 sp.) 125.6217 Genus Trichotosia Blume (80 spp.) 125.6218 Genus Oxystophyllum Blume (36 spp.) 125.6219 Genus Porpax Lindl. (56 spp.) 125.6220 Genus Epiblastus Schltr. (23 spp.) 125.6221 Genus Ceratostylis Blume (155 spp.) 125.6222 Genus Mediocalcar J. J. Sm. (17 spp.) 125.6223 Genus Cryptochilus Wall. (8 spp.) 125.6224 Genus Poaephyllum Ridl. (8 spp.) #### Subtribus Thelasinae Ridl. 125.6231 Genus Ridleyella Schltr. (1 sp.) 125.6232 Genus Octarrhena Thwaites (57 spp.) 125.6233 Genus Thelasis Blume (29 spp.) 125.6234 Genus Phreatia Lindl. (212 spp.) ### Tribus Collabieae Pfitzer 125.6301 Genus Acanthephippium Blume ex Endl. (12 spp.) 125.6302 Genus Ancistrochilus Rolfe (2 spp.) 125.6303 Genus Styloglossum Breda, Kuhl & Hasselt (47 spp.) 125.6304 Genus Calanthe R. Br. (177 spp.) 125.6305 Genus Phaius Lour. (46 spp.) 125.6306 Genus Cephalantheropsis Guillaumin (5 spp.) 125.6307 Genus Preptanthe Rchb. fil. (8 spp.) 125.6308 Genus Gastrorchis Thouars (11 spp.) 125.6309 Genus Chrysoglossum Blume (4 spp.) 125.6310 Genus Eriodes Rolfe (1 sp.) 125.6311 Genus Spathoglottis Blume (41 spp.) 125.6312 Genus Ipsea Lindl. (3 spp.) 125.6313 Genus Pachystoma Blume (3 spp.) 125.6314 Genus Plocoglottis Blume (37 spp.) 125.6315 Genus Pilophyllum Schltr. (1 sp.) 125.6316 Genus Diglyphosa Blume (1 sp.) 125.6317 Genus Risleya King & Pantl. (1 sp.) 125.6318 Genus Collabium Blume (15 spp.) 125.6319 Genus Nephelaphyllum Blume (11 spp.) 125.6320 Genus Hancockia Rolfe (1 sp.) 125.6321 Genus Tainia Blume (38 spp.) ### Tribus Vandeae Lindl. 125.6410 Subtribus Adrorhizinae Schltr. 125.6411 Genus Adrorhizon Hook. fil. (1 sp.) 125.6412 Genus Sirhookera Kuntze (2 spp.) 125.6413 Genus Bromheadia Lindl. (31 spp.) 125.6420 Subtribus Polystachyinae 125.6421 Genus Polystachya Hook. (262 spp.) 125.6422 Genus Hederorkis Thouars (2 spp.) #### Subtribus Angraecinae 125.6431 Genus Angraecum Bory (223 spp.) 125.6432 Genus Jumellea Schltr. (66 spp.) 125.6433 Genus Lemurorchis Kraenzl. (1 sp.) 125.6434 Genus Sobennikoffia Schltr. (4 spp.) 125.6435 Genus Oeoniella Schltr. (2 spp.) 125.6436 Genus Ambrella H. Perrier (1 sp.) 125.6437 Genus Lemurella Schltr. (4 spp.) 125.6438 Genus Cryptopus Lindl. (4 spp.) 125.6439 Genus Neobathiea Schltr. (7 spp.) 125.6440 Genus Oeonia Lindl. (5 spp.) 125.6441 Genus Aeranthes Lindl. (47 spp.) 125.6442 Genus Calyptrochilum Kraenzl. (3 spp.) 125.6443 Genus Listrostachys Rchb. fil. (1 sp.) 125.6444 Genus Campylocentrum Benth. (88 spp.) 125.6445 Genus Dendrophylax Rchb. fil. (15 spp.) 125.6446 Genus Erasanthe P. J. Cribb, Hermans & D. L. Roberts (1 sp.) 125.6447 Genus Aerangis Rchb. fil. (58 spp.) 125.6448 Genus Summerhayesia P. J. Cribb (3 spp.) 125.6449 Genus Amesiella Schltr. ex Garay (2 spp.) 125.6450 Genus Microcoelia Lindl. (33 spp.) 125.6451 Genus Chauliodon Summerh. (1 sp.) 125.6452 Genus Taeniorrhiza Summerh. (1 sp.) 125.6453 Genus Dinklageella Mansf. (4 spp.) 125.6454 Genus Solenangis Schltr. (8 spp.) 125.6455 Genus Beclardia A. Rich. (2 spp.) 125.6456 Genus Eurychone Schltr. (2 spp.) 125.6457 Genus Eggelingia Summerh. (3 spp.) 125.6458 Genus Tridactyle Schltr. (46 spp.) 125.6459 Genus Cardiochilos P. J. Cribb (1 sp.) 125.6460 Genus Nephrangis (Schltr.) Summerh. (1 sp.) 125.6461 Genus Ypsilopus Summerh. (13 spp.) 125.6462 Genus Ancistrorhynchus Finet (18 spp.) 125.6463 Genus Bolusiella Schltr. (5 spp.) 125.6464 Genus Plectrelminthus Raf. (1 sp.) 125.6465 Genus Cyrtorchis Schltr. (19 spp.) 125.6466 Genus Planetangis Stévart & Farminhão (1 sp.) 125.6467 Genus Podangis Schltr. (3 spp.) 125.6468 Genus Kylicanthe Descourv., Stévart & Droissart (7 spp.) 125.6469 Genus Diaphananthe Schltr. (30 spp.) 125.6470 Genus Rhipidoglossum Schltr. (49 spp.) 125.6471 Genus Sarcorhynchus Schltr. (3 spp.) 125.6472 Genus Mystacidium Lindl. (24 spp.) 125.6473 Genus Sphyrarhynchus Mansf. (3 spp.) 125.6474 Genus Angraecopsis Kraenzl. (19 spp.) 125.6475 Genus Triceratorhynchus Summerh. (3 spp.) #### Subtribus Aeridinae 125.6481 Genus Pennilabium J. J. Sm. (18 spp.) 125.6482 Genus Ceratocentron Senghas (1 sp.) 125.6483 Genus Hymenorchis Schltr. (14 spp.) 125.6484 Genus Omoea Blume (2 spp.) 125.6485 Genus Santotomasia Ormerod (1 sp.) 125.6486 Genus Trachoma Garay (16 spp.) 125.6487 Genus Tuberolabium Yamam. (13 spp.) 125.6488 Genus Porrorhachis Garay (2 spp.) 125.6489 Genus Saccolabium Blume (4 spp.) 125.6490 Genus Chamaeanthus Schltr. (5 spp.) 125.6491 Genus Chroniochilus J. J. Sm. (5 spp.) 125.6492 Genus Grosourdya Rchb. fil. (34 spp.) 125.6493 Genus Kipandiorchis P. O´Byrne & Gokusing (2 spp.) 125.6494 Genus Luisia Gaudich. (49 spp.) 125.6495 Genus Gastrochilus D. Don (81 spp.) 125.6496 Genus Biermannia King & Pantl. (10 spp.) 125.6497 Genus Taprobanea Christenson (1 sp.) 125.6498 Genus Dyakia Christenson (1 sp.) 125.6499 Genus Dryadorchis Schltr. (5 spp.) 125.6500 Genus Phragmorchis L. O. Williams (1 sp.) 125.6501 Genus Robiquetia Gaudich. (93 spp.) 125.6502 Genus Malleola J. J. Sm. & Schltr. ex Schltr. (4 spp.) 125.6503 Genus Uncifera Lindl. (6 spp.) 125.6504 Genus Aerides Lour. (30 spp.) 125.6505 Genus Papilionanthe Schltr. (12 spp.) 125.6506 Genus Vanda Jones (92 spp.) 125.6507 Genus Seidenfadenia Garay (1 sp.) 125.6508 Genus Paraholcoglossum Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen (2 spp.) 125.6509 Genus Holcoglossum Schltr. (18 spp.) 125.6510 Genus Rhynchostylis Blume (6 spp.) 125.6511 Genus Phalaenopsis Blume (84 spp.) 125.6512 Genus Paraphalaenopsis A. D. Hawkes (4 spp.) 125.6513 Genus Pteroceras Hasselt ex Hassk. (13 spp.) 125.6514 Genus Brachypeza Schltr. ex Garay (12 spp.) 125.6515 Genus Macropodanthus L. O. Williams (12 spp.) 125.6516 Genus Dimorphorchis Rolfe (10 spp.) 125.6517 Genus Cottonia Wight (1 sp.) 125.6518 Genus Diploprora Hook. fil. (2 spp.) 125.6519 Genus Drymoanthus Nicholls (8 spp.) 125.6520 Genus Vandopsis Pfitzer (2 spp.) 125.6521 Genus Cymbilabia D. K. Liu & Ming H. Li (3 spp.) 125.6522 Genus Sarcanthopsis Garay (6 spp.) 125.6523 Genus Acampe Lindl. (10 spp.) 125.6524 Genus Saccolabiopsis J. J. Sm. (15 spp.) 125.6525 Genus Schoenorchis Reinw. (30 spp.) 125.6526 Genus Seidenfadeniella C. S. Kumar (4 spp.) 125.6527 Genus Pelatantheria Ridl. (8 spp.) 125.6528 Genus Jejewoodia Szlach. (6 spp.) 125.6529 Genus Trichoglottis Blume (86 spp.) 125.6530 Genus Pomatocalpa Breda, Kuhl & Hasselt (24 spp.) 125.6531 Genus Plectorrhiza Dockrill (6 spp.) 125.6532 Genus Renanthera Lour. (26 spp.) 125.6533 Genus Sarcoglyphis Garay (14 spp.) 125.6534 Genus Cleisomeria Lindl. ex G. Don (2 spp.) 125.6535 Genus Diplocentrum Lindl. (2 spp.) 125.6536 Genus Smitinandia Holttum (3 spp.) 125.6537 Genus Deceptor Seidenf. (1 sp.) 125.6538 Genus Cleisostomopsis Seidenf. (2 spp.) 125.6539 Genus Cleisostoma Blume (107 spp.) 125.6540 Genus Stereochilus Lindl. (9 spp.) 125.6541 Genus Micropera Lindl. (21 spp.) 125.6542 Genus Bidoupia Aver., Ormerod & Duy (2 spp.) 125.6543 Genus Arachnis Blume (18 spp.) 125.6544 Genus Ascochilus Ridl. (2 spp.) 125.6545 Genus Bogoria J. J. Sm. (12 spp.) 125.6546 Genus Thrixspermum Lour. (199 spp.) 125.6547 Genus Cleisocentron Brühl (9 spp.) 125.6548 Genus Rhynchogyna Seidenf. & Garay (2 spp.) 125.6549 Genus Chiloschista Lindl. (25 spp.) 125.6550 Genus Sarcochilus R. Br. (25 spp.) 125.6551 Genus Ophioglossella Schuit. & Ormerod (1 sp.) 125.6552 Genus Mobilabium Rupp (1 sp.) 125.6553 Genus Peristeranthus P. F. Hunt (1 sp.) 125.6554 Genus Rhinerrhiza Rupp (2 spp.) 125.6555 Genus Parasarcochilus Dockrill (3 spp.) 125.6556 Genus Eclecticus P. O´Byrne (1 sp.) 125.6557 Genus Adenoncos Blume (18 spp.) 125.6558 Genus Microsaccus Blume (13 spp.) 125.6559 Genus Calymmanthera Schltr. (6 spp.) 125.6560 Genus Sarcophyton Garay (3 spp.) 125.6561 Genus Taeniophyllum Blume (245 spp.) ### Tribus Cymbidieae Pfitzer #### Subtribus Cymbidiinae Benth. 125.6611 Genus Cymbidium Sw. (80 spp.) 125.6612 Genus Acriopsis Reinw. ex Blume (6 spp.) 125.6613 Genus Thecopus Seidenf. (2 spp.) 125.6614 Genus Thecostele Rchb. fil. (1 sp.) 125.6615 Genus Devogelia Schuit. (1 sp.) 125.6616 Genus Grammatophyllum Blume (13 spp.) 125.6617 Genus Porphyroglottis Ridl. (1 sp.) #### Subtribus Eulophiinae Benth. 125.6621 Genus Dipodium R. Br. (40 spp.) 125.6622 Genus Ansellia Lindl. (1 sp.) 125.6623 Genus Claderia Hook. fil. (1 sp.) 125.6624 Genus Imerinaea Schltr. (1 sp.) 125.6625 Genus Graphorkis Thouars (4 spp.) 125.6626 Genus Eulophia R. Br. (275 spp.) #### Subtribus Catasetinae Schltr. 125.6631 Genus Cyanaeorchis Barb. Rodr. (3 spp.) 125.6632 Genus Grobya Lindl. (5 spp.) 125.6633 Genus Galeandra Lindl. (32 spp.) 125.6634 Genus Clowesia Lindl. (8 spp.) 125.6635 Genus Catasetum Rich. ex Kunth (182 spp.) 125.6636 Genus Dressleria Dodson (13 spp.) 125.6637 Genus Cycnoches Lindl. (31 spp.) 125.6638 Genus Mormodes Lindl. (89 spp.) #### Subtribus Cyrtopodiinae Benth. 125.6641 Genus Cyrtopodium R. Br. (49 spp.) #### Subtribus Oncidiinae Benth. 125.6651 Genus Psychopsis Raf. (4 spp.) 125.6652 Genus Psychopsiella Lückel & Braem (1 sp.) 125.6653 Genus Trichopilia Lindl. (43 spp.) 125.6654 Genus Cuitlauzina La Llave & Lex. (9 spp.) 125.6655 Genus Rossioglossum (Schltr.) Garay & G. C. Kenn. (12 spp.) 125.6656 Genus Cohniella Pfitzer (26 spp.) 125.6657 Genus Trichocentrum Poepp. & Endl. (65 spp.) 125.6658 Genus Grandiphyllum Docha Neto (11 spp.) 125.6659 Genus Saundersia Rchb. fil. (2 spp.) 125.6660 Genus Lockhartia Hook. (33 spp.) 125.6661 Genus Ornithocephalus Hook. (54 spp.) 125.6662 Genus Dunstervillea Garay (1 sp.) 125.6663 Genus Caluera Dodson & Determann (5 spp.) 125.6664 Genus Eloyella P. Ortiz (10 spp.) 125.6665 Genus Zygostates Lindl. (28 spp.) 125.6666 Genus Phymatidium Lindl. (10 spp.) 125.6667 Genus Rauhiella Pabst & P. I. S. Braga (3 spp.) 125.6668 Genus Chytroglossa Rchb. fil. (3 spp.) 125.6669 Genus Thysanoglossa Porto & Brade (3 spp.) 125.6670 Genus Platyrhiza Barb. Rodr. (1 sp.) 125.6671 Genus Hintonella Ames (1 sp.) 125.6672 Genus Centroglossa Barb. Rodr. (7 spp.) 125.6673 Genus Trichoceros Kunth (9 spp.) 125.6674 Genus Telipogon Mutis ex Kunth (247 spp.) 125.6675 Genus Hofmeisterella Rchb. fil. (3 spp.) 125.6676 Genus Fernandezia Lindl. (104 spp.) 125.6677 Genus Vitekorchis Romowicz & Szlach. (7 spp.) 125.6678 Genus Oncidium Sw. (374 spp.) 125.6679 Genus Ecuadorella Dodson & G. A. Romero (3 spp.) 125.6680 Genus Nohawilliamsia M. W. Chase & Whitten (1 sp.) 125.6681 Genus Otoglossum (Schltr.) Garay & Dunst. (24 spp.) 125.6682 Genus Cyrtochiloides N. H. Williams & M. W. Chase (3 spp.) 125.6683 Genus Miltoniopsis God.-Leb. (6 spp.) 125.6684 Genus Caucaea Schltr. (26 spp.) 125.6685 Genus Cyrtochilum Kunth (204 spp.) 125.6686 Genus Miltonia Lindl. (11 spp.) 125.6687 Genus Cischweinfia Dressler & N. H. Williams (11 spp.) 125.6688 Genus Oliveriana Rchb. fil. (14 spp.) 125.6689 Genus Systeloglossum Schltr. (5 spp.) 125.6690 Genus Aspasia Lindl. (7 spp.) 125.6691 Genus Brassia R. Br. (67 spp.) 125.6692 Genus Tolumnia Raf. (26 spp.) 125.6693 Genus Erycina Lindl. (7 spp.) 125.6694 Genus Rhynchostele Rchb. fil. (18 spp.) 125.6695 Genus Notyliopsis P. Ortiz (1 sp.) 125.6696 Genus Zelenkoa Chase & Williams (1 sp.) 125.6697 Genus Gomesa R. Br. (139 spp.) 125.6698 Genus Solenidium Lindl. (3 spp.) 125.6699 Genus Capanemia Barb. Rodr. (17 spp.) 125.6700 Genus Plectrophora H. Focke (9 spp.) 125.6701 Genus Leochilus Knowles & Westc. (14 spp.) 125.6702 Genus Pterostemma Kraenzl. (6 spp.) 125.6703 Genus Schunkea Senghas (1 sp.) 125.6704 Genus Suarezia Dodson (1 sp.) 125.6705 Genus Sanderella Kuntze (2 spp.) 125.6706 Genus Rodriguezia Ruiz & Pav. (48 spp.) 125.6707 Genus Seegeriella Senghas (3 spp.) 125.6708 Genus Warmingia Rchb. fil. (4 spp.) 125.6709 Genus Macradenia R. Br. (10 spp.) 125.6710 Genus Trizeuxis Lindl. (1 sp.) 125.6711 Genus Macroclinium Barb. Rodr. (48 spp.) 125.6712 Genus Santanderella P. Ortiz (1 sp.) 125.6713 Genus Cypholoron Dodson & Dressler (2 spp.) 125.6714 Genus Notylia Lindl. (52 spp.) 125.6715 Genus Polyotidium Garay (1 sp.) 125.6716 Genus Sutrina Lindl. (2 spp.) 125.6717 Genus Ionopsis Kunth (7 spp.) 125.6718 Genus Comparettia Poepp. & Endl. (88 spp.) 125.6719 Genus Quekettia Lindl. (7 spp.) 125.6720 Genus Archivea Christenson & Jenny (1 sp.) #### Subtribus Eriopsidinae Szlach. 125.6721 Genus Eriopsis Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Maxillariinae Benth. 125.6731 Genus Maxillaria Ruiz & Pav. (661 spp.) 125.6732 Genus Neomoorea Rolfe (1 sp.) 125.6733 Genus Lycaste Lindl. (50 spp.) 125.6734 Genus Anguloa Ruiz & Pav. (9 spp.) 125.6735 Genus Sudamerlycaste Archila (49 spp.) 125.6736 Genus Xylobium Lindl. (34 spp.) 125.6737 Genus Scuticaria Lindl. (12 spp.) 125.6738 Genus Rudolfiella Hoehne (7 spp.) 125.6739 Genus Bifrenaria Lindl. (23 spp.) 125.6740 Genus Guanchezia G. A. Romero & Carnevali (1 sp.) 125.6741 Genus Horvatia Garay (1 sp.) 125.6742 Genus Teuscheria Garay (10 spp.) #### Subtribus Zygopetalinae Schltr. 125.6751 Genus Zygopetalum Hook. (12 spp.) 125.6752 Genus Cryptarrhena R. Br. (2 spp.) 125.6753 Genus Dichaea Lindl. (131 spp.) 125.6754 Genus Benzingia Dodson (11 spp.) 125.6755 Genus Chaubardiella Garay (8 spp.) 125.6756 Genus Stenia Lindl. (23 spp.) 125.6757 Genus Huntleya Bateman ex Lindl. (15 spp.) 125.6758 Genus Kefersteinia Rchb. fil. (60 spp.) 125.6759 Genus xAckersteinia Neudecker (0 sp.) 125.6760 Genus Stenotyla Dressler (8 spp.) 125.6761 Genus Cochleanthes Raf. (1 sp.) 125.6762 Genus Warszewiczella Rchb. fil. (10 spp.) 125.6763 Genus Pescatoria Rchb. fil. (22 spp.) 125.6764 Genus Euryblema Dressler (2 spp.) 125.6765 Genus Chondroscaphe (Dressler) Senghas & Gerlach (14 spp.) 125.6766 Genus Daiotyla Dressler (5 spp.) 125.6767 Genus Echinorhyncha Dressler (5 spp.) 125.6768 Genus Aetheorhyncha Dressler (1 sp.) 125.6769 Genus Ixyophora Dressler (8 spp.) 125.6770 Genus Chondrorhyncha Lindl. (7 spp.) 125.6771 Genus Pridgeonia Pupulin (1 sp.) 125.6772 Genus Cheiradenia Lindl. (1 sp.) 125.6773 Genus Warreella Schltr. (2 spp.) 125.6774 Genus Warreopsis Garay (4 spp.) 125.6775 Genus Vargasiella C. Schweinf. (3 spp.) 125.6776 Genus Warrea Lindl. (3 spp.) 125.6777 Genus Otostylis Schltr. (2 spp.) 125.6778 Genus Paradisanthus Rchb. fil. (4 spp.) 125.6779 Genus Hoehneella Ruschi (2 spp.) 125.6780 Genus Koellensteinia Rchb. fil. (19 spp.) 125.6781 Genus Galeottia A. Rich. (12 spp.) 125.6782 Genus Batemannia Lindl. (5 spp.) 125.6783 Genus Zygosepalum Rchb. fil. (8 spp.) 125.6784 Genus Chaubardia Rchb. fil. (3 spp.) 125.6785 Genus Neogardneria Schltr. (1 sp.) 125.6786 Genus Aganisia Lindl. (4 spp.) 125.6787 Genus Promenaea Lindl. (19 spp.) 125.6788 Genus Pabstia Garay (6 spp.) #### Subtribus Stanhopeinae Benth. 125.6791 Genus Braemia Jenny (1 sp.) 125.6792 Genus Paphinia Lindl. (16 spp.) 125.6793 Genus Horichia Jenny (1 sp.) 125.6794 Genus Houlletia Brongn. (10 spp.) 125.6795 Genus Schlimmia Planch. & Linden (2 spp.) 125.6796 Genus Trevoria F. Lehm. (6 spp.) 125.6797 Genus Cirrhaea Lindl. (7 spp.) 125.6798 Genus Gongora Ruiz & Pav. (75 spp.) 125.6799 Genus Acineta Lindl. (13 spp.) 125.6800 Genus Lueddemannia Rchb. fil. (3 spp.) 125.6801 Genus Lacaena Lindl. (2 spp.) 125.6802 Genus Vasqueziella Dodson (1 sp.) 125.6803 Genus Polycycnis Rchb. fil. (18 spp.) 125.6804 Genus Lueckelia Jenny (1 sp.) 125.6805 Genus Kegeliella Mansf. (4 spp.) 125.6806 Genus Soterosanthus Lehm. ex Jenny (1 sp.) 125.6807 Genus Stanhopea Frost ex Hook. (78 spp.) 125.6808 Genus Embreea Dodson (1 sp.) 125.6809 Genus Sievekingia Rchb. fil. (11 spp.) 125.6810 Genus Coryanthes Hook. (65 spp.) #### Subtribus Coeliopsidinae Szlach. 125.6821 Genus Coeliopsis Rchb. fil. (1 sp.) 125.6822 Genus Lycomormium Rchb. fil. (5 spp.) 125.6823 Genus Peristeria Hook. (10 spp.) ### Tribus Epidendreae Lindl. #### Subtribus Agrostophyllinae 125.7011 Genus Agrostophyllum Blume (141 spp.) 125.7012 Genus Earina Lindl. (8 spp.) 125.7020 Subtribus Ponerinae Pfitzer 125.7021 Genus Ponera Lindl. (4 spp.) 125.7022 Genus Nemaconia Knowles & Westc. (6 spp.) 125.7023 Genus Helleriella A. D. Hawkes (2 spp.) 125.7024 Genus Isochilus R. Br. (14 spp.) #### Subtribus Calypsoinae 125.7031 Genus Ephippianthus Rchb. fil. (2 spp.) 125.7032 Genus Dactylostalix Rchb. fil. (1 sp.) 125.7033 Genus Calypso Salisb. (1 sp.) 125.7034 Genus Tipularia Nutt. (7 spp.) 125.7035 Genus Changnienia Chien (2 spp.) 125.7036 Genus Govenia Lindl. (30 spp.) 125.7037 Genus Aplectrum Nutt. (1 sp.) 125.7038 Genus Cremastra Lindl. (7 spp.) 125.7039 Genus Oreorchis Lindl. (18 spp.) 125.7040 Genus Corallorhiza Châtel. (15 spp.) 125.7041 Genus Yoania Maxim. (4 spp.) 125.7042 Genus Danxiaorchis J. W. Zhai et al. (2 spp.) 125.7043 Genus Coelia Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Chysidinae Schltr. 125.7051 Genus Chysis Lindl. (15 spp.) 125.7060 Subtribus Bletiinae Benth. 125.7061 Genus Bletia Ruiz & Pav. (55 spp.) #### Subtribus Laeliinae Benth. 125.7071 Genus Meiracyllium Rchb. fil. (2 spp.) 125.7072 Genus Orleanesia Barb. Rodr. (8 spp.) 125.7073 Genus Jacquiniella Schltr. (12 spp.) 125.7074 Genus Scaphyglottis Poepp. & Endl. (84 spp.) 125.7075 Genus Nidema Britton & Millsp. (2 spp.) 125.7076 Genus Domingoa Schltr. (5 spp.) 125.7077 Genus Arpophyllum La Llave & Lex. (5 spp.) 125.7078 Genus Alamania La Llave & Lex. (1 sp.) 125.7079 Genus Isabelia Barb. Rodr. (3 spp.) 125.7080 Genus xIsanitella Leinig (0 sp.) 125.7081 Genus Loefgrenianthus Hoehne (1 sp.) 125.7082 Genus Homalopetalum Rolfe (8 spp.) 125.7083 Genus Pygmaeorchis Brade (2 spp.) 125.7084 Genus Epidendrum L. (1822 spp.) 125.7085 Genus Microepidendrum Brieger (5 spp.) 125.7086 Genus Dimerandra Schltr. (5 spp.) 125.7087 Genus Barkeria Knowles & Westc. (19 spp.) 125.7088 Genus Acrorchis Dressler (1 sp.) 125.7089 Genus Tetramicra Lindl. (10 spp.) 125.7090 Genus Artorima Dressler & G. E. Pollard (2 spp.) 125.7091 Genus Hagsatera R. González (2 spp.) 125.7092 Genus Pseudolaelia Porto & Brade (23 spp.) 125.7093 Genus Leptotes Lindl. (9 spp.) 125.7094 Genus Dinema Lindl. (2 spp.) 125.7095 Genus Oestlundia W. E. Higgins (5 spp.) 125.7096 Genus Amoana Leopardi & Carnevali (2 spp.) 125.7097 Genus Encyclia Hook. (194 spp.) 125.7098 Genus Prosthechea Knowles & Westc. (133 spp.) 125.7099 Genus Psychilis Raf. (15 spp.) 125.7100 Genus Caularthron Raf. (2 spp.) 125.7101 Genus Cattleya Lindl. (140 spp.) 125.7102 Genus Guarianthe Dressler & W. E. Higgins (4 spp.) 125.7103 Genus Broughtonia R. Br. (6 spp.) 125.7104 Genus Quisqueya Dod (4 spp.) 125.7105 Genus Schomburgkia Lindl. (21 spp.) 125.7106 Genus xSchombolaelia (0 sp.) 125.7107 Genus Laelia Lindl. (7 spp.) 125.7108 Genus Adamantinia van den Berg & C. N. Gonç. (1 sp.) 125.7109 Genus Myrmecophila Rolfe (9 spp.) 125.7110 Genus Rhyncholaelia Schltr. (2 spp.) 125.7111 Genus Brassavola R. Br. (15 spp.) 125.7112 Genus Constantia Barb. Rodr. (6 spp.) #### Subtribus Pleurothallidinae Lindl. ex G. Don 125.7121 Genus Neocogniauxia Schltr. (2 spp.) 125.7122 Genus Dilomilis Raf. (5 spp.) 125.7123 Genus Tomzanonia Nir (1 sp.) 125.7124 Genus Brachionidium Lindl. (83 spp.) 125.7125 Genus Atopoglossum Luer (3 spp.) 125.7126 Genus Sansonia Chiron (2 spp.) 125.7127 Genus Octomeria R. Br. (142 spp.) 125.7128 Genus Dresslerella Luer (14 spp.) 125.7129 Genus Myoxanthus Poepp. & Endl. (51 spp.) 125.7130 Genus Echinosepala Pridgeon & M. W. Chase (17 spp.) 125.7131 Genus Pupulinia Karremans & Bogarín (1 sp.) 125.7132 Genus Restrepiella Garay & Dunst. (5 spp.) 125.7133 Genus Barbosella Schltr. (19 spp.) 125.7134 Genus Restrepia Kunth (63 spp.) 125.7135 Genus Pleurothallopsis Porto & Brade (20 spp.) 125.7136 Genus Chamelophyton Garay (1 sp.) 125.7137 Genus Acianthera Scheidw. (303 spp.) 125.7138 Genus Lankesteriana Karremans (24 spp.) 125.7139 Genus Zootrophion Luer (31 spp.) 125.7140 Genus Trichosalpinx Luer (31 spp.) 125.7141 Genus Tubella (Luer) Archila (73 spp.) 125.7142 Genus Pseudolepanthes (Luer) Archila (11 spp.) 125.7143 Genus Pendusalpinx Karremans & Mel. Fernández (7 spp.) 125.7144 Genus Opilionanthe Karremans & Bogarín (2 spp.) 125.7145 Genus Gravendeelia Bogarín & Karremans (1 sp.) 125.7146 Genus Stellamaris Mel. Fernández & Bogarín (1 sp.) 125.7147 Genus Anathallis Barb. Rodr. (121 spp.) 125.7148 Genus Lepanthopsis (Cogn.) Ames (49 spp.) 125.7149 Genus Lepanthes Sw. (1131 spp.) 125.7150 Genus Draconanthes (Luer) Luer (6 spp.) 125.7151 Genus Frondaria Luer (2 spp.) 125.7152 Genus Trisetella Luer (28 spp.) 125.7153 Genus Dracula Luer (145 spp.) 125.7154 Genus Porroglossum Schltr. (56 spp.) 125.7155 Genus Masdevallia Ruiz & Pav. (640 spp.) 125.7156 Genus Diodonopsis Pridgeon & M. W. Chase (4 spp.) 125.7157 Genus Phloeophila Hoehne & Schltr. (5 spp.) 125.7158 Genus Luerella Braas (1 sp.) 125.7159 Genus Ophidion Luer (15 spp.) 125.7160 Genus Andreettaea Luer (1 sp.) 125.7161 Genus Andinia (Luer) Luer (81 spp.) 125.7162 Genus Dryadella Luer (61 spp.) 125.7163 Genus Specklinia Lindl. (111 spp.) 125.7164 Genus Muscarella Luer (56 spp.) 125.7165 Genus Scaphosepalum Pfitzer (54 spp.) 125.7166 Genus Platystele Schltr. (120 spp.) 125.7167 Genus Teagueia (Luer) Luer (18 spp.) 125.7168 Genus Stelis Sw. (1335 spp.) 125.7169 Genus Pleurothallis R. Br. (535 spp.) 125.7170 Genus Pabstiella Brieger & Senghas (147 spp.) 125.7171 Genus Madisonia Luer (7 spp.) # Familia Boryaceae M. W. Chase (13 spp.) 126.0001 Genus Alania Endl. (1 sp.) 126.0002 Genus Borya Labill. (12 spp.) # Family Blandfordiaceae R. Dahlgren & Clifford (4 spp.) 127.0001 Genus Blandfordia Sm. (4 spp.) # Familia Asteliaceae Dumort. (37 spp.) 128.0001 Genus Neoastelia J. B. Williams (1 sp.) 128.0002 Genus Milligania Hook. fil. (5 spp.) 128.0003 Genus Astelia Banks & Sol. ex R. Br. (31 spp.) # Familia Lanariaceae H. Huber ex R. Dahlgren (1 sp.) 129.0001 Genus Lanaria Aiton (1 sp.) # Familia Hypoxidaceae R. Br. (171 spp.) 130.0001 Genus Empodium Salisb. (7 spp.) 130.0002 Genus Spiloxene Salisb. (3 spp.) 130.0003 Genus Pauridia Harv. (35 spp.) 130.0004 Genus Rhodohypoxis Nel (6 spp.) 130.0005 Genus Hypoxis L. (88 spp.) 130.0006 Genus Sinocurculigo Z. J. Liu, L. J. Chen & K. Wei Liu (1 sp.) 130.0007 Genus Molineria Colla (10 spp.) 130.0008 Genus Curculigo Gaertn. (18 spp.) 130.0009 Genus Hypoxidia Friedmann (2 spp.) 130.0010 Genus Neofriedmannia Kocyan & Wiland (1 sp.) # Familia Tecophilaeaceae Leyb. (26 spp.) ## Subfamilia Tecophilaeoideae Reveal 131.1001 Genus Conanthera Ruiz & Pav. (5 spp.) 131.1002 Genus Tecophilaea Bertero ex Colla (2 spp.) 131.1003 Genus Zephyra D. Don (2 spp.) 131.1004 Genus Odontostomum Torr. (1 sp.) ## Subfamilia Wallerioideae R. Dahlgren 131.2001 Genus Kabuyea Brummitt (1 sp.) 131.2002 Genus Cyanastrum Oliv. (3 spp.) 131.2003 Genus Walleria J. Kirk (3 spp.) 131.2004 Genus Eremiolirion J. C. Manning & F. Forest (1 sp.) 131.2005 Genus Cyanella Royen ex L. (8 spp.) # Familia Doryanthaceae R. Dahlgren & Clifford (2 spp.) 132.0001 Genus Doryanthes Corrêa (2 spp.) # Familia Ixioliriaceae (Pax) Nakai (4 spp.) 133.0001 Genus Ixiolirion Fisch. ex Herb. (4 spp.) # Familia Iridaceae Juss. (2579 spp.) ## Subfamilia Isophysidoideae Takht. ex Thorne & Reveal 134.1001 Genus Isophysis T. Moore (1 sp.) ## Subfamilia Patersonioideae Goldblatt 134.2001 Genus Patersonia R. Br. (23 spp.) ## Subfamilia Geosiridoideae Goldblatt & J. C. Manning 134.3001 Genus Geosiris Baill. (3 spp.) ## Subfamilia Aristeoideae Vines 134.4001 Genus Aristea Sol. ex Aiton (61 spp.) ## Subfamilia Nivenioideae Schulze ex Goldblatt 134.5001 Genus Nivenia Vent. (11 spp.) 134.5002 Genus Witsenia Thunb. (1 sp.) 134.5003 Genus Klattia Baker (3 spp.) ## Subfamilia Crocoideae Burnett 134.6100 Tribus Tritoniopsideae Goldblatt & J. C. Manning 134.6101 Genus Tritoniopsis L. Bolus (25 spp.) 134.6102 Genus Melasphaerula Ker Gawl. (1 sp.) ### Tribus Gladioleae Dumort. 134.6201 Genus Gladiolus L. (285 spp.) ### Tribus Watsonieae Klatt 134.6301 Genus Micranthus (Pers.) Eckl. (7 spp.) 134.6302 Genus Thereianthus G. J. Lewis (11 spp.) 134.6303 Genus Watsonia Mill. (53 spp.) ### Tribus Pillansieae Goldblatt 134.6401 Genus Pillansia L. Bolus (1 sp.) ### Tribus Freesieae Goldblatt & J. C. Manning 134.6501 Genus Zygotritonia Mildbr. (7 spp.) 134.6502 Genus Xenoscapa (Goldblatt) Goldblatt & Manning (3 spp.) 134.6503 Genus Freesia Eckl. ex Klatt (16 spp.) ### Tribus Ixieae Dumort. #### Subtribus Lapeirousiinae 134.6611 Genus Afrosolen Goldblatt & J. C. Manning (15 spp.) 134.6612 Genus Lapeirousia Pourr. (26 spp.) 134.6613 Genus Codonorhiza Goldblatt & J. C. Manning (7 spp.) 134.6614 Genus Cyanixia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6615 Genus Savannosiphon Goldblatt & Marais (1 sp.) #### Subtribus Tritoniinae 134.6621 Genus Devia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6622 Genus Crocosmia Planch. (8 spp.) 134.6623 Genus Radinosiphon N. E. Br. (2 spp.) #### Subtribus Crocinae 134.6631 Genus Romulea Maratti (113 spp.) 134.6632 Genus Crocus L. (241 spp.) 134.6633 Genus Syringodea Hook. fil. (7 spp.) 134.6634 Genus Afrocrocus J. C. Manning & Goldblatt (1 sp.) #### Subtribus Hesperanthinae 134.6641 Genus Hesperantha Ker Gawl. (92 spp.) 134.6642 Genus Geissorhiza Ker Gawl. (102 spp.) #### Subtribus Ixiinae 134.6651 Genus Chasmanthe N. E. Br. (3 spp.) 134.6652 Genus Babiana Ker Gawl. (97 spp.) 134.6653 Genus Duthieastrum M. P. de Vos (1 sp.) 134.6654 Genus Sparaxis Ker Gawl. (16 spp.) 134.6655 Genus Dierama K. Koch (43 spp.) 134.6656 Genus Tritonia Ker Gawl. (29 spp.) 134.6657 Genus Ixia L. (99 spp.) ## Subfamilia incertae sedis 134.6901 Genus Diplarrhena Labill. (2 spp.) ## Subfamilia Iridoideae Eaton ### Tribus Irideae Kitt. #### Subtribus Iridineae 134.7111 Genus Dietes Salisb. (6 spp.) 134.7112 Genus Belamcanda Adans. (1 sp.) 134.7113 Genus Iris L. (316 spp.) 134.7140 Subtribus Ferrariineae 134.7141 Genus Ferraria Burm. ex Mill. (18 spp.) 134.7142 Genus Bobartia L. (16 spp.) 134.7143 Genus Moraea Mill. (231 spp.) ### Tribus Sisyrinchieae Klatt 134.7201 Genus Orthrosanthus Sweet (9 spp.) 134.7202 Genus Libertia Spreng. (17 spp.) 134.7203 Genus Solenomelus Miers (2 spp.) 134.7204 Genus Olsynium Raf. (19 spp.) 134.7205 Genus Tapeinia Comm. ex Juss. (1 sp.) 134.7206 Genus Sisyrinchium L. (205 spp.) ### Tribus Trimezieae Ravenna 134.7301 Genus Pseudiris Chukr & A. Gil (1 sp.) 134.7302 Genus Pseudotrimezia R. C. Foster (28 spp.) 134.7303 Genus Neomarica Sprague (37 spp.) 134.7304 Genus Deluciris A. Gil & Lovo (2 spp.) 134.7305 Genus Trimezia Salisb. ex Herb. (32 spp.) ### Tribus Tigridieae Kitt. 134.7401 Genus Larentia Klatt (3 spp.) 134.7402 Genus Cipura Aubl. (8 spp.) 134.7403 Genus Lethia Ravenna (1 sp.) 134.7404 Genus Salpingostylis Small (1 sp.) 134.7405 Genus Nemastylis Nutt. (8 spp.) 134.7406 Genus Herbertia Sweet (8 spp.) 134.7407 Genus Calydorea Herb. (21 spp.) 134.7408 Genus Cypella Herb. (37 spp.) 134.7409 Genus Sphenostigma Baker (6 spp.) 134.7410 Genus Alophia Herb. (7 spp.) 134.7411 Genus Phalocallis Herb. (6 spp.) 134.7412 Genus Eleutherine Herb. (3 spp.) 134.7413 Genus Hesperoxiphion Baker (5 spp.) 134.7414 Genus Gelasine Herb. (8 spp.) 134.7415 Genus Mastigostyla I. M. Johnst. (29 spp.) 134.7416 Genus Ennealophus N. E. Br. (6 spp.) 134.7417 Genus Cobana Ravenna (1 sp.) 134.7418 Genus Sessilanthera Molseed & Cruden (3 spp.) 134.7419 Genus Tigridia Juss. (58 spp.) # Familia Xeronemataceae M. W. Chase (2 spp.) 135.0001 Genus Xeronema Brongn. & Gris (2 spp.) # Familia Asphodelaceae Juss. (1239 spp.) ## Subfamilia Asphodeloideae Burnett ### Tribus Asphodeleae Lam. & DC. 136.1101 Genus Asphodeline Rchb. (18 spp.) 136.1102 Genus Asphodelus L. (18 spp.) 136.1103 Genus Bulbinella Kunth (25 spp.) 136.1104 Genus Kniphofia Moench (72 spp.) 136.1105 Genus Trachyandra Kunth (61 spp.) 136.1106 Genus Eremurus M. Bieb. (58 spp.) 136.1107 Genus Bulbine Wolf (88 spp.) ### Tribus Aloeae A. Rich. 136.1201 Genus Aloidendron (Berger) Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1202 Genus Kumara Medik. (2 spp.) 136.1203 Genus Haworthia Duval (117 spp.) 136.1204 Genus Aloiampelos Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1205 Genus Aloe L. (563 spp.) 136.1206 Genus Haworthiopsis G. D. Rowley (18 spp.) 136.1207 Genus Gasteria Duval (27 spp.) 136.1208 Genus Astroloba Uitewaal (10 spp.) 136.1209 Genus xAstroworthia G. D. Rowley (0 sp.) 136.1210 Genus Aristaloe Boatwr. & J. C. Manning (1 sp.) 136.1211 Genus Gonialoe (Baker) Boatwr. & J. C. Manning (3 spp.) 136.1212 Genus Tulista Raf. (6 spp.) ## Subfamilia Xanthorrhoeoideae Reveal 136.2001 Genus Xanthorrhoea Sm. (28 spp.) ## Subfamilia Hemerocallidoideae Lindl. ### Tribus Hemerocallideae Duby 136.3101 Genus Simethis Kunth (1 sp.) 136.3102 Genus Hemerocallis L. (15 spp.) ### Tribus Johnsonieae Benth. 136.3201 Genus Hodgsoniola F. Muell. (1 sp.) 136.3202 Genus Tricoryne R. Br. (9 spp.) 136.3203 Genus Corynotheca F. Muell. (6 spp.) 136.3204 Genus Caesia R. Br. (14 spp.) 136.3205 Genus Arnocrinum Endl. & Lehm. ex Lehm. (3 spp.) 136.3206 Genus Hensmania W. Fitzg. (3 spp.) 136.3207 Genus Stawellia F. Muell. (2 spp.) 136.3208 Genus Johnsonia R. Br. (5 spp.) ### Tribus Phormieae Nakai 136.3301 Genus Pasithea D. Don (1 sp.) 136.3302 Genus Phormium J. R. Forst. & G. Forst. (2 spp.) ### Tribus Dianelleae Baker 136.3401 Genus Geitonoplesium A. Cunn. (1 sp.) 136.3402 Genus Agrostocrinum F. Muell. (2 spp.) 136.3403 Genus Herpolirion Hook. fil. (1 sp.) 136.3404 Genus Stypandra R. Br. (2 spp.) 136.3405 Genus Thelionema R. J. F. Hend. (3 spp.) 136.3406 Genus Eccremis Willd. ex Schult. fil. (1 sp.) 136.3407 Genus Dianella Juss. (38 spp.) # Familia Amaryllidaceae J. St.-Hil. (2359 spp.) ## Subfamilia Agapanthoideae Endl. 137.1001 Genus Agapanthus L’Hér. (11 spp.) ## Subfamilia Allioideae Herb. 137.2001 Genus Allium L. (1049 spp.) 137.2002 Genus Milula Prain (1 sp.) ## Subfamilia Tulbaghioideae M. F. Fay & M. W. Chase 137.3001 Genus Tulbaghia L. (29 spp.) ## Subfamilia Gilliesioideae Arn. 137.4001 Genus Solaria Phil. (5 spp.) 137.4002 Genus Gilliesia Lindl. (5 spp.) 137.4003 Genus Miersia Lindl. (5 spp.) 137.4004 Genus Nothoscordum Kunth (93 spp.) 137.4005 Genus Schickendantziella Speg. (1 sp.) 137.4006 Genus Speea Loes. (1 sp.) 137.4007 Genus Tristagma Poepp. (31 spp.) 137.4008 Genus Trichlora Baker (4 spp.) 137.4009 Genus Leucocoryne Lindl. (47 spp.) 137.4010 Genus Atacamallium Nic. García (1 sp.) ## Subfamilia Amaryllidoideae ### Tribus Amaryllideae Dumort. 137.5101 Genus Amaryllis L. (2 spp.) 137.5102 Genus Boophone Herb. (2 spp.) 137.5103 Genus Ammocharis Herb. (7 spp.) 137.5104 Genus Crinum L. (112 spp.) 137.5105 Genus Crossyne Salisb. (2 spp.) 137.5106 Genus Strumaria Jacq. (28 spp.) 137.5107 Genus Nerine Herb. (26 spp.) 137.5108 Genus Hessea Herb. (15 spp.) 137.5109 Genus Brunsvigia Heist. (19 spp.) ### Tribus Cyrtantheae Traub 137.5201 Genus Cyrtanthus Aiton (58 spp.) ### Tribus Calostemmateae D. Müll.-Doblies & U. Müll.-Doblies 137.5301 Genus Calostemma R. Br. (3 spp.) 137.5302 Genus Proiphys Herb. (5 spp.) ### Tribus Haemantheae Hutch. 137.5401 Genus Cryptostephanus Welw. ex Baker (3 spp.) 137.5402 Genus Clivia Lindl. (6 spp.) 137.5403 Genus Scadoxus Raf. (9 spp.) 137.5404 Genus Haemanthus L. (22 spp.) 137.5405 Genus Apodolirion Baker (6 spp.) 137.5406 Genus Gethyllis L. (31 spp.) ### Tribus Lycorideae Nakai 137.5501 Genus Ungernia Bunge (10 spp.) 137.5502 Genus Lycoris Herb. (20 spp.) 137.5503 Genus Shoubiaonia W. H. Qin, W. Q. Meng & Kun Liu (1 sp.) ### Tribus Galantheae Parl. 137.5601 Genus Hannonia Braun-Blanq. & Maire (1 sp.) 137.5602 Genus Lapiedra Lag. (1 sp.) 137.5603 Genus Vagaria Herb. (2 spp.) 137.5604 Genus Acis Salisb. (9 spp.) 137.5605 Genus Leucojum L. (2 spp.) 137.5606 Genus Galanthus L. (24 spp.) ### Tribus Pancratieae Dumort. 137.5701 Genus Pancratium L. (24 spp.) ### Tribus Narcisseae Lam. & DC. 137.5801 Genus Sternbergia Waldst. & Kit. (7 spp.) 137.5802 Genus Narcissus L. (68 spp.) ### Tribus Hippeastreae Herb. ex Sweet 137.5901 Genus Worsleya (Traub) Traub (1 sp.) 137.5902 Genus Cearanthes Ravenna (1 sp.) 137.5903 Genus Griffinia Ker Gawl. (23 spp.) 137.5904 Genus Hyline Herb. (4 spp.) 137.5905 Genus Traubia Moldenke (1 sp.) 137.5906 Genus Phycella Lindl. (15 spp.) 137.5907 Genus Sprekelia Heist. (2 spp.) 137.5908 Genus Rhodophiala C. Presl (9 spp.) 137.5909 Genus Zephyranthes Herb. (195 spp.) 137.5910 Genus Paposoa Nic. García (1 sp.) 137.5911 Genus Eremolirion Nic. García (1 sp.) 137.5912 Genus Hippeastrum Herb. (100 spp.) ### Tribus Eustephieae Hutch. 137.6001 Genus Eustephia Cav. (6 spp.) 137.6002 Genus Chlidanthus Herb. (5 spp.) 137.6003 Genus Hieronymiella Pax (10 spp.) ### Tribus Hymenocallideae Small 137.6101 Genus Pamianthe Stapf (3 spp.) 137.6102 Genus Paramongaia Velarde (5 spp.) 137.6103 Genus Clinanthus Herb. (25 spp.) 137.6104 Genus Hymenocallis Salisb. (62 spp.) 137.6105 Genus Leptochiton Sealy (2 spp.) 137.6106 Genus Ismene Salisb. (11 spp.) 137.6107 Genus Rauhia Traub (5 spp.) 137.6108 Genus Phaedranassa Herb. (10 spp.) ### Tribus Eucharideae Hutch. 137.6201 Genus Plagiolirion Baker (1 sp.) 137.6202 Genus Caliphruria Herb. (4 spp.) 137.6203 Genus xCalicharis Meerow (0 sp.) 137.6204 Genus Eucharis Planch. & Linden (17 spp.) 137.6205 Genus Mathieua Klotzsch (1 sp.) 137.6206 Genus Stenomesson Herb. (17 spp.) 137.6207 Genus Urceolina Rchb. (7 spp.) 137.6208 Genus Eucrosia Ker Gawl. (7 spp.) # Familia Asparagaceae Juss. (3501 spp.) ## Subfamilia Lomandroideae Thorne & Reveal 138.1001 Genus Sowerbaea Sm. (5 spp.) 138.1002 Genus Laxmannia R. Br. (14 spp.) 138.1003 Genus Xerolirion A. S. George (1 sp.) 138.1004 Genus Romnalda P. F. Stevens (3 spp.) 138.1005 Genus Chamaexeros Benth. (4 spp.) 138.1006 Genus Acanthocarpus Lehm. (7 spp.) 138.1007 Genus Lomandra Labill. (58 spp.) 138.1008 Genus Chamaescilla F. Muell. (4 spp.) 138.1009 Genus Cordyline Comm. ex Juss. (24 spp.) 138.1010 Genus Trichopetalum Lindl. (2 spp.) 138.1011 Genus Thysanotus R. Br. (55 spp.) 138.1012 Genus Eustrephus R. Br. ex Ker Gawl. (1 sp.) 138.1013 Genus Dichopogon Kunth (5 spp.) 138.1014 Genus Arthropodium R. Br. (10 spp.) ## Subfamilia Asparagoideae 138.2001 Genus Hemiphylacus S. Watson (5 spp.) 138.2002 Genus Asparagus L. (219 spp.) ## Subfamilia Nolinoideae Nakai ### Tribus Eriospermeae 138.3101 Genus Eriospermum Jacq. (117 spp.) ### Tribus Polygonateae Benth. & Hook. fil. 138.3201 Genus Disporopsis Hance (12 spp.) 138.3202 Genus Maianthemum F. H. Wigg. (40 spp.) 138.3203 Genus Heteropolygonatum M. N. Tamura & Ogisu (13 spp.) 138.3204 Genus Polygonatum Mill. (79 spp.) 138.3205 Genus Theropogon Maxim. (1 sp.) 138.3206 Genus Comospermum Rauschert (1 sp.) ### Tribus Dracaeneae 138.3301 Genus Dracaena Vand. (206 spp.) 138.3302 Genus Chrysodracon P. L. Lu & Morden (6 spp.) ### Tribus Rusceae Dum. 138.3401 Genus Danae Medik. (1 sp.) 138.3402 Genus Semele Kunth (2 spp.) 138.3403 Genus Ruscus L. (6 spp.) ### Tribus Ophiopogoneae 138.3501 Genus Peliosanthes Andrews (61 spp.) 138.3502 Genus Liriope Lour. (8 spp.) 138.3503 Genus Ophiopogon Ker Gawl. (81 spp.) ### Tribus Nolineae 138.3601 Genus Dasylirion Zucc. (23 spp.) 138.3602 Genus Beaucarnea Lem. (13 spp.) 138.3603 Genus Nolina Michx. (36 spp.) ### Tribus Convallarieae Dumort. 138.3701 Genus Speirantha Baker (1 sp.) 138.3702 Genus Convallaria L. (1 sp.) 138.3703 Genus Reineckea Kunth (2 spp.) 138.3704 Genus Rohdea Roth (29 spp.) 138.3705 Genus Tupistra Ker Gawl. (40 spp.) 138.3706 Genus Aspidistra Ker Gawl. (214 spp.) ## Subfamilia Aphyllanthoideae Lindl. 138.4001 Genus Aphyllanthes Tourn. ex L. (1 sp.) ## Subfamilia Agavoideae Herbert ### Tribus Anemarrheneae Reveal 138.5101 Genus Anemarrhena Bunge (1 sp.) ### Tribus Behnieae Reveal 138.5201 Genus Behnia Didr. (1 sp.) ### Tribus Herrerieae Baill. 138.5301 Genus Herreria Ruiz & Pav. (10 spp.) 138.5302 Genus Herreriopsis H. Perrier (1 sp.) 138.5303 Genus Clara Kunth (3 spp.) ### Tribus Anthericeae 138.5401 Genus Anthericum L. (7 spp.) 138.5402 Genus Diamena Ravenna (1 sp.) 138.5403 Genus Diora Ravenna (1 sp.) 138.5404 Genus Paradisea Mazzuc. (2 spp.) 138.5405 Genus Trihesperus Herb. (2 spp.) 138.5406 Genus Diuranthera Hemsl. (4 spp.) 138.5407 Genus Hagenbachia Nees & Mart. (6 spp.) 138.5408 Genus Chlorophytum Ker Gawl. (202 spp.) 138.5409 Genus Leucocrinum Nutt. ex A. Gray (1 sp.) 138.5410 Genus Echeandia Ortega (95 spp.) ### Tribus Hesperocalleae ined. 138.5501 Genus Hesperocallis A. Gray (1 sp.) ### Tribus Chlorogaleae ined. 138.5601 Genus Hosta Tratt. (47 spp.) 138.5602 Genus Eremocrinum M. E. Jones (1 sp.) 138.5603 Genus Chlorogalum (Lindl.) Kunth (3 spp.) 138.5604 Genus Hooveria D. W. Taylor & D. J. Keil (2 spp.) 138.5605 Genus Schoenolirion Torr. ex Durand (3 spp.) 138.5606 Genus Hastingsia S. Watson (3 spp.) 138.5607 Genus Camassia Lindl. (6 spp.) ### Tribus Agaveae Dumort. 138.5701 Genus Hesperoyucca (Engelm.) Trel. (2 spp.) 138.5702 Genus Hesperaloe Engelm. (7 spp.) 138.5703 Genus Yucca L. (52 spp.) 138.5704 Genus Beschorneria Kunth (7 spp.) 138.5705 Genus Furcraea Vent. (24 spp.) 138.5706 Genus Agave L. (281 spp.) ## Subfamilia Brodiaeoideae Traub 138.6001 Genus Androstephium Torr. (2 spp.) 138.6002 Genus Muilla S. Watson (5 spp.) 138.6003 Genus Bloomeria Kellogg (2 spp.) 138.6004 Genus Triteleia Douglas ex Lindl. (16 spp.) 138.6005 Genus Triteleiopsis Hoover (1 sp.) 138.6006 Genus Dichelostemma Kunth (5 spp.) 138.6007 Genus Brodiaea Sm. (18 spp.) 138.6008 Genus Jaimehintonia B. L. Turner (1 sp.) 138.6009 Genus Petronymphe H. E. Moore (2 spp.) 138.6010 Genus Bessera Schult. fil. (5 spp.) 138.6011 Genus Xochiquetzallia J. Gut. (4 spp.) 138.6012 Genus Dandya H. E. Moore (1 sp.) 138.6013 Genus Milla Cav. (10 spp.) ## Subfamilia Scilloideae Burnett ### Tribus Oziroëeae M. W. Chase, Reveal & M. F. Fay 138.7101 Genus Oziroe Raf. (5 spp.) ### Tribus Dipcadieae Speta ex J. C. Manning & Goldblatt 138.7201 Genus Pseudogaltonia Kuntze (2 spp.) 138.7202 Genus Dipcadi Medicus (44 spp.) 138.7203 Genus Battandiera Maire (10 spp.) 138.7204 Genus Trimelopter Raf. (12 spp.) 138.7205 Genus Albuca L. (116 spp.) 138.7206 Genus Iosanthus Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter, Slade & Wetschnig (1 sp.) 138.7207 Genus Coilonox Raf. (24 spp.) 138.7208 Genus Stellarioides Medicus (9 spp.) 138.7209 Genus Galtonia Decne. (5 spp.) 138.7210 Genus Ethesia Raf. (5 spp.) 138.7211 Genus Eliokarmos Raf. (36 spp.) 138.7212 Genus Avonsera Speta (1 sp.) 138.7213 Genus Neopatersonia Schönl. (4 spp.) 138.7214 Genus EIsiea F. M. Leight. (1 sp.) 138.7215 Genus Nicipe Raf. (44 spp.) 138.7216 Genus Cathissa Salisb. (3 spp.) 138.7217 Genus Melomphis Raf. (3 spp.) 138.7218 Genus Loncomelos Raf. (27 spp.) 138.7219 Genus Ornithogalum L. (104 spp.) ### Tribus Urgineeae Rouy 138.7301 Genus Bowiea Haw. ex Hook. fil. (1 sp.) 138.7302 Genus Schizobasis Baker (5 spp.) 138.7303 Genus Mucinaea M. Pinter, Mart.-Azorín, U. Müll.-Doblies, D. Müll.-Doblies, Pfosser & Wetschnig (1 sp.) 138.7304 Genus Rhodocodon Baker (19 spp.) 138.7305 Genus Austronea Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (19 spp.) 138.7306 Genus Tenicroa Raf. (12 spp.) 138.7307 Genus Drimia Jacq. (105 spp.) 138.7308 Genus Zingela N. R. Crouch, Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & M. Á. Alonso (1 sp.) 138.7309 Genus Sagittanthera Mart.-Azorín, M. B. Crespo, A. P. Dold & van Jaarsv. (1 sp.) 138.7310 Genus Aulostemon Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (1 sp.) 138.7311 Genus Fusifilum Raf. (15 spp.) ### Tribus Massonieae Baker 138.7401 Genus Schizocarphus Van der Merwe (1 sp.) 138.7402 Genus Ledebouria Roth (102 spp.) 138.7403 Genus Eucomis L’Hér. (12 spp.) 138.7404 Genus Spetaea Wetschnig & Pfosser (1 sp.) 138.7405 Genus Daubenya Lindl. (8 spp.) 138.7406 Genus Veltheimia Gled. (2 spp.) 138.7407 Genus Lachenalia Jacq. (138 spp.) 138.7408 Genus Namophila U. Müll.-Doblies & D. Müll.-Doblies (1 sp.) 138.7409 Genus Massonia Thunb. ex L. fil. (26 spp.) ### Tribus Pseudoprospereae Manning & Goldblatt 138.7501 Genus Pseudoprospero Speta (1 sp.) ### Tribus Hyacintheae Dumort. 138.7601 Genus Barnardia Lindl. (1 sp.) 138.7602 Genus Zagrosia Speta (1 sp.) 138.7603 Genus Alrawia (Wendelbo) K. Perss. & Wendelbo (2 spp.) 138.7604 Genus Puschkinia Adams (8 spp.) 138.7605 Genus Brimeura Salisb. (3 spp.) 138.7606 Genus Hyacinthus L. (1 sp.) 138.7607 Genus Pseudomuscari Garbari & Greuter (8 spp.) 138.7608 Genus Fessia Speta (13 spp.) 138.7609 Genus Hyacinthoides Heist. ex Fabr. (12 spp.) 138.7610 Genus Leopoldia Herb. (32 spp.) 138.7611 Genus Prospero Salisb. (15 spp.) 138.7612 Genus Hyacinthella Schur (19 spp.) 138.7613 Genus Muscari Tourn. ex Mill. (56 spp.) 138.7614 Genus Bellevalia Lapeyr. (77 spp.) 138.7615 Genus Scilla L. (66 spp.) {{div col end}} {| style="background:#EEE9E9;" border="1" | align="left" | # ''[[Amaryllidaceae]]'' <small>Jaume St.-Hil.</small>, 80 rodova, 2 258 vrsta<ref>[http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Amaryllidaceae/ The Plant List Amaryllidaceae]</ref> # ''[[Asparagaceae]]'' <small>Juss.</small>, 128 rodova, 2 929 vrsta # ''[[Asphodelaceae]]'' (''[[Xanthorrhoeaceae]]'') <small>Dum.</small> 34 roda, 1,236 vrsta # ''[[Asteliaceae]]'' <small>Dum.</small> 4 roda, 37 vrsta # ''[[Blandfordiaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Boryaceae]]'' <small>(Baker) M.W. Chase, P.J. Rudall & Conran</small>, 2 roda, 12 vrsta # ''[[Doryanthaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 2 vrste # ''[[Hypoxidaceae]]'' <small>R.Br.</small>, 10 rodova, 154 vrste # ''[[Iridaceae]]'' <small>Juss.</small>, 68 rodova s 2 528 vrsta # ''[[Ixioliriaceae]]'' <small>T. Nakai</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Lanariaceae]]'' <small>R. Dahlgren & A. E. van Wyk</small>, 1 rod, 1 vrsta # ''[[Orchidaceae]]'' <small>Juss.</small>, 899 rodova, 27 801 vrsta # ''[[Tecophilaeaceae]]'' <small>Leybold</small>, 9 rodova, 26 vrsta # ''[[Xeronemataceae]]'' <small>M.W. Chase, P.J. Rudall & M.F. Fay</small>, 1 rod, 2 vrste |} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat|Asparagales}} [[Kategorija:Šparogolike| ]] [[Kategorija:Jednosupnice]] 3bjawcxz2jy65s4ov6nz5tczctdrzf5 6447056 6447055 2022-08-20T15:43:04Z Zeljko 1196 /* Porodice i rodovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Šparogolike'' | slika = Asperge in bloei Asparagus officinalis.jpg | slika_širina = 300px | slika_opis = ''[[Asparagus officinalis]]'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = '''Asparagales''' | ordo_autorstvo = <small>[[Johann Heinrich Friedrich Link|Link]]</small> }} [[Datoteka:Ophiopogon bodinieri - Kunming Botanical Garden - DSC03002.JPG|mini|''[[Ophiopogon bodinieri]]''.]] '''Asparagales''', biljni red iz razreda [[Liliopsida]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |journal= |access-date=24. svibnja 2012. |archive-date=13. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210313021641/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |url-status=dead }}</ref> kojemu (po jednom sistemu) pripada preko 36 600 vrsta u 14 niže navedenih porodica.<ref>[http://www.ucmp.berkeley.edu/monocots/liliflorae/asparagales.html Asparagales]</ref> == Porodice i rodovi == {{div col|cols=3}} # '''Familia ''[[Orchidaceae]]''''' <small>Juss.</small> (30739 spp.) ## Subfamilia ''[[Apostasioideae]]'' <small>(Lindl.) Horan.</small> ### ''[[Apostasia]]'' <small>Blume</small> (9 spp.) ### ''[[Neuwiedia]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) ## Subfamilia ''[[Vanilloideae]]'' <small>Szlach.</small> ### Tribus ''[[Pogonieae]]'' <small>Pfetzer ex Garay & Dunst.</small> #### ''[[Duckeella]]'' <small>Porto & Brade</small> (8 spp.) #### ''[[Pogonia]]'' <small>Juss.</small> (5 spp.) #### ''[[Cleistesiopsis]]'' <small>Pansarin & F. Barros</small> (3 spp.) #### ''[[Cleistes]]'' <small>Rich.</small> (48 spp.) #### ''[[Isotria]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Vanilleae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Epistephium]]'' <small>Kunth</small> (28 spp.) #### ''[[Clematepistephium]]'' <small>N. Hallé</small> (1 sp.) #### ''[[Eriaxis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Lecanorchis]]'' <small>Blume</small> (22 spp.) #### ''[[Vanilla]]'' <small>Mill.</small> (138 spp.) #### ''[[Cyrtosia]]'' <small>Blume</small> (7 spp.) #### ''[[Galeola]]'' <small>Lour.</small> (5 spp.) #### ''[[Erythrorchis]]'' <small>Blume</small> (2 spp.) #### ''[[Pseudovanilla]]'' <small>Garay</small> (8 spp.) ## Subfamilia ''[[Cypripedioideae]]'' <small>Lindl. ex Endl.</small> ### ''[[Selenipedium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (12 spp.) ### ''[[Cypripedium]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ### ''[[Phragmipedium]]'' <small>Rolfe</small> (27 spp.) ### ''[[Mexipedium]]'' <small>V. A. Albert & M. W. Chase</small> (1 sp.) ### ''[[Paphiopedilum]]'' <small>Pfitzer</small> (104 spp.) ## Subfamilia ''[[Orchidoideae]]'' <small>Eaton</small> ### Tribus ''[[Codonorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Codonorchis]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Orchideae]]'' <small>Small</small> #### Subtribus ''[[Huttonaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Huttonaea]]'' <small>Harv.</small> (5 spp.) ##### ''[[Pachites]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Brownleeinae]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> ##### ''[[Brownleea]]'' <small>Harv. ex Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Disperis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Coryciinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pterygodium]]'' <small>Sw.</small> (19 spp.) ##### ''[[Corycium]]'' <small>Sw.</small> (13 spp.) ##### ''[[Evotella]]'' <small>Kurzweil & H. P. Linder</small> (2 spp.) ##### ''[[Ceratandra]]'' <small>Eckl. ex F. A. Bauer</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Disinae]]'' <small>Lindl. ex Benth.</small> ##### ''[[Disa]]'' <small>Bergius</small> (184 spp.) #### Subtribus ''[[Satyriinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Satyrium]]'' <small>Sw.</small> (91 spp.) #### Subtribus ''[[Habenariinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Herminium]]'' <small>L.</small> (51 spp.) ##### ''[[Hsenhsua]]'' <small>X. H. Jin, Schuit. & W. T. Jin</small> (1 sp.) ##### ''[[xHerminorchis]]'' <small>P. Fourn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Tylostigma]]'' <small>Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Oligophyton]]'' <small>H. P. Linder</small> (1 sp.) ##### ''[[Benthamia]]'' <small>A. Rich.</small> (32 spp.) ##### ''[[Pecteilis]]'' <small>Raf.</small> (10 spp.) ##### ''[[Gennaria]]'' <small>Parl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Peristylus]]'' <small>Blume</small> (101 spp.) ##### ''[[Stenoglottis]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Habenaria]]'' <small>Willd.</small> (899 spp.) ##### ''[[Odisha]]'' <small>S. Misra</small> (2 spp.) ##### ''[[Centrostigma]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Bonatea]]'' <small>Willd.</small> (13 spp.) ##### ''[[Cynorkis]]'' <small>Thouars</small> (180 spp.) ##### ''[[Thulinia]]'' <small>P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Veyretella]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (2 spp.) ##### ''[[Cooktownia]]'' <small>D. L. Jones</small> (1 sp.) ##### ''[[Platycoryne]]'' <small>Rchb. fil.</small> (21 spp.) ##### ''[[Aziza]]'' <small>Farminhão & D´haijère</small> (1 sp.) ##### ''[[Megalorchis]]'' <small>H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Diplomeris]]'' <small>D. Don</small> (3 spp.) ##### ''[[Roeperocharis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (9 spp.) ##### ''[[Holothrix]]'' <small>Rich.</small> (45 spp.) ##### ''[[Brachycorythis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Neobolusia]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Schizochilus]]'' <small>Sond.</small> (11 spp.) ##### ''[[Dracomonticola]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Orchidinae]]'' <small>Dressler & Dodson ex Reveal</small> ##### ''[[Neotinea]]'' <small>Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chamorchis]]'' <small>Rich.</small> (1 sp.) ##### ''[[Steveniella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Himantoglossum]]'' <small>W. D. J. Koch</small> (10 spp.) ##### ''[[xOrchimantoglossum]]'' <small>Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Ophrys]]'' <small>L.</small> (84 spp.) ##### ''[[Serapias]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ##### ''[[xSerapicamptis]]'' <small>Godfery</small> (3 spp.) ##### ''[[xSerapirhiza]]'' <small>Potucek</small> (0 sp.) ##### ''[[Anacamptis]]'' <small>Rich.</small> (21 spp.) ##### ''[[Orchis]]'' <small>L.</small> (26 spp.) ##### ''[[Traunsteinera]]'' <small>Rchb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudorchis]]'' <small>Ség.</small> (2 spp.) ##### ''[[xPseudorhiza]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudanthera]]'' <small>McKean</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudinium]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Platanthera]]'' <small>Rich.</small> (149 spp.) ##### ''[[Galearis]]'' <small>Raf.</small> (11 spp.) ##### ''[[xDactylanthera]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dactylorhiza]]'' <small>Neck.</small> (53 spp.) ##### ''[[xDactyloglossum]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymnoglossum]]'' <small>Rolfe</small> (0 sp.) ##### ''[[Gymnadenia]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[xGymnigritella]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[Nigritella]]'' <small>Rich.</small> (12 spp.) ##### ''[[xDactylodenia]]'' <small>Garay & H. R. Sweet</small> (3 spp.) ##### ''[[xOrchigymnadenia]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudadenia]]'' <small>P. F. Hunt</small> (1 sp.) ##### ''[[xGymnotraunsteinera]]'' <small>Cif. & Giacom.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymplatanthera]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseuditella]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Sirindhornia]]'' <small>H. A. Pedersen & Suksathan</small> (3 spp.) ##### ''[[Hemipilia]]'' <small>Lindl.</small> (72 spp.) #### Subtribus ''[[Vietorchidinae]]'' <small>Aver.</small> ##### ''[[Silvorchis]]'' <small>J. J. Sm.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Diurideae]]'' <small>Endl. ex Butzin</small> #### Subtribus ''[[Rhizanthellinae]]'' <small>R. S. Rogers</small> ##### ''[[Rhizanthella]]'' <small>R. S. Rogers</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Prasophyllinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Prasophyllum]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) ##### ''[[Genoplesium]]'' <small>R. Br.</small> (59 spp.) ##### ''[[Microtis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) #### Subtribus ''[[Cryptostylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Cryptostylis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) ##### ''[[Coilochilus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Drakaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Chiloglottis]]'' <small>R. Br.</small> (27 spp.) ##### ''[[Drakaea]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Spiculaea]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arthrochilus]]'' <small>F. Muell.</small> (15 spp.) ##### ''[[Paracaleana]]'' <small>Blaxell</small> (14 spp.) ##### ''[[Caleana]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) #### Subtribus Megastylidinae Schltr. 125.4451 Genus Rimacola Rupp (1 sp.) 125.4452 Genus Lyperanthus R. Br. (2 spp.) 125.4453 Genus Waireia D. L. Jones, Clem. & Molloy (1 sp.) 125.4454 Genus Pyrorchis D. L. Jones & M. A. Clem. (2 spp.) 125.4455 Genus Burnettia Lindl. (1 sp.) 125.4456 Genus Leporella A. S. George (1 sp.) 125.4457 Genus Megastylis (Schltr.) Schltr. (6 spp.) #### Subtribus Acianthinae (Lindl.) Schltr. 125.4461 Genus Stigmatodactylus Maxim. ex Makino (26 spp.) 125.4462 Genus Cyrtostylis R. Br. (5 spp.) 125.4463 Genus Acianthus R. Br. (8 spp.) 125.4464 Genus Townsonia Cheeseman (3 spp.) 125.4465 Genus Corybas R. Br. (159 spp.) #### Subtribus Diuridinae Lindl. ex Meisn. 125.4471 Genus Diuris Sm. (104 spp.) 125.4472 Genus Orthoceras R. Br. (2 spp.) #### Subtribus Caladeniinae Pfitzer 125.4481 Genus Aporostylis Rupp & Hatch (1 sp.) 125.4482 Genus Adenochilus Hook. fil. (2 spp.) 125.4483 Genus Eriochilus R. Br. (12 spp.) 125.4484 Genus Leptoceras Lindl. (1 sp.) 125.4485 Genus Praecoxanthus Hopper & A. P. Br. (1 sp.) 125.4486 Genus Elythranthera (Lindl.) A. S. George (2 spp.) 125.4487 Genus Pheladenia D. L. Jones & M. A. Clem. (1 sp.) 125.4488 Genus Caladenia R. Br. (310 spp.) #### Subtribus Thelymitrinae Lindl. ex Meisn. 125.4491 Genus Calochilus R. Br. (28 spp.) 125.4492 Genus Epiblema R. Br. (1 sp.) 125.4493 Genus Thelymitra J. R. Forst. & G. Forst. (118 spp.) ### Tribus Cranichideae (Lindl.) Endl. #### Subtribus Chloraeinae Pfitzer 125.4511 Genus Chloraea Lindl. (52 spp.) 125.4512 Genus Gavilea Poepp. (17 spp.) 125.4513 Genus Bipinnula Comm. ex Juss. (12 spp.) #### Subtribus Pterostylidinae Pfitzer 125.4521 Genus Pterostylis R. Br. (311 spp.) 125.4521 Genus Achlydosa M. A. Clem. & D. L. Jones (1 sp.) #### Subtribus Physurinae Lindl. ex Meisn. 125.4531 Genus Pachyplectron Schltr. (3 spp.) 125.4532 Genus Microchilus C. Presl (273 spp.) 125.4533 Genus Erythrodes Blume (24 spp.) 125.4534 Genus Goodyera R. Br. (94 spp.) 125.4535 Genus Danhatchia Garay & Christenson (3 spp.) 125.4536 Genus Gonatostylis Schltr. (2 spp.) 125.4537 Genus Halleorchis Szlach. & Olszewski (1 sp.) 125.4538 Genus Platylepis A. Rich. (20 spp.) 125.4539 Genus Schuitemania Ormerod (1 sp.) 125.4540 Genus Orchipedum Breda, Kuhl & Hasselt (3 spp.) 125.4541 Genus Herpysma Lindl. (1 sp.) 125.4542 Genus Hylophila Lindl. (6 spp.) 125.4543 Genus Lepidogyne Blume (1 sp.) 125.4544 Genus Eurycentrum Schltr. (4 spp.) 125.4545 Genus Cystorchis Blume (19 spp.) 125.4546 Genus Zeuxinella Aver. (1 sp.) 125.4547 Genus Ludisia A. Rich. (2 spp.) 125.4548 Genus Dossinia C. Morren (1 sp.) 125.4549 Genus Macodes (Blume) Lindl. (12 spp.) 125.4550 Genus Papuaea Schltr. (1 sp.) 125.4551 Genus Chamaegastrodia Makino & F. Maek. (3 spp.) 125.4552 Genus Cheirostylis Blume (61 spp.) 125.4553 Genus Zeuxine Lindl. (83 spp.) 125.4554 Genus Hetaeria Blume (27 spp.) 125.4555 Genus Rhomboda Lindl. (25 spp.) 125.4556 Genus Vrydagzynea Blume (42 spp.) 125.4557 Genus Odontochilus Blume (75 spp.) 125.4558 Genus Anoectochilus Blume (48 spp.) 125.4559 Genus Aenhenrya Gopalan (2 spp.) #### Subtribus Manniellinae Schltr. 125.4571 Genus Manniella Rchb. fil. (1 sp.) #### Subtribus Cranichidinae Lindl. ex Meisn. 125.4581 Genus Prescottia Lindl. (25 spp.) 125.4582 Genus Galeoglossum A. Rich. & Galeotti (3 spp.) 125.4583 Genus Stenoptera C. Presl (11 spp.) 125.4584 Genus Gomphichis Lindl. (31 spp.) 125.4585 Genus Porphyrostachys Rchb. fil. (2 spp.) 125.4586 Genus Solenocentrum Schltr. (4 spp.) 125.4587 Genus Pseudocentrum Lindl. (16 spp.) 125.4588 Genus Baskervilla Lindl. (11 spp.) 125.4589 Genus Ponthieva R. Br. (74 spp.) 125.4590 Genus Pterichis Lindl. (41 spp.) 125.4591 Genus Cranichis Sw. (79 spp.) 125.4592 Genus Fuertesiella Schltr. (1 sp.) 125.4593 Genus Nezahualcoyotlia R. González (1 sp.) 125.4594 Genus Altensteinia Kunth (8 spp.) 125.4595 Genus Aa Rchb. fil. (25 spp.) 125.4596 Genus Myrosmodes Rchb. fil. (17 spp.) #### Subtribus Discyphinae 125.4601 Genus Discyphus Schltr. (1 sp.) #### Subtribus Spiranthinae Lindl. ex Meisn. 125.4611 Genus Cotylolabium Garay (1 sp.) 125.4612 Genus Stenorrhynchos Rich. (9 spp.) 125.4613 Genus Eltroplectris Raf. (16 spp.) 125.4614 Genus Mesadenella Pabst & Garay (11 spp.) 125.4615 Genus Sacoila Raf. (9 spp.) 125.4616 Genus Pteroglossa Schltr. (16 spp.) 125.4617 Genus Skeptrostachys Garay (13 spp.) 125.4618 Genus Lyroglossa Schltr. (2 spp.) 125.4619 Genus Cyclopogon C. Presl (96 spp.) 125.4620 Genus Hapalorchis Schltr. (14 spp.) 125.4621 Genus Pelexia Poit. ex Rich. (100 spp.) 125.4622 Genus Sarcoglottis C. Presl (57 spp.) 125.4623 Genus Veyretia Szlach. (10 spp.) 125.4624 Genus Thelyschista Garay (1 sp.) 125.4625 Genus Coccineorchis Schltr. (8 spp.) 125.4626 Genus Odontorrhynchus M. N. Correa (8 spp.) 125.4627 Genus Sauroglossum Lindl. (11 spp.) 125.4628 Genus Buchtienia Schltr. (3 spp.) 125.4629 Genus Brachystele Schltr. (23 spp.) 125.4630 Genus Degranvillea Determann (1 sp.) 125.4631 Genus Cybebus Garay (1 sp.) 125.4632 Genus Eurystyles Wawra (24 spp.) 125.4633 Genus Lankesterella Ames (9 spp.) 125.4634 Genus Quechua Salazar & L. Jost (1 sp.) 125.4635 Genus Nothostele Garay (2 spp.) 125.4636 Genus Spiranthes Rich. (43 spp.) 125.4637 Genus Dichromanthus Garay (2 spp.) 125.4638 Genus Deiregyne Schltr. (25 spp.) 125.4639 Genus Svenkoeltzia Burns-Bal. (3 spp.) 125.4640 Genus Sotoa Salazar (1 sp.) 125.4641 Genus Aulosepalum Garay (9 spp.) 125.4642 Genus Beloglottis Schltr. (8 spp.) 125.4643 Genus Mesadenus Schltr. (3 spp.) 125.4644 Genus Stalkya Garay (1 sp.) 125.4645 Genus Funkiella Schltr. (11 spp.) 125.4646 Genus Microthelys Garay (4 spp.) 125.4647 Genus Schiedeella Schltr. (19 spp.) 125.4648 Genus Greenwoodiella Salazar, Hern.-López & J. Sharma (3 spp.) 125.4649 Genus Physogyne Garay (3 spp.) 125.4650 Genus Pseudogoodyera Schltr. (2 spp.) 125.4651 Genus Aracamunia Carnevali & I. Ramírez (1 sp.) 125.4652 Genus Helonoma Garay (2 spp.) 125.4653 Genus Kionophyton Garay (1 sp.) #### Subtribus Galeottiellinae Salazar & M. W. Chase 125.4661 Genus Galeottiella Schltr. (1 sp.) ## Subfamily Epidendroideae Lindl. ### Tribus Neottieae Lindl. 125.5101 Genus Neottia Guett. (78 spp.) 125.5102 Genus Holopogon Kom. & Nevski (7 spp.) 125.5103 Genus Diplandrorchis S. C. Chen (1 sp.) 125.5104 Genus Aphyllorchis Blume (21 spp.) 125.5105 Genus Epipactis Sw. (65 spp.) 125.5106 Genus Cephalanthera Rich. (22 spp.) 125.5107 Genus xCephalopactis Asch. & Graebn. (0 sp.) 125.5108 Genus Limodorum Boehm. (2 spp.) 125.5109 Genus Palmorchis Barb. Rodr. (39 spp.) ### Tribus Sobralieae Pfitzer 125.5201 Genus Sertifera Lindl. & Rchb. fil. (10 spp.) 125.5202 Genus Elleanthus C. Presl (132 spp.) 125.5203 Genus Sobralia Ruiz & Pav. (169 spp.) ### Tribus Triphoreae Dressler #### Subtribus Diceratostelinae (Dressler) Szlach. 125.5311 Genus Diceratostele Summerh. (1 sp.) #### Subtribus Triphorinae (Dressler) Szlach. 125.5321 Genus Triphora Nutt. (23 spp.) 125.5322 Genus Monophyllorchis Schltr. (4 spp.) 125.5323 Genus Pogoniopsis Rchb. fil. (2 spp.) 125.5324 Genus Psilochilus Barb. Rodr. (19 spp.) ### Tribus Xerorchideae P. J. Cribb 125.5401 Genus Xerorchis Schltr. (2 spp.) ### Tribus Wullschlaegelieae 125.5501 Genus Wullschlaegelia Rchb. fil. (2 spp.) ### Tribus Gastrodieae Lindl. 125.5601 Genus Gastrodia R. Br. (97 spp.) 125.5602 Genus Uleiorchis Hoehne (4 spp.) 125.5603 Genus Auxopus Schltr. (4 spp.) 125.5604 Genus Didymoplexis Griff. (31 spp.) ### Tribus Nervilieae Dressler 125.5710 Subtribus Nerviliinae Schltr. 125.5711 Genus Nervilia Comm. ex Gaudich. (79 spp.) #### Subtribus Epipogoniinae Schltr. 125.5721 Genus Epipogium Borkh. (6 spp.) 125.5722 Genus Stereosandra Blume (1 sp.) ### Tribus Tropidieae (Pfitzer) Dressler 125.5801 Genus Tropidia Lindl. (35 spp.) 125.5802 Genus Corymborkis Thouars (9 spp.) ### Tribus Thaieae X. G. Jin & X. G. Xiang 125.5901 Genus Thaia Seidenf. (1 sp.) ### Tribus Arethuseae Lindl. #### Subtribus Arethusinae Benth. 125.6011 Genus Calopogon R. Br. (5 spp.) 125.6012 Genus Arethusa L. (1 sp.) 125.6013 Genus Anthogonium Wall. ex Lindl. (1 sp.) 125.6014 Genus Arundina Blume (1 sp.) 125.6015 Genus Eleorchis F. Maek. (1 sp.) #### Subtribus Coelogyninae Benth. 125.6021 Genus Pleione D. Don (24 spp.) 125.6022 Genus Thunia Rchb. fil. (5 spp.) 125.6023 Genus Dilochia Lindl. (10 spp.) 125.6024 Genus Thuniopsis L. Li, D. P. Ye & Shi J. Li (2 spp.) 125.6025 Genus Bletilla Rchb. fil. (5 spp.) 125.6026 Genus Mengzia W. C. Huang, Z. J. Liu & C. Hu (1 sp.) 125.6027 Genus Aglossorrhyncha Schltr. (12 spp.) 125.6028 Genus Glomera Blume (157 spp.) 125.6029 Genus Coelogyne Lindl. (607 spp.) ### Tribus Malaxideae Lindl. #### Subtribus Dendrobiinae 125.6111 Genus Epigeneium Gagnep. (43 spp.) 125.6112 Genus Dendrobium Sw. (1624 spp.) 125.6113 Genus Bulbophyllum Thouars (2180 spp.) #### Subtribus Malaxidinae Benth. & Hook. fil. 125.6121 Genus Liparis Rich. (329 spp.) 125.6122 Genus Stichorkis Thouars (115 spp.) 125.6123 Genus Blepharoglossum (Schltr.) L. Li (38 spp.) 125.6124 Genus Ypsilorchis Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen (1 sp.) 125.6125 Genus Dienia Lindl. (6 spp.) 125.6126 Genus Crepidium Blume (307 spp.) 125.6127 Genus Oberonioides Szlach. (7 spp.) 125.6128 Genus Malaxis Sol. ex Sw. (175 spp.) 125.6129 Genus Crossoliparis Marg. (1 sp.) 125.6130 Genus Tamayorkis Szlach. (1 sp.) 125.6131 Genus Hammarbya Kuntze (1 sp.) 125.6132 Genus Crossoglossa Dressler & Dodson (50 spp.) 125.6133 Genus Alatiliparis Marg. & Szlach. (14 spp.) 125.6134 Genus Orestias Ridl. (4 spp.) 125.6135 Genus Oberonia Lindl. (343 spp.) 125.6136 Genus Hippeophyllum Schltr. (10 spp.) ### Tribus Podochileae Pfitzer 125.6201 Genus Podochilus Blume (65 spp.) 125.6202 Genus Appendicula Blume (156 spp.) 125.6203 Genus Ascidieria Seidenf. (9 spp.) 125.6204 Genus Eria Lindl. (44 spp.) 125.6205 Genus Bryobium Lindl. (29 spp.) 125.6206 Genus Aeridostachya (Hook. fil.) Brieger (21 spp.) 125.6207 Genus Cylindrolobus Blume (84 spp.) 125.6208 Genus Callostylis Blume (5 spp.) 125.6209 Genus Bambuseria Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen (2 spp.) 125.6210 Genus Pseuderia Schltr. (21 spp.) 125.6211 Genus Dendrolirium Blume (15 spp.) 125.6212 Genus Pinalia Buch.-Ham. ex D. Don (181 spp.) 125.6213 Genus Campanulorchis Brieger (4 spp.) 125.6214 Genus Strongyleria (Pfitzer) Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen (4 spp.) 125.6215 Genus Mycaranthes Blume (39 spp.) 125.6216 Genus Dilochiopsis (Hook. fil.) Brieger (1 sp.) 125.6217 Genus Trichotosia Blume (80 spp.) 125.6218 Genus Oxystophyllum Blume (36 spp.) 125.6219 Genus Porpax Lindl. (56 spp.) 125.6220 Genus Epiblastus Schltr. (23 spp.) 125.6221 Genus Ceratostylis Blume (155 spp.) 125.6222 Genus Mediocalcar J. J. Sm. (17 spp.) 125.6223 Genus Cryptochilus Wall. (8 spp.) 125.6224 Genus Poaephyllum Ridl. (8 spp.) #### Subtribus Thelasinae Ridl. 125.6231 Genus Ridleyella Schltr. (1 sp.) 125.6232 Genus Octarrhena Thwaites (57 spp.) 125.6233 Genus Thelasis Blume (29 spp.) 125.6234 Genus Phreatia Lindl. (212 spp.) ### Tribus Collabieae Pfitzer 125.6301 Genus Acanthephippium Blume ex Endl. (12 spp.) 125.6302 Genus Ancistrochilus Rolfe (2 spp.) 125.6303 Genus Styloglossum Breda, Kuhl & Hasselt (47 spp.) 125.6304 Genus Calanthe R. Br. (177 spp.) 125.6305 Genus Phaius Lour. (46 spp.) 125.6306 Genus Cephalantheropsis Guillaumin (5 spp.) 125.6307 Genus Preptanthe Rchb. fil. (8 spp.) 125.6308 Genus Gastrorchis Thouars (11 spp.) 125.6309 Genus Chrysoglossum Blume (4 spp.) 125.6310 Genus Eriodes Rolfe (1 sp.) 125.6311 Genus Spathoglottis Blume (41 spp.) 125.6312 Genus Ipsea Lindl. (3 spp.) 125.6313 Genus Pachystoma Blume (3 spp.) 125.6314 Genus Plocoglottis Blume (37 spp.) 125.6315 Genus Pilophyllum Schltr. (1 sp.) 125.6316 Genus Diglyphosa Blume (1 sp.) 125.6317 Genus Risleya King & Pantl. (1 sp.) 125.6318 Genus Collabium Blume (15 spp.) 125.6319 Genus Nephelaphyllum Blume (11 spp.) 125.6320 Genus Hancockia Rolfe (1 sp.) 125.6321 Genus Tainia Blume (38 spp.) ### Tribus Vandeae Lindl. 125.6410 Subtribus Adrorhizinae Schltr. 125.6411 Genus Adrorhizon Hook. fil. (1 sp.) 125.6412 Genus Sirhookera Kuntze (2 spp.) 125.6413 Genus Bromheadia Lindl. (31 spp.) 125.6420 Subtribus Polystachyinae 125.6421 Genus Polystachya Hook. (262 spp.) 125.6422 Genus Hederorkis Thouars (2 spp.) #### Subtribus Angraecinae 125.6431 Genus Angraecum Bory (223 spp.) 125.6432 Genus Jumellea Schltr. (66 spp.) 125.6433 Genus Lemurorchis Kraenzl. (1 sp.) 125.6434 Genus Sobennikoffia Schltr. (4 spp.) 125.6435 Genus Oeoniella Schltr. (2 spp.) 125.6436 Genus Ambrella H. Perrier (1 sp.) 125.6437 Genus Lemurella Schltr. (4 spp.) 125.6438 Genus Cryptopus Lindl. (4 spp.) 125.6439 Genus Neobathiea Schltr. (7 spp.) 125.6440 Genus Oeonia Lindl. (5 spp.) 125.6441 Genus Aeranthes Lindl. (47 spp.) 125.6442 Genus Calyptrochilum Kraenzl. (3 spp.) 125.6443 Genus Listrostachys Rchb. fil. (1 sp.) 125.6444 Genus Campylocentrum Benth. (88 spp.) 125.6445 Genus Dendrophylax Rchb. fil. (15 spp.) 125.6446 Genus Erasanthe P. J. Cribb, Hermans & D. L. Roberts (1 sp.) 125.6447 Genus Aerangis Rchb. fil. (58 spp.) 125.6448 Genus Summerhayesia P. J. Cribb (3 spp.) 125.6449 Genus Amesiella Schltr. ex Garay (2 spp.) 125.6450 Genus Microcoelia Lindl. (33 spp.) 125.6451 Genus Chauliodon Summerh. (1 sp.) 125.6452 Genus Taeniorrhiza Summerh. (1 sp.) 125.6453 Genus Dinklageella Mansf. (4 spp.) 125.6454 Genus Solenangis Schltr. (8 spp.) 125.6455 Genus Beclardia A. Rich. (2 spp.) 125.6456 Genus Eurychone Schltr. (2 spp.) 125.6457 Genus Eggelingia Summerh. (3 spp.) 125.6458 Genus Tridactyle Schltr. (46 spp.) 125.6459 Genus Cardiochilos P. J. Cribb (1 sp.) 125.6460 Genus Nephrangis (Schltr.) Summerh. (1 sp.) 125.6461 Genus Ypsilopus Summerh. (13 spp.) 125.6462 Genus Ancistrorhynchus Finet (18 spp.) 125.6463 Genus Bolusiella Schltr. (5 spp.) 125.6464 Genus Plectrelminthus Raf. (1 sp.) 125.6465 Genus Cyrtorchis Schltr. (19 spp.) 125.6466 Genus Planetangis Stévart & Farminhão (1 sp.) 125.6467 Genus Podangis Schltr. (3 spp.) 125.6468 Genus Kylicanthe Descourv., Stévart & Droissart (7 spp.) 125.6469 Genus Diaphananthe Schltr. (30 spp.) 125.6470 Genus Rhipidoglossum Schltr. (49 spp.) 125.6471 Genus Sarcorhynchus Schltr. (3 spp.) 125.6472 Genus Mystacidium Lindl. (24 spp.) 125.6473 Genus Sphyrarhynchus Mansf. (3 spp.) 125.6474 Genus Angraecopsis Kraenzl. (19 spp.) 125.6475 Genus Triceratorhynchus Summerh. (3 spp.) #### Subtribus Aeridinae 125.6481 Genus Pennilabium J. J. Sm. (18 spp.) 125.6482 Genus Ceratocentron Senghas (1 sp.) 125.6483 Genus Hymenorchis Schltr. (14 spp.) 125.6484 Genus Omoea Blume (2 spp.) 125.6485 Genus Santotomasia Ormerod (1 sp.) 125.6486 Genus Trachoma Garay (16 spp.) 125.6487 Genus Tuberolabium Yamam. (13 spp.) 125.6488 Genus Porrorhachis Garay (2 spp.) 125.6489 Genus Saccolabium Blume (4 spp.) 125.6490 Genus Chamaeanthus Schltr. (5 spp.) 125.6491 Genus Chroniochilus J. J. Sm. (5 spp.) 125.6492 Genus Grosourdya Rchb. fil. (34 spp.) 125.6493 Genus Kipandiorchis P. O´Byrne & Gokusing (2 spp.) 125.6494 Genus Luisia Gaudich. (49 spp.) 125.6495 Genus Gastrochilus D. Don (81 spp.) 125.6496 Genus Biermannia King & Pantl. (10 spp.) 125.6497 Genus Taprobanea Christenson (1 sp.) 125.6498 Genus Dyakia Christenson (1 sp.) 125.6499 Genus Dryadorchis Schltr. (5 spp.) 125.6500 Genus Phragmorchis L. O. Williams (1 sp.) 125.6501 Genus Robiquetia Gaudich. (93 spp.) 125.6502 Genus Malleola J. J. Sm. & Schltr. ex Schltr. (4 spp.) 125.6503 Genus Uncifera Lindl. (6 spp.) 125.6504 Genus Aerides Lour. (30 spp.) 125.6505 Genus Papilionanthe Schltr. (12 spp.) 125.6506 Genus Vanda Jones (92 spp.) 125.6507 Genus Seidenfadenia Garay (1 sp.) 125.6508 Genus Paraholcoglossum Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen (2 spp.) 125.6509 Genus Holcoglossum Schltr. (18 spp.) 125.6510 Genus Rhynchostylis Blume (6 spp.) 125.6511 Genus Phalaenopsis Blume (84 spp.) 125.6512 Genus Paraphalaenopsis A. D. Hawkes (4 spp.) 125.6513 Genus Pteroceras Hasselt ex Hassk. (13 spp.) 125.6514 Genus Brachypeza Schltr. ex Garay (12 spp.) 125.6515 Genus Macropodanthus L. O. Williams (12 spp.) 125.6516 Genus Dimorphorchis Rolfe (10 spp.) 125.6517 Genus Cottonia Wight (1 sp.) 125.6518 Genus Diploprora Hook. fil. (2 spp.) 125.6519 Genus Drymoanthus Nicholls (8 spp.) 125.6520 Genus Vandopsis Pfitzer (2 spp.) 125.6521 Genus Cymbilabia D. K. Liu & Ming H. Li (3 spp.) 125.6522 Genus Sarcanthopsis Garay (6 spp.) 125.6523 Genus Acampe Lindl. (10 spp.) 125.6524 Genus Saccolabiopsis J. J. Sm. (15 spp.) 125.6525 Genus Schoenorchis Reinw. (30 spp.) 125.6526 Genus Seidenfadeniella C. S. Kumar (4 spp.) 125.6527 Genus Pelatantheria Ridl. (8 spp.) 125.6528 Genus Jejewoodia Szlach. (6 spp.) 125.6529 Genus Trichoglottis Blume (86 spp.) 125.6530 Genus Pomatocalpa Breda, Kuhl & Hasselt (24 spp.) 125.6531 Genus Plectorrhiza Dockrill (6 spp.) 125.6532 Genus Renanthera Lour. (26 spp.) 125.6533 Genus Sarcoglyphis Garay (14 spp.) 125.6534 Genus Cleisomeria Lindl. ex G. Don (2 spp.) 125.6535 Genus Diplocentrum Lindl. (2 spp.) 125.6536 Genus Smitinandia Holttum (3 spp.) 125.6537 Genus Deceptor Seidenf. (1 sp.) 125.6538 Genus Cleisostomopsis Seidenf. (2 spp.) 125.6539 Genus Cleisostoma Blume (107 spp.) 125.6540 Genus Stereochilus Lindl. (9 spp.) 125.6541 Genus Micropera Lindl. (21 spp.) 125.6542 Genus Bidoupia Aver., Ormerod & Duy (2 spp.) 125.6543 Genus Arachnis Blume (18 spp.) 125.6544 Genus Ascochilus Ridl. (2 spp.) 125.6545 Genus Bogoria J. J. Sm. (12 spp.) 125.6546 Genus Thrixspermum Lour. (199 spp.) 125.6547 Genus Cleisocentron Brühl (9 spp.) 125.6548 Genus Rhynchogyna Seidenf. & Garay (2 spp.) 125.6549 Genus Chiloschista Lindl. (25 spp.) 125.6550 Genus Sarcochilus R. Br. (25 spp.) 125.6551 Genus Ophioglossella Schuit. & Ormerod (1 sp.) 125.6552 Genus Mobilabium Rupp (1 sp.) 125.6553 Genus Peristeranthus P. F. Hunt (1 sp.) 125.6554 Genus Rhinerrhiza Rupp (2 spp.) 125.6555 Genus Parasarcochilus Dockrill (3 spp.) 125.6556 Genus Eclecticus P. O´Byrne (1 sp.) 125.6557 Genus Adenoncos Blume (18 spp.) 125.6558 Genus Microsaccus Blume (13 spp.) 125.6559 Genus Calymmanthera Schltr. (6 spp.) 125.6560 Genus Sarcophyton Garay (3 spp.) 125.6561 Genus Taeniophyllum Blume (245 spp.) ### Tribus Cymbidieae Pfitzer #### Subtribus Cymbidiinae Benth. 125.6611 Genus Cymbidium Sw. (80 spp.) 125.6612 Genus Acriopsis Reinw. ex Blume (6 spp.) 125.6613 Genus Thecopus Seidenf. (2 spp.) 125.6614 Genus Thecostele Rchb. fil. (1 sp.) 125.6615 Genus Devogelia Schuit. (1 sp.) 125.6616 Genus Grammatophyllum Blume (13 spp.) 125.6617 Genus Porphyroglottis Ridl. (1 sp.) #### Subtribus Eulophiinae Benth. 125.6621 Genus Dipodium R. Br. (40 spp.) 125.6622 Genus Ansellia Lindl. (1 sp.) 125.6623 Genus Claderia Hook. fil. (1 sp.) 125.6624 Genus Imerinaea Schltr. (1 sp.) 125.6625 Genus Graphorkis Thouars (4 spp.) 125.6626 Genus Eulophia R. Br. (275 spp.) #### Subtribus Catasetinae Schltr. 125.6631 Genus Cyanaeorchis Barb. Rodr. (3 spp.) 125.6632 Genus Grobya Lindl. (5 spp.) 125.6633 Genus Galeandra Lindl. (32 spp.) 125.6634 Genus Clowesia Lindl. (8 spp.) 125.6635 Genus Catasetum Rich. ex Kunth (182 spp.) 125.6636 Genus Dressleria Dodson (13 spp.) 125.6637 Genus Cycnoches Lindl. (31 spp.) 125.6638 Genus Mormodes Lindl. (89 spp.) #### Subtribus Cyrtopodiinae Benth. 125.6641 Genus Cyrtopodium R. Br. (49 spp.) #### Subtribus Oncidiinae Benth. 125.6651 Genus Psychopsis Raf. (4 spp.) 125.6652 Genus Psychopsiella Lückel & Braem (1 sp.) 125.6653 Genus Trichopilia Lindl. (43 spp.) 125.6654 Genus Cuitlauzina La Llave & Lex. (9 spp.) 125.6655 Genus Rossioglossum (Schltr.) Garay & G. C. Kenn. (12 spp.) 125.6656 Genus Cohniella Pfitzer (26 spp.) 125.6657 Genus Trichocentrum Poepp. & Endl. (65 spp.) 125.6658 Genus Grandiphyllum Docha Neto (11 spp.) 125.6659 Genus Saundersia Rchb. fil. (2 spp.) 125.6660 Genus Lockhartia Hook. (33 spp.) 125.6661 Genus Ornithocephalus Hook. (54 spp.) 125.6662 Genus Dunstervillea Garay (1 sp.) 125.6663 Genus Caluera Dodson & Determann (5 spp.) 125.6664 Genus Eloyella P. Ortiz (10 spp.) 125.6665 Genus Zygostates Lindl. (28 spp.) 125.6666 Genus Phymatidium Lindl. (10 spp.) 125.6667 Genus Rauhiella Pabst & P. I. S. Braga (3 spp.) 125.6668 Genus Chytroglossa Rchb. fil. (3 spp.) 125.6669 Genus Thysanoglossa Porto & Brade (3 spp.) 125.6670 Genus Platyrhiza Barb. Rodr. (1 sp.) 125.6671 Genus Hintonella Ames (1 sp.) 125.6672 Genus Centroglossa Barb. Rodr. (7 spp.) 125.6673 Genus Trichoceros Kunth (9 spp.) 125.6674 Genus Telipogon Mutis ex Kunth (247 spp.) 125.6675 Genus Hofmeisterella Rchb. fil. (3 spp.) 125.6676 Genus Fernandezia Lindl. (104 spp.) 125.6677 Genus Vitekorchis Romowicz & Szlach. (7 spp.) 125.6678 Genus Oncidium Sw. (374 spp.) 125.6679 Genus Ecuadorella Dodson & G. A. Romero (3 spp.) 125.6680 Genus Nohawilliamsia M. W. Chase & Whitten (1 sp.) 125.6681 Genus Otoglossum (Schltr.) Garay & Dunst. (24 spp.) 125.6682 Genus Cyrtochiloides N. H. Williams & M. W. Chase (3 spp.) 125.6683 Genus Miltoniopsis God.-Leb. (6 spp.) 125.6684 Genus Caucaea Schltr. (26 spp.) 125.6685 Genus Cyrtochilum Kunth (204 spp.) 125.6686 Genus Miltonia Lindl. (11 spp.) 125.6687 Genus Cischweinfia Dressler & N. H. Williams (11 spp.) 125.6688 Genus Oliveriana Rchb. fil. (14 spp.) 125.6689 Genus Systeloglossum Schltr. (5 spp.) 125.6690 Genus Aspasia Lindl. (7 spp.) 125.6691 Genus Brassia R. Br. (67 spp.) 125.6692 Genus Tolumnia Raf. (26 spp.) 125.6693 Genus Erycina Lindl. (7 spp.) 125.6694 Genus Rhynchostele Rchb. fil. (18 spp.) 125.6695 Genus Notyliopsis P. Ortiz (1 sp.) 125.6696 Genus Zelenkoa Chase & Williams (1 sp.) 125.6697 Genus Gomesa R. Br. (139 spp.) 125.6698 Genus Solenidium Lindl. (3 spp.) 125.6699 Genus Capanemia Barb. Rodr. (17 spp.) 125.6700 Genus Plectrophora H. Focke (9 spp.) 125.6701 Genus Leochilus Knowles & Westc. (14 spp.) 125.6702 Genus Pterostemma Kraenzl. (6 spp.) 125.6703 Genus Schunkea Senghas (1 sp.) 125.6704 Genus Suarezia Dodson (1 sp.) 125.6705 Genus Sanderella Kuntze (2 spp.) 125.6706 Genus Rodriguezia Ruiz & Pav. (48 spp.) 125.6707 Genus Seegeriella Senghas (3 spp.) 125.6708 Genus Warmingia Rchb. fil. (4 spp.) 125.6709 Genus Macradenia R. Br. (10 spp.) 125.6710 Genus Trizeuxis Lindl. (1 sp.) 125.6711 Genus Macroclinium Barb. Rodr. (48 spp.) 125.6712 Genus Santanderella P. Ortiz (1 sp.) 125.6713 Genus Cypholoron Dodson & Dressler (2 spp.) 125.6714 Genus Notylia Lindl. (52 spp.) 125.6715 Genus Polyotidium Garay (1 sp.) 125.6716 Genus Sutrina Lindl. (2 spp.) 125.6717 Genus Ionopsis Kunth (7 spp.) 125.6718 Genus Comparettia Poepp. & Endl. (88 spp.) 125.6719 Genus Quekettia Lindl. (7 spp.) 125.6720 Genus Archivea Christenson & Jenny (1 sp.) #### Subtribus Eriopsidinae Szlach. 125.6721 Genus Eriopsis Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Maxillariinae Benth. 125.6731 Genus Maxillaria Ruiz & Pav. (661 spp.) 125.6732 Genus Neomoorea Rolfe (1 sp.) 125.6733 Genus Lycaste Lindl. (50 spp.) 125.6734 Genus Anguloa Ruiz & Pav. (9 spp.) 125.6735 Genus Sudamerlycaste Archila (49 spp.) 125.6736 Genus Xylobium Lindl. (34 spp.) 125.6737 Genus Scuticaria Lindl. (12 spp.) 125.6738 Genus Rudolfiella Hoehne (7 spp.) 125.6739 Genus Bifrenaria Lindl. (23 spp.) 125.6740 Genus Guanchezia G. A. Romero & Carnevali (1 sp.) 125.6741 Genus Horvatia Garay (1 sp.) 125.6742 Genus Teuscheria Garay (10 spp.) #### Subtribus Zygopetalinae Schltr. 125.6751 Genus Zygopetalum Hook. (12 spp.) 125.6752 Genus Cryptarrhena R. Br. (2 spp.) 125.6753 Genus Dichaea Lindl. (131 spp.) 125.6754 Genus Benzingia Dodson (11 spp.) 125.6755 Genus Chaubardiella Garay (8 spp.) 125.6756 Genus Stenia Lindl. (23 spp.) 125.6757 Genus Huntleya Bateman ex Lindl. (15 spp.) 125.6758 Genus Kefersteinia Rchb. fil. (60 spp.) 125.6759 Genus xAckersteinia Neudecker (0 sp.) 125.6760 Genus Stenotyla Dressler (8 spp.) 125.6761 Genus Cochleanthes Raf. (1 sp.) 125.6762 Genus Warszewiczella Rchb. fil. (10 spp.) 125.6763 Genus Pescatoria Rchb. fil. (22 spp.) 125.6764 Genus Euryblema Dressler (2 spp.) 125.6765 Genus Chondroscaphe (Dressler) Senghas & Gerlach (14 spp.) 125.6766 Genus Daiotyla Dressler (5 spp.) 125.6767 Genus Echinorhyncha Dressler (5 spp.) 125.6768 Genus Aetheorhyncha Dressler (1 sp.) 125.6769 Genus Ixyophora Dressler (8 spp.) 125.6770 Genus Chondrorhyncha Lindl. (7 spp.) 125.6771 Genus Pridgeonia Pupulin (1 sp.) 125.6772 Genus Cheiradenia Lindl. (1 sp.) 125.6773 Genus Warreella Schltr. (2 spp.) 125.6774 Genus Warreopsis Garay (4 spp.) 125.6775 Genus Vargasiella C. Schweinf. (3 spp.) 125.6776 Genus Warrea Lindl. (3 spp.) 125.6777 Genus Otostylis Schltr. (2 spp.) 125.6778 Genus Paradisanthus Rchb. fil. (4 spp.) 125.6779 Genus Hoehneella Ruschi (2 spp.) 125.6780 Genus Koellensteinia Rchb. fil. (19 spp.) 125.6781 Genus Galeottia A. Rich. (12 spp.) 125.6782 Genus Batemannia Lindl. (5 spp.) 125.6783 Genus Zygosepalum Rchb. fil. (8 spp.) 125.6784 Genus Chaubardia Rchb. fil. (3 spp.) 125.6785 Genus Neogardneria Schltr. (1 sp.) 125.6786 Genus Aganisia Lindl. (4 spp.) 125.6787 Genus Promenaea Lindl. (19 spp.) 125.6788 Genus Pabstia Garay (6 spp.) #### Subtribus Stanhopeinae Benth. 125.6791 Genus Braemia Jenny (1 sp.) 125.6792 Genus Paphinia Lindl. (16 spp.) 125.6793 Genus Horichia Jenny (1 sp.) 125.6794 Genus Houlletia Brongn. (10 spp.) 125.6795 Genus Schlimmia Planch. & Linden (2 spp.) 125.6796 Genus Trevoria F. Lehm. (6 spp.) 125.6797 Genus Cirrhaea Lindl. (7 spp.) 125.6798 Genus Gongora Ruiz & Pav. (75 spp.) 125.6799 Genus Acineta Lindl. (13 spp.) 125.6800 Genus Lueddemannia Rchb. fil. (3 spp.) 125.6801 Genus Lacaena Lindl. (2 spp.) 125.6802 Genus Vasqueziella Dodson (1 sp.) 125.6803 Genus Polycycnis Rchb. fil. (18 spp.) 125.6804 Genus Lueckelia Jenny (1 sp.) 125.6805 Genus Kegeliella Mansf. (4 spp.) 125.6806 Genus Soterosanthus Lehm. ex Jenny (1 sp.) 125.6807 Genus Stanhopea Frost ex Hook. (78 spp.) 125.6808 Genus Embreea Dodson (1 sp.) 125.6809 Genus Sievekingia Rchb. fil. (11 spp.) 125.6810 Genus Coryanthes Hook. (65 spp.) #### Subtribus Coeliopsidinae Szlach. 125.6821 Genus Coeliopsis Rchb. fil. (1 sp.) 125.6822 Genus Lycomormium Rchb. fil. (5 spp.) 125.6823 Genus Peristeria Hook. (10 spp.) ### Tribus Epidendreae Lindl. #### Subtribus Agrostophyllinae 125.7011 Genus Agrostophyllum Blume (141 spp.) 125.7012 Genus Earina Lindl. (8 spp.) 125.7020 Subtribus Ponerinae Pfitzer 125.7021 Genus Ponera Lindl. (4 spp.) 125.7022 Genus Nemaconia Knowles & Westc. (6 spp.) 125.7023 Genus Helleriella A. D. Hawkes (2 spp.) 125.7024 Genus Isochilus R. Br. (14 spp.) #### Subtribus Calypsoinae 125.7031 Genus Ephippianthus Rchb. fil. (2 spp.) 125.7032 Genus Dactylostalix Rchb. fil. (1 sp.) 125.7033 Genus Calypso Salisb. (1 sp.) 125.7034 Genus Tipularia Nutt. (7 spp.) 125.7035 Genus Changnienia Chien (2 spp.) 125.7036 Genus Govenia Lindl. (30 spp.) 125.7037 Genus Aplectrum Nutt. (1 sp.) 125.7038 Genus Cremastra Lindl. (7 spp.) 125.7039 Genus Oreorchis Lindl. (18 spp.) 125.7040 Genus Corallorhiza Châtel. (15 spp.) 125.7041 Genus Yoania Maxim. (4 spp.) 125.7042 Genus Danxiaorchis J. W. Zhai et al. (2 spp.) 125.7043 Genus Coelia Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Chysidinae Schltr. 125.7051 Genus Chysis Lindl. (15 spp.) 125.7060 Subtribus Bletiinae Benth. 125.7061 Genus Bletia Ruiz & Pav. (55 spp.) #### Subtribus Laeliinae Benth. 125.7071 Genus Meiracyllium Rchb. fil. (2 spp.) 125.7072 Genus Orleanesia Barb. Rodr. (8 spp.) 125.7073 Genus Jacquiniella Schltr. (12 spp.) 125.7074 Genus Scaphyglottis Poepp. & Endl. (84 spp.) 125.7075 Genus Nidema Britton & Millsp. (2 spp.) 125.7076 Genus Domingoa Schltr. (5 spp.) 125.7077 Genus Arpophyllum La Llave & Lex. (5 spp.) 125.7078 Genus Alamania La Llave & Lex. (1 sp.) 125.7079 Genus Isabelia Barb. Rodr. (3 spp.) 125.7080 Genus xIsanitella Leinig (0 sp.) 125.7081 Genus Loefgrenianthus Hoehne (1 sp.) 125.7082 Genus Homalopetalum Rolfe (8 spp.) 125.7083 Genus Pygmaeorchis Brade (2 spp.) 125.7084 Genus Epidendrum L. (1822 spp.) 125.7085 Genus Microepidendrum Brieger (5 spp.) 125.7086 Genus Dimerandra Schltr. (5 spp.) 125.7087 Genus Barkeria Knowles & Westc. (19 spp.) 125.7088 Genus Acrorchis Dressler (1 sp.) 125.7089 Genus Tetramicra Lindl. (10 spp.) 125.7090 Genus Artorima Dressler & G. E. Pollard (2 spp.) 125.7091 Genus Hagsatera R. González (2 spp.) 125.7092 Genus Pseudolaelia Porto & Brade (23 spp.) 125.7093 Genus Leptotes Lindl. (9 spp.) 125.7094 Genus Dinema Lindl. (2 spp.) 125.7095 Genus Oestlundia W. E. Higgins (5 spp.) 125.7096 Genus Amoana Leopardi & Carnevali (2 spp.) 125.7097 Genus Encyclia Hook. (194 spp.) 125.7098 Genus Prosthechea Knowles & Westc. (133 spp.) 125.7099 Genus Psychilis Raf. (15 spp.) 125.7100 Genus Caularthron Raf. (2 spp.) 125.7101 Genus Cattleya Lindl. (140 spp.) 125.7102 Genus Guarianthe Dressler & W. E. Higgins (4 spp.) 125.7103 Genus Broughtonia R. Br. (6 spp.) 125.7104 Genus Quisqueya Dod (4 spp.) 125.7105 Genus Schomburgkia Lindl. (21 spp.) 125.7106 Genus xSchombolaelia (0 sp.) 125.7107 Genus Laelia Lindl. (7 spp.) 125.7108 Genus Adamantinia van den Berg & C. N. Gonç. (1 sp.) 125.7109 Genus Myrmecophila Rolfe (9 spp.) 125.7110 Genus Rhyncholaelia Schltr. (2 spp.) 125.7111 Genus Brassavola R. Br. (15 spp.) 125.7112 Genus Constantia Barb. Rodr. (6 spp.) #### Subtribus Pleurothallidinae Lindl. ex G. Don 125.7121 Genus Neocogniauxia Schltr. (2 spp.) 125.7122 Genus Dilomilis Raf. (5 spp.) 125.7123 Genus Tomzanonia Nir (1 sp.) 125.7124 Genus Brachionidium Lindl. (83 spp.) 125.7125 Genus Atopoglossum Luer (3 spp.) 125.7126 Genus Sansonia Chiron (2 spp.) 125.7127 Genus Octomeria R. Br. (142 spp.) 125.7128 Genus Dresslerella Luer (14 spp.) 125.7129 Genus Myoxanthus Poepp. & Endl. (51 spp.) 125.7130 Genus Echinosepala Pridgeon & M. W. Chase (17 spp.) 125.7131 Genus Pupulinia Karremans & Bogarín (1 sp.) 125.7132 Genus Restrepiella Garay & Dunst. (5 spp.) 125.7133 Genus Barbosella Schltr. (19 spp.) 125.7134 Genus Restrepia Kunth (63 spp.) 125.7135 Genus Pleurothallopsis Porto & Brade (20 spp.) 125.7136 Genus Chamelophyton Garay (1 sp.) 125.7137 Genus Acianthera Scheidw. (303 spp.) 125.7138 Genus Lankesteriana Karremans (24 spp.) 125.7139 Genus Zootrophion Luer (31 spp.) 125.7140 Genus Trichosalpinx Luer (31 spp.) 125.7141 Genus Tubella (Luer) Archila (73 spp.) 125.7142 Genus Pseudolepanthes (Luer) Archila (11 spp.) 125.7143 Genus Pendusalpinx Karremans & Mel. Fernández (7 spp.) 125.7144 Genus Opilionanthe Karremans & Bogarín (2 spp.) 125.7145 Genus Gravendeelia Bogarín & Karremans (1 sp.) 125.7146 Genus Stellamaris Mel. Fernández & Bogarín (1 sp.) 125.7147 Genus Anathallis Barb. Rodr. (121 spp.) 125.7148 Genus Lepanthopsis (Cogn.) Ames (49 spp.) 125.7149 Genus Lepanthes Sw. (1131 spp.) 125.7150 Genus Draconanthes (Luer) Luer (6 spp.) 125.7151 Genus Frondaria Luer (2 spp.) 125.7152 Genus Trisetella Luer (28 spp.) 125.7153 Genus Dracula Luer (145 spp.) 125.7154 Genus Porroglossum Schltr. (56 spp.) 125.7155 Genus Masdevallia Ruiz & Pav. (640 spp.) 125.7156 Genus Diodonopsis Pridgeon & M. W. Chase (4 spp.) 125.7157 Genus Phloeophila Hoehne & Schltr. (5 spp.) 125.7158 Genus Luerella Braas (1 sp.) 125.7159 Genus Ophidion Luer (15 spp.) 125.7160 Genus Andreettaea Luer (1 sp.) 125.7161 Genus Andinia (Luer) Luer (81 spp.) 125.7162 Genus Dryadella Luer (61 spp.) 125.7163 Genus Specklinia Lindl. (111 spp.) 125.7164 Genus Muscarella Luer (56 spp.) 125.7165 Genus Scaphosepalum Pfitzer (54 spp.) 125.7166 Genus Platystele Schltr. (120 spp.) 125.7167 Genus Teagueia (Luer) Luer (18 spp.) 125.7168 Genus Stelis Sw. (1335 spp.) 125.7169 Genus Pleurothallis R. Br. (535 spp.) 125.7170 Genus Pabstiella Brieger & Senghas (147 spp.) 125.7171 Genus Madisonia Luer (7 spp.) # Familia Boryaceae M. W. Chase (13 spp.) 126.0001 Genus Alania Endl. (1 sp.) 126.0002 Genus Borya Labill. (12 spp.) # Family Blandfordiaceae R. Dahlgren & Clifford (4 spp.) 127.0001 Genus Blandfordia Sm. (4 spp.) # Familia Asteliaceae Dumort. (37 spp.) 128.0001 Genus Neoastelia J. B. Williams (1 sp.) 128.0002 Genus Milligania Hook. fil. (5 spp.) 128.0003 Genus Astelia Banks & Sol. ex R. Br. (31 spp.) # Familia Lanariaceae H. Huber ex R. Dahlgren (1 sp.) 129.0001 Genus Lanaria Aiton (1 sp.) # Familia Hypoxidaceae R. Br. (171 spp.) 130.0001 Genus Empodium Salisb. (7 spp.) 130.0002 Genus Spiloxene Salisb. (3 spp.) 130.0003 Genus Pauridia Harv. (35 spp.) 130.0004 Genus Rhodohypoxis Nel (6 spp.) 130.0005 Genus Hypoxis L. (88 spp.) 130.0006 Genus Sinocurculigo Z. J. Liu, L. J. Chen & K. Wei Liu (1 sp.) 130.0007 Genus Molineria Colla (10 spp.) 130.0008 Genus Curculigo Gaertn. (18 spp.) 130.0009 Genus Hypoxidia Friedmann (2 spp.) 130.0010 Genus Neofriedmannia Kocyan & Wiland (1 sp.) # Familia Tecophilaeaceae Leyb. (26 spp.) ## Subfamilia Tecophilaeoideae Reveal 131.1001 Genus Conanthera Ruiz & Pav. (5 spp.) 131.1002 Genus Tecophilaea Bertero ex Colla (2 spp.) 131.1003 Genus Zephyra D. Don (2 spp.) 131.1004 Genus Odontostomum Torr. (1 sp.) ## Subfamilia Wallerioideae R. Dahlgren 131.2001 Genus Kabuyea Brummitt (1 sp.) 131.2002 Genus Cyanastrum Oliv. (3 spp.) 131.2003 Genus Walleria J. Kirk (3 spp.) 131.2004 Genus Eremiolirion J. C. Manning & F. Forest (1 sp.) 131.2005 Genus Cyanella Royen ex L. (8 spp.) # Familia Doryanthaceae R. Dahlgren & Clifford (2 spp.) 132.0001 Genus Doryanthes Corrêa (2 spp.) # Familia Ixioliriaceae (Pax) Nakai (4 spp.) 133.0001 Genus Ixiolirion Fisch. ex Herb. (4 spp.) # Familia Iridaceae Juss. (2579 spp.) ## Subfamilia Isophysidoideae Takht. ex Thorne & Reveal 134.1001 Genus Isophysis T. Moore (1 sp.) ## Subfamilia Patersonioideae Goldblatt 134.2001 Genus Patersonia R. Br. (23 spp.) ## Subfamilia Geosiridoideae Goldblatt & J. C. Manning 134.3001 Genus Geosiris Baill. (3 spp.) ## Subfamilia Aristeoideae Vines 134.4001 Genus Aristea Sol. ex Aiton (61 spp.) ## Subfamilia Nivenioideae Schulze ex Goldblatt 134.5001 Genus Nivenia Vent. (11 spp.) 134.5002 Genus Witsenia Thunb. (1 sp.) 134.5003 Genus Klattia Baker (3 spp.) ## Subfamilia Crocoideae Burnett 134.6100 Tribus Tritoniopsideae Goldblatt & J. C. Manning 134.6101 Genus Tritoniopsis L. Bolus (25 spp.) 134.6102 Genus Melasphaerula Ker Gawl. (1 sp.) ### Tribus Gladioleae Dumort. 134.6201 Genus Gladiolus L. (285 spp.) ### Tribus Watsonieae Klatt 134.6301 Genus Micranthus (Pers.) Eckl. (7 spp.) 134.6302 Genus Thereianthus G. J. Lewis (11 spp.) 134.6303 Genus Watsonia Mill. (53 spp.) ### Tribus Pillansieae Goldblatt 134.6401 Genus Pillansia L. Bolus (1 sp.) ### Tribus Freesieae Goldblatt & J. C. Manning 134.6501 Genus Zygotritonia Mildbr. (7 spp.) 134.6502 Genus Xenoscapa (Goldblatt) Goldblatt & Manning (3 spp.) 134.6503 Genus Freesia Eckl. ex Klatt (16 spp.) ### Tribus Ixieae Dumort. #### Subtribus Lapeirousiinae 134.6611 Genus Afrosolen Goldblatt & J. C. Manning (15 spp.) 134.6612 Genus Lapeirousia Pourr. (26 spp.) 134.6613 Genus Codonorhiza Goldblatt & J. C. Manning (7 spp.) 134.6614 Genus Cyanixia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6615 Genus Savannosiphon Goldblatt & Marais (1 sp.) #### Subtribus Tritoniinae 134.6621 Genus Devia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6622 Genus Crocosmia Planch. (8 spp.) 134.6623 Genus Radinosiphon N. E. Br. (2 spp.) #### Subtribus Crocinae 134.6631 Genus Romulea Maratti (113 spp.) 134.6632 Genus Crocus L. (241 spp.) 134.6633 Genus Syringodea Hook. fil. (7 spp.) 134.6634 Genus Afrocrocus J. C. Manning & Goldblatt (1 sp.) #### Subtribus Hesperanthinae 134.6641 Genus Hesperantha Ker Gawl. (92 spp.) 134.6642 Genus Geissorhiza Ker Gawl. (102 spp.) #### Subtribus Ixiinae 134.6651 Genus Chasmanthe N. E. Br. (3 spp.) 134.6652 Genus Babiana Ker Gawl. (97 spp.) 134.6653 Genus Duthieastrum M. P. de Vos (1 sp.) 134.6654 Genus Sparaxis Ker Gawl. (16 spp.) 134.6655 Genus Dierama K. Koch (43 spp.) 134.6656 Genus Tritonia Ker Gawl. (29 spp.) 134.6657 Genus Ixia L. (99 spp.) ## Subfamilia incertae sedis 134.6901 Genus Diplarrhena Labill. (2 spp.) ## Subfamilia Iridoideae Eaton ### Tribus Irideae Kitt. #### Subtribus Iridineae 134.7111 Genus Dietes Salisb. (6 spp.) 134.7112 Genus Belamcanda Adans. (1 sp.) 134.7113 Genus Iris L. (316 spp.) 134.7140 Subtribus Ferrariineae 134.7141 Genus Ferraria Burm. ex Mill. (18 spp.) 134.7142 Genus Bobartia L. (16 spp.) 134.7143 Genus Moraea Mill. (231 spp.) ### Tribus Sisyrinchieae Klatt 134.7201 Genus Orthrosanthus Sweet (9 spp.) 134.7202 Genus Libertia Spreng. (17 spp.) 134.7203 Genus Solenomelus Miers (2 spp.) 134.7204 Genus Olsynium Raf. (19 spp.) 134.7205 Genus Tapeinia Comm. ex Juss. (1 sp.) 134.7206 Genus Sisyrinchium L. (205 spp.) ### Tribus Trimezieae Ravenna 134.7301 Genus Pseudiris Chukr & A. Gil (1 sp.) 134.7302 Genus Pseudotrimezia R. C. Foster (28 spp.) 134.7303 Genus Neomarica Sprague (37 spp.) 134.7304 Genus Deluciris A. Gil & Lovo (2 spp.) 134.7305 Genus Trimezia Salisb. ex Herb. (32 spp.) ### Tribus Tigridieae Kitt. 134.7401 Genus Larentia Klatt (3 spp.) 134.7402 Genus Cipura Aubl. (8 spp.) 134.7403 Genus Lethia Ravenna (1 sp.) 134.7404 Genus Salpingostylis Small (1 sp.) 134.7405 Genus Nemastylis Nutt. (8 spp.) 134.7406 Genus Herbertia Sweet (8 spp.) 134.7407 Genus Calydorea Herb. (21 spp.) 134.7408 Genus Cypella Herb. (37 spp.) 134.7409 Genus Sphenostigma Baker (6 spp.) 134.7410 Genus Alophia Herb. (7 spp.) 134.7411 Genus Phalocallis Herb. (6 spp.) 134.7412 Genus Eleutherine Herb. (3 spp.) 134.7413 Genus Hesperoxiphion Baker (5 spp.) 134.7414 Genus Gelasine Herb. (8 spp.) 134.7415 Genus Mastigostyla I. M. Johnst. (29 spp.) 134.7416 Genus Ennealophus N. E. Br. (6 spp.) 134.7417 Genus Cobana Ravenna (1 sp.) 134.7418 Genus Sessilanthera Molseed & Cruden (3 spp.) 134.7419 Genus Tigridia Juss. (58 spp.) # Familia Xeronemataceae M. W. Chase (2 spp.) 135.0001 Genus Xeronema Brongn. & Gris (2 spp.) # Familia Asphodelaceae Juss. (1239 spp.) ## Subfamilia Asphodeloideae Burnett ### Tribus Asphodeleae Lam. & DC. 136.1101 Genus Asphodeline Rchb. (18 spp.) 136.1102 Genus Asphodelus L. (18 spp.) 136.1103 Genus Bulbinella Kunth (25 spp.) 136.1104 Genus Kniphofia Moench (72 spp.) 136.1105 Genus Trachyandra Kunth (61 spp.) 136.1106 Genus Eremurus M. Bieb. (58 spp.) 136.1107 Genus Bulbine Wolf (88 spp.) ### Tribus Aloeae A. Rich. 136.1201 Genus Aloidendron (Berger) Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1202 Genus Kumara Medik. (2 spp.) 136.1203 Genus Haworthia Duval (117 spp.) 136.1204 Genus Aloiampelos Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1205 Genus Aloe L. (563 spp.) 136.1206 Genus Haworthiopsis G. D. Rowley (18 spp.) 136.1207 Genus Gasteria Duval (27 spp.) 136.1208 Genus Astroloba Uitewaal (10 spp.) 136.1209 Genus xAstroworthia G. D. Rowley (0 sp.) 136.1210 Genus Aristaloe Boatwr. & J. C. Manning (1 sp.) 136.1211 Genus Gonialoe (Baker) Boatwr. & J. C. Manning (3 spp.) 136.1212 Genus Tulista Raf. (6 spp.) ## Subfamilia Xanthorrhoeoideae Reveal 136.2001 Genus Xanthorrhoea Sm. (28 spp.) ## Subfamilia Hemerocallidoideae Lindl. ### Tribus Hemerocallideae Duby 136.3101 Genus Simethis Kunth (1 sp.) 136.3102 Genus Hemerocallis L. (15 spp.) ### Tribus Johnsonieae Benth. 136.3201 Genus Hodgsoniola F. Muell. (1 sp.) 136.3202 Genus Tricoryne R. Br. (9 spp.) 136.3203 Genus Corynotheca F. Muell. (6 spp.) 136.3204 Genus Caesia R. Br. (14 spp.) 136.3205 Genus Arnocrinum Endl. & Lehm. ex Lehm. (3 spp.) 136.3206 Genus Hensmania W. Fitzg. (3 spp.) 136.3207 Genus Stawellia F. Muell. (2 spp.) 136.3208 Genus Johnsonia R. Br. (5 spp.) ### Tribus Phormieae Nakai 136.3301 Genus Pasithea D. Don (1 sp.) 136.3302 Genus Phormium J. R. Forst. & G. Forst. (2 spp.) ### Tribus Dianelleae Baker 136.3401 Genus Geitonoplesium A. Cunn. (1 sp.) 136.3402 Genus Agrostocrinum F. Muell. (2 spp.) 136.3403 Genus Herpolirion Hook. fil. (1 sp.) 136.3404 Genus Stypandra R. Br. (2 spp.) 136.3405 Genus Thelionema R. J. F. Hend. (3 spp.) 136.3406 Genus Eccremis Willd. ex Schult. fil. (1 sp.) 136.3407 Genus Dianella Juss. (38 spp.) # Familia Amaryllidaceae J. St.-Hil. (2359 spp.) ## Subfamilia Agapanthoideae Endl. 137.1001 Genus Agapanthus L’Hér. (11 spp.) ## Subfamilia Allioideae Herb. 137.2001 Genus Allium L. (1049 spp.) 137.2002 Genus Milula Prain (1 sp.) ## Subfamilia Tulbaghioideae M. F. Fay & M. W. Chase 137.3001 Genus Tulbaghia L. (29 spp.) ## Subfamilia Gilliesioideae Arn. 137.4001 Genus Solaria Phil. (5 spp.) 137.4002 Genus Gilliesia Lindl. (5 spp.) 137.4003 Genus Miersia Lindl. (5 spp.) 137.4004 Genus Nothoscordum Kunth (93 spp.) 137.4005 Genus Schickendantziella Speg. (1 sp.) 137.4006 Genus Speea Loes. (1 sp.) 137.4007 Genus Tristagma Poepp. (31 spp.) 137.4008 Genus Trichlora Baker (4 spp.) 137.4009 Genus Leucocoryne Lindl. (47 spp.) 137.4010 Genus Atacamallium Nic. García (1 sp.) ## Subfamilia Amaryllidoideae ### Tribus Amaryllideae Dumort. 137.5101 Genus Amaryllis L. (2 spp.) 137.5102 Genus Boophone Herb. (2 spp.) 137.5103 Genus Ammocharis Herb. (7 spp.) 137.5104 Genus Crinum L. (112 spp.) 137.5105 Genus Crossyne Salisb. (2 spp.) 137.5106 Genus Strumaria Jacq. (28 spp.) 137.5107 Genus Nerine Herb. (26 spp.) 137.5108 Genus Hessea Herb. (15 spp.) 137.5109 Genus Brunsvigia Heist. (19 spp.) ### Tribus Cyrtantheae Traub 137.5201 Genus Cyrtanthus Aiton (58 spp.) ### Tribus Calostemmateae D. Müll.-Doblies & U. Müll.-Doblies 137.5301 Genus Calostemma R. Br. (3 spp.) 137.5302 Genus Proiphys Herb. (5 spp.) ### Tribus Haemantheae Hutch. 137.5401 Genus Cryptostephanus Welw. ex Baker (3 spp.) 137.5402 Genus Clivia Lindl. (6 spp.) 137.5403 Genus Scadoxus Raf. (9 spp.) 137.5404 Genus Haemanthus L. (22 spp.) 137.5405 Genus Apodolirion Baker (6 spp.) 137.5406 Genus Gethyllis L. (31 spp.) ### Tribus Lycorideae Nakai 137.5501 Genus Ungernia Bunge (10 spp.) 137.5502 Genus Lycoris Herb. (20 spp.) 137.5503 Genus Shoubiaonia W. H. Qin, W. Q. Meng & Kun Liu (1 sp.) ### Tribus Galantheae Parl. 137.5601 Genus Hannonia Braun-Blanq. & Maire (1 sp.) 137.5602 Genus Lapiedra Lag. (1 sp.) 137.5603 Genus Vagaria Herb. (2 spp.) 137.5604 Genus Acis Salisb. (9 spp.) 137.5605 Genus Leucojum L. (2 spp.) 137.5606 Genus Galanthus L. (24 spp.) ### Tribus Pancratieae Dumort. 137.5701 Genus Pancratium L. (24 spp.) ### Tribus Narcisseae Lam. & DC. 137.5801 Genus Sternbergia Waldst. & Kit. (7 spp.) 137.5802 Genus Narcissus L. (68 spp.) ### Tribus Hippeastreae Herb. ex Sweet 137.5901 Genus Worsleya (Traub) Traub (1 sp.) 137.5902 Genus Cearanthes Ravenna (1 sp.) 137.5903 Genus Griffinia Ker Gawl. (23 spp.) 137.5904 Genus Hyline Herb. (4 spp.) 137.5905 Genus Traubia Moldenke (1 sp.) 137.5906 Genus Phycella Lindl. (15 spp.) 137.5907 Genus Sprekelia Heist. (2 spp.) 137.5908 Genus Rhodophiala C. Presl (9 spp.) 137.5909 Genus Zephyranthes Herb. (195 spp.) 137.5910 Genus Paposoa Nic. García (1 sp.) 137.5911 Genus Eremolirion Nic. García (1 sp.) 137.5912 Genus Hippeastrum Herb. (100 spp.) ### Tribus Eustephieae Hutch. 137.6001 Genus Eustephia Cav. (6 spp.) 137.6002 Genus Chlidanthus Herb. (5 spp.) 137.6003 Genus Hieronymiella Pax (10 spp.) ### Tribus Hymenocallideae Small 137.6101 Genus Pamianthe Stapf (3 spp.) 137.6102 Genus Paramongaia Velarde (5 spp.) 137.6103 Genus Clinanthus Herb. (25 spp.) 137.6104 Genus Hymenocallis Salisb. (62 spp.) 137.6105 Genus Leptochiton Sealy (2 spp.) 137.6106 Genus Ismene Salisb. (11 spp.) 137.6107 Genus Rauhia Traub (5 spp.) 137.6108 Genus Phaedranassa Herb. (10 spp.) ### Tribus Eucharideae Hutch. 137.6201 Genus Plagiolirion Baker (1 sp.) 137.6202 Genus Caliphruria Herb. (4 spp.) 137.6203 Genus xCalicharis Meerow (0 sp.) 137.6204 Genus Eucharis Planch. & Linden (17 spp.) 137.6205 Genus Mathieua Klotzsch (1 sp.) 137.6206 Genus Stenomesson Herb. (17 spp.) 137.6207 Genus Urceolina Rchb. (7 spp.) 137.6208 Genus Eucrosia Ker Gawl. (7 spp.) # Familia Asparagaceae Juss. (3501 spp.) ## Subfamilia Lomandroideae Thorne & Reveal 138.1001 Genus Sowerbaea Sm. (5 spp.) 138.1002 Genus Laxmannia R. Br. (14 spp.) 138.1003 Genus Xerolirion A. S. George (1 sp.) 138.1004 Genus Romnalda P. F. Stevens (3 spp.) 138.1005 Genus Chamaexeros Benth. (4 spp.) 138.1006 Genus Acanthocarpus Lehm. (7 spp.) 138.1007 Genus Lomandra Labill. (58 spp.) 138.1008 Genus Chamaescilla F. Muell. (4 spp.) 138.1009 Genus Cordyline Comm. ex Juss. (24 spp.) 138.1010 Genus Trichopetalum Lindl. (2 spp.) 138.1011 Genus Thysanotus R. Br. (55 spp.) 138.1012 Genus Eustrephus R. Br. ex Ker Gawl. (1 sp.) 138.1013 Genus Dichopogon Kunth (5 spp.) 138.1014 Genus Arthropodium R. Br. (10 spp.) ## Subfamilia Asparagoideae 138.2001 Genus Hemiphylacus S. Watson (5 spp.) 138.2002 Genus Asparagus L. (219 spp.) ## Subfamilia Nolinoideae Nakai ### Tribus Eriospermeae 138.3101 Genus Eriospermum Jacq. (117 spp.) ### Tribus Polygonateae Benth. & Hook. fil. 138.3201 Genus Disporopsis Hance (12 spp.) 138.3202 Genus Maianthemum F. H. Wigg. (40 spp.) 138.3203 Genus Heteropolygonatum M. N. Tamura & Ogisu (13 spp.) 138.3204 Genus Polygonatum Mill. (79 spp.) 138.3205 Genus Theropogon Maxim. (1 sp.) 138.3206 Genus Comospermum Rauschert (1 sp.) ### Tribus Dracaeneae 138.3301 Genus Dracaena Vand. (206 spp.) 138.3302 Genus Chrysodracon P. L. Lu & Morden (6 spp.) ### Tribus Rusceae Dum. 138.3401 Genus Danae Medik. (1 sp.) 138.3402 Genus Semele Kunth (2 spp.) 138.3403 Genus Ruscus L. (6 spp.) ### Tribus Ophiopogoneae 138.3501 Genus Peliosanthes Andrews (61 spp.) 138.3502 Genus Liriope Lour. (8 spp.) 138.3503 Genus Ophiopogon Ker Gawl. (81 spp.) ### Tribus Nolineae 138.3601 Genus Dasylirion Zucc. (23 spp.) 138.3602 Genus Beaucarnea Lem. (13 spp.) 138.3603 Genus Nolina Michx. (36 spp.) ### Tribus Convallarieae Dumort. 138.3701 Genus Speirantha Baker (1 sp.) 138.3702 Genus Convallaria L. (1 sp.) 138.3703 Genus Reineckea Kunth (2 spp.) 138.3704 Genus Rohdea Roth (29 spp.) 138.3705 Genus Tupistra Ker Gawl. (40 spp.) 138.3706 Genus Aspidistra Ker Gawl. (214 spp.) ## Subfamilia Aphyllanthoideae Lindl. 138.4001 Genus Aphyllanthes Tourn. ex L. (1 sp.) ## Subfamilia Agavoideae Herbert ### Tribus Anemarrheneae Reveal 138.5101 Genus Anemarrhena Bunge (1 sp.) ### Tribus Behnieae Reveal 138.5201 Genus Behnia Didr. (1 sp.) ### Tribus Herrerieae Baill. 138.5301 Genus Herreria Ruiz & Pav. (10 spp.) 138.5302 Genus Herreriopsis H. Perrier (1 sp.) 138.5303 Genus Clara Kunth (3 spp.) ### Tribus Anthericeae 138.5401 Genus Anthericum L. (7 spp.) 138.5402 Genus Diamena Ravenna (1 sp.) 138.5403 Genus Diora Ravenna (1 sp.) 138.5404 Genus Paradisea Mazzuc. (2 spp.) 138.5405 Genus Trihesperus Herb. (2 spp.) 138.5406 Genus Diuranthera Hemsl. (4 spp.) 138.5407 Genus Hagenbachia Nees & Mart. (6 spp.) 138.5408 Genus Chlorophytum Ker Gawl. (202 spp.) 138.5409 Genus Leucocrinum Nutt. ex A. Gray (1 sp.) 138.5410 Genus Echeandia Ortega (95 spp.) ### Tribus Hesperocalleae ined. 138.5501 Genus Hesperocallis A. Gray (1 sp.) ### Tribus Chlorogaleae ined. 138.5601 Genus Hosta Tratt. (47 spp.) 138.5602 Genus Eremocrinum M. E. Jones (1 sp.) 138.5603 Genus Chlorogalum (Lindl.) Kunth (3 spp.) 138.5604 Genus Hooveria D. W. Taylor & D. J. Keil (2 spp.) 138.5605 Genus Schoenolirion Torr. ex Durand (3 spp.) 138.5606 Genus Hastingsia S. Watson (3 spp.) 138.5607 Genus Camassia Lindl. (6 spp.) ### Tribus Agaveae Dumort. 138.5701 Genus Hesperoyucca (Engelm.) Trel. (2 spp.) 138.5702 Genus Hesperaloe Engelm. (7 spp.) 138.5703 Genus Yucca L. (52 spp.) 138.5704 Genus Beschorneria Kunth (7 spp.) 138.5705 Genus Furcraea Vent. (24 spp.) 138.5706 Genus Agave L. (281 spp.) ## Subfamilia Brodiaeoideae Traub 138.6001 Genus Androstephium Torr. (2 spp.) 138.6002 Genus Muilla S. Watson (5 spp.) 138.6003 Genus Bloomeria Kellogg (2 spp.) 138.6004 Genus Triteleia Douglas ex Lindl. (16 spp.) 138.6005 Genus Triteleiopsis Hoover (1 sp.) 138.6006 Genus Dichelostemma Kunth (5 spp.) 138.6007 Genus Brodiaea Sm. (18 spp.) 138.6008 Genus Jaimehintonia B. L. Turner (1 sp.) 138.6009 Genus Petronymphe H. E. Moore (2 spp.) 138.6010 Genus Bessera Schult. fil. (5 spp.) 138.6011 Genus Xochiquetzallia J. Gut. (4 spp.) 138.6012 Genus Dandya H. E. Moore (1 sp.) 138.6013 Genus Milla Cav. (10 spp.) ## Subfamilia Scilloideae Burnett ### Tribus Oziroëeae M. W. Chase, Reveal & M. F. Fay 138.7101 Genus Oziroe Raf. (5 spp.) ### Tribus Dipcadieae Speta ex J. C. Manning & Goldblatt 138.7201 Genus Pseudogaltonia Kuntze (2 spp.) 138.7202 Genus Dipcadi Medicus (44 spp.) 138.7203 Genus Battandiera Maire (10 spp.) 138.7204 Genus Trimelopter Raf. (12 spp.) 138.7205 Genus Albuca L. (116 spp.) 138.7206 Genus Iosanthus Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter, Slade & Wetschnig (1 sp.) 138.7207 Genus Coilonox Raf. (24 spp.) 138.7208 Genus Stellarioides Medicus (9 spp.) 138.7209 Genus Galtonia Decne. (5 spp.) 138.7210 Genus Ethesia Raf. (5 spp.) 138.7211 Genus Eliokarmos Raf. (36 spp.) 138.7212 Genus Avonsera Speta (1 sp.) 138.7213 Genus Neopatersonia Schönl. (4 spp.) 138.7214 Genus EIsiea F. M. Leight. (1 sp.) 138.7215 Genus Nicipe Raf. (44 spp.) 138.7216 Genus Cathissa Salisb. (3 spp.) 138.7217 Genus Melomphis Raf. (3 spp.) 138.7218 Genus Loncomelos Raf. (27 spp.) 138.7219 Genus Ornithogalum L. (104 spp.) ### Tribus Urgineeae Rouy 138.7301 Genus Bowiea Haw. ex Hook. fil. (1 sp.) 138.7302 Genus Schizobasis Baker (5 spp.) 138.7303 Genus Mucinaea M. Pinter, Mart.-Azorín, U. Müll.-Doblies, D. Müll.-Doblies, Pfosser & Wetschnig (1 sp.) 138.7304 Genus Rhodocodon Baker (19 spp.) 138.7305 Genus Austronea Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (19 spp.) 138.7306 Genus Tenicroa Raf. (12 spp.) 138.7307 Genus Drimia Jacq. (105 spp.) 138.7308 Genus Zingela N. R. Crouch, Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & M. Á. Alonso (1 sp.) 138.7309 Genus Sagittanthera Mart.-Azorín, M. B. Crespo, A. P. Dold & van Jaarsv. (1 sp.) 138.7310 Genus Aulostemon Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (1 sp.) 138.7311 Genus Fusifilum Raf. (15 spp.) ### Tribus Massonieae Baker 138.7401 Genus Schizocarphus Van der Merwe (1 sp.) 138.7402 Genus Ledebouria Roth (102 spp.) 138.7403 Genus Eucomis L’Hér. (12 spp.) 138.7404 Genus Spetaea Wetschnig & Pfosser (1 sp.) 138.7405 Genus Daubenya Lindl. (8 spp.) 138.7406 Genus Veltheimia Gled. (2 spp.) 138.7407 Genus Lachenalia Jacq. (138 spp.) 138.7408 Genus Namophila U. Müll.-Doblies & D. Müll.-Doblies (1 sp.) 138.7409 Genus Massonia Thunb. ex L. fil. (26 spp.) ### Tribus Pseudoprospereae Manning & Goldblatt 138.7501 Genus Pseudoprospero Speta (1 sp.) ### Tribus Hyacintheae Dumort. 138.7601 Genus Barnardia Lindl. (1 sp.) 138.7602 Genus Zagrosia Speta (1 sp.) 138.7603 Genus Alrawia (Wendelbo) K. Perss. & Wendelbo (2 spp.) 138.7604 Genus Puschkinia Adams (8 spp.) 138.7605 Genus Brimeura Salisb. (3 spp.) 138.7606 Genus Hyacinthus L. (1 sp.) 138.7607 Genus Pseudomuscari Garbari & Greuter (8 spp.) 138.7608 Genus Fessia Speta (13 spp.) 138.7609 Genus Hyacinthoides Heist. ex Fabr. (12 spp.) 138.7610 Genus Leopoldia Herb. (32 spp.) 138.7611 Genus Prospero Salisb. (15 spp.) 138.7612 Genus Hyacinthella Schur (19 spp.) 138.7613 Genus Muscari Tourn. ex Mill. (56 spp.) 138.7614 Genus Bellevalia Lapeyr. (77 spp.) 138.7615 Genus Scilla L. (66 spp.) {{div col end}} {| style="background:#EEE9E9;" border="1" | align="left" | # ''[[Amaryllidaceae]]'' <small>Jaume St.-Hil.</small>, 80 rodova, 2 258 vrsta<ref>[http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Amaryllidaceae/ The Plant List Amaryllidaceae]</ref> # ''[[Asparagaceae]]'' <small>Juss.</small>, 128 rodova, 2 929 vrsta # ''[[Asphodelaceae]]'' (''[[Xanthorrhoeaceae]]'') <small>Dum.</small> 34 roda, 1,236 vrsta # ''[[Asteliaceae]]'' <small>Dum.</small> 4 roda, 37 vrsta # ''[[Blandfordiaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Boryaceae]]'' <small>(Baker) M.W. Chase, P.J. Rudall & Conran</small>, 2 roda, 12 vrsta # ''[[Doryanthaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 2 vrste # ''[[Hypoxidaceae]]'' <small>R.Br.</small>, 10 rodova, 154 vrste # ''[[Iridaceae]]'' <small>Juss.</small>, 68 rodova s 2 528 vrsta # ''[[Ixioliriaceae]]'' <small>T. Nakai</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Lanariaceae]]'' <small>R. Dahlgren & A. E. van Wyk</small>, 1 rod, 1 vrsta # ''[[Orchidaceae]]'' <small>Juss.</small>, 899 rodova, 27 801 vrsta # ''[[Tecophilaeaceae]]'' <small>Leybold</small>, 9 rodova, 26 vrsta # ''[[Xeronemataceae]]'' <small>M.W. Chase, P.J. Rudall & M.F. Fay</small>, 1 rod, 2 vrste |} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat|Asparagales}} [[Kategorija:Šparogolike| ]] [[Kategorija:Jednosupnice]] 8s284f7x0rwc3mwg77mzy4o4xyxlwzo 6447060 6447056 2022-08-20T16:06:31Z Zeljko 1196 /* Porodice i rodovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Šparogolike'' | slika = Asperge in bloei Asparagus officinalis.jpg | slika_širina = 300px | slika_opis = ''[[Asparagus officinalis]]'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = '''Asparagales''' | ordo_autorstvo = <small>[[Johann Heinrich Friedrich Link|Link]]</small> }} [[Datoteka:Ophiopogon bodinieri - Kunming Botanical Garden - DSC03002.JPG|mini|''[[Ophiopogon bodinieri]]''.]] '''Asparagales''', biljni red iz razreda [[Liliopsida]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |journal= |access-date=24. svibnja 2012. |archive-date=13. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210313021641/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |url-status=dead }}</ref> kojemu (po jednom sistemu) pripada preko 36 600 vrsta u 14 niže navedenih porodica.<ref>[http://www.ucmp.berkeley.edu/monocots/liliflorae/asparagales.html Asparagales]</ref> == Porodice i rodovi == {{div col|cols=2}} # '''Familia ''[[Orchidaceae]]''''' <small>Juss.</small> (30739 spp.) ## Subfamilia ''[[Apostasioideae]]'' <small>(Lindl.) Horan.</small> ### ''[[Apostasia]]'' <small>Blume</small> (9 spp.) ### ''[[Neuwiedia]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) ## Subfamilia ''[[Vanilloideae]]'' <small>Szlach.</small> ### Tribus ''[[Pogonieae]]'' <small>Pfetzer ex Garay & Dunst.</small> #### ''[[Duckeella]]'' <small>Porto & Brade</small> (8 spp.) #### ''[[Pogonia]]'' <small>Juss.</small> (5 spp.) #### ''[[Cleistesiopsis]]'' <small>Pansarin & F. Barros</small> (3 spp.) #### ''[[Cleistes]]'' <small>Rich.</small> (48 spp.) #### ''[[Isotria]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Vanilleae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Epistephium]]'' <small>Kunth</small> (28 spp.) #### ''[[Clematepistephium]]'' <small>N. Hallé</small> (1 sp.) #### ''[[Eriaxis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Lecanorchis]]'' <small>Blume</small> (22 spp.) #### ''[[Vanilla]]'' <small>Mill.</small> (138 spp.) #### ''[[Cyrtosia]]'' <small>Blume</small> (7 spp.) #### ''[[Galeola]]'' <small>Lour.</small> (5 spp.) #### ''[[Erythrorchis]]'' <small>Blume</small> (2 spp.) #### ''[[Pseudovanilla]]'' <small>Garay</small> (8 spp.) ## Subfamilia ''[[Cypripedioideae]]'' <small>Lindl. ex Endl.</small> ### ''[[Selenipedium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (12 spp.) ### ''[[Cypripedium]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ### ''[[Phragmipedium]]'' <small>Rolfe</small> (27 spp.) ### ''[[Mexipedium]]'' <small>V. A. Albert & M. W. Chase</small> (1 sp.) ### ''[[Paphiopedilum]]'' <small>Pfitzer</small> (104 spp.) ## Subfamilia ''[[Orchidoideae]]'' <small>Eaton</small> ### Tribus ''[[Codonorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Codonorchis]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Orchideae]]'' <small>Small</small> #### Subtribus ''[[Huttonaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Huttonaea]]'' <small>Harv.</small> (5 spp.) ##### ''[[Pachites]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Brownleeinae]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> ##### ''[[Brownleea]]'' <small>Harv. ex Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Disperis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Coryciinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pterygodium]]'' <small>Sw.</small> (19 spp.) ##### ''[[Corycium]]'' <small>Sw.</small> (13 spp.) ##### ''[[Evotella]]'' <small>Kurzweil & H. P. Linder</small> (2 spp.) ##### ''[[Ceratandra]]'' <small>Eckl. ex F. A. Bauer</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Disinae]]'' <small>Lindl. ex Benth.</small> ##### ''[[Disa]]'' <small>Bergius</small> (184 spp.) #### Subtribus ''[[Satyriinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Satyrium]]'' <small>Sw.</small> (91 spp.) #### Subtribus ''[[Habenariinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Herminium]]'' <small>L.</small> (51 spp.) ##### ''[[Hsenhsua]]'' <small>X. H. Jin, Schuit. & W. T. Jin</small> (1 sp.) ##### ''[[xHerminorchis]]'' <small>P. Fourn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Tylostigma]]'' <small>Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Oligophyton]]'' <small>H. P. Linder</small> (1 sp.) ##### ''[[Benthamia]]'' <small>A. Rich.</small> (32 spp.) ##### ''[[Pecteilis]]'' <small>Raf.</small> (10 spp.) ##### ''[[Gennaria]]'' <small>Parl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Peristylus]]'' <small>Blume</small> (101 spp.) ##### ''[[Stenoglottis]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Habenaria]]'' <small>Willd.</small> (899 spp.) ##### ''[[Odisha]]'' <small>S. Misra</small> (2 spp.) ##### ''[[Centrostigma]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Bonatea]]'' <small>Willd.</small> (13 spp.) ##### ''[[Cynorkis]]'' <small>Thouars</small> (180 spp.) ##### ''[[Thulinia]]'' <small>P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Veyretella]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (2 spp.) ##### ''[[Cooktownia]]'' <small>D. L. Jones</small> (1 sp.) ##### ''[[Platycoryne]]'' <small>Rchb. fil.</small> (21 spp.) ##### ''[[Aziza]]'' <small>Farminhão & D´haijère</small> (1 sp.) ##### ''[[Megalorchis]]'' <small>H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Diplomeris]]'' <small>D. Don</small> (3 spp.) ##### ''[[Roeperocharis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (9 spp.) ##### ''[[Holothrix]]'' <small>Rich.</small> (45 spp.) ##### ''[[Brachycorythis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Neobolusia]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Schizochilus]]'' <small>Sond.</small> (11 spp.) ##### ''[[Dracomonticola]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Orchidinae]]'' <small>Dressler & Dodson ex Reveal</small> ##### ''[[Neotinea]]'' <small>Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chamorchis]]'' <small>Rich.</small> (1 sp.) ##### ''[[Steveniella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Himantoglossum]]'' <small>W. D. J. Koch</small> (10 spp.) ##### ''[[xOrchimantoglossum]]'' <small>Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Ophrys]]'' <small>L.</small> (84 spp.) ##### ''[[Serapias]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ##### ''[[xSerapicamptis]]'' <small>Godfery</small> (3 spp.) ##### ''[[xSerapirhiza]]'' <small>Potucek</small> (0 sp.) ##### ''[[Anacamptis]]'' <small>Rich.</small> (21 spp.) ##### ''[[Orchis]]'' <small>L.</small> (26 spp.) ##### ''[[Traunsteinera]]'' <small>Rchb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudorchis]]'' <small>Ség.</small> (2 spp.) ##### ''[[xPseudorhiza]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudanthera]]'' <small>McKean</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudinium]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Platanthera]]'' <small>Rich.</small> (149 spp.) ##### ''[[Galearis]]'' <small>Raf.</small> (11 spp.) ##### ''[[xDactylanthera]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dactylorhiza]]'' <small>Neck.</small> (53 spp.) ##### ''[[xDactyloglossum]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymnoglossum]]'' <small>Rolfe</small> (0 sp.) ##### ''[[Gymnadenia]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[xGymnigritella]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[Nigritella]]'' <small>Rich.</small> (12 spp.) ##### ''[[xDactylodenia]]'' <small>Garay & H. R. Sweet</small> (3 spp.) ##### ''[[xOrchigymnadenia]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudadenia]]'' <small>P. F. Hunt</small> (1 sp.) ##### ''[[xGymnotraunsteinera]]'' <small>Cif. & Giacom.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymplatanthera]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseuditella]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Sirindhornia]]'' <small>H. A. Pedersen & Suksathan</small> (3 spp.) ##### ''[[Hemipilia]]'' <small>Lindl.</small> (72 spp.) #### Subtribus ''[[Vietorchidinae]]'' <small>Aver.</small> ##### ''[[Silvorchis]]'' <small>J. J. Sm.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Diurideae]]'' <small>Endl. ex Butzin</small> #### Subtribus ''[[Rhizanthellinae]]'' <small>R. S. Rogers</small> ##### ''[[Rhizanthella]]'' <small>R. S. Rogers</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Prasophyllinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Prasophyllum]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) ##### ''[[Genoplesium]]'' <small>R. Br.</small> (59 spp.) ##### ''[[Microtis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) #### Subtribus ''[[Cryptostylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Cryptostylis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) ##### ''[[Coilochilus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Drakaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Chiloglottis]]'' <small>R. Br.</small> (27 spp.) ##### ''[[Drakaea]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Spiculaea]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arthrochilus]]'' <small>F. Muell.</small> (15 spp.) ##### ''[[Paracaleana]]'' <small>Blaxell</small> (14 spp.) ##### ''[[Caleana]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Megastylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Rimacola]]'' <small>Rupp</small> (1 sp.) ##### ''[[Lyperanthus]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ##### ''[[Waireia]]'' <small>D. L. Jones, Clem. & Molloy</small> (1 sp.) ##### ''[[Pyrorchis]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (2 spp.) ##### ''[[Burnettia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Leporella]]'' <small>A. S. George</small> (1 sp.) ##### ''[[Megastylis]]'' <small>(Schltr.) Schltr.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Acianthinae]]'' <small>(Lindl.) Schltr.</small> ##### ''[[Stigmatodactylus]]'' <small>Maxim. ex Makino</small> (26 spp.) ##### ''[[Cyrtostylis]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Acianthus]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[Townsonia]]'' <small>Cheeseman</small> (3 spp.) ##### ''[[Corybas]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) #### Subtribus ''[[Diuridinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Diuris]]'' <small>Sm.</small> (104 spp.) ##### ''[[Orthoceras]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Caladeniinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Aporostylis]]'' <small>Rupp & Hatch</small> (1 sp.) ##### ''[[Adenochilus]]'' <small>Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eriochilus]]'' <small>R. Br.</small> (12 spp.) ##### ''[[Leptoceras]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Praecoxanthus]]'' <small>Hopper & A. P. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Elythranthera]]'' <small>(Lindl.) A. S. George</small> (2 spp.) ##### ''[[Pheladenia]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (1 sp.) ##### ''[[Caladenia]]'' <small>R. Br.</small> (310 spp.) #### Subtribus ''[[Thelymitrinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn</small>. ##### ''[[Calochilus]]'' <small>R. Br.</small> (28 spp.) ##### ''[[Epiblema]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Thelymitra]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (118 spp.) ### Tribus ''[[Cranichideae]]'' <small>(Lindl.) Endl.</small> #### Subtribus ''[[Chloraeinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Chloraea (Plantae)|Chloraea]]'' <small>Lindl.</small> (52 spp.) ##### ''[[Gavilea]]'' <small>Poepp.</small> (17 spp.) ##### ''[[Bipinnula]]'' <small>Comm. ex Juss.</small> (12 spp.) #### Subtribus ''[[Pterostylidinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Pterostylis]]'' <small>R. Br.</small> (311 spp.) ##### ''[[Achlydosa]]'' <small>M. A. Clem. & D. L. Jones</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Physurinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Pachyplectron]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Microchilus]]'' <small>C. Presl</small> (273 spp.) ##### ''[[Erythrodes]]'' <small>Blume</small> (24 spp.) ##### ''[[Goodyera]]'' <small>R. Br.</small> (94 spp.) ##### ''[[Danhatchia]]'' <small>Garay & Christenson</small> (3 spp.) ##### ''[[Gonatostylis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Halleorchis]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (1 sp.) ##### ''[[Platylepis]]'' <small>A. Rich.</small> (20 spp.) ##### ''[[Schuitemania]]'' <small>Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Orchipedum]]'' <small>Breda, Kuhl & Hasselt</small> (3 spp.) ##### ''[[Herpysma]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hylophila]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Lepidogyne]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurycentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cystorchis]]'' <small>Blume</small> (19 spp.) ##### ''[[Zeuxinella]]'' <small>Aver.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ludisia]]'' <small>A. Rich.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dossinia]]'' <small>C. Morren</small> (1 sp.) ##### ''[[Macodes]]'' <small>(Blume) Lindl.</small> (12 spp.) ##### ''[[Papuaea]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chamaegastrodia]]'' <small>Makino & F. Maek.</small> (3 spp.) ##### ''[[Cheirostylis]]'' <small>Blume</small> (61 spp.) ##### ''[[Zeuxine]]'' <small>Lindl.</small> (83 spp.) ##### ''[[Hetaeria]]'' <small>Blume</small> (27 spp.) ##### ''[[Rhomboda]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Vrydagzynea]]'' <small>Blume</small> (42 spp.) ##### ''[[Odontochilus]]'' <small>Blume</small> (75 spp.) ##### ''[[Anoectochilus]]'' <small>Blume</small> (48 spp.) ##### ''[[Aenhenrya]]'' <small>Gopalan</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Manniellinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Manniella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Cranichidinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Prescottia]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Galeoglossum]]'' <small>A. Rich. & Galeotti</small> (3 spp.) ##### ''[[Stenoptera]]'' <small>C. Presl</small> (11 spp.) ##### ''[[Gomphichis]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) ##### ''[[Porphyrostachys]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Solenocentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pseudocentrum]]'' <small>Lindl.</small> (16 spp.) ##### ''[[Baskervilla]]'' <small>Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Ponthieva]]'' <small>R. Br.</small> (74 spp.) ##### ''[[Pterichis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Cranichis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) ##### ''[[Fuertesiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Nezahualcoyotlia]]'' <small>R. González</small> (1 sp.) ##### ''[[Altensteinia]]'' <small>Kunth</small> (8 spp.) ##### ''[[Aa (biljni rod)|Aa]]'' <small>Rchb. fil.</small> (25 spp.) ##### ''[[Myrosmodes]]'' <small>Rchb. fil.</small> (17 spp.) #### Subtribus ''[[Discyphinae]]'' ##### ''[[Discyphus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Spiranthinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> 125.4611 Genus Cotylolabium Garay (1 sp.) 125.4612 Genus Stenorrhynchos Rich. (9 spp.) 125.4613 Genus Eltroplectris Raf. (16 spp.) 125.4614 Genus Mesadenella Pabst & Garay (11 spp.) 125.4615 Genus Sacoila Raf. (9 spp.) 125.4616 Genus Pteroglossa Schltr. (16 spp.) 125.4617 Genus Skeptrostachys Garay (13 spp.) 125.4618 Genus Lyroglossa Schltr. (2 spp.) 125.4619 Genus Cyclopogon C. Presl (96 spp.) 125.4620 Genus Hapalorchis Schltr. (14 spp.) 125.4621 Genus Pelexia Poit. ex Rich. (100 spp.) 125.4622 Genus Sarcoglottis C. Presl (57 spp.) 125.4623 Genus Veyretia Szlach. (10 spp.) 125.4624 Genus Thelyschista Garay (1 sp.) 125.4625 Genus Coccineorchis Schltr. (8 spp.) 125.4626 Genus Odontorrhynchus M. N. Correa (8 spp.) 125.4627 Genus Sauroglossum Lindl. (11 spp.) 125.4628 Genus Buchtienia Schltr. (3 spp.) 125.4629 Genus Brachystele Schltr. (23 spp.) 125.4630 Genus Degranvillea Determann (1 sp.) 125.4631 Genus Cybebus Garay (1 sp.) 125.4632 Genus Eurystyles Wawra (24 spp.) 125.4633 Genus Lankesterella Ames (9 spp.) 125.4634 Genus Quechua Salazar & L. Jost (1 sp.) 125.4635 Genus Nothostele Garay (2 spp.) 125.4636 Genus Spiranthes Rich. (43 spp.) 125.4637 Genus Dichromanthus Garay (2 spp.) 125.4638 Genus Deiregyne Schltr. (25 spp.) 125.4639 Genus Svenkoeltzia Burns-Bal. (3 spp.) 125.4640 Genus Sotoa Salazar (1 sp.) 125.4641 Genus Aulosepalum Garay (9 spp.) 125.4642 Genus Beloglottis Schltr. (8 spp.) 125.4643 Genus Mesadenus Schltr. (3 spp.) 125.4644 Genus Stalkya Garay (1 sp.) 125.4645 Genus Funkiella Schltr. (11 spp.) 125.4646 Genus Microthelys Garay (4 spp.) 125.4647 Genus Schiedeella Schltr. (19 spp.) 125.4648 Genus Greenwoodiella Salazar, Hern.-López & J. Sharma (3 spp.) 125.4649 Genus Physogyne Garay (3 spp.) 125.4650 Genus Pseudogoodyera Schltr. (2 spp.) 125.4651 Genus Aracamunia Carnevali & I. Ramírez (1 sp.) 125.4652 Genus Helonoma Garay (2 spp.) 125.4653 Genus Kionophyton Garay (1 sp.) #### Subtribus Galeottiellinae Salazar & M. W. Chase 125.4661 Genus Galeottiella Schltr. (1 sp.) ## Subfamily Epidendroideae Lindl. ### Tribus Neottieae Lindl. 125.5101 Genus Neottia Guett. (78 spp.) 125.5102 Genus Holopogon Kom. & Nevski (7 spp.) 125.5103 Genus Diplandrorchis S. C. Chen (1 sp.) 125.5104 Genus Aphyllorchis Blume (21 spp.) 125.5105 Genus Epipactis Sw. (65 spp.) 125.5106 Genus Cephalanthera Rich. (22 spp.) 125.5107 Genus xCephalopactis Asch. & Graebn. (0 sp.) 125.5108 Genus Limodorum Boehm. (2 spp.) 125.5109 Genus Palmorchis Barb. Rodr. (39 spp.) ### Tribus Sobralieae Pfitzer 125.5201 Genus Sertifera Lindl. & Rchb. fil. (10 spp.) 125.5202 Genus Elleanthus C. Presl (132 spp.) 125.5203 Genus Sobralia Ruiz & Pav. (169 spp.) ### Tribus Triphoreae Dressler #### Subtribus Diceratostelinae (Dressler) Szlach. 125.5311 Genus Diceratostele Summerh. (1 sp.) #### Subtribus Triphorinae (Dressler) Szlach. 125.5321 Genus Triphora Nutt. (23 spp.) 125.5322 Genus Monophyllorchis Schltr. (4 spp.) 125.5323 Genus Pogoniopsis Rchb. fil. (2 spp.) 125.5324 Genus Psilochilus Barb. Rodr. (19 spp.) ### Tribus Xerorchideae P. J. Cribb 125.5401 Genus Xerorchis Schltr. (2 spp.) ### Tribus Wullschlaegelieae 125.5501 Genus Wullschlaegelia Rchb. fil. (2 spp.) ### Tribus Gastrodieae Lindl. 125.5601 Genus Gastrodia R. Br. (97 spp.) 125.5602 Genus Uleiorchis Hoehne (4 spp.) 125.5603 Genus Auxopus Schltr. (4 spp.) 125.5604 Genus Didymoplexis Griff. (31 spp.) ### Tribus Nervilieae Dressler 125.5710 Subtribus Nerviliinae Schltr. 125.5711 Genus Nervilia Comm. ex Gaudich. (79 spp.) #### Subtribus Epipogoniinae Schltr. 125.5721 Genus Epipogium Borkh. (6 spp.) 125.5722 Genus Stereosandra Blume (1 sp.) ### Tribus Tropidieae (Pfitzer) Dressler 125.5801 Genus Tropidia Lindl. (35 spp.) 125.5802 Genus Corymborkis Thouars (9 spp.) ### Tribus Thaieae X. G. Jin & X. G. Xiang 125.5901 Genus Thaia Seidenf. (1 sp.) ### Tribus Arethuseae Lindl. #### Subtribus Arethusinae Benth. 125.6011 Genus Calopogon R. Br. (5 spp.) 125.6012 Genus Arethusa L. (1 sp.) 125.6013 Genus Anthogonium Wall. ex Lindl. (1 sp.) 125.6014 Genus Arundina Blume (1 sp.) 125.6015 Genus Eleorchis F. Maek. (1 sp.) #### Subtribus Coelogyninae Benth. 125.6021 Genus Pleione D. Don (24 spp.) 125.6022 Genus Thunia Rchb. fil. (5 spp.) 125.6023 Genus Dilochia Lindl. (10 spp.) 125.6024 Genus Thuniopsis L. Li, D. P. Ye & Shi J. Li (2 spp.) 125.6025 Genus Bletilla Rchb. fil. (5 spp.) 125.6026 Genus Mengzia W. C. Huang, Z. J. Liu & C. Hu (1 sp.) 125.6027 Genus Aglossorrhyncha Schltr. (12 spp.) 125.6028 Genus Glomera Blume (157 spp.) 125.6029 Genus Coelogyne Lindl. (607 spp.) ### Tribus Malaxideae Lindl. #### Subtribus Dendrobiinae 125.6111 Genus Epigeneium Gagnep. (43 spp.) 125.6112 Genus Dendrobium Sw. (1624 spp.) 125.6113 Genus Bulbophyllum Thouars (2180 spp.) #### Subtribus Malaxidinae Benth. & Hook. fil. 125.6121 Genus Liparis Rich. (329 spp.) 125.6122 Genus Stichorkis Thouars (115 spp.) 125.6123 Genus Blepharoglossum (Schltr.) L. Li (38 spp.) 125.6124 Genus Ypsilorchis Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen (1 sp.) 125.6125 Genus Dienia Lindl. (6 spp.) 125.6126 Genus Crepidium Blume (307 spp.) 125.6127 Genus Oberonioides Szlach. (7 spp.) 125.6128 Genus Malaxis Sol. ex Sw. (175 spp.) 125.6129 Genus Crossoliparis Marg. (1 sp.) 125.6130 Genus Tamayorkis Szlach. (1 sp.) 125.6131 Genus Hammarbya Kuntze (1 sp.) 125.6132 Genus Crossoglossa Dressler & Dodson (50 spp.) 125.6133 Genus Alatiliparis Marg. & Szlach. (14 spp.) 125.6134 Genus Orestias Ridl. (4 spp.) 125.6135 Genus Oberonia Lindl. (343 spp.) 125.6136 Genus Hippeophyllum Schltr. (10 spp.) ### Tribus Podochileae Pfitzer 125.6201 Genus Podochilus Blume (65 spp.) 125.6202 Genus Appendicula Blume (156 spp.) 125.6203 Genus Ascidieria Seidenf. (9 spp.) 125.6204 Genus Eria Lindl. (44 spp.) 125.6205 Genus Bryobium Lindl. (29 spp.) 125.6206 Genus Aeridostachya (Hook. fil.) Brieger (21 spp.) 125.6207 Genus Cylindrolobus Blume (84 spp.) 125.6208 Genus Callostylis Blume (5 spp.) 125.6209 Genus Bambuseria Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen (2 spp.) 125.6210 Genus Pseuderia Schltr. (21 spp.) 125.6211 Genus Dendrolirium Blume (15 spp.) 125.6212 Genus Pinalia Buch.-Ham. ex D. Don (181 spp.) 125.6213 Genus Campanulorchis Brieger (4 spp.) 125.6214 Genus Strongyleria (Pfitzer) Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen (4 spp.) 125.6215 Genus Mycaranthes Blume (39 spp.) 125.6216 Genus Dilochiopsis (Hook. fil.) Brieger (1 sp.) 125.6217 Genus Trichotosia Blume (80 spp.) 125.6218 Genus Oxystophyllum Blume (36 spp.) 125.6219 Genus Porpax Lindl. (56 spp.) 125.6220 Genus Epiblastus Schltr. (23 spp.) 125.6221 Genus Ceratostylis Blume (155 spp.) 125.6222 Genus Mediocalcar J. J. Sm. (17 spp.) 125.6223 Genus Cryptochilus Wall. (8 spp.) 125.6224 Genus Poaephyllum Ridl. (8 spp.) #### Subtribus Thelasinae Ridl. 125.6231 Genus Ridleyella Schltr. (1 sp.) 125.6232 Genus Octarrhena Thwaites (57 spp.) 125.6233 Genus Thelasis Blume (29 spp.) 125.6234 Genus Phreatia Lindl. (212 spp.) ### Tribus Collabieae Pfitzer 125.6301 Genus Acanthephippium Blume ex Endl. (12 spp.) 125.6302 Genus Ancistrochilus Rolfe (2 spp.) 125.6303 Genus Styloglossum Breda, Kuhl & Hasselt (47 spp.) 125.6304 Genus Calanthe R. Br. (177 spp.) 125.6305 Genus Phaius Lour. (46 spp.) 125.6306 Genus Cephalantheropsis Guillaumin (5 spp.) 125.6307 Genus Preptanthe Rchb. fil. (8 spp.) 125.6308 Genus Gastrorchis Thouars (11 spp.) 125.6309 Genus Chrysoglossum Blume (4 spp.) 125.6310 Genus Eriodes Rolfe (1 sp.) 125.6311 Genus Spathoglottis Blume (41 spp.) 125.6312 Genus Ipsea Lindl. (3 spp.) 125.6313 Genus Pachystoma Blume (3 spp.) 125.6314 Genus Plocoglottis Blume (37 spp.) 125.6315 Genus Pilophyllum Schltr. (1 sp.) 125.6316 Genus Diglyphosa Blume (1 sp.) 125.6317 Genus Risleya King & Pantl. (1 sp.) 125.6318 Genus Collabium Blume (15 spp.) 125.6319 Genus Nephelaphyllum Blume (11 spp.) 125.6320 Genus Hancockia Rolfe (1 sp.) 125.6321 Genus Tainia Blume (38 spp.) ### Tribus Vandeae Lindl. 125.6410 Subtribus Adrorhizinae Schltr. 125.6411 Genus Adrorhizon Hook. fil. (1 sp.) 125.6412 Genus Sirhookera Kuntze (2 spp.) 125.6413 Genus Bromheadia Lindl. (31 spp.) 125.6420 Subtribus Polystachyinae 125.6421 Genus Polystachya Hook. (262 spp.) 125.6422 Genus Hederorkis Thouars (2 spp.) #### Subtribus Angraecinae 125.6431 Genus Angraecum Bory (223 spp.) 125.6432 Genus Jumellea Schltr. (66 spp.) 125.6433 Genus Lemurorchis Kraenzl. (1 sp.) 125.6434 Genus Sobennikoffia Schltr. (4 spp.) 125.6435 Genus Oeoniella Schltr. (2 spp.) 125.6436 Genus Ambrella H. Perrier (1 sp.) 125.6437 Genus Lemurella Schltr. (4 spp.) 125.6438 Genus Cryptopus Lindl. (4 spp.) 125.6439 Genus Neobathiea Schltr. (7 spp.) 125.6440 Genus Oeonia Lindl. (5 spp.) 125.6441 Genus Aeranthes Lindl. (47 spp.) 125.6442 Genus Calyptrochilum Kraenzl. (3 spp.) 125.6443 Genus Listrostachys Rchb. fil. (1 sp.) 125.6444 Genus Campylocentrum Benth. (88 spp.) 125.6445 Genus Dendrophylax Rchb. fil. (15 spp.) 125.6446 Genus Erasanthe P. J. Cribb, Hermans & D. L. Roberts (1 sp.) 125.6447 Genus Aerangis Rchb. fil. (58 spp.) 125.6448 Genus Summerhayesia P. J. Cribb (3 spp.) 125.6449 Genus Amesiella Schltr. ex Garay (2 spp.) 125.6450 Genus Microcoelia Lindl. (33 spp.) 125.6451 Genus Chauliodon Summerh. (1 sp.) 125.6452 Genus Taeniorrhiza Summerh. (1 sp.) 125.6453 Genus Dinklageella Mansf. (4 spp.) 125.6454 Genus Solenangis Schltr. (8 spp.) 125.6455 Genus Beclardia A. Rich. (2 spp.) 125.6456 Genus Eurychone Schltr. (2 spp.) 125.6457 Genus Eggelingia Summerh. (3 spp.) 125.6458 Genus Tridactyle Schltr. (46 spp.) 125.6459 Genus Cardiochilos P. J. Cribb (1 sp.) 125.6460 Genus Nephrangis (Schltr.) Summerh. (1 sp.) 125.6461 Genus Ypsilopus Summerh. (13 spp.) 125.6462 Genus Ancistrorhynchus Finet (18 spp.) 125.6463 Genus Bolusiella Schltr. (5 spp.) 125.6464 Genus Plectrelminthus Raf. (1 sp.) 125.6465 Genus Cyrtorchis Schltr. (19 spp.) 125.6466 Genus Planetangis Stévart & Farminhão (1 sp.) 125.6467 Genus Podangis Schltr. (3 spp.) 125.6468 Genus Kylicanthe Descourv., Stévart & Droissart (7 spp.) 125.6469 Genus Diaphananthe Schltr. (30 spp.) 125.6470 Genus Rhipidoglossum Schltr. (49 spp.) 125.6471 Genus Sarcorhynchus Schltr. (3 spp.) 125.6472 Genus Mystacidium Lindl. (24 spp.) 125.6473 Genus Sphyrarhynchus Mansf. (3 spp.) 125.6474 Genus Angraecopsis Kraenzl. (19 spp.) 125.6475 Genus Triceratorhynchus Summerh. (3 spp.) #### Subtribus Aeridinae 125.6481 Genus Pennilabium J. J. Sm. (18 spp.) 125.6482 Genus Ceratocentron Senghas (1 sp.) 125.6483 Genus Hymenorchis Schltr. (14 spp.) 125.6484 Genus Omoea Blume (2 spp.) 125.6485 Genus Santotomasia Ormerod (1 sp.) 125.6486 Genus Trachoma Garay (16 spp.) 125.6487 Genus Tuberolabium Yamam. (13 spp.) 125.6488 Genus Porrorhachis Garay (2 spp.) 125.6489 Genus Saccolabium Blume (4 spp.) 125.6490 Genus Chamaeanthus Schltr. (5 spp.) 125.6491 Genus Chroniochilus J. J. Sm. (5 spp.) 125.6492 Genus Grosourdya Rchb. fil. (34 spp.) 125.6493 Genus Kipandiorchis P. O´Byrne & Gokusing (2 spp.) 125.6494 Genus Luisia Gaudich. (49 spp.) 125.6495 Genus Gastrochilus D. Don (81 spp.) 125.6496 Genus Biermannia King & Pantl. (10 spp.) 125.6497 Genus Taprobanea Christenson (1 sp.) 125.6498 Genus Dyakia Christenson (1 sp.) 125.6499 Genus Dryadorchis Schltr. (5 spp.) 125.6500 Genus Phragmorchis L. O. Williams (1 sp.) 125.6501 Genus Robiquetia Gaudich. (93 spp.) 125.6502 Genus Malleola J. J. Sm. & Schltr. ex Schltr. (4 spp.) 125.6503 Genus Uncifera Lindl. (6 spp.) 125.6504 Genus Aerides Lour. (30 spp.) 125.6505 Genus Papilionanthe Schltr. (12 spp.) 125.6506 Genus Vanda Jones (92 spp.) 125.6507 Genus Seidenfadenia Garay (1 sp.) 125.6508 Genus Paraholcoglossum Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen (2 spp.) 125.6509 Genus Holcoglossum Schltr. (18 spp.) 125.6510 Genus Rhynchostylis Blume (6 spp.) 125.6511 Genus Phalaenopsis Blume (84 spp.) 125.6512 Genus Paraphalaenopsis A. D. Hawkes (4 spp.) 125.6513 Genus Pteroceras Hasselt ex Hassk. (13 spp.) 125.6514 Genus Brachypeza Schltr. ex Garay (12 spp.) 125.6515 Genus Macropodanthus L. O. Williams (12 spp.) 125.6516 Genus Dimorphorchis Rolfe (10 spp.) 125.6517 Genus Cottonia Wight (1 sp.) 125.6518 Genus Diploprora Hook. fil. (2 spp.) 125.6519 Genus Drymoanthus Nicholls (8 spp.) 125.6520 Genus Vandopsis Pfitzer (2 spp.) 125.6521 Genus Cymbilabia D. K. Liu & Ming H. Li (3 spp.) 125.6522 Genus Sarcanthopsis Garay (6 spp.) 125.6523 Genus Acampe Lindl. (10 spp.) 125.6524 Genus Saccolabiopsis J. J. Sm. (15 spp.) 125.6525 Genus Schoenorchis Reinw. (30 spp.) 125.6526 Genus Seidenfadeniella C. S. Kumar (4 spp.) 125.6527 Genus Pelatantheria Ridl. (8 spp.) 125.6528 Genus Jejewoodia Szlach. (6 spp.) 125.6529 Genus Trichoglottis Blume (86 spp.) 125.6530 Genus Pomatocalpa Breda, Kuhl & Hasselt (24 spp.) 125.6531 Genus Plectorrhiza Dockrill (6 spp.) 125.6532 Genus Renanthera Lour. (26 spp.) 125.6533 Genus Sarcoglyphis Garay (14 spp.) 125.6534 Genus Cleisomeria Lindl. ex G. Don (2 spp.) 125.6535 Genus Diplocentrum Lindl. (2 spp.) 125.6536 Genus Smitinandia Holttum (3 spp.) 125.6537 Genus Deceptor Seidenf. (1 sp.) 125.6538 Genus Cleisostomopsis Seidenf. (2 spp.) 125.6539 Genus Cleisostoma Blume (107 spp.) 125.6540 Genus Stereochilus Lindl. (9 spp.) 125.6541 Genus Micropera Lindl. (21 spp.) 125.6542 Genus Bidoupia Aver., Ormerod & Duy (2 spp.) 125.6543 Genus Arachnis Blume (18 spp.) 125.6544 Genus Ascochilus Ridl. (2 spp.) 125.6545 Genus Bogoria J. J. Sm. (12 spp.) 125.6546 Genus Thrixspermum Lour. (199 spp.) 125.6547 Genus Cleisocentron Brühl (9 spp.) 125.6548 Genus Rhynchogyna Seidenf. & Garay (2 spp.) 125.6549 Genus Chiloschista Lindl. (25 spp.) 125.6550 Genus Sarcochilus R. Br. (25 spp.) 125.6551 Genus Ophioglossella Schuit. & Ormerod (1 sp.) 125.6552 Genus Mobilabium Rupp (1 sp.) 125.6553 Genus Peristeranthus P. F. Hunt (1 sp.) 125.6554 Genus Rhinerrhiza Rupp (2 spp.) 125.6555 Genus Parasarcochilus Dockrill (3 spp.) 125.6556 Genus Eclecticus P. O´Byrne (1 sp.) 125.6557 Genus Adenoncos Blume (18 spp.) 125.6558 Genus Microsaccus Blume (13 spp.) 125.6559 Genus Calymmanthera Schltr. (6 spp.) 125.6560 Genus Sarcophyton Garay (3 spp.) 125.6561 Genus Taeniophyllum Blume (245 spp.) ### Tribus Cymbidieae Pfitzer #### Subtribus Cymbidiinae Benth. 125.6611 Genus Cymbidium Sw. (80 spp.) 125.6612 Genus Acriopsis Reinw. ex Blume (6 spp.) 125.6613 Genus Thecopus Seidenf. (2 spp.) 125.6614 Genus Thecostele Rchb. fil. (1 sp.) 125.6615 Genus Devogelia Schuit. (1 sp.) 125.6616 Genus Grammatophyllum Blume (13 spp.) 125.6617 Genus Porphyroglottis Ridl. (1 sp.) #### Subtribus Eulophiinae Benth. 125.6621 Genus Dipodium R. Br. (40 spp.) 125.6622 Genus Ansellia Lindl. (1 sp.) 125.6623 Genus Claderia Hook. fil. (1 sp.) 125.6624 Genus Imerinaea Schltr. (1 sp.) 125.6625 Genus Graphorkis Thouars (4 spp.) 125.6626 Genus Eulophia R. Br. (275 spp.) #### Subtribus Catasetinae Schltr. 125.6631 Genus Cyanaeorchis Barb. Rodr. (3 spp.) 125.6632 Genus Grobya Lindl. (5 spp.) 125.6633 Genus Galeandra Lindl. (32 spp.) 125.6634 Genus Clowesia Lindl. (8 spp.) 125.6635 Genus Catasetum Rich. ex Kunth (182 spp.) 125.6636 Genus Dressleria Dodson (13 spp.) 125.6637 Genus Cycnoches Lindl. (31 spp.) 125.6638 Genus Mormodes Lindl. (89 spp.) #### Subtribus Cyrtopodiinae Benth. 125.6641 Genus Cyrtopodium R. Br. (49 spp.) #### Subtribus Oncidiinae Benth. 125.6651 Genus Psychopsis Raf. (4 spp.) 125.6652 Genus Psychopsiella Lückel & Braem (1 sp.) 125.6653 Genus Trichopilia Lindl. (43 spp.) 125.6654 Genus Cuitlauzina La Llave & Lex. (9 spp.) 125.6655 Genus Rossioglossum (Schltr.) Garay & G. C. Kenn. (12 spp.) 125.6656 Genus Cohniella Pfitzer (26 spp.) 125.6657 Genus Trichocentrum Poepp. & Endl. (65 spp.) 125.6658 Genus Grandiphyllum Docha Neto (11 spp.) 125.6659 Genus Saundersia Rchb. fil. (2 spp.) 125.6660 Genus Lockhartia Hook. (33 spp.) 125.6661 Genus Ornithocephalus Hook. (54 spp.) 125.6662 Genus Dunstervillea Garay (1 sp.) 125.6663 Genus Caluera Dodson & Determann (5 spp.) 125.6664 Genus Eloyella P. Ortiz (10 spp.) 125.6665 Genus Zygostates Lindl. (28 spp.) 125.6666 Genus Phymatidium Lindl. (10 spp.) 125.6667 Genus Rauhiella Pabst & P. I. S. Braga (3 spp.) 125.6668 Genus Chytroglossa Rchb. fil. (3 spp.) 125.6669 Genus Thysanoglossa Porto & Brade (3 spp.) 125.6670 Genus Platyrhiza Barb. Rodr. (1 sp.) 125.6671 Genus Hintonella Ames (1 sp.) 125.6672 Genus Centroglossa Barb. Rodr. (7 spp.) 125.6673 Genus Trichoceros Kunth (9 spp.) 125.6674 Genus Telipogon Mutis ex Kunth (247 spp.) 125.6675 Genus Hofmeisterella Rchb. fil. (3 spp.) 125.6676 Genus Fernandezia Lindl. (104 spp.) 125.6677 Genus Vitekorchis Romowicz & Szlach. (7 spp.) 125.6678 Genus Oncidium Sw. (374 spp.) 125.6679 Genus Ecuadorella Dodson & G. A. Romero (3 spp.) 125.6680 Genus Nohawilliamsia M. W. Chase & Whitten (1 sp.) 125.6681 Genus Otoglossum (Schltr.) Garay & Dunst. (24 spp.) 125.6682 Genus Cyrtochiloides N. H. Williams & M. W. Chase (3 spp.) 125.6683 Genus Miltoniopsis God.-Leb. (6 spp.) 125.6684 Genus Caucaea Schltr. (26 spp.) 125.6685 Genus Cyrtochilum Kunth (204 spp.) 125.6686 Genus Miltonia Lindl. (11 spp.) 125.6687 Genus Cischweinfia Dressler & N. H. Williams (11 spp.) 125.6688 Genus Oliveriana Rchb. fil. (14 spp.) 125.6689 Genus Systeloglossum Schltr. (5 spp.) 125.6690 Genus Aspasia Lindl. (7 spp.) 125.6691 Genus Brassia R. Br. (67 spp.) 125.6692 Genus Tolumnia Raf. (26 spp.) 125.6693 Genus Erycina Lindl. (7 spp.) 125.6694 Genus Rhynchostele Rchb. fil. (18 spp.) 125.6695 Genus Notyliopsis P. Ortiz (1 sp.) 125.6696 Genus Zelenkoa Chase & Williams (1 sp.) 125.6697 Genus Gomesa R. Br. (139 spp.) 125.6698 Genus Solenidium Lindl. (3 spp.) 125.6699 Genus Capanemia Barb. Rodr. (17 spp.) 125.6700 Genus Plectrophora H. Focke (9 spp.) 125.6701 Genus Leochilus Knowles & Westc. (14 spp.) 125.6702 Genus Pterostemma Kraenzl. (6 spp.) 125.6703 Genus Schunkea Senghas (1 sp.) 125.6704 Genus Suarezia Dodson (1 sp.) 125.6705 Genus Sanderella Kuntze (2 spp.) 125.6706 Genus Rodriguezia Ruiz & Pav. (48 spp.) 125.6707 Genus Seegeriella Senghas (3 spp.) 125.6708 Genus Warmingia Rchb. fil. (4 spp.) 125.6709 Genus Macradenia R. Br. (10 spp.) 125.6710 Genus Trizeuxis Lindl. (1 sp.) 125.6711 Genus Macroclinium Barb. Rodr. (48 spp.) 125.6712 Genus Santanderella P. Ortiz (1 sp.) 125.6713 Genus Cypholoron Dodson & Dressler (2 spp.) 125.6714 Genus Notylia Lindl. (52 spp.) 125.6715 Genus Polyotidium Garay (1 sp.) 125.6716 Genus Sutrina Lindl. (2 spp.) 125.6717 Genus Ionopsis Kunth (7 spp.) 125.6718 Genus Comparettia Poepp. & Endl. (88 spp.) 125.6719 Genus Quekettia Lindl. (7 spp.) 125.6720 Genus Archivea Christenson & Jenny (1 sp.) #### Subtribus Eriopsidinae Szlach. 125.6721 Genus Eriopsis Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Maxillariinae Benth. 125.6731 Genus Maxillaria Ruiz & Pav. (661 spp.) 125.6732 Genus Neomoorea Rolfe (1 sp.) 125.6733 Genus Lycaste Lindl. (50 spp.) 125.6734 Genus Anguloa Ruiz & Pav. (9 spp.) 125.6735 Genus Sudamerlycaste Archila (49 spp.) 125.6736 Genus Xylobium Lindl. (34 spp.) 125.6737 Genus Scuticaria Lindl. (12 spp.) 125.6738 Genus Rudolfiella Hoehne (7 spp.) 125.6739 Genus Bifrenaria Lindl. (23 spp.) 125.6740 Genus Guanchezia G. A. Romero & Carnevali (1 sp.) 125.6741 Genus Horvatia Garay (1 sp.) 125.6742 Genus Teuscheria Garay (10 spp.) #### Subtribus Zygopetalinae Schltr. 125.6751 Genus Zygopetalum Hook. (12 spp.) 125.6752 Genus Cryptarrhena R. Br. (2 spp.) 125.6753 Genus Dichaea Lindl. (131 spp.) 125.6754 Genus Benzingia Dodson (11 spp.) 125.6755 Genus Chaubardiella Garay (8 spp.) 125.6756 Genus Stenia Lindl. (23 spp.) 125.6757 Genus Huntleya Bateman ex Lindl. (15 spp.) 125.6758 Genus Kefersteinia Rchb. fil. (60 spp.) 125.6759 Genus xAckersteinia Neudecker (0 sp.) 125.6760 Genus Stenotyla Dressler (8 spp.) 125.6761 Genus Cochleanthes Raf. (1 sp.) 125.6762 Genus Warszewiczella Rchb. fil. (10 spp.) 125.6763 Genus Pescatoria Rchb. fil. (22 spp.) 125.6764 Genus Euryblema Dressler (2 spp.) 125.6765 Genus Chondroscaphe (Dressler) Senghas & Gerlach (14 spp.) 125.6766 Genus Daiotyla Dressler (5 spp.) 125.6767 Genus Echinorhyncha Dressler (5 spp.) 125.6768 Genus Aetheorhyncha Dressler (1 sp.) 125.6769 Genus Ixyophora Dressler (8 spp.) 125.6770 Genus Chondrorhyncha Lindl. (7 spp.) 125.6771 Genus Pridgeonia Pupulin (1 sp.) 125.6772 Genus Cheiradenia Lindl. (1 sp.) 125.6773 Genus Warreella Schltr. (2 spp.) 125.6774 Genus Warreopsis Garay (4 spp.) 125.6775 Genus Vargasiella C. Schweinf. (3 spp.) 125.6776 Genus Warrea Lindl. (3 spp.) 125.6777 Genus Otostylis Schltr. (2 spp.) 125.6778 Genus Paradisanthus Rchb. fil. (4 spp.) 125.6779 Genus Hoehneella Ruschi (2 spp.) 125.6780 Genus Koellensteinia Rchb. fil. (19 spp.) 125.6781 Genus Galeottia A. Rich. (12 spp.) 125.6782 Genus Batemannia Lindl. (5 spp.) 125.6783 Genus Zygosepalum Rchb. fil. (8 spp.) 125.6784 Genus Chaubardia Rchb. fil. (3 spp.) 125.6785 Genus Neogardneria Schltr. (1 sp.) 125.6786 Genus Aganisia Lindl. (4 spp.) 125.6787 Genus Promenaea Lindl. (19 spp.) 125.6788 Genus Pabstia Garay (6 spp.) #### Subtribus Stanhopeinae Benth. 125.6791 Genus Braemia Jenny (1 sp.) 125.6792 Genus Paphinia Lindl. (16 spp.) 125.6793 Genus Horichia Jenny (1 sp.) 125.6794 Genus Houlletia Brongn. (10 spp.) 125.6795 Genus Schlimmia Planch. & Linden (2 spp.) 125.6796 Genus Trevoria F. Lehm. (6 spp.) 125.6797 Genus Cirrhaea Lindl. (7 spp.) 125.6798 Genus Gongora Ruiz & Pav. (75 spp.) 125.6799 Genus Acineta Lindl. (13 spp.) 125.6800 Genus Lueddemannia Rchb. fil. (3 spp.) 125.6801 Genus Lacaena Lindl. (2 spp.) 125.6802 Genus Vasqueziella Dodson (1 sp.) 125.6803 Genus Polycycnis Rchb. fil. (18 spp.) 125.6804 Genus Lueckelia Jenny (1 sp.) 125.6805 Genus Kegeliella Mansf. (4 spp.) 125.6806 Genus Soterosanthus Lehm. ex Jenny (1 sp.) 125.6807 Genus Stanhopea Frost ex Hook. (78 spp.) 125.6808 Genus Embreea Dodson (1 sp.) 125.6809 Genus Sievekingia Rchb. fil. (11 spp.) 125.6810 Genus Coryanthes Hook. (65 spp.) #### Subtribus Coeliopsidinae Szlach. 125.6821 Genus Coeliopsis Rchb. fil. (1 sp.) 125.6822 Genus Lycomormium Rchb. fil. (5 spp.) 125.6823 Genus Peristeria Hook. (10 spp.) ### Tribus Epidendreae Lindl. #### Subtribus Agrostophyllinae 125.7011 Genus Agrostophyllum Blume (141 spp.) 125.7012 Genus Earina Lindl. (8 spp.) 125.7020 Subtribus Ponerinae Pfitzer 125.7021 Genus Ponera Lindl. (4 spp.) 125.7022 Genus Nemaconia Knowles & Westc. (6 spp.) 125.7023 Genus Helleriella A. D. Hawkes (2 spp.) 125.7024 Genus Isochilus R. Br. (14 spp.) #### Subtribus Calypsoinae 125.7031 Genus Ephippianthus Rchb. fil. (2 spp.) 125.7032 Genus Dactylostalix Rchb. fil. (1 sp.) 125.7033 Genus Calypso Salisb. (1 sp.) 125.7034 Genus Tipularia Nutt. (7 spp.) 125.7035 Genus Changnienia Chien (2 spp.) 125.7036 Genus Govenia Lindl. (30 spp.) 125.7037 Genus Aplectrum Nutt. (1 sp.) 125.7038 Genus Cremastra Lindl. (7 spp.) 125.7039 Genus Oreorchis Lindl. (18 spp.) 125.7040 Genus Corallorhiza Châtel. (15 spp.) 125.7041 Genus Yoania Maxim. (4 spp.) 125.7042 Genus Danxiaorchis J. W. Zhai et al. (2 spp.) 125.7043 Genus Coelia Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Chysidinae Schltr. 125.7051 Genus Chysis Lindl. (15 spp.) 125.7060 Subtribus Bletiinae Benth. 125.7061 Genus Bletia Ruiz & Pav. (55 spp.) #### Subtribus Laeliinae Benth. 125.7071 Genus Meiracyllium Rchb. fil. (2 spp.) 125.7072 Genus Orleanesia Barb. Rodr. (8 spp.) 125.7073 Genus Jacquiniella Schltr. (12 spp.) 125.7074 Genus Scaphyglottis Poepp. & Endl. (84 spp.) 125.7075 Genus Nidema Britton & Millsp. (2 spp.) 125.7076 Genus Domingoa Schltr. (5 spp.) 125.7077 Genus Arpophyllum La Llave & Lex. (5 spp.) 125.7078 Genus Alamania La Llave & Lex. (1 sp.) 125.7079 Genus Isabelia Barb. Rodr. (3 spp.) 125.7080 Genus xIsanitella Leinig (0 sp.) 125.7081 Genus Loefgrenianthus Hoehne (1 sp.) 125.7082 Genus Homalopetalum Rolfe (8 spp.) 125.7083 Genus Pygmaeorchis Brade (2 spp.) 125.7084 Genus Epidendrum L. (1822 spp.) 125.7085 Genus Microepidendrum Brieger (5 spp.) 125.7086 Genus Dimerandra Schltr. (5 spp.) 125.7087 Genus Barkeria Knowles & Westc. (19 spp.) 125.7088 Genus Acrorchis Dressler (1 sp.) 125.7089 Genus Tetramicra Lindl. (10 spp.) 125.7090 Genus Artorima Dressler & G. E. Pollard (2 spp.) 125.7091 Genus Hagsatera R. González (2 spp.) 125.7092 Genus Pseudolaelia Porto & Brade (23 spp.) 125.7093 Genus Leptotes Lindl. (9 spp.) 125.7094 Genus Dinema Lindl. (2 spp.) 125.7095 Genus Oestlundia W. E. Higgins (5 spp.) 125.7096 Genus Amoana Leopardi & Carnevali (2 spp.) 125.7097 Genus Encyclia Hook. (194 spp.) 125.7098 Genus Prosthechea Knowles & Westc. (133 spp.) 125.7099 Genus Psychilis Raf. (15 spp.) 125.7100 Genus Caularthron Raf. (2 spp.) 125.7101 Genus Cattleya Lindl. (140 spp.) 125.7102 Genus Guarianthe Dressler & W. E. Higgins (4 spp.) 125.7103 Genus Broughtonia R. Br. (6 spp.) 125.7104 Genus Quisqueya Dod (4 spp.) 125.7105 Genus Schomburgkia Lindl. (21 spp.) 125.7106 Genus xSchombolaelia (0 sp.) 125.7107 Genus Laelia Lindl. (7 spp.) 125.7108 Genus Adamantinia van den Berg & C. N. Gonç. (1 sp.) 125.7109 Genus Myrmecophila Rolfe (9 spp.) 125.7110 Genus Rhyncholaelia Schltr. (2 spp.) 125.7111 Genus Brassavola R. Br. (15 spp.) 125.7112 Genus Constantia Barb. Rodr. (6 spp.) #### Subtribus Pleurothallidinae Lindl. ex G. Don 125.7121 Genus Neocogniauxia Schltr. (2 spp.) 125.7122 Genus Dilomilis Raf. (5 spp.) 125.7123 Genus Tomzanonia Nir (1 sp.) 125.7124 Genus Brachionidium Lindl. (83 spp.) 125.7125 Genus Atopoglossum Luer (3 spp.) 125.7126 Genus Sansonia Chiron (2 spp.) 125.7127 Genus Octomeria R. Br. (142 spp.) 125.7128 Genus Dresslerella Luer (14 spp.) 125.7129 Genus Myoxanthus Poepp. & Endl. (51 spp.) 125.7130 Genus Echinosepala Pridgeon & M. W. Chase (17 spp.) 125.7131 Genus Pupulinia Karremans & Bogarín (1 sp.) 125.7132 Genus Restrepiella Garay & Dunst. (5 spp.) 125.7133 Genus Barbosella Schltr. (19 spp.) 125.7134 Genus Restrepia Kunth (63 spp.) 125.7135 Genus Pleurothallopsis Porto & Brade (20 spp.) 125.7136 Genus Chamelophyton Garay (1 sp.) 125.7137 Genus Acianthera Scheidw. (303 spp.) 125.7138 Genus Lankesteriana Karremans (24 spp.) 125.7139 Genus Zootrophion Luer (31 spp.) 125.7140 Genus Trichosalpinx Luer (31 spp.) 125.7141 Genus Tubella (Luer) Archila (73 spp.) 125.7142 Genus Pseudolepanthes (Luer) Archila (11 spp.) 125.7143 Genus Pendusalpinx Karremans & Mel. Fernández (7 spp.) 125.7144 Genus Opilionanthe Karremans & Bogarín (2 spp.) 125.7145 Genus Gravendeelia Bogarín & Karremans (1 sp.) 125.7146 Genus Stellamaris Mel. Fernández & Bogarín (1 sp.) 125.7147 Genus Anathallis Barb. Rodr. (121 spp.) 125.7148 Genus Lepanthopsis (Cogn.) Ames (49 spp.) 125.7149 Genus Lepanthes Sw. (1131 spp.) 125.7150 Genus Draconanthes (Luer) Luer (6 spp.) 125.7151 Genus Frondaria Luer (2 spp.) 125.7152 Genus Trisetella Luer (28 spp.) 125.7153 Genus Dracula Luer (145 spp.) 125.7154 Genus Porroglossum Schltr. (56 spp.) 125.7155 Genus Masdevallia Ruiz & Pav. (640 spp.) 125.7156 Genus Diodonopsis Pridgeon & M. W. Chase (4 spp.) 125.7157 Genus Phloeophila Hoehne & Schltr. (5 spp.) 125.7158 Genus Luerella Braas (1 sp.) 125.7159 Genus Ophidion Luer (15 spp.) 125.7160 Genus Andreettaea Luer (1 sp.) 125.7161 Genus Andinia (Luer) Luer (81 spp.) 125.7162 Genus Dryadella Luer (61 spp.) 125.7163 Genus Specklinia Lindl. (111 spp.) 125.7164 Genus Muscarella Luer (56 spp.) 125.7165 Genus Scaphosepalum Pfitzer (54 spp.) 125.7166 Genus Platystele Schltr. (120 spp.) 125.7167 Genus Teagueia (Luer) Luer (18 spp.) 125.7168 Genus Stelis Sw. (1335 spp.) 125.7169 Genus Pleurothallis R. Br. (535 spp.) 125.7170 Genus Pabstiella Brieger & Senghas (147 spp.) 125.7171 Genus Madisonia Luer (7 spp.) # Familia Boryaceae M. W. Chase (13 spp.) 126.0001 Genus Alania Endl. (1 sp.) 126.0002 Genus Borya Labill. (12 spp.) # Family Blandfordiaceae R. Dahlgren & Clifford (4 spp.) 127.0001 Genus Blandfordia Sm. (4 spp.) # Familia Asteliaceae Dumort. (37 spp.) 128.0001 Genus Neoastelia J. B. Williams (1 sp.) 128.0002 Genus Milligania Hook. fil. (5 spp.) 128.0003 Genus Astelia Banks & Sol. ex R. Br. (31 spp.) # Familia Lanariaceae H. Huber ex R. Dahlgren (1 sp.) 129.0001 Genus Lanaria Aiton (1 sp.) # Familia Hypoxidaceae R. Br. (171 spp.) 130.0001 Genus Empodium Salisb. (7 spp.) 130.0002 Genus Spiloxene Salisb. (3 spp.) 130.0003 Genus Pauridia Harv. (35 spp.) 130.0004 Genus Rhodohypoxis Nel (6 spp.) 130.0005 Genus Hypoxis L. (88 spp.) 130.0006 Genus Sinocurculigo Z. J. Liu, L. J. Chen & K. Wei Liu (1 sp.) 130.0007 Genus Molineria Colla (10 spp.) 130.0008 Genus Curculigo Gaertn. (18 spp.) 130.0009 Genus Hypoxidia Friedmann (2 spp.) 130.0010 Genus Neofriedmannia Kocyan & Wiland (1 sp.) # Familia Tecophilaeaceae Leyb. (26 spp.) ## Subfamilia Tecophilaeoideae Reveal 131.1001 Genus Conanthera Ruiz & Pav. (5 spp.) 131.1002 Genus Tecophilaea Bertero ex Colla (2 spp.) 131.1003 Genus Zephyra D. Don (2 spp.) 131.1004 Genus Odontostomum Torr. (1 sp.) ## Subfamilia Wallerioideae R. Dahlgren 131.2001 Genus Kabuyea Brummitt (1 sp.) 131.2002 Genus Cyanastrum Oliv. (3 spp.) 131.2003 Genus Walleria J. Kirk (3 spp.) 131.2004 Genus Eremiolirion J. C. Manning & F. Forest (1 sp.) 131.2005 Genus Cyanella Royen ex L. (8 spp.) # Familia Doryanthaceae R. Dahlgren & Clifford (2 spp.) 132.0001 Genus Doryanthes Corrêa (2 spp.) # Familia Ixioliriaceae (Pax) Nakai (4 spp.) 133.0001 Genus Ixiolirion Fisch. ex Herb. (4 spp.) # Familia Iridaceae Juss. (2579 spp.) ## Subfamilia Isophysidoideae Takht. ex Thorne & Reveal 134.1001 Genus Isophysis T. Moore (1 sp.) ## Subfamilia Patersonioideae Goldblatt 134.2001 Genus Patersonia R. Br. (23 spp.) ## Subfamilia Geosiridoideae Goldblatt & J. C. Manning 134.3001 Genus Geosiris Baill. (3 spp.) ## Subfamilia Aristeoideae Vines 134.4001 Genus Aristea Sol. ex Aiton (61 spp.) ## Subfamilia Nivenioideae Schulze ex Goldblatt 134.5001 Genus Nivenia Vent. (11 spp.) 134.5002 Genus Witsenia Thunb. (1 sp.) 134.5003 Genus Klattia Baker (3 spp.) ## Subfamilia Crocoideae Burnett 134.6100 Tribus Tritoniopsideae Goldblatt & J. C. Manning 134.6101 Genus Tritoniopsis L. Bolus (25 spp.) 134.6102 Genus Melasphaerula Ker Gawl. (1 sp.) ### Tribus Gladioleae Dumort. 134.6201 Genus Gladiolus L. (285 spp.) ### Tribus Watsonieae Klatt 134.6301 Genus Micranthus (Pers.) Eckl. (7 spp.) 134.6302 Genus Thereianthus G. J. Lewis (11 spp.) 134.6303 Genus Watsonia Mill. (53 spp.) ### Tribus Pillansieae Goldblatt 134.6401 Genus Pillansia L. Bolus (1 sp.) ### Tribus Freesieae Goldblatt & J. C. Manning 134.6501 Genus Zygotritonia Mildbr. (7 spp.) 134.6502 Genus Xenoscapa (Goldblatt) Goldblatt & Manning (3 spp.) 134.6503 Genus Freesia Eckl. ex Klatt (16 spp.) ### Tribus Ixieae Dumort. #### Subtribus Lapeirousiinae 134.6611 Genus Afrosolen Goldblatt & J. C. Manning (15 spp.) 134.6612 Genus Lapeirousia Pourr. (26 spp.) 134.6613 Genus Codonorhiza Goldblatt & J. C. Manning (7 spp.) 134.6614 Genus Cyanixia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6615 Genus Savannosiphon Goldblatt & Marais (1 sp.) #### Subtribus Tritoniinae 134.6621 Genus Devia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6622 Genus Crocosmia Planch. (8 spp.) 134.6623 Genus Radinosiphon N. E. Br. (2 spp.) #### Subtribus Crocinae 134.6631 Genus Romulea Maratti (113 spp.) 134.6632 Genus Crocus L. (241 spp.) 134.6633 Genus Syringodea Hook. fil. (7 spp.) 134.6634 Genus Afrocrocus J. C. Manning & Goldblatt (1 sp.) #### Subtribus Hesperanthinae 134.6641 Genus Hesperantha Ker Gawl. (92 spp.) 134.6642 Genus Geissorhiza Ker Gawl. (102 spp.) #### Subtribus Ixiinae 134.6651 Genus Chasmanthe N. E. Br. (3 spp.) 134.6652 Genus Babiana Ker Gawl. (97 spp.) 134.6653 Genus Duthieastrum M. P. de Vos (1 sp.) 134.6654 Genus Sparaxis Ker Gawl. (16 spp.) 134.6655 Genus Dierama K. Koch (43 spp.) 134.6656 Genus Tritonia Ker Gawl. (29 spp.) 134.6657 Genus Ixia L. (99 spp.) ## Subfamilia incertae sedis 134.6901 Genus Diplarrhena Labill. (2 spp.) ## Subfamilia Iridoideae Eaton ### Tribus Irideae Kitt. #### Subtribus Iridineae 134.7111 Genus Dietes Salisb. (6 spp.) 134.7112 Genus Belamcanda Adans. (1 sp.) 134.7113 Genus Iris L. (316 spp.) 134.7140 Subtribus Ferrariineae 134.7141 Genus Ferraria Burm. ex Mill. (18 spp.) 134.7142 Genus Bobartia L. (16 spp.) 134.7143 Genus Moraea Mill. (231 spp.) ### Tribus Sisyrinchieae Klatt 134.7201 Genus Orthrosanthus Sweet (9 spp.) 134.7202 Genus Libertia Spreng. (17 spp.) 134.7203 Genus Solenomelus Miers (2 spp.) 134.7204 Genus Olsynium Raf. (19 spp.) 134.7205 Genus Tapeinia Comm. ex Juss. (1 sp.) 134.7206 Genus Sisyrinchium L. (205 spp.) ### Tribus Trimezieae Ravenna 134.7301 Genus Pseudiris Chukr & A. Gil (1 sp.) 134.7302 Genus Pseudotrimezia R. C. Foster (28 spp.) 134.7303 Genus Neomarica Sprague (37 spp.) 134.7304 Genus Deluciris A. Gil & Lovo (2 spp.) 134.7305 Genus Trimezia Salisb. ex Herb. (32 spp.) ### Tribus Tigridieae Kitt. 134.7401 Genus Larentia Klatt (3 spp.) 134.7402 Genus Cipura Aubl. (8 spp.) 134.7403 Genus Lethia Ravenna (1 sp.) 134.7404 Genus Salpingostylis Small (1 sp.) 134.7405 Genus Nemastylis Nutt. (8 spp.) 134.7406 Genus Herbertia Sweet (8 spp.) 134.7407 Genus Calydorea Herb. (21 spp.) 134.7408 Genus Cypella Herb. (37 spp.) 134.7409 Genus Sphenostigma Baker (6 spp.) 134.7410 Genus Alophia Herb. (7 spp.) 134.7411 Genus Phalocallis Herb. (6 spp.) 134.7412 Genus Eleutherine Herb. (3 spp.) 134.7413 Genus Hesperoxiphion Baker (5 spp.) 134.7414 Genus Gelasine Herb. (8 spp.) 134.7415 Genus Mastigostyla I. M. Johnst. (29 spp.) 134.7416 Genus Ennealophus N. E. Br. (6 spp.) 134.7417 Genus Cobana Ravenna (1 sp.) 134.7418 Genus Sessilanthera Molseed & Cruden (3 spp.) 134.7419 Genus Tigridia Juss. (58 spp.) # Familia Xeronemataceae M. W. Chase (2 spp.) 135.0001 Genus Xeronema Brongn. & Gris (2 spp.) # Familia Asphodelaceae Juss. (1239 spp.) ## Subfamilia Asphodeloideae Burnett ### Tribus Asphodeleae Lam. & DC. 136.1101 Genus Asphodeline Rchb. (18 spp.) 136.1102 Genus Asphodelus L. (18 spp.) 136.1103 Genus Bulbinella Kunth (25 spp.) 136.1104 Genus Kniphofia Moench (72 spp.) 136.1105 Genus Trachyandra Kunth (61 spp.) 136.1106 Genus Eremurus M. Bieb. (58 spp.) 136.1107 Genus Bulbine Wolf (88 spp.) ### Tribus Aloeae A. Rich. 136.1201 Genus Aloidendron (Berger) Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1202 Genus Kumara Medik. (2 spp.) 136.1203 Genus Haworthia Duval (117 spp.) 136.1204 Genus Aloiampelos Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1205 Genus Aloe L. (563 spp.) 136.1206 Genus Haworthiopsis G. D. Rowley (18 spp.) 136.1207 Genus Gasteria Duval (27 spp.) 136.1208 Genus Astroloba Uitewaal (10 spp.) 136.1209 Genus xAstroworthia G. D. Rowley (0 sp.) 136.1210 Genus Aristaloe Boatwr. & J. C. Manning (1 sp.) 136.1211 Genus Gonialoe (Baker) Boatwr. & J. C. Manning (3 spp.) 136.1212 Genus Tulista Raf. (6 spp.) ## Subfamilia Xanthorrhoeoideae Reveal 136.2001 Genus Xanthorrhoea Sm. (28 spp.) ## Subfamilia Hemerocallidoideae Lindl. ### Tribus Hemerocallideae Duby 136.3101 Genus Simethis Kunth (1 sp.) 136.3102 Genus Hemerocallis L. (15 spp.) ### Tribus Johnsonieae Benth. 136.3201 Genus Hodgsoniola F. Muell. (1 sp.) 136.3202 Genus Tricoryne R. Br. (9 spp.) 136.3203 Genus Corynotheca F. Muell. (6 spp.) 136.3204 Genus Caesia R. Br. (14 spp.) 136.3205 Genus Arnocrinum Endl. & Lehm. ex Lehm. (3 spp.) 136.3206 Genus Hensmania W. Fitzg. (3 spp.) 136.3207 Genus Stawellia F. Muell. (2 spp.) 136.3208 Genus Johnsonia R. Br. (5 spp.) ### Tribus Phormieae Nakai 136.3301 Genus Pasithea D. Don (1 sp.) 136.3302 Genus Phormium J. R. Forst. & G. Forst. (2 spp.) ### Tribus Dianelleae Baker 136.3401 Genus Geitonoplesium A. Cunn. (1 sp.) 136.3402 Genus Agrostocrinum F. Muell. (2 spp.) 136.3403 Genus Herpolirion Hook. fil. (1 sp.) 136.3404 Genus Stypandra R. Br. (2 spp.) 136.3405 Genus Thelionema R. J. F. Hend. (3 spp.) 136.3406 Genus Eccremis Willd. ex Schult. fil. (1 sp.) 136.3407 Genus Dianella Juss. (38 spp.) # Familia Amaryllidaceae J. St.-Hil. (2359 spp.) ## Subfamilia Agapanthoideae Endl. 137.1001 Genus Agapanthus L’Hér. (11 spp.) ## Subfamilia Allioideae Herb. 137.2001 Genus Allium L. (1049 spp.) 137.2002 Genus Milula Prain (1 sp.) ## Subfamilia Tulbaghioideae M. F. Fay & M. W. Chase 137.3001 Genus Tulbaghia L. (29 spp.) ## Subfamilia Gilliesioideae Arn. 137.4001 Genus Solaria Phil. (5 spp.) 137.4002 Genus Gilliesia Lindl. (5 spp.) 137.4003 Genus Miersia Lindl. (5 spp.) 137.4004 Genus Nothoscordum Kunth (93 spp.) 137.4005 Genus Schickendantziella Speg. (1 sp.) 137.4006 Genus Speea Loes. (1 sp.) 137.4007 Genus Tristagma Poepp. (31 spp.) 137.4008 Genus Trichlora Baker (4 spp.) 137.4009 Genus Leucocoryne Lindl. (47 spp.) 137.4010 Genus Atacamallium Nic. García (1 sp.) ## Subfamilia Amaryllidoideae ### Tribus Amaryllideae Dumort. 137.5101 Genus Amaryllis L. (2 spp.) 137.5102 Genus Boophone Herb. (2 spp.) 137.5103 Genus Ammocharis Herb. (7 spp.) 137.5104 Genus Crinum L. (112 spp.) 137.5105 Genus Crossyne Salisb. (2 spp.) 137.5106 Genus Strumaria Jacq. (28 spp.) 137.5107 Genus Nerine Herb. (26 spp.) 137.5108 Genus Hessea Herb. (15 spp.) 137.5109 Genus Brunsvigia Heist. (19 spp.) ### Tribus Cyrtantheae Traub 137.5201 Genus Cyrtanthus Aiton (58 spp.) ### Tribus Calostemmateae D. Müll.-Doblies & U. Müll.-Doblies 137.5301 Genus Calostemma R. Br. (3 spp.) 137.5302 Genus Proiphys Herb. (5 spp.) ### Tribus Haemantheae Hutch. 137.5401 Genus Cryptostephanus Welw. ex Baker (3 spp.) 137.5402 Genus Clivia Lindl. (6 spp.) 137.5403 Genus Scadoxus Raf. (9 spp.) 137.5404 Genus Haemanthus L. (22 spp.) 137.5405 Genus Apodolirion Baker (6 spp.) 137.5406 Genus Gethyllis L. (31 spp.) ### Tribus Lycorideae Nakai 137.5501 Genus Ungernia Bunge (10 spp.) 137.5502 Genus Lycoris Herb. (20 spp.) 137.5503 Genus Shoubiaonia W. H. Qin, W. Q. Meng & Kun Liu (1 sp.) ### Tribus Galantheae Parl. 137.5601 Genus Hannonia Braun-Blanq. & Maire (1 sp.) 137.5602 Genus Lapiedra Lag. (1 sp.) 137.5603 Genus Vagaria Herb. (2 spp.) 137.5604 Genus Acis Salisb. (9 spp.) 137.5605 Genus Leucojum L. (2 spp.) 137.5606 Genus Galanthus L. (24 spp.) ### Tribus Pancratieae Dumort. 137.5701 Genus Pancratium L. (24 spp.) ### Tribus Narcisseae Lam. & DC. 137.5801 Genus Sternbergia Waldst. & Kit. (7 spp.) 137.5802 Genus Narcissus L. (68 spp.) ### Tribus Hippeastreae Herb. ex Sweet 137.5901 Genus Worsleya (Traub) Traub (1 sp.) 137.5902 Genus Cearanthes Ravenna (1 sp.) 137.5903 Genus Griffinia Ker Gawl. (23 spp.) 137.5904 Genus Hyline Herb. (4 spp.) 137.5905 Genus Traubia Moldenke (1 sp.) 137.5906 Genus Phycella Lindl. (15 spp.) 137.5907 Genus Sprekelia Heist. (2 spp.) 137.5908 Genus Rhodophiala C. Presl (9 spp.) 137.5909 Genus Zephyranthes Herb. (195 spp.) 137.5910 Genus Paposoa Nic. García (1 sp.) 137.5911 Genus Eremolirion Nic. García (1 sp.) 137.5912 Genus Hippeastrum Herb. (100 spp.) ### Tribus Eustephieae Hutch. 137.6001 Genus Eustephia Cav. (6 spp.) 137.6002 Genus Chlidanthus Herb. (5 spp.) 137.6003 Genus Hieronymiella Pax (10 spp.) ### Tribus Hymenocallideae Small 137.6101 Genus Pamianthe Stapf (3 spp.) 137.6102 Genus Paramongaia Velarde (5 spp.) 137.6103 Genus Clinanthus Herb. (25 spp.) 137.6104 Genus Hymenocallis Salisb. (62 spp.) 137.6105 Genus Leptochiton Sealy (2 spp.) 137.6106 Genus Ismene Salisb. (11 spp.) 137.6107 Genus Rauhia Traub (5 spp.) 137.6108 Genus Phaedranassa Herb. (10 spp.) ### Tribus Eucharideae Hutch. 137.6201 Genus Plagiolirion Baker (1 sp.) 137.6202 Genus Caliphruria Herb. (4 spp.) 137.6203 Genus xCalicharis Meerow (0 sp.) 137.6204 Genus Eucharis Planch. & Linden (17 spp.) 137.6205 Genus Mathieua Klotzsch (1 sp.) 137.6206 Genus Stenomesson Herb. (17 spp.) 137.6207 Genus Urceolina Rchb. (7 spp.) 137.6208 Genus Eucrosia Ker Gawl. (7 spp.) # Familia Asparagaceae Juss. (3501 spp.) ## Subfamilia Lomandroideae Thorne & Reveal 138.1001 Genus Sowerbaea Sm. (5 spp.) 138.1002 Genus Laxmannia R. Br. (14 spp.) 138.1003 Genus Xerolirion A. S. George (1 sp.) 138.1004 Genus Romnalda P. F. Stevens (3 spp.) 138.1005 Genus Chamaexeros Benth. (4 spp.) 138.1006 Genus Acanthocarpus Lehm. (7 spp.) 138.1007 Genus Lomandra Labill. (58 spp.) 138.1008 Genus Chamaescilla F. Muell. (4 spp.) 138.1009 Genus Cordyline Comm. ex Juss. (24 spp.) 138.1010 Genus Trichopetalum Lindl. (2 spp.) 138.1011 Genus Thysanotus R. Br. (55 spp.) 138.1012 Genus Eustrephus R. Br. ex Ker Gawl. (1 sp.) 138.1013 Genus Dichopogon Kunth (5 spp.) 138.1014 Genus Arthropodium R. Br. (10 spp.) ## Subfamilia Asparagoideae 138.2001 Genus Hemiphylacus S. Watson (5 spp.) 138.2002 Genus Asparagus L. (219 spp.) ## Subfamilia Nolinoideae Nakai ### Tribus Eriospermeae 138.3101 Genus Eriospermum Jacq. (117 spp.) ### Tribus Polygonateae Benth. & Hook. fil. 138.3201 Genus Disporopsis Hance (12 spp.) 138.3202 Genus Maianthemum F. H. Wigg. (40 spp.) 138.3203 Genus Heteropolygonatum M. N. Tamura & Ogisu (13 spp.) 138.3204 Genus Polygonatum Mill. (79 spp.) 138.3205 Genus Theropogon Maxim. (1 sp.) 138.3206 Genus Comospermum Rauschert (1 sp.) ### Tribus Dracaeneae 138.3301 Genus Dracaena Vand. (206 spp.) 138.3302 Genus Chrysodracon P. L. Lu & Morden (6 spp.) ### Tribus Rusceae Dum. 138.3401 Genus Danae Medik. (1 sp.) 138.3402 Genus Semele Kunth (2 spp.) 138.3403 Genus Ruscus L. (6 spp.) ### Tribus Ophiopogoneae 138.3501 Genus Peliosanthes Andrews (61 spp.) 138.3502 Genus Liriope Lour. (8 spp.) 138.3503 Genus Ophiopogon Ker Gawl. (81 spp.) ### Tribus Nolineae 138.3601 Genus Dasylirion Zucc. (23 spp.) 138.3602 Genus Beaucarnea Lem. (13 spp.) 138.3603 Genus Nolina Michx. (36 spp.) ### Tribus Convallarieae Dumort. 138.3701 Genus Speirantha Baker (1 sp.) 138.3702 Genus Convallaria L. (1 sp.) 138.3703 Genus Reineckea Kunth (2 spp.) 138.3704 Genus Rohdea Roth (29 spp.) 138.3705 Genus Tupistra Ker Gawl. (40 spp.) 138.3706 Genus Aspidistra Ker Gawl. (214 spp.) ## Subfamilia Aphyllanthoideae Lindl. 138.4001 Genus Aphyllanthes Tourn. ex L. (1 sp.) ## Subfamilia Agavoideae Herbert ### Tribus Anemarrheneae Reveal 138.5101 Genus Anemarrhena Bunge (1 sp.) ### Tribus Behnieae Reveal 138.5201 Genus Behnia Didr. (1 sp.) ### Tribus Herrerieae Baill. 138.5301 Genus Herreria Ruiz & Pav. (10 spp.) 138.5302 Genus Herreriopsis H. Perrier (1 sp.) 138.5303 Genus Clara Kunth (3 spp.) ### Tribus Anthericeae 138.5401 Genus Anthericum L. (7 spp.) 138.5402 Genus Diamena Ravenna (1 sp.) 138.5403 Genus Diora Ravenna (1 sp.) 138.5404 Genus Paradisea Mazzuc. (2 spp.) 138.5405 Genus Trihesperus Herb. (2 spp.) 138.5406 Genus Diuranthera Hemsl. (4 spp.) 138.5407 Genus Hagenbachia Nees & Mart. (6 spp.) 138.5408 Genus Chlorophytum Ker Gawl. (202 spp.) 138.5409 Genus Leucocrinum Nutt. ex A. Gray (1 sp.) 138.5410 Genus Echeandia Ortega (95 spp.) ### Tribus Hesperocalleae ined. 138.5501 Genus Hesperocallis A. Gray (1 sp.) ### Tribus Chlorogaleae ined. 138.5601 Genus Hosta Tratt. (47 spp.) 138.5602 Genus Eremocrinum M. E. Jones (1 sp.) 138.5603 Genus Chlorogalum (Lindl.) Kunth (3 spp.) 138.5604 Genus Hooveria D. W. Taylor & D. J. Keil (2 spp.) 138.5605 Genus Schoenolirion Torr. ex Durand (3 spp.) 138.5606 Genus Hastingsia S. Watson (3 spp.) 138.5607 Genus Camassia Lindl. (6 spp.) ### Tribus Agaveae Dumort. 138.5701 Genus Hesperoyucca (Engelm.) Trel. (2 spp.) 138.5702 Genus Hesperaloe Engelm. (7 spp.) 138.5703 Genus Yucca L. (52 spp.) 138.5704 Genus Beschorneria Kunth (7 spp.) 138.5705 Genus Furcraea Vent. (24 spp.) 138.5706 Genus Agave L. (281 spp.) ## Subfamilia Brodiaeoideae Traub 138.6001 Genus Androstephium Torr. (2 spp.) 138.6002 Genus Muilla S. Watson (5 spp.) 138.6003 Genus Bloomeria Kellogg (2 spp.) 138.6004 Genus Triteleia Douglas ex Lindl. (16 spp.) 138.6005 Genus Triteleiopsis Hoover (1 sp.) 138.6006 Genus Dichelostemma Kunth (5 spp.) 138.6007 Genus Brodiaea Sm. (18 spp.) 138.6008 Genus Jaimehintonia B. L. Turner (1 sp.) 138.6009 Genus Petronymphe H. E. Moore (2 spp.) 138.6010 Genus Bessera Schult. fil. (5 spp.) 138.6011 Genus Xochiquetzallia J. Gut. (4 spp.) 138.6012 Genus Dandya H. E. Moore (1 sp.) 138.6013 Genus Milla Cav. (10 spp.) ## Subfamilia Scilloideae Burnett ### Tribus Oziroëeae M. W. Chase, Reveal & M. F. Fay 138.7101 Genus Oziroe Raf. (5 spp.) ### Tribus Dipcadieae Speta ex J. C. Manning & Goldblatt 138.7201 Genus Pseudogaltonia Kuntze (2 spp.) 138.7202 Genus Dipcadi Medicus (44 spp.) 138.7203 Genus Battandiera Maire (10 spp.) 138.7204 Genus Trimelopter Raf. (12 spp.) 138.7205 Genus Albuca L. (116 spp.) 138.7206 Genus Iosanthus Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter, Slade & Wetschnig (1 sp.) 138.7207 Genus Coilonox Raf. (24 spp.) 138.7208 Genus Stellarioides Medicus (9 spp.) 138.7209 Genus Galtonia Decne. (5 spp.) 138.7210 Genus Ethesia Raf. (5 spp.) 138.7211 Genus Eliokarmos Raf. (36 spp.) 138.7212 Genus Avonsera Speta (1 sp.) 138.7213 Genus Neopatersonia Schönl. (4 spp.) 138.7214 Genus EIsiea F. M. Leight. (1 sp.) 138.7215 Genus Nicipe Raf. (44 spp.) 138.7216 Genus Cathissa Salisb. (3 spp.) 138.7217 Genus Melomphis Raf. (3 spp.) 138.7218 Genus Loncomelos Raf. (27 spp.) 138.7219 Genus Ornithogalum L. (104 spp.) ### Tribus Urgineeae Rouy 138.7301 Genus Bowiea Haw. ex Hook. fil. (1 sp.) 138.7302 Genus Schizobasis Baker (5 spp.) 138.7303 Genus Mucinaea M. Pinter, Mart.-Azorín, U. Müll.-Doblies, D. Müll.-Doblies, Pfosser & Wetschnig (1 sp.) 138.7304 Genus Rhodocodon Baker (19 spp.) 138.7305 Genus Austronea Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (19 spp.) 138.7306 Genus Tenicroa Raf. (12 spp.) 138.7307 Genus Drimia Jacq. (105 spp.) 138.7308 Genus Zingela N. R. Crouch, Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & M. Á. Alonso (1 sp.) 138.7309 Genus Sagittanthera Mart.-Azorín, M. B. Crespo, A. P. Dold & van Jaarsv. (1 sp.) 138.7310 Genus Aulostemon Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (1 sp.) 138.7311 Genus Fusifilum Raf. (15 spp.) ### Tribus Massonieae Baker 138.7401 Genus Schizocarphus Van der Merwe (1 sp.) 138.7402 Genus Ledebouria Roth (102 spp.) 138.7403 Genus Eucomis L’Hér. (12 spp.) 138.7404 Genus Spetaea Wetschnig & Pfosser (1 sp.) 138.7405 Genus Daubenya Lindl. (8 spp.) 138.7406 Genus Veltheimia Gled. (2 spp.) 138.7407 Genus Lachenalia Jacq. (138 spp.) 138.7408 Genus Namophila U. Müll.-Doblies & D. Müll.-Doblies (1 sp.) 138.7409 Genus Massonia Thunb. ex L. fil. (26 spp.) ### Tribus Pseudoprospereae Manning & Goldblatt 138.7501 Genus Pseudoprospero Speta (1 sp.) ### Tribus Hyacintheae Dumort. 138.7601 Genus Barnardia Lindl. (1 sp.) 138.7602 Genus Zagrosia Speta (1 sp.) 138.7603 Genus Alrawia (Wendelbo) K. Perss. & Wendelbo (2 spp.) 138.7604 Genus Puschkinia Adams (8 spp.) 138.7605 Genus Brimeura Salisb. (3 spp.) 138.7606 Genus Hyacinthus L. (1 sp.) 138.7607 Genus Pseudomuscari Garbari & Greuter (8 spp.) 138.7608 Genus Fessia Speta (13 spp.) 138.7609 Genus Hyacinthoides Heist. ex Fabr. (12 spp.) 138.7610 Genus Leopoldia Herb. (32 spp.) 138.7611 Genus Prospero Salisb. (15 spp.) 138.7612 Genus Hyacinthella Schur (19 spp.) 138.7613 Genus Muscari Tourn. ex Mill. (56 spp.) 138.7614 Genus Bellevalia Lapeyr. (77 spp.) 138.7615 Genus Scilla L. (66 spp.) {{div col end}} {| style="background:#EEE9E9;" border="1" | align="left" | # ''[[Amaryllidaceae]]'' <small>Jaume St.-Hil.</small>, 80 rodova, 2 258 vrsta<ref>[http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Amaryllidaceae/ The Plant List Amaryllidaceae]</ref> # ''[[Asparagaceae]]'' <small>Juss.</small>, 128 rodova, 2 929 vrsta # ''[[Asphodelaceae]]'' (''[[Xanthorrhoeaceae]]'') <small>Dum.</small> 34 roda, 1,236 vrsta # ''[[Asteliaceae]]'' <small>Dum.</small> 4 roda, 37 vrsta # ''[[Blandfordiaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Boryaceae]]'' <small>(Baker) M.W. Chase, P.J. Rudall & Conran</small>, 2 roda, 12 vrsta # ''[[Doryanthaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 2 vrste # ''[[Hypoxidaceae]]'' <small>R.Br.</small>, 10 rodova, 154 vrste # ''[[Iridaceae]]'' <small>Juss.</small>, 68 rodova s 2 528 vrsta # ''[[Ixioliriaceae]]'' <small>T. Nakai</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Lanariaceae]]'' <small>R. Dahlgren & A. E. van Wyk</small>, 1 rod, 1 vrsta # ''[[Orchidaceae]]'' <small>Juss.</small>, 899 rodova, 27 801 vrsta # ''[[Tecophilaeaceae]]'' <small>Leybold</small>, 9 rodova, 26 vrsta # ''[[Xeronemataceae]]'' <small>M.W. Chase, P.J. Rudall & M.F. Fay</small>, 1 rod, 2 vrste |} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat|Asparagales}} [[Kategorija:Šparogolike| ]] [[Kategorija:Jednosupnice]] sbx9trfejsszjbhns6eboesdzvtjw2l 6447064 6447060 2022-08-20T16:20:38Z Zeljko 1196 /* Porodice i rodovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Šparogolike'' | slika = Asperge in bloei Asparagus officinalis.jpg | slika_širina = 300px | slika_opis = ''[[Asparagus officinalis]]'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = '''Asparagales''' | ordo_autorstvo = <small>[[Johann Heinrich Friedrich Link|Link]]</small> }} [[Datoteka:Ophiopogon bodinieri - Kunming Botanical Garden - DSC03002.JPG|mini|''[[Ophiopogon bodinieri]]''.]] '''Asparagales''', biljni red iz razreda [[Liliopsida]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |journal= |access-date=24. svibnja 2012. |archive-date=13. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210313021641/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |url-status=dead }}</ref> kojemu (po jednom sistemu) pripada preko 36 600 vrsta u 14 niže navedenih porodica.<ref>[http://www.ucmp.berkeley.edu/monocots/liliflorae/asparagales.html Asparagales]</ref> == Porodice i rodovi == {{div col|cols=2}} # '''Familia ''[[Orchidaceae]]''''' <small>Juss.</small> (30739 spp.) ## Subfamilia ''[[Apostasioideae]]'' <small>(Lindl.) Horan.</small> ### ''[[Apostasia]]'' <small>Blume</small> (9 spp.) ### ''[[Neuwiedia]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) ## Subfamilia ''[[Vanilloideae]]'' <small>Szlach.</small> ### Tribus ''[[Pogonieae]]'' <small>Pfetzer ex Garay & Dunst.</small> #### ''[[Duckeella]]'' <small>Porto & Brade</small> (8 spp.) #### ''[[Pogonia]]'' <small>Juss.</small> (5 spp.) #### ''[[Cleistesiopsis]]'' <small>Pansarin & F. Barros</small> (3 spp.) #### ''[[Cleistes]]'' <small>Rich.</small> (48 spp.) #### ''[[Isotria]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Vanilleae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Epistephium]]'' <small>Kunth</small> (28 spp.) #### ''[[Clematepistephium]]'' <small>N. Hallé</small> (1 sp.) #### ''[[Eriaxis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Lecanorchis]]'' <small>Blume</small> (22 spp.) #### ''[[Vanilla]]'' <small>Mill.</small> (138 spp.) #### ''[[Cyrtosia]]'' <small>Blume</small> (7 spp.) #### ''[[Galeola]]'' <small>Lour.</small> (5 spp.) #### ''[[Erythrorchis]]'' <small>Blume</small> (2 spp.) #### ''[[Pseudovanilla]]'' <small>Garay</small> (8 spp.) ## Subfamilia ''[[Cypripedioideae]]'' <small>Lindl. ex Endl.</small> ### ''[[Selenipedium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (12 spp.) ### ''[[Cypripedium]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ### ''[[Phragmipedium]]'' <small>Rolfe</small> (27 spp.) ### ''[[Mexipedium]]'' <small>V. A. Albert & M. W. Chase</small> (1 sp.) ### ''[[Paphiopedilum]]'' <small>Pfitzer</small> (104 spp.) ## Subfamilia ''[[Orchidoideae]]'' <small>Eaton</small> ### Tribus ''[[Codonorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Codonorchis]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Orchideae]]'' <small>Small</small> #### Subtribus ''[[Huttonaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Huttonaea]]'' <small>Harv.</small> (5 spp.) ##### ''[[Pachites]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Brownleeinae]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> ##### ''[[Brownleea]]'' <small>Harv. ex Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Disperis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Coryciinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pterygodium]]'' <small>Sw.</small> (19 spp.) ##### ''[[Corycium]]'' <small>Sw.</small> (13 spp.) ##### ''[[Evotella]]'' <small>Kurzweil & H. P. Linder</small> (2 spp.) ##### ''[[Ceratandra]]'' <small>Eckl. ex F. A. Bauer</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Disinae]]'' <small>Lindl. ex Benth.</small> ##### ''[[Disa]]'' <small>Bergius</small> (184 spp.) #### Subtribus ''[[Satyriinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Satyrium]]'' <small>Sw.</small> (91 spp.) #### Subtribus ''[[Habenariinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Herminium]]'' <small>L.</small> (51 spp.) ##### ''[[Hsenhsua]]'' <small>X. H. Jin, Schuit. & W. T. Jin</small> (1 sp.) ##### ''[[xHerminorchis]]'' <small>P. Fourn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Tylostigma]]'' <small>Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Oligophyton]]'' <small>H. P. Linder</small> (1 sp.) ##### ''[[Benthamia]]'' <small>A. Rich.</small> (32 spp.) ##### ''[[Pecteilis]]'' <small>Raf.</small> (10 spp.) ##### ''[[Gennaria]]'' <small>Parl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Peristylus]]'' <small>Blume</small> (101 spp.) ##### ''[[Stenoglottis]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Habenaria]]'' <small>Willd.</small> (899 spp.) ##### ''[[Odisha]]'' <small>S. Misra</small> (2 spp.) ##### ''[[Centrostigma]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Bonatea]]'' <small>Willd.</small> (13 spp.) ##### ''[[Cynorkis]]'' <small>Thouars</small> (180 spp.) ##### ''[[Thulinia]]'' <small>P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Veyretella]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (2 spp.) ##### ''[[Cooktownia]]'' <small>D. L. Jones</small> (1 sp.) ##### ''[[Platycoryne]]'' <small>Rchb. fil.</small> (21 spp.) ##### ''[[Aziza]]'' <small>Farminhão & D´haijère</small> (1 sp.) ##### ''[[Megalorchis]]'' <small>H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Diplomeris]]'' <small>D. Don</small> (3 spp.) ##### ''[[Roeperocharis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (9 spp.) ##### ''[[Holothrix]]'' <small>Rich.</small> (45 spp.) ##### ''[[Brachycorythis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Neobolusia]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Schizochilus]]'' <small>Sond.</small> (11 spp.) ##### ''[[Dracomonticola]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Orchidinae]]'' <small>Dressler & Dodson ex Reveal</small> ##### ''[[Neotinea]]'' <small>Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chamorchis]]'' <small>Rich.</small> (1 sp.) ##### ''[[Steveniella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Himantoglossum]]'' <small>W. D. J. Koch</small> (10 spp.) ##### ''[[xOrchimantoglossum]]'' <small>Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Ophrys]]'' <small>L.</small> (84 spp.) ##### ''[[Serapias]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ##### ''[[xSerapicamptis]]'' <small>Godfery</small> (3 spp.) ##### ''[[xSerapirhiza]]'' <small>Potucek</small> (0 sp.) ##### ''[[Anacamptis]]'' <small>Rich.</small> (21 spp.) ##### ''[[Orchis]]'' <small>L.</small> (26 spp.) ##### ''[[Traunsteinera]]'' <small>Rchb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudorchis]]'' <small>Ség.</small> (2 spp.) ##### ''[[xPseudorhiza]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudanthera]]'' <small>McKean</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudinium]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Platanthera]]'' <small>Rich.</small> (149 spp.) ##### ''[[Galearis]]'' <small>Raf.</small> (11 spp.) ##### ''[[xDactylanthera]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dactylorhiza]]'' <small>Neck.</small> (53 spp.) ##### ''[[xDactyloglossum]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymnoglossum]]'' <small>Rolfe</small> (0 sp.) ##### ''[[Gymnadenia]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[xGymnigritella]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[Nigritella]]'' <small>Rich.</small> (12 spp.) ##### ''[[xDactylodenia]]'' <small>Garay & H. R. Sweet</small> (3 spp.) ##### ''[[xOrchigymnadenia]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudadenia]]'' <small>P. F. Hunt</small> (1 sp.) ##### ''[[xGymnotraunsteinera]]'' <small>Cif. & Giacom.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymplatanthera]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseuditella]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Sirindhornia]]'' <small>H. A. Pedersen & Suksathan</small> (3 spp.) ##### ''[[Hemipilia]]'' <small>Lindl.</small> (72 spp.) #### Subtribus ''[[Vietorchidinae]]'' <small>Aver.</small> ##### ''[[Silvorchis]]'' <small>J. J. Sm.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Diurideae]]'' <small>Endl. ex Butzin</small> #### Subtribus ''[[Rhizanthellinae]]'' <small>R. S. Rogers</small> ##### ''[[Rhizanthella]]'' <small>R. S. Rogers</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Prasophyllinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Prasophyllum]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) ##### ''[[Genoplesium]]'' <small>R. Br.</small> (59 spp.) ##### ''[[Microtis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) #### Subtribus ''[[Cryptostylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Cryptostylis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) ##### ''[[Coilochilus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Drakaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Chiloglottis]]'' <small>R. Br.</small> (27 spp.) ##### ''[[Drakaea]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Spiculaea]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arthrochilus]]'' <small>F. Muell.</small> (15 spp.) ##### ''[[Paracaleana]]'' <small>Blaxell</small> (14 spp.) ##### ''[[Caleana]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Megastylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Rimacola]]'' <small>Rupp</small> (1 sp.) ##### ''[[Lyperanthus]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ##### ''[[Waireia]]'' <small>D. L. Jones, Clem. & Molloy</small> (1 sp.) ##### ''[[Pyrorchis]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (2 spp.) ##### ''[[Burnettia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Leporella]]'' <small>A. S. George</small> (1 sp.) ##### ''[[Megastylis]]'' <small>(Schltr.) Schltr.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Acianthinae]]'' <small>(Lindl.) Schltr.</small> ##### ''[[Stigmatodactylus]]'' <small>Maxim. ex Makino</small> (26 spp.) ##### ''[[Cyrtostylis]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Acianthus]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[Townsonia]]'' <small>Cheeseman</small> (3 spp.) ##### ''[[Corybas]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) #### Subtribus ''[[Diuridinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Diuris]]'' <small>Sm.</small> (104 spp.) ##### ''[[Orthoceras]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Caladeniinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Aporostylis]]'' <small>Rupp & Hatch</small> (1 sp.) ##### ''[[Adenochilus]]'' <small>Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eriochilus]]'' <small>R. Br.</small> (12 spp.) ##### ''[[Leptoceras]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Praecoxanthus]]'' <small>Hopper & A. P. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Elythranthera]]'' <small>(Lindl.) A. S. George</small> (2 spp.) ##### ''[[Pheladenia]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (1 sp.) ##### ''[[Caladenia]]'' <small>R. Br.</small> (310 spp.) #### Subtribus ''[[Thelymitrinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn</small>. ##### ''[[Calochilus]]'' <small>R. Br.</small> (28 spp.) ##### ''[[Epiblema]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Thelymitra]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (118 spp.) ### Tribus ''[[Cranichideae]]'' <small>(Lindl.) Endl.</small> #### Subtribus ''[[Chloraeinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Chloraea (Plantae)|Chloraea]]'' <small>Lindl.</small> (52 spp.) ##### ''[[Gavilea]]'' <small>Poepp.</small> (17 spp.) ##### ''[[Bipinnula]]'' <small>Comm. ex Juss.</small> (12 spp.) #### Subtribus ''[[Pterostylidinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Pterostylis]]'' <small>R. Br.</small> (311 spp.) ##### ''[[Achlydosa]]'' <small>M. A. Clem. & D. L. Jones</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Physurinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Pachyplectron]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Microchilus]]'' <small>C. Presl</small> (273 spp.) ##### ''[[Erythrodes]]'' <small>Blume</small> (24 spp.) ##### ''[[Goodyera]]'' <small>R. Br.</small> (94 spp.) ##### ''[[Danhatchia]]'' <small>Garay & Christenson</small> (3 spp.) ##### ''[[Gonatostylis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Halleorchis]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (1 sp.) ##### ''[[Platylepis]]'' <small>A. Rich.</small> (20 spp.) ##### ''[[Schuitemania]]'' <small>Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Orchipedum]]'' <small>Breda, Kuhl & Hasselt</small> (3 spp.) ##### ''[[Herpysma]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hylophila]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Lepidogyne]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurycentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cystorchis]]'' <small>Blume</small> (19 spp.) ##### ''[[Zeuxinella]]'' <small>Aver.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ludisia]]'' <small>A. Rich.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dossinia]]'' <small>C. Morren</small> (1 sp.) ##### ''[[Macodes]]'' <small>(Blume) Lindl.</small> (12 spp.) ##### ''[[Papuaea]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chamaegastrodia]]'' <small>Makino & F. Maek.</small> (3 spp.) ##### ''[[Cheirostylis]]'' <small>Blume</small> (61 spp.) ##### ''[[Zeuxine]]'' <small>Lindl.</small> (83 spp.) ##### ''[[Hetaeria]]'' <small>Blume</small> (27 spp.) ##### ''[[Rhomboda]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Vrydagzynea]]'' <small>Blume</small> (42 spp.) ##### ''[[Odontochilus]]'' <small>Blume</small> (75 spp.) ##### ''[[Anoectochilus]]'' <small>Blume</small> (48 spp.) ##### ''[[Aenhenrya]]'' <small>Gopalan</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Manniellinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Manniella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Cranichidinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Prescottia]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Galeoglossum]]'' <small>A. Rich. & Galeotti</small> (3 spp.) ##### ''[[Stenoptera]]'' <small>C. Presl</small> (11 spp.) ##### ''[[Gomphichis]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) ##### ''[[Porphyrostachys]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Solenocentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pseudocentrum]]'' <small>Lindl.</small> (16 spp.) ##### ''[[Baskervilla]]'' <small>Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Ponthieva]]'' <small>R. Br.</small> (74 spp.) ##### ''[[Pterichis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Cranichis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) ##### ''[[Fuertesiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Nezahualcoyotlia]]'' <small>R. González</small> (1 sp.) ##### ''[[Altensteinia]]'' <small>Kunth</small> (8 spp.) ##### ''[[Aa (biljni rod)|Aa]]'' <small>Rchb. fil.</small> (25 spp.) ##### ''[[Myrosmodes]]'' <small>Rchb. fil.</small> (17 spp.) #### Subtribus ''[[Discyphinae]]'' ##### ''[[Discyphus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Spiranthinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Cotylolabium]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Stenorrhynchos]]'' Rich.</small> (9 spp.) ##### ''[[Eltroplectris]]'' Raf.</small> (16 spp.) ##### ''[[Mesadenella]]'' Pabst & Garay</small> (11 spp.) ##### ''[[Sacoila]]'' Raf.</small> (9 spp.) ##### ''[[Pteroglossa]]'' Schltr.</small> (16 spp.) ##### ''[[Skeptrostachys]]'' Garay</small> (13 spp.) ##### ''[[Lyroglossa]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cyclopogon]]'' C. Presl</small> (96 spp.) ##### ''[[Hapalorchis]]'' Schltr.</small> (14 spp.) ##### ''[[Pelexia]]'' Poit. ex Rich.</small> (100 spp.) ##### ''[[Sarcoglottis]]'' C. Presl</small> (57 spp.) ##### ''[[Veyretia]]'' Szlach.</small> (10 spp.) ##### ''[[Thelyschista]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Coccineorchis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Odontorrhynchu<small>s M. N. Correa</small> (8 spp.) ##### ''[[Sauroglossum]]'' Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Buchtienia]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Brachystele]]'' Schltr.</small> (23 spp.) ##### ''[[Degranvillea]]'' Determann</small> (1 sp.) ##### ''[[Cybebus]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurystyles]]'' Wawra</small> (24 spp.) ##### ''[[Lankesterella]]'' Ames</small> (9 spp.) ##### ''[[Quechua S<small>alazar & L. Jost</small> (1 sp.) ##### ''[[Nothostele]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Spiranthes]]'' Rich.</small> (43 spp.) ##### ''[[Dichromanthus]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Deiregyne]]'' Schltr.</small> (25 spp.) ##### ''[[Svenkoeltzia]]'' Burns-Bal.</small> (3 spp.) ##### ''[[Sotoa]]'' Salazar</small> (1 sp.) ##### ''[[Aulosepalum]]'' Garay</small> (9 spp.) ##### ''[[Beloglottis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Mesadenus]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Stalkya]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Funkiella]]'' Schltr.</small> (11 spp.) ##### ''[[Microthelys]]'' Garay</small> (4 spp.) ##### ''[[Schiedeella]]'' Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Greenwoodiella]]'' Salazar, Hern.-López & J. Sharma</small> (3 spp.) ##### ''[[Physogyne]]'' Garay</small> (3 spp.) ##### ''[[Pseudogoodyera]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Aracamunia]]'' Carnevali & I. Ramírez</small> (1 sp.) ##### ''[[Helonoma]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Kionophyton]]'' Garay</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Galeottiellinae]]'' <small>Salazar & M. W. Chase</small> ##### ''[[Galeottiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ## Subfamily ''[[Epidendroideae]]'' <small>Lindl.</small> ### Tribus ''[[Neottieae]]'' <small>Lindl.</small> 125.5101 Genus Neottia Guett. (78 spp.) 125.5102 Genus Holopogon Kom. & Nevski (7 spp.) 125.5103 Genus Diplandrorchis S. C. Chen (1 sp.) 125.5104 Genus Aphyllorchis Blume (21 spp.) 125.5105 Genus Epipactis Sw. (65 spp.) 125.5106 Genus Cephalanthera Rich. (22 spp.) 125.5107 Genus xCephalopactis Asch. & Graebn. (0 sp.) 125.5108 Genus Limodorum Boehm. (2 spp.) 125.5109 Genus Palmorchis Barb. Rodr. (39 spp.) ### Tribus Sobralieae Pfitzer 125.5201 Genus Sertifera Lindl. & Rchb. fil. (10 spp.) 125.5202 Genus Elleanthus C. Presl (132 spp.) 125.5203 Genus Sobralia Ruiz & Pav. (169 spp.) ### Tribus Triphoreae Dressler #### Subtribus Diceratostelinae (Dressler) Szlach. 125.5311 Genus Diceratostele Summerh. (1 sp.) #### Subtribus Triphorinae (Dressler) Szlach. 125.5321 Genus Triphora Nutt. (23 spp.) 125.5322 Genus Monophyllorchis Schltr. (4 spp.) 125.5323 Genus Pogoniopsis Rchb. fil. (2 spp.) 125.5324 Genus Psilochilus Barb. Rodr. (19 spp.) ### Tribus Xerorchideae P. J. Cribb 125.5401 Genus Xerorchis Schltr. (2 spp.) ### Tribus Wullschlaegelieae 125.5501 Genus Wullschlaegelia Rchb. fil. (2 spp.) ### Tribus Gastrodieae Lindl. 125.5601 Genus Gastrodia R. Br. (97 spp.) 125.5602 Genus Uleiorchis Hoehne (4 spp.) 125.5603 Genus Auxopus Schltr. (4 spp.) 125.5604 Genus Didymoplexis Griff. (31 spp.) ### Tribus Nervilieae Dressler 125.5710 Subtribus Nerviliinae Schltr. 125.5711 Genus Nervilia Comm. ex Gaudich. (79 spp.) #### Subtribus Epipogoniinae Schltr. 125.5721 Genus Epipogium Borkh. (6 spp.) 125.5722 Genus Stereosandra Blume (1 sp.) ### Tribus Tropidieae (Pfitzer) Dressler 125.5801 Genus Tropidia Lindl. (35 spp.) 125.5802 Genus Corymborkis Thouars (9 spp.) ### Tribus Thaieae X. G. Jin & X. G. Xiang 125.5901 Genus Thaia Seidenf. (1 sp.) ### Tribus Arethuseae Lindl. #### Subtribus Arethusinae Benth. 125.6011 Genus Calopogon R. Br. (5 spp.) 125.6012 Genus Arethusa L. (1 sp.) 125.6013 Genus Anthogonium Wall. ex Lindl. (1 sp.) 125.6014 Genus Arundina Blume (1 sp.) 125.6015 Genus Eleorchis F. Maek. (1 sp.) #### Subtribus Coelogyninae Benth. 125.6021 Genus Pleione D. Don (24 spp.) 125.6022 Genus Thunia Rchb. fil. (5 spp.) 125.6023 Genus Dilochia Lindl. (10 spp.) 125.6024 Genus Thuniopsis L. Li, D. P. Ye & Shi J. Li (2 spp.) 125.6025 Genus Bletilla Rchb. fil. (5 spp.) 125.6026 Genus Mengzia W. C. Huang, Z. J. Liu & C. Hu (1 sp.) 125.6027 Genus Aglossorrhyncha Schltr. (12 spp.) 125.6028 Genus Glomera Blume (157 spp.) 125.6029 Genus Coelogyne Lindl. (607 spp.) ### Tribus Malaxideae Lindl. #### Subtribus Dendrobiinae 125.6111 Genus Epigeneium Gagnep. (43 spp.) 125.6112 Genus Dendrobium Sw. (1624 spp.) 125.6113 Genus Bulbophyllum Thouars (2180 spp.) #### Subtribus Malaxidinae Benth. & Hook. fil. 125.6121 Genus Liparis Rich. (329 spp.) 125.6122 Genus Stichorkis Thouars (115 spp.) 125.6123 Genus Blepharoglossum (Schltr.) L. Li (38 spp.) 125.6124 Genus Ypsilorchis Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen (1 sp.) 125.6125 Genus Dienia Lindl. (6 spp.) 125.6126 Genus Crepidium Blume (307 spp.) 125.6127 Genus Oberonioides Szlach. (7 spp.) 125.6128 Genus Malaxis Sol. ex Sw. (175 spp.) 125.6129 Genus Crossoliparis Marg. (1 sp.) 125.6130 Genus Tamayorkis Szlach. (1 sp.) 125.6131 Genus Hammarbya Kuntze (1 sp.) 125.6132 Genus Crossoglossa Dressler & Dodson (50 spp.) 125.6133 Genus Alatiliparis Marg. & Szlach. (14 spp.) 125.6134 Genus Orestias Ridl. (4 spp.) 125.6135 Genus Oberonia Lindl. (343 spp.) 125.6136 Genus Hippeophyllum Schltr. (10 spp.) ### Tribus Podochileae Pfitzer 125.6201 Genus Podochilus Blume (65 spp.) 125.6202 Genus Appendicula Blume (156 spp.) 125.6203 Genus Ascidieria Seidenf. (9 spp.) 125.6204 Genus Eria Lindl. (44 spp.) 125.6205 Genus Bryobium Lindl. (29 spp.) 125.6206 Genus Aeridostachya (Hook. fil.) Brieger (21 spp.) 125.6207 Genus Cylindrolobus Blume (84 spp.) 125.6208 Genus Callostylis Blume (5 spp.) 125.6209 Genus Bambuseria Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen (2 spp.) 125.6210 Genus Pseuderia Schltr. (21 spp.) 125.6211 Genus Dendrolirium Blume (15 spp.) 125.6212 Genus Pinalia Buch.-Ham. ex D. Don (181 spp.) 125.6213 Genus Campanulorchis Brieger (4 spp.) 125.6214 Genus Strongyleria (Pfitzer) Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen (4 spp.) 125.6215 Genus Mycaranthes Blume (39 spp.) 125.6216 Genus Dilochiopsis (Hook. fil.) Brieger (1 sp.) 125.6217 Genus Trichotosia Blume (80 spp.) 125.6218 Genus Oxystophyllum Blume (36 spp.) 125.6219 Genus Porpax Lindl. (56 spp.) 125.6220 Genus Epiblastus Schltr. (23 spp.) 125.6221 Genus Ceratostylis Blume (155 spp.) 125.6222 Genus Mediocalcar J. J. Sm. (17 spp.) 125.6223 Genus Cryptochilus Wall. (8 spp.) 125.6224 Genus Poaephyllum Ridl. (8 spp.) #### Subtribus Thelasinae Ridl. 125.6231 Genus Ridleyella Schltr. (1 sp.) 125.6232 Genus Octarrhena Thwaites (57 spp.) 125.6233 Genus Thelasis Blume (29 spp.) 125.6234 Genus Phreatia Lindl. (212 spp.) ### Tribus Collabieae Pfitzer 125.6301 Genus Acanthephippium Blume ex Endl. (12 spp.) 125.6302 Genus Ancistrochilus Rolfe (2 spp.) 125.6303 Genus Styloglossum Breda, Kuhl & Hasselt (47 spp.) 125.6304 Genus Calanthe R. Br. (177 spp.) 125.6305 Genus Phaius Lour. (46 spp.) 125.6306 Genus Cephalantheropsis Guillaumin (5 spp.) 125.6307 Genus Preptanthe Rchb. fil. (8 spp.) 125.6308 Genus Gastrorchis Thouars (11 spp.) 125.6309 Genus Chrysoglossum Blume (4 spp.) 125.6310 Genus Eriodes Rolfe (1 sp.) 125.6311 Genus Spathoglottis Blume (41 spp.) 125.6312 Genus Ipsea Lindl. (3 spp.) 125.6313 Genus Pachystoma Blume (3 spp.) 125.6314 Genus Plocoglottis Blume (37 spp.) 125.6315 Genus Pilophyllum Schltr. (1 sp.) 125.6316 Genus Diglyphosa Blume (1 sp.) 125.6317 Genus Risleya King & Pantl. (1 sp.) 125.6318 Genus Collabium Blume (15 spp.) 125.6319 Genus Nephelaphyllum Blume (11 spp.) 125.6320 Genus Hancockia Rolfe (1 sp.) 125.6321 Genus Tainia Blume (38 spp.) ### Tribus Vandeae Lindl. 125.6410 Subtribus Adrorhizinae Schltr. 125.6411 Genus Adrorhizon Hook. fil. (1 sp.) 125.6412 Genus Sirhookera Kuntze (2 spp.) 125.6413 Genus Bromheadia Lindl. (31 spp.) 125.6420 Subtribus Polystachyinae 125.6421 Genus Polystachya Hook. (262 spp.) 125.6422 Genus Hederorkis Thouars (2 spp.) #### Subtribus Angraecinae 125.6431 Genus Angraecum Bory (223 spp.) 125.6432 Genus Jumellea Schltr. (66 spp.) 125.6433 Genus Lemurorchis Kraenzl. (1 sp.) 125.6434 Genus Sobennikoffia Schltr. (4 spp.) 125.6435 Genus Oeoniella Schltr. (2 spp.) 125.6436 Genus Ambrella H. Perrier (1 sp.) 125.6437 Genus Lemurella Schltr. (4 spp.) 125.6438 Genus Cryptopus Lindl. (4 spp.) 125.6439 Genus Neobathiea Schltr. (7 spp.) 125.6440 Genus Oeonia Lindl. (5 spp.) 125.6441 Genus Aeranthes Lindl. (47 spp.) 125.6442 Genus Calyptrochilum Kraenzl. (3 spp.) 125.6443 Genus Listrostachys Rchb. fil. (1 sp.) 125.6444 Genus Campylocentrum Benth. (88 spp.) 125.6445 Genus Dendrophylax Rchb. fil. (15 spp.) 125.6446 Genus Erasanthe P. J. Cribb, Hermans & D. L. Roberts (1 sp.) 125.6447 Genus Aerangis Rchb. fil. (58 spp.) 125.6448 Genus Summerhayesia P. J. Cribb (3 spp.) 125.6449 Genus Amesiella Schltr. ex Garay (2 spp.) 125.6450 Genus Microcoelia Lindl. (33 spp.) 125.6451 Genus Chauliodon Summerh. (1 sp.) 125.6452 Genus Taeniorrhiza Summerh. (1 sp.) 125.6453 Genus Dinklageella Mansf. (4 spp.) 125.6454 Genus Solenangis Schltr. (8 spp.) 125.6455 Genus Beclardia A. Rich. (2 spp.) 125.6456 Genus Eurychone Schltr. (2 spp.) 125.6457 Genus Eggelingia Summerh. (3 spp.) 125.6458 Genus Tridactyle Schltr. (46 spp.) 125.6459 Genus Cardiochilos P. J. Cribb (1 sp.) 125.6460 Genus Nephrangis (Schltr.) Summerh. (1 sp.) 125.6461 Genus Ypsilopus Summerh. (13 spp.) 125.6462 Genus Ancistrorhynchus Finet (18 spp.) 125.6463 Genus Bolusiella Schltr. (5 spp.) 125.6464 Genus Plectrelminthus Raf. (1 sp.) 125.6465 Genus Cyrtorchis Schltr. (19 spp.) 125.6466 Genus Planetangis Stévart & Farminhão (1 sp.) 125.6467 Genus Podangis Schltr. (3 spp.) 125.6468 Genus Kylicanthe Descourv., Stévart & Droissart (7 spp.) 125.6469 Genus Diaphananthe Schltr. (30 spp.) 125.6470 Genus Rhipidoglossum Schltr. (49 spp.) 125.6471 Genus Sarcorhynchus Schltr. (3 spp.) 125.6472 Genus Mystacidium Lindl. (24 spp.) 125.6473 Genus Sphyrarhynchus Mansf. (3 spp.) 125.6474 Genus Angraecopsis Kraenzl. (19 spp.) 125.6475 Genus Triceratorhynchus Summerh. (3 spp.) #### Subtribus Aeridinae 125.6481 Genus Pennilabium J. J. Sm. (18 spp.) 125.6482 Genus Ceratocentron Senghas (1 sp.) 125.6483 Genus Hymenorchis Schltr. (14 spp.) 125.6484 Genus Omoea Blume (2 spp.) 125.6485 Genus Santotomasia Ormerod (1 sp.) 125.6486 Genus Trachoma Garay (16 spp.) 125.6487 Genus Tuberolabium Yamam. (13 spp.) 125.6488 Genus Porrorhachis Garay (2 spp.) 125.6489 Genus Saccolabium Blume (4 spp.) 125.6490 Genus Chamaeanthus Schltr. (5 spp.) 125.6491 Genus Chroniochilus J. J. Sm. (5 spp.) 125.6492 Genus Grosourdya Rchb. fil. (34 spp.) 125.6493 Genus Kipandiorchis P. O´Byrne & Gokusing (2 spp.) 125.6494 Genus Luisia Gaudich. (49 spp.) 125.6495 Genus Gastrochilus D. Don (81 spp.) 125.6496 Genus Biermannia King & Pantl. (10 spp.) 125.6497 Genus Taprobanea Christenson (1 sp.) 125.6498 Genus Dyakia Christenson (1 sp.) 125.6499 Genus Dryadorchis Schltr. (5 spp.) 125.6500 Genus Phragmorchis L. O. Williams (1 sp.) 125.6501 Genus Robiquetia Gaudich. (93 spp.) 125.6502 Genus Malleola J. J. Sm. & Schltr. ex Schltr. (4 spp.) 125.6503 Genus Uncifera Lindl. (6 spp.) 125.6504 Genus Aerides Lour. (30 spp.) 125.6505 Genus Papilionanthe Schltr. (12 spp.) 125.6506 Genus Vanda Jones (92 spp.) 125.6507 Genus Seidenfadenia Garay (1 sp.) 125.6508 Genus Paraholcoglossum Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen (2 spp.) 125.6509 Genus Holcoglossum Schltr. (18 spp.) 125.6510 Genus Rhynchostylis Blume (6 spp.) 125.6511 Genus Phalaenopsis Blume (84 spp.) 125.6512 Genus Paraphalaenopsis A. D. Hawkes (4 spp.) 125.6513 Genus Pteroceras Hasselt ex Hassk. (13 spp.) 125.6514 Genus Brachypeza Schltr. ex Garay (12 spp.) 125.6515 Genus Macropodanthus L. O. Williams (12 spp.) 125.6516 Genus Dimorphorchis Rolfe (10 spp.) 125.6517 Genus Cottonia Wight (1 sp.) 125.6518 Genus Diploprora Hook. fil. (2 spp.) 125.6519 Genus Drymoanthus Nicholls (8 spp.) 125.6520 Genus Vandopsis Pfitzer (2 spp.) 125.6521 Genus Cymbilabia D. K. Liu & Ming H. Li (3 spp.) 125.6522 Genus Sarcanthopsis Garay (6 spp.) 125.6523 Genus Acampe Lindl. (10 spp.) 125.6524 Genus Saccolabiopsis J. J. Sm. (15 spp.) 125.6525 Genus Schoenorchis Reinw. (30 spp.) 125.6526 Genus Seidenfadeniella C. S. Kumar (4 spp.) 125.6527 Genus Pelatantheria Ridl. (8 spp.) 125.6528 Genus Jejewoodia Szlach. (6 spp.) 125.6529 Genus Trichoglottis Blume (86 spp.) 125.6530 Genus Pomatocalpa Breda, Kuhl & Hasselt (24 spp.) 125.6531 Genus Plectorrhiza Dockrill (6 spp.) 125.6532 Genus Renanthera Lour. (26 spp.) 125.6533 Genus Sarcoglyphis Garay (14 spp.) 125.6534 Genus Cleisomeria Lindl. ex G. Don (2 spp.) 125.6535 Genus Diplocentrum Lindl. (2 spp.) 125.6536 Genus Smitinandia Holttum (3 spp.) 125.6537 Genus Deceptor Seidenf. (1 sp.) 125.6538 Genus Cleisostomopsis Seidenf. (2 spp.) 125.6539 Genus Cleisostoma Blume (107 spp.) 125.6540 Genus Stereochilus Lindl. (9 spp.) 125.6541 Genus Micropera Lindl. (21 spp.) 125.6542 Genus Bidoupia Aver., Ormerod & Duy (2 spp.) 125.6543 Genus Arachnis Blume (18 spp.) 125.6544 Genus Ascochilus Ridl. (2 spp.) 125.6545 Genus Bogoria J. J. Sm. (12 spp.) 125.6546 Genus Thrixspermum Lour. (199 spp.) 125.6547 Genus Cleisocentron Brühl (9 spp.) 125.6548 Genus Rhynchogyna Seidenf. & Garay (2 spp.) 125.6549 Genus Chiloschista Lindl. (25 spp.) 125.6550 Genus Sarcochilus R. Br. (25 spp.) 125.6551 Genus Ophioglossella Schuit. & Ormerod (1 sp.) 125.6552 Genus Mobilabium Rupp (1 sp.) 125.6553 Genus Peristeranthus P. F. Hunt (1 sp.) 125.6554 Genus Rhinerrhiza Rupp (2 spp.) 125.6555 Genus Parasarcochilus Dockrill (3 spp.) 125.6556 Genus Eclecticus P. O´Byrne (1 sp.) 125.6557 Genus Adenoncos Blume (18 spp.) 125.6558 Genus Microsaccus Blume (13 spp.) 125.6559 Genus Calymmanthera Schltr. (6 spp.) 125.6560 Genus Sarcophyton Garay (3 spp.) 125.6561 Genus Taeniophyllum Blume (245 spp.) ### Tribus Cymbidieae Pfitzer #### Subtribus Cymbidiinae Benth. 125.6611 Genus Cymbidium Sw. (80 spp.) 125.6612 Genus Acriopsis Reinw. ex Blume (6 spp.) 125.6613 Genus Thecopus Seidenf. (2 spp.) 125.6614 Genus Thecostele Rchb. fil. (1 sp.) 125.6615 Genus Devogelia Schuit. (1 sp.) 125.6616 Genus Grammatophyllum Blume (13 spp.) 125.6617 Genus Porphyroglottis Ridl. (1 sp.) #### Subtribus Eulophiinae Benth. 125.6621 Genus Dipodium R. Br. (40 spp.) 125.6622 Genus Ansellia Lindl. (1 sp.) 125.6623 Genus Claderia Hook. fil. (1 sp.) 125.6624 Genus Imerinaea Schltr. (1 sp.) 125.6625 Genus Graphorkis Thouars (4 spp.) 125.6626 Genus Eulophia R. Br. (275 spp.) #### Subtribus Catasetinae Schltr. 125.6631 Genus Cyanaeorchis Barb. Rodr. (3 spp.) 125.6632 Genus Grobya Lindl. (5 spp.) 125.6633 Genus Galeandra Lindl. (32 spp.) 125.6634 Genus Clowesia Lindl. (8 spp.) 125.6635 Genus Catasetum Rich. ex Kunth (182 spp.) 125.6636 Genus Dressleria Dodson (13 spp.) 125.6637 Genus Cycnoches Lindl. (31 spp.) 125.6638 Genus Mormodes Lindl. (89 spp.) #### Subtribus Cyrtopodiinae Benth. 125.6641 Genus Cyrtopodium R. Br. (49 spp.) #### Subtribus Oncidiinae Benth. 125.6651 Genus Psychopsis Raf. (4 spp.) 125.6652 Genus Psychopsiella Lückel & Braem (1 sp.) 125.6653 Genus Trichopilia Lindl. (43 spp.) 125.6654 Genus Cuitlauzina La Llave & Lex. (9 spp.) 125.6655 Genus Rossioglossum (Schltr.) Garay & G. C. Kenn. (12 spp.) 125.6656 Genus Cohniella Pfitzer (26 spp.) 125.6657 Genus Trichocentrum Poepp. & Endl. (65 spp.) 125.6658 Genus Grandiphyllum Docha Neto (11 spp.) 125.6659 Genus Saundersia Rchb. fil. (2 spp.) 125.6660 Genus Lockhartia Hook. (33 spp.) 125.6661 Genus Ornithocephalus Hook. (54 spp.) 125.6662 Genus Dunstervillea Garay (1 sp.) 125.6663 Genus Caluera Dodson & Determann (5 spp.) 125.6664 Genus Eloyella P. Ortiz (10 spp.) 125.6665 Genus Zygostates Lindl. (28 spp.) 125.6666 Genus Phymatidium Lindl. (10 spp.) 125.6667 Genus Rauhiella Pabst & P. I. S. Braga (3 spp.) 125.6668 Genus Chytroglossa Rchb. fil. (3 spp.) 125.6669 Genus Thysanoglossa Porto & Brade (3 spp.) 125.6670 Genus Platyrhiza Barb. Rodr. (1 sp.) 125.6671 Genus Hintonella Ames (1 sp.) 125.6672 Genus Centroglossa Barb. Rodr. (7 spp.) 125.6673 Genus Trichoceros Kunth (9 spp.) 125.6674 Genus Telipogon Mutis ex Kunth (247 spp.) 125.6675 Genus Hofmeisterella Rchb. fil. (3 spp.) 125.6676 Genus Fernandezia Lindl. (104 spp.) 125.6677 Genus Vitekorchis Romowicz & Szlach. (7 spp.) 125.6678 Genus Oncidium Sw. (374 spp.) 125.6679 Genus Ecuadorella Dodson & G. A. Romero (3 spp.) 125.6680 Genus Nohawilliamsia M. W. Chase & Whitten (1 sp.) 125.6681 Genus Otoglossum (Schltr.) Garay & Dunst. (24 spp.) 125.6682 Genus Cyrtochiloides N. H. Williams & M. W. Chase (3 spp.) 125.6683 Genus Miltoniopsis God.-Leb. (6 spp.) 125.6684 Genus Caucaea Schltr. (26 spp.) 125.6685 Genus Cyrtochilum Kunth (204 spp.) 125.6686 Genus Miltonia Lindl. (11 spp.) 125.6687 Genus Cischweinfia Dressler & N. H. Williams (11 spp.) 125.6688 Genus Oliveriana Rchb. fil. (14 spp.) 125.6689 Genus Systeloglossum Schltr. (5 spp.) 125.6690 Genus Aspasia Lindl. (7 spp.) 125.6691 Genus Brassia R. Br. (67 spp.) 125.6692 Genus Tolumnia Raf. (26 spp.) 125.6693 Genus Erycina Lindl. (7 spp.) 125.6694 Genus Rhynchostele Rchb. fil. (18 spp.) 125.6695 Genus Notyliopsis P. Ortiz (1 sp.) 125.6696 Genus Zelenkoa Chase & Williams (1 sp.) 125.6697 Genus Gomesa R. Br. (139 spp.) 125.6698 Genus Solenidium Lindl. (3 spp.) 125.6699 Genus Capanemia Barb. Rodr. (17 spp.) 125.6700 Genus Plectrophora H. Focke (9 spp.) 125.6701 Genus Leochilus Knowles & Westc. (14 spp.) 125.6702 Genus Pterostemma Kraenzl. (6 spp.) 125.6703 Genus Schunkea Senghas (1 sp.) 125.6704 Genus Suarezia Dodson (1 sp.) 125.6705 Genus Sanderella Kuntze (2 spp.) 125.6706 Genus Rodriguezia Ruiz & Pav. (48 spp.) 125.6707 Genus Seegeriella Senghas (3 spp.) 125.6708 Genus Warmingia Rchb. fil. (4 spp.) 125.6709 Genus Macradenia R. Br. (10 spp.) 125.6710 Genus Trizeuxis Lindl. (1 sp.) 125.6711 Genus Macroclinium Barb. Rodr. (48 spp.) 125.6712 Genus Santanderella P. Ortiz (1 sp.) 125.6713 Genus Cypholoron Dodson & Dressler (2 spp.) 125.6714 Genus Notylia Lindl. (52 spp.) 125.6715 Genus Polyotidium Garay (1 sp.) 125.6716 Genus Sutrina Lindl. (2 spp.) 125.6717 Genus Ionopsis Kunth (7 spp.) 125.6718 Genus Comparettia Poepp. & Endl. (88 spp.) 125.6719 Genus Quekettia Lindl. (7 spp.) 125.6720 Genus Archivea Christenson & Jenny (1 sp.) #### Subtribus Eriopsidinae Szlach. 125.6721 Genus Eriopsis Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Maxillariinae Benth. 125.6731 Genus Maxillaria Ruiz & Pav. (661 spp.) 125.6732 Genus Neomoorea Rolfe (1 sp.) 125.6733 Genus Lycaste Lindl. (50 spp.) 125.6734 Genus Anguloa Ruiz & Pav. (9 spp.) 125.6735 Genus Sudamerlycaste Archila (49 spp.) 125.6736 Genus Xylobium Lindl. (34 spp.) 125.6737 Genus Scuticaria Lindl. (12 spp.) 125.6738 Genus Rudolfiella Hoehne (7 spp.) 125.6739 Genus Bifrenaria Lindl. (23 spp.) 125.6740 Genus Guanchezia G. A. Romero & Carnevali (1 sp.) 125.6741 Genus Horvatia Garay (1 sp.) 125.6742 Genus Teuscheria Garay (10 spp.) #### Subtribus Zygopetalinae Schltr. 125.6751 Genus Zygopetalum Hook. (12 spp.) 125.6752 Genus Cryptarrhena R. Br. (2 spp.) 125.6753 Genus Dichaea Lindl. (131 spp.) 125.6754 Genus Benzingia Dodson (11 spp.) 125.6755 Genus Chaubardiella Garay (8 spp.) 125.6756 Genus Stenia Lindl. (23 spp.) 125.6757 Genus Huntleya Bateman ex Lindl. (15 spp.) 125.6758 Genus Kefersteinia Rchb. fil. (60 spp.) 125.6759 Genus xAckersteinia Neudecker (0 sp.) 125.6760 Genus Stenotyla Dressler (8 spp.) 125.6761 Genus Cochleanthes Raf. (1 sp.) 125.6762 Genus Warszewiczella Rchb. fil. (10 spp.) 125.6763 Genus Pescatoria Rchb. fil. (22 spp.) 125.6764 Genus Euryblema Dressler (2 spp.) 125.6765 Genus Chondroscaphe (Dressler) Senghas & Gerlach (14 spp.) 125.6766 Genus Daiotyla Dressler (5 spp.) 125.6767 Genus Echinorhyncha Dressler (5 spp.) 125.6768 Genus Aetheorhyncha Dressler (1 sp.) 125.6769 Genus Ixyophora Dressler (8 spp.) 125.6770 Genus Chondrorhyncha Lindl. (7 spp.) 125.6771 Genus Pridgeonia Pupulin (1 sp.) 125.6772 Genus Cheiradenia Lindl. (1 sp.) 125.6773 Genus Warreella Schltr. (2 spp.) 125.6774 Genus Warreopsis Garay (4 spp.) 125.6775 Genus Vargasiella C. Schweinf. (3 spp.) 125.6776 Genus Warrea Lindl. (3 spp.) 125.6777 Genus Otostylis Schltr. (2 spp.) 125.6778 Genus Paradisanthus Rchb. fil. (4 spp.) 125.6779 Genus Hoehneella Ruschi (2 spp.) 125.6780 Genus Koellensteinia Rchb. fil. (19 spp.) 125.6781 Genus Galeottia A. Rich. (12 spp.) 125.6782 Genus Batemannia Lindl. (5 spp.) 125.6783 Genus Zygosepalum Rchb. fil. (8 spp.) 125.6784 Genus Chaubardia Rchb. fil. (3 spp.) 125.6785 Genus Neogardneria Schltr. (1 sp.) 125.6786 Genus Aganisia Lindl. (4 spp.) 125.6787 Genus Promenaea Lindl. (19 spp.) 125.6788 Genus Pabstia Garay (6 spp.) #### Subtribus Stanhopeinae Benth. 125.6791 Genus Braemia Jenny (1 sp.) 125.6792 Genus Paphinia Lindl. (16 spp.) 125.6793 Genus Horichia Jenny (1 sp.) 125.6794 Genus Houlletia Brongn. (10 spp.) 125.6795 Genus Schlimmia Planch. & Linden (2 spp.) 125.6796 Genus Trevoria F. Lehm. (6 spp.) 125.6797 Genus Cirrhaea Lindl. (7 spp.) 125.6798 Genus Gongora Ruiz & Pav. (75 spp.) 125.6799 Genus Acineta Lindl. (13 spp.) 125.6800 Genus Lueddemannia Rchb. fil. (3 spp.) 125.6801 Genus Lacaena Lindl. (2 spp.) 125.6802 Genus Vasqueziella Dodson (1 sp.) 125.6803 Genus Polycycnis Rchb. fil. (18 spp.) 125.6804 Genus Lueckelia Jenny (1 sp.) 125.6805 Genus Kegeliella Mansf. (4 spp.) 125.6806 Genus Soterosanthus Lehm. ex Jenny (1 sp.) 125.6807 Genus Stanhopea Frost ex Hook. (78 spp.) 125.6808 Genus Embreea Dodson (1 sp.) 125.6809 Genus Sievekingia Rchb. fil. (11 spp.) 125.6810 Genus Coryanthes Hook. (65 spp.) #### Subtribus Coeliopsidinae Szlach. 125.6821 Genus Coeliopsis Rchb. fil. (1 sp.) 125.6822 Genus Lycomormium Rchb. fil. (5 spp.) 125.6823 Genus Peristeria Hook. (10 spp.) ### Tribus Epidendreae Lindl. #### Subtribus Agrostophyllinae 125.7011 Genus Agrostophyllum Blume (141 spp.) 125.7012 Genus Earina Lindl. (8 spp.) 125.7020 Subtribus Ponerinae Pfitzer 125.7021 Genus Ponera Lindl. (4 spp.) 125.7022 Genus Nemaconia Knowles & Westc. (6 spp.) 125.7023 Genus Helleriella A. D. Hawkes (2 spp.) 125.7024 Genus Isochilus R. Br. (14 spp.) #### Subtribus Calypsoinae 125.7031 Genus Ephippianthus Rchb. fil. (2 spp.) 125.7032 Genus Dactylostalix Rchb. fil. (1 sp.) 125.7033 Genus Calypso Salisb. (1 sp.) 125.7034 Genus Tipularia Nutt. (7 spp.) 125.7035 Genus Changnienia Chien (2 spp.) 125.7036 Genus Govenia Lindl. (30 spp.) 125.7037 Genus Aplectrum Nutt. (1 sp.) 125.7038 Genus Cremastra Lindl. (7 spp.) 125.7039 Genus Oreorchis Lindl. (18 spp.) 125.7040 Genus Corallorhiza Châtel. (15 spp.) 125.7041 Genus Yoania Maxim. (4 spp.) 125.7042 Genus Danxiaorchis J. W. Zhai et al. (2 spp.) 125.7043 Genus Coelia Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Chysidinae Schltr. 125.7051 Genus Chysis Lindl. (15 spp.) 125.7060 Subtribus Bletiinae Benth. 125.7061 Genus Bletia Ruiz & Pav. (55 spp.) #### Subtribus Laeliinae Benth. 125.7071 Genus Meiracyllium Rchb. fil. (2 spp.) 125.7072 Genus Orleanesia Barb. Rodr. (8 spp.) 125.7073 Genus Jacquiniella Schltr. (12 spp.) 125.7074 Genus Scaphyglottis Poepp. & Endl. (84 spp.) 125.7075 Genus Nidema Britton & Millsp. (2 spp.) 125.7076 Genus Domingoa Schltr. (5 spp.) 125.7077 Genus Arpophyllum La Llave & Lex. (5 spp.) 125.7078 Genus Alamania La Llave & Lex. (1 sp.) 125.7079 Genus Isabelia Barb. Rodr. (3 spp.) 125.7080 Genus xIsanitella Leinig (0 sp.) 125.7081 Genus Loefgrenianthus Hoehne (1 sp.) 125.7082 Genus Homalopetalum Rolfe (8 spp.) 125.7083 Genus Pygmaeorchis Brade (2 spp.) 125.7084 Genus Epidendrum L. (1822 spp.) 125.7085 Genus Microepidendrum Brieger (5 spp.) 125.7086 Genus Dimerandra Schltr. (5 spp.) 125.7087 Genus Barkeria Knowles & Westc. (19 spp.) 125.7088 Genus Acrorchis Dressler (1 sp.) 125.7089 Genus Tetramicra Lindl. (10 spp.) 125.7090 Genus Artorima Dressler & G. E. Pollard (2 spp.) 125.7091 Genus Hagsatera R. González (2 spp.) 125.7092 Genus Pseudolaelia Porto & Brade (23 spp.) 125.7093 Genus Leptotes Lindl. (9 spp.) 125.7094 Genus Dinema Lindl. (2 spp.) 125.7095 Genus Oestlundia W. E. Higgins (5 spp.) 125.7096 Genus Amoana Leopardi & Carnevali (2 spp.) 125.7097 Genus Encyclia Hook. (194 spp.) 125.7098 Genus Prosthechea Knowles & Westc. (133 spp.) 125.7099 Genus Psychilis Raf. (15 spp.) 125.7100 Genus Caularthron Raf. (2 spp.) 125.7101 Genus Cattleya Lindl. (140 spp.) 125.7102 Genus Guarianthe Dressler & W. E. Higgins (4 spp.) 125.7103 Genus Broughtonia R. Br. (6 spp.) 125.7104 Genus Quisqueya Dod (4 spp.) 125.7105 Genus Schomburgkia Lindl. (21 spp.) 125.7106 Genus xSchombolaelia (0 sp.) 125.7107 Genus Laelia Lindl. (7 spp.) 125.7108 Genus Adamantinia van den Berg & C. N. Gonç. (1 sp.) 125.7109 Genus Myrmecophila Rolfe (9 spp.) 125.7110 Genus Rhyncholaelia Schltr. (2 spp.) 125.7111 Genus Brassavola R. Br. (15 spp.) 125.7112 Genus Constantia Barb. Rodr. (6 spp.) #### Subtribus Pleurothallidinae Lindl. ex G. Don 125.7121 Genus Neocogniauxia Schltr. (2 spp.) 125.7122 Genus Dilomilis Raf. (5 spp.) 125.7123 Genus Tomzanonia Nir (1 sp.) 125.7124 Genus Brachionidium Lindl. (83 spp.) 125.7125 Genus Atopoglossum Luer (3 spp.) 125.7126 Genus Sansonia Chiron (2 spp.) 125.7127 Genus Octomeria R. Br. (142 spp.) 125.7128 Genus Dresslerella Luer (14 spp.) 125.7129 Genus Myoxanthus Poepp. & Endl. (51 spp.) 125.7130 Genus Echinosepala Pridgeon & M. W. Chase (17 spp.) 125.7131 Genus Pupulinia Karremans & Bogarín (1 sp.) 125.7132 Genus Restrepiella Garay & Dunst. (5 spp.) 125.7133 Genus Barbosella Schltr. (19 spp.) 125.7134 Genus Restrepia Kunth (63 spp.) 125.7135 Genus Pleurothallopsis Porto & Brade (20 spp.) 125.7136 Genus Chamelophyton Garay (1 sp.) 125.7137 Genus Acianthera Scheidw. (303 spp.) 125.7138 Genus Lankesteriana Karremans (24 spp.) 125.7139 Genus Zootrophion Luer (31 spp.) 125.7140 Genus Trichosalpinx Luer (31 spp.) 125.7141 Genus Tubella (Luer) Archila (73 spp.) 125.7142 Genus Pseudolepanthes (Luer) Archila (11 spp.) 125.7143 Genus Pendusalpinx Karremans & Mel. Fernández (7 spp.) 125.7144 Genus Opilionanthe Karremans & Bogarín (2 spp.) 125.7145 Genus Gravendeelia Bogarín & Karremans (1 sp.) 125.7146 Genus Stellamaris Mel. Fernández & Bogarín (1 sp.) 125.7147 Genus Anathallis Barb. Rodr. (121 spp.) 125.7148 Genus Lepanthopsis (Cogn.) Ames (49 spp.) 125.7149 Genus Lepanthes Sw. (1131 spp.) 125.7150 Genus Draconanthes (Luer) Luer (6 spp.) 125.7151 Genus Frondaria Luer (2 spp.) 125.7152 Genus Trisetella Luer (28 spp.) 125.7153 Genus Dracula Luer (145 spp.) 125.7154 Genus Porroglossum Schltr. (56 spp.) 125.7155 Genus Masdevallia Ruiz & Pav. (640 spp.) 125.7156 Genus Diodonopsis Pridgeon & M. W. Chase (4 spp.) 125.7157 Genus Phloeophila Hoehne & Schltr. (5 spp.) 125.7158 Genus Luerella Braas (1 sp.) 125.7159 Genus Ophidion Luer (15 spp.) 125.7160 Genus Andreettaea Luer (1 sp.) 125.7161 Genus Andinia (Luer) Luer (81 spp.) 125.7162 Genus Dryadella Luer (61 spp.) 125.7163 Genus Specklinia Lindl. (111 spp.) 125.7164 Genus Muscarella Luer (56 spp.) 125.7165 Genus Scaphosepalum Pfitzer (54 spp.) 125.7166 Genus Platystele Schltr. (120 spp.) 125.7167 Genus Teagueia (Luer) Luer (18 spp.) 125.7168 Genus Stelis Sw. (1335 spp.) 125.7169 Genus Pleurothallis R. Br. (535 spp.) 125.7170 Genus Pabstiella Brieger & Senghas (147 spp.) 125.7171 Genus Madisonia Luer (7 spp.) # Familia Boryaceae M. W. Chase (13 spp.) 126.0001 Genus Alania Endl. (1 sp.) 126.0002 Genus Borya Labill. (12 spp.) # Family Blandfordiaceae R. Dahlgren & Clifford (4 spp.) 127.0001 Genus Blandfordia Sm. (4 spp.) # Familia Asteliaceae Dumort. (37 spp.) 128.0001 Genus Neoastelia J. B. Williams (1 sp.) 128.0002 Genus Milligania Hook. fil. (5 spp.) 128.0003 Genus Astelia Banks & Sol. ex R. Br. (31 spp.) # Familia Lanariaceae H. Huber ex R. Dahlgren (1 sp.) 129.0001 Genus Lanaria Aiton (1 sp.) # Familia Hypoxidaceae R. Br. (171 spp.) 130.0001 Genus Empodium Salisb. (7 spp.) 130.0002 Genus Spiloxene Salisb. (3 spp.) 130.0003 Genus Pauridia Harv. (35 spp.) 130.0004 Genus Rhodohypoxis Nel (6 spp.) 130.0005 Genus Hypoxis L. (88 spp.) 130.0006 Genus Sinocurculigo Z. J. Liu, L. J. Chen & K. Wei Liu (1 sp.) 130.0007 Genus Molineria Colla (10 spp.) 130.0008 Genus Curculigo Gaertn. (18 spp.) 130.0009 Genus Hypoxidia Friedmann (2 spp.) 130.0010 Genus Neofriedmannia Kocyan & Wiland (1 sp.) # Familia Tecophilaeaceae Leyb. (26 spp.) ## Subfamilia Tecophilaeoideae Reveal 131.1001 Genus Conanthera Ruiz & Pav. (5 spp.) 131.1002 Genus Tecophilaea Bertero ex Colla (2 spp.) 131.1003 Genus Zephyra D. Don (2 spp.) 131.1004 Genus Odontostomum Torr. (1 sp.) ## Subfamilia Wallerioideae R. Dahlgren 131.2001 Genus Kabuyea Brummitt (1 sp.) 131.2002 Genus Cyanastrum Oliv. (3 spp.) 131.2003 Genus Walleria J. Kirk (3 spp.) 131.2004 Genus Eremiolirion J. C. Manning & F. Forest (1 sp.) 131.2005 Genus Cyanella Royen ex L. (8 spp.) # Familia Doryanthaceae R. Dahlgren & Clifford (2 spp.) 132.0001 Genus Doryanthes Corrêa (2 spp.) # Familia Ixioliriaceae (Pax) Nakai (4 spp.) 133.0001 Genus Ixiolirion Fisch. ex Herb. (4 spp.) # Familia Iridaceae Juss. (2579 spp.) ## Subfamilia Isophysidoideae Takht. ex Thorne & Reveal 134.1001 Genus Isophysis T. Moore (1 sp.) ## Subfamilia Patersonioideae Goldblatt 134.2001 Genus Patersonia R. Br. (23 spp.) ## Subfamilia Geosiridoideae Goldblatt & J. C. Manning 134.3001 Genus Geosiris Baill. (3 spp.) ## Subfamilia Aristeoideae Vines 134.4001 Genus Aristea Sol. ex Aiton (61 spp.) ## Subfamilia Nivenioideae Schulze ex Goldblatt 134.5001 Genus Nivenia Vent. (11 spp.) 134.5002 Genus Witsenia Thunb. (1 sp.) 134.5003 Genus Klattia Baker (3 spp.) ## Subfamilia Crocoideae Burnett 134.6100 Tribus Tritoniopsideae Goldblatt & J. C. Manning 134.6101 Genus Tritoniopsis L. Bolus (25 spp.) 134.6102 Genus Melasphaerula Ker Gawl. (1 sp.) ### Tribus Gladioleae Dumort. 134.6201 Genus Gladiolus L. (285 spp.) ### Tribus Watsonieae Klatt 134.6301 Genus Micranthus (Pers.) Eckl. (7 spp.) 134.6302 Genus Thereianthus G. J. Lewis (11 spp.) 134.6303 Genus Watsonia Mill. (53 spp.) ### Tribus Pillansieae Goldblatt 134.6401 Genus Pillansia L. Bolus (1 sp.) ### Tribus Freesieae Goldblatt & J. C. Manning 134.6501 Genus Zygotritonia Mildbr. (7 spp.) 134.6502 Genus Xenoscapa (Goldblatt) Goldblatt & Manning (3 spp.) 134.6503 Genus Freesia Eckl. ex Klatt (16 spp.) ### Tribus Ixieae Dumort. #### Subtribus Lapeirousiinae 134.6611 Genus Afrosolen Goldblatt & J. C. Manning (15 spp.) 134.6612 Genus Lapeirousia Pourr. (26 spp.) 134.6613 Genus Codonorhiza Goldblatt & J. C. Manning (7 spp.) 134.6614 Genus Cyanixia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6615 Genus Savannosiphon Goldblatt & Marais (1 sp.) #### Subtribus Tritoniinae 134.6621 Genus Devia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6622 Genus Crocosmia Planch. (8 spp.) 134.6623 Genus Radinosiphon N. E. Br. (2 spp.) #### Subtribus Crocinae 134.6631 Genus Romulea Maratti (113 spp.) 134.6632 Genus Crocus L. (241 spp.) 134.6633 Genus Syringodea Hook. fil. (7 spp.) 134.6634 Genus Afrocrocus J. C. Manning & Goldblatt (1 sp.) #### Subtribus Hesperanthinae 134.6641 Genus Hesperantha Ker Gawl. (92 spp.) 134.6642 Genus Geissorhiza Ker Gawl. (102 spp.) #### Subtribus Ixiinae 134.6651 Genus Chasmanthe N. E. Br. (3 spp.) 134.6652 Genus Babiana Ker Gawl. (97 spp.) 134.6653 Genus Duthieastrum M. P. de Vos (1 sp.) 134.6654 Genus Sparaxis Ker Gawl. (16 spp.) 134.6655 Genus Dierama K. Koch (43 spp.) 134.6656 Genus Tritonia Ker Gawl. (29 spp.) 134.6657 Genus Ixia L. (99 spp.) ## Subfamilia incertae sedis 134.6901 Genus Diplarrhena Labill. (2 spp.) ## Subfamilia Iridoideae Eaton ### Tribus Irideae Kitt. #### Subtribus Iridineae 134.7111 Genus Dietes Salisb. (6 spp.) 134.7112 Genus Belamcanda Adans. (1 sp.) 134.7113 Genus Iris L. (316 spp.) 134.7140 Subtribus Ferrariineae 134.7141 Genus Ferraria Burm. ex Mill. (18 spp.) 134.7142 Genus Bobartia L. (16 spp.) 134.7143 Genus Moraea Mill. (231 spp.) ### Tribus Sisyrinchieae Klatt 134.7201 Genus Orthrosanthus Sweet (9 spp.) 134.7202 Genus Libertia Spreng. (17 spp.) 134.7203 Genus Solenomelus Miers (2 spp.) 134.7204 Genus Olsynium Raf. (19 spp.) 134.7205 Genus Tapeinia Comm. ex Juss. (1 sp.) 134.7206 Genus Sisyrinchium L. (205 spp.) ### Tribus Trimezieae Ravenna 134.7301 Genus Pseudiris Chukr & A. Gil (1 sp.) 134.7302 Genus Pseudotrimezia R. C. Foster (28 spp.) 134.7303 Genus Neomarica Sprague (37 spp.) 134.7304 Genus Deluciris A. Gil & Lovo (2 spp.) 134.7305 Genus Trimezia Salisb. ex Herb. (32 spp.) ### Tribus Tigridieae Kitt. 134.7401 Genus Larentia Klatt (3 spp.) 134.7402 Genus Cipura Aubl. (8 spp.) 134.7403 Genus Lethia Ravenna (1 sp.) 134.7404 Genus Salpingostylis Small (1 sp.) 134.7405 Genus Nemastylis Nutt. (8 spp.) 134.7406 Genus Herbertia Sweet (8 spp.) 134.7407 Genus Calydorea Herb. (21 spp.) 134.7408 Genus Cypella Herb. (37 spp.) 134.7409 Genus Sphenostigma Baker (6 spp.) 134.7410 Genus Alophia Herb. (7 spp.) 134.7411 Genus Phalocallis Herb. (6 spp.) 134.7412 Genus Eleutherine Herb. (3 spp.) 134.7413 Genus Hesperoxiphion Baker (5 spp.) 134.7414 Genus Gelasine Herb. (8 spp.) 134.7415 Genus Mastigostyla I. M. Johnst. (29 spp.) 134.7416 Genus Ennealophus N. E. Br. (6 spp.) 134.7417 Genus Cobana Ravenna (1 sp.) 134.7418 Genus Sessilanthera Molseed & Cruden (3 spp.) 134.7419 Genus Tigridia Juss. (58 spp.) # Familia Xeronemataceae M. W. Chase (2 spp.) 135.0001 Genus Xeronema Brongn. & Gris (2 spp.) # Familia Asphodelaceae Juss. (1239 spp.) ## Subfamilia Asphodeloideae Burnett ### Tribus Asphodeleae Lam. & DC. 136.1101 Genus Asphodeline Rchb. (18 spp.) 136.1102 Genus Asphodelus L. (18 spp.) 136.1103 Genus Bulbinella Kunth (25 spp.) 136.1104 Genus Kniphofia Moench (72 spp.) 136.1105 Genus Trachyandra Kunth (61 spp.) 136.1106 Genus Eremurus M. Bieb. (58 spp.) 136.1107 Genus Bulbine Wolf (88 spp.) ### Tribus Aloeae A. Rich. 136.1201 Genus Aloidendron (Berger) Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1202 Genus Kumara Medik. (2 spp.) 136.1203 Genus Haworthia Duval (117 spp.) 136.1204 Genus Aloiampelos Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1205 Genus Aloe L. (563 spp.) 136.1206 Genus Haworthiopsis G. D. Rowley (18 spp.) 136.1207 Genus Gasteria Duval (27 spp.) 136.1208 Genus Astroloba Uitewaal (10 spp.) 136.1209 Genus xAstroworthia G. D. Rowley (0 sp.) 136.1210 Genus Aristaloe Boatwr. & J. C. Manning (1 sp.) 136.1211 Genus Gonialoe (Baker) Boatwr. & J. C. Manning (3 spp.) 136.1212 Genus Tulista Raf. (6 spp.) ## Subfamilia Xanthorrhoeoideae Reveal 136.2001 Genus Xanthorrhoea Sm. (28 spp.) ## Subfamilia Hemerocallidoideae Lindl. ### Tribus Hemerocallideae Duby 136.3101 Genus Simethis Kunth (1 sp.) 136.3102 Genus Hemerocallis L. (15 spp.) ### Tribus Johnsonieae Benth. 136.3201 Genus Hodgsoniola F. Muell. (1 sp.) 136.3202 Genus Tricoryne R. Br. (9 spp.) 136.3203 Genus Corynotheca F. Muell. (6 spp.) 136.3204 Genus Caesia R. Br. (14 spp.) 136.3205 Genus Arnocrinum Endl. & Lehm. ex Lehm. (3 spp.) 136.3206 Genus Hensmania W. Fitzg. (3 spp.) 136.3207 Genus Stawellia F. Muell. (2 spp.) 136.3208 Genus Johnsonia R. Br. (5 spp.) ### Tribus Phormieae Nakai 136.3301 Genus Pasithea D. Don (1 sp.) 136.3302 Genus Phormium J. R. Forst. & G. Forst. (2 spp.) ### Tribus Dianelleae Baker 136.3401 Genus Geitonoplesium A. Cunn. (1 sp.) 136.3402 Genus Agrostocrinum F. Muell. (2 spp.) 136.3403 Genus Herpolirion Hook. fil. (1 sp.) 136.3404 Genus Stypandra R. Br. (2 spp.) 136.3405 Genus Thelionema R. J. F. Hend. (3 spp.) 136.3406 Genus Eccremis Willd. ex Schult. fil. (1 sp.) 136.3407 Genus Dianella Juss. (38 spp.) # Familia Amaryllidaceae J. St.-Hil. (2359 spp.) ## Subfamilia Agapanthoideae Endl. 137.1001 Genus Agapanthus L’Hér. (11 spp.) ## Subfamilia Allioideae Herb. 137.2001 Genus Allium L. (1049 spp.) 137.2002 Genus Milula Prain (1 sp.) ## Subfamilia Tulbaghioideae M. F. Fay & M. W. Chase 137.3001 Genus Tulbaghia L. (29 spp.) ## Subfamilia Gilliesioideae Arn. 137.4001 Genus Solaria Phil. (5 spp.) 137.4002 Genus Gilliesia Lindl. (5 spp.) 137.4003 Genus Miersia Lindl. (5 spp.) 137.4004 Genus Nothoscordum Kunth (93 spp.) 137.4005 Genus Schickendantziella Speg. (1 sp.) 137.4006 Genus Speea Loes. (1 sp.) 137.4007 Genus Tristagma Poepp. (31 spp.) 137.4008 Genus Trichlora Baker (4 spp.) 137.4009 Genus Leucocoryne Lindl. (47 spp.) 137.4010 Genus Atacamallium Nic. García (1 sp.) ## Subfamilia Amaryllidoideae ### Tribus Amaryllideae Dumort. 137.5101 Genus Amaryllis L. (2 spp.) 137.5102 Genus Boophone Herb. (2 spp.) 137.5103 Genus Ammocharis Herb. (7 spp.) 137.5104 Genus Crinum L. (112 spp.) 137.5105 Genus Crossyne Salisb. (2 spp.) 137.5106 Genus Strumaria Jacq. (28 spp.) 137.5107 Genus Nerine Herb. (26 spp.) 137.5108 Genus Hessea Herb. (15 spp.) 137.5109 Genus Brunsvigia Heist. (19 spp.) ### Tribus Cyrtantheae Traub 137.5201 Genus Cyrtanthus Aiton (58 spp.) ### Tribus Calostemmateae D. Müll.-Doblies & U. Müll.-Doblies 137.5301 Genus Calostemma R. Br. (3 spp.) 137.5302 Genus Proiphys Herb. (5 spp.) ### Tribus Haemantheae Hutch. 137.5401 Genus Cryptostephanus Welw. ex Baker (3 spp.) 137.5402 Genus Clivia Lindl. (6 spp.) 137.5403 Genus Scadoxus Raf. (9 spp.) 137.5404 Genus Haemanthus L. (22 spp.) 137.5405 Genus Apodolirion Baker (6 spp.) 137.5406 Genus Gethyllis L. (31 spp.) ### Tribus Lycorideae Nakai 137.5501 Genus Ungernia Bunge (10 spp.) 137.5502 Genus Lycoris Herb. (20 spp.) 137.5503 Genus Shoubiaonia W. H. Qin, W. Q. Meng & Kun Liu (1 sp.) ### Tribus Galantheae Parl. 137.5601 Genus Hannonia Braun-Blanq. & Maire (1 sp.) 137.5602 Genus Lapiedra Lag. (1 sp.) 137.5603 Genus Vagaria Herb. (2 spp.) 137.5604 Genus Acis Salisb. (9 spp.) 137.5605 Genus Leucojum L. (2 spp.) 137.5606 Genus Galanthus L. (24 spp.) ### Tribus Pancratieae Dumort. 137.5701 Genus Pancratium L. (24 spp.) ### Tribus Narcisseae Lam. & DC. 137.5801 Genus Sternbergia Waldst. & Kit. (7 spp.) 137.5802 Genus Narcissus L. (68 spp.) ### Tribus Hippeastreae Herb. ex Sweet 137.5901 Genus Worsleya (Traub) Traub (1 sp.) 137.5902 Genus Cearanthes Ravenna (1 sp.) 137.5903 Genus Griffinia Ker Gawl. (23 spp.) 137.5904 Genus Hyline Herb. (4 spp.) 137.5905 Genus Traubia Moldenke (1 sp.) 137.5906 Genus Phycella Lindl. (15 spp.) 137.5907 Genus Sprekelia Heist. (2 spp.) 137.5908 Genus Rhodophiala C. Presl (9 spp.) 137.5909 Genus Zephyranthes Herb. (195 spp.) 137.5910 Genus Paposoa Nic. García (1 sp.) 137.5911 Genus Eremolirion Nic. García (1 sp.) 137.5912 Genus Hippeastrum Herb. (100 spp.) ### Tribus Eustephieae Hutch. 137.6001 Genus Eustephia Cav. (6 spp.) 137.6002 Genus Chlidanthus Herb. (5 spp.) 137.6003 Genus Hieronymiella Pax (10 spp.) ### Tribus Hymenocallideae Small 137.6101 Genus Pamianthe Stapf (3 spp.) 137.6102 Genus Paramongaia Velarde (5 spp.) 137.6103 Genus Clinanthus Herb. (25 spp.) 137.6104 Genus Hymenocallis Salisb. (62 spp.) 137.6105 Genus Leptochiton Sealy (2 spp.) 137.6106 Genus Ismene Salisb. (11 spp.) 137.6107 Genus Rauhia Traub (5 spp.) 137.6108 Genus Phaedranassa Herb. (10 spp.) ### Tribus Eucharideae Hutch. 137.6201 Genus Plagiolirion Baker (1 sp.) 137.6202 Genus Caliphruria Herb. (4 spp.) 137.6203 Genus xCalicharis Meerow (0 sp.) 137.6204 Genus Eucharis Planch. & Linden (17 spp.) 137.6205 Genus Mathieua Klotzsch (1 sp.) 137.6206 Genus Stenomesson Herb. (17 spp.) 137.6207 Genus Urceolina Rchb. (7 spp.) 137.6208 Genus Eucrosia Ker Gawl. (7 spp.) # Familia Asparagaceae Juss. (3501 spp.) ## Subfamilia Lomandroideae Thorne & Reveal 138.1001 Genus Sowerbaea Sm. (5 spp.) 138.1002 Genus Laxmannia R. Br. (14 spp.) 138.1003 Genus Xerolirion A. S. George (1 sp.) 138.1004 Genus Romnalda P. F. Stevens (3 spp.) 138.1005 Genus Chamaexeros Benth. (4 spp.) 138.1006 Genus Acanthocarpus Lehm. (7 spp.) 138.1007 Genus Lomandra Labill. (58 spp.) 138.1008 Genus Chamaescilla F. Muell. (4 spp.) 138.1009 Genus Cordyline Comm. ex Juss. (24 spp.) 138.1010 Genus Trichopetalum Lindl. (2 spp.) 138.1011 Genus Thysanotus R. Br. (55 spp.) 138.1012 Genus Eustrephus R. Br. ex Ker Gawl. (1 sp.) 138.1013 Genus Dichopogon Kunth (5 spp.) 138.1014 Genus Arthropodium R. Br. (10 spp.) ## Subfamilia Asparagoideae 138.2001 Genus Hemiphylacus S. Watson (5 spp.) 138.2002 Genus Asparagus L. (219 spp.) ## Subfamilia Nolinoideae Nakai ### Tribus Eriospermeae 138.3101 Genus Eriospermum Jacq. (117 spp.) ### Tribus Polygonateae Benth. & Hook. fil. 138.3201 Genus Disporopsis Hance (12 spp.) 138.3202 Genus Maianthemum F. H. Wigg. (40 spp.) 138.3203 Genus Heteropolygonatum M. N. Tamura & Ogisu (13 spp.) 138.3204 Genus Polygonatum Mill. (79 spp.) 138.3205 Genus Theropogon Maxim. (1 sp.) 138.3206 Genus Comospermum Rauschert (1 sp.) ### Tribus Dracaeneae 138.3301 Genus Dracaena Vand. (206 spp.) 138.3302 Genus Chrysodracon P. L. Lu & Morden (6 spp.) ### Tribus Rusceae Dum. 138.3401 Genus Danae Medik. (1 sp.) 138.3402 Genus Semele Kunth (2 spp.) 138.3403 Genus Ruscus L. (6 spp.) ### Tribus Ophiopogoneae 138.3501 Genus Peliosanthes Andrews (61 spp.) 138.3502 Genus Liriope Lour. (8 spp.) 138.3503 Genus Ophiopogon Ker Gawl. (81 spp.) ### Tribus Nolineae 138.3601 Genus Dasylirion Zucc. (23 spp.) 138.3602 Genus Beaucarnea Lem. (13 spp.) 138.3603 Genus Nolina Michx. (36 spp.) ### Tribus Convallarieae Dumort. 138.3701 Genus Speirantha Baker (1 sp.) 138.3702 Genus Convallaria L. (1 sp.) 138.3703 Genus Reineckea Kunth (2 spp.) 138.3704 Genus Rohdea Roth (29 spp.) 138.3705 Genus Tupistra Ker Gawl. (40 spp.) 138.3706 Genus Aspidistra Ker Gawl. (214 spp.) ## Subfamilia Aphyllanthoideae Lindl. 138.4001 Genus Aphyllanthes Tourn. ex L. (1 sp.) ## Subfamilia Agavoideae Herbert ### Tribus Anemarrheneae Reveal 138.5101 Genus Anemarrhena Bunge (1 sp.) ### Tribus Behnieae Reveal 138.5201 Genus Behnia Didr. (1 sp.) ### Tribus Herrerieae Baill. 138.5301 Genus Herreria Ruiz & Pav. (10 spp.) 138.5302 Genus Herreriopsis H. Perrier (1 sp.) 138.5303 Genus Clara Kunth (3 spp.) ### Tribus Anthericeae 138.5401 Genus Anthericum L. (7 spp.) 138.5402 Genus Diamena Ravenna (1 sp.) 138.5403 Genus Diora Ravenna (1 sp.) 138.5404 Genus Paradisea Mazzuc. (2 spp.) 138.5405 Genus Trihesperus Herb. (2 spp.) 138.5406 Genus Diuranthera Hemsl. (4 spp.) 138.5407 Genus Hagenbachia Nees & Mart. (6 spp.) 138.5408 Genus Chlorophytum Ker Gawl. (202 spp.) 138.5409 Genus Leucocrinum Nutt. ex A. Gray (1 sp.) 138.5410 Genus Echeandia Ortega (95 spp.) ### Tribus Hesperocalleae ined. 138.5501 Genus Hesperocallis A. Gray (1 sp.) ### Tribus Chlorogaleae ined. 138.5601 Genus Hosta Tratt. (47 spp.) 138.5602 Genus Eremocrinum M. E. Jones (1 sp.) 138.5603 Genus Chlorogalum (Lindl.) Kunth (3 spp.) 138.5604 Genus Hooveria D. W. Taylor & D. J. Keil (2 spp.) 138.5605 Genus Schoenolirion Torr. ex Durand (3 spp.) 138.5606 Genus Hastingsia S. Watson (3 spp.) 138.5607 Genus Camassia Lindl. (6 spp.) ### Tribus Agaveae Dumort. 138.5701 Genus Hesperoyucca (Engelm.) Trel. (2 spp.) 138.5702 Genus Hesperaloe Engelm. (7 spp.) 138.5703 Genus Yucca L. (52 spp.) 138.5704 Genus Beschorneria Kunth (7 spp.) 138.5705 Genus Furcraea Vent. (24 spp.) 138.5706 Genus Agave L. (281 spp.) ## Subfamilia Brodiaeoideae Traub 138.6001 Genus Androstephium Torr. (2 spp.) 138.6002 Genus Muilla S. Watson (5 spp.) 138.6003 Genus Bloomeria Kellogg (2 spp.) 138.6004 Genus Triteleia Douglas ex Lindl. (16 spp.) 138.6005 Genus Triteleiopsis Hoover (1 sp.) 138.6006 Genus Dichelostemma Kunth (5 spp.) 138.6007 Genus Brodiaea Sm. (18 spp.) 138.6008 Genus Jaimehintonia B. L. Turner (1 sp.) 138.6009 Genus Petronymphe H. E. Moore (2 spp.) 138.6010 Genus Bessera Schult. fil. (5 spp.) 138.6011 Genus Xochiquetzallia J. Gut. (4 spp.) 138.6012 Genus Dandya H. E. Moore (1 sp.) 138.6013 Genus Milla Cav. (10 spp.) ## Subfamilia Scilloideae Burnett ### Tribus Oziroëeae M. W. Chase, Reveal & M. F. Fay 138.7101 Genus Oziroe Raf. (5 spp.) ### Tribus Dipcadieae Speta ex J. C. Manning & Goldblatt 138.7201 Genus Pseudogaltonia Kuntze (2 spp.) 138.7202 Genus Dipcadi Medicus (44 spp.) 138.7203 Genus Battandiera Maire (10 spp.) 138.7204 Genus Trimelopter Raf. (12 spp.) 138.7205 Genus Albuca L. (116 spp.) 138.7206 Genus Iosanthus Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter, Slade & Wetschnig (1 sp.) 138.7207 Genus Coilonox Raf. (24 spp.) 138.7208 Genus Stellarioides Medicus (9 spp.) 138.7209 Genus Galtonia Decne. (5 spp.) 138.7210 Genus Ethesia Raf. (5 spp.) 138.7211 Genus Eliokarmos Raf. (36 spp.) 138.7212 Genus Avonsera Speta (1 sp.) 138.7213 Genus Neopatersonia Schönl. (4 spp.) 138.7214 Genus EIsiea F. M. Leight. (1 sp.) 138.7215 Genus Nicipe Raf. (44 spp.) 138.7216 Genus Cathissa Salisb. (3 spp.) 138.7217 Genus Melomphis Raf. (3 spp.) 138.7218 Genus Loncomelos Raf. (27 spp.) 138.7219 Genus Ornithogalum L. (104 spp.) ### Tribus Urgineeae Rouy 138.7301 Genus Bowiea Haw. ex Hook. fil. (1 sp.) 138.7302 Genus Schizobasis Baker (5 spp.) 138.7303 Genus Mucinaea M. Pinter, Mart.-Azorín, U. Müll.-Doblies, D. Müll.-Doblies, Pfosser & Wetschnig (1 sp.) 138.7304 Genus Rhodocodon Baker (19 spp.) 138.7305 Genus Austronea Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (19 spp.) 138.7306 Genus Tenicroa Raf. (12 spp.) 138.7307 Genus Drimia Jacq. (105 spp.) 138.7308 Genus Zingela N. R. Crouch, Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & M. Á. Alonso (1 sp.) 138.7309 Genus Sagittanthera Mart.-Azorín, M. B. Crespo, A. P. Dold & van Jaarsv. (1 sp.) 138.7310 Genus Aulostemon Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (1 sp.) 138.7311 Genus Fusifilum Raf. (15 spp.) ### Tribus Massonieae Baker 138.7401 Genus Schizocarphus Van der Merwe (1 sp.) 138.7402 Genus Ledebouria Roth (102 spp.) 138.7403 Genus Eucomis L’Hér. (12 spp.) 138.7404 Genus Spetaea Wetschnig & Pfosser (1 sp.) 138.7405 Genus Daubenya Lindl. (8 spp.) 138.7406 Genus Veltheimia Gled. (2 spp.) 138.7407 Genus Lachenalia Jacq. (138 spp.) 138.7408 Genus Namophila U. Müll.-Doblies & D. Müll.-Doblies (1 sp.) 138.7409 Genus Massonia Thunb. ex L. fil. (26 spp.) ### Tribus Pseudoprospereae Manning & Goldblatt 138.7501 Genus Pseudoprospero Speta (1 sp.) ### Tribus Hyacintheae Dumort. 138.7601 Genus Barnardia Lindl. (1 sp.) 138.7602 Genus Zagrosia Speta (1 sp.) 138.7603 Genus Alrawia (Wendelbo) K. Perss. & Wendelbo (2 spp.) 138.7604 Genus Puschkinia Adams (8 spp.) 138.7605 Genus Brimeura Salisb. (3 spp.) 138.7606 Genus Hyacinthus L. (1 sp.) 138.7607 Genus Pseudomuscari Garbari & Greuter (8 spp.) 138.7608 Genus Fessia Speta (13 spp.) 138.7609 Genus Hyacinthoides Heist. ex Fabr. (12 spp.) 138.7610 Genus Leopoldia Herb. (32 spp.) 138.7611 Genus Prospero Salisb. (15 spp.) 138.7612 Genus Hyacinthella Schur (19 spp.) 138.7613 Genus Muscari Tourn. ex Mill. (56 spp.) 138.7614 Genus Bellevalia Lapeyr. (77 spp.) 138.7615 Genus Scilla L. (66 spp.) {{div col end}} {| style="background:#EEE9E9;" border="1" | align="left" | # ''[[Amaryllidaceae]]'' <small>Jaume St.-Hil.</small>, 80 rodova, 2 258 vrsta<ref>[http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Amaryllidaceae/ The Plant List Amaryllidaceae]</ref> # ''[[Asparagaceae]]'' <small>Juss.</small>, 128 rodova, 2 929 vrsta # ''[[Asphodelaceae]]'' (''[[Xanthorrhoeaceae]]'') <small>Dum.</small> 34 roda, 1,236 vrsta # ''[[Asteliaceae]]'' <small>Dum.</small> 4 roda, 37 vrsta # ''[[Blandfordiaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Boryaceae]]'' <small>(Baker) M.W. Chase, P.J. Rudall & Conran</small>, 2 roda, 12 vrsta # ''[[Doryanthaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 2 vrste # ''[[Hypoxidaceae]]'' <small>R.Br.</small>, 10 rodova, 154 vrste # ''[[Iridaceae]]'' <small>Juss.</small>, 68 rodova s 2 528 vrsta # ''[[Ixioliriaceae]]'' <small>T. Nakai</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Lanariaceae]]'' <small>R. Dahlgren & A. E. van Wyk</small>, 1 rod, 1 vrsta # ''[[Orchidaceae]]'' <small>Juss.</small>, 899 rodova, 27 801 vrsta # ''[[Tecophilaeaceae]]'' <small>Leybold</small>, 9 rodova, 26 vrsta # ''[[Xeronemataceae]]'' <small>M.W. Chase, P.J. Rudall & M.F. Fay</small>, 1 rod, 2 vrste |} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat|Asparagales}} [[Kategorija:Šparogolike| ]] [[Kategorija:Jednosupnice]] s62x2b7f0cfegrqrl0n9by29rn2sws2 6447068 6447064 2022-08-20T16:30:25Z Zeljko 1196 /* Porodice i rodovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Šparogolike'' | slika = Asperge in bloei Asparagus officinalis.jpg | slika_širina = 300px | slika_opis = ''[[Asparagus officinalis]]'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = '''Asparagales''' | ordo_autorstvo = <small>[[Johann Heinrich Friedrich Link|Link]]</small> }} [[Datoteka:Ophiopogon bodinieri - Kunming Botanical Garden - DSC03002.JPG|mini|''[[Ophiopogon bodinieri]]''.]] '''Asparagales''', biljni red iz razreda [[Liliopsida]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |journal= |access-date=24. svibnja 2012. |archive-date=13. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210313021641/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |url-status=dead }}</ref> kojemu (po jednom sistemu) pripada preko 36 600 vrsta u 14 niže navedenih porodica.<ref>[http://www.ucmp.berkeley.edu/monocots/liliflorae/asparagales.html Asparagales]</ref> == Porodice i rodovi == {{div col|cols=2}} # '''Familia ''[[Orchidaceae]]''''' <small>Juss.</small> (30739 spp.) ## Subfamilia ''[[Apostasioideae]]'' <small>(Lindl.) Horan.</small> ### ''[[Apostasia]]'' <small>Blume</small> (9 spp.) ### ''[[Neuwiedia]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) ## Subfamilia ''[[Vanilloideae]]'' <small>Szlach.</small> ### Tribus ''[[Pogonieae]]'' <small>Pfetzer ex Garay & Dunst.</small> #### ''[[Duckeella]]'' <small>Porto & Brade</small> (8 spp.) #### ''[[Pogonia]]'' <small>Juss.</small> (5 spp.) #### ''[[Cleistesiopsis]]'' <small>Pansarin & F. Barros</small> (3 spp.) #### ''[[Cleistes]]'' <small>Rich.</small> (48 spp.) #### ''[[Isotria]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Vanilleae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Epistephium]]'' <small>Kunth</small> (28 spp.) #### ''[[Clematepistephium]]'' <small>N. Hallé</small> (1 sp.) #### ''[[Eriaxis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Lecanorchis]]'' <small>Blume</small> (22 spp.) #### ''[[Vanilla]]'' <small>Mill.</small> (138 spp.) #### ''[[Cyrtosia]]'' <small>Blume</small> (7 spp.) #### ''[[Galeola]]'' <small>Lour.</small> (5 spp.) #### ''[[Erythrorchis]]'' <small>Blume</small> (2 spp.) #### ''[[Pseudovanilla]]'' <small>Garay</small> (8 spp.) ## Subfamilia ''[[Cypripedioideae]]'' <small>Lindl. ex Endl.</small> ### ''[[Selenipedium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (12 spp.) ### ''[[Cypripedium]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ### ''[[Phragmipedium]]'' <small>Rolfe</small> (27 spp.) ### ''[[Mexipedium]]'' <small>V. A. Albert & M. W. Chase</small> (1 sp.) ### ''[[Paphiopedilum]]'' <small>Pfitzer</small> (104 spp.) ## Subfamilia ''[[Orchidoideae]]'' <small>Eaton</small> ### Tribus ''[[Codonorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Codonorchis]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Orchideae]]'' <small>Small</small> #### Subtribus ''[[Huttonaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Huttonaea]]'' <small>Harv.</small> (5 spp.) ##### ''[[Pachites]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Brownleeinae]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> ##### ''[[Brownleea]]'' <small>Harv. ex Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Disperis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Coryciinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pterygodium]]'' <small>Sw.</small> (19 spp.) ##### ''[[Corycium]]'' <small>Sw.</small> (13 spp.) ##### ''[[Evotella]]'' <small>Kurzweil & H. P. Linder</small> (2 spp.) ##### ''[[Ceratandra]]'' <small>Eckl. ex F. A. Bauer</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Disinae]]'' <small>Lindl. ex Benth.</small> ##### ''[[Disa]]'' <small>Bergius</small> (184 spp.) #### Subtribus ''[[Satyriinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Satyrium]]'' <small>Sw.</small> (91 spp.) #### Subtribus ''[[Habenariinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Herminium]]'' <small>L.</small> (51 spp.) ##### ''[[Hsenhsua]]'' <small>X. H. Jin, Schuit. & W. T. Jin</small> (1 sp.) ##### ''[[xHerminorchis]]'' <small>P. Fourn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Tylostigma]]'' <small>Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Oligophyton]]'' <small>H. P. Linder</small> (1 sp.) ##### ''[[Benthamia]]'' <small>A. Rich.</small> (32 spp.) ##### ''[[Pecteilis]]'' <small>Raf.</small> (10 spp.) ##### ''[[Gennaria]]'' <small>Parl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Peristylus]]'' <small>Blume</small> (101 spp.) ##### ''[[Stenoglottis]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Habenaria]]'' <small>Willd.</small> (899 spp.) ##### ''[[Odisha]]'' <small>S. Misra</small> (2 spp.) ##### ''[[Centrostigma]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Bonatea]]'' <small>Willd.</small> (13 spp.) ##### ''[[Cynorkis]]'' <small>Thouars</small> (180 spp.) ##### ''[[Thulinia]]'' <small>P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Veyretella]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (2 spp.) ##### ''[[Cooktownia]]'' <small>D. L. Jones</small> (1 sp.) ##### ''[[Platycoryne]]'' <small>Rchb. fil.</small> (21 spp.) ##### ''[[Aziza]]'' <small>Farminhão & D´haijère</small> (1 sp.) ##### ''[[Megalorchis]]'' <small>H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Diplomeris]]'' <small>D. Don</small> (3 spp.) ##### ''[[Roeperocharis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (9 spp.) ##### ''[[Holothrix]]'' <small>Rich.</small> (45 spp.) ##### ''[[Brachycorythis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Neobolusia]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Schizochilus]]'' <small>Sond.</small> (11 spp.) ##### ''[[Dracomonticola]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Orchidinae]]'' <small>Dressler & Dodson ex Reveal</small> ##### ''[[Neotinea]]'' <small>Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chamorchis]]'' <small>Rich.</small> (1 sp.) ##### ''[[Steveniella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Himantoglossum]]'' <small>W. D. J. Koch</small> (10 spp.) ##### ''[[xOrchimantoglossum]]'' <small>Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Ophrys]]'' <small>L.</small> (84 spp.) ##### ''[[Serapias]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ##### ''[[xSerapicamptis]]'' <small>Godfery</small> (3 spp.) ##### ''[[xSerapirhiza]]'' <small>Potucek</small> (0 sp.) ##### ''[[Anacamptis]]'' <small>Rich.</small> (21 spp.) ##### ''[[Orchis]]'' <small>L.</small> (26 spp.) ##### ''[[Traunsteinera]]'' <small>Rchb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudorchis]]'' <small>Ség.</small> (2 spp.) ##### ''[[xPseudorhiza]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudanthera]]'' <small>McKean</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudinium]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Platanthera]]'' <small>Rich.</small> (149 spp.) ##### ''[[Galearis]]'' <small>Raf.</small> (11 spp.) ##### ''[[xDactylanthera]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dactylorhiza]]'' <small>Neck.</small> (53 spp.) ##### ''[[xDactyloglossum]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymnoglossum]]'' <small>Rolfe</small> (0 sp.) ##### ''[[Gymnadenia]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[xGymnigritella]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[Nigritella]]'' <small>Rich.</small> (12 spp.) ##### ''[[xDactylodenia]]'' <small>Garay & H. R. Sweet</small> (3 spp.) ##### ''[[xOrchigymnadenia]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudadenia]]'' <small>P. F. Hunt</small> (1 sp.) ##### ''[[xGymnotraunsteinera]]'' <small>Cif. & Giacom.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymplatanthera]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseuditella]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Sirindhornia]]'' <small>H. A. Pedersen & Suksathan</small> (3 spp.) ##### ''[[Hemipilia]]'' <small>Lindl.</small> (72 spp.) #### Subtribus ''[[Vietorchidinae]]'' <small>Aver.</small> ##### ''[[Silvorchis]]'' <small>J. J. Sm.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Diurideae]]'' <small>Endl. ex Butzin</small> #### Subtribus ''[[Rhizanthellinae]]'' <small>R. S. Rogers</small> ##### ''[[Rhizanthella]]'' <small>R. S. Rogers</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Prasophyllinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Prasophyllum]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) ##### ''[[Genoplesium]]'' <small>R. Br.</small> (59 spp.) ##### ''[[Microtis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) #### Subtribus ''[[Cryptostylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Cryptostylis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) ##### ''[[Coilochilus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Drakaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Chiloglottis]]'' <small>R. Br.</small> (27 spp.) ##### ''[[Drakaea]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Spiculaea]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arthrochilus]]'' <small>F. Muell.</small> (15 spp.) ##### ''[[Paracaleana]]'' <small>Blaxell</small> (14 spp.) ##### ''[[Caleana]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Megastylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Rimacola]]'' <small>Rupp</small> (1 sp.) ##### ''[[Lyperanthus]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ##### ''[[Waireia]]'' <small>D. L. Jones, Clem. & Molloy</small> (1 sp.) ##### ''[[Pyrorchis]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (2 spp.) ##### ''[[Burnettia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Leporella]]'' <small>A. S. George</small> (1 sp.) ##### ''[[Megastylis]]'' <small>(Schltr.) Schltr.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Acianthinae]]'' <small>(Lindl.) Schltr.</small> ##### ''[[Stigmatodactylus]]'' <small>Maxim. ex Makino</small> (26 spp.) ##### ''[[Cyrtostylis]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Acianthus]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[Townsonia]]'' <small>Cheeseman</small> (3 spp.) ##### ''[[Corybas]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) #### Subtribus ''[[Diuridinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Diuris]]'' <small>Sm.</small> (104 spp.) ##### ''[[Orthoceras]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Caladeniinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Aporostylis]]'' <small>Rupp & Hatch</small> (1 sp.) ##### ''[[Adenochilus]]'' <small>Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eriochilus]]'' <small>R. Br.</small> (12 spp.) ##### ''[[Leptoceras]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Praecoxanthus]]'' <small>Hopper & A. P. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Elythranthera]]'' <small>(Lindl.) A. S. George</small> (2 spp.) ##### ''[[Pheladenia]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (1 sp.) ##### ''[[Caladenia]]'' <small>R. Br.</small> (310 spp.) #### Subtribus ''[[Thelymitrinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn</small>. ##### ''[[Calochilus]]'' <small>R. Br.</small> (28 spp.) ##### ''[[Epiblema]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Thelymitra]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (118 spp.) ### Tribus ''[[Cranichideae]]'' <small>(Lindl.) Endl.</small> #### Subtribus ''[[Chloraeinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Chloraea (Plantae)|Chloraea]]'' <small>Lindl.</small> (52 spp.) ##### ''[[Gavilea]]'' <small>Poepp.</small> (17 spp.) ##### ''[[Bipinnula]]'' <small>Comm. ex Juss.</small> (12 spp.) #### Subtribus ''[[Pterostylidinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Pterostylis]]'' <small>R. Br.</small> (311 spp.) ##### ''[[Achlydosa]]'' <small>M. A. Clem. & D. L. Jones</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Physurinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Pachyplectron]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Microchilus]]'' <small>C. Presl</small> (273 spp.) ##### ''[[Erythrodes]]'' <small>Blume</small> (24 spp.) ##### ''[[Goodyera]]'' <small>R. Br.</small> (94 spp.) ##### ''[[Danhatchia]]'' <small>Garay & Christenson</small> (3 spp.) ##### ''[[Gonatostylis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Halleorchis]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (1 sp.) ##### ''[[Platylepis]]'' <small>A. Rich.</small> (20 spp.) ##### ''[[Schuitemania]]'' <small>Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Orchipedum]]'' <small>Breda, Kuhl & Hasselt</small> (3 spp.) ##### ''[[Herpysma]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hylophila]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Lepidogyne]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurycentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cystorchis]]'' <small>Blume</small> (19 spp.) ##### ''[[Zeuxinella]]'' <small>Aver.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ludisia]]'' <small>A. Rich.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dossinia]]'' <small>C. Morren</small> (1 sp.) ##### ''[[Macodes]]'' <small>(Blume) Lindl.</small> (12 spp.) ##### ''[[Papuaea]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chamaegastrodia]]'' <small>Makino & F. Maek.</small> (3 spp.) ##### ''[[Cheirostylis]]'' <small>Blume</small> (61 spp.) ##### ''[[Zeuxine]]'' <small>Lindl.</small> (83 spp.) ##### ''[[Hetaeria]]'' <small>Blume</small> (27 spp.) ##### ''[[Rhomboda]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Vrydagzynea]]'' <small>Blume</small> (42 spp.) ##### ''[[Odontochilus]]'' <small>Blume</small> (75 spp.) ##### ''[[Anoectochilus]]'' <small>Blume</small> (48 spp.) ##### ''[[Aenhenrya]]'' <small>Gopalan</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Manniellinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Manniella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Cranichidinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Prescottia]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Galeoglossum]]'' <small>A. Rich. & Galeotti</small> (3 spp.) ##### ''[[Stenoptera]]'' <small>C. Presl</small> (11 spp.) ##### ''[[Gomphichis]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) ##### ''[[Porphyrostachys]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Solenocentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pseudocentrum]]'' <small>Lindl.</small> (16 spp.) ##### ''[[Baskervilla]]'' <small>Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Ponthieva]]'' <small>R. Br.</small> (74 spp.) ##### ''[[Pterichis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Cranichis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) ##### ''[[Fuertesiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Nezahualcoyotlia]]'' <small>R. González</small> (1 sp.) ##### ''[[Altensteinia]]'' <small>Kunth</small> (8 spp.) ##### ''[[Aa (biljni rod)|Aa]]'' <small>Rchb. fil.</small> (25 spp.) ##### ''[[Myrosmodes]]'' <small>Rchb. fil.</small> (17 spp.) #### Subtribus ''[[Discyphinae]]'' ##### ''[[Discyphus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Spiranthinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Cotylolabium]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Stenorrhynchos]]'' Rich.</small> (9 spp.) ##### ''[[Eltroplectris]]'' Raf.</small> (16 spp.) ##### ''[[Mesadenella]]'' Pabst & Garay</small> (11 spp.) ##### ''[[Sacoila]]'' Raf.</small> (9 spp.) ##### ''[[Pteroglossa]]'' Schltr.</small> (16 spp.) ##### ''[[Skeptrostachys]]'' Garay</small> (13 spp.) ##### ''[[Lyroglossa]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cyclopogon]]'' C. Presl</small> (96 spp.) ##### ''[[Hapalorchis]]'' Schltr.</small> (14 spp.) ##### ''[[Pelexia]]'' Poit. ex Rich.</small> (100 spp.) ##### ''[[Sarcoglottis]]'' C. Presl</small> (57 spp.) ##### ''[[Veyretia]]'' Szlach.</small> (10 spp.) ##### ''[[Thelyschista]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Coccineorchis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Odontorrhynchus]]'' <small>M. N. Correa</small> (8 spp.) ##### ''[[Sauroglossum]]'' Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Buchtienia]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Brachystele]]'' Schltr.</small> (23 spp.) ##### ''[[Degranvillea]]'' Determann</small> (1 sp.) ##### ''[[Cybebus]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurystyles]]'' Wawra</small> (24 spp.) ##### ''[[Lankesterella]]'' Ames</small> (9 spp.) ##### ''[[Quechua S<small>alazar & L. Jost</small> (1 sp.) ##### ''[[Nothostele]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Spiranthes]]'' Rich.</small> (43 spp.) ##### ''[[Dichromanthus]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Deiregyne]]'' Schltr.</small> (25 spp.) ##### ''[[Svenkoeltzia]]'' Burns-Bal.</small> (3 spp.) ##### ''[[Sotoa]]'' Salazar</small> (1 sp.) ##### ''[[Aulosepalum]]'' Garay</small> (9 spp.) ##### ''[[Beloglottis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Mesadenus]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Stalkya]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Funkiella]]'' Schltr.</small> (11 spp.) ##### ''[[Microthelys]]'' Garay</small> (4 spp.) ##### ''[[Schiedeella]]'' Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Greenwoodiella]]'' Salazar, Hern.-López & J. Sharma</small> (3 spp.) ##### ''[[Physogyne]]'' Garay</small> (3 spp.) ##### ''[[Pseudogoodyera]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Aracamunia]]'' Carnevali & I. Ramírez</small> (1 sp.) ##### ''[[Helonoma]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Kionophyton]]'' Garay</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Galeottiellinae]]'' <small>Salazar & M. W. Chase</small> ##### ''[[Galeottiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ## Subfamily ''[[Epidendroideae]]'' <small>Lindl.</small> ### Tribus ''[[Neottieae]]'' <small>Lindl.</small> #### ''[[Neottia]]'' Guett.</small> (78 spp.) #### ''[[Holopogon]]'' Kom. & Nevski</small> (7 spp.) #### ''[[Diplandrorchis]]'' S. C. Chen</small> (1 sp.) #### ''[[Aphyllorchis]]'' Blume</small> (21 spp.) #### ''[[Epipactis]]'' Sw.</small> (65 spp.) #### ''[[Cephalanthera]]'' Rich.</small> (22 spp.) #### ''[[xCephalopactis]]'' Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) #### ''[[Limodorum]]'' Boehm.</small> (2 spp.) #### ''[[Palmorchis]]'' Barb. Rodr.</small> (39 spp.) ### Tribus ''[[Sobralieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Sertifera]]'' <small>Lindl. & Rchb. fil.</small> (10 spp.) #### ''[[Elleanthus]]'' <small>C. Presl</small> (132 spp.) #### ''[[Sobralia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (169 spp.) ### Tribus ''[[Triphoreae]]'' <small>Dressler</small> #### Subtribus ''[[Diceratostelinae]]'' <small>(Dressler) Szlach.</small> ##### ''[[Diceratostele]]'' <small>Summerh.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Triphorinae (Plantae)|Triphorinae]]'' <small>(Dressler) Szlach.</small> ##### ''[[Triphora]]'' Nutt.</small> (23 spp.) ##### ''[[Monophyllorchis]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pogoniopsis]]'' Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Psilochilus]]'' Barb. Rodr.</small> (19 spp.) ### Tribus ''[[Xerorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Xerorchis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Wullschlaegelieae]]'' #### ''[[Wullschlaegelia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Gastrodieae]]'' <small>Lindl.</small> #### ''[[Gastrodia]]'' R. Br.</small> (97 spp.) #### ''[[Uleiorchis]]'' Hoehne</small> (4 spp.) #### ''[[Auxopus]]'' Schltr.</small> (4 spp.) #### ''[[Didymoplexis]]'' Griff.</small> (31 spp.) ### Tribus ''[[Nervilieae]]'' <small>Dressler</small> #### Subtribus [[Nerviliinae]] <small>Schltr.</small> ##### ''[[Nervilia]]'' <small>Comm. ex Gaudich.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Epipogoniinae]]'' <small>Schltr.</small> 125.5721 Genus Epipogium Borkh. (6 spp.) 125.5722 Genus Stereosandra Blume (1 sp.) ### Tribus Tropidieae (Pfitzer) Dressler 125.5801 Genus Tropidia Lindl. (35 spp.) 125.5802 Genus Corymborkis Thouars (9 spp.) ### Tribus Thaieae X. G. Jin & X. G. Xiang 125.5901 Genus Thaia Seidenf. (1 sp.) ### Tribus Arethuseae Lindl. #### Subtribus Arethusinae Benth. 125.6011 Genus Calopogon R. Br. (5 spp.) 125.6012 Genus Arethusa L. (1 sp.) 125.6013 Genus Anthogonium Wall. ex Lindl. (1 sp.) 125.6014 Genus Arundina Blume (1 sp.) 125.6015 Genus Eleorchis F. Maek. (1 sp.) #### Subtribus Coelogyninae Benth. 125.6021 Genus Pleione D. Don (24 spp.) 125.6022 Genus Thunia Rchb. fil. (5 spp.) 125.6023 Genus Dilochia Lindl. (10 spp.) 125.6024 Genus Thuniopsis L. Li, D. P. Ye & Shi J. Li (2 spp.) 125.6025 Genus Bletilla Rchb. fil. (5 spp.) 125.6026 Genus Mengzia W. C. Huang, Z. J. Liu & C. Hu (1 sp.) 125.6027 Genus Aglossorrhyncha Schltr. (12 spp.) 125.6028 Genus Glomera Blume (157 spp.) 125.6029 Genus Coelogyne Lindl. (607 spp.) ### Tribus Malaxideae Lindl. #### Subtribus Dendrobiinae 125.6111 Genus Epigeneium Gagnep. (43 spp.) 125.6112 Genus Dendrobium Sw. (1624 spp.) 125.6113 Genus Bulbophyllum Thouars (2180 spp.) #### Subtribus Malaxidinae Benth. & Hook. fil. 125.6121 Genus Liparis Rich. (329 spp.) 125.6122 Genus Stichorkis Thouars (115 spp.) 125.6123 Genus Blepharoglossum (Schltr.) L. Li (38 spp.) 125.6124 Genus Ypsilorchis Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen (1 sp.) 125.6125 Genus Dienia Lindl. (6 spp.) 125.6126 Genus Crepidium Blume (307 spp.) 125.6127 Genus Oberonioides Szlach. (7 spp.) 125.6128 Genus Malaxis Sol. ex Sw. (175 spp.) 125.6129 Genus Crossoliparis Marg. (1 sp.) 125.6130 Genus Tamayorkis Szlach. (1 sp.) 125.6131 Genus Hammarbya Kuntze (1 sp.) 125.6132 Genus Crossoglossa Dressler & Dodson (50 spp.) 125.6133 Genus Alatiliparis Marg. & Szlach. (14 spp.) 125.6134 Genus Orestias Ridl. (4 spp.) 125.6135 Genus Oberonia Lindl. (343 spp.) 125.6136 Genus Hippeophyllum Schltr. (10 spp.) ### Tribus Podochileae Pfitzer 125.6201 Genus Podochilus Blume (65 spp.) 125.6202 Genus Appendicula Blume (156 spp.) 125.6203 Genus Ascidieria Seidenf. (9 spp.) 125.6204 Genus Eria Lindl. (44 spp.) 125.6205 Genus Bryobium Lindl. (29 spp.) 125.6206 Genus Aeridostachya (Hook. fil.) Brieger (21 spp.) 125.6207 Genus Cylindrolobus Blume (84 spp.) 125.6208 Genus Callostylis Blume (5 spp.) 125.6209 Genus Bambuseria Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen (2 spp.) 125.6210 Genus Pseuderia Schltr. (21 spp.) 125.6211 Genus Dendrolirium Blume (15 spp.) 125.6212 Genus Pinalia Buch.-Ham. ex D. Don (181 spp.) 125.6213 Genus Campanulorchis Brieger (4 spp.) 125.6214 Genus Strongyleria (Pfitzer) Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen (4 spp.) 125.6215 Genus Mycaranthes Blume (39 spp.) 125.6216 Genus Dilochiopsis (Hook. fil.) Brieger (1 sp.) 125.6217 Genus Trichotosia Blume (80 spp.) 125.6218 Genus Oxystophyllum Blume (36 spp.) 125.6219 Genus Porpax Lindl. (56 spp.) 125.6220 Genus Epiblastus Schltr. (23 spp.) 125.6221 Genus Ceratostylis Blume (155 spp.) 125.6222 Genus Mediocalcar J. J. Sm. (17 spp.) 125.6223 Genus Cryptochilus Wall. (8 spp.) 125.6224 Genus Poaephyllum Ridl. (8 spp.) #### Subtribus Thelasinae Ridl. 125.6231 Genus Ridleyella Schltr. (1 sp.) 125.6232 Genus Octarrhena Thwaites (57 spp.) 125.6233 Genus Thelasis Blume (29 spp.) 125.6234 Genus Phreatia Lindl. (212 spp.) ### Tribus Collabieae Pfitzer 125.6301 Genus Acanthephippium Blume ex Endl. (12 spp.) 125.6302 Genus Ancistrochilus Rolfe (2 spp.) 125.6303 Genus Styloglossum Breda, Kuhl & Hasselt (47 spp.) 125.6304 Genus Calanthe R. Br. (177 spp.) 125.6305 Genus Phaius Lour. (46 spp.) 125.6306 Genus Cephalantheropsis Guillaumin (5 spp.) 125.6307 Genus Preptanthe Rchb. fil. (8 spp.) 125.6308 Genus Gastrorchis Thouars (11 spp.) 125.6309 Genus Chrysoglossum Blume (4 spp.) 125.6310 Genus Eriodes Rolfe (1 sp.) 125.6311 Genus Spathoglottis Blume (41 spp.) 125.6312 Genus Ipsea Lindl. (3 spp.) 125.6313 Genus Pachystoma Blume (3 spp.) 125.6314 Genus Plocoglottis Blume (37 spp.) 125.6315 Genus Pilophyllum Schltr. (1 sp.) 125.6316 Genus Diglyphosa Blume (1 sp.) 125.6317 Genus Risleya King & Pantl. (1 sp.) 125.6318 Genus Collabium Blume (15 spp.) 125.6319 Genus Nephelaphyllum Blume (11 spp.) 125.6320 Genus Hancockia Rolfe (1 sp.) 125.6321 Genus Tainia Blume (38 spp.) ### Tribus Vandeae Lindl. 125.6410 Subtribus Adrorhizinae Schltr. 125.6411 Genus Adrorhizon Hook. fil. (1 sp.) 125.6412 Genus Sirhookera Kuntze (2 spp.) 125.6413 Genus Bromheadia Lindl. (31 spp.) 125.6420 Subtribus Polystachyinae 125.6421 Genus Polystachya Hook. (262 spp.) 125.6422 Genus Hederorkis Thouars (2 spp.) #### Subtribus Angraecinae 125.6431 Genus Angraecum Bory (223 spp.) 125.6432 Genus Jumellea Schltr. (66 spp.) 125.6433 Genus Lemurorchis Kraenzl. (1 sp.) 125.6434 Genus Sobennikoffia Schltr. (4 spp.) 125.6435 Genus Oeoniella Schltr. (2 spp.) 125.6436 Genus Ambrella H. Perrier (1 sp.) 125.6437 Genus Lemurella Schltr. (4 spp.) 125.6438 Genus Cryptopus Lindl. (4 spp.) 125.6439 Genus Neobathiea Schltr. (7 spp.) 125.6440 Genus Oeonia Lindl. (5 spp.) 125.6441 Genus Aeranthes Lindl. (47 spp.) 125.6442 Genus Calyptrochilum Kraenzl. (3 spp.) 125.6443 Genus Listrostachys Rchb. fil. (1 sp.) 125.6444 Genus Campylocentrum Benth. (88 spp.) 125.6445 Genus Dendrophylax Rchb. fil. (15 spp.) 125.6446 Genus Erasanthe P. J. Cribb, Hermans & D. L. Roberts (1 sp.) 125.6447 Genus Aerangis Rchb. fil. (58 spp.) 125.6448 Genus Summerhayesia P. J. Cribb (3 spp.) 125.6449 Genus Amesiella Schltr. ex Garay (2 spp.) 125.6450 Genus Microcoelia Lindl. (33 spp.) 125.6451 Genus Chauliodon Summerh. (1 sp.) 125.6452 Genus Taeniorrhiza Summerh. (1 sp.) 125.6453 Genus Dinklageella Mansf. (4 spp.) 125.6454 Genus Solenangis Schltr. (8 spp.) 125.6455 Genus Beclardia A. Rich. (2 spp.) 125.6456 Genus Eurychone Schltr. (2 spp.) 125.6457 Genus Eggelingia Summerh. (3 spp.) 125.6458 Genus Tridactyle Schltr. (46 spp.) 125.6459 Genus Cardiochilos P. J. Cribb (1 sp.) 125.6460 Genus Nephrangis (Schltr.) Summerh. (1 sp.) 125.6461 Genus Ypsilopus Summerh. (13 spp.) 125.6462 Genus Ancistrorhynchus Finet (18 spp.) 125.6463 Genus Bolusiella Schltr. (5 spp.) 125.6464 Genus Plectrelminthus Raf. (1 sp.) 125.6465 Genus Cyrtorchis Schltr. (19 spp.) 125.6466 Genus Planetangis Stévart & Farminhão (1 sp.) 125.6467 Genus Podangis Schltr. (3 spp.) 125.6468 Genus Kylicanthe Descourv., Stévart & Droissart (7 spp.) 125.6469 Genus Diaphananthe Schltr. (30 spp.) 125.6470 Genus Rhipidoglossum Schltr. (49 spp.) 125.6471 Genus Sarcorhynchus Schltr. (3 spp.) 125.6472 Genus Mystacidium Lindl. (24 spp.) 125.6473 Genus Sphyrarhynchus Mansf. (3 spp.) 125.6474 Genus Angraecopsis Kraenzl. (19 spp.) 125.6475 Genus Triceratorhynchus Summerh. (3 spp.) #### Subtribus Aeridinae 125.6481 Genus Pennilabium J. J. Sm. (18 spp.) 125.6482 Genus Ceratocentron Senghas (1 sp.) 125.6483 Genus Hymenorchis Schltr. (14 spp.) 125.6484 Genus Omoea Blume (2 spp.) 125.6485 Genus Santotomasia Ormerod (1 sp.) 125.6486 Genus Trachoma Garay (16 spp.) 125.6487 Genus Tuberolabium Yamam. (13 spp.) 125.6488 Genus Porrorhachis Garay (2 spp.) 125.6489 Genus Saccolabium Blume (4 spp.) 125.6490 Genus Chamaeanthus Schltr. (5 spp.) 125.6491 Genus Chroniochilus J. J. Sm. (5 spp.) 125.6492 Genus Grosourdya Rchb. fil. (34 spp.) 125.6493 Genus Kipandiorchis P. O´Byrne & Gokusing (2 spp.) 125.6494 Genus Luisia Gaudich. (49 spp.) 125.6495 Genus Gastrochilus D. Don (81 spp.) 125.6496 Genus Biermannia King & Pantl. (10 spp.) 125.6497 Genus Taprobanea Christenson (1 sp.) 125.6498 Genus Dyakia Christenson (1 sp.) 125.6499 Genus Dryadorchis Schltr. (5 spp.) 125.6500 Genus Phragmorchis L. O. Williams (1 sp.) 125.6501 Genus Robiquetia Gaudich. (93 spp.) 125.6502 Genus Malleola J. J. Sm. & Schltr. ex Schltr. (4 spp.) 125.6503 Genus Uncifera Lindl. (6 spp.) 125.6504 Genus Aerides Lour. (30 spp.) 125.6505 Genus Papilionanthe Schltr. (12 spp.) 125.6506 Genus Vanda Jones (92 spp.) 125.6507 Genus Seidenfadenia Garay (1 sp.) 125.6508 Genus Paraholcoglossum Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen (2 spp.) 125.6509 Genus Holcoglossum Schltr. (18 spp.) 125.6510 Genus Rhynchostylis Blume (6 spp.) 125.6511 Genus Phalaenopsis Blume (84 spp.) 125.6512 Genus Paraphalaenopsis A. D. Hawkes (4 spp.) 125.6513 Genus Pteroceras Hasselt ex Hassk. (13 spp.) 125.6514 Genus Brachypeza Schltr. ex Garay (12 spp.) 125.6515 Genus Macropodanthus L. O. Williams (12 spp.) 125.6516 Genus Dimorphorchis Rolfe (10 spp.) 125.6517 Genus Cottonia Wight (1 sp.) 125.6518 Genus Diploprora Hook. fil. (2 spp.) 125.6519 Genus Drymoanthus Nicholls (8 spp.) 125.6520 Genus Vandopsis Pfitzer (2 spp.) 125.6521 Genus Cymbilabia D. K. Liu & Ming H. Li (3 spp.) 125.6522 Genus Sarcanthopsis Garay (6 spp.) 125.6523 Genus Acampe Lindl. (10 spp.) 125.6524 Genus Saccolabiopsis J. J. Sm. (15 spp.) 125.6525 Genus Schoenorchis Reinw. (30 spp.) 125.6526 Genus Seidenfadeniella C. S. Kumar (4 spp.) 125.6527 Genus Pelatantheria Ridl. (8 spp.) 125.6528 Genus Jejewoodia Szlach. (6 spp.) 125.6529 Genus Trichoglottis Blume (86 spp.) 125.6530 Genus Pomatocalpa Breda, Kuhl & Hasselt (24 spp.) 125.6531 Genus Plectorrhiza Dockrill (6 spp.) 125.6532 Genus Renanthera Lour. (26 spp.) 125.6533 Genus Sarcoglyphis Garay (14 spp.) 125.6534 Genus Cleisomeria Lindl. ex G. Don (2 spp.) 125.6535 Genus Diplocentrum Lindl. (2 spp.) 125.6536 Genus Smitinandia Holttum (3 spp.) 125.6537 Genus Deceptor Seidenf. (1 sp.) 125.6538 Genus Cleisostomopsis Seidenf. (2 spp.) 125.6539 Genus Cleisostoma Blume (107 spp.) 125.6540 Genus Stereochilus Lindl. (9 spp.) 125.6541 Genus Micropera Lindl. (21 spp.) 125.6542 Genus Bidoupia Aver., Ormerod & Duy (2 spp.) 125.6543 Genus Arachnis Blume (18 spp.) 125.6544 Genus Ascochilus Ridl. (2 spp.) 125.6545 Genus Bogoria J. J. Sm. (12 spp.) 125.6546 Genus Thrixspermum Lour. (199 spp.) 125.6547 Genus Cleisocentron Brühl (9 spp.) 125.6548 Genus Rhynchogyna Seidenf. & Garay (2 spp.) 125.6549 Genus Chiloschista Lindl. (25 spp.) 125.6550 Genus Sarcochilus R. Br. (25 spp.) 125.6551 Genus Ophioglossella Schuit. & Ormerod (1 sp.) 125.6552 Genus Mobilabium Rupp (1 sp.) 125.6553 Genus Peristeranthus P. F. Hunt (1 sp.) 125.6554 Genus Rhinerrhiza Rupp (2 spp.) 125.6555 Genus Parasarcochilus Dockrill (3 spp.) 125.6556 Genus Eclecticus P. O´Byrne (1 sp.) 125.6557 Genus Adenoncos Blume (18 spp.) 125.6558 Genus Microsaccus Blume (13 spp.) 125.6559 Genus Calymmanthera Schltr. (6 spp.) 125.6560 Genus Sarcophyton Garay (3 spp.) 125.6561 Genus Taeniophyllum Blume (245 spp.) ### Tribus Cymbidieae Pfitzer #### Subtribus Cymbidiinae Benth. 125.6611 Genus Cymbidium Sw. (80 spp.) 125.6612 Genus Acriopsis Reinw. ex Blume (6 spp.) 125.6613 Genus Thecopus Seidenf. (2 spp.) 125.6614 Genus Thecostele Rchb. fil. (1 sp.) 125.6615 Genus Devogelia Schuit. (1 sp.) 125.6616 Genus Grammatophyllum Blume (13 spp.) 125.6617 Genus Porphyroglottis Ridl. (1 sp.) #### Subtribus Eulophiinae Benth. 125.6621 Genus Dipodium R. Br. (40 spp.) 125.6622 Genus Ansellia Lindl. (1 sp.) 125.6623 Genus Claderia Hook. fil. (1 sp.) 125.6624 Genus Imerinaea Schltr. (1 sp.) 125.6625 Genus Graphorkis Thouars (4 spp.) 125.6626 Genus Eulophia R. Br. (275 spp.) #### Subtribus Catasetinae Schltr. 125.6631 Genus Cyanaeorchis Barb. Rodr. (3 spp.) 125.6632 Genus Grobya Lindl. (5 spp.) 125.6633 Genus Galeandra Lindl. (32 spp.) 125.6634 Genus Clowesia Lindl. (8 spp.) 125.6635 Genus Catasetum Rich. ex Kunth (182 spp.) 125.6636 Genus Dressleria Dodson (13 spp.) 125.6637 Genus Cycnoches Lindl. (31 spp.) 125.6638 Genus Mormodes Lindl. (89 spp.) #### Subtribus Cyrtopodiinae Benth. 125.6641 Genus Cyrtopodium R. Br. (49 spp.) #### Subtribus Oncidiinae Benth. 125.6651 Genus Psychopsis Raf. (4 spp.) 125.6652 Genus Psychopsiella Lückel & Braem (1 sp.) 125.6653 Genus Trichopilia Lindl. (43 spp.) 125.6654 Genus Cuitlauzina La Llave & Lex. (9 spp.) 125.6655 Genus Rossioglossum (Schltr.) Garay & G. C. Kenn. (12 spp.) 125.6656 Genus Cohniella Pfitzer (26 spp.) 125.6657 Genus Trichocentrum Poepp. & Endl. (65 spp.) 125.6658 Genus Grandiphyllum Docha Neto (11 spp.) 125.6659 Genus Saundersia Rchb. fil. (2 spp.) 125.6660 Genus Lockhartia Hook. (33 spp.) 125.6661 Genus Ornithocephalus Hook. (54 spp.) 125.6662 Genus Dunstervillea Garay (1 sp.) 125.6663 Genus Caluera Dodson & Determann (5 spp.) 125.6664 Genus Eloyella P. Ortiz (10 spp.) 125.6665 Genus Zygostates Lindl. (28 spp.) 125.6666 Genus Phymatidium Lindl. (10 spp.) 125.6667 Genus Rauhiella Pabst & P. I. S. Braga (3 spp.) 125.6668 Genus Chytroglossa Rchb. fil. (3 spp.) 125.6669 Genus Thysanoglossa Porto & Brade (3 spp.) 125.6670 Genus Platyrhiza Barb. Rodr. (1 sp.) 125.6671 Genus Hintonella Ames (1 sp.) 125.6672 Genus Centroglossa Barb. Rodr. (7 spp.) 125.6673 Genus Trichoceros Kunth (9 spp.) 125.6674 Genus Telipogon Mutis ex Kunth (247 spp.) 125.6675 Genus Hofmeisterella Rchb. fil. (3 spp.) 125.6676 Genus Fernandezia Lindl. (104 spp.) 125.6677 Genus Vitekorchis Romowicz & Szlach. (7 spp.) 125.6678 Genus Oncidium Sw. (374 spp.) 125.6679 Genus Ecuadorella Dodson & G. A. Romero (3 spp.) 125.6680 Genus Nohawilliamsia M. W. Chase & Whitten (1 sp.) 125.6681 Genus Otoglossum (Schltr.) Garay & Dunst. (24 spp.) 125.6682 Genus Cyrtochiloides N. H. Williams & M. W. Chase (3 spp.) 125.6683 Genus Miltoniopsis God.-Leb. (6 spp.) 125.6684 Genus Caucaea Schltr. (26 spp.) 125.6685 Genus Cyrtochilum Kunth (204 spp.) 125.6686 Genus Miltonia Lindl. (11 spp.) 125.6687 Genus Cischweinfia Dressler & N. H. Williams (11 spp.) 125.6688 Genus Oliveriana Rchb. fil. (14 spp.) 125.6689 Genus Systeloglossum Schltr. (5 spp.) 125.6690 Genus Aspasia Lindl. (7 spp.) 125.6691 Genus Brassia R. Br. (67 spp.) 125.6692 Genus Tolumnia Raf. (26 spp.) 125.6693 Genus Erycina Lindl. (7 spp.) 125.6694 Genus Rhynchostele Rchb. fil. (18 spp.) 125.6695 Genus Notyliopsis P. Ortiz (1 sp.) 125.6696 Genus Zelenkoa Chase & Williams (1 sp.) 125.6697 Genus Gomesa R. Br. (139 spp.) 125.6698 Genus Solenidium Lindl. (3 spp.) 125.6699 Genus Capanemia Barb. Rodr. (17 spp.) 125.6700 Genus Plectrophora H. Focke (9 spp.) 125.6701 Genus Leochilus Knowles & Westc. (14 spp.) 125.6702 Genus Pterostemma Kraenzl. (6 spp.) 125.6703 Genus Schunkea Senghas (1 sp.) 125.6704 Genus Suarezia Dodson (1 sp.) 125.6705 Genus Sanderella Kuntze (2 spp.) 125.6706 Genus Rodriguezia Ruiz & Pav. (48 spp.) 125.6707 Genus Seegeriella Senghas (3 spp.) 125.6708 Genus Warmingia Rchb. fil. (4 spp.) 125.6709 Genus Macradenia R. Br. (10 spp.) 125.6710 Genus Trizeuxis Lindl. (1 sp.) 125.6711 Genus Macroclinium Barb. Rodr. (48 spp.) 125.6712 Genus Santanderella P. Ortiz (1 sp.) 125.6713 Genus Cypholoron Dodson & Dressler (2 spp.) 125.6714 Genus Notylia Lindl. (52 spp.) 125.6715 Genus Polyotidium Garay (1 sp.) 125.6716 Genus Sutrina Lindl. (2 spp.) 125.6717 Genus Ionopsis Kunth (7 spp.) 125.6718 Genus Comparettia Poepp. & Endl. (88 spp.) 125.6719 Genus Quekettia Lindl. (7 spp.) 125.6720 Genus Archivea Christenson & Jenny (1 sp.) #### Subtribus Eriopsidinae Szlach. 125.6721 Genus Eriopsis Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Maxillariinae Benth. 125.6731 Genus Maxillaria Ruiz & Pav. (661 spp.) 125.6732 Genus Neomoorea Rolfe (1 sp.) 125.6733 Genus Lycaste Lindl. (50 spp.) 125.6734 Genus Anguloa Ruiz & Pav. (9 spp.) 125.6735 Genus Sudamerlycaste Archila (49 spp.) 125.6736 Genus Xylobium Lindl. (34 spp.) 125.6737 Genus Scuticaria Lindl. (12 spp.) 125.6738 Genus Rudolfiella Hoehne (7 spp.) 125.6739 Genus Bifrenaria Lindl. (23 spp.) 125.6740 Genus Guanchezia G. A. Romero & Carnevali (1 sp.) 125.6741 Genus Horvatia Garay (1 sp.) 125.6742 Genus Teuscheria Garay (10 spp.) #### Subtribus Zygopetalinae Schltr. 125.6751 Genus Zygopetalum Hook. (12 spp.) 125.6752 Genus Cryptarrhena R. Br. (2 spp.) 125.6753 Genus Dichaea Lindl. (131 spp.) 125.6754 Genus Benzingia Dodson (11 spp.) 125.6755 Genus Chaubardiella Garay (8 spp.) 125.6756 Genus Stenia Lindl. (23 spp.) 125.6757 Genus Huntleya Bateman ex Lindl. (15 spp.) 125.6758 Genus Kefersteinia Rchb. fil. (60 spp.) 125.6759 Genus xAckersteinia Neudecker (0 sp.) 125.6760 Genus Stenotyla Dressler (8 spp.) 125.6761 Genus Cochleanthes Raf. (1 sp.) 125.6762 Genus Warszewiczella Rchb. fil. (10 spp.) 125.6763 Genus Pescatoria Rchb. fil. (22 spp.) 125.6764 Genus Euryblema Dressler (2 spp.) 125.6765 Genus Chondroscaphe (Dressler) Senghas & Gerlach (14 spp.) 125.6766 Genus Daiotyla Dressler (5 spp.) 125.6767 Genus Echinorhyncha Dressler (5 spp.) 125.6768 Genus Aetheorhyncha Dressler (1 sp.) 125.6769 Genus Ixyophora Dressler (8 spp.) 125.6770 Genus Chondrorhyncha Lindl. (7 spp.) 125.6771 Genus Pridgeonia Pupulin (1 sp.) 125.6772 Genus Cheiradenia Lindl. (1 sp.) 125.6773 Genus Warreella Schltr. (2 spp.) 125.6774 Genus Warreopsis Garay (4 spp.) 125.6775 Genus Vargasiella C. Schweinf. (3 spp.) 125.6776 Genus Warrea Lindl. (3 spp.) 125.6777 Genus Otostylis Schltr. (2 spp.) 125.6778 Genus Paradisanthus Rchb. fil. (4 spp.) 125.6779 Genus Hoehneella Ruschi (2 spp.) 125.6780 Genus Koellensteinia Rchb. fil. (19 spp.) 125.6781 Genus Galeottia A. Rich. (12 spp.) 125.6782 Genus Batemannia Lindl. (5 spp.) 125.6783 Genus Zygosepalum Rchb. fil. (8 spp.) 125.6784 Genus Chaubardia Rchb. fil. (3 spp.) 125.6785 Genus Neogardneria Schltr. (1 sp.) 125.6786 Genus Aganisia Lindl. (4 spp.) 125.6787 Genus Promenaea Lindl. (19 spp.) 125.6788 Genus Pabstia Garay (6 spp.) #### Subtribus Stanhopeinae Benth. 125.6791 Genus Braemia Jenny (1 sp.) 125.6792 Genus Paphinia Lindl. (16 spp.) 125.6793 Genus Horichia Jenny (1 sp.) 125.6794 Genus Houlletia Brongn. (10 spp.) 125.6795 Genus Schlimmia Planch. & Linden (2 spp.) 125.6796 Genus Trevoria F. Lehm. (6 spp.) 125.6797 Genus Cirrhaea Lindl. (7 spp.) 125.6798 Genus Gongora Ruiz & Pav. (75 spp.) 125.6799 Genus Acineta Lindl. (13 spp.) 125.6800 Genus Lueddemannia Rchb. fil. (3 spp.) 125.6801 Genus Lacaena Lindl. (2 spp.) 125.6802 Genus Vasqueziella Dodson (1 sp.) 125.6803 Genus Polycycnis Rchb. fil. (18 spp.) 125.6804 Genus Lueckelia Jenny (1 sp.) 125.6805 Genus Kegeliella Mansf. (4 spp.) 125.6806 Genus Soterosanthus Lehm. ex Jenny (1 sp.) 125.6807 Genus Stanhopea Frost ex Hook. (78 spp.) 125.6808 Genus Embreea Dodson (1 sp.) 125.6809 Genus Sievekingia Rchb. fil. (11 spp.) 125.6810 Genus Coryanthes Hook. (65 spp.) #### Subtribus Coeliopsidinae Szlach. 125.6821 Genus Coeliopsis Rchb. fil. (1 sp.) 125.6822 Genus Lycomormium Rchb. fil. (5 spp.) 125.6823 Genus Peristeria Hook. (10 spp.) ### Tribus Epidendreae Lindl. #### Subtribus Agrostophyllinae 125.7011 Genus Agrostophyllum Blume (141 spp.) 125.7012 Genus Earina Lindl. (8 spp.) 125.7020 Subtribus Ponerinae Pfitzer 125.7021 Genus Ponera Lindl. (4 spp.) 125.7022 Genus Nemaconia Knowles & Westc. (6 spp.) 125.7023 Genus Helleriella A. D. Hawkes (2 spp.) 125.7024 Genus Isochilus R. Br. (14 spp.) #### Subtribus Calypsoinae 125.7031 Genus Ephippianthus Rchb. fil. (2 spp.) 125.7032 Genus Dactylostalix Rchb. fil. (1 sp.) 125.7033 Genus Calypso Salisb. (1 sp.) 125.7034 Genus Tipularia Nutt. (7 spp.) 125.7035 Genus Changnienia Chien (2 spp.) 125.7036 Genus Govenia Lindl. (30 spp.) 125.7037 Genus Aplectrum Nutt. (1 sp.) 125.7038 Genus Cremastra Lindl. (7 spp.) 125.7039 Genus Oreorchis Lindl. (18 spp.) 125.7040 Genus Corallorhiza Châtel. (15 spp.) 125.7041 Genus Yoania Maxim. (4 spp.) 125.7042 Genus Danxiaorchis J. W. Zhai et al. (2 spp.) 125.7043 Genus Coelia Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Chysidinae Schltr. 125.7051 Genus Chysis Lindl. (15 spp.) 125.7060 Subtribus Bletiinae Benth. 125.7061 Genus Bletia Ruiz & Pav. (55 spp.) #### Subtribus Laeliinae Benth. 125.7071 Genus Meiracyllium Rchb. fil. (2 spp.) 125.7072 Genus Orleanesia Barb. Rodr. (8 spp.) 125.7073 Genus Jacquiniella Schltr. (12 spp.) 125.7074 Genus Scaphyglottis Poepp. & Endl. (84 spp.) 125.7075 Genus Nidema Britton & Millsp. (2 spp.) 125.7076 Genus Domingoa Schltr. (5 spp.) 125.7077 Genus Arpophyllum La Llave & Lex. (5 spp.) 125.7078 Genus Alamania La Llave & Lex. (1 sp.) 125.7079 Genus Isabelia Barb. Rodr. (3 spp.) 125.7080 Genus xIsanitella Leinig (0 sp.) 125.7081 Genus Loefgrenianthus Hoehne (1 sp.) 125.7082 Genus Homalopetalum Rolfe (8 spp.) 125.7083 Genus Pygmaeorchis Brade (2 spp.) 125.7084 Genus Epidendrum L. (1822 spp.) 125.7085 Genus Microepidendrum Brieger (5 spp.) 125.7086 Genus Dimerandra Schltr. (5 spp.) 125.7087 Genus Barkeria Knowles & Westc. (19 spp.) 125.7088 Genus Acrorchis Dressler (1 sp.) 125.7089 Genus Tetramicra Lindl. (10 spp.) 125.7090 Genus Artorima Dressler & G. E. Pollard (2 spp.) 125.7091 Genus Hagsatera R. González (2 spp.) 125.7092 Genus Pseudolaelia Porto & Brade (23 spp.) 125.7093 Genus Leptotes Lindl. (9 spp.) 125.7094 Genus Dinema Lindl. (2 spp.) 125.7095 Genus Oestlundia W. E. Higgins (5 spp.) 125.7096 Genus Amoana Leopardi & Carnevali (2 spp.) 125.7097 Genus Encyclia Hook. (194 spp.) 125.7098 Genus Prosthechea Knowles & Westc. (133 spp.) 125.7099 Genus Psychilis Raf. (15 spp.) 125.7100 Genus Caularthron Raf. (2 spp.) 125.7101 Genus Cattleya Lindl. (140 spp.) 125.7102 Genus Guarianthe Dressler & W. E. Higgins (4 spp.) 125.7103 Genus Broughtonia R. Br. (6 spp.) 125.7104 Genus Quisqueya Dod (4 spp.) 125.7105 Genus Schomburgkia Lindl. (21 spp.) 125.7106 Genus xSchombolaelia (0 sp.) 125.7107 Genus Laelia Lindl. (7 spp.) 125.7108 Genus Adamantinia van den Berg & C. N. Gonç. (1 sp.) 125.7109 Genus Myrmecophila Rolfe (9 spp.) 125.7110 Genus Rhyncholaelia Schltr. (2 spp.) 125.7111 Genus Brassavola R. Br. (15 spp.) 125.7112 Genus Constantia Barb. Rodr. (6 spp.) #### Subtribus Pleurothallidinae Lindl. ex G. Don 125.7121 Genus Neocogniauxia Schltr. (2 spp.) 125.7122 Genus Dilomilis Raf. (5 spp.) 125.7123 Genus Tomzanonia Nir (1 sp.) 125.7124 Genus Brachionidium Lindl. (83 spp.) 125.7125 Genus Atopoglossum Luer (3 spp.) 125.7126 Genus Sansonia Chiron (2 spp.) 125.7127 Genus Octomeria R. Br. (142 spp.) 125.7128 Genus Dresslerella Luer (14 spp.) 125.7129 Genus Myoxanthus Poepp. & Endl. (51 spp.) 125.7130 Genus Echinosepala Pridgeon & M. W. Chase (17 spp.) 125.7131 Genus Pupulinia Karremans & Bogarín (1 sp.) 125.7132 Genus Restrepiella Garay & Dunst. (5 spp.) 125.7133 Genus Barbosella Schltr. (19 spp.) 125.7134 Genus Restrepia Kunth (63 spp.) 125.7135 Genus Pleurothallopsis Porto & Brade (20 spp.) 125.7136 Genus Chamelophyton Garay (1 sp.) 125.7137 Genus Acianthera Scheidw. (303 spp.) 125.7138 Genus Lankesteriana Karremans (24 spp.) 125.7139 Genus Zootrophion Luer (31 spp.) 125.7140 Genus Trichosalpinx Luer (31 spp.) 125.7141 Genus Tubella (Luer) Archila (73 spp.) 125.7142 Genus Pseudolepanthes (Luer) Archila (11 spp.) 125.7143 Genus Pendusalpinx Karremans & Mel. Fernández (7 spp.) 125.7144 Genus Opilionanthe Karremans & Bogarín (2 spp.) 125.7145 Genus Gravendeelia Bogarín & Karremans (1 sp.) 125.7146 Genus Stellamaris Mel. Fernández & Bogarín (1 sp.) 125.7147 Genus Anathallis Barb. Rodr. (121 spp.) 125.7148 Genus Lepanthopsis (Cogn.) Ames (49 spp.) 125.7149 Genus Lepanthes Sw. (1131 spp.) 125.7150 Genus Draconanthes (Luer) Luer (6 spp.) 125.7151 Genus Frondaria Luer (2 spp.) 125.7152 Genus Trisetella Luer (28 spp.) 125.7153 Genus Dracula Luer (145 spp.) 125.7154 Genus Porroglossum Schltr. (56 spp.) 125.7155 Genus Masdevallia Ruiz & Pav. (640 spp.) 125.7156 Genus Diodonopsis Pridgeon & M. W. Chase (4 spp.) 125.7157 Genus Phloeophila Hoehne & Schltr. (5 spp.) 125.7158 Genus Luerella Braas (1 sp.) 125.7159 Genus Ophidion Luer (15 spp.) 125.7160 Genus Andreettaea Luer (1 sp.) 125.7161 Genus Andinia (Luer) Luer (81 spp.) 125.7162 Genus Dryadella Luer (61 spp.) 125.7163 Genus Specklinia Lindl. (111 spp.) 125.7164 Genus Muscarella Luer (56 spp.) 125.7165 Genus Scaphosepalum Pfitzer (54 spp.) 125.7166 Genus Platystele Schltr. (120 spp.) 125.7167 Genus Teagueia (Luer) Luer (18 spp.) 125.7168 Genus Stelis Sw. (1335 spp.) 125.7169 Genus Pleurothallis R. Br. (535 spp.) 125.7170 Genus Pabstiella Brieger & Senghas (147 spp.) 125.7171 Genus Madisonia Luer (7 spp.) # Familia Boryaceae M. W. Chase (13 spp.) 126.0001 Genus Alania Endl. (1 sp.) 126.0002 Genus Borya Labill. (12 spp.) # Family Blandfordiaceae R. Dahlgren & Clifford (4 spp.) 127.0001 Genus Blandfordia Sm. (4 spp.) # Familia Asteliaceae Dumort. (37 spp.) 128.0001 Genus Neoastelia J. B. Williams (1 sp.) 128.0002 Genus Milligania Hook. fil. (5 spp.) 128.0003 Genus Astelia Banks & Sol. ex R. Br. (31 spp.) # Familia Lanariaceae H. Huber ex R. Dahlgren (1 sp.) 129.0001 Genus Lanaria Aiton (1 sp.) # Familia Hypoxidaceae R. Br. (171 spp.) 130.0001 Genus Empodium Salisb. (7 spp.) 130.0002 Genus Spiloxene Salisb. (3 spp.) 130.0003 Genus Pauridia Harv. (35 spp.) 130.0004 Genus Rhodohypoxis Nel (6 spp.) 130.0005 Genus Hypoxis L. (88 spp.) 130.0006 Genus Sinocurculigo Z. J. Liu, L. J. Chen & K. Wei Liu (1 sp.) 130.0007 Genus Molineria Colla (10 spp.) 130.0008 Genus Curculigo Gaertn. (18 spp.) 130.0009 Genus Hypoxidia Friedmann (2 spp.) 130.0010 Genus Neofriedmannia Kocyan & Wiland (1 sp.) # Familia Tecophilaeaceae Leyb. (26 spp.) ## Subfamilia Tecophilaeoideae Reveal 131.1001 Genus Conanthera Ruiz & Pav. (5 spp.) 131.1002 Genus Tecophilaea Bertero ex Colla (2 spp.) 131.1003 Genus Zephyra D. Don (2 spp.) 131.1004 Genus Odontostomum Torr. (1 sp.) ## Subfamilia Wallerioideae R. Dahlgren 131.2001 Genus Kabuyea Brummitt (1 sp.) 131.2002 Genus Cyanastrum Oliv. (3 spp.) 131.2003 Genus Walleria J. Kirk (3 spp.) 131.2004 Genus Eremiolirion J. C. Manning & F. Forest (1 sp.) 131.2005 Genus Cyanella Royen ex L. (8 spp.) # Familia Doryanthaceae R. Dahlgren & Clifford (2 spp.) 132.0001 Genus Doryanthes Corrêa (2 spp.) # Familia Ixioliriaceae (Pax) Nakai (4 spp.) 133.0001 Genus Ixiolirion Fisch. ex Herb. (4 spp.) # Familia Iridaceae Juss. (2579 spp.) ## Subfamilia Isophysidoideae Takht. ex Thorne & Reveal 134.1001 Genus Isophysis T. Moore (1 sp.) ## Subfamilia Patersonioideae Goldblatt 134.2001 Genus Patersonia R. Br. (23 spp.) ## Subfamilia Geosiridoideae Goldblatt & J. C. Manning 134.3001 Genus Geosiris Baill. (3 spp.) ## Subfamilia Aristeoideae Vines 134.4001 Genus Aristea Sol. ex Aiton (61 spp.) ## Subfamilia Nivenioideae Schulze ex Goldblatt 134.5001 Genus Nivenia Vent. (11 spp.) 134.5002 Genus Witsenia Thunb. (1 sp.) 134.5003 Genus Klattia Baker (3 spp.) ## Subfamilia Crocoideae Burnett 134.6100 Tribus Tritoniopsideae Goldblatt & J. C. Manning 134.6101 Genus Tritoniopsis L. Bolus (25 spp.) 134.6102 Genus Melasphaerula Ker Gawl. (1 sp.) ### Tribus Gladioleae Dumort. 134.6201 Genus Gladiolus L. (285 spp.) ### Tribus Watsonieae Klatt 134.6301 Genus Micranthus (Pers.) Eckl. (7 spp.) 134.6302 Genus Thereianthus G. J. Lewis (11 spp.) 134.6303 Genus Watsonia Mill. (53 spp.) ### Tribus Pillansieae Goldblatt 134.6401 Genus Pillansia L. Bolus (1 sp.) ### Tribus Freesieae Goldblatt & J. C. Manning 134.6501 Genus Zygotritonia Mildbr. (7 spp.) 134.6502 Genus Xenoscapa (Goldblatt) Goldblatt & Manning (3 spp.) 134.6503 Genus Freesia Eckl. ex Klatt (16 spp.) ### Tribus Ixieae Dumort. #### Subtribus Lapeirousiinae 134.6611 Genus Afrosolen Goldblatt & J. C. Manning (15 spp.) 134.6612 Genus Lapeirousia Pourr. (26 spp.) 134.6613 Genus Codonorhiza Goldblatt & J. C. Manning (7 spp.) 134.6614 Genus Cyanixia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6615 Genus Savannosiphon Goldblatt & Marais (1 sp.) #### Subtribus Tritoniinae 134.6621 Genus Devia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6622 Genus Crocosmia Planch. (8 spp.) 134.6623 Genus Radinosiphon N. E. Br. (2 spp.) #### Subtribus Crocinae 134.6631 Genus Romulea Maratti (113 spp.) 134.6632 Genus Crocus L. (241 spp.) 134.6633 Genus Syringodea Hook. fil. (7 spp.) 134.6634 Genus Afrocrocus J. C. Manning & Goldblatt (1 sp.) #### Subtribus Hesperanthinae 134.6641 Genus Hesperantha Ker Gawl. (92 spp.) 134.6642 Genus Geissorhiza Ker Gawl. (102 spp.) #### Subtribus Ixiinae 134.6651 Genus Chasmanthe N. E. Br. (3 spp.) 134.6652 Genus Babiana Ker Gawl. (97 spp.) 134.6653 Genus Duthieastrum M. P. de Vos (1 sp.) 134.6654 Genus Sparaxis Ker Gawl. (16 spp.) 134.6655 Genus Dierama K. Koch (43 spp.) 134.6656 Genus Tritonia Ker Gawl. (29 spp.) 134.6657 Genus Ixia L. (99 spp.) ## Subfamilia incertae sedis 134.6901 Genus Diplarrhena Labill. (2 spp.) ## Subfamilia Iridoideae Eaton ### Tribus Irideae Kitt. #### Subtribus Iridineae 134.7111 Genus Dietes Salisb. (6 spp.) 134.7112 Genus Belamcanda Adans. (1 sp.) 134.7113 Genus Iris L. (316 spp.) 134.7140 Subtribus Ferrariineae 134.7141 Genus Ferraria Burm. ex Mill. (18 spp.) 134.7142 Genus Bobartia L. (16 spp.) 134.7143 Genus Moraea Mill. (231 spp.) ### Tribus Sisyrinchieae Klatt 134.7201 Genus Orthrosanthus Sweet (9 spp.) 134.7202 Genus Libertia Spreng. (17 spp.) 134.7203 Genus Solenomelus Miers (2 spp.) 134.7204 Genus Olsynium Raf. (19 spp.) 134.7205 Genus Tapeinia Comm. ex Juss. (1 sp.) 134.7206 Genus Sisyrinchium L. (205 spp.) ### Tribus Trimezieae Ravenna 134.7301 Genus Pseudiris Chukr & A. Gil (1 sp.) 134.7302 Genus Pseudotrimezia R. C. Foster (28 spp.) 134.7303 Genus Neomarica Sprague (37 spp.) 134.7304 Genus Deluciris A. Gil & Lovo (2 spp.) 134.7305 Genus Trimezia Salisb. ex Herb. (32 spp.) ### Tribus Tigridieae Kitt. 134.7401 Genus Larentia Klatt (3 spp.) 134.7402 Genus Cipura Aubl. (8 spp.) 134.7403 Genus Lethia Ravenna (1 sp.) 134.7404 Genus Salpingostylis Small (1 sp.) 134.7405 Genus Nemastylis Nutt. (8 spp.) 134.7406 Genus Herbertia Sweet (8 spp.) 134.7407 Genus Calydorea Herb. (21 spp.) 134.7408 Genus Cypella Herb. (37 spp.) 134.7409 Genus Sphenostigma Baker (6 spp.) 134.7410 Genus Alophia Herb. (7 spp.) 134.7411 Genus Phalocallis Herb. (6 spp.) 134.7412 Genus Eleutherine Herb. (3 spp.) 134.7413 Genus Hesperoxiphion Baker (5 spp.) 134.7414 Genus Gelasine Herb. (8 spp.) 134.7415 Genus Mastigostyla I. M. Johnst. (29 spp.) 134.7416 Genus Ennealophus N. E. Br. (6 spp.) 134.7417 Genus Cobana Ravenna (1 sp.) 134.7418 Genus Sessilanthera Molseed & Cruden (3 spp.) 134.7419 Genus Tigridia Juss. (58 spp.) # Familia Xeronemataceae M. W. Chase (2 spp.) 135.0001 Genus Xeronema Brongn. & Gris (2 spp.) # Familia Asphodelaceae Juss. (1239 spp.) ## Subfamilia Asphodeloideae Burnett ### Tribus Asphodeleae Lam. & DC. 136.1101 Genus Asphodeline Rchb. (18 spp.) 136.1102 Genus Asphodelus L. (18 spp.) 136.1103 Genus Bulbinella Kunth (25 spp.) 136.1104 Genus Kniphofia Moench (72 spp.) 136.1105 Genus Trachyandra Kunth (61 spp.) 136.1106 Genus Eremurus M. Bieb. (58 spp.) 136.1107 Genus Bulbine Wolf (88 spp.) ### Tribus Aloeae A. Rich. 136.1201 Genus Aloidendron (Berger) Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1202 Genus Kumara Medik. (2 spp.) 136.1203 Genus Haworthia Duval (117 spp.) 136.1204 Genus Aloiampelos Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1205 Genus Aloe L. (563 spp.) 136.1206 Genus Haworthiopsis G. D. Rowley (18 spp.) 136.1207 Genus Gasteria Duval (27 spp.) 136.1208 Genus Astroloba Uitewaal (10 spp.) 136.1209 Genus xAstroworthia G. D. Rowley (0 sp.) 136.1210 Genus Aristaloe Boatwr. & J. C. Manning (1 sp.) 136.1211 Genus Gonialoe (Baker) Boatwr. & J. C. Manning (3 spp.) 136.1212 Genus Tulista Raf. (6 spp.) ## Subfamilia Xanthorrhoeoideae Reveal 136.2001 Genus Xanthorrhoea Sm. (28 spp.) ## Subfamilia Hemerocallidoideae Lindl. ### Tribus Hemerocallideae Duby 136.3101 Genus Simethis Kunth (1 sp.) 136.3102 Genus Hemerocallis L. (15 spp.) ### Tribus Johnsonieae Benth. 136.3201 Genus Hodgsoniola F. Muell. (1 sp.) 136.3202 Genus Tricoryne R. Br. (9 spp.) 136.3203 Genus Corynotheca F. Muell. (6 spp.) 136.3204 Genus Caesia R. Br. (14 spp.) 136.3205 Genus Arnocrinum Endl. & Lehm. ex Lehm. (3 spp.) 136.3206 Genus Hensmania W. Fitzg. (3 spp.) 136.3207 Genus Stawellia F. Muell. (2 spp.) 136.3208 Genus Johnsonia R. Br. (5 spp.) ### Tribus Phormieae Nakai 136.3301 Genus Pasithea D. Don (1 sp.) 136.3302 Genus Phormium J. R. Forst. & G. Forst. (2 spp.) ### Tribus Dianelleae Baker 136.3401 Genus Geitonoplesium A. Cunn. (1 sp.) 136.3402 Genus Agrostocrinum F. Muell. (2 spp.) 136.3403 Genus Herpolirion Hook. fil. (1 sp.) 136.3404 Genus Stypandra R. Br. (2 spp.) 136.3405 Genus Thelionema R. J. F. Hend. (3 spp.) 136.3406 Genus Eccremis Willd. ex Schult. fil. (1 sp.) 136.3407 Genus Dianella Juss. (38 spp.) # Familia Amaryllidaceae J. St.-Hil. (2359 spp.) ## Subfamilia Agapanthoideae Endl. 137.1001 Genus Agapanthus L’Hér. (11 spp.) ## Subfamilia Allioideae Herb. 137.2001 Genus Allium L. (1049 spp.) 137.2002 Genus Milula Prain (1 sp.) ## Subfamilia Tulbaghioideae M. F. Fay & M. W. Chase 137.3001 Genus Tulbaghia L. (29 spp.) ## Subfamilia Gilliesioideae Arn. 137.4001 Genus Solaria Phil. (5 spp.) 137.4002 Genus Gilliesia Lindl. (5 spp.) 137.4003 Genus Miersia Lindl. (5 spp.) 137.4004 Genus Nothoscordum Kunth (93 spp.) 137.4005 Genus Schickendantziella Speg. (1 sp.) 137.4006 Genus Speea Loes. (1 sp.) 137.4007 Genus Tristagma Poepp. (31 spp.) 137.4008 Genus Trichlora Baker (4 spp.) 137.4009 Genus Leucocoryne Lindl. (47 spp.) 137.4010 Genus Atacamallium Nic. García (1 sp.) ## Subfamilia Amaryllidoideae ### Tribus Amaryllideae Dumort. 137.5101 Genus Amaryllis L. (2 spp.) 137.5102 Genus Boophone Herb. (2 spp.) 137.5103 Genus Ammocharis Herb. (7 spp.) 137.5104 Genus Crinum L. (112 spp.) 137.5105 Genus Crossyne Salisb. (2 spp.) 137.5106 Genus Strumaria Jacq. (28 spp.) 137.5107 Genus Nerine Herb. (26 spp.) 137.5108 Genus Hessea Herb. (15 spp.) 137.5109 Genus Brunsvigia Heist. (19 spp.) ### Tribus Cyrtantheae Traub 137.5201 Genus Cyrtanthus Aiton (58 spp.) ### Tribus Calostemmateae D. Müll.-Doblies & U. Müll.-Doblies 137.5301 Genus Calostemma R. Br. (3 spp.) 137.5302 Genus Proiphys Herb. (5 spp.) ### Tribus Haemantheae Hutch. 137.5401 Genus Cryptostephanus Welw. ex Baker (3 spp.) 137.5402 Genus Clivia Lindl. (6 spp.) 137.5403 Genus Scadoxus Raf. (9 spp.) 137.5404 Genus Haemanthus L. (22 spp.) 137.5405 Genus Apodolirion Baker (6 spp.) 137.5406 Genus Gethyllis L. (31 spp.) ### Tribus Lycorideae Nakai 137.5501 Genus Ungernia Bunge (10 spp.) 137.5502 Genus Lycoris Herb. (20 spp.) 137.5503 Genus Shoubiaonia W. H. Qin, W. Q. Meng & Kun Liu (1 sp.) ### Tribus Galantheae Parl. 137.5601 Genus Hannonia Braun-Blanq. & Maire (1 sp.) 137.5602 Genus Lapiedra Lag. (1 sp.) 137.5603 Genus Vagaria Herb. (2 spp.) 137.5604 Genus Acis Salisb. (9 spp.) 137.5605 Genus Leucojum L. (2 spp.) 137.5606 Genus Galanthus L. (24 spp.) ### Tribus Pancratieae Dumort. 137.5701 Genus Pancratium L. (24 spp.) ### Tribus Narcisseae Lam. & DC. 137.5801 Genus Sternbergia Waldst. & Kit. (7 spp.) 137.5802 Genus Narcissus L. (68 spp.) ### Tribus Hippeastreae Herb. ex Sweet 137.5901 Genus Worsleya (Traub) Traub (1 sp.) 137.5902 Genus Cearanthes Ravenna (1 sp.) 137.5903 Genus Griffinia Ker Gawl. (23 spp.) 137.5904 Genus Hyline Herb. (4 spp.) 137.5905 Genus Traubia Moldenke (1 sp.) 137.5906 Genus Phycella Lindl. (15 spp.) 137.5907 Genus Sprekelia Heist. (2 spp.) 137.5908 Genus Rhodophiala C. Presl (9 spp.) 137.5909 Genus Zephyranthes Herb. (195 spp.) 137.5910 Genus Paposoa Nic. García (1 sp.) 137.5911 Genus Eremolirion Nic. García (1 sp.) 137.5912 Genus Hippeastrum Herb. (100 spp.) ### Tribus Eustephieae Hutch. 137.6001 Genus Eustephia Cav. (6 spp.) 137.6002 Genus Chlidanthus Herb. (5 spp.) 137.6003 Genus Hieronymiella Pax (10 spp.) ### Tribus Hymenocallideae Small 137.6101 Genus Pamianthe Stapf (3 spp.) 137.6102 Genus Paramongaia Velarde (5 spp.) 137.6103 Genus Clinanthus Herb. (25 spp.) 137.6104 Genus Hymenocallis Salisb. (62 spp.) 137.6105 Genus Leptochiton Sealy (2 spp.) 137.6106 Genus Ismene Salisb. (11 spp.) 137.6107 Genus Rauhia Traub (5 spp.) 137.6108 Genus Phaedranassa Herb. (10 spp.) ### Tribus Eucharideae Hutch. 137.6201 Genus Plagiolirion Baker (1 sp.) 137.6202 Genus Caliphruria Herb. (4 spp.) 137.6203 Genus xCalicharis Meerow (0 sp.) 137.6204 Genus Eucharis Planch. & Linden (17 spp.) 137.6205 Genus Mathieua Klotzsch (1 sp.) 137.6206 Genus Stenomesson Herb. (17 spp.) 137.6207 Genus Urceolina Rchb. (7 spp.) 137.6208 Genus Eucrosia Ker Gawl. (7 spp.) # Familia Asparagaceae Juss. (3501 spp.) ## Subfamilia Lomandroideae Thorne & Reveal 138.1001 Genus Sowerbaea Sm. (5 spp.) 138.1002 Genus Laxmannia R. Br. (14 spp.) 138.1003 Genus Xerolirion A. S. George (1 sp.) 138.1004 Genus Romnalda P. F. Stevens (3 spp.) 138.1005 Genus Chamaexeros Benth. (4 spp.) 138.1006 Genus Acanthocarpus Lehm. (7 spp.) 138.1007 Genus Lomandra Labill. (58 spp.) 138.1008 Genus Chamaescilla F. Muell. (4 spp.) 138.1009 Genus Cordyline Comm. ex Juss. (24 spp.) 138.1010 Genus Trichopetalum Lindl. (2 spp.) 138.1011 Genus Thysanotus R. Br. (55 spp.) 138.1012 Genus Eustrephus R. Br. ex Ker Gawl. (1 sp.) 138.1013 Genus Dichopogon Kunth (5 spp.) 138.1014 Genus Arthropodium R. Br. (10 spp.) ## Subfamilia Asparagoideae 138.2001 Genus Hemiphylacus S. Watson (5 spp.) 138.2002 Genus Asparagus L. (219 spp.) ## Subfamilia Nolinoideae Nakai ### Tribus Eriospermeae 138.3101 Genus Eriospermum Jacq. (117 spp.) ### Tribus Polygonateae Benth. & Hook. fil. 138.3201 Genus Disporopsis Hance (12 spp.) 138.3202 Genus Maianthemum F. H. Wigg. (40 spp.) 138.3203 Genus Heteropolygonatum M. N. Tamura & Ogisu (13 spp.) 138.3204 Genus Polygonatum Mill. (79 spp.) 138.3205 Genus Theropogon Maxim. (1 sp.) 138.3206 Genus Comospermum Rauschert (1 sp.) ### Tribus Dracaeneae 138.3301 Genus Dracaena Vand. (206 spp.) 138.3302 Genus Chrysodracon P. L. Lu & Morden (6 spp.) ### Tribus Rusceae Dum. 138.3401 Genus Danae Medik. (1 sp.) 138.3402 Genus Semele Kunth (2 spp.) 138.3403 Genus Ruscus L. (6 spp.) ### Tribus Ophiopogoneae 138.3501 Genus Peliosanthes Andrews (61 spp.) 138.3502 Genus Liriope Lour. (8 spp.) 138.3503 Genus Ophiopogon Ker Gawl. (81 spp.) ### Tribus Nolineae 138.3601 Genus Dasylirion Zucc. (23 spp.) 138.3602 Genus Beaucarnea Lem. (13 spp.) 138.3603 Genus Nolina Michx. (36 spp.) ### Tribus Convallarieae Dumort. 138.3701 Genus Speirantha Baker (1 sp.) 138.3702 Genus Convallaria L. (1 sp.) 138.3703 Genus Reineckea Kunth (2 spp.) 138.3704 Genus Rohdea Roth (29 spp.) 138.3705 Genus Tupistra Ker Gawl. (40 spp.) 138.3706 Genus Aspidistra Ker Gawl. (214 spp.) ## Subfamilia Aphyllanthoideae Lindl. 138.4001 Genus Aphyllanthes Tourn. ex L. (1 sp.) ## Subfamilia Agavoideae Herbert ### Tribus Anemarrheneae Reveal 138.5101 Genus Anemarrhena Bunge (1 sp.) ### Tribus Behnieae Reveal 138.5201 Genus Behnia Didr. (1 sp.) ### Tribus Herrerieae Baill. 138.5301 Genus Herreria Ruiz & Pav. (10 spp.) 138.5302 Genus Herreriopsis H. Perrier (1 sp.) 138.5303 Genus Clara Kunth (3 spp.) ### Tribus Anthericeae 138.5401 Genus Anthericum L. (7 spp.) 138.5402 Genus Diamena Ravenna (1 sp.) 138.5403 Genus Diora Ravenna (1 sp.) 138.5404 Genus Paradisea Mazzuc. (2 spp.) 138.5405 Genus Trihesperus Herb. (2 spp.) 138.5406 Genus Diuranthera Hemsl. (4 spp.) 138.5407 Genus Hagenbachia Nees & Mart. (6 spp.) 138.5408 Genus Chlorophytum Ker Gawl. (202 spp.) 138.5409 Genus Leucocrinum Nutt. ex A. Gray (1 sp.) 138.5410 Genus Echeandia Ortega (95 spp.) ### Tribus Hesperocalleae ined. 138.5501 Genus Hesperocallis A. Gray (1 sp.) ### Tribus Chlorogaleae ined. 138.5601 Genus Hosta Tratt. (47 spp.) 138.5602 Genus Eremocrinum M. E. Jones (1 sp.) 138.5603 Genus Chlorogalum (Lindl.) Kunth (3 spp.) 138.5604 Genus Hooveria D. W. Taylor & D. J. Keil (2 spp.) 138.5605 Genus Schoenolirion Torr. ex Durand (3 spp.) 138.5606 Genus Hastingsia S. Watson (3 spp.) 138.5607 Genus Camassia Lindl. (6 spp.) ### Tribus Agaveae Dumort. 138.5701 Genus Hesperoyucca (Engelm.) Trel. (2 spp.) 138.5702 Genus Hesperaloe Engelm. (7 spp.) 138.5703 Genus Yucca L. (52 spp.) 138.5704 Genus Beschorneria Kunth (7 spp.) 138.5705 Genus Furcraea Vent. (24 spp.) 138.5706 Genus Agave L. (281 spp.) ## Subfamilia Brodiaeoideae Traub 138.6001 Genus Androstephium Torr. (2 spp.) 138.6002 Genus Muilla S. Watson (5 spp.) 138.6003 Genus Bloomeria Kellogg (2 spp.) 138.6004 Genus Triteleia Douglas ex Lindl. (16 spp.) 138.6005 Genus Triteleiopsis Hoover (1 sp.) 138.6006 Genus Dichelostemma Kunth (5 spp.) 138.6007 Genus Brodiaea Sm. (18 spp.) 138.6008 Genus Jaimehintonia B. L. Turner (1 sp.) 138.6009 Genus Petronymphe H. E. Moore (2 spp.) 138.6010 Genus Bessera Schult. fil. (5 spp.) 138.6011 Genus Xochiquetzallia J. Gut. (4 spp.) 138.6012 Genus Dandya H. E. Moore (1 sp.) 138.6013 Genus Milla Cav. (10 spp.) ## Subfamilia Scilloideae Burnett ### Tribus Oziroëeae M. W. Chase, Reveal & M. F. Fay 138.7101 Genus Oziroe Raf. (5 spp.) ### Tribus Dipcadieae Speta ex J. C. Manning & Goldblatt 138.7201 Genus Pseudogaltonia Kuntze (2 spp.) 138.7202 Genus Dipcadi Medicus (44 spp.) 138.7203 Genus Battandiera Maire (10 spp.) 138.7204 Genus Trimelopter Raf. (12 spp.) 138.7205 Genus Albuca L. (116 spp.) 138.7206 Genus Iosanthus Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter, Slade & Wetschnig (1 sp.) 138.7207 Genus Coilonox Raf. (24 spp.) 138.7208 Genus Stellarioides Medicus (9 spp.) 138.7209 Genus Galtonia Decne. (5 spp.) 138.7210 Genus Ethesia Raf. (5 spp.) 138.7211 Genus Eliokarmos Raf. (36 spp.) 138.7212 Genus Avonsera Speta (1 sp.) 138.7213 Genus Neopatersonia Schönl. (4 spp.) 138.7214 Genus EIsiea F. M. Leight. (1 sp.) 138.7215 Genus Nicipe Raf. (44 spp.) 138.7216 Genus Cathissa Salisb. (3 spp.) 138.7217 Genus Melomphis Raf. (3 spp.) 138.7218 Genus Loncomelos Raf. (27 spp.) 138.7219 Genus Ornithogalum L. (104 spp.) ### Tribus Urgineeae Rouy 138.7301 Genus Bowiea Haw. ex Hook. fil. (1 sp.) 138.7302 Genus Schizobasis Baker (5 spp.) 138.7303 Genus Mucinaea M. Pinter, Mart.-Azorín, U. Müll.-Doblies, D. Müll.-Doblies, Pfosser & Wetschnig (1 sp.) 138.7304 Genus Rhodocodon Baker (19 spp.) 138.7305 Genus Austronea Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (19 spp.) 138.7306 Genus Tenicroa Raf. (12 spp.) 138.7307 Genus Drimia Jacq. (105 spp.) 138.7308 Genus Zingela N. R. Crouch, Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & M. Á. Alonso (1 sp.) 138.7309 Genus Sagittanthera Mart.-Azorín, M. B. Crespo, A. P. Dold & van Jaarsv. (1 sp.) 138.7310 Genus Aulostemon Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (1 sp.) 138.7311 Genus Fusifilum Raf. (15 spp.) ### Tribus Massonieae Baker 138.7401 Genus Schizocarphus Van der Merwe (1 sp.) 138.7402 Genus Ledebouria Roth (102 spp.) 138.7403 Genus Eucomis L’Hér. (12 spp.) 138.7404 Genus Spetaea Wetschnig & Pfosser (1 sp.) 138.7405 Genus Daubenya Lindl. (8 spp.) 138.7406 Genus Veltheimia Gled. (2 spp.) 138.7407 Genus Lachenalia Jacq. (138 spp.) 138.7408 Genus Namophila U. Müll.-Doblies & D. Müll.-Doblies (1 sp.) 138.7409 Genus Massonia Thunb. ex L. fil. (26 spp.) ### Tribus Pseudoprospereae Manning & Goldblatt 138.7501 Genus Pseudoprospero Speta (1 sp.) ### Tribus Hyacintheae Dumort. 138.7601 Genus Barnardia Lindl. (1 sp.) 138.7602 Genus Zagrosia Speta (1 sp.) 138.7603 Genus Alrawia (Wendelbo) K. Perss. & Wendelbo (2 spp.) 138.7604 Genus Puschkinia Adams (8 spp.) 138.7605 Genus Brimeura Salisb. (3 spp.) 138.7606 Genus Hyacinthus L. (1 sp.) 138.7607 Genus Pseudomuscari Garbari & Greuter (8 spp.) 138.7608 Genus Fessia Speta (13 spp.) 138.7609 Genus Hyacinthoides Heist. ex Fabr. (12 spp.) 138.7610 Genus Leopoldia Herb. (32 spp.) 138.7611 Genus Prospero Salisb. (15 spp.) 138.7612 Genus Hyacinthella Schur (19 spp.) 138.7613 Genus Muscari Tourn. ex Mill. (56 spp.) 138.7614 Genus Bellevalia Lapeyr. (77 spp.) 138.7615 Genus Scilla L. (66 spp.) {{div col end}} {| style="background:#EEE9E9;" border="1" | align="left" | # ''[[Amaryllidaceae]]'' <small>Jaume St.-Hil.</small>, 80 rodova, 2 258 vrsta<ref>[http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Amaryllidaceae/ The Plant List Amaryllidaceae]</ref> # ''[[Asparagaceae]]'' <small>Juss.</small>, 128 rodova, 2 929 vrsta # ''[[Asphodelaceae]]'' (''[[Xanthorrhoeaceae]]'') <small>Dum.</small> 34 roda, 1,236 vrsta # ''[[Asteliaceae]]'' <small>Dum.</small> 4 roda, 37 vrsta # ''[[Blandfordiaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Boryaceae]]'' <small>(Baker) M.W. Chase, P.J. Rudall & Conran</small>, 2 roda, 12 vrsta # ''[[Doryanthaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 2 vrste # ''[[Hypoxidaceae]]'' <small>R.Br.</small>, 10 rodova, 154 vrste # ''[[Iridaceae]]'' <small>Juss.</small>, 68 rodova s 2 528 vrsta # ''[[Ixioliriaceae]]'' <small>T. Nakai</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Lanariaceae]]'' <small>R. Dahlgren & A. E. van Wyk</small>, 1 rod, 1 vrsta # ''[[Orchidaceae]]'' <small>Juss.</small>, 899 rodova, 27 801 vrsta # ''[[Tecophilaeaceae]]'' <small>Leybold</small>, 9 rodova, 26 vrsta # ''[[Xeronemataceae]]'' <small>M.W. Chase, P.J. Rudall & M.F. Fay</small>, 1 rod, 2 vrste |} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat|Asparagales}} [[Kategorija:Šparogolike| ]] [[Kategorija:Jednosupnice]] pqfritrkehx4uutkwenwudidzj626os 6447070 6447068 2022-08-20T16:31:21Z Zeljko 1196 /* Porodice i rodovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Šparogolike'' | slika = Asperge in bloei Asparagus officinalis.jpg | slika_širina = 300px | slika_opis = ''[[Asparagus officinalis]]'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = '''Asparagales''' | ordo_autorstvo = <small>[[Johann Heinrich Friedrich Link|Link]]</small> }} [[Datoteka:Ophiopogon bodinieri - Kunming Botanical Garden - DSC03002.JPG|mini|''[[Ophiopogon bodinieri]]''.]] '''Asparagales''', biljni red iz razreda [[Liliopsida]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |journal= |access-date=24. svibnja 2012. |archive-date=13. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210313021641/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |url-status=dead }}</ref> kojemu (po jednom sistemu) pripada preko 36 600 vrsta u 14 niže navedenih porodica.<ref>[http://www.ucmp.berkeley.edu/monocots/liliflorae/asparagales.html Asparagales]</ref> == Porodice i rodovi == {{div col|cols=2}} # '''Familia ''[[Orchidaceae]]''''' <small>Juss.</small> (30739 spp.) ## Subfamilia ''[[Apostasioideae]]'' <small>(Lindl.) Horan.</small> ### ''[[Apostasia]]'' <small>Blume</small> (9 spp.) ### ''[[Neuwiedia]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) ## Subfamilia ''[[Vanilloideae]]'' <small>Szlach.</small> ### Tribus ''[[Pogonieae]]'' <small>Pfetzer ex Garay & Dunst.</small> #### ''[[Duckeella]]'' <small>Porto & Brade</small> (8 spp.) #### ''[[Pogonia]]'' <small>Juss.</small> (5 spp.) #### ''[[Cleistesiopsis]]'' <small>Pansarin & F. Barros</small> (3 spp.) #### ''[[Cleistes]]'' <small>Rich.</small> (48 spp.) #### ''[[Isotria]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Vanilleae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Epistephium]]'' <small>Kunth</small> (28 spp.) #### ''[[Clematepistephium]]'' <small>N. Hallé</small> (1 sp.) #### ''[[Eriaxis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Lecanorchis]]'' <small>Blume</small> (22 spp.) #### ''[[Vanilla]]'' <small>Mill.</small> (138 spp.) #### ''[[Cyrtosia]]'' <small>Blume</small> (7 spp.) #### ''[[Galeola]]'' <small>Lour.</small> (5 spp.) #### ''[[Erythrorchis]]'' <small>Blume</small> (2 spp.) #### ''[[Pseudovanilla]]'' <small>Garay</small> (8 spp.) ## Subfamilia ''[[Cypripedioideae]]'' <small>Lindl. ex Endl.</small> ### ''[[Selenipedium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (12 spp.) ### ''[[Cypripedium]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ### ''[[Phragmipedium]]'' <small>Rolfe</small> (27 spp.) ### ''[[Mexipedium]]'' <small>V. A. Albert & M. W. Chase</small> (1 sp.) ### ''[[Paphiopedilum]]'' <small>Pfitzer</small> (104 spp.) ## Subfamilia ''[[Orchidoideae]]'' <small>Eaton</small> ### Tribus ''[[Codonorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Codonorchis]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Orchideae]]'' <small>Small</small> #### Subtribus ''[[Huttonaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Huttonaea]]'' <small>Harv.</small> (5 spp.) ##### ''[[Pachites]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Brownleeinae]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> ##### ''[[Brownleea]]'' <small>Harv. ex Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Disperis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Coryciinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pterygodium]]'' <small>Sw.</small> (19 spp.) ##### ''[[Corycium]]'' <small>Sw.</small> (13 spp.) ##### ''[[Evotella]]'' <small>Kurzweil & H. P. Linder</small> (2 spp.) ##### ''[[Ceratandra]]'' <small>Eckl. ex F. A. Bauer</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Disinae]]'' <small>Lindl. ex Benth.</small> ##### ''[[Disa]]'' <small>Bergius</small> (184 spp.) #### Subtribus ''[[Satyriinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Satyrium]]'' <small>Sw.</small> (91 spp.) #### Subtribus ''[[Habenariinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Herminium]]'' <small>L.</small> (51 spp.) ##### ''[[Hsenhsua]]'' <small>X. H. Jin, Schuit. & W. T. Jin</small> (1 sp.) ##### ''[[xHerminorchis]]'' <small>P. Fourn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Tylostigma]]'' <small>Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Oligophyton]]'' <small>H. P. Linder</small> (1 sp.) ##### ''[[Benthamia]]'' <small>A. Rich.</small> (32 spp.) ##### ''[[Pecteilis]]'' <small>Raf.</small> (10 spp.) ##### ''[[Gennaria]]'' <small>Parl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Peristylus]]'' <small>Blume</small> (101 spp.) ##### ''[[Stenoglottis]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Habenaria]]'' <small>Willd.</small> (899 spp.) ##### ''[[Odisha]]'' <small>S. Misra</small> (2 spp.) ##### ''[[Centrostigma]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Bonatea]]'' <small>Willd.</small> (13 spp.) ##### ''[[Cynorkis]]'' <small>Thouars</small> (180 spp.) ##### ''[[Thulinia]]'' <small>P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Veyretella]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (2 spp.) ##### ''[[Cooktownia]]'' <small>D. L. Jones</small> (1 sp.) ##### ''[[Platycoryne]]'' <small>Rchb. fil.</small> (21 spp.) ##### ''[[Aziza]]'' <small>Farminhão & D´haijère</small> (1 sp.) ##### ''[[Megalorchis]]'' <small>H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Diplomeris]]'' <small>D. Don</small> (3 spp.) ##### ''[[Roeperocharis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (9 spp.) ##### ''[[Holothrix]]'' <small>Rich.</small> (45 spp.) ##### ''[[Brachycorythis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Neobolusia]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Schizochilus]]'' <small>Sond.</small> (11 spp.) ##### ''[[Dracomonticola]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Orchidinae]]'' <small>Dressler & Dodson ex Reveal</small> ##### ''[[Neotinea]]'' <small>Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chamorchis]]'' <small>Rich.</small> (1 sp.) ##### ''[[Steveniella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Himantoglossum]]'' <small>W. D. J. Koch</small> (10 spp.) ##### ''[[xOrchimantoglossum]]'' <small>Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Ophrys]]'' <small>L.</small> (84 spp.) ##### ''[[Serapias]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ##### ''[[xSerapicamptis]]'' <small>Godfery</small> (3 spp.) ##### ''[[xSerapirhiza]]'' <small>Potucek</small> (0 sp.) ##### ''[[Anacamptis]]'' <small>Rich.</small> (21 spp.) ##### ''[[Orchis]]'' <small>L.</small> (26 spp.) ##### ''[[Traunsteinera]]'' <small>Rchb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudorchis]]'' <small>Ség.</small> (2 spp.) ##### ''[[xPseudorhiza]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudanthera]]'' <small>McKean</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudinium]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Platanthera]]'' <small>Rich.</small> (149 spp.) ##### ''[[Galearis]]'' <small>Raf.</small> (11 spp.) ##### ''[[xDactylanthera]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dactylorhiza]]'' <small>Neck.</small> (53 spp.) ##### ''[[xDactyloglossum]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymnoglossum]]'' <small>Rolfe</small> (0 sp.) ##### ''[[Gymnadenia]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[xGymnigritella]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[Nigritella]]'' <small>Rich.</small> (12 spp.) ##### ''[[xDactylodenia]]'' <small>Garay & H. R. Sweet</small> (3 spp.) ##### ''[[xOrchigymnadenia]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudadenia]]'' <small>P. F. Hunt</small> (1 sp.) ##### ''[[xGymnotraunsteinera]]'' <small>Cif. & Giacom.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymplatanthera]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseuditella]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Sirindhornia]]'' <small>H. A. Pedersen & Suksathan</small> (3 spp.) ##### ''[[Hemipilia]]'' <small>Lindl.</small> (72 spp.) #### Subtribus ''[[Vietorchidinae]]'' <small>Aver.</small> ##### ''[[Silvorchis]]'' <small>J. J. Sm.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Diurideae]]'' <small>Endl. ex Butzin</small> #### Subtribus ''[[Rhizanthellinae]]'' <small>R. S. Rogers</small> ##### ''[[Rhizanthella]]'' <small>R. S. Rogers</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Prasophyllinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Prasophyllum]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) ##### ''[[Genoplesium]]'' <small>R. Br.</small> (59 spp.) ##### ''[[Microtis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) #### Subtribus ''[[Cryptostylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Cryptostylis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) ##### ''[[Coilochilus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Drakaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Chiloglottis]]'' <small>R. Br.</small> (27 spp.) ##### ''[[Drakaea]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Spiculaea]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arthrochilus]]'' <small>F. Muell.</small> (15 spp.) ##### ''[[Paracaleana]]'' <small>Blaxell</small> (14 spp.) ##### ''[[Caleana]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Megastylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Rimacola]]'' <small>Rupp</small> (1 sp.) ##### ''[[Lyperanthus]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ##### ''[[Waireia]]'' <small>D. L. Jones, Clem. & Molloy</small> (1 sp.) ##### ''[[Pyrorchis]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (2 spp.) ##### ''[[Burnettia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Leporella]]'' <small>A. S. George</small> (1 sp.) ##### ''[[Megastylis]]'' <small>(Schltr.) Schltr.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Acianthinae]]'' <small>(Lindl.) Schltr.</small> ##### ''[[Stigmatodactylus]]'' <small>Maxim. ex Makino</small> (26 spp.) ##### ''[[Cyrtostylis]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Acianthus]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[Townsonia]]'' <small>Cheeseman</small> (3 spp.) ##### ''[[Corybas]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) #### Subtribus ''[[Diuridinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Diuris]]'' <small>Sm.</small> (104 spp.) ##### ''[[Orthoceras]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Caladeniinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Aporostylis]]'' <small>Rupp & Hatch</small> (1 sp.) ##### ''[[Adenochilus]]'' <small>Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eriochilus]]'' <small>R. Br.</small> (12 spp.) ##### ''[[Leptoceras]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Praecoxanthus]]'' <small>Hopper & A. P. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Elythranthera]]'' <small>(Lindl.) A. S. George</small> (2 spp.) ##### ''[[Pheladenia]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (1 sp.) ##### ''[[Caladenia]]'' <small>R. Br.</small> (310 spp.) #### Subtribus ''[[Thelymitrinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn</small>. ##### ''[[Calochilus]]'' <small>R. Br.</small> (28 spp.) ##### ''[[Epiblema]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Thelymitra]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (118 spp.) ### Tribus ''[[Cranichideae]]'' <small>(Lindl.) Endl.</small> #### Subtribus ''[[Chloraeinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Chloraea (Plantae)|Chloraea]]'' <small>Lindl.</small> (52 spp.) ##### ''[[Gavilea]]'' <small>Poepp.</small> (17 spp.) ##### ''[[Bipinnula]]'' <small>Comm. ex Juss.</small> (12 spp.) #### Subtribus ''[[Pterostylidinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Pterostylis]]'' <small>R. Br.</small> (311 spp.) ##### ''[[Achlydosa]]'' <small>M. A. Clem. & D. L. Jones</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Physurinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Pachyplectron]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Microchilus]]'' <small>C. Presl</small> (273 spp.) ##### ''[[Erythrodes]]'' <small>Blume</small> (24 spp.) ##### ''[[Goodyera]]'' <small>R. Br.</small> (94 spp.) ##### ''[[Danhatchia]]'' <small>Garay & Christenson</small> (3 spp.) ##### ''[[Gonatostylis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Halleorchis]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (1 sp.) ##### ''[[Platylepis]]'' <small>A. Rich.</small> (20 spp.) ##### ''[[Schuitemania]]'' <small>Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Orchipedum]]'' <small>Breda, Kuhl & Hasselt</small> (3 spp.) ##### ''[[Herpysma]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hylophila]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Lepidogyne]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurycentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cystorchis]]'' <small>Blume</small> (19 spp.) ##### ''[[Zeuxinella]]'' <small>Aver.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ludisia]]'' <small>A. Rich.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dossinia]]'' <small>C. Morren</small> (1 sp.) ##### ''[[Macodes]]'' <small>(Blume) Lindl.</small> (12 spp.) ##### ''[[Papuaea]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chamaegastrodia]]'' <small>Makino & F. Maek.</small> (3 spp.) ##### ''[[Cheirostylis]]'' <small>Blume</small> (61 spp.) ##### ''[[Zeuxine]]'' <small>Lindl.</small> (83 spp.) ##### ''[[Hetaeria]]'' <small>Blume</small> (27 spp.) ##### ''[[Rhomboda]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Vrydagzynea]]'' <small>Blume</small> (42 spp.) ##### ''[[Odontochilus]]'' <small>Blume</small> (75 spp.) ##### ''[[Anoectochilus]]'' <small>Blume</small> (48 spp.) ##### ''[[Aenhenrya]]'' <small>Gopalan</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Manniellinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Manniella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Cranichidinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Prescottia]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Galeoglossum]]'' <small>A. Rich. & Galeotti</small> (3 spp.) ##### ''[[Stenoptera]]'' <small>C. Presl</small> (11 spp.) ##### ''[[Gomphichis]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) ##### ''[[Porphyrostachys]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Solenocentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pseudocentrum]]'' <small>Lindl.</small> (16 spp.) ##### ''[[Baskervilla]]'' <small>Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Ponthieva]]'' <small>R. Br.</small> (74 spp.) ##### ''[[Pterichis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Cranichis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) ##### ''[[Fuertesiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Nezahualcoyotlia]]'' <small>R. González</small> (1 sp.) ##### ''[[Altensteinia]]'' <small>Kunth</small> (8 spp.) ##### ''[[Aa (biljni rod)|Aa]]'' <small>Rchb. fil.</small> (25 spp.) ##### ''[[Myrosmodes]]'' <small>Rchb. fil.</small> (17 spp.) #### Subtribus ''[[Discyphinae]]'' ##### ''[[Discyphus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Spiranthinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Cotylolabium]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Stenorrhynchos]]'' Rich.</small> (9 spp.) ##### ''[[Eltroplectris]]'' Raf.</small> (16 spp.) ##### ''[[Mesadenella]]'' Pabst & Garay</small> (11 spp.) ##### ''[[Sacoila]]'' Raf.</small> (9 spp.) ##### ''[[Pteroglossa]]'' Schltr.</small> (16 spp.) ##### ''[[Skeptrostachys]]'' Garay</small> (13 spp.) ##### ''[[Lyroglossa]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cyclopogon]]'' C. Presl</small> (96 spp.) ##### ''[[Hapalorchis]]'' Schltr.</small> (14 spp.) ##### ''[[Pelexia]]'' Poit. ex Rich.</small> (100 spp.) ##### ''[[Sarcoglottis]]'' C. Presl</small> (57 spp.) ##### ''[[Veyretia]]'' Szlach.</small> (10 spp.) ##### ''[[Thelyschista]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Coccineorchis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Odontorrhynchus]]'' <small>M. N. Correa</small> (8 spp.) ##### ''[[Sauroglossum]]'' Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Buchtienia]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Brachystele]]'' Schltr.</small> (23 spp.) ##### ''[[Degranvillea]]'' Determann</small> (1 sp.) ##### ''[[Cybebus]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurystyles]]'' Wawra</small> (24 spp.) ##### ''[[Lankesterella]]'' Ames</small> (9 spp.) ##### ''[[Quechua (biljni rod)|Quechua]]'' <small>Salazar & L. Jost</small> (1 sp.) ##### ''[[Nothostele]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Spiranthes]]'' Rich.</small> (43 spp.) ##### ''[[Dichromanthus]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Deiregyne]]'' Schltr.</small> (25 spp.) ##### ''[[Svenkoeltzia]]'' Burns-Bal.</small> (3 spp.) ##### ''[[Sotoa]]'' Salazar</small> (1 sp.) ##### ''[[Aulosepalum]]'' Garay</small> (9 spp.) ##### ''[[Beloglottis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Mesadenus]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Stalkya]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Funkiella]]'' Schltr.</small> (11 spp.) ##### ''[[Microthelys]]'' Garay</small> (4 spp.) ##### ''[[Schiedeella]]'' Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Greenwoodiella]]'' Salazar, Hern.-López & J. Sharma</small> (3 spp.) ##### ''[[Physogyne]]'' Garay</small> (3 spp.) ##### ''[[Pseudogoodyera]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Aracamunia]]'' Carnevali & I. Ramírez</small> (1 sp.) ##### ''[[Helonoma]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Kionophyton]]'' Garay</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Galeottiellinae]]'' <small>Salazar & M. W. Chase</small> ##### ''[[Galeottiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ## Subfamily ''[[Epidendroideae]]'' <small>Lindl.</small> ### Tribus ''[[Neottieae]]'' <small>Lindl.</small> #### ''[[Neottia]]'' Guett.</small> (78 spp.) #### ''[[Holopogon]]'' Kom. & Nevski</small> (7 spp.) #### ''[[Diplandrorchis]]'' S. C. Chen</small> (1 sp.) #### ''[[Aphyllorchis]]'' Blume</small> (21 spp.) #### ''[[Epipactis]]'' Sw.</small> (65 spp.) #### ''[[Cephalanthera]]'' Rich.</small> (22 spp.) #### ''[[xCephalopactis]]'' Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) #### ''[[Limodorum]]'' Boehm.</small> (2 spp.) #### ''[[Palmorchis]]'' Barb. Rodr.</small> (39 spp.) ### Tribus ''[[Sobralieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Sertifera]]'' <small>Lindl. & Rchb. fil.</small> (10 spp.) #### ''[[Elleanthus]]'' <small>C. Presl</small> (132 spp.) #### ''[[Sobralia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (169 spp.) ### Tribus ''[[Triphoreae]]'' <small>Dressler</small> #### Subtribus ''[[Diceratostelinae]]'' <small>(Dressler) Szlach.</small> ##### ''[[Diceratostele]]'' <small>Summerh.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Triphorinae (Plantae)|Triphorinae]]'' <small>(Dressler) Szlach.</small> ##### ''[[Triphora]]'' Nutt.</small> (23 spp.) ##### ''[[Monophyllorchis]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pogoniopsis]]'' Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Psilochilus]]'' Barb. Rodr.</small> (19 spp.) ### Tribus ''[[Xerorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Xerorchis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Wullschlaegelieae]]'' #### ''[[Wullschlaegelia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Gastrodieae]]'' <small>Lindl.</small> #### ''[[Gastrodia]]'' R. Br.</small> (97 spp.) #### ''[[Uleiorchis]]'' Hoehne</small> (4 spp.) #### ''[[Auxopus]]'' Schltr.</small> (4 spp.) #### ''[[Didymoplexis]]'' Griff.</small> (31 spp.) ### Tribus ''[[Nervilieae]]'' <small>Dressler</small> #### Subtribus [[Nerviliinae]] <small>Schltr.</small> ##### ''[[Nervilia]]'' <small>Comm. ex Gaudich.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Epipogoniinae]]'' <small>Schltr.</small> 125.5721 Genus Epipogium Borkh. (6 spp.) 125.5722 Genus Stereosandra Blume (1 sp.) ### Tribus Tropidieae (Pfitzer) Dressler 125.5801 Genus Tropidia Lindl. (35 spp.) 125.5802 Genus Corymborkis Thouars (9 spp.) ### Tribus Thaieae X. G. Jin & X. G. Xiang 125.5901 Genus Thaia Seidenf. (1 sp.) ### Tribus Arethuseae Lindl. #### Subtribus Arethusinae Benth. 125.6011 Genus Calopogon R. Br. (5 spp.) 125.6012 Genus Arethusa L. (1 sp.) 125.6013 Genus Anthogonium Wall. ex Lindl. (1 sp.) 125.6014 Genus Arundina Blume (1 sp.) 125.6015 Genus Eleorchis F. Maek. (1 sp.) #### Subtribus Coelogyninae Benth. 125.6021 Genus Pleione D. Don (24 spp.) 125.6022 Genus Thunia Rchb. fil. (5 spp.) 125.6023 Genus Dilochia Lindl. (10 spp.) 125.6024 Genus Thuniopsis L. Li, D. P. Ye & Shi J. Li (2 spp.) 125.6025 Genus Bletilla Rchb. fil. (5 spp.) 125.6026 Genus Mengzia W. C. Huang, Z. J. Liu & C. Hu (1 sp.) 125.6027 Genus Aglossorrhyncha Schltr. (12 spp.) 125.6028 Genus Glomera Blume (157 spp.) 125.6029 Genus Coelogyne Lindl. (607 spp.) ### Tribus Malaxideae Lindl. #### Subtribus Dendrobiinae 125.6111 Genus Epigeneium Gagnep. (43 spp.) 125.6112 Genus Dendrobium Sw. (1624 spp.) 125.6113 Genus Bulbophyllum Thouars (2180 spp.) #### Subtribus Malaxidinae Benth. & Hook. fil. 125.6121 Genus Liparis Rich. (329 spp.) 125.6122 Genus Stichorkis Thouars (115 spp.) 125.6123 Genus Blepharoglossum (Schltr.) L. Li (38 spp.) 125.6124 Genus Ypsilorchis Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen (1 sp.) 125.6125 Genus Dienia Lindl. (6 spp.) 125.6126 Genus Crepidium Blume (307 spp.) 125.6127 Genus Oberonioides Szlach. (7 spp.) 125.6128 Genus Malaxis Sol. ex Sw. (175 spp.) 125.6129 Genus Crossoliparis Marg. (1 sp.) 125.6130 Genus Tamayorkis Szlach. (1 sp.) 125.6131 Genus Hammarbya Kuntze (1 sp.) 125.6132 Genus Crossoglossa Dressler & Dodson (50 spp.) 125.6133 Genus Alatiliparis Marg. & Szlach. (14 spp.) 125.6134 Genus Orestias Ridl. (4 spp.) 125.6135 Genus Oberonia Lindl. (343 spp.) 125.6136 Genus Hippeophyllum Schltr. (10 spp.) ### Tribus Podochileae Pfitzer 125.6201 Genus Podochilus Blume (65 spp.) 125.6202 Genus Appendicula Blume (156 spp.) 125.6203 Genus Ascidieria Seidenf. (9 spp.) 125.6204 Genus Eria Lindl. (44 spp.) 125.6205 Genus Bryobium Lindl. (29 spp.) 125.6206 Genus Aeridostachya (Hook. fil.) Brieger (21 spp.) 125.6207 Genus Cylindrolobus Blume (84 spp.) 125.6208 Genus Callostylis Blume (5 spp.) 125.6209 Genus Bambuseria Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen (2 spp.) 125.6210 Genus Pseuderia Schltr. (21 spp.) 125.6211 Genus Dendrolirium Blume (15 spp.) 125.6212 Genus Pinalia Buch.-Ham. ex D. Don (181 spp.) 125.6213 Genus Campanulorchis Brieger (4 spp.) 125.6214 Genus Strongyleria (Pfitzer) Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen (4 spp.) 125.6215 Genus Mycaranthes Blume (39 spp.) 125.6216 Genus Dilochiopsis (Hook. fil.) Brieger (1 sp.) 125.6217 Genus Trichotosia Blume (80 spp.) 125.6218 Genus Oxystophyllum Blume (36 spp.) 125.6219 Genus Porpax Lindl. (56 spp.) 125.6220 Genus Epiblastus Schltr. (23 spp.) 125.6221 Genus Ceratostylis Blume (155 spp.) 125.6222 Genus Mediocalcar J. J. Sm. (17 spp.) 125.6223 Genus Cryptochilus Wall. (8 spp.) 125.6224 Genus Poaephyllum Ridl. (8 spp.) #### Subtribus Thelasinae Ridl. 125.6231 Genus Ridleyella Schltr. (1 sp.) 125.6232 Genus Octarrhena Thwaites (57 spp.) 125.6233 Genus Thelasis Blume (29 spp.) 125.6234 Genus Phreatia Lindl. (212 spp.) ### Tribus Collabieae Pfitzer 125.6301 Genus Acanthephippium Blume ex Endl. (12 spp.) 125.6302 Genus Ancistrochilus Rolfe (2 spp.) 125.6303 Genus Styloglossum Breda, Kuhl & Hasselt (47 spp.) 125.6304 Genus Calanthe R. Br. (177 spp.) 125.6305 Genus Phaius Lour. (46 spp.) 125.6306 Genus Cephalantheropsis Guillaumin (5 spp.) 125.6307 Genus Preptanthe Rchb. fil. (8 spp.) 125.6308 Genus Gastrorchis Thouars (11 spp.) 125.6309 Genus Chrysoglossum Blume (4 spp.) 125.6310 Genus Eriodes Rolfe (1 sp.) 125.6311 Genus Spathoglottis Blume (41 spp.) 125.6312 Genus Ipsea Lindl. (3 spp.) 125.6313 Genus Pachystoma Blume (3 spp.) 125.6314 Genus Plocoglottis Blume (37 spp.) 125.6315 Genus Pilophyllum Schltr. (1 sp.) 125.6316 Genus Diglyphosa Blume (1 sp.) 125.6317 Genus Risleya King & Pantl. (1 sp.) 125.6318 Genus Collabium Blume (15 spp.) 125.6319 Genus Nephelaphyllum Blume (11 spp.) 125.6320 Genus Hancockia Rolfe (1 sp.) 125.6321 Genus Tainia Blume (38 spp.) ### Tribus Vandeae Lindl. 125.6410 Subtribus Adrorhizinae Schltr. 125.6411 Genus Adrorhizon Hook. fil. (1 sp.) 125.6412 Genus Sirhookera Kuntze (2 spp.) 125.6413 Genus Bromheadia Lindl. (31 spp.) 125.6420 Subtribus Polystachyinae 125.6421 Genus Polystachya Hook. (262 spp.) 125.6422 Genus Hederorkis Thouars (2 spp.) #### Subtribus Angraecinae 125.6431 Genus Angraecum Bory (223 spp.) 125.6432 Genus Jumellea Schltr. (66 spp.) 125.6433 Genus Lemurorchis Kraenzl. (1 sp.) 125.6434 Genus Sobennikoffia Schltr. (4 spp.) 125.6435 Genus Oeoniella Schltr. (2 spp.) 125.6436 Genus Ambrella H. Perrier (1 sp.) 125.6437 Genus Lemurella Schltr. (4 spp.) 125.6438 Genus Cryptopus Lindl. (4 spp.) 125.6439 Genus Neobathiea Schltr. (7 spp.) 125.6440 Genus Oeonia Lindl. (5 spp.) 125.6441 Genus Aeranthes Lindl. (47 spp.) 125.6442 Genus Calyptrochilum Kraenzl. (3 spp.) 125.6443 Genus Listrostachys Rchb. fil. (1 sp.) 125.6444 Genus Campylocentrum Benth. (88 spp.) 125.6445 Genus Dendrophylax Rchb. fil. (15 spp.) 125.6446 Genus Erasanthe P. J. Cribb, Hermans & D. L. Roberts (1 sp.) 125.6447 Genus Aerangis Rchb. fil. (58 spp.) 125.6448 Genus Summerhayesia P. J. Cribb (3 spp.) 125.6449 Genus Amesiella Schltr. ex Garay (2 spp.) 125.6450 Genus Microcoelia Lindl. (33 spp.) 125.6451 Genus Chauliodon Summerh. (1 sp.) 125.6452 Genus Taeniorrhiza Summerh. (1 sp.) 125.6453 Genus Dinklageella Mansf. (4 spp.) 125.6454 Genus Solenangis Schltr. (8 spp.) 125.6455 Genus Beclardia A. Rich. (2 spp.) 125.6456 Genus Eurychone Schltr. (2 spp.) 125.6457 Genus Eggelingia Summerh. (3 spp.) 125.6458 Genus Tridactyle Schltr. (46 spp.) 125.6459 Genus Cardiochilos P. J. Cribb (1 sp.) 125.6460 Genus Nephrangis (Schltr.) Summerh. (1 sp.) 125.6461 Genus Ypsilopus Summerh. (13 spp.) 125.6462 Genus Ancistrorhynchus Finet (18 spp.) 125.6463 Genus Bolusiella Schltr. (5 spp.) 125.6464 Genus Plectrelminthus Raf. (1 sp.) 125.6465 Genus Cyrtorchis Schltr. (19 spp.) 125.6466 Genus Planetangis Stévart & Farminhão (1 sp.) 125.6467 Genus Podangis Schltr. (3 spp.) 125.6468 Genus Kylicanthe Descourv., Stévart & Droissart (7 spp.) 125.6469 Genus Diaphananthe Schltr. (30 spp.) 125.6470 Genus Rhipidoglossum Schltr. (49 spp.) 125.6471 Genus Sarcorhynchus Schltr. (3 spp.) 125.6472 Genus Mystacidium Lindl. (24 spp.) 125.6473 Genus Sphyrarhynchus Mansf. (3 spp.) 125.6474 Genus Angraecopsis Kraenzl. (19 spp.) 125.6475 Genus Triceratorhynchus Summerh. (3 spp.) #### Subtribus Aeridinae 125.6481 Genus Pennilabium J. J. Sm. (18 spp.) 125.6482 Genus Ceratocentron Senghas (1 sp.) 125.6483 Genus Hymenorchis Schltr. (14 spp.) 125.6484 Genus Omoea Blume (2 spp.) 125.6485 Genus Santotomasia Ormerod (1 sp.) 125.6486 Genus Trachoma Garay (16 spp.) 125.6487 Genus Tuberolabium Yamam. (13 spp.) 125.6488 Genus Porrorhachis Garay (2 spp.) 125.6489 Genus Saccolabium Blume (4 spp.) 125.6490 Genus Chamaeanthus Schltr. (5 spp.) 125.6491 Genus Chroniochilus J. J. Sm. (5 spp.) 125.6492 Genus Grosourdya Rchb. fil. (34 spp.) 125.6493 Genus Kipandiorchis P. O´Byrne & Gokusing (2 spp.) 125.6494 Genus Luisia Gaudich. (49 spp.) 125.6495 Genus Gastrochilus D. Don (81 spp.) 125.6496 Genus Biermannia King & Pantl. (10 spp.) 125.6497 Genus Taprobanea Christenson (1 sp.) 125.6498 Genus Dyakia Christenson (1 sp.) 125.6499 Genus Dryadorchis Schltr. (5 spp.) 125.6500 Genus Phragmorchis L. O. Williams (1 sp.) 125.6501 Genus Robiquetia Gaudich. (93 spp.) 125.6502 Genus Malleola J. J. Sm. & Schltr. ex Schltr. (4 spp.) 125.6503 Genus Uncifera Lindl. (6 spp.) 125.6504 Genus Aerides Lour. (30 spp.) 125.6505 Genus Papilionanthe Schltr. (12 spp.) 125.6506 Genus Vanda Jones (92 spp.) 125.6507 Genus Seidenfadenia Garay (1 sp.) 125.6508 Genus Paraholcoglossum Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen (2 spp.) 125.6509 Genus Holcoglossum Schltr. (18 spp.) 125.6510 Genus Rhynchostylis Blume (6 spp.) 125.6511 Genus Phalaenopsis Blume (84 spp.) 125.6512 Genus Paraphalaenopsis A. D. Hawkes (4 spp.) 125.6513 Genus Pteroceras Hasselt ex Hassk. (13 spp.) 125.6514 Genus Brachypeza Schltr. ex Garay (12 spp.) 125.6515 Genus Macropodanthus L. O. Williams (12 spp.) 125.6516 Genus Dimorphorchis Rolfe (10 spp.) 125.6517 Genus Cottonia Wight (1 sp.) 125.6518 Genus Diploprora Hook. fil. (2 spp.) 125.6519 Genus Drymoanthus Nicholls (8 spp.) 125.6520 Genus Vandopsis Pfitzer (2 spp.) 125.6521 Genus Cymbilabia D. K. Liu & Ming H. Li (3 spp.) 125.6522 Genus Sarcanthopsis Garay (6 spp.) 125.6523 Genus Acampe Lindl. (10 spp.) 125.6524 Genus Saccolabiopsis J. J. Sm. (15 spp.) 125.6525 Genus Schoenorchis Reinw. (30 spp.) 125.6526 Genus Seidenfadeniella C. S. Kumar (4 spp.) 125.6527 Genus Pelatantheria Ridl. (8 spp.) 125.6528 Genus Jejewoodia Szlach. (6 spp.) 125.6529 Genus Trichoglottis Blume (86 spp.) 125.6530 Genus Pomatocalpa Breda, Kuhl & Hasselt (24 spp.) 125.6531 Genus Plectorrhiza Dockrill (6 spp.) 125.6532 Genus Renanthera Lour. (26 spp.) 125.6533 Genus Sarcoglyphis Garay (14 spp.) 125.6534 Genus Cleisomeria Lindl. ex G. Don (2 spp.) 125.6535 Genus Diplocentrum Lindl. (2 spp.) 125.6536 Genus Smitinandia Holttum (3 spp.) 125.6537 Genus Deceptor Seidenf. (1 sp.) 125.6538 Genus Cleisostomopsis Seidenf. (2 spp.) 125.6539 Genus Cleisostoma Blume (107 spp.) 125.6540 Genus Stereochilus Lindl. (9 spp.) 125.6541 Genus Micropera Lindl. (21 spp.) 125.6542 Genus Bidoupia Aver., Ormerod & Duy (2 spp.) 125.6543 Genus Arachnis Blume (18 spp.) 125.6544 Genus Ascochilus Ridl. (2 spp.) 125.6545 Genus Bogoria J. J. Sm. (12 spp.) 125.6546 Genus Thrixspermum Lour. (199 spp.) 125.6547 Genus Cleisocentron Brühl (9 spp.) 125.6548 Genus Rhynchogyna Seidenf. & Garay (2 spp.) 125.6549 Genus Chiloschista Lindl. (25 spp.) 125.6550 Genus Sarcochilus R. Br. (25 spp.) 125.6551 Genus Ophioglossella Schuit. & Ormerod (1 sp.) 125.6552 Genus Mobilabium Rupp (1 sp.) 125.6553 Genus Peristeranthus P. F. Hunt (1 sp.) 125.6554 Genus Rhinerrhiza Rupp (2 spp.) 125.6555 Genus Parasarcochilus Dockrill (3 spp.) 125.6556 Genus Eclecticus P. O´Byrne (1 sp.) 125.6557 Genus Adenoncos Blume (18 spp.) 125.6558 Genus Microsaccus Blume (13 spp.) 125.6559 Genus Calymmanthera Schltr. (6 spp.) 125.6560 Genus Sarcophyton Garay (3 spp.) 125.6561 Genus Taeniophyllum Blume (245 spp.) ### Tribus Cymbidieae Pfitzer #### Subtribus Cymbidiinae Benth. 125.6611 Genus Cymbidium Sw. (80 spp.) 125.6612 Genus Acriopsis Reinw. ex Blume (6 spp.) 125.6613 Genus Thecopus Seidenf. (2 spp.) 125.6614 Genus Thecostele Rchb. fil. (1 sp.) 125.6615 Genus Devogelia Schuit. (1 sp.) 125.6616 Genus Grammatophyllum Blume (13 spp.) 125.6617 Genus Porphyroglottis Ridl. (1 sp.) #### Subtribus Eulophiinae Benth. 125.6621 Genus Dipodium R. Br. (40 spp.) 125.6622 Genus Ansellia Lindl. (1 sp.) 125.6623 Genus Claderia Hook. fil. (1 sp.) 125.6624 Genus Imerinaea Schltr. (1 sp.) 125.6625 Genus Graphorkis Thouars (4 spp.) 125.6626 Genus Eulophia R. Br. (275 spp.) #### Subtribus Catasetinae Schltr. 125.6631 Genus Cyanaeorchis Barb. Rodr. (3 spp.) 125.6632 Genus Grobya Lindl. (5 spp.) 125.6633 Genus Galeandra Lindl. (32 spp.) 125.6634 Genus Clowesia Lindl. (8 spp.) 125.6635 Genus Catasetum Rich. ex Kunth (182 spp.) 125.6636 Genus Dressleria Dodson (13 spp.) 125.6637 Genus Cycnoches Lindl. (31 spp.) 125.6638 Genus Mormodes Lindl. (89 spp.) #### Subtribus Cyrtopodiinae Benth. 125.6641 Genus Cyrtopodium R. Br. (49 spp.) #### Subtribus Oncidiinae Benth. 125.6651 Genus Psychopsis Raf. (4 spp.) 125.6652 Genus Psychopsiella Lückel & Braem (1 sp.) 125.6653 Genus Trichopilia Lindl. (43 spp.) 125.6654 Genus Cuitlauzina La Llave & Lex. (9 spp.) 125.6655 Genus Rossioglossum (Schltr.) Garay & G. C. Kenn. (12 spp.) 125.6656 Genus Cohniella Pfitzer (26 spp.) 125.6657 Genus Trichocentrum Poepp. & Endl. (65 spp.) 125.6658 Genus Grandiphyllum Docha Neto (11 spp.) 125.6659 Genus Saundersia Rchb. fil. (2 spp.) 125.6660 Genus Lockhartia Hook. (33 spp.) 125.6661 Genus Ornithocephalus Hook. (54 spp.) 125.6662 Genus Dunstervillea Garay (1 sp.) 125.6663 Genus Caluera Dodson & Determann (5 spp.) 125.6664 Genus Eloyella P. Ortiz (10 spp.) 125.6665 Genus Zygostates Lindl. (28 spp.) 125.6666 Genus Phymatidium Lindl. (10 spp.) 125.6667 Genus Rauhiella Pabst & P. I. S. Braga (3 spp.) 125.6668 Genus Chytroglossa Rchb. fil. (3 spp.) 125.6669 Genus Thysanoglossa Porto & Brade (3 spp.) 125.6670 Genus Platyrhiza Barb. Rodr. (1 sp.) 125.6671 Genus Hintonella Ames (1 sp.) 125.6672 Genus Centroglossa Barb. Rodr. (7 spp.) 125.6673 Genus Trichoceros Kunth (9 spp.) 125.6674 Genus Telipogon Mutis ex Kunth (247 spp.) 125.6675 Genus Hofmeisterella Rchb. fil. (3 spp.) 125.6676 Genus Fernandezia Lindl. (104 spp.) 125.6677 Genus Vitekorchis Romowicz & Szlach. (7 spp.) 125.6678 Genus Oncidium Sw. (374 spp.) 125.6679 Genus Ecuadorella Dodson & G. A. Romero (3 spp.) 125.6680 Genus Nohawilliamsia M. W. Chase & Whitten (1 sp.) 125.6681 Genus Otoglossum (Schltr.) Garay & Dunst. (24 spp.) 125.6682 Genus Cyrtochiloides N. H. Williams & M. W. Chase (3 spp.) 125.6683 Genus Miltoniopsis God.-Leb. (6 spp.) 125.6684 Genus Caucaea Schltr. (26 spp.) 125.6685 Genus Cyrtochilum Kunth (204 spp.) 125.6686 Genus Miltonia Lindl. (11 spp.) 125.6687 Genus Cischweinfia Dressler & N. H. Williams (11 spp.) 125.6688 Genus Oliveriana Rchb. fil. (14 spp.) 125.6689 Genus Systeloglossum Schltr. (5 spp.) 125.6690 Genus Aspasia Lindl. (7 spp.) 125.6691 Genus Brassia R. Br. (67 spp.) 125.6692 Genus Tolumnia Raf. (26 spp.) 125.6693 Genus Erycina Lindl. (7 spp.) 125.6694 Genus Rhynchostele Rchb. fil. (18 spp.) 125.6695 Genus Notyliopsis P. Ortiz (1 sp.) 125.6696 Genus Zelenkoa Chase & Williams (1 sp.) 125.6697 Genus Gomesa R. Br. (139 spp.) 125.6698 Genus Solenidium Lindl. (3 spp.) 125.6699 Genus Capanemia Barb. Rodr. (17 spp.) 125.6700 Genus Plectrophora H. Focke (9 spp.) 125.6701 Genus Leochilus Knowles & Westc. (14 spp.) 125.6702 Genus Pterostemma Kraenzl. (6 spp.) 125.6703 Genus Schunkea Senghas (1 sp.) 125.6704 Genus Suarezia Dodson (1 sp.) 125.6705 Genus Sanderella Kuntze (2 spp.) 125.6706 Genus Rodriguezia Ruiz & Pav. (48 spp.) 125.6707 Genus Seegeriella Senghas (3 spp.) 125.6708 Genus Warmingia Rchb. fil. (4 spp.) 125.6709 Genus Macradenia R. Br. (10 spp.) 125.6710 Genus Trizeuxis Lindl. (1 sp.) 125.6711 Genus Macroclinium Barb. Rodr. (48 spp.) 125.6712 Genus Santanderella P. Ortiz (1 sp.) 125.6713 Genus Cypholoron Dodson & Dressler (2 spp.) 125.6714 Genus Notylia Lindl. (52 spp.) 125.6715 Genus Polyotidium Garay (1 sp.) 125.6716 Genus Sutrina Lindl. (2 spp.) 125.6717 Genus Ionopsis Kunth (7 spp.) 125.6718 Genus Comparettia Poepp. & Endl. (88 spp.) 125.6719 Genus Quekettia Lindl. (7 spp.) 125.6720 Genus Archivea Christenson & Jenny (1 sp.) #### Subtribus Eriopsidinae Szlach. 125.6721 Genus Eriopsis Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Maxillariinae Benth. 125.6731 Genus Maxillaria Ruiz & Pav. (661 spp.) 125.6732 Genus Neomoorea Rolfe (1 sp.) 125.6733 Genus Lycaste Lindl. (50 spp.) 125.6734 Genus Anguloa Ruiz & Pav. (9 spp.) 125.6735 Genus Sudamerlycaste Archila (49 spp.) 125.6736 Genus Xylobium Lindl. (34 spp.) 125.6737 Genus Scuticaria Lindl. (12 spp.) 125.6738 Genus Rudolfiella Hoehne (7 spp.) 125.6739 Genus Bifrenaria Lindl. (23 spp.) 125.6740 Genus Guanchezia G. A. Romero & Carnevali (1 sp.) 125.6741 Genus Horvatia Garay (1 sp.) 125.6742 Genus Teuscheria Garay (10 spp.) #### Subtribus Zygopetalinae Schltr. 125.6751 Genus Zygopetalum Hook. (12 spp.) 125.6752 Genus Cryptarrhena R. Br. (2 spp.) 125.6753 Genus Dichaea Lindl. (131 spp.) 125.6754 Genus Benzingia Dodson (11 spp.) 125.6755 Genus Chaubardiella Garay (8 spp.) 125.6756 Genus Stenia Lindl. (23 spp.) 125.6757 Genus Huntleya Bateman ex Lindl. (15 spp.) 125.6758 Genus Kefersteinia Rchb. fil. (60 spp.) 125.6759 Genus xAckersteinia Neudecker (0 sp.) 125.6760 Genus Stenotyla Dressler (8 spp.) 125.6761 Genus Cochleanthes Raf. (1 sp.) 125.6762 Genus Warszewiczella Rchb. fil. (10 spp.) 125.6763 Genus Pescatoria Rchb. fil. (22 spp.) 125.6764 Genus Euryblema Dressler (2 spp.) 125.6765 Genus Chondroscaphe (Dressler) Senghas & Gerlach (14 spp.) 125.6766 Genus Daiotyla Dressler (5 spp.) 125.6767 Genus Echinorhyncha Dressler (5 spp.) 125.6768 Genus Aetheorhyncha Dressler (1 sp.) 125.6769 Genus Ixyophora Dressler (8 spp.) 125.6770 Genus Chondrorhyncha Lindl. (7 spp.) 125.6771 Genus Pridgeonia Pupulin (1 sp.) 125.6772 Genus Cheiradenia Lindl. (1 sp.) 125.6773 Genus Warreella Schltr. (2 spp.) 125.6774 Genus Warreopsis Garay (4 spp.) 125.6775 Genus Vargasiella C. Schweinf. (3 spp.) 125.6776 Genus Warrea Lindl. (3 spp.) 125.6777 Genus Otostylis Schltr. (2 spp.) 125.6778 Genus Paradisanthus Rchb. fil. (4 spp.) 125.6779 Genus Hoehneella Ruschi (2 spp.) 125.6780 Genus Koellensteinia Rchb. fil. (19 spp.) 125.6781 Genus Galeottia A. Rich. (12 spp.) 125.6782 Genus Batemannia Lindl. (5 spp.) 125.6783 Genus Zygosepalum Rchb. fil. (8 spp.) 125.6784 Genus Chaubardia Rchb. fil. (3 spp.) 125.6785 Genus Neogardneria Schltr. (1 sp.) 125.6786 Genus Aganisia Lindl. (4 spp.) 125.6787 Genus Promenaea Lindl. (19 spp.) 125.6788 Genus Pabstia Garay (6 spp.) #### Subtribus Stanhopeinae Benth. 125.6791 Genus Braemia Jenny (1 sp.) 125.6792 Genus Paphinia Lindl. (16 spp.) 125.6793 Genus Horichia Jenny (1 sp.) 125.6794 Genus Houlletia Brongn. (10 spp.) 125.6795 Genus Schlimmia Planch. & Linden (2 spp.) 125.6796 Genus Trevoria F. Lehm. (6 spp.) 125.6797 Genus Cirrhaea Lindl. (7 spp.) 125.6798 Genus Gongora Ruiz & Pav. (75 spp.) 125.6799 Genus Acineta Lindl. (13 spp.) 125.6800 Genus Lueddemannia Rchb. fil. (3 spp.) 125.6801 Genus Lacaena Lindl. (2 spp.) 125.6802 Genus Vasqueziella Dodson (1 sp.) 125.6803 Genus Polycycnis Rchb. fil. (18 spp.) 125.6804 Genus Lueckelia Jenny (1 sp.) 125.6805 Genus Kegeliella Mansf. (4 spp.) 125.6806 Genus Soterosanthus Lehm. ex Jenny (1 sp.) 125.6807 Genus Stanhopea Frost ex Hook. (78 spp.) 125.6808 Genus Embreea Dodson (1 sp.) 125.6809 Genus Sievekingia Rchb. fil. (11 spp.) 125.6810 Genus Coryanthes Hook. (65 spp.) #### Subtribus Coeliopsidinae Szlach. 125.6821 Genus Coeliopsis Rchb. fil. (1 sp.) 125.6822 Genus Lycomormium Rchb. fil. (5 spp.) 125.6823 Genus Peristeria Hook. (10 spp.) ### Tribus Epidendreae Lindl. #### Subtribus Agrostophyllinae 125.7011 Genus Agrostophyllum Blume (141 spp.) 125.7012 Genus Earina Lindl. (8 spp.) 125.7020 Subtribus Ponerinae Pfitzer 125.7021 Genus Ponera Lindl. (4 spp.) 125.7022 Genus Nemaconia Knowles & Westc. (6 spp.) 125.7023 Genus Helleriella A. D. Hawkes (2 spp.) 125.7024 Genus Isochilus R. Br. (14 spp.) #### Subtribus Calypsoinae 125.7031 Genus Ephippianthus Rchb. fil. (2 spp.) 125.7032 Genus Dactylostalix Rchb. fil. (1 sp.) 125.7033 Genus Calypso Salisb. (1 sp.) 125.7034 Genus Tipularia Nutt. (7 spp.) 125.7035 Genus Changnienia Chien (2 spp.) 125.7036 Genus Govenia Lindl. (30 spp.) 125.7037 Genus Aplectrum Nutt. (1 sp.) 125.7038 Genus Cremastra Lindl. (7 spp.) 125.7039 Genus Oreorchis Lindl. (18 spp.) 125.7040 Genus Corallorhiza Châtel. (15 spp.) 125.7041 Genus Yoania Maxim. (4 spp.) 125.7042 Genus Danxiaorchis J. W. Zhai et al. (2 spp.) 125.7043 Genus Coelia Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Chysidinae Schltr. 125.7051 Genus Chysis Lindl. (15 spp.) 125.7060 Subtribus Bletiinae Benth. 125.7061 Genus Bletia Ruiz & Pav. (55 spp.) #### Subtribus Laeliinae Benth. 125.7071 Genus Meiracyllium Rchb. fil. (2 spp.) 125.7072 Genus Orleanesia Barb. Rodr. (8 spp.) 125.7073 Genus Jacquiniella Schltr. (12 spp.) 125.7074 Genus Scaphyglottis Poepp. & Endl. (84 spp.) 125.7075 Genus Nidema Britton & Millsp. (2 spp.) 125.7076 Genus Domingoa Schltr. (5 spp.) 125.7077 Genus Arpophyllum La Llave & Lex. (5 spp.) 125.7078 Genus Alamania La Llave & Lex. (1 sp.) 125.7079 Genus Isabelia Barb. Rodr. (3 spp.) 125.7080 Genus xIsanitella Leinig (0 sp.) 125.7081 Genus Loefgrenianthus Hoehne (1 sp.) 125.7082 Genus Homalopetalum Rolfe (8 spp.) 125.7083 Genus Pygmaeorchis Brade (2 spp.) 125.7084 Genus Epidendrum L. (1822 spp.) 125.7085 Genus Microepidendrum Brieger (5 spp.) 125.7086 Genus Dimerandra Schltr. (5 spp.) 125.7087 Genus Barkeria Knowles & Westc. (19 spp.) 125.7088 Genus Acrorchis Dressler (1 sp.) 125.7089 Genus Tetramicra Lindl. (10 spp.) 125.7090 Genus Artorima Dressler & G. E. Pollard (2 spp.) 125.7091 Genus Hagsatera R. González (2 spp.) 125.7092 Genus Pseudolaelia Porto & Brade (23 spp.) 125.7093 Genus Leptotes Lindl. (9 spp.) 125.7094 Genus Dinema Lindl. (2 spp.) 125.7095 Genus Oestlundia W. E. Higgins (5 spp.) 125.7096 Genus Amoana Leopardi & Carnevali (2 spp.) 125.7097 Genus Encyclia Hook. (194 spp.) 125.7098 Genus Prosthechea Knowles & Westc. (133 spp.) 125.7099 Genus Psychilis Raf. (15 spp.) 125.7100 Genus Caularthron Raf. (2 spp.) 125.7101 Genus Cattleya Lindl. (140 spp.) 125.7102 Genus Guarianthe Dressler & W. E. Higgins (4 spp.) 125.7103 Genus Broughtonia R. Br. (6 spp.) 125.7104 Genus Quisqueya Dod (4 spp.) 125.7105 Genus Schomburgkia Lindl. (21 spp.) 125.7106 Genus xSchombolaelia (0 sp.) 125.7107 Genus Laelia Lindl. (7 spp.) 125.7108 Genus Adamantinia van den Berg & C. N. Gonç. (1 sp.) 125.7109 Genus Myrmecophila Rolfe (9 spp.) 125.7110 Genus Rhyncholaelia Schltr. (2 spp.) 125.7111 Genus Brassavola R. Br. (15 spp.) 125.7112 Genus Constantia Barb. Rodr. (6 spp.) #### Subtribus Pleurothallidinae Lindl. ex G. Don 125.7121 Genus Neocogniauxia Schltr. (2 spp.) 125.7122 Genus Dilomilis Raf. (5 spp.) 125.7123 Genus Tomzanonia Nir (1 sp.) 125.7124 Genus Brachionidium Lindl. (83 spp.) 125.7125 Genus Atopoglossum Luer (3 spp.) 125.7126 Genus Sansonia Chiron (2 spp.) 125.7127 Genus Octomeria R. Br. (142 spp.) 125.7128 Genus Dresslerella Luer (14 spp.) 125.7129 Genus Myoxanthus Poepp. & Endl. (51 spp.) 125.7130 Genus Echinosepala Pridgeon & M. W. Chase (17 spp.) 125.7131 Genus Pupulinia Karremans & Bogarín (1 sp.) 125.7132 Genus Restrepiella Garay & Dunst. (5 spp.) 125.7133 Genus Barbosella Schltr. (19 spp.) 125.7134 Genus Restrepia Kunth (63 spp.) 125.7135 Genus Pleurothallopsis Porto & Brade (20 spp.) 125.7136 Genus Chamelophyton Garay (1 sp.) 125.7137 Genus Acianthera Scheidw. (303 spp.) 125.7138 Genus Lankesteriana Karremans (24 spp.) 125.7139 Genus Zootrophion Luer (31 spp.) 125.7140 Genus Trichosalpinx Luer (31 spp.) 125.7141 Genus Tubella (Luer) Archila (73 spp.) 125.7142 Genus Pseudolepanthes (Luer) Archila (11 spp.) 125.7143 Genus Pendusalpinx Karremans & Mel. Fernández (7 spp.) 125.7144 Genus Opilionanthe Karremans & Bogarín (2 spp.) 125.7145 Genus Gravendeelia Bogarín & Karremans (1 sp.) 125.7146 Genus Stellamaris Mel. Fernández & Bogarín (1 sp.) 125.7147 Genus Anathallis Barb. Rodr. (121 spp.) 125.7148 Genus Lepanthopsis (Cogn.) Ames (49 spp.) 125.7149 Genus Lepanthes Sw. (1131 spp.) 125.7150 Genus Draconanthes (Luer) Luer (6 spp.) 125.7151 Genus Frondaria Luer (2 spp.) 125.7152 Genus Trisetella Luer (28 spp.) 125.7153 Genus Dracula Luer (145 spp.) 125.7154 Genus Porroglossum Schltr. (56 spp.) 125.7155 Genus Masdevallia Ruiz & Pav. (640 spp.) 125.7156 Genus Diodonopsis Pridgeon & M. W. Chase (4 spp.) 125.7157 Genus Phloeophila Hoehne & Schltr. (5 spp.) 125.7158 Genus Luerella Braas (1 sp.) 125.7159 Genus Ophidion Luer (15 spp.) 125.7160 Genus Andreettaea Luer (1 sp.) 125.7161 Genus Andinia (Luer) Luer (81 spp.) 125.7162 Genus Dryadella Luer (61 spp.) 125.7163 Genus Specklinia Lindl. (111 spp.) 125.7164 Genus Muscarella Luer (56 spp.) 125.7165 Genus Scaphosepalum Pfitzer (54 spp.) 125.7166 Genus Platystele Schltr. (120 spp.) 125.7167 Genus Teagueia (Luer) Luer (18 spp.) 125.7168 Genus Stelis Sw. (1335 spp.) 125.7169 Genus Pleurothallis R. Br. (535 spp.) 125.7170 Genus Pabstiella Brieger & Senghas (147 spp.) 125.7171 Genus Madisonia Luer (7 spp.) # Familia Boryaceae M. W. Chase (13 spp.) 126.0001 Genus Alania Endl. (1 sp.) 126.0002 Genus Borya Labill. (12 spp.) # Family Blandfordiaceae R. Dahlgren & Clifford (4 spp.) 127.0001 Genus Blandfordia Sm. (4 spp.) # Familia Asteliaceae Dumort. (37 spp.) 128.0001 Genus Neoastelia J. B. Williams (1 sp.) 128.0002 Genus Milligania Hook. fil. (5 spp.) 128.0003 Genus Astelia Banks & Sol. ex R. Br. (31 spp.) # Familia Lanariaceae H. Huber ex R. Dahlgren (1 sp.) 129.0001 Genus Lanaria Aiton (1 sp.) # Familia Hypoxidaceae R. Br. (171 spp.) 130.0001 Genus Empodium Salisb. (7 spp.) 130.0002 Genus Spiloxene Salisb. (3 spp.) 130.0003 Genus Pauridia Harv. (35 spp.) 130.0004 Genus Rhodohypoxis Nel (6 spp.) 130.0005 Genus Hypoxis L. (88 spp.) 130.0006 Genus Sinocurculigo Z. J. Liu, L. J. Chen & K. Wei Liu (1 sp.) 130.0007 Genus Molineria Colla (10 spp.) 130.0008 Genus Curculigo Gaertn. (18 spp.) 130.0009 Genus Hypoxidia Friedmann (2 spp.) 130.0010 Genus Neofriedmannia Kocyan & Wiland (1 sp.) # Familia Tecophilaeaceae Leyb. (26 spp.) ## Subfamilia Tecophilaeoideae Reveal 131.1001 Genus Conanthera Ruiz & Pav. (5 spp.) 131.1002 Genus Tecophilaea Bertero ex Colla (2 spp.) 131.1003 Genus Zephyra D. Don (2 spp.) 131.1004 Genus Odontostomum Torr. (1 sp.) ## Subfamilia Wallerioideae R. Dahlgren 131.2001 Genus Kabuyea Brummitt (1 sp.) 131.2002 Genus Cyanastrum Oliv. (3 spp.) 131.2003 Genus Walleria J. Kirk (3 spp.) 131.2004 Genus Eremiolirion J. C. Manning & F. Forest (1 sp.) 131.2005 Genus Cyanella Royen ex L. (8 spp.) # Familia Doryanthaceae R. Dahlgren & Clifford (2 spp.) 132.0001 Genus Doryanthes Corrêa (2 spp.) # Familia Ixioliriaceae (Pax) Nakai (4 spp.) 133.0001 Genus Ixiolirion Fisch. ex Herb. (4 spp.) # Familia Iridaceae Juss. (2579 spp.) ## Subfamilia Isophysidoideae Takht. ex Thorne & Reveal 134.1001 Genus Isophysis T. Moore (1 sp.) ## Subfamilia Patersonioideae Goldblatt 134.2001 Genus Patersonia R. Br. (23 spp.) ## Subfamilia Geosiridoideae Goldblatt & J. C. Manning 134.3001 Genus Geosiris Baill. (3 spp.) ## Subfamilia Aristeoideae Vines 134.4001 Genus Aristea Sol. ex Aiton (61 spp.) ## Subfamilia Nivenioideae Schulze ex Goldblatt 134.5001 Genus Nivenia Vent. (11 spp.) 134.5002 Genus Witsenia Thunb. (1 sp.) 134.5003 Genus Klattia Baker (3 spp.) ## Subfamilia Crocoideae Burnett 134.6100 Tribus Tritoniopsideae Goldblatt & J. C. Manning 134.6101 Genus Tritoniopsis L. Bolus (25 spp.) 134.6102 Genus Melasphaerula Ker Gawl. (1 sp.) ### Tribus Gladioleae Dumort. 134.6201 Genus Gladiolus L. (285 spp.) ### Tribus Watsonieae Klatt 134.6301 Genus Micranthus (Pers.) Eckl. (7 spp.) 134.6302 Genus Thereianthus G. J. Lewis (11 spp.) 134.6303 Genus Watsonia Mill. (53 spp.) ### Tribus Pillansieae Goldblatt 134.6401 Genus Pillansia L. Bolus (1 sp.) ### Tribus Freesieae Goldblatt & J. C. Manning 134.6501 Genus Zygotritonia Mildbr. (7 spp.) 134.6502 Genus Xenoscapa (Goldblatt) Goldblatt & Manning (3 spp.) 134.6503 Genus Freesia Eckl. ex Klatt (16 spp.) ### Tribus Ixieae Dumort. #### Subtribus Lapeirousiinae 134.6611 Genus Afrosolen Goldblatt & J. C. Manning (15 spp.) 134.6612 Genus Lapeirousia Pourr. (26 spp.) 134.6613 Genus Codonorhiza Goldblatt & J. C. Manning (7 spp.) 134.6614 Genus Cyanixia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6615 Genus Savannosiphon Goldblatt & Marais (1 sp.) #### Subtribus Tritoniinae 134.6621 Genus Devia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6622 Genus Crocosmia Planch. (8 spp.) 134.6623 Genus Radinosiphon N. E. Br. (2 spp.) #### Subtribus Crocinae 134.6631 Genus Romulea Maratti (113 spp.) 134.6632 Genus Crocus L. (241 spp.) 134.6633 Genus Syringodea Hook. fil. (7 spp.) 134.6634 Genus Afrocrocus J. C. Manning & Goldblatt (1 sp.) #### Subtribus Hesperanthinae 134.6641 Genus Hesperantha Ker Gawl. (92 spp.) 134.6642 Genus Geissorhiza Ker Gawl. (102 spp.) #### Subtribus Ixiinae 134.6651 Genus Chasmanthe N. E. Br. (3 spp.) 134.6652 Genus Babiana Ker Gawl. (97 spp.) 134.6653 Genus Duthieastrum M. P. de Vos (1 sp.) 134.6654 Genus Sparaxis Ker Gawl. (16 spp.) 134.6655 Genus Dierama K. Koch (43 spp.) 134.6656 Genus Tritonia Ker Gawl. (29 spp.) 134.6657 Genus Ixia L. (99 spp.) ## Subfamilia incertae sedis 134.6901 Genus Diplarrhena Labill. (2 spp.) ## Subfamilia Iridoideae Eaton ### Tribus Irideae Kitt. #### Subtribus Iridineae 134.7111 Genus Dietes Salisb. (6 spp.) 134.7112 Genus Belamcanda Adans. (1 sp.) 134.7113 Genus Iris L. (316 spp.) 134.7140 Subtribus Ferrariineae 134.7141 Genus Ferraria Burm. ex Mill. (18 spp.) 134.7142 Genus Bobartia L. (16 spp.) 134.7143 Genus Moraea Mill. (231 spp.) ### Tribus Sisyrinchieae Klatt 134.7201 Genus Orthrosanthus Sweet (9 spp.) 134.7202 Genus Libertia Spreng. (17 spp.) 134.7203 Genus Solenomelus Miers (2 spp.) 134.7204 Genus Olsynium Raf. (19 spp.) 134.7205 Genus Tapeinia Comm. ex Juss. (1 sp.) 134.7206 Genus Sisyrinchium L. (205 spp.) ### Tribus Trimezieae Ravenna 134.7301 Genus Pseudiris Chukr & A. Gil (1 sp.) 134.7302 Genus Pseudotrimezia R. C. Foster (28 spp.) 134.7303 Genus Neomarica Sprague (37 spp.) 134.7304 Genus Deluciris A. Gil & Lovo (2 spp.) 134.7305 Genus Trimezia Salisb. ex Herb. (32 spp.) ### Tribus Tigridieae Kitt. 134.7401 Genus Larentia Klatt (3 spp.) 134.7402 Genus Cipura Aubl. (8 spp.) 134.7403 Genus Lethia Ravenna (1 sp.) 134.7404 Genus Salpingostylis Small (1 sp.) 134.7405 Genus Nemastylis Nutt. (8 spp.) 134.7406 Genus Herbertia Sweet (8 spp.) 134.7407 Genus Calydorea Herb. (21 spp.) 134.7408 Genus Cypella Herb. (37 spp.) 134.7409 Genus Sphenostigma Baker (6 spp.) 134.7410 Genus Alophia Herb. (7 spp.) 134.7411 Genus Phalocallis Herb. (6 spp.) 134.7412 Genus Eleutherine Herb. (3 spp.) 134.7413 Genus Hesperoxiphion Baker (5 spp.) 134.7414 Genus Gelasine Herb. (8 spp.) 134.7415 Genus Mastigostyla I. M. Johnst. (29 spp.) 134.7416 Genus Ennealophus N. E. Br. (6 spp.) 134.7417 Genus Cobana Ravenna (1 sp.) 134.7418 Genus Sessilanthera Molseed & Cruden (3 spp.) 134.7419 Genus Tigridia Juss. (58 spp.) # Familia Xeronemataceae M. W. Chase (2 spp.) 135.0001 Genus Xeronema Brongn. & Gris (2 spp.) # Familia Asphodelaceae Juss. (1239 spp.) ## Subfamilia Asphodeloideae Burnett ### Tribus Asphodeleae Lam. & DC. 136.1101 Genus Asphodeline Rchb. (18 spp.) 136.1102 Genus Asphodelus L. (18 spp.) 136.1103 Genus Bulbinella Kunth (25 spp.) 136.1104 Genus Kniphofia Moench (72 spp.) 136.1105 Genus Trachyandra Kunth (61 spp.) 136.1106 Genus Eremurus M. Bieb. (58 spp.) 136.1107 Genus Bulbine Wolf (88 spp.) ### Tribus Aloeae A. Rich. 136.1201 Genus Aloidendron (Berger) Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1202 Genus Kumara Medik. (2 spp.) 136.1203 Genus Haworthia Duval (117 spp.) 136.1204 Genus Aloiampelos Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1205 Genus Aloe L. (563 spp.) 136.1206 Genus Haworthiopsis G. D. Rowley (18 spp.) 136.1207 Genus Gasteria Duval (27 spp.) 136.1208 Genus Astroloba Uitewaal (10 spp.) 136.1209 Genus xAstroworthia G. D. Rowley (0 sp.) 136.1210 Genus Aristaloe Boatwr. & J. C. Manning (1 sp.) 136.1211 Genus Gonialoe (Baker) Boatwr. & J. C. Manning (3 spp.) 136.1212 Genus Tulista Raf. (6 spp.) ## Subfamilia Xanthorrhoeoideae Reveal 136.2001 Genus Xanthorrhoea Sm. (28 spp.) ## Subfamilia Hemerocallidoideae Lindl. ### Tribus Hemerocallideae Duby 136.3101 Genus Simethis Kunth (1 sp.) 136.3102 Genus Hemerocallis L. (15 spp.) ### Tribus Johnsonieae Benth. 136.3201 Genus Hodgsoniola F. Muell. (1 sp.) 136.3202 Genus Tricoryne R. Br. (9 spp.) 136.3203 Genus Corynotheca F. Muell. (6 spp.) 136.3204 Genus Caesia R. Br. (14 spp.) 136.3205 Genus Arnocrinum Endl. & Lehm. ex Lehm. (3 spp.) 136.3206 Genus Hensmania W. Fitzg. (3 spp.) 136.3207 Genus Stawellia F. Muell. (2 spp.) 136.3208 Genus Johnsonia R. Br. (5 spp.) ### Tribus Phormieae Nakai 136.3301 Genus Pasithea D. Don (1 sp.) 136.3302 Genus Phormium J. R. Forst. & G. Forst. (2 spp.) ### Tribus Dianelleae Baker 136.3401 Genus Geitonoplesium A. Cunn. (1 sp.) 136.3402 Genus Agrostocrinum F. Muell. (2 spp.) 136.3403 Genus Herpolirion Hook. fil. (1 sp.) 136.3404 Genus Stypandra R. Br. (2 spp.) 136.3405 Genus Thelionema R. J. F. Hend. (3 spp.) 136.3406 Genus Eccremis Willd. ex Schult. fil. (1 sp.) 136.3407 Genus Dianella Juss. (38 spp.) # Familia Amaryllidaceae J. St.-Hil. (2359 spp.) ## Subfamilia Agapanthoideae Endl. 137.1001 Genus Agapanthus L’Hér. (11 spp.) ## Subfamilia Allioideae Herb. 137.2001 Genus Allium L. (1049 spp.) 137.2002 Genus Milula Prain (1 sp.) ## Subfamilia Tulbaghioideae M. F. Fay & M. W. Chase 137.3001 Genus Tulbaghia L. (29 spp.) ## Subfamilia Gilliesioideae Arn. 137.4001 Genus Solaria Phil. (5 spp.) 137.4002 Genus Gilliesia Lindl. (5 spp.) 137.4003 Genus Miersia Lindl. (5 spp.) 137.4004 Genus Nothoscordum Kunth (93 spp.) 137.4005 Genus Schickendantziella Speg. (1 sp.) 137.4006 Genus Speea Loes. (1 sp.) 137.4007 Genus Tristagma Poepp. (31 spp.) 137.4008 Genus Trichlora Baker (4 spp.) 137.4009 Genus Leucocoryne Lindl. (47 spp.) 137.4010 Genus Atacamallium Nic. García (1 sp.) ## Subfamilia Amaryllidoideae ### Tribus Amaryllideae Dumort. 137.5101 Genus Amaryllis L. (2 spp.) 137.5102 Genus Boophone Herb. (2 spp.) 137.5103 Genus Ammocharis Herb. (7 spp.) 137.5104 Genus Crinum L. (112 spp.) 137.5105 Genus Crossyne Salisb. (2 spp.) 137.5106 Genus Strumaria Jacq. (28 spp.) 137.5107 Genus Nerine Herb. (26 spp.) 137.5108 Genus Hessea Herb. (15 spp.) 137.5109 Genus Brunsvigia Heist. (19 spp.) ### Tribus Cyrtantheae Traub 137.5201 Genus Cyrtanthus Aiton (58 spp.) ### Tribus Calostemmateae D. Müll.-Doblies & U. Müll.-Doblies 137.5301 Genus Calostemma R. Br. (3 spp.) 137.5302 Genus Proiphys Herb. (5 spp.) ### Tribus Haemantheae Hutch. 137.5401 Genus Cryptostephanus Welw. ex Baker (3 spp.) 137.5402 Genus Clivia Lindl. (6 spp.) 137.5403 Genus Scadoxus Raf. (9 spp.) 137.5404 Genus Haemanthus L. (22 spp.) 137.5405 Genus Apodolirion Baker (6 spp.) 137.5406 Genus Gethyllis L. (31 spp.) ### Tribus Lycorideae Nakai 137.5501 Genus Ungernia Bunge (10 spp.) 137.5502 Genus Lycoris Herb. (20 spp.) 137.5503 Genus Shoubiaonia W. H. Qin, W. Q. Meng & Kun Liu (1 sp.) ### Tribus Galantheae Parl. 137.5601 Genus Hannonia Braun-Blanq. & Maire (1 sp.) 137.5602 Genus Lapiedra Lag. (1 sp.) 137.5603 Genus Vagaria Herb. (2 spp.) 137.5604 Genus Acis Salisb. (9 spp.) 137.5605 Genus Leucojum L. (2 spp.) 137.5606 Genus Galanthus L. (24 spp.) ### Tribus Pancratieae Dumort. 137.5701 Genus Pancratium L. (24 spp.) ### Tribus Narcisseae Lam. & DC. 137.5801 Genus Sternbergia Waldst. & Kit. (7 spp.) 137.5802 Genus Narcissus L. (68 spp.) ### Tribus Hippeastreae Herb. ex Sweet 137.5901 Genus Worsleya (Traub) Traub (1 sp.) 137.5902 Genus Cearanthes Ravenna (1 sp.) 137.5903 Genus Griffinia Ker Gawl. (23 spp.) 137.5904 Genus Hyline Herb. (4 spp.) 137.5905 Genus Traubia Moldenke (1 sp.) 137.5906 Genus Phycella Lindl. (15 spp.) 137.5907 Genus Sprekelia Heist. (2 spp.) 137.5908 Genus Rhodophiala C. Presl (9 spp.) 137.5909 Genus Zephyranthes Herb. (195 spp.) 137.5910 Genus Paposoa Nic. García (1 sp.) 137.5911 Genus Eremolirion Nic. García (1 sp.) 137.5912 Genus Hippeastrum Herb. (100 spp.) ### Tribus Eustephieae Hutch. 137.6001 Genus Eustephia Cav. (6 spp.) 137.6002 Genus Chlidanthus Herb. (5 spp.) 137.6003 Genus Hieronymiella Pax (10 spp.) ### Tribus Hymenocallideae Small 137.6101 Genus Pamianthe Stapf (3 spp.) 137.6102 Genus Paramongaia Velarde (5 spp.) 137.6103 Genus Clinanthus Herb. (25 spp.) 137.6104 Genus Hymenocallis Salisb. (62 spp.) 137.6105 Genus Leptochiton Sealy (2 spp.) 137.6106 Genus Ismene Salisb. (11 spp.) 137.6107 Genus Rauhia Traub (5 spp.) 137.6108 Genus Phaedranassa Herb. (10 spp.) ### Tribus Eucharideae Hutch. 137.6201 Genus Plagiolirion Baker (1 sp.) 137.6202 Genus Caliphruria Herb. (4 spp.) 137.6203 Genus xCalicharis Meerow (0 sp.) 137.6204 Genus Eucharis Planch. & Linden (17 spp.) 137.6205 Genus Mathieua Klotzsch (1 sp.) 137.6206 Genus Stenomesson Herb. (17 spp.) 137.6207 Genus Urceolina Rchb. (7 spp.) 137.6208 Genus Eucrosia Ker Gawl. (7 spp.) # Familia Asparagaceae Juss. (3501 spp.) ## Subfamilia Lomandroideae Thorne & Reveal 138.1001 Genus Sowerbaea Sm. (5 spp.) 138.1002 Genus Laxmannia R. Br. (14 spp.) 138.1003 Genus Xerolirion A. S. George (1 sp.) 138.1004 Genus Romnalda P. F. Stevens (3 spp.) 138.1005 Genus Chamaexeros Benth. (4 spp.) 138.1006 Genus Acanthocarpus Lehm. (7 spp.) 138.1007 Genus Lomandra Labill. (58 spp.) 138.1008 Genus Chamaescilla F. Muell. (4 spp.) 138.1009 Genus Cordyline Comm. ex Juss. (24 spp.) 138.1010 Genus Trichopetalum Lindl. (2 spp.) 138.1011 Genus Thysanotus R. Br. (55 spp.) 138.1012 Genus Eustrephus R. Br. ex Ker Gawl. (1 sp.) 138.1013 Genus Dichopogon Kunth (5 spp.) 138.1014 Genus Arthropodium R. Br. (10 spp.) ## Subfamilia Asparagoideae 138.2001 Genus Hemiphylacus S. Watson (5 spp.) 138.2002 Genus Asparagus L. (219 spp.) ## Subfamilia Nolinoideae Nakai ### Tribus Eriospermeae 138.3101 Genus Eriospermum Jacq. (117 spp.) ### Tribus Polygonateae Benth. & Hook. fil. 138.3201 Genus Disporopsis Hance (12 spp.) 138.3202 Genus Maianthemum F. H. Wigg. (40 spp.) 138.3203 Genus Heteropolygonatum M. N. Tamura & Ogisu (13 spp.) 138.3204 Genus Polygonatum Mill. (79 spp.) 138.3205 Genus Theropogon Maxim. (1 sp.) 138.3206 Genus Comospermum Rauschert (1 sp.) ### Tribus Dracaeneae 138.3301 Genus Dracaena Vand. (206 spp.) 138.3302 Genus Chrysodracon P. L. Lu & Morden (6 spp.) ### Tribus Rusceae Dum. 138.3401 Genus Danae Medik. (1 sp.) 138.3402 Genus Semele Kunth (2 spp.) 138.3403 Genus Ruscus L. (6 spp.) ### Tribus Ophiopogoneae 138.3501 Genus Peliosanthes Andrews (61 spp.) 138.3502 Genus Liriope Lour. (8 spp.) 138.3503 Genus Ophiopogon Ker Gawl. (81 spp.) ### Tribus Nolineae 138.3601 Genus Dasylirion Zucc. (23 spp.) 138.3602 Genus Beaucarnea Lem. (13 spp.) 138.3603 Genus Nolina Michx. (36 spp.) ### Tribus Convallarieae Dumort. 138.3701 Genus Speirantha Baker (1 sp.) 138.3702 Genus Convallaria L. (1 sp.) 138.3703 Genus Reineckea Kunth (2 spp.) 138.3704 Genus Rohdea Roth (29 spp.) 138.3705 Genus Tupistra Ker Gawl. (40 spp.) 138.3706 Genus Aspidistra Ker Gawl. (214 spp.) ## Subfamilia Aphyllanthoideae Lindl. 138.4001 Genus Aphyllanthes Tourn. ex L. (1 sp.) ## Subfamilia Agavoideae Herbert ### Tribus Anemarrheneae Reveal 138.5101 Genus Anemarrhena Bunge (1 sp.) ### Tribus Behnieae Reveal 138.5201 Genus Behnia Didr. (1 sp.) ### Tribus Herrerieae Baill. 138.5301 Genus Herreria Ruiz & Pav. (10 spp.) 138.5302 Genus Herreriopsis H. Perrier (1 sp.) 138.5303 Genus Clara Kunth (3 spp.) ### Tribus Anthericeae 138.5401 Genus Anthericum L. (7 spp.) 138.5402 Genus Diamena Ravenna (1 sp.) 138.5403 Genus Diora Ravenna (1 sp.) 138.5404 Genus Paradisea Mazzuc. (2 spp.) 138.5405 Genus Trihesperus Herb. (2 spp.) 138.5406 Genus Diuranthera Hemsl. (4 spp.) 138.5407 Genus Hagenbachia Nees & Mart. (6 spp.) 138.5408 Genus Chlorophytum Ker Gawl. (202 spp.) 138.5409 Genus Leucocrinum Nutt. ex A. Gray (1 sp.) 138.5410 Genus Echeandia Ortega (95 spp.) ### Tribus Hesperocalleae ined. 138.5501 Genus Hesperocallis A. Gray (1 sp.) ### Tribus Chlorogaleae ined. 138.5601 Genus Hosta Tratt. (47 spp.) 138.5602 Genus Eremocrinum M. E. Jones (1 sp.) 138.5603 Genus Chlorogalum (Lindl.) Kunth (3 spp.) 138.5604 Genus Hooveria D. W. Taylor & D. J. Keil (2 spp.) 138.5605 Genus Schoenolirion Torr. ex Durand (3 spp.) 138.5606 Genus Hastingsia S. Watson (3 spp.) 138.5607 Genus Camassia Lindl. (6 spp.) ### Tribus Agaveae Dumort. 138.5701 Genus Hesperoyucca (Engelm.) Trel. (2 spp.) 138.5702 Genus Hesperaloe Engelm. (7 spp.) 138.5703 Genus Yucca L. (52 spp.) 138.5704 Genus Beschorneria Kunth (7 spp.) 138.5705 Genus Furcraea Vent. (24 spp.) 138.5706 Genus Agave L. (281 spp.) ## Subfamilia Brodiaeoideae Traub 138.6001 Genus Androstephium Torr. (2 spp.) 138.6002 Genus Muilla S. Watson (5 spp.) 138.6003 Genus Bloomeria Kellogg (2 spp.) 138.6004 Genus Triteleia Douglas ex Lindl. (16 spp.) 138.6005 Genus Triteleiopsis Hoover (1 sp.) 138.6006 Genus Dichelostemma Kunth (5 spp.) 138.6007 Genus Brodiaea Sm. (18 spp.) 138.6008 Genus Jaimehintonia B. L. Turner (1 sp.) 138.6009 Genus Petronymphe H. E. Moore (2 spp.) 138.6010 Genus Bessera Schult. fil. (5 spp.) 138.6011 Genus Xochiquetzallia J. Gut. (4 spp.) 138.6012 Genus Dandya H. E. Moore (1 sp.) 138.6013 Genus Milla Cav. (10 spp.) ## Subfamilia Scilloideae Burnett ### Tribus Oziroëeae M. W. Chase, Reveal & M. F. Fay 138.7101 Genus Oziroe Raf. (5 spp.) ### Tribus Dipcadieae Speta ex J. C. Manning & Goldblatt 138.7201 Genus Pseudogaltonia Kuntze (2 spp.) 138.7202 Genus Dipcadi Medicus (44 spp.) 138.7203 Genus Battandiera Maire (10 spp.) 138.7204 Genus Trimelopter Raf. (12 spp.) 138.7205 Genus Albuca L. (116 spp.) 138.7206 Genus Iosanthus Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter, Slade & Wetschnig (1 sp.) 138.7207 Genus Coilonox Raf. (24 spp.) 138.7208 Genus Stellarioides Medicus (9 spp.) 138.7209 Genus Galtonia Decne. (5 spp.) 138.7210 Genus Ethesia Raf. (5 spp.) 138.7211 Genus Eliokarmos Raf. (36 spp.) 138.7212 Genus Avonsera Speta (1 sp.) 138.7213 Genus Neopatersonia Schönl. (4 spp.) 138.7214 Genus EIsiea F. M. Leight. (1 sp.) 138.7215 Genus Nicipe Raf. (44 spp.) 138.7216 Genus Cathissa Salisb. (3 spp.) 138.7217 Genus Melomphis Raf. (3 spp.) 138.7218 Genus Loncomelos Raf. (27 spp.) 138.7219 Genus Ornithogalum L. (104 spp.) ### Tribus Urgineeae Rouy 138.7301 Genus Bowiea Haw. ex Hook. fil. (1 sp.) 138.7302 Genus Schizobasis Baker (5 spp.) 138.7303 Genus Mucinaea M. Pinter, Mart.-Azorín, U. Müll.-Doblies, D. Müll.-Doblies, Pfosser & Wetschnig (1 sp.) 138.7304 Genus Rhodocodon Baker (19 spp.) 138.7305 Genus Austronea Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (19 spp.) 138.7306 Genus Tenicroa Raf. (12 spp.) 138.7307 Genus Drimia Jacq. (105 spp.) 138.7308 Genus Zingela N. R. Crouch, Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & M. Á. Alonso (1 sp.) 138.7309 Genus Sagittanthera Mart.-Azorín, M. B. Crespo, A. P. Dold & van Jaarsv. (1 sp.) 138.7310 Genus Aulostemon Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (1 sp.) 138.7311 Genus Fusifilum Raf. (15 spp.) ### Tribus Massonieae Baker 138.7401 Genus Schizocarphus Van der Merwe (1 sp.) 138.7402 Genus Ledebouria Roth (102 spp.) 138.7403 Genus Eucomis L’Hér. (12 spp.) 138.7404 Genus Spetaea Wetschnig & Pfosser (1 sp.) 138.7405 Genus Daubenya Lindl. (8 spp.) 138.7406 Genus Veltheimia Gled. (2 spp.) 138.7407 Genus Lachenalia Jacq. (138 spp.) 138.7408 Genus Namophila U. Müll.-Doblies & D. Müll.-Doblies (1 sp.) 138.7409 Genus Massonia Thunb. ex L. fil. (26 spp.) ### Tribus Pseudoprospereae Manning & Goldblatt 138.7501 Genus Pseudoprospero Speta (1 sp.) ### Tribus Hyacintheae Dumort. 138.7601 Genus Barnardia Lindl. (1 sp.) 138.7602 Genus Zagrosia Speta (1 sp.) 138.7603 Genus Alrawia (Wendelbo) K. Perss. & Wendelbo (2 spp.) 138.7604 Genus Puschkinia Adams (8 spp.) 138.7605 Genus Brimeura Salisb. (3 spp.) 138.7606 Genus Hyacinthus L. (1 sp.) 138.7607 Genus Pseudomuscari Garbari & Greuter (8 spp.) 138.7608 Genus Fessia Speta (13 spp.) 138.7609 Genus Hyacinthoides Heist. ex Fabr. (12 spp.) 138.7610 Genus Leopoldia Herb. (32 spp.) 138.7611 Genus Prospero Salisb. (15 spp.) 138.7612 Genus Hyacinthella Schur (19 spp.) 138.7613 Genus Muscari Tourn. ex Mill. (56 spp.) 138.7614 Genus Bellevalia Lapeyr. (77 spp.) 138.7615 Genus Scilla L. (66 spp.) {{div col end}} {| style="background:#EEE9E9;" border="1" | align="left" | # ''[[Amaryllidaceae]]'' <small>Jaume St.-Hil.</small>, 80 rodova, 2 258 vrsta<ref>[http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Amaryllidaceae/ The Plant List Amaryllidaceae]</ref> # ''[[Asparagaceae]]'' <small>Juss.</small>, 128 rodova, 2 929 vrsta # ''[[Asphodelaceae]]'' (''[[Xanthorrhoeaceae]]'') <small>Dum.</small> 34 roda, 1,236 vrsta # ''[[Asteliaceae]]'' <small>Dum.</small> 4 roda, 37 vrsta # ''[[Blandfordiaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Boryaceae]]'' <small>(Baker) M.W. Chase, P.J. Rudall & Conran</small>, 2 roda, 12 vrsta # ''[[Doryanthaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 2 vrste # ''[[Hypoxidaceae]]'' <small>R.Br.</small>, 10 rodova, 154 vrste # ''[[Iridaceae]]'' <small>Juss.</small>, 68 rodova s 2 528 vrsta # ''[[Ixioliriaceae]]'' <small>T. Nakai</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Lanariaceae]]'' <small>R. Dahlgren & A. E. van Wyk</small>, 1 rod, 1 vrsta # ''[[Orchidaceae]]'' <small>Juss.</small>, 899 rodova, 27 801 vrsta # ''[[Tecophilaeaceae]]'' <small>Leybold</small>, 9 rodova, 26 vrsta # ''[[Xeronemataceae]]'' <small>M.W. Chase, P.J. Rudall & M.F. Fay</small>, 1 rod, 2 vrste |} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat|Asparagales}} [[Kategorija:Šparogolike| ]] [[Kategorija:Jednosupnice]] qwo77uib2p45u2imqsqbg0cs8hrfcd6 6447077 6447070 2022-08-20T16:51:39Z Zeljko 1196 /* Porodice i rodovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Šparogolike'' | slika = Asperge in bloei Asparagus officinalis.jpg | slika_širina = 300px | slika_opis = ''[[Asparagus officinalis]]'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = '''Asparagales''' | ordo_autorstvo = <small>[[Johann Heinrich Friedrich Link|Link]]</small> }} [[Datoteka:Ophiopogon bodinieri - Kunming Botanical Garden - DSC03002.JPG|mini|''[[Ophiopogon bodinieri]]''.]] '''Asparagales''', biljni red iz razreda [[Liliopsida]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |journal= |access-date=24. svibnja 2012. |archive-date=13. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210313021641/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |url-status=dead }}</ref> kojemu (po jednom sistemu) pripada preko 36 600 vrsta u 14 niže navedenih porodica.<ref>[http://www.ucmp.berkeley.edu/monocots/liliflorae/asparagales.html Asparagales]</ref> == Porodice i rodovi == {{div col|cols=2}} # '''Familia ''[[Orchidaceae]]''''' <small>Juss.</small> (30739 spp.) ## Subfamilia ''[[Apostasioideae]]'' <small>(Lindl.) Horan.</small> ### ''[[Apostasia]]'' <small>Blume</small> (9 spp.) ### ''[[Neuwiedia]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) ## Subfamilia ''[[Vanilloideae]]'' <small>Szlach.</small> ### Tribus ''[[Pogonieae]]'' <small>Pfetzer ex Garay & Dunst.</small> #### ''[[Duckeella]]'' <small>Porto & Brade</small> (8 spp.) #### ''[[Pogonia]]'' <small>Juss.</small> (5 spp.) #### ''[[Cleistesiopsis]]'' <small>Pansarin & F. Barros</small> (3 spp.) #### ''[[Cleistes]]'' <small>Rich.</small> (48 spp.) #### ''[[Isotria]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Vanilleae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Epistephium]]'' <small>Kunth</small> (28 spp.) #### ''[[Clematepistephium]]'' <small>N. Hallé</small> (1 sp.) #### ''[[Eriaxis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Lecanorchis]]'' <small>Blume</small> (22 spp.) #### ''[[Vanilla]]'' <small>Mill.</small> (138 spp.) #### ''[[Cyrtosia]]'' <small>Blume</small> (7 spp.) #### ''[[Galeola]]'' <small>Lour.</small> (5 spp.) #### ''[[Erythrorchis]]'' <small>Blume</small> (2 spp.) #### ''[[Pseudovanilla]]'' <small>Garay</small> (8 spp.) ## Subfamilia ''[[Cypripedioideae]]'' <small>Lindl. ex Endl.</small> ### ''[[Selenipedium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (12 spp.) ### ''[[Cypripedium]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ### ''[[Phragmipedium]]'' <small>Rolfe</small> (27 spp.) ### ''[[Mexipedium]]'' <small>V. A. Albert & M. W. Chase</small> (1 sp.) ### ''[[Paphiopedilum]]'' <small>Pfitzer</small> (104 spp.) ## Subfamilia ''[[Orchidoideae]]'' <small>Eaton</small> ### Tribus ''[[Codonorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Codonorchis]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Orchideae]]'' <small>Small</small> #### Subtribus ''[[Huttonaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Huttonaea]]'' <small>Harv.</small> (5 spp.) ##### ''[[Pachites]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Brownleeinae]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> ##### ''[[Brownleea]]'' <small>Harv. ex Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Disperis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Coryciinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pterygodium]]'' <small>Sw.</small> (19 spp.) ##### ''[[Corycium]]'' <small>Sw.</small> (13 spp.) ##### ''[[Evotella]]'' <small>Kurzweil & H. P. Linder</small> (2 spp.) ##### ''[[Ceratandra]]'' <small>Eckl. ex F. A. Bauer</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Disinae]]'' <small>Lindl. ex Benth.</small> ##### ''[[Disa]]'' <small>Bergius</small> (184 spp.) #### Subtribus ''[[Satyriinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Satyrium]]'' <small>Sw.</small> (91 spp.) #### Subtribus ''[[Habenariinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Herminium]]'' <small>L.</small> (51 spp.) ##### ''[[Hsenhsua]]'' <small>X. H. Jin, Schuit. & W. T. Jin</small> (1 sp.) ##### ''[[xHerminorchis]]'' <small>P. Fourn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Tylostigma]]'' <small>Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Oligophyton]]'' <small>H. P. Linder</small> (1 sp.) ##### ''[[Benthamia]]'' <small>A. Rich.</small> (32 spp.) ##### ''[[Pecteilis]]'' <small>Raf.</small> (10 spp.) ##### ''[[Gennaria]]'' <small>Parl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Peristylus]]'' <small>Blume</small> (101 spp.) ##### ''[[Stenoglottis]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Habenaria]]'' <small>Willd.</small> (899 spp.) ##### ''[[Odisha]]'' <small>S. Misra</small> (2 spp.) ##### ''[[Centrostigma]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Bonatea]]'' <small>Willd.</small> (13 spp.) ##### ''[[Cynorkis]]'' <small>Thouars</small> (180 spp.) ##### ''[[Thulinia]]'' <small>P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Veyretella]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (2 spp.) ##### ''[[Cooktownia]]'' <small>D. L. Jones</small> (1 sp.) ##### ''[[Platycoryne]]'' <small>Rchb. fil.</small> (21 spp.) ##### ''[[Aziza]]'' <small>Farminhão & D´haijère</small> (1 sp.) ##### ''[[Megalorchis]]'' <small>H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Diplomeris]]'' <small>D. Don</small> (3 spp.) ##### ''[[Roeperocharis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (9 spp.) ##### ''[[Holothrix]]'' <small>Rich.</small> (45 spp.) ##### ''[[Brachycorythis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Neobolusia]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Schizochilus]]'' <small>Sond.</small> (11 spp.) ##### ''[[Dracomonticola]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Orchidinae]]'' <small>Dressler & Dodson ex Reveal</small> ##### ''[[Neotinea]]'' <small>Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chamorchis]]'' <small>Rich.</small> (1 sp.) ##### ''[[Steveniella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Himantoglossum]]'' <small>W. D. J. Koch</small> (10 spp.) ##### ''[[xOrchimantoglossum]]'' <small>Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Ophrys]]'' <small>L.</small> (84 spp.) ##### ''[[Serapias]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ##### ''[[xSerapicamptis]]'' <small>Godfery</small> (3 spp.) ##### ''[[xSerapirhiza]]'' <small>Potucek</small> (0 sp.) ##### ''[[Anacamptis]]'' <small>Rich.</small> (21 spp.) ##### ''[[Orchis]]'' <small>L.</small> (26 spp.) ##### ''[[Traunsteinera]]'' <small>Rchb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudorchis]]'' <small>Ség.</small> (2 spp.) ##### ''[[xPseudorhiza]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudanthera]]'' <small>McKean</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudinium]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Platanthera]]'' <small>Rich.</small> (149 spp.) ##### ''[[Galearis]]'' <small>Raf.</small> (11 spp.) ##### ''[[xDactylanthera]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dactylorhiza]]'' <small>Neck.</small> (53 spp.) ##### ''[[xDactyloglossum]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymnoglossum]]'' <small>Rolfe</small> (0 sp.) ##### ''[[Gymnadenia]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[xGymnigritella]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[Nigritella]]'' <small>Rich.</small> (12 spp.) ##### ''[[xDactylodenia]]'' <small>Garay & H. R. Sweet</small> (3 spp.) ##### ''[[xOrchigymnadenia]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudadenia]]'' <small>P. F. Hunt</small> (1 sp.) ##### ''[[xGymnotraunsteinera]]'' <small>Cif. & Giacom.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymplatanthera]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseuditella]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Sirindhornia]]'' <small>H. A. Pedersen & Suksathan</small> (3 spp.) ##### ''[[Hemipilia]]'' <small>Lindl.</small> (72 spp.) #### Subtribus ''[[Vietorchidinae]]'' <small>Aver.</small> ##### ''[[Silvorchis]]'' <small>J. J. Sm.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Diurideae]]'' <small>Endl. ex Butzin</small> #### Subtribus ''[[Rhizanthellinae]]'' <small>R. S. Rogers</small> ##### ''[[Rhizanthella]]'' <small>R. S. Rogers</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Prasophyllinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Prasophyllum]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) ##### ''[[Genoplesium]]'' <small>R. Br.</small> (59 spp.) ##### ''[[Microtis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) #### Subtribus ''[[Cryptostylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Cryptostylis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) ##### ''[[Coilochilus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Drakaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Chiloglottis]]'' <small>R. Br.</small> (27 spp.) ##### ''[[Drakaea]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Spiculaea]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arthrochilus]]'' <small>F. Muell.</small> (15 spp.) ##### ''[[Paracaleana]]'' <small>Blaxell</small> (14 spp.) ##### ''[[Caleana]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Megastylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Rimacola]]'' <small>Rupp</small> (1 sp.) ##### ''[[Lyperanthus]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ##### ''[[Waireia]]'' <small>D. L. Jones, Clem. & Molloy</small> (1 sp.) ##### ''[[Pyrorchis]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (2 spp.) ##### ''[[Burnettia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Leporella]]'' <small>A. S. George</small> (1 sp.) ##### ''[[Megastylis]]'' <small>(Schltr.) Schltr.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Acianthinae]]'' <small>(Lindl.) Schltr.</small> ##### ''[[Stigmatodactylus]]'' <small>Maxim. ex Makino</small> (26 spp.) ##### ''[[Cyrtostylis]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Acianthus]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[Townsonia]]'' <small>Cheeseman</small> (3 spp.) ##### ''[[Corybas]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) #### Subtribus ''[[Diuridinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Diuris]]'' <small>Sm.</small> (104 spp.) ##### ''[[Orthoceras]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Caladeniinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Aporostylis]]'' <small>Rupp & Hatch</small> (1 sp.) ##### ''[[Adenochilus]]'' <small>Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eriochilus]]'' <small>R. Br.</small> (12 spp.) ##### ''[[Leptoceras]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Praecoxanthus]]'' <small>Hopper & A. P. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Elythranthera]]'' <small>(Lindl.) A. S. George</small> (2 spp.) ##### ''[[Pheladenia]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (1 sp.) ##### ''[[Caladenia]]'' <small>R. Br.</small> (310 spp.) #### Subtribus ''[[Thelymitrinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn</small>. ##### ''[[Calochilus]]'' <small>R. Br.</small> (28 spp.) ##### ''[[Epiblema]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Thelymitra]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (118 spp.) ### Tribus ''[[Cranichideae]]'' <small>(Lindl.) Endl.</small> #### Subtribus ''[[Chloraeinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Chloraea (Plantae)|Chloraea]]'' <small>Lindl.</small> (52 spp.) ##### ''[[Gavilea]]'' <small>Poepp.</small> (17 spp.) ##### ''[[Bipinnula]]'' <small>Comm. ex Juss.</small> (12 spp.) #### Subtribus ''[[Pterostylidinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Pterostylis]]'' <small>R. Br.</small> (311 spp.) ##### ''[[Achlydosa]]'' <small>M. A. Clem. & D. L. Jones</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Physurinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Pachyplectron]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Microchilus]]'' <small>C. Presl</small> (273 spp.) ##### ''[[Erythrodes]]'' <small>Blume</small> (24 spp.) ##### ''[[Goodyera]]'' <small>R. Br.</small> (94 spp.) ##### ''[[Danhatchia]]'' <small>Garay & Christenson</small> (3 spp.) ##### ''[[Gonatostylis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Halleorchis]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (1 sp.) ##### ''[[Platylepis]]'' <small>A. Rich.</small> (20 spp.) ##### ''[[Schuitemania]]'' <small>Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Orchipedum]]'' <small>Breda, Kuhl & Hasselt</small> (3 spp.) ##### ''[[Herpysma]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hylophila]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Lepidogyne]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurycentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cystorchis]]'' <small>Blume</small> (19 spp.) ##### ''[[Zeuxinella]]'' <small>Aver.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ludisia]]'' <small>A. Rich.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dossinia]]'' <small>C. Morren</small> (1 sp.) ##### ''[[Macodes]]'' <small>(Blume) Lindl.</small> (12 spp.) ##### ''[[Papuaea]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chamaegastrodia]]'' <small>Makino & F. Maek.</small> (3 spp.) ##### ''[[Cheirostylis]]'' <small>Blume</small> (61 spp.) ##### ''[[Zeuxine]]'' <small>Lindl.</small> (83 spp.) ##### ''[[Hetaeria]]'' <small>Blume</small> (27 spp.) ##### ''[[Rhomboda]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Vrydagzynea]]'' <small>Blume</small> (42 spp.) ##### ''[[Odontochilus]]'' <small>Blume</small> (75 spp.) ##### ''[[Anoectochilus]]'' <small>Blume</small> (48 spp.) ##### ''[[Aenhenrya]]'' <small>Gopalan</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Manniellinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Manniella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Cranichidinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Prescottia]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Galeoglossum]]'' <small>A. Rich. & Galeotti</small> (3 spp.) ##### ''[[Stenoptera]]'' <small>C. Presl</small> (11 spp.) ##### ''[[Gomphichis]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) ##### ''[[Porphyrostachys]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Solenocentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pseudocentrum]]'' <small>Lindl.</small> (16 spp.) ##### ''[[Baskervilla]]'' <small>Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Ponthieva]]'' <small>R. Br.</small> (74 spp.) ##### ''[[Pterichis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Cranichis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) ##### ''[[Fuertesiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Nezahualcoyotlia]]'' <small>R. González</small> (1 sp.) ##### ''[[Altensteinia]]'' <small>Kunth</small> (8 spp.) ##### ''[[Aa (biljni rod)|Aa]]'' <small>Rchb. fil.</small> (25 spp.) ##### ''[[Myrosmodes]]'' <small>Rchb. fil.</small> (17 spp.) #### Subtribus ''[[Discyphinae]]'' ##### ''[[Discyphus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Spiranthinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Cotylolabium]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Stenorrhynchos]]'' Rich.</small> (9 spp.) ##### ''[[Eltroplectris]]'' Raf.</small> (16 spp.) ##### ''[[Mesadenella]]'' Pabst & Garay</small> (11 spp.) ##### ''[[Sacoila]]'' Raf.</small> (9 spp.) ##### ''[[Pteroglossa]]'' Schltr.</small> (16 spp.) ##### ''[[Skeptrostachys]]'' Garay</small> (13 spp.) ##### ''[[Lyroglossa]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cyclopogon]]'' C. Presl</small> (96 spp.) ##### ''[[Hapalorchis]]'' Schltr.</small> (14 spp.) ##### ''[[Pelexia]]'' Poit. ex Rich.</small> (100 spp.) ##### ''[[Sarcoglottis]]'' C. Presl</small> (57 spp.) ##### ''[[Veyretia]]'' Szlach.</small> (10 spp.) ##### ''[[Thelyschista]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Coccineorchis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Odontorrhynchus]]'' <small>M. N. Correa</small> (8 spp.) ##### ''[[Sauroglossum]]'' Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Buchtienia]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Brachystele]]'' Schltr.</small> (23 spp.) ##### ''[[Degranvillea]]'' Determann</small> (1 sp.) ##### ''[[Cybebus]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurystyles]]'' Wawra</small> (24 spp.) ##### ''[[Lankesterella]]'' Ames</small> (9 spp.) ##### ''[[Quechua (biljni rod)|Quechua]]'' <small>Salazar & L. Jost</small> (1 sp.) ##### ''[[Nothostele]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Spiranthes]]'' Rich.</small> (43 spp.) ##### ''[[Dichromanthus]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Deiregyne]]'' Schltr.</small> (25 spp.) ##### ''[[Svenkoeltzia]]'' Burns-Bal.</small> (3 spp.) ##### ''[[Sotoa]]'' Salazar</small> (1 sp.) ##### ''[[Aulosepalum]]'' Garay</small> (9 spp.) ##### ''[[Beloglottis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Mesadenus]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Stalkya]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Funkiella]]'' Schltr.</small> (11 spp.) ##### ''[[Microthelys]]'' Garay</small> (4 spp.) ##### ''[[Schiedeella]]'' Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Greenwoodiella]]'' Salazar, Hern.-López & J. Sharma</small> (3 spp.) ##### ''[[Physogyne]]'' Garay</small> (3 spp.) ##### ''[[Pseudogoodyera]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Aracamunia]]'' Carnevali & I. Ramírez</small> (1 sp.) ##### ''[[Helonoma]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Kionophyton]]'' Garay</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Galeottiellinae]]'' <small>Salazar & M. W. Chase</small> ##### ''[[Galeottiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ## Subfamily ''[[Epidendroideae]]'' <small>Lindl.</small> ### Tribus ''[[Neottieae]]'' <small>Lindl.</small> #### ''[[Neottia]]'' Guett.</small> (78 spp.) #### ''[[Holopogon]]'' Kom. & Nevski</small> (7 spp.) #### ''[[Diplandrorchis]]'' S. C. Chen</small> (1 sp.) #### ''[[Aphyllorchis]]'' Blume</small> (21 spp.) #### ''[[Epipactis]]'' Sw.</small> (65 spp.) #### ''[[Cephalanthera]]'' Rich.</small> (22 spp.) #### ''[[xCephalopactis]]'' Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) #### ''[[Limodorum]]'' Boehm.</small> (2 spp.) #### ''[[Palmorchis]]'' Barb. Rodr.</small> (39 spp.) ### Tribus ''[[Sobralieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Sertifera]]'' <small>Lindl. & Rchb. fil.</small> (10 spp.) #### ''[[Elleanthus]]'' <small>C. Presl</small> (132 spp.) #### ''[[Sobralia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (169 spp.) ### Tribus ''[[Triphoreae]]'' <small>Dressler</small> #### Subtribus ''[[Diceratostelinae]]'' <small>(Dressler) Szlach.</small> ##### ''[[Diceratostele]]'' <small>Summerh.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Triphorinae (Plantae)|Triphorinae]]'' <small>(Dressler) Szlach.</small> ##### ''[[Triphora]]'' Nutt.</small> (23 spp.) ##### ''[[Monophyllorchis]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pogoniopsis]]'' Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Psilochilus]]'' Barb. Rodr.</small> (19 spp.) ### Tribus ''[[Xerorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Xerorchis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Wullschlaegelieae]]'' #### ''[[Wullschlaegelia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Gastrodieae]]'' <small>Lindl.</small> #### ''[[Gastrodia]]'' R. Br.</small> (97 spp.) #### ''[[Uleiorchis]]'' Hoehne</small> (4 spp.) #### ''[[Auxopus]]'' Schltr.</small> (4 spp.) #### ''[[Didymoplexis]]'' Griff.</small> (31 spp.) ### Tribus ''[[Nervilieae]]'' <small>Dressler</small> #### Subtribus [[Nerviliinae]] <small>Schltr.</small> ##### ''[[Nervilia]]'' <small>Comm. ex Gaudich.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Epipogoniinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Epipogium]]'' <small>Borkh.</small> (6 spp.) ##### ''[[Stereosandra]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Tropidieae]]'' <small>(Pfitzer) Dressler</small> #### ''[[Tropidia]]'' <small>Lindl.</small> (35 spp.) #### ''[[Corymborkis]]'' <small>Thouars</small> (9 spp.) ### Tribus ''[[Thaieae]]'' <small>X. G. Jin & X. G. Xiang</small> #### ''[[Thaia (Plantae)|Thaia]]'' <small>Seidenf.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Arethuseae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Arethusinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Calopogon]]'' R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Arethusa]]'' L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Anthogonium]]'' Wall. ex Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arundina]]'' Blume</small> (1 sp.) ##### ''[[Eleorchis]]'' F. Maek.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Coelogyninae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pleione]]'' D. Don</small> (24 spp.) ##### ''[[Thunia]]'' Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Dilochia]]'' Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Thuniopsis]]'' L. Li, D. P. Ye & Shi J. Li</small> (2 spp.) ##### ''[[Bletilla]]'' Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Mengzia]]'' W. C. Huang, Z. J. Liu & C. Hu</small> (1 sp.) ##### ''[[Aglossorrhyncha]]'' Schltr.</small> (12 spp.) ##### ''[[Glomera]]'' Blume</small> (157 spp.) ##### ''[[Coelogyne]]'' Lindl.</small> (607 spp.) ### Tribus ''[[Malaxideae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Dendrobiinae]]'' ##### ''[[Epigeneium]]'' <small>Gagnep.</small> (43 spp.) ##### ''[[Dendrobium]]'' <small>Sw.</small> (1624 spp.) ##### ''[[Bulbophyllum]]'' <small>Thouars</small> (2180 spp.) #### Subtribus ''[[Malaxidinae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> ##### ''[[Liparis]]'' Rich.</small> (329 spp.) ##### ''[[Stichorkis]]'' Thouars</small> (115 spp.) ##### ''[[Blepharoglossum]]'' (Schltr.) L. Li</small> (38 spp.) ##### ''[[Ypsilorchis]]'' Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen</small> (1 sp.) ##### ''[[Dienia]]'' Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Crepidium]]'' Blume</small> (307 spp.) ##### ''[[Oberonioides]]'' Szlach.</small> (7 spp.) ##### ''[[Malaxis]]'' Sol. ex Sw.</small> (175 spp.) ##### ''[[Crossoliparis]]'' Marg.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tamayorkis]]'' Szlach.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hammarbya]]'' Kuntze</small> (1 sp.) ##### ''[[Crossoglossa]]'' Dressler & Dodson</small> (50 spp.) ##### ''[[Alatiliparis]]'' Marg. & Szlach.</small> (14 spp.) ##### ''[[Orestias]]'' Ridl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Oberonia]]'' Lindl.</small> (343 spp.) ##### ''[[Hippeophyllum]]'' Schltr.</small> (10 spp.) ### Tribus ''[[Podochileae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Podochilus]]'' Blume</small> (65 spp.) #### ''[[Appendicula]]'' Blume</small> (156 spp.) #### ''[[Ascidieria]]'' Seidenf.</small> (9 spp.) #### ''[[Eria]]'' Lindl.</small> (44 spp.) #### ''[[Bryobium]]'' Lindl.</small> (29 spp.) #### ''[[Aeridostachya]]'' (Hook. fil.) Brieger</small> (21 spp.) #### ''[[Cylindrolobus]]'' Blume</small> (84 spp.) #### ''[[Callostylis]]'' Blume</small> (5 spp.) #### ''[[Bambuseria]]'' Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen</small> (2 spp.) #### ''[[Pseuderia]]'' Schltr.</small> (21 spp.) #### ''[[Dendrolirium]]'' Blume</small> (15 spp.) #### ''[[Pinalia]]'' Buch.-Ham. ex D. Don</small> (181 spp.) #### ''[[Campanulorchis]]'' Brieger</small> (4 spp.) #### ''[[Strongyleria]]'' (Pfitzer) Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen</small> (4 spp.) #### ''[[Mycaranthes]]'' Blume</small> (39 spp.) #### ''[[Dilochiopsis]]'' (Hook. fil.) Brieger</small> (1 sp.) #### ''[[Trichotosia]]'' Blume</small> (80 spp.) #### ''[[Oxystophyllum]]'' Blume</small> (36 spp.) #### ''[[Porpax]]'' Lindl.</small> (56 spp.) #### ''[[Epiblastus]]'' Schltr.</small> (23 spp.) #### ''[[Ceratostylis]]'' Blume</small> (155 spp.) #### ''[[Mediocalcar]]'' J. J. Sm.</small> (17 spp.) #### ''[[Cryptochilus]]'' Wall.</small> (8 spp.) #### ''[[Poaephyllum]]'' Ridl.</small> (8 spp.) #### Subtribus ''[[Thelasinae]]'' <small>Ridl.</small> ##### ''[[Ridleyella]]'' Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Octarrhena]]'' Thwaites</small> (57 spp.) ##### ''[[Thelasis]]'' Blume</small> (29 spp.) ##### ''[[Phreatia]]'' Lindl.</small> (212 spp.) ### Tribus ''[[Collabieae]]'' <small>Pfitzer</small> 125.6301 Genus Acanthephippium Blume ex Endl. (12 spp.) 125.6302 Genus Ancistrochilus Rolfe (2 spp.) 125.6303 Genus Styloglossum Breda, Kuhl & Hasselt (47 spp.) 125.6304 Genus Calanthe R. Br. (177 spp.) 125.6305 Genus Phaius Lour. (46 spp.) 125.6306 Genus Cephalantheropsis Guillaumin (5 spp.) 125.6307 Genus Preptanthe Rchb. fil. (8 spp.) 125.6308 Genus Gastrorchis Thouars (11 spp.) 125.6309 Genus Chrysoglossum Blume (4 spp.) 125.6310 Genus Eriodes Rolfe (1 sp.) 125.6311 Genus Spathoglottis Blume (41 spp.) 125.6312 Genus Ipsea Lindl. (3 spp.) 125.6313 Genus Pachystoma Blume (3 spp.) 125.6314 Genus Plocoglottis Blume (37 spp.) 125.6315 Genus Pilophyllum Schltr. (1 sp.) 125.6316 Genus Diglyphosa Blume (1 sp.) 125.6317 Genus Risleya King & Pantl. (1 sp.) 125.6318 Genus Collabium Blume (15 spp.) 125.6319 Genus Nephelaphyllum Blume (11 spp.) 125.6320 Genus Hancockia Rolfe (1 sp.) 125.6321 Genus Tainia Blume (38 spp.) ### Tribus Vandeae Lindl. 125.6410 Subtribus Adrorhizinae Schltr. 125.6411 Genus Adrorhizon Hook. fil. (1 sp.) 125.6412 Genus Sirhookera Kuntze (2 spp.) 125.6413 Genus Bromheadia Lindl. (31 spp.) 125.6420 Subtribus Polystachyinae 125.6421 Genus Polystachya Hook. (262 spp.) 125.6422 Genus Hederorkis Thouars (2 spp.) #### Subtribus Angraecinae 125.6431 Genus Angraecum Bory (223 spp.) 125.6432 Genus Jumellea Schltr. (66 spp.) 125.6433 Genus Lemurorchis Kraenzl. (1 sp.) 125.6434 Genus Sobennikoffia Schltr. (4 spp.) 125.6435 Genus Oeoniella Schltr. (2 spp.) 125.6436 Genus Ambrella H. Perrier (1 sp.) 125.6437 Genus Lemurella Schltr. (4 spp.) 125.6438 Genus Cryptopus Lindl. (4 spp.) 125.6439 Genus Neobathiea Schltr. (7 spp.) 125.6440 Genus Oeonia Lindl. (5 spp.) 125.6441 Genus Aeranthes Lindl. (47 spp.) 125.6442 Genus Calyptrochilum Kraenzl. (3 spp.) 125.6443 Genus Listrostachys Rchb. fil. (1 sp.) 125.6444 Genus Campylocentrum Benth. (88 spp.) 125.6445 Genus Dendrophylax Rchb. fil. (15 spp.) 125.6446 Genus Erasanthe P. J. Cribb, Hermans & D. L. Roberts (1 sp.) 125.6447 Genus Aerangis Rchb. fil. (58 spp.) 125.6448 Genus Summerhayesia P. J. Cribb (3 spp.) 125.6449 Genus Amesiella Schltr. ex Garay (2 spp.) 125.6450 Genus Microcoelia Lindl. (33 spp.) 125.6451 Genus Chauliodon Summerh. (1 sp.) 125.6452 Genus Taeniorrhiza Summerh. (1 sp.) 125.6453 Genus Dinklageella Mansf. (4 spp.) 125.6454 Genus Solenangis Schltr. (8 spp.) 125.6455 Genus Beclardia A. Rich. (2 spp.) 125.6456 Genus Eurychone Schltr. (2 spp.) 125.6457 Genus Eggelingia Summerh. (3 spp.) 125.6458 Genus Tridactyle Schltr. (46 spp.) 125.6459 Genus Cardiochilos P. J. Cribb (1 sp.) 125.6460 Genus Nephrangis (Schltr.) Summerh. (1 sp.) 125.6461 Genus Ypsilopus Summerh. (13 spp.) 125.6462 Genus Ancistrorhynchus Finet (18 spp.) 125.6463 Genus Bolusiella Schltr. (5 spp.) 125.6464 Genus Plectrelminthus Raf. (1 sp.) 125.6465 Genus Cyrtorchis Schltr. (19 spp.) 125.6466 Genus Planetangis Stévart & Farminhão (1 sp.) 125.6467 Genus Podangis Schltr. (3 spp.) 125.6468 Genus Kylicanthe Descourv., Stévart & Droissart (7 spp.) 125.6469 Genus Diaphananthe Schltr. (30 spp.) 125.6470 Genus Rhipidoglossum Schltr. (49 spp.) 125.6471 Genus Sarcorhynchus Schltr. (3 spp.) 125.6472 Genus Mystacidium Lindl. (24 spp.) 125.6473 Genus Sphyrarhynchus Mansf. (3 spp.) 125.6474 Genus Angraecopsis Kraenzl. (19 spp.) 125.6475 Genus Triceratorhynchus Summerh. (3 spp.) #### Subtribus Aeridinae 125.6481 Genus Pennilabium J. J. Sm. (18 spp.) 125.6482 Genus Ceratocentron Senghas (1 sp.) 125.6483 Genus Hymenorchis Schltr. (14 spp.) 125.6484 Genus Omoea Blume (2 spp.) 125.6485 Genus Santotomasia Ormerod (1 sp.) 125.6486 Genus Trachoma Garay (16 spp.) 125.6487 Genus Tuberolabium Yamam. (13 spp.) 125.6488 Genus Porrorhachis Garay (2 spp.) 125.6489 Genus Saccolabium Blume (4 spp.) 125.6490 Genus Chamaeanthus Schltr. (5 spp.) 125.6491 Genus Chroniochilus J. J. Sm. (5 spp.) 125.6492 Genus Grosourdya Rchb. fil. (34 spp.) 125.6493 Genus Kipandiorchis P. O´Byrne & Gokusing (2 spp.) 125.6494 Genus Luisia Gaudich. (49 spp.) 125.6495 Genus Gastrochilus D. Don (81 spp.) 125.6496 Genus Biermannia King & Pantl. (10 spp.) 125.6497 Genus Taprobanea Christenson (1 sp.) 125.6498 Genus Dyakia Christenson (1 sp.) 125.6499 Genus Dryadorchis Schltr. (5 spp.) 125.6500 Genus Phragmorchis L. O. Williams (1 sp.) 125.6501 Genus Robiquetia Gaudich. (93 spp.) 125.6502 Genus Malleola J. J. Sm. & Schltr. ex Schltr. (4 spp.) 125.6503 Genus Uncifera Lindl. (6 spp.) 125.6504 Genus Aerides Lour. (30 spp.) 125.6505 Genus Papilionanthe Schltr. (12 spp.) 125.6506 Genus Vanda Jones (92 spp.) 125.6507 Genus Seidenfadenia Garay (1 sp.) 125.6508 Genus Paraholcoglossum Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen (2 spp.) 125.6509 Genus Holcoglossum Schltr. (18 spp.) 125.6510 Genus Rhynchostylis Blume (6 spp.) 125.6511 Genus Phalaenopsis Blume (84 spp.) 125.6512 Genus Paraphalaenopsis A. D. Hawkes (4 spp.) 125.6513 Genus Pteroceras Hasselt ex Hassk. (13 spp.) 125.6514 Genus Brachypeza Schltr. ex Garay (12 spp.) 125.6515 Genus Macropodanthus L. O. Williams (12 spp.) 125.6516 Genus Dimorphorchis Rolfe (10 spp.) 125.6517 Genus Cottonia Wight (1 sp.) 125.6518 Genus Diploprora Hook. fil. (2 spp.) 125.6519 Genus Drymoanthus Nicholls (8 spp.) 125.6520 Genus Vandopsis Pfitzer (2 spp.) 125.6521 Genus Cymbilabia D. K. Liu & Ming H. Li (3 spp.) 125.6522 Genus Sarcanthopsis Garay (6 spp.) 125.6523 Genus Acampe Lindl. (10 spp.) 125.6524 Genus Saccolabiopsis J. J. Sm. (15 spp.) 125.6525 Genus Schoenorchis Reinw. (30 spp.) 125.6526 Genus Seidenfadeniella C. S. Kumar (4 spp.) 125.6527 Genus Pelatantheria Ridl. (8 spp.) 125.6528 Genus Jejewoodia Szlach. (6 spp.) 125.6529 Genus Trichoglottis Blume (86 spp.) 125.6530 Genus Pomatocalpa Breda, Kuhl & Hasselt (24 spp.) 125.6531 Genus Plectorrhiza Dockrill (6 spp.) 125.6532 Genus Renanthera Lour. (26 spp.) 125.6533 Genus Sarcoglyphis Garay (14 spp.) 125.6534 Genus Cleisomeria Lindl. ex G. Don (2 spp.) 125.6535 Genus Diplocentrum Lindl. (2 spp.) 125.6536 Genus Smitinandia Holttum (3 spp.) 125.6537 Genus Deceptor Seidenf. (1 sp.) 125.6538 Genus Cleisostomopsis Seidenf. (2 spp.) 125.6539 Genus Cleisostoma Blume (107 spp.) 125.6540 Genus Stereochilus Lindl. (9 spp.) 125.6541 Genus Micropera Lindl. (21 spp.) 125.6542 Genus Bidoupia Aver., Ormerod & Duy (2 spp.) 125.6543 Genus Arachnis Blume (18 spp.) 125.6544 Genus Ascochilus Ridl. (2 spp.) 125.6545 Genus Bogoria J. J. Sm. (12 spp.) 125.6546 Genus Thrixspermum Lour. (199 spp.) 125.6547 Genus Cleisocentron Brühl (9 spp.) 125.6548 Genus Rhynchogyna Seidenf. & Garay (2 spp.) 125.6549 Genus Chiloschista Lindl. (25 spp.) 125.6550 Genus Sarcochilus R. Br. (25 spp.) 125.6551 Genus Ophioglossella Schuit. & Ormerod (1 sp.) 125.6552 Genus Mobilabium Rupp (1 sp.) 125.6553 Genus Peristeranthus P. F. Hunt (1 sp.) 125.6554 Genus Rhinerrhiza Rupp (2 spp.) 125.6555 Genus Parasarcochilus Dockrill (3 spp.) 125.6556 Genus Eclecticus P. O´Byrne (1 sp.) 125.6557 Genus Adenoncos Blume (18 spp.) 125.6558 Genus Microsaccus Blume (13 spp.) 125.6559 Genus Calymmanthera Schltr. (6 spp.) 125.6560 Genus Sarcophyton Garay (3 spp.) 125.6561 Genus Taeniophyllum Blume (245 spp.) ### Tribus Cymbidieae Pfitzer #### Subtribus Cymbidiinae Benth. 125.6611 Genus Cymbidium Sw. (80 spp.) 125.6612 Genus Acriopsis Reinw. ex Blume (6 spp.) 125.6613 Genus Thecopus Seidenf. (2 spp.) 125.6614 Genus Thecostele Rchb. fil. (1 sp.) 125.6615 Genus Devogelia Schuit. (1 sp.) 125.6616 Genus Grammatophyllum Blume (13 spp.) 125.6617 Genus Porphyroglottis Ridl. (1 sp.) #### Subtribus Eulophiinae Benth. 125.6621 Genus Dipodium R. Br. (40 spp.) 125.6622 Genus Ansellia Lindl. (1 sp.) 125.6623 Genus Claderia Hook. fil. (1 sp.) 125.6624 Genus Imerinaea Schltr. (1 sp.) 125.6625 Genus Graphorkis Thouars (4 spp.) 125.6626 Genus Eulophia R. Br. (275 spp.) #### Subtribus Catasetinae Schltr. 125.6631 Genus Cyanaeorchis Barb. Rodr. (3 spp.) 125.6632 Genus Grobya Lindl. (5 spp.) 125.6633 Genus Galeandra Lindl. (32 spp.) 125.6634 Genus Clowesia Lindl. (8 spp.) 125.6635 Genus Catasetum Rich. ex Kunth (182 spp.) 125.6636 Genus Dressleria Dodson (13 spp.) 125.6637 Genus Cycnoches Lindl. (31 spp.) 125.6638 Genus Mormodes Lindl. (89 spp.) #### Subtribus Cyrtopodiinae Benth. 125.6641 Genus Cyrtopodium R. Br. (49 spp.) #### Subtribus Oncidiinae Benth. 125.6651 Genus Psychopsis Raf. (4 spp.) 125.6652 Genus Psychopsiella Lückel & Braem (1 sp.) 125.6653 Genus Trichopilia Lindl. (43 spp.) 125.6654 Genus Cuitlauzina La Llave & Lex. (9 spp.) 125.6655 Genus Rossioglossum (Schltr.) Garay & G. C. Kenn. (12 spp.) 125.6656 Genus Cohniella Pfitzer (26 spp.) 125.6657 Genus Trichocentrum Poepp. & Endl. (65 spp.) 125.6658 Genus Grandiphyllum Docha Neto (11 spp.) 125.6659 Genus Saundersia Rchb. fil. (2 spp.) 125.6660 Genus Lockhartia Hook. (33 spp.) 125.6661 Genus Ornithocephalus Hook. (54 spp.) 125.6662 Genus Dunstervillea Garay (1 sp.) 125.6663 Genus Caluera Dodson & Determann (5 spp.) 125.6664 Genus Eloyella P. Ortiz (10 spp.) 125.6665 Genus Zygostates Lindl. (28 spp.) 125.6666 Genus Phymatidium Lindl. (10 spp.) 125.6667 Genus Rauhiella Pabst & P. I. S. Braga (3 spp.) 125.6668 Genus Chytroglossa Rchb. fil. (3 spp.) 125.6669 Genus Thysanoglossa Porto & Brade (3 spp.) 125.6670 Genus Platyrhiza Barb. Rodr. (1 sp.) 125.6671 Genus Hintonella Ames (1 sp.) 125.6672 Genus Centroglossa Barb. Rodr. (7 spp.) 125.6673 Genus Trichoceros Kunth (9 spp.) 125.6674 Genus Telipogon Mutis ex Kunth (247 spp.) 125.6675 Genus Hofmeisterella Rchb. fil. (3 spp.) 125.6676 Genus Fernandezia Lindl. (104 spp.) 125.6677 Genus Vitekorchis Romowicz & Szlach. (7 spp.) 125.6678 Genus Oncidium Sw. (374 spp.) 125.6679 Genus Ecuadorella Dodson & G. A. Romero (3 spp.) 125.6680 Genus Nohawilliamsia M. W. Chase & Whitten (1 sp.) 125.6681 Genus Otoglossum (Schltr.) Garay & Dunst. (24 spp.) 125.6682 Genus Cyrtochiloides N. H. Williams & M. W. Chase (3 spp.) 125.6683 Genus Miltoniopsis God.-Leb. (6 spp.) 125.6684 Genus Caucaea Schltr. (26 spp.) 125.6685 Genus Cyrtochilum Kunth (204 spp.) 125.6686 Genus Miltonia Lindl. (11 spp.) 125.6687 Genus Cischweinfia Dressler & N. H. Williams (11 spp.) 125.6688 Genus Oliveriana Rchb. fil. (14 spp.) 125.6689 Genus Systeloglossum Schltr. (5 spp.) 125.6690 Genus Aspasia Lindl. (7 spp.) 125.6691 Genus Brassia R. Br. (67 spp.) 125.6692 Genus Tolumnia Raf. (26 spp.) 125.6693 Genus Erycina Lindl. (7 spp.) 125.6694 Genus Rhynchostele Rchb. fil. (18 spp.) 125.6695 Genus Notyliopsis P. Ortiz (1 sp.) 125.6696 Genus Zelenkoa Chase & Williams (1 sp.) 125.6697 Genus Gomesa R. Br. (139 spp.) 125.6698 Genus Solenidium Lindl. (3 spp.) 125.6699 Genus Capanemia Barb. Rodr. (17 spp.) 125.6700 Genus Plectrophora H. Focke (9 spp.) 125.6701 Genus Leochilus Knowles & Westc. (14 spp.) 125.6702 Genus Pterostemma Kraenzl. (6 spp.) 125.6703 Genus Schunkea Senghas (1 sp.) 125.6704 Genus Suarezia Dodson (1 sp.) 125.6705 Genus Sanderella Kuntze (2 spp.) 125.6706 Genus Rodriguezia Ruiz & Pav. (48 spp.) 125.6707 Genus Seegeriella Senghas (3 spp.) 125.6708 Genus Warmingia Rchb. fil. (4 spp.) 125.6709 Genus Macradenia R. Br. (10 spp.) 125.6710 Genus Trizeuxis Lindl. (1 sp.) 125.6711 Genus Macroclinium Barb. Rodr. (48 spp.) 125.6712 Genus Santanderella P. Ortiz (1 sp.) 125.6713 Genus Cypholoron Dodson & Dressler (2 spp.) 125.6714 Genus Notylia Lindl. (52 spp.) 125.6715 Genus Polyotidium Garay (1 sp.) 125.6716 Genus Sutrina Lindl. (2 spp.) 125.6717 Genus Ionopsis Kunth (7 spp.) 125.6718 Genus Comparettia Poepp. & Endl. (88 spp.) 125.6719 Genus Quekettia Lindl. (7 spp.) 125.6720 Genus Archivea Christenson & Jenny (1 sp.) #### Subtribus Eriopsidinae Szlach. 125.6721 Genus Eriopsis Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Maxillariinae Benth. 125.6731 Genus Maxillaria Ruiz & Pav. (661 spp.) 125.6732 Genus Neomoorea Rolfe (1 sp.) 125.6733 Genus Lycaste Lindl. (50 spp.) 125.6734 Genus Anguloa Ruiz & Pav. (9 spp.) 125.6735 Genus Sudamerlycaste Archila (49 spp.) 125.6736 Genus Xylobium Lindl. (34 spp.) 125.6737 Genus Scuticaria Lindl. (12 spp.) 125.6738 Genus Rudolfiella Hoehne (7 spp.) 125.6739 Genus Bifrenaria Lindl. (23 spp.) 125.6740 Genus Guanchezia G. A. Romero & Carnevali (1 sp.) 125.6741 Genus Horvatia Garay (1 sp.) 125.6742 Genus Teuscheria Garay (10 spp.) #### Subtribus Zygopetalinae Schltr. 125.6751 Genus Zygopetalum Hook. (12 spp.) 125.6752 Genus Cryptarrhena R. Br. (2 spp.) 125.6753 Genus Dichaea Lindl. (131 spp.) 125.6754 Genus Benzingia Dodson (11 spp.) 125.6755 Genus Chaubardiella Garay (8 spp.) 125.6756 Genus Stenia Lindl. (23 spp.) 125.6757 Genus Huntleya Bateman ex Lindl. (15 spp.) 125.6758 Genus Kefersteinia Rchb. fil. (60 spp.) 125.6759 Genus xAckersteinia Neudecker (0 sp.) 125.6760 Genus Stenotyla Dressler (8 spp.) 125.6761 Genus Cochleanthes Raf. (1 sp.) 125.6762 Genus Warszewiczella Rchb. fil. (10 spp.) 125.6763 Genus Pescatoria Rchb. fil. (22 spp.) 125.6764 Genus Euryblema Dressler (2 spp.) 125.6765 Genus Chondroscaphe (Dressler) Senghas & Gerlach (14 spp.) 125.6766 Genus Daiotyla Dressler (5 spp.) 125.6767 Genus Echinorhyncha Dressler (5 spp.) 125.6768 Genus Aetheorhyncha Dressler (1 sp.) 125.6769 Genus Ixyophora Dressler (8 spp.) 125.6770 Genus Chondrorhyncha Lindl. (7 spp.) 125.6771 Genus Pridgeonia Pupulin (1 sp.) 125.6772 Genus Cheiradenia Lindl. (1 sp.) 125.6773 Genus Warreella Schltr. (2 spp.) 125.6774 Genus Warreopsis Garay (4 spp.) 125.6775 Genus Vargasiella C. Schweinf. (3 spp.) 125.6776 Genus Warrea Lindl. (3 spp.) 125.6777 Genus Otostylis Schltr. (2 spp.) 125.6778 Genus Paradisanthus Rchb. fil. (4 spp.) 125.6779 Genus Hoehneella Ruschi (2 spp.) 125.6780 Genus Koellensteinia Rchb. fil. (19 spp.) 125.6781 Genus Galeottia A. Rich. (12 spp.) 125.6782 Genus Batemannia Lindl. (5 spp.) 125.6783 Genus Zygosepalum Rchb. fil. (8 spp.) 125.6784 Genus Chaubardia Rchb. fil. (3 spp.) 125.6785 Genus Neogardneria Schltr. (1 sp.) 125.6786 Genus Aganisia Lindl. (4 spp.) 125.6787 Genus Promenaea Lindl. (19 spp.) 125.6788 Genus Pabstia Garay (6 spp.) #### Subtribus Stanhopeinae Benth. 125.6791 Genus Braemia Jenny (1 sp.) 125.6792 Genus Paphinia Lindl. (16 spp.) 125.6793 Genus Horichia Jenny (1 sp.) 125.6794 Genus Houlletia Brongn. (10 spp.) 125.6795 Genus Schlimmia Planch. & Linden (2 spp.) 125.6796 Genus Trevoria F. Lehm. (6 spp.) 125.6797 Genus Cirrhaea Lindl. (7 spp.) 125.6798 Genus Gongora Ruiz & Pav. (75 spp.) 125.6799 Genus Acineta Lindl. (13 spp.) 125.6800 Genus Lueddemannia Rchb. fil. (3 spp.) 125.6801 Genus Lacaena Lindl. (2 spp.) 125.6802 Genus Vasqueziella Dodson (1 sp.) 125.6803 Genus Polycycnis Rchb. fil. (18 spp.) 125.6804 Genus Lueckelia Jenny (1 sp.) 125.6805 Genus Kegeliella Mansf. (4 spp.) 125.6806 Genus Soterosanthus Lehm. ex Jenny (1 sp.) 125.6807 Genus Stanhopea Frost ex Hook. (78 spp.) 125.6808 Genus Embreea Dodson (1 sp.) 125.6809 Genus Sievekingia Rchb. fil. (11 spp.) 125.6810 Genus Coryanthes Hook. (65 spp.) #### Subtribus Coeliopsidinae Szlach. 125.6821 Genus Coeliopsis Rchb. fil. (1 sp.) 125.6822 Genus Lycomormium Rchb. fil. (5 spp.) 125.6823 Genus Peristeria Hook. (10 spp.) ### Tribus Epidendreae Lindl. #### Subtribus Agrostophyllinae 125.7011 Genus Agrostophyllum Blume (141 spp.) 125.7012 Genus Earina Lindl. (8 spp.) 125.7020 Subtribus Ponerinae Pfitzer 125.7021 Genus Ponera Lindl. (4 spp.) 125.7022 Genus Nemaconia Knowles & Westc. (6 spp.) 125.7023 Genus Helleriella A. D. Hawkes (2 spp.) 125.7024 Genus Isochilus R. Br. (14 spp.) #### Subtribus Calypsoinae 125.7031 Genus Ephippianthus Rchb. fil. (2 spp.) 125.7032 Genus Dactylostalix Rchb. fil. (1 sp.) 125.7033 Genus Calypso Salisb. (1 sp.) 125.7034 Genus Tipularia Nutt. (7 spp.) 125.7035 Genus Changnienia Chien (2 spp.) 125.7036 Genus Govenia Lindl. (30 spp.) 125.7037 Genus Aplectrum Nutt. (1 sp.) 125.7038 Genus Cremastra Lindl. (7 spp.) 125.7039 Genus Oreorchis Lindl. (18 spp.) 125.7040 Genus Corallorhiza Châtel. (15 spp.) 125.7041 Genus Yoania Maxim. (4 spp.) 125.7042 Genus Danxiaorchis J. W. Zhai et al. (2 spp.) 125.7043 Genus Coelia Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Chysidinae Schltr. 125.7051 Genus Chysis Lindl. (15 spp.) 125.7060 Subtribus Bletiinae Benth. 125.7061 Genus Bletia Ruiz & Pav. (55 spp.) #### Subtribus Laeliinae Benth. 125.7071 Genus Meiracyllium Rchb. fil. (2 spp.) 125.7072 Genus Orleanesia Barb. Rodr. (8 spp.) 125.7073 Genus Jacquiniella Schltr. (12 spp.) 125.7074 Genus Scaphyglottis Poepp. & Endl. (84 spp.) 125.7075 Genus Nidema Britton & Millsp. (2 spp.) 125.7076 Genus Domingoa Schltr. (5 spp.) 125.7077 Genus Arpophyllum La Llave & Lex. (5 spp.) 125.7078 Genus Alamania La Llave & Lex. (1 sp.) 125.7079 Genus Isabelia Barb. Rodr. (3 spp.) 125.7080 Genus xIsanitella Leinig (0 sp.) 125.7081 Genus Loefgrenianthus Hoehne (1 sp.) 125.7082 Genus Homalopetalum Rolfe (8 spp.) 125.7083 Genus Pygmaeorchis Brade (2 spp.) 125.7084 Genus Epidendrum L. (1822 spp.) 125.7085 Genus Microepidendrum Brieger (5 spp.) 125.7086 Genus Dimerandra Schltr. (5 spp.) 125.7087 Genus Barkeria Knowles & Westc. (19 spp.) 125.7088 Genus Acrorchis Dressler (1 sp.) 125.7089 Genus Tetramicra Lindl. (10 spp.) 125.7090 Genus Artorima Dressler & G. E. Pollard (2 spp.) 125.7091 Genus Hagsatera R. González (2 spp.) 125.7092 Genus Pseudolaelia Porto & Brade (23 spp.) 125.7093 Genus Leptotes Lindl. (9 spp.) 125.7094 Genus Dinema Lindl. (2 spp.) 125.7095 Genus Oestlundia W. E. Higgins (5 spp.) 125.7096 Genus Amoana Leopardi & Carnevali (2 spp.) 125.7097 Genus Encyclia Hook. (194 spp.) 125.7098 Genus Prosthechea Knowles & Westc. (133 spp.) 125.7099 Genus Psychilis Raf. (15 spp.) 125.7100 Genus Caularthron Raf. (2 spp.) 125.7101 Genus Cattleya Lindl. (140 spp.) 125.7102 Genus Guarianthe Dressler & W. E. Higgins (4 spp.) 125.7103 Genus Broughtonia R. Br. (6 spp.) 125.7104 Genus Quisqueya Dod (4 spp.) 125.7105 Genus Schomburgkia Lindl. (21 spp.) 125.7106 Genus xSchombolaelia (0 sp.) 125.7107 Genus Laelia Lindl. (7 spp.) 125.7108 Genus Adamantinia van den Berg & C. N. Gonç. (1 sp.) 125.7109 Genus Myrmecophila Rolfe (9 spp.) 125.7110 Genus Rhyncholaelia Schltr. (2 spp.) 125.7111 Genus Brassavola R. Br. (15 spp.) 125.7112 Genus Constantia Barb. Rodr. (6 spp.) #### Subtribus Pleurothallidinae Lindl. ex G. Don 125.7121 Genus Neocogniauxia Schltr. (2 spp.) 125.7122 Genus Dilomilis Raf. (5 spp.) 125.7123 Genus Tomzanonia Nir (1 sp.) 125.7124 Genus Brachionidium Lindl. (83 spp.) 125.7125 Genus Atopoglossum Luer (3 spp.) 125.7126 Genus Sansonia Chiron (2 spp.) 125.7127 Genus Octomeria R. Br. (142 spp.) 125.7128 Genus Dresslerella Luer (14 spp.) 125.7129 Genus Myoxanthus Poepp. & Endl. (51 spp.) 125.7130 Genus Echinosepala Pridgeon & M. W. Chase (17 spp.) 125.7131 Genus Pupulinia Karremans & Bogarín (1 sp.) 125.7132 Genus Restrepiella Garay & Dunst. (5 spp.) 125.7133 Genus Barbosella Schltr. (19 spp.) 125.7134 Genus Restrepia Kunth (63 spp.) 125.7135 Genus Pleurothallopsis Porto & Brade (20 spp.) 125.7136 Genus Chamelophyton Garay (1 sp.) 125.7137 Genus Acianthera Scheidw. (303 spp.) 125.7138 Genus Lankesteriana Karremans (24 spp.) 125.7139 Genus Zootrophion Luer (31 spp.) 125.7140 Genus Trichosalpinx Luer (31 spp.) 125.7141 Genus Tubella (Luer) Archila (73 spp.) 125.7142 Genus Pseudolepanthes (Luer) Archila (11 spp.) 125.7143 Genus Pendusalpinx Karremans & Mel. Fernández (7 spp.) 125.7144 Genus Opilionanthe Karremans & Bogarín (2 spp.) 125.7145 Genus Gravendeelia Bogarín & Karremans (1 sp.) 125.7146 Genus Stellamaris Mel. Fernández & Bogarín (1 sp.) 125.7147 Genus Anathallis Barb. Rodr. (121 spp.) 125.7148 Genus Lepanthopsis (Cogn.) Ames (49 spp.) 125.7149 Genus Lepanthes Sw. (1131 spp.) 125.7150 Genus Draconanthes (Luer) Luer (6 spp.) 125.7151 Genus Frondaria Luer (2 spp.) 125.7152 Genus Trisetella Luer (28 spp.) 125.7153 Genus Dracula Luer (145 spp.) 125.7154 Genus Porroglossum Schltr. (56 spp.) 125.7155 Genus Masdevallia Ruiz & Pav. (640 spp.) 125.7156 Genus Diodonopsis Pridgeon & M. W. Chase (4 spp.) 125.7157 Genus Phloeophila Hoehne & Schltr. (5 spp.) 125.7158 Genus Luerella Braas (1 sp.) 125.7159 Genus Ophidion Luer (15 spp.) 125.7160 Genus Andreettaea Luer (1 sp.) 125.7161 Genus Andinia (Luer) Luer (81 spp.) 125.7162 Genus Dryadella Luer (61 spp.) 125.7163 Genus Specklinia Lindl. (111 spp.) 125.7164 Genus Muscarella Luer (56 spp.) 125.7165 Genus Scaphosepalum Pfitzer (54 spp.) 125.7166 Genus Platystele Schltr. (120 spp.) 125.7167 Genus Teagueia (Luer) Luer (18 spp.) 125.7168 Genus Stelis Sw. (1335 spp.) 125.7169 Genus Pleurothallis R. Br. (535 spp.) 125.7170 Genus Pabstiella Brieger & Senghas (147 spp.) 125.7171 Genus Madisonia Luer (7 spp.) # Familia Boryaceae M. W. Chase (13 spp.) 126.0001 Genus Alania Endl. (1 sp.) 126.0002 Genus Borya Labill. (12 spp.) # Family Blandfordiaceae R. Dahlgren & Clifford (4 spp.) 127.0001 Genus Blandfordia Sm. (4 spp.) # Familia Asteliaceae Dumort. (37 spp.) 128.0001 Genus Neoastelia J. B. Williams (1 sp.) 128.0002 Genus Milligania Hook. fil. (5 spp.) 128.0003 Genus Astelia Banks & Sol. ex R. Br. (31 spp.) # Familia Lanariaceae H. Huber ex R. Dahlgren (1 sp.) 129.0001 Genus Lanaria Aiton (1 sp.) # Familia Hypoxidaceae R. Br. (171 spp.) 130.0001 Genus Empodium Salisb. (7 spp.) 130.0002 Genus Spiloxene Salisb. (3 spp.) 130.0003 Genus Pauridia Harv. (35 spp.) 130.0004 Genus Rhodohypoxis Nel (6 spp.) 130.0005 Genus Hypoxis L. (88 spp.) 130.0006 Genus Sinocurculigo Z. J. Liu, L. J. Chen & K. Wei Liu (1 sp.) 130.0007 Genus Molineria Colla (10 spp.) 130.0008 Genus Curculigo Gaertn. (18 spp.) 130.0009 Genus Hypoxidia Friedmann (2 spp.) 130.0010 Genus Neofriedmannia Kocyan & Wiland (1 sp.) # Familia Tecophilaeaceae Leyb. (26 spp.) ## Subfamilia Tecophilaeoideae Reveal 131.1001 Genus Conanthera Ruiz & Pav. (5 spp.) 131.1002 Genus Tecophilaea Bertero ex Colla (2 spp.) 131.1003 Genus Zephyra D. Don (2 spp.) 131.1004 Genus Odontostomum Torr. (1 sp.) ## Subfamilia Wallerioideae R. Dahlgren 131.2001 Genus Kabuyea Brummitt (1 sp.) 131.2002 Genus Cyanastrum Oliv. (3 spp.) 131.2003 Genus Walleria J. Kirk (3 spp.) 131.2004 Genus Eremiolirion J. C. Manning & F. Forest (1 sp.) 131.2005 Genus Cyanella Royen ex L. (8 spp.) # Familia Doryanthaceae R. Dahlgren & Clifford (2 spp.) 132.0001 Genus Doryanthes Corrêa (2 spp.) # Familia Ixioliriaceae (Pax) Nakai (4 spp.) 133.0001 Genus Ixiolirion Fisch. ex Herb. (4 spp.) # Familia Iridaceae Juss. (2579 spp.) ## Subfamilia Isophysidoideae Takht. ex Thorne & Reveal 134.1001 Genus Isophysis T. Moore (1 sp.) ## Subfamilia Patersonioideae Goldblatt 134.2001 Genus Patersonia R. Br. (23 spp.) ## Subfamilia Geosiridoideae Goldblatt & J. C. Manning 134.3001 Genus Geosiris Baill. (3 spp.) ## Subfamilia Aristeoideae Vines 134.4001 Genus Aristea Sol. ex Aiton (61 spp.) ## Subfamilia Nivenioideae Schulze ex Goldblatt 134.5001 Genus Nivenia Vent. (11 spp.) 134.5002 Genus Witsenia Thunb. (1 sp.) 134.5003 Genus Klattia Baker (3 spp.) ## Subfamilia Crocoideae Burnett 134.6100 Tribus Tritoniopsideae Goldblatt & J. C. Manning 134.6101 Genus Tritoniopsis L. Bolus (25 spp.) 134.6102 Genus Melasphaerula Ker Gawl. (1 sp.) ### Tribus Gladioleae Dumort. 134.6201 Genus Gladiolus L. (285 spp.) ### Tribus Watsonieae Klatt 134.6301 Genus Micranthus (Pers.) Eckl. (7 spp.) 134.6302 Genus Thereianthus G. J. Lewis (11 spp.) 134.6303 Genus Watsonia Mill. (53 spp.) ### Tribus Pillansieae Goldblatt 134.6401 Genus Pillansia L. Bolus (1 sp.) ### Tribus Freesieae Goldblatt & J. C. Manning 134.6501 Genus Zygotritonia Mildbr. (7 spp.) 134.6502 Genus Xenoscapa (Goldblatt) Goldblatt & Manning (3 spp.) 134.6503 Genus Freesia Eckl. ex Klatt (16 spp.) ### Tribus Ixieae Dumort. #### Subtribus Lapeirousiinae 134.6611 Genus Afrosolen Goldblatt & J. C. Manning (15 spp.) 134.6612 Genus Lapeirousia Pourr. (26 spp.) 134.6613 Genus Codonorhiza Goldblatt & J. C. Manning (7 spp.) 134.6614 Genus Cyanixia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6615 Genus Savannosiphon Goldblatt & Marais (1 sp.) #### Subtribus Tritoniinae 134.6621 Genus Devia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6622 Genus Crocosmia Planch. (8 spp.) 134.6623 Genus Radinosiphon N. E. Br. (2 spp.) #### Subtribus Crocinae 134.6631 Genus Romulea Maratti (113 spp.) 134.6632 Genus Crocus L. (241 spp.) 134.6633 Genus Syringodea Hook. fil. (7 spp.) 134.6634 Genus Afrocrocus J. C. Manning & Goldblatt (1 sp.) #### Subtribus Hesperanthinae 134.6641 Genus Hesperantha Ker Gawl. (92 spp.) 134.6642 Genus Geissorhiza Ker Gawl. (102 spp.) #### Subtribus Ixiinae 134.6651 Genus Chasmanthe N. E. Br. (3 spp.) 134.6652 Genus Babiana Ker Gawl. (97 spp.) 134.6653 Genus Duthieastrum M. P. de Vos (1 sp.) 134.6654 Genus Sparaxis Ker Gawl. (16 spp.) 134.6655 Genus Dierama K. Koch (43 spp.) 134.6656 Genus Tritonia Ker Gawl. (29 spp.) 134.6657 Genus Ixia L. (99 spp.) ## Subfamilia incertae sedis 134.6901 Genus Diplarrhena Labill. (2 spp.) ## Subfamilia Iridoideae Eaton ### Tribus Irideae Kitt. #### Subtribus Iridineae 134.7111 Genus Dietes Salisb. (6 spp.) 134.7112 Genus Belamcanda Adans. (1 sp.) 134.7113 Genus Iris L. (316 spp.) 134.7140 Subtribus Ferrariineae 134.7141 Genus Ferraria Burm. ex Mill. (18 spp.) 134.7142 Genus Bobartia L. (16 spp.) 134.7143 Genus Moraea Mill. (231 spp.) ### Tribus Sisyrinchieae Klatt 134.7201 Genus Orthrosanthus Sweet (9 spp.) 134.7202 Genus Libertia Spreng. (17 spp.) 134.7203 Genus Solenomelus Miers (2 spp.) 134.7204 Genus Olsynium Raf. (19 spp.) 134.7205 Genus Tapeinia Comm. ex Juss. (1 sp.) 134.7206 Genus Sisyrinchium L. (205 spp.) ### Tribus Trimezieae Ravenna 134.7301 Genus Pseudiris Chukr & A. Gil (1 sp.) 134.7302 Genus Pseudotrimezia R. C. Foster (28 spp.) 134.7303 Genus Neomarica Sprague (37 spp.) 134.7304 Genus Deluciris A. Gil & Lovo (2 spp.) 134.7305 Genus Trimezia Salisb. ex Herb. (32 spp.) ### Tribus Tigridieae Kitt. 134.7401 Genus Larentia Klatt (3 spp.) 134.7402 Genus Cipura Aubl. (8 spp.) 134.7403 Genus Lethia Ravenna (1 sp.) 134.7404 Genus Salpingostylis Small (1 sp.) 134.7405 Genus Nemastylis Nutt. (8 spp.) 134.7406 Genus Herbertia Sweet (8 spp.) 134.7407 Genus Calydorea Herb. (21 spp.) 134.7408 Genus Cypella Herb. (37 spp.) 134.7409 Genus Sphenostigma Baker (6 spp.) 134.7410 Genus Alophia Herb. (7 spp.) 134.7411 Genus Phalocallis Herb. (6 spp.) 134.7412 Genus Eleutherine Herb. (3 spp.) 134.7413 Genus Hesperoxiphion Baker (5 spp.) 134.7414 Genus Gelasine Herb. (8 spp.) 134.7415 Genus Mastigostyla I. M. Johnst. (29 spp.) 134.7416 Genus Ennealophus N. E. Br. (6 spp.) 134.7417 Genus Cobana Ravenna (1 sp.) 134.7418 Genus Sessilanthera Molseed & Cruden (3 spp.) 134.7419 Genus Tigridia Juss. (58 spp.) # Familia Xeronemataceae M. W. Chase (2 spp.) 135.0001 Genus Xeronema Brongn. & Gris (2 spp.) # Familia Asphodelaceae Juss. (1239 spp.) ## Subfamilia Asphodeloideae Burnett ### Tribus Asphodeleae Lam. & DC. 136.1101 Genus Asphodeline Rchb. (18 spp.) 136.1102 Genus Asphodelus L. (18 spp.) 136.1103 Genus Bulbinella Kunth (25 spp.) 136.1104 Genus Kniphofia Moench (72 spp.) 136.1105 Genus Trachyandra Kunth (61 spp.) 136.1106 Genus Eremurus M. Bieb. (58 spp.) 136.1107 Genus Bulbine Wolf (88 spp.) ### Tribus Aloeae A. Rich. 136.1201 Genus Aloidendron (Berger) Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1202 Genus Kumara Medik. (2 spp.) 136.1203 Genus Haworthia Duval (117 spp.) 136.1204 Genus Aloiampelos Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1205 Genus Aloe L. (563 spp.) 136.1206 Genus Haworthiopsis G. D. Rowley (18 spp.) 136.1207 Genus Gasteria Duval (27 spp.) 136.1208 Genus Astroloba Uitewaal (10 spp.) 136.1209 Genus xAstroworthia G. D. Rowley (0 sp.) 136.1210 Genus Aristaloe Boatwr. & J. C. Manning (1 sp.) 136.1211 Genus Gonialoe (Baker) Boatwr. & J. C. Manning (3 spp.) 136.1212 Genus Tulista Raf. (6 spp.) ## Subfamilia Xanthorrhoeoideae Reveal 136.2001 Genus Xanthorrhoea Sm. (28 spp.) ## Subfamilia Hemerocallidoideae Lindl. ### Tribus Hemerocallideae Duby 136.3101 Genus Simethis Kunth (1 sp.) 136.3102 Genus Hemerocallis L. (15 spp.) ### Tribus Johnsonieae Benth. 136.3201 Genus Hodgsoniola F. Muell. (1 sp.) 136.3202 Genus Tricoryne R. Br. (9 spp.) 136.3203 Genus Corynotheca F. Muell. (6 spp.) 136.3204 Genus Caesia R. Br. (14 spp.) 136.3205 Genus Arnocrinum Endl. & Lehm. ex Lehm. (3 spp.) 136.3206 Genus Hensmania W. Fitzg. (3 spp.) 136.3207 Genus Stawellia F. Muell. (2 spp.) 136.3208 Genus Johnsonia R. Br. (5 spp.) ### Tribus Phormieae Nakai 136.3301 Genus Pasithea D. Don (1 sp.) 136.3302 Genus Phormium J. R. Forst. & G. Forst. (2 spp.) ### Tribus Dianelleae Baker 136.3401 Genus Geitonoplesium A. Cunn. (1 sp.) 136.3402 Genus Agrostocrinum F. Muell. (2 spp.) 136.3403 Genus Herpolirion Hook. fil. (1 sp.) 136.3404 Genus Stypandra R. Br. (2 spp.) 136.3405 Genus Thelionema R. J. F. Hend. (3 spp.) 136.3406 Genus Eccremis Willd. ex Schult. fil. (1 sp.) 136.3407 Genus Dianella Juss. (38 spp.) # Familia Amaryllidaceae J. St.-Hil. (2359 spp.) ## Subfamilia Agapanthoideae Endl. 137.1001 Genus Agapanthus L’Hér. (11 spp.) ## Subfamilia Allioideae Herb. 137.2001 Genus Allium L. (1049 spp.) 137.2002 Genus Milula Prain (1 sp.) ## Subfamilia Tulbaghioideae M. F. Fay & M. W. Chase 137.3001 Genus Tulbaghia L. (29 spp.) ## Subfamilia Gilliesioideae Arn. 137.4001 Genus Solaria Phil. (5 spp.) 137.4002 Genus Gilliesia Lindl. (5 spp.) 137.4003 Genus Miersia Lindl. (5 spp.) 137.4004 Genus Nothoscordum Kunth (93 spp.) 137.4005 Genus Schickendantziella Speg. (1 sp.) 137.4006 Genus Speea Loes. (1 sp.) 137.4007 Genus Tristagma Poepp. (31 spp.) 137.4008 Genus Trichlora Baker (4 spp.) 137.4009 Genus Leucocoryne Lindl. (47 spp.) 137.4010 Genus Atacamallium Nic. García (1 sp.) ## Subfamilia Amaryllidoideae ### Tribus Amaryllideae Dumort. 137.5101 Genus Amaryllis L. (2 spp.) 137.5102 Genus Boophone Herb. (2 spp.) 137.5103 Genus Ammocharis Herb. (7 spp.) 137.5104 Genus Crinum L. (112 spp.) 137.5105 Genus Crossyne Salisb. (2 spp.) 137.5106 Genus Strumaria Jacq. (28 spp.) 137.5107 Genus Nerine Herb. (26 spp.) 137.5108 Genus Hessea Herb. (15 spp.) 137.5109 Genus Brunsvigia Heist. (19 spp.) ### Tribus Cyrtantheae Traub 137.5201 Genus Cyrtanthus Aiton (58 spp.) ### Tribus Calostemmateae D. Müll.-Doblies & U. Müll.-Doblies 137.5301 Genus Calostemma R. Br. (3 spp.) 137.5302 Genus Proiphys Herb. (5 spp.) ### Tribus Haemantheae Hutch. 137.5401 Genus Cryptostephanus Welw. ex Baker (3 spp.) 137.5402 Genus Clivia Lindl. (6 spp.) 137.5403 Genus Scadoxus Raf. (9 spp.) 137.5404 Genus Haemanthus L. (22 spp.) 137.5405 Genus Apodolirion Baker (6 spp.) 137.5406 Genus Gethyllis L. (31 spp.) ### Tribus Lycorideae Nakai 137.5501 Genus Ungernia Bunge (10 spp.) 137.5502 Genus Lycoris Herb. (20 spp.) 137.5503 Genus Shoubiaonia W. H. Qin, W. Q. Meng & Kun Liu (1 sp.) ### Tribus Galantheae Parl. 137.5601 Genus Hannonia Braun-Blanq. & Maire (1 sp.) 137.5602 Genus Lapiedra Lag. (1 sp.) 137.5603 Genus Vagaria Herb. (2 spp.) 137.5604 Genus Acis Salisb. (9 spp.) 137.5605 Genus Leucojum L. (2 spp.) 137.5606 Genus Galanthus L. (24 spp.) ### Tribus Pancratieae Dumort. 137.5701 Genus Pancratium L. (24 spp.) ### Tribus Narcisseae Lam. & DC. 137.5801 Genus Sternbergia Waldst. & Kit. (7 spp.) 137.5802 Genus Narcissus L. (68 spp.) ### Tribus Hippeastreae Herb. ex Sweet 137.5901 Genus Worsleya (Traub) Traub (1 sp.) 137.5902 Genus Cearanthes Ravenna (1 sp.) 137.5903 Genus Griffinia Ker Gawl. (23 spp.) 137.5904 Genus Hyline Herb. (4 spp.) 137.5905 Genus Traubia Moldenke (1 sp.) 137.5906 Genus Phycella Lindl. (15 spp.) 137.5907 Genus Sprekelia Heist. (2 spp.) 137.5908 Genus Rhodophiala C. Presl (9 spp.) 137.5909 Genus Zephyranthes Herb. (195 spp.) 137.5910 Genus Paposoa Nic. García (1 sp.) 137.5911 Genus Eremolirion Nic. García (1 sp.) 137.5912 Genus Hippeastrum Herb. (100 spp.) ### Tribus Eustephieae Hutch. 137.6001 Genus Eustephia Cav. (6 spp.) 137.6002 Genus Chlidanthus Herb. (5 spp.) 137.6003 Genus Hieronymiella Pax (10 spp.) ### Tribus Hymenocallideae Small 137.6101 Genus Pamianthe Stapf (3 spp.) 137.6102 Genus Paramongaia Velarde (5 spp.) 137.6103 Genus Clinanthus Herb. (25 spp.) 137.6104 Genus Hymenocallis Salisb. (62 spp.) 137.6105 Genus Leptochiton Sealy (2 spp.) 137.6106 Genus Ismene Salisb. (11 spp.) 137.6107 Genus Rauhia Traub (5 spp.) 137.6108 Genus Phaedranassa Herb. (10 spp.) ### Tribus Eucharideae Hutch. 137.6201 Genus Plagiolirion Baker (1 sp.) 137.6202 Genus Caliphruria Herb. (4 spp.) 137.6203 Genus xCalicharis Meerow (0 sp.) 137.6204 Genus Eucharis Planch. & Linden (17 spp.) 137.6205 Genus Mathieua Klotzsch (1 sp.) 137.6206 Genus Stenomesson Herb. (17 spp.) 137.6207 Genus Urceolina Rchb. (7 spp.) 137.6208 Genus Eucrosia Ker Gawl. (7 spp.) # Familia Asparagaceae Juss. (3501 spp.) ## Subfamilia Lomandroideae Thorne & Reveal 138.1001 Genus Sowerbaea Sm. (5 spp.) 138.1002 Genus Laxmannia R. Br. (14 spp.) 138.1003 Genus Xerolirion A. S. George (1 sp.) 138.1004 Genus Romnalda P. F. Stevens (3 spp.) 138.1005 Genus Chamaexeros Benth. (4 spp.) 138.1006 Genus Acanthocarpus Lehm. (7 spp.) 138.1007 Genus Lomandra Labill. (58 spp.) 138.1008 Genus Chamaescilla F. Muell. (4 spp.) 138.1009 Genus Cordyline Comm. ex Juss. (24 spp.) 138.1010 Genus Trichopetalum Lindl. (2 spp.) 138.1011 Genus Thysanotus R. Br. (55 spp.) 138.1012 Genus Eustrephus R. Br. ex Ker Gawl. (1 sp.) 138.1013 Genus Dichopogon Kunth (5 spp.) 138.1014 Genus Arthropodium R. Br. (10 spp.) ## Subfamilia Asparagoideae 138.2001 Genus Hemiphylacus S. Watson (5 spp.) 138.2002 Genus Asparagus L. (219 spp.) ## Subfamilia Nolinoideae Nakai ### Tribus Eriospermeae 138.3101 Genus Eriospermum Jacq. (117 spp.) ### Tribus Polygonateae Benth. & Hook. fil. 138.3201 Genus Disporopsis Hance (12 spp.) 138.3202 Genus Maianthemum F. H. Wigg. (40 spp.) 138.3203 Genus Heteropolygonatum M. N. Tamura & Ogisu (13 spp.) 138.3204 Genus Polygonatum Mill. (79 spp.) 138.3205 Genus Theropogon Maxim. (1 sp.) 138.3206 Genus Comospermum Rauschert (1 sp.) ### Tribus Dracaeneae 138.3301 Genus Dracaena Vand. (206 spp.) 138.3302 Genus Chrysodracon P. L. Lu & Morden (6 spp.) ### Tribus Rusceae Dum. 138.3401 Genus Danae Medik. (1 sp.) 138.3402 Genus Semele Kunth (2 spp.) 138.3403 Genus Ruscus L. (6 spp.) ### Tribus Ophiopogoneae 138.3501 Genus Peliosanthes Andrews (61 spp.) 138.3502 Genus Liriope Lour. (8 spp.) 138.3503 Genus Ophiopogon Ker Gawl. (81 spp.) ### Tribus Nolineae 138.3601 Genus Dasylirion Zucc. (23 spp.) 138.3602 Genus Beaucarnea Lem. (13 spp.) 138.3603 Genus Nolina Michx. (36 spp.) ### Tribus Convallarieae Dumort. 138.3701 Genus Speirantha Baker (1 sp.) 138.3702 Genus Convallaria L. (1 sp.) 138.3703 Genus Reineckea Kunth (2 spp.) 138.3704 Genus Rohdea Roth (29 spp.) 138.3705 Genus Tupistra Ker Gawl. (40 spp.) 138.3706 Genus Aspidistra Ker Gawl. (214 spp.) ## Subfamilia Aphyllanthoideae Lindl. 138.4001 Genus Aphyllanthes Tourn. ex L. (1 sp.) ## Subfamilia Agavoideae Herbert ### Tribus Anemarrheneae Reveal 138.5101 Genus Anemarrhena Bunge (1 sp.) ### Tribus Behnieae Reveal 138.5201 Genus Behnia Didr. (1 sp.) ### Tribus Herrerieae Baill. 138.5301 Genus Herreria Ruiz & Pav. (10 spp.) 138.5302 Genus Herreriopsis H. Perrier (1 sp.) 138.5303 Genus Clara Kunth (3 spp.) ### Tribus Anthericeae 138.5401 Genus Anthericum L. (7 spp.) 138.5402 Genus Diamena Ravenna (1 sp.) 138.5403 Genus Diora Ravenna (1 sp.) 138.5404 Genus Paradisea Mazzuc. (2 spp.) 138.5405 Genus Trihesperus Herb. (2 spp.) 138.5406 Genus Diuranthera Hemsl. (4 spp.) 138.5407 Genus Hagenbachia Nees & Mart. (6 spp.) 138.5408 Genus Chlorophytum Ker Gawl. (202 spp.) 138.5409 Genus Leucocrinum Nutt. ex A. Gray (1 sp.) 138.5410 Genus Echeandia Ortega (95 spp.) ### Tribus Hesperocalleae ined. 138.5501 Genus Hesperocallis A. Gray (1 sp.) ### Tribus Chlorogaleae ined. 138.5601 Genus Hosta Tratt. (47 spp.) 138.5602 Genus Eremocrinum M. E. Jones (1 sp.) 138.5603 Genus Chlorogalum (Lindl.) Kunth (3 spp.) 138.5604 Genus Hooveria D. W. Taylor & D. J. Keil (2 spp.) 138.5605 Genus Schoenolirion Torr. ex Durand (3 spp.) 138.5606 Genus Hastingsia S. Watson (3 spp.) 138.5607 Genus Camassia Lindl. (6 spp.) ### Tribus Agaveae Dumort. 138.5701 Genus Hesperoyucca (Engelm.) Trel. (2 spp.) 138.5702 Genus Hesperaloe Engelm. (7 spp.) 138.5703 Genus Yucca L. (52 spp.) 138.5704 Genus Beschorneria Kunth (7 spp.) 138.5705 Genus Furcraea Vent. (24 spp.) 138.5706 Genus Agave L. (281 spp.) ## Subfamilia Brodiaeoideae Traub 138.6001 Genus Androstephium Torr. (2 spp.) 138.6002 Genus Muilla S. Watson (5 spp.) 138.6003 Genus Bloomeria Kellogg (2 spp.) 138.6004 Genus Triteleia Douglas ex Lindl. (16 spp.) 138.6005 Genus Triteleiopsis Hoover (1 sp.) 138.6006 Genus Dichelostemma Kunth (5 spp.) 138.6007 Genus Brodiaea Sm. (18 spp.) 138.6008 Genus Jaimehintonia B. L. Turner (1 sp.) 138.6009 Genus Petronymphe H. E. Moore (2 spp.) 138.6010 Genus Bessera Schult. fil. (5 spp.) 138.6011 Genus Xochiquetzallia J. Gut. (4 spp.) 138.6012 Genus Dandya H. E. Moore (1 sp.) 138.6013 Genus Milla Cav. (10 spp.) ## Subfamilia Scilloideae Burnett ### Tribus Oziroëeae M. W. Chase, Reveal & M. F. Fay 138.7101 Genus Oziroe Raf. (5 spp.) ### Tribus Dipcadieae Speta ex J. C. Manning & Goldblatt 138.7201 Genus Pseudogaltonia Kuntze (2 spp.) 138.7202 Genus Dipcadi Medicus (44 spp.) 138.7203 Genus Battandiera Maire (10 spp.) 138.7204 Genus Trimelopter Raf. (12 spp.) 138.7205 Genus Albuca L. (116 spp.) 138.7206 Genus Iosanthus Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter, Slade & Wetschnig (1 sp.) 138.7207 Genus Coilonox Raf. (24 spp.) 138.7208 Genus Stellarioides Medicus (9 spp.) 138.7209 Genus Galtonia Decne. (5 spp.) 138.7210 Genus Ethesia Raf. (5 spp.) 138.7211 Genus Eliokarmos Raf. (36 spp.) 138.7212 Genus Avonsera Speta (1 sp.) 138.7213 Genus Neopatersonia Schönl. (4 spp.) 138.7214 Genus EIsiea F. M. Leight. (1 sp.) 138.7215 Genus Nicipe Raf. (44 spp.) 138.7216 Genus Cathissa Salisb. (3 spp.) 138.7217 Genus Melomphis Raf. (3 spp.) 138.7218 Genus Loncomelos Raf. (27 spp.) 138.7219 Genus Ornithogalum L. (104 spp.) ### Tribus Urgineeae Rouy 138.7301 Genus Bowiea Haw. ex Hook. fil. (1 sp.) 138.7302 Genus Schizobasis Baker (5 spp.) 138.7303 Genus Mucinaea M. Pinter, Mart.-Azorín, U. Müll.-Doblies, D. Müll.-Doblies, Pfosser & Wetschnig (1 sp.) 138.7304 Genus Rhodocodon Baker (19 spp.) 138.7305 Genus Austronea Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (19 spp.) 138.7306 Genus Tenicroa Raf. (12 spp.) 138.7307 Genus Drimia Jacq. (105 spp.) 138.7308 Genus Zingela N. R. Crouch, Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & M. Á. Alonso (1 sp.) 138.7309 Genus Sagittanthera Mart.-Azorín, M. B. Crespo, A. P. Dold & van Jaarsv. (1 sp.) 138.7310 Genus Aulostemon Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (1 sp.) 138.7311 Genus Fusifilum Raf. (15 spp.) ### Tribus Massonieae Baker 138.7401 Genus Schizocarphus Van der Merwe (1 sp.) 138.7402 Genus Ledebouria Roth (102 spp.) 138.7403 Genus Eucomis L’Hér. (12 spp.) 138.7404 Genus Spetaea Wetschnig & Pfosser (1 sp.) 138.7405 Genus Daubenya Lindl. (8 spp.) 138.7406 Genus Veltheimia Gled. (2 spp.) 138.7407 Genus Lachenalia Jacq. (138 spp.) 138.7408 Genus Namophila U. Müll.-Doblies & D. Müll.-Doblies (1 sp.) 138.7409 Genus Massonia Thunb. ex L. fil. (26 spp.) ### Tribus Pseudoprospereae Manning & Goldblatt 138.7501 Genus Pseudoprospero Speta (1 sp.) ### Tribus Hyacintheae Dumort. 138.7601 Genus Barnardia Lindl. (1 sp.) 138.7602 Genus Zagrosia Speta (1 sp.) 138.7603 Genus Alrawia (Wendelbo) K. Perss. & Wendelbo (2 spp.) 138.7604 Genus Puschkinia Adams (8 spp.) 138.7605 Genus Brimeura Salisb. (3 spp.) 138.7606 Genus Hyacinthus L. (1 sp.) 138.7607 Genus Pseudomuscari Garbari & Greuter (8 spp.) 138.7608 Genus Fessia Speta (13 spp.) 138.7609 Genus Hyacinthoides Heist. ex Fabr. (12 spp.) 138.7610 Genus Leopoldia Herb. (32 spp.) 138.7611 Genus Prospero Salisb. (15 spp.) 138.7612 Genus Hyacinthella Schur (19 spp.) 138.7613 Genus Muscari Tourn. ex Mill. (56 spp.) 138.7614 Genus Bellevalia Lapeyr. (77 spp.) 138.7615 Genus Scilla L. (66 spp.) {{div col end}} {| style="background:#EEE9E9;" border="1" | align="left" | # ''[[Amaryllidaceae]]'' <small>Jaume St.-Hil.</small>, 80 rodova, 2 258 vrsta<ref>[http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Amaryllidaceae/ The Plant List Amaryllidaceae]</ref> # ''[[Asparagaceae]]'' <small>Juss.</small>, 128 rodova, 2 929 vrsta # ''[[Asphodelaceae]]'' (''[[Xanthorrhoeaceae]]'') <small>Dum.</small> 34 roda, 1,236 vrsta # ''[[Asteliaceae]]'' <small>Dum.</small> 4 roda, 37 vrsta # ''[[Blandfordiaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Boryaceae]]'' <small>(Baker) M.W. Chase, P.J. Rudall & Conran</small>, 2 roda, 12 vrsta # ''[[Doryanthaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 2 vrste # ''[[Hypoxidaceae]]'' <small>R.Br.</small>, 10 rodova, 154 vrste # ''[[Iridaceae]]'' <small>Juss.</small>, 68 rodova s 2 528 vrsta # ''[[Ixioliriaceae]]'' <small>T. Nakai</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Lanariaceae]]'' <small>R. Dahlgren & A. E. van Wyk</small>, 1 rod, 1 vrsta # ''[[Orchidaceae]]'' <small>Juss.</small>, 899 rodova, 27 801 vrsta # ''[[Tecophilaeaceae]]'' <small>Leybold</small>, 9 rodova, 26 vrsta # ''[[Xeronemataceae]]'' <small>M.W. Chase, P.J. Rudall & M.F. Fay</small>, 1 rod, 2 vrste |} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat|Asparagales}} [[Kategorija:Šparogolike| ]] [[Kategorija:Jednosupnice]] tb694hl9wflfc8cuyt02uzqz4d6me9i 6447084 6447077 2022-08-20T17:30:08Z Zeljko 1196 /* Porodice i rodovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Šparogolike'' | slika = Asperge in bloei Asparagus officinalis.jpg | slika_širina = 300px | slika_opis = ''[[Asparagus officinalis]]'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = '''Asparagales''' | ordo_autorstvo = <small>[[Johann Heinrich Friedrich Link|Link]]</small> }} [[Datoteka:Ophiopogon bodinieri - Kunming Botanical Garden - DSC03002.JPG|mini|''[[Ophiopogon bodinieri]]''.]] '''Asparagales''', biljni red iz razreda [[Liliopsida]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |journal= |access-date=24. svibnja 2012. |archive-date=13. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210313021641/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |url-status=dead }}</ref> kojemu (po jednom sistemu) pripada preko 36 600 vrsta u 14 niže navedenih porodica.<ref>[http://www.ucmp.berkeley.edu/monocots/liliflorae/asparagales.html Asparagales]</ref> == Porodice i rodovi == {{div col|cols=2}} # '''Familia ''[[Orchidaceae]]''''' <small>Juss.</small> (30739 spp.) ## Subfamilia ''[[Apostasioideae]]'' <small>(Lindl.) Horan.</small> ### ''[[Apostasia]]'' <small>Blume</small> (9 spp.) ### ''[[Neuwiedia]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) ## Subfamilia ''[[Vanilloideae]]'' <small>Szlach.</small> ### Tribus ''[[Pogonieae]]'' <small>Pfetzer ex Garay & Dunst.</small> #### ''[[Duckeella]]'' <small>Porto & Brade</small> (8 spp.) #### ''[[Pogonia]]'' <small>Juss.</small> (5 spp.) #### ''[[Cleistesiopsis]]'' <small>Pansarin & F. Barros</small> (3 spp.) #### ''[[Cleistes]]'' <small>Rich.</small> (48 spp.) #### ''[[Isotria]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Vanilleae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Epistephium]]'' <small>Kunth</small> (28 spp.) #### ''[[Clematepistephium]]'' <small>N. Hallé</small> (1 sp.) #### ''[[Eriaxis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Lecanorchis]]'' <small>Blume</small> (22 spp.) #### ''[[Vanilla]]'' <small>Mill.</small> (138 spp.) #### ''[[Cyrtosia]]'' <small>Blume</small> (7 spp.) #### ''[[Galeola]]'' <small>Lour.</small> (5 spp.) #### ''[[Erythrorchis]]'' <small>Blume</small> (2 spp.) #### ''[[Pseudovanilla]]'' <small>Garay</small> (8 spp.) ## Subfamilia ''[[Cypripedioideae]]'' <small>Lindl. ex Endl.</small> ### ''[[Selenipedium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (12 spp.) ### ''[[Cypripedium]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ### ''[[Phragmipedium]]'' <small>Rolfe</small> (27 spp.) ### ''[[Mexipedium]]'' <small>V. A. Albert & M. W. Chase</small> (1 sp.) ### ''[[Paphiopedilum]]'' <small>Pfitzer</small> (104 spp.) ## Subfamilia ''[[Orchidoideae]]'' <small>Eaton</small> ### Tribus ''[[Codonorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Codonorchis]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Orchideae]]'' <small>Small</small> #### Subtribus ''[[Huttonaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Huttonaea]]'' <small>Harv.</small> (5 spp.) ##### ''[[Pachites]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Brownleeinae]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> ##### ''[[Brownleea]]'' <small>Harv. ex Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Disperis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Coryciinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pterygodium]]'' <small>Sw.</small> (19 spp.) ##### ''[[Corycium]]'' <small>Sw.</small> (13 spp.) ##### ''[[Evotella]]'' <small>Kurzweil & H. P. Linder</small> (2 spp.) ##### ''[[Ceratandra]]'' <small>Eckl. ex F. A. Bauer</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Disinae]]'' <small>Lindl. ex Benth.</small> ##### ''[[Disa]]'' <small>Bergius</small> (184 spp.) #### Subtribus ''[[Satyriinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Satyrium]]'' <small>Sw.</small> (91 spp.) #### Subtribus ''[[Habenariinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Herminium]]'' <small>L.</small> (51 spp.) ##### ''[[Hsenhsua]]'' <small>X. H. Jin, Schuit. & W. T. Jin</small> (1 sp.) ##### ''[[xHerminorchis]]'' <small>P. Fourn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Tylostigma]]'' <small>Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Oligophyton]]'' <small>H. P. Linder</small> (1 sp.) ##### ''[[Benthamia]]'' <small>A. Rich.</small> (32 spp.) ##### ''[[Pecteilis]]'' <small>Raf.</small> (10 spp.) ##### ''[[Gennaria]]'' <small>Parl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Peristylus]]'' <small>Blume</small> (101 spp.) ##### ''[[Stenoglottis]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Habenaria]]'' <small>Willd.</small> (899 spp.) ##### ''[[Odisha]]'' <small>S. Misra</small> (2 spp.) ##### ''[[Centrostigma]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Bonatea]]'' <small>Willd.</small> (13 spp.) ##### ''[[Cynorkis]]'' <small>Thouars</small> (180 spp.) ##### ''[[Thulinia]]'' <small>P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Veyretella]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (2 spp.) ##### ''[[Cooktownia]]'' <small>D. L. Jones</small> (1 sp.) ##### ''[[Platycoryne]]'' <small>Rchb. fil.</small> (21 spp.) ##### ''[[Aziza]]'' <small>Farminhão & D´haijère</small> (1 sp.) ##### ''[[Megalorchis]]'' <small>H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Diplomeris]]'' <small>D. Don</small> (3 spp.) ##### ''[[Roeperocharis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (9 spp.) ##### ''[[Holothrix]]'' <small>Rich.</small> (45 spp.) ##### ''[[Brachycorythis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Neobolusia]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Schizochilus]]'' <small>Sond.</small> (11 spp.) ##### ''[[Dracomonticola]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Orchidinae]]'' <small>Dressler & Dodson ex Reveal</small> ##### ''[[Neotinea]]'' <small>Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chamorchis]]'' <small>Rich.</small> (1 sp.) ##### ''[[Steveniella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Himantoglossum]]'' <small>W. D. J. Koch</small> (10 spp.) ##### ''[[xOrchimantoglossum]]'' <small>Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Ophrys]]'' <small>L.</small> (84 spp.) ##### ''[[Serapias]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ##### ''[[xSerapicamptis]]'' <small>Godfery</small> (3 spp.) ##### ''[[xSerapirhiza]]'' <small>Potucek</small> (0 sp.) ##### ''[[Anacamptis]]'' <small>Rich.</small> (21 spp.) ##### ''[[Orchis]]'' <small>L.</small> (26 spp.) ##### ''[[Traunsteinera]]'' <small>Rchb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudorchis]]'' <small>Ség.</small> (2 spp.) ##### ''[[xPseudorhiza]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudanthera]]'' <small>McKean</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudinium]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Platanthera]]'' <small>Rich.</small> (149 spp.) ##### ''[[Galearis]]'' <small>Raf.</small> (11 spp.) ##### ''[[xDactylanthera]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dactylorhiza]]'' <small>Neck.</small> (53 spp.) ##### ''[[xDactyloglossum]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymnoglossum]]'' <small>Rolfe</small> (0 sp.) ##### ''[[Gymnadenia]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[xGymnigritella]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[Nigritella]]'' <small>Rich.</small> (12 spp.) ##### ''[[xDactylodenia]]'' <small>Garay & H. R. Sweet</small> (3 spp.) ##### ''[[xOrchigymnadenia]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudadenia]]'' <small>P. F. Hunt</small> (1 sp.) ##### ''[[xGymnotraunsteinera]]'' <small>Cif. & Giacom.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymplatanthera]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseuditella]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Sirindhornia]]'' <small>H. A. Pedersen & Suksathan</small> (3 spp.) ##### ''[[Hemipilia]]'' <small>Lindl.</small> (72 spp.) #### Subtribus ''[[Vietorchidinae]]'' <small>Aver.</small> ##### ''[[Silvorchis]]'' <small>J. J. Sm.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Diurideae]]'' <small>Endl. ex Butzin</small> #### Subtribus ''[[Rhizanthellinae]]'' <small>R. S. Rogers</small> ##### ''[[Rhizanthella]]'' <small>R. S. Rogers</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Prasophyllinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Prasophyllum]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) ##### ''[[Genoplesium]]'' <small>R. Br.</small> (59 spp.) ##### ''[[Microtis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) #### Subtribus ''[[Cryptostylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Cryptostylis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) ##### ''[[Coilochilus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Drakaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Chiloglottis]]'' <small>R. Br.</small> (27 spp.) ##### ''[[Drakaea]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Spiculaea]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arthrochilus]]'' <small>F. Muell.</small> (15 spp.) ##### ''[[Paracaleana]]'' <small>Blaxell</small> (14 spp.) ##### ''[[Caleana]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Megastylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Rimacola]]'' <small>Rupp</small> (1 sp.) ##### ''[[Lyperanthus]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ##### ''[[Waireia]]'' <small>D. L. Jones, Clem. & Molloy</small> (1 sp.) ##### ''[[Pyrorchis]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (2 spp.) ##### ''[[Burnettia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Leporella]]'' <small>A. S. George</small> (1 sp.) ##### ''[[Megastylis]]'' <small>(Schltr.) Schltr.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Acianthinae]]'' <small>(Lindl.) Schltr.</small> ##### ''[[Stigmatodactylus]]'' <small>Maxim. ex Makino</small> (26 spp.) ##### ''[[Cyrtostylis]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Acianthus]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[Townsonia]]'' <small>Cheeseman</small> (3 spp.) ##### ''[[Corybas]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) #### Subtribus ''[[Diuridinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Diuris]]'' <small>Sm.</small> (104 spp.) ##### ''[[Orthoceras]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Caladeniinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Aporostylis]]'' <small>Rupp & Hatch</small> (1 sp.) ##### ''[[Adenochilus]]'' <small>Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eriochilus]]'' <small>R. Br.</small> (12 spp.) ##### ''[[Leptoceras]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Praecoxanthus]]'' <small>Hopper & A. P. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Elythranthera]]'' <small>(Lindl.) A. S. George</small> (2 spp.) ##### ''[[Pheladenia]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (1 sp.) ##### ''[[Caladenia]]'' <small>R. Br.</small> (310 spp.) #### Subtribus ''[[Thelymitrinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn</small>. ##### ''[[Calochilus]]'' <small>R. Br.</small> (28 spp.) ##### ''[[Epiblema]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Thelymitra]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (118 spp.) ### Tribus ''[[Cranichideae]]'' <small>(Lindl.) Endl.</small> #### Subtribus ''[[Chloraeinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Chloraea (Plantae)|Chloraea]]'' <small>Lindl.</small> (52 spp.) ##### ''[[Gavilea]]'' <small>Poepp.</small> (17 spp.) ##### ''[[Bipinnula]]'' <small>Comm. ex Juss.</small> (12 spp.) #### Subtribus ''[[Pterostylidinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Pterostylis]]'' <small>R. Br.</small> (311 spp.) ##### ''[[Achlydosa]]'' <small>M. A. Clem. & D. L. Jones</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Physurinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Pachyplectron]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Microchilus]]'' <small>C. Presl</small> (273 spp.) ##### ''[[Erythrodes]]'' <small>Blume</small> (24 spp.) ##### ''[[Goodyera]]'' <small>R. Br.</small> (94 spp.) ##### ''[[Danhatchia]]'' <small>Garay & Christenson</small> (3 spp.) ##### ''[[Gonatostylis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Halleorchis]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (1 sp.) ##### ''[[Platylepis]]'' <small>A. Rich.</small> (20 spp.) ##### ''[[Schuitemania]]'' <small>Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Orchipedum]]'' <small>Breda, Kuhl & Hasselt</small> (3 spp.) ##### ''[[Herpysma]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hylophila]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Lepidogyne]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurycentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cystorchis]]'' <small>Blume</small> (19 spp.) ##### ''[[Zeuxinella]]'' <small>Aver.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ludisia]]'' <small>A. Rich.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dossinia]]'' <small>C. Morren</small> (1 sp.) ##### ''[[Macodes]]'' <small>(Blume) Lindl.</small> (12 spp.) ##### ''[[Papuaea]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chamaegastrodia]]'' <small>Makino & F. Maek.</small> (3 spp.) ##### ''[[Cheirostylis]]'' <small>Blume</small> (61 spp.) ##### ''[[Zeuxine]]'' <small>Lindl.</small> (83 spp.) ##### ''[[Hetaeria]]'' <small>Blume</small> (27 spp.) ##### ''[[Rhomboda]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Vrydagzynea]]'' <small>Blume</small> (42 spp.) ##### ''[[Odontochilus]]'' <small>Blume</small> (75 spp.) ##### ''[[Anoectochilus]]'' <small>Blume</small> (48 spp.) ##### ''[[Aenhenrya]]'' <small>Gopalan</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Manniellinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Manniella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Cranichidinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Prescottia]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Galeoglossum]]'' <small>A. Rich. & Galeotti</small> (3 spp.) ##### ''[[Stenoptera]]'' <small>C. Presl</small> (11 spp.) ##### ''[[Gomphichis]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) ##### ''[[Porphyrostachys]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Solenocentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pseudocentrum]]'' <small>Lindl.</small> (16 spp.) ##### ''[[Baskervilla]]'' <small>Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Ponthieva]]'' <small>R. Br.</small> (74 spp.) ##### ''[[Pterichis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Cranichis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) ##### ''[[Fuertesiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Nezahualcoyotlia]]'' <small>R. González</small> (1 sp.) ##### ''[[Altensteinia]]'' <small>Kunth</small> (8 spp.) ##### ''[[Aa (biljni rod)|Aa]]'' <small>Rchb. fil.</small> (25 spp.) ##### ''[[Myrosmodes]]'' <small>Rchb. fil.</small> (17 spp.) #### Subtribus ''[[Discyphinae]]'' ##### ''[[Discyphus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Spiranthinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Cotylolabium]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Stenorrhynchos]]'' Rich.</small> (9 spp.) ##### ''[[Eltroplectris]]'' Raf.</small> (16 spp.) ##### ''[[Mesadenella]]'' Pabst & Garay</small> (11 spp.) ##### ''[[Sacoila]]'' Raf.</small> (9 spp.) ##### ''[[Pteroglossa]]'' Schltr.</small> (16 spp.) ##### ''[[Skeptrostachys]]'' Garay</small> (13 spp.) ##### ''[[Lyroglossa]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cyclopogon]]'' C. Presl</small> (96 spp.) ##### ''[[Hapalorchis]]'' Schltr.</small> (14 spp.) ##### ''[[Pelexia]]'' Poit. ex Rich.</small> (100 spp.) ##### ''[[Sarcoglottis]]'' C. Presl</small> (57 spp.) ##### ''[[Veyretia]]'' Szlach.</small> (10 spp.) ##### ''[[Thelyschista]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Coccineorchis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Odontorrhynchus]]'' <small>M. N. Correa</small> (8 spp.) ##### ''[[Sauroglossum]]'' Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Buchtienia]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Brachystele]]'' Schltr.</small> (23 spp.) ##### ''[[Degranvillea]]'' Determann</small> (1 sp.) ##### ''[[Cybebus]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurystyles]]'' Wawra</small> (24 spp.) ##### ''[[Lankesterella]]'' Ames</small> (9 spp.) ##### ''[[Quechua (biljni rod)|Quechua]]'' <small>Salazar & L. Jost</small> (1 sp.) ##### ''[[Nothostele]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Spiranthes]]'' Rich.</small> (43 spp.) ##### ''[[Dichromanthus]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Deiregyne]]'' Schltr.</small> (25 spp.) ##### ''[[Svenkoeltzia]]'' Burns-Bal.</small> (3 spp.) ##### ''[[Sotoa]]'' Salazar</small> (1 sp.) ##### ''[[Aulosepalum]]'' Garay</small> (9 spp.) ##### ''[[Beloglottis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Mesadenus]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Stalkya]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Funkiella]]'' Schltr.</small> (11 spp.) ##### ''[[Microthelys]]'' Garay</small> (4 spp.) ##### ''[[Schiedeella]]'' Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Greenwoodiella]]'' Salazar, Hern.-López & J. Sharma</small> (3 spp.) ##### ''[[Physogyne]]'' Garay</small> (3 spp.) ##### ''[[Pseudogoodyera]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Aracamunia]]'' Carnevali & I. Ramírez</small> (1 sp.) ##### ''[[Helonoma]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Kionophyton]]'' Garay</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Galeottiellinae]]'' <small>Salazar & M. W. Chase</small> ##### ''[[Galeottiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ## Subfamily ''[[Epidendroideae]]'' <small>Lindl.</small> ### Tribus ''[[Neottieae]]'' <small>Lindl.</small> #### ''[[Neottia]]'' Guett.</small> (78 spp.) #### ''[[Holopogon]]'' Kom. & Nevski</small> (7 spp.) #### ''[[Diplandrorchis]]'' S. C. Chen</small> (1 sp.) #### ''[[Aphyllorchis]]'' Blume</small> (21 spp.) #### ''[[Epipactis]]'' Sw.</small> (65 spp.) #### ''[[Cephalanthera]]'' Rich.</small> (22 spp.) #### ''[[xCephalopactis]]'' Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) #### ''[[Limodorum]]'' Boehm.</small> (2 spp.) #### ''[[Palmorchis]]'' Barb. Rodr.</small> (39 spp.) ### Tribus ''[[Sobralieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Sertifera]]'' <small>Lindl. & Rchb. fil.</small> (10 spp.) #### ''[[Elleanthus]]'' <small>C. Presl</small> (132 spp.) #### ''[[Sobralia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (169 spp.) ### Tribus ''[[Triphoreae]]'' <small>Dressler</small> #### Subtribus ''[[Diceratostelinae]]'' <small>(Dressler) Szlach.</small> ##### ''[[Diceratostele]]'' <small>Summerh.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Triphorinae (Plantae)|Triphorinae]]'' <small>(Dressler) Szlach.</small> ##### ''[[Triphora]]'' Nutt.</small> (23 spp.) ##### ''[[Monophyllorchis]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pogoniopsis]]'' Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Psilochilus]]'' Barb. Rodr.</small> (19 spp.) ### Tribus ''[[Xerorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Xerorchis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Wullschlaegelieae]]'' #### ''[[Wullschlaegelia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Gastrodieae]]'' <small>Lindl.</small> #### ''[[Gastrodia]]'' R. Br.</small> (97 spp.) #### ''[[Uleiorchis]]'' Hoehne</small> (4 spp.) #### ''[[Auxopus]]'' Schltr.</small> (4 spp.) #### ''[[Didymoplexis]]'' Griff.</small> (31 spp.) ### Tribus ''[[Nervilieae]]'' <small>Dressler</small> #### Subtribus [[Nerviliinae]] <small>Schltr.</small> ##### ''[[Nervilia]]'' <small>Comm. ex Gaudich.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Epipogoniinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Epipogium]]'' <small>Borkh.</small> (6 spp.) ##### ''[[Stereosandra]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Tropidieae]]'' <small>(Pfitzer) Dressler</small> #### ''[[Tropidia]]'' <small>Lindl.</small> (35 spp.) #### ''[[Corymborkis]]'' <small>Thouars</small> (9 spp.) ### Tribus ''[[Thaieae]]'' <small>X. G. Jin & X. G. Xiang</small> #### ''[[Thaia (Plantae)|Thaia]]'' <small>Seidenf.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Arethuseae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Arethusinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Calopogon]]'' R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Arethusa]]'' L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Anthogonium]]'' Wall. ex Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arundina]]'' Blume</small> (1 sp.) ##### ''[[Eleorchis]]'' F. Maek.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Coelogyninae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pleione]]'' D. Don</small> (24 spp.) ##### ''[[Thunia]]'' Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Dilochia]]'' Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Thuniopsis]]'' L. Li, D. P. Ye & Shi J. Li</small> (2 spp.) ##### ''[[Bletilla]]'' Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Mengzia]]'' W. C. Huang, Z. J. Liu & C. Hu</small> (1 sp.) ##### ''[[Aglossorrhyncha]]'' Schltr.</small> (12 spp.) ##### ''[[Glomera]]'' Blume</small> (157 spp.) ##### ''[[Coelogyne]]'' Lindl.</small> (607 spp.) ### Tribus ''[[Malaxideae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Dendrobiinae]]'' ##### ''[[Epigeneium]]'' <small>Gagnep.</small> (43 spp.) ##### ''[[Dendrobium]]'' <small>Sw.</small> (1624 spp.) ##### ''[[Bulbophyllum]]'' <small>Thouars</small> (2180 spp.) #### Subtribus ''[[Malaxidinae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> ##### ''[[Liparis]]'' Rich.</small> (329 spp.) ##### ''[[Stichorkis]]'' Thouars</small> (115 spp.) ##### ''[[Blepharoglossum]]'' (Schltr.) L. Li</small> (38 spp.) ##### ''[[Ypsilorchis]]'' Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen</small> (1 sp.) ##### ''[[Dienia]]'' Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Crepidium]]'' Blume</small> (307 spp.) ##### ''[[Oberonioides]]'' Szlach.</small> (7 spp.) ##### ''[[Malaxis]]'' Sol. ex Sw.</small> (175 spp.) ##### ''[[Crossoliparis]]'' Marg.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tamayorkis]]'' Szlach.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hammarbya]]'' Kuntze</small> (1 sp.) ##### ''[[Crossoglossa]]'' Dressler & Dodson</small> (50 spp.) ##### ''[[Alatiliparis]]'' Marg. & Szlach.</small> (14 spp.) ##### ''[[Orestias]]'' Ridl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Oberonia]]'' Lindl.</small> (343 spp.) ##### ''[[Hippeophyllum]]'' Schltr.</small> (10 spp.) ### Tribus ''[[Podochileae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Podochilus]]'' Blume</small> (65 spp.) #### ''[[Appendicula]]'' Blume</small> (156 spp.) #### ''[[Ascidieria]]'' Seidenf.</small> (9 spp.) #### ''[[Eria]]'' Lindl.</small> (44 spp.) #### ''[[Bryobium]]'' Lindl.</small> (29 spp.) #### ''[[Aeridostachya]]'' (Hook. fil.) Brieger</small> (21 spp.) #### ''[[Cylindrolobus]]'' Blume</small> (84 spp.) #### ''[[Callostylis]]'' Blume</small> (5 spp.) #### ''[[Bambuseria]]'' Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen</small> (2 spp.) #### ''[[Pseuderia]]'' Schltr.</small> (21 spp.) #### ''[[Dendrolirium]]'' Blume</small> (15 spp.) #### ''[[Pinalia]]'' Buch.-Ham. ex D. Don</small> (181 spp.) #### ''[[Campanulorchis]]'' Brieger</small> (4 spp.) #### ''[[Strongyleria]]'' (Pfitzer) Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen</small> (4 spp.) #### ''[[Mycaranthes]]'' Blume</small> (39 spp.) #### ''[[Dilochiopsis]]'' (Hook. fil.) Brieger</small> (1 sp.) #### ''[[Trichotosia]]'' Blume</small> (80 spp.) #### ''[[Oxystophyllum]]'' Blume</small> (36 spp.) #### ''[[Porpax]]'' Lindl.</small> (56 spp.) #### ''[[Epiblastus]]'' Schltr.</small> (23 spp.) #### ''[[Ceratostylis]]'' Blume</small> (155 spp.) #### ''[[Mediocalcar]]'' J. J. Sm.</small> (17 spp.) #### ''[[Cryptochilus]]'' Wall.</small> (8 spp.) #### ''[[Poaephyllum]]'' Ridl.</small> (8 spp.) #### Subtribus ''[[Thelasinae]]'' <small>Ridl.</small> ##### ''[[Ridleyella]]'' Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Octarrhena]]'' Thwaites</small> (57 spp.) ##### ''[[Thelasis]]'' Blume</small> (29 spp.) ##### ''[[Phreatia]]'' Lindl.</small> (212 spp.) ### Tribus ''[[Collabieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Acanthephippium]]'' Blume ex Endl.</small> (12 spp.) #### ''[[Ancistrochilus]]'' Rolfe</small> (2 spp.) #### ''[[Styloglossum]]'' Breda, Kuhl & Hasselt</small> (47 spp.) #### ''[[Calanthe]]'' R. Br.</small> (177 spp.) #### ''[[Phaius]]'' Lour.</small> (46 spp.) #### ''[[Cephalantheropsis]]'' Guillaumin</small> (5 spp.) #### ''[[Preptanthe]]'' Rchb. fil.</small> (8 spp.) #### ''[[Gastrorchis]]'' Thouars</small> (11 spp.) #### ''[[Chrysoglossum]]'' Blume</small> (4 spp.) #### ''[[Eriodes]]'' Rolfe</small> (1 sp.) #### ''[[Spathoglottis]]'' Blume</small> (41 spp.) #### ''[[Ipsea]]'' Lindl.</small> (3 spp.) #### ''[[Pachystoma]]'' Blume</small> (3 spp.) #### ''[[Plocoglottis]]'' Blume</small> (37 spp.) #### ''[[Pilophyllum]]'' Schltr.</small> (1 sp.) #### ''[[Diglyphosa]]'' Blume</small> (1 sp.) #### ''[[Risleya]]'' King & Pantl.</small> (1 sp.) #### ''[[Collabium]]'' Blume</small> (15 spp.) #### ''[[Nephelaphyllum]]'' Blume</small> (11 spp.) #### ''[[Hancockia]]'' Rolfe</small> (1 sp.) #### ''[[Tainia]]'' Blume</small> (38 spp.) ### Tribus ''[[Vandeae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Adrorhizinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Adrorhizon]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sirhookera]]'' <small>Kuntze</small> (2 spp.) ##### ''[[Bromheadia]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) #### Subtribus ''[[Polystachyinae]]'' ##### ''[[Polystachya]]'' <small>Hook.</small> (262 spp.) ##### ''[[Hederorkis]]'' <small>Thouars</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Angraecinae]]'' ##### ''[[Angraecum]]'' Bory</small> (223 spp.) ##### ''[[Jumellea]]'' Schltr.</small> (66 spp.) ##### ''[[Lemurorchis]]'' Kraenzl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sobennikoffia]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Oeoniella]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Ambrella]]'' H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Lemurella]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cryptopus]]'' Lindl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Neobathiea]]'' Schltr.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oeonia]]'' Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Aeranthes]]'' Lindl.</small> (47 spp.) ##### ''[[Calyptrochilum]]'' Kraenzl.</small> (3 spp.) ##### ''[[Listrostachys]]'' Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Campylocentrum]]'' Benth.</small> (88 spp.) ##### ''[[Dendrophylax]]'' Rchb. fil.</small> (15 spp.) ##### ''[[Erasanthe]]'' P. J. Cribb, Hermans & D. L. Roberts</small> (1 sp.) ##### ''[[Aerangis]]'' Rchb. fil.</small> (58 spp.) ##### ''[[Summerhayesia]]'' P. J. Cribb</small> (3 spp.) ##### ''[[Amesiella]]'' Schltr. ex Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Microcoelia]]'' Lindl.</small> (33 spp.) ##### ''[[Chauliodon]]'' Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Taeniorrhiza]]'' Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dinklageella]]'' Mansf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Solenangis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Beclardia]]'' A. Rich.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eurychone]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eggelingia]]'' Summerh.</small> (3 spp.) ##### ''[[Tridactyle]]'' Schltr.</small> (46 spp.) ##### ''[[Cardiochilos]]'' P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Nephrangis]]'' (Schltr.) Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ypsilopus]]'' Summerh.</small> (13 spp.) ##### ''[[Ancistrorhynchus]]'' Finet</small> (18 spp.) ##### ''[[Bolusiella]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Plectrelminthus]]'' Raf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cyrtorchis]]'' Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Planetangis]]'' Stévart & Farminhão</small> (1 sp.) ##### ''[[Podangis]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Kylicanthe]]'' Descourv., Stévart & Droissart</small> (7 spp.) ##### ''[[Diaphananthe]]'' Schltr.</small> (30 spp.) ##### ''[[Rhipidoglossum]]'' Schltr.</small> (49 spp.) ##### ''[[Sarcorhynchus]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Mystacidium]]'' Lindl.</small> (24 spp.) ##### ''[[Sphyrarhynchus]]'' Mansf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Angraecopsis]]'' Kraenzl.</small> (19 spp.) ##### ''[[Triceratorhynchus]]'' Summerh.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Aeridinae]]'' ##### ''[[Pennilabium]]'' J. J. Sm.</small> (18 spp.) ##### ''[[Ceratocentron]]'' Senghas</small> (1 sp.) ##### ''[[Hymenorchis]]'' Schltr.</small> (14 spp.) ##### ''[[Omoea]]'' Blume</small> (2 spp.) ##### ''[[Santotomasia]]'' Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Trachoma]]'' Garay</small> (16 spp.) ##### ''[[Tuberolabium]]'' Yamam.</small> (13 spp.) ##### ''[[Porrorhachis]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Saccolabium]]'' Blume</small> (4 spp.) ##### ''[[Chamaeanthus]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chroniochilus]]'' J. J. Sm.</small> (5 spp.) ##### ''[[Grosourdya]]'' Rchb. fil.</small> (34 spp.) ##### ''[[Kipandiorchis]]'' P. O´Byrne & Gokusing</small> (2 spp.) ##### ''[[Luisia]]'' Gaudich.</small> (49 spp.) ##### ''[[Gastrochilus]]'' D. Don</small> (81 spp.) ##### ''[[Biermannia]]'' King & Pantl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Taprobanea]]'' Christenson</small> (1 sp.) ##### ''[[Dyakia]]'' Christenson</small> (1 sp.) ##### ''[[Dryadorchis]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Phragmorchis]]'' L. O. Williams</small> (1 sp.) ##### ''[[Robiquetia]]'' Gaudich.</small> (93 spp.) ##### ''[[Malleola]]'' J. J. Sm. & Schltr. ex Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Uncifera]]'' Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Aerides]]'' Lour.</small> (30 spp.) ##### ''[[Papilionanthe]]'' Schltr.</small> (12 spp.) ##### ''[[Vanda]]'' Jones</small> (92 spp.) ##### ''[[Seidenfadenia]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Paraholcoglossum]]'' Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen</small> (2 spp.) ##### ''[[Holcoglossum]]'' Schltr.</small> (18 spp.) ##### ''[[Rhynchostylis]]'' Blume</small> (6 spp.) ##### ''[[Phalaenopsis]]'' Blume</small> (84 spp.) ##### ''[[Paraphalaenopsis]]'' A. D. Hawkes</small> (4 spp.) ##### ''[[Pteroceras]]'' Hasselt ex Hassk.</small> (13 spp.) ##### ''[[Brachypeza]]'' Schltr. ex Garay</small> (12 spp.) ##### ''[[Macropodanthus]]'' L. O. Williams</small> (12 spp.) ##### ''[[Dimorphorchis]]'' Rolfe</small> (10 spp.) ##### ''[[Cottonia]]'' Wight</small> (1 sp.) ##### ''[[Diploprora]]'' Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Drymoanthus]]'' Nicholls</small> (8 spp.) ##### ''[[Vandopsis]]'' Pfitzer</small> (2 spp.) ##### ''[[Cymbilabia]]'' D. K. Liu & Ming H. Li</small> (3 spp.) ##### ''[[Sarcanthopsis]]'' Garay</small> (6 spp.) ##### ''[[Acampe]]'' Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Saccolabiopsis]]'' J. J. Sm.</small> (15 spp.) ##### ''[[Schoenorchis]]'' Reinw.</small> (30 spp.) ##### ''[[Seidenfadeniella]]'' C. S. Kumar</small> (4 spp.) ##### ''[[Pelatantheria]]'' Ridl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Jejewoodia]]'' Szlach.</small> (6 spp.) ##### ''[[Trichoglottis]]'' Blume</small> (86 spp.) ##### ''[[Pomatocalpa]]'' Breda, Kuhl & Hasselt</small> (24 spp.) ##### ''[[Plectorrhiza]]'' Dockrill</small> (6 spp.) ##### ''[[Renanthera]]'' Lour.</small> (26 spp.) ##### ''[[Sarcoglyphis]]'' Garay</small> (14 spp.) ##### ''[[Cleisomeria]]'' Lindl. ex G. Don</small> (2 spp.) ##### ''[[Diplocentrum]]'' Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Smitinandia]]'' Holttum</small> (3 spp.) ##### ''[[Deceptor]]'' Seidenf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cleisostomopsis]]'' Seidenf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cleisostoma]]'' Blume</small> (107 spp.) ##### ''[[Stereochilus]]'' Lindl.</small> (9 spp.) ##### ''[[Micropera]]'' Lindl.</small> (21 spp.) ##### ''[[Bidoupia]]'' Aver., Ormerod & Duy</small> (2 spp.) ##### ''[[Arachnis]]'' Blume</small> (18 spp.) ##### ''[[Ascochilus]]'' Ridl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Bogoria]]'' J. J. Sm.</small> (12 spp.) ##### ''[[Thrixspermum]]'' Lour.</small> (199 spp.) ##### ''[[Cleisocentron]]'' Brühl</small> (9 spp.) ##### ''[[Rhynchogyna]]'' Seidenf. & Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Chiloschista]]'' Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Sarcochilus]]'' R. Br.</small> (25 spp.) ##### ''[[Ophioglossella]]'' Schuit. & Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Mobilabium]]'' Rupp</small> (1 sp.) ##### ''[[Peristeranthus]]'' P. F. Hunt</small> (1 sp.) ##### ''[[Rhinerrhiza]]'' Rupp</small> (2 spp.) ##### ''[[Parasarcochilus]]'' Dockrill</small> (3 spp.) ##### ''[[Eclecticus]]'' P. O´Byrne</small> (1 sp.) ##### ''[[Adenoncos]]'' Blume</small> (18 spp.) ##### ''[[Microsaccus]]'' Blume</small> (13 spp.) ##### ''[[Calymmanthera]]'' Schltr.</small> (6 spp.) ##### ''[[Sarcophyton]]'' Garay</small> (3 spp.) ##### ''[[Taeniophyllum]]'' Blume</small> (245 spp.) ### Tribus ''[[Cymbidieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### Subtribus ''[[Cymbidiinae]]'' <small>Benth.</small> 125.6611 Genus Cymbidium Sw. (80 spp.) 125.6612 Genus Acriopsis Reinw. ex Blume (6 spp.) 125.6613 Genus Thecopus Seidenf. (2 spp.) 125.6614 Genus Thecostele Rchb. fil. (1 sp.) 125.6615 Genus Devogelia Schuit. (1 sp.) 125.6616 Genus Grammatophyllum Blume (13 spp.) 125.6617 Genus Porphyroglottis Ridl. (1 sp.) #### Subtribus Eulophiinae Benth. 125.6621 Genus Dipodium R. Br. (40 spp.) 125.6622 Genus Ansellia Lindl. (1 sp.) 125.6623 Genus Claderia Hook. fil. (1 sp.) 125.6624 Genus Imerinaea Schltr. (1 sp.) 125.6625 Genus Graphorkis Thouars (4 spp.) 125.6626 Genus Eulophia R. Br. (275 spp.) #### Subtribus Catasetinae Schltr. 125.6631 Genus Cyanaeorchis Barb. Rodr. (3 spp.) 125.6632 Genus Grobya Lindl. (5 spp.) 125.6633 Genus Galeandra Lindl. (32 spp.) 125.6634 Genus Clowesia Lindl. (8 spp.) 125.6635 Genus Catasetum Rich. ex Kunth (182 spp.) 125.6636 Genus Dressleria Dodson (13 spp.) 125.6637 Genus Cycnoches Lindl. (31 spp.) 125.6638 Genus Mormodes Lindl. (89 spp.) #### Subtribus Cyrtopodiinae Benth. 125.6641 Genus Cyrtopodium R. Br. (49 spp.) #### Subtribus Oncidiinae Benth. 125.6651 Genus Psychopsis Raf. (4 spp.) 125.6652 Genus Psychopsiella Lückel & Braem (1 sp.) 125.6653 Genus Trichopilia Lindl. (43 spp.) 125.6654 Genus Cuitlauzina La Llave & Lex. (9 spp.) 125.6655 Genus Rossioglossum (Schltr.) Garay & G. C. Kenn. (12 spp.) 125.6656 Genus Cohniella Pfitzer (26 spp.) 125.6657 Genus Trichocentrum Poepp. & Endl. (65 spp.) 125.6658 Genus Grandiphyllum Docha Neto (11 spp.) 125.6659 Genus Saundersia Rchb. fil. (2 spp.) 125.6660 Genus Lockhartia Hook. (33 spp.) 125.6661 Genus Ornithocephalus Hook. (54 spp.) 125.6662 Genus Dunstervillea Garay (1 sp.) 125.6663 Genus Caluera Dodson & Determann (5 spp.) 125.6664 Genus Eloyella P. Ortiz (10 spp.) 125.6665 Genus Zygostates Lindl. (28 spp.) 125.6666 Genus Phymatidium Lindl. (10 spp.) 125.6667 Genus Rauhiella Pabst & P. I. S. Braga (3 spp.) 125.6668 Genus Chytroglossa Rchb. fil. (3 spp.) 125.6669 Genus Thysanoglossa Porto & Brade (3 spp.) 125.6670 Genus Platyrhiza Barb. Rodr. (1 sp.) 125.6671 Genus Hintonella Ames (1 sp.) 125.6672 Genus Centroglossa Barb. Rodr. (7 spp.) 125.6673 Genus Trichoceros Kunth (9 spp.) 125.6674 Genus Telipogon Mutis ex Kunth (247 spp.) 125.6675 Genus Hofmeisterella Rchb. fil. (3 spp.) 125.6676 Genus Fernandezia Lindl. (104 spp.) 125.6677 Genus Vitekorchis Romowicz & Szlach. (7 spp.) 125.6678 Genus Oncidium Sw. (374 spp.) 125.6679 Genus Ecuadorella Dodson & G. A. Romero (3 spp.) 125.6680 Genus Nohawilliamsia M. W. Chase & Whitten (1 sp.) 125.6681 Genus Otoglossum (Schltr.) Garay & Dunst. (24 spp.) 125.6682 Genus Cyrtochiloides N. H. Williams & M. W. Chase (3 spp.) 125.6683 Genus Miltoniopsis God.-Leb. (6 spp.) 125.6684 Genus Caucaea Schltr. (26 spp.) 125.6685 Genus Cyrtochilum Kunth (204 spp.) 125.6686 Genus Miltonia Lindl. (11 spp.) 125.6687 Genus Cischweinfia Dressler & N. H. Williams (11 spp.) 125.6688 Genus Oliveriana Rchb. fil. (14 spp.) 125.6689 Genus Systeloglossum Schltr. (5 spp.) 125.6690 Genus Aspasia Lindl. (7 spp.) 125.6691 Genus Brassia R. Br. (67 spp.) 125.6692 Genus Tolumnia Raf. (26 spp.) 125.6693 Genus Erycina Lindl. (7 spp.) 125.6694 Genus Rhynchostele Rchb. fil. (18 spp.) 125.6695 Genus Notyliopsis P. Ortiz (1 sp.) 125.6696 Genus Zelenkoa Chase & Williams (1 sp.) 125.6697 Genus Gomesa R. Br. (139 spp.) 125.6698 Genus Solenidium Lindl. (3 spp.) 125.6699 Genus Capanemia Barb. Rodr. (17 spp.) 125.6700 Genus Plectrophora H. Focke (9 spp.) 125.6701 Genus Leochilus Knowles & Westc. (14 spp.) 125.6702 Genus Pterostemma Kraenzl. (6 spp.) 125.6703 Genus Schunkea Senghas (1 sp.) 125.6704 Genus Suarezia Dodson (1 sp.) 125.6705 Genus Sanderella Kuntze (2 spp.) 125.6706 Genus Rodriguezia Ruiz & Pav. (48 spp.) 125.6707 Genus Seegeriella Senghas (3 spp.) 125.6708 Genus Warmingia Rchb. fil. (4 spp.) 125.6709 Genus Macradenia R. Br. (10 spp.) 125.6710 Genus Trizeuxis Lindl. (1 sp.) 125.6711 Genus Macroclinium Barb. Rodr. (48 spp.) 125.6712 Genus Santanderella P. Ortiz (1 sp.) 125.6713 Genus Cypholoron Dodson & Dressler (2 spp.) 125.6714 Genus Notylia Lindl. (52 spp.) 125.6715 Genus Polyotidium Garay (1 sp.) 125.6716 Genus Sutrina Lindl. (2 spp.) 125.6717 Genus Ionopsis Kunth (7 spp.) 125.6718 Genus Comparettia Poepp. & Endl. (88 spp.) 125.6719 Genus Quekettia Lindl. (7 spp.) 125.6720 Genus Archivea Christenson & Jenny (1 sp.) #### Subtribus Eriopsidinae Szlach. 125.6721 Genus Eriopsis Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Maxillariinae Benth. 125.6731 Genus Maxillaria Ruiz & Pav. (661 spp.) 125.6732 Genus Neomoorea Rolfe (1 sp.) 125.6733 Genus Lycaste Lindl. (50 spp.) 125.6734 Genus Anguloa Ruiz & Pav. (9 spp.) 125.6735 Genus Sudamerlycaste Archila (49 spp.) 125.6736 Genus Xylobium Lindl. (34 spp.) 125.6737 Genus Scuticaria Lindl. (12 spp.) 125.6738 Genus Rudolfiella Hoehne (7 spp.) 125.6739 Genus Bifrenaria Lindl. (23 spp.) 125.6740 Genus Guanchezia G. A. Romero & Carnevali (1 sp.) 125.6741 Genus Horvatia Garay (1 sp.) 125.6742 Genus Teuscheria Garay (10 spp.) #### Subtribus Zygopetalinae Schltr. 125.6751 Genus Zygopetalum Hook. (12 spp.) 125.6752 Genus Cryptarrhena R. Br. (2 spp.) 125.6753 Genus Dichaea Lindl. (131 spp.) 125.6754 Genus Benzingia Dodson (11 spp.) 125.6755 Genus Chaubardiella Garay (8 spp.) 125.6756 Genus Stenia Lindl. (23 spp.) 125.6757 Genus Huntleya Bateman ex Lindl. (15 spp.) 125.6758 Genus Kefersteinia Rchb. fil. (60 spp.) 125.6759 Genus xAckersteinia Neudecker (0 sp.) 125.6760 Genus Stenotyla Dressler (8 spp.) 125.6761 Genus Cochleanthes Raf. (1 sp.) 125.6762 Genus Warszewiczella Rchb. fil. (10 spp.) 125.6763 Genus Pescatoria Rchb. fil. (22 spp.) 125.6764 Genus Euryblema Dressler (2 spp.) 125.6765 Genus Chondroscaphe (Dressler) Senghas & Gerlach (14 spp.) 125.6766 Genus Daiotyla Dressler (5 spp.) 125.6767 Genus Echinorhyncha Dressler (5 spp.) 125.6768 Genus Aetheorhyncha Dressler (1 sp.) 125.6769 Genus Ixyophora Dressler (8 spp.) 125.6770 Genus Chondrorhyncha Lindl. (7 spp.) 125.6771 Genus Pridgeonia Pupulin (1 sp.) 125.6772 Genus Cheiradenia Lindl. (1 sp.) 125.6773 Genus Warreella Schltr. (2 spp.) 125.6774 Genus Warreopsis Garay (4 spp.) 125.6775 Genus Vargasiella C. Schweinf. (3 spp.) 125.6776 Genus Warrea Lindl. (3 spp.) 125.6777 Genus Otostylis Schltr. (2 spp.) 125.6778 Genus Paradisanthus Rchb. fil. (4 spp.) 125.6779 Genus Hoehneella Ruschi (2 spp.) 125.6780 Genus Koellensteinia Rchb. fil. (19 spp.) 125.6781 Genus Galeottia A. Rich. (12 spp.) 125.6782 Genus Batemannia Lindl. (5 spp.) 125.6783 Genus Zygosepalum Rchb. fil. (8 spp.) 125.6784 Genus Chaubardia Rchb. fil. (3 spp.) 125.6785 Genus Neogardneria Schltr. (1 sp.) 125.6786 Genus Aganisia Lindl. (4 spp.) 125.6787 Genus Promenaea Lindl. (19 spp.) 125.6788 Genus Pabstia Garay (6 spp.) #### Subtribus Stanhopeinae Benth. 125.6791 Genus Braemia Jenny (1 sp.) 125.6792 Genus Paphinia Lindl. (16 spp.) 125.6793 Genus Horichia Jenny (1 sp.) 125.6794 Genus Houlletia Brongn. (10 spp.) 125.6795 Genus Schlimmia Planch. & Linden (2 spp.) 125.6796 Genus Trevoria F. Lehm. (6 spp.) 125.6797 Genus Cirrhaea Lindl. (7 spp.) 125.6798 Genus Gongora Ruiz & Pav. (75 spp.) 125.6799 Genus Acineta Lindl. (13 spp.) 125.6800 Genus Lueddemannia Rchb. fil. (3 spp.) 125.6801 Genus Lacaena Lindl. (2 spp.) 125.6802 Genus Vasqueziella Dodson (1 sp.) 125.6803 Genus Polycycnis Rchb. fil. (18 spp.) 125.6804 Genus Lueckelia Jenny (1 sp.) 125.6805 Genus Kegeliella Mansf. (4 spp.) 125.6806 Genus Soterosanthus Lehm. ex Jenny (1 sp.) 125.6807 Genus Stanhopea Frost ex Hook. (78 spp.) 125.6808 Genus Embreea Dodson (1 sp.) 125.6809 Genus Sievekingia Rchb. fil. (11 spp.) 125.6810 Genus Coryanthes Hook. (65 spp.) #### Subtribus Coeliopsidinae Szlach. 125.6821 Genus Coeliopsis Rchb. fil. (1 sp.) 125.6822 Genus Lycomormium Rchb. fil. (5 spp.) 125.6823 Genus Peristeria Hook. (10 spp.) ### Tribus Epidendreae Lindl. #### Subtribus Agrostophyllinae 125.7011 Genus Agrostophyllum Blume (141 spp.) 125.7012 Genus Earina Lindl. (8 spp.) 125.7020 Subtribus Ponerinae Pfitzer 125.7021 Genus Ponera Lindl. (4 spp.) 125.7022 Genus Nemaconia Knowles & Westc. (6 spp.) 125.7023 Genus Helleriella A. D. Hawkes (2 spp.) 125.7024 Genus Isochilus R. Br. (14 spp.) #### Subtribus Calypsoinae 125.7031 Genus Ephippianthus Rchb. fil. (2 spp.) 125.7032 Genus Dactylostalix Rchb. fil. (1 sp.) 125.7033 Genus Calypso Salisb. (1 sp.) 125.7034 Genus Tipularia Nutt. (7 spp.) 125.7035 Genus Changnienia Chien (2 spp.) 125.7036 Genus Govenia Lindl. (30 spp.) 125.7037 Genus Aplectrum Nutt. (1 sp.) 125.7038 Genus Cremastra Lindl. (7 spp.) 125.7039 Genus Oreorchis Lindl. (18 spp.) 125.7040 Genus Corallorhiza Châtel. (15 spp.) 125.7041 Genus Yoania Maxim. (4 spp.) 125.7042 Genus Danxiaorchis J. W. Zhai et al. (2 spp.) 125.7043 Genus Coelia Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Chysidinae Schltr. 125.7051 Genus Chysis Lindl. (15 spp.) 125.7060 Subtribus Bletiinae Benth. 125.7061 Genus Bletia Ruiz & Pav. (55 spp.) #### Subtribus Laeliinae Benth. 125.7071 Genus Meiracyllium Rchb. fil. (2 spp.) 125.7072 Genus Orleanesia Barb. Rodr. (8 spp.) 125.7073 Genus Jacquiniella Schltr. (12 spp.) 125.7074 Genus Scaphyglottis Poepp. & Endl. (84 spp.) 125.7075 Genus Nidema Britton & Millsp. (2 spp.) 125.7076 Genus Domingoa Schltr. (5 spp.) 125.7077 Genus Arpophyllum La Llave & Lex. (5 spp.) 125.7078 Genus Alamania La Llave & Lex. (1 sp.) 125.7079 Genus Isabelia Barb. Rodr. (3 spp.) 125.7080 Genus xIsanitella Leinig (0 sp.) 125.7081 Genus Loefgrenianthus Hoehne (1 sp.) 125.7082 Genus Homalopetalum Rolfe (8 spp.) 125.7083 Genus Pygmaeorchis Brade (2 spp.) 125.7084 Genus Epidendrum L. (1822 spp.) 125.7085 Genus Microepidendrum Brieger (5 spp.) 125.7086 Genus Dimerandra Schltr. (5 spp.) 125.7087 Genus Barkeria Knowles & Westc. (19 spp.) 125.7088 Genus Acrorchis Dressler (1 sp.) 125.7089 Genus Tetramicra Lindl. (10 spp.) 125.7090 Genus Artorima Dressler & G. E. Pollard (2 spp.) 125.7091 Genus Hagsatera R. González (2 spp.) 125.7092 Genus Pseudolaelia Porto & Brade (23 spp.) 125.7093 Genus Leptotes Lindl. (9 spp.) 125.7094 Genus Dinema Lindl. (2 spp.) 125.7095 Genus Oestlundia W. E. Higgins (5 spp.) 125.7096 Genus Amoana Leopardi & Carnevali (2 spp.) 125.7097 Genus Encyclia Hook. (194 spp.) 125.7098 Genus Prosthechea Knowles & Westc. (133 spp.) 125.7099 Genus Psychilis Raf. (15 spp.) 125.7100 Genus Caularthron Raf. (2 spp.) 125.7101 Genus Cattleya Lindl. (140 spp.) 125.7102 Genus Guarianthe Dressler & W. E. Higgins (4 spp.) 125.7103 Genus Broughtonia R. Br. (6 spp.) 125.7104 Genus Quisqueya Dod (4 spp.) 125.7105 Genus Schomburgkia Lindl. (21 spp.) 125.7106 Genus xSchombolaelia (0 sp.) 125.7107 Genus Laelia Lindl. (7 spp.) 125.7108 Genus Adamantinia van den Berg & C. N. Gonç. (1 sp.) 125.7109 Genus Myrmecophila Rolfe (9 spp.) 125.7110 Genus Rhyncholaelia Schltr. (2 spp.) 125.7111 Genus Brassavola R. Br. (15 spp.) 125.7112 Genus Constantia Barb. Rodr. (6 spp.) #### Subtribus Pleurothallidinae Lindl. ex G. Don 125.7121 Genus Neocogniauxia Schltr. (2 spp.) 125.7122 Genus Dilomilis Raf. (5 spp.) 125.7123 Genus Tomzanonia Nir (1 sp.) 125.7124 Genus Brachionidium Lindl. (83 spp.) 125.7125 Genus Atopoglossum Luer (3 spp.) 125.7126 Genus Sansonia Chiron (2 spp.) 125.7127 Genus Octomeria R. Br. (142 spp.) 125.7128 Genus Dresslerella Luer (14 spp.) 125.7129 Genus Myoxanthus Poepp. & Endl. (51 spp.) 125.7130 Genus Echinosepala Pridgeon & M. W. Chase (17 spp.) 125.7131 Genus Pupulinia Karremans & Bogarín (1 sp.) 125.7132 Genus Restrepiella Garay & Dunst. (5 spp.) 125.7133 Genus Barbosella Schltr. (19 spp.) 125.7134 Genus Restrepia Kunth (63 spp.) 125.7135 Genus Pleurothallopsis Porto & Brade (20 spp.) 125.7136 Genus Chamelophyton Garay (1 sp.) 125.7137 Genus Acianthera Scheidw. (303 spp.) 125.7138 Genus Lankesteriana Karremans (24 spp.) 125.7139 Genus Zootrophion Luer (31 spp.) 125.7140 Genus Trichosalpinx Luer (31 spp.) 125.7141 Genus Tubella (Luer) Archila (73 spp.) 125.7142 Genus Pseudolepanthes (Luer) Archila (11 spp.) 125.7143 Genus Pendusalpinx Karremans & Mel. Fernández (7 spp.) 125.7144 Genus Opilionanthe Karremans & Bogarín (2 spp.) 125.7145 Genus Gravendeelia Bogarín & Karremans (1 sp.) 125.7146 Genus Stellamaris Mel. Fernández & Bogarín (1 sp.) 125.7147 Genus Anathallis Barb. Rodr. (121 spp.) 125.7148 Genus Lepanthopsis (Cogn.) Ames (49 spp.) 125.7149 Genus Lepanthes Sw. (1131 spp.) 125.7150 Genus Draconanthes (Luer) Luer (6 spp.) 125.7151 Genus Frondaria Luer (2 spp.) 125.7152 Genus Trisetella Luer (28 spp.) 125.7153 Genus Dracula Luer (145 spp.) 125.7154 Genus Porroglossum Schltr. (56 spp.) 125.7155 Genus Masdevallia Ruiz & Pav. (640 spp.) 125.7156 Genus Diodonopsis Pridgeon & M. W. Chase (4 spp.) 125.7157 Genus Phloeophila Hoehne & Schltr. (5 spp.) 125.7158 Genus Luerella Braas (1 sp.) 125.7159 Genus Ophidion Luer (15 spp.) 125.7160 Genus Andreettaea Luer (1 sp.) 125.7161 Genus Andinia (Luer) Luer (81 spp.) 125.7162 Genus Dryadella Luer (61 spp.) 125.7163 Genus Specklinia Lindl. (111 spp.) 125.7164 Genus Muscarella Luer (56 spp.) 125.7165 Genus Scaphosepalum Pfitzer (54 spp.) 125.7166 Genus Platystele Schltr. (120 spp.) 125.7167 Genus Teagueia (Luer) Luer (18 spp.) 125.7168 Genus Stelis Sw. (1335 spp.) 125.7169 Genus Pleurothallis R. Br. (535 spp.) 125.7170 Genus Pabstiella Brieger & Senghas (147 spp.) 125.7171 Genus Madisonia Luer (7 spp.) # Familia Boryaceae M. W. Chase (13 spp.) 126.0001 Genus Alania Endl. (1 sp.) 126.0002 Genus Borya Labill. (12 spp.) # Family Blandfordiaceae R. Dahlgren & Clifford (4 spp.) 127.0001 Genus Blandfordia Sm. (4 spp.) # Familia Asteliaceae Dumort. (37 spp.) 128.0001 Genus Neoastelia J. B. Williams (1 sp.) 128.0002 Genus Milligania Hook. fil. (5 spp.) 128.0003 Genus Astelia Banks & Sol. ex R. Br. (31 spp.) # Familia Lanariaceae H. Huber ex R. Dahlgren (1 sp.) 129.0001 Genus Lanaria Aiton (1 sp.) # Familia Hypoxidaceae R. Br. (171 spp.) 130.0001 Genus Empodium Salisb. (7 spp.) 130.0002 Genus Spiloxene Salisb. (3 spp.) 130.0003 Genus Pauridia Harv. (35 spp.) 130.0004 Genus Rhodohypoxis Nel (6 spp.) 130.0005 Genus Hypoxis L. (88 spp.) 130.0006 Genus Sinocurculigo Z. J. Liu, L. J. Chen & K. Wei Liu (1 sp.) 130.0007 Genus Molineria Colla (10 spp.) 130.0008 Genus Curculigo Gaertn. (18 spp.) 130.0009 Genus Hypoxidia Friedmann (2 spp.) 130.0010 Genus Neofriedmannia Kocyan & Wiland (1 sp.) # Familia Tecophilaeaceae Leyb. (26 spp.) ## Subfamilia Tecophilaeoideae Reveal 131.1001 Genus Conanthera Ruiz & Pav. (5 spp.) 131.1002 Genus Tecophilaea Bertero ex Colla (2 spp.) 131.1003 Genus Zephyra D. Don (2 spp.) 131.1004 Genus Odontostomum Torr. (1 sp.) ## Subfamilia Wallerioideae R. Dahlgren 131.2001 Genus Kabuyea Brummitt (1 sp.) 131.2002 Genus Cyanastrum Oliv. (3 spp.) 131.2003 Genus Walleria J. Kirk (3 spp.) 131.2004 Genus Eremiolirion J. C. Manning & F. Forest (1 sp.) 131.2005 Genus Cyanella Royen ex L. (8 spp.) # Familia Doryanthaceae R. Dahlgren & Clifford (2 spp.) 132.0001 Genus Doryanthes Corrêa (2 spp.) # Familia Ixioliriaceae (Pax) Nakai (4 spp.) 133.0001 Genus Ixiolirion Fisch. ex Herb. (4 spp.) # Familia Iridaceae Juss. (2579 spp.) ## Subfamilia Isophysidoideae Takht. ex Thorne & Reveal 134.1001 Genus Isophysis T. Moore (1 sp.) ## Subfamilia Patersonioideae Goldblatt 134.2001 Genus Patersonia R. Br. (23 spp.) ## Subfamilia Geosiridoideae Goldblatt & J. C. Manning 134.3001 Genus Geosiris Baill. (3 spp.) ## Subfamilia Aristeoideae Vines 134.4001 Genus Aristea Sol. ex Aiton (61 spp.) ## Subfamilia Nivenioideae Schulze ex Goldblatt 134.5001 Genus Nivenia Vent. (11 spp.) 134.5002 Genus Witsenia Thunb. (1 sp.) 134.5003 Genus Klattia Baker (3 spp.) ## Subfamilia Crocoideae Burnett 134.6100 Tribus Tritoniopsideae Goldblatt & J. C. Manning 134.6101 Genus Tritoniopsis L. Bolus (25 spp.) 134.6102 Genus Melasphaerula Ker Gawl. (1 sp.) ### Tribus Gladioleae Dumort. 134.6201 Genus Gladiolus L. (285 spp.) ### Tribus Watsonieae Klatt 134.6301 Genus Micranthus (Pers.) Eckl. (7 spp.) 134.6302 Genus Thereianthus G. J. Lewis (11 spp.) 134.6303 Genus Watsonia Mill. (53 spp.) ### Tribus Pillansieae Goldblatt 134.6401 Genus Pillansia L. Bolus (1 sp.) ### Tribus Freesieae Goldblatt & J. C. Manning 134.6501 Genus Zygotritonia Mildbr. (7 spp.) 134.6502 Genus Xenoscapa (Goldblatt) Goldblatt & Manning (3 spp.) 134.6503 Genus Freesia Eckl. ex Klatt (16 spp.) ### Tribus Ixieae Dumort. #### Subtribus Lapeirousiinae 134.6611 Genus Afrosolen Goldblatt & J. C. Manning (15 spp.) 134.6612 Genus Lapeirousia Pourr. (26 spp.) 134.6613 Genus Codonorhiza Goldblatt & J. C. Manning (7 spp.) 134.6614 Genus Cyanixia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6615 Genus Savannosiphon Goldblatt & Marais (1 sp.) #### Subtribus Tritoniinae 134.6621 Genus Devia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6622 Genus Crocosmia Planch. (8 spp.) 134.6623 Genus Radinosiphon N. E. Br. (2 spp.) #### Subtribus Crocinae 134.6631 Genus Romulea Maratti (113 spp.) 134.6632 Genus Crocus L. (241 spp.) 134.6633 Genus Syringodea Hook. fil. (7 spp.) 134.6634 Genus Afrocrocus J. C. Manning & Goldblatt (1 sp.) #### Subtribus Hesperanthinae 134.6641 Genus Hesperantha Ker Gawl. (92 spp.) 134.6642 Genus Geissorhiza Ker Gawl. (102 spp.) #### Subtribus Ixiinae 134.6651 Genus Chasmanthe N. E. Br. (3 spp.) 134.6652 Genus Babiana Ker Gawl. (97 spp.) 134.6653 Genus Duthieastrum M. P. de Vos (1 sp.) 134.6654 Genus Sparaxis Ker Gawl. (16 spp.) 134.6655 Genus Dierama K. Koch (43 spp.) 134.6656 Genus Tritonia Ker Gawl. (29 spp.) 134.6657 Genus Ixia L. (99 spp.) ## Subfamilia incertae sedis 134.6901 Genus Diplarrhena Labill. (2 spp.) ## Subfamilia Iridoideae Eaton ### Tribus Irideae Kitt. #### Subtribus Iridineae 134.7111 Genus Dietes Salisb. (6 spp.) 134.7112 Genus Belamcanda Adans. (1 sp.) 134.7113 Genus Iris L. (316 spp.) 134.7140 Subtribus Ferrariineae 134.7141 Genus Ferraria Burm. ex Mill. (18 spp.) 134.7142 Genus Bobartia L. (16 spp.) 134.7143 Genus Moraea Mill. (231 spp.) ### Tribus Sisyrinchieae Klatt 134.7201 Genus Orthrosanthus Sweet (9 spp.) 134.7202 Genus Libertia Spreng. (17 spp.) 134.7203 Genus Solenomelus Miers (2 spp.) 134.7204 Genus Olsynium Raf. (19 spp.) 134.7205 Genus Tapeinia Comm. ex Juss. (1 sp.) 134.7206 Genus Sisyrinchium L. (205 spp.) ### Tribus Trimezieae Ravenna 134.7301 Genus Pseudiris Chukr & A. Gil (1 sp.) 134.7302 Genus Pseudotrimezia R. C. Foster (28 spp.) 134.7303 Genus Neomarica Sprague (37 spp.) 134.7304 Genus Deluciris A. Gil & Lovo (2 spp.) 134.7305 Genus Trimezia Salisb. ex Herb. (32 spp.) ### Tribus Tigridieae Kitt. 134.7401 Genus Larentia Klatt (3 spp.) 134.7402 Genus Cipura Aubl. (8 spp.) 134.7403 Genus Lethia Ravenna (1 sp.) 134.7404 Genus Salpingostylis Small (1 sp.) 134.7405 Genus Nemastylis Nutt. (8 spp.) 134.7406 Genus Herbertia Sweet (8 spp.) 134.7407 Genus Calydorea Herb. (21 spp.) 134.7408 Genus Cypella Herb. (37 spp.) 134.7409 Genus Sphenostigma Baker (6 spp.) 134.7410 Genus Alophia Herb. (7 spp.) 134.7411 Genus Phalocallis Herb. (6 spp.) 134.7412 Genus Eleutherine Herb. (3 spp.) 134.7413 Genus Hesperoxiphion Baker (5 spp.) 134.7414 Genus Gelasine Herb. (8 spp.) 134.7415 Genus Mastigostyla I. M. Johnst. (29 spp.) 134.7416 Genus Ennealophus N. E. Br. (6 spp.) 134.7417 Genus Cobana Ravenna (1 sp.) 134.7418 Genus Sessilanthera Molseed & Cruden (3 spp.) 134.7419 Genus Tigridia Juss. (58 spp.) # Familia Xeronemataceae M. W. Chase (2 spp.) 135.0001 Genus Xeronema Brongn. & Gris (2 spp.) # Familia Asphodelaceae Juss. (1239 spp.) ## Subfamilia Asphodeloideae Burnett ### Tribus Asphodeleae Lam. & DC. 136.1101 Genus Asphodeline Rchb. (18 spp.) 136.1102 Genus Asphodelus L. (18 spp.) 136.1103 Genus Bulbinella Kunth (25 spp.) 136.1104 Genus Kniphofia Moench (72 spp.) 136.1105 Genus Trachyandra Kunth (61 spp.) 136.1106 Genus Eremurus M. Bieb. (58 spp.) 136.1107 Genus Bulbine Wolf (88 spp.) ### Tribus Aloeae A. Rich. 136.1201 Genus Aloidendron (Berger) Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1202 Genus Kumara Medik. (2 spp.) 136.1203 Genus Haworthia Duval (117 spp.) 136.1204 Genus Aloiampelos Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1205 Genus Aloe L. (563 spp.) 136.1206 Genus Haworthiopsis G. D. Rowley (18 spp.) 136.1207 Genus Gasteria Duval (27 spp.) 136.1208 Genus Astroloba Uitewaal (10 spp.) 136.1209 Genus xAstroworthia G. D. Rowley (0 sp.) 136.1210 Genus Aristaloe Boatwr. & J. C. Manning (1 sp.) 136.1211 Genus Gonialoe (Baker) Boatwr. & J. C. Manning (3 spp.) 136.1212 Genus Tulista Raf. (6 spp.) ## Subfamilia Xanthorrhoeoideae Reveal 136.2001 Genus Xanthorrhoea Sm. (28 spp.) ## Subfamilia Hemerocallidoideae Lindl. ### Tribus Hemerocallideae Duby 136.3101 Genus Simethis Kunth (1 sp.) 136.3102 Genus Hemerocallis L. (15 spp.) ### Tribus Johnsonieae Benth. 136.3201 Genus Hodgsoniola F. Muell. (1 sp.) 136.3202 Genus Tricoryne R. Br. (9 spp.) 136.3203 Genus Corynotheca F. Muell. (6 spp.) 136.3204 Genus Caesia R. Br. (14 spp.) 136.3205 Genus Arnocrinum Endl. & Lehm. ex Lehm. (3 spp.) 136.3206 Genus Hensmania W. Fitzg. (3 spp.) 136.3207 Genus Stawellia F. Muell. (2 spp.) 136.3208 Genus Johnsonia R. Br. (5 spp.) ### Tribus Phormieae Nakai 136.3301 Genus Pasithea D. Don (1 sp.) 136.3302 Genus Phormium J. R. Forst. & G. Forst. (2 spp.) ### Tribus Dianelleae Baker 136.3401 Genus Geitonoplesium A. Cunn. (1 sp.) 136.3402 Genus Agrostocrinum F. Muell. (2 spp.) 136.3403 Genus Herpolirion Hook. fil. (1 sp.) 136.3404 Genus Stypandra R. Br. (2 spp.) 136.3405 Genus Thelionema R. J. F. Hend. (3 spp.) 136.3406 Genus Eccremis Willd. ex Schult. fil. (1 sp.) 136.3407 Genus Dianella Juss. (38 spp.) # Familia Amaryllidaceae J. St.-Hil. (2359 spp.) ## Subfamilia Agapanthoideae Endl. 137.1001 Genus Agapanthus L’Hér. (11 spp.) ## Subfamilia Allioideae Herb. 137.2001 Genus Allium L. (1049 spp.) 137.2002 Genus Milula Prain (1 sp.) ## Subfamilia Tulbaghioideae M. F. Fay & M. W. Chase 137.3001 Genus Tulbaghia L. (29 spp.) ## Subfamilia Gilliesioideae Arn. 137.4001 Genus Solaria Phil. (5 spp.) 137.4002 Genus Gilliesia Lindl. (5 spp.) 137.4003 Genus Miersia Lindl. (5 spp.) 137.4004 Genus Nothoscordum Kunth (93 spp.) 137.4005 Genus Schickendantziella Speg. (1 sp.) 137.4006 Genus Speea Loes. (1 sp.) 137.4007 Genus Tristagma Poepp. (31 spp.) 137.4008 Genus Trichlora Baker (4 spp.) 137.4009 Genus Leucocoryne Lindl. (47 spp.) 137.4010 Genus Atacamallium Nic. García (1 sp.) ## Subfamilia Amaryllidoideae ### Tribus Amaryllideae Dumort. 137.5101 Genus Amaryllis L. (2 spp.) 137.5102 Genus Boophone Herb. (2 spp.) 137.5103 Genus Ammocharis Herb. (7 spp.) 137.5104 Genus Crinum L. (112 spp.) 137.5105 Genus Crossyne Salisb. (2 spp.) 137.5106 Genus Strumaria Jacq. (28 spp.) 137.5107 Genus Nerine Herb. (26 spp.) 137.5108 Genus Hessea Herb. (15 spp.) 137.5109 Genus Brunsvigia Heist. (19 spp.) ### Tribus Cyrtantheae Traub 137.5201 Genus Cyrtanthus Aiton (58 spp.) ### Tribus Calostemmateae D. Müll.-Doblies & U. Müll.-Doblies 137.5301 Genus Calostemma R. Br. (3 spp.) 137.5302 Genus Proiphys Herb. (5 spp.) ### Tribus Haemantheae Hutch. 137.5401 Genus Cryptostephanus Welw. ex Baker (3 spp.) 137.5402 Genus Clivia Lindl. (6 spp.) 137.5403 Genus Scadoxus Raf. (9 spp.) 137.5404 Genus Haemanthus L. (22 spp.) 137.5405 Genus Apodolirion Baker (6 spp.) 137.5406 Genus Gethyllis L. (31 spp.) ### Tribus Lycorideae Nakai 137.5501 Genus Ungernia Bunge (10 spp.) 137.5502 Genus Lycoris Herb. (20 spp.) 137.5503 Genus Shoubiaonia W. H. Qin, W. Q. Meng & Kun Liu (1 sp.) ### Tribus Galantheae Parl. 137.5601 Genus Hannonia Braun-Blanq. & Maire (1 sp.) 137.5602 Genus Lapiedra Lag. (1 sp.) 137.5603 Genus Vagaria Herb. (2 spp.) 137.5604 Genus Acis Salisb. (9 spp.) 137.5605 Genus Leucojum L. (2 spp.) 137.5606 Genus Galanthus L. (24 spp.) ### Tribus Pancratieae Dumort. 137.5701 Genus Pancratium L. (24 spp.) ### Tribus Narcisseae Lam. & DC. 137.5801 Genus Sternbergia Waldst. & Kit. (7 spp.) 137.5802 Genus Narcissus L. (68 spp.) ### Tribus Hippeastreae Herb. ex Sweet 137.5901 Genus Worsleya (Traub) Traub (1 sp.) 137.5902 Genus Cearanthes Ravenna (1 sp.) 137.5903 Genus Griffinia Ker Gawl. (23 spp.) 137.5904 Genus Hyline Herb. (4 spp.) 137.5905 Genus Traubia Moldenke (1 sp.) 137.5906 Genus Phycella Lindl. (15 spp.) 137.5907 Genus Sprekelia Heist. (2 spp.) 137.5908 Genus Rhodophiala C. Presl (9 spp.) 137.5909 Genus Zephyranthes Herb. (195 spp.) 137.5910 Genus Paposoa Nic. García (1 sp.) 137.5911 Genus Eremolirion Nic. García (1 sp.) 137.5912 Genus Hippeastrum Herb. (100 spp.) ### Tribus Eustephieae Hutch. 137.6001 Genus Eustephia Cav. (6 spp.) 137.6002 Genus Chlidanthus Herb. (5 spp.) 137.6003 Genus Hieronymiella Pax (10 spp.) ### Tribus Hymenocallideae Small 137.6101 Genus Pamianthe Stapf (3 spp.) 137.6102 Genus Paramongaia Velarde (5 spp.) 137.6103 Genus Clinanthus Herb. (25 spp.) 137.6104 Genus Hymenocallis Salisb. (62 spp.) 137.6105 Genus Leptochiton Sealy (2 spp.) 137.6106 Genus Ismene Salisb. (11 spp.) 137.6107 Genus Rauhia Traub (5 spp.) 137.6108 Genus Phaedranassa Herb. (10 spp.) ### Tribus Eucharideae Hutch. 137.6201 Genus Plagiolirion Baker (1 sp.) 137.6202 Genus Caliphruria Herb. (4 spp.) 137.6203 Genus xCalicharis Meerow (0 sp.) 137.6204 Genus Eucharis Planch. & Linden (17 spp.) 137.6205 Genus Mathieua Klotzsch (1 sp.) 137.6206 Genus Stenomesson Herb. (17 spp.) 137.6207 Genus Urceolina Rchb. (7 spp.) 137.6208 Genus Eucrosia Ker Gawl. (7 spp.) # Familia Asparagaceae Juss. (3501 spp.) ## Subfamilia Lomandroideae Thorne & Reveal 138.1001 Genus Sowerbaea Sm. (5 spp.) 138.1002 Genus Laxmannia R. Br. (14 spp.) 138.1003 Genus Xerolirion A. S. George (1 sp.) 138.1004 Genus Romnalda P. F. Stevens (3 spp.) 138.1005 Genus Chamaexeros Benth. (4 spp.) 138.1006 Genus Acanthocarpus Lehm. (7 spp.) 138.1007 Genus Lomandra Labill. (58 spp.) 138.1008 Genus Chamaescilla F. Muell. (4 spp.) 138.1009 Genus Cordyline Comm. ex Juss. (24 spp.) 138.1010 Genus Trichopetalum Lindl. (2 spp.) 138.1011 Genus Thysanotus R. Br. (55 spp.) 138.1012 Genus Eustrephus R. Br. ex Ker Gawl. (1 sp.) 138.1013 Genus Dichopogon Kunth (5 spp.) 138.1014 Genus Arthropodium R. Br. (10 spp.) ## Subfamilia Asparagoideae 138.2001 Genus Hemiphylacus S. Watson (5 spp.) 138.2002 Genus Asparagus L. (219 spp.) ## Subfamilia Nolinoideae Nakai ### Tribus Eriospermeae 138.3101 Genus Eriospermum Jacq. (117 spp.) ### Tribus Polygonateae Benth. & Hook. fil. 138.3201 Genus Disporopsis Hance (12 spp.) 138.3202 Genus Maianthemum F. H. Wigg. (40 spp.) 138.3203 Genus Heteropolygonatum M. N. Tamura & Ogisu (13 spp.) 138.3204 Genus Polygonatum Mill. (79 spp.) 138.3205 Genus Theropogon Maxim. (1 sp.) 138.3206 Genus Comospermum Rauschert (1 sp.) ### Tribus Dracaeneae 138.3301 Genus Dracaena Vand. (206 spp.) 138.3302 Genus Chrysodracon P. L. Lu & Morden (6 spp.) ### Tribus Rusceae Dum. 138.3401 Genus Danae Medik. (1 sp.) 138.3402 Genus Semele Kunth (2 spp.) 138.3403 Genus Ruscus L. (6 spp.) ### Tribus Ophiopogoneae 138.3501 Genus Peliosanthes Andrews (61 spp.) 138.3502 Genus Liriope Lour. (8 spp.) 138.3503 Genus Ophiopogon Ker Gawl. (81 spp.) ### Tribus Nolineae 138.3601 Genus Dasylirion Zucc. (23 spp.) 138.3602 Genus Beaucarnea Lem. (13 spp.) 138.3603 Genus Nolina Michx. (36 spp.) ### Tribus Convallarieae Dumort. 138.3701 Genus Speirantha Baker (1 sp.) 138.3702 Genus Convallaria L. (1 sp.) 138.3703 Genus Reineckea Kunth (2 spp.) 138.3704 Genus Rohdea Roth (29 spp.) 138.3705 Genus Tupistra Ker Gawl. (40 spp.) 138.3706 Genus Aspidistra Ker Gawl. (214 spp.) ## Subfamilia Aphyllanthoideae Lindl. 138.4001 Genus Aphyllanthes Tourn. ex L. (1 sp.) ## Subfamilia Agavoideae Herbert ### Tribus Anemarrheneae Reveal 138.5101 Genus Anemarrhena Bunge (1 sp.) ### Tribus Behnieae Reveal 138.5201 Genus Behnia Didr. (1 sp.) ### Tribus Herrerieae Baill. 138.5301 Genus Herreria Ruiz & Pav. (10 spp.) 138.5302 Genus Herreriopsis H. Perrier (1 sp.) 138.5303 Genus Clara Kunth (3 spp.) ### Tribus Anthericeae 138.5401 Genus Anthericum L. (7 spp.) 138.5402 Genus Diamena Ravenna (1 sp.) 138.5403 Genus Diora Ravenna (1 sp.) 138.5404 Genus Paradisea Mazzuc. (2 spp.) 138.5405 Genus Trihesperus Herb. (2 spp.) 138.5406 Genus Diuranthera Hemsl. (4 spp.) 138.5407 Genus Hagenbachia Nees & Mart. (6 spp.) 138.5408 Genus Chlorophytum Ker Gawl. (202 spp.) 138.5409 Genus Leucocrinum Nutt. ex A. Gray (1 sp.) 138.5410 Genus Echeandia Ortega (95 spp.) ### Tribus Hesperocalleae ined. 138.5501 Genus Hesperocallis A. Gray (1 sp.) ### Tribus Chlorogaleae ined. 138.5601 Genus Hosta Tratt. (47 spp.) 138.5602 Genus Eremocrinum M. E. Jones (1 sp.) 138.5603 Genus Chlorogalum (Lindl.) Kunth (3 spp.) 138.5604 Genus Hooveria D. W. Taylor & D. J. Keil (2 spp.) 138.5605 Genus Schoenolirion Torr. ex Durand (3 spp.) 138.5606 Genus Hastingsia S. Watson (3 spp.) 138.5607 Genus Camassia Lindl. (6 spp.) ### Tribus Agaveae Dumort. 138.5701 Genus Hesperoyucca (Engelm.) Trel. (2 spp.) 138.5702 Genus Hesperaloe Engelm. (7 spp.) 138.5703 Genus Yucca L. (52 spp.) 138.5704 Genus Beschorneria Kunth (7 spp.) 138.5705 Genus Furcraea Vent. (24 spp.) 138.5706 Genus Agave L. (281 spp.) ## Subfamilia Brodiaeoideae Traub 138.6001 Genus Androstephium Torr. (2 spp.) 138.6002 Genus Muilla S. Watson (5 spp.) 138.6003 Genus Bloomeria Kellogg (2 spp.) 138.6004 Genus Triteleia Douglas ex Lindl. (16 spp.) 138.6005 Genus Triteleiopsis Hoover (1 sp.) 138.6006 Genus Dichelostemma Kunth (5 spp.) 138.6007 Genus Brodiaea Sm. (18 spp.) 138.6008 Genus Jaimehintonia B. L. Turner (1 sp.) 138.6009 Genus Petronymphe H. E. Moore (2 spp.) 138.6010 Genus Bessera Schult. fil. (5 spp.) 138.6011 Genus Xochiquetzallia J. Gut. (4 spp.) 138.6012 Genus Dandya H. E. Moore (1 sp.) 138.6013 Genus Milla Cav. (10 spp.) ## Subfamilia Scilloideae Burnett ### Tribus Oziroëeae M. W. Chase, Reveal & M. F. Fay 138.7101 Genus Oziroe Raf. (5 spp.) ### Tribus Dipcadieae Speta ex J. C. Manning & Goldblatt 138.7201 Genus Pseudogaltonia Kuntze (2 spp.) 138.7202 Genus Dipcadi Medicus (44 spp.) 138.7203 Genus Battandiera Maire (10 spp.) 138.7204 Genus Trimelopter Raf. (12 spp.) 138.7205 Genus Albuca L. (116 spp.) 138.7206 Genus Iosanthus Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter, Slade & Wetschnig (1 sp.) 138.7207 Genus Coilonox Raf. (24 spp.) 138.7208 Genus Stellarioides Medicus (9 spp.) 138.7209 Genus Galtonia Decne. (5 spp.) 138.7210 Genus Ethesia Raf. (5 spp.) 138.7211 Genus Eliokarmos Raf. (36 spp.) 138.7212 Genus Avonsera Speta (1 sp.) 138.7213 Genus Neopatersonia Schönl. (4 spp.) 138.7214 Genus EIsiea F. M. Leight. (1 sp.) 138.7215 Genus Nicipe Raf. (44 spp.) 138.7216 Genus Cathissa Salisb. (3 spp.) 138.7217 Genus Melomphis Raf. (3 spp.) 138.7218 Genus Loncomelos Raf. (27 spp.) 138.7219 Genus Ornithogalum L. (104 spp.) ### Tribus Urgineeae Rouy 138.7301 Genus Bowiea Haw. ex Hook. fil. (1 sp.) 138.7302 Genus Schizobasis Baker (5 spp.) 138.7303 Genus Mucinaea M. Pinter, Mart.-Azorín, U. Müll.-Doblies, D. Müll.-Doblies, Pfosser & Wetschnig (1 sp.) 138.7304 Genus Rhodocodon Baker (19 spp.) 138.7305 Genus Austronea Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (19 spp.) 138.7306 Genus Tenicroa Raf. (12 spp.) 138.7307 Genus Drimia Jacq. (105 spp.) 138.7308 Genus Zingela N. R. Crouch, Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & M. Á. Alonso (1 sp.) 138.7309 Genus Sagittanthera Mart.-Azorín, M. B. Crespo, A. P. Dold & van Jaarsv. (1 sp.) 138.7310 Genus Aulostemon Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (1 sp.) 138.7311 Genus Fusifilum Raf. (15 spp.) ### Tribus Massonieae Baker 138.7401 Genus Schizocarphus Van der Merwe (1 sp.) 138.7402 Genus Ledebouria Roth (102 spp.) 138.7403 Genus Eucomis L’Hér. (12 spp.) 138.7404 Genus Spetaea Wetschnig & Pfosser (1 sp.) 138.7405 Genus Daubenya Lindl. (8 spp.) 138.7406 Genus Veltheimia Gled. (2 spp.) 138.7407 Genus Lachenalia Jacq. (138 spp.) 138.7408 Genus Namophila U. Müll.-Doblies & D. Müll.-Doblies (1 sp.) 138.7409 Genus Massonia Thunb. ex L. fil. (26 spp.) ### Tribus Pseudoprospereae Manning & Goldblatt 138.7501 Genus Pseudoprospero Speta (1 sp.) ### Tribus Hyacintheae Dumort. 138.7601 Genus Barnardia Lindl. (1 sp.) 138.7602 Genus Zagrosia Speta (1 sp.) 138.7603 Genus Alrawia (Wendelbo) K. Perss. & Wendelbo (2 spp.) 138.7604 Genus Puschkinia Adams (8 spp.) 138.7605 Genus Brimeura Salisb. (3 spp.) 138.7606 Genus Hyacinthus L. (1 sp.) 138.7607 Genus Pseudomuscari Garbari & Greuter (8 spp.) 138.7608 Genus Fessia Speta (13 spp.) 138.7609 Genus Hyacinthoides Heist. ex Fabr. (12 spp.) 138.7610 Genus Leopoldia Herb. (32 spp.) 138.7611 Genus Prospero Salisb. (15 spp.) 138.7612 Genus Hyacinthella Schur (19 spp.) 138.7613 Genus Muscari Tourn. ex Mill. (56 spp.) 138.7614 Genus Bellevalia Lapeyr. (77 spp.) 138.7615 Genus Scilla L. (66 spp.) {{div col end}} {| style="background:#EEE9E9;" border="1" | align="left" | # ''[[Amaryllidaceae]]'' <small>Jaume St.-Hil.</small>, 80 rodova, 2 258 vrsta<ref>[http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Amaryllidaceae/ The Plant List Amaryllidaceae]</ref> # ''[[Asparagaceae]]'' <small>Juss.</small>, 128 rodova, 2 929 vrsta # ''[[Asphodelaceae]]'' (''[[Xanthorrhoeaceae]]'') <small>Dum.</small> 34 roda, 1,236 vrsta # ''[[Asteliaceae]]'' <small>Dum.</small> 4 roda, 37 vrsta # ''[[Blandfordiaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Boryaceae]]'' <small>(Baker) M.W. Chase, P.J. Rudall & Conran</small>, 2 roda, 12 vrsta # ''[[Doryanthaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 2 vrste # ''[[Hypoxidaceae]]'' <small>R.Br.</small>, 10 rodova, 154 vrste # ''[[Iridaceae]]'' <small>Juss.</small>, 68 rodova s 2 528 vrsta # ''[[Ixioliriaceae]]'' <small>T. Nakai</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Lanariaceae]]'' <small>R. Dahlgren & A. E. van Wyk</small>, 1 rod, 1 vrsta # ''[[Orchidaceae]]'' <small>Juss.</small>, 899 rodova, 27 801 vrsta # ''[[Tecophilaeaceae]]'' <small>Leybold</small>, 9 rodova, 26 vrsta # ''[[Xeronemataceae]]'' <small>M.W. Chase, P.J. Rudall & M.F. Fay</small>, 1 rod, 2 vrste |} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat|Asparagales}} [[Kategorija:Šparogolike| ]] [[Kategorija:Jednosupnice]] 1e6655u4hdnvsjcvhajoupg3m9n8pw8 6447091 6447084 2022-08-20T18:05:52Z Zeljko 1196 /* Porodice i rodovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Šparogolike'' | slika = Asperge in bloei Asparagus officinalis.jpg | slika_širina = 300px | slika_opis = ''[[Asparagus officinalis]]'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = '''Asparagales''' | ordo_autorstvo = <small>[[Johann Heinrich Friedrich Link|Link]]</small> }} [[Datoteka:Ophiopogon bodinieri - Kunming Botanical Garden - DSC03002.JPG|mini|''[[Ophiopogon bodinieri]]''.]] '''Asparagales''', biljni red iz razreda [[Liliopsida]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |journal= |access-date=24. svibnja 2012. |archive-date=13. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210313021641/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |url-status=dead }}</ref> kojemu (po jednom sistemu) pripada preko 36 600 vrsta u 14 niže navedenih porodica.<ref>[http://www.ucmp.berkeley.edu/monocots/liliflorae/asparagales.html Asparagales]</ref> == Porodice i rodovi == {{div col|cols=2}} # '''Familia ''[[Orchidaceae]]''''' <small>Juss.</small> (30739 spp.) ## Subfamilia ''[[Apostasioideae]]'' <small>(Lindl.) Horan.</small> ### ''[[Apostasia]]'' <small>Blume</small> (9 spp.) ### ''[[Neuwiedia]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) ## Subfamilia ''[[Vanilloideae]]'' <small>Szlach.</small> ### Tribus ''[[Pogonieae]]'' <small>Pfetzer ex Garay & Dunst.</small> #### ''[[Duckeella]]'' <small>Porto & Brade</small> (8 spp.) #### ''[[Pogonia]]'' <small>Juss.</small> (5 spp.) #### ''[[Cleistesiopsis]]'' <small>Pansarin & F. Barros</small> (3 spp.) #### ''[[Cleistes]]'' <small>Rich.</small> (48 spp.) #### ''[[Isotria]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Vanilleae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Epistephium]]'' <small>Kunth</small> (28 spp.) #### ''[[Clematepistephium]]'' <small>N. Hallé</small> (1 sp.) #### ''[[Eriaxis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Lecanorchis]]'' <small>Blume</small> (22 spp.) #### ''[[Vanilla]]'' <small>Mill.</small> (138 spp.) #### ''[[Cyrtosia]]'' <small>Blume</small> (7 spp.) #### ''[[Galeola]]'' <small>Lour.</small> (5 spp.) #### ''[[Erythrorchis]]'' <small>Blume</small> (2 spp.) #### ''[[Pseudovanilla]]'' <small>Garay</small> (8 spp.) ## Subfamilia ''[[Cypripedioideae]]'' <small>Lindl. ex Endl.</small> ### ''[[Selenipedium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (12 spp.) ### ''[[Cypripedium]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ### ''[[Phragmipedium]]'' <small>Rolfe</small> (27 spp.) ### ''[[Mexipedium]]'' <small>V. A. Albert & M. W. Chase</small> (1 sp.) ### ''[[Paphiopedilum]]'' <small>Pfitzer</small> (104 spp.) ## Subfamilia ''[[Orchidoideae]]'' <small>Eaton</small> ### Tribus ''[[Codonorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Codonorchis]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Orchideae]]'' <small>Small</small> #### Subtribus ''[[Huttonaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Huttonaea]]'' <small>Harv.</small> (5 spp.) ##### ''[[Pachites]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Brownleeinae]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> ##### ''[[Brownleea]]'' <small>Harv. ex Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Disperis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Coryciinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pterygodium]]'' <small>Sw.</small> (19 spp.) ##### ''[[Corycium]]'' <small>Sw.</small> (13 spp.) ##### ''[[Evotella]]'' <small>Kurzweil & H. P. Linder</small> (2 spp.) ##### ''[[Ceratandra]]'' <small>Eckl. ex F. A. Bauer</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Disinae]]'' <small>Lindl. ex Benth.</small> ##### ''[[Disa]]'' <small>Bergius</small> (184 spp.) #### Subtribus ''[[Satyriinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Satyrium]]'' <small>Sw.</small> (91 spp.) #### Subtribus ''[[Habenariinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Herminium]]'' <small>L.</small> (51 spp.) ##### ''[[Hsenhsua]]'' <small>X. H. Jin, Schuit. & W. T. Jin</small> (1 sp.) ##### ''[[xHerminorchis]]'' <small>P. Fourn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Tylostigma]]'' <small>Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Oligophyton]]'' <small>H. P. Linder</small> (1 sp.) ##### ''[[Benthamia]]'' <small>A. Rich.</small> (32 spp.) ##### ''[[Pecteilis]]'' <small>Raf.</small> (10 spp.) ##### ''[[Gennaria]]'' <small>Parl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Peristylus]]'' <small>Blume</small> (101 spp.) ##### ''[[Stenoglottis]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Habenaria]]'' <small>Willd.</small> (899 spp.) ##### ''[[Odisha]]'' <small>S. Misra</small> (2 spp.) ##### ''[[Centrostigma]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Bonatea]]'' <small>Willd.</small> (13 spp.) ##### ''[[Cynorkis]]'' <small>Thouars</small> (180 spp.) ##### ''[[Thulinia]]'' <small>P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Veyretella]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (2 spp.) ##### ''[[Cooktownia]]'' <small>D. L. Jones</small> (1 sp.) ##### ''[[Platycoryne]]'' <small>Rchb. fil.</small> (21 spp.) ##### ''[[Aziza]]'' <small>Farminhão & D´haijère</small> (1 sp.) ##### ''[[Megalorchis]]'' <small>H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Diplomeris]]'' <small>D. Don</small> (3 spp.) ##### ''[[Roeperocharis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (9 spp.) ##### ''[[Holothrix]]'' <small>Rich.</small> (45 spp.) ##### ''[[Brachycorythis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Neobolusia]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Schizochilus]]'' <small>Sond.</small> (11 spp.) ##### ''[[Dracomonticola]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Orchidinae]]'' <small>Dressler & Dodson ex Reveal</small> ##### ''[[Neotinea]]'' <small>Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chamorchis]]'' <small>Rich.</small> (1 sp.) ##### ''[[Steveniella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Himantoglossum]]'' <small>W. D. J. Koch</small> (10 spp.) ##### ''[[xOrchimantoglossum]]'' <small>Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Ophrys]]'' <small>L.</small> (84 spp.) ##### ''[[Serapias]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ##### ''[[xSerapicamptis]]'' <small>Godfery</small> (3 spp.) ##### ''[[xSerapirhiza]]'' <small>Potucek</small> (0 sp.) ##### ''[[Anacamptis]]'' <small>Rich.</small> (21 spp.) ##### ''[[Orchis]]'' <small>L.</small> (26 spp.) ##### ''[[Traunsteinera]]'' <small>Rchb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudorchis]]'' <small>Ség.</small> (2 spp.) ##### ''[[xPseudorhiza]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudanthera]]'' <small>McKean</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudinium]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Platanthera]]'' <small>Rich.</small> (149 spp.) ##### ''[[Galearis]]'' <small>Raf.</small> (11 spp.) ##### ''[[xDactylanthera]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dactylorhiza]]'' <small>Neck.</small> (53 spp.) ##### ''[[xDactyloglossum]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymnoglossum]]'' <small>Rolfe</small> (0 sp.) ##### ''[[Gymnadenia]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[xGymnigritella]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[Nigritella]]'' <small>Rich.</small> (12 spp.) ##### ''[[xDactylodenia]]'' <small>Garay & H. R. Sweet</small> (3 spp.) ##### ''[[xOrchigymnadenia]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudadenia]]'' <small>P. F. Hunt</small> (1 sp.) ##### ''[[xGymnotraunsteinera]]'' <small>Cif. & Giacom.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymplatanthera]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseuditella]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Sirindhornia]]'' <small>H. A. Pedersen & Suksathan</small> (3 spp.) ##### ''[[Hemipilia]]'' <small>Lindl.</small> (72 spp.) #### Subtribus ''[[Vietorchidinae]]'' <small>Aver.</small> ##### ''[[Silvorchis]]'' <small>J. J. Sm.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Diurideae]]'' <small>Endl. ex Butzin</small> #### Subtribus ''[[Rhizanthellinae]]'' <small>R. S. Rogers</small> ##### ''[[Rhizanthella]]'' <small>R. S. Rogers</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Prasophyllinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Prasophyllum]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) ##### ''[[Genoplesium]]'' <small>R. Br.</small> (59 spp.) ##### ''[[Microtis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) #### Subtribus ''[[Cryptostylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Cryptostylis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) ##### ''[[Coilochilus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Drakaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Chiloglottis]]'' <small>R. Br.</small> (27 spp.) ##### ''[[Drakaea]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Spiculaea]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arthrochilus]]'' <small>F. Muell.</small> (15 spp.) ##### ''[[Paracaleana]]'' <small>Blaxell</small> (14 spp.) ##### ''[[Caleana]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Megastylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Rimacola]]'' <small>Rupp</small> (1 sp.) ##### ''[[Lyperanthus]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ##### ''[[Waireia]]'' <small>D. L. Jones, Clem. & Molloy</small> (1 sp.) ##### ''[[Pyrorchis]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (2 spp.) ##### ''[[Burnettia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Leporella]]'' <small>A. S. George</small> (1 sp.) ##### ''[[Megastylis]]'' <small>(Schltr.) Schltr.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Acianthinae]]'' <small>(Lindl.) Schltr.</small> ##### ''[[Stigmatodactylus]]'' <small>Maxim. ex Makino</small> (26 spp.) ##### ''[[Cyrtostylis]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Acianthus]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[Townsonia]]'' <small>Cheeseman</small> (3 spp.) ##### ''[[Corybas]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) #### Subtribus ''[[Diuridinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Diuris]]'' <small>Sm.</small> (104 spp.) ##### ''[[Orthoceras]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Caladeniinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Aporostylis]]'' <small>Rupp & Hatch</small> (1 sp.) ##### ''[[Adenochilus]]'' <small>Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eriochilus]]'' <small>R. Br.</small> (12 spp.) ##### ''[[Leptoceras]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Praecoxanthus]]'' <small>Hopper & A. P. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Elythranthera]]'' <small>(Lindl.) A. S. George</small> (2 spp.) ##### ''[[Pheladenia]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (1 sp.) ##### ''[[Caladenia]]'' <small>R. Br.</small> (310 spp.) #### Subtribus ''[[Thelymitrinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn</small>. ##### ''[[Calochilus]]'' <small>R. Br.</small> (28 spp.) ##### ''[[Epiblema]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Thelymitra]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (118 spp.) ### Tribus ''[[Cranichideae]]'' <small>(Lindl.) Endl.</small> #### Subtribus ''[[Chloraeinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Chloraea (Plantae)|Chloraea]]'' <small>Lindl.</small> (52 spp.) ##### ''[[Gavilea]]'' <small>Poepp.</small> (17 spp.) ##### ''[[Bipinnula]]'' <small>Comm. ex Juss.</small> (12 spp.) #### Subtribus ''[[Pterostylidinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Pterostylis]]'' <small>R. Br.</small> (311 spp.) ##### ''[[Achlydosa]]'' <small>M. A. Clem. & D. L. Jones</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Physurinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Pachyplectron]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Microchilus]]'' <small>C. Presl</small> (273 spp.) ##### ''[[Erythrodes]]'' <small>Blume</small> (24 spp.) ##### ''[[Goodyera]]'' <small>R. Br.</small> (94 spp.) ##### ''[[Danhatchia]]'' <small>Garay & Christenson</small> (3 spp.) ##### ''[[Gonatostylis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Halleorchis]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (1 sp.) ##### ''[[Platylepis]]'' <small>A. Rich.</small> (20 spp.) ##### ''[[Schuitemania]]'' <small>Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Orchipedum]]'' <small>Breda, Kuhl & Hasselt</small> (3 spp.) ##### ''[[Herpysma]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hylophila]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Lepidogyne]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurycentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cystorchis]]'' <small>Blume</small> (19 spp.) ##### ''[[Zeuxinella]]'' <small>Aver.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ludisia]]'' <small>A. Rich.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dossinia]]'' <small>C. Morren</small> (1 sp.) ##### ''[[Macodes]]'' <small>(Blume) Lindl.</small> (12 spp.) ##### ''[[Papuaea]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chamaegastrodia]]'' <small>Makino & F. Maek.</small> (3 spp.) ##### ''[[Cheirostylis]]'' <small>Blume</small> (61 spp.) ##### ''[[Zeuxine]]'' <small>Lindl.</small> (83 spp.) ##### ''[[Hetaeria]]'' <small>Blume</small> (27 spp.) ##### ''[[Rhomboda]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Vrydagzynea]]'' <small>Blume</small> (42 spp.) ##### ''[[Odontochilus]]'' <small>Blume</small> (75 spp.) ##### ''[[Anoectochilus]]'' <small>Blume</small> (48 spp.) ##### ''[[Aenhenrya]]'' <small>Gopalan</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Manniellinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Manniella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Cranichidinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Prescottia]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Galeoglossum]]'' <small>A. Rich. & Galeotti</small> (3 spp.) ##### ''[[Stenoptera]]'' <small>C. Presl</small> (11 spp.) ##### ''[[Gomphichis]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) ##### ''[[Porphyrostachys]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Solenocentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pseudocentrum]]'' <small>Lindl.</small> (16 spp.) ##### ''[[Baskervilla]]'' <small>Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Ponthieva]]'' <small>R. Br.</small> (74 spp.) ##### ''[[Pterichis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Cranichis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) ##### ''[[Fuertesiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Nezahualcoyotlia]]'' <small>R. González</small> (1 sp.) ##### ''[[Altensteinia]]'' <small>Kunth</small> (8 spp.) ##### ''[[Aa (biljni rod)|Aa]]'' <small>Rchb. fil.</small> (25 spp.) ##### ''[[Myrosmodes]]'' <small>Rchb. fil.</small> (17 spp.) #### Subtribus ''[[Discyphinae]]'' ##### ''[[Discyphus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Spiranthinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Cotylolabium]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Stenorrhynchos]]'' Rich.</small> (9 spp.) ##### ''[[Eltroplectris]]'' Raf.</small> (16 spp.) ##### ''[[Mesadenella]]'' Pabst & Garay</small> (11 spp.) ##### ''[[Sacoila]]'' Raf.</small> (9 spp.) ##### ''[[Pteroglossa]]'' Schltr.</small> (16 spp.) ##### ''[[Skeptrostachys]]'' Garay</small> (13 spp.) ##### ''[[Lyroglossa]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cyclopogon]]'' C. Presl</small> (96 spp.) ##### ''[[Hapalorchis]]'' Schltr.</small> (14 spp.) ##### ''[[Pelexia]]'' Poit. ex Rich.</small> (100 spp.) ##### ''[[Sarcoglottis]]'' C. Presl</small> (57 spp.) ##### ''[[Veyretia]]'' Szlach.</small> (10 spp.) ##### ''[[Thelyschista]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Coccineorchis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Odontorrhynchus]]'' <small>M. N. Correa</small> (8 spp.) ##### ''[[Sauroglossum]]'' Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Buchtienia]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Brachystele]]'' Schltr.</small> (23 spp.) ##### ''[[Degranvillea]]'' Determann</small> (1 sp.) ##### ''[[Cybebus]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurystyles]]'' Wawra</small> (24 spp.) ##### ''[[Lankesterella]]'' Ames</small> (9 spp.) ##### ''[[Quechua (biljni rod)|Quechua]]'' <small>Salazar & L. Jost</small> (1 sp.) ##### ''[[Nothostele]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Spiranthes]]'' Rich.</small> (43 spp.) ##### ''[[Dichromanthus]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Deiregyne]]'' Schltr.</small> (25 spp.) ##### ''[[Svenkoeltzia]]'' Burns-Bal.</small> (3 spp.) ##### ''[[Sotoa]]'' Salazar</small> (1 sp.) ##### ''[[Aulosepalum]]'' Garay</small> (9 spp.) ##### ''[[Beloglottis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Mesadenus]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Stalkya]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Funkiella]]'' Schltr.</small> (11 spp.) ##### ''[[Microthelys]]'' Garay</small> (4 spp.) ##### ''[[Schiedeella]]'' Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Greenwoodiella]]'' Salazar, Hern.-López & J. Sharma</small> (3 spp.) ##### ''[[Physogyne]]'' Garay</small> (3 spp.) ##### ''[[Pseudogoodyera]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Aracamunia]]'' Carnevali & I. Ramírez</small> (1 sp.) ##### ''[[Helonoma]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Kionophyton]]'' Garay</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Galeottiellinae]]'' <small>Salazar & M. W. Chase</small> ##### ''[[Galeottiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ## Subfamily ''[[Epidendroideae]]'' <small>Lindl.</small> ### Tribus ''[[Neottieae]]'' <small>Lindl.</small> #### ''[[Neottia]]'' Guett.</small> (78 spp.) #### ''[[Holopogon]]'' Kom. & Nevski</small> (7 spp.) #### ''[[Diplandrorchis]]'' S. C. Chen</small> (1 sp.) #### ''[[Aphyllorchis]]'' Blume</small> (21 spp.) #### ''[[Epipactis]]'' Sw.</small> (65 spp.) #### ''[[Cephalanthera]]'' Rich.</small> (22 spp.) #### ''[[xCephalopactis]]'' Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) #### ''[[Limodorum]]'' Boehm.</small> (2 spp.) #### ''[[Palmorchis]]'' Barb. Rodr.</small> (39 spp.) ### Tribus ''[[Sobralieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Sertifera]]'' <small>Lindl. & Rchb. fil.</small> (10 spp.) #### ''[[Elleanthus]]'' <small>C. Presl</small> (132 spp.) #### ''[[Sobralia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (169 spp.) ### Tribus ''[[Triphoreae]]'' <small>Dressler</small> #### Subtribus ''[[Diceratostelinae]]'' <small>(Dressler) Szlach.</small> ##### ''[[Diceratostele]]'' <small>Summerh.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Triphorinae (Plantae)|Triphorinae]]'' <small>(Dressler) Szlach.</small> ##### ''[[Triphora]]'' Nutt.</small> (23 spp.) ##### ''[[Monophyllorchis]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pogoniopsis]]'' Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Psilochilus]]'' Barb. Rodr.</small> (19 spp.) ### Tribus ''[[Xerorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Xerorchis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Wullschlaegelieae]]'' #### ''[[Wullschlaegelia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Gastrodieae]]'' <small>Lindl.</small> #### ''[[Gastrodia]]'' R. Br.</small> (97 spp.) #### ''[[Uleiorchis]]'' Hoehne</small> (4 spp.) #### ''[[Auxopus]]'' Schltr.</small> (4 spp.) #### ''[[Didymoplexis]]'' Griff.</small> (31 spp.) ### Tribus ''[[Nervilieae]]'' <small>Dressler</small> #### Subtribus [[Nerviliinae]] <small>Schltr.</small> ##### ''[[Nervilia]]'' <small>Comm. ex Gaudich.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Epipogoniinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Epipogium]]'' <small>Borkh.</small> (6 spp.) ##### ''[[Stereosandra]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Tropidieae]]'' <small>(Pfitzer) Dressler</small> #### ''[[Tropidia]]'' <small>Lindl.</small> (35 spp.) #### ''[[Corymborkis]]'' <small>Thouars</small> (9 spp.) ### Tribus ''[[Thaieae]]'' <small>X. G. Jin & X. G. Xiang</small> #### ''[[Thaia (Plantae)|Thaia]]'' <small>Seidenf.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Arethuseae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Arethusinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Calopogon]]'' R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Arethusa]]'' L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Anthogonium]]'' Wall. ex Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arundina]]'' Blume</small> (1 sp.) ##### ''[[Eleorchis]]'' F. Maek.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Coelogyninae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pleione]]'' D. Don</small> (24 spp.) ##### ''[[Thunia]]'' Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Dilochia]]'' Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Thuniopsis]]'' L. Li, D. P. Ye & Shi J. Li</small> (2 spp.) ##### ''[[Bletilla]]'' Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Mengzia]]'' W. C. Huang, Z. J. Liu & C. Hu</small> (1 sp.) ##### ''[[Aglossorrhyncha]]'' Schltr.</small> (12 spp.) ##### ''[[Glomera]]'' Blume</small> (157 spp.) ##### ''[[Coelogyne]]'' Lindl.</small> (607 spp.) ### Tribus ''[[Malaxideae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Dendrobiinae]]'' ##### ''[[Epigeneium]]'' <small>Gagnep.</small> (43 spp.) ##### ''[[Dendrobium]]'' <small>Sw.</small> (1624 spp.) ##### ''[[Bulbophyllum]]'' <small>Thouars</small> (2180 spp.) #### Subtribus ''[[Malaxidinae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> ##### ''[[Liparis]]'' Rich.</small> (329 spp.) ##### ''[[Stichorkis]]'' Thouars</small> (115 spp.) ##### ''[[Blepharoglossum]]'' (Schltr.) L. Li</small> (38 spp.) ##### ''[[Ypsilorchis]]'' Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen</small> (1 sp.) ##### ''[[Dienia]]'' Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Crepidium]]'' Blume</small> (307 spp.) ##### ''[[Oberonioides]]'' Szlach.</small> (7 spp.) ##### ''[[Malaxis]]'' Sol. ex Sw.</small> (175 spp.) ##### ''[[Crossoliparis]]'' Marg.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tamayorkis]]'' Szlach.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hammarbya]]'' Kuntze</small> (1 sp.) ##### ''[[Crossoglossa]]'' Dressler & Dodson</small> (50 spp.) ##### ''[[Alatiliparis]]'' Marg. & Szlach.</small> (14 spp.) ##### ''[[Orestias]]'' Ridl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Oberonia]]'' Lindl.</small> (343 spp.) ##### ''[[Hippeophyllum]]'' Schltr.</small> (10 spp.) ### Tribus ''[[Podochileae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Podochilus]]'' Blume</small> (65 spp.) #### ''[[Appendicula]]'' Blume</small> (156 spp.) #### ''[[Ascidieria]]'' Seidenf.</small> (9 spp.) #### ''[[Eria]]'' Lindl.</small> (44 spp.) #### ''[[Bryobium]]'' Lindl.</small> (29 spp.) #### ''[[Aeridostachya]]'' (Hook. fil.) Brieger</small> (21 spp.) #### ''[[Cylindrolobus]]'' Blume</small> (84 spp.) #### ''[[Callostylis]]'' Blume</small> (5 spp.) #### ''[[Bambuseria]]'' Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen</small> (2 spp.) #### ''[[Pseuderia]]'' Schltr.</small> (21 spp.) #### ''[[Dendrolirium]]'' Blume</small> (15 spp.) #### ''[[Pinalia]]'' Buch.-Ham. ex D. Don</small> (181 spp.) #### ''[[Campanulorchis]]'' Brieger</small> (4 spp.) #### ''[[Strongyleria]]'' (Pfitzer) Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen</small> (4 spp.) #### ''[[Mycaranthes]]'' Blume</small> (39 spp.) #### ''[[Dilochiopsis]]'' (Hook. fil.) Brieger</small> (1 sp.) #### ''[[Trichotosia]]'' Blume</small> (80 spp.) #### ''[[Oxystophyllum]]'' Blume</small> (36 spp.) #### ''[[Porpax]]'' Lindl.</small> (56 spp.) #### ''[[Epiblastus]]'' Schltr.</small> (23 spp.) #### ''[[Ceratostylis]]'' Blume</small> (155 spp.) #### ''[[Mediocalcar]]'' J. J. Sm.</small> (17 spp.) #### ''[[Cryptochilus]]'' Wall.</small> (8 spp.) #### ''[[Poaephyllum]]'' Ridl.</small> (8 spp.) #### Subtribus ''[[Thelasinae]]'' <small>Ridl.</small> ##### ''[[Ridleyella]]'' Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Octarrhena]]'' Thwaites</small> (57 spp.) ##### ''[[Thelasis]]'' Blume</small> (29 spp.) ##### ''[[Phreatia]]'' Lindl.</small> (212 spp.) ### Tribus ''[[Collabieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Acanthephippium]]'' Blume ex Endl.</small> (12 spp.) #### ''[[Ancistrochilus]]'' Rolfe</small> (2 spp.) #### ''[[Styloglossum]]'' Breda, Kuhl & Hasselt</small> (47 spp.) #### ''[[Calanthe]]'' R. Br.</small> (177 spp.) #### ''[[Phaius]]'' Lour.</small> (46 spp.) #### ''[[Cephalantheropsis]]'' Guillaumin</small> (5 spp.) #### ''[[Preptanthe]]'' Rchb. fil.</small> (8 spp.) #### ''[[Gastrorchis]]'' Thouars</small> (11 spp.) #### ''[[Chrysoglossum]]'' Blume</small> (4 spp.) #### ''[[Eriodes]]'' Rolfe</small> (1 sp.) #### ''[[Spathoglottis]]'' Blume</small> (41 spp.) #### ''[[Ipsea]]'' Lindl.</small> (3 spp.) #### ''[[Pachystoma]]'' Blume</small> (3 spp.) #### ''[[Plocoglottis]]'' Blume</small> (37 spp.) #### ''[[Pilophyllum]]'' Schltr.</small> (1 sp.) #### ''[[Diglyphosa]]'' Blume</small> (1 sp.) #### ''[[Risleya]]'' King & Pantl.</small> (1 sp.) #### ''[[Collabium]]'' Blume</small> (15 spp.) #### ''[[Nephelaphyllum]]'' Blume</small> (11 spp.) #### ''[[Hancockia]]'' Rolfe</small> (1 sp.) #### ''[[Tainia]]'' Blume</small> (38 spp.) ### Tribus ''[[Vandeae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Adrorhizinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Adrorhizon]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sirhookera]]'' <small>Kuntze</small> (2 spp.) ##### ''[[Bromheadia]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) #### Subtribus ''[[Polystachyinae]]'' ##### ''[[Polystachya]]'' <small>Hook.</small> (262 spp.) ##### ''[[Hederorkis]]'' <small>Thouars</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Angraecinae]]'' ##### ''[[Angraecum]]'' Bory</small> (223 spp.) ##### ''[[Jumellea]]'' Schltr.</small> (66 spp.) ##### ''[[Lemurorchis]]'' Kraenzl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sobennikoffia]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Oeoniella]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Ambrella]]'' H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Lemurella]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cryptopus]]'' Lindl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Neobathiea]]'' Schltr.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oeonia]]'' Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Aeranthes]]'' Lindl.</small> (47 spp.) ##### ''[[Calyptrochilum]]'' Kraenzl.</small> (3 spp.) ##### ''[[Listrostachys]]'' Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Campylocentrum]]'' Benth.</small> (88 spp.) ##### ''[[Dendrophylax]]'' Rchb. fil.</small> (15 spp.) ##### ''[[Erasanthe]]'' P. J. Cribb, Hermans & D. L. Roberts</small> (1 sp.) ##### ''[[Aerangis]]'' Rchb. fil.</small> (58 spp.) ##### ''[[Summerhayesia]]'' P. J. Cribb</small> (3 spp.) ##### ''[[Amesiella]]'' Schltr. ex Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Microcoelia]]'' Lindl.</small> (33 spp.) ##### ''[[Chauliodon]]'' Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Taeniorrhiza]]'' Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dinklageella]]'' Mansf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Solenangis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Beclardia]]'' A. Rich.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eurychone]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eggelingia]]'' Summerh.</small> (3 spp.) ##### ''[[Tridactyle]]'' Schltr.</small> (46 spp.) ##### ''[[Cardiochilos]]'' P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Nephrangis]]'' (Schltr.) Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ypsilopus]]'' Summerh.</small> (13 spp.) ##### ''[[Ancistrorhynchus]]'' Finet</small> (18 spp.) ##### ''[[Bolusiella]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Plectrelminthus]]'' Raf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cyrtorchis]]'' Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Planetangis]]'' Stévart & Farminhão</small> (1 sp.) ##### ''[[Podangis]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Kylicanthe]]'' Descourv., Stévart & Droissart</small> (7 spp.) ##### ''[[Diaphananthe]]'' Schltr.</small> (30 spp.) ##### ''[[Rhipidoglossum]]'' Schltr.</small> (49 spp.) ##### ''[[Sarcorhynchus]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Mystacidium]]'' Lindl.</small> (24 spp.) ##### ''[[Sphyrarhynchus]]'' Mansf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Angraecopsis]]'' Kraenzl.</small> (19 spp.) ##### ''[[Triceratorhynchus]]'' Summerh.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Aeridinae]]'' ##### ''[[Pennilabium]]'' J. J. Sm.</small> (18 spp.) ##### ''[[Ceratocentron]]'' Senghas</small> (1 sp.) ##### ''[[Hymenorchis]]'' Schltr.</small> (14 spp.) ##### ''[[Omoea]]'' Blume</small> (2 spp.) ##### ''[[Santotomasia]]'' Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Trachoma]]'' Garay</small> (16 spp.) ##### ''[[Tuberolabium]]'' Yamam.</small> (13 spp.) ##### ''[[Porrorhachis]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Saccolabium]]'' Blume</small> (4 spp.) ##### ''[[Chamaeanthus]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chroniochilus]]'' J. J. Sm.</small> (5 spp.) ##### ''[[Grosourdya]]'' Rchb. fil.</small> (34 spp.) ##### ''[[Kipandiorchis]]'' P. O´Byrne & Gokusing</small> (2 spp.) ##### ''[[Luisia]]'' Gaudich.</small> (49 spp.) ##### ''[[Gastrochilus]]'' D. Don</small> (81 spp.) ##### ''[[Biermannia]]'' King & Pantl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Taprobanea]]'' Christenson</small> (1 sp.) ##### ''[[Dyakia]]'' Christenson</small> (1 sp.) ##### ''[[Dryadorchis]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Phragmorchis]]'' L. O. Williams</small> (1 sp.) ##### ''[[Robiquetia]]'' Gaudich.</small> (93 spp.) ##### ''[[Malleola]]'' J. J. Sm. & Schltr. ex Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Uncifera]]'' Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Aerides]]'' Lour.</small> (30 spp.) ##### ''[[Papilionanthe]]'' Schltr.</small> (12 spp.) ##### ''[[Vanda]]'' Jones</small> (92 spp.) ##### ''[[Seidenfadenia]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Paraholcoglossum]]'' Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen</small> (2 spp.) ##### ''[[Holcoglossum]]'' Schltr.</small> (18 spp.) ##### ''[[Rhynchostylis]]'' Blume</small> (6 spp.) ##### ''[[Phalaenopsis]]'' Blume</small> (84 spp.) ##### ''[[Paraphalaenopsis]]'' A. D. Hawkes</small> (4 spp.) ##### ''[[Pteroceras]]'' Hasselt ex Hassk.</small> (13 spp.) ##### ''[[Brachypeza]]'' Schltr. ex Garay</small> (12 spp.) ##### ''[[Macropodanthus]]'' L. O. Williams</small> (12 spp.) ##### ''[[Dimorphorchis]]'' Rolfe</small> (10 spp.) ##### ''[[Cottonia]]'' Wight</small> (1 sp.) ##### ''[[Diploprora]]'' Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Drymoanthus]]'' Nicholls</small> (8 spp.) ##### ''[[Vandopsis]]'' Pfitzer</small> (2 spp.) ##### ''[[Cymbilabia]]'' D. K. Liu & Ming H. Li</small> (3 spp.) ##### ''[[Sarcanthopsis]]'' Garay</small> (6 spp.) ##### ''[[Acampe]]'' Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Saccolabiopsis]]'' J. J. Sm.</small> (15 spp.) ##### ''[[Schoenorchis]]'' Reinw.</small> (30 spp.) ##### ''[[Seidenfadeniella]]'' C. S. Kumar</small> (4 spp.) ##### ''[[Pelatantheria]]'' Ridl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Jejewoodia]]'' Szlach.</small> (6 spp.) ##### ''[[Trichoglottis]]'' Blume</small> (86 spp.) ##### ''[[Pomatocalpa]]'' Breda, Kuhl & Hasselt</small> (24 spp.) ##### ''[[Plectorrhiza]]'' Dockrill</small> (6 spp.) ##### ''[[Renanthera]]'' Lour.</small> (26 spp.) ##### ''[[Sarcoglyphis]]'' Garay</small> (14 spp.) ##### ''[[Cleisomeria]]'' Lindl. ex G. Don</small> (2 spp.) ##### ''[[Diplocentrum]]'' Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Smitinandia]]'' Holttum</small> (3 spp.) ##### ''[[Deceptor]]'' Seidenf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cleisostomopsis]]'' Seidenf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cleisostoma]]'' Blume</small> (107 spp.) ##### ''[[Stereochilus]]'' Lindl.</small> (9 spp.) ##### ''[[Micropera]]'' Lindl.</small> (21 spp.) ##### ''[[Bidoupia]]'' Aver., Ormerod & Duy</small> (2 spp.) ##### ''[[Arachnis]]'' Blume</small> (18 spp.) ##### ''[[Ascochilus]]'' Ridl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Bogoria]]'' J. J. Sm.</small> (12 spp.) ##### ''[[Thrixspermum]]'' Lour.</small> (199 spp.) ##### ''[[Cleisocentron]]'' Brühl</small> (9 spp.) ##### ''[[Rhynchogyna]]'' Seidenf. & Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Chiloschista]]'' Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Sarcochilus]]'' R. Br.</small> (25 spp.) ##### ''[[Ophioglossella]]'' Schuit. & Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Mobilabium]]'' Rupp</small> (1 sp.) ##### ''[[Peristeranthus]]'' P. F. Hunt</small> (1 sp.) ##### ''[[Rhinerrhiza]]'' Rupp</small> (2 spp.) ##### ''[[Parasarcochilus]]'' Dockrill</small> (3 spp.) ##### ''[[Eclecticus]]'' P. O´Byrne</small> (1 sp.) ##### ''[[Adenoncos]]'' Blume</small> (18 spp.) ##### ''[[Microsaccus]]'' Blume</small> (13 spp.) ##### ''[[Calymmanthera]]'' Schltr.</small> (6 spp.) ##### ''[[Sarcophyton]]'' Garay</small> (3 spp.) ##### ''[[Taeniophyllum]]'' Blume</small> (245 spp.) ### Tribus ''[[Cymbidieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### Subtribus ''[[Cymbidiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Cymbidium]]'' Sw.</small> (80 spp.) ##### ''[[Acriopsis]]'' Reinw. ex Blume</small> (6 spp.) ##### ''[[Thecopus]]'' Seidenf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Thecostele]]'' Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Devogelia]]'' Schuit.</small> (1 sp.) ##### ''[[Grammatophyllum]]'' Blume</small> (13 spp.) ##### ''[[Porphyroglottis]]'' <small>Ridl.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Eulophiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Dipodium]]'' <small>R. Br.</small> (40 spp.) ##### ''[[Ansellia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Claderia]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Imerinaea]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Graphorkis]]'' <small>Thouars</small> (4 spp.) ##### ''[[Eulophia]]'' <small>R. Br.</small> (275 spp.) #### Subtribus ''[[Catasetinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Cyanaeorchis]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Grobya]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Galeandra]]'' <small>Lindl.</small> (32 spp.) ##### ''[[Clowesia]]'' <small>Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Catasetum]]'' <small>Rich. ex Kunth</small> (182 spp.) ##### ''[[Dressleria]]'' <small>Dodson</small> (13 spp.) ##### ''[[Cycnoches]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) ##### ''[[Mormodes]]'' <small>Lindl.</small> (89 spp.) #### Subtribus ''[[Cyrtopodiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Cyrtopodium]]'' <small>R. Br.</small> (49 spp.) #### Subtribus ''[[Oncidiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Psychopsis]]'' <small>Raf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Psychopsiella]]'' <small>Lückel & Braem</small> (1 sp.) ##### ''[[Trichopilia]]'' <small>Lindl.</small> (43 spp.) ##### ''[[Cuitlauzina]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (9 spp.) ##### ''[[Rossioglossum]]'' <small>(Schltr.) Garay & G. C. Kenn.</small> (12 spp.) ##### ''[[Cohniella]]'' <small>Pfitzer</small> (26 spp.) ##### ''[[Trichocentrum]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (65 spp.) ##### ''[[Grandiphyllum]]'' <small>Docha Neto</small> (11 spp.) ##### ''[[Saundersia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Lockhartia]]'' <small>Hook.</small> (33 spp.) ##### ''[[Ornithocephalus]]'' <small>Hook.</small> (54 spp.) ##### ''[[Dunstervillea]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Caluera]]'' <small>Dodson & Determann</small> (5 spp.) ##### ''[[Eloyella]]'' <small>P. Ortiz</small> (10 spp.) ##### ''[[Zygostates]]'' <small>Lindl.</small> (28 spp.) ##### ''[[Phymatidium]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Rauhiella]]'' <small>Pabst & P. I. S. Braga</small> (3 spp.) ##### ''[[Chytroglossa]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Thysanoglossa]]'' <small>Porto & Brade</small> (3 spp.) ##### ''[[Platyrhiza]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hintonella]]'' <small>Ames</small> (1 sp.) ##### ''[[Centroglossa]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (7 spp.) ##### ''[[Trichoceros]]'' <small>Kunth</small> (9 spp.) ##### ''[[Telipogon]]'' <small>Mutis ex Kunth</small> (247 spp.) ##### ''[[Hofmeisterella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Fernandezia]]'' <small>Lindl.</small> (104 spp.) ##### ''[[Vitekorchis]]'' <small>Romowicz & Szlach.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oncidium]]'' <small>Sw.</small> (374 spp.) ##### ''[[Ecuadorella]]'' <small>Dodson & G. A. Romero</small> (3 spp.) ##### ''[[Nohawilliamsia]]'' <small>M. W. Chase & Whitten</small> (1 sp.) ##### ''[[Otoglossum]]'' <small>(Schltr.) Garay & Dunst.</small> (24 spp.) ##### ''[[Cyrtochiloides]]'' <small>N. H. Williams & M. W. Chase</small> (3 spp.) ##### ''[[Miltoniopsis]]'' <small>God.-Leb.</small> (6 spp.) ##### ''[[Caucaea]]'' <small>Schltr.</small> (26 spp.) ##### ''[[Cyrtochilum]]'' <small>Kunth</small> (204 spp.) ##### ''[[Miltonia]]'' <small>Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Cischweinfia]]'' <small>Dressler & N. H. Williams</small> (11 spp.) ##### ''[[Oliveriana]]'' <small>Rchb. fil.</small> (14 spp.) ##### ''[[Systeloglossum]]'' <small>Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Aspasia]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Brassia]]'' <small>R. Br.</small> (67 spp.) ##### ''[[Tolumnia]]'' <small>Raf.</small> (26 spp.) ##### ''[[Erycina]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Rhynchostele]]'' <small>Rchb. fil.</small> (18 spp.) ##### ''[[Notyliopsis]]'' <small>P. Ortiz</small> (1 sp.) ##### ''[[Zelenkoa]]'' <small>Chase & Williams</small> (1 sp.) ##### ''[[Gomesa]]'' <small>R. Br.</small> (139 spp.) ##### ''[[Solenidium]]'' <small>Lindl.</small> (3 spp.) ##### ''[[Capanemia]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (17 spp.) ##### ''[[Plectrophora]]'' <small>H. Focke</small> (9 spp.) ##### ''[[Leochilus]]'' <small>Knowles & Westc.</small> (14 spp.) ##### ''[[Pterostemma]]'' <small>Kraenzl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Schunkea]]'' <small>Senghas</small> (1 sp.) ##### ''[[Suarezia]]'' <small>Dodson</small> (1 sp.) ##### ''[[Sanderella]]'' <small>Kuntze</small> (2 spp.) ##### ''[[Rodriguezia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (48 spp.) ##### ''[[Seegeriella]]'' <small>Senghas</small> (3 spp.) ##### ''[[Warmingia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (4 spp.) ##### ''[[Macradenia]]'' <small>R. Br.</small> (10 spp.) ##### ''[[Trizeuxis]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Macroclinium]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (48 spp.) ##### ''[[Santanderella]]'' <small>P. Ortiz</small> (1 sp.) ##### ''[[Cypholoron]]'' <small>Dodson & Dressler</small> (2 spp.) ##### ''[[Notylia]]'' <small>Lindl.</small> (52 spp.) ##### ''[[Polyotidium]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Sutrina]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Ionopsis]]'' <small>Kunth</small> (7 spp.) ##### ''[[Comparettia]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (88 spp.) ##### ''[[Quekettia]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Archivea]]'' <small>Christenson & Jenny</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Eriopsidinae]]'' <small>Szlach.</small> 125.6721 Genus Eriopsis Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Maxillariinae Benth. 125.6731 Genus Maxillaria Ruiz & Pav. (661 spp.) 125.6732 Genus Neomoorea Rolfe (1 sp.) 125.6733 Genus Lycaste Lindl. (50 spp.) 125.6734 Genus Anguloa Ruiz & Pav. (9 spp.) 125.6735 Genus Sudamerlycaste Archila (49 spp.) 125.6736 Genus Xylobium Lindl. (34 spp.) 125.6737 Genus Scuticaria Lindl. (12 spp.) 125.6738 Genus Rudolfiella Hoehne (7 spp.) 125.6739 Genus Bifrenaria Lindl. (23 spp.) 125.6740 Genus Guanchezia G. A. Romero & Carnevali (1 sp.) 125.6741 Genus Horvatia Garay (1 sp.) 125.6742 Genus Teuscheria Garay (10 spp.) #### Subtribus Zygopetalinae Schltr. 125.6751 Genus Zygopetalum Hook. (12 spp.) 125.6752 Genus Cryptarrhena R. Br. (2 spp.) 125.6753 Genus Dichaea Lindl. (131 spp.) 125.6754 Genus Benzingia Dodson (11 spp.) 125.6755 Genus Chaubardiella Garay (8 spp.) 125.6756 Genus Stenia Lindl. (23 spp.) 125.6757 Genus Huntleya Bateman ex Lindl. (15 spp.) 125.6758 Genus Kefersteinia Rchb. fil. (60 spp.) 125.6759 Genus xAckersteinia Neudecker (0 sp.) 125.6760 Genus Stenotyla Dressler (8 spp.) 125.6761 Genus Cochleanthes Raf. (1 sp.) 125.6762 Genus Warszewiczella Rchb. fil. (10 spp.) 125.6763 Genus Pescatoria Rchb. fil. (22 spp.) 125.6764 Genus Euryblema Dressler (2 spp.) 125.6765 Genus Chondroscaphe (Dressler) Senghas & Gerlach (14 spp.) 125.6766 Genus Daiotyla Dressler (5 spp.) 125.6767 Genus Echinorhyncha Dressler (5 spp.) 125.6768 Genus Aetheorhyncha Dressler (1 sp.) 125.6769 Genus Ixyophora Dressler (8 spp.) 125.6770 Genus Chondrorhyncha Lindl. (7 spp.) 125.6771 Genus Pridgeonia Pupulin (1 sp.) 125.6772 Genus Cheiradenia Lindl. (1 sp.) 125.6773 Genus Warreella Schltr. (2 spp.) 125.6774 Genus Warreopsis Garay (4 spp.) 125.6775 Genus Vargasiella C. Schweinf. (3 spp.) 125.6776 Genus Warrea Lindl. (3 spp.) 125.6777 Genus Otostylis Schltr. (2 spp.) 125.6778 Genus Paradisanthus Rchb. fil. (4 spp.) 125.6779 Genus Hoehneella Ruschi (2 spp.) 125.6780 Genus Koellensteinia Rchb. fil. (19 spp.) 125.6781 Genus Galeottia A. Rich. (12 spp.) 125.6782 Genus Batemannia Lindl. (5 spp.) 125.6783 Genus Zygosepalum Rchb. fil. (8 spp.) 125.6784 Genus Chaubardia Rchb. fil. (3 spp.) 125.6785 Genus Neogardneria Schltr. (1 sp.) 125.6786 Genus Aganisia Lindl. (4 spp.) 125.6787 Genus Promenaea Lindl. (19 spp.) 125.6788 Genus Pabstia Garay (6 spp.) #### Subtribus Stanhopeinae Benth. 125.6791 Genus Braemia Jenny (1 sp.) 125.6792 Genus Paphinia Lindl. (16 spp.) 125.6793 Genus Horichia Jenny (1 sp.) 125.6794 Genus Houlletia Brongn. (10 spp.) 125.6795 Genus Schlimmia Planch. & Linden (2 spp.) 125.6796 Genus Trevoria F. Lehm. (6 spp.) 125.6797 Genus Cirrhaea Lindl. (7 spp.) 125.6798 Genus Gongora Ruiz & Pav. (75 spp.) 125.6799 Genus Acineta Lindl. (13 spp.) 125.6800 Genus Lueddemannia Rchb. fil. (3 spp.) 125.6801 Genus Lacaena Lindl. (2 spp.) 125.6802 Genus Vasqueziella Dodson (1 sp.) 125.6803 Genus Polycycnis Rchb. fil. (18 spp.) 125.6804 Genus Lueckelia Jenny (1 sp.) 125.6805 Genus Kegeliella Mansf. (4 spp.) 125.6806 Genus Soterosanthus Lehm. ex Jenny (1 sp.) 125.6807 Genus Stanhopea Frost ex Hook. (78 spp.) 125.6808 Genus Embreea Dodson (1 sp.) 125.6809 Genus Sievekingia Rchb. fil. (11 spp.) 125.6810 Genus Coryanthes Hook. (65 spp.) #### Subtribus Coeliopsidinae Szlach. 125.6821 Genus Coeliopsis Rchb. fil. (1 sp.) 125.6822 Genus Lycomormium Rchb. fil. (5 spp.) 125.6823 Genus Peristeria Hook. (10 spp.) ### Tribus Epidendreae Lindl. #### Subtribus Agrostophyllinae 125.7011 Genus Agrostophyllum Blume (141 spp.) 125.7012 Genus Earina Lindl. (8 spp.) 125.7020 Subtribus Ponerinae Pfitzer 125.7021 Genus Ponera Lindl. (4 spp.) 125.7022 Genus Nemaconia Knowles & Westc. (6 spp.) 125.7023 Genus Helleriella A. D. Hawkes (2 spp.) 125.7024 Genus Isochilus R. Br. (14 spp.) #### Subtribus Calypsoinae 125.7031 Genus Ephippianthus Rchb. fil. (2 spp.) 125.7032 Genus Dactylostalix Rchb. fil. (1 sp.) 125.7033 Genus Calypso Salisb. (1 sp.) 125.7034 Genus Tipularia Nutt. (7 spp.) 125.7035 Genus Changnienia Chien (2 spp.) 125.7036 Genus Govenia Lindl. (30 spp.) 125.7037 Genus Aplectrum Nutt. (1 sp.) 125.7038 Genus Cremastra Lindl. (7 spp.) 125.7039 Genus Oreorchis Lindl. (18 spp.) 125.7040 Genus Corallorhiza Châtel. (15 spp.) 125.7041 Genus Yoania Maxim. (4 spp.) 125.7042 Genus Danxiaorchis J. W. Zhai et al. (2 spp.) 125.7043 Genus Coelia Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Chysidinae Schltr. 125.7051 Genus Chysis Lindl. (15 spp.) 125.7060 Subtribus Bletiinae Benth. 125.7061 Genus Bletia Ruiz & Pav. (55 spp.) #### Subtribus Laeliinae Benth. 125.7071 Genus Meiracyllium Rchb. fil. (2 spp.) 125.7072 Genus Orleanesia Barb. Rodr. (8 spp.) 125.7073 Genus Jacquiniella Schltr. (12 spp.) 125.7074 Genus Scaphyglottis Poepp. & Endl. (84 spp.) 125.7075 Genus Nidema Britton & Millsp. (2 spp.) 125.7076 Genus Domingoa Schltr. (5 spp.) 125.7077 Genus Arpophyllum La Llave & Lex. (5 spp.) 125.7078 Genus Alamania La Llave & Lex. (1 sp.) 125.7079 Genus Isabelia Barb. Rodr. (3 spp.) 125.7080 Genus xIsanitella Leinig (0 sp.) 125.7081 Genus Loefgrenianthus Hoehne (1 sp.) 125.7082 Genus Homalopetalum Rolfe (8 spp.) 125.7083 Genus Pygmaeorchis Brade (2 spp.) 125.7084 Genus Epidendrum L. (1822 spp.) 125.7085 Genus Microepidendrum Brieger (5 spp.) 125.7086 Genus Dimerandra Schltr. (5 spp.) 125.7087 Genus Barkeria Knowles & Westc. (19 spp.) 125.7088 Genus Acrorchis Dressler (1 sp.) 125.7089 Genus Tetramicra Lindl. (10 spp.) 125.7090 Genus Artorima Dressler & G. E. Pollard (2 spp.) 125.7091 Genus Hagsatera R. González (2 spp.) 125.7092 Genus Pseudolaelia Porto & Brade (23 spp.) 125.7093 Genus Leptotes Lindl. (9 spp.) 125.7094 Genus Dinema Lindl. (2 spp.) 125.7095 Genus Oestlundia W. E. Higgins (5 spp.) 125.7096 Genus Amoana Leopardi & Carnevali (2 spp.) 125.7097 Genus Encyclia Hook. (194 spp.) 125.7098 Genus Prosthechea Knowles & Westc. (133 spp.) 125.7099 Genus Psychilis Raf. (15 spp.) 125.7100 Genus Caularthron Raf. (2 spp.) 125.7101 Genus Cattleya Lindl. (140 spp.) 125.7102 Genus Guarianthe Dressler & W. E. Higgins (4 spp.) 125.7103 Genus Broughtonia R. Br. (6 spp.) 125.7104 Genus Quisqueya Dod (4 spp.) 125.7105 Genus Schomburgkia Lindl. (21 spp.) 125.7106 Genus xSchombolaelia (0 sp.) 125.7107 Genus Laelia Lindl. (7 spp.) 125.7108 Genus Adamantinia van den Berg & C. N. Gonç. (1 sp.) 125.7109 Genus Myrmecophila Rolfe (9 spp.) 125.7110 Genus Rhyncholaelia Schltr. (2 spp.) 125.7111 Genus Brassavola R. Br. (15 spp.) 125.7112 Genus Constantia Barb. Rodr. (6 spp.) #### Subtribus Pleurothallidinae Lindl. ex G. Don 125.7121 Genus Neocogniauxia Schltr. (2 spp.) 125.7122 Genus Dilomilis Raf. (5 spp.) 125.7123 Genus Tomzanonia Nir (1 sp.) 125.7124 Genus Brachionidium Lindl. (83 spp.) 125.7125 Genus Atopoglossum Luer (3 spp.) 125.7126 Genus Sansonia Chiron (2 spp.) 125.7127 Genus Octomeria R. Br. (142 spp.) 125.7128 Genus Dresslerella Luer (14 spp.) 125.7129 Genus Myoxanthus Poepp. & Endl. (51 spp.) 125.7130 Genus Echinosepala Pridgeon & M. W. Chase (17 spp.) 125.7131 Genus Pupulinia Karremans & Bogarín (1 sp.) 125.7132 Genus Restrepiella Garay & Dunst. (5 spp.) 125.7133 Genus Barbosella Schltr. (19 spp.) 125.7134 Genus Restrepia Kunth (63 spp.) 125.7135 Genus Pleurothallopsis Porto & Brade (20 spp.) 125.7136 Genus Chamelophyton Garay (1 sp.) 125.7137 Genus Acianthera Scheidw. (303 spp.) 125.7138 Genus Lankesteriana Karremans (24 spp.) 125.7139 Genus Zootrophion Luer (31 spp.) 125.7140 Genus Trichosalpinx Luer (31 spp.) 125.7141 Genus Tubella (Luer) Archila (73 spp.) 125.7142 Genus Pseudolepanthes (Luer) Archila (11 spp.) 125.7143 Genus Pendusalpinx Karremans & Mel. Fernández (7 spp.) 125.7144 Genus Opilionanthe Karremans & Bogarín (2 spp.) 125.7145 Genus Gravendeelia Bogarín & Karremans (1 sp.) 125.7146 Genus Stellamaris Mel. Fernández & Bogarín (1 sp.) 125.7147 Genus Anathallis Barb. Rodr. (121 spp.) 125.7148 Genus Lepanthopsis (Cogn.) Ames (49 spp.) 125.7149 Genus Lepanthes Sw. (1131 spp.) 125.7150 Genus Draconanthes (Luer) Luer (6 spp.) 125.7151 Genus Frondaria Luer (2 spp.) 125.7152 Genus Trisetella Luer (28 spp.) 125.7153 Genus Dracula Luer (145 spp.) 125.7154 Genus Porroglossum Schltr. (56 spp.) 125.7155 Genus Masdevallia Ruiz & Pav. (640 spp.) 125.7156 Genus Diodonopsis Pridgeon & M. W. Chase (4 spp.) 125.7157 Genus Phloeophila Hoehne & Schltr. (5 spp.) 125.7158 Genus Luerella Braas (1 sp.) 125.7159 Genus Ophidion Luer (15 spp.) 125.7160 Genus Andreettaea Luer (1 sp.) 125.7161 Genus Andinia (Luer) Luer (81 spp.) 125.7162 Genus Dryadella Luer (61 spp.) 125.7163 Genus Specklinia Lindl. (111 spp.) 125.7164 Genus Muscarella Luer (56 spp.) 125.7165 Genus Scaphosepalum Pfitzer (54 spp.) 125.7166 Genus Platystele Schltr. (120 spp.) 125.7167 Genus Teagueia (Luer) Luer (18 spp.) 125.7168 Genus Stelis Sw. (1335 spp.) 125.7169 Genus Pleurothallis R. Br. (535 spp.) 125.7170 Genus Pabstiella Brieger & Senghas (147 spp.) 125.7171 Genus Madisonia Luer (7 spp.) # Familia Boryaceae M. W. Chase (13 spp.) 126.0001 Genus Alania Endl. (1 sp.) 126.0002 Genus Borya Labill. (12 spp.) # Family Blandfordiaceae R. Dahlgren & Clifford (4 spp.) 127.0001 Genus Blandfordia Sm. (4 spp.) # Familia Asteliaceae Dumort. (37 spp.) 128.0001 Genus Neoastelia J. B. Williams (1 sp.) 128.0002 Genus Milligania Hook. fil. (5 spp.) 128.0003 Genus Astelia Banks & Sol. ex R. Br. (31 spp.) # Familia Lanariaceae H. Huber ex R. Dahlgren (1 sp.) 129.0001 Genus Lanaria Aiton (1 sp.) # Familia Hypoxidaceae R. Br. (171 spp.) 130.0001 Genus Empodium Salisb. (7 spp.) 130.0002 Genus Spiloxene Salisb. (3 spp.) 130.0003 Genus Pauridia Harv. (35 spp.) 130.0004 Genus Rhodohypoxis Nel (6 spp.) 130.0005 Genus Hypoxis L. (88 spp.) 130.0006 Genus Sinocurculigo Z. J. Liu, L. J. Chen & K. Wei Liu (1 sp.) 130.0007 Genus Molineria Colla (10 spp.) 130.0008 Genus Curculigo Gaertn. (18 spp.) 130.0009 Genus Hypoxidia Friedmann (2 spp.) 130.0010 Genus Neofriedmannia Kocyan & Wiland (1 sp.) # Familia Tecophilaeaceae Leyb. (26 spp.) ## Subfamilia Tecophilaeoideae Reveal 131.1001 Genus Conanthera Ruiz & Pav. (5 spp.) 131.1002 Genus Tecophilaea Bertero ex Colla (2 spp.) 131.1003 Genus Zephyra D. Don (2 spp.) 131.1004 Genus Odontostomum Torr. (1 sp.) ## Subfamilia Wallerioideae R. Dahlgren 131.2001 Genus Kabuyea Brummitt (1 sp.) 131.2002 Genus Cyanastrum Oliv. (3 spp.) 131.2003 Genus Walleria J. Kirk (3 spp.) 131.2004 Genus Eremiolirion J. C. Manning & F. Forest (1 sp.) 131.2005 Genus Cyanella Royen ex L. (8 spp.) # Familia Doryanthaceae R. Dahlgren & Clifford (2 spp.) 132.0001 Genus Doryanthes Corrêa (2 spp.) # Familia Ixioliriaceae (Pax) Nakai (4 spp.) 133.0001 Genus Ixiolirion Fisch. ex Herb. (4 spp.) # Familia Iridaceae Juss. (2579 spp.) ## Subfamilia Isophysidoideae Takht. ex Thorne & Reveal 134.1001 Genus Isophysis T. Moore (1 sp.) ## Subfamilia Patersonioideae Goldblatt 134.2001 Genus Patersonia R. Br. (23 spp.) ## Subfamilia Geosiridoideae Goldblatt & J. C. Manning 134.3001 Genus Geosiris Baill. (3 spp.) ## Subfamilia Aristeoideae Vines 134.4001 Genus Aristea Sol. ex Aiton (61 spp.) ## Subfamilia Nivenioideae Schulze ex Goldblatt 134.5001 Genus Nivenia Vent. (11 spp.) 134.5002 Genus Witsenia Thunb. (1 sp.) 134.5003 Genus Klattia Baker (3 spp.) ## Subfamilia Crocoideae Burnett 134.6100 Tribus Tritoniopsideae Goldblatt & J. C. Manning 134.6101 Genus Tritoniopsis L. Bolus (25 spp.) 134.6102 Genus Melasphaerula Ker Gawl. (1 sp.) ### Tribus Gladioleae Dumort. 134.6201 Genus Gladiolus L. (285 spp.) ### Tribus Watsonieae Klatt 134.6301 Genus Micranthus (Pers.) Eckl. (7 spp.) 134.6302 Genus Thereianthus G. J. Lewis (11 spp.) 134.6303 Genus Watsonia Mill. (53 spp.) ### Tribus Pillansieae Goldblatt 134.6401 Genus Pillansia L. Bolus (1 sp.) ### Tribus Freesieae Goldblatt & J. C. Manning 134.6501 Genus Zygotritonia Mildbr. (7 spp.) 134.6502 Genus Xenoscapa (Goldblatt) Goldblatt & Manning (3 spp.) 134.6503 Genus Freesia Eckl. ex Klatt (16 spp.) ### Tribus Ixieae Dumort. #### Subtribus Lapeirousiinae 134.6611 Genus Afrosolen Goldblatt & J. C. Manning (15 spp.) 134.6612 Genus Lapeirousia Pourr. (26 spp.) 134.6613 Genus Codonorhiza Goldblatt & J. C. Manning (7 spp.) 134.6614 Genus Cyanixia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6615 Genus Savannosiphon Goldblatt & Marais (1 sp.) #### Subtribus Tritoniinae 134.6621 Genus Devia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6622 Genus Crocosmia Planch. (8 spp.) 134.6623 Genus Radinosiphon N. E. Br. (2 spp.) #### Subtribus Crocinae 134.6631 Genus Romulea Maratti (113 spp.) 134.6632 Genus Crocus L. (241 spp.) 134.6633 Genus Syringodea Hook. fil. (7 spp.) 134.6634 Genus Afrocrocus J. C. Manning & Goldblatt (1 sp.) #### Subtribus Hesperanthinae 134.6641 Genus Hesperantha Ker Gawl. (92 spp.) 134.6642 Genus Geissorhiza Ker Gawl. (102 spp.) #### Subtribus Ixiinae 134.6651 Genus Chasmanthe N. E. Br. (3 spp.) 134.6652 Genus Babiana Ker Gawl. (97 spp.) 134.6653 Genus Duthieastrum M. P. de Vos (1 sp.) 134.6654 Genus Sparaxis Ker Gawl. (16 spp.) 134.6655 Genus Dierama K. Koch (43 spp.) 134.6656 Genus Tritonia Ker Gawl. (29 spp.) 134.6657 Genus Ixia L. (99 spp.) ## Subfamilia incertae sedis 134.6901 Genus Diplarrhena Labill. (2 spp.) ## Subfamilia Iridoideae Eaton ### Tribus Irideae Kitt. #### Subtribus Iridineae 134.7111 Genus Dietes Salisb. (6 spp.) 134.7112 Genus Belamcanda Adans. (1 sp.) 134.7113 Genus Iris L. (316 spp.) 134.7140 Subtribus Ferrariineae 134.7141 Genus Ferraria Burm. ex Mill. (18 spp.) 134.7142 Genus Bobartia L. (16 spp.) 134.7143 Genus Moraea Mill. (231 spp.) ### Tribus Sisyrinchieae Klatt 134.7201 Genus Orthrosanthus Sweet (9 spp.) 134.7202 Genus Libertia Spreng. (17 spp.) 134.7203 Genus Solenomelus Miers (2 spp.) 134.7204 Genus Olsynium Raf. (19 spp.) 134.7205 Genus Tapeinia Comm. ex Juss. (1 sp.) 134.7206 Genus Sisyrinchium L. (205 spp.) ### Tribus Trimezieae Ravenna 134.7301 Genus Pseudiris Chukr & A. Gil (1 sp.) 134.7302 Genus Pseudotrimezia R. C. Foster (28 spp.) 134.7303 Genus Neomarica Sprague (37 spp.) 134.7304 Genus Deluciris A. Gil & Lovo (2 spp.) 134.7305 Genus Trimezia Salisb. ex Herb. (32 spp.) ### Tribus Tigridieae Kitt. 134.7401 Genus Larentia Klatt (3 spp.) 134.7402 Genus Cipura Aubl. (8 spp.) 134.7403 Genus Lethia Ravenna (1 sp.) 134.7404 Genus Salpingostylis Small (1 sp.) 134.7405 Genus Nemastylis Nutt. (8 spp.) 134.7406 Genus Herbertia Sweet (8 spp.) 134.7407 Genus Calydorea Herb. (21 spp.) 134.7408 Genus Cypella Herb. (37 spp.) 134.7409 Genus Sphenostigma Baker (6 spp.) 134.7410 Genus Alophia Herb. (7 spp.) 134.7411 Genus Phalocallis Herb. (6 spp.) 134.7412 Genus Eleutherine Herb. (3 spp.) 134.7413 Genus Hesperoxiphion Baker (5 spp.) 134.7414 Genus Gelasine Herb. (8 spp.) 134.7415 Genus Mastigostyla I. M. Johnst. (29 spp.) 134.7416 Genus Ennealophus N. E. Br. (6 spp.) 134.7417 Genus Cobana Ravenna (1 sp.) 134.7418 Genus Sessilanthera Molseed & Cruden (3 spp.) 134.7419 Genus Tigridia Juss. (58 spp.) # Familia Xeronemataceae M. W. Chase (2 spp.) 135.0001 Genus Xeronema Brongn. & Gris (2 spp.) # Familia Asphodelaceae Juss. (1239 spp.) ## Subfamilia Asphodeloideae Burnett ### Tribus Asphodeleae Lam. & DC. 136.1101 Genus Asphodeline Rchb. (18 spp.) 136.1102 Genus Asphodelus L. (18 spp.) 136.1103 Genus Bulbinella Kunth (25 spp.) 136.1104 Genus Kniphofia Moench (72 spp.) 136.1105 Genus Trachyandra Kunth (61 spp.) 136.1106 Genus Eremurus M. Bieb. (58 spp.) 136.1107 Genus Bulbine Wolf (88 spp.) ### Tribus Aloeae A. Rich. 136.1201 Genus Aloidendron (Berger) Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1202 Genus Kumara Medik. (2 spp.) 136.1203 Genus Haworthia Duval (117 spp.) 136.1204 Genus Aloiampelos Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1205 Genus Aloe L. (563 spp.) 136.1206 Genus Haworthiopsis G. D. Rowley (18 spp.) 136.1207 Genus Gasteria Duval (27 spp.) 136.1208 Genus Astroloba Uitewaal (10 spp.) 136.1209 Genus xAstroworthia G. D. Rowley (0 sp.) 136.1210 Genus Aristaloe Boatwr. & J. C. Manning (1 sp.) 136.1211 Genus Gonialoe (Baker) Boatwr. & J. C. Manning (3 spp.) 136.1212 Genus Tulista Raf. (6 spp.) ## Subfamilia Xanthorrhoeoideae Reveal 136.2001 Genus Xanthorrhoea Sm. (28 spp.) ## Subfamilia Hemerocallidoideae Lindl. ### Tribus Hemerocallideae Duby 136.3101 Genus Simethis Kunth (1 sp.) 136.3102 Genus Hemerocallis L. (15 spp.) ### Tribus Johnsonieae Benth. 136.3201 Genus Hodgsoniola F. Muell. (1 sp.) 136.3202 Genus Tricoryne R. Br. (9 spp.) 136.3203 Genus Corynotheca F. Muell. (6 spp.) 136.3204 Genus Caesia R. Br. (14 spp.) 136.3205 Genus Arnocrinum Endl. & Lehm. ex Lehm. (3 spp.) 136.3206 Genus Hensmania W. Fitzg. (3 spp.) 136.3207 Genus Stawellia F. Muell. (2 spp.) 136.3208 Genus Johnsonia R. Br. (5 spp.) ### Tribus Phormieae Nakai 136.3301 Genus Pasithea D. Don (1 sp.) 136.3302 Genus Phormium J. R. Forst. & G. Forst. (2 spp.) ### Tribus Dianelleae Baker 136.3401 Genus Geitonoplesium A. Cunn. (1 sp.) 136.3402 Genus Agrostocrinum F. Muell. (2 spp.) 136.3403 Genus Herpolirion Hook. fil. (1 sp.) 136.3404 Genus Stypandra R. Br. (2 spp.) 136.3405 Genus Thelionema R. J. F. Hend. (3 spp.) 136.3406 Genus Eccremis Willd. ex Schult. fil. (1 sp.) 136.3407 Genus Dianella Juss. (38 spp.) # Familia Amaryllidaceae J. St.-Hil. (2359 spp.) ## Subfamilia Agapanthoideae Endl. 137.1001 Genus Agapanthus L’Hér. (11 spp.) ## Subfamilia Allioideae Herb. 137.2001 Genus Allium L. (1049 spp.) 137.2002 Genus Milula Prain (1 sp.) ## Subfamilia Tulbaghioideae M. F. Fay & M. W. Chase 137.3001 Genus Tulbaghia L. (29 spp.) ## Subfamilia Gilliesioideae Arn. 137.4001 Genus Solaria Phil. (5 spp.) 137.4002 Genus Gilliesia Lindl. (5 spp.) 137.4003 Genus Miersia Lindl. (5 spp.) 137.4004 Genus Nothoscordum Kunth (93 spp.) 137.4005 Genus Schickendantziella Speg. (1 sp.) 137.4006 Genus Speea Loes. (1 sp.) 137.4007 Genus Tristagma Poepp. (31 spp.) 137.4008 Genus Trichlora Baker (4 spp.) 137.4009 Genus Leucocoryne Lindl. (47 spp.) 137.4010 Genus Atacamallium Nic. García (1 sp.) ## Subfamilia Amaryllidoideae ### Tribus Amaryllideae Dumort. 137.5101 Genus Amaryllis L. (2 spp.) 137.5102 Genus Boophone Herb. (2 spp.) 137.5103 Genus Ammocharis Herb. (7 spp.) 137.5104 Genus Crinum L. (112 spp.) 137.5105 Genus Crossyne Salisb. (2 spp.) 137.5106 Genus Strumaria Jacq. (28 spp.) 137.5107 Genus Nerine Herb. (26 spp.) 137.5108 Genus Hessea Herb. (15 spp.) 137.5109 Genus Brunsvigia Heist. (19 spp.) ### Tribus Cyrtantheae Traub 137.5201 Genus Cyrtanthus Aiton (58 spp.) ### Tribus Calostemmateae D. Müll.-Doblies & U. Müll.-Doblies 137.5301 Genus Calostemma R. Br. (3 spp.) 137.5302 Genus Proiphys Herb. (5 spp.) ### Tribus Haemantheae Hutch. 137.5401 Genus Cryptostephanus Welw. ex Baker (3 spp.) 137.5402 Genus Clivia Lindl. (6 spp.) 137.5403 Genus Scadoxus Raf. (9 spp.) 137.5404 Genus Haemanthus L. (22 spp.) 137.5405 Genus Apodolirion Baker (6 spp.) 137.5406 Genus Gethyllis L. (31 spp.) ### Tribus Lycorideae Nakai 137.5501 Genus Ungernia Bunge (10 spp.) 137.5502 Genus Lycoris Herb. (20 spp.) 137.5503 Genus Shoubiaonia W. H. Qin, W. Q. Meng & Kun Liu (1 sp.) ### Tribus Galantheae Parl. 137.5601 Genus Hannonia Braun-Blanq. & Maire (1 sp.) 137.5602 Genus Lapiedra Lag. (1 sp.) 137.5603 Genus Vagaria Herb. (2 spp.) 137.5604 Genus Acis Salisb. (9 spp.) 137.5605 Genus Leucojum L. (2 spp.) 137.5606 Genus Galanthus L. (24 spp.) ### Tribus Pancratieae Dumort. 137.5701 Genus Pancratium L. (24 spp.) ### Tribus Narcisseae Lam. & DC. 137.5801 Genus Sternbergia Waldst. & Kit. (7 spp.) 137.5802 Genus Narcissus L. (68 spp.) ### Tribus Hippeastreae Herb. ex Sweet 137.5901 Genus Worsleya (Traub) Traub (1 sp.) 137.5902 Genus Cearanthes Ravenna (1 sp.) 137.5903 Genus Griffinia Ker Gawl. (23 spp.) 137.5904 Genus Hyline Herb. (4 spp.) 137.5905 Genus Traubia Moldenke (1 sp.) 137.5906 Genus Phycella Lindl. (15 spp.) 137.5907 Genus Sprekelia Heist. (2 spp.) 137.5908 Genus Rhodophiala C. Presl (9 spp.) 137.5909 Genus Zephyranthes Herb. (195 spp.) 137.5910 Genus Paposoa Nic. García (1 sp.) 137.5911 Genus Eremolirion Nic. García (1 sp.) 137.5912 Genus Hippeastrum Herb. (100 spp.) ### Tribus Eustephieae Hutch. 137.6001 Genus Eustephia Cav. (6 spp.) 137.6002 Genus Chlidanthus Herb. (5 spp.) 137.6003 Genus Hieronymiella Pax (10 spp.) ### Tribus Hymenocallideae Small 137.6101 Genus Pamianthe Stapf (3 spp.) 137.6102 Genus Paramongaia Velarde (5 spp.) 137.6103 Genus Clinanthus Herb. (25 spp.) 137.6104 Genus Hymenocallis Salisb. (62 spp.) 137.6105 Genus Leptochiton Sealy (2 spp.) 137.6106 Genus Ismene Salisb. (11 spp.) 137.6107 Genus Rauhia Traub (5 spp.) 137.6108 Genus Phaedranassa Herb. (10 spp.) ### Tribus Eucharideae Hutch. 137.6201 Genus Plagiolirion Baker (1 sp.) 137.6202 Genus Caliphruria Herb. (4 spp.) 137.6203 Genus xCalicharis Meerow (0 sp.) 137.6204 Genus Eucharis Planch. & Linden (17 spp.) 137.6205 Genus Mathieua Klotzsch (1 sp.) 137.6206 Genus Stenomesson Herb. (17 spp.) 137.6207 Genus Urceolina Rchb. (7 spp.) 137.6208 Genus Eucrosia Ker Gawl. (7 spp.) # Familia Asparagaceae Juss. (3501 spp.) ## Subfamilia Lomandroideae Thorne & Reveal 138.1001 Genus Sowerbaea Sm. (5 spp.) 138.1002 Genus Laxmannia R. Br. (14 spp.) 138.1003 Genus Xerolirion A. S. George (1 sp.) 138.1004 Genus Romnalda P. F. Stevens (3 spp.) 138.1005 Genus Chamaexeros Benth. (4 spp.) 138.1006 Genus Acanthocarpus Lehm. (7 spp.) 138.1007 Genus Lomandra Labill. (58 spp.) 138.1008 Genus Chamaescilla F. Muell. (4 spp.) 138.1009 Genus Cordyline Comm. ex Juss. (24 spp.) 138.1010 Genus Trichopetalum Lindl. (2 spp.) 138.1011 Genus Thysanotus R. Br. (55 spp.) 138.1012 Genus Eustrephus R. Br. ex Ker Gawl. (1 sp.) 138.1013 Genus Dichopogon Kunth (5 spp.) 138.1014 Genus Arthropodium R. Br. (10 spp.) ## Subfamilia Asparagoideae 138.2001 Genus Hemiphylacus S. Watson (5 spp.) 138.2002 Genus Asparagus L. (219 spp.) ## Subfamilia Nolinoideae Nakai ### Tribus Eriospermeae 138.3101 Genus Eriospermum Jacq. (117 spp.) ### Tribus Polygonateae Benth. & Hook. fil. 138.3201 Genus Disporopsis Hance (12 spp.) 138.3202 Genus Maianthemum F. H. Wigg. (40 spp.) 138.3203 Genus Heteropolygonatum M. N. Tamura & Ogisu (13 spp.) 138.3204 Genus Polygonatum Mill. (79 spp.) 138.3205 Genus Theropogon Maxim. (1 sp.) 138.3206 Genus Comospermum Rauschert (1 sp.) ### Tribus Dracaeneae 138.3301 Genus Dracaena Vand. (206 spp.) 138.3302 Genus Chrysodracon P. L. Lu & Morden (6 spp.) ### Tribus Rusceae Dum. 138.3401 Genus Danae Medik. (1 sp.) 138.3402 Genus Semele Kunth (2 spp.) 138.3403 Genus Ruscus L. (6 spp.) ### Tribus Ophiopogoneae 138.3501 Genus Peliosanthes Andrews (61 spp.) 138.3502 Genus Liriope Lour. (8 spp.) 138.3503 Genus Ophiopogon Ker Gawl. (81 spp.) ### Tribus Nolineae 138.3601 Genus Dasylirion Zucc. (23 spp.) 138.3602 Genus Beaucarnea Lem. (13 spp.) 138.3603 Genus Nolina Michx. (36 spp.) ### Tribus Convallarieae Dumort. 138.3701 Genus Speirantha Baker (1 sp.) 138.3702 Genus Convallaria L. (1 sp.) 138.3703 Genus Reineckea Kunth (2 spp.) 138.3704 Genus Rohdea Roth (29 spp.) 138.3705 Genus Tupistra Ker Gawl. (40 spp.) 138.3706 Genus Aspidistra Ker Gawl. (214 spp.) ## Subfamilia Aphyllanthoideae Lindl. 138.4001 Genus Aphyllanthes Tourn. ex L. (1 sp.) ## Subfamilia Agavoideae Herbert ### Tribus Anemarrheneae Reveal 138.5101 Genus Anemarrhena Bunge (1 sp.) ### Tribus Behnieae Reveal 138.5201 Genus Behnia Didr. (1 sp.) ### Tribus Herrerieae Baill. 138.5301 Genus Herreria Ruiz & Pav. (10 spp.) 138.5302 Genus Herreriopsis H. Perrier (1 sp.) 138.5303 Genus Clara Kunth (3 spp.) ### Tribus Anthericeae 138.5401 Genus Anthericum L. (7 spp.) 138.5402 Genus Diamena Ravenna (1 sp.) 138.5403 Genus Diora Ravenna (1 sp.) 138.5404 Genus Paradisea Mazzuc. (2 spp.) 138.5405 Genus Trihesperus Herb. (2 spp.) 138.5406 Genus Diuranthera Hemsl. (4 spp.) 138.5407 Genus Hagenbachia Nees & Mart. (6 spp.) 138.5408 Genus Chlorophytum Ker Gawl. (202 spp.) 138.5409 Genus Leucocrinum Nutt. ex A. Gray (1 sp.) 138.5410 Genus Echeandia Ortega (95 spp.) ### Tribus Hesperocalleae ined. 138.5501 Genus Hesperocallis A. Gray (1 sp.) ### Tribus Chlorogaleae ined. 138.5601 Genus Hosta Tratt. (47 spp.) 138.5602 Genus Eremocrinum M. E. Jones (1 sp.) 138.5603 Genus Chlorogalum (Lindl.) Kunth (3 spp.) 138.5604 Genus Hooveria D. W. Taylor & D. J. Keil (2 spp.) 138.5605 Genus Schoenolirion Torr. ex Durand (3 spp.) 138.5606 Genus Hastingsia S. Watson (3 spp.) 138.5607 Genus Camassia Lindl. (6 spp.) ### Tribus Agaveae Dumort. 138.5701 Genus Hesperoyucca (Engelm.) Trel. (2 spp.) 138.5702 Genus Hesperaloe Engelm. (7 spp.) 138.5703 Genus Yucca L. (52 spp.) 138.5704 Genus Beschorneria Kunth (7 spp.) 138.5705 Genus Furcraea Vent. (24 spp.) 138.5706 Genus Agave L. (281 spp.) ## Subfamilia Brodiaeoideae Traub 138.6001 Genus Androstephium Torr. (2 spp.) 138.6002 Genus Muilla S. Watson (5 spp.) 138.6003 Genus Bloomeria Kellogg (2 spp.) 138.6004 Genus Triteleia Douglas ex Lindl. (16 spp.) 138.6005 Genus Triteleiopsis Hoover (1 sp.) 138.6006 Genus Dichelostemma Kunth (5 spp.) 138.6007 Genus Brodiaea Sm. (18 spp.) 138.6008 Genus Jaimehintonia B. L. Turner (1 sp.) 138.6009 Genus Petronymphe H. E. Moore (2 spp.) 138.6010 Genus Bessera Schult. fil. (5 spp.) 138.6011 Genus Xochiquetzallia J. Gut. (4 spp.) 138.6012 Genus Dandya H. E. Moore (1 sp.) 138.6013 Genus Milla Cav. (10 spp.) ## Subfamilia Scilloideae Burnett ### Tribus Oziroëeae M. W. Chase, Reveal & M. F. Fay 138.7101 Genus Oziroe Raf. (5 spp.) ### Tribus Dipcadieae Speta ex J. C. Manning & Goldblatt 138.7201 Genus Pseudogaltonia Kuntze (2 spp.) 138.7202 Genus Dipcadi Medicus (44 spp.) 138.7203 Genus Battandiera Maire (10 spp.) 138.7204 Genus Trimelopter Raf. (12 spp.) 138.7205 Genus Albuca L. (116 spp.) 138.7206 Genus Iosanthus Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter, Slade & Wetschnig (1 sp.) 138.7207 Genus Coilonox Raf. (24 spp.) 138.7208 Genus Stellarioides Medicus (9 spp.) 138.7209 Genus Galtonia Decne. (5 spp.) 138.7210 Genus Ethesia Raf. (5 spp.) 138.7211 Genus Eliokarmos Raf. (36 spp.) 138.7212 Genus Avonsera Speta (1 sp.) 138.7213 Genus Neopatersonia Schönl. (4 spp.) 138.7214 Genus EIsiea F. M. Leight. (1 sp.) 138.7215 Genus Nicipe Raf. (44 spp.) 138.7216 Genus Cathissa Salisb. (3 spp.) 138.7217 Genus Melomphis Raf. (3 spp.) 138.7218 Genus Loncomelos Raf. (27 spp.) 138.7219 Genus Ornithogalum L. (104 spp.) ### Tribus Urgineeae Rouy 138.7301 Genus Bowiea Haw. ex Hook. fil. (1 sp.) 138.7302 Genus Schizobasis Baker (5 spp.) 138.7303 Genus Mucinaea M. Pinter, Mart.-Azorín, U. Müll.-Doblies, D. Müll.-Doblies, Pfosser & Wetschnig (1 sp.) 138.7304 Genus Rhodocodon Baker (19 spp.) 138.7305 Genus Austronea Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (19 spp.) 138.7306 Genus Tenicroa Raf. (12 spp.) 138.7307 Genus Drimia Jacq. (105 spp.) 138.7308 Genus Zingela N. R. Crouch, Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & M. Á. Alonso (1 sp.) 138.7309 Genus Sagittanthera Mart.-Azorín, M. B. Crespo, A. P. Dold & van Jaarsv. (1 sp.) 138.7310 Genus Aulostemon Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (1 sp.) 138.7311 Genus Fusifilum Raf. (15 spp.) ### Tribus Massonieae Baker 138.7401 Genus Schizocarphus Van der Merwe (1 sp.) 138.7402 Genus Ledebouria Roth (102 spp.) 138.7403 Genus Eucomis L’Hér. (12 spp.) 138.7404 Genus Spetaea Wetschnig & Pfosser (1 sp.) 138.7405 Genus Daubenya Lindl. (8 spp.) 138.7406 Genus Veltheimia Gled. (2 spp.) 138.7407 Genus Lachenalia Jacq. (138 spp.) 138.7408 Genus Namophila U. Müll.-Doblies & D. Müll.-Doblies (1 sp.) 138.7409 Genus Massonia Thunb. ex L. fil. (26 spp.) ### Tribus Pseudoprospereae Manning & Goldblatt 138.7501 Genus Pseudoprospero Speta (1 sp.) ### Tribus Hyacintheae Dumort. 138.7601 Genus Barnardia Lindl. (1 sp.) 138.7602 Genus Zagrosia Speta (1 sp.) 138.7603 Genus Alrawia (Wendelbo) K. Perss. & Wendelbo (2 spp.) 138.7604 Genus Puschkinia Adams (8 spp.) 138.7605 Genus Brimeura Salisb. (3 spp.) 138.7606 Genus Hyacinthus L. (1 sp.) 138.7607 Genus Pseudomuscari Garbari & Greuter (8 spp.) 138.7608 Genus Fessia Speta (13 spp.) 138.7609 Genus Hyacinthoides Heist. ex Fabr. (12 spp.) 138.7610 Genus Leopoldia Herb. (32 spp.) 138.7611 Genus Prospero Salisb. (15 spp.) 138.7612 Genus Hyacinthella Schur (19 spp.) 138.7613 Genus Muscari Tourn. ex Mill. (56 spp.) 138.7614 Genus Bellevalia Lapeyr. (77 spp.) 138.7615 Genus Scilla L. (66 spp.) {{div col end}} {| style="background:#EEE9E9;" border="1" | align="left" | # ''[[Amaryllidaceae]]'' <small>Jaume St.-Hil.</small>, 80 rodova, 2 258 vrsta<ref>[http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Amaryllidaceae/ The Plant List Amaryllidaceae]</ref> # ''[[Asparagaceae]]'' <small>Juss.</small>, 128 rodova, 2 929 vrsta # ''[[Asphodelaceae]]'' (''[[Xanthorrhoeaceae]]'') <small>Dum.</small> 34 roda, 1,236 vrsta # ''[[Asteliaceae]]'' <small>Dum.</small> 4 roda, 37 vrsta # ''[[Blandfordiaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Boryaceae]]'' <small>(Baker) M.W. Chase, P.J. Rudall & Conran</small>, 2 roda, 12 vrsta # ''[[Doryanthaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 2 vrste # ''[[Hypoxidaceae]]'' <small>R.Br.</small>, 10 rodova, 154 vrste # ''[[Iridaceae]]'' <small>Juss.</small>, 68 rodova s 2 528 vrsta # ''[[Ixioliriaceae]]'' <small>T. Nakai</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Lanariaceae]]'' <small>R. Dahlgren & A. E. van Wyk</small>, 1 rod, 1 vrsta # ''[[Orchidaceae]]'' <small>Juss.</small>, 899 rodova, 27 801 vrsta # ''[[Tecophilaeaceae]]'' <small>Leybold</small>, 9 rodova, 26 vrsta # ''[[Xeronemataceae]]'' <small>M.W. Chase, P.J. Rudall & M.F. Fay</small>, 1 rod, 2 vrste |} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat|Asparagales}} [[Kategorija:Šparogolike| ]] [[Kategorija:Jednosupnice]] 01f9lwvws27dg62pm81vhc3r82qttl2 6447097 6447091 2022-08-20T18:18:23Z Zeljko 1196 /* Porodice i rodovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Šparogolike'' | slika = Asperge in bloei Asparagus officinalis.jpg | slika_širina = 300px | slika_opis = ''[[Asparagus officinalis]]'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = '''Asparagales''' | ordo_autorstvo = <small>[[Johann Heinrich Friedrich Link|Link]]</small> }} [[Datoteka:Ophiopogon bodinieri - Kunming Botanical Garden - DSC03002.JPG|mini|''[[Ophiopogon bodinieri]]''.]] '''Asparagales''', biljni red iz razreda [[Liliopsida]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |journal= |access-date=24. svibnja 2012. |archive-date=13. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210313021641/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |url-status=dead }}</ref> kojemu (po jednom sistemu) pripada preko 36 600 vrsta u 14 niže navedenih porodica.<ref>[http://www.ucmp.berkeley.edu/monocots/liliflorae/asparagales.html Asparagales]</ref> == Porodice i rodovi == {{div col|cols=2}} # '''Familia ''[[Orchidaceae]]''''' <small>Juss.</small> (30739 spp.) ## Subfamilia ''[[Apostasioideae]]'' <small>(Lindl.) Horan.</small> ### ''[[Apostasia]]'' <small>Blume</small> (9 spp.) ### ''[[Neuwiedia]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) ## Subfamilia ''[[Vanilloideae]]'' <small>Szlach.</small> ### Tribus ''[[Pogonieae]]'' <small>Pfetzer ex Garay & Dunst.</small> #### ''[[Duckeella]]'' <small>Porto & Brade</small> (8 spp.) #### ''[[Pogonia]]'' <small>Juss.</small> (5 spp.) #### ''[[Cleistesiopsis]]'' <small>Pansarin & F. Barros</small> (3 spp.) #### ''[[Cleistes]]'' <small>Rich.</small> (48 spp.) #### ''[[Isotria]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Vanilleae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Epistephium]]'' <small>Kunth</small> (28 spp.) #### ''[[Clematepistephium]]'' <small>N. Hallé</small> (1 sp.) #### ''[[Eriaxis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Lecanorchis]]'' <small>Blume</small> (22 spp.) #### ''[[Vanilla]]'' <small>Mill.</small> (138 spp.) #### ''[[Cyrtosia]]'' <small>Blume</small> (7 spp.) #### ''[[Galeola]]'' <small>Lour.</small> (5 spp.) #### ''[[Erythrorchis]]'' <small>Blume</small> (2 spp.) #### ''[[Pseudovanilla]]'' <small>Garay</small> (8 spp.) ## Subfamilia ''[[Cypripedioideae]]'' <small>Lindl. ex Endl.</small> ### ''[[Selenipedium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (12 spp.) ### ''[[Cypripedium]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ### ''[[Phragmipedium]]'' <small>Rolfe</small> (27 spp.) ### ''[[Mexipedium]]'' <small>V. A. Albert & M. W. Chase</small> (1 sp.) ### ''[[Paphiopedilum]]'' <small>Pfitzer</small> (104 spp.) ## Subfamilia ''[[Orchidoideae]]'' <small>Eaton</small> ### Tribus ''[[Codonorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Codonorchis]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Orchideae]]'' <small>Small</small> #### Subtribus ''[[Huttonaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Huttonaea]]'' <small>Harv.</small> (5 spp.) ##### ''[[Pachites]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Brownleeinae]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> ##### ''[[Brownleea]]'' <small>Harv. ex Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Disperis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Coryciinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pterygodium]]'' <small>Sw.</small> (19 spp.) ##### ''[[Corycium]]'' <small>Sw.</small> (13 spp.) ##### ''[[Evotella]]'' <small>Kurzweil & H. P. Linder</small> (2 spp.) ##### ''[[Ceratandra]]'' <small>Eckl. ex F. A. Bauer</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Disinae]]'' <small>Lindl. ex Benth.</small> ##### ''[[Disa]]'' <small>Bergius</small> (184 spp.) #### Subtribus ''[[Satyriinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Satyrium]]'' <small>Sw.</small> (91 spp.) #### Subtribus ''[[Habenariinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Herminium]]'' <small>L.</small> (51 spp.) ##### ''[[Hsenhsua]]'' <small>X. H. Jin, Schuit. & W. T. Jin</small> (1 sp.) ##### ''[[xHerminorchis]]'' <small>P. Fourn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Tylostigma]]'' <small>Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Oligophyton]]'' <small>H. P. Linder</small> (1 sp.) ##### ''[[Benthamia]]'' <small>A. Rich.</small> (32 spp.) ##### ''[[Pecteilis]]'' <small>Raf.</small> (10 spp.) ##### ''[[Gennaria]]'' <small>Parl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Peristylus]]'' <small>Blume</small> (101 spp.) ##### ''[[Stenoglottis]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Habenaria]]'' <small>Willd.</small> (899 spp.) ##### ''[[Odisha]]'' <small>S. Misra</small> (2 spp.) ##### ''[[Centrostigma]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Bonatea]]'' <small>Willd.</small> (13 spp.) ##### ''[[Cynorkis]]'' <small>Thouars</small> (180 spp.) ##### ''[[Thulinia]]'' <small>P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Veyretella]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (2 spp.) ##### ''[[Cooktownia]]'' <small>D. L. Jones</small> (1 sp.) ##### ''[[Platycoryne]]'' <small>Rchb. fil.</small> (21 spp.) ##### ''[[Aziza]]'' <small>Farminhão & D´haijère</small> (1 sp.) ##### ''[[Megalorchis]]'' <small>H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Diplomeris]]'' <small>D. Don</small> (3 spp.) ##### ''[[Roeperocharis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (9 spp.) ##### ''[[Holothrix]]'' <small>Rich.</small> (45 spp.) ##### ''[[Brachycorythis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Neobolusia]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Schizochilus]]'' <small>Sond.</small> (11 spp.) ##### ''[[Dracomonticola]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Orchidinae]]'' <small>Dressler & Dodson ex Reveal</small> ##### ''[[Neotinea]]'' <small>Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chamorchis]]'' <small>Rich.</small> (1 sp.) ##### ''[[Steveniella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Himantoglossum]]'' <small>W. D. J. Koch</small> (10 spp.) ##### ''[[xOrchimantoglossum]]'' <small>Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Ophrys]]'' <small>L.</small> (84 spp.) ##### ''[[Serapias]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ##### ''[[xSerapicamptis]]'' <small>Godfery</small> (3 spp.) ##### ''[[xSerapirhiza]]'' <small>Potucek</small> (0 sp.) ##### ''[[Anacamptis]]'' <small>Rich.</small> (21 spp.) ##### ''[[Orchis]]'' <small>L.</small> (26 spp.) ##### ''[[Traunsteinera]]'' <small>Rchb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudorchis]]'' <small>Ség.</small> (2 spp.) ##### ''[[xPseudorhiza]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudanthera]]'' <small>McKean</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudinium]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Platanthera]]'' <small>Rich.</small> (149 spp.) ##### ''[[Galearis]]'' <small>Raf.</small> (11 spp.) ##### ''[[xDactylanthera]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dactylorhiza]]'' <small>Neck.</small> (53 spp.) ##### ''[[xDactyloglossum]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymnoglossum]]'' <small>Rolfe</small> (0 sp.) ##### ''[[Gymnadenia]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[xGymnigritella]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[Nigritella]]'' <small>Rich.</small> (12 spp.) ##### ''[[xDactylodenia]]'' <small>Garay & H. R. Sweet</small> (3 spp.) ##### ''[[xOrchigymnadenia]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudadenia]]'' <small>P. F. Hunt</small> (1 sp.) ##### ''[[xGymnotraunsteinera]]'' <small>Cif. & Giacom.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymplatanthera]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseuditella]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Sirindhornia]]'' <small>H. A. Pedersen & Suksathan</small> (3 spp.) ##### ''[[Hemipilia]]'' <small>Lindl.</small> (72 spp.) #### Subtribus ''[[Vietorchidinae]]'' <small>Aver.</small> ##### ''[[Silvorchis]]'' <small>J. J. Sm.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Diurideae]]'' <small>Endl. ex Butzin</small> #### Subtribus ''[[Rhizanthellinae]]'' <small>R. S. Rogers</small> ##### ''[[Rhizanthella]]'' <small>R. S. Rogers</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Prasophyllinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Prasophyllum]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) ##### ''[[Genoplesium]]'' <small>R. Br.</small> (59 spp.) ##### ''[[Microtis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) #### Subtribus ''[[Cryptostylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Cryptostylis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) ##### ''[[Coilochilus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Drakaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Chiloglottis]]'' <small>R. Br.</small> (27 spp.) ##### ''[[Drakaea]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Spiculaea]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arthrochilus]]'' <small>F. Muell.</small> (15 spp.) ##### ''[[Paracaleana]]'' <small>Blaxell</small> (14 spp.) ##### ''[[Caleana]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Megastylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Rimacola]]'' <small>Rupp</small> (1 sp.) ##### ''[[Lyperanthus]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ##### ''[[Waireia]]'' <small>D. L. Jones, Clem. & Molloy</small> (1 sp.) ##### ''[[Pyrorchis]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (2 spp.) ##### ''[[Burnettia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Leporella]]'' <small>A. S. George</small> (1 sp.) ##### ''[[Megastylis]]'' <small>(Schltr.) Schltr.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Acianthinae]]'' <small>(Lindl.) Schltr.</small> ##### ''[[Stigmatodactylus]]'' <small>Maxim. ex Makino</small> (26 spp.) ##### ''[[Cyrtostylis]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Acianthus]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[Townsonia]]'' <small>Cheeseman</small> (3 spp.) ##### ''[[Corybas]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) #### Subtribus ''[[Diuridinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Diuris]]'' <small>Sm.</small> (104 spp.) ##### ''[[Orthoceras]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Caladeniinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Aporostylis]]'' <small>Rupp & Hatch</small> (1 sp.) ##### ''[[Adenochilus]]'' <small>Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eriochilus]]'' <small>R. Br.</small> (12 spp.) ##### ''[[Leptoceras]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Praecoxanthus]]'' <small>Hopper & A. P. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Elythranthera]]'' <small>(Lindl.) A. S. George</small> (2 spp.) ##### ''[[Pheladenia]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (1 sp.) ##### ''[[Caladenia]]'' <small>R. Br.</small> (310 spp.) #### Subtribus ''[[Thelymitrinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn</small>. ##### ''[[Calochilus]]'' <small>R. Br.</small> (28 spp.) ##### ''[[Epiblema]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Thelymitra]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (118 spp.) ### Tribus ''[[Cranichideae]]'' <small>(Lindl.) Endl.</small> #### Subtribus ''[[Chloraeinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Chloraea (Plantae)|Chloraea]]'' <small>Lindl.</small> (52 spp.) ##### ''[[Gavilea]]'' <small>Poepp.</small> (17 spp.) ##### ''[[Bipinnula]]'' <small>Comm. ex Juss.</small> (12 spp.) #### Subtribus ''[[Pterostylidinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Pterostylis]]'' <small>R. Br.</small> (311 spp.) ##### ''[[Achlydosa]]'' <small>M. A. Clem. & D. L. Jones</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Physurinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Pachyplectron]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Microchilus]]'' <small>C. Presl</small> (273 spp.) ##### ''[[Erythrodes]]'' <small>Blume</small> (24 spp.) ##### ''[[Goodyera]]'' <small>R. Br.</small> (94 spp.) ##### ''[[Danhatchia]]'' <small>Garay & Christenson</small> (3 spp.) ##### ''[[Gonatostylis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Halleorchis]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (1 sp.) ##### ''[[Platylepis]]'' <small>A. Rich.</small> (20 spp.) ##### ''[[Schuitemania]]'' <small>Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Orchipedum]]'' <small>Breda, Kuhl & Hasselt</small> (3 spp.) ##### ''[[Herpysma]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hylophila]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Lepidogyne]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurycentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cystorchis]]'' <small>Blume</small> (19 spp.) ##### ''[[Zeuxinella]]'' <small>Aver.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ludisia]]'' <small>A. Rich.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dossinia]]'' <small>C. Morren</small> (1 sp.) ##### ''[[Macodes]]'' <small>(Blume) Lindl.</small> (12 spp.) ##### ''[[Papuaea]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chamaegastrodia]]'' <small>Makino & F. Maek.</small> (3 spp.) ##### ''[[Cheirostylis]]'' <small>Blume</small> (61 spp.) ##### ''[[Zeuxine]]'' <small>Lindl.</small> (83 spp.) ##### ''[[Hetaeria]]'' <small>Blume</small> (27 spp.) ##### ''[[Rhomboda]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Vrydagzynea]]'' <small>Blume</small> (42 spp.) ##### ''[[Odontochilus]]'' <small>Blume</small> (75 spp.) ##### ''[[Anoectochilus]]'' <small>Blume</small> (48 spp.) ##### ''[[Aenhenrya]]'' <small>Gopalan</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Manniellinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Manniella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Cranichidinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Prescottia]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Galeoglossum]]'' <small>A. Rich. & Galeotti</small> (3 spp.) ##### ''[[Stenoptera]]'' <small>C. Presl</small> (11 spp.) ##### ''[[Gomphichis]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) ##### ''[[Porphyrostachys]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Solenocentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pseudocentrum]]'' <small>Lindl.</small> (16 spp.) ##### ''[[Baskervilla]]'' <small>Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Ponthieva]]'' <small>R. Br.</small> (74 spp.) ##### ''[[Pterichis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Cranichis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) ##### ''[[Fuertesiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Nezahualcoyotlia]]'' <small>R. González</small> (1 sp.) ##### ''[[Altensteinia]]'' <small>Kunth</small> (8 spp.) ##### ''[[Aa (biljni rod)|Aa]]'' <small>Rchb. fil.</small> (25 spp.) ##### ''[[Myrosmodes]]'' <small>Rchb. fil.</small> (17 spp.) #### Subtribus ''[[Discyphinae]]'' ##### ''[[Discyphus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Spiranthinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Cotylolabium]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Stenorrhynchos]]'' Rich.</small> (9 spp.) ##### ''[[Eltroplectris]]'' Raf.</small> (16 spp.) ##### ''[[Mesadenella]]'' Pabst & Garay</small> (11 spp.) ##### ''[[Sacoila]]'' Raf.</small> (9 spp.) ##### ''[[Pteroglossa]]'' Schltr.</small> (16 spp.) ##### ''[[Skeptrostachys]]'' Garay</small> (13 spp.) ##### ''[[Lyroglossa]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cyclopogon]]'' C. Presl</small> (96 spp.) ##### ''[[Hapalorchis]]'' Schltr.</small> (14 spp.) ##### ''[[Pelexia]]'' Poit. ex Rich.</small> (100 spp.) ##### ''[[Sarcoglottis]]'' C. Presl</small> (57 spp.) ##### ''[[Veyretia]]'' Szlach.</small> (10 spp.) ##### ''[[Thelyschista]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Coccineorchis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Odontorrhynchus]]'' <small>M. N. Correa</small> (8 spp.) ##### ''[[Sauroglossum]]'' Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Buchtienia]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Brachystele]]'' Schltr.</small> (23 spp.) ##### ''[[Degranvillea]]'' Determann</small> (1 sp.) ##### ''[[Cybebus]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurystyles]]'' Wawra</small> (24 spp.) ##### ''[[Lankesterella]]'' Ames</small> (9 spp.) ##### ''[[Quechua (biljni rod)|Quechua]]'' <small>Salazar & L. Jost</small> (1 sp.) ##### ''[[Nothostele]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Spiranthes]]'' Rich.</small> (43 spp.) ##### ''[[Dichromanthus]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Deiregyne]]'' Schltr.</small> (25 spp.) ##### ''[[Svenkoeltzia]]'' Burns-Bal.</small> (3 spp.) ##### ''[[Sotoa]]'' Salazar</small> (1 sp.) ##### ''[[Aulosepalum]]'' Garay</small> (9 spp.) ##### ''[[Beloglottis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Mesadenus]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Stalkya]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Funkiella]]'' Schltr.</small> (11 spp.) ##### ''[[Microthelys]]'' Garay</small> (4 spp.) ##### ''[[Schiedeella]]'' Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Greenwoodiella]]'' Salazar, Hern.-López & J. Sharma</small> (3 spp.) ##### ''[[Physogyne]]'' Garay</small> (3 spp.) ##### ''[[Pseudogoodyera]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Aracamunia]]'' Carnevali & I. Ramírez</small> (1 sp.) ##### ''[[Helonoma]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Kionophyton]]'' Garay</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Galeottiellinae]]'' <small>Salazar & M. W. Chase</small> ##### ''[[Galeottiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ## Subfamily ''[[Epidendroideae]]'' <small>Lindl.</small> ### Tribus ''[[Neottieae]]'' <small>Lindl.</small> #### ''[[Neottia]]'' Guett.</small> (78 spp.) #### ''[[Holopogon]]'' Kom. & Nevski</small> (7 spp.) #### ''[[Diplandrorchis]]'' S. C. Chen</small> (1 sp.) #### ''[[Aphyllorchis]]'' Blume</small> (21 spp.) #### ''[[Epipactis]]'' Sw.</small> (65 spp.) #### ''[[Cephalanthera]]'' Rich.</small> (22 spp.) #### ''[[xCephalopactis]]'' Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) #### ''[[Limodorum]]'' Boehm.</small> (2 spp.) #### ''[[Palmorchis]]'' Barb. Rodr.</small> (39 spp.) ### Tribus ''[[Sobralieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Sertifera]]'' <small>Lindl. & Rchb. fil.</small> (10 spp.) #### ''[[Elleanthus]]'' <small>C. Presl</small> (132 spp.) #### ''[[Sobralia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (169 spp.) ### Tribus ''[[Triphoreae]]'' <small>Dressler</small> #### Subtribus ''[[Diceratostelinae]]'' <small>(Dressler) Szlach.</small> ##### ''[[Diceratostele]]'' <small>Summerh.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Triphorinae (Plantae)|Triphorinae]]'' <small>(Dressler) Szlach.</small> ##### ''[[Triphora]]'' Nutt.</small> (23 spp.) ##### ''[[Monophyllorchis]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pogoniopsis]]'' Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Psilochilus]]'' Barb. Rodr.</small> (19 spp.) ### Tribus ''[[Xerorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Xerorchis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Wullschlaegelieae]]'' #### ''[[Wullschlaegelia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Gastrodieae]]'' <small>Lindl.</small> #### ''[[Gastrodia]]'' R. Br.</small> (97 spp.) #### ''[[Uleiorchis]]'' Hoehne</small> (4 spp.) #### ''[[Auxopus]]'' Schltr.</small> (4 spp.) #### ''[[Didymoplexis]]'' Griff.</small> (31 spp.) ### Tribus ''[[Nervilieae]]'' <small>Dressler</small> #### Subtribus [[Nerviliinae]] <small>Schltr.</small> ##### ''[[Nervilia]]'' <small>Comm. ex Gaudich.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Epipogoniinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Epipogium]]'' <small>Borkh.</small> (6 spp.) ##### ''[[Stereosandra]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Tropidieae]]'' <small>(Pfitzer) Dressler</small> #### ''[[Tropidia]]'' <small>Lindl.</small> (35 spp.) #### ''[[Corymborkis]]'' <small>Thouars</small> (9 spp.) ### Tribus ''[[Thaieae]]'' <small>X. G. Jin & X. G. Xiang</small> #### ''[[Thaia (Plantae)|Thaia]]'' <small>Seidenf.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Arethuseae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Arethusinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Calopogon]]'' R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Arethusa]]'' L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Anthogonium]]'' Wall. ex Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arundina]]'' Blume</small> (1 sp.) ##### ''[[Eleorchis]]'' F. Maek.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Coelogyninae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pleione]]'' D. Don</small> (24 spp.) ##### ''[[Thunia]]'' Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Dilochia]]'' Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Thuniopsis]]'' L. Li, D. P. Ye & Shi J. Li</small> (2 spp.) ##### ''[[Bletilla]]'' Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Mengzia]]'' W. C. Huang, Z. J. Liu & C. Hu</small> (1 sp.) ##### ''[[Aglossorrhyncha]]'' Schltr.</small> (12 spp.) ##### ''[[Glomera]]'' Blume</small> (157 spp.) ##### ''[[Coelogyne]]'' Lindl.</small> (607 spp.) ### Tribus ''[[Malaxideae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Dendrobiinae]]'' ##### ''[[Epigeneium]]'' <small>Gagnep.</small> (43 spp.) ##### ''[[Dendrobium]]'' <small>Sw.</small> (1624 spp.) ##### ''[[Bulbophyllum]]'' <small>Thouars</small> (2180 spp.) #### Subtribus ''[[Malaxidinae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> ##### ''[[Liparis]]'' Rich.</small> (329 spp.) ##### ''[[Stichorkis]]'' Thouars</small> (115 spp.) ##### ''[[Blepharoglossum]]'' (Schltr.) L. Li</small> (38 spp.) ##### ''[[Ypsilorchis]]'' Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen</small> (1 sp.) ##### ''[[Dienia]]'' Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Crepidium]]'' Blume</small> (307 spp.) ##### ''[[Oberonioides]]'' Szlach.</small> (7 spp.) ##### ''[[Malaxis]]'' Sol. ex Sw.</small> (175 spp.) ##### ''[[Crossoliparis]]'' Marg.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tamayorkis]]'' Szlach.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hammarbya]]'' Kuntze</small> (1 sp.) ##### ''[[Crossoglossa]]'' Dressler & Dodson</small> (50 spp.) ##### ''[[Alatiliparis]]'' Marg. & Szlach.</small> (14 spp.) ##### ''[[Orestias]]'' Ridl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Oberonia]]'' Lindl.</small> (343 spp.) ##### ''[[Hippeophyllum]]'' Schltr.</small> (10 spp.) ### Tribus ''[[Podochileae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Podochilus]]'' Blume</small> (65 spp.) #### ''[[Appendicula]]'' Blume</small> (156 spp.) #### ''[[Ascidieria]]'' Seidenf.</small> (9 spp.) #### ''[[Eria]]'' Lindl.</small> (44 spp.) #### ''[[Bryobium]]'' Lindl.</small> (29 spp.) #### ''[[Aeridostachya]]'' (Hook. fil.) Brieger</small> (21 spp.) #### ''[[Cylindrolobus]]'' Blume</small> (84 spp.) #### ''[[Callostylis]]'' Blume</small> (5 spp.) #### ''[[Bambuseria]]'' Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen</small> (2 spp.) #### ''[[Pseuderia]]'' Schltr.</small> (21 spp.) #### ''[[Dendrolirium]]'' Blume</small> (15 spp.) #### ''[[Pinalia]]'' Buch.-Ham. ex D. Don</small> (181 spp.) #### ''[[Campanulorchis]]'' Brieger</small> (4 spp.) #### ''[[Strongyleria]]'' (Pfitzer) Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen</small> (4 spp.) #### ''[[Mycaranthes]]'' Blume</small> (39 spp.) #### ''[[Dilochiopsis]]'' (Hook. fil.) Brieger</small> (1 sp.) #### ''[[Trichotosia]]'' Blume</small> (80 spp.) #### ''[[Oxystophyllum]]'' Blume</small> (36 spp.) #### ''[[Porpax]]'' Lindl.</small> (56 spp.) #### ''[[Epiblastus]]'' Schltr.</small> (23 spp.) #### ''[[Ceratostylis]]'' Blume</small> (155 spp.) #### ''[[Mediocalcar]]'' J. J. Sm.</small> (17 spp.) #### ''[[Cryptochilus]]'' Wall.</small> (8 spp.) #### ''[[Poaephyllum]]'' Ridl.</small> (8 spp.) #### Subtribus ''[[Thelasinae]]'' <small>Ridl.</small> ##### ''[[Ridleyella]]'' Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Octarrhena]]'' Thwaites</small> (57 spp.) ##### ''[[Thelasis]]'' Blume</small> (29 spp.) ##### ''[[Phreatia]]'' Lindl.</small> (212 spp.) ### Tribus ''[[Collabieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Acanthephippium]]'' Blume ex Endl.</small> (12 spp.) #### ''[[Ancistrochilus]]'' Rolfe</small> (2 spp.) #### ''[[Styloglossum]]'' Breda, Kuhl & Hasselt</small> (47 spp.) #### ''[[Calanthe]]'' R. Br.</small> (177 spp.) #### ''[[Phaius]]'' Lour.</small> (46 spp.) #### ''[[Cephalantheropsis]]'' Guillaumin</small> (5 spp.) #### ''[[Preptanthe]]'' Rchb. fil.</small> (8 spp.) #### ''[[Gastrorchis]]'' Thouars</small> (11 spp.) #### ''[[Chrysoglossum]]'' Blume</small> (4 spp.) #### ''[[Eriodes]]'' Rolfe</small> (1 sp.) #### ''[[Spathoglottis]]'' Blume</small> (41 spp.) #### ''[[Ipsea]]'' Lindl.</small> (3 spp.) #### ''[[Pachystoma]]'' Blume</small> (3 spp.) #### ''[[Plocoglottis]]'' Blume</small> (37 spp.) #### ''[[Pilophyllum]]'' Schltr.</small> (1 sp.) #### ''[[Diglyphosa]]'' Blume</small> (1 sp.) #### ''[[Risleya]]'' King & Pantl.</small> (1 sp.) #### ''[[Collabium]]'' Blume</small> (15 spp.) #### ''[[Nephelaphyllum]]'' Blume</small> (11 spp.) #### ''[[Hancockia]]'' Rolfe</small> (1 sp.) #### ''[[Tainia]]'' Blume</small> (38 spp.) ### Tribus ''[[Vandeae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Adrorhizinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Adrorhizon]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sirhookera]]'' <small>Kuntze</small> (2 spp.) ##### ''[[Bromheadia]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) #### Subtribus ''[[Polystachyinae]]'' ##### ''[[Polystachya]]'' <small>Hook.</small> (262 spp.) ##### ''[[Hederorkis]]'' <small>Thouars</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Angraecinae]]'' ##### ''[[Angraecum]]'' Bory</small> (223 spp.) ##### ''[[Jumellea]]'' Schltr.</small> (66 spp.) ##### ''[[Lemurorchis]]'' Kraenzl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sobennikoffia]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Oeoniella]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Ambrella]]'' H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Lemurella]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cryptopus]]'' Lindl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Neobathiea]]'' Schltr.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oeonia]]'' Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Aeranthes]]'' Lindl.</small> (47 spp.) ##### ''[[Calyptrochilum]]'' Kraenzl.</small> (3 spp.) ##### ''[[Listrostachys]]'' Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Campylocentrum]]'' Benth.</small> (88 spp.) ##### ''[[Dendrophylax]]'' Rchb. fil.</small> (15 spp.) ##### ''[[Erasanthe]]'' P. J. Cribb, Hermans & D. L. Roberts</small> (1 sp.) ##### ''[[Aerangis]]'' Rchb. fil.</small> (58 spp.) ##### ''[[Summerhayesia]]'' P. J. Cribb</small> (3 spp.) ##### ''[[Amesiella]]'' Schltr. ex Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Microcoelia]]'' Lindl.</small> (33 spp.) ##### ''[[Chauliodon]]'' Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Taeniorrhiza]]'' Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dinklageella]]'' Mansf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Solenangis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Beclardia]]'' A. Rich.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eurychone]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eggelingia]]'' Summerh.</small> (3 spp.) ##### ''[[Tridactyle]]'' Schltr.</small> (46 spp.) ##### ''[[Cardiochilos]]'' P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Nephrangis]]'' (Schltr.) Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ypsilopus]]'' Summerh.</small> (13 spp.) ##### ''[[Ancistrorhynchus]]'' Finet</small> (18 spp.) ##### ''[[Bolusiella]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Plectrelminthus]]'' Raf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cyrtorchis]]'' Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Planetangis]]'' Stévart & Farminhão</small> (1 sp.) ##### ''[[Podangis]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Kylicanthe]]'' Descourv., Stévart & Droissart</small> (7 spp.) ##### ''[[Diaphananthe]]'' Schltr.</small> (30 spp.) ##### ''[[Rhipidoglossum]]'' Schltr.</small> (49 spp.) ##### ''[[Sarcorhynchus]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Mystacidium]]'' Lindl.</small> (24 spp.) ##### ''[[Sphyrarhynchus]]'' Mansf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Angraecopsis]]'' Kraenzl.</small> (19 spp.) ##### ''[[Triceratorhynchus]]'' Summerh.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Aeridinae]]'' ##### ''[[Pennilabium]]'' J. J. Sm.</small> (18 spp.) ##### ''[[Ceratocentron]]'' Senghas</small> (1 sp.) ##### ''[[Hymenorchis]]'' Schltr.</small> (14 spp.) ##### ''[[Omoea]]'' Blume</small> (2 spp.) ##### ''[[Santotomasia]]'' Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Trachoma]]'' Garay</small> (16 spp.) ##### ''[[Tuberolabium]]'' Yamam.</small> (13 spp.) ##### ''[[Porrorhachis]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Saccolabium]]'' Blume</small> (4 spp.) ##### ''[[Chamaeanthus]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chroniochilus]]'' J. J. Sm.</small> (5 spp.) ##### ''[[Grosourdya]]'' Rchb. fil.</small> (34 spp.) ##### ''[[Kipandiorchis]]'' P. O´Byrne & Gokusing</small> (2 spp.) ##### ''[[Luisia]]'' Gaudich.</small> (49 spp.) ##### ''[[Gastrochilus]]'' D. Don</small> (81 spp.) ##### ''[[Biermannia]]'' King & Pantl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Taprobanea]]'' Christenson</small> (1 sp.) ##### ''[[Dyakia]]'' Christenson</small> (1 sp.) ##### ''[[Dryadorchis]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Phragmorchis]]'' L. O. Williams</small> (1 sp.) ##### ''[[Robiquetia]]'' Gaudich.</small> (93 spp.) ##### ''[[Malleola]]'' J. J. Sm. & Schltr. ex Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Uncifera]]'' Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Aerides]]'' Lour.</small> (30 spp.) ##### ''[[Papilionanthe]]'' Schltr.</small> (12 spp.) ##### ''[[Vanda]]'' Jones</small> (92 spp.) ##### ''[[Seidenfadenia]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Paraholcoglossum]]'' Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen</small> (2 spp.) ##### ''[[Holcoglossum]]'' Schltr.</small> (18 spp.) ##### ''[[Rhynchostylis]]'' Blume</small> (6 spp.) ##### ''[[Phalaenopsis]]'' Blume</small> (84 spp.) ##### ''[[Paraphalaenopsis]]'' A. D. Hawkes</small> (4 spp.) ##### ''[[Pteroceras]]'' Hasselt ex Hassk.</small> (13 spp.) ##### ''[[Brachypeza]]'' Schltr. ex Garay</small> (12 spp.) ##### ''[[Macropodanthus]]'' L. O. Williams</small> (12 spp.) ##### ''[[Dimorphorchis]]'' Rolfe</small> (10 spp.) ##### ''[[Cottonia]]'' Wight</small> (1 sp.) ##### ''[[Diploprora]]'' Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Drymoanthus]]'' Nicholls</small> (8 spp.) ##### ''[[Vandopsis]]'' Pfitzer</small> (2 spp.) ##### ''[[Cymbilabia]]'' D. K. Liu & Ming H. Li</small> (3 spp.) ##### ''[[Sarcanthopsis]]'' Garay</small> (6 spp.) ##### ''[[Acampe]]'' Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Saccolabiopsis]]'' J. J. Sm.</small> (15 spp.) ##### ''[[Schoenorchis]]'' Reinw.</small> (30 spp.) ##### ''[[Seidenfadeniella]]'' C. S. Kumar</small> (4 spp.) ##### ''[[Pelatantheria]]'' Ridl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Jejewoodia]]'' Szlach.</small> (6 spp.) ##### ''[[Trichoglottis]]'' Blume</small> (86 spp.) ##### ''[[Pomatocalpa]]'' Breda, Kuhl & Hasselt</small> (24 spp.) ##### ''[[Plectorrhiza]]'' Dockrill</small> (6 spp.) ##### ''[[Renanthera]]'' Lour.</small> (26 spp.) ##### ''[[Sarcoglyphis]]'' Garay</small> (14 spp.) ##### ''[[Cleisomeria]]'' Lindl. ex G. Don</small> (2 spp.) ##### ''[[Diplocentrum]]'' Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Smitinandia]]'' Holttum</small> (3 spp.) ##### ''[[Deceptor]]'' Seidenf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cleisostomopsis]]'' Seidenf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cleisostoma]]'' Blume</small> (107 spp.) ##### ''[[Stereochilus]]'' Lindl.</small> (9 spp.) ##### ''[[Micropera]]'' Lindl.</small> (21 spp.) ##### ''[[Bidoupia]]'' Aver., Ormerod & Duy</small> (2 spp.) ##### ''[[Arachnis]]'' Blume</small> (18 spp.) ##### ''[[Ascochilus]]'' Ridl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Bogoria]]'' J. J. Sm.</small> (12 spp.) ##### ''[[Thrixspermum]]'' Lour.</small> (199 spp.) ##### ''[[Cleisocentron]]'' Brühl</small> (9 spp.) ##### ''[[Rhynchogyna]]'' Seidenf. & Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Chiloschista]]'' Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Sarcochilus]]'' R. Br.</small> (25 spp.) ##### ''[[Ophioglossella]]'' Schuit. & Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Mobilabium]]'' Rupp</small> (1 sp.) ##### ''[[Peristeranthus]]'' P. F. Hunt</small> (1 sp.) ##### ''[[Rhinerrhiza]]'' Rupp</small> (2 spp.) ##### ''[[Parasarcochilus]]'' Dockrill</small> (3 spp.) ##### ''[[Eclecticus]]'' P. O´Byrne</small> (1 sp.) ##### ''[[Adenoncos]]'' Blume</small> (18 spp.) ##### ''[[Microsaccus]]'' Blume</small> (13 spp.) ##### ''[[Calymmanthera]]'' Schltr.</small> (6 spp.) ##### ''[[Sarcophyton]]'' Garay</small> (3 spp.) ##### ''[[Taeniophyllum]]'' Blume</small> (245 spp.) ### Tribus ''[[Cymbidieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### Subtribus ''[[Cymbidiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Cymbidium]]'' Sw.</small> (80 spp.) ##### ''[[Acriopsis]]'' Reinw. ex Blume</small> (6 spp.) ##### ''[[Thecopus]]'' Seidenf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Thecostele]]'' Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Devogelia]]'' Schuit.</small> (1 sp.) ##### ''[[Grammatophyllum]]'' Blume</small> (13 spp.) ##### ''[[Porphyroglottis]]'' <small>Ridl.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Eulophiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Dipodium]]'' <small>R. Br.</small> (40 spp.) ##### ''[[Ansellia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Claderia]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Imerinaea]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Graphorkis]]'' <small>Thouars</small> (4 spp.) ##### ''[[Eulophia]]'' <small>R. Br.</small> (275 spp.) #### Subtribus ''[[Catasetinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Cyanaeorchis]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Grobya]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Galeandra]]'' <small>Lindl.</small> (32 spp.) ##### ''[[Clowesia]]'' <small>Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Catasetum]]'' <small>Rich. ex Kunth</small> (182 spp.) ##### ''[[Dressleria]]'' <small>Dodson</small> (13 spp.) ##### ''[[Cycnoches]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) ##### ''[[Mormodes]]'' <small>Lindl.</small> (89 spp.) #### Subtribus ''[[Cyrtopodiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Cyrtopodium]]'' <small>R. Br.</small> (49 spp.) #### Subtribus ''[[Oncidiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Psychopsis]]'' <small>Raf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Psychopsiella]]'' <small>Lückel & Braem</small> (1 sp.) ##### ''[[Trichopilia]]'' <small>Lindl.</small> (43 spp.) ##### ''[[Cuitlauzina]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (9 spp.) ##### ''[[Rossioglossum]]'' <small>(Schltr.) Garay & G. C. Kenn.</small> (12 spp.) ##### ''[[Cohniella]]'' <small>Pfitzer</small> (26 spp.) ##### ''[[Trichocentrum]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (65 spp.) ##### ''[[Grandiphyllum]]'' <small>Docha Neto</small> (11 spp.) ##### ''[[Saundersia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Lockhartia]]'' <small>Hook.</small> (33 spp.) ##### ''[[Ornithocephalus]]'' <small>Hook.</small> (54 spp.) ##### ''[[Dunstervillea]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Caluera]]'' <small>Dodson & Determann</small> (5 spp.) ##### ''[[Eloyella]]'' <small>P. Ortiz</small> (10 spp.) ##### ''[[Zygostates]]'' <small>Lindl.</small> (28 spp.) ##### ''[[Phymatidium]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Rauhiella]]'' <small>Pabst & P. I. S. Braga</small> (3 spp.) ##### ''[[Chytroglossa]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Thysanoglossa]]'' <small>Porto & Brade</small> (3 spp.) ##### ''[[Platyrhiza]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hintonella]]'' <small>Ames</small> (1 sp.) ##### ''[[Centroglossa]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (7 spp.) ##### ''[[Trichoceros]]'' <small>Kunth</small> (9 spp.) ##### ''[[Telipogon]]'' <small>Mutis ex Kunth</small> (247 spp.) ##### ''[[Hofmeisterella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Fernandezia]]'' <small>Lindl.</small> (104 spp.) ##### ''[[Vitekorchis]]'' <small>Romowicz & Szlach.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oncidium]]'' <small>Sw.</small> (374 spp.) ##### ''[[Ecuadorella]]'' <small>Dodson & G. A. Romero</small> (3 spp.) ##### ''[[Nohawilliamsia]]'' <small>M. W. Chase & Whitten</small> (1 sp.) ##### ''[[Otoglossum]]'' <small>(Schltr.) Garay & Dunst.</small> (24 spp.) ##### ''[[Cyrtochiloides]]'' <small>N. H. Williams & M. W. Chase</small> (3 spp.) ##### ''[[Miltoniopsis]]'' <small>God.-Leb.</small> (6 spp.) ##### ''[[Caucaea]]'' <small>Schltr.</small> (26 spp.) ##### ''[[Cyrtochilum]]'' <small>Kunth</small> (204 spp.) ##### ''[[Miltonia]]'' <small>Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Cischweinfia]]'' <small>Dressler & N. H. Williams</small> (11 spp.) ##### ''[[Oliveriana]]'' <small>Rchb. fil.</small> (14 spp.) ##### ''[[Systeloglossum]]'' <small>Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Aspasia]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Brassia]]'' <small>R. Br.</small> (67 spp.) ##### ''[[Tolumnia]]'' <small>Raf.</small> (26 spp.) ##### ''[[Erycina]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Rhynchostele]]'' <small>Rchb. fil.</small> (18 spp.) ##### ''[[Notyliopsis]]'' <small>P. Ortiz</small> (1 sp.) ##### ''[[Zelenkoa]]'' <small>Chase & Williams</small> (1 sp.) ##### ''[[Gomesa]]'' <small>R. Br.</small> (139 spp.) ##### ''[[Solenidium]]'' <small>Lindl.</small> (3 spp.) ##### ''[[Capanemia]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (17 spp.) ##### ''[[Plectrophora]]'' <small>H. Focke</small> (9 spp.) ##### ''[[Leochilus]]'' <small>Knowles & Westc.</small> (14 spp.) ##### ''[[Pterostemma]]'' <small>Kraenzl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Schunkea]]'' <small>Senghas</small> (1 sp.) ##### ''[[Suarezia]]'' <small>Dodson</small> (1 sp.) ##### ''[[Sanderella]]'' <small>Kuntze</small> (2 spp.) ##### ''[[Rodriguezia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (48 spp.) ##### ''[[Seegeriella]]'' <small>Senghas</small> (3 spp.) ##### ''[[Warmingia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (4 spp.) ##### ''[[Macradenia]]'' <small>R. Br.</small> (10 spp.) ##### ''[[Trizeuxis]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Macroclinium]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (48 spp.) ##### ''[[Santanderella]]'' <small>P. Ortiz</small> (1 sp.) ##### ''[[Cypholoron]]'' <small>Dodson & Dressler</small> (2 spp.) ##### ''[[Notylia]]'' <small>Lindl.</small> (52 spp.) ##### ''[[Polyotidium]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Sutrina]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Ionopsis]]'' <small>Kunth</small> (7 spp.) ##### ''[[Comparettia]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (88 spp.) ##### ''[[Quekettia]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Archivea]]'' <small>Christenson & Jenny</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Eriopsidinae]]'' <small>Szlach.</small> ##### ''[[Eriopsis]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Maxillariinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Maxillaria]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (661 spp.) ##### ''[[Neomoorea]]'' <small>Rolfe</small> (1 sp.) ##### ''[[Lycaste]]'' <small>Lindl.</small> (50 spp.) ##### ''[[Anguloa]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (9 spp.) ##### ''[[Sudamerlycaste]]'' <small>Archila</small> (49 spp.) ##### ''[[Xylobium]]'' <small>Lindl.</small> (34 spp.) ##### ''[[Scuticaria]]'' <small>Lindl.</small> (12 spp.) ##### ''[[Rudolfiella]]'' <small>Hoehne</small> (7 spp.) ##### ''[[Bifrenaria]]'' <small>Lindl.</small> (23 spp.) ##### ''[[Guanchezia]]'' <small>G. A. Romero & Carnevali</small> (1 sp.) ##### ''[[Horvatia]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Teuscheria]]'' <small>Garay</small> (10 spp.) #### Subtribus ''[[Zygopetalinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Zygopetalum]]'' <small>Hook.</small> (12 spp.) ##### ''[[Cryptarrhena]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dichaea]]'' <small>Lindl.</small> (131 spp.) ##### ''[[Benzingia]]'' <small>Dodson</small> (11 spp.) ##### ''[[Chaubardiella]]'' <small>Garay</small> (8 spp.) ##### ''[[Stenia]]'' <small>Lindl.</small> (23 spp.) ##### ''[[Huntleya]]'' <small>Bateman ex Lindl.</small> (15 spp.) ##### ''[[Kefersteinia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (60 spp.) ##### ''[[xAckersteinia]]'' <small>Neudecker</small> (0 sp.) ##### ''[[Stenotyla]]'' <small>Dressler</small> (8 spp.) ##### ''[[Cochleanthes]]'' <small>Raf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Warszewiczella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (10 spp.) ##### ''[[Pescatoria]]'' <small>Rchb. fil.</small> (22 spp.) ##### ''[[Euryblema]]'' <small>Dressler</small> (2 spp.) ##### ''[[Chondroscaphe]]'' <small>(Dressler) Senghas & Gerlach</small> (14 spp.) ##### ''[[Daiotyla]]'' <small>Dressler</small> (5 spp.) ##### ''[[Echinorhyncha]]'' <small>Dressler</small> (5 spp.) ##### ''[[Aetheorhyncha]]'' <small>Dressler</small> (1 sp.) ##### ''[[Ixyophora]]'' <small>Dressler</small> (8 spp.) ##### ''[[Chondrorhyncha]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Pridgeonia]]'' <small>Pupulin</small> (1 sp.) ##### ''[[Cheiradenia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Warreella]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Warreopsis]]'' <small>Garay</small> (4 spp.) ##### ''[[Vargasiella]]'' <small>C. Schweinf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Warrea]]'' <small>Lindl.</small> (3 spp.) ##### ''[[Otostylis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Paradisanthus]]'' <small>Rchb. fil.</small> (4 spp.) ##### ''[[Hoehneella]]'' <small>Ruschi</small> (2 spp.) ##### ''[[Koellensteinia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (19 spp.) ##### ''[[Galeottia]]'' <small>A. Rich.</small> (12 spp.) ##### ''[[Batemannia]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Zygosepalum]]'' <small>Rchb. fil.</small> (8 spp.) ##### ''[[Chaubardia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Neogardneria]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Aganisia]]'' <small>Lindl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Promenaea]]'' <small>Lindl.</small> (19 spp.) ##### ''[[Pabstia]]'' <small>Garay</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Stanhopeinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Braemia]]'' <small>Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Paphinia]]'' <small>Lindl.</small> (16 spp.) ##### ''[[Horichia]]'' <small>Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Houlletia]]'' <small>Brongn.</small> (10 spp.) ##### ''[[Schlimmia]]'' <small>Planch. & Linden</small> (2 spp.) ##### ''[[Trevoria]]'' <small>F. Lehm.</small> (6 spp.) ##### ''[[Cirrhaea]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Gongora]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (75 spp.) ##### ''[[Acineta]]'' <small>Lindl.</small> (13 spp.) ##### ''[[Lueddemannia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Lacaena]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Vasqueziella]]'' <small>Dodson</small> (1 sp.) ##### ''[[Polycycnis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (18 spp.) ##### ''[[Lueckelia]]'' <small>Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Kegeliella]]'' <small>Mansf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Soterosanthus]]'' <small>Lehm. ex Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Stanhopea]]'' <small>Frost ex Hook.</small> (78 spp.) ##### ''[[Embreea]]'' <small>Dodson</small> (1 sp.) ##### ''[[Sievekingia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (11 spp.) ##### ''[[Coryanthes]]'' <small>Hook.</small> (65 spp.) #### Subtribus ''[[Coeliopsidinae]]'' <small>Szlach.</small> 125.6821 Genus Coeliopsis Rchb. fil. (1 sp.) 125.6822 Genus Lycomormium Rchb. fil. (5 spp.) 125.6823 Genus Peristeria Hook. (10 spp.) ### Tribus Epidendreae Lindl. #### Subtribus Agrostophyllinae 125.7011 Genus Agrostophyllum Blume (141 spp.) 125.7012 Genus Earina Lindl. (8 spp.) 125.7020 Subtribus Ponerinae Pfitzer 125.7021 Genus Ponera Lindl. (4 spp.) 125.7022 Genus Nemaconia Knowles & Westc. (6 spp.) 125.7023 Genus Helleriella A. D. Hawkes (2 spp.) 125.7024 Genus Isochilus R. Br. (14 spp.) #### Subtribus Calypsoinae 125.7031 Genus Ephippianthus Rchb. fil. (2 spp.) 125.7032 Genus Dactylostalix Rchb. fil. (1 sp.) 125.7033 Genus Calypso Salisb. (1 sp.) 125.7034 Genus Tipularia Nutt. (7 spp.) 125.7035 Genus Changnienia Chien (2 spp.) 125.7036 Genus Govenia Lindl. (30 spp.) 125.7037 Genus Aplectrum Nutt. (1 sp.) 125.7038 Genus Cremastra Lindl. (7 spp.) 125.7039 Genus Oreorchis Lindl. (18 spp.) 125.7040 Genus Corallorhiza Châtel. (15 spp.) 125.7041 Genus Yoania Maxim. (4 spp.) 125.7042 Genus Danxiaorchis J. W. Zhai et al. (2 spp.) 125.7043 Genus Coelia Lindl. (5 spp.) #### Subtribus Chysidinae Schltr. 125.7051 Genus Chysis Lindl. (15 spp.) 125.7060 Subtribus Bletiinae Benth. 125.7061 Genus Bletia Ruiz & Pav. (55 spp.) #### Subtribus Laeliinae Benth. 125.7071 Genus Meiracyllium Rchb. fil. (2 spp.) 125.7072 Genus Orleanesia Barb. Rodr. (8 spp.) 125.7073 Genus Jacquiniella Schltr. (12 spp.) 125.7074 Genus Scaphyglottis Poepp. & Endl. (84 spp.) 125.7075 Genus Nidema Britton & Millsp. (2 spp.) 125.7076 Genus Domingoa Schltr. (5 spp.) 125.7077 Genus Arpophyllum La Llave & Lex. (5 spp.) 125.7078 Genus Alamania La Llave & Lex. (1 sp.) 125.7079 Genus Isabelia Barb. Rodr. (3 spp.) 125.7080 Genus xIsanitella Leinig (0 sp.) 125.7081 Genus Loefgrenianthus Hoehne (1 sp.) 125.7082 Genus Homalopetalum Rolfe (8 spp.) 125.7083 Genus Pygmaeorchis Brade (2 spp.) 125.7084 Genus Epidendrum L. (1822 spp.) 125.7085 Genus Microepidendrum Brieger (5 spp.) 125.7086 Genus Dimerandra Schltr. (5 spp.) 125.7087 Genus Barkeria Knowles & Westc. (19 spp.) 125.7088 Genus Acrorchis Dressler (1 sp.) 125.7089 Genus Tetramicra Lindl. (10 spp.) 125.7090 Genus Artorima Dressler & G. E. Pollard (2 spp.) 125.7091 Genus Hagsatera R. González (2 spp.) 125.7092 Genus Pseudolaelia Porto & Brade (23 spp.) 125.7093 Genus Leptotes Lindl. (9 spp.) 125.7094 Genus Dinema Lindl. (2 spp.) 125.7095 Genus Oestlundia W. E. Higgins (5 spp.) 125.7096 Genus Amoana Leopardi & Carnevali (2 spp.) 125.7097 Genus Encyclia Hook. (194 spp.) 125.7098 Genus Prosthechea Knowles & Westc. (133 spp.) 125.7099 Genus Psychilis Raf. (15 spp.) 125.7100 Genus Caularthron Raf. (2 spp.) 125.7101 Genus Cattleya Lindl. (140 spp.) 125.7102 Genus Guarianthe Dressler & W. E. Higgins (4 spp.) 125.7103 Genus Broughtonia R. Br. (6 spp.) 125.7104 Genus Quisqueya Dod (4 spp.) 125.7105 Genus Schomburgkia Lindl. (21 spp.) 125.7106 Genus xSchombolaelia (0 sp.) 125.7107 Genus Laelia Lindl. (7 spp.) 125.7108 Genus Adamantinia van den Berg & C. N. Gonç. (1 sp.) 125.7109 Genus Myrmecophila Rolfe (9 spp.) 125.7110 Genus Rhyncholaelia Schltr. (2 spp.) 125.7111 Genus Brassavola R. Br. (15 spp.) 125.7112 Genus Constantia Barb. Rodr. (6 spp.) #### Subtribus Pleurothallidinae Lindl. ex G. Don 125.7121 Genus Neocogniauxia Schltr. (2 spp.) 125.7122 Genus Dilomilis Raf. (5 spp.) 125.7123 Genus Tomzanonia Nir (1 sp.) 125.7124 Genus Brachionidium Lindl. (83 spp.) 125.7125 Genus Atopoglossum Luer (3 spp.) 125.7126 Genus Sansonia Chiron (2 spp.) 125.7127 Genus Octomeria R. Br. (142 spp.) 125.7128 Genus Dresslerella Luer (14 spp.) 125.7129 Genus Myoxanthus Poepp. & Endl. (51 spp.) 125.7130 Genus Echinosepala Pridgeon & M. W. Chase (17 spp.) 125.7131 Genus Pupulinia Karremans & Bogarín (1 sp.) 125.7132 Genus Restrepiella Garay & Dunst. (5 spp.) 125.7133 Genus Barbosella Schltr. (19 spp.) 125.7134 Genus Restrepia Kunth (63 spp.) 125.7135 Genus Pleurothallopsis Porto & Brade (20 spp.) 125.7136 Genus Chamelophyton Garay (1 sp.) 125.7137 Genus Acianthera Scheidw. (303 spp.) 125.7138 Genus Lankesteriana Karremans (24 spp.) 125.7139 Genus Zootrophion Luer (31 spp.) 125.7140 Genus Trichosalpinx Luer (31 spp.) 125.7141 Genus Tubella (Luer) Archila (73 spp.) 125.7142 Genus Pseudolepanthes (Luer) Archila (11 spp.) 125.7143 Genus Pendusalpinx Karremans & Mel. Fernández (7 spp.) 125.7144 Genus Opilionanthe Karremans & Bogarín (2 spp.) 125.7145 Genus Gravendeelia Bogarín & Karremans (1 sp.) 125.7146 Genus Stellamaris Mel. Fernández & Bogarín (1 sp.) 125.7147 Genus Anathallis Barb. Rodr. (121 spp.) 125.7148 Genus Lepanthopsis (Cogn.) Ames (49 spp.) 125.7149 Genus Lepanthes Sw. (1131 spp.) 125.7150 Genus Draconanthes (Luer) Luer (6 spp.) 125.7151 Genus Frondaria Luer (2 spp.) 125.7152 Genus Trisetella Luer (28 spp.) 125.7153 Genus Dracula Luer (145 spp.) 125.7154 Genus Porroglossum Schltr. (56 spp.) 125.7155 Genus Masdevallia Ruiz & Pav. (640 spp.) 125.7156 Genus Diodonopsis Pridgeon & M. W. Chase (4 spp.) 125.7157 Genus Phloeophila Hoehne & Schltr. (5 spp.) 125.7158 Genus Luerella Braas (1 sp.) 125.7159 Genus Ophidion Luer (15 spp.) 125.7160 Genus Andreettaea Luer (1 sp.) 125.7161 Genus Andinia (Luer) Luer (81 spp.) 125.7162 Genus Dryadella Luer (61 spp.) 125.7163 Genus Specklinia Lindl. (111 spp.) 125.7164 Genus Muscarella Luer (56 spp.) 125.7165 Genus Scaphosepalum Pfitzer (54 spp.) 125.7166 Genus Platystele Schltr. (120 spp.) 125.7167 Genus Teagueia (Luer) Luer (18 spp.) 125.7168 Genus Stelis Sw. (1335 spp.) 125.7169 Genus Pleurothallis R. Br. (535 spp.) 125.7170 Genus Pabstiella Brieger & Senghas (147 spp.) 125.7171 Genus Madisonia Luer (7 spp.) # Familia Boryaceae M. W. Chase (13 spp.) 126.0001 Genus Alania Endl. (1 sp.) 126.0002 Genus Borya Labill. (12 spp.) # Family Blandfordiaceae R. Dahlgren & Clifford (4 spp.) 127.0001 Genus Blandfordia Sm. (4 spp.) # Familia Asteliaceae Dumort. (37 spp.) 128.0001 Genus Neoastelia J. B. Williams (1 sp.) 128.0002 Genus Milligania Hook. fil. (5 spp.) 128.0003 Genus Astelia Banks & Sol. ex R. Br. (31 spp.) # Familia Lanariaceae H. Huber ex R. Dahlgren (1 sp.) 129.0001 Genus Lanaria Aiton (1 sp.) # Familia Hypoxidaceae R. Br. (171 spp.) 130.0001 Genus Empodium Salisb. (7 spp.) 130.0002 Genus Spiloxene Salisb. (3 spp.) 130.0003 Genus Pauridia Harv. (35 spp.) 130.0004 Genus Rhodohypoxis Nel (6 spp.) 130.0005 Genus Hypoxis L. (88 spp.) 130.0006 Genus Sinocurculigo Z. J. Liu, L. J. Chen & K. Wei Liu (1 sp.) 130.0007 Genus Molineria Colla (10 spp.) 130.0008 Genus Curculigo Gaertn. (18 spp.) 130.0009 Genus Hypoxidia Friedmann (2 spp.) 130.0010 Genus Neofriedmannia Kocyan & Wiland (1 sp.) # Familia Tecophilaeaceae Leyb. (26 spp.) ## Subfamilia Tecophilaeoideae Reveal 131.1001 Genus Conanthera Ruiz & Pav. (5 spp.) 131.1002 Genus Tecophilaea Bertero ex Colla (2 spp.) 131.1003 Genus Zephyra D. Don (2 spp.) 131.1004 Genus Odontostomum Torr. (1 sp.) ## Subfamilia Wallerioideae R. Dahlgren 131.2001 Genus Kabuyea Brummitt (1 sp.) 131.2002 Genus Cyanastrum Oliv. (3 spp.) 131.2003 Genus Walleria J. Kirk (3 spp.) 131.2004 Genus Eremiolirion J. C. Manning & F. Forest (1 sp.) 131.2005 Genus Cyanella Royen ex L. (8 spp.) # Familia Doryanthaceae R. Dahlgren & Clifford (2 spp.) 132.0001 Genus Doryanthes Corrêa (2 spp.) # Familia Ixioliriaceae (Pax) Nakai (4 spp.) 133.0001 Genus Ixiolirion Fisch. ex Herb. (4 spp.) # Familia Iridaceae Juss. (2579 spp.) ## Subfamilia Isophysidoideae Takht. ex Thorne & Reveal 134.1001 Genus Isophysis T. Moore (1 sp.) ## Subfamilia Patersonioideae Goldblatt 134.2001 Genus Patersonia R. Br. (23 spp.) ## Subfamilia Geosiridoideae Goldblatt & J. C. Manning 134.3001 Genus Geosiris Baill. (3 spp.) ## Subfamilia Aristeoideae Vines 134.4001 Genus Aristea Sol. ex Aiton (61 spp.) ## Subfamilia Nivenioideae Schulze ex Goldblatt 134.5001 Genus Nivenia Vent. (11 spp.) 134.5002 Genus Witsenia Thunb. (1 sp.) 134.5003 Genus Klattia Baker (3 spp.) ## Subfamilia Crocoideae Burnett 134.6100 Tribus Tritoniopsideae Goldblatt & J. C. Manning 134.6101 Genus Tritoniopsis L. Bolus (25 spp.) 134.6102 Genus Melasphaerula Ker Gawl. (1 sp.) ### Tribus Gladioleae Dumort. 134.6201 Genus Gladiolus L. (285 spp.) ### Tribus Watsonieae Klatt 134.6301 Genus Micranthus (Pers.) Eckl. (7 spp.) 134.6302 Genus Thereianthus G. J. Lewis (11 spp.) 134.6303 Genus Watsonia Mill. (53 spp.) ### Tribus Pillansieae Goldblatt 134.6401 Genus Pillansia L. Bolus (1 sp.) ### Tribus Freesieae Goldblatt & J. C. Manning 134.6501 Genus Zygotritonia Mildbr. (7 spp.) 134.6502 Genus Xenoscapa (Goldblatt) Goldblatt & Manning (3 spp.) 134.6503 Genus Freesia Eckl. ex Klatt (16 spp.) ### Tribus Ixieae Dumort. #### Subtribus Lapeirousiinae 134.6611 Genus Afrosolen Goldblatt & J. C. Manning (15 spp.) 134.6612 Genus Lapeirousia Pourr. (26 spp.) 134.6613 Genus Codonorhiza Goldblatt & J. C. Manning (7 spp.) 134.6614 Genus Cyanixia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6615 Genus Savannosiphon Goldblatt & Marais (1 sp.) #### Subtribus Tritoniinae 134.6621 Genus Devia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6622 Genus Crocosmia Planch. (8 spp.) 134.6623 Genus Radinosiphon N. E. Br. (2 spp.) #### Subtribus Crocinae 134.6631 Genus Romulea Maratti (113 spp.) 134.6632 Genus Crocus L. (241 spp.) 134.6633 Genus Syringodea Hook. fil. (7 spp.) 134.6634 Genus Afrocrocus J. C. Manning & Goldblatt (1 sp.) #### Subtribus Hesperanthinae 134.6641 Genus Hesperantha Ker Gawl. (92 spp.) 134.6642 Genus Geissorhiza Ker Gawl. (102 spp.) #### Subtribus Ixiinae 134.6651 Genus Chasmanthe N. E. Br. (3 spp.) 134.6652 Genus Babiana Ker Gawl. (97 spp.) 134.6653 Genus Duthieastrum M. P. de Vos (1 sp.) 134.6654 Genus Sparaxis Ker Gawl. (16 spp.) 134.6655 Genus Dierama K. Koch (43 spp.) 134.6656 Genus Tritonia Ker Gawl. (29 spp.) 134.6657 Genus Ixia L. (99 spp.) ## Subfamilia incertae sedis 134.6901 Genus Diplarrhena Labill. (2 spp.) ## Subfamilia Iridoideae Eaton ### Tribus Irideae Kitt. #### Subtribus Iridineae 134.7111 Genus Dietes Salisb. (6 spp.) 134.7112 Genus Belamcanda Adans. (1 sp.) 134.7113 Genus Iris L. (316 spp.) 134.7140 Subtribus Ferrariineae 134.7141 Genus Ferraria Burm. ex Mill. (18 spp.) 134.7142 Genus Bobartia L. (16 spp.) 134.7143 Genus Moraea Mill. (231 spp.) ### Tribus Sisyrinchieae Klatt 134.7201 Genus Orthrosanthus Sweet (9 spp.) 134.7202 Genus Libertia Spreng. (17 spp.) 134.7203 Genus Solenomelus Miers (2 spp.) 134.7204 Genus Olsynium Raf. (19 spp.) 134.7205 Genus Tapeinia Comm. ex Juss. (1 sp.) 134.7206 Genus Sisyrinchium L. (205 spp.) ### Tribus Trimezieae Ravenna 134.7301 Genus Pseudiris Chukr & A. Gil (1 sp.) 134.7302 Genus Pseudotrimezia R. C. Foster (28 spp.) 134.7303 Genus Neomarica Sprague (37 spp.) 134.7304 Genus Deluciris A. Gil & Lovo (2 spp.) 134.7305 Genus Trimezia Salisb. ex Herb. (32 spp.) ### Tribus Tigridieae Kitt. 134.7401 Genus Larentia Klatt (3 spp.) 134.7402 Genus Cipura Aubl. (8 spp.) 134.7403 Genus Lethia Ravenna (1 sp.) 134.7404 Genus Salpingostylis Small (1 sp.) 134.7405 Genus Nemastylis Nutt. (8 spp.) 134.7406 Genus Herbertia Sweet (8 spp.) 134.7407 Genus Calydorea Herb. (21 spp.) 134.7408 Genus Cypella Herb. (37 spp.) 134.7409 Genus Sphenostigma Baker (6 spp.) 134.7410 Genus Alophia Herb. (7 spp.) 134.7411 Genus Phalocallis Herb. (6 spp.) 134.7412 Genus Eleutherine Herb. (3 spp.) 134.7413 Genus Hesperoxiphion Baker (5 spp.) 134.7414 Genus Gelasine Herb. (8 spp.) 134.7415 Genus Mastigostyla I. M. Johnst. (29 spp.) 134.7416 Genus Ennealophus N. E. Br. (6 spp.) 134.7417 Genus Cobana Ravenna (1 sp.) 134.7418 Genus Sessilanthera Molseed & Cruden (3 spp.) 134.7419 Genus Tigridia Juss. (58 spp.) # Familia Xeronemataceae M. W. Chase (2 spp.) 135.0001 Genus Xeronema Brongn. & Gris (2 spp.) # Familia Asphodelaceae Juss. (1239 spp.) ## Subfamilia Asphodeloideae Burnett ### Tribus Asphodeleae Lam. & DC. 136.1101 Genus Asphodeline Rchb. (18 spp.) 136.1102 Genus Asphodelus L. (18 spp.) 136.1103 Genus Bulbinella Kunth (25 spp.) 136.1104 Genus Kniphofia Moench (72 spp.) 136.1105 Genus Trachyandra Kunth (61 spp.) 136.1106 Genus Eremurus M. Bieb. (58 spp.) 136.1107 Genus Bulbine Wolf (88 spp.) ### Tribus Aloeae A. Rich. 136.1201 Genus Aloidendron (Berger) Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1202 Genus Kumara Medik. (2 spp.) 136.1203 Genus Haworthia Duval (117 spp.) 136.1204 Genus Aloiampelos Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1205 Genus Aloe L. (563 spp.) 136.1206 Genus Haworthiopsis G. D. Rowley (18 spp.) 136.1207 Genus Gasteria Duval (27 spp.) 136.1208 Genus Astroloba Uitewaal (10 spp.) 136.1209 Genus xAstroworthia G. D. Rowley (0 sp.) 136.1210 Genus Aristaloe Boatwr. & J. C. Manning (1 sp.) 136.1211 Genus Gonialoe (Baker) Boatwr. & J. C. Manning (3 spp.) 136.1212 Genus Tulista Raf. (6 spp.) ## Subfamilia Xanthorrhoeoideae Reveal 136.2001 Genus Xanthorrhoea Sm. (28 spp.) ## Subfamilia Hemerocallidoideae Lindl. ### Tribus Hemerocallideae Duby 136.3101 Genus Simethis Kunth (1 sp.) 136.3102 Genus Hemerocallis L. (15 spp.) ### Tribus Johnsonieae Benth. 136.3201 Genus Hodgsoniola F. Muell. (1 sp.) 136.3202 Genus Tricoryne R. Br. (9 spp.) 136.3203 Genus Corynotheca F. Muell. (6 spp.) 136.3204 Genus Caesia R. Br. (14 spp.) 136.3205 Genus Arnocrinum Endl. & Lehm. ex Lehm. (3 spp.) 136.3206 Genus Hensmania W. Fitzg. (3 spp.) 136.3207 Genus Stawellia F. Muell. (2 spp.) 136.3208 Genus Johnsonia R. Br. (5 spp.) ### Tribus Phormieae Nakai 136.3301 Genus Pasithea D. Don (1 sp.) 136.3302 Genus Phormium J. R. Forst. & G. Forst. (2 spp.) ### Tribus Dianelleae Baker 136.3401 Genus Geitonoplesium A. Cunn. (1 sp.) 136.3402 Genus Agrostocrinum F. Muell. (2 spp.) 136.3403 Genus Herpolirion Hook. fil. (1 sp.) 136.3404 Genus Stypandra R. Br. (2 spp.) 136.3405 Genus Thelionema R. J. F. Hend. (3 spp.) 136.3406 Genus Eccremis Willd. ex Schult. fil. (1 sp.) 136.3407 Genus Dianella Juss. (38 spp.) # Familia Amaryllidaceae J. St.-Hil. (2359 spp.) ## Subfamilia Agapanthoideae Endl. 137.1001 Genus Agapanthus L’Hér. (11 spp.) ## Subfamilia Allioideae Herb. 137.2001 Genus Allium L. (1049 spp.) 137.2002 Genus Milula Prain (1 sp.) ## Subfamilia Tulbaghioideae M. F. Fay & M. W. Chase 137.3001 Genus Tulbaghia L. (29 spp.) ## Subfamilia Gilliesioideae Arn. 137.4001 Genus Solaria Phil. (5 spp.) 137.4002 Genus Gilliesia Lindl. (5 spp.) 137.4003 Genus Miersia Lindl. (5 spp.) 137.4004 Genus Nothoscordum Kunth (93 spp.) 137.4005 Genus Schickendantziella Speg. (1 sp.) 137.4006 Genus Speea Loes. (1 sp.) 137.4007 Genus Tristagma Poepp. (31 spp.) 137.4008 Genus Trichlora Baker (4 spp.) 137.4009 Genus Leucocoryne Lindl. (47 spp.) 137.4010 Genus Atacamallium Nic. García (1 sp.) ## Subfamilia Amaryllidoideae ### Tribus Amaryllideae Dumort. 137.5101 Genus Amaryllis L. (2 spp.) 137.5102 Genus Boophone Herb. (2 spp.) 137.5103 Genus Ammocharis Herb. (7 spp.) 137.5104 Genus Crinum L. (112 spp.) 137.5105 Genus Crossyne Salisb. (2 spp.) 137.5106 Genus Strumaria Jacq. (28 spp.) 137.5107 Genus Nerine Herb. (26 spp.) 137.5108 Genus Hessea Herb. (15 spp.) 137.5109 Genus Brunsvigia Heist. (19 spp.) ### Tribus Cyrtantheae Traub 137.5201 Genus Cyrtanthus Aiton (58 spp.) ### Tribus Calostemmateae D. Müll.-Doblies & U. Müll.-Doblies 137.5301 Genus Calostemma R. Br. (3 spp.) 137.5302 Genus Proiphys Herb. (5 spp.) ### Tribus Haemantheae Hutch. 137.5401 Genus Cryptostephanus Welw. ex Baker (3 spp.) 137.5402 Genus Clivia Lindl. (6 spp.) 137.5403 Genus Scadoxus Raf. (9 spp.) 137.5404 Genus Haemanthus L. (22 spp.) 137.5405 Genus Apodolirion Baker (6 spp.) 137.5406 Genus Gethyllis L. (31 spp.) ### Tribus Lycorideae Nakai 137.5501 Genus Ungernia Bunge (10 spp.) 137.5502 Genus Lycoris Herb. (20 spp.) 137.5503 Genus Shoubiaonia W. H. Qin, W. Q. Meng & Kun Liu (1 sp.) ### Tribus Galantheae Parl. 137.5601 Genus Hannonia Braun-Blanq. & Maire (1 sp.) 137.5602 Genus Lapiedra Lag. (1 sp.) 137.5603 Genus Vagaria Herb. (2 spp.) 137.5604 Genus Acis Salisb. (9 spp.) 137.5605 Genus Leucojum L. (2 spp.) 137.5606 Genus Galanthus L. (24 spp.) ### Tribus Pancratieae Dumort. 137.5701 Genus Pancratium L. (24 spp.) ### Tribus Narcisseae Lam. & DC. 137.5801 Genus Sternbergia Waldst. & Kit. (7 spp.) 137.5802 Genus Narcissus L. (68 spp.) ### Tribus Hippeastreae Herb. ex Sweet 137.5901 Genus Worsleya (Traub) Traub (1 sp.) 137.5902 Genus Cearanthes Ravenna (1 sp.) 137.5903 Genus Griffinia Ker Gawl. (23 spp.) 137.5904 Genus Hyline Herb. (4 spp.) 137.5905 Genus Traubia Moldenke (1 sp.) 137.5906 Genus Phycella Lindl. (15 spp.) 137.5907 Genus Sprekelia Heist. (2 spp.) 137.5908 Genus Rhodophiala C. Presl (9 spp.) 137.5909 Genus Zephyranthes Herb. (195 spp.) 137.5910 Genus Paposoa Nic. García (1 sp.) 137.5911 Genus Eremolirion Nic. García (1 sp.) 137.5912 Genus Hippeastrum Herb. (100 spp.) ### Tribus Eustephieae Hutch. 137.6001 Genus Eustephia Cav. (6 spp.) 137.6002 Genus Chlidanthus Herb. (5 spp.) 137.6003 Genus Hieronymiella Pax (10 spp.) ### Tribus Hymenocallideae Small 137.6101 Genus Pamianthe Stapf (3 spp.) 137.6102 Genus Paramongaia Velarde (5 spp.) 137.6103 Genus Clinanthus Herb. (25 spp.) 137.6104 Genus Hymenocallis Salisb. (62 spp.) 137.6105 Genus Leptochiton Sealy (2 spp.) 137.6106 Genus Ismene Salisb. (11 spp.) 137.6107 Genus Rauhia Traub (5 spp.) 137.6108 Genus Phaedranassa Herb. (10 spp.) ### Tribus Eucharideae Hutch. 137.6201 Genus Plagiolirion Baker (1 sp.) 137.6202 Genus Caliphruria Herb. (4 spp.) 137.6203 Genus xCalicharis Meerow (0 sp.) 137.6204 Genus Eucharis Planch. & Linden (17 spp.) 137.6205 Genus Mathieua Klotzsch (1 sp.) 137.6206 Genus Stenomesson Herb. (17 spp.) 137.6207 Genus Urceolina Rchb. (7 spp.) 137.6208 Genus Eucrosia Ker Gawl. (7 spp.) # Familia Asparagaceae Juss. (3501 spp.) ## Subfamilia Lomandroideae Thorne & Reveal 138.1001 Genus Sowerbaea Sm. (5 spp.) 138.1002 Genus Laxmannia R. Br. (14 spp.) 138.1003 Genus Xerolirion A. S. George (1 sp.) 138.1004 Genus Romnalda P. F. Stevens (3 spp.) 138.1005 Genus Chamaexeros Benth. (4 spp.) 138.1006 Genus Acanthocarpus Lehm. (7 spp.) 138.1007 Genus Lomandra Labill. (58 spp.) 138.1008 Genus Chamaescilla F. Muell. (4 spp.) 138.1009 Genus Cordyline Comm. ex Juss. (24 spp.) 138.1010 Genus Trichopetalum Lindl. (2 spp.) 138.1011 Genus Thysanotus R. Br. (55 spp.) 138.1012 Genus Eustrephus R. Br. ex Ker Gawl. (1 sp.) 138.1013 Genus Dichopogon Kunth (5 spp.) 138.1014 Genus Arthropodium R. Br. (10 spp.) ## Subfamilia Asparagoideae 138.2001 Genus Hemiphylacus S. Watson (5 spp.) 138.2002 Genus Asparagus L. (219 spp.) ## Subfamilia Nolinoideae Nakai ### Tribus Eriospermeae 138.3101 Genus Eriospermum Jacq. (117 spp.) ### Tribus Polygonateae Benth. & Hook. fil. 138.3201 Genus Disporopsis Hance (12 spp.) 138.3202 Genus Maianthemum F. H. Wigg. (40 spp.) 138.3203 Genus Heteropolygonatum M. N. Tamura & Ogisu (13 spp.) 138.3204 Genus Polygonatum Mill. (79 spp.) 138.3205 Genus Theropogon Maxim. (1 sp.) 138.3206 Genus Comospermum Rauschert (1 sp.) ### Tribus Dracaeneae 138.3301 Genus Dracaena Vand. (206 spp.) 138.3302 Genus Chrysodracon P. L. Lu & Morden (6 spp.) ### Tribus Rusceae Dum. 138.3401 Genus Danae Medik. (1 sp.) 138.3402 Genus Semele Kunth (2 spp.) 138.3403 Genus Ruscus L. (6 spp.) ### Tribus Ophiopogoneae 138.3501 Genus Peliosanthes Andrews (61 spp.) 138.3502 Genus Liriope Lour. (8 spp.) 138.3503 Genus Ophiopogon Ker Gawl. (81 spp.) ### Tribus Nolineae 138.3601 Genus Dasylirion Zucc. (23 spp.) 138.3602 Genus Beaucarnea Lem. (13 spp.) 138.3603 Genus Nolina Michx. (36 spp.) ### Tribus Convallarieae Dumort. 138.3701 Genus Speirantha Baker (1 sp.) 138.3702 Genus Convallaria L. (1 sp.) 138.3703 Genus Reineckea Kunth (2 spp.) 138.3704 Genus Rohdea Roth (29 spp.) 138.3705 Genus Tupistra Ker Gawl. (40 spp.) 138.3706 Genus Aspidistra Ker Gawl. (214 spp.) ## Subfamilia Aphyllanthoideae Lindl. 138.4001 Genus Aphyllanthes Tourn. ex L. (1 sp.) ## Subfamilia Agavoideae Herbert ### Tribus Anemarrheneae Reveal 138.5101 Genus Anemarrhena Bunge (1 sp.) ### Tribus Behnieae Reveal 138.5201 Genus Behnia Didr. (1 sp.) ### Tribus Herrerieae Baill. 138.5301 Genus Herreria Ruiz & Pav. (10 spp.) 138.5302 Genus Herreriopsis H. Perrier (1 sp.) 138.5303 Genus Clara Kunth (3 spp.) ### Tribus Anthericeae 138.5401 Genus Anthericum L. (7 spp.) 138.5402 Genus Diamena Ravenna (1 sp.) 138.5403 Genus Diora Ravenna (1 sp.) 138.5404 Genus Paradisea Mazzuc. (2 spp.) 138.5405 Genus Trihesperus Herb. (2 spp.) 138.5406 Genus Diuranthera Hemsl. (4 spp.) 138.5407 Genus Hagenbachia Nees & Mart. (6 spp.) 138.5408 Genus Chlorophytum Ker Gawl. (202 spp.) 138.5409 Genus Leucocrinum Nutt. ex A. Gray (1 sp.) 138.5410 Genus Echeandia Ortega (95 spp.) ### Tribus Hesperocalleae ined. 138.5501 Genus Hesperocallis A. Gray (1 sp.) ### Tribus Chlorogaleae ined. 138.5601 Genus Hosta Tratt. (47 spp.) 138.5602 Genus Eremocrinum M. E. Jones (1 sp.) 138.5603 Genus Chlorogalum (Lindl.) Kunth (3 spp.) 138.5604 Genus Hooveria D. W. Taylor & D. J. Keil (2 spp.) 138.5605 Genus Schoenolirion Torr. ex Durand (3 spp.) 138.5606 Genus Hastingsia S. Watson (3 spp.) 138.5607 Genus Camassia Lindl. (6 spp.) ### Tribus Agaveae Dumort. 138.5701 Genus Hesperoyucca (Engelm.) Trel. (2 spp.) 138.5702 Genus Hesperaloe Engelm. (7 spp.) 138.5703 Genus Yucca L. (52 spp.) 138.5704 Genus Beschorneria Kunth (7 spp.) 138.5705 Genus Furcraea Vent. (24 spp.) 138.5706 Genus Agave L. (281 spp.) ## Subfamilia Brodiaeoideae Traub 138.6001 Genus Androstephium Torr. (2 spp.) 138.6002 Genus Muilla S. Watson (5 spp.) 138.6003 Genus Bloomeria Kellogg (2 spp.) 138.6004 Genus Triteleia Douglas ex Lindl. (16 spp.) 138.6005 Genus Triteleiopsis Hoover (1 sp.) 138.6006 Genus Dichelostemma Kunth (5 spp.) 138.6007 Genus Brodiaea Sm. (18 spp.) 138.6008 Genus Jaimehintonia B. L. Turner (1 sp.) 138.6009 Genus Petronymphe H. E. Moore (2 spp.) 138.6010 Genus Bessera Schult. fil. (5 spp.) 138.6011 Genus Xochiquetzallia J. Gut. (4 spp.) 138.6012 Genus Dandya H. E. Moore (1 sp.) 138.6013 Genus Milla Cav. (10 spp.) ## Subfamilia Scilloideae Burnett ### Tribus Oziroëeae M. W. Chase, Reveal & M. F. Fay 138.7101 Genus Oziroe Raf. (5 spp.) ### Tribus Dipcadieae Speta ex J. C. Manning & Goldblatt 138.7201 Genus Pseudogaltonia Kuntze (2 spp.) 138.7202 Genus Dipcadi Medicus (44 spp.) 138.7203 Genus Battandiera Maire (10 spp.) 138.7204 Genus Trimelopter Raf. (12 spp.) 138.7205 Genus Albuca L. (116 spp.) 138.7206 Genus Iosanthus Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter, Slade & Wetschnig (1 sp.) 138.7207 Genus Coilonox Raf. (24 spp.) 138.7208 Genus Stellarioides Medicus (9 spp.) 138.7209 Genus Galtonia Decne. (5 spp.) 138.7210 Genus Ethesia Raf. (5 spp.) 138.7211 Genus Eliokarmos Raf. (36 spp.) 138.7212 Genus Avonsera Speta (1 sp.) 138.7213 Genus Neopatersonia Schönl. (4 spp.) 138.7214 Genus EIsiea F. M. Leight. (1 sp.) 138.7215 Genus Nicipe Raf. (44 spp.) 138.7216 Genus Cathissa Salisb. (3 spp.) 138.7217 Genus Melomphis Raf. (3 spp.) 138.7218 Genus Loncomelos Raf. (27 spp.) 138.7219 Genus Ornithogalum L. (104 spp.) ### Tribus Urgineeae Rouy 138.7301 Genus Bowiea Haw. ex Hook. fil. (1 sp.) 138.7302 Genus Schizobasis Baker (5 spp.) 138.7303 Genus Mucinaea M. Pinter, Mart.-Azorín, U. Müll.-Doblies, D. Müll.-Doblies, Pfosser & Wetschnig (1 sp.) 138.7304 Genus Rhodocodon Baker (19 spp.) 138.7305 Genus Austronea Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (19 spp.) 138.7306 Genus Tenicroa Raf. (12 spp.) 138.7307 Genus Drimia Jacq. (105 spp.) 138.7308 Genus Zingela N. R. Crouch, Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & M. Á. Alonso (1 sp.) 138.7309 Genus Sagittanthera Mart.-Azorín, M. B. Crespo, A. P. Dold & van Jaarsv. (1 sp.) 138.7310 Genus Aulostemon Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (1 sp.) 138.7311 Genus Fusifilum Raf. (15 spp.) ### Tribus Massonieae Baker 138.7401 Genus Schizocarphus Van der Merwe (1 sp.) 138.7402 Genus Ledebouria Roth (102 spp.) 138.7403 Genus Eucomis L’Hér. (12 spp.) 138.7404 Genus Spetaea Wetschnig & Pfosser (1 sp.) 138.7405 Genus Daubenya Lindl. (8 spp.) 138.7406 Genus Veltheimia Gled. (2 spp.) 138.7407 Genus Lachenalia Jacq. (138 spp.) 138.7408 Genus Namophila U. Müll.-Doblies & D. Müll.-Doblies (1 sp.) 138.7409 Genus Massonia Thunb. ex L. fil. (26 spp.) ### Tribus Pseudoprospereae Manning & Goldblatt 138.7501 Genus Pseudoprospero Speta (1 sp.) ### Tribus Hyacintheae Dumort. 138.7601 Genus Barnardia Lindl. (1 sp.) 138.7602 Genus Zagrosia Speta (1 sp.) 138.7603 Genus Alrawia (Wendelbo) K. Perss. & Wendelbo (2 spp.) 138.7604 Genus Puschkinia Adams (8 spp.) 138.7605 Genus Brimeura Salisb. (3 spp.) 138.7606 Genus Hyacinthus L. (1 sp.) 138.7607 Genus Pseudomuscari Garbari & Greuter (8 spp.) 138.7608 Genus Fessia Speta (13 spp.) 138.7609 Genus Hyacinthoides Heist. ex Fabr. (12 spp.) 138.7610 Genus Leopoldia Herb. (32 spp.) 138.7611 Genus Prospero Salisb. (15 spp.) 138.7612 Genus Hyacinthella Schur (19 spp.) 138.7613 Genus Muscari Tourn. ex Mill. (56 spp.) 138.7614 Genus Bellevalia Lapeyr. (77 spp.) 138.7615 Genus Scilla L. (66 spp.) {{div col end}} {| style="background:#EEE9E9;" border="1" | align="left" | # ''[[Amaryllidaceae]]'' <small>Jaume St.-Hil.</small>, 80 rodova, 2 258 vrsta<ref>[http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Amaryllidaceae/ The Plant List Amaryllidaceae]</ref> # ''[[Asparagaceae]]'' <small>Juss.</small>, 128 rodova, 2 929 vrsta # ''[[Asphodelaceae]]'' (''[[Xanthorrhoeaceae]]'') <small>Dum.</small> 34 roda, 1,236 vrsta # ''[[Asteliaceae]]'' <small>Dum.</small> 4 roda, 37 vrsta # ''[[Blandfordiaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Boryaceae]]'' <small>(Baker) M.W. Chase, P.J. Rudall & Conran</small>, 2 roda, 12 vrsta # ''[[Doryanthaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 2 vrste # ''[[Hypoxidaceae]]'' <small>R.Br.</small>, 10 rodova, 154 vrste # ''[[Iridaceae]]'' <small>Juss.</small>, 68 rodova s 2 528 vrsta # ''[[Ixioliriaceae]]'' <small>T. Nakai</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Lanariaceae]]'' <small>R. Dahlgren & A. E. van Wyk</small>, 1 rod, 1 vrsta # ''[[Orchidaceae]]'' <small>Juss.</small>, 899 rodova, 27 801 vrsta # ''[[Tecophilaeaceae]]'' <small>Leybold</small>, 9 rodova, 26 vrsta # ''[[Xeronemataceae]]'' <small>M.W. Chase, P.J. Rudall & M.F. Fay</small>, 1 rod, 2 vrste |} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat|Asparagales}} [[Kategorija:Šparogolike| ]] [[Kategorija:Jednosupnice]] aas5c1nl825pfo9ocfldb98p4g2sjvc 6447104 6447097 2022-08-20T18:50:59Z Zeljko 1196 /* Porodice i rodovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Šparogolike'' | slika = Asperge in bloei Asparagus officinalis.jpg | slika_širina = 300px | slika_opis = ''[[Asparagus officinalis]]'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = '''Asparagales''' | ordo_autorstvo = <small>[[Johann Heinrich Friedrich Link|Link]]</small> }} [[Datoteka:Ophiopogon bodinieri - Kunming Botanical Garden - DSC03002.JPG|mini|''[[Ophiopogon bodinieri]]''.]] '''Asparagales''', biljni red iz razreda [[Liliopsida]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |journal= |access-date=24. svibnja 2012. |archive-date=13. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210313021641/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |url-status=dead }}</ref> kojemu (po jednom sistemu) pripada preko 36 600 vrsta u 14 niže navedenih porodica.<ref>[http://www.ucmp.berkeley.edu/monocots/liliflorae/asparagales.html Asparagales]</ref> == Porodice i rodovi == {{div col|cols=2}} # '''Familia ''[[Orchidaceae]]''''' <small>Juss.</small> (30739 spp.) ## Subfamilia ''[[Apostasioideae]]'' <small>(Lindl.) Horan.</small> ### ''[[Apostasia]]'' <small>Blume</small> (9 spp.) ### ''[[Neuwiedia]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) ## Subfamilia ''[[Vanilloideae]]'' <small>Szlach.</small> ### Tribus ''[[Pogonieae]]'' <small>Pfetzer ex Garay & Dunst.</small> #### ''[[Duckeella]]'' <small>Porto & Brade</small> (8 spp.) #### ''[[Pogonia]]'' <small>Juss.</small> (5 spp.) #### ''[[Cleistesiopsis]]'' <small>Pansarin & F. Barros</small> (3 spp.) #### ''[[Cleistes]]'' <small>Rich.</small> (48 spp.) #### ''[[Isotria]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Vanilleae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Epistephium]]'' <small>Kunth</small> (28 spp.) #### ''[[Clematepistephium]]'' <small>N. Hallé</small> (1 sp.) #### ''[[Eriaxis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Lecanorchis]]'' <small>Blume</small> (22 spp.) #### ''[[Vanilla]]'' <small>Mill.</small> (138 spp.) #### ''[[Cyrtosia]]'' <small>Blume</small> (7 spp.) #### ''[[Galeola]]'' <small>Lour.</small> (5 spp.) #### ''[[Erythrorchis]]'' <small>Blume</small> (2 spp.) #### ''[[Pseudovanilla]]'' <small>Garay</small> (8 spp.) ## Subfamilia ''[[Cypripedioideae]]'' <small>Lindl. ex Endl.</small> ### ''[[Selenipedium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (12 spp.) ### ''[[Cypripedium]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ### ''[[Phragmipedium]]'' <small>Rolfe</small> (27 spp.) ### ''[[Mexipedium]]'' <small>V. A. Albert & M. W. Chase</small> (1 sp.) ### ''[[Paphiopedilum]]'' <small>Pfitzer</small> (104 spp.) ## Subfamilia ''[[Orchidoideae]]'' <small>Eaton</small> ### Tribus ''[[Codonorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Codonorchis]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Orchideae]]'' <small>Small</small> #### Subtribus ''[[Huttonaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Huttonaea]]'' <small>Harv.</small> (5 spp.) ##### ''[[Pachites]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Brownleeinae]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> ##### ''[[Brownleea]]'' <small>Harv. ex Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Disperis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Coryciinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pterygodium]]'' <small>Sw.</small> (19 spp.) ##### ''[[Corycium]]'' <small>Sw.</small> (13 spp.) ##### ''[[Evotella]]'' <small>Kurzweil & H. P. Linder</small> (2 spp.) ##### ''[[Ceratandra]]'' <small>Eckl. ex F. A. Bauer</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Disinae]]'' <small>Lindl. ex Benth.</small> ##### ''[[Disa]]'' <small>Bergius</small> (184 spp.) #### Subtribus ''[[Satyriinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Satyrium]]'' <small>Sw.</small> (91 spp.) #### Subtribus ''[[Habenariinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Herminium]]'' <small>L.</small> (51 spp.) ##### ''[[Hsenhsua]]'' <small>X. H. Jin, Schuit. & W. T. Jin</small> (1 sp.) ##### ''[[xHerminorchis]]'' <small>P. Fourn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Tylostigma]]'' <small>Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Oligophyton]]'' <small>H. P. Linder</small> (1 sp.) ##### ''[[Benthamia]]'' <small>A. Rich.</small> (32 spp.) ##### ''[[Pecteilis]]'' <small>Raf.</small> (10 spp.) ##### ''[[Gennaria]]'' <small>Parl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Peristylus]]'' <small>Blume</small> (101 spp.) ##### ''[[Stenoglottis]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Habenaria]]'' <small>Willd.</small> (899 spp.) ##### ''[[Odisha]]'' <small>S. Misra</small> (2 spp.) ##### ''[[Centrostigma]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Bonatea]]'' <small>Willd.</small> (13 spp.) ##### ''[[Cynorkis]]'' <small>Thouars</small> (180 spp.) ##### ''[[Thulinia]]'' <small>P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Veyretella]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (2 spp.) ##### ''[[Cooktownia]]'' <small>D. L. Jones</small> (1 sp.) ##### ''[[Platycoryne]]'' <small>Rchb. fil.</small> (21 spp.) ##### ''[[Aziza]]'' <small>Farminhão & D´haijère</small> (1 sp.) ##### ''[[Megalorchis]]'' <small>H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Diplomeris]]'' <small>D. Don</small> (3 spp.) ##### ''[[Roeperocharis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (9 spp.) ##### ''[[Holothrix]]'' <small>Rich.</small> (45 spp.) ##### ''[[Brachycorythis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Neobolusia]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Schizochilus]]'' <small>Sond.</small> (11 spp.) ##### ''[[Dracomonticola]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Orchidinae]]'' <small>Dressler & Dodson ex Reveal</small> ##### ''[[Neotinea]]'' <small>Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chamorchis]]'' <small>Rich.</small> (1 sp.) ##### ''[[Steveniella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Himantoglossum]]'' <small>W. D. J. Koch</small> (10 spp.) ##### ''[[xOrchimantoglossum]]'' <small>Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Ophrys]]'' <small>L.</small> (84 spp.) ##### ''[[Serapias]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ##### ''[[xSerapicamptis]]'' <small>Godfery</small> (3 spp.) ##### ''[[xSerapirhiza]]'' <small>Potucek</small> (0 sp.) ##### ''[[Anacamptis]]'' <small>Rich.</small> (21 spp.) ##### ''[[Orchis]]'' <small>L.</small> (26 spp.) ##### ''[[Traunsteinera]]'' <small>Rchb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudorchis]]'' <small>Ség.</small> (2 spp.) ##### ''[[xPseudorhiza]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudanthera]]'' <small>McKean</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudinium]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Platanthera]]'' <small>Rich.</small> (149 spp.) ##### ''[[Galearis]]'' <small>Raf.</small> (11 spp.) ##### ''[[xDactylanthera]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dactylorhiza]]'' <small>Neck.</small> (53 spp.) ##### ''[[xDactyloglossum]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymnoglossum]]'' <small>Rolfe</small> (0 sp.) ##### ''[[Gymnadenia]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[xGymnigritella]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[Nigritella]]'' <small>Rich.</small> (12 spp.) ##### ''[[xDactylodenia]]'' <small>Garay & H. R. Sweet</small> (3 spp.) ##### ''[[xOrchigymnadenia]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudadenia]]'' <small>P. F. Hunt</small> (1 sp.) ##### ''[[xGymnotraunsteinera]]'' <small>Cif. & Giacom.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymplatanthera]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseuditella]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Sirindhornia]]'' <small>H. A. Pedersen & Suksathan</small> (3 spp.) ##### ''[[Hemipilia]]'' <small>Lindl.</small> (72 spp.) #### Subtribus ''[[Vietorchidinae]]'' <small>Aver.</small> ##### ''[[Silvorchis]]'' <small>J. J. Sm.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Diurideae]]'' <small>Endl. ex Butzin</small> #### Subtribus ''[[Rhizanthellinae]]'' <small>R. S. Rogers</small> ##### ''[[Rhizanthella]]'' <small>R. S. Rogers</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Prasophyllinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Prasophyllum]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) ##### ''[[Genoplesium]]'' <small>R. Br.</small> (59 spp.) ##### ''[[Microtis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) #### Subtribus ''[[Cryptostylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Cryptostylis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) ##### ''[[Coilochilus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Drakaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Chiloglottis]]'' <small>R. Br.</small> (27 spp.) ##### ''[[Drakaea]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Spiculaea]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arthrochilus]]'' <small>F. Muell.</small> (15 spp.) ##### ''[[Paracaleana]]'' <small>Blaxell</small> (14 spp.) ##### ''[[Caleana]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Megastylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Rimacola]]'' <small>Rupp</small> (1 sp.) ##### ''[[Lyperanthus]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ##### ''[[Waireia]]'' <small>D. L. Jones, Clem. & Molloy</small> (1 sp.) ##### ''[[Pyrorchis]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (2 spp.) ##### ''[[Burnettia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Leporella]]'' <small>A. S. George</small> (1 sp.) ##### ''[[Megastylis]]'' <small>(Schltr.) Schltr.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Acianthinae]]'' <small>(Lindl.) Schltr.</small> ##### ''[[Stigmatodactylus]]'' <small>Maxim. ex Makino</small> (26 spp.) ##### ''[[Cyrtostylis]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Acianthus]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[Townsonia]]'' <small>Cheeseman</small> (3 spp.) ##### ''[[Corybas]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) #### Subtribus ''[[Diuridinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Diuris]]'' <small>Sm.</small> (104 spp.) ##### ''[[Orthoceras]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Caladeniinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Aporostylis]]'' <small>Rupp & Hatch</small> (1 sp.) ##### ''[[Adenochilus]]'' <small>Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eriochilus]]'' <small>R. Br.</small> (12 spp.) ##### ''[[Leptoceras]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Praecoxanthus]]'' <small>Hopper & A. P. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Elythranthera]]'' <small>(Lindl.) A. S. George</small> (2 spp.) ##### ''[[Pheladenia]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (1 sp.) ##### ''[[Caladenia]]'' <small>R. Br.</small> (310 spp.) #### Subtribus ''[[Thelymitrinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn</small>. ##### ''[[Calochilus]]'' <small>R. Br.</small> (28 spp.) ##### ''[[Epiblema]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Thelymitra]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (118 spp.) ### Tribus ''[[Cranichideae]]'' <small>(Lindl.) Endl.</small> #### Subtribus ''[[Chloraeinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Chloraea (Plantae)|Chloraea]]'' <small>Lindl.</small> (52 spp.) ##### ''[[Gavilea]]'' <small>Poepp.</small> (17 spp.) ##### ''[[Bipinnula]]'' <small>Comm. ex Juss.</small> (12 spp.) #### Subtribus ''[[Pterostylidinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Pterostylis]]'' <small>R. Br.</small> (311 spp.) ##### ''[[Achlydosa]]'' <small>M. A. Clem. & D. L. Jones</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Physurinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Pachyplectron]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Microchilus]]'' <small>C. Presl</small> (273 spp.) ##### ''[[Erythrodes]]'' <small>Blume</small> (24 spp.) ##### ''[[Goodyera]]'' <small>R. Br.</small> (94 spp.) ##### ''[[Danhatchia]]'' <small>Garay & Christenson</small> (3 spp.) ##### ''[[Gonatostylis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Halleorchis]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (1 sp.) ##### ''[[Platylepis]]'' <small>A. Rich.</small> (20 spp.) ##### ''[[Schuitemania]]'' <small>Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Orchipedum]]'' <small>Breda, Kuhl & Hasselt</small> (3 spp.) ##### ''[[Herpysma]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hylophila]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Lepidogyne]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurycentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cystorchis]]'' <small>Blume</small> (19 spp.) ##### ''[[Zeuxinella]]'' <small>Aver.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ludisia]]'' <small>A. Rich.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dossinia]]'' <small>C. Morren</small> (1 sp.) ##### ''[[Macodes]]'' <small>(Blume) Lindl.</small> (12 spp.) ##### ''[[Papuaea]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chamaegastrodia]]'' <small>Makino & F. Maek.</small> (3 spp.) ##### ''[[Cheirostylis]]'' <small>Blume</small> (61 spp.) ##### ''[[Zeuxine]]'' <small>Lindl.</small> (83 spp.) ##### ''[[Hetaeria]]'' <small>Blume</small> (27 spp.) ##### ''[[Rhomboda]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Vrydagzynea]]'' <small>Blume</small> (42 spp.) ##### ''[[Odontochilus]]'' <small>Blume</small> (75 spp.) ##### ''[[Anoectochilus]]'' <small>Blume</small> (48 spp.) ##### ''[[Aenhenrya]]'' <small>Gopalan</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Manniellinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Manniella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Cranichidinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Prescottia]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Galeoglossum]]'' <small>A. Rich. & Galeotti</small> (3 spp.) ##### ''[[Stenoptera]]'' <small>C. Presl</small> (11 spp.) ##### ''[[Gomphichis]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) ##### ''[[Porphyrostachys]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Solenocentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pseudocentrum]]'' <small>Lindl.</small> (16 spp.) ##### ''[[Baskervilla]]'' <small>Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Ponthieva]]'' <small>R. Br.</small> (74 spp.) ##### ''[[Pterichis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Cranichis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) ##### ''[[Fuertesiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Nezahualcoyotlia]]'' <small>R. González</small> (1 sp.) ##### ''[[Altensteinia]]'' <small>Kunth</small> (8 spp.) ##### ''[[Aa (biljni rod)|Aa]]'' <small>Rchb. fil.</small> (25 spp.) ##### ''[[Myrosmodes]]'' <small>Rchb. fil.</small> (17 spp.) #### Subtribus ''[[Discyphinae]]'' ##### ''[[Discyphus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Spiranthinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Cotylolabium]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Stenorrhynchos]]'' Rich.</small> (9 spp.) ##### ''[[Eltroplectris]]'' Raf.</small> (16 spp.) ##### ''[[Mesadenella]]'' Pabst & Garay</small> (11 spp.) ##### ''[[Sacoila]]'' Raf.</small> (9 spp.) ##### ''[[Pteroglossa]]'' Schltr.</small> (16 spp.) ##### ''[[Skeptrostachys]]'' Garay</small> (13 spp.) ##### ''[[Lyroglossa]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cyclopogon]]'' C. Presl</small> (96 spp.) ##### ''[[Hapalorchis]]'' Schltr.</small> (14 spp.) ##### ''[[Pelexia]]'' Poit. ex Rich.</small> (100 spp.) ##### ''[[Sarcoglottis]]'' C. Presl</small> (57 spp.) ##### ''[[Veyretia]]'' Szlach.</small> (10 spp.) ##### ''[[Thelyschista]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Coccineorchis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Odontorrhynchus]]'' <small>M. N. Correa</small> (8 spp.) ##### ''[[Sauroglossum]]'' Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Buchtienia]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Brachystele]]'' Schltr.</small> (23 spp.) ##### ''[[Degranvillea]]'' Determann</small> (1 sp.) ##### ''[[Cybebus]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurystyles]]'' Wawra</small> (24 spp.) ##### ''[[Lankesterella]]'' Ames</small> (9 spp.) ##### ''[[Quechua (biljni rod)|Quechua]]'' <small>Salazar & L. Jost</small> (1 sp.) ##### ''[[Nothostele]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Spiranthes]]'' Rich.</small> (43 spp.) ##### ''[[Dichromanthus]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Deiregyne]]'' Schltr.</small> (25 spp.) ##### ''[[Svenkoeltzia]]'' Burns-Bal.</small> (3 spp.) ##### ''[[Sotoa]]'' Salazar</small> (1 sp.) ##### ''[[Aulosepalum]]'' Garay</small> (9 spp.) ##### ''[[Beloglottis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Mesadenus]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Stalkya]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Funkiella]]'' Schltr.</small> (11 spp.) ##### ''[[Microthelys]]'' Garay</small> (4 spp.) ##### ''[[Schiedeella]]'' Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Greenwoodiella]]'' Salazar, Hern.-López & J. Sharma</small> (3 spp.) ##### ''[[Physogyne]]'' Garay</small> (3 spp.) ##### ''[[Pseudogoodyera]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Aracamunia]]'' Carnevali & I. Ramírez</small> (1 sp.) ##### ''[[Helonoma]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Kionophyton]]'' Garay</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Galeottiellinae]]'' <small>Salazar & M. W. Chase</small> ##### ''[[Galeottiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ## Subfamily ''[[Epidendroideae]]'' <small>Lindl.</small> ### Tribus ''[[Neottieae]]'' <small>Lindl.</small> #### ''[[Neottia]]'' Guett.</small> (78 spp.) #### ''[[Holopogon]]'' Kom. & Nevski</small> (7 spp.) #### ''[[Diplandrorchis]]'' S. C. Chen</small> (1 sp.) #### ''[[Aphyllorchis]]'' Blume</small> (21 spp.) #### ''[[Epipactis]]'' Sw.</small> (65 spp.) #### ''[[Cephalanthera]]'' Rich.</small> (22 spp.) #### ''[[xCephalopactis]]'' Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) #### ''[[Limodorum]]'' Boehm.</small> (2 spp.) #### ''[[Palmorchis]]'' Barb. Rodr.</small> (39 spp.) ### Tribus ''[[Sobralieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Sertifera]]'' <small>Lindl. & Rchb. fil.</small> (10 spp.) #### ''[[Elleanthus]]'' <small>C. Presl</small> (132 spp.) #### ''[[Sobralia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (169 spp.) ### Tribus ''[[Triphoreae]]'' <small>Dressler</small> #### Subtribus ''[[Diceratostelinae]]'' <small>(Dressler) Szlach.</small> ##### ''[[Diceratostele]]'' <small>Summerh.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Triphorinae (Plantae)|Triphorinae]]'' <small>(Dressler) Szlach.</small> ##### ''[[Triphora]]'' Nutt.</small> (23 spp.) ##### ''[[Monophyllorchis]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pogoniopsis]]'' Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Psilochilus]]'' Barb. Rodr.</small> (19 spp.) ### Tribus ''[[Xerorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Xerorchis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Wullschlaegelieae]]'' #### ''[[Wullschlaegelia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Gastrodieae]]'' <small>Lindl.</small> #### ''[[Gastrodia]]'' R. Br.</small> (97 spp.) #### ''[[Uleiorchis]]'' Hoehne</small> (4 spp.) #### ''[[Auxopus]]'' Schltr.</small> (4 spp.) #### ''[[Didymoplexis]]'' Griff.</small> (31 spp.) ### Tribus ''[[Nervilieae]]'' <small>Dressler</small> #### Subtribus [[Nerviliinae]] <small>Schltr.</small> ##### ''[[Nervilia]]'' <small>Comm. ex Gaudich.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Epipogoniinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Epipogium]]'' <small>Borkh.</small> (6 spp.) ##### ''[[Stereosandra]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Tropidieae]]'' <small>(Pfitzer) Dressler</small> #### ''[[Tropidia]]'' <small>Lindl.</small> (35 spp.) #### ''[[Corymborkis]]'' <small>Thouars</small> (9 spp.) ### Tribus ''[[Thaieae]]'' <small>X. G. Jin & X. G. Xiang</small> #### ''[[Thaia (Plantae)|Thaia]]'' <small>Seidenf.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Arethuseae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Arethusinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Calopogon]]'' R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Arethusa]]'' L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Anthogonium]]'' Wall. ex Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arundina]]'' Blume</small> (1 sp.) ##### ''[[Eleorchis]]'' F. Maek.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Coelogyninae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pleione]]'' D. Don</small> (24 spp.) ##### ''[[Thunia]]'' Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Dilochia]]'' Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Thuniopsis]]'' L. Li, D. P. Ye & Shi J. Li</small> (2 spp.) ##### ''[[Bletilla]]'' Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Mengzia]]'' W. C. Huang, Z. J. Liu & C. Hu</small> (1 sp.) ##### ''[[Aglossorrhyncha]]'' Schltr.</small> (12 spp.) ##### ''[[Glomera]]'' Blume</small> (157 spp.) ##### ''[[Coelogyne]]'' Lindl.</small> (607 spp.) ### Tribus ''[[Malaxideae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Dendrobiinae]]'' ##### ''[[Epigeneium]]'' <small>Gagnep.</small> (43 spp.) ##### ''[[Dendrobium]]'' <small>Sw.</small> (1624 spp.) ##### ''[[Bulbophyllum]]'' <small>Thouars</small> (2180 spp.) #### Subtribus ''[[Malaxidinae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> ##### ''[[Liparis]]'' Rich.</small> (329 spp.) ##### ''[[Stichorkis]]'' Thouars</small> (115 spp.) ##### ''[[Blepharoglossum]]'' (Schltr.) L. Li</small> (38 spp.) ##### ''[[Ypsilorchis]]'' Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen</small> (1 sp.) ##### ''[[Dienia]]'' Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Crepidium]]'' Blume</small> (307 spp.) ##### ''[[Oberonioides]]'' Szlach.</small> (7 spp.) ##### ''[[Malaxis]]'' Sol. ex Sw.</small> (175 spp.) ##### ''[[Crossoliparis]]'' Marg.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tamayorkis]]'' Szlach.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hammarbya]]'' Kuntze</small> (1 sp.) ##### ''[[Crossoglossa]]'' Dressler & Dodson</small> (50 spp.) ##### ''[[Alatiliparis]]'' Marg. & Szlach.</small> (14 spp.) ##### ''[[Orestias]]'' Ridl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Oberonia]]'' Lindl.</small> (343 spp.) ##### ''[[Hippeophyllum]]'' Schltr.</small> (10 spp.) ### Tribus ''[[Podochileae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Podochilus]]'' Blume</small> (65 spp.) #### ''[[Appendicula]]'' Blume</small> (156 spp.) #### ''[[Ascidieria]]'' Seidenf.</small> (9 spp.) #### ''[[Eria]]'' Lindl.</small> (44 spp.) #### ''[[Bryobium]]'' Lindl.</small> (29 spp.) #### ''[[Aeridostachya]]'' (Hook. fil.) Brieger</small> (21 spp.) #### ''[[Cylindrolobus]]'' Blume</small> (84 spp.) #### ''[[Callostylis]]'' Blume</small> (5 spp.) #### ''[[Bambuseria]]'' Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen</small> (2 spp.) #### ''[[Pseuderia]]'' Schltr.</small> (21 spp.) #### ''[[Dendrolirium]]'' Blume</small> (15 spp.) #### ''[[Pinalia]]'' Buch.-Ham. ex D. Don</small> (181 spp.) #### ''[[Campanulorchis]]'' Brieger</small> (4 spp.) #### ''[[Strongyleria]]'' (Pfitzer) Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen</small> (4 spp.) #### ''[[Mycaranthes]]'' Blume</small> (39 spp.) #### ''[[Dilochiopsis]]'' (Hook. fil.) Brieger</small> (1 sp.) #### ''[[Trichotosia]]'' Blume</small> (80 spp.) #### ''[[Oxystophyllum]]'' Blume</small> (36 spp.) #### ''[[Porpax]]'' Lindl.</small> (56 spp.) #### ''[[Epiblastus]]'' Schltr.</small> (23 spp.) #### ''[[Ceratostylis]]'' Blume</small> (155 spp.) #### ''[[Mediocalcar]]'' J. J. Sm.</small> (17 spp.) #### ''[[Cryptochilus]]'' Wall.</small> (8 spp.) #### ''[[Poaephyllum]]'' Ridl.</small> (8 spp.) #### Subtribus ''[[Thelasinae]]'' <small>Ridl.</small> ##### ''[[Ridleyella]]'' Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Octarrhena]]'' Thwaites</small> (57 spp.) ##### ''[[Thelasis]]'' Blume</small> (29 spp.) ##### ''[[Phreatia]]'' Lindl.</small> (212 spp.) ### Tribus ''[[Collabieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Acanthephippium]]'' Blume ex Endl.</small> (12 spp.) #### ''[[Ancistrochilus]]'' Rolfe</small> (2 spp.) #### ''[[Styloglossum]]'' Breda, Kuhl & Hasselt</small> (47 spp.) #### ''[[Calanthe]]'' R. Br.</small> (177 spp.) #### ''[[Phaius]]'' Lour.</small> (46 spp.) #### ''[[Cephalantheropsis]]'' Guillaumin</small> (5 spp.) #### ''[[Preptanthe]]'' Rchb. fil.</small> (8 spp.) #### ''[[Gastrorchis]]'' Thouars</small> (11 spp.) #### ''[[Chrysoglossum]]'' Blume</small> (4 spp.) #### ''[[Eriodes]]'' Rolfe</small> (1 sp.) #### ''[[Spathoglottis]]'' Blume</small> (41 spp.) #### ''[[Ipsea]]'' Lindl.</small> (3 spp.) #### ''[[Pachystoma]]'' Blume</small> (3 spp.) #### ''[[Plocoglottis]]'' Blume</small> (37 spp.) #### ''[[Pilophyllum]]'' Schltr.</small> (1 sp.) #### ''[[Diglyphosa]]'' Blume</small> (1 sp.) #### ''[[Risleya]]'' King & Pantl.</small> (1 sp.) #### ''[[Collabium]]'' Blume</small> (15 spp.) #### ''[[Nephelaphyllum]]'' Blume</small> (11 spp.) #### ''[[Hancockia]]'' Rolfe</small> (1 sp.) #### ''[[Tainia]]'' Blume</small> (38 spp.) ### Tribus ''[[Vandeae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Adrorhizinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Adrorhizon]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sirhookera]]'' <small>Kuntze</small> (2 spp.) ##### ''[[Bromheadia]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) #### Subtribus ''[[Polystachyinae]]'' ##### ''[[Polystachya]]'' <small>Hook.</small> (262 spp.) ##### ''[[Hederorkis]]'' <small>Thouars</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Angraecinae]]'' ##### ''[[Angraecum]]'' Bory</small> (223 spp.) ##### ''[[Jumellea]]'' Schltr.</small> (66 spp.) ##### ''[[Lemurorchis]]'' Kraenzl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sobennikoffia]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Oeoniella]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Ambrella]]'' H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Lemurella]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cryptopus]]'' Lindl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Neobathiea]]'' Schltr.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oeonia]]'' Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Aeranthes]]'' Lindl.</small> (47 spp.) ##### ''[[Calyptrochilum]]'' Kraenzl.</small> (3 spp.) ##### ''[[Listrostachys]]'' Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Campylocentrum]]'' Benth.</small> (88 spp.) ##### ''[[Dendrophylax]]'' Rchb. fil.</small> (15 spp.) ##### ''[[Erasanthe]]'' P. J. Cribb, Hermans & D. L. Roberts</small> (1 sp.) ##### ''[[Aerangis]]'' Rchb. fil.</small> (58 spp.) ##### ''[[Summerhayesia]]'' P. J. Cribb</small> (3 spp.) ##### ''[[Amesiella]]'' Schltr. ex Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Microcoelia]]'' Lindl.</small> (33 spp.) ##### ''[[Chauliodon]]'' Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Taeniorrhiza]]'' Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dinklageella]]'' Mansf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Solenangis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Beclardia]]'' A. Rich.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eurychone]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eggelingia]]'' Summerh.</small> (3 spp.) ##### ''[[Tridactyle]]'' Schltr.</small> (46 spp.) ##### ''[[Cardiochilos]]'' P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Nephrangis]]'' (Schltr.) Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ypsilopus]]'' Summerh.</small> (13 spp.) ##### ''[[Ancistrorhynchus]]'' Finet</small> (18 spp.) ##### ''[[Bolusiella]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Plectrelminthus]]'' Raf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cyrtorchis]]'' Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Planetangis]]'' Stévart & Farminhão</small> (1 sp.) ##### ''[[Podangis]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Kylicanthe]]'' Descourv., Stévart & Droissart</small> (7 spp.) ##### ''[[Diaphananthe]]'' Schltr.</small> (30 spp.) ##### ''[[Rhipidoglossum]]'' Schltr.</small> (49 spp.) ##### ''[[Sarcorhynchus]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Mystacidium]]'' Lindl.</small> (24 spp.) ##### ''[[Sphyrarhynchus]]'' Mansf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Angraecopsis]]'' Kraenzl.</small> (19 spp.) ##### ''[[Triceratorhynchus]]'' Summerh.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Aeridinae]]'' ##### ''[[Pennilabium]]'' J. J. Sm.</small> (18 spp.) ##### ''[[Ceratocentron]]'' Senghas</small> (1 sp.) ##### ''[[Hymenorchis]]'' Schltr.</small> (14 spp.) ##### ''[[Omoea]]'' Blume</small> (2 spp.) ##### ''[[Santotomasia]]'' Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Trachoma]]'' Garay</small> (16 spp.) ##### ''[[Tuberolabium]]'' Yamam.</small> (13 spp.) ##### ''[[Porrorhachis]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Saccolabium]]'' Blume</small> (4 spp.) ##### ''[[Chamaeanthus]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chroniochilus]]'' J. J. Sm.</small> (5 spp.) ##### ''[[Grosourdya]]'' Rchb. fil.</small> (34 spp.) ##### ''[[Kipandiorchis]]'' P. O´Byrne & Gokusing</small> (2 spp.) ##### ''[[Luisia]]'' Gaudich.</small> (49 spp.) ##### ''[[Gastrochilus]]'' D. Don</small> (81 spp.) ##### ''[[Biermannia]]'' King & Pantl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Taprobanea]]'' Christenson</small> (1 sp.) ##### ''[[Dyakia]]'' Christenson</small> (1 sp.) ##### ''[[Dryadorchis]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Phragmorchis]]'' L. O. Williams</small> (1 sp.) ##### ''[[Robiquetia]]'' Gaudich.</small> (93 spp.) ##### ''[[Malleola]]'' J. J. Sm. & Schltr. ex Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Uncifera]]'' Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Aerides]]'' Lour.</small> (30 spp.) ##### ''[[Papilionanthe]]'' Schltr.</small> (12 spp.) ##### ''[[Vanda]]'' Jones</small> (92 spp.) ##### ''[[Seidenfadenia]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Paraholcoglossum]]'' Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen</small> (2 spp.) ##### ''[[Holcoglossum]]'' Schltr.</small> (18 spp.) ##### ''[[Rhynchostylis]]'' Blume</small> (6 spp.) ##### ''[[Phalaenopsis]]'' Blume</small> (84 spp.) ##### ''[[Paraphalaenopsis]]'' A. D. Hawkes</small> (4 spp.) ##### ''[[Pteroceras]]'' Hasselt ex Hassk.</small> (13 spp.) ##### ''[[Brachypeza]]'' Schltr. ex Garay</small> (12 spp.) ##### ''[[Macropodanthus]]'' L. O. Williams</small> (12 spp.) ##### ''[[Dimorphorchis]]'' Rolfe</small> (10 spp.) ##### ''[[Cottonia]]'' Wight</small> (1 sp.) ##### ''[[Diploprora]]'' Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Drymoanthus]]'' Nicholls</small> (8 spp.) ##### ''[[Vandopsis]]'' Pfitzer</small> (2 spp.) ##### ''[[Cymbilabia]]'' D. K. Liu & Ming H. Li</small> (3 spp.) ##### ''[[Sarcanthopsis]]'' Garay</small> (6 spp.) ##### ''[[Acampe]]'' Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Saccolabiopsis]]'' J. J. Sm.</small> (15 spp.) ##### ''[[Schoenorchis]]'' Reinw.</small> (30 spp.) ##### ''[[Seidenfadeniella]]'' C. S. Kumar</small> (4 spp.) ##### ''[[Pelatantheria]]'' Ridl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Jejewoodia]]'' Szlach.</small> (6 spp.) ##### ''[[Trichoglottis]]'' Blume</small> (86 spp.) ##### ''[[Pomatocalpa]]'' Breda, Kuhl & Hasselt</small> (24 spp.) ##### ''[[Plectorrhiza]]'' Dockrill</small> (6 spp.) ##### ''[[Renanthera]]'' Lour.</small> (26 spp.) ##### ''[[Sarcoglyphis]]'' Garay</small> (14 spp.) ##### ''[[Cleisomeria]]'' Lindl. ex G. Don</small> (2 spp.) ##### ''[[Diplocentrum]]'' Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Smitinandia]]'' Holttum</small> (3 spp.) ##### ''[[Deceptor]]'' Seidenf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cleisostomopsis]]'' Seidenf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cleisostoma]]'' Blume</small> (107 spp.) ##### ''[[Stereochilus]]'' Lindl.</small> (9 spp.) ##### ''[[Micropera]]'' Lindl.</small> (21 spp.) ##### ''[[Bidoupia]]'' Aver., Ormerod & Duy</small> (2 spp.) ##### ''[[Arachnis]]'' Blume</small> (18 spp.) ##### ''[[Ascochilus]]'' Ridl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Bogoria]]'' J. J. Sm.</small> (12 spp.) ##### ''[[Thrixspermum]]'' Lour.</small> (199 spp.) ##### ''[[Cleisocentron]]'' Brühl</small> (9 spp.) ##### ''[[Rhynchogyna]]'' Seidenf. & Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Chiloschista]]'' Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Sarcochilus]]'' R. Br.</small> (25 spp.) ##### ''[[Ophioglossella]]'' Schuit. & Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Mobilabium]]'' Rupp</small> (1 sp.) ##### ''[[Peristeranthus]]'' P. F. Hunt</small> (1 sp.) ##### ''[[Rhinerrhiza]]'' Rupp</small> (2 spp.) ##### ''[[Parasarcochilus]]'' Dockrill</small> (3 spp.) ##### ''[[Eclecticus]]'' P. O´Byrne</small> (1 sp.) ##### ''[[Adenoncos]]'' Blume</small> (18 spp.) ##### ''[[Microsaccus]]'' Blume</small> (13 spp.) ##### ''[[Calymmanthera]]'' Schltr.</small> (6 spp.) ##### ''[[Sarcophyton]]'' Garay</small> (3 spp.) ##### ''[[Taeniophyllum]]'' Blume</small> (245 spp.) ### Tribus ''[[Cymbidieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### Subtribus ''[[Cymbidiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Cymbidium]]'' Sw.</small> (80 spp.) ##### ''[[Acriopsis]]'' Reinw. ex Blume</small> (6 spp.) ##### ''[[Thecopus]]'' Seidenf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Thecostele]]'' Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Devogelia]]'' Schuit.</small> (1 sp.) ##### ''[[Grammatophyllum]]'' Blume</small> (13 spp.) ##### ''[[Porphyroglottis]]'' <small>Ridl.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Eulophiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Dipodium]]'' <small>R. Br.</small> (40 spp.) ##### ''[[Ansellia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Claderia]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Imerinaea]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Graphorkis]]'' <small>Thouars</small> (4 spp.) ##### ''[[Eulophia]]'' <small>R. Br.</small> (275 spp.) #### Subtribus ''[[Catasetinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Cyanaeorchis]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Grobya]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Galeandra]]'' <small>Lindl.</small> (32 spp.) ##### ''[[Clowesia]]'' <small>Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Catasetum]]'' <small>Rich. ex Kunth</small> (182 spp.) ##### ''[[Dressleria]]'' <small>Dodson</small> (13 spp.) ##### ''[[Cycnoches]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) ##### ''[[Mormodes]]'' <small>Lindl.</small> (89 spp.) #### Subtribus ''[[Cyrtopodiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Cyrtopodium]]'' <small>R. Br.</small> (49 spp.) #### Subtribus ''[[Oncidiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Psychopsis]]'' <small>Raf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Psychopsiella]]'' <small>Lückel & Braem</small> (1 sp.) ##### ''[[Trichopilia]]'' <small>Lindl.</small> (43 spp.) ##### ''[[Cuitlauzina]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (9 spp.) ##### ''[[Rossioglossum]]'' <small>(Schltr.) Garay & G. C. Kenn.</small> (12 spp.) ##### ''[[Cohniella]]'' <small>Pfitzer</small> (26 spp.) ##### ''[[Trichocentrum]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (65 spp.) ##### ''[[Grandiphyllum]]'' <small>Docha Neto</small> (11 spp.) ##### ''[[Saundersia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Lockhartia]]'' <small>Hook.</small> (33 spp.) ##### ''[[Ornithocephalus]]'' <small>Hook.</small> (54 spp.) ##### ''[[Dunstervillea]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Caluera]]'' <small>Dodson & Determann</small> (5 spp.) ##### ''[[Eloyella]]'' <small>P. Ortiz</small> (10 spp.) ##### ''[[Zygostates]]'' <small>Lindl.</small> (28 spp.) ##### ''[[Phymatidium]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Rauhiella]]'' <small>Pabst & P. I. S. Braga</small> (3 spp.) ##### ''[[Chytroglossa]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Thysanoglossa]]'' <small>Porto & Brade</small> (3 spp.) ##### ''[[Platyrhiza]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hintonella]]'' <small>Ames</small> (1 sp.) ##### ''[[Centroglossa]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (7 spp.) ##### ''[[Trichoceros]]'' <small>Kunth</small> (9 spp.) ##### ''[[Telipogon]]'' <small>Mutis ex Kunth</small> (247 spp.) ##### ''[[Hofmeisterella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Fernandezia]]'' <small>Lindl.</small> (104 spp.) ##### ''[[Vitekorchis]]'' <small>Romowicz & Szlach.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oncidium]]'' <small>Sw.</small> (374 spp.) ##### ''[[Ecuadorella]]'' <small>Dodson & G. A. Romero</small> (3 spp.) ##### ''[[Nohawilliamsia]]'' <small>M. W. Chase & Whitten</small> (1 sp.) ##### ''[[Otoglossum]]'' <small>(Schltr.) Garay & Dunst.</small> (24 spp.) ##### ''[[Cyrtochiloides]]'' <small>N. H. Williams & M. W. Chase</small> (3 spp.) ##### ''[[Miltoniopsis]]'' <small>God.-Leb.</small> (6 spp.) ##### ''[[Caucaea]]'' <small>Schltr.</small> (26 spp.) ##### ''[[Cyrtochilum]]'' <small>Kunth</small> (204 spp.) ##### ''[[Miltonia]]'' <small>Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Cischweinfia]]'' <small>Dressler & N. H. Williams</small> (11 spp.) ##### ''[[Oliveriana]]'' <small>Rchb. fil.</small> (14 spp.) ##### ''[[Systeloglossum]]'' <small>Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Aspasia]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Brassia]]'' <small>R. Br.</small> (67 spp.) ##### ''[[Tolumnia]]'' <small>Raf.</small> (26 spp.) ##### ''[[Erycina]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Rhynchostele]]'' <small>Rchb. fil.</small> (18 spp.) ##### ''[[Notyliopsis]]'' <small>P. Ortiz</small> (1 sp.) ##### ''[[Zelenkoa]]'' <small>Chase & Williams</small> (1 sp.) ##### ''[[Gomesa]]'' <small>R. Br.</small> (139 spp.) ##### ''[[Solenidium]]'' <small>Lindl.</small> (3 spp.) ##### ''[[Capanemia]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (17 spp.) ##### ''[[Plectrophora]]'' <small>H. Focke</small> (9 spp.) ##### ''[[Leochilus]]'' <small>Knowles & Westc.</small> (14 spp.) ##### ''[[Pterostemma]]'' <small>Kraenzl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Schunkea]]'' <small>Senghas</small> (1 sp.) ##### ''[[Suarezia]]'' <small>Dodson</small> (1 sp.) ##### ''[[Sanderella]]'' <small>Kuntze</small> (2 spp.) ##### ''[[Rodriguezia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (48 spp.) ##### ''[[Seegeriella]]'' <small>Senghas</small> (3 spp.) ##### ''[[Warmingia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (4 spp.) ##### ''[[Macradenia]]'' <small>R. Br.</small> (10 spp.) ##### ''[[Trizeuxis]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Macroclinium]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (48 spp.) ##### ''[[Santanderella]]'' <small>P. Ortiz</small> (1 sp.) ##### ''[[Cypholoron]]'' <small>Dodson & Dressler</small> (2 spp.) ##### ''[[Notylia]]'' <small>Lindl.</small> (52 spp.) ##### ''[[Polyotidium]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Sutrina]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Ionopsis]]'' <small>Kunth</small> (7 spp.) ##### ''[[Comparettia]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (88 spp.) ##### ''[[Quekettia]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Archivea]]'' <small>Christenson & Jenny</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Eriopsidinae]]'' <small>Szlach.</small> ##### ''[[Eriopsis]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Maxillariinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Maxillaria]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (661 spp.) ##### ''[[Neomoorea]]'' <small>Rolfe</small> (1 sp.) ##### ''[[Lycaste]]'' <small>Lindl.</small> (50 spp.) ##### ''[[Anguloa]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (9 spp.) ##### ''[[Sudamerlycaste]]'' <small>Archila</small> (49 spp.) ##### ''[[Xylobium]]'' <small>Lindl.</small> (34 spp.) ##### ''[[Scuticaria]]'' <small>Lindl.</small> (12 spp.) ##### ''[[Rudolfiella]]'' <small>Hoehne</small> (7 spp.) ##### ''[[Bifrenaria]]'' <small>Lindl.</small> (23 spp.) ##### ''[[Guanchezia]]'' <small>G. A. Romero & Carnevali</small> (1 sp.) ##### ''[[Horvatia]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Teuscheria]]'' <small>Garay</small> (10 spp.) #### Subtribus ''[[Zygopetalinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Zygopetalum]]'' <small>Hook.</small> (12 spp.) ##### ''[[Cryptarrhena]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dichaea]]'' <small>Lindl.</small> (131 spp.) ##### ''[[Benzingia]]'' <small>Dodson</small> (11 spp.) ##### ''[[Chaubardiella]]'' <small>Garay</small> (8 spp.) ##### ''[[Stenia]]'' <small>Lindl.</small> (23 spp.) ##### ''[[Huntleya]]'' <small>Bateman ex Lindl.</small> (15 spp.) ##### ''[[Kefersteinia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (60 spp.) ##### ''[[xAckersteinia]]'' <small>Neudecker</small> (0 sp.) ##### ''[[Stenotyla]]'' <small>Dressler</small> (8 spp.) ##### ''[[Cochleanthes]]'' <small>Raf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Warszewiczella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (10 spp.) ##### ''[[Pescatoria]]'' <small>Rchb. fil.</small> (22 spp.) ##### ''[[Euryblema]]'' <small>Dressler</small> (2 spp.) ##### ''[[Chondroscaphe]]'' <small>(Dressler) Senghas & Gerlach</small> (14 spp.) ##### ''[[Daiotyla]]'' <small>Dressler</small> (5 spp.) ##### ''[[Echinorhyncha]]'' <small>Dressler</small> (5 spp.) ##### ''[[Aetheorhyncha]]'' <small>Dressler</small> (1 sp.) ##### ''[[Ixyophora]]'' <small>Dressler</small> (8 spp.) ##### ''[[Chondrorhyncha]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Pridgeonia]]'' <small>Pupulin</small> (1 sp.) ##### ''[[Cheiradenia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Warreella]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Warreopsis]]'' <small>Garay</small> (4 spp.) ##### ''[[Vargasiella]]'' <small>C. Schweinf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Warrea]]'' <small>Lindl.</small> (3 spp.) ##### ''[[Otostylis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Paradisanthus]]'' <small>Rchb. fil.</small> (4 spp.) ##### ''[[Hoehneella]]'' <small>Ruschi</small> (2 spp.) ##### ''[[Koellensteinia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (19 spp.) ##### ''[[Galeottia]]'' <small>A. Rich.</small> (12 spp.) ##### ''[[Batemannia]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Zygosepalum]]'' <small>Rchb. fil.</small> (8 spp.) ##### ''[[Chaubardia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Neogardneria]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Aganisia]]'' <small>Lindl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Promenaea]]'' <small>Lindl.</small> (19 spp.) ##### ''[[Pabstia]]'' <small>Garay</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Stanhopeinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Braemia]]'' <small>Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Paphinia]]'' <small>Lindl.</small> (16 spp.) ##### ''[[Horichia]]'' <small>Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Houlletia]]'' <small>Brongn.</small> (10 spp.) ##### ''[[Schlimmia]]'' <small>Planch. & Linden</small> (2 spp.) ##### ''[[Trevoria]]'' <small>F. Lehm.</small> (6 spp.) ##### ''[[Cirrhaea]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Gongora]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (75 spp.) ##### ''[[Acineta]]'' <small>Lindl.</small> (13 spp.) ##### ''[[Lueddemannia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Lacaena]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Vasqueziella]]'' <small>Dodson</small> (1 sp.) ##### ''[[Polycycnis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (18 spp.) ##### ''[[Lueckelia]]'' <small>Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Kegeliella]]'' <small>Mansf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Soterosanthus]]'' <small>Lehm. ex Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Stanhopea]]'' <small>Frost ex Hook.</small> (78 spp.) ##### ''[[Embreea]]'' <small>Dodson</small> (1 sp.) ##### ''[[Sievekingia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (11 spp.) ##### ''[[Coryanthes]]'' <small>Hook.</small> (65 spp.) #### Subtribus ''[[Coeliopsidinae]]'' <small>Szlach.</small> ##### ''[[Coeliopsis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lycomormium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Peristeria]]'' <small>Hook.</small> (10 spp.) ### Tribus ''[[Epidendreae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Agrostophyllinae]]'' ##### ''[[Agrostophyllum]]'' <small>Blume</small> (141 spp.) ##### ''[[Earina]]'' <small>Lindl</small>. (8 spp.) #### Subtribus ''[[Ponerinae (Plantae)|Ponerinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Ponera]]'' <small>Lindl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Nemaconia]]'' <small>Knowles & Westc.</small> (6 spp.) ##### ''[[Helleriella]]'' <small>A. D. Hawkes</small> (2 spp.) ##### ''[[Isochilus]]'' <small>R. Br.</small> (14 spp.) #### Subtribus ''[[Calypsoinae]]'' ##### ''[[Ephippianthus]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dactylostalix]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Calypso]]'' <small>Salisb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tipularia]]'' <small>Nutt.</small> (7 spp.) ##### ''[[Changnienia]]'' <small>Chien</small> (2 spp.) ##### ''[[Govenia]]'' <small>Lindl.</small> (30 spp.) ##### ''[[Aplectrum]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cremastra]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oreorchis]]'' <small>Lindl.</small> (18 spp.) ##### ''[[Corallorhiza]]'' <small>Châtel.</small> (15 spp.) ##### ''[[Yoania]]'' <small>Maxim.</small> (4 spp.) ##### ''[[Danxiaorchis]]'' <small>J. W. Zhai et al.</small> (2 spp.) ##### ''[[Coelia]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) #### Subtribus Chysidinae Schltr. 125.7051 Genus Chysis Lindl. (15 spp.) 125.7060 Subtribus Bletiinae Benth. 125.7061 Genus Bletia Ruiz & Pav. (55 spp.) #### Subtribus Laeliinae Benth. 125.7071 Genus Meiracyllium Rchb. fil. (2 spp.) 125.7072 Genus Orleanesia Barb. Rodr. (8 spp.) 125.7073 Genus Jacquiniella Schltr. (12 spp.) 125.7074 Genus Scaphyglottis Poepp. & Endl. (84 spp.) 125.7075 Genus Nidema Britton & Millsp. (2 spp.) 125.7076 Genus Domingoa Schltr. (5 spp.) 125.7077 Genus Arpophyllum La Llave & Lex. (5 spp.) 125.7078 Genus Alamania La Llave & Lex. (1 sp.) 125.7079 Genus Isabelia Barb. Rodr. (3 spp.) 125.7080 Genus xIsanitella Leinig (0 sp.) 125.7081 Genus Loefgrenianthus Hoehne (1 sp.) 125.7082 Genus Homalopetalum Rolfe (8 spp.) 125.7083 Genus Pygmaeorchis Brade (2 spp.) 125.7084 Genus Epidendrum L. (1822 spp.) 125.7085 Genus Microepidendrum Brieger (5 spp.) 125.7086 Genus Dimerandra Schltr. (5 spp.) 125.7087 Genus Barkeria Knowles & Westc. (19 spp.) 125.7088 Genus Acrorchis Dressler (1 sp.) 125.7089 Genus Tetramicra Lindl. (10 spp.) 125.7090 Genus Artorima Dressler & G. E. Pollard (2 spp.) 125.7091 Genus Hagsatera R. González (2 spp.) 125.7092 Genus Pseudolaelia Porto & Brade (23 spp.) 125.7093 Genus Leptotes Lindl. (9 spp.) 125.7094 Genus Dinema Lindl. (2 spp.) 125.7095 Genus Oestlundia W. E. Higgins (5 spp.) 125.7096 Genus Amoana Leopardi & Carnevali (2 spp.) 125.7097 Genus Encyclia Hook. (194 spp.) 125.7098 Genus Prosthechea Knowles & Westc. (133 spp.) 125.7099 Genus Psychilis Raf. (15 spp.) 125.7100 Genus Caularthron Raf. (2 spp.) 125.7101 Genus Cattleya Lindl. (140 spp.) 125.7102 Genus Guarianthe Dressler & W. E. Higgins (4 spp.) 125.7103 Genus Broughtonia R. Br. (6 spp.) 125.7104 Genus Quisqueya Dod (4 spp.) 125.7105 Genus Schomburgkia Lindl. (21 spp.) 125.7106 Genus xSchombolaelia (0 sp.) 125.7107 Genus Laelia Lindl. (7 spp.) 125.7108 Genus Adamantinia van den Berg & C. N. Gonç. (1 sp.) 125.7109 Genus Myrmecophila Rolfe (9 spp.) 125.7110 Genus Rhyncholaelia Schltr. (2 spp.) 125.7111 Genus Brassavola R. Br. (15 spp.) 125.7112 Genus Constantia Barb. Rodr. (6 spp.) #### Subtribus Pleurothallidinae Lindl. ex G. Don 125.7121 Genus Neocogniauxia Schltr. (2 spp.) 125.7122 Genus Dilomilis Raf. (5 spp.) 125.7123 Genus Tomzanonia Nir (1 sp.) 125.7124 Genus Brachionidium Lindl. (83 spp.) 125.7125 Genus Atopoglossum Luer (3 spp.) 125.7126 Genus Sansonia Chiron (2 spp.) 125.7127 Genus Octomeria R. Br. (142 spp.) 125.7128 Genus Dresslerella Luer (14 spp.) 125.7129 Genus Myoxanthus Poepp. & Endl. (51 spp.) 125.7130 Genus Echinosepala Pridgeon & M. W. Chase (17 spp.) 125.7131 Genus Pupulinia Karremans & Bogarín (1 sp.) 125.7132 Genus Restrepiella Garay & Dunst. (5 spp.) 125.7133 Genus Barbosella Schltr. (19 spp.) 125.7134 Genus Restrepia Kunth (63 spp.) 125.7135 Genus Pleurothallopsis Porto & Brade (20 spp.) 125.7136 Genus Chamelophyton Garay (1 sp.) 125.7137 Genus Acianthera Scheidw. (303 spp.) 125.7138 Genus Lankesteriana Karremans (24 spp.) 125.7139 Genus Zootrophion Luer (31 spp.) 125.7140 Genus Trichosalpinx Luer (31 spp.) 125.7141 Genus Tubella (Luer) Archila (73 spp.) 125.7142 Genus Pseudolepanthes (Luer) Archila (11 spp.) 125.7143 Genus Pendusalpinx Karremans & Mel. Fernández (7 spp.) 125.7144 Genus Opilionanthe Karremans & Bogarín (2 spp.) 125.7145 Genus Gravendeelia Bogarín & Karremans (1 sp.) 125.7146 Genus Stellamaris Mel. Fernández & Bogarín (1 sp.) 125.7147 Genus Anathallis Barb. Rodr. (121 spp.) 125.7148 Genus Lepanthopsis (Cogn.) Ames (49 spp.) 125.7149 Genus Lepanthes Sw. (1131 spp.) 125.7150 Genus Draconanthes (Luer) Luer (6 spp.) 125.7151 Genus Frondaria Luer (2 spp.) 125.7152 Genus Trisetella Luer (28 spp.) 125.7153 Genus Dracula Luer (145 spp.) 125.7154 Genus Porroglossum Schltr. (56 spp.) 125.7155 Genus Masdevallia Ruiz & Pav. (640 spp.) 125.7156 Genus Diodonopsis Pridgeon & M. W. Chase (4 spp.) 125.7157 Genus Phloeophila Hoehne & Schltr. (5 spp.) 125.7158 Genus Luerella Braas (1 sp.) 125.7159 Genus Ophidion Luer (15 spp.) 125.7160 Genus Andreettaea Luer (1 sp.) 125.7161 Genus Andinia (Luer) Luer (81 spp.) 125.7162 Genus Dryadella Luer (61 spp.) 125.7163 Genus Specklinia Lindl. (111 spp.) 125.7164 Genus Muscarella Luer (56 spp.) 125.7165 Genus Scaphosepalum Pfitzer (54 spp.) 125.7166 Genus Platystele Schltr. (120 spp.) 125.7167 Genus Teagueia (Luer) Luer (18 spp.) 125.7168 Genus Stelis Sw. (1335 spp.) 125.7169 Genus Pleurothallis R. Br. (535 spp.) 125.7170 Genus Pabstiella Brieger & Senghas (147 spp.) 125.7171 Genus Madisonia Luer (7 spp.) # Familia Boryaceae M. W. Chase (13 spp.) 126.0001 Genus Alania Endl. (1 sp.) 126.0002 Genus Borya Labill. (12 spp.) # Family Blandfordiaceae R. Dahlgren & Clifford (4 spp.) 127.0001 Genus Blandfordia Sm. (4 spp.) # Familia Asteliaceae Dumort. (37 spp.) 128.0001 Genus Neoastelia J. B. Williams (1 sp.) 128.0002 Genus Milligania Hook. fil. (5 spp.) 128.0003 Genus Astelia Banks & Sol. ex R. Br. (31 spp.) # Familia Lanariaceae H. Huber ex R. Dahlgren (1 sp.) 129.0001 Genus Lanaria Aiton (1 sp.) # Familia Hypoxidaceae R. Br. (171 spp.) 130.0001 Genus Empodium Salisb. (7 spp.) 130.0002 Genus Spiloxene Salisb. (3 spp.) 130.0003 Genus Pauridia Harv. (35 spp.) 130.0004 Genus Rhodohypoxis Nel (6 spp.) 130.0005 Genus Hypoxis L. (88 spp.) 130.0006 Genus Sinocurculigo Z. J. Liu, L. J. Chen & K. Wei Liu (1 sp.) 130.0007 Genus Molineria Colla (10 spp.) 130.0008 Genus Curculigo Gaertn. (18 spp.) 130.0009 Genus Hypoxidia Friedmann (2 spp.) 130.0010 Genus Neofriedmannia Kocyan & Wiland (1 sp.) # Familia Tecophilaeaceae Leyb. (26 spp.) ## Subfamilia Tecophilaeoideae Reveal 131.1001 Genus Conanthera Ruiz & Pav. (5 spp.) 131.1002 Genus Tecophilaea Bertero ex Colla (2 spp.) 131.1003 Genus Zephyra D. Don (2 spp.) 131.1004 Genus Odontostomum Torr. (1 sp.) ## Subfamilia Wallerioideae R. Dahlgren 131.2001 Genus Kabuyea Brummitt (1 sp.) 131.2002 Genus Cyanastrum Oliv. (3 spp.) 131.2003 Genus Walleria J. Kirk (3 spp.) 131.2004 Genus Eremiolirion J. C. Manning & F. Forest (1 sp.) 131.2005 Genus Cyanella Royen ex L. (8 spp.) # Familia Doryanthaceae R. Dahlgren & Clifford (2 spp.) 132.0001 Genus Doryanthes Corrêa (2 spp.) # Familia Ixioliriaceae (Pax) Nakai (4 spp.) 133.0001 Genus Ixiolirion Fisch. ex Herb. (4 spp.) # Familia Iridaceae Juss. (2579 spp.) ## Subfamilia Isophysidoideae Takht. ex Thorne & Reveal 134.1001 Genus Isophysis T. Moore (1 sp.) ## Subfamilia Patersonioideae Goldblatt 134.2001 Genus Patersonia R. Br. (23 spp.) ## Subfamilia Geosiridoideae Goldblatt & J. C. Manning 134.3001 Genus Geosiris Baill. (3 spp.) ## Subfamilia Aristeoideae Vines 134.4001 Genus Aristea Sol. ex Aiton (61 spp.) ## Subfamilia Nivenioideae Schulze ex Goldblatt 134.5001 Genus Nivenia Vent. (11 spp.) 134.5002 Genus Witsenia Thunb. (1 sp.) 134.5003 Genus Klattia Baker (3 spp.) ## Subfamilia Crocoideae Burnett 134.6100 Tribus Tritoniopsideae Goldblatt & J. C. Manning 134.6101 Genus Tritoniopsis L. Bolus (25 spp.) 134.6102 Genus Melasphaerula Ker Gawl. (1 sp.) ### Tribus Gladioleae Dumort. 134.6201 Genus Gladiolus L. (285 spp.) ### Tribus Watsonieae Klatt 134.6301 Genus Micranthus (Pers.) Eckl. (7 spp.) 134.6302 Genus Thereianthus G. J. Lewis (11 spp.) 134.6303 Genus Watsonia Mill. (53 spp.) ### Tribus Pillansieae Goldblatt 134.6401 Genus Pillansia L. Bolus (1 sp.) ### Tribus Freesieae Goldblatt & J. C. Manning 134.6501 Genus Zygotritonia Mildbr. (7 spp.) 134.6502 Genus Xenoscapa (Goldblatt) Goldblatt & Manning (3 spp.) 134.6503 Genus Freesia Eckl. ex Klatt (16 spp.) ### Tribus Ixieae Dumort. #### Subtribus Lapeirousiinae 134.6611 Genus Afrosolen Goldblatt & J. C. Manning (15 spp.) 134.6612 Genus Lapeirousia Pourr. (26 spp.) 134.6613 Genus Codonorhiza Goldblatt & J. C. Manning (7 spp.) 134.6614 Genus Cyanixia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6615 Genus Savannosiphon Goldblatt & Marais (1 sp.) #### Subtribus Tritoniinae 134.6621 Genus Devia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6622 Genus Crocosmia Planch. (8 spp.) 134.6623 Genus Radinosiphon N. E. Br. (2 spp.) #### Subtribus Crocinae 134.6631 Genus Romulea Maratti (113 spp.) 134.6632 Genus Crocus L. (241 spp.) 134.6633 Genus Syringodea Hook. fil. (7 spp.) 134.6634 Genus Afrocrocus J. C. Manning & Goldblatt (1 sp.) #### Subtribus Hesperanthinae 134.6641 Genus Hesperantha Ker Gawl. (92 spp.) 134.6642 Genus Geissorhiza Ker Gawl. (102 spp.) #### Subtribus Ixiinae 134.6651 Genus Chasmanthe N. E. Br. (3 spp.) 134.6652 Genus Babiana Ker Gawl. (97 spp.) 134.6653 Genus Duthieastrum M. P. de Vos (1 sp.) 134.6654 Genus Sparaxis Ker Gawl. (16 spp.) 134.6655 Genus Dierama K. Koch (43 spp.) 134.6656 Genus Tritonia Ker Gawl. (29 spp.) 134.6657 Genus Ixia L. (99 spp.) ## Subfamilia incertae sedis 134.6901 Genus Diplarrhena Labill. (2 spp.) ## Subfamilia Iridoideae Eaton ### Tribus Irideae Kitt. #### Subtribus Iridineae 134.7111 Genus Dietes Salisb. (6 spp.) 134.7112 Genus Belamcanda Adans. (1 sp.) 134.7113 Genus Iris L. (316 spp.) 134.7140 Subtribus Ferrariineae 134.7141 Genus Ferraria Burm. ex Mill. (18 spp.) 134.7142 Genus Bobartia L. (16 spp.) 134.7143 Genus Moraea Mill. (231 spp.) ### Tribus Sisyrinchieae Klatt 134.7201 Genus Orthrosanthus Sweet (9 spp.) 134.7202 Genus Libertia Spreng. (17 spp.) 134.7203 Genus Solenomelus Miers (2 spp.) 134.7204 Genus Olsynium Raf. (19 spp.) 134.7205 Genus Tapeinia Comm. ex Juss. (1 sp.) 134.7206 Genus Sisyrinchium L. (205 spp.) ### Tribus Trimezieae Ravenna 134.7301 Genus Pseudiris Chukr & A. Gil (1 sp.) 134.7302 Genus Pseudotrimezia R. C. Foster (28 spp.) 134.7303 Genus Neomarica Sprague (37 spp.) 134.7304 Genus Deluciris A. Gil & Lovo (2 spp.) 134.7305 Genus Trimezia Salisb. ex Herb. (32 spp.) ### Tribus Tigridieae Kitt. 134.7401 Genus Larentia Klatt (3 spp.) 134.7402 Genus Cipura Aubl. (8 spp.) 134.7403 Genus Lethia Ravenna (1 sp.) 134.7404 Genus Salpingostylis Small (1 sp.) 134.7405 Genus Nemastylis Nutt. (8 spp.) 134.7406 Genus Herbertia Sweet (8 spp.) 134.7407 Genus Calydorea Herb. (21 spp.) 134.7408 Genus Cypella Herb. (37 spp.) 134.7409 Genus Sphenostigma Baker (6 spp.) 134.7410 Genus Alophia Herb. (7 spp.) 134.7411 Genus Phalocallis Herb. (6 spp.) 134.7412 Genus Eleutherine Herb. (3 spp.) 134.7413 Genus Hesperoxiphion Baker (5 spp.) 134.7414 Genus Gelasine Herb. (8 spp.) 134.7415 Genus Mastigostyla I. M. Johnst. (29 spp.) 134.7416 Genus Ennealophus N. E. Br. (6 spp.) 134.7417 Genus Cobana Ravenna (1 sp.) 134.7418 Genus Sessilanthera Molseed & Cruden (3 spp.) 134.7419 Genus Tigridia Juss. (58 spp.) # Familia Xeronemataceae M. W. Chase (2 spp.) 135.0001 Genus Xeronema Brongn. & Gris (2 spp.) # Familia Asphodelaceae Juss. (1239 spp.) ## Subfamilia Asphodeloideae Burnett ### Tribus Asphodeleae Lam. & DC. 136.1101 Genus Asphodeline Rchb. (18 spp.) 136.1102 Genus Asphodelus L. (18 spp.) 136.1103 Genus Bulbinella Kunth (25 spp.) 136.1104 Genus Kniphofia Moench (72 spp.) 136.1105 Genus Trachyandra Kunth (61 spp.) 136.1106 Genus Eremurus M. Bieb. (58 spp.) 136.1107 Genus Bulbine Wolf (88 spp.) ### Tribus Aloeae A. Rich. 136.1201 Genus Aloidendron (Berger) Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1202 Genus Kumara Medik. (2 spp.) 136.1203 Genus Haworthia Duval (117 spp.) 136.1204 Genus Aloiampelos Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1205 Genus Aloe L. (563 spp.) 136.1206 Genus Haworthiopsis G. D. Rowley (18 spp.) 136.1207 Genus Gasteria Duval (27 spp.) 136.1208 Genus Astroloba Uitewaal (10 spp.) 136.1209 Genus xAstroworthia G. D. Rowley (0 sp.) 136.1210 Genus Aristaloe Boatwr. & J. C. Manning (1 sp.) 136.1211 Genus Gonialoe (Baker) Boatwr. & J. C. Manning (3 spp.) 136.1212 Genus Tulista Raf. (6 spp.) ## Subfamilia Xanthorrhoeoideae Reveal 136.2001 Genus Xanthorrhoea Sm. (28 spp.) ## Subfamilia Hemerocallidoideae Lindl. ### Tribus Hemerocallideae Duby 136.3101 Genus Simethis Kunth (1 sp.) 136.3102 Genus Hemerocallis L. (15 spp.) ### Tribus Johnsonieae Benth. 136.3201 Genus Hodgsoniola F. Muell. (1 sp.) 136.3202 Genus Tricoryne R. Br. (9 spp.) 136.3203 Genus Corynotheca F. Muell. (6 spp.) 136.3204 Genus Caesia R. Br. (14 spp.) 136.3205 Genus Arnocrinum Endl. & Lehm. ex Lehm. (3 spp.) 136.3206 Genus Hensmania W. Fitzg. (3 spp.) 136.3207 Genus Stawellia F. Muell. (2 spp.) 136.3208 Genus Johnsonia R. Br. (5 spp.) ### Tribus Phormieae Nakai 136.3301 Genus Pasithea D. Don (1 sp.) 136.3302 Genus Phormium J. R. Forst. & G. Forst. (2 spp.) ### Tribus Dianelleae Baker 136.3401 Genus Geitonoplesium A. Cunn. (1 sp.) 136.3402 Genus Agrostocrinum F. Muell. (2 spp.) 136.3403 Genus Herpolirion Hook. fil. (1 sp.) 136.3404 Genus Stypandra R. Br. (2 spp.) 136.3405 Genus Thelionema R. J. F. Hend. (3 spp.) 136.3406 Genus Eccremis Willd. ex Schult. fil. (1 sp.) 136.3407 Genus Dianella Juss. (38 spp.) # Familia Amaryllidaceae J. St.-Hil. (2359 spp.) ## Subfamilia Agapanthoideae Endl. 137.1001 Genus Agapanthus L’Hér. (11 spp.) ## Subfamilia Allioideae Herb. 137.2001 Genus Allium L. (1049 spp.) 137.2002 Genus Milula Prain (1 sp.) ## Subfamilia Tulbaghioideae M. F. Fay & M. W. Chase 137.3001 Genus Tulbaghia L. (29 spp.) ## Subfamilia Gilliesioideae Arn. 137.4001 Genus Solaria Phil. (5 spp.) 137.4002 Genus Gilliesia Lindl. (5 spp.) 137.4003 Genus Miersia Lindl. (5 spp.) 137.4004 Genus Nothoscordum Kunth (93 spp.) 137.4005 Genus Schickendantziella Speg. (1 sp.) 137.4006 Genus Speea Loes. (1 sp.) 137.4007 Genus Tristagma Poepp. (31 spp.) 137.4008 Genus Trichlora Baker (4 spp.) 137.4009 Genus Leucocoryne Lindl. (47 spp.) 137.4010 Genus Atacamallium Nic. García (1 sp.) ## Subfamilia Amaryllidoideae ### Tribus Amaryllideae Dumort. 137.5101 Genus Amaryllis L. (2 spp.) 137.5102 Genus Boophone Herb. (2 spp.) 137.5103 Genus Ammocharis Herb. (7 spp.) 137.5104 Genus Crinum L. (112 spp.) 137.5105 Genus Crossyne Salisb. (2 spp.) 137.5106 Genus Strumaria Jacq. (28 spp.) 137.5107 Genus Nerine Herb. (26 spp.) 137.5108 Genus Hessea Herb. (15 spp.) 137.5109 Genus Brunsvigia Heist. (19 spp.) ### Tribus Cyrtantheae Traub 137.5201 Genus Cyrtanthus Aiton (58 spp.) ### Tribus Calostemmateae D. Müll.-Doblies & U. Müll.-Doblies 137.5301 Genus Calostemma R. Br. (3 spp.) 137.5302 Genus Proiphys Herb. (5 spp.) ### Tribus Haemantheae Hutch. 137.5401 Genus Cryptostephanus Welw. ex Baker (3 spp.) 137.5402 Genus Clivia Lindl. (6 spp.) 137.5403 Genus Scadoxus Raf. (9 spp.) 137.5404 Genus Haemanthus L. (22 spp.) 137.5405 Genus Apodolirion Baker (6 spp.) 137.5406 Genus Gethyllis L. (31 spp.) ### Tribus Lycorideae Nakai 137.5501 Genus Ungernia Bunge (10 spp.) 137.5502 Genus Lycoris Herb. (20 spp.) 137.5503 Genus Shoubiaonia W. H. Qin, W. Q. Meng & Kun Liu (1 sp.) ### Tribus Galantheae Parl. 137.5601 Genus Hannonia Braun-Blanq. & Maire (1 sp.) 137.5602 Genus Lapiedra Lag. (1 sp.) 137.5603 Genus Vagaria Herb. (2 spp.) 137.5604 Genus Acis Salisb. (9 spp.) 137.5605 Genus Leucojum L. (2 spp.) 137.5606 Genus Galanthus L. (24 spp.) ### Tribus Pancratieae Dumort. 137.5701 Genus Pancratium L. (24 spp.) ### Tribus Narcisseae Lam. & DC. 137.5801 Genus Sternbergia Waldst. & Kit. (7 spp.) 137.5802 Genus Narcissus L. (68 spp.) ### Tribus Hippeastreae Herb. ex Sweet 137.5901 Genus Worsleya (Traub) Traub (1 sp.) 137.5902 Genus Cearanthes Ravenna (1 sp.) 137.5903 Genus Griffinia Ker Gawl. (23 spp.) 137.5904 Genus Hyline Herb. (4 spp.) 137.5905 Genus Traubia Moldenke (1 sp.) 137.5906 Genus Phycella Lindl. (15 spp.) 137.5907 Genus Sprekelia Heist. (2 spp.) 137.5908 Genus Rhodophiala C. Presl (9 spp.) 137.5909 Genus Zephyranthes Herb. (195 spp.) 137.5910 Genus Paposoa Nic. García (1 sp.) 137.5911 Genus Eremolirion Nic. García (1 sp.) 137.5912 Genus Hippeastrum Herb. (100 spp.) ### Tribus Eustephieae Hutch. 137.6001 Genus Eustephia Cav. (6 spp.) 137.6002 Genus Chlidanthus Herb. (5 spp.) 137.6003 Genus Hieronymiella Pax (10 spp.) ### Tribus Hymenocallideae Small 137.6101 Genus Pamianthe Stapf (3 spp.) 137.6102 Genus Paramongaia Velarde (5 spp.) 137.6103 Genus Clinanthus Herb. (25 spp.) 137.6104 Genus Hymenocallis Salisb. (62 spp.) 137.6105 Genus Leptochiton Sealy (2 spp.) 137.6106 Genus Ismene Salisb. (11 spp.) 137.6107 Genus Rauhia Traub (5 spp.) 137.6108 Genus Phaedranassa Herb. (10 spp.) ### Tribus Eucharideae Hutch. 137.6201 Genus Plagiolirion Baker (1 sp.) 137.6202 Genus Caliphruria Herb. (4 spp.) 137.6203 Genus xCalicharis Meerow (0 sp.) 137.6204 Genus Eucharis Planch. & Linden (17 spp.) 137.6205 Genus Mathieua Klotzsch (1 sp.) 137.6206 Genus Stenomesson Herb. (17 spp.) 137.6207 Genus Urceolina Rchb. (7 spp.) 137.6208 Genus Eucrosia Ker Gawl. (7 spp.) # Familia Asparagaceae Juss. (3501 spp.) ## Subfamilia Lomandroideae Thorne & Reveal 138.1001 Genus Sowerbaea Sm. (5 spp.) 138.1002 Genus Laxmannia R. Br. (14 spp.) 138.1003 Genus Xerolirion A. S. George (1 sp.) 138.1004 Genus Romnalda P. F. Stevens (3 spp.) 138.1005 Genus Chamaexeros Benth. (4 spp.) 138.1006 Genus Acanthocarpus Lehm. (7 spp.) 138.1007 Genus Lomandra Labill. (58 spp.) 138.1008 Genus Chamaescilla F. Muell. (4 spp.) 138.1009 Genus Cordyline Comm. ex Juss. (24 spp.) 138.1010 Genus Trichopetalum Lindl. (2 spp.) 138.1011 Genus Thysanotus R. Br. (55 spp.) 138.1012 Genus Eustrephus R. Br. ex Ker Gawl. (1 sp.) 138.1013 Genus Dichopogon Kunth (5 spp.) 138.1014 Genus Arthropodium R. Br. (10 spp.) ## Subfamilia Asparagoideae 138.2001 Genus Hemiphylacus S. Watson (5 spp.) 138.2002 Genus Asparagus L. (219 spp.) ## Subfamilia Nolinoideae Nakai ### Tribus Eriospermeae 138.3101 Genus Eriospermum Jacq. (117 spp.) ### Tribus Polygonateae Benth. & Hook. fil. 138.3201 Genus Disporopsis Hance (12 spp.) 138.3202 Genus Maianthemum F. H. Wigg. (40 spp.) 138.3203 Genus Heteropolygonatum M. N. Tamura & Ogisu (13 spp.) 138.3204 Genus Polygonatum Mill. (79 spp.) 138.3205 Genus Theropogon Maxim. (1 sp.) 138.3206 Genus Comospermum Rauschert (1 sp.) ### Tribus Dracaeneae 138.3301 Genus Dracaena Vand. (206 spp.) 138.3302 Genus Chrysodracon P. L. Lu & Morden (6 spp.) ### Tribus Rusceae Dum. 138.3401 Genus Danae Medik. (1 sp.) 138.3402 Genus Semele Kunth (2 spp.) 138.3403 Genus Ruscus L. (6 spp.) ### Tribus Ophiopogoneae 138.3501 Genus Peliosanthes Andrews (61 spp.) 138.3502 Genus Liriope Lour. (8 spp.) 138.3503 Genus Ophiopogon Ker Gawl. (81 spp.) ### Tribus Nolineae 138.3601 Genus Dasylirion Zucc. (23 spp.) 138.3602 Genus Beaucarnea Lem. (13 spp.) 138.3603 Genus Nolina Michx. (36 spp.) ### Tribus Convallarieae Dumort. 138.3701 Genus Speirantha Baker (1 sp.) 138.3702 Genus Convallaria L. (1 sp.) 138.3703 Genus Reineckea Kunth (2 spp.) 138.3704 Genus Rohdea Roth (29 spp.) 138.3705 Genus Tupistra Ker Gawl. (40 spp.) 138.3706 Genus Aspidistra Ker Gawl. (214 spp.) ## Subfamilia Aphyllanthoideae Lindl. 138.4001 Genus Aphyllanthes Tourn. ex L. (1 sp.) ## Subfamilia Agavoideae Herbert ### Tribus Anemarrheneae Reveal 138.5101 Genus Anemarrhena Bunge (1 sp.) ### Tribus Behnieae Reveal 138.5201 Genus Behnia Didr. (1 sp.) ### Tribus Herrerieae Baill. 138.5301 Genus Herreria Ruiz & Pav. (10 spp.) 138.5302 Genus Herreriopsis H. Perrier (1 sp.) 138.5303 Genus Clara Kunth (3 spp.) ### Tribus Anthericeae 138.5401 Genus Anthericum L. (7 spp.) 138.5402 Genus Diamena Ravenna (1 sp.) 138.5403 Genus Diora Ravenna (1 sp.) 138.5404 Genus Paradisea Mazzuc. (2 spp.) 138.5405 Genus Trihesperus Herb. (2 spp.) 138.5406 Genus Diuranthera Hemsl. (4 spp.) 138.5407 Genus Hagenbachia Nees & Mart. (6 spp.) 138.5408 Genus Chlorophytum Ker Gawl. (202 spp.) 138.5409 Genus Leucocrinum Nutt. ex A. Gray (1 sp.) 138.5410 Genus Echeandia Ortega (95 spp.) ### Tribus Hesperocalleae ined. 138.5501 Genus Hesperocallis A. Gray (1 sp.) ### Tribus Chlorogaleae ined. 138.5601 Genus Hosta Tratt. (47 spp.) 138.5602 Genus Eremocrinum M. E. Jones (1 sp.) 138.5603 Genus Chlorogalum (Lindl.) Kunth (3 spp.) 138.5604 Genus Hooveria D. W. Taylor & D. J. Keil (2 spp.) 138.5605 Genus Schoenolirion Torr. ex Durand (3 spp.) 138.5606 Genus Hastingsia S. Watson (3 spp.) 138.5607 Genus Camassia Lindl. (6 spp.) ### Tribus Agaveae Dumort. 138.5701 Genus Hesperoyucca (Engelm.) Trel. (2 spp.) 138.5702 Genus Hesperaloe Engelm. (7 spp.) 138.5703 Genus Yucca L. (52 spp.) 138.5704 Genus Beschorneria Kunth (7 spp.) 138.5705 Genus Furcraea Vent. (24 spp.) 138.5706 Genus Agave L. (281 spp.) ## Subfamilia Brodiaeoideae Traub 138.6001 Genus Androstephium Torr. (2 spp.) 138.6002 Genus Muilla S. Watson (5 spp.) 138.6003 Genus Bloomeria Kellogg (2 spp.) 138.6004 Genus Triteleia Douglas ex Lindl. (16 spp.) 138.6005 Genus Triteleiopsis Hoover (1 sp.) 138.6006 Genus Dichelostemma Kunth (5 spp.) 138.6007 Genus Brodiaea Sm. (18 spp.) 138.6008 Genus Jaimehintonia B. L. Turner (1 sp.) 138.6009 Genus Petronymphe H. E. Moore (2 spp.) 138.6010 Genus Bessera Schult. fil. (5 spp.) 138.6011 Genus Xochiquetzallia J. Gut. (4 spp.) 138.6012 Genus Dandya H. E. Moore (1 sp.) 138.6013 Genus Milla Cav. (10 spp.) ## Subfamilia Scilloideae Burnett ### Tribus Oziroëeae M. W. Chase, Reveal & M. F. Fay 138.7101 Genus Oziroe Raf. (5 spp.) ### Tribus Dipcadieae Speta ex J. C. Manning & Goldblatt 138.7201 Genus Pseudogaltonia Kuntze (2 spp.) 138.7202 Genus Dipcadi Medicus (44 spp.) 138.7203 Genus Battandiera Maire (10 spp.) 138.7204 Genus Trimelopter Raf. (12 spp.) 138.7205 Genus Albuca L. (116 spp.) 138.7206 Genus Iosanthus Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter, Slade & Wetschnig (1 sp.) 138.7207 Genus Coilonox Raf. (24 spp.) 138.7208 Genus Stellarioides Medicus (9 spp.) 138.7209 Genus Galtonia Decne. (5 spp.) 138.7210 Genus Ethesia Raf. (5 spp.) 138.7211 Genus Eliokarmos Raf. (36 spp.) 138.7212 Genus Avonsera Speta (1 sp.) 138.7213 Genus Neopatersonia Schönl. (4 spp.) 138.7214 Genus EIsiea F. M. Leight. (1 sp.) 138.7215 Genus Nicipe Raf. (44 spp.) 138.7216 Genus Cathissa Salisb. (3 spp.) 138.7217 Genus Melomphis Raf. (3 spp.) 138.7218 Genus Loncomelos Raf. (27 spp.) 138.7219 Genus Ornithogalum L. (104 spp.) ### Tribus Urgineeae Rouy 138.7301 Genus Bowiea Haw. ex Hook. fil. (1 sp.) 138.7302 Genus Schizobasis Baker (5 spp.) 138.7303 Genus Mucinaea M. Pinter, Mart.-Azorín, U. Müll.-Doblies, D. Müll.-Doblies, Pfosser & Wetschnig (1 sp.) 138.7304 Genus Rhodocodon Baker (19 spp.) 138.7305 Genus Austronea Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (19 spp.) 138.7306 Genus Tenicroa Raf. (12 spp.) 138.7307 Genus Drimia Jacq. (105 spp.) 138.7308 Genus Zingela N. R. Crouch, Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & M. Á. Alonso (1 sp.) 138.7309 Genus Sagittanthera Mart.-Azorín, M. B. Crespo, A. P. Dold & van Jaarsv. (1 sp.) 138.7310 Genus Aulostemon Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (1 sp.) 138.7311 Genus Fusifilum Raf. (15 spp.) ### Tribus Massonieae Baker 138.7401 Genus Schizocarphus Van der Merwe (1 sp.) 138.7402 Genus Ledebouria Roth (102 spp.) 138.7403 Genus Eucomis L’Hér. (12 spp.) 138.7404 Genus Spetaea Wetschnig & Pfosser (1 sp.) 138.7405 Genus Daubenya Lindl. (8 spp.) 138.7406 Genus Veltheimia Gled. (2 spp.) 138.7407 Genus Lachenalia Jacq. (138 spp.) 138.7408 Genus Namophila U. Müll.-Doblies & D. Müll.-Doblies (1 sp.) 138.7409 Genus Massonia Thunb. ex L. fil. (26 spp.) ### Tribus Pseudoprospereae Manning & Goldblatt 138.7501 Genus Pseudoprospero Speta (1 sp.) ### Tribus Hyacintheae Dumort. 138.7601 Genus Barnardia Lindl. (1 sp.) 138.7602 Genus Zagrosia Speta (1 sp.) 138.7603 Genus Alrawia (Wendelbo) K. Perss. & Wendelbo (2 spp.) 138.7604 Genus Puschkinia Adams (8 spp.) 138.7605 Genus Brimeura Salisb. (3 spp.) 138.7606 Genus Hyacinthus L. (1 sp.) 138.7607 Genus Pseudomuscari Garbari & Greuter (8 spp.) 138.7608 Genus Fessia Speta (13 spp.) 138.7609 Genus Hyacinthoides Heist. ex Fabr. (12 spp.) 138.7610 Genus Leopoldia Herb. (32 spp.) 138.7611 Genus Prospero Salisb. (15 spp.) 138.7612 Genus Hyacinthella Schur (19 spp.) 138.7613 Genus Muscari Tourn. ex Mill. (56 spp.) 138.7614 Genus Bellevalia Lapeyr. (77 spp.) 138.7615 Genus Scilla L. (66 spp.) {{div col end}} {| style="background:#EEE9E9;" border="1" | align="left" | # ''[[Amaryllidaceae]]'' <small>Jaume St.-Hil.</small>, 80 rodova, 2 258 vrsta<ref>[http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Amaryllidaceae/ The Plant List Amaryllidaceae]</ref> # ''[[Asparagaceae]]'' <small>Juss.</small>, 128 rodova, 2 929 vrsta # ''[[Asphodelaceae]]'' (''[[Xanthorrhoeaceae]]'') <small>Dum.</small> 34 roda, 1,236 vrsta # ''[[Asteliaceae]]'' <small>Dum.</small> 4 roda, 37 vrsta # ''[[Blandfordiaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Boryaceae]]'' <small>(Baker) M.W. Chase, P.J. Rudall & Conran</small>, 2 roda, 12 vrsta # ''[[Doryanthaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 2 vrste # ''[[Hypoxidaceae]]'' <small>R.Br.</small>, 10 rodova, 154 vrste # ''[[Iridaceae]]'' <small>Juss.</small>, 68 rodova s 2 528 vrsta # ''[[Ixioliriaceae]]'' <small>T. Nakai</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Lanariaceae]]'' <small>R. Dahlgren & A. E. van Wyk</small>, 1 rod, 1 vrsta # ''[[Orchidaceae]]'' <small>Juss.</small>, 899 rodova, 27 801 vrsta # ''[[Tecophilaeaceae]]'' <small>Leybold</small>, 9 rodova, 26 vrsta # ''[[Xeronemataceae]]'' <small>M.W. Chase, P.J. Rudall & M.F. Fay</small>, 1 rod, 2 vrste |} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat|Asparagales}} [[Kategorija:Šparogolike| ]] [[Kategorija:Jednosupnice]] cls2pox2lq499v4x5zj8n44efz315f3 6447108 6447104 2022-08-20T19:22:27Z Zeljko 1196 /* Porodice i rodovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Šparogolike'' | slika = Asperge in bloei Asparagus officinalis.jpg | slika_širina = 300px | slika_opis = ''[[Asparagus officinalis]]'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = '''Asparagales''' | ordo_autorstvo = <small>[[Johann Heinrich Friedrich Link|Link]]</small> }} [[Datoteka:Ophiopogon bodinieri - Kunming Botanical Garden - DSC03002.JPG|mini|''[[Ophiopogon bodinieri]]''.]] '''Asparagales''', biljni red iz razreda [[Liliopsida]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |journal= |access-date=24. svibnja 2012. |archive-date=13. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210313021641/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |url-status=dead }}</ref> kojemu (po jednom sistemu) pripada preko 36 600 vrsta u 14 niže navedenih porodica.<ref>[http://www.ucmp.berkeley.edu/monocots/liliflorae/asparagales.html Asparagales]</ref> == Porodice i rodovi == {{div col|cols=2}} # '''Familia ''[[Orchidaceae]]''''' <small>Juss.</small> (30739 spp.) ## Subfamilia ''[[Apostasioideae]]'' <small>(Lindl.) Horan.</small> ### ''[[Apostasia]]'' <small>Blume</small> (9 spp.) ### ''[[Neuwiedia]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) ## Subfamilia ''[[Vanilloideae]]'' <small>Szlach.</small> ### Tribus ''[[Pogonieae]]'' <small>Pfetzer ex Garay & Dunst.</small> #### ''[[Duckeella]]'' <small>Porto & Brade</small> (8 spp.) #### ''[[Pogonia]]'' <small>Juss.</small> (5 spp.) #### ''[[Cleistesiopsis]]'' <small>Pansarin & F. Barros</small> (3 spp.) #### ''[[Cleistes]]'' <small>Rich.</small> (48 spp.) #### ''[[Isotria]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Vanilleae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Epistephium]]'' <small>Kunth</small> (28 spp.) #### ''[[Clematepistephium]]'' <small>N. Hallé</small> (1 sp.) #### ''[[Eriaxis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Lecanorchis]]'' <small>Blume</small> (22 spp.) #### ''[[Vanilla]]'' <small>Mill.</small> (138 spp.) #### ''[[Cyrtosia]]'' <small>Blume</small> (7 spp.) #### ''[[Galeola]]'' <small>Lour.</small> (5 spp.) #### ''[[Erythrorchis]]'' <small>Blume</small> (2 spp.) #### ''[[Pseudovanilla]]'' <small>Garay</small> (8 spp.) ## Subfamilia ''[[Cypripedioideae]]'' <small>Lindl. ex Endl.</small> ### ''[[Selenipedium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (12 spp.) ### ''[[Cypripedium]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ### ''[[Phragmipedium]]'' <small>Rolfe</small> (27 spp.) ### ''[[Mexipedium]]'' <small>V. A. Albert & M. W. Chase</small> (1 sp.) ### ''[[Paphiopedilum]]'' <small>Pfitzer</small> (104 spp.) ## Subfamilia ''[[Orchidoideae]]'' <small>Eaton</small> ### Tribus ''[[Codonorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Codonorchis]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Orchideae]]'' <small>Small</small> #### Subtribus ''[[Huttonaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Huttonaea]]'' <small>Harv.</small> (5 spp.) ##### ''[[Pachites]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Brownleeinae]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> ##### ''[[Brownleea]]'' <small>Harv. ex Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Disperis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Coryciinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pterygodium]]'' <small>Sw.</small> (19 spp.) ##### ''[[Corycium]]'' <small>Sw.</small> (13 spp.) ##### ''[[Evotella]]'' <small>Kurzweil & H. P. Linder</small> (2 spp.) ##### ''[[Ceratandra]]'' <small>Eckl. ex F. A. Bauer</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Disinae]]'' <small>Lindl. ex Benth.</small> ##### ''[[Disa]]'' <small>Bergius</small> (184 spp.) #### Subtribus ''[[Satyriinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Satyrium]]'' <small>Sw.</small> (91 spp.) #### Subtribus ''[[Habenariinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Herminium]]'' <small>L.</small> (51 spp.) ##### ''[[Hsenhsua]]'' <small>X. H. Jin, Schuit. & W. T. Jin</small> (1 sp.) ##### ''[[xHerminorchis]]'' <small>P. Fourn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Tylostigma]]'' <small>Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Oligophyton]]'' <small>H. P. Linder</small> (1 sp.) ##### ''[[Benthamia]]'' <small>A. Rich.</small> (32 spp.) ##### ''[[Pecteilis]]'' <small>Raf.</small> (10 spp.) ##### ''[[Gennaria]]'' <small>Parl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Peristylus]]'' <small>Blume</small> (101 spp.) ##### ''[[Stenoglottis]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Habenaria]]'' <small>Willd.</small> (899 spp.) ##### ''[[Odisha]]'' <small>S. Misra</small> (2 spp.) ##### ''[[Centrostigma]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Bonatea]]'' <small>Willd.</small> (13 spp.) ##### ''[[Cynorkis]]'' <small>Thouars</small> (180 spp.) ##### ''[[Thulinia]]'' <small>P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Veyretella]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (2 spp.) ##### ''[[Cooktownia]]'' <small>D. L. Jones</small> (1 sp.) ##### ''[[Platycoryne]]'' <small>Rchb. fil.</small> (21 spp.) ##### ''[[Aziza]]'' <small>Farminhão & D´haijère</small> (1 sp.) ##### ''[[Megalorchis]]'' <small>H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Diplomeris]]'' <small>D. Don</small> (3 spp.) ##### ''[[Roeperocharis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (9 spp.) ##### ''[[Holothrix]]'' <small>Rich.</small> (45 spp.) ##### ''[[Brachycorythis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Neobolusia]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Schizochilus]]'' <small>Sond.</small> (11 spp.) ##### ''[[Dracomonticola]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Orchidinae]]'' <small>Dressler & Dodson ex Reveal</small> ##### ''[[Neotinea]]'' <small>Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chamorchis]]'' <small>Rich.</small> (1 sp.) ##### ''[[Steveniella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Himantoglossum]]'' <small>W. D. J. Koch</small> (10 spp.) ##### ''[[xOrchimantoglossum]]'' <small>Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Ophrys]]'' <small>L.</small> (84 spp.) ##### ''[[Serapias]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ##### ''[[xSerapicamptis]]'' <small>Godfery</small> (3 spp.) ##### ''[[xSerapirhiza]]'' <small>Potucek</small> (0 sp.) ##### ''[[Anacamptis]]'' <small>Rich.</small> (21 spp.) ##### ''[[Orchis]]'' <small>L.</small> (26 spp.) ##### ''[[Traunsteinera]]'' <small>Rchb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudorchis]]'' <small>Ség.</small> (2 spp.) ##### ''[[xPseudorhiza]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudanthera]]'' <small>McKean</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudinium]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Platanthera]]'' <small>Rich.</small> (149 spp.) ##### ''[[Galearis]]'' <small>Raf.</small> (11 spp.) ##### ''[[xDactylanthera]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dactylorhiza]]'' <small>Neck.</small> (53 spp.) ##### ''[[xDactyloglossum]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymnoglossum]]'' <small>Rolfe</small> (0 sp.) ##### ''[[Gymnadenia]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[xGymnigritella]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[Nigritella]]'' <small>Rich.</small> (12 spp.) ##### ''[[xDactylodenia]]'' <small>Garay & H. R. Sweet</small> (3 spp.) ##### ''[[xOrchigymnadenia]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudadenia]]'' <small>P. F. Hunt</small> (1 sp.) ##### ''[[xGymnotraunsteinera]]'' <small>Cif. & Giacom.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymplatanthera]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseuditella]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Sirindhornia]]'' <small>H. A. Pedersen & Suksathan</small> (3 spp.) ##### ''[[Hemipilia]]'' <small>Lindl.</small> (72 spp.) #### Subtribus ''[[Vietorchidinae]]'' <small>Aver.</small> ##### ''[[Silvorchis]]'' <small>J. J. Sm.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Diurideae]]'' <small>Endl. ex Butzin</small> #### Subtribus ''[[Rhizanthellinae]]'' <small>R. S. Rogers</small> ##### ''[[Rhizanthella]]'' <small>R. S. Rogers</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Prasophyllinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Prasophyllum]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) ##### ''[[Genoplesium]]'' <small>R. Br.</small> (59 spp.) ##### ''[[Microtis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) #### Subtribus ''[[Cryptostylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Cryptostylis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) ##### ''[[Coilochilus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Drakaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Chiloglottis]]'' <small>R. Br.</small> (27 spp.) ##### ''[[Drakaea]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Spiculaea]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arthrochilus]]'' <small>F. Muell.</small> (15 spp.) ##### ''[[Paracaleana]]'' <small>Blaxell</small> (14 spp.) ##### ''[[Caleana]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Megastylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Rimacola]]'' <small>Rupp</small> (1 sp.) ##### ''[[Lyperanthus]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ##### ''[[Waireia]]'' <small>D. L. Jones, Clem. & Molloy</small> (1 sp.) ##### ''[[Pyrorchis]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (2 spp.) ##### ''[[Burnettia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Leporella]]'' <small>A. S. George</small> (1 sp.) ##### ''[[Megastylis]]'' <small>(Schltr.) Schltr.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Acianthinae]]'' <small>(Lindl.) Schltr.</small> ##### ''[[Stigmatodactylus]]'' <small>Maxim. ex Makino</small> (26 spp.) ##### ''[[Cyrtostylis]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Acianthus]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[Townsonia]]'' <small>Cheeseman</small> (3 spp.) ##### ''[[Corybas]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) #### Subtribus ''[[Diuridinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Diuris]]'' <small>Sm.</small> (104 spp.) ##### ''[[Orthoceras]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Caladeniinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Aporostylis]]'' <small>Rupp & Hatch</small> (1 sp.) ##### ''[[Adenochilus]]'' <small>Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eriochilus]]'' <small>R. Br.</small> (12 spp.) ##### ''[[Leptoceras]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Praecoxanthus]]'' <small>Hopper & A. P. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Elythranthera]]'' <small>(Lindl.) A. S. George</small> (2 spp.) ##### ''[[Pheladenia]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (1 sp.) ##### ''[[Caladenia]]'' <small>R. Br.</small> (310 spp.) #### Subtribus ''[[Thelymitrinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn</small>. ##### ''[[Calochilus]]'' <small>R. Br.</small> (28 spp.) ##### ''[[Epiblema]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Thelymitra]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (118 spp.) ### Tribus ''[[Cranichideae]]'' <small>(Lindl.) Endl.</small> #### Subtribus ''[[Chloraeinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Chloraea (Plantae)|Chloraea]]'' <small>Lindl.</small> (52 spp.) ##### ''[[Gavilea]]'' <small>Poepp.</small> (17 spp.) ##### ''[[Bipinnula]]'' <small>Comm. ex Juss.</small> (12 spp.) #### Subtribus ''[[Pterostylidinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Pterostylis]]'' <small>R. Br.</small> (311 spp.) ##### ''[[Achlydosa]]'' <small>M. A. Clem. & D. L. Jones</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Physurinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Pachyplectron]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Microchilus]]'' <small>C. Presl</small> (273 spp.) ##### ''[[Erythrodes]]'' <small>Blume</small> (24 spp.) ##### ''[[Goodyera]]'' <small>R. Br.</small> (94 spp.) ##### ''[[Danhatchia]]'' <small>Garay & Christenson</small> (3 spp.) ##### ''[[Gonatostylis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Halleorchis]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (1 sp.) ##### ''[[Platylepis]]'' <small>A. Rich.</small> (20 spp.) ##### ''[[Schuitemania]]'' <small>Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Orchipedum]]'' <small>Breda, Kuhl & Hasselt</small> (3 spp.) ##### ''[[Herpysma]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hylophila]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Lepidogyne]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurycentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cystorchis]]'' <small>Blume</small> (19 spp.) ##### ''[[Zeuxinella]]'' <small>Aver.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ludisia]]'' <small>A. Rich.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dossinia]]'' <small>C. Morren</small> (1 sp.) ##### ''[[Macodes]]'' <small>(Blume) Lindl.</small> (12 spp.) ##### ''[[Papuaea]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chamaegastrodia]]'' <small>Makino & F. Maek.</small> (3 spp.) ##### ''[[Cheirostylis]]'' <small>Blume</small> (61 spp.) ##### ''[[Zeuxine]]'' <small>Lindl.</small> (83 spp.) ##### ''[[Hetaeria]]'' <small>Blume</small> (27 spp.) ##### ''[[Rhomboda]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Vrydagzynea]]'' <small>Blume</small> (42 spp.) ##### ''[[Odontochilus]]'' <small>Blume</small> (75 spp.) ##### ''[[Anoectochilus]]'' <small>Blume</small> (48 spp.) ##### ''[[Aenhenrya]]'' <small>Gopalan</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Manniellinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Manniella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Cranichidinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Prescottia]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Galeoglossum]]'' <small>A. Rich. & Galeotti</small> (3 spp.) ##### ''[[Stenoptera]]'' <small>C. Presl</small> (11 spp.) ##### ''[[Gomphichis]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) ##### ''[[Porphyrostachys]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Solenocentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pseudocentrum]]'' <small>Lindl.</small> (16 spp.) ##### ''[[Baskervilla]]'' <small>Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Ponthieva]]'' <small>R. Br.</small> (74 spp.) ##### ''[[Pterichis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Cranichis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) ##### ''[[Fuertesiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Nezahualcoyotlia]]'' <small>R. González</small> (1 sp.) ##### ''[[Altensteinia]]'' <small>Kunth</small> (8 spp.) ##### ''[[Aa (biljni rod)|Aa]]'' <small>Rchb. fil.</small> (25 spp.) ##### ''[[Myrosmodes]]'' <small>Rchb. fil.</small> (17 spp.) #### Subtribus ''[[Discyphinae]]'' ##### ''[[Discyphus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Spiranthinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Cotylolabium]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Stenorrhynchos]]'' Rich.</small> (9 spp.) ##### ''[[Eltroplectris]]'' Raf.</small> (16 spp.) ##### ''[[Mesadenella]]'' Pabst & Garay</small> (11 spp.) ##### ''[[Sacoila]]'' Raf.</small> (9 spp.) ##### ''[[Pteroglossa]]'' Schltr.</small> (16 spp.) ##### ''[[Skeptrostachys]]'' Garay</small> (13 spp.) ##### ''[[Lyroglossa]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cyclopogon]]'' C. Presl</small> (96 spp.) ##### ''[[Hapalorchis]]'' Schltr.</small> (14 spp.) ##### ''[[Pelexia]]'' Poit. ex Rich.</small> (100 spp.) ##### ''[[Sarcoglottis]]'' C. Presl</small> (57 spp.) ##### ''[[Veyretia]]'' Szlach.</small> (10 spp.) ##### ''[[Thelyschista]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Coccineorchis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Odontorrhynchus]]'' <small>M. N. Correa</small> (8 spp.) ##### ''[[Sauroglossum]]'' Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Buchtienia]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Brachystele]]'' Schltr.</small> (23 spp.) ##### ''[[Degranvillea]]'' Determann</small> (1 sp.) ##### ''[[Cybebus]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurystyles]]'' Wawra</small> (24 spp.) ##### ''[[Lankesterella]]'' Ames</small> (9 spp.) ##### ''[[Quechua (biljni rod)|Quechua]]'' <small>Salazar & L. Jost</small> (1 sp.) ##### ''[[Nothostele]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Spiranthes]]'' Rich.</small> (43 spp.) ##### ''[[Dichromanthus]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Deiregyne]]'' Schltr.</small> (25 spp.) ##### ''[[Svenkoeltzia]]'' Burns-Bal.</small> (3 spp.) ##### ''[[Sotoa]]'' Salazar</small> (1 sp.) ##### ''[[Aulosepalum]]'' Garay</small> (9 spp.) ##### ''[[Beloglottis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Mesadenus]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Stalkya]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Funkiella]]'' Schltr.</small> (11 spp.) ##### ''[[Microthelys]]'' Garay</small> (4 spp.) ##### ''[[Schiedeella]]'' Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Greenwoodiella]]'' Salazar, Hern.-López & J. Sharma</small> (3 spp.) ##### ''[[Physogyne]]'' Garay</small> (3 spp.) ##### ''[[Pseudogoodyera]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Aracamunia]]'' Carnevali & I. Ramírez</small> (1 sp.) ##### ''[[Helonoma]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Kionophyton]]'' Garay</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Galeottiellinae]]'' <small>Salazar & M. W. Chase</small> ##### ''[[Galeottiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ## Subfamily ''[[Epidendroideae]]'' <small>Lindl.</small> ### Tribus ''[[Neottieae]]'' <small>Lindl.</small> #### ''[[Neottia]]'' Guett.</small> (78 spp.) #### ''[[Holopogon]]'' Kom. & Nevski</small> (7 spp.) #### ''[[Diplandrorchis]]'' S. C. Chen</small> (1 sp.) #### ''[[Aphyllorchis]]'' Blume</small> (21 spp.) #### ''[[Epipactis]]'' Sw.</small> (65 spp.) #### ''[[Cephalanthera]]'' Rich.</small> (22 spp.) #### ''[[xCephalopactis]]'' Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) #### ''[[Limodorum]]'' Boehm.</small> (2 spp.) #### ''[[Palmorchis]]'' Barb. Rodr.</small> (39 spp.) ### Tribus ''[[Sobralieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Sertifera]]'' <small>Lindl. & Rchb. fil.</small> (10 spp.) #### ''[[Elleanthus]]'' <small>C. Presl</small> (132 spp.) #### ''[[Sobralia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (169 spp.) ### Tribus ''[[Triphoreae]]'' <small>Dressler</small> #### Subtribus ''[[Diceratostelinae]]'' <small>(Dressler) Szlach.</small> ##### ''[[Diceratostele]]'' <small>Summerh.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Triphorinae (Plantae)|Triphorinae]]'' <small>(Dressler) Szlach.</small> ##### ''[[Triphora]]'' Nutt.</small> (23 spp.) ##### ''[[Monophyllorchis]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pogoniopsis]]'' Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Psilochilus]]'' Barb. Rodr.</small> (19 spp.) ### Tribus ''[[Xerorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Xerorchis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Wullschlaegelieae]]'' #### ''[[Wullschlaegelia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Gastrodieae]]'' <small>Lindl.</small> #### ''[[Gastrodia]]'' R. Br.</small> (97 spp.) #### ''[[Uleiorchis]]'' Hoehne</small> (4 spp.) #### ''[[Auxopus]]'' Schltr.</small> (4 spp.) #### ''[[Didymoplexis]]'' Griff.</small> (31 spp.) ### Tribus ''[[Nervilieae]]'' <small>Dressler</small> #### Subtribus [[Nerviliinae]] <small>Schltr.</small> ##### ''[[Nervilia]]'' <small>Comm. ex Gaudich.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Epipogoniinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Epipogium]]'' <small>Borkh.</small> (6 spp.) ##### ''[[Stereosandra]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Tropidieae]]'' <small>(Pfitzer) Dressler</small> #### ''[[Tropidia]]'' <small>Lindl.</small> (35 spp.) #### ''[[Corymborkis]]'' <small>Thouars</small> (9 spp.) ### Tribus ''[[Thaieae]]'' <small>X. G. Jin & X. G. Xiang</small> #### ''[[Thaia (Plantae)|Thaia]]'' <small>Seidenf.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Arethuseae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Arethusinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Calopogon]]'' R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Arethusa]]'' L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Anthogonium]]'' Wall. ex Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arundina]]'' Blume</small> (1 sp.) ##### ''[[Eleorchis]]'' F. Maek.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Coelogyninae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pleione]]'' D. Don</small> (24 spp.) ##### ''[[Thunia]]'' Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Dilochia]]'' Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Thuniopsis]]'' L. Li, D. P. Ye & Shi J. Li</small> (2 spp.) ##### ''[[Bletilla]]'' Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Mengzia]]'' W. C. Huang, Z. J. Liu & C. Hu</small> (1 sp.) ##### ''[[Aglossorrhyncha]]'' Schltr.</small> (12 spp.) ##### ''[[Glomera]]'' Blume</small> (157 spp.) ##### ''[[Coelogyne]]'' Lindl.</small> (607 spp.) ### Tribus ''[[Malaxideae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Dendrobiinae]]'' ##### ''[[Epigeneium]]'' <small>Gagnep.</small> (43 spp.) ##### ''[[Dendrobium]]'' <small>Sw.</small> (1624 spp.) ##### ''[[Bulbophyllum]]'' <small>Thouars</small> (2180 spp.) #### Subtribus ''[[Malaxidinae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> ##### ''[[Liparis]]'' Rich.</small> (329 spp.) ##### ''[[Stichorkis]]'' Thouars</small> (115 spp.) ##### ''[[Blepharoglossum]]'' (Schltr.) L. Li</small> (38 spp.) ##### ''[[Ypsilorchis]]'' Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen</small> (1 sp.) ##### ''[[Dienia]]'' Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Crepidium]]'' Blume</small> (307 spp.) ##### ''[[Oberonioides]]'' Szlach.</small> (7 spp.) ##### ''[[Malaxis]]'' Sol. ex Sw.</small> (175 spp.) ##### ''[[Crossoliparis]]'' Marg.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tamayorkis]]'' Szlach.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hammarbya]]'' Kuntze</small> (1 sp.) ##### ''[[Crossoglossa]]'' Dressler & Dodson</small> (50 spp.) ##### ''[[Alatiliparis]]'' Marg. & Szlach.</small> (14 spp.) ##### ''[[Orestias]]'' Ridl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Oberonia]]'' Lindl.</small> (343 spp.) ##### ''[[Hippeophyllum]]'' Schltr.</small> (10 spp.) ### Tribus ''[[Podochileae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Podochilus]]'' Blume</small> (65 spp.) #### ''[[Appendicula]]'' Blume</small> (156 spp.) #### ''[[Ascidieria]]'' Seidenf.</small> (9 spp.) #### ''[[Eria]]'' Lindl.</small> (44 spp.) #### ''[[Bryobium]]'' Lindl.</small> (29 spp.) #### ''[[Aeridostachya]]'' (Hook. fil.) Brieger</small> (21 spp.) #### ''[[Cylindrolobus]]'' Blume</small> (84 spp.) #### ''[[Callostylis]]'' Blume</small> (5 spp.) #### ''[[Bambuseria]]'' Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen</small> (2 spp.) #### ''[[Pseuderia]]'' Schltr.</small> (21 spp.) #### ''[[Dendrolirium]]'' Blume</small> (15 spp.) #### ''[[Pinalia]]'' Buch.-Ham. ex D. Don</small> (181 spp.) #### ''[[Campanulorchis]]'' Brieger</small> (4 spp.) #### ''[[Strongyleria]]'' (Pfitzer) Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen</small> (4 spp.) #### ''[[Mycaranthes]]'' Blume</small> (39 spp.) #### ''[[Dilochiopsis]]'' (Hook. fil.) Brieger</small> (1 sp.) #### ''[[Trichotosia]]'' Blume</small> (80 spp.) #### ''[[Oxystophyllum]]'' Blume</small> (36 spp.) #### ''[[Porpax]]'' Lindl.</small> (56 spp.) #### ''[[Epiblastus]]'' Schltr.</small> (23 spp.) #### ''[[Ceratostylis]]'' Blume</small> (155 spp.) #### ''[[Mediocalcar]]'' J. J. Sm.</small> (17 spp.) #### ''[[Cryptochilus]]'' Wall.</small> (8 spp.) #### ''[[Poaephyllum]]'' Ridl.</small> (8 spp.) #### Subtribus ''[[Thelasinae]]'' <small>Ridl.</small> ##### ''[[Ridleyella]]'' Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Octarrhena]]'' Thwaites</small> (57 spp.) ##### ''[[Thelasis]]'' Blume</small> (29 spp.) ##### ''[[Phreatia]]'' Lindl.</small> (212 spp.) ### Tribus ''[[Collabieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Acanthephippium]]'' Blume ex Endl.</small> (12 spp.) #### ''[[Ancistrochilus]]'' Rolfe</small> (2 spp.) #### ''[[Styloglossum]]'' Breda, Kuhl & Hasselt</small> (47 spp.) #### ''[[Calanthe]]'' R. Br.</small> (177 spp.) #### ''[[Phaius]]'' Lour.</small> (46 spp.) #### ''[[Cephalantheropsis]]'' Guillaumin</small> (5 spp.) #### ''[[Preptanthe]]'' Rchb. fil.</small> (8 spp.) #### ''[[Gastrorchis]]'' Thouars</small> (11 spp.) #### ''[[Chrysoglossum]]'' Blume</small> (4 spp.) #### ''[[Eriodes]]'' Rolfe</small> (1 sp.) #### ''[[Spathoglottis]]'' Blume</small> (41 spp.) #### ''[[Ipsea]]'' Lindl.</small> (3 spp.) #### ''[[Pachystoma]]'' Blume</small> (3 spp.) #### ''[[Plocoglottis]]'' Blume</small> (37 spp.) #### ''[[Pilophyllum]]'' Schltr.</small> (1 sp.) #### ''[[Diglyphosa]]'' Blume</small> (1 sp.) #### ''[[Risleya]]'' King & Pantl.</small> (1 sp.) #### ''[[Collabium]]'' Blume</small> (15 spp.) #### ''[[Nephelaphyllum]]'' Blume</small> (11 spp.) #### ''[[Hancockia]]'' Rolfe</small> (1 sp.) #### ''[[Tainia]]'' Blume</small> (38 spp.) ### Tribus ''[[Vandeae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Adrorhizinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Adrorhizon]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sirhookera]]'' <small>Kuntze</small> (2 spp.) ##### ''[[Bromheadia]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) #### Subtribus ''[[Polystachyinae]]'' ##### ''[[Polystachya]]'' <small>Hook.</small> (262 spp.) ##### ''[[Hederorkis]]'' <small>Thouars</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Angraecinae]]'' ##### ''[[Angraecum]]'' Bory</small> (223 spp.) ##### ''[[Jumellea]]'' Schltr.</small> (66 spp.) ##### ''[[Lemurorchis]]'' Kraenzl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sobennikoffia]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Oeoniella]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Ambrella]]'' H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Lemurella]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cryptopus]]'' Lindl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Neobathiea]]'' Schltr.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oeonia]]'' Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Aeranthes]]'' Lindl.</small> (47 spp.) ##### ''[[Calyptrochilum]]'' Kraenzl.</small> (3 spp.) ##### ''[[Listrostachys]]'' Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Campylocentrum]]'' Benth.</small> (88 spp.) ##### ''[[Dendrophylax]]'' Rchb. fil.</small> (15 spp.) ##### ''[[Erasanthe]]'' P. J. Cribb, Hermans & D. L. Roberts</small> (1 sp.) ##### ''[[Aerangis]]'' Rchb. fil.</small> (58 spp.) ##### ''[[Summerhayesia]]'' P. J. Cribb</small> (3 spp.) ##### ''[[Amesiella]]'' Schltr. ex Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Microcoelia]]'' Lindl.</small> (33 spp.) ##### ''[[Chauliodon]]'' Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Taeniorrhiza]]'' Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dinklageella]]'' Mansf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Solenangis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Beclardia]]'' A. Rich.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eurychone]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eggelingia]]'' Summerh.</small> (3 spp.) ##### ''[[Tridactyle]]'' Schltr.</small> (46 spp.) ##### ''[[Cardiochilos]]'' P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Nephrangis]]'' (Schltr.) Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ypsilopus]]'' Summerh.</small> (13 spp.) ##### ''[[Ancistrorhynchus]]'' Finet</small> (18 spp.) ##### ''[[Bolusiella]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Plectrelminthus]]'' Raf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cyrtorchis]]'' Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Planetangis]]'' Stévart & Farminhão</small> (1 sp.) ##### ''[[Podangis]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Kylicanthe]]'' Descourv., Stévart & Droissart</small> (7 spp.) ##### ''[[Diaphananthe]]'' Schltr.</small> (30 spp.) ##### ''[[Rhipidoglossum]]'' Schltr.</small> (49 spp.) ##### ''[[Sarcorhynchus]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Mystacidium]]'' Lindl.</small> (24 spp.) ##### ''[[Sphyrarhynchus]]'' Mansf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Angraecopsis]]'' Kraenzl.</small> (19 spp.) ##### ''[[Triceratorhynchus]]'' Summerh.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Aeridinae]]'' ##### ''[[Pennilabium]]'' J. J. Sm.</small> (18 spp.) ##### ''[[Ceratocentron]]'' Senghas</small> (1 sp.) ##### ''[[Hymenorchis]]'' Schltr.</small> (14 spp.) ##### ''[[Omoea]]'' Blume</small> (2 spp.) ##### ''[[Santotomasia]]'' Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Trachoma]]'' Garay</small> (16 spp.) ##### ''[[Tuberolabium]]'' Yamam.</small> (13 spp.) ##### ''[[Porrorhachis]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Saccolabium]]'' Blume</small> (4 spp.) ##### ''[[Chamaeanthus]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chroniochilus]]'' J. J. Sm.</small> (5 spp.) ##### ''[[Grosourdya]]'' Rchb. fil.</small> (34 spp.) ##### ''[[Kipandiorchis]]'' P. O´Byrne & Gokusing</small> (2 spp.) ##### ''[[Luisia]]'' Gaudich.</small> (49 spp.) ##### ''[[Gastrochilus]]'' D. Don</small> (81 spp.) ##### ''[[Biermannia]]'' King & Pantl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Taprobanea]]'' Christenson</small> (1 sp.) ##### ''[[Dyakia]]'' Christenson</small> (1 sp.) ##### ''[[Dryadorchis]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Phragmorchis]]'' L. O. Williams</small> (1 sp.) ##### ''[[Robiquetia]]'' Gaudich.</small> (93 spp.) ##### ''[[Malleola]]'' J. J. Sm. & Schltr. ex Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Uncifera]]'' Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Aerides]]'' Lour.</small> (30 spp.) ##### ''[[Papilionanthe]]'' Schltr.</small> (12 spp.) ##### ''[[Vanda]]'' Jones</small> (92 spp.) ##### ''[[Seidenfadenia]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Paraholcoglossum]]'' Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen</small> (2 spp.) ##### ''[[Holcoglossum]]'' Schltr.</small> (18 spp.) ##### ''[[Rhynchostylis]]'' Blume</small> (6 spp.) ##### ''[[Phalaenopsis]]'' Blume</small> (84 spp.) ##### ''[[Paraphalaenopsis]]'' A. D. Hawkes</small> (4 spp.) ##### ''[[Pteroceras]]'' Hasselt ex Hassk.</small> (13 spp.) ##### ''[[Brachypeza]]'' Schltr. ex Garay</small> (12 spp.) ##### ''[[Macropodanthus]]'' L. O. Williams</small> (12 spp.) ##### ''[[Dimorphorchis]]'' Rolfe</small> (10 spp.) ##### ''[[Cottonia]]'' Wight</small> (1 sp.) ##### ''[[Diploprora]]'' Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Drymoanthus]]'' Nicholls</small> (8 spp.) ##### ''[[Vandopsis]]'' Pfitzer</small> (2 spp.) ##### ''[[Cymbilabia]]'' D. K. Liu & Ming H. Li</small> (3 spp.) ##### ''[[Sarcanthopsis]]'' Garay</small> (6 spp.) ##### ''[[Acampe]]'' Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Saccolabiopsis]]'' J. J. Sm.</small> (15 spp.) ##### ''[[Schoenorchis]]'' Reinw.</small> (30 spp.) ##### ''[[Seidenfadeniella]]'' C. S. Kumar</small> (4 spp.) ##### ''[[Pelatantheria]]'' Ridl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Jejewoodia]]'' Szlach.</small> (6 spp.) ##### ''[[Trichoglottis]]'' Blume</small> (86 spp.) ##### ''[[Pomatocalpa]]'' Breda, Kuhl & Hasselt</small> (24 spp.) ##### ''[[Plectorrhiza]]'' Dockrill</small> (6 spp.) ##### ''[[Renanthera]]'' Lour.</small> (26 spp.) ##### ''[[Sarcoglyphis]]'' Garay</small> (14 spp.) ##### ''[[Cleisomeria]]'' Lindl. ex G. Don</small> (2 spp.) ##### ''[[Diplocentrum]]'' Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Smitinandia]]'' Holttum</small> (3 spp.) ##### ''[[Deceptor]]'' Seidenf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cleisostomopsis]]'' Seidenf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cleisostoma]]'' Blume</small> (107 spp.) ##### ''[[Stereochilus]]'' Lindl.</small> (9 spp.) ##### ''[[Micropera]]'' Lindl.</small> (21 spp.) ##### ''[[Bidoupia]]'' Aver., Ormerod & Duy</small> (2 spp.) ##### ''[[Arachnis]]'' Blume</small> (18 spp.) ##### ''[[Ascochilus]]'' Ridl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Bogoria]]'' J. J. Sm.</small> (12 spp.) ##### ''[[Thrixspermum]]'' Lour.</small> (199 spp.) ##### ''[[Cleisocentron]]'' Brühl</small> (9 spp.) ##### ''[[Rhynchogyna]]'' Seidenf. & Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Chiloschista]]'' Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Sarcochilus]]'' R. Br.</small> (25 spp.) ##### ''[[Ophioglossella]]'' Schuit. & Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Mobilabium]]'' Rupp</small> (1 sp.) ##### ''[[Peristeranthus]]'' P. F. Hunt</small> (1 sp.) ##### ''[[Rhinerrhiza]]'' Rupp</small> (2 spp.) ##### ''[[Parasarcochilus]]'' Dockrill</small> (3 spp.) ##### ''[[Eclecticus]]'' P. O´Byrne</small> (1 sp.) ##### ''[[Adenoncos]]'' Blume</small> (18 spp.) ##### ''[[Microsaccus]]'' Blume</small> (13 spp.) ##### ''[[Calymmanthera]]'' Schltr.</small> (6 spp.) ##### ''[[Sarcophyton]]'' Garay</small> (3 spp.) ##### ''[[Taeniophyllum]]'' Blume</small> (245 spp.) ### Tribus ''[[Cymbidieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### Subtribus ''[[Cymbidiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Cymbidium]]'' Sw.</small> (80 spp.) ##### ''[[Acriopsis]]'' Reinw. ex Blume</small> (6 spp.) ##### ''[[Thecopus]]'' Seidenf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Thecostele]]'' Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Devogelia]]'' Schuit.</small> (1 sp.) ##### ''[[Grammatophyllum]]'' Blume</small> (13 spp.) ##### ''[[Porphyroglottis]]'' <small>Ridl.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Eulophiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Dipodium]]'' <small>R. Br.</small> (40 spp.) ##### ''[[Ansellia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Claderia]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Imerinaea]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Graphorkis]]'' <small>Thouars</small> (4 spp.) ##### ''[[Eulophia]]'' <small>R. Br.</small> (275 spp.) #### Subtribus ''[[Catasetinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Cyanaeorchis]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Grobya]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Galeandra]]'' <small>Lindl.</small> (32 spp.) ##### ''[[Clowesia]]'' <small>Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Catasetum]]'' <small>Rich. ex Kunth</small> (182 spp.) ##### ''[[Dressleria]]'' <small>Dodson</small> (13 spp.) ##### ''[[Cycnoches]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) ##### ''[[Mormodes]]'' <small>Lindl.</small> (89 spp.) #### Subtribus ''[[Cyrtopodiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Cyrtopodium]]'' <small>R. Br.</small> (49 spp.) #### Subtribus ''[[Oncidiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Psychopsis]]'' <small>Raf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Psychopsiella]]'' <small>Lückel & Braem</small> (1 sp.) ##### ''[[Trichopilia]]'' <small>Lindl.</small> (43 spp.) ##### ''[[Cuitlauzina]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (9 spp.) ##### ''[[Rossioglossum]]'' <small>(Schltr.) Garay & G. C. Kenn.</small> (12 spp.) ##### ''[[Cohniella]]'' <small>Pfitzer</small> (26 spp.) ##### ''[[Trichocentrum]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (65 spp.) ##### ''[[Grandiphyllum]]'' <small>Docha Neto</small> (11 spp.) ##### ''[[Saundersia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Lockhartia]]'' <small>Hook.</small> (33 spp.) ##### ''[[Ornithocephalus]]'' <small>Hook.</small> (54 spp.) ##### ''[[Dunstervillea]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Caluera]]'' <small>Dodson & Determann</small> (5 spp.) ##### ''[[Eloyella]]'' <small>P. Ortiz</small> (10 spp.) ##### ''[[Zygostates]]'' <small>Lindl.</small> (28 spp.) ##### ''[[Phymatidium]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Rauhiella]]'' <small>Pabst & P. I. S. Braga</small> (3 spp.) ##### ''[[Chytroglossa]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Thysanoglossa]]'' <small>Porto & Brade</small> (3 spp.) ##### ''[[Platyrhiza]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hintonella]]'' <small>Ames</small> (1 sp.) ##### ''[[Centroglossa]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (7 spp.) ##### ''[[Trichoceros]]'' <small>Kunth</small> (9 spp.) ##### ''[[Telipogon]]'' <small>Mutis ex Kunth</small> (247 spp.) ##### ''[[Hofmeisterella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Fernandezia]]'' <small>Lindl.</small> (104 spp.) ##### ''[[Vitekorchis]]'' <small>Romowicz & Szlach.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oncidium]]'' <small>Sw.</small> (374 spp.) ##### ''[[Ecuadorella]]'' <small>Dodson & G. A. Romero</small> (3 spp.) ##### ''[[Nohawilliamsia]]'' <small>M. W. Chase & Whitten</small> (1 sp.) ##### ''[[Otoglossum]]'' <small>(Schltr.) Garay & Dunst.</small> (24 spp.) ##### ''[[Cyrtochiloides]]'' <small>N. H. Williams & M. W. Chase</small> (3 spp.) ##### ''[[Miltoniopsis]]'' <small>God.-Leb.</small> (6 spp.) ##### ''[[Caucaea]]'' <small>Schltr.</small> (26 spp.) ##### ''[[Cyrtochilum]]'' <small>Kunth</small> (204 spp.) ##### ''[[Miltonia]]'' <small>Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Cischweinfia]]'' <small>Dressler & N. H. Williams</small> (11 spp.) ##### ''[[Oliveriana]]'' <small>Rchb. fil.</small> (14 spp.) ##### ''[[Systeloglossum]]'' <small>Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Aspasia]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Brassia]]'' <small>R. Br.</small> (67 spp.) ##### ''[[Tolumnia]]'' <small>Raf.</small> (26 spp.) ##### ''[[Erycina]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Rhynchostele]]'' <small>Rchb. fil.</small> (18 spp.) ##### ''[[Notyliopsis]]'' <small>P. Ortiz</small> (1 sp.) ##### ''[[Zelenkoa]]'' <small>Chase & Williams</small> (1 sp.) ##### ''[[Gomesa]]'' <small>R. Br.</small> (139 spp.) ##### ''[[Solenidium]]'' <small>Lindl.</small> (3 spp.) ##### ''[[Capanemia]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (17 spp.) ##### ''[[Plectrophora]]'' <small>H. Focke</small> (9 spp.) ##### ''[[Leochilus]]'' <small>Knowles & Westc.</small> (14 spp.) ##### ''[[Pterostemma]]'' <small>Kraenzl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Schunkea]]'' <small>Senghas</small> (1 sp.) ##### ''[[Suarezia]]'' <small>Dodson</small> (1 sp.) ##### ''[[Sanderella]]'' <small>Kuntze</small> (2 spp.) ##### ''[[Rodriguezia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (48 spp.) ##### ''[[Seegeriella]]'' <small>Senghas</small> (3 spp.) ##### ''[[Warmingia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (4 spp.) ##### ''[[Macradenia]]'' <small>R. Br.</small> (10 spp.) ##### ''[[Trizeuxis]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Macroclinium]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (48 spp.) ##### ''[[Santanderella]]'' <small>P. Ortiz</small> (1 sp.) ##### ''[[Cypholoron]]'' <small>Dodson & Dressler</small> (2 spp.) ##### ''[[Notylia]]'' <small>Lindl.</small> (52 spp.) ##### ''[[Polyotidium]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Sutrina]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Ionopsis]]'' <small>Kunth</small> (7 spp.) ##### ''[[Comparettia]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (88 spp.) ##### ''[[Quekettia]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Archivea]]'' <small>Christenson & Jenny</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Eriopsidinae]]'' <small>Szlach.</small> ##### ''[[Eriopsis]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Maxillariinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Maxillaria]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (661 spp.) ##### ''[[Neomoorea]]'' <small>Rolfe</small> (1 sp.) ##### ''[[Lycaste]]'' <small>Lindl.</small> (50 spp.) ##### ''[[Anguloa]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (9 spp.) ##### ''[[Sudamerlycaste]]'' <small>Archila</small> (49 spp.) ##### ''[[Xylobium]]'' <small>Lindl.</small> (34 spp.) ##### ''[[Scuticaria]]'' <small>Lindl.</small> (12 spp.) ##### ''[[Rudolfiella]]'' <small>Hoehne</small> (7 spp.) ##### ''[[Bifrenaria]]'' <small>Lindl.</small> (23 spp.) ##### ''[[Guanchezia]]'' <small>G. A. Romero & Carnevali</small> (1 sp.) ##### ''[[Horvatia]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Teuscheria]]'' <small>Garay</small> (10 spp.) #### Subtribus ''[[Zygopetalinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Zygopetalum]]'' <small>Hook.</small> (12 spp.) ##### ''[[Cryptarrhena]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dichaea]]'' <small>Lindl.</small> (131 spp.) ##### ''[[Benzingia]]'' <small>Dodson</small> (11 spp.) ##### ''[[Chaubardiella]]'' <small>Garay</small> (8 spp.) ##### ''[[Stenia]]'' <small>Lindl.</small> (23 spp.) ##### ''[[Huntleya]]'' <small>Bateman ex Lindl.</small> (15 spp.) ##### ''[[Kefersteinia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (60 spp.) ##### ''[[xAckersteinia]]'' <small>Neudecker</small> (0 sp.) ##### ''[[Stenotyla]]'' <small>Dressler</small> (8 spp.) ##### ''[[Cochleanthes]]'' <small>Raf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Warszewiczella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (10 spp.) ##### ''[[Pescatoria]]'' <small>Rchb. fil.</small> (22 spp.) ##### ''[[Euryblema]]'' <small>Dressler</small> (2 spp.) ##### ''[[Chondroscaphe]]'' <small>(Dressler) Senghas & Gerlach</small> (14 spp.) ##### ''[[Daiotyla]]'' <small>Dressler</small> (5 spp.) ##### ''[[Echinorhyncha]]'' <small>Dressler</small> (5 spp.) ##### ''[[Aetheorhyncha]]'' <small>Dressler</small> (1 sp.) ##### ''[[Ixyophora]]'' <small>Dressler</small> (8 spp.) ##### ''[[Chondrorhyncha]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Pridgeonia]]'' <small>Pupulin</small> (1 sp.) ##### ''[[Cheiradenia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Warreella]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Warreopsis]]'' <small>Garay</small> (4 spp.) ##### ''[[Vargasiella]]'' <small>C. Schweinf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Warrea]]'' <small>Lindl.</small> (3 spp.) ##### ''[[Otostylis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Paradisanthus]]'' <small>Rchb. fil.</small> (4 spp.) ##### ''[[Hoehneella]]'' <small>Ruschi</small> (2 spp.) ##### ''[[Koellensteinia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (19 spp.) ##### ''[[Galeottia]]'' <small>A. Rich.</small> (12 spp.) ##### ''[[Batemannia]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Zygosepalum]]'' <small>Rchb. fil.</small> (8 spp.) ##### ''[[Chaubardia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Neogardneria]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Aganisia]]'' <small>Lindl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Promenaea]]'' <small>Lindl.</small> (19 spp.) ##### ''[[Pabstia]]'' <small>Garay</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Stanhopeinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Braemia]]'' <small>Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Paphinia]]'' <small>Lindl.</small> (16 spp.) ##### ''[[Horichia]]'' <small>Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Houlletia]]'' <small>Brongn.</small> (10 spp.) ##### ''[[Schlimmia]]'' <small>Planch. & Linden</small> (2 spp.) ##### ''[[Trevoria]]'' <small>F. Lehm.</small> (6 spp.) ##### ''[[Cirrhaea]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Gongora]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (75 spp.) ##### ''[[Acineta]]'' <small>Lindl.</small> (13 spp.) ##### ''[[Lueddemannia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Lacaena]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Vasqueziella]]'' <small>Dodson</small> (1 sp.) ##### ''[[Polycycnis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (18 spp.) ##### ''[[Lueckelia]]'' <small>Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Kegeliella]]'' <small>Mansf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Soterosanthus]]'' <small>Lehm. ex Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Stanhopea]]'' <small>Frost ex Hook.</small> (78 spp.) ##### ''[[Embreea]]'' <small>Dodson</small> (1 sp.) ##### ''[[Sievekingia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (11 spp.) ##### ''[[Coryanthes]]'' <small>Hook.</small> (65 spp.) #### Subtribus ''[[Coeliopsidinae]]'' <small>Szlach.</small> ##### ''[[Coeliopsis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lycomormium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Peristeria]]'' <small>Hook.</small> (10 spp.) ### Tribus ''[[Epidendreae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Agrostophyllinae]]'' ##### ''[[Agrostophyllum]]'' <small>Blume</small> (141 spp.) ##### ''[[Earina]]'' <small>Lindl</small>. (8 spp.) #### Subtribus ''[[Ponerinae (Plantae)|Ponerinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Ponera]]'' <small>Lindl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Nemaconia]]'' <small>Knowles & Westc.</small> (6 spp.) ##### ''[[Helleriella]]'' <small>A. D. Hawkes</small> (2 spp.) ##### ''[[Isochilus]]'' <small>R. Br.</small> (14 spp.) #### Subtribus ''[[Calypsoinae]]'' ##### ''[[Ephippianthus]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dactylostalix]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Calypso]]'' <small>Salisb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tipularia]]'' <small>Nutt.</small> (7 spp.) ##### ''[[Changnienia]]'' <small>Chien</small> (2 spp.) ##### ''[[Govenia]]'' <small>Lindl.</small> (30 spp.) ##### ''[[Aplectrum]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cremastra]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oreorchis]]'' <small>Lindl.</small> (18 spp.) ##### ''[[Corallorhiza]]'' <small>Châtel.</small> (15 spp.) ##### ''[[Yoania]]'' <small>Maxim.</small> (4 spp.) ##### ''[[Danxiaorchis]]'' <small>J. W. Zhai et al.</small> (2 spp.) ##### ''[[Coelia]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Chysidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Chysis]]'' <small>Lindl.</small> (15 spp.) #### Subtribus ''[[Bletiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Bletia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (55 spp.) #### Subtribus ''[[Laeliinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Meiracyllium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Orleanesia]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Jacquiniella]]'' <small>Schltr.</small> (12 spp.) ##### ''[[Scaphyglottis]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (84 spp.) ##### ''[[Nidema]]'' <small>Britton & Millsp.</small> (2 spp.) ##### ''[[Domingoa]]'' <small>Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Arpophyllum]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (5 spp.) ##### ''[[Alamania]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (1 sp.) ##### ''[[Isabelia]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (3 spp.) ##### ''[[xIsanitella]]'' <small>Leinig</small> (0 sp.) ##### ''[[Loefgrenianthus]]'' <small>Hoehne</small> (1 sp.) ##### ''[[Homalopetalum]]'' <small>Rolfe</small> (8 spp.) ##### ''[[Pygmaeorchis]]'' <small>Brade</small> (2 spp.) ##### ''[[Epidendrum]]'' <small>L.</small> (1822 spp.) ##### ''[[Microepidendrum]]'' <small>Brieger</small> (5 spp.) ##### ''[[Dimerandra]]'' <small>Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Barkeria]]'' <small>Knowles & Westc.</small> (19 spp.) ##### ''[[Acrorchis]]'' <small>Dressler</small> (1 sp.) ##### ''[[Tetramicra]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Artorima]]'' <small>Dressler & G. E. Pollard</small> (2 spp.) ##### ''[[Hagsatera]]'' <small>R. González</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudolaelia]]'' <small>Porto & Brade</small> (23 spp.) ##### ''[[Leptotes]]'' <small>Lindl.</small> (9 spp.) ##### ''[[Dinema]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Oestlundia]]'' <small>W. E. Higgins</small> (5 spp.) ##### ''[[Amoana]]'' <small>Leopardi & Carnevali</small> (2 spp.) ##### ''[[Encyclia]]'' <small>Hook.</small> (194 spp.) ##### ''[[Prosthechea]]'' <small>Knowles & Westc.</small> (133 spp.) ##### ''[[Psychilis]]'' <small>Raf.</small> (15 spp.) ##### ''[[Caularthron]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cattleya]]'' <small>Lindl.</small> (140 spp.) ##### ''[[Guarianthe]]'' <small>Dressler & W. E. Higgins</small> (4 spp.) ##### ''[[Broughtonia]]'' <small>R. Br.</small> (6 spp.) ##### ''[[Quisqueya]]'' <small>Dod</small> (4 spp.) ##### ''[[Schomburgkia]]'' <small>Lindl.</small> (21 spp.) ##### ''[[xSchombolaelia]]'' (0 sp.) ##### ''[[Laelia]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Adamantinia]]'' <small>van den Berg & C. N. Gonç.</small> (1 sp.) ##### ''[[Myrmecophila]]'' <small>Rolfe</small> (9 spp.) ##### ''[[Rhyncholaelia]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Brassavola]]'' <small>R. Br.</small> (15 spp.) ##### ''[[Constantia]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Pleurothallidinae]]'' <small>Lindl. ex G. Don</small> ##### ''[[Neocogniauxia]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dilomilis]]'' <small>Raf.</small> (5 spp.) ##### ''[[Tomzanonia]]'' <small>Nir</small> (1 sp.) ##### ''[[Brachionidium]]'' <small>Lindl.</small> (83 spp.) ##### ''[[Atopoglossum]]'' <small>Luer</small> (3 spp.) ##### ''[[Sansonia]]'' <small>Chiron</small> (2 spp.) ##### ''[[Octomeria]]'' <small>R. Br.</small> (142 spp.) ##### ''[[Dresslerella]]'' <small>Luer</small> (14 spp.) ##### ''[[Myoxanthus]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (51 spp.) ##### ''[[Echinosepala]]'' <small>Pridgeon & M. W. Chase</small> (17 spp.) ##### ''[[Pupulinia]]'' <small>Karremans & Bogarín</small> (1 sp.) ##### ''[[Restrepiella]]'' <small>Garay & Dunst.</small> (5 spp.) ##### ''[[Barbosella]]'' <small>Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Restrepia]]'' <small>Kunth</small> (63 spp.) ##### ''[[Pleurothallopsis]]'' <small>Porto & Brade</small> (20 spp.) ##### ''[[Chamelophyton]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Acianthera]]'' <small>Scheidw.</small> (303 spp.) ##### ''[[Lankesteriana]]'' <small>Karremans</small> (24 spp.) ##### ''[[Zootrophion]]'' <small>Luer</small> (31 spp.) ##### ''[[Trichosalpinx]]'' <small>Luer</small> (31 spp.) ##### ''[[Tubella]]'' <small>(Luer) Archila</small> (73 spp.) ##### ''[[Pseudolepanthes]]'' <small>(Luer) Archila</small> (11 spp.) ##### ''[[Pendusalpinx]]'' <small>Karremans & Mel. Fernández</small> (7 spp.) ##### ''[[Opilionanthe]]'' <small>Karremans & Bogarín</small> (2 spp.) ##### ''[[Gravendeelia]]'' <small>Bogarín & Karremans</small> (1 sp.) ##### ''[[Stellamaris]]'' <small>Mel. Fernández & Bogarín</small> (1 sp.) ##### ''[[Anathallis]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (121 spp.) ##### ''[[Lepanthopsis]]'' <small>(Cogn.) Ames</small> (49 spp.) ##### ''[[Lepanthes]]'' <small>Sw.</small> (1131 spp.) ##### ''[[Draconanthes]]'' <small>(Luer) Luer</small> (6 spp.) ##### ''[[Frondaria]]'' <small>Luer</small> (2 spp.) ##### ''[[Trisetella]]'' <small>Luer</small> (28 spp.) ##### ''[[Dracula]]'' <small>Luer</small> (145 spp.) ##### ''[[Porroglossum]]'' <small>Schltr.</small> (56 spp.) ##### ''[[Masdevallia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (640 spp.) ##### ''[[Diodonopsis]]'' <small>Pridgeon & M. W. Chase</small> (4 spp.) ##### ''[[Phloeophila]]'' <small>Hoehne & Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Luerella]]'' <small>Braas</small> (1 sp.) ##### ''[[Ophidion]]'' <small>Luer</small> (15 spp.) ##### ''[[Andreettaea]]'' <small>Luer</small> (1 sp.) ##### ''[[Andinia]]'' <small>(Luer) Luer</small> (81 spp.) ##### ''[[Dryadella]]'' <small>Luer</small> (61 spp.) ##### ''[[Specklinia]]'' <small>Lindl.</small> (111 spp.) ##### ''[[Muscarella]]'' <small>Luer</small> (56 spp.) ##### ''[[Scaphosepalum]]'' <small>Pfitzer</small> (54 spp.) ##### ''[[Platystele]]'' <small>Schltr.</small> (120 spp.) ##### ''[[Teagueia]]'' <small>(Luer) Luer</small> (18 spp.) ##### ''[[Stelis]]'' <small>Sw.</small> (1335 spp.) ##### ''[[Pleurothallis]]'' <small>R. Br.</small> (535 spp.) ##### ''[[Pabstiella]]'' <small>Brieger & Senghas</small> (147 spp.) ##### ''[[Madisonia]]'' <small>Luer</small> (7 spp.) # '''Familia ''[[Boryaceae]]''''' <small>M. W. Chase</small> (13 spp.) ## ''[[Alania (Plantae)|Alania]]'' <small>Endl.</small> (1 sp.) ## ''[[Borya]]'' <small>Labill.</small> (12 spp.) # '''Family ''[[Blandfordiaceae]]''''' <small>R. Dahlgren & Clifford</small> (4 spp.) ## ''[[Blandfordia]]'' <small>Sm.</small> (4 spp.) # '''Familia ''[[Asteliaceae]]''''' <small>Dumort.</small> (37 spp.) ## ''[[Neoastelia]]'' <small>J. B. Williams</small> (1 sp.) ## ''[[Milligania]]'' <small>Hook. fil.</small> (5 spp.) ## ''[[Astelia]]'' <small>Banks & Sol. ex R. Br.</small> (31 spp.) # '''Familia ''[[Lanariaceae]]''''' <small>H. Huber ex R. Dahlgren</small> (1 sp.) 129.0001 Genus Lanaria Aiton (1 sp.) # Familia Hypoxidaceae R. Br. (171 spp.) 130.0001 Genus Empodium Salisb. (7 spp.) 130.0002 Genus Spiloxene Salisb. (3 spp.) 130.0003 Genus Pauridia Harv. (35 spp.) 130.0004 Genus Rhodohypoxis Nel (6 spp.) 130.0005 Genus Hypoxis L. (88 spp.) 130.0006 Genus Sinocurculigo Z. J. Liu, L. J. Chen & K. Wei Liu (1 sp.) 130.0007 Genus Molineria Colla (10 spp.) 130.0008 Genus Curculigo Gaertn. (18 spp.) 130.0009 Genus Hypoxidia Friedmann (2 spp.) 130.0010 Genus Neofriedmannia Kocyan & Wiland (1 sp.) # Familia Tecophilaeaceae Leyb. (26 spp.) ## Subfamilia Tecophilaeoideae Reveal 131.1001 Genus Conanthera Ruiz & Pav. (5 spp.) 131.1002 Genus Tecophilaea Bertero ex Colla (2 spp.) 131.1003 Genus Zephyra D. Don (2 spp.) 131.1004 Genus Odontostomum Torr. (1 sp.) ## Subfamilia Wallerioideae R. Dahlgren 131.2001 Genus Kabuyea Brummitt (1 sp.) 131.2002 Genus Cyanastrum Oliv. (3 spp.) 131.2003 Genus Walleria J. Kirk (3 spp.) 131.2004 Genus Eremiolirion J. C. Manning & F. Forest (1 sp.) 131.2005 Genus Cyanella Royen ex L. (8 spp.) # Familia Doryanthaceae R. Dahlgren & Clifford (2 spp.) 132.0001 Genus Doryanthes Corrêa (2 spp.) # Familia Ixioliriaceae (Pax) Nakai (4 spp.) 133.0001 Genus Ixiolirion Fisch. ex Herb. (4 spp.) # Familia Iridaceae Juss. (2579 spp.) ## Subfamilia Isophysidoideae Takht. ex Thorne & Reveal 134.1001 Genus Isophysis T. Moore (1 sp.) ## Subfamilia Patersonioideae Goldblatt 134.2001 Genus Patersonia R. Br. (23 spp.) ## Subfamilia Geosiridoideae Goldblatt & J. C. Manning 134.3001 Genus Geosiris Baill. (3 spp.) ## Subfamilia Aristeoideae Vines 134.4001 Genus Aristea Sol. ex Aiton (61 spp.) ## Subfamilia Nivenioideae Schulze ex Goldblatt 134.5001 Genus Nivenia Vent. (11 spp.) 134.5002 Genus Witsenia Thunb. (1 sp.) 134.5003 Genus Klattia Baker (3 spp.) ## Subfamilia Crocoideae Burnett 134.6100 Tribus Tritoniopsideae Goldblatt & J. C. Manning 134.6101 Genus Tritoniopsis L. Bolus (25 spp.) 134.6102 Genus Melasphaerula Ker Gawl. (1 sp.) ### Tribus Gladioleae Dumort. 134.6201 Genus Gladiolus L. (285 spp.) ### Tribus Watsonieae Klatt 134.6301 Genus Micranthus (Pers.) Eckl. (7 spp.) 134.6302 Genus Thereianthus G. J. Lewis (11 spp.) 134.6303 Genus Watsonia Mill. (53 spp.) ### Tribus Pillansieae Goldblatt 134.6401 Genus Pillansia L. Bolus (1 sp.) ### Tribus Freesieae Goldblatt & J. C. Manning 134.6501 Genus Zygotritonia Mildbr. (7 spp.) 134.6502 Genus Xenoscapa (Goldblatt) Goldblatt & Manning (3 spp.) 134.6503 Genus Freesia Eckl. ex Klatt (16 spp.) ### Tribus Ixieae Dumort. #### Subtribus Lapeirousiinae 134.6611 Genus Afrosolen Goldblatt & J. C. Manning (15 spp.) 134.6612 Genus Lapeirousia Pourr. (26 spp.) 134.6613 Genus Codonorhiza Goldblatt & J. C. Manning (7 spp.) 134.6614 Genus Cyanixia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6615 Genus Savannosiphon Goldblatt & Marais (1 sp.) #### Subtribus Tritoniinae 134.6621 Genus Devia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6622 Genus Crocosmia Planch. (8 spp.) 134.6623 Genus Radinosiphon N. E. Br. (2 spp.) #### Subtribus Crocinae 134.6631 Genus Romulea Maratti (113 spp.) 134.6632 Genus Crocus L. (241 spp.) 134.6633 Genus Syringodea Hook. fil. (7 spp.) 134.6634 Genus Afrocrocus J. C. Manning & Goldblatt (1 sp.) #### Subtribus Hesperanthinae 134.6641 Genus Hesperantha Ker Gawl. (92 spp.) 134.6642 Genus Geissorhiza Ker Gawl. (102 spp.) #### Subtribus Ixiinae 134.6651 Genus Chasmanthe N. E. Br. (3 spp.) 134.6652 Genus Babiana Ker Gawl. (97 spp.) 134.6653 Genus Duthieastrum M. P. de Vos (1 sp.) 134.6654 Genus Sparaxis Ker Gawl. (16 spp.) 134.6655 Genus Dierama K. Koch (43 spp.) 134.6656 Genus Tritonia Ker Gawl. (29 spp.) 134.6657 Genus Ixia L. (99 spp.) ## Subfamilia incertae sedis 134.6901 Genus Diplarrhena Labill. (2 spp.) ## Subfamilia Iridoideae Eaton ### Tribus Irideae Kitt. #### Subtribus Iridineae 134.7111 Genus Dietes Salisb. (6 spp.) 134.7112 Genus Belamcanda Adans. (1 sp.) 134.7113 Genus Iris L. (316 spp.) 134.7140 Subtribus Ferrariineae 134.7141 Genus Ferraria Burm. ex Mill. (18 spp.) 134.7142 Genus Bobartia L. (16 spp.) 134.7143 Genus Moraea Mill. (231 spp.) ### Tribus Sisyrinchieae Klatt 134.7201 Genus Orthrosanthus Sweet (9 spp.) 134.7202 Genus Libertia Spreng. (17 spp.) 134.7203 Genus Solenomelus Miers (2 spp.) 134.7204 Genus Olsynium Raf. (19 spp.) 134.7205 Genus Tapeinia Comm. ex Juss. (1 sp.) 134.7206 Genus Sisyrinchium L. (205 spp.) ### Tribus Trimezieae Ravenna 134.7301 Genus Pseudiris Chukr & A. Gil (1 sp.) 134.7302 Genus Pseudotrimezia R. C. Foster (28 spp.) 134.7303 Genus Neomarica Sprague (37 spp.) 134.7304 Genus Deluciris A. Gil & Lovo (2 spp.) 134.7305 Genus Trimezia Salisb. ex Herb. (32 spp.) ### Tribus Tigridieae Kitt. 134.7401 Genus Larentia Klatt (3 spp.) 134.7402 Genus Cipura Aubl. (8 spp.) 134.7403 Genus Lethia Ravenna (1 sp.) 134.7404 Genus Salpingostylis Small (1 sp.) 134.7405 Genus Nemastylis Nutt. (8 spp.) 134.7406 Genus Herbertia Sweet (8 spp.) 134.7407 Genus Calydorea Herb. (21 spp.) 134.7408 Genus Cypella Herb. (37 spp.) 134.7409 Genus Sphenostigma Baker (6 spp.) 134.7410 Genus Alophia Herb. (7 spp.) 134.7411 Genus Phalocallis Herb. (6 spp.) 134.7412 Genus Eleutherine Herb. (3 spp.) 134.7413 Genus Hesperoxiphion Baker (5 spp.) 134.7414 Genus Gelasine Herb. (8 spp.) 134.7415 Genus Mastigostyla I. M. Johnst. (29 spp.) 134.7416 Genus Ennealophus N. E. Br. (6 spp.) 134.7417 Genus Cobana Ravenna (1 sp.) 134.7418 Genus Sessilanthera Molseed & Cruden (3 spp.) 134.7419 Genus Tigridia Juss. (58 spp.) # Familia Xeronemataceae M. W. Chase (2 spp.) 135.0001 Genus Xeronema Brongn. & Gris (2 spp.) # Familia Asphodelaceae Juss. (1239 spp.) ## Subfamilia Asphodeloideae Burnett ### Tribus Asphodeleae Lam. & DC. 136.1101 Genus Asphodeline Rchb. (18 spp.) 136.1102 Genus Asphodelus L. (18 spp.) 136.1103 Genus Bulbinella Kunth (25 spp.) 136.1104 Genus Kniphofia Moench (72 spp.) 136.1105 Genus Trachyandra Kunth (61 spp.) 136.1106 Genus Eremurus M. Bieb. (58 spp.) 136.1107 Genus Bulbine Wolf (88 spp.) ### Tribus Aloeae A. Rich. 136.1201 Genus Aloidendron (Berger) Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1202 Genus Kumara Medik. (2 spp.) 136.1203 Genus Haworthia Duval (117 spp.) 136.1204 Genus Aloiampelos Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1205 Genus Aloe L. (563 spp.) 136.1206 Genus Haworthiopsis G. D. Rowley (18 spp.) 136.1207 Genus Gasteria Duval (27 spp.) 136.1208 Genus Astroloba Uitewaal (10 spp.) 136.1209 Genus xAstroworthia G. D. Rowley (0 sp.) 136.1210 Genus Aristaloe Boatwr. & J. C. Manning (1 sp.) 136.1211 Genus Gonialoe (Baker) Boatwr. & J. C. Manning (3 spp.) 136.1212 Genus Tulista Raf. (6 spp.) ## Subfamilia Xanthorrhoeoideae Reveal 136.2001 Genus Xanthorrhoea Sm. (28 spp.) ## Subfamilia Hemerocallidoideae Lindl. ### Tribus Hemerocallideae Duby 136.3101 Genus Simethis Kunth (1 sp.) 136.3102 Genus Hemerocallis L. (15 spp.) ### Tribus Johnsonieae Benth. 136.3201 Genus Hodgsoniola F. Muell. (1 sp.) 136.3202 Genus Tricoryne R. Br. (9 spp.) 136.3203 Genus Corynotheca F. Muell. (6 spp.) 136.3204 Genus Caesia R. Br. (14 spp.) 136.3205 Genus Arnocrinum Endl. & Lehm. ex Lehm. (3 spp.) 136.3206 Genus Hensmania W. Fitzg. (3 spp.) 136.3207 Genus Stawellia F. Muell. (2 spp.) 136.3208 Genus Johnsonia R. Br. (5 spp.) ### Tribus Phormieae Nakai 136.3301 Genus Pasithea D. Don (1 sp.) 136.3302 Genus Phormium J. R. Forst. & G. Forst. (2 spp.) ### Tribus Dianelleae Baker 136.3401 Genus Geitonoplesium A. Cunn. (1 sp.) 136.3402 Genus Agrostocrinum F. Muell. (2 spp.) 136.3403 Genus Herpolirion Hook. fil. (1 sp.) 136.3404 Genus Stypandra R. Br. (2 spp.) 136.3405 Genus Thelionema R. J. F. Hend. (3 spp.) 136.3406 Genus Eccremis Willd. ex Schult. fil. (1 sp.) 136.3407 Genus Dianella Juss. (38 spp.) # Familia Amaryllidaceae J. St.-Hil. (2359 spp.) ## Subfamilia Agapanthoideae Endl. 137.1001 Genus Agapanthus L’Hér. (11 spp.) ## Subfamilia Allioideae Herb. 137.2001 Genus Allium L. (1049 spp.) 137.2002 Genus Milula Prain (1 sp.) ## Subfamilia Tulbaghioideae M. F. Fay & M. W. Chase 137.3001 Genus Tulbaghia L. (29 spp.) ## Subfamilia Gilliesioideae Arn. 137.4001 Genus Solaria Phil. (5 spp.) 137.4002 Genus Gilliesia Lindl. (5 spp.) 137.4003 Genus Miersia Lindl. (5 spp.) 137.4004 Genus Nothoscordum Kunth (93 spp.) 137.4005 Genus Schickendantziella Speg. (1 sp.) 137.4006 Genus Speea Loes. (1 sp.) 137.4007 Genus Tristagma Poepp. (31 spp.) 137.4008 Genus Trichlora Baker (4 spp.) 137.4009 Genus Leucocoryne Lindl. (47 spp.) 137.4010 Genus Atacamallium Nic. García (1 sp.) ## Subfamilia Amaryllidoideae ### Tribus Amaryllideae Dumort. 137.5101 Genus Amaryllis L. (2 spp.) 137.5102 Genus Boophone Herb. (2 spp.) 137.5103 Genus Ammocharis Herb. (7 spp.) 137.5104 Genus Crinum L. (112 spp.) 137.5105 Genus Crossyne Salisb. (2 spp.) 137.5106 Genus Strumaria Jacq. (28 spp.) 137.5107 Genus Nerine Herb. (26 spp.) 137.5108 Genus Hessea Herb. (15 spp.) 137.5109 Genus Brunsvigia Heist. (19 spp.) ### Tribus Cyrtantheae Traub 137.5201 Genus Cyrtanthus Aiton (58 spp.) ### Tribus Calostemmateae D. Müll.-Doblies & U. Müll.-Doblies 137.5301 Genus Calostemma R. Br. (3 spp.) 137.5302 Genus Proiphys Herb. (5 spp.) ### Tribus Haemantheae Hutch. 137.5401 Genus Cryptostephanus Welw. ex Baker (3 spp.) 137.5402 Genus Clivia Lindl. (6 spp.) 137.5403 Genus Scadoxus Raf. (9 spp.) 137.5404 Genus Haemanthus L. (22 spp.) 137.5405 Genus Apodolirion Baker (6 spp.) 137.5406 Genus Gethyllis L. (31 spp.) ### Tribus Lycorideae Nakai 137.5501 Genus Ungernia Bunge (10 spp.) 137.5502 Genus Lycoris Herb. (20 spp.) 137.5503 Genus Shoubiaonia W. H. Qin, W. Q. Meng & Kun Liu (1 sp.) ### Tribus Galantheae Parl. 137.5601 Genus Hannonia Braun-Blanq. & Maire (1 sp.) 137.5602 Genus Lapiedra Lag. (1 sp.) 137.5603 Genus Vagaria Herb. (2 spp.) 137.5604 Genus Acis Salisb. (9 spp.) 137.5605 Genus Leucojum L. (2 spp.) 137.5606 Genus Galanthus L. (24 spp.) ### Tribus Pancratieae Dumort. 137.5701 Genus Pancratium L. (24 spp.) ### Tribus Narcisseae Lam. & DC. 137.5801 Genus Sternbergia Waldst. & Kit. (7 spp.) 137.5802 Genus Narcissus L. (68 spp.) ### Tribus Hippeastreae Herb. ex Sweet 137.5901 Genus Worsleya (Traub) Traub (1 sp.) 137.5902 Genus Cearanthes Ravenna (1 sp.) 137.5903 Genus Griffinia Ker Gawl. (23 spp.) 137.5904 Genus Hyline Herb. (4 spp.) 137.5905 Genus Traubia Moldenke (1 sp.) 137.5906 Genus Phycella Lindl. (15 spp.) 137.5907 Genus Sprekelia Heist. (2 spp.) 137.5908 Genus Rhodophiala C. Presl (9 spp.) 137.5909 Genus Zephyranthes Herb. (195 spp.) 137.5910 Genus Paposoa Nic. García (1 sp.) 137.5911 Genus Eremolirion Nic. García (1 sp.) 137.5912 Genus Hippeastrum Herb. (100 spp.) ### Tribus Eustephieae Hutch. 137.6001 Genus Eustephia Cav. (6 spp.) 137.6002 Genus Chlidanthus Herb. (5 spp.) 137.6003 Genus Hieronymiella Pax (10 spp.) ### Tribus Hymenocallideae Small 137.6101 Genus Pamianthe Stapf (3 spp.) 137.6102 Genus Paramongaia Velarde (5 spp.) 137.6103 Genus Clinanthus Herb. (25 spp.) 137.6104 Genus Hymenocallis Salisb. (62 spp.) 137.6105 Genus Leptochiton Sealy (2 spp.) 137.6106 Genus Ismene Salisb. (11 spp.) 137.6107 Genus Rauhia Traub (5 spp.) 137.6108 Genus Phaedranassa Herb. (10 spp.) ### Tribus Eucharideae Hutch. 137.6201 Genus Plagiolirion Baker (1 sp.) 137.6202 Genus Caliphruria Herb. (4 spp.) 137.6203 Genus xCalicharis Meerow (0 sp.) 137.6204 Genus Eucharis Planch. & Linden (17 spp.) 137.6205 Genus Mathieua Klotzsch (1 sp.) 137.6206 Genus Stenomesson Herb. (17 spp.) 137.6207 Genus Urceolina Rchb. (7 spp.) 137.6208 Genus Eucrosia Ker Gawl. (7 spp.) # Familia Asparagaceae Juss. (3501 spp.) ## Subfamilia Lomandroideae Thorne & Reveal 138.1001 Genus Sowerbaea Sm. (5 spp.) 138.1002 Genus Laxmannia R. Br. (14 spp.) 138.1003 Genus Xerolirion A. S. George (1 sp.) 138.1004 Genus Romnalda P. F. Stevens (3 spp.) 138.1005 Genus Chamaexeros Benth. (4 spp.) 138.1006 Genus Acanthocarpus Lehm. (7 spp.) 138.1007 Genus Lomandra Labill. (58 spp.) 138.1008 Genus Chamaescilla F. Muell. (4 spp.) 138.1009 Genus Cordyline Comm. ex Juss. (24 spp.) 138.1010 Genus Trichopetalum Lindl. (2 spp.) 138.1011 Genus Thysanotus R. Br. (55 spp.) 138.1012 Genus Eustrephus R. Br. ex Ker Gawl. (1 sp.) 138.1013 Genus Dichopogon Kunth (5 spp.) 138.1014 Genus Arthropodium R. Br. (10 spp.) ## Subfamilia Asparagoideae 138.2001 Genus Hemiphylacus S. Watson (5 spp.) 138.2002 Genus Asparagus L. (219 spp.) ## Subfamilia Nolinoideae Nakai ### Tribus Eriospermeae 138.3101 Genus Eriospermum Jacq. (117 spp.) ### Tribus Polygonateae Benth. & Hook. fil. 138.3201 Genus Disporopsis Hance (12 spp.) 138.3202 Genus Maianthemum F. H. Wigg. (40 spp.) 138.3203 Genus Heteropolygonatum M. N. Tamura & Ogisu (13 spp.) 138.3204 Genus Polygonatum Mill. (79 spp.) 138.3205 Genus Theropogon Maxim. (1 sp.) 138.3206 Genus Comospermum Rauschert (1 sp.) ### Tribus Dracaeneae 138.3301 Genus Dracaena Vand. (206 spp.) 138.3302 Genus Chrysodracon P. L. Lu & Morden (6 spp.) ### Tribus Rusceae Dum. 138.3401 Genus Danae Medik. (1 sp.) 138.3402 Genus Semele Kunth (2 spp.) 138.3403 Genus Ruscus L. (6 spp.) ### Tribus Ophiopogoneae 138.3501 Genus Peliosanthes Andrews (61 spp.) 138.3502 Genus Liriope Lour. (8 spp.) 138.3503 Genus Ophiopogon Ker Gawl. (81 spp.) ### Tribus Nolineae 138.3601 Genus Dasylirion Zucc. (23 spp.) 138.3602 Genus Beaucarnea Lem. (13 spp.) 138.3603 Genus Nolina Michx. (36 spp.) ### Tribus Convallarieae Dumort. 138.3701 Genus Speirantha Baker (1 sp.) 138.3702 Genus Convallaria L. (1 sp.) 138.3703 Genus Reineckea Kunth (2 spp.) 138.3704 Genus Rohdea Roth (29 spp.) 138.3705 Genus Tupistra Ker Gawl. (40 spp.) 138.3706 Genus Aspidistra Ker Gawl. (214 spp.) ## Subfamilia Aphyllanthoideae Lindl. 138.4001 Genus Aphyllanthes Tourn. ex L. (1 sp.) ## Subfamilia Agavoideae Herbert ### Tribus Anemarrheneae Reveal 138.5101 Genus Anemarrhena Bunge (1 sp.) ### Tribus Behnieae Reveal 138.5201 Genus Behnia Didr. (1 sp.) ### Tribus Herrerieae Baill. 138.5301 Genus Herreria Ruiz & Pav. (10 spp.) 138.5302 Genus Herreriopsis H. Perrier (1 sp.) 138.5303 Genus Clara Kunth (3 spp.) ### Tribus Anthericeae 138.5401 Genus Anthericum L. (7 spp.) 138.5402 Genus Diamena Ravenna (1 sp.) 138.5403 Genus Diora Ravenna (1 sp.) 138.5404 Genus Paradisea Mazzuc. (2 spp.) 138.5405 Genus Trihesperus Herb. (2 spp.) 138.5406 Genus Diuranthera Hemsl. (4 spp.) 138.5407 Genus Hagenbachia Nees & Mart. (6 spp.) 138.5408 Genus Chlorophytum Ker Gawl. (202 spp.) 138.5409 Genus Leucocrinum Nutt. ex A. Gray (1 sp.) 138.5410 Genus Echeandia Ortega (95 spp.) ### Tribus Hesperocalleae ined. 138.5501 Genus Hesperocallis A. Gray (1 sp.) ### Tribus Chlorogaleae ined. 138.5601 Genus Hosta Tratt. (47 spp.) 138.5602 Genus Eremocrinum M. E. Jones (1 sp.) 138.5603 Genus Chlorogalum (Lindl.) Kunth (3 spp.) 138.5604 Genus Hooveria D. W. Taylor & D. J. Keil (2 spp.) 138.5605 Genus Schoenolirion Torr. ex Durand (3 spp.) 138.5606 Genus Hastingsia S. Watson (3 spp.) 138.5607 Genus Camassia Lindl. (6 spp.) ### Tribus Agaveae Dumort. 138.5701 Genus Hesperoyucca (Engelm.) Trel. (2 spp.) 138.5702 Genus Hesperaloe Engelm. (7 spp.) 138.5703 Genus Yucca L. (52 spp.) 138.5704 Genus Beschorneria Kunth (7 spp.) 138.5705 Genus Furcraea Vent. (24 spp.) 138.5706 Genus Agave L. (281 spp.) ## Subfamilia Brodiaeoideae Traub 138.6001 Genus Androstephium Torr. (2 spp.) 138.6002 Genus Muilla S. Watson (5 spp.) 138.6003 Genus Bloomeria Kellogg (2 spp.) 138.6004 Genus Triteleia Douglas ex Lindl. (16 spp.) 138.6005 Genus Triteleiopsis Hoover (1 sp.) 138.6006 Genus Dichelostemma Kunth (5 spp.) 138.6007 Genus Brodiaea Sm. (18 spp.) 138.6008 Genus Jaimehintonia B. L. Turner (1 sp.) 138.6009 Genus Petronymphe H. E. Moore (2 spp.) 138.6010 Genus Bessera Schult. fil. (5 spp.) 138.6011 Genus Xochiquetzallia J. Gut. (4 spp.) 138.6012 Genus Dandya H. E. Moore (1 sp.) 138.6013 Genus Milla Cav. (10 spp.) ## Subfamilia Scilloideae Burnett ### Tribus Oziroëeae M. W. Chase, Reveal & M. F. Fay 138.7101 Genus Oziroe Raf. (5 spp.) ### Tribus Dipcadieae Speta ex J. C. Manning & Goldblatt 138.7201 Genus Pseudogaltonia Kuntze (2 spp.) 138.7202 Genus Dipcadi Medicus (44 spp.) 138.7203 Genus Battandiera Maire (10 spp.) 138.7204 Genus Trimelopter Raf. (12 spp.) 138.7205 Genus Albuca L. (116 spp.) 138.7206 Genus Iosanthus Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter, Slade & Wetschnig (1 sp.) 138.7207 Genus Coilonox Raf. (24 spp.) 138.7208 Genus Stellarioides Medicus (9 spp.) 138.7209 Genus Galtonia Decne. (5 spp.) 138.7210 Genus Ethesia Raf. (5 spp.) 138.7211 Genus Eliokarmos Raf. (36 spp.) 138.7212 Genus Avonsera Speta (1 sp.) 138.7213 Genus Neopatersonia Schönl. (4 spp.) 138.7214 Genus EIsiea F. M. Leight. (1 sp.) 138.7215 Genus Nicipe Raf. (44 spp.) 138.7216 Genus Cathissa Salisb. (3 spp.) 138.7217 Genus Melomphis Raf. (3 spp.) 138.7218 Genus Loncomelos Raf. (27 spp.) 138.7219 Genus Ornithogalum L. (104 spp.) ### Tribus Urgineeae Rouy 138.7301 Genus Bowiea Haw. ex Hook. fil. (1 sp.) 138.7302 Genus Schizobasis Baker (5 spp.) 138.7303 Genus Mucinaea M. Pinter, Mart.-Azorín, U. Müll.-Doblies, D. Müll.-Doblies, Pfosser & Wetschnig (1 sp.) 138.7304 Genus Rhodocodon Baker (19 spp.) 138.7305 Genus Austronea Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (19 spp.) 138.7306 Genus Tenicroa Raf. (12 spp.) 138.7307 Genus Drimia Jacq. (105 spp.) 138.7308 Genus Zingela N. R. Crouch, Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & M. Á. Alonso (1 sp.) 138.7309 Genus Sagittanthera Mart.-Azorín, M. B. Crespo, A. P. Dold & van Jaarsv. (1 sp.) 138.7310 Genus Aulostemon Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (1 sp.) 138.7311 Genus Fusifilum Raf. (15 spp.) ### Tribus Massonieae Baker 138.7401 Genus Schizocarphus Van der Merwe (1 sp.) 138.7402 Genus Ledebouria Roth (102 spp.) 138.7403 Genus Eucomis L’Hér. (12 spp.) 138.7404 Genus Spetaea Wetschnig & Pfosser (1 sp.) 138.7405 Genus Daubenya Lindl. (8 spp.) 138.7406 Genus Veltheimia Gled. (2 spp.) 138.7407 Genus Lachenalia Jacq. (138 spp.) 138.7408 Genus Namophila U. Müll.-Doblies & D. Müll.-Doblies (1 sp.) 138.7409 Genus Massonia Thunb. ex L. fil. (26 spp.) ### Tribus Pseudoprospereae Manning & Goldblatt 138.7501 Genus Pseudoprospero Speta (1 sp.) ### Tribus Hyacintheae Dumort. 138.7601 Genus Barnardia Lindl. (1 sp.) 138.7602 Genus Zagrosia Speta (1 sp.) 138.7603 Genus Alrawia (Wendelbo) K. Perss. & Wendelbo (2 spp.) 138.7604 Genus Puschkinia Adams (8 spp.) 138.7605 Genus Brimeura Salisb. (3 spp.) 138.7606 Genus Hyacinthus L. (1 sp.) 138.7607 Genus Pseudomuscari Garbari & Greuter (8 spp.) 138.7608 Genus Fessia Speta (13 spp.) 138.7609 Genus Hyacinthoides Heist. ex Fabr. (12 spp.) 138.7610 Genus Leopoldia Herb. (32 spp.) 138.7611 Genus Prospero Salisb. (15 spp.) 138.7612 Genus Hyacinthella Schur (19 spp.) 138.7613 Genus Muscari Tourn. ex Mill. (56 spp.) 138.7614 Genus Bellevalia Lapeyr. (77 spp.) 138.7615 Genus Scilla L. (66 spp.) {{div col end}} {| style="background:#EEE9E9;" border="1" | align="left" | # ''[[Amaryllidaceae]]'' <small>Jaume St.-Hil.</small>, 80 rodova, 2 258 vrsta<ref>[http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Amaryllidaceae/ The Plant List Amaryllidaceae]</ref> # ''[[Asparagaceae]]'' <small>Juss.</small>, 128 rodova, 2 929 vrsta # ''[[Asphodelaceae]]'' (''[[Xanthorrhoeaceae]]'') <small>Dum.</small> 34 roda, 1,236 vrsta # ''[[Asteliaceae]]'' <small>Dum.</small> 4 roda, 37 vrsta # ''[[Blandfordiaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Boryaceae]]'' <small>(Baker) M.W. Chase, P.J. Rudall & Conran</small>, 2 roda, 12 vrsta # ''[[Doryanthaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 2 vrste # ''[[Hypoxidaceae]]'' <small>R.Br.</small>, 10 rodova, 154 vrste # ''[[Iridaceae]]'' <small>Juss.</small>, 68 rodova s 2 528 vrsta # ''[[Ixioliriaceae]]'' <small>T. Nakai</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Lanariaceae]]'' <small>R. Dahlgren & A. E. van Wyk</small>, 1 rod, 1 vrsta # ''[[Orchidaceae]]'' <small>Juss.</small>, 899 rodova, 27 801 vrsta # ''[[Tecophilaeaceae]]'' <small>Leybold</small>, 9 rodova, 26 vrsta # ''[[Xeronemataceae]]'' <small>M.W. Chase, P.J. Rudall & M.F. Fay</small>, 1 rod, 2 vrste |} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat|Asparagales}} [[Kategorija:Šparogolike| ]] [[Kategorija:Jednosupnice]] g45oy43tjymewa6gvwq3h762tz5xwwf 6447113 6447108 2022-08-20T19:33:45Z Zeljko 1196 /* Porodice i rodovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Šparogolike'' | slika = Asperge in bloei Asparagus officinalis.jpg | slika_širina = 300px | slika_opis = ''[[Asparagus officinalis]]'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = '''Asparagales''' | ordo_autorstvo = <small>[[Johann Heinrich Friedrich Link|Link]]</small> }} [[Datoteka:Ophiopogon bodinieri - Kunming Botanical Garden - DSC03002.JPG|mini|''[[Ophiopogon bodinieri]]''.]] '''Asparagales''', biljni red iz razreda [[Liliopsida]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |journal= |access-date=24. svibnja 2012. |archive-date=13. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210313021641/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |url-status=dead }}</ref> kojemu (po jednom sistemu) pripada preko 36 600 vrsta u 14 niže navedenih porodica.<ref>[http://www.ucmp.berkeley.edu/monocots/liliflorae/asparagales.html Asparagales]</ref> == Porodice i rodovi == {{div col|cols=2}} # '''Familia ''[[Orchidaceae]]''''' <small>Juss.</small> (30739 spp.) ## Subfamilia ''[[Apostasioideae]]'' <small>(Lindl.) Horan.</small> ### ''[[Apostasia]]'' <small>Blume</small> (9 spp.) ### ''[[Neuwiedia]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) ## Subfamilia ''[[Vanilloideae]]'' <small>Szlach.</small> ### Tribus ''[[Pogonieae]]'' <small>Pfetzer ex Garay & Dunst.</small> #### ''[[Duckeella]]'' <small>Porto & Brade</small> (8 spp.) #### ''[[Pogonia]]'' <small>Juss.</small> (5 spp.) #### ''[[Cleistesiopsis]]'' <small>Pansarin & F. Barros</small> (3 spp.) #### ''[[Cleistes]]'' <small>Rich.</small> (48 spp.) #### ''[[Isotria]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Vanilleae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Epistephium]]'' <small>Kunth</small> (28 spp.) #### ''[[Clematepistephium]]'' <small>N. Hallé</small> (1 sp.) #### ''[[Eriaxis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Lecanorchis]]'' <small>Blume</small> (22 spp.) #### ''[[Vanilla]]'' <small>Mill.</small> (138 spp.) #### ''[[Cyrtosia]]'' <small>Blume</small> (7 spp.) #### ''[[Galeola]]'' <small>Lour.</small> (5 spp.) #### ''[[Erythrorchis]]'' <small>Blume</small> (2 spp.) #### ''[[Pseudovanilla]]'' <small>Garay</small> (8 spp.) ## Subfamilia ''[[Cypripedioideae]]'' <small>Lindl. ex Endl.</small> ### ''[[Selenipedium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (12 spp.) ### ''[[Cypripedium]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ### ''[[Phragmipedium]]'' <small>Rolfe</small> (27 spp.) ### ''[[Mexipedium]]'' <small>V. A. Albert & M. W. Chase</small> (1 sp.) ### ''[[Paphiopedilum]]'' <small>Pfitzer</small> (104 spp.) ## Subfamilia ''[[Orchidoideae]]'' <small>Eaton</small> ### Tribus ''[[Codonorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Codonorchis]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Orchideae]]'' <small>Small</small> #### Subtribus ''[[Huttonaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Huttonaea]]'' <small>Harv.</small> (5 spp.) ##### ''[[Pachites]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Brownleeinae]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> ##### ''[[Brownleea]]'' <small>Harv. ex Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Disperis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Coryciinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pterygodium]]'' <small>Sw.</small> (19 spp.) ##### ''[[Corycium]]'' <small>Sw.</small> (13 spp.) ##### ''[[Evotella]]'' <small>Kurzweil & H. P. Linder</small> (2 spp.) ##### ''[[Ceratandra]]'' <small>Eckl. ex F. A. Bauer</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Disinae]]'' <small>Lindl. ex Benth.</small> ##### ''[[Disa]]'' <small>Bergius</small> (184 spp.) #### Subtribus ''[[Satyriinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Satyrium]]'' <small>Sw.</small> (91 spp.) #### Subtribus ''[[Habenariinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Herminium]]'' <small>L.</small> (51 spp.) ##### ''[[Hsenhsua]]'' <small>X. H. Jin, Schuit. & W. T. Jin</small> (1 sp.) ##### ''[[xHerminorchis]]'' <small>P. Fourn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Tylostigma]]'' <small>Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Oligophyton]]'' <small>H. P. Linder</small> (1 sp.) ##### ''[[Benthamia]]'' <small>A. Rich.</small> (32 spp.) ##### ''[[Pecteilis]]'' <small>Raf.</small> (10 spp.) ##### ''[[Gennaria]]'' <small>Parl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Peristylus]]'' <small>Blume</small> (101 spp.) ##### ''[[Stenoglottis]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Habenaria]]'' <small>Willd.</small> (899 spp.) ##### ''[[Odisha]]'' <small>S. Misra</small> (2 spp.) ##### ''[[Centrostigma]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Bonatea]]'' <small>Willd.</small> (13 spp.) ##### ''[[Cynorkis]]'' <small>Thouars</small> (180 spp.) ##### ''[[Thulinia]]'' <small>P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Veyretella]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (2 spp.) ##### ''[[Cooktownia]]'' <small>D. L. Jones</small> (1 sp.) ##### ''[[Platycoryne]]'' <small>Rchb. fil.</small> (21 spp.) ##### ''[[Aziza]]'' <small>Farminhão & D´haijère</small> (1 sp.) ##### ''[[Megalorchis]]'' <small>H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Diplomeris]]'' <small>D. Don</small> (3 spp.) ##### ''[[Roeperocharis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (9 spp.) ##### ''[[Holothrix]]'' <small>Rich.</small> (45 spp.) ##### ''[[Brachycorythis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Neobolusia]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Schizochilus]]'' <small>Sond.</small> (11 spp.) ##### ''[[Dracomonticola]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Orchidinae]]'' <small>Dressler & Dodson ex Reveal</small> ##### ''[[Neotinea]]'' <small>Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chamorchis]]'' <small>Rich.</small> (1 sp.) ##### ''[[Steveniella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Himantoglossum]]'' <small>W. D. J. Koch</small> (10 spp.) ##### ''[[xOrchimantoglossum]]'' <small>Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Ophrys]]'' <small>L.</small> (84 spp.) ##### ''[[Serapias]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ##### ''[[xSerapicamptis]]'' <small>Godfery</small> (3 spp.) ##### ''[[xSerapirhiza]]'' <small>Potucek</small> (0 sp.) ##### ''[[Anacamptis]]'' <small>Rich.</small> (21 spp.) ##### ''[[Orchis]]'' <small>L.</small> (26 spp.) ##### ''[[Traunsteinera]]'' <small>Rchb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudorchis]]'' <small>Ség.</small> (2 spp.) ##### ''[[xPseudorhiza]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudanthera]]'' <small>McKean</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudinium]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Platanthera]]'' <small>Rich.</small> (149 spp.) ##### ''[[Galearis]]'' <small>Raf.</small> (11 spp.) ##### ''[[xDactylanthera]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dactylorhiza]]'' <small>Neck.</small> (53 spp.) ##### ''[[xDactyloglossum]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymnoglossum]]'' <small>Rolfe</small> (0 sp.) ##### ''[[Gymnadenia]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[xGymnigritella]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[Nigritella]]'' <small>Rich.</small> (12 spp.) ##### ''[[xDactylodenia]]'' <small>Garay & H. R. Sweet</small> (3 spp.) ##### ''[[xOrchigymnadenia]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudadenia]]'' <small>P. F. Hunt</small> (1 sp.) ##### ''[[xGymnotraunsteinera]]'' <small>Cif. & Giacom.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymplatanthera]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseuditella]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Sirindhornia]]'' <small>H. A. Pedersen & Suksathan</small> (3 spp.) ##### ''[[Hemipilia]]'' <small>Lindl.</small> (72 spp.) #### Subtribus ''[[Vietorchidinae]]'' <small>Aver.</small> ##### ''[[Silvorchis]]'' <small>J. J. Sm.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Diurideae]]'' <small>Endl. ex Butzin</small> #### Subtribus ''[[Rhizanthellinae]]'' <small>R. S. Rogers</small> ##### ''[[Rhizanthella]]'' <small>R. S. Rogers</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Prasophyllinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Prasophyllum]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) ##### ''[[Genoplesium]]'' <small>R. Br.</small> (59 spp.) ##### ''[[Microtis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) #### Subtribus ''[[Cryptostylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Cryptostylis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) ##### ''[[Coilochilus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Drakaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Chiloglottis]]'' <small>R. Br.</small> (27 spp.) ##### ''[[Drakaea]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Spiculaea]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arthrochilus]]'' <small>F. Muell.</small> (15 spp.) ##### ''[[Paracaleana]]'' <small>Blaxell</small> (14 spp.) ##### ''[[Caleana]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Megastylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Rimacola]]'' <small>Rupp</small> (1 sp.) ##### ''[[Lyperanthus]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ##### ''[[Waireia]]'' <small>D. L. Jones, Clem. & Molloy</small> (1 sp.) ##### ''[[Pyrorchis]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (2 spp.) ##### ''[[Burnettia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Leporella]]'' <small>A. S. George</small> (1 sp.) ##### ''[[Megastylis]]'' <small>(Schltr.) Schltr.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Acianthinae]]'' <small>(Lindl.) Schltr.</small> ##### ''[[Stigmatodactylus]]'' <small>Maxim. ex Makino</small> (26 spp.) ##### ''[[Cyrtostylis]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Acianthus]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[Townsonia]]'' <small>Cheeseman</small> (3 spp.) ##### ''[[Corybas]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) #### Subtribus ''[[Diuridinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Diuris]]'' <small>Sm.</small> (104 spp.) ##### ''[[Orthoceras]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Caladeniinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Aporostylis]]'' <small>Rupp & Hatch</small> (1 sp.) ##### ''[[Adenochilus]]'' <small>Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eriochilus]]'' <small>R. Br.</small> (12 spp.) ##### ''[[Leptoceras]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Praecoxanthus]]'' <small>Hopper & A. P. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Elythranthera]]'' <small>(Lindl.) A. S. George</small> (2 spp.) ##### ''[[Pheladenia]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (1 sp.) ##### ''[[Caladenia]]'' <small>R. Br.</small> (310 spp.) #### Subtribus ''[[Thelymitrinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn</small>. ##### ''[[Calochilus]]'' <small>R. Br.</small> (28 spp.) ##### ''[[Epiblema]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Thelymitra]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (118 spp.) ### Tribus ''[[Cranichideae]]'' <small>(Lindl.) Endl.</small> #### Subtribus ''[[Chloraeinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Chloraea (Plantae)|Chloraea]]'' <small>Lindl.</small> (52 spp.) ##### ''[[Gavilea]]'' <small>Poepp.</small> (17 spp.) ##### ''[[Bipinnula]]'' <small>Comm. ex Juss.</small> (12 spp.) #### Subtribus ''[[Pterostylidinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Pterostylis]]'' <small>R. Br.</small> (311 spp.) ##### ''[[Achlydosa]]'' <small>M. A. Clem. & D. L. Jones</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Physurinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Pachyplectron]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Microchilus]]'' <small>C. Presl</small> (273 spp.) ##### ''[[Erythrodes]]'' <small>Blume</small> (24 spp.) ##### ''[[Goodyera]]'' <small>R. Br.</small> (94 spp.) ##### ''[[Danhatchia]]'' <small>Garay & Christenson</small> (3 spp.) ##### ''[[Gonatostylis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Halleorchis]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (1 sp.) ##### ''[[Platylepis]]'' <small>A. Rich.</small> (20 spp.) ##### ''[[Schuitemania]]'' <small>Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Orchipedum]]'' <small>Breda, Kuhl & Hasselt</small> (3 spp.) ##### ''[[Herpysma]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hylophila]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Lepidogyne]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurycentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cystorchis]]'' <small>Blume</small> (19 spp.) ##### ''[[Zeuxinella]]'' <small>Aver.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ludisia]]'' <small>A. Rich.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dossinia]]'' <small>C. Morren</small> (1 sp.) ##### ''[[Macodes]]'' <small>(Blume) Lindl.</small> (12 spp.) ##### ''[[Papuaea]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chamaegastrodia]]'' <small>Makino & F. Maek.</small> (3 spp.) ##### ''[[Cheirostylis]]'' <small>Blume</small> (61 spp.) ##### ''[[Zeuxine]]'' <small>Lindl.</small> (83 spp.) ##### ''[[Hetaeria]]'' <small>Blume</small> (27 spp.) ##### ''[[Rhomboda]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Vrydagzynea]]'' <small>Blume</small> (42 spp.) ##### ''[[Odontochilus]]'' <small>Blume</small> (75 spp.) ##### ''[[Anoectochilus]]'' <small>Blume</small> (48 spp.) ##### ''[[Aenhenrya]]'' <small>Gopalan</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Manniellinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Manniella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Cranichidinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Prescottia]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Galeoglossum]]'' <small>A. Rich. & Galeotti</small> (3 spp.) ##### ''[[Stenoptera]]'' <small>C. Presl</small> (11 spp.) ##### ''[[Gomphichis]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) ##### ''[[Porphyrostachys]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Solenocentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pseudocentrum]]'' <small>Lindl.</small> (16 spp.) ##### ''[[Baskervilla]]'' <small>Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Ponthieva]]'' <small>R. Br.</small> (74 spp.) ##### ''[[Pterichis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Cranichis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) ##### ''[[Fuertesiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Nezahualcoyotlia]]'' <small>R. González</small> (1 sp.) ##### ''[[Altensteinia]]'' <small>Kunth</small> (8 spp.) ##### ''[[Aa (biljni rod)|Aa]]'' <small>Rchb. fil.</small> (25 spp.) ##### ''[[Myrosmodes]]'' <small>Rchb. fil.</small> (17 spp.) #### Subtribus ''[[Discyphinae]]'' ##### ''[[Discyphus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Spiranthinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Cotylolabium]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Stenorrhynchos]]'' Rich.</small> (9 spp.) ##### ''[[Eltroplectris]]'' Raf.</small> (16 spp.) ##### ''[[Mesadenella]]'' Pabst & Garay</small> (11 spp.) ##### ''[[Sacoila]]'' Raf.</small> (9 spp.) ##### ''[[Pteroglossa]]'' Schltr.</small> (16 spp.) ##### ''[[Skeptrostachys]]'' Garay</small> (13 spp.) ##### ''[[Lyroglossa]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cyclopogon]]'' C. Presl</small> (96 spp.) ##### ''[[Hapalorchis]]'' Schltr.</small> (14 spp.) ##### ''[[Pelexia]]'' Poit. ex Rich.</small> (100 spp.) ##### ''[[Sarcoglottis]]'' C. Presl</small> (57 spp.) ##### ''[[Veyretia]]'' Szlach.</small> (10 spp.) ##### ''[[Thelyschista]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Coccineorchis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Odontorrhynchus]]'' <small>M. N. Correa</small> (8 spp.) ##### ''[[Sauroglossum]]'' Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Buchtienia]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Brachystele]]'' Schltr.</small> (23 spp.) ##### ''[[Degranvillea]]'' Determann</small> (1 sp.) ##### ''[[Cybebus]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurystyles]]'' Wawra</small> (24 spp.) ##### ''[[Lankesterella]]'' Ames</small> (9 spp.) ##### ''[[Quechua (biljni rod)|Quechua]]'' <small>Salazar & L. Jost</small> (1 sp.) ##### ''[[Nothostele]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Spiranthes]]'' Rich.</small> (43 spp.) ##### ''[[Dichromanthus]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Deiregyne]]'' Schltr.</small> (25 spp.) ##### ''[[Svenkoeltzia]]'' Burns-Bal.</small> (3 spp.) ##### ''[[Sotoa]]'' Salazar</small> (1 sp.) ##### ''[[Aulosepalum]]'' Garay</small> (9 spp.) ##### ''[[Beloglottis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Mesadenus]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Stalkya]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Funkiella]]'' Schltr.</small> (11 spp.) ##### ''[[Microthelys]]'' Garay</small> (4 spp.) ##### ''[[Schiedeella]]'' Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Greenwoodiella]]'' Salazar, Hern.-López & J. Sharma</small> (3 spp.) ##### ''[[Physogyne]]'' Garay</small> (3 spp.) ##### ''[[Pseudogoodyera]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Aracamunia]]'' Carnevali & I. Ramírez</small> (1 sp.) ##### ''[[Helonoma]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Kionophyton]]'' Garay</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Galeottiellinae]]'' <small>Salazar & M. W. Chase</small> ##### ''[[Galeottiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ## Subfamily ''[[Epidendroideae]]'' <small>Lindl.</small> ### Tribus ''[[Neottieae]]'' <small>Lindl.</small> #### ''[[Neottia]]'' Guett.</small> (78 spp.) #### ''[[Holopogon]]'' Kom. & Nevski</small> (7 spp.) #### ''[[Diplandrorchis]]'' S. C. Chen</small> (1 sp.) #### ''[[Aphyllorchis]]'' Blume</small> (21 spp.) #### ''[[Epipactis]]'' Sw.</small> (65 spp.) #### ''[[Cephalanthera]]'' Rich.</small> (22 spp.) #### ''[[xCephalopactis]]'' Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) #### ''[[Limodorum]]'' Boehm.</small> (2 spp.) #### ''[[Palmorchis]]'' Barb. Rodr.</small> (39 spp.) ### Tribus ''[[Sobralieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Sertifera]]'' <small>Lindl. & Rchb. fil.</small> (10 spp.) #### ''[[Elleanthus]]'' <small>C. Presl</small> (132 spp.) #### ''[[Sobralia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (169 spp.) ### Tribus ''[[Triphoreae]]'' <small>Dressler</small> #### Subtribus ''[[Diceratostelinae]]'' <small>(Dressler) Szlach.</small> ##### ''[[Diceratostele]]'' <small>Summerh.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Triphorinae (Plantae)|Triphorinae]]'' <small>(Dressler) Szlach.</small> ##### ''[[Triphora]]'' Nutt.</small> (23 spp.) ##### ''[[Monophyllorchis]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pogoniopsis]]'' Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Psilochilus]]'' Barb. Rodr.</small> (19 spp.) ### Tribus ''[[Xerorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Xerorchis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Wullschlaegelieae]]'' #### ''[[Wullschlaegelia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Gastrodieae]]'' <small>Lindl.</small> #### ''[[Gastrodia]]'' R. Br.</small> (97 spp.) #### ''[[Uleiorchis]]'' Hoehne</small> (4 spp.) #### ''[[Auxopus]]'' Schltr.</small> (4 spp.) #### ''[[Didymoplexis]]'' Griff.</small> (31 spp.) ### Tribus ''[[Nervilieae]]'' <small>Dressler</small> #### Subtribus [[Nerviliinae]] <small>Schltr.</small> ##### ''[[Nervilia]]'' <small>Comm. ex Gaudich.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Epipogoniinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Epipogium]]'' <small>Borkh.</small> (6 spp.) ##### ''[[Stereosandra]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Tropidieae]]'' <small>(Pfitzer) Dressler</small> #### ''[[Tropidia]]'' <small>Lindl.</small> (35 spp.) #### ''[[Corymborkis]]'' <small>Thouars</small> (9 spp.) ### Tribus ''[[Thaieae]]'' <small>X. G. Jin & X. G. Xiang</small> #### ''[[Thaia (Plantae)|Thaia]]'' <small>Seidenf.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Arethuseae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Arethusinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Calopogon]]'' R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Arethusa]]'' L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Anthogonium]]'' Wall. ex Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arundina]]'' Blume</small> (1 sp.) ##### ''[[Eleorchis]]'' F. Maek.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Coelogyninae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pleione]]'' D. Don</small> (24 spp.) ##### ''[[Thunia]]'' Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Dilochia]]'' Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Thuniopsis]]'' L. Li, D. P. Ye & Shi J. Li</small> (2 spp.) ##### ''[[Bletilla]]'' Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Mengzia]]'' W. C. Huang, Z. J. Liu & C. Hu</small> (1 sp.) ##### ''[[Aglossorrhyncha]]'' Schltr.</small> (12 spp.) ##### ''[[Glomera]]'' Blume</small> (157 spp.) ##### ''[[Coelogyne]]'' Lindl.</small> (607 spp.) ### Tribus ''[[Malaxideae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Dendrobiinae]]'' ##### ''[[Epigeneium]]'' <small>Gagnep.</small> (43 spp.) ##### ''[[Dendrobium]]'' <small>Sw.</small> (1624 spp.) ##### ''[[Bulbophyllum]]'' <small>Thouars</small> (2180 spp.) #### Subtribus ''[[Malaxidinae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> ##### ''[[Liparis]]'' Rich.</small> (329 spp.) ##### ''[[Stichorkis]]'' Thouars</small> (115 spp.) ##### ''[[Blepharoglossum]]'' (Schltr.) L. Li</small> (38 spp.) ##### ''[[Ypsilorchis]]'' Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen</small> (1 sp.) ##### ''[[Dienia]]'' Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Crepidium]]'' Blume</small> (307 spp.) ##### ''[[Oberonioides]]'' Szlach.</small> (7 spp.) ##### ''[[Malaxis]]'' Sol. ex Sw.</small> (175 spp.) ##### ''[[Crossoliparis]]'' Marg.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tamayorkis]]'' Szlach.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hammarbya]]'' Kuntze</small> (1 sp.) ##### ''[[Crossoglossa]]'' Dressler & Dodson</small> (50 spp.) ##### ''[[Alatiliparis]]'' Marg. & Szlach.</small> (14 spp.) ##### ''[[Orestias]]'' Ridl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Oberonia]]'' Lindl.</small> (343 spp.) ##### ''[[Hippeophyllum]]'' Schltr.</small> (10 spp.) ### Tribus ''[[Podochileae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Podochilus]]'' Blume</small> (65 spp.) #### ''[[Appendicula]]'' Blume</small> (156 spp.) #### ''[[Ascidieria]]'' Seidenf.</small> (9 spp.) #### ''[[Eria]]'' Lindl.</small> (44 spp.) #### ''[[Bryobium]]'' Lindl.</small> (29 spp.) #### ''[[Aeridostachya]]'' (Hook. fil.) Brieger</small> (21 spp.) #### ''[[Cylindrolobus]]'' Blume</small> (84 spp.) #### ''[[Callostylis]]'' Blume</small> (5 spp.) #### ''[[Bambuseria]]'' Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen</small> (2 spp.) #### ''[[Pseuderia]]'' Schltr.</small> (21 spp.) #### ''[[Dendrolirium]]'' Blume</small> (15 spp.) #### ''[[Pinalia]]'' Buch.-Ham. ex D. Don</small> (181 spp.) #### ''[[Campanulorchis]]'' Brieger</small> (4 spp.) #### ''[[Strongyleria]]'' (Pfitzer) Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen</small> (4 spp.) #### ''[[Mycaranthes]]'' Blume</small> (39 spp.) #### ''[[Dilochiopsis]]'' (Hook. fil.) Brieger</small> (1 sp.) #### ''[[Trichotosia]]'' Blume</small> (80 spp.) #### ''[[Oxystophyllum]]'' Blume</small> (36 spp.) #### ''[[Porpax]]'' Lindl.</small> (56 spp.) #### ''[[Epiblastus]]'' Schltr.</small> (23 spp.) #### ''[[Ceratostylis]]'' Blume</small> (155 spp.) #### ''[[Mediocalcar]]'' J. J. Sm.</small> (17 spp.) #### ''[[Cryptochilus]]'' Wall.</small> (8 spp.) #### ''[[Poaephyllum]]'' Ridl.</small> (8 spp.) #### Subtribus ''[[Thelasinae]]'' <small>Ridl.</small> ##### ''[[Ridleyella]]'' Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Octarrhena]]'' Thwaites</small> (57 spp.) ##### ''[[Thelasis]]'' Blume</small> (29 spp.) ##### ''[[Phreatia]]'' Lindl.</small> (212 spp.) ### Tribus ''[[Collabieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Acanthephippium]]'' Blume ex Endl.</small> (12 spp.) #### ''[[Ancistrochilus]]'' Rolfe</small> (2 spp.) #### ''[[Styloglossum]]'' Breda, Kuhl & Hasselt</small> (47 spp.) #### ''[[Calanthe]]'' R. Br.</small> (177 spp.) #### ''[[Phaius]]'' Lour.</small> (46 spp.) #### ''[[Cephalantheropsis]]'' Guillaumin</small> (5 spp.) #### ''[[Preptanthe]]'' Rchb. fil.</small> (8 spp.) #### ''[[Gastrorchis]]'' Thouars</small> (11 spp.) #### ''[[Chrysoglossum]]'' Blume</small> (4 spp.) #### ''[[Eriodes]]'' Rolfe</small> (1 sp.) #### ''[[Spathoglottis]]'' Blume</small> (41 spp.) #### ''[[Ipsea]]'' Lindl.</small> (3 spp.) #### ''[[Pachystoma]]'' Blume</small> (3 spp.) #### ''[[Plocoglottis]]'' Blume</small> (37 spp.) #### ''[[Pilophyllum]]'' Schltr.</small> (1 sp.) #### ''[[Diglyphosa]]'' Blume</small> (1 sp.) #### ''[[Risleya]]'' King & Pantl.</small> (1 sp.) #### ''[[Collabium]]'' Blume</small> (15 spp.) #### ''[[Nephelaphyllum]]'' Blume</small> (11 spp.) #### ''[[Hancockia]]'' Rolfe</small> (1 sp.) #### ''[[Tainia]]'' Blume</small> (38 spp.) ### Tribus ''[[Vandeae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Adrorhizinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Adrorhizon]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sirhookera]]'' <small>Kuntze</small> (2 spp.) ##### ''[[Bromheadia]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) #### Subtribus ''[[Polystachyinae]]'' ##### ''[[Polystachya]]'' <small>Hook.</small> (262 spp.) ##### ''[[Hederorkis]]'' <small>Thouars</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Angraecinae]]'' ##### ''[[Angraecum]]'' Bory</small> (223 spp.) ##### ''[[Jumellea]]'' Schltr.</small> (66 spp.) ##### ''[[Lemurorchis]]'' Kraenzl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sobennikoffia]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Oeoniella]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Ambrella]]'' H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Lemurella]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cryptopus]]'' Lindl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Neobathiea]]'' Schltr.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oeonia]]'' Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Aeranthes]]'' Lindl.</small> (47 spp.) ##### ''[[Calyptrochilum]]'' Kraenzl.</small> (3 spp.) ##### ''[[Listrostachys]]'' Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Campylocentrum]]'' Benth.</small> (88 spp.) ##### ''[[Dendrophylax]]'' Rchb. fil.</small> (15 spp.) ##### ''[[Erasanthe]]'' P. J. Cribb, Hermans & D. L. Roberts</small> (1 sp.) ##### ''[[Aerangis]]'' Rchb. fil.</small> (58 spp.) ##### ''[[Summerhayesia]]'' P. J. Cribb</small> (3 spp.) ##### ''[[Amesiella]]'' Schltr. ex Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Microcoelia]]'' Lindl.</small> (33 spp.) ##### ''[[Chauliodon]]'' Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Taeniorrhiza]]'' Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dinklageella]]'' Mansf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Solenangis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Beclardia]]'' A. Rich.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eurychone]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eggelingia]]'' Summerh.</small> (3 spp.) ##### ''[[Tridactyle]]'' Schltr.</small> (46 spp.) ##### ''[[Cardiochilos]]'' P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Nephrangis]]'' (Schltr.) Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ypsilopus]]'' Summerh.</small> (13 spp.) ##### ''[[Ancistrorhynchus]]'' Finet</small> (18 spp.) ##### ''[[Bolusiella]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Plectrelminthus]]'' Raf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cyrtorchis]]'' Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Planetangis]]'' Stévart & Farminhão</small> (1 sp.) ##### ''[[Podangis]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Kylicanthe]]'' Descourv., Stévart & Droissart</small> (7 spp.) ##### ''[[Diaphananthe]]'' Schltr.</small> (30 spp.) ##### ''[[Rhipidoglossum]]'' Schltr.</small> (49 spp.) ##### ''[[Sarcorhynchus]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Mystacidium]]'' Lindl.</small> (24 spp.) ##### ''[[Sphyrarhynchus]]'' Mansf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Angraecopsis]]'' Kraenzl.</small> (19 spp.) ##### ''[[Triceratorhynchus]]'' Summerh.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Aeridinae]]'' ##### ''[[Pennilabium]]'' J. J. Sm.</small> (18 spp.) ##### ''[[Ceratocentron]]'' Senghas</small> (1 sp.) ##### ''[[Hymenorchis]]'' Schltr.</small> (14 spp.) ##### ''[[Omoea]]'' Blume</small> (2 spp.) ##### ''[[Santotomasia]]'' Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Trachoma]]'' Garay</small> (16 spp.) ##### ''[[Tuberolabium]]'' Yamam.</small> (13 spp.) ##### ''[[Porrorhachis]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Saccolabium]]'' Blume</small> (4 spp.) ##### ''[[Chamaeanthus]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chroniochilus]]'' J. J. Sm.</small> (5 spp.) ##### ''[[Grosourdya]]'' Rchb. fil.</small> (34 spp.) ##### ''[[Kipandiorchis]]'' P. O´Byrne & Gokusing</small> (2 spp.) ##### ''[[Luisia]]'' Gaudich.</small> (49 spp.) ##### ''[[Gastrochilus]]'' D. Don</small> (81 spp.) ##### ''[[Biermannia]]'' King & Pantl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Taprobanea]]'' Christenson</small> (1 sp.) ##### ''[[Dyakia]]'' Christenson</small> (1 sp.) ##### ''[[Dryadorchis]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Phragmorchis]]'' L. O. Williams</small> (1 sp.) ##### ''[[Robiquetia]]'' Gaudich.</small> (93 spp.) ##### ''[[Malleola]]'' J. J. Sm. & Schltr. ex Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Uncifera]]'' Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Aerides]]'' Lour.</small> (30 spp.) ##### ''[[Papilionanthe]]'' Schltr.</small> (12 spp.) ##### ''[[Vanda]]'' Jones</small> (92 spp.) ##### ''[[Seidenfadenia]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Paraholcoglossum]]'' Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen</small> (2 spp.) ##### ''[[Holcoglossum]]'' Schltr.</small> (18 spp.) ##### ''[[Rhynchostylis]]'' Blume</small> (6 spp.) ##### ''[[Phalaenopsis]]'' Blume</small> (84 spp.) ##### ''[[Paraphalaenopsis]]'' A. D. Hawkes</small> (4 spp.) ##### ''[[Pteroceras]]'' Hasselt ex Hassk.</small> (13 spp.) ##### ''[[Brachypeza]]'' Schltr. ex Garay</small> (12 spp.) ##### ''[[Macropodanthus]]'' L. O. Williams</small> (12 spp.) ##### ''[[Dimorphorchis]]'' Rolfe</small> (10 spp.) ##### ''[[Cottonia]]'' Wight</small> (1 sp.) ##### ''[[Diploprora]]'' Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Drymoanthus]]'' Nicholls</small> (8 spp.) ##### ''[[Vandopsis]]'' Pfitzer</small> (2 spp.) ##### ''[[Cymbilabia]]'' D. K. Liu & Ming H. Li</small> (3 spp.) ##### ''[[Sarcanthopsis]]'' Garay</small> (6 spp.) ##### ''[[Acampe]]'' Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Saccolabiopsis]]'' J. J. Sm.</small> (15 spp.) ##### ''[[Schoenorchis]]'' Reinw.</small> (30 spp.) ##### ''[[Seidenfadeniella]]'' C. S. Kumar</small> (4 spp.) ##### ''[[Pelatantheria]]'' Ridl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Jejewoodia]]'' Szlach.</small> (6 spp.) ##### ''[[Trichoglottis]]'' Blume</small> (86 spp.) ##### ''[[Pomatocalpa]]'' Breda, Kuhl & Hasselt</small> (24 spp.) ##### ''[[Plectorrhiza]]'' Dockrill</small> (6 spp.) ##### ''[[Renanthera]]'' Lour.</small> (26 spp.) ##### ''[[Sarcoglyphis]]'' Garay</small> (14 spp.) ##### ''[[Cleisomeria]]'' Lindl. ex G. Don</small> (2 spp.) ##### ''[[Diplocentrum]]'' Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Smitinandia]]'' Holttum</small> (3 spp.) ##### ''[[Deceptor]]'' Seidenf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cleisostomopsis]]'' Seidenf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cleisostoma]]'' Blume</small> (107 spp.) ##### ''[[Stereochilus]]'' Lindl.</small> (9 spp.) ##### ''[[Micropera]]'' Lindl.</small> (21 spp.) ##### ''[[Bidoupia]]'' Aver., Ormerod & Duy</small> (2 spp.) ##### ''[[Arachnis]]'' Blume</small> (18 spp.) ##### ''[[Ascochilus]]'' Ridl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Bogoria]]'' J. J. Sm.</small> (12 spp.) ##### ''[[Thrixspermum]]'' Lour.</small> (199 spp.) ##### ''[[Cleisocentron]]'' Brühl</small> (9 spp.) ##### ''[[Rhynchogyna]]'' Seidenf. & Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Chiloschista]]'' Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Sarcochilus]]'' R. Br.</small> (25 spp.) ##### ''[[Ophioglossella]]'' Schuit. & Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Mobilabium]]'' Rupp</small> (1 sp.) ##### ''[[Peristeranthus]]'' P. F. Hunt</small> (1 sp.) ##### ''[[Rhinerrhiza]]'' Rupp</small> (2 spp.) ##### ''[[Parasarcochilus]]'' Dockrill</small> (3 spp.) ##### ''[[Eclecticus]]'' P. O´Byrne</small> (1 sp.) ##### ''[[Adenoncos]]'' Blume</small> (18 spp.) ##### ''[[Microsaccus]]'' Blume</small> (13 spp.) ##### ''[[Calymmanthera]]'' Schltr.</small> (6 spp.) ##### ''[[Sarcophyton]]'' Garay</small> (3 spp.) ##### ''[[Taeniophyllum]]'' Blume</small> (245 spp.) ### Tribus ''[[Cymbidieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### Subtribus ''[[Cymbidiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Cymbidium]]'' Sw.</small> (80 spp.) ##### ''[[Acriopsis]]'' Reinw. ex Blume</small> (6 spp.) ##### ''[[Thecopus]]'' Seidenf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Thecostele]]'' Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Devogelia]]'' Schuit.</small> (1 sp.) ##### ''[[Grammatophyllum]]'' Blume</small> (13 spp.) ##### ''[[Porphyroglottis]]'' <small>Ridl.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Eulophiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Dipodium]]'' <small>R. Br.</small> (40 spp.) ##### ''[[Ansellia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Claderia]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Imerinaea]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Graphorkis]]'' <small>Thouars</small> (4 spp.) ##### ''[[Eulophia]]'' <small>R. Br.</small> (275 spp.) #### Subtribus ''[[Catasetinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Cyanaeorchis]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Grobya]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Galeandra]]'' <small>Lindl.</small> (32 spp.) ##### ''[[Clowesia]]'' <small>Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Catasetum]]'' <small>Rich. ex Kunth</small> (182 spp.) ##### ''[[Dressleria]]'' <small>Dodson</small> (13 spp.) ##### ''[[Cycnoches]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) ##### ''[[Mormodes]]'' <small>Lindl.</small> (89 spp.) #### Subtribus ''[[Cyrtopodiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Cyrtopodium]]'' <small>R. Br.</small> (49 spp.) #### Subtribus ''[[Oncidiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Psychopsis]]'' <small>Raf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Psychopsiella]]'' <small>Lückel & Braem</small> (1 sp.) ##### ''[[Trichopilia]]'' <small>Lindl.</small> (43 spp.) ##### ''[[Cuitlauzina]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (9 spp.) ##### ''[[Rossioglossum]]'' <small>(Schltr.) Garay & G. C. Kenn.</small> (12 spp.) ##### ''[[Cohniella]]'' <small>Pfitzer</small> (26 spp.) ##### ''[[Trichocentrum]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (65 spp.) ##### ''[[Grandiphyllum]]'' <small>Docha Neto</small> (11 spp.) ##### ''[[Saundersia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Lockhartia]]'' <small>Hook.</small> (33 spp.) ##### ''[[Ornithocephalus]]'' <small>Hook.</small> (54 spp.) ##### ''[[Dunstervillea]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Caluera]]'' <small>Dodson & Determann</small> (5 spp.) ##### ''[[Eloyella]]'' <small>P. Ortiz</small> (10 spp.) ##### ''[[Zygostates]]'' <small>Lindl.</small> (28 spp.) ##### ''[[Phymatidium]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Rauhiella]]'' <small>Pabst & P. I. S. Braga</small> (3 spp.) ##### ''[[Chytroglossa]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Thysanoglossa]]'' <small>Porto & Brade</small> (3 spp.) ##### ''[[Platyrhiza]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hintonella]]'' <small>Ames</small> (1 sp.) ##### ''[[Centroglossa]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (7 spp.) ##### ''[[Trichoceros]]'' <small>Kunth</small> (9 spp.) ##### ''[[Telipogon]]'' <small>Mutis ex Kunth</small> (247 spp.) ##### ''[[Hofmeisterella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Fernandezia]]'' <small>Lindl.</small> (104 spp.) ##### ''[[Vitekorchis]]'' <small>Romowicz & Szlach.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oncidium]]'' <small>Sw.</small> (374 spp.) ##### ''[[Ecuadorella]]'' <small>Dodson & G. A. Romero</small> (3 spp.) ##### ''[[Nohawilliamsia]]'' <small>M. W. Chase & Whitten</small> (1 sp.) ##### ''[[Otoglossum]]'' <small>(Schltr.) Garay & Dunst.</small> (24 spp.) ##### ''[[Cyrtochiloides]]'' <small>N. H. Williams & M. W. Chase</small> (3 spp.) ##### ''[[Miltoniopsis]]'' <small>God.-Leb.</small> (6 spp.) ##### ''[[Caucaea]]'' <small>Schltr.</small> (26 spp.) ##### ''[[Cyrtochilum]]'' <small>Kunth</small> (204 spp.) ##### ''[[Miltonia]]'' <small>Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Cischweinfia]]'' <small>Dressler & N. H. Williams</small> (11 spp.) ##### ''[[Oliveriana]]'' <small>Rchb. fil.</small> (14 spp.) ##### ''[[Systeloglossum]]'' <small>Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Aspasia]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Brassia]]'' <small>R. Br.</small> (67 spp.) ##### ''[[Tolumnia]]'' <small>Raf.</small> (26 spp.) ##### ''[[Erycina]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Rhynchostele]]'' <small>Rchb. fil.</small> (18 spp.) ##### ''[[Notyliopsis]]'' <small>P. Ortiz</small> (1 sp.) ##### ''[[Zelenkoa]]'' <small>Chase & Williams</small> (1 sp.) ##### ''[[Gomesa]]'' <small>R. Br.</small> (139 spp.) ##### ''[[Solenidium]]'' <small>Lindl.</small> (3 spp.) ##### ''[[Capanemia]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (17 spp.) ##### ''[[Plectrophora]]'' <small>H. Focke</small> (9 spp.) ##### ''[[Leochilus]]'' <small>Knowles & Westc.</small> (14 spp.) ##### ''[[Pterostemma]]'' <small>Kraenzl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Schunkea]]'' <small>Senghas</small> (1 sp.) ##### ''[[Suarezia]]'' <small>Dodson</small> (1 sp.) ##### ''[[Sanderella]]'' <small>Kuntze</small> (2 spp.) ##### ''[[Rodriguezia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (48 spp.) ##### ''[[Seegeriella]]'' <small>Senghas</small> (3 spp.) ##### ''[[Warmingia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (4 spp.) ##### ''[[Macradenia]]'' <small>R. Br.</small> (10 spp.) ##### ''[[Trizeuxis]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Macroclinium]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (48 spp.) ##### ''[[Santanderella]]'' <small>P. Ortiz</small> (1 sp.) ##### ''[[Cypholoron]]'' <small>Dodson & Dressler</small> (2 spp.) ##### ''[[Notylia]]'' <small>Lindl.</small> (52 spp.) ##### ''[[Polyotidium]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Sutrina]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Ionopsis]]'' <small>Kunth</small> (7 spp.) ##### ''[[Comparettia]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (88 spp.) ##### ''[[Quekettia]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Archivea]]'' <small>Christenson & Jenny</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Eriopsidinae]]'' <small>Szlach.</small> ##### ''[[Eriopsis]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Maxillariinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Maxillaria]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (661 spp.) ##### ''[[Neomoorea]]'' <small>Rolfe</small> (1 sp.) ##### ''[[Lycaste]]'' <small>Lindl.</small> (50 spp.) ##### ''[[Anguloa]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (9 spp.) ##### ''[[Sudamerlycaste]]'' <small>Archila</small> (49 spp.) ##### ''[[Xylobium]]'' <small>Lindl.</small> (34 spp.) ##### ''[[Scuticaria]]'' <small>Lindl.</small> (12 spp.) ##### ''[[Rudolfiella]]'' <small>Hoehne</small> (7 spp.) ##### ''[[Bifrenaria]]'' <small>Lindl.</small> (23 spp.) ##### ''[[Guanchezia]]'' <small>G. A. Romero & Carnevali</small> (1 sp.) ##### ''[[Horvatia]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Teuscheria]]'' <small>Garay</small> (10 spp.) #### Subtribus ''[[Zygopetalinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Zygopetalum]]'' <small>Hook.</small> (12 spp.) ##### ''[[Cryptarrhena]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dichaea]]'' <small>Lindl.</small> (131 spp.) ##### ''[[Benzingia]]'' <small>Dodson</small> (11 spp.) ##### ''[[Chaubardiella]]'' <small>Garay</small> (8 spp.) ##### ''[[Stenia]]'' <small>Lindl.</small> (23 spp.) ##### ''[[Huntleya]]'' <small>Bateman ex Lindl.</small> (15 spp.) ##### ''[[Kefersteinia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (60 spp.) ##### ''[[xAckersteinia]]'' <small>Neudecker</small> (0 sp.) ##### ''[[Stenotyla]]'' <small>Dressler</small> (8 spp.) ##### ''[[Cochleanthes]]'' <small>Raf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Warszewiczella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (10 spp.) ##### ''[[Pescatoria]]'' <small>Rchb. fil.</small> (22 spp.) ##### ''[[Euryblema]]'' <small>Dressler</small> (2 spp.) ##### ''[[Chondroscaphe]]'' <small>(Dressler) Senghas & Gerlach</small> (14 spp.) ##### ''[[Daiotyla]]'' <small>Dressler</small> (5 spp.) ##### ''[[Echinorhyncha]]'' <small>Dressler</small> (5 spp.) ##### ''[[Aetheorhyncha]]'' <small>Dressler</small> (1 sp.) ##### ''[[Ixyophora]]'' <small>Dressler</small> (8 spp.) ##### ''[[Chondrorhyncha]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Pridgeonia]]'' <small>Pupulin</small> (1 sp.) ##### ''[[Cheiradenia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Warreella]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Warreopsis]]'' <small>Garay</small> (4 spp.) ##### ''[[Vargasiella]]'' <small>C. Schweinf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Warrea]]'' <small>Lindl.</small> (3 spp.) ##### ''[[Otostylis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Paradisanthus]]'' <small>Rchb. fil.</small> (4 spp.) ##### ''[[Hoehneella]]'' <small>Ruschi</small> (2 spp.) ##### ''[[Koellensteinia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (19 spp.) ##### ''[[Galeottia]]'' <small>A. Rich.</small> (12 spp.) ##### ''[[Batemannia]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Zygosepalum]]'' <small>Rchb. fil.</small> (8 spp.) ##### ''[[Chaubardia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Neogardneria]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Aganisia]]'' <small>Lindl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Promenaea]]'' <small>Lindl.</small> (19 spp.) ##### ''[[Pabstia]]'' <small>Garay</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Stanhopeinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Braemia]]'' <small>Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Paphinia]]'' <small>Lindl.</small> (16 spp.) ##### ''[[Horichia]]'' <small>Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Houlletia]]'' <small>Brongn.</small> (10 spp.) ##### ''[[Schlimmia]]'' <small>Planch. & Linden</small> (2 spp.) ##### ''[[Trevoria]]'' <small>F. Lehm.</small> (6 spp.) ##### ''[[Cirrhaea]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Gongora]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (75 spp.) ##### ''[[Acineta]]'' <small>Lindl.</small> (13 spp.) ##### ''[[Lueddemannia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Lacaena]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Vasqueziella]]'' <small>Dodson</small> (1 sp.) ##### ''[[Polycycnis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (18 spp.) ##### ''[[Lueckelia]]'' <small>Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Kegeliella]]'' <small>Mansf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Soterosanthus]]'' <small>Lehm. ex Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Stanhopea]]'' <small>Frost ex Hook.</small> (78 spp.) ##### ''[[Embreea]]'' <small>Dodson</small> (1 sp.) ##### ''[[Sievekingia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (11 spp.) ##### ''[[Coryanthes]]'' <small>Hook.</small> (65 spp.) #### Subtribus ''[[Coeliopsidinae]]'' <small>Szlach.</small> ##### ''[[Coeliopsis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lycomormium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Peristeria]]'' <small>Hook.</small> (10 spp.) ### Tribus ''[[Epidendreae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Agrostophyllinae]]'' ##### ''[[Agrostophyllum]]'' <small>Blume</small> (141 spp.) ##### ''[[Earina]]'' <small>Lindl</small>. (8 spp.) #### Subtribus ''[[Ponerinae (Plantae)|Ponerinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Ponera]]'' <small>Lindl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Nemaconia]]'' <small>Knowles & Westc.</small> (6 spp.) ##### ''[[Helleriella]]'' <small>A. D. Hawkes</small> (2 spp.) ##### ''[[Isochilus]]'' <small>R. Br.</small> (14 spp.) #### Subtribus ''[[Calypsoinae]]'' ##### ''[[Ephippianthus]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dactylostalix]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Calypso]]'' <small>Salisb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tipularia]]'' <small>Nutt.</small> (7 spp.) ##### ''[[Changnienia]]'' <small>Chien</small> (2 spp.) ##### ''[[Govenia]]'' <small>Lindl.</small> (30 spp.) ##### ''[[Aplectrum]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cremastra]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oreorchis]]'' <small>Lindl.</small> (18 spp.) ##### ''[[Corallorhiza]]'' <small>Châtel.</small> (15 spp.) ##### ''[[Yoania]]'' <small>Maxim.</small> (4 spp.) ##### ''[[Danxiaorchis]]'' <small>J. W. Zhai et al.</small> (2 spp.) ##### ''[[Coelia]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Chysidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Chysis]]'' <small>Lindl.</small> (15 spp.) #### Subtribus ''[[Bletiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Bletia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (55 spp.) #### Subtribus ''[[Laeliinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Meiracyllium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Orleanesia]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Jacquiniella]]'' <small>Schltr.</small> (12 spp.) ##### ''[[Scaphyglottis]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (84 spp.) ##### ''[[Nidema]]'' <small>Britton & Millsp.</small> (2 spp.) ##### ''[[Domingoa]]'' <small>Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Arpophyllum]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (5 spp.) ##### ''[[Alamania]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (1 sp.) ##### ''[[Isabelia]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (3 spp.) ##### ''[[xIsanitella]]'' <small>Leinig</small> (0 sp.) ##### ''[[Loefgrenianthus]]'' <small>Hoehne</small> (1 sp.) ##### ''[[Homalopetalum]]'' <small>Rolfe</small> (8 spp.) ##### ''[[Pygmaeorchis]]'' <small>Brade</small> (2 spp.) ##### ''[[Epidendrum]]'' <small>L.</small> (1822 spp.) ##### ''[[Microepidendrum]]'' <small>Brieger</small> (5 spp.) ##### ''[[Dimerandra]]'' <small>Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Barkeria]]'' <small>Knowles & Westc.</small> (19 spp.) ##### ''[[Acrorchis]]'' <small>Dressler</small> (1 sp.) ##### ''[[Tetramicra]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Artorima]]'' <small>Dressler & G. E. Pollard</small> (2 spp.) ##### ''[[Hagsatera]]'' <small>R. González</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudolaelia]]'' <small>Porto & Brade</small> (23 spp.) ##### ''[[Leptotes]]'' <small>Lindl.</small> (9 spp.) ##### ''[[Dinema]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Oestlundia]]'' <small>W. E. Higgins</small> (5 spp.) ##### ''[[Amoana]]'' <small>Leopardi & Carnevali</small> (2 spp.) ##### ''[[Encyclia]]'' <small>Hook.</small> (194 spp.) ##### ''[[Prosthechea]]'' <small>Knowles & Westc.</small> (133 spp.) ##### ''[[Psychilis]]'' <small>Raf.</small> (15 spp.) ##### ''[[Caularthron]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cattleya]]'' <small>Lindl.</small> (140 spp.) ##### ''[[Guarianthe]]'' <small>Dressler & W. E. Higgins</small> (4 spp.) ##### ''[[Broughtonia]]'' <small>R. Br.</small> (6 spp.) ##### ''[[Quisqueya]]'' <small>Dod</small> (4 spp.) ##### ''[[Schomburgkia]]'' <small>Lindl.</small> (21 spp.) ##### ''[[xSchombolaelia]]'' (0 sp.) ##### ''[[Laelia]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Adamantinia]]'' <small>van den Berg & C. N. Gonç.</small> (1 sp.) ##### ''[[Myrmecophila]]'' <small>Rolfe</small> (9 spp.) ##### ''[[Rhyncholaelia]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Brassavola]]'' <small>R. Br.</small> (15 spp.) ##### ''[[Constantia]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Pleurothallidinae]]'' <small>Lindl. ex G. Don</small> ##### ''[[Neocogniauxia]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dilomilis]]'' <small>Raf.</small> (5 spp.) ##### ''[[Tomzanonia]]'' <small>Nir</small> (1 sp.) ##### ''[[Brachionidium]]'' <small>Lindl.</small> (83 spp.) ##### ''[[Atopoglossum]]'' <small>Luer</small> (3 spp.) ##### ''[[Sansonia]]'' <small>Chiron</small> (2 spp.) ##### ''[[Octomeria]]'' <small>R. Br.</small> (142 spp.) ##### ''[[Dresslerella]]'' <small>Luer</small> (14 spp.) ##### ''[[Myoxanthus]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (51 spp.) ##### ''[[Echinosepala]]'' <small>Pridgeon & M. W. Chase</small> (17 spp.) ##### ''[[Pupulinia]]'' <small>Karremans & Bogarín</small> (1 sp.) ##### ''[[Restrepiella]]'' <small>Garay & Dunst.</small> (5 spp.) ##### ''[[Barbosella]]'' <small>Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Restrepia]]'' <small>Kunth</small> (63 spp.) ##### ''[[Pleurothallopsis]]'' <small>Porto & Brade</small> (20 spp.) ##### ''[[Chamelophyton]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Acianthera]]'' <small>Scheidw.</small> (303 spp.) ##### ''[[Lankesteriana]]'' <small>Karremans</small> (24 spp.) ##### ''[[Zootrophion]]'' <small>Luer</small> (31 spp.) ##### ''[[Trichosalpinx]]'' <small>Luer</small> (31 spp.) ##### ''[[Tubella]]'' <small>(Luer) Archila</small> (73 spp.) ##### ''[[Pseudolepanthes]]'' <small>(Luer) Archila</small> (11 spp.) ##### ''[[Pendusalpinx]]'' <small>Karremans & Mel. Fernández</small> (7 spp.) ##### ''[[Opilionanthe]]'' <small>Karremans & Bogarín</small> (2 spp.) ##### ''[[Gravendeelia]]'' <small>Bogarín & Karremans</small> (1 sp.) ##### ''[[Stellamaris]]'' <small>Mel. Fernández & Bogarín</small> (1 sp.) ##### ''[[Anathallis]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (121 spp.) ##### ''[[Lepanthopsis]]'' <small>(Cogn.) Ames</small> (49 spp.) ##### ''[[Lepanthes]]'' <small>Sw.</small> (1131 spp.) ##### ''[[Draconanthes]]'' <small>(Luer) Luer</small> (6 spp.) ##### ''[[Frondaria]]'' <small>Luer</small> (2 spp.) ##### ''[[Trisetella]]'' <small>Luer</small> (28 spp.) ##### ''[[Dracula]]'' <small>Luer</small> (145 spp.) ##### ''[[Porroglossum]]'' <small>Schltr.</small> (56 spp.) ##### ''[[Masdevallia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (640 spp.) ##### ''[[Diodonopsis]]'' <small>Pridgeon & M. W. Chase</small> (4 spp.) ##### ''[[Phloeophila]]'' <small>Hoehne & Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Luerella]]'' <small>Braas</small> (1 sp.) ##### ''[[Ophidion]]'' <small>Luer</small> (15 spp.) ##### ''[[Andreettaea]]'' <small>Luer</small> (1 sp.) ##### ''[[Andinia]]'' <small>(Luer) Luer</small> (81 spp.) ##### ''[[Dryadella]]'' <small>Luer</small> (61 spp.) ##### ''[[Specklinia]]'' <small>Lindl.</small> (111 spp.) ##### ''[[Muscarella]]'' <small>Luer</small> (56 spp.) ##### ''[[Scaphosepalum]]'' <small>Pfitzer</small> (54 spp.) ##### ''[[Platystele]]'' <small>Schltr.</small> (120 spp.) ##### ''[[Teagueia]]'' <small>(Luer) Luer</small> (18 spp.) ##### ''[[Stelis]]'' <small>Sw.</small> (1335 spp.) ##### ''[[Pleurothallis]]'' <small>R. Br.</small> (535 spp.) ##### ''[[Pabstiella]]'' <small>Brieger & Senghas</small> (147 spp.) ##### ''[[Madisonia]]'' <small>Luer</small> (7 spp.) # '''Familia ''[[Boryaceae]]''''' <small>M. W. Chase</small> (13 spp.) ## ''[[Alania (Plantae)|Alania]]'' <small>Endl.</small> (1 sp.) ## ''[[Borya]]'' <small>Labill.</small> (12 spp.) # '''Family ''[[Blandfordiaceae]]''''' <small>R. Dahlgren & Clifford</small> (4 spp.) ## ''[[Blandfordia]]'' <small>Sm.</small> (4 spp.) # '''Familia ''[[Asteliaceae]]''''' <small>Dumort.</small> (37 spp.) ## ''[[Neoastelia]]'' <small>J. B. Williams</small> (1 sp.) ## ''[[Milligania]]'' <small>Hook. fil.</small> (5 spp.) ## ''[[Astelia]]'' <small>Banks & Sol. ex R. Br.</small> (31 spp.) # '''Familia ''[[Lanariaceae]]''''' <small>H. Huber ex R. Dahlgren</small> (1 sp.) ## ''[[Lanaria]]'' <small>Aiton</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Hypoxidaceae]]''''' <small>R. Br.</small> (171 spp.) ## ''[[Empodium]]'' <small>Salisb.</small> (7 spp.) ## ''[[Spiloxene]]'' <small>Salisb.</small> (3 spp.) ## ''[[Pauridia]]'' <small>Harv.</small> (35 spp.) ## ''[[Rhodohypoxis]]'' <small>Nel</small> (6 spp.) ## ''[[Hypoxis]]'' <small>L.</small> (88 spp.) ## ''[[Sinocurculigo]]'' <small>Z. J. Liu, L. J. Chen & K. Wei Liu</small> (1 sp.) ## ''[[Molineria]]'' <small>Colla</small> (10 spp.) ## ''[[Curculigo]]'' <small>Gaertn.</small> (18 spp.) ## ''[[Hypoxidia]]'' <small>Friedmann</small> (2 spp.) ## ''[[Neofriedmannia]]'' <small>Kocyan & Wiland</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Tecophilaeaceae]]''''' <small>Leyb.</small> (26 spp.) ## Subfamilia ''[[Tecophilaeoideae]]'' <small>Reveal</small> ### ''[[Conanthera]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (5 spp.) ### ''[[Tecophilaea]]'' <small>Bertero ex Colla</small> (2 spp.) ### ''[[Zephyra]]'' <small>D. Don</small> (2 spp.) ### ''[[Odontostomum]]'' <small>Torr.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Wallerioideae]]'' <small>R. Dahlgren</small> ### Kabuyea <small>Brummitt</small> (1 sp.) ### Cyanastrum <small>Oliv.</small> (3 spp.) ### Walleria <small>J. Kirk</small> (3 spp.) ### Eremiolirion <small>J. C. Manning & F. Forest</small> (1 sp.) ### Cyanella <small>Royen ex L.</small> (8 spp.) # '''Familia ''[[Doryanthaceae]]''''' <small>R. Dahlgren & Clifford</small> (2 spp.) ### Doryanthes Corrêa (2 spp.) # '''Familia ''[[Ixioliriaceae]]''''' <small>(Pax) Nakai</small> (4 spp.) ### Ixiolirion Fisch. ex Herb. (4 spp.) # '''Familia ''[[Iridaceae]]''''' <small>Juss.</small> (2579 spp.) ## Subfamilia Isophysidoideae Takht. ex Thorne & Reveal 134.1001 Genus Isophysis T. Moore (1 sp.) ## Subfamilia Patersonioideae Goldblatt 134.2001 Genus Patersonia R. Br. (23 spp.) ## Subfamilia Geosiridoideae Goldblatt & J. C. Manning 134.3001 Genus Geosiris Baill. (3 spp.) ## Subfamilia Aristeoideae Vines 134.4001 Genus Aristea Sol. ex Aiton (61 spp.) ## Subfamilia Nivenioideae Schulze ex Goldblatt 134.5001 Genus Nivenia Vent. (11 spp.) 134.5002 Genus Witsenia Thunb. (1 sp.) 134.5003 Genus Klattia Baker (3 spp.) ## Subfamilia Crocoideae Burnett 134.6100 Tribus Tritoniopsideae Goldblatt & J. C. Manning 134.6101 Genus Tritoniopsis L. Bolus (25 spp.) 134.6102 Genus Melasphaerula Ker Gawl. (1 sp.) ### Tribus Gladioleae Dumort. 134.6201 Genus Gladiolus L. (285 spp.) ### Tribus Watsonieae Klatt 134.6301 Genus Micranthus (Pers.) Eckl. (7 spp.) 134.6302 Genus Thereianthus G. J. Lewis (11 spp.) 134.6303 Genus Watsonia Mill. (53 spp.) ### Tribus Pillansieae Goldblatt 134.6401 Genus Pillansia L. Bolus (1 sp.) ### Tribus Freesieae Goldblatt & J. C. Manning 134.6501 Genus Zygotritonia Mildbr. (7 spp.) 134.6502 Genus Xenoscapa (Goldblatt) Goldblatt & Manning (3 spp.) 134.6503 Genus Freesia Eckl. ex Klatt (16 spp.) ### Tribus Ixieae Dumort. #### Subtribus Lapeirousiinae 134.6611 Genus Afrosolen Goldblatt & J. C. Manning (15 spp.) 134.6612 Genus Lapeirousia Pourr. (26 spp.) 134.6613 Genus Codonorhiza Goldblatt & J. C. Manning (7 spp.) 134.6614 Genus Cyanixia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6615 Genus Savannosiphon Goldblatt & Marais (1 sp.) #### Subtribus Tritoniinae 134.6621 Genus Devia Goldblatt & J. C. Manning (1 sp.) 134.6622 Genus Crocosmia Planch. (8 spp.) 134.6623 Genus Radinosiphon N. E. Br. (2 spp.) #### Subtribus Crocinae 134.6631 Genus Romulea Maratti (113 spp.) 134.6632 Genus Crocus L. (241 spp.) 134.6633 Genus Syringodea Hook. fil. (7 spp.) 134.6634 Genus Afrocrocus J. C. Manning & Goldblatt (1 sp.) #### Subtribus Hesperanthinae 134.6641 Genus Hesperantha Ker Gawl. (92 spp.) 134.6642 Genus Geissorhiza Ker Gawl. (102 spp.) #### Subtribus Ixiinae 134.6651 Genus Chasmanthe N. E. Br. (3 spp.) 134.6652 Genus Babiana Ker Gawl. (97 spp.) 134.6653 Genus Duthieastrum M. P. de Vos (1 sp.) 134.6654 Genus Sparaxis Ker Gawl. (16 spp.) 134.6655 Genus Dierama K. Koch (43 spp.) 134.6656 Genus Tritonia Ker Gawl. (29 spp.) 134.6657 Genus Ixia L. (99 spp.) ## Subfamilia incertae sedis 134.6901 Genus Diplarrhena Labill. (2 spp.) ## Subfamilia Iridoideae Eaton ### Tribus Irideae Kitt. #### Subtribus Iridineae 134.7111 Genus Dietes Salisb. (6 spp.) 134.7112 Genus Belamcanda Adans. (1 sp.) 134.7113 Genus Iris L. (316 spp.) 134.7140 Subtribus Ferrariineae 134.7141 Genus Ferraria Burm. ex Mill. (18 spp.) 134.7142 Genus Bobartia L. (16 spp.) 134.7143 Genus Moraea Mill. (231 spp.) ### Tribus Sisyrinchieae Klatt 134.7201 Genus Orthrosanthus Sweet (9 spp.) 134.7202 Genus Libertia Spreng. (17 spp.) 134.7203 Genus Solenomelus Miers (2 spp.) 134.7204 Genus Olsynium Raf. (19 spp.) 134.7205 Genus Tapeinia Comm. ex Juss. (1 sp.) 134.7206 Genus Sisyrinchium L. (205 spp.) ### Tribus Trimezieae Ravenna 134.7301 Genus Pseudiris Chukr & A. Gil (1 sp.) 134.7302 Genus Pseudotrimezia R. C. Foster (28 spp.) 134.7303 Genus Neomarica Sprague (37 spp.) 134.7304 Genus Deluciris A. Gil & Lovo (2 spp.) 134.7305 Genus Trimezia Salisb. ex Herb. (32 spp.) ### Tribus Tigridieae Kitt. 134.7401 Genus Larentia Klatt (3 spp.) 134.7402 Genus Cipura Aubl. (8 spp.) 134.7403 Genus Lethia Ravenna (1 sp.) 134.7404 Genus Salpingostylis Small (1 sp.) 134.7405 Genus Nemastylis Nutt. (8 spp.) 134.7406 Genus Herbertia Sweet (8 spp.) 134.7407 Genus Calydorea Herb. (21 spp.) 134.7408 Genus Cypella Herb. (37 spp.) 134.7409 Genus Sphenostigma Baker (6 spp.) 134.7410 Genus Alophia Herb. (7 spp.) 134.7411 Genus Phalocallis Herb. (6 spp.) 134.7412 Genus Eleutherine Herb. (3 spp.) 134.7413 Genus Hesperoxiphion Baker (5 spp.) 134.7414 Genus Gelasine Herb. (8 spp.) 134.7415 Genus Mastigostyla I. M. Johnst. (29 spp.) 134.7416 Genus Ennealophus N. E. Br. (6 spp.) 134.7417 Genus Cobana Ravenna (1 sp.) 134.7418 Genus Sessilanthera Molseed & Cruden (3 spp.) 134.7419 Genus Tigridia Juss. (58 spp.) # Familia Xeronemataceae M. W. Chase (2 spp.) 135.0001 Genus Xeronema Brongn. & Gris (2 spp.) # Familia Asphodelaceae Juss. (1239 spp.) ## Subfamilia Asphodeloideae Burnett ### Tribus Asphodeleae Lam. & DC. 136.1101 Genus Asphodeline Rchb. (18 spp.) 136.1102 Genus Asphodelus L. (18 spp.) 136.1103 Genus Bulbinella Kunth (25 spp.) 136.1104 Genus Kniphofia Moench (72 spp.) 136.1105 Genus Trachyandra Kunth (61 spp.) 136.1106 Genus Eremurus M. Bieb. (58 spp.) 136.1107 Genus Bulbine Wolf (88 spp.) ### Tribus Aloeae A. Rich. 136.1201 Genus Aloidendron (Berger) Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1202 Genus Kumara Medik. (2 spp.) 136.1203 Genus Haworthia Duval (117 spp.) 136.1204 Genus Aloiampelos Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1205 Genus Aloe L. (563 spp.) 136.1206 Genus Haworthiopsis G. D. Rowley (18 spp.) 136.1207 Genus Gasteria Duval (27 spp.) 136.1208 Genus Astroloba Uitewaal (10 spp.) 136.1209 Genus xAstroworthia G. D. Rowley (0 sp.) 136.1210 Genus Aristaloe Boatwr. & J. C. Manning (1 sp.) 136.1211 Genus Gonialoe (Baker) Boatwr. & J. C. Manning (3 spp.) 136.1212 Genus Tulista Raf. (6 spp.) ## Subfamilia Xanthorrhoeoideae Reveal 136.2001 Genus Xanthorrhoea Sm. (28 spp.) ## Subfamilia Hemerocallidoideae Lindl. ### Tribus Hemerocallideae Duby 136.3101 Genus Simethis Kunth (1 sp.) 136.3102 Genus Hemerocallis L. (15 spp.) ### Tribus Johnsonieae Benth. 136.3201 Genus Hodgsoniola F. Muell. (1 sp.) 136.3202 Genus Tricoryne R. Br. (9 spp.) 136.3203 Genus Corynotheca F. Muell. (6 spp.) 136.3204 Genus Caesia R. Br. (14 spp.) 136.3205 Genus Arnocrinum Endl. & Lehm. ex Lehm. (3 spp.) 136.3206 Genus Hensmania W. Fitzg. (3 spp.) 136.3207 Genus Stawellia F. Muell. (2 spp.) 136.3208 Genus Johnsonia R. Br. (5 spp.) ### Tribus Phormieae Nakai 136.3301 Genus Pasithea D. Don (1 sp.) 136.3302 Genus Phormium J. R. Forst. & G. Forst. (2 spp.) ### Tribus Dianelleae Baker 136.3401 Genus Geitonoplesium A. Cunn. (1 sp.) 136.3402 Genus Agrostocrinum F. Muell. (2 spp.) 136.3403 Genus Herpolirion Hook. fil. (1 sp.) 136.3404 Genus Stypandra R. Br. (2 spp.) 136.3405 Genus Thelionema R. J. F. Hend. (3 spp.) 136.3406 Genus Eccremis Willd. ex Schult. fil. (1 sp.) 136.3407 Genus Dianella Juss. (38 spp.) # Familia Amaryllidaceae J. St.-Hil. (2359 spp.) ## Subfamilia Agapanthoideae Endl. 137.1001 Genus Agapanthus L’Hér. (11 spp.) ## Subfamilia Allioideae Herb. 137.2001 Genus Allium L. (1049 spp.) 137.2002 Genus Milula Prain (1 sp.) ## Subfamilia Tulbaghioideae M. F. Fay & M. W. Chase 137.3001 Genus Tulbaghia L. (29 spp.) ## Subfamilia Gilliesioideae Arn. 137.4001 Genus Solaria Phil. (5 spp.) 137.4002 Genus Gilliesia Lindl. (5 spp.) 137.4003 Genus Miersia Lindl. (5 spp.) 137.4004 Genus Nothoscordum Kunth (93 spp.) 137.4005 Genus Schickendantziella Speg. (1 sp.) 137.4006 Genus Speea Loes. (1 sp.) 137.4007 Genus Tristagma Poepp. (31 spp.) 137.4008 Genus Trichlora Baker (4 spp.) 137.4009 Genus Leucocoryne Lindl. (47 spp.) 137.4010 Genus Atacamallium Nic. García (1 sp.) ## Subfamilia Amaryllidoideae ### Tribus Amaryllideae Dumort. 137.5101 Genus Amaryllis L. (2 spp.) 137.5102 Genus Boophone Herb. (2 spp.) 137.5103 Genus Ammocharis Herb. (7 spp.) 137.5104 Genus Crinum L. (112 spp.) 137.5105 Genus Crossyne Salisb. (2 spp.) 137.5106 Genus Strumaria Jacq. (28 spp.) 137.5107 Genus Nerine Herb. (26 spp.) 137.5108 Genus Hessea Herb. (15 spp.) 137.5109 Genus Brunsvigia Heist. (19 spp.) ### Tribus Cyrtantheae Traub 137.5201 Genus Cyrtanthus Aiton (58 spp.) ### Tribus Calostemmateae D. Müll.-Doblies & U. Müll.-Doblies 137.5301 Genus Calostemma R. Br. (3 spp.) 137.5302 Genus Proiphys Herb. (5 spp.) ### Tribus Haemantheae Hutch. 137.5401 Genus Cryptostephanus Welw. ex Baker (3 spp.) 137.5402 Genus Clivia Lindl. (6 spp.) 137.5403 Genus Scadoxus Raf. (9 spp.) 137.5404 Genus Haemanthus L. (22 spp.) 137.5405 Genus Apodolirion Baker (6 spp.) 137.5406 Genus Gethyllis L. (31 spp.) ### Tribus Lycorideae Nakai 137.5501 Genus Ungernia Bunge (10 spp.) 137.5502 Genus Lycoris Herb. (20 spp.) 137.5503 Genus Shoubiaonia W. H. Qin, W. Q. Meng & Kun Liu (1 sp.) ### Tribus Galantheae Parl. 137.5601 Genus Hannonia Braun-Blanq. & Maire (1 sp.) 137.5602 Genus Lapiedra Lag. (1 sp.) 137.5603 Genus Vagaria Herb. (2 spp.) 137.5604 Genus Acis Salisb. (9 spp.) 137.5605 Genus Leucojum L. (2 spp.) 137.5606 Genus Galanthus L. (24 spp.) ### Tribus Pancratieae Dumort. 137.5701 Genus Pancratium L. (24 spp.) ### Tribus Narcisseae Lam. & DC. 137.5801 Genus Sternbergia Waldst. & Kit. (7 spp.) 137.5802 Genus Narcissus L. (68 spp.) ### Tribus Hippeastreae Herb. ex Sweet 137.5901 Genus Worsleya (Traub) Traub (1 sp.) 137.5902 Genus Cearanthes Ravenna (1 sp.) 137.5903 Genus Griffinia Ker Gawl. (23 spp.) 137.5904 Genus Hyline Herb. (4 spp.) 137.5905 Genus Traubia Moldenke (1 sp.) 137.5906 Genus Phycella Lindl. (15 spp.) 137.5907 Genus Sprekelia Heist. (2 spp.) 137.5908 Genus Rhodophiala C. Presl (9 spp.) 137.5909 Genus Zephyranthes Herb. (195 spp.) 137.5910 Genus Paposoa Nic. García (1 sp.) 137.5911 Genus Eremolirion Nic. García (1 sp.) 137.5912 Genus Hippeastrum Herb. (100 spp.) ### Tribus Eustephieae Hutch. 137.6001 Genus Eustephia Cav. (6 spp.) 137.6002 Genus Chlidanthus Herb. (5 spp.) 137.6003 Genus Hieronymiella Pax (10 spp.) ### Tribus Hymenocallideae Small 137.6101 Genus Pamianthe Stapf (3 spp.) 137.6102 Genus Paramongaia Velarde (5 spp.) 137.6103 Genus Clinanthus Herb. (25 spp.) 137.6104 Genus Hymenocallis Salisb. (62 spp.) 137.6105 Genus Leptochiton Sealy (2 spp.) 137.6106 Genus Ismene Salisb. (11 spp.) 137.6107 Genus Rauhia Traub (5 spp.) 137.6108 Genus Phaedranassa Herb. (10 spp.) ### Tribus Eucharideae Hutch. 137.6201 Genus Plagiolirion Baker (1 sp.) 137.6202 Genus Caliphruria Herb. (4 spp.) 137.6203 Genus xCalicharis Meerow (0 sp.) 137.6204 Genus Eucharis Planch. & Linden (17 spp.) 137.6205 Genus Mathieua Klotzsch (1 sp.) 137.6206 Genus Stenomesson Herb. (17 spp.) 137.6207 Genus Urceolina Rchb. (7 spp.) 137.6208 Genus Eucrosia Ker Gawl. (7 spp.) # Familia Asparagaceae Juss. (3501 spp.) ## Subfamilia Lomandroideae Thorne & Reveal 138.1001 Genus Sowerbaea Sm. (5 spp.) 138.1002 Genus Laxmannia R. Br. (14 spp.) 138.1003 Genus Xerolirion A. S. George (1 sp.) 138.1004 Genus Romnalda P. F. Stevens (3 spp.) 138.1005 Genus Chamaexeros Benth. (4 spp.) 138.1006 Genus Acanthocarpus Lehm. (7 spp.) 138.1007 Genus Lomandra Labill. (58 spp.) 138.1008 Genus Chamaescilla F. Muell. (4 spp.) 138.1009 Genus Cordyline Comm. ex Juss. (24 spp.) 138.1010 Genus Trichopetalum Lindl. (2 spp.) 138.1011 Genus Thysanotus R. Br. (55 spp.) 138.1012 Genus Eustrephus R. Br. ex Ker Gawl. (1 sp.) 138.1013 Genus Dichopogon Kunth (5 spp.) 138.1014 Genus Arthropodium R. Br. (10 spp.) ## Subfamilia Asparagoideae 138.2001 Genus Hemiphylacus S. Watson (5 spp.) 138.2002 Genus Asparagus L. (219 spp.) ## Subfamilia Nolinoideae Nakai ### Tribus Eriospermeae 138.3101 Genus Eriospermum Jacq. (117 spp.) ### Tribus Polygonateae Benth. & Hook. fil. 138.3201 Genus Disporopsis Hance (12 spp.) 138.3202 Genus Maianthemum F. H. Wigg. (40 spp.) 138.3203 Genus Heteropolygonatum M. N. Tamura & Ogisu (13 spp.) 138.3204 Genus Polygonatum Mill. (79 spp.) 138.3205 Genus Theropogon Maxim. (1 sp.) 138.3206 Genus Comospermum Rauschert (1 sp.) ### Tribus Dracaeneae 138.3301 Genus Dracaena Vand. (206 spp.) 138.3302 Genus Chrysodracon P. L. Lu & Morden (6 spp.) ### Tribus Rusceae Dum. 138.3401 Genus Danae Medik. (1 sp.) 138.3402 Genus Semele Kunth (2 spp.) 138.3403 Genus Ruscus L. (6 spp.) ### Tribus Ophiopogoneae 138.3501 Genus Peliosanthes Andrews (61 spp.) 138.3502 Genus Liriope Lour. (8 spp.) 138.3503 Genus Ophiopogon Ker Gawl. (81 spp.) ### Tribus Nolineae 138.3601 Genus Dasylirion Zucc. (23 spp.) 138.3602 Genus Beaucarnea Lem. (13 spp.) 138.3603 Genus Nolina Michx. (36 spp.) ### Tribus Convallarieae Dumort. 138.3701 Genus Speirantha Baker (1 sp.) 138.3702 Genus Convallaria L. (1 sp.) 138.3703 Genus Reineckea Kunth (2 spp.) 138.3704 Genus Rohdea Roth (29 spp.) 138.3705 Genus Tupistra Ker Gawl. (40 spp.) 138.3706 Genus Aspidistra Ker Gawl. (214 spp.) ## Subfamilia Aphyllanthoideae Lindl. 138.4001 Genus Aphyllanthes Tourn. ex L. (1 sp.) ## Subfamilia Agavoideae Herbert ### Tribus Anemarrheneae Reveal 138.5101 Genus Anemarrhena Bunge (1 sp.) ### Tribus Behnieae Reveal 138.5201 Genus Behnia Didr. (1 sp.) ### Tribus Herrerieae Baill. 138.5301 Genus Herreria Ruiz & Pav. (10 spp.) 138.5302 Genus Herreriopsis H. Perrier (1 sp.) 138.5303 Genus Clara Kunth (3 spp.) ### Tribus Anthericeae 138.5401 Genus Anthericum L. (7 spp.) 138.5402 Genus Diamena Ravenna (1 sp.) 138.5403 Genus Diora Ravenna (1 sp.) 138.5404 Genus Paradisea Mazzuc. (2 spp.) 138.5405 Genus Trihesperus Herb. (2 spp.) 138.5406 Genus Diuranthera Hemsl. (4 spp.) 138.5407 Genus Hagenbachia Nees & Mart. (6 spp.) 138.5408 Genus Chlorophytum Ker Gawl. (202 spp.) 138.5409 Genus Leucocrinum Nutt. ex A. Gray (1 sp.) 138.5410 Genus Echeandia Ortega (95 spp.) ### Tribus Hesperocalleae ined. 138.5501 Genus Hesperocallis A. Gray (1 sp.) ### Tribus Chlorogaleae ined. 138.5601 Genus Hosta Tratt. (47 spp.) 138.5602 Genus Eremocrinum M. E. Jones (1 sp.) 138.5603 Genus Chlorogalum (Lindl.) Kunth (3 spp.) 138.5604 Genus Hooveria D. W. Taylor & D. J. Keil (2 spp.) 138.5605 Genus Schoenolirion Torr. ex Durand (3 spp.) 138.5606 Genus Hastingsia S. Watson (3 spp.) 138.5607 Genus Camassia Lindl. (6 spp.) ### Tribus Agaveae Dumort. 138.5701 Genus Hesperoyucca (Engelm.) Trel. (2 spp.) 138.5702 Genus Hesperaloe Engelm. (7 spp.) 138.5703 Genus Yucca L. (52 spp.) 138.5704 Genus Beschorneria Kunth (7 spp.) 138.5705 Genus Furcraea Vent. (24 spp.) 138.5706 Genus Agave L. (281 spp.) ## Subfamilia Brodiaeoideae Traub 138.6001 Genus Androstephium Torr. (2 spp.) 138.6002 Genus Muilla S. Watson (5 spp.) 138.6003 Genus Bloomeria Kellogg (2 spp.) 138.6004 Genus Triteleia Douglas ex Lindl. (16 spp.) 138.6005 Genus Triteleiopsis Hoover (1 sp.) 138.6006 Genus Dichelostemma Kunth (5 spp.) 138.6007 Genus Brodiaea Sm. (18 spp.) 138.6008 Genus Jaimehintonia B. L. Turner (1 sp.) 138.6009 Genus Petronymphe H. E. Moore (2 spp.) 138.6010 Genus Bessera Schult. fil. (5 spp.) 138.6011 Genus Xochiquetzallia J. Gut. (4 spp.) 138.6012 Genus Dandya H. E. Moore (1 sp.) 138.6013 Genus Milla Cav. (10 spp.) ## Subfamilia Scilloideae Burnett ### Tribus Oziroëeae M. W. Chase, Reveal & M. F. Fay 138.7101 Genus Oziroe Raf. (5 spp.) ### Tribus Dipcadieae Speta ex J. C. Manning & Goldblatt 138.7201 Genus Pseudogaltonia Kuntze (2 spp.) 138.7202 Genus Dipcadi Medicus (44 spp.) 138.7203 Genus Battandiera Maire (10 spp.) 138.7204 Genus Trimelopter Raf. (12 spp.) 138.7205 Genus Albuca L. (116 spp.) 138.7206 Genus Iosanthus Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter, Slade & Wetschnig (1 sp.) 138.7207 Genus Coilonox Raf. (24 spp.) 138.7208 Genus Stellarioides Medicus (9 spp.) 138.7209 Genus Galtonia Decne. (5 spp.) 138.7210 Genus Ethesia Raf. (5 spp.) 138.7211 Genus Eliokarmos Raf. (36 spp.) 138.7212 Genus Avonsera Speta (1 sp.) 138.7213 Genus Neopatersonia Schönl. (4 spp.) 138.7214 Genus EIsiea F. M. Leight. (1 sp.) 138.7215 Genus Nicipe Raf. (44 spp.) 138.7216 Genus Cathissa Salisb. (3 spp.) 138.7217 Genus Melomphis Raf. (3 spp.) 138.7218 Genus Loncomelos Raf. (27 spp.) 138.7219 Genus Ornithogalum L. (104 spp.) ### Tribus Urgineeae Rouy 138.7301 Genus Bowiea Haw. ex Hook. fil. (1 sp.) 138.7302 Genus Schizobasis Baker (5 spp.) 138.7303 Genus Mucinaea M. Pinter, Mart.-Azorín, U. Müll.-Doblies, D. Müll.-Doblies, Pfosser & Wetschnig (1 sp.) 138.7304 Genus Rhodocodon Baker (19 spp.) 138.7305 Genus Austronea Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (19 spp.) 138.7306 Genus Tenicroa Raf. (12 spp.) 138.7307 Genus Drimia Jacq. (105 spp.) 138.7308 Genus Zingela N. R. Crouch, Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & M. Á. Alonso (1 sp.) 138.7309 Genus Sagittanthera Mart.-Azorín, M. B. Crespo, A. P. Dold & van Jaarsv. (1 sp.) 138.7310 Genus Aulostemon Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (1 sp.) 138.7311 Genus Fusifilum Raf. (15 spp.) ### Tribus Massonieae Baker 138.7401 Genus Schizocarphus Van der Merwe (1 sp.) 138.7402 Genus Ledebouria Roth (102 spp.) 138.7403 Genus Eucomis L’Hér. (12 spp.) 138.7404 Genus Spetaea Wetschnig & Pfosser (1 sp.) 138.7405 Genus Daubenya Lindl. (8 spp.) 138.7406 Genus Veltheimia Gled. (2 spp.) 138.7407 Genus Lachenalia Jacq. (138 spp.) 138.7408 Genus Namophila U. Müll.-Doblies & D. Müll.-Doblies (1 sp.) 138.7409 Genus Massonia Thunb. ex L. fil. (26 spp.) ### Tribus Pseudoprospereae Manning & Goldblatt 138.7501 Genus Pseudoprospero Speta (1 sp.) ### Tribus Hyacintheae Dumort. 138.7601 Genus Barnardia Lindl. (1 sp.) 138.7602 Genus Zagrosia Speta (1 sp.) 138.7603 Genus Alrawia (Wendelbo) K. Perss. & Wendelbo (2 spp.) 138.7604 Genus Puschkinia Adams (8 spp.) 138.7605 Genus Brimeura Salisb. (3 spp.) 138.7606 Genus Hyacinthus L. (1 sp.) 138.7607 Genus Pseudomuscari Garbari & Greuter (8 spp.) 138.7608 Genus Fessia Speta (13 spp.) 138.7609 Genus Hyacinthoides Heist. ex Fabr. (12 spp.) 138.7610 Genus Leopoldia Herb. (32 spp.) 138.7611 Genus Prospero Salisb. (15 spp.) 138.7612 Genus Hyacinthella Schur (19 spp.) 138.7613 Genus Muscari Tourn. ex Mill. (56 spp.) 138.7614 Genus Bellevalia Lapeyr. (77 spp.) 138.7615 Genus Scilla L. (66 spp.) {{div col end}} {| style="background:#EEE9E9;" border="1" | align="left" | # ''[[Amaryllidaceae]]'' <small>Jaume St.-Hil.</small>, 80 rodova, 2 258 vrsta<ref>[http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Amaryllidaceae/ The Plant List Amaryllidaceae]</ref> # ''[[Asparagaceae]]'' <small>Juss.</small>, 128 rodova, 2 929 vrsta # ''[[Asphodelaceae]]'' (''[[Xanthorrhoeaceae]]'') <small>Dum.</small> 34 roda, 1,236 vrsta # ''[[Asteliaceae]]'' <small>Dum.</small> 4 roda, 37 vrsta # ''[[Blandfordiaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Boryaceae]]'' <small>(Baker) M.W. Chase, P.J. Rudall & Conran</small>, 2 roda, 12 vrsta # ''[[Doryanthaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 2 vrste # ''[[Hypoxidaceae]]'' <small>R.Br.</small>, 10 rodova, 154 vrste # ''[[Iridaceae]]'' <small>Juss.</small>, 68 rodova s 2 528 vrsta # ''[[Ixioliriaceae]]'' <small>T. Nakai</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Lanariaceae]]'' <small>R. Dahlgren & A. E. van Wyk</small>, 1 rod, 1 vrsta # ''[[Orchidaceae]]'' <small>Juss.</small>, 899 rodova, 27 801 vrsta # ''[[Tecophilaeaceae]]'' <small>Leybold</small>, 9 rodova, 26 vrsta # ''[[Xeronemataceae]]'' <small>M.W. Chase, P.J. Rudall & M.F. Fay</small>, 1 rod, 2 vrste |} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat|Asparagales}} [[Kategorija:Šparogolike| ]] [[Kategorija:Jednosupnice]] aq1dy65u8muphv4420k5ma1d49x4j8x 6447124 6447113 2022-08-20T20:41:56Z Zeljko 1196 /* Porodice i rodovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Šparogolike'' | slika = Asperge in bloei Asparagus officinalis.jpg | slika_širina = 300px | slika_opis = ''[[Asparagus officinalis]]'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = '''Asparagales''' | ordo_autorstvo = <small>[[Johann Heinrich Friedrich Link|Link]]</small> }} [[Datoteka:Ophiopogon bodinieri - Kunming Botanical Garden - DSC03002.JPG|mini|''[[Ophiopogon bodinieri]]''.]] '''Asparagales''', biljni red iz razreda [[Liliopsida]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |journal= |access-date=24. svibnja 2012. |archive-date=13. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210313021641/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |url-status=dead }}</ref> kojemu (po jednom sistemu) pripada preko 36 600 vrsta u 14 niže navedenih porodica.<ref>[http://www.ucmp.berkeley.edu/monocots/liliflorae/asparagales.html Asparagales]</ref> == Porodice i rodovi == {{div col|cols=2}} # '''Familia ''[[Orchidaceae]]''''' <small>Juss.</small> (30739 spp.) ## Subfamilia ''[[Apostasioideae]]'' <small>(Lindl.) Horan.</small> ### ''[[Apostasia]]'' <small>Blume</small> (9 spp.) ### ''[[Neuwiedia]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) ## Subfamilia ''[[Vanilloideae]]'' <small>Szlach.</small> ### Tribus ''[[Pogonieae]]'' <small>Pfetzer ex Garay & Dunst.</small> #### ''[[Duckeella]]'' <small>Porto & Brade</small> (8 spp.) #### ''[[Pogonia]]'' <small>Juss.</small> (5 spp.) #### ''[[Cleistesiopsis]]'' <small>Pansarin & F. Barros</small> (3 spp.) #### ''[[Cleistes]]'' <small>Rich.</small> (48 spp.) #### ''[[Isotria]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Vanilleae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Epistephium]]'' <small>Kunth</small> (28 spp.) #### ''[[Clematepistephium]]'' <small>N. Hallé</small> (1 sp.) #### ''[[Eriaxis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Lecanorchis]]'' <small>Blume</small> (22 spp.) #### ''[[Vanilla]]'' <small>Mill.</small> (138 spp.) #### ''[[Cyrtosia]]'' <small>Blume</small> (7 spp.) #### ''[[Galeola]]'' <small>Lour.</small> (5 spp.) #### ''[[Erythrorchis]]'' <small>Blume</small> (2 spp.) #### ''[[Pseudovanilla]]'' <small>Garay</small> (8 spp.) ## Subfamilia ''[[Cypripedioideae]]'' <small>Lindl. ex Endl.</small> ### ''[[Selenipedium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (12 spp.) ### ''[[Cypripedium]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ### ''[[Phragmipedium]]'' <small>Rolfe</small> (27 spp.) ### ''[[Mexipedium]]'' <small>V. A. Albert & M. W. Chase</small> (1 sp.) ### ''[[Paphiopedilum]]'' <small>Pfitzer</small> (104 spp.) ## Subfamilia ''[[Orchidoideae]]'' <small>Eaton</small> ### Tribus ''[[Codonorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Codonorchis]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Orchideae]]'' <small>Small</small> #### Subtribus ''[[Huttonaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Huttonaea]]'' <small>Harv.</small> (5 spp.) ##### ''[[Pachites]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Brownleeinae]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> ##### ''[[Brownleea]]'' <small>Harv. ex Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Disperis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Coryciinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pterygodium]]'' <small>Sw.</small> (19 spp.) ##### ''[[Corycium]]'' <small>Sw.</small> (13 spp.) ##### ''[[Evotella]]'' <small>Kurzweil & H. P. Linder</small> (2 spp.) ##### ''[[Ceratandra]]'' <small>Eckl. ex F. A. Bauer</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Disinae]]'' <small>Lindl. ex Benth.</small> ##### ''[[Disa]]'' <small>Bergius</small> (184 spp.) #### Subtribus ''[[Satyriinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Satyrium]]'' <small>Sw.</small> (91 spp.) #### Subtribus ''[[Habenariinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Herminium]]'' <small>L.</small> (51 spp.) ##### ''[[Hsenhsua]]'' <small>X. H. Jin, Schuit. & W. T. Jin</small> (1 sp.) ##### ''[[xHerminorchis]]'' <small>P. Fourn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Tylostigma]]'' <small>Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Oligophyton]]'' <small>H. P. Linder</small> (1 sp.) ##### ''[[Benthamia]]'' <small>A. Rich.</small> (32 spp.) ##### ''[[Pecteilis]]'' <small>Raf.</small> (10 spp.) ##### ''[[Gennaria]]'' <small>Parl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Peristylus]]'' <small>Blume</small> (101 spp.) ##### ''[[Stenoglottis]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Habenaria]]'' <small>Willd.</small> (899 spp.) ##### ''[[Odisha]]'' <small>S. Misra</small> (2 spp.) ##### ''[[Centrostigma]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Bonatea]]'' <small>Willd.</small> (13 spp.) ##### ''[[Cynorkis]]'' <small>Thouars</small> (180 spp.) ##### ''[[Thulinia]]'' <small>P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Veyretella]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (2 spp.) ##### ''[[Cooktownia]]'' <small>D. L. Jones</small> (1 sp.) ##### ''[[Platycoryne]]'' <small>Rchb. fil.</small> (21 spp.) ##### ''[[Aziza]]'' <small>Farminhão & D´haijère</small> (1 sp.) ##### ''[[Megalorchis]]'' <small>H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Diplomeris]]'' <small>D. Don</small> (3 spp.) ##### ''[[Roeperocharis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (9 spp.) ##### ''[[Holothrix]]'' <small>Rich.</small> (45 spp.) ##### ''[[Brachycorythis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Neobolusia]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Schizochilus]]'' <small>Sond.</small> (11 spp.) ##### ''[[Dracomonticola]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Orchidinae]]'' <small>Dressler & Dodson ex Reveal</small> ##### ''[[Neotinea]]'' <small>Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chamorchis]]'' <small>Rich.</small> (1 sp.) ##### ''[[Steveniella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Himantoglossum]]'' <small>W. D. J. Koch</small> (10 spp.) ##### ''[[xOrchimantoglossum]]'' <small>Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Ophrys]]'' <small>L.</small> (84 spp.) ##### ''[[Serapias]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ##### ''[[xSerapicamptis]]'' <small>Godfery</small> (3 spp.) ##### ''[[xSerapirhiza]]'' <small>Potucek</small> (0 sp.) ##### ''[[Anacamptis]]'' <small>Rich.</small> (21 spp.) ##### ''[[Orchis]]'' <small>L.</small> (26 spp.) ##### ''[[Traunsteinera]]'' <small>Rchb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudorchis]]'' <small>Ség.</small> (2 spp.) ##### ''[[xPseudorhiza]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudanthera]]'' <small>McKean</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudinium]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Platanthera]]'' <small>Rich.</small> (149 spp.) ##### ''[[Galearis]]'' <small>Raf.</small> (11 spp.) ##### ''[[xDactylanthera]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dactylorhiza]]'' <small>Neck.</small> (53 spp.) ##### ''[[xDactyloglossum]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymnoglossum]]'' <small>Rolfe</small> (0 sp.) ##### ''[[Gymnadenia]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[xGymnigritella]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[Nigritella]]'' <small>Rich.</small> (12 spp.) ##### ''[[xDactylodenia]]'' <small>Garay & H. R. Sweet</small> (3 spp.) ##### ''[[xOrchigymnadenia]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudadenia]]'' <small>P. F. Hunt</small> (1 sp.) ##### ''[[xGymnotraunsteinera]]'' <small>Cif. & Giacom.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymplatanthera]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseuditella]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Sirindhornia]]'' <small>H. A. Pedersen & Suksathan</small> (3 spp.) ##### ''[[Hemipilia]]'' <small>Lindl.</small> (72 spp.) #### Subtribus ''[[Vietorchidinae]]'' <small>Aver.</small> ##### ''[[Silvorchis]]'' <small>J. J. Sm.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Diurideae]]'' <small>Endl. ex Butzin</small> #### Subtribus ''[[Rhizanthellinae]]'' <small>R. S. Rogers</small> ##### ''[[Rhizanthella]]'' <small>R. S. Rogers</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Prasophyllinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Prasophyllum]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) ##### ''[[Genoplesium]]'' <small>R. Br.</small> (59 spp.) ##### ''[[Microtis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) #### Subtribus ''[[Cryptostylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Cryptostylis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) ##### ''[[Coilochilus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Drakaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Chiloglottis]]'' <small>R. Br.</small> (27 spp.) ##### ''[[Drakaea]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Spiculaea]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arthrochilus]]'' <small>F. Muell.</small> (15 spp.) ##### ''[[Paracaleana]]'' <small>Blaxell</small> (14 spp.) ##### ''[[Caleana]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Megastylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Rimacola]]'' <small>Rupp</small> (1 sp.) ##### ''[[Lyperanthus]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ##### ''[[Waireia]]'' <small>D. L. Jones, Clem. & Molloy</small> (1 sp.) ##### ''[[Pyrorchis]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (2 spp.) ##### ''[[Burnettia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Leporella]]'' <small>A. S. George</small> (1 sp.) ##### ''[[Megastylis]]'' <small>(Schltr.) Schltr.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Acianthinae]]'' <small>(Lindl.) Schltr.</small> ##### ''[[Stigmatodactylus]]'' <small>Maxim. ex Makino</small> (26 spp.) ##### ''[[Cyrtostylis]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Acianthus]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[Townsonia]]'' <small>Cheeseman</small> (3 spp.) ##### ''[[Corybas]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) #### Subtribus ''[[Diuridinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Diuris]]'' <small>Sm.</small> (104 spp.) ##### ''[[Orthoceras]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Caladeniinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Aporostylis]]'' <small>Rupp & Hatch</small> (1 sp.) ##### ''[[Adenochilus]]'' <small>Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eriochilus]]'' <small>R. Br.</small> (12 spp.) ##### ''[[Leptoceras]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Praecoxanthus]]'' <small>Hopper & A. P. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Elythranthera]]'' <small>(Lindl.) A. S. George</small> (2 spp.) ##### ''[[Pheladenia]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (1 sp.) ##### ''[[Caladenia]]'' <small>R. Br.</small> (310 spp.) #### Subtribus ''[[Thelymitrinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn</small>. ##### ''[[Calochilus]]'' <small>R. Br.</small> (28 spp.) ##### ''[[Epiblema]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Thelymitra]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (118 spp.) ### Tribus ''[[Cranichideae]]'' <small>(Lindl.) Endl.</small> #### Subtribus ''[[Chloraeinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Chloraea (Plantae)|Chloraea]]'' <small>Lindl.</small> (52 spp.) ##### ''[[Gavilea]]'' <small>Poepp.</small> (17 spp.) ##### ''[[Bipinnula]]'' <small>Comm. ex Juss.</small> (12 spp.) #### Subtribus ''[[Pterostylidinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Pterostylis]]'' <small>R. Br.</small> (311 spp.) ##### ''[[Achlydosa]]'' <small>M. A. Clem. & D. L. Jones</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Physurinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Pachyplectron]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Microchilus]]'' <small>C. Presl</small> (273 spp.) ##### ''[[Erythrodes]]'' <small>Blume</small> (24 spp.) ##### ''[[Goodyera]]'' <small>R. Br.</small> (94 spp.) ##### ''[[Danhatchia]]'' <small>Garay & Christenson</small> (3 spp.) ##### ''[[Gonatostylis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Halleorchis]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (1 sp.) ##### ''[[Platylepis]]'' <small>A. Rich.</small> (20 spp.) ##### ''[[Schuitemania]]'' <small>Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Orchipedum]]'' <small>Breda, Kuhl & Hasselt</small> (3 spp.) ##### ''[[Herpysma]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hylophila]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Lepidogyne]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurycentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cystorchis]]'' <small>Blume</small> (19 spp.) ##### ''[[Zeuxinella]]'' <small>Aver.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ludisia]]'' <small>A. Rich.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dossinia]]'' <small>C. Morren</small> (1 sp.) ##### ''[[Macodes]]'' <small>(Blume) Lindl.</small> (12 spp.) ##### ''[[Papuaea]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chamaegastrodia]]'' <small>Makino & F. Maek.</small> (3 spp.) ##### ''[[Cheirostylis]]'' <small>Blume</small> (61 spp.) ##### ''[[Zeuxine]]'' <small>Lindl.</small> (83 spp.) ##### ''[[Hetaeria]]'' <small>Blume</small> (27 spp.) ##### ''[[Rhomboda]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Vrydagzynea]]'' <small>Blume</small> (42 spp.) ##### ''[[Odontochilus]]'' <small>Blume</small> (75 spp.) ##### ''[[Anoectochilus]]'' <small>Blume</small> (48 spp.) ##### ''[[Aenhenrya]]'' <small>Gopalan</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Manniellinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Manniella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Cranichidinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Prescottia]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Galeoglossum]]'' <small>A. Rich. & Galeotti</small> (3 spp.) ##### ''[[Stenoptera]]'' <small>C. Presl</small> (11 spp.) ##### ''[[Gomphichis]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) ##### ''[[Porphyrostachys]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Solenocentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pseudocentrum]]'' <small>Lindl.</small> (16 spp.) ##### ''[[Baskervilla]]'' <small>Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Ponthieva]]'' <small>R. Br.</small> (74 spp.) ##### ''[[Pterichis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Cranichis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) ##### ''[[Fuertesiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Nezahualcoyotlia]]'' <small>R. González</small> (1 sp.) ##### ''[[Altensteinia]]'' <small>Kunth</small> (8 spp.) ##### ''[[Aa (biljni rod)|Aa]]'' <small>Rchb. fil.</small> (25 spp.) ##### ''[[Myrosmodes]]'' <small>Rchb. fil.</small> (17 spp.) #### Subtribus ''[[Discyphinae]]'' ##### ''[[Discyphus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Spiranthinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Cotylolabium]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Stenorrhynchos]]'' Rich.</small> (9 spp.) ##### ''[[Eltroplectris]]'' Raf.</small> (16 spp.) ##### ''[[Mesadenella]]'' Pabst & Garay</small> (11 spp.) ##### ''[[Sacoila]]'' Raf.</small> (9 spp.) ##### ''[[Pteroglossa]]'' Schltr.</small> (16 spp.) ##### ''[[Skeptrostachys]]'' Garay</small> (13 spp.) ##### ''[[Lyroglossa]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cyclopogon]]'' C. Presl</small> (96 spp.) ##### ''[[Hapalorchis]]'' Schltr.</small> (14 spp.) ##### ''[[Pelexia]]'' Poit. ex Rich.</small> (100 spp.) ##### ''[[Sarcoglottis]]'' C. Presl</small> (57 spp.) ##### ''[[Veyretia]]'' Szlach.</small> (10 spp.) ##### ''[[Thelyschista]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Coccineorchis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Odontorrhynchus]]'' <small>M. N. Correa</small> (8 spp.) ##### ''[[Sauroglossum]]'' Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Buchtienia]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Brachystele]]'' Schltr.</small> (23 spp.) ##### ''[[Degranvillea]]'' Determann</small> (1 sp.) ##### ''[[Cybebus]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurystyles]]'' Wawra</small> (24 spp.) ##### ''[[Lankesterella]]'' Ames</small> (9 spp.) ##### ''[[Quechua (biljni rod)|Quechua]]'' <small>Salazar & L. Jost</small> (1 sp.) ##### ''[[Nothostele]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Spiranthes]]'' Rich.</small> (43 spp.) ##### ''[[Dichromanthus]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Deiregyne]]'' Schltr.</small> (25 spp.) ##### ''[[Svenkoeltzia]]'' Burns-Bal.</small> (3 spp.) ##### ''[[Sotoa]]'' Salazar</small> (1 sp.) ##### ''[[Aulosepalum]]'' Garay</small> (9 spp.) ##### ''[[Beloglottis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Mesadenus]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Stalkya]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Funkiella]]'' Schltr.</small> (11 spp.) ##### ''[[Microthelys]]'' Garay</small> (4 spp.) ##### ''[[Schiedeella]]'' Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Greenwoodiella]]'' Salazar, Hern.-López & J. Sharma</small> (3 spp.) ##### ''[[Physogyne]]'' Garay</small> (3 spp.) ##### ''[[Pseudogoodyera]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Aracamunia]]'' Carnevali & I. Ramírez</small> (1 sp.) ##### ''[[Helonoma]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Kionophyton]]'' Garay</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Galeottiellinae]]'' <small>Salazar & M. W. Chase</small> ##### ''[[Galeottiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ## Subfamily ''[[Epidendroideae]]'' <small>Lindl.</small> ### Tribus ''[[Neottieae]]'' <small>Lindl.</small> #### ''[[Neottia]]'' Guett.</small> (78 spp.) #### ''[[Holopogon]]'' Kom. & Nevski</small> (7 spp.) #### ''[[Diplandrorchis]]'' S. C. Chen</small> (1 sp.) #### ''[[Aphyllorchis]]'' Blume</small> (21 spp.) #### ''[[Epipactis]]'' Sw.</small> (65 spp.) #### ''[[Cephalanthera]]'' Rich.</small> (22 spp.) #### ''[[xCephalopactis]]'' Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) #### ''[[Limodorum]]'' Boehm.</small> (2 spp.) #### ''[[Palmorchis]]'' Barb. Rodr.</small> (39 spp.) ### Tribus ''[[Sobralieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Sertifera]]'' <small>Lindl. & Rchb. fil.</small> (10 spp.) #### ''[[Elleanthus]]'' <small>C. Presl</small> (132 spp.) #### ''[[Sobralia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (169 spp.) ### Tribus ''[[Triphoreae]]'' <small>Dressler</small> #### Subtribus ''[[Diceratostelinae]]'' <small>(Dressler) Szlach.</small> ##### ''[[Diceratostele]]'' <small>Summerh.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Triphorinae (Plantae)|Triphorinae]]'' <small>(Dressler) Szlach.</small> ##### ''[[Triphora]]'' Nutt.</small> (23 spp.) ##### ''[[Monophyllorchis]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pogoniopsis]]'' Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Psilochilus]]'' Barb. Rodr.</small> (19 spp.) ### Tribus ''[[Xerorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Xerorchis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Wullschlaegelieae]]'' #### ''[[Wullschlaegelia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Gastrodieae]]'' <small>Lindl.</small> #### ''[[Gastrodia]]'' R. Br.</small> (97 spp.) #### ''[[Uleiorchis]]'' Hoehne</small> (4 spp.) #### ''[[Auxopus]]'' Schltr.</small> (4 spp.) #### ''[[Didymoplexis]]'' Griff.</small> (31 spp.) ### Tribus ''[[Nervilieae]]'' <small>Dressler</small> #### Subtribus [[Nerviliinae]] <small>Schltr.</small> ##### ''[[Nervilia]]'' <small>Comm. ex Gaudich.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Epipogoniinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Epipogium]]'' <small>Borkh.</small> (6 spp.) ##### ''[[Stereosandra]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Tropidieae]]'' <small>(Pfitzer) Dressler</small> #### ''[[Tropidia]]'' <small>Lindl.</small> (35 spp.) #### ''[[Corymborkis]]'' <small>Thouars</small> (9 spp.) ### Tribus ''[[Thaieae]]'' <small>X. G. Jin & X. G. Xiang</small> #### ''[[Thaia (Plantae)|Thaia]]'' <small>Seidenf.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Arethuseae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Arethusinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Calopogon]]'' R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Arethusa]]'' L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Anthogonium]]'' Wall. ex Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arundina]]'' Blume</small> (1 sp.) ##### ''[[Eleorchis]]'' F. Maek.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Coelogyninae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pleione]]'' D. Don</small> (24 spp.) ##### ''[[Thunia]]'' Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Dilochia]]'' Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Thuniopsis]]'' L. Li, D. P. Ye & Shi J. Li</small> (2 spp.) ##### ''[[Bletilla]]'' Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Mengzia]]'' W. C. Huang, Z. J. Liu & C. Hu</small> (1 sp.) ##### ''[[Aglossorrhyncha]]'' Schltr.</small> (12 spp.) ##### ''[[Glomera]]'' Blume</small> (157 spp.) ##### ''[[Coelogyne]]'' Lindl.</small> (607 spp.) ### Tribus ''[[Malaxideae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Dendrobiinae]]'' ##### ''[[Epigeneium]]'' <small>Gagnep.</small> (43 spp.) ##### ''[[Dendrobium]]'' <small>Sw.</small> (1624 spp.) ##### ''[[Bulbophyllum]]'' <small>Thouars</small> (2180 spp.) #### Subtribus ''[[Malaxidinae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> ##### ''[[Liparis]]'' Rich.</small> (329 spp.) ##### ''[[Stichorkis]]'' Thouars</small> (115 spp.) ##### ''[[Blepharoglossum]]'' (Schltr.) L. Li</small> (38 spp.) ##### ''[[Ypsilorchis]]'' Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen</small> (1 sp.) ##### ''[[Dienia]]'' Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Crepidium]]'' Blume</small> (307 spp.) ##### ''[[Oberonioides]]'' Szlach.</small> (7 spp.) ##### ''[[Malaxis]]'' Sol. ex Sw.</small> (175 spp.) ##### ''[[Crossoliparis]]'' Marg.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tamayorkis]]'' Szlach.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hammarbya]]'' Kuntze</small> (1 sp.) ##### ''[[Crossoglossa]]'' Dressler & Dodson</small> (50 spp.) ##### ''[[Alatiliparis]]'' Marg. & Szlach.</small> (14 spp.) ##### ''[[Orestias]]'' Ridl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Oberonia]]'' Lindl.</small> (343 spp.) ##### ''[[Hippeophyllum]]'' Schltr.</small> (10 spp.) ### Tribus ''[[Podochileae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Podochilus]]'' Blume</small> (65 spp.) #### ''[[Appendicula]]'' Blume</small> (156 spp.) #### ''[[Ascidieria]]'' Seidenf.</small> (9 spp.) #### ''[[Eria]]'' Lindl.</small> (44 spp.) #### ''[[Bryobium]]'' Lindl.</small> (29 spp.) #### ''[[Aeridostachya]]'' (Hook. fil.) Brieger</small> (21 spp.) #### ''[[Cylindrolobus]]'' Blume</small> (84 spp.) #### ''[[Callostylis]]'' Blume</small> (5 spp.) #### ''[[Bambuseria]]'' Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen</small> (2 spp.) #### ''[[Pseuderia]]'' Schltr.</small> (21 spp.) #### ''[[Dendrolirium]]'' Blume</small> (15 spp.) #### ''[[Pinalia]]'' Buch.-Ham. ex D. Don</small> (181 spp.) #### ''[[Campanulorchis]]'' Brieger</small> (4 spp.) #### ''[[Strongyleria]]'' (Pfitzer) Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen</small> (4 spp.) #### ''[[Mycaranthes]]'' Blume</small> (39 spp.) #### ''[[Dilochiopsis]]'' (Hook. fil.) Brieger</small> (1 sp.) #### ''[[Trichotosia]]'' Blume</small> (80 spp.) #### ''[[Oxystophyllum]]'' Blume</small> (36 spp.) #### ''[[Porpax]]'' Lindl.</small> (56 spp.) #### ''[[Epiblastus]]'' Schltr.</small> (23 spp.) #### ''[[Ceratostylis]]'' Blume</small> (155 spp.) #### ''[[Mediocalcar]]'' J. J. Sm.</small> (17 spp.) #### ''[[Cryptochilus]]'' Wall.</small> (8 spp.) #### ''[[Poaephyllum]]'' Ridl.</small> (8 spp.) #### Subtribus ''[[Thelasinae]]'' <small>Ridl.</small> ##### ''[[Ridleyella]]'' Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Octarrhena]]'' Thwaites</small> (57 spp.) ##### ''[[Thelasis]]'' Blume</small> (29 spp.) ##### ''[[Phreatia]]'' Lindl.</small> (212 spp.) ### Tribus ''[[Collabieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Acanthephippium]]'' Blume ex Endl.</small> (12 spp.) #### ''[[Ancistrochilus]]'' Rolfe</small> (2 spp.) #### ''[[Styloglossum]]'' Breda, Kuhl & Hasselt</small> (47 spp.) #### ''[[Calanthe]]'' R. Br.</small> (177 spp.) #### ''[[Phaius]]'' Lour.</small> (46 spp.) #### ''[[Cephalantheropsis]]'' Guillaumin</small> (5 spp.) #### ''[[Preptanthe]]'' Rchb. fil.</small> (8 spp.) #### ''[[Gastrorchis]]'' Thouars</small> (11 spp.) #### ''[[Chrysoglossum]]'' Blume</small> (4 spp.) #### ''[[Eriodes]]'' Rolfe</small> (1 sp.) #### ''[[Spathoglottis]]'' Blume</small> (41 spp.) #### ''[[Ipsea]]'' Lindl.</small> (3 spp.) #### ''[[Pachystoma]]'' Blume</small> (3 spp.) #### ''[[Plocoglottis]]'' Blume</small> (37 spp.) #### ''[[Pilophyllum]]'' Schltr.</small> (1 sp.) #### ''[[Diglyphosa]]'' Blume</small> (1 sp.) #### ''[[Risleya]]'' King & Pantl.</small> (1 sp.) #### ''[[Collabium]]'' Blume</small> (15 spp.) #### ''[[Nephelaphyllum]]'' Blume</small> (11 spp.) #### ''[[Hancockia]]'' Rolfe</small> (1 sp.) #### ''[[Tainia]]'' Blume</small> (38 spp.) ### Tribus ''[[Vandeae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Adrorhizinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Adrorhizon]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sirhookera]]'' <small>Kuntze</small> (2 spp.) ##### ''[[Bromheadia]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) #### Subtribus ''[[Polystachyinae]]'' ##### ''[[Polystachya]]'' <small>Hook.</small> (262 spp.) ##### ''[[Hederorkis]]'' <small>Thouars</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Angraecinae]]'' ##### ''[[Angraecum]]'' Bory</small> (223 spp.) ##### ''[[Jumellea]]'' Schltr.</small> (66 spp.) ##### ''[[Lemurorchis]]'' Kraenzl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sobennikoffia]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Oeoniella]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Ambrella]]'' H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Lemurella]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cryptopus]]'' Lindl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Neobathiea]]'' Schltr.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oeonia]]'' Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Aeranthes]]'' Lindl.</small> (47 spp.) ##### ''[[Calyptrochilum]]'' Kraenzl.</small> (3 spp.) ##### ''[[Listrostachys]]'' Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Campylocentrum]]'' Benth.</small> (88 spp.) ##### ''[[Dendrophylax]]'' Rchb. fil.</small> (15 spp.) ##### ''[[Erasanthe]]'' P. J. Cribb, Hermans & D. L. Roberts</small> (1 sp.) ##### ''[[Aerangis]]'' Rchb. fil.</small> (58 spp.) ##### ''[[Summerhayesia]]'' P. J. Cribb</small> (3 spp.) ##### ''[[Amesiella]]'' Schltr. ex Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Microcoelia]]'' Lindl.</small> (33 spp.) ##### ''[[Chauliodon]]'' Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Taeniorrhiza]]'' Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dinklageella]]'' Mansf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Solenangis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Beclardia]]'' A. Rich.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eurychone]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eggelingia]]'' Summerh.</small> (3 spp.) ##### ''[[Tridactyle]]'' Schltr.</small> (46 spp.) ##### ''[[Cardiochilos]]'' P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Nephrangis]]'' (Schltr.) Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ypsilopus]]'' Summerh.</small> (13 spp.) ##### ''[[Ancistrorhynchus]]'' Finet</small> (18 spp.) ##### ''[[Bolusiella]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Plectrelminthus]]'' Raf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cyrtorchis]]'' Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Planetangis]]'' Stévart & Farminhão</small> (1 sp.) ##### ''[[Podangis]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Kylicanthe]]'' Descourv., Stévart & Droissart</small> (7 spp.) ##### ''[[Diaphananthe]]'' Schltr.</small> (30 spp.) ##### ''[[Rhipidoglossum]]'' Schltr.</small> (49 spp.) ##### ''[[Sarcorhynchus]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Mystacidium]]'' Lindl.</small> (24 spp.) ##### ''[[Sphyrarhynchus]]'' Mansf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Angraecopsis]]'' Kraenzl.</small> (19 spp.) ##### ''[[Triceratorhynchus]]'' Summerh.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Aeridinae]]'' ##### ''[[Pennilabium]]'' J. J. Sm.</small> (18 spp.) ##### ''[[Ceratocentron]]'' Senghas</small> (1 sp.) ##### ''[[Hymenorchis]]'' Schltr.</small> (14 spp.) ##### ''[[Omoea]]'' Blume</small> (2 spp.) ##### ''[[Santotomasia]]'' Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Trachoma]]'' Garay</small> (16 spp.) ##### ''[[Tuberolabium]]'' Yamam.</small> (13 spp.) ##### ''[[Porrorhachis]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Saccolabium]]'' Blume</small> (4 spp.) ##### ''[[Chamaeanthus]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chroniochilus]]'' J. J. Sm.</small> (5 spp.) ##### ''[[Grosourdya]]'' Rchb. fil.</small> (34 spp.) ##### ''[[Kipandiorchis]]'' P. O´Byrne & Gokusing</small> (2 spp.) ##### ''[[Luisia]]'' Gaudich.</small> (49 spp.) ##### ''[[Gastrochilus]]'' D. Don</small> (81 spp.) ##### ''[[Biermannia]]'' King & Pantl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Taprobanea]]'' Christenson</small> (1 sp.) ##### ''[[Dyakia]]'' Christenson</small> (1 sp.) ##### ''[[Dryadorchis]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Phragmorchis]]'' L. O. Williams</small> (1 sp.) ##### ''[[Robiquetia]]'' Gaudich.</small> (93 spp.) ##### ''[[Malleola]]'' J. J. Sm. & Schltr. ex Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Uncifera]]'' Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Aerides]]'' Lour.</small> (30 spp.) ##### ''[[Papilionanthe]]'' Schltr.</small> (12 spp.) ##### ''[[Vanda]]'' Jones</small> (92 spp.) ##### ''[[Seidenfadenia]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Paraholcoglossum]]'' Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen</small> (2 spp.) ##### ''[[Holcoglossum]]'' Schltr.</small> (18 spp.) ##### ''[[Rhynchostylis]]'' Blume</small> (6 spp.) ##### ''[[Phalaenopsis]]'' Blume</small> (84 spp.) ##### ''[[Paraphalaenopsis]]'' A. D. Hawkes</small> (4 spp.) ##### ''[[Pteroceras]]'' Hasselt ex Hassk.</small> (13 spp.) ##### ''[[Brachypeza]]'' Schltr. ex Garay</small> (12 spp.) ##### ''[[Macropodanthus]]'' L. O. Williams</small> (12 spp.) ##### ''[[Dimorphorchis]]'' Rolfe</small> (10 spp.) ##### ''[[Cottonia]]'' Wight</small> (1 sp.) ##### ''[[Diploprora]]'' Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Drymoanthus]]'' Nicholls</small> (8 spp.) ##### ''[[Vandopsis]]'' Pfitzer</small> (2 spp.) ##### ''[[Cymbilabia]]'' D. K. Liu & Ming H. Li</small> (3 spp.) ##### ''[[Sarcanthopsis]]'' Garay</small> (6 spp.) ##### ''[[Acampe]]'' Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Saccolabiopsis]]'' J. J. Sm.</small> (15 spp.) ##### ''[[Schoenorchis]]'' Reinw.</small> (30 spp.) ##### ''[[Seidenfadeniella]]'' C. S. Kumar</small> (4 spp.) ##### ''[[Pelatantheria]]'' Ridl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Jejewoodia]]'' Szlach.</small> (6 spp.) ##### ''[[Trichoglottis]]'' Blume</small> (86 spp.) ##### ''[[Pomatocalpa]]'' Breda, Kuhl & Hasselt</small> (24 spp.) ##### ''[[Plectorrhiza]]'' Dockrill</small> (6 spp.) ##### ''[[Renanthera]]'' Lour.</small> (26 spp.) ##### ''[[Sarcoglyphis]]'' Garay</small> (14 spp.) ##### ''[[Cleisomeria]]'' Lindl. ex G. Don</small> (2 spp.) ##### ''[[Diplocentrum]]'' Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Smitinandia]]'' Holttum</small> (3 spp.) ##### ''[[Deceptor]]'' Seidenf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cleisostomopsis]]'' Seidenf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cleisostoma]]'' Blume</small> (107 spp.) ##### ''[[Stereochilus]]'' Lindl.</small> (9 spp.) ##### ''[[Micropera]]'' Lindl.</small> (21 spp.) ##### ''[[Bidoupia]]'' Aver., Ormerod & Duy</small> (2 spp.) ##### ''[[Arachnis]]'' Blume</small> (18 spp.) ##### ''[[Ascochilus]]'' Ridl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Bogoria]]'' J. J. Sm.</small> (12 spp.) ##### ''[[Thrixspermum]]'' Lour.</small> (199 spp.) ##### ''[[Cleisocentron]]'' Brühl</small> (9 spp.) ##### ''[[Rhynchogyna]]'' Seidenf. & Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Chiloschista]]'' Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Sarcochilus]]'' R. Br.</small> (25 spp.) ##### ''[[Ophioglossella]]'' Schuit. & Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Mobilabium]]'' Rupp</small> (1 sp.) ##### ''[[Peristeranthus]]'' P. F. Hunt</small> (1 sp.) ##### ''[[Rhinerrhiza]]'' Rupp</small> (2 spp.) ##### ''[[Parasarcochilus]]'' Dockrill</small> (3 spp.) ##### ''[[Eclecticus]]'' P. O´Byrne</small> (1 sp.) ##### ''[[Adenoncos]]'' Blume</small> (18 spp.) ##### ''[[Microsaccus]]'' Blume</small> (13 spp.) ##### ''[[Calymmanthera]]'' Schltr.</small> (6 spp.) ##### ''[[Sarcophyton]]'' Garay</small> (3 spp.) ##### ''[[Taeniophyllum]]'' Blume</small> (245 spp.) ### Tribus ''[[Cymbidieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### Subtribus ''[[Cymbidiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Cymbidium]]'' Sw.</small> (80 spp.) ##### ''[[Acriopsis]]'' Reinw. ex Blume</small> (6 spp.) ##### ''[[Thecopus]]'' Seidenf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Thecostele]]'' Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Devogelia]]'' Schuit.</small> (1 sp.) ##### ''[[Grammatophyllum]]'' Blume</small> (13 spp.) ##### ''[[Porphyroglottis]]'' <small>Ridl.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Eulophiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Dipodium]]'' <small>R. Br.</small> (40 spp.) ##### ''[[Ansellia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Claderia]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Imerinaea]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Graphorkis]]'' <small>Thouars</small> (4 spp.) ##### ''[[Eulophia]]'' <small>R. Br.</small> (275 spp.) #### Subtribus ''[[Catasetinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Cyanaeorchis]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Grobya]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Galeandra]]'' <small>Lindl.</small> (32 spp.) ##### ''[[Clowesia]]'' <small>Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Catasetum]]'' <small>Rich. ex Kunth</small> (182 spp.) ##### ''[[Dressleria]]'' <small>Dodson</small> (13 spp.) ##### ''[[Cycnoches]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) ##### ''[[Mormodes]]'' <small>Lindl.</small> (89 spp.) #### Subtribus ''[[Cyrtopodiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Cyrtopodium]]'' <small>R. Br.</small> (49 spp.) #### Subtribus ''[[Oncidiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Psychopsis]]'' <small>Raf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Psychopsiella]]'' <small>Lückel & Braem</small> (1 sp.) ##### ''[[Trichopilia]]'' <small>Lindl.</small> (43 spp.) ##### ''[[Cuitlauzina]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (9 spp.) ##### ''[[Rossioglossum]]'' <small>(Schltr.) Garay & G. C. Kenn.</small> (12 spp.) ##### ''[[Cohniella]]'' <small>Pfitzer</small> (26 spp.) ##### ''[[Trichocentrum]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (65 spp.) ##### ''[[Grandiphyllum]]'' <small>Docha Neto</small> (11 spp.) ##### ''[[Saundersia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Lockhartia]]'' <small>Hook.</small> (33 spp.) ##### ''[[Ornithocephalus]]'' <small>Hook.</small> (54 spp.) ##### ''[[Dunstervillea]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Caluera]]'' <small>Dodson & Determann</small> (5 spp.) ##### ''[[Eloyella]]'' <small>P. Ortiz</small> (10 spp.) ##### ''[[Zygostates]]'' <small>Lindl.</small> (28 spp.) ##### ''[[Phymatidium]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Rauhiella]]'' <small>Pabst & P. I. S. Braga</small> (3 spp.) ##### ''[[Chytroglossa]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Thysanoglossa]]'' <small>Porto & Brade</small> (3 spp.) ##### ''[[Platyrhiza]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hintonella]]'' <small>Ames</small> (1 sp.) ##### ''[[Centroglossa]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (7 spp.) ##### ''[[Trichoceros]]'' <small>Kunth</small> (9 spp.) ##### ''[[Telipogon]]'' <small>Mutis ex Kunth</small> (247 spp.) ##### ''[[Hofmeisterella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Fernandezia]]'' <small>Lindl.</small> (104 spp.) ##### ''[[Vitekorchis]]'' <small>Romowicz & Szlach.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oncidium]]'' <small>Sw.</small> (374 spp.) ##### ''[[Ecuadorella]]'' <small>Dodson & G. A. Romero</small> (3 spp.) ##### ''[[Nohawilliamsia]]'' <small>M. W. Chase & Whitten</small> (1 sp.) ##### ''[[Otoglossum]]'' <small>(Schltr.) Garay & Dunst.</small> (24 spp.) ##### ''[[Cyrtochiloides]]'' <small>N. H. Williams & M. W. Chase</small> (3 spp.) ##### ''[[Miltoniopsis]]'' <small>God.-Leb.</small> (6 spp.) ##### ''[[Caucaea]]'' <small>Schltr.</small> (26 spp.) ##### ''[[Cyrtochilum]]'' <small>Kunth</small> (204 spp.) ##### ''[[Miltonia]]'' <small>Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Cischweinfia]]'' <small>Dressler & N. H. Williams</small> (11 spp.) ##### ''[[Oliveriana]]'' <small>Rchb. fil.</small> (14 spp.) ##### ''[[Systeloglossum]]'' <small>Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Aspasia]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Brassia]]'' <small>R. Br.</small> (67 spp.) ##### ''[[Tolumnia]]'' <small>Raf.</small> (26 spp.) ##### ''[[Erycina]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Rhynchostele]]'' <small>Rchb. fil.</small> (18 spp.) ##### ''[[Notyliopsis]]'' <small>P. Ortiz</small> (1 sp.) ##### ''[[Zelenkoa]]'' <small>Chase & Williams</small> (1 sp.) ##### ''[[Gomesa]]'' <small>R. Br.</small> (139 spp.) ##### ''[[Solenidium]]'' <small>Lindl.</small> (3 spp.) ##### ''[[Capanemia]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (17 spp.) ##### ''[[Plectrophora]]'' <small>H. Focke</small> (9 spp.) ##### ''[[Leochilus]]'' <small>Knowles & Westc.</small> (14 spp.) ##### ''[[Pterostemma]]'' <small>Kraenzl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Schunkea]]'' <small>Senghas</small> (1 sp.) ##### ''[[Suarezia]]'' <small>Dodson</small> (1 sp.) ##### ''[[Sanderella]]'' <small>Kuntze</small> (2 spp.) ##### ''[[Rodriguezia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (48 spp.) ##### ''[[Seegeriella]]'' <small>Senghas</small> (3 spp.) ##### ''[[Warmingia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (4 spp.) ##### ''[[Macradenia]]'' <small>R. Br.</small> (10 spp.) ##### ''[[Trizeuxis]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Macroclinium]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (48 spp.) ##### ''[[Santanderella]]'' <small>P. Ortiz</small> (1 sp.) ##### ''[[Cypholoron]]'' <small>Dodson & Dressler</small> (2 spp.) ##### ''[[Notylia]]'' <small>Lindl.</small> (52 spp.) ##### ''[[Polyotidium]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Sutrina]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Ionopsis]]'' <small>Kunth</small> (7 spp.) ##### ''[[Comparettia]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (88 spp.) ##### ''[[Quekettia]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Archivea]]'' <small>Christenson & Jenny</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Eriopsidinae]]'' <small>Szlach.</small> ##### ''[[Eriopsis]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Maxillariinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Maxillaria]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (661 spp.) ##### ''[[Neomoorea]]'' <small>Rolfe</small> (1 sp.) ##### ''[[Lycaste]]'' <small>Lindl.</small> (50 spp.) ##### ''[[Anguloa]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (9 spp.) ##### ''[[Sudamerlycaste]]'' <small>Archila</small> (49 spp.) ##### ''[[Xylobium]]'' <small>Lindl.</small> (34 spp.) ##### ''[[Scuticaria]]'' <small>Lindl.</small> (12 spp.) ##### ''[[Rudolfiella]]'' <small>Hoehne</small> (7 spp.) ##### ''[[Bifrenaria]]'' <small>Lindl.</small> (23 spp.) ##### ''[[Guanchezia]]'' <small>G. A. Romero & Carnevali</small> (1 sp.) ##### ''[[Horvatia]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Teuscheria]]'' <small>Garay</small> (10 spp.) #### Subtribus ''[[Zygopetalinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Zygopetalum]]'' <small>Hook.</small> (12 spp.) ##### ''[[Cryptarrhena]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dichaea]]'' <small>Lindl.</small> (131 spp.) ##### ''[[Benzingia]]'' <small>Dodson</small> (11 spp.) ##### ''[[Chaubardiella]]'' <small>Garay</small> (8 spp.) ##### ''[[Stenia]]'' <small>Lindl.</small> (23 spp.) ##### ''[[Huntleya]]'' <small>Bateman ex Lindl.</small> (15 spp.) ##### ''[[Kefersteinia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (60 spp.) ##### ''[[xAckersteinia]]'' <small>Neudecker</small> (0 sp.) ##### ''[[Stenotyla]]'' <small>Dressler</small> (8 spp.) ##### ''[[Cochleanthes]]'' <small>Raf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Warszewiczella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (10 spp.) ##### ''[[Pescatoria]]'' <small>Rchb. fil.</small> (22 spp.) ##### ''[[Euryblema]]'' <small>Dressler</small> (2 spp.) ##### ''[[Chondroscaphe]]'' <small>(Dressler) Senghas & Gerlach</small> (14 spp.) ##### ''[[Daiotyla]]'' <small>Dressler</small> (5 spp.) ##### ''[[Echinorhyncha]]'' <small>Dressler</small> (5 spp.) ##### ''[[Aetheorhyncha]]'' <small>Dressler</small> (1 sp.) ##### ''[[Ixyophora]]'' <small>Dressler</small> (8 spp.) ##### ''[[Chondrorhyncha]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Pridgeonia]]'' <small>Pupulin</small> (1 sp.) ##### ''[[Cheiradenia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Warreella]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Warreopsis]]'' <small>Garay</small> (4 spp.) ##### ''[[Vargasiella]]'' <small>C. Schweinf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Warrea]]'' <small>Lindl.</small> (3 spp.) ##### ''[[Otostylis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Paradisanthus]]'' <small>Rchb. fil.</small> (4 spp.) ##### ''[[Hoehneella]]'' <small>Ruschi</small> (2 spp.) ##### ''[[Koellensteinia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (19 spp.) ##### ''[[Galeottia]]'' <small>A. Rich.</small> (12 spp.) ##### ''[[Batemannia]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Zygosepalum]]'' <small>Rchb. fil.</small> (8 spp.) ##### ''[[Chaubardia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Neogardneria]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Aganisia]]'' <small>Lindl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Promenaea]]'' <small>Lindl.</small> (19 spp.) ##### ''[[Pabstia]]'' <small>Garay</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Stanhopeinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Braemia]]'' <small>Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Paphinia]]'' <small>Lindl.</small> (16 spp.) ##### ''[[Horichia]]'' <small>Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Houlletia]]'' <small>Brongn.</small> (10 spp.) ##### ''[[Schlimmia]]'' <small>Planch. & Linden</small> (2 spp.) ##### ''[[Trevoria]]'' <small>F. Lehm.</small> (6 spp.) ##### ''[[Cirrhaea]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Gongora]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (75 spp.) ##### ''[[Acineta]]'' <small>Lindl.</small> (13 spp.) ##### ''[[Lueddemannia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Lacaena]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Vasqueziella]]'' <small>Dodson</small> (1 sp.) ##### ''[[Polycycnis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (18 spp.) ##### ''[[Lueckelia]]'' <small>Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Kegeliella]]'' <small>Mansf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Soterosanthus]]'' <small>Lehm. ex Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Stanhopea]]'' <small>Frost ex Hook.</small> (78 spp.) ##### ''[[Embreea]]'' <small>Dodson</small> (1 sp.) ##### ''[[Sievekingia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (11 spp.) ##### ''[[Coryanthes]]'' <small>Hook.</small> (65 spp.) #### Subtribus ''[[Coeliopsidinae]]'' <small>Szlach.</small> ##### ''[[Coeliopsis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lycomormium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Peristeria]]'' <small>Hook.</small> (10 spp.) ### Tribus ''[[Epidendreae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Agrostophyllinae]]'' ##### ''[[Agrostophyllum]]'' <small>Blume</small> (141 spp.) ##### ''[[Earina]]'' <small>Lindl</small>. (8 spp.) #### Subtribus ''[[Ponerinae (Plantae)|Ponerinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Ponera]]'' <small>Lindl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Nemaconia]]'' <small>Knowles & Westc.</small> (6 spp.) ##### ''[[Helleriella]]'' <small>A. D. Hawkes</small> (2 spp.) ##### ''[[Isochilus]]'' <small>R. Br.</small> (14 spp.) #### Subtribus ''[[Calypsoinae]]'' ##### ''[[Ephippianthus]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dactylostalix]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Calypso]]'' <small>Salisb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tipularia]]'' <small>Nutt.</small> (7 spp.) ##### ''[[Changnienia]]'' <small>Chien</small> (2 spp.) ##### ''[[Govenia]]'' <small>Lindl.</small> (30 spp.) ##### ''[[Aplectrum]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cremastra]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oreorchis]]'' <small>Lindl.</small> (18 spp.) ##### ''[[Corallorhiza]]'' <small>Châtel.</small> (15 spp.) ##### ''[[Yoania]]'' <small>Maxim.</small> (4 spp.) ##### ''[[Danxiaorchis]]'' <small>J. W. Zhai et al.</small> (2 spp.) ##### ''[[Coelia]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Chysidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Chysis]]'' <small>Lindl.</small> (15 spp.) #### Subtribus ''[[Bletiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Bletia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (55 spp.) #### Subtribus ''[[Laeliinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Meiracyllium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Orleanesia]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Jacquiniella]]'' <small>Schltr.</small> (12 spp.) ##### ''[[Scaphyglottis]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (84 spp.) ##### ''[[Nidema]]'' <small>Britton & Millsp.</small> (2 spp.) ##### ''[[Domingoa]]'' <small>Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Arpophyllum]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (5 spp.) ##### ''[[Alamania]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (1 sp.) ##### ''[[Isabelia]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (3 spp.) ##### ''[[xIsanitella]]'' <small>Leinig</small> (0 sp.) ##### ''[[Loefgrenianthus]]'' <small>Hoehne</small> (1 sp.) ##### ''[[Homalopetalum]]'' <small>Rolfe</small> (8 spp.) ##### ''[[Pygmaeorchis]]'' <small>Brade</small> (2 spp.) ##### ''[[Epidendrum]]'' <small>L.</small> (1822 spp.) ##### ''[[Microepidendrum]]'' <small>Brieger</small> (5 spp.) ##### ''[[Dimerandra]]'' <small>Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Barkeria]]'' <small>Knowles & Westc.</small> (19 spp.) ##### ''[[Acrorchis]]'' <small>Dressler</small> (1 sp.) ##### ''[[Tetramicra]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Artorima]]'' <small>Dressler & G. E. Pollard</small> (2 spp.) ##### ''[[Hagsatera]]'' <small>R. González</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudolaelia]]'' <small>Porto & Brade</small> (23 spp.) ##### ''[[Leptotes]]'' <small>Lindl.</small> (9 spp.) ##### ''[[Dinema]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Oestlundia]]'' <small>W. E. Higgins</small> (5 spp.) ##### ''[[Amoana]]'' <small>Leopardi & Carnevali</small> (2 spp.) ##### ''[[Encyclia]]'' <small>Hook.</small> (194 spp.) ##### ''[[Prosthechea]]'' <small>Knowles & Westc.</small> (133 spp.) ##### ''[[Psychilis]]'' <small>Raf.</small> (15 spp.) ##### ''[[Caularthron]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cattleya]]'' <small>Lindl.</small> (140 spp.) ##### ''[[Guarianthe]]'' <small>Dressler & W. E. Higgins</small> (4 spp.) ##### ''[[Broughtonia]]'' <small>R. Br.</small> (6 spp.) ##### ''[[Quisqueya]]'' <small>Dod</small> (4 spp.) ##### ''[[Schomburgkia]]'' <small>Lindl.</small> (21 spp.) ##### ''[[xSchombolaelia]]'' (0 sp.) ##### ''[[Laelia]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Adamantinia]]'' <small>van den Berg & C. N. Gonç.</small> (1 sp.) ##### ''[[Myrmecophila]]'' <small>Rolfe</small> (9 spp.) ##### ''[[Rhyncholaelia]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Brassavola]]'' <small>R. Br.</small> (15 spp.) ##### ''[[Constantia]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Pleurothallidinae]]'' <small>Lindl. ex G. Don</small> ##### ''[[Neocogniauxia]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dilomilis]]'' <small>Raf.</small> (5 spp.) ##### ''[[Tomzanonia]]'' <small>Nir</small> (1 sp.) ##### ''[[Brachionidium]]'' <small>Lindl.</small> (83 spp.) ##### ''[[Atopoglossum]]'' <small>Luer</small> (3 spp.) ##### ''[[Sansonia]]'' <small>Chiron</small> (2 spp.) ##### ''[[Octomeria]]'' <small>R. Br.</small> (142 spp.) ##### ''[[Dresslerella]]'' <small>Luer</small> (14 spp.) ##### ''[[Myoxanthus]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (51 spp.) ##### ''[[Echinosepala]]'' <small>Pridgeon & M. W. Chase</small> (17 spp.) ##### ''[[Pupulinia]]'' <small>Karremans & Bogarín</small> (1 sp.) ##### ''[[Restrepiella]]'' <small>Garay & Dunst.</small> (5 spp.) ##### ''[[Barbosella]]'' <small>Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Restrepia]]'' <small>Kunth</small> (63 spp.) ##### ''[[Pleurothallopsis]]'' <small>Porto & Brade</small> (20 spp.) ##### ''[[Chamelophyton]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Acianthera]]'' <small>Scheidw.</small> (303 spp.) ##### ''[[Lankesteriana]]'' <small>Karremans</small> (24 spp.) ##### ''[[Zootrophion]]'' <small>Luer</small> (31 spp.) ##### ''[[Trichosalpinx]]'' <small>Luer</small> (31 spp.) ##### ''[[Tubella]]'' <small>(Luer) Archila</small> (73 spp.) ##### ''[[Pseudolepanthes]]'' <small>(Luer) Archila</small> (11 spp.) ##### ''[[Pendusalpinx]]'' <small>Karremans & Mel. Fernández</small> (7 spp.) ##### ''[[Opilionanthe]]'' <small>Karremans & Bogarín</small> (2 spp.) ##### ''[[Gravendeelia]]'' <small>Bogarín & Karremans</small> (1 sp.) ##### ''[[Stellamaris]]'' <small>Mel. Fernández & Bogarín</small> (1 sp.) ##### ''[[Anathallis]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (121 spp.) ##### ''[[Lepanthopsis]]'' <small>(Cogn.) Ames</small> (49 spp.) ##### ''[[Lepanthes]]'' <small>Sw.</small> (1131 spp.) ##### ''[[Draconanthes]]'' <small>(Luer) Luer</small> (6 spp.) ##### ''[[Frondaria]]'' <small>Luer</small> (2 spp.) ##### ''[[Trisetella]]'' <small>Luer</small> (28 spp.) ##### ''[[Dracula]]'' <small>Luer</small> (145 spp.) ##### ''[[Porroglossum]]'' <small>Schltr.</small> (56 spp.) ##### ''[[Masdevallia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (640 spp.) ##### ''[[Diodonopsis]]'' <small>Pridgeon & M. W. Chase</small> (4 spp.) ##### ''[[Phloeophila]]'' <small>Hoehne & Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Luerella]]'' <small>Braas</small> (1 sp.) ##### ''[[Ophidion]]'' <small>Luer</small> (15 spp.) ##### ''[[Andreettaea]]'' <small>Luer</small> (1 sp.) ##### ''[[Andinia]]'' <small>(Luer) Luer</small> (81 spp.) ##### ''[[Dryadella]]'' <small>Luer</small> (61 spp.) ##### ''[[Specklinia]]'' <small>Lindl.</small> (111 spp.) ##### ''[[Muscarella]]'' <small>Luer</small> (56 spp.) ##### ''[[Scaphosepalum]]'' <small>Pfitzer</small> (54 spp.) ##### ''[[Platystele]]'' <small>Schltr.</small> (120 spp.) ##### ''[[Teagueia]]'' <small>(Luer) Luer</small> (18 spp.) ##### ''[[Stelis]]'' <small>Sw.</small> (1335 spp.) ##### ''[[Pleurothallis]]'' <small>R. Br.</small> (535 spp.) ##### ''[[Pabstiella]]'' <small>Brieger & Senghas</small> (147 spp.) ##### ''[[Madisonia]]'' <small>Luer</small> (7 spp.) # '''Familia ''[[Boryaceae]]''''' <small>M. W. Chase</small> (13 spp.) ## ''[[Alania (Plantae)|Alania]]'' <small>Endl.</small> (1 sp.) ## ''[[Borya]]'' <small>Labill.</small> (12 spp.) # '''Family ''[[Blandfordiaceae]]''''' <small>R. Dahlgren & Clifford</small> (4 spp.) ## ''[[Blandfordia]]'' <small>Sm.</small> (4 spp.) # '''Familia ''[[Asteliaceae]]''''' <small>Dumort.</small> (37 spp.) ## ''[[Neoastelia]]'' <small>J. B. Williams</small> (1 sp.) ## ''[[Milligania]]'' <small>Hook. fil.</small> (5 spp.) ## ''[[Astelia]]'' <small>Banks & Sol. ex R. Br.</small> (31 spp.) # '''Familia ''[[Lanariaceae]]''''' <small>H. Huber ex R. Dahlgren</small> (1 sp.) ## ''[[Lanaria]]'' <small>Aiton</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Hypoxidaceae]]''''' <small>R. Br.</small> (171 spp.) ## ''[[Empodium]]'' <small>Salisb.</small> (7 spp.) ## ''[[Spiloxene]]'' <small>Salisb.</small> (3 spp.) ## ''[[Pauridia]]'' <small>Harv.</small> (35 spp.) ## ''[[Rhodohypoxis]]'' <small>Nel</small> (6 spp.) ## ''[[Hypoxis]]'' <small>L.</small> (88 spp.) ## ''[[Sinocurculigo]]'' <small>Z. J. Liu, L. J. Chen & K. Wei Liu</small> (1 sp.) ## ''[[Molineria]]'' <small>Colla</small> (10 spp.) ## ''[[Curculigo]]'' <small>Gaertn.</small> (18 spp.) ## ''[[Hypoxidia]]'' <small>Friedmann</small> (2 spp.) ## ''[[Neofriedmannia]]'' <small>Kocyan & Wiland</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Tecophilaeaceae]]''''' <small>Leyb.</small> (26 spp.) ## Subfamilia ''[[Tecophilaeoideae]]'' <small>Reveal</small> ### ''[[Conanthera]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (5 spp.) ### ''[[Tecophilaea]]'' <small>Bertero ex Colla</small> (2 spp.) ### ''[[Zephyra]]'' <small>D. Don</small> (2 spp.) ### ''[[Odontostomum]]'' <small>Torr.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Wallerioideae]]'' <small>R. Dahlgren</small> ### Kabuyea <small>Brummitt</small> (1 sp.) ### Cyanastrum <small>Oliv.</small> (3 spp.) ### Walleria <small>J. Kirk</small> (3 spp.) ### Eremiolirion <small>J. C. Manning & F. Forest</small> (1 sp.) ### Cyanella <small>Royen ex L.</small> (8 spp.) # '''Familia ''[[Doryanthaceae]]''''' <small>R. Dahlgren & Clifford</small> (2 spp.) ### Doryanthes Corrêa (2 spp.) # '''Familia ''[[Ixioliriaceae]]''''' <small>(Pax) Nakai</small> (4 spp.) ### Ixiolirion Fisch. ex Herb. (4 spp.) # '''Familia ''[[Iridaceae]]''''' <small>Juss.</small> (2579 spp.) ## Subfamilia ''[[Isophysidoideae]]'' <small>Takht. ex Thorne & Reveal</small> ### ''[[Isophysis]]'' <small>T. Moore</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Patersonioideae]]'' <small>Goldblatt</small> ### ''[[Patersonia]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) ## Subfamilia ''[[Geosiridoideae]]'' <small>Goldblatt & J. C. Manning</small> ### ''[[Geosiris]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) ## Subfamilia ''[[Aristeoideae]]'' <small>Vines</small> ### ''[[Aristea]]'' <small>Sol. ex Aiton</small> (61 spp.) ## Subfamilia ''[[Nivenioideae]]'' <small>Schulze ex Goldblatt</small> ### ''[[Nivenia]]'' <small>Vent.</small> (11 spp.) ### ''[[Witsenia]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) ### ''[[Klattia]]'' <small>Baker</small> (3 spp.) ## Subfamilia ''[[Crocoideae]]'' <small>Burnett</small> ### Tribus ''[[Tritoniopsideae]]'' <small>Goldblatt & J. C. Manning</small> #### ''[[Tritoniopsis (Plantae)|Tritoniopsis]]'' <small>L. Bolus</small> (25 spp.) #### ''[[Melasphaerula]]'' <small>Ker Gawl.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Gladioleae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Gladiolus]]'' <small>L.</small> (285 spp.) ### Tribus ''[[Watsonieae]]'' <small>Klatt</small> #### [[Micranthus]] <small>(Pers.) Eckl.</small> (7 spp.) #### ''[[Thereianthus]]'' <small>G. J. Lewis</small> (11 spp.) #### ''[[Watsonia]]'' <small>Mill.</small> (53 spp.) ### Tribus ''[[Pillansieae]]'' <small>Goldblatt</small> #### ''[[Pillansia]]'' <small>L. Bolus</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Freesieae]]'' <small>Goldblatt & J. C. Manning</small> #### [[Zygotritonia]] <small>Mildbr.</small> (7 spp.) #### [[Xenoscapa]] <small>(Goldblatt) Goldblatt & Manning</small> (3 spp.) #### ''[[Freesia]]'' <small>Eckl. ex Klatt</small> (16 spp.) ### Tribus ''[[Ixieae]]'' <small>Dumort.</small> #### Subtribus ''[[Lapeirousiinae]]'' ##### ''[[Afrosolen]]'' <small>Goldblatt & J. C. Manning</small> (15 spp.) ##### ''[[Lapeirousia]]'' <small>Pourr.</small> (26 spp.) ##### ''[[Codonorhiza]]'' <small>Goldblatt & J. C. Manning</small> (7 spp.) ##### ''[[Cyanixia]]'' <small>Goldblatt & J. C. Manning</small> (1 sp.) ##### ''[[Savannosiphon]]'' <small>Goldblatt & Marais</small> (1 sp.) #### Subtribus <small>[[Tritoniinae]]</small> ##### ''[[Devia]]'' <small>Goldblatt & J. C. Manning</small> (1 sp.) ##### ''[[Crocosmia]]'' <small>Planch.</small> (8 spp.) ##### ''[[Radinosiphon]]'' <small>N. E. Br.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Crocinae]]'' ##### ''[[Romulea]]'' <small>Maratti</small> (113 spp.) ##### ''[[Crocus]]'' <small>L.</small> (241 spp.) ##### ''[[Syringodea]]'' <small>Hook. fil.</small> (7 spp.) ##### ''[[Afrocrocus]]'' <small>J. C. Manning & Goldblatt</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Hesperanthinae]]'' ##### ''[[Hesperantha]]'' <small>Ker Gawl.</small> (92 spp.) ##### ''[[Geissorhiza]]'' <small>Ker Gawl.</small> (102 spp.) #### Subtribus ''[[Ixiinae]]'' 134.6651 Genus Chasmanthe N. E. Br. (3 spp.) 134.6652 Genus Babiana Ker Gawl. (97 spp.) 134.6653 Genus Duthieastrum M. P. de Vos (1 sp.) 134.6654 Genus Sparaxis Ker Gawl. (16 spp.) 134.6655 Genus Dierama K. Koch (43 spp.) 134.6656 Genus Tritonia Ker Gawl. (29 spp.) 134.6657 Genus Ixia L. (99 spp.) ## Subfamilia incertae sedis 134.6901 Genus Diplarrhena Labill. (2 spp.) ## Subfamilia Iridoideae Eaton ### Tribus Irideae Kitt. #### Subtribus Iridineae 134.7111 Genus Dietes Salisb. (6 spp.) 134.7112 Genus Belamcanda Adans. (1 sp.) 134.7113 Genus Iris L. (316 spp.) 134.7140 Subtribus Ferrariineae 134.7141 Genus Ferraria Burm. ex Mill. (18 spp.) 134.7142 Genus Bobartia L. (16 spp.) 134.7143 Genus Moraea Mill. (231 spp.) ### Tribus Sisyrinchieae Klatt 134.7201 Genus Orthrosanthus Sweet (9 spp.) 134.7202 Genus Libertia Spreng. (17 spp.) 134.7203 Genus Solenomelus Miers (2 spp.) 134.7204 Genus Olsynium Raf. (19 spp.) 134.7205 Genus Tapeinia Comm. ex Juss. (1 sp.) 134.7206 Genus Sisyrinchium L. (205 spp.) ### Tribus Trimezieae Ravenna 134.7301 Genus Pseudiris Chukr & A. Gil (1 sp.) 134.7302 Genus Pseudotrimezia R. C. Foster (28 spp.) 134.7303 Genus Neomarica Sprague (37 spp.) 134.7304 Genus Deluciris A. Gil & Lovo (2 spp.) 134.7305 Genus Trimezia Salisb. ex Herb. (32 spp.) ### Tribus Tigridieae Kitt. 134.7401 Genus Larentia Klatt (3 spp.) 134.7402 Genus Cipura Aubl. (8 spp.) 134.7403 Genus Lethia Ravenna (1 sp.) 134.7404 Genus Salpingostylis Small (1 sp.) 134.7405 Genus Nemastylis Nutt. (8 spp.) 134.7406 Genus Herbertia Sweet (8 spp.) 134.7407 Genus Calydorea Herb. (21 spp.) 134.7408 Genus Cypella Herb. (37 spp.) 134.7409 Genus Sphenostigma Baker (6 spp.) 134.7410 Genus Alophia Herb. (7 spp.) 134.7411 Genus Phalocallis Herb. (6 spp.) 134.7412 Genus Eleutherine Herb. (3 spp.) 134.7413 Genus Hesperoxiphion Baker (5 spp.) 134.7414 Genus Gelasine Herb. (8 spp.) 134.7415 Genus Mastigostyla I. M. Johnst. (29 spp.) 134.7416 Genus Ennealophus N. E. Br. (6 spp.) 134.7417 Genus Cobana Ravenna (1 sp.) 134.7418 Genus Sessilanthera Molseed & Cruden (3 spp.) 134.7419 Genus Tigridia Juss. (58 spp.) # Familia Xeronemataceae M. W. Chase (2 spp.) 135.0001 Genus Xeronema Brongn. & Gris (2 spp.) # Familia Asphodelaceae Juss. (1239 spp.) ## Subfamilia Asphodeloideae Burnett ### Tribus Asphodeleae Lam. & DC. 136.1101 Genus Asphodeline Rchb. (18 spp.) 136.1102 Genus Asphodelus L. (18 spp.) 136.1103 Genus Bulbinella Kunth (25 spp.) 136.1104 Genus Kniphofia Moench (72 spp.) 136.1105 Genus Trachyandra Kunth (61 spp.) 136.1106 Genus Eremurus M. Bieb. (58 spp.) 136.1107 Genus Bulbine Wolf (88 spp.) ### Tribus Aloeae A. Rich. 136.1201 Genus Aloidendron (Berger) Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1202 Genus Kumara Medik. (2 spp.) 136.1203 Genus Haworthia Duval (117 spp.) 136.1204 Genus Aloiampelos Klopper & Gideon F. Sm. (7 spp.) 136.1205 Genus Aloe L. (563 spp.) 136.1206 Genus Haworthiopsis G. D. Rowley (18 spp.) 136.1207 Genus Gasteria Duval (27 spp.) 136.1208 Genus Astroloba Uitewaal (10 spp.) 136.1209 Genus xAstroworthia G. D. Rowley (0 sp.) 136.1210 Genus Aristaloe Boatwr. & J. C. Manning (1 sp.) 136.1211 Genus Gonialoe (Baker) Boatwr. & J. C. Manning (3 spp.) 136.1212 Genus Tulista Raf. (6 spp.) ## Subfamilia Xanthorrhoeoideae Reveal 136.2001 Genus Xanthorrhoea Sm. (28 spp.) ## Subfamilia Hemerocallidoideae Lindl. ### Tribus Hemerocallideae Duby 136.3101 Genus Simethis Kunth (1 sp.) 136.3102 Genus Hemerocallis L. (15 spp.) ### Tribus Johnsonieae Benth. 136.3201 Genus Hodgsoniola F. Muell. (1 sp.) 136.3202 Genus Tricoryne R. Br. (9 spp.) 136.3203 Genus Corynotheca F. Muell. (6 spp.) 136.3204 Genus Caesia R. Br. (14 spp.) 136.3205 Genus Arnocrinum Endl. & Lehm. ex Lehm. (3 spp.) 136.3206 Genus Hensmania W. Fitzg. (3 spp.) 136.3207 Genus Stawellia F. Muell. (2 spp.) 136.3208 Genus Johnsonia R. Br. (5 spp.) ### Tribus Phormieae Nakai 136.3301 Genus Pasithea D. Don (1 sp.) 136.3302 Genus Phormium J. R. Forst. & G. Forst. (2 spp.) ### Tribus Dianelleae Baker 136.3401 Genus Geitonoplesium A. Cunn. (1 sp.) 136.3402 Genus Agrostocrinum F. Muell. (2 spp.) 136.3403 Genus Herpolirion Hook. fil. (1 sp.) 136.3404 Genus Stypandra R. Br. (2 spp.) 136.3405 Genus Thelionema R. J. F. Hend. (3 spp.) 136.3406 Genus Eccremis Willd. ex Schult. fil. (1 sp.) 136.3407 Genus Dianella Juss. (38 spp.) # Familia Amaryllidaceae J. St.-Hil. (2359 spp.) ## Subfamilia Agapanthoideae Endl. 137.1001 Genus Agapanthus L’Hér. (11 spp.) ## Subfamilia Allioideae Herb. 137.2001 Genus Allium L. (1049 spp.) 137.2002 Genus Milula Prain (1 sp.) ## Subfamilia Tulbaghioideae M. F. Fay & M. W. Chase 137.3001 Genus Tulbaghia L. (29 spp.) ## Subfamilia Gilliesioideae Arn. 137.4001 Genus Solaria Phil. (5 spp.) 137.4002 Genus Gilliesia Lindl. (5 spp.) 137.4003 Genus Miersia Lindl. (5 spp.) 137.4004 Genus Nothoscordum Kunth (93 spp.) 137.4005 Genus Schickendantziella Speg. (1 sp.) 137.4006 Genus Speea Loes. (1 sp.) 137.4007 Genus Tristagma Poepp. (31 spp.) 137.4008 Genus Trichlora Baker (4 spp.) 137.4009 Genus Leucocoryne Lindl. (47 spp.) 137.4010 Genus Atacamallium Nic. García (1 sp.) ## Subfamilia Amaryllidoideae ### Tribus Amaryllideae Dumort. 137.5101 Genus Amaryllis L. (2 spp.) 137.5102 Genus Boophone Herb. (2 spp.) 137.5103 Genus Ammocharis Herb. (7 spp.) 137.5104 Genus Crinum L. (112 spp.) 137.5105 Genus Crossyne Salisb. (2 spp.) 137.5106 Genus Strumaria Jacq. (28 spp.) 137.5107 Genus Nerine Herb. (26 spp.) 137.5108 Genus Hessea Herb. (15 spp.) 137.5109 Genus Brunsvigia Heist. (19 spp.) ### Tribus Cyrtantheae Traub 137.5201 Genus Cyrtanthus Aiton (58 spp.) ### Tribus Calostemmateae D. Müll.-Doblies & U. Müll.-Doblies 137.5301 Genus Calostemma R. Br. (3 spp.) 137.5302 Genus Proiphys Herb. (5 spp.) ### Tribus Haemantheae Hutch. 137.5401 Genus Cryptostephanus Welw. ex Baker (3 spp.) 137.5402 Genus Clivia Lindl. (6 spp.) 137.5403 Genus Scadoxus Raf. (9 spp.) 137.5404 Genus Haemanthus L. (22 spp.) 137.5405 Genus Apodolirion Baker (6 spp.) 137.5406 Genus Gethyllis L. (31 spp.) ### Tribus Lycorideae Nakai 137.5501 Genus Ungernia Bunge (10 spp.) 137.5502 Genus Lycoris Herb. (20 spp.) 137.5503 Genus Shoubiaonia W. H. Qin, W. Q. Meng & Kun Liu (1 sp.) ### Tribus Galantheae Parl. 137.5601 Genus Hannonia Braun-Blanq. & Maire (1 sp.) 137.5602 Genus Lapiedra Lag. (1 sp.) 137.5603 Genus Vagaria Herb. (2 spp.) 137.5604 Genus Acis Salisb. (9 spp.) 137.5605 Genus Leucojum L. (2 spp.) 137.5606 Genus Galanthus L. (24 spp.) ### Tribus Pancratieae Dumort. 137.5701 Genus Pancratium L. (24 spp.) ### Tribus Narcisseae Lam. & DC. 137.5801 Genus Sternbergia Waldst. & Kit. (7 spp.) 137.5802 Genus Narcissus L. (68 spp.) ### Tribus Hippeastreae Herb. ex Sweet 137.5901 Genus Worsleya (Traub) Traub (1 sp.) 137.5902 Genus Cearanthes Ravenna (1 sp.) 137.5903 Genus Griffinia Ker Gawl. (23 spp.) 137.5904 Genus Hyline Herb. (4 spp.) 137.5905 Genus Traubia Moldenke (1 sp.) 137.5906 Genus Phycella Lindl. (15 spp.) 137.5907 Genus Sprekelia Heist. (2 spp.) 137.5908 Genus Rhodophiala C. Presl (9 spp.) 137.5909 Genus Zephyranthes Herb. (195 spp.) 137.5910 Genus Paposoa Nic. García (1 sp.) 137.5911 Genus Eremolirion Nic. García (1 sp.) 137.5912 Genus Hippeastrum Herb. (100 spp.) ### Tribus Eustephieae Hutch. 137.6001 Genus Eustephia Cav. (6 spp.) 137.6002 Genus Chlidanthus Herb. (5 spp.) 137.6003 Genus Hieronymiella Pax (10 spp.) ### Tribus Hymenocallideae Small 137.6101 Genus Pamianthe Stapf (3 spp.) 137.6102 Genus Paramongaia Velarde (5 spp.) 137.6103 Genus Clinanthus Herb. (25 spp.) 137.6104 Genus Hymenocallis Salisb. (62 spp.) 137.6105 Genus Leptochiton Sealy (2 spp.) 137.6106 Genus Ismene Salisb. (11 spp.) 137.6107 Genus Rauhia Traub (5 spp.) 137.6108 Genus Phaedranassa Herb. (10 spp.) ### Tribus Eucharideae Hutch. 137.6201 Genus Plagiolirion Baker (1 sp.) 137.6202 Genus Caliphruria Herb. (4 spp.) 137.6203 Genus xCalicharis Meerow (0 sp.) 137.6204 Genus Eucharis Planch. & Linden (17 spp.) 137.6205 Genus Mathieua Klotzsch (1 sp.) 137.6206 Genus Stenomesson Herb. (17 spp.) 137.6207 Genus Urceolina Rchb. (7 spp.) 137.6208 Genus Eucrosia Ker Gawl. (7 spp.) # Familia Asparagaceae Juss. (3501 spp.) ## Subfamilia Lomandroideae Thorne & Reveal 138.1001 Genus Sowerbaea Sm. (5 spp.) 138.1002 Genus Laxmannia R. Br. (14 spp.) 138.1003 Genus Xerolirion A. S. George (1 sp.) 138.1004 Genus Romnalda P. F. Stevens (3 spp.) 138.1005 Genus Chamaexeros Benth. (4 spp.) 138.1006 Genus Acanthocarpus Lehm. (7 spp.) 138.1007 Genus Lomandra Labill. (58 spp.) 138.1008 Genus Chamaescilla F. Muell. (4 spp.) 138.1009 Genus Cordyline Comm. ex Juss. (24 spp.) 138.1010 Genus Trichopetalum Lindl. (2 spp.) 138.1011 Genus Thysanotus R. Br. (55 spp.) 138.1012 Genus Eustrephus R. Br. ex Ker Gawl. (1 sp.) 138.1013 Genus Dichopogon Kunth (5 spp.) 138.1014 Genus Arthropodium R. Br. (10 spp.) ## Subfamilia Asparagoideae 138.2001 Genus Hemiphylacus S. Watson (5 spp.) 138.2002 Genus Asparagus L. (219 spp.) ## Subfamilia Nolinoideae Nakai ### Tribus Eriospermeae 138.3101 Genus Eriospermum Jacq. (117 spp.) ### Tribus Polygonateae Benth. & Hook. fil. 138.3201 Genus Disporopsis Hance (12 spp.) 138.3202 Genus Maianthemum F. H. Wigg. (40 spp.) 138.3203 Genus Heteropolygonatum M. N. Tamura & Ogisu (13 spp.) 138.3204 Genus Polygonatum Mill. (79 spp.) 138.3205 Genus Theropogon Maxim. (1 sp.) 138.3206 Genus Comospermum Rauschert (1 sp.) ### Tribus Dracaeneae 138.3301 Genus Dracaena Vand. (206 spp.) 138.3302 Genus Chrysodracon P. L. Lu & Morden (6 spp.) ### Tribus Rusceae Dum. 138.3401 Genus Danae Medik. (1 sp.) 138.3402 Genus Semele Kunth (2 spp.) 138.3403 Genus Ruscus L. (6 spp.) ### Tribus Ophiopogoneae 138.3501 Genus Peliosanthes Andrews (61 spp.) 138.3502 Genus Liriope Lour. (8 spp.) 138.3503 Genus Ophiopogon Ker Gawl. (81 spp.) ### Tribus Nolineae 138.3601 Genus Dasylirion Zucc. (23 spp.) 138.3602 Genus Beaucarnea Lem. (13 spp.) 138.3603 Genus Nolina Michx. (36 spp.) ### Tribus Convallarieae Dumort. 138.3701 Genus Speirantha Baker (1 sp.) 138.3702 Genus Convallaria L. (1 sp.) 138.3703 Genus Reineckea Kunth (2 spp.) 138.3704 Genus Rohdea Roth (29 spp.) 138.3705 Genus Tupistra Ker Gawl. (40 spp.) 138.3706 Genus Aspidistra Ker Gawl. (214 spp.) ## Subfamilia Aphyllanthoideae Lindl. 138.4001 Genus Aphyllanthes Tourn. ex L. (1 sp.) ## Subfamilia Agavoideae Herbert ### Tribus Anemarrheneae Reveal 138.5101 Genus Anemarrhena Bunge (1 sp.) ### Tribus Behnieae Reveal 138.5201 Genus Behnia Didr. (1 sp.) ### Tribus Herrerieae Baill. 138.5301 Genus Herreria Ruiz & Pav. (10 spp.) 138.5302 Genus Herreriopsis H. Perrier (1 sp.) 138.5303 Genus Clara Kunth (3 spp.) ### Tribus Anthericeae 138.5401 Genus Anthericum L. (7 spp.) 138.5402 Genus Diamena Ravenna (1 sp.) 138.5403 Genus Diora Ravenna (1 sp.) 138.5404 Genus Paradisea Mazzuc. (2 spp.) 138.5405 Genus Trihesperus Herb. (2 spp.) 138.5406 Genus Diuranthera Hemsl. (4 spp.) 138.5407 Genus Hagenbachia Nees & Mart. (6 spp.) 138.5408 Genus Chlorophytum Ker Gawl. (202 spp.) 138.5409 Genus Leucocrinum Nutt. ex A. Gray (1 sp.) 138.5410 Genus Echeandia Ortega (95 spp.) ### Tribus Hesperocalleae ined. 138.5501 Genus Hesperocallis A. Gray (1 sp.) ### Tribus Chlorogaleae ined. 138.5601 Genus Hosta Tratt. (47 spp.) 138.5602 Genus Eremocrinum M. E. Jones (1 sp.) 138.5603 Genus Chlorogalum (Lindl.) Kunth (3 spp.) 138.5604 Genus Hooveria D. W. Taylor & D. J. Keil (2 spp.) 138.5605 Genus Schoenolirion Torr. ex Durand (3 spp.) 138.5606 Genus Hastingsia S. Watson (3 spp.) 138.5607 Genus Camassia Lindl. (6 spp.) ### Tribus Agaveae Dumort. 138.5701 Genus Hesperoyucca (Engelm.) Trel. (2 spp.) 138.5702 Genus Hesperaloe Engelm. (7 spp.) 138.5703 Genus Yucca L. (52 spp.) 138.5704 Genus Beschorneria Kunth (7 spp.) 138.5705 Genus Furcraea Vent. (24 spp.) 138.5706 Genus Agave L. (281 spp.) ## Subfamilia Brodiaeoideae Traub 138.6001 Genus Androstephium Torr. (2 spp.) 138.6002 Genus Muilla S. Watson (5 spp.) 138.6003 Genus Bloomeria Kellogg (2 spp.) 138.6004 Genus Triteleia Douglas ex Lindl. (16 spp.) 138.6005 Genus Triteleiopsis Hoover (1 sp.) 138.6006 Genus Dichelostemma Kunth (5 spp.) 138.6007 Genus Brodiaea Sm. (18 spp.) 138.6008 Genus Jaimehintonia B. L. Turner (1 sp.) 138.6009 Genus Petronymphe H. E. Moore (2 spp.) 138.6010 Genus Bessera Schult. fil. (5 spp.) 138.6011 Genus Xochiquetzallia J. Gut. (4 spp.) 138.6012 Genus Dandya H. E. Moore (1 sp.) 138.6013 Genus Milla Cav. (10 spp.) ## Subfamilia Scilloideae Burnett ### Tribus Oziroëeae M. W. Chase, Reveal & M. F. Fay 138.7101 Genus Oziroe Raf. (5 spp.) ### Tribus Dipcadieae Speta ex J. C. Manning & Goldblatt 138.7201 Genus Pseudogaltonia Kuntze (2 spp.) 138.7202 Genus Dipcadi Medicus (44 spp.) 138.7203 Genus Battandiera Maire (10 spp.) 138.7204 Genus Trimelopter Raf. (12 spp.) 138.7205 Genus Albuca L. (116 spp.) 138.7206 Genus Iosanthus Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter, Slade & Wetschnig (1 sp.) 138.7207 Genus Coilonox Raf. (24 spp.) 138.7208 Genus Stellarioides Medicus (9 spp.) 138.7209 Genus Galtonia Decne. (5 spp.) 138.7210 Genus Ethesia Raf. (5 spp.) 138.7211 Genus Eliokarmos Raf. (36 spp.) 138.7212 Genus Avonsera Speta (1 sp.) 138.7213 Genus Neopatersonia Schönl. (4 spp.) 138.7214 Genus EIsiea F. M. Leight. (1 sp.) 138.7215 Genus Nicipe Raf. (44 spp.) 138.7216 Genus Cathissa Salisb. (3 spp.) 138.7217 Genus Melomphis Raf. (3 spp.) 138.7218 Genus Loncomelos Raf. (27 spp.) 138.7219 Genus Ornithogalum L. (104 spp.) ### Tribus Urgineeae Rouy 138.7301 Genus Bowiea Haw. ex Hook. fil. (1 sp.) 138.7302 Genus Schizobasis Baker (5 spp.) 138.7303 Genus Mucinaea M. Pinter, Mart.-Azorín, U. Müll.-Doblies, D. Müll.-Doblies, Pfosser & Wetschnig (1 sp.) 138.7304 Genus Rhodocodon Baker (19 spp.) 138.7305 Genus Austronea Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (19 spp.) 138.7306 Genus Tenicroa Raf. (12 spp.) 138.7307 Genus Drimia Jacq. (105 spp.) 138.7308 Genus Zingela N. R. Crouch, Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & M. Á. Alonso (1 sp.) 138.7309 Genus Sagittanthera Mart.-Azorín, M. B. Crespo, A. P. Dold & van Jaarsv. (1 sp.) 138.7310 Genus Aulostemon Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (1 sp.) 138.7311 Genus Fusifilum Raf. (15 spp.) ### Tribus Massonieae Baker 138.7401 Genus Schizocarphus Van der Merwe (1 sp.) 138.7402 Genus Ledebouria Roth (102 spp.) 138.7403 Genus Eucomis L’Hér. (12 spp.) 138.7404 Genus Spetaea Wetschnig & Pfosser (1 sp.) 138.7405 Genus Daubenya Lindl. (8 spp.) 138.7406 Genus Veltheimia Gled. (2 spp.) 138.7407 Genus Lachenalia Jacq. (138 spp.) 138.7408 Genus Namophila U. Müll.-Doblies & D. Müll.-Doblies (1 sp.) 138.7409 Genus Massonia Thunb. ex L. fil. (26 spp.) ### Tribus Pseudoprospereae Manning & Goldblatt 138.7501 Genus Pseudoprospero Speta (1 sp.) ### Tribus Hyacintheae Dumort. 138.7601 Genus Barnardia Lindl. (1 sp.) 138.7602 Genus Zagrosia Speta (1 sp.) 138.7603 Genus Alrawia (Wendelbo) K. Perss. & Wendelbo (2 spp.) 138.7604 Genus Puschkinia Adams (8 spp.) 138.7605 Genus Brimeura Salisb. (3 spp.) 138.7606 Genus Hyacinthus L. (1 sp.) 138.7607 Genus Pseudomuscari Garbari & Greuter (8 spp.) 138.7608 Genus Fessia Speta (13 spp.) 138.7609 Genus Hyacinthoides Heist. ex Fabr. (12 spp.) 138.7610 Genus Leopoldia Herb. (32 spp.) 138.7611 Genus Prospero Salisb. (15 spp.) 138.7612 Genus Hyacinthella Schur (19 spp.) 138.7613 Genus Muscari Tourn. ex Mill. (56 spp.) 138.7614 Genus Bellevalia Lapeyr. (77 spp.) 138.7615 Genus Scilla L. (66 spp.) {{div col end}} {| style="background:#EEE9E9;" border="1" | align="left" | # ''[[Amaryllidaceae]]'' <small>Jaume St.-Hil.</small>, 80 rodova, 2 258 vrsta<ref>[http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Amaryllidaceae/ The Plant List Amaryllidaceae]</ref> # ''[[Asparagaceae]]'' <small>Juss.</small>, 128 rodova, 2 929 vrsta # ''[[Asphodelaceae]]'' (''[[Xanthorrhoeaceae]]'') <small>Dum.</small> 34 roda, 1,236 vrsta # ''[[Asteliaceae]]'' <small>Dum.</small> 4 roda, 37 vrsta # ''[[Blandfordiaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Boryaceae]]'' <small>(Baker) M.W. Chase, P.J. Rudall & Conran</small>, 2 roda, 12 vrsta # ''[[Doryanthaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 2 vrste # ''[[Hypoxidaceae]]'' <small>R.Br.</small>, 10 rodova, 154 vrste # ''[[Iridaceae]]'' <small>Juss.</small>, 68 rodova s 2 528 vrsta # ''[[Ixioliriaceae]]'' <small>T. Nakai</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Lanariaceae]]'' <small>R. Dahlgren & A. E. van Wyk</small>, 1 rod, 1 vrsta # ''[[Orchidaceae]]'' <small>Juss.</small>, 899 rodova, 27 801 vrsta # ''[[Tecophilaeaceae]]'' <small>Leybold</small>, 9 rodova, 26 vrsta # ''[[Xeronemataceae]]'' <small>M.W. Chase, P.J. Rudall & M.F. Fay</small>, 1 rod, 2 vrste |} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat|Asparagales}} [[Kategorija:Šparogolike| ]] [[Kategorija:Jednosupnice]] ha57avbe77zakscuo2rvx7vtbbewwy6 6447141 6447124 2022-08-20T21:06:13Z Zeljko 1196 /* Porodice i rodovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Šparogolike'' | slika = Asperge in bloei Asparagus officinalis.jpg | slika_širina = 300px | slika_opis = ''[[Asparagus officinalis]]'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = '''Asparagales''' | ordo_autorstvo = <small>[[Johann Heinrich Friedrich Link|Link]]</small> }} [[Datoteka:Ophiopogon bodinieri - Kunming Botanical Garden - DSC03002.JPG|mini|''[[Ophiopogon bodinieri]]''.]] '''Asparagales''', biljni red iz razreda [[Liliopsida]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |journal= |access-date=24. svibnja 2012. |archive-date=13. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210313021641/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344892 |url-status=dead }}</ref> kojemu (po jednom sistemu) pripada preko 36 600 vrsta u 14 niže navedenih porodica.<ref>[http://www.ucmp.berkeley.edu/monocots/liliflorae/asparagales.html Asparagales]</ref> == Porodice i rodovi == {{div col|cols=2}} # '''Familia ''[[Orchidaceae]]''''' <small>Juss.</small> (30739 spp.) ## Subfamilia ''[[Apostasioideae]]'' <small>(Lindl.) Horan.</small> ### ''[[Apostasia]]'' <small>Blume</small> (9 spp.) ### ''[[Neuwiedia]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) ## Subfamilia ''[[Vanilloideae]]'' <small>Szlach.</small> ### Tribus ''[[Pogonieae]]'' <small>Pfetzer ex Garay & Dunst.</small> #### ''[[Duckeella]]'' <small>Porto & Brade</small> (8 spp.) #### ''[[Pogonia]]'' <small>Juss.</small> (5 spp.) #### ''[[Cleistesiopsis]]'' <small>Pansarin & F. Barros</small> (3 spp.) #### ''[[Cleistes]]'' <small>Rich.</small> (48 spp.) #### ''[[Isotria]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Vanilleae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Epistephium]]'' <small>Kunth</small> (28 spp.) #### ''[[Clematepistephium]]'' <small>N. Hallé</small> (1 sp.) #### ''[[Eriaxis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Lecanorchis]]'' <small>Blume</small> (22 spp.) #### ''[[Vanilla]]'' <small>Mill.</small> (138 spp.) #### ''[[Cyrtosia]]'' <small>Blume</small> (7 spp.) #### ''[[Galeola]]'' <small>Lour.</small> (5 spp.) #### ''[[Erythrorchis]]'' <small>Blume</small> (2 spp.) #### ''[[Pseudovanilla]]'' <small>Garay</small> (8 spp.) ## Subfamilia ''[[Cypripedioideae]]'' <small>Lindl. ex Endl.</small> ### ''[[Selenipedium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (12 spp.) ### ''[[Cypripedium]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ### ''[[Phragmipedium]]'' <small>Rolfe</small> (27 spp.) ### ''[[Mexipedium]]'' <small>V. A. Albert & M. W. Chase</small> (1 sp.) ### ''[[Paphiopedilum]]'' <small>Pfitzer</small> (104 spp.) ## Subfamilia ''[[Orchidoideae]]'' <small>Eaton</small> ### Tribus ''[[Codonorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Codonorchis]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Orchideae]]'' <small>Small</small> #### Subtribus ''[[Huttonaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Huttonaea]]'' <small>Harv.</small> (5 spp.) ##### ''[[Pachites]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Brownleeinae]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> ##### ''[[Brownleea]]'' <small>Harv. ex Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Disperis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Coryciinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pterygodium]]'' <small>Sw.</small> (19 spp.) ##### ''[[Corycium]]'' <small>Sw.</small> (13 spp.) ##### ''[[Evotella]]'' <small>Kurzweil & H. P. Linder</small> (2 spp.) ##### ''[[Ceratandra]]'' <small>Eckl. ex F. A. Bauer</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Disinae]]'' <small>Lindl. ex Benth.</small> ##### ''[[Disa]]'' <small>Bergius</small> (184 spp.) #### Subtribus ''[[Satyriinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Satyrium]]'' <small>Sw.</small> (91 spp.) #### Subtribus ''[[Habenariinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Herminium]]'' <small>L.</small> (51 spp.) ##### ''[[Hsenhsua]]'' <small>X. H. Jin, Schuit. & W. T. Jin</small> (1 sp.) ##### ''[[xHerminorchis]]'' <small>P. Fourn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Tylostigma]]'' <small>Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Oligophyton]]'' <small>H. P. Linder</small> (1 sp.) ##### ''[[Benthamia]]'' <small>A. Rich.</small> (32 spp.) ##### ''[[Pecteilis]]'' <small>Raf.</small> (10 spp.) ##### ''[[Gennaria]]'' <small>Parl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Peristylus]]'' <small>Blume</small> (101 spp.) ##### ''[[Stenoglottis]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Habenaria]]'' <small>Willd.</small> (899 spp.) ##### ''[[Odisha]]'' <small>S. Misra</small> (2 spp.) ##### ''[[Centrostigma]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Bonatea]]'' <small>Willd.</small> (13 spp.) ##### ''[[Cynorkis]]'' <small>Thouars</small> (180 spp.) ##### ''[[Thulinia]]'' <small>P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Veyretella]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (2 spp.) ##### ''[[Cooktownia]]'' <small>D. L. Jones</small> (1 sp.) ##### ''[[Platycoryne]]'' <small>Rchb. fil.</small> (21 spp.) ##### ''[[Aziza]]'' <small>Farminhão & D´haijère</small> (1 sp.) ##### ''[[Megalorchis]]'' <small>H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Diplomeris]]'' <small>D. Don</small> (3 spp.) ##### ''[[Roeperocharis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (9 spp.) ##### ''[[Holothrix]]'' <small>Rich.</small> (45 spp.) ##### ''[[Brachycorythis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Neobolusia]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Schizochilus]]'' <small>Sond.</small> (11 spp.) ##### ''[[Dracomonticola]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Orchidinae]]'' <small>Dressler & Dodson ex Reveal</small> ##### ''[[Neotinea]]'' <small>Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chamorchis]]'' <small>Rich.</small> (1 sp.) ##### ''[[Steveniella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Himantoglossum]]'' <small>W. D. J. Koch</small> (10 spp.) ##### ''[[xOrchimantoglossum]]'' <small>Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Ophrys]]'' <small>L.</small> (84 spp.) ##### ''[[Serapias]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ##### ''[[xSerapicamptis]]'' <small>Godfery</small> (3 spp.) ##### ''[[xSerapirhiza]]'' <small>Potucek</small> (0 sp.) ##### ''[[Anacamptis]]'' <small>Rich.</small> (21 spp.) ##### ''[[Orchis]]'' <small>L.</small> (26 spp.) ##### ''[[Traunsteinera]]'' <small>Rchb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudorchis]]'' <small>Ség.</small> (2 spp.) ##### ''[[xPseudorhiza]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudanthera]]'' <small>McKean</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudinium]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Platanthera]]'' <small>Rich.</small> (149 spp.) ##### ''[[Galearis]]'' <small>Raf.</small> (11 spp.) ##### ''[[xDactylanthera]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dactylorhiza]]'' <small>Neck.</small> (53 spp.) ##### ''[[xDactyloglossum]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymnoglossum]]'' <small>Rolfe</small> (0 sp.) ##### ''[[Gymnadenia]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[xGymnigritella]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[Nigritella]]'' <small>Rich.</small> (12 spp.) ##### ''[[xDactylodenia]]'' <small>Garay & H. R. Sweet</small> (3 spp.) ##### ''[[xOrchigymnadenia]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudadenia]]'' <small>P. F. Hunt</small> (1 sp.) ##### ''[[xGymnotraunsteinera]]'' <small>Cif. & Giacom.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymplatanthera]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseuditella]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Sirindhornia]]'' <small>H. A. Pedersen & Suksathan</small> (3 spp.) ##### ''[[Hemipilia]]'' <small>Lindl.</small> (72 spp.) #### Subtribus ''[[Vietorchidinae]]'' <small>Aver.</small> ##### ''[[Silvorchis]]'' <small>J. J. Sm.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Diurideae]]'' <small>Endl. ex Butzin</small> #### Subtribus ''[[Rhizanthellinae]]'' <small>R. S. Rogers</small> ##### ''[[Rhizanthella]]'' <small>R. S. Rogers</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Prasophyllinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Prasophyllum]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) ##### ''[[Genoplesium]]'' <small>R. Br.</small> (59 spp.) ##### ''[[Microtis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) #### Subtribus ''[[Cryptostylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Cryptostylis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) ##### ''[[Coilochilus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Drakaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Chiloglottis]]'' <small>R. Br.</small> (27 spp.) ##### ''[[Drakaea]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Spiculaea]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arthrochilus]]'' <small>F. Muell.</small> (15 spp.) ##### ''[[Paracaleana]]'' <small>Blaxell</small> (14 spp.) ##### ''[[Caleana]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Megastylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Rimacola]]'' <small>Rupp</small> (1 sp.) ##### ''[[Lyperanthus]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ##### ''[[Waireia]]'' <small>D. L. Jones, Clem. & Molloy</small> (1 sp.) ##### ''[[Pyrorchis]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (2 spp.) ##### ''[[Burnettia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Leporella]]'' <small>A. S. George</small> (1 sp.) ##### ''[[Megastylis]]'' <small>(Schltr.) Schltr.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Acianthinae]]'' <small>(Lindl.) Schltr.</small> ##### ''[[Stigmatodactylus]]'' <small>Maxim. ex Makino</small> (26 spp.) ##### ''[[Cyrtostylis]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Acianthus]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[Townsonia]]'' <small>Cheeseman</small> (3 spp.) ##### ''[[Corybas]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) #### Subtribus ''[[Diuridinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Diuris]]'' <small>Sm.</small> (104 spp.) ##### ''[[Orthoceras]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Caladeniinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Aporostylis]]'' <small>Rupp & Hatch</small> (1 sp.) ##### ''[[Adenochilus]]'' <small>Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eriochilus]]'' <small>R. Br.</small> (12 spp.) ##### ''[[Leptoceras]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Praecoxanthus]]'' <small>Hopper & A. P. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Elythranthera]]'' <small>(Lindl.) A. S. George</small> (2 spp.) ##### ''[[Pheladenia]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (1 sp.) ##### ''[[Caladenia]]'' <small>R. Br.</small> (310 spp.) #### Subtribus ''[[Thelymitrinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn</small>. ##### ''[[Calochilus]]'' <small>R. Br.</small> (28 spp.) ##### ''[[Epiblema]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Thelymitra]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (118 spp.) ### Tribus ''[[Cranichideae]]'' <small>(Lindl.) Endl.</small> #### Subtribus ''[[Chloraeinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Chloraea (Plantae)|Chloraea]]'' <small>Lindl.</small> (52 spp.) ##### ''[[Gavilea]]'' <small>Poepp.</small> (17 spp.) ##### ''[[Bipinnula]]'' <small>Comm. ex Juss.</small> (12 spp.) #### Subtribus ''[[Pterostylidinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Pterostylis]]'' <small>R. Br.</small> (311 spp.) ##### ''[[Achlydosa]]'' <small>M. A. Clem. & D. L. Jones</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Physurinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Pachyplectron]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Microchilus]]'' <small>C. Presl</small> (273 spp.) ##### ''[[Erythrodes]]'' <small>Blume</small> (24 spp.) ##### ''[[Goodyera]]'' <small>R. Br.</small> (94 spp.) ##### ''[[Danhatchia]]'' <small>Garay & Christenson</small> (3 spp.) ##### ''[[Gonatostylis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Halleorchis]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (1 sp.) ##### ''[[Platylepis]]'' <small>A. Rich.</small> (20 spp.) ##### ''[[Schuitemania]]'' <small>Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Orchipedum]]'' <small>Breda, Kuhl & Hasselt</small> (3 spp.) ##### ''[[Herpysma]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hylophila]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Lepidogyne]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurycentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cystorchis]]'' <small>Blume</small> (19 spp.) ##### ''[[Zeuxinella]]'' <small>Aver.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ludisia]]'' <small>A. Rich.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dossinia]]'' <small>C. Morren</small> (1 sp.) ##### ''[[Macodes]]'' <small>(Blume) Lindl.</small> (12 spp.) ##### ''[[Papuaea]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chamaegastrodia]]'' <small>Makino & F. Maek.</small> (3 spp.) ##### ''[[Cheirostylis]]'' <small>Blume</small> (61 spp.) ##### ''[[Zeuxine]]'' <small>Lindl.</small> (83 spp.) ##### ''[[Hetaeria]]'' <small>Blume</small> (27 spp.) ##### ''[[Rhomboda]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Vrydagzynea]]'' <small>Blume</small> (42 spp.) ##### ''[[Odontochilus]]'' <small>Blume</small> (75 spp.) ##### ''[[Anoectochilus]]'' <small>Blume</small> (48 spp.) ##### ''[[Aenhenrya]]'' <small>Gopalan</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Manniellinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Manniella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Cranichidinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Prescottia]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Galeoglossum]]'' <small>A. Rich. & Galeotti</small> (3 spp.) ##### ''[[Stenoptera]]'' <small>C. Presl</small> (11 spp.) ##### ''[[Gomphichis]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) ##### ''[[Porphyrostachys]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Solenocentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pseudocentrum]]'' <small>Lindl.</small> (16 spp.) ##### ''[[Baskervilla]]'' <small>Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Ponthieva]]'' <small>R. Br.</small> (74 spp.) ##### ''[[Pterichis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Cranichis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) ##### ''[[Fuertesiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Nezahualcoyotlia]]'' <small>R. González</small> (1 sp.) ##### ''[[Altensteinia]]'' <small>Kunth</small> (8 spp.) ##### ''[[Aa (biljni rod)|Aa]]'' <small>Rchb. fil.</small> (25 spp.) ##### ''[[Myrosmodes]]'' <small>Rchb. fil.</small> (17 spp.) #### Subtribus ''[[Discyphinae]]'' ##### ''[[Discyphus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Spiranthinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Cotylolabium]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Stenorrhynchos]]'' Rich.</small> (9 spp.) ##### ''[[Eltroplectris]]'' Raf.</small> (16 spp.) ##### ''[[Mesadenella]]'' Pabst & Garay</small> (11 spp.) ##### ''[[Sacoila]]'' Raf.</small> (9 spp.) ##### ''[[Pteroglossa]]'' Schltr.</small> (16 spp.) ##### ''[[Skeptrostachys]]'' Garay</small> (13 spp.) ##### ''[[Lyroglossa]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cyclopogon]]'' C. Presl</small> (96 spp.) ##### ''[[Hapalorchis]]'' Schltr.</small> (14 spp.) ##### ''[[Pelexia]]'' Poit. ex Rich.</small> (100 spp.) ##### ''[[Sarcoglottis]]'' C. Presl</small> (57 spp.) ##### ''[[Veyretia]]'' Szlach.</small> (10 spp.) ##### ''[[Thelyschista]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Coccineorchis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Odontorrhynchus]]'' <small>M. N. Correa</small> (8 spp.) ##### ''[[Sauroglossum]]'' Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Buchtienia]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Brachystele]]'' Schltr.</small> (23 spp.) ##### ''[[Degranvillea]]'' Determann</small> (1 sp.) ##### ''[[Cybebus]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurystyles]]'' Wawra</small> (24 spp.) ##### ''[[Lankesterella]]'' Ames</small> (9 spp.) ##### ''[[Quechua (biljni rod)|Quechua]]'' <small>Salazar & L. Jost</small> (1 sp.) ##### ''[[Nothostele]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Spiranthes]]'' Rich.</small> (43 spp.) ##### ''[[Dichromanthus]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Deiregyne]]'' Schltr.</small> (25 spp.) ##### ''[[Svenkoeltzia]]'' Burns-Bal.</small> (3 spp.) ##### ''[[Sotoa]]'' Salazar</small> (1 sp.) ##### ''[[Aulosepalum]]'' Garay</small> (9 spp.) ##### ''[[Beloglottis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Mesadenus]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Stalkya]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Funkiella]]'' Schltr.</small> (11 spp.) ##### ''[[Microthelys]]'' Garay</small> (4 spp.) ##### ''[[Schiedeella]]'' Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Greenwoodiella]]'' Salazar, Hern.-López & J. Sharma</small> (3 spp.) ##### ''[[Physogyne]]'' Garay</small> (3 spp.) ##### ''[[Pseudogoodyera]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Aracamunia]]'' Carnevali & I. Ramírez</small> (1 sp.) ##### ''[[Helonoma]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Kionophyton]]'' Garay</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Galeottiellinae]]'' <small>Salazar & M. W. Chase</small> ##### ''[[Galeottiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ## Subfamily ''[[Epidendroideae]]'' <small>Lindl.</small> ### Tribus ''[[Neottieae]]'' <small>Lindl.</small> #### ''[[Neottia]]'' Guett.</small> (78 spp.) #### ''[[Holopogon]]'' Kom. & Nevski</small> (7 spp.) #### ''[[Diplandrorchis]]'' S. C. Chen</small> (1 sp.) #### ''[[Aphyllorchis]]'' Blume</small> (21 spp.) #### ''[[Epipactis]]'' Sw.</small> (65 spp.) #### ''[[Cephalanthera]]'' Rich.</small> (22 spp.) #### ''[[xCephalopactis]]'' Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) #### ''[[Limodorum]]'' Boehm.</small> (2 spp.) #### ''[[Palmorchis]]'' Barb. Rodr.</small> (39 spp.) ### Tribus ''[[Sobralieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Sertifera]]'' <small>Lindl. & Rchb. fil.</small> (10 spp.) #### ''[[Elleanthus]]'' <small>C. Presl</small> (132 spp.) #### ''[[Sobralia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (169 spp.) ### Tribus ''[[Triphoreae]]'' <small>Dressler</small> #### Subtribus ''[[Diceratostelinae]]'' <small>(Dressler) Szlach.</small> ##### ''[[Diceratostele]]'' <small>Summerh.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Triphorinae (Plantae)|Triphorinae]]'' <small>(Dressler) Szlach.</small> ##### ''[[Triphora]]'' Nutt.</small> (23 spp.) ##### ''[[Monophyllorchis]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pogoniopsis]]'' Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Psilochilus]]'' Barb. Rodr.</small> (19 spp.) ### Tribus ''[[Xerorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Xerorchis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Wullschlaegelieae]]'' #### ''[[Wullschlaegelia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Gastrodieae]]'' <small>Lindl.</small> #### ''[[Gastrodia]]'' R. Br.</small> (97 spp.) #### ''[[Uleiorchis]]'' Hoehne</small> (4 spp.) #### ''[[Auxopus]]'' Schltr.</small> (4 spp.) #### ''[[Didymoplexis]]'' Griff.</small> (31 spp.) ### Tribus ''[[Nervilieae]]'' <small>Dressler</small> #### Subtribus [[Nerviliinae]] <small>Schltr.</small> ##### ''[[Nervilia]]'' <small>Comm. ex Gaudich.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Epipogoniinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Epipogium]]'' <small>Borkh.</small> (6 spp.) ##### ''[[Stereosandra]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Tropidieae]]'' <small>(Pfitzer) Dressler</small> #### ''[[Tropidia]]'' <small>Lindl.</small> (35 spp.) #### ''[[Corymborkis]]'' <small>Thouars</small> (9 spp.) ### Tribus ''[[Thaieae]]'' <small>X. G. Jin & X. G. Xiang</small> #### ''[[Thaia (Plantae)|Thaia]]'' <small>Seidenf.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Arethuseae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Arethusinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Calopogon]]'' R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Arethusa]]'' L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Anthogonium]]'' Wall. ex Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arundina]]'' Blume</small> (1 sp.) ##### ''[[Eleorchis]]'' F. Maek.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Coelogyninae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pleione]]'' D. Don</small> (24 spp.) ##### ''[[Thunia]]'' Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Dilochia]]'' Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Thuniopsis]]'' L. Li, D. P. Ye & Shi J. Li</small> (2 spp.) ##### ''[[Bletilla]]'' Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Mengzia]]'' W. C. Huang, Z. J. Liu & C. Hu</small> (1 sp.) ##### ''[[Aglossorrhyncha]]'' Schltr.</small> (12 spp.) ##### ''[[Glomera]]'' Blume</small> (157 spp.) ##### ''[[Coelogyne]]'' Lindl.</small> (607 spp.) ### Tribus ''[[Malaxideae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Dendrobiinae]]'' ##### ''[[Epigeneium]]'' <small>Gagnep.</small> (43 spp.) ##### ''[[Dendrobium]]'' <small>Sw.</small> (1624 spp.) ##### ''[[Bulbophyllum]]'' <small>Thouars</small> (2180 spp.) #### Subtribus ''[[Malaxidinae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> ##### ''[[Liparis]]'' Rich.</small> (329 spp.) ##### ''[[Stichorkis]]'' Thouars</small> (115 spp.) ##### ''[[Blepharoglossum]]'' (Schltr.) L. Li</small> (38 spp.) ##### ''[[Ypsilorchis]]'' Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen</small> (1 sp.) ##### ''[[Dienia]]'' Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Crepidium]]'' Blume</small> (307 spp.) ##### ''[[Oberonioides]]'' Szlach.</small> (7 spp.) ##### ''[[Malaxis]]'' Sol. ex Sw.</small> (175 spp.) ##### ''[[Crossoliparis]]'' Marg.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tamayorkis]]'' Szlach.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hammarbya]]'' Kuntze</small> (1 sp.) ##### ''[[Crossoglossa]]'' Dressler & Dodson</small> (50 spp.) ##### ''[[Alatiliparis]]'' Marg. & Szlach.</small> (14 spp.) ##### ''[[Orestias]]'' Ridl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Oberonia]]'' Lindl.</small> (343 spp.) ##### ''[[Hippeophyllum]]'' Schltr.</small> (10 spp.) ### Tribus ''[[Podochileae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Podochilus]]'' Blume</small> (65 spp.) #### ''[[Appendicula]]'' Blume</small> (156 spp.) #### ''[[Ascidieria]]'' Seidenf.</small> (9 spp.) #### ''[[Eria]]'' Lindl.</small> (44 spp.) #### ''[[Bryobium]]'' Lindl.</small> (29 spp.) #### ''[[Aeridostachya]]'' (Hook. fil.) Brieger</small> (21 spp.) #### ''[[Cylindrolobus]]'' Blume</small> (84 spp.) #### ''[[Callostylis]]'' Blume</small> (5 spp.) #### ''[[Bambuseria]]'' Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen</small> (2 spp.) #### ''[[Pseuderia]]'' Schltr.</small> (21 spp.) #### ''[[Dendrolirium]]'' Blume</small> (15 spp.) #### ''[[Pinalia]]'' Buch.-Ham. ex D. Don</small> (181 spp.) #### ''[[Campanulorchis]]'' Brieger</small> (4 spp.) #### ''[[Strongyleria]]'' (Pfitzer) Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen</small> (4 spp.) #### ''[[Mycaranthes]]'' Blume</small> (39 spp.) #### ''[[Dilochiopsis]]'' (Hook. fil.) Brieger</small> (1 sp.) #### ''[[Trichotosia]]'' Blume</small> (80 spp.) #### ''[[Oxystophyllum]]'' Blume</small> (36 spp.) #### ''[[Porpax]]'' Lindl.</small> (56 spp.) #### ''[[Epiblastus]]'' Schltr.</small> (23 spp.) #### ''[[Ceratostylis]]'' Blume</small> (155 spp.) #### ''[[Mediocalcar]]'' J. J. Sm.</small> (17 spp.) #### ''[[Cryptochilus]]'' Wall.</small> (8 spp.) #### ''[[Poaephyllum]]'' Ridl.</small> (8 spp.) #### Subtribus ''[[Thelasinae]]'' <small>Ridl.</small> ##### ''[[Ridleyella]]'' Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Octarrhena]]'' Thwaites</small> (57 spp.) ##### ''[[Thelasis]]'' Blume</small> (29 spp.) ##### ''[[Phreatia]]'' Lindl.</small> (212 spp.) ### Tribus ''[[Collabieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Acanthephippium]]'' Blume ex Endl.</small> (12 spp.) #### ''[[Ancistrochilus]]'' Rolfe</small> (2 spp.) #### ''[[Styloglossum]]'' Breda, Kuhl & Hasselt</small> (47 spp.) #### ''[[Calanthe]]'' R. Br.</small> (177 spp.) #### ''[[Phaius]]'' Lour.</small> (46 spp.) #### ''[[Cephalantheropsis]]'' Guillaumin</small> (5 spp.) #### ''[[Preptanthe]]'' Rchb. fil.</small> (8 spp.) #### ''[[Gastrorchis]]'' Thouars</small> (11 spp.) #### ''[[Chrysoglossum]]'' Blume</small> (4 spp.) #### ''[[Eriodes]]'' Rolfe</small> (1 sp.) #### ''[[Spathoglottis]]'' Blume</small> (41 spp.) #### ''[[Ipsea]]'' Lindl.</small> (3 spp.) #### ''[[Pachystoma]]'' Blume</small> (3 spp.) #### ''[[Plocoglottis]]'' Blume</small> (37 spp.) #### ''[[Pilophyllum]]'' Schltr.</small> (1 sp.) #### ''[[Diglyphosa]]'' Blume</small> (1 sp.) #### ''[[Risleya]]'' King & Pantl.</small> (1 sp.) #### ''[[Collabium]]'' Blume</small> (15 spp.) #### ''[[Nephelaphyllum]]'' Blume</small> (11 spp.) #### ''[[Hancockia]]'' Rolfe</small> (1 sp.) #### ''[[Tainia]]'' Blume</small> (38 spp.) ### Tribus ''[[Vandeae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Adrorhizinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Adrorhizon]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sirhookera]]'' <small>Kuntze</small> (2 spp.) ##### ''[[Bromheadia]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) #### Subtribus ''[[Polystachyinae]]'' ##### ''[[Polystachya]]'' <small>Hook.</small> (262 spp.) ##### ''[[Hederorkis]]'' <small>Thouars</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Angraecinae]]'' ##### ''[[Angraecum]]'' Bory</small> (223 spp.) ##### ''[[Jumellea]]'' Schltr.</small> (66 spp.) ##### ''[[Lemurorchis]]'' Kraenzl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sobennikoffia]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Oeoniella]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Ambrella]]'' H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Lemurella]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cryptopus]]'' Lindl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Neobathiea]]'' Schltr.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oeonia]]'' Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Aeranthes]]'' Lindl.</small> (47 spp.) ##### ''[[Calyptrochilum]]'' Kraenzl.</small> (3 spp.) ##### ''[[Listrostachys]]'' Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Campylocentrum]]'' Benth.</small> (88 spp.) ##### ''[[Dendrophylax]]'' Rchb. fil.</small> (15 spp.) ##### ''[[Erasanthe]]'' P. J. Cribb, Hermans & D. L. Roberts</small> (1 sp.) ##### ''[[Aerangis]]'' Rchb. fil.</small> (58 spp.) ##### ''[[Summerhayesia]]'' P. J. Cribb</small> (3 spp.) ##### ''[[Amesiella]]'' Schltr. ex Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Microcoelia]]'' Lindl.</small> (33 spp.) ##### ''[[Chauliodon]]'' Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Taeniorrhiza]]'' Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dinklageella]]'' Mansf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Solenangis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Beclardia]]'' A. Rich.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eurychone]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eggelingia]]'' Summerh.</small> (3 spp.) ##### ''[[Tridactyle]]'' Schltr.</small> (46 spp.) ##### ''[[Cardiochilos]]'' P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Nephrangis]]'' (Schltr.) Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ypsilopus]]'' Summerh.</small> (13 spp.) ##### ''[[Ancistrorhynchus]]'' Finet</small> (18 spp.) ##### ''[[Bolusiella]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Plectrelminthus]]'' Raf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cyrtorchis]]'' Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Planetangis]]'' Stévart & Farminhão</small> (1 sp.) ##### ''[[Podangis]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Kylicanthe]]'' Descourv., Stévart & Droissart</small> (7 spp.) ##### ''[[Diaphananthe]]'' Schltr.</small> (30 spp.) ##### ''[[Rhipidoglossum]]'' Schltr.</small> (49 spp.) ##### ''[[Sarcorhynchus]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Mystacidium]]'' Lindl.</small> (24 spp.) ##### ''[[Sphyrarhynchus]]'' Mansf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Angraecopsis]]'' Kraenzl.</small> (19 spp.) ##### ''[[Triceratorhynchus]]'' Summerh.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Aeridinae]]'' ##### ''[[Pennilabium]]'' J. J. Sm.</small> (18 spp.) ##### ''[[Ceratocentron]]'' Senghas</small> (1 sp.) ##### ''[[Hymenorchis]]'' Schltr.</small> (14 spp.) ##### ''[[Omoea]]'' Blume</small> (2 spp.) ##### ''[[Santotomasia]]'' Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Trachoma]]'' Garay</small> (16 spp.) ##### ''[[Tuberolabium]]'' Yamam.</small> (13 spp.) ##### ''[[Porrorhachis]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Saccolabium]]'' Blume</small> (4 spp.) ##### ''[[Chamaeanthus]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chroniochilus]]'' J. J. Sm.</small> (5 spp.) ##### ''[[Grosourdya]]'' Rchb. fil.</small> (34 spp.) ##### ''[[Kipandiorchis]]'' P. O´Byrne & Gokusing</small> (2 spp.) ##### ''[[Luisia]]'' Gaudich.</small> (49 spp.) ##### ''[[Gastrochilus]]'' D. Don</small> (81 spp.) ##### ''[[Biermannia]]'' King & Pantl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Taprobanea]]'' Christenson</small> (1 sp.) ##### ''[[Dyakia]]'' Christenson</small> (1 sp.) ##### ''[[Dryadorchis]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Phragmorchis]]'' L. O. Williams</small> (1 sp.) ##### ''[[Robiquetia]]'' Gaudich.</small> (93 spp.) ##### ''[[Malleola]]'' J. J. Sm. & Schltr. ex Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Uncifera]]'' Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Aerides]]'' Lour.</small> (30 spp.) ##### ''[[Papilionanthe]]'' Schltr.</small> (12 spp.) ##### ''[[Vanda]]'' Jones</small> (92 spp.) ##### ''[[Seidenfadenia]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Paraholcoglossum]]'' Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen</small> (2 spp.) ##### ''[[Holcoglossum]]'' Schltr.</small> (18 spp.) ##### ''[[Rhynchostylis]]'' Blume</small> (6 spp.) ##### ''[[Phalaenopsis]]'' Blume</small> (84 spp.) ##### ''[[Paraphalaenopsis]]'' A. D. Hawkes</small> (4 spp.) ##### ''[[Pteroceras]]'' Hasselt ex Hassk.</small> (13 spp.) ##### ''[[Brachypeza]]'' Schltr. ex Garay</small> (12 spp.) ##### ''[[Macropodanthus]]'' L. O. Williams</small> (12 spp.) ##### ''[[Dimorphorchis]]'' Rolfe</small> (10 spp.) ##### ''[[Cottonia]]'' Wight</small> (1 sp.) ##### ''[[Diploprora]]'' Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Drymoanthus]]'' Nicholls</small> (8 spp.) ##### ''[[Vandopsis]]'' Pfitzer</small> (2 spp.) ##### ''[[Cymbilabia]]'' D. K. Liu & Ming H. Li</small> (3 spp.) ##### ''[[Sarcanthopsis]]'' Garay</small> (6 spp.) ##### ''[[Acampe]]'' Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Saccolabiopsis]]'' J. J. Sm.</small> (15 spp.) ##### ''[[Schoenorchis]]'' Reinw.</small> (30 spp.) ##### ''[[Seidenfadeniella]]'' C. S. Kumar</small> (4 spp.) ##### ''[[Pelatantheria]]'' Ridl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Jejewoodia]]'' Szlach.</small> (6 spp.) ##### ''[[Trichoglottis]]'' Blume</small> (86 spp.) ##### ''[[Pomatocalpa]]'' Breda, Kuhl & Hasselt</small> (24 spp.) ##### ''[[Plectorrhiza]]'' Dockrill</small> (6 spp.) ##### ''[[Renanthera]]'' Lour.</small> (26 spp.) ##### ''[[Sarcoglyphis]]'' Garay</small> (14 spp.) ##### ''[[Cleisomeria]]'' Lindl. ex G. Don</small> (2 spp.) ##### ''[[Diplocentrum]]'' Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Smitinandia]]'' Holttum</small> (3 spp.) ##### ''[[Deceptor]]'' Seidenf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cleisostomopsis]]'' Seidenf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cleisostoma]]'' Blume</small> (107 spp.) ##### ''[[Stereochilus]]'' Lindl.</small> (9 spp.) ##### ''[[Micropera]]'' Lindl.</small> (21 spp.) ##### ''[[Bidoupia]]'' Aver., Ormerod & Duy</small> (2 spp.) ##### ''[[Arachnis]]'' Blume</small> (18 spp.) ##### ''[[Ascochilus]]'' Ridl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Bogoria]]'' J. J. Sm.</small> (12 spp.) ##### ''[[Thrixspermum]]'' Lour.</small> (199 spp.) ##### ''[[Cleisocentron]]'' Brühl</small> (9 spp.) ##### ''[[Rhynchogyna]]'' Seidenf. & Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Chiloschista]]'' Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Sarcochilus]]'' R. Br.</small> (25 spp.) ##### ''[[Ophioglossella]]'' Schuit. & Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Mobilabium]]'' Rupp</small> (1 sp.) ##### ''[[Peristeranthus]]'' P. F. Hunt</small> (1 sp.) ##### ''[[Rhinerrhiza]]'' Rupp</small> (2 spp.) ##### ''[[Parasarcochilus]]'' Dockrill</small> (3 spp.) ##### ''[[Eclecticus]]'' P. O´Byrne</small> (1 sp.) ##### ''[[Adenoncos]]'' Blume</small> (18 spp.) ##### ''[[Microsaccus]]'' Blume</small> (13 spp.) ##### ''[[Calymmanthera]]'' Schltr.</small> (6 spp.) ##### ''[[Sarcophyton]]'' Garay</small> (3 spp.) ##### ''[[Taeniophyllum]]'' Blume</small> (245 spp.) ### Tribus ''[[Cymbidieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### Subtribus ''[[Cymbidiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Cymbidium]]'' Sw.</small> (80 spp.) ##### ''[[Acriopsis]]'' Reinw. ex Blume</small> (6 spp.) ##### ''[[Thecopus]]'' Seidenf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Thecostele]]'' Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Devogelia]]'' Schuit.</small> (1 sp.) ##### ''[[Grammatophyllum]]'' Blume</small> (13 spp.) ##### ''[[Porphyroglottis]]'' <small>Ridl.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Eulophiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Dipodium]]'' <small>R. Br.</small> (40 spp.) ##### ''[[Ansellia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Claderia]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Imerinaea]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Graphorkis]]'' <small>Thouars</small> (4 spp.) ##### ''[[Eulophia]]'' <small>R. Br.</small> (275 spp.) #### Subtribus ''[[Catasetinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Cyanaeorchis]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Grobya]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Galeandra]]'' <small>Lindl.</small> (32 spp.) ##### ''[[Clowesia]]'' <small>Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Catasetum]]'' <small>Rich. ex Kunth</small> (182 spp.) ##### ''[[Dressleria]]'' <small>Dodson</small> (13 spp.) ##### ''[[Cycnoches]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) ##### ''[[Mormodes]]'' <small>Lindl.</small> (89 spp.) #### Subtribus ''[[Cyrtopodiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Cyrtopodium]]'' <small>R. Br.</small> (49 spp.) #### Subtribus ''[[Oncidiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Psychopsis]]'' <small>Raf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Psychopsiella]]'' <small>Lückel & Braem</small> (1 sp.) ##### ''[[Trichopilia]]'' <small>Lindl.</small> (43 spp.) ##### ''[[Cuitlauzina]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (9 spp.) ##### ''[[Rossioglossum]]'' <small>(Schltr.) Garay & G. C. Kenn.</small> (12 spp.) ##### ''[[Cohniella]]'' <small>Pfitzer</small> (26 spp.) ##### ''[[Trichocentrum]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (65 spp.) ##### ''[[Grandiphyllum]]'' <small>Docha Neto</small> (11 spp.) ##### ''[[Saundersia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Lockhartia]]'' <small>Hook.</small> (33 spp.) ##### ''[[Ornithocephalus]]'' <small>Hook.</small> (54 spp.) ##### ''[[Dunstervillea]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Caluera]]'' <small>Dodson & Determann</small> (5 spp.) ##### ''[[Eloyella]]'' <small>P. Ortiz</small> (10 spp.) ##### ''[[Zygostates]]'' <small>Lindl.</small> (28 spp.) ##### ''[[Phymatidium]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Rauhiella]]'' <small>Pabst & P. I. S. Braga</small> (3 spp.) ##### ''[[Chytroglossa]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Thysanoglossa]]'' <small>Porto & Brade</small> (3 spp.) ##### ''[[Platyrhiza]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hintonella]]'' <small>Ames</small> (1 sp.) ##### ''[[Centroglossa]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (7 spp.) ##### ''[[Trichoceros]]'' <small>Kunth</small> (9 spp.) ##### ''[[Telipogon]]'' <small>Mutis ex Kunth</small> (247 spp.) ##### ''[[Hofmeisterella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Fernandezia]]'' <small>Lindl.</small> (104 spp.) ##### ''[[Vitekorchis]]'' <small>Romowicz & Szlach.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oncidium]]'' <small>Sw.</small> (374 spp.) ##### ''[[Ecuadorella]]'' <small>Dodson & G. A. Romero</small> (3 spp.) ##### ''[[Nohawilliamsia]]'' <small>M. W. Chase & Whitten</small> (1 sp.) ##### ''[[Otoglossum]]'' <small>(Schltr.) Garay & Dunst.</small> (24 spp.) ##### ''[[Cyrtochiloides]]'' <small>N. H. Williams & M. W. Chase</small> (3 spp.) ##### ''[[Miltoniopsis]]'' <small>God.-Leb.</small> (6 spp.) ##### ''[[Caucaea]]'' <small>Schltr.</small> (26 spp.) ##### ''[[Cyrtochilum]]'' <small>Kunth</small> (204 spp.) ##### ''[[Miltonia]]'' <small>Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Cischweinfia]]'' <small>Dressler & N. H. Williams</small> (11 spp.) ##### ''[[Oliveriana]]'' <small>Rchb. fil.</small> (14 spp.) ##### ''[[Systeloglossum]]'' <small>Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Aspasia]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Brassia]]'' <small>R. Br.</small> (67 spp.) ##### ''[[Tolumnia]]'' <small>Raf.</small> (26 spp.) ##### ''[[Erycina]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Rhynchostele]]'' <small>Rchb. fil.</small> (18 spp.) ##### ''[[Notyliopsis]]'' <small>P. Ortiz</small> (1 sp.) ##### ''[[Zelenkoa]]'' <small>Chase & Williams</small> (1 sp.) ##### ''[[Gomesa]]'' <small>R. Br.</small> (139 spp.) ##### ''[[Solenidium]]'' <small>Lindl.</small> (3 spp.) ##### ''[[Capanemia]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (17 spp.) ##### ''[[Plectrophora]]'' <small>H. Focke</small> (9 spp.) ##### ''[[Leochilus]]'' <small>Knowles & Westc.</small> (14 spp.) ##### ''[[Pterostemma]]'' <small>Kraenzl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Schunkea]]'' <small>Senghas</small> (1 sp.) ##### ''[[Suarezia]]'' <small>Dodson</small> (1 sp.) ##### ''[[Sanderella]]'' <small>Kuntze</small> (2 spp.) ##### ''[[Rodriguezia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (48 spp.) ##### ''[[Seegeriella]]'' <small>Senghas</small> (3 spp.) ##### ''[[Warmingia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (4 spp.) ##### ''[[Macradenia]]'' <small>R. Br.</small> (10 spp.) ##### ''[[Trizeuxis]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Macroclinium]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (48 spp.) ##### ''[[Santanderella]]'' <small>P. Ortiz</small> (1 sp.) ##### ''[[Cypholoron]]'' <small>Dodson & Dressler</small> (2 spp.) ##### ''[[Notylia]]'' <small>Lindl.</small> (52 spp.) ##### ''[[Polyotidium]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Sutrina]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Ionopsis]]'' <small>Kunth</small> (7 spp.) ##### ''[[Comparettia]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (88 spp.) ##### ''[[Quekettia]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Archivea]]'' <small>Christenson & Jenny</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Eriopsidinae]]'' <small>Szlach.</small> ##### ''[[Eriopsis]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Maxillariinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Maxillaria]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (661 spp.) ##### ''[[Neomoorea]]'' <small>Rolfe</small> (1 sp.) ##### ''[[Lycaste]]'' <small>Lindl.</small> (50 spp.) ##### ''[[Anguloa]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (9 spp.) ##### ''[[Sudamerlycaste]]'' <small>Archila</small> (49 spp.) ##### ''[[Xylobium]]'' <small>Lindl.</small> (34 spp.) ##### ''[[Scuticaria]]'' <small>Lindl.</small> (12 spp.) ##### ''[[Rudolfiella]]'' <small>Hoehne</small> (7 spp.) ##### ''[[Bifrenaria]]'' <small>Lindl.</small> (23 spp.) ##### ''[[Guanchezia]]'' <small>G. A. Romero & Carnevali</small> (1 sp.) ##### ''[[Horvatia]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Teuscheria]]'' <small>Garay</small> (10 spp.) #### Subtribus ''[[Zygopetalinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Zygopetalum]]'' <small>Hook.</small> (12 spp.) ##### ''[[Cryptarrhena]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dichaea]]'' <small>Lindl.</small> (131 spp.) ##### ''[[Benzingia]]'' <small>Dodson</small> (11 spp.) ##### ''[[Chaubardiella]]'' <small>Garay</small> (8 spp.) ##### ''[[Stenia]]'' <small>Lindl.</small> (23 spp.) ##### ''[[Huntleya]]'' <small>Bateman ex Lindl.</small> (15 spp.) ##### ''[[Kefersteinia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (60 spp.) ##### ''[[xAckersteinia]]'' <small>Neudecker</small> (0 sp.) ##### ''[[Stenotyla]]'' <small>Dressler</small> (8 spp.) ##### ''[[Cochleanthes]]'' <small>Raf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Warszewiczella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (10 spp.) ##### ''[[Pescatoria]]'' <small>Rchb. fil.</small> (22 spp.) ##### ''[[Euryblema]]'' <small>Dressler</small> (2 spp.) ##### ''[[Chondroscaphe]]'' <small>(Dressler) Senghas & Gerlach</small> (14 spp.) ##### ''[[Daiotyla]]'' <small>Dressler</small> (5 spp.) ##### ''[[Echinorhyncha]]'' <small>Dressler</small> (5 spp.) ##### ''[[Aetheorhyncha]]'' <small>Dressler</small> (1 sp.) ##### ''[[Ixyophora]]'' <small>Dressler</small> (8 spp.) ##### ''[[Chondrorhyncha]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Pridgeonia]]'' <small>Pupulin</small> (1 sp.) ##### ''[[Cheiradenia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Warreella]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Warreopsis]]'' <small>Garay</small> (4 spp.) ##### ''[[Vargasiella]]'' <small>C. Schweinf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Warrea]]'' <small>Lindl.</small> (3 spp.) ##### ''[[Otostylis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Paradisanthus]]'' <small>Rchb. fil.</small> (4 spp.) ##### ''[[Hoehneella]]'' <small>Ruschi</small> (2 spp.) ##### ''[[Koellensteinia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (19 spp.) ##### ''[[Galeottia]]'' <small>A. Rich.</small> (12 spp.) ##### ''[[Batemannia]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Zygosepalum]]'' <small>Rchb. fil.</small> (8 spp.) ##### ''[[Chaubardia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Neogardneria]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Aganisia]]'' <small>Lindl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Promenaea]]'' <small>Lindl.</small> (19 spp.) ##### ''[[Pabstia]]'' <small>Garay</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Stanhopeinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Braemia]]'' <small>Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Paphinia]]'' <small>Lindl.</small> (16 spp.) ##### ''[[Horichia]]'' <small>Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Houlletia]]'' <small>Brongn.</small> (10 spp.) ##### ''[[Schlimmia]]'' <small>Planch. & Linden</small> (2 spp.) ##### ''[[Trevoria]]'' <small>F. Lehm.</small> (6 spp.) ##### ''[[Cirrhaea]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Gongora]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (75 spp.) ##### ''[[Acineta]]'' <small>Lindl.</small> (13 spp.) ##### ''[[Lueddemannia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Lacaena]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Vasqueziella]]'' <small>Dodson</small> (1 sp.) ##### ''[[Polycycnis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (18 spp.) ##### ''[[Lueckelia]]'' <small>Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Kegeliella]]'' <small>Mansf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Soterosanthus]]'' <small>Lehm. ex Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Stanhopea]]'' <small>Frost ex Hook.</small> (78 spp.) ##### ''[[Embreea]]'' <small>Dodson</small> (1 sp.) ##### ''[[Sievekingia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (11 spp.) ##### ''[[Coryanthes]]'' <small>Hook.</small> (65 spp.) #### Subtribus ''[[Coeliopsidinae]]'' <small>Szlach.</small> ##### ''[[Coeliopsis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lycomormium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Peristeria]]'' <small>Hook.</small> (10 spp.) ### Tribus ''[[Epidendreae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Agrostophyllinae]]'' ##### ''[[Agrostophyllum]]'' <small>Blume</small> (141 spp.) ##### ''[[Earina]]'' <small>Lindl</small>. (8 spp.) #### Subtribus ''[[Ponerinae (Plantae)|Ponerinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Ponera]]'' <small>Lindl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Nemaconia]]'' <small>Knowles & Westc.</small> (6 spp.) ##### ''[[Helleriella]]'' <small>A. D. Hawkes</small> (2 spp.) ##### ''[[Isochilus]]'' <small>R. Br.</small> (14 spp.) #### Subtribus ''[[Calypsoinae]]'' ##### ''[[Ephippianthus]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dactylostalix]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Calypso]]'' <small>Salisb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tipularia]]'' <small>Nutt.</small> (7 spp.) ##### ''[[Changnienia]]'' <small>Chien</small> (2 spp.) ##### ''[[Govenia]]'' <small>Lindl.</small> (30 spp.) ##### ''[[Aplectrum]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cremastra]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oreorchis]]'' <small>Lindl.</small> (18 spp.) ##### ''[[Corallorhiza]]'' <small>Châtel.</small> (15 spp.) ##### ''[[Yoania]]'' <small>Maxim.</small> (4 spp.) ##### ''[[Danxiaorchis]]'' <small>J. W. Zhai et al.</small> (2 spp.) ##### ''[[Coelia]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Chysidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Chysis]]'' <small>Lindl.</small> (15 spp.) #### Subtribus ''[[Bletiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Bletia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (55 spp.) #### Subtribus ''[[Laeliinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Meiracyllium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Orleanesia]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Jacquiniella]]'' <small>Schltr.</small> (12 spp.) ##### ''[[Scaphyglottis]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (84 spp.) ##### ''[[Nidema]]'' <small>Britton & Millsp.</small> (2 spp.) ##### ''[[Domingoa]]'' <small>Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Arpophyllum]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (5 spp.) ##### ''[[Alamania]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (1 sp.) ##### ''[[Isabelia]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (3 spp.) ##### ''[[xIsanitella]]'' <small>Leinig</small> (0 sp.) ##### ''[[Loefgrenianthus]]'' <small>Hoehne</small> (1 sp.) ##### ''[[Homalopetalum]]'' <small>Rolfe</small> (8 spp.) ##### ''[[Pygmaeorchis]]'' <small>Brade</small> (2 spp.) ##### ''[[Epidendrum]]'' <small>L.</small> (1822 spp.) ##### ''[[Microepidendrum]]'' <small>Brieger</small> (5 spp.) ##### ''[[Dimerandra]]'' <small>Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Barkeria]]'' <small>Knowles & Westc.</small> (19 spp.) ##### ''[[Acrorchis]]'' <small>Dressler</small> (1 sp.) ##### ''[[Tetramicra]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Artorima]]'' <small>Dressler & G. E. Pollard</small> (2 spp.) ##### ''[[Hagsatera]]'' <small>R. González</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudolaelia]]'' <small>Porto & Brade</small> (23 spp.) ##### ''[[Leptotes]]'' <small>Lindl.</small> (9 spp.) ##### ''[[Dinema]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Oestlundia]]'' <small>W. E. Higgins</small> (5 spp.) ##### ''[[Amoana]]'' <small>Leopardi & Carnevali</small> (2 spp.) ##### ''[[Encyclia]]'' <small>Hook.</small> (194 spp.) ##### ''[[Prosthechea]]'' <small>Knowles & Westc.</small> (133 spp.) ##### ''[[Psychilis]]'' <small>Raf.</small> (15 spp.) ##### ''[[Caularthron]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cattleya]]'' <small>Lindl.</small> (140 spp.) ##### ''[[Guarianthe]]'' <small>Dressler & W. E. Higgins</small> (4 spp.) ##### ''[[Broughtonia]]'' <small>R. Br.</small> (6 spp.) ##### ''[[Quisqueya]]'' <small>Dod</small> (4 spp.) ##### ''[[Schomburgkia]]'' <small>Lindl.</small> (21 spp.) ##### ''[[xSchombolaelia]]'' (0 sp.) ##### ''[[Laelia]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Adamantinia]]'' <small>van den Berg & C. N. Gonç.</small> (1 sp.) ##### ''[[Myrmecophila]]'' <small>Rolfe</small> (9 spp.) ##### ''[[Rhyncholaelia]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Brassavola]]'' <small>R. Br.</small> (15 spp.) ##### ''[[Constantia]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Pleurothallidinae]]'' <small>Lindl. ex G. Don</small> ##### ''[[Neocogniauxia]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dilomilis]]'' <small>Raf.</small> (5 spp.) ##### ''[[Tomzanonia]]'' <small>Nir</small> (1 sp.) ##### ''[[Brachionidium]]'' <small>Lindl.</small> (83 spp.) ##### ''[[Atopoglossum]]'' <small>Luer</small> (3 spp.) ##### ''[[Sansonia]]'' <small>Chiron</small> (2 spp.) ##### ''[[Octomeria]]'' <small>R. Br.</small> (142 spp.) ##### ''[[Dresslerella]]'' <small>Luer</small> (14 spp.) ##### ''[[Myoxanthus]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (51 spp.) ##### ''[[Echinosepala]]'' <small>Pridgeon & M. W. Chase</small> (17 spp.) ##### ''[[Pupulinia]]'' <small>Karremans & Bogarín</small> (1 sp.) ##### ''[[Restrepiella]]'' <small>Garay & Dunst.</small> (5 spp.) ##### ''[[Barbosella]]'' <small>Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Restrepia]]'' <small>Kunth</small> (63 spp.) ##### ''[[Pleurothallopsis]]'' <small>Porto & Brade</small> (20 spp.) ##### ''[[Chamelophyton]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Acianthera]]'' <small>Scheidw.</small> (303 spp.) ##### ''[[Lankesteriana]]'' <small>Karremans</small> (24 spp.) ##### ''[[Zootrophion]]'' <small>Luer</small> (31 spp.) ##### ''[[Trichosalpinx]]'' <small>Luer</small> (31 spp.) ##### ''[[Tubella]]'' <small>(Luer) Archila</small> (73 spp.) ##### ''[[Pseudolepanthes]]'' <small>(Luer) Archila</small> (11 spp.) ##### ''[[Pendusalpinx]]'' <small>Karremans & Mel. Fernández</small> (7 spp.) ##### ''[[Opilionanthe]]'' <small>Karremans & Bogarín</small> (2 spp.) ##### ''[[Gravendeelia]]'' <small>Bogarín & Karremans</small> (1 sp.) ##### ''[[Stellamaris]]'' <small>Mel. Fernández & Bogarín</small> (1 sp.) ##### ''[[Anathallis]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (121 spp.) ##### ''[[Lepanthopsis]]'' <small>(Cogn.) Ames</small> (49 spp.) ##### ''[[Lepanthes]]'' <small>Sw.</small> (1131 spp.) ##### ''[[Draconanthes]]'' <small>(Luer) Luer</small> (6 spp.) ##### ''[[Frondaria]]'' <small>Luer</small> (2 spp.) ##### ''[[Trisetella]]'' <small>Luer</small> (28 spp.) ##### ''[[Dracula]]'' <small>Luer</small> (145 spp.) ##### ''[[Porroglossum]]'' <small>Schltr.</small> (56 spp.) ##### ''[[Masdevallia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (640 spp.) ##### ''[[Diodonopsis]]'' <small>Pridgeon & M. W. Chase</small> (4 spp.) ##### ''[[Phloeophila]]'' <small>Hoehne & Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Luerella]]'' <small>Braas</small> (1 sp.) ##### ''[[Ophidion]]'' <small>Luer</small> (15 spp.) ##### ''[[Andreettaea]]'' <small>Luer</small> (1 sp.) ##### ''[[Andinia]]'' <small>(Luer) Luer</small> (81 spp.) ##### ''[[Dryadella]]'' <small>Luer</small> (61 spp.) ##### ''[[Specklinia]]'' <small>Lindl.</small> (111 spp.) ##### ''[[Muscarella]]'' <small>Luer</small> (56 spp.) ##### ''[[Scaphosepalum]]'' <small>Pfitzer</small> (54 spp.) ##### ''[[Platystele]]'' <small>Schltr.</small> (120 spp.) ##### ''[[Teagueia]]'' <small>(Luer) Luer</small> (18 spp.) ##### ''[[Stelis]]'' <small>Sw.</small> (1335 spp.) ##### ''[[Pleurothallis]]'' <small>R. Br.</small> (535 spp.) ##### ''[[Pabstiella]]'' <small>Brieger & Senghas</small> (147 spp.) ##### ''[[Madisonia]]'' <small>Luer</small> (7 spp.) # '''Familia ''[[Boryaceae]]''''' <small>M. W. Chase</small> (13 spp.) ## ''[[Alania (Plantae)|Alania]]'' <small>Endl.</small> (1 sp.) ## ''[[Borya]]'' <small>Labill.</small> (12 spp.) # '''Family ''[[Blandfordiaceae]]''''' <small>R. Dahlgren & Clifford</small> (4 spp.) ## ''[[Blandfordia]]'' <small>Sm.</small> (4 spp.) # '''Familia ''[[Asteliaceae]]''''' <small>Dumort.</small> (37 spp.) ## ''[[Neoastelia]]'' <small>J. B. Williams</small> (1 sp.) ## ''[[Milligania]]'' <small>Hook. fil.</small> (5 spp.) ## ''[[Astelia]]'' <small>Banks & Sol. ex R. Br.</small> (31 spp.) # '''Familia ''[[Lanariaceae]]''''' <small>H. Huber ex R. Dahlgren</small> (1 sp.) ## ''[[Lanaria]]'' <small>Aiton</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Hypoxidaceae]]''''' <small>R. Br.</small> (171 spp.) ## ''[[Empodium]]'' <small>Salisb.</small> (7 spp.) ## ''[[Spiloxene]]'' <small>Salisb.</small> (3 spp.) ## ''[[Pauridia]]'' <small>Harv.</small> (35 spp.) ## ''[[Rhodohypoxis]]'' <small>Nel</small> (6 spp.) ## ''[[Hypoxis]]'' <small>L.</small> (88 spp.) ## ''[[Sinocurculigo]]'' <small>Z. J. Liu, L. J. Chen & K. Wei Liu</small> (1 sp.) ## ''[[Molineria]]'' <small>Colla</small> (10 spp.) ## ''[[Curculigo]]'' <small>Gaertn.</small> (18 spp.) ## ''[[Hypoxidia]]'' <small>Friedmann</small> (2 spp.) ## ''[[Neofriedmannia]]'' <small>Kocyan & Wiland</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Tecophilaeaceae]]''''' <small>Leyb.</small> (26 spp.) ## Subfamilia ''[[Tecophilaeoideae]]'' <small>Reveal</small> ### ''[[Conanthera]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (5 spp.) ### ''[[Tecophilaea]]'' <small>Bertero ex Colla</small> (2 spp.) ### ''[[Zephyra]]'' <small>D. Don</small> (2 spp.) ### ''[[Odontostomum]]'' <small>Torr.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Wallerioideae]]'' <small>R. Dahlgren</small> ### Kabuyea <small>Brummitt</small> (1 sp.) ### Cyanastrum <small>Oliv.</small> (3 spp.) ### Walleria <small>J. Kirk</small> (3 spp.) ### Eremiolirion <small>J. C. Manning & F. Forest</small> (1 sp.) ### Cyanella <small>Royen ex L.</small> (8 spp.) # '''Familia ''[[Doryanthaceae]]''''' <small>R. Dahlgren & Clifford</small> (2 spp.) ### Doryanthes Corrêa (2 spp.) # '''Familia ''[[Ixioliriaceae]]''''' <small>(Pax) Nakai</small> (4 spp.) ### Ixiolirion Fisch. ex Herb. (4 spp.) # '''Familia ''[[Iridaceae]]''''' <small>Juss.</small> (2579 spp.) ## Subfamilia ''[[Isophysidoideae]]'' <small>Takht. ex Thorne & Reveal</small> ### ''[[Isophysis]]'' <small>T. Moore</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Patersonioideae]]'' <small>Goldblatt</small> ### ''[[Patersonia]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) ## Subfamilia ''[[Geosiridoideae]]'' <small>Goldblatt & J. C. Manning</small> ### ''[[Geosiris]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) ## Subfamilia ''[[Aristeoideae]]'' <small>Vines</small> ### ''[[Aristea]]'' <small>Sol. ex Aiton</small> (61 spp.) ## Subfamilia ''[[Nivenioideae]]'' <small>Schulze ex Goldblatt</small> ### ''[[Nivenia]]'' <small>Vent.</small> (11 spp.) ### ''[[Witsenia]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) ### ''[[Klattia]]'' <small>Baker</small> (3 spp.) ## Subfamilia ''[[Crocoideae]]'' <small>Burnett</small> ### Tribus ''[[Tritoniopsideae]]'' <small>Goldblatt & J. C. Manning</small> #### ''[[Tritoniopsis (Plantae)|Tritoniopsis]]'' <small>L. Bolus</small> (25 spp.) #### ''[[Melasphaerula]]'' <small>Ker Gawl.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Gladioleae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Gladiolus]]'' <small>L.</small> (285 spp.) ### Tribus ''[[Watsonieae]]'' <small>Klatt</small> #### [[Micranthus]] <small>(Pers.) Eckl.</small> (7 spp.) #### ''[[Thereianthus]]'' <small>G. J. Lewis</small> (11 spp.) #### ''[[Watsonia]]'' <small>Mill.</small> (53 spp.) ### Tribus ''[[Pillansieae]]'' <small>Goldblatt</small> #### ''[[Pillansia]]'' <small>L. Bolus</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Freesieae]]'' <small>Goldblatt & J. C. Manning</small> #### [[Zygotritonia]] <small>Mildbr.</small> (7 spp.) #### [[Xenoscapa]] <small>(Goldblatt) Goldblatt & Manning</small> (3 spp.) #### ''[[Freesia]]'' <small>Eckl. ex Klatt</small> (16 spp.) ### Tribus ''[[Ixieae]]'' <small>Dumort.</small> #### Subtribus ''[[Lapeirousiinae]]'' ##### ''[[Afrosolen]]'' <small>Goldblatt & J. C. Manning</small> (15 spp.) ##### ''[[Lapeirousia]]'' <small>Pourr.</small> (26 spp.) ##### ''[[Codonorhiza]]'' <small>Goldblatt & J. C. Manning</small> (7 spp.) ##### ''[[Cyanixia]]'' <small>Goldblatt & J. C. Manning</small> (1 sp.) ##### ''[[Savannosiphon]]'' <small>Goldblatt & Marais</small> (1 sp.) #### Subtribus <small>[[Tritoniinae]]</small> ##### ''[[Devia]]'' <small>Goldblatt & J. C. Manning</small> (1 sp.) ##### ''[[Crocosmia]]'' <small>Planch.</small> (8 spp.) ##### ''[[Radinosiphon]]'' <small>N. E. Br.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Crocinae]]'' ##### ''[[Romulea]]'' <small>Maratti</small> (113 spp.) ##### ''[[Crocus]]'' <small>L.</small> (241 spp.) ##### ''[[Syringodea]]'' <small>Hook. fil.</small> (7 spp.) ##### ''[[Afrocrocus]]'' <small>J. C. Manning & Goldblatt</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Hesperanthinae]]'' ##### ''[[Hesperantha]]'' <small>Ker Gawl.</small> (92 spp.) ##### ''[[Geissorhiza]]'' <small>Ker Gawl.</small> (102 spp.) #### Subtribus ''[[Ixiinae]]'' ##### ''[[Chasmanthe]]'' <small>N. E. Br.</small> (3 spp.) ##### ''[[Babiana]]'' <small>Ker Gawl.</small> (97 spp.) ##### ''[[Duthieastrum]]'' <small>M. P. de Vos</small> (1 sp.) ##### ''[[Sparaxis]]'' <small>Ker Gawl.</small> (16 spp.) ##### ''[[Dierama]]'' <small>K. Koch</small> (43 spp.) ##### ''[[Tritonia]]'' <small>Ker Gawl.</small> (29 spp.) ##### ''[[Ixia]]'' <small>L.</small> (99 spp.) ## Subfamilia ''incertae sedis'' ### ''[[Diplarrhena]]'' <small>Labill.</small> (2 spp.) ## Subfamilia ''[[Iridoideae]]'' <small>Eaton</small> ### Tribus ''[[Irideae]]'' <small>Kitt.</small> #### Subtribus ''[[Iridineae]]'' ##### ''[[Dietes]]'' <small>Salisb.</small> (6 spp.) ##### ''[[Belamcanda]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) ##### ''[[Iris (Plantae)|Iris]]'' <small>L.</small> (316 spp.) #### Subtribus ''[[Ferrariineae]]'' ##### [[Ferraria]] <small>Burm. ex Mill.</small> (18 spp.) ##### [[Bobartia]] <small>L.</small> (16 spp.) ##### ''[[Moraea]]'' <small>Mill.</small> (231 spp.) ### Tribus ''[[Sisyrinchieae]]'' <small>Klatt</small> #### ''[[Orthrosanthus]]'' <small>Sweet</small> (9 spp.) #### ''[[Libertia]]'' <small>Spreng.</small> (17 spp.) #### ''[[Solenomelus]]'' <small>Miers</small> (2 spp.) #### ''[[Olsynium]]'' <small>Raf.</small> (19 spp.) #### ''[[Tapeinia]]'' <small>Comm. ex Juss.</small> (1 sp.) #### ''[[Sisyrinchium]]'' <small>L.</small> (205 spp.) ### Tribus ''[[Trimezieae]]'' <small>Ravenna</small> #### ''[[Pseudiris]]'' <small>Chukr & A. Gil</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudotrimezia]]'' <small>R. C. Foster</small> (28 spp.) #### ''[[Neomarica]]'' <small>Sprague</small> (37 spp.) #### ''[[Deluciris]]'' <small>A. Gil & Lovo</small> (2 spp.) #### ''[[Trimezia]]'' <small>Salisb. ex Herb.</small> (32 spp.) ### Tribus ''[[Tigridieae]]'' <small>Kitt.</small> #### ''[[Larentia]]'' <small>Klatt</small> (3 spp.) #### ''[[Cipura]]'' <small>Aubl.</small> (8 spp.) #### ''[[Lethia]]'' <small>Ravenna</small> (1 sp.) #### ''[[Salpingostylis]]'' <small>Small</small> (1 sp.) #### ''[[Nemastylis]]'' <small>Nutt.</small> (8 spp.) #### ''[[Herbertia]]'' <small>Sweet</small> (8 spp.) #### ''[[Calydorea]]'' <small>Herb.</small> (21 spp.) #### ''[[Cypella]]'' <small>Herb.</small> (37 spp.) #### ''[[Sphenostigma]]'' <small>Baker</small> (6 spp.) #### ''[[Alophia]]'' <small>Herb.</small> (7 spp.) #### ''[[Phalocallis]]'' <small>Herb.</small> (6 spp.) #### ''[[Eleutherine]]'' <small>Herb.</small> (3 spp.) #### ''[[Hesperoxiphion]]'' <small>Baker</small> (5 spp.) #### ''[[Gelasine]]'' <small>Herb.</small> (8 spp.) #### ''[[Mastigostyla]]'' <small>I. M. Johnst.</small> (29 spp.) #### ''[[Ennealophus]]'' <small>N. E. Br.</small> (6 spp.) #### ''[[Cobana]]'' <small>Ravenna</small> (1 sp.) #### ''[[Sessilanthera]]'' <small>Molseed & Cruden</small> (3 spp.) #### ''[[Tigridia]]'' <small>Juss.</small> (58 spp.) # '''Familia ''[[Xeronemataceae]]''''' <small>M. W. Chase</small> (2 spp.) ## ''[[Xeronema]]'' <small>Brongn. & Gris</small> (2 spp.) # '''Familia ''[[Asphodelaceae]]''''' <small>Juss.</small> (1239 spp.) ## Subfamilia ''[[Asphodeloideae]]'' <small>Burnett</small> ### Tribus ''[[Asphodeleae]]'' <small>Lam. & DC.</small> #### ''[[Asphodeline]]'' <small>Rchb.</small> (18 spp.) #### ''[[Asphodelus]]'' <small>L.</small> (18 spp.) #### ''[[Bulbinella]]'' <small>Kunth</small> (25 spp.) #### ''[[Kniphofia]]'' <small>Moench</small> (72 spp.) #### ''[[Trachyandra]]'' <small>Kunth</small> (61 spp.) #### ''[[Eremurus]]'' <small>M. Bieb.</small> (58 spp.) #### ''[[Bulbine]]'' <small>Wolf</small> (88 spp.) ### Tribus ''[[Aloeae]]'' <small>A. Rich.</small> #### ''[[Aloidendron]]'' <small>(Berger) Klopper & Gideon F. Sm.</small> (7 spp.) #### ''[[Kumara]]'' <small>Medik.</small> (2 spp.) #### ''[[Haworthia]]'' <small>Duval</small> (117 spp.) #### ''[[Aloiampelos]]'' <small>Klopper & Gideon F. Sm.</small> (7 spp.) #### ''[[Aloe]]'' <small>L.</small> (563 spp.) #### ''[[Haworthiopsis]]'' <small>G. D. Rowley</small> (18 spp.) #### ''[[Gasteria]]'' <small>Duval</small> (27 spp.) #### ''[[Astroloba]]'' <small>Uitewaal</small> (10 spp.) #### ''[[xAstroworthia]]'' <small>G. D. Rowley</small> (0 sp.) #### ''[[Aristaloe]]'' <small>Boatwr. & J. C. Manning</small> (1 sp.) #### ''[[Gonialoe]]'' <small>(Baker) Boatwr. & J. C. Manning</small> (3 spp.) #### ''[[Tulista]]'' <small>Raf.</small> (6 spp.) ## Subfamilia ''[[Xanthorrhoeoideae]]'' <small>Reveal</small> ### ''[[Xanthorrhoea]]'' <small>Sm.</small> (28 spp.) ## Subfamilia ''[[Hemerocallidoideae]]'' <small>Lindl.</small> ### Tribus ''[[Hemerocallideae]]'' <small>Duby</small> #### ''[[Simethis]]'' <small>Kunth</small> (1 sp.) #### ''[[Hemerocallis]]'' <small>L.</small> (15 spp.) ### Tribus ''[[Johnsonieae]]'' <small>Benth.</small> #### ''[[Hodgsoniola]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Tricoryne]]'' <small>R. Br.</small> (9 spp.) #### ''[[Corynotheca]]'' <small>F. Muell.</small> (6 spp.) #### ''[[Caesia]]'' <small>R. Br.</small> (14 spp.) #### ''[[Arnocrinum]]'' <small>Endl. & Lehm. ex Lehm.</small> (3 spp.) #### ''[[Hensmania]]'' <small>W. Fitzg.</small> (3 spp.) #### ''[[Stawellia]]'' <small>F. Muell.</small> (2 spp.) #### ''[[Johnsonia]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) ### Tribus ''[[Phormieae]]'' <small>Nakai</small> 136.3301 Genus Pasithea D. Don (1 sp.) 136.3302 Genus Phormium J. R. Forst. & G. Forst. (2 spp.) ### Tribus Dianelleae Baker 136.3401 Genus Geitonoplesium A. Cunn. (1 sp.) 136.3402 Genus Agrostocrinum F. Muell. (2 spp.) 136.3403 Genus Herpolirion Hook. fil. (1 sp.) 136.3404 Genus Stypandra R. Br. (2 spp.) 136.3405 Genus Thelionema R. J. F. Hend. (3 spp.) 136.3406 Genus Eccremis Willd. ex Schult. fil. (1 sp.) 136.3407 Genus Dianella Juss. (38 spp.) # Familia Amaryllidaceae J. St.-Hil. (2359 spp.) ## Subfamilia Agapanthoideae Endl. 137.1001 Genus Agapanthus L’Hér. (11 spp.) ## Subfamilia Allioideae Herb. 137.2001 Genus Allium L. (1049 spp.) 137.2002 Genus Milula Prain (1 sp.) ## Subfamilia Tulbaghioideae M. F. Fay & M. W. Chase 137.3001 Genus Tulbaghia L. (29 spp.) ## Subfamilia Gilliesioideae Arn. 137.4001 Genus Solaria Phil. (5 spp.) 137.4002 Genus Gilliesia Lindl. (5 spp.) 137.4003 Genus Miersia Lindl. (5 spp.) 137.4004 Genus Nothoscordum Kunth (93 spp.) 137.4005 Genus Schickendantziella Speg. (1 sp.) 137.4006 Genus Speea Loes. (1 sp.) 137.4007 Genus Tristagma Poepp. (31 spp.) 137.4008 Genus Trichlora Baker (4 spp.) 137.4009 Genus Leucocoryne Lindl. (47 spp.) 137.4010 Genus Atacamallium Nic. García (1 sp.) ## Subfamilia Amaryllidoideae ### Tribus Amaryllideae Dumort. 137.5101 Genus Amaryllis L. (2 spp.) 137.5102 Genus Boophone Herb. (2 spp.) 137.5103 Genus Ammocharis Herb. (7 spp.) 137.5104 Genus Crinum L. (112 spp.) 137.5105 Genus Crossyne Salisb. (2 spp.) 137.5106 Genus Strumaria Jacq. (28 spp.) 137.5107 Genus Nerine Herb. (26 spp.) 137.5108 Genus Hessea Herb. (15 spp.) 137.5109 Genus Brunsvigia Heist. (19 spp.) ### Tribus Cyrtantheae Traub 137.5201 Genus Cyrtanthus Aiton (58 spp.) ### Tribus Calostemmateae D. Müll.-Doblies & U. Müll.-Doblies 137.5301 Genus Calostemma R. Br. (3 spp.) 137.5302 Genus Proiphys Herb. (5 spp.) ### Tribus Haemantheae Hutch. 137.5401 Genus Cryptostephanus Welw. ex Baker (3 spp.) 137.5402 Genus Clivia Lindl. (6 spp.) 137.5403 Genus Scadoxus Raf. (9 spp.) 137.5404 Genus Haemanthus L. (22 spp.) 137.5405 Genus Apodolirion Baker (6 spp.) 137.5406 Genus Gethyllis L. (31 spp.) ### Tribus Lycorideae Nakai 137.5501 Genus Ungernia Bunge (10 spp.) 137.5502 Genus Lycoris Herb. (20 spp.) 137.5503 Genus Shoubiaonia W. H. Qin, W. Q. Meng & Kun Liu (1 sp.) ### Tribus Galantheae Parl. 137.5601 Genus Hannonia Braun-Blanq. & Maire (1 sp.) 137.5602 Genus Lapiedra Lag. (1 sp.) 137.5603 Genus Vagaria Herb. (2 spp.) 137.5604 Genus Acis Salisb. (9 spp.) 137.5605 Genus Leucojum L. (2 spp.) 137.5606 Genus Galanthus L. (24 spp.) ### Tribus Pancratieae Dumort. 137.5701 Genus Pancratium L. (24 spp.) ### Tribus Narcisseae Lam. & DC. 137.5801 Genus Sternbergia Waldst. & Kit. (7 spp.) 137.5802 Genus Narcissus L. (68 spp.) ### Tribus Hippeastreae Herb. ex Sweet 137.5901 Genus Worsleya (Traub) Traub (1 sp.) 137.5902 Genus Cearanthes Ravenna (1 sp.) 137.5903 Genus Griffinia Ker Gawl. (23 spp.) 137.5904 Genus Hyline Herb. (4 spp.) 137.5905 Genus Traubia Moldenke (1 sp.) 137.5906 Genus Phycella Lindl. (15 spp.) 137.5907 Genus Sprekelia Heist. (2 spp.) 137.5908 Genus Rhodophiala C. Presl (9 spp.) 137.5909 Genus Zephyranthes Herb. (195 spp.) 137.5910 Genus Paposoa Nic. García (1 sp.) 137.5911 Genus Eremolirion Nic. García (1 sp.) 137.5912 Genus Hippeastrum Herb. (100 spp.) ### Tribus Eustephieae Hutch. 137.6001 Genus Eustephia Cav. (6 spp.) 137.6002 Genus Chlidanthus Herb. (5 spp.) 137.6003 Genus Hieronymiella Pax (10 spp.) ### Tribus Hymenocallideae Small 137.6101 Genus Pamianthe Stapf (3 spp.) 137.6102 Genus Paramongaia Velarde (5 spp.) 137.6103 Genus Clinanthus Herb. (25 spp.) 137.6104 Genus Hymenocallis Salisb. (62 spp.) 137.6105 Genus Leptochiton Sealy (2 spp.) 137.6106 Genus Ismene Salisb. (11 spp.) 137.6107 Genus Rauhia Traub (5 spp.) 137.6108 Genus Phaedranassa Herb. (10 spp.) ### Tribus Eucharideae Hutch. 137.6201 Genus Plagiolirion Baker (1 sp.) 137.6202 Genus Caliphruria Herb. (4 spp.) 137.6203 Genus xCalicharis Meerow (0 sp.) 137.6204 Genus Eucharis Planch. & Linden (17 spp.) 137.6205 Genus Mathieua Klotzsch (1 sp.) 137.6206 Genus Stenomesson Herb. (17 spp.) 137.6207 Genus Urceolina Rchb. (7 spp.) 137.6208 Genus Eucrosia Ker Gawl. (7 spp.) # Familia Asparagaceae Juss. (3501 spp.) ## Subfamilia Lomandroideae Thorne & Reveal 138.1001 Genus Sowerbaea Sm. (5 spp.) 138.1002 Genus Laxmannia R. Br. (14 spp.) 138.1003 Genus Xerolirion A. S. George (1 sp.) 138.1004 Genus Romnalda P. F. Stevens (3 spp.) 138.1005 Genus Chamaexeros Benth. (4 spp.) 138.1006 Genus Acanthocarpus Lehm. (7 spp.) 138.1007 Genus Lomandra Labill. (58 spp.) 138.1008 Genus Chamaescilla F. Muell. (4 spp.) 138.1009 Genus Cordyline Comm. ex Juss. (24 spp.) 138.1010 Genus Trichopetalum Lindl. (2 spp.) 138.1011 Genus Thysanotus R. Br. (55 spp.) 138.1012 Genus Eustrephus R. Br. ex Ker Gawl. (1 sp.) 138.1013 Genus Dichopogon Kunth (5 spp.) 138.1014 Genus Arthropodium R. Br. (10 spp.) ## Subfamilia Asparagoideae 138.2001 Genus Hemiphylacus S. Watson (5 spp.) 138.2002 Genus Asparagus L. (219 spp.) ## Subfamilia Nolinoideae Nakai ### Tribus Eriospermeae 138.3101 Genus Eriospermum Jacq. (117 spp.) ### Tribus Polygonateae Benth. & Hook. fil. 138.3201 Genus Disporopsis Hance (12 spp.) 138.3202 Genus Maianthemum F. H. Wigg. (40 spp.) 138.3203 Genus Heteropolygonatum M. N. Tamura & Ogisu (13 spp.) 138.3204 Genus Polygonatum Mill. (79 spp.) 138.3205 Genus Theropogon Maxim. (1 sp.) 138.3206 Genus Comospermum Rauschert (1 sp.) ### Tribus Dracaeneae 138.3301 Genus Dracaena Vand. (206 spp.) 138.3302 Genus Chrysodracon P. L. Lu & Morden (6 spp.) ### Tribus Rusceae Dum. 138.3401 Genus Danae Medik. (1 sp.) 138.3402 Genus Semele Kunth (2 spp.) 138.3403 Genus Ruscus L. (6 spp.) ### Tribus Ophiopogoneae 138.3501 Genus Peliosanthes Andrews (61 spp.) 138.3502 Genus Liriope Lour. (8 spp.) 138.3503 Genus Ophiopogon Ker Gawl. (81 spp.) ### Tribus Nolineae 138.3601 Genus Dasylirion Zucc. (23 spp.) 138.3602 Genus Beaucarnea Lem. (13 spp.) 138.3603 Genus Nolina Michx. (36 spp.) ### Tribus Convallarieae Dumort. 138.3701 Genus Speirantha Baker (1 sp.) 138.3702 Genus Convallaria L. (1 sp.) 138.3703 Genus Reineckea Kunth (2 spp.) 138.3704 Genus Rohdea Roth (29 spp.) 138.3705 Genus Tupistra Ker Gawl. (40 spp.) 138.3706 Genus Aspidistra Ker Gawl. (214 spp.) ## Subfamilia Aphyllanthoideae Lindl. 138.4001 Genus Aphyllanthes Tourn. ex L. (1 sp.) ## Subfamilia Agavoideae Herbert ### Tribus Anemarrheneae Reveal 138.5101 Genus Anemarrhena Bunge (1 sp.) ### Tribus Behnieae Reveal 138.5201 Genus Behnia Didr. (1 sp.) ### Tribus Herrerieae Baill. 138.5301 Genus Herreria Ruiz & Pav. (10 spp.) 138.5302 Genus Herreriopsis H. Perrier (1 sp.) 138.5303 Genus Clara Kunth (3 spp.) ### Tribus Anthericeae 138.5401 Genus Anthericum L. (7 spp.) 138.5402 Genus Diamena Ravenna (1 sp.) 138.5403 Genus Diora Ravenna (1 sp.) 138.5404 Genus Paradisea Mazzuc. (2 spp.) 138.5405 Genus Trihesperus Herb. (2 spp.) 138.5406 Genus Diuranthera Hemsl. (4 spp.) 138.5407 Genus Hagenbachia Nees & Mart. (6 spp.) 138.5408 Genus Chlorophytum Ker Gawl. (202 spp.) 138.5409 Genus Leucocrinum Nutt. ex A. Gray (1 sp.) 138.5410 Genus Echeandia Ortega (95 spp.) ### Tribus Hesperocalleae ined. 138.5501 Genus Hesperocallis A. Gray (1 sp.) ### Tribus Chlorogaleae ined. 138.5601 Genus Hosta Tratt. (47 spp.) 138.5602 Genus Eremocrinum M. E. Jones (1 sp.) 138.5603 Genus Chlorogalum (Lindl.) Kunth (3 spp.) 138.5604 Genus Hooveria D. W. Taylor & D. J. Keil (2 spp.) 138.5605 Genus Schoenolirion Torr. ex Durand (3 spp.) 138.5606 Genus Hastingsia S. Watson (3 spp.) 138.5607 Genus Camassia Lindl. (6 spp.) ### Tribus Agaveae Dumort. 138.5701 Genus Hesperoyucca (Engelm.) Trel. (2 spp.) 138.5702 Genus Hesperaloe Engelm. (7 spp.) 138.5703 Genus Yucca L. (52 spp.) 138.5704 Genus Beschorneria Kunth (7 spp.) 138.5705 Genus Furcraea Vent. (24 spp.) 138.5706 Genus Agave L. (281 spp.) ## Subfamilia Brodiaeoideae Traub 138.6001 Genus Androstephium Torr. (2 spp.) 138.6002 Genus Muilla S. Watson (5 spp.) 138.6003 Genus Bloomeria Kellogg (2 spp.) 138.6004 Genus Triteleia Douglas ex Lindl. (16 spp.) 138.6005 Genus Triteleiopsis Hoover (1 sp.) 138.6006 Genus Dichelostemma Kunth (5 spp.) 138.6007 Genus Brodiaea Sm. (18 spp.) 138.6008 Genus Jaimehintonia B. L. Turner (1 sp.) 138.6009 Genus Petronymphe H. E. Moore (2 spp.) 138.6010 Genus Bessera Schult. fil. (5 spp.) 138.6011 Genus Xochiquetzallia J. Gut. (4 spp.) 138.6012 Genus Dandya H. E. Moore (1 sp.) 138.6013 Genus Milla Cav. (10 spp.) ## Subfamilia Scilloideae Burnett ### Tribus Oziroëeae M. W. Chase, Reveal & M. F. Fay 138.7101 Genus Oziroe Raf. (5 spp.) ### Tribus Dipcadieae Speta ex J. C. Manning & Goldblatt 138.7201 Genus Pseudogaltonia Kuntze (2 spp.) 138.7202 Genus Dipcadi Medicus (44 spp.) 138.7203 Genus Battandiera Maire (10 spp.) 138.7204 Genus Trimelopter Raf. (12 spp.) 138.7205 Genus Albuca L. (116 spp.) 138.7206 Genus Iosanthus Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter, Slade & Wetschnig (1 sp.) 138.7207 Genus Coilonox Raf. (24 spp.) 138.7208 Genus Stellarioides Medicus (9 spp.) 138.7209 Genus Galtonia Decne. (5 spp.) 138.7210 Genus Ethesia Raf. (5 spp.) 138.7211 Genus Eliokarmos Raf. (36 spp.) 138.7212 Genus Avonsera Speta (1 sp.) 138.7213 Genus Neopatersonia Schönl. (4 spp.) 138.7214 Genus EIsiea F. M. Leight. (1 sp.) 138.7215 Genus Nicipe Raf. (44 spp.) 138.7216 Genus Cathissa Salisb. (3 spp.) 138.7217 Genus Melomphis Raf. (3 spp.) 138.7218 Genus Loncomelos Raf. (27 spp.) 138.7219 Genus Ornithogalum L. (104 spp.) ### Tribus Urgineeae Rouy 138.7301 Genus Bowiea Haw. ex Hook. fil. (1 sp.) 138.7302 Genus Schizobasis Baker (5 spp.) 138.7303 Genus Mucinaea M. Pinter, Mart.-Azorín, U. Müll.-Doblies, D. Müll.-Doblies, Pfosser & Wetschnig (1 sp.) 138.7304 Genus Rhodocodon Baker (19 spp.) 138.7305 Genus Austronea Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (19 spp.) 138.7306 Genus Tenicroa Raf. (12 spp.) 138.7307 Genus Drimia Jacq. (105 spp.) 138.7308 Genus Zingela N. R. Crouch, Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & M. Á. Alonso (1 sp.) 138.7309 Genus Sagittanthera Mart.-Azorín, M. B. Crespo, A. P. Dold & van Jaarsv. (1 sp.) 138.7310 Genus Aulostemon Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig (1 sp.) 138.7311 Genus Fusifilum Raf. (15 spp.) ### Tribus Massonieae Baker 138.7401 Genus Schizocarphus Van der Merwe (1 sp.) 138.7402 Genus Ledebouria Roth (102 spp.) 138.7403 Genus Eucomis L’Hér. (12 spp.) 138.7404 Genus Spetaea Wetschnig & Pfosser (1 sp.) 138.7405 Genus Daubenya Lindl. (8 spp.) 138.7406 Genus Veltheimia Gled. (2 spp.) 138.7407 Genus Lachenalia Jacq. (138 spp.) 138.7408 Genus Namophila U. Müll.-Doblies & D. Müll.-Doblies (1 sp.) 138.7409 Genus Massonia Thunb. ex L. fil. (26 spp.) ### Tribus Pseudoprospereae Manning & Goldblatt 138.7501 Genus Pseudoprospero Speta (1 sp.) ### Tribus Hyacintheae Dumort. 138.7601 Genus Barnardia Lindl. (1 sp.) 138.7602 Genus Zagrosia Speta (1 sp.) 138.7603 Genus Alrawia (Wendelbo) K. Perss. & Wendelbo (2 spp.) 138.7604 Genus Puschkinia Adams (8 spp.) 138.7605 Genus Brimeura Salisb. (3 spp.) 138.7606 Genus Hyacinthus L. (1 sp.) 138.7607 Genus Pseudomuscari Garbari & Greuter (8 spp.) 138.7608 Genus Fessia Speta (13 spp.) 138.7609 Genus Hyacinthoides Heist. ex Fabr. (12 spp.) 138.7610 Genus Leopoldia Herb. (32 spp.) 138.7611 Genus Prospero Salisb. (15 spp.) 138.7612 Genus Hyacinthella Schur (19 spp.) 138.7613 Genus Muscari Tourn. ex Mill. (56 spp.) 138.7614 Genus Bellevalia Lapeyr. (77 spp.) 138.7615 Genus Scilla L. (66 spp.) {{div col end}} {| style="background:#EEE9E9;" border="1" | align="left" | # ''[[Amaryllidaceae]]'' <small>Jaume St.-Hil.</small>, 80 rodova, 2 258 vrsta<ref>[http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Amaryllidaceae/ The Plant List Amaryllidaceae]</ref> # ''[[Asparagaceae]]'' <small>Juss.</small>, 128 rodova, 2 929 vrsta # ''[[Asphodelaceae]]'' (''[[Xanthorrhoeaceae]]'') <small>Dum.</small> 34 roda, 1,236 vrsta # ''[[Asteliaceae]]'' <small>Dum.</small> 4 roda, 37 vrsta # ''[[Blandfordiaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Boryaceae]]'' <small>(Baker) M.W. Chase, P.J. Rudall & Conran</small>, 2 roda, 12 vrsta # ''[[Doryanthaceae]]'' <small>Dahlgren & Clifford</small>, 1 rod, 2 vrste # ''[[Hypoxidaceae]]'' <small>R.Br.</small>, 10 rodova, 154 vrste # ''[[Iridaceae]]'' <small>Juss.</small>, 68 rodova s 2 528 vrsta # ''[[Ixioliriaceae]]'' <small>T. Nakai</small>, 1 rod, 4 vrste # ''[[Lanariaceae]]'' <small>R. Dahlgren & A. E. van Wyk</small>, 1 rod, 1 vrsta # ''[[Orchidaceae]]'' <small>Juss.</small>, 899 rodova, 27 801 vrsta # ''[[Tecophilaeaceae]]'' <small>Leybold</small>, 9 rodova, 26 vrsta # ''[[Xeronemataceae]]'' <small>M.W. Chase, P.J. Rudall & M.F. Fay</small>, 1 rod, 2 vrste |} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat|Asparagales}} [[Kategorija:Šparogolike| ]] [[Kategorija:Jednosupnice]] lh6fcxphggeagr84f5ob8pk5ai4zgtx 0 338663 6447102 6057928 2022-08-20T18:38:27Z Stribør 191718 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Supplicating Pilgrim at Masjid Al Haram. Mecca, Saudi Arabia.jpg|mini|250px|Ćaba]] '''Ćaba''' (ili '''Kaba''',{{fusg|o1}} [[Arapski jezik|arap.]] الكعبة; ''[[kocka]]'') je glavno svetište [[islam]]a. Izgrađeno je u obliku kocke, dugačke oko 12 [[metar|m]], široke 10,5 m, a visoke oko 15 m. Ona se danas nalazi u sredini [[Masdžid al-Haram|velike džamije]] u [[Meka|Meki]]. Prema njoj se svi [[musliman]]i okreću u molitvi (vrijeme [[namaz]]a). Sve [[džamija|džamije]] na svijetu okrenute su u njezinu smjeru. Sveti crni kamen – [[Hadžar]] – koji hadžije i posjetitelji s velikim poštovanjem dodiruju nalazi se uzidan u jugoistočnom dijelu zgrade. Za njega smatraju da je "kamen temeljac", "desna ruka Božja na zemlji". Muslimani prema ovom kamenu iskazuju veliko poštovanje, ljube ga i dodiruju, naročito tokom hadža. Muslimani se ne klanjaju kamenu, te inzistiraju na tome da su molitve ovdje izgovorene upućene Allahu, a ne kamenu. Po islamskom vjerovanju, iznad zemaljske Ćabe nalazi se još 7 nebeskih Ćaba na 7 nebesa i sve one stoje upravo ispod Allahovog prijestolja, koje obilaze [[melek|meleci]], pa i ljudi na isti način obilaze oko ovog kamena. Kaba ima samo jedna vrata, ali je njen religijski značaj više u vanjštini. Od crnog kamena prostire se dva [[metar|metra]] dugi zid, koji se proteže do ulaznih vrata. Vjernici se na njega naslanjaju da bi dobili blagoslov. Ćaba je najčešće pokrivena prekrivačem – kisvom – načinjenim od teškog crnog platna s trakama na kojima su izvezeni [[ajet]]i iz [[Kuran]]a. Oko Ćabe se nalazi granitni pločnik, koji se naziva matif. Nasuprot kutu u koji je ugrađen crni kamen nalazi se zgrada u kojoj je [[Zemzem (izvor)|izvor Zemzem]], dok se pred sjeveroistočnim dijelom nalazi kamen za koji se tvrdi da predstavlja otisak stopala [[Ibrahim]]a, koga muslimani smatraju graditeljem Ćabe. Ibrahim sa sinom [[Ismail]]om, podigao je temelje i sagradio Ćabu, a za vrijeme proroka [[Muhamed]]a Ćaba je obnovljena. == Povijest == Već u predislamsko doba Ćaba je služila kao svetište arapskim plemenima. Štovalo se kao svetište boga [[Hubal]]a . == Ostali nazivi == * {{fusd|o1}} Kjaba, Kjabe, Ka'bah, Kaaba, Ka'ba [[Kategorija:Islamski vjerski objekti u Saudijskoj Arabiji]] [[Kategorija:Svetišta]] ldiadojoruviqgrp3ntggjvledk199d 0 340331 6447033 3467025 2022-08-20T13:28:16Z PonoRoboT 259157 pravopis wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Biciklistička utrka Kroz Hrvatsku Vukovar – Dubrovnik]] ltu5b53qh513gir54qcq141hwcf9e5n 0 453858 6447152 6443596 2022-08-20T21:11:47Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Josip Drmić | slika = [[Datoteka:SWE-SWI (13) (cropped).jpg|250px]] | opis slike = Drmić u dresu [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]] | puno ime = Josip Drmić | nadimak = | datum rođenja = [[8. kolovoza]] [[1992.]] | mjesto rođenja = [[Lachen]] | država = {{ZD+X/Š|ŠVI}} | visina = 184 cm | težina = | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 18 | pozicija = [[napadač (nogomet)|napadač]] | ugovor = | godina = 2009. – 2011. <br> 2010. – 2013. <br /> 2013. – 2014.<br /> 2014. – 2015.<br/> 2015. – 2019.<br />2016. <br> 2017. <br> 2019. – 2022. <br> 2021. – 2022. <br> 2022. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[FC Zürich II|Zürich II]] <br> [[FC Zürich|Zürich]] <br /> [[1. FC Nürnberg|Nürnberg]]<br /> [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]<br /> [[Borussia Mönchengladbach]]<br />→ [[Hamburger SV|HSV]] (posudba) <br> [[Borussia Mönchengladbach II]] <br> [[Norwich City F.C.|Norwich City]] <br>→ [[HNK Rijeka|Rijeka]] (posudba) <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}(26) <br> {{0}}{{0}}62 {{0}}{{0}}(18) <br /> {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}(17) <br /> {{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br /> {{0}}{{0}}38 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}46 {{0}}{{0}}(27) <br> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine u reprezentaciji = 2010. <br> 2010. – 2011. <br> 2011. – 2013.<br/> 2012. <br> 2012. – 2019. | reprezentacija = {{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarska nogometna reprezentacija do 18 godina|Švicarska do 18]]<br/>{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarska nogometna reprezentacija do 19 godina|Švicarska do 19]]<br/>{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarska nogometna reprezentacija do 21 godine|Švicarska do 21]]<br/>{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarska nogometna reprezentacija do 23 godine|Švicarska OI]]<br/>{{NogRep|ŠVI}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(6)<br/> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}35 {{0}}{{0}}(10) | godine treniranja = | klubovi = | ažurirano = 20. kolovoza 2022. }} '''Josip Drmić''' ([[Lachen]], [[8. kolovoza]] [[1992.]]), [[Švicarska|švicarski]] je [[nogomet]]aš [[Hrvati|hrvatskog]] porijekla koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|napadača]]. Bivši je [[Švicarska nogometna reprezentacija|švicarski reprezentativac]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. == Klupska karijera == Karijeru je započeo u [[FC Zürich|Zürichu]], odakle je [[2013.]] godine prešao u njemački [[1. FC Nürnberg]]. Njegovih 17 golova u prvoj sezoni [[Bundesliga|Bundeslige]] donijeli su mu transfer u [[Bayer Leverkusen]]. Tu se zadržao samo jednu sezonu, nakon čega odlazi u [[Borussia Mönchengladbach|Borussiju Mönchengladbach]]. Tijekom [[2016.]] godine je bio na polusezonskoj posudbi u [[Hamburger SV|Hamburgeru SV]]. Napustio je redove [[Norwich City F.C.|Norwich Cityja]] u veljači [[2021.]] i do konca sezone uspješno je proveo na posudbi u Rijeci.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/transfer-godine-na-rujevici-rijeka-dovela-reprezentativca-bilo-je-to-iznenadenje-kad-su-me-nazvali-15048280 TRANSFER GODINE NA RUJEVICI, RIJEKA DOVELA REPREZENTATIVCA! ‘BILO JE TO IZNENAĐENJE KAD SU ME NAZVALI‘], Sportske novosti, objavljeno 5. veljače 2021., pristupljeno 16. listopada 2021.</ref> Nastavio je igrati za Rijeku i u sezoni [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] Sezonu je završio kao drugi strijelac lige sa 21 pogotkom. U lipnju [[2022.]] godine, po isteku ugovora sa Norwichom, potpisao je za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]].<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/josip-drmic-novi-je-igrac-dinama-hrvatski-prvak-objavio-dolazak-jednog-od-najboljih-topnika-hnl-a-15207544 JOSIP DRMIĆ NOVI JE IGRAČ DINAMA! HRVATSKI PRVAK OBJAVIO DOLAZAK JEDNOG OD NAJBOLJIH TOPNIKA HNL-A], Sportske novosti, objavljeno 7. lipnja 2022., pristupljeno 8. lipnja 2022.</ref> Za Dinamo je debitirao i postigao svoj prvi pogodak 26. lipnja u prijateljskoj utakmici protiv [[FK Škendija Tetovo|Škendije]] koja je završila 3:0.<ref>Vanja Deželić, [https://www.vecernji.hr/sport/dinamo-demolirao-skendiju-drmic-potvrdio-klasu-petkovic-podsjetio-na-najbolje-dane-1597509 Dinamo demolirao Škendiju! Drmić potvrdio klasu, Petković podsjetio na najbolje dane], [[Večernji list]], objavljeno 26. lipnja 2022., pristupljeno 27. lipnja 2022.</ref> == Reprezentativna karijera == Drmić ima dvojno, [[Hrvatska|hrvatsko]] i [[Švicarska|švicarsko]] državljanstvo. Za potonje je prvi puta aplicirao sa 16 godina (morao je, jer su mu oba roditelja [[Hrvati]]) i bio je odbijen tri puta prije nego što ga je konačno dobio. Na međunarodnim natjecanjima je predstavljao [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarsku]] u mlađim kategorijama, uključujući i [[OI 2012.|olimpijski turnir 2012.]] godine. Iako su postojali pokušaji, da ga se dovede u [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku reprezentaciju]], Drmić je odabrao Švicarsku, za koju je debitirao [[2012.]] godine. Nastupio je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetskim prvenstvima]] [[2014.]] i [[2018.]] godine. === Pogoci za reprezentaciju === {| class="wikitable" align=center |- ! # !! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje |- | 1. ||rowspan=2| [[5. ožujka]] [[2014.]] ||rowspan=2| [[St. Gallen]], [[Švicarska]] ||rowspan=2| {{NogRep|HRV}} || '''1''' : 0 ||rowspan=2| 2 : 2 ||rowspan=4| prijateljska utakmica |- | 2. || '''2''' : 1 |- | 3. || [[30. svibnja]] [[2014.]] || [[Luzern]], [[Švicarska]] || {{NogRep|JAM}} || '''1''' : 0 || 1 : 0 |- | 4. || [[18. studenoga]] [[2014.]] || [[Wrocław]], [[Poljska]] || {{NogRep|POLJ}} || '''1''' : 0 || 2 : 2 |- | 5. || [[14. lipnja]] [[2015.]] || [[Vilnius]], [[Litva]] || {{NogRep|LIT}} || '''1''' : 1 || 2 : 1 ||rowspan=3| [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016.]] |- | 6. ||rowspan=2| [[5. rujna]] [[2015.]] ||rowspan=2| [[Basel]], [[Švicarska]] ||rowspan=2| {{NogRep|SLO}} || '''1''' : 2 ||rowspan=2| 3 : 2 |- | 7. || '''3''' : 2 |- | 8. || [[13. studenoga]] [[2015.]] || [[Trnava (Slovačka)|Trnava]], [[Slovačka]] || {{NogRep|SLK}} || '''2''' : 3 || 2 : 3 || prijateljska utakmica |- | 9. || [[25. ožujka]] [[2017.]] || [[Ženeva]], [[Švicarska]] || {{NogRep|LAT}} || '''1''' : 0 || 1 : 0 || [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018.]] |- | 10. || [[27. lipnja]] [[2018.]] || [[Nižnji Novgorod]], [[Rusija]] || {{NogRep|KOS}} || '''2''' : 1 || 2 : 2 ||rowspan=3| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]] |} == Osobni život == Drmić je rođen u [[Lachen, Švicarska|Lachenu]], [[Schwyz (kanton)|kanton Schwyz]], [[Švicarska]]. Njegovi roditelji su [[Hrvati u BiH|Hrvati]] iz [[BiH|bosanskohercegovačkog]] [[Vitez (BiH)|Viteza]].<ref>{{cite news |last1=Röber |first1=Felix |title=Drmic takes goalscoring to another level |url=http://www.uefa.com/worldcup/news/newsid=2067941.html |access-date=9 June 2018 |publisher=UEFA |date=6 March 2014}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|last=Bilić|first=Marko|date=6 March 2014|title=Josip Drmić: Navijam za Hajduka, a za koga ću drugoga?|url=https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/josip-drmic-navijam-za-hajduka-a-za-koga-cu-drugoga-228133|access-date=5 February 2021|website=Slobodna Dalmacija}}</ref> == Priznanja == === Klupska === ;Dinamo Zagreb * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(1):''' 2022. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [https://int.soccerway.com/players/josip-drmic/115078/ Profil], Soccerway * [https://www.transfermarkt.de/josip-drmic/profil/spieler/140579 Profil], [[Transfermarkt]] {{Dinamosastav}} {{Sastav Švicarska 2014 SP}} {{Sastav Švicarska 2018 SP}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2021./22.}} {{GLAVNIRASPORED:Drmić, Josip}} [[Kategorija:Švicarski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvati u Švicarskoj]] [[Kategorija:Nogometaši Bayer Leverkusena]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama‎]] [[Kategorija:Nogometaši HSV-a]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Rijeke]] [[Kategorija:Nogometaši Norwich Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši Nürnberga]] l3gpw1a5da6mknvt6qcps9ght4b9dnh 0 461939 6447159 5721776 2022-08-20T21:23:56Z Darrad2009 157007 dopune i korekture wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Brankovac |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = fbih |regija = |županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]] |općina = [[Mostar]] |nadvisina = |lat = |long = |position = |brojstan = |domaćinstva = |pošta = |pozbroj = }} '''Brankovac''' je poznata četvrt grada [[Mostar]]a smještena na lijevoj obali rijeke [[Neretva|Neretve]], [[Federacija BiH]], [[BiH]] u kojoj su živjele neke od najznačajnijih ličnosti Mostara kao što je bio [[Aleksa Šantić]] i [[Džemal Bijedić]]. U Šantićevoj rodnoj kući je smještena Evanđeoska Crkva.<ref name="A1">{{cite web|url=http://www.ecbrankovac.org/Bosanski/Istorija.html|title=Evanđeoska Crkva|work=ecbrankovac.org|accessdate=20. kolovoza 2022.|quote=|language=bosanski|trans-title=Evanđeoska Crkva}}</ref> == Povijest == Kroz svoju višestoljetnu povijest ova četvrt je bila strogo vezana za područje Starog grada u Mostaru. Poznate građevine su [[Sahat-kula u Mostaru|Sahat-kula]], [[Džamija Nesuh-age Vučjakovića]]<ref name="A2">{{cite web|url=https://www.turizam.mostar.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=104%3Adamija-nesuh-age-vujakovia&catid=41%3Aznamenitosti&Itemid=424&lang=hr|title=Džamija Nesuh age Vučjakovića|work=turizam.mostar.ba|accessdate=20. kolovoza 2022.|quote=|language=bosanski|trans-title=Džamija Nesuh age Vučjakovića}}</ref> poznata kao džamija pod lipom te jedna od tri podkupolne džamije u Mostaru, Narodno pozorište,<ref name="A3">{{cite web|url=https://www.npm.ba/o-nama/historijat|title=Narodno pozorište|work=npm.ba|accessdate=20. kolovoza 2022.|quote=|language=bosanski|trans-title=Narodno pozorište}}</ref> rodna, a danas spomen kuća [[Džemal Bijedić|Džemala Bijedića]] koja je ujedno i [[Muzej Hercegovine (Mostar)|muzej Hercegovine]], [[Saborna crkva u Mostaru|Saborna crkva Svete Trojice]],<ref name="A4">{{cite web|url=http://arhiva.eparhija-zahumskohercegovacka.com/files/u10/SABORNA%20CRKVA2.pdf|title=Saborna crkva Svete Trojice|work=arhiva.eparhija-zahumskohercegovacka.com|accessdate=20. kolovoza 2022.|quote=|language=bosanski|trans-title=Saborna crkva Svete Trojice}}</ref> Crkva rođenja presvete Bogorodice (stara crkva) u Mostaru,<ref name="A5">{{cite web|url=https://www.turizam.mostar.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=111%3Astara-i-nova-pravoslavna-crkva-&catid=41%3Aznamenitosti&Itemid=424&lang=hr|title=Stara i Nova Pravoslavna crkva|work=turizam.mostar.ba|accessdate=20. kolovoza 2022.|quote=|language=bosanski|trans-title=Stara i Nova Pravoslavna crkva}}</ref> Mitropolija ili Episkopska palata,<ref name="A6">{{cite web|url=https://www.turizam.mostar.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=108%3Amitropolija-vladiin-dvor-1908&catid=41%3Aznamenitosti&Itemid=424&lang=hr|title=Mitropolija Vladičin dvor (1908)|work=turizam.mostar.ba|accessdate=20. kolovoza 2022.|quote=|language=bosanski|trans-title=Mitropolija Vladičin dvor (1908)}}</ref>, [[Vojarna Istočni logor u Mostaru]]. == Izvori == {{izvori}} {{Mostar}} [[Kategorija:Mostar]] [[Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]] 6iqa7yeb9sfo8yg82yrnd6vvqubmdyo 0 466112 6447197 6414164 2022-08-21T04:54:21Z CommonsDelinker 3582 Slika César_Sampaio.jpg je uklonjena jer ju je na Commonsu obrisao EugeneZelenko wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = César Sampaio | slika = | puno ime = Carlos César Sampaio Campos | visina = 1,77 m | nadimak = ''Cara Inchada'' | datum rođenja = [[31. ožujka]] [[1968.]] | mjesto rođenja = [[São Paulo]] | država = {{ZD+X/B|BRA}} | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = ''Igračka mirovina'' | broj u klubu = | pozicija = [[Nogometne pozicije|Defenzivni vezni]] | mlade godine = | juniorski klubovi = [[Botafogo de Futebol e Regatas|Botafogo]] | godina = 1986. – 1991.<br/>1991. – 1994.<br/>1995. – 1998.<br/>1999. – 2000.<br/>2000. – 2001.<br/>2001.<br/>2002.<br/>2003. – 2004.<br/>2004.<br/>2006. | profesionalni klubovi = [[Santos Futebol Clube|Santos]]<br/>[[Sociedade Esportiva Palmeiras|Palmeiras]]<br/>[[Yokohama Flügels]]<br/>[[Sociedade Esportiva Palmeiras|Palmeiras]]<br/>[[Deportivo de La Coruña|Deportivo la Coruña]]<br/>[[Sport Club Corinthians Paulista|Corinthians]]<br/>[[Kashiwa Reysol]]<br/>[[Sanfrecce Hiroshima]]<br/>[[São Paulo Futebol Clube|São Paulo]]<br/>[[Persma Manado]] | nastupi(golovi) = {{0}}82 {{0}}{{0}}(2)<br/>{{0}}60 {{0}}{{0}}(5)<br/>116 {{0}}(13)<br/>{{0}}22 {{0}}{{0}}(2)<br/>{{0}}10 {{0}}{{0}}(0)<br/>{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}(0)<br/>{{0}}26 {{0}}{{0}}(3)<br/>{{0}}55 {{0}}{{0}}(5)<br/>{{0}}25 {{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}(1) | godine u reprezentaciji =1990. – 2000. | reprezentacija = {{NogRep|BRA}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}47 {{0}}{{0}}(6) | godine treniranja = 2011. – | klubovi = [[Palmeiras]] (sportski direktor) | ažurirano = 15. studenog 2016. }} '''Carlos César Sampaio Campos''' ([[São Paulo]], [[31. ožujka]] [[1968.]]) je bivši [[brazil]]ski nogometaš i nacionalni reprezentativac. Danas radi kao sportski direktor u svojem nekadašnjem klubu [[Palmeiras]]u.<ref>[http://espn.estadao.com.br/post/224755_O%20BOM%20INICIO%20DO%20GERENTE%20CESAR%20SAMPAIO%20NO%20PALMEIRAS O bom início do gerente César Sampaio no Palmeiras]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Karijera == === Igračka karijera === César Sampaio je većinu svoje igračke karijere proveo u [[Brazil]]u uz kraća razdoblja provedena u [[Japan]]u i [[Španjolska|Španjolskoj]]. Jedan je od svega nekoliko igrača koji su igrali u sva četiri najveća kluba iz [[São Paulo|São Paula]] ([[Santos Futebol Clube|Santos]], [[Palmeiras]], [[Sport Club Corinthians Paulista|Corinthians]] i [[São Paulo Futebol Clube|São Paulo]]) te se smatra jednim od najvećih nogometaša u povijesti [[Palmeiras]]a. S tim klubom je osvojio po dva [[Campeonato Brasileiro Série A|brazilska prvenstva]] i prvenstva države São Paulo te jedan brazilski kup i [[Copa Libertadores]]. U [[Japan]]u je proveo tri sezone igrajući za [[Yokohama Flügels|Yokohamu Flügels]] te je i s njome ostvario uspjehe slične onima u [[Palmeiras]]u. Tako je Yokohama [[1995.]] postala pobjednicom azijskog Kupa pobjednika kupova i kontinentalnog Superkupa. Nakon toga César Sampaio se vraća u [[Palmeiras]] da bi sezonu 2000./01. proveo u španjolskom [[Deportivo de La Coruña|Deportivu]] iz [[A Coruña|La Coruñe]] s kojim je [[2000.]] osvojio španjolski Superkup. Sportsku karijeru je prekinuo [[2004.]] godine ali se [[2006.]] provremeno povukao iz igračke mirovine zaigravši kratko u indonežanskom [[Persma Manado|Persma Manadu]]. === Reprezentativna karijera === Sampaio je za Seleção igrao punih deset godina ([[1990.]] – [[2000.]]). U tom razdoblju je osvojio [[Copa América|Copa Américu]] i [[Kup konfederacija|Kup konfederacija]] dok je [[1998.]] s Brazilom igrao u finalu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva u Francuskoj]]. ==== Pogodci za reprezentaciju ==== {| class="wikitable" align=center |- ! # !! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje |- | 1. || [[9. kolovoza]] [[1995.]] || [[Tokio]], [[Japan]] || {{ZD|J|JAP}} [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] || 1 : 4 || 1 : 5 || Prijateljska utakmica |- | 2. || [[12. prosinca]] [[1997.]] || [[Riyad]], [[Saudijska Arabija]] || {{ZD|S|SAU}} [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] || 0 : 1 || 0 : 3 || [[Kup konfederacija]] 99' |- | 3. || [[26. ožujka]] [[1998.]] || [[Stuttgart]], [[Njemačka]] || {{ZD|N|NJE}} [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] || 0 : 1 || 1 : 2 || Prijateljska utakmica |- | 4. || [[10. lipnja]] [[1998.]] || [[Stade de France]], [[Saint-Denis]], [[Francuska]] || {{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] || 1 : 0 || 2 : 1 || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP u Francuskoj 98']] |- | 5. || [[27. lipnja]] [[1998.]] || [[Park prinčeva]], [[Pariz]], [[Francuska]] || {{ZD|Č|ČIL}} [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] || 1 : 0 || 4 : 1 || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP u Francuskoj 98']] |- | 6. || [[27. lipnja]] [[1998.]] || [[Park prinčeva]], [[Pariz]], [[Francuska]] || {{ZD|Č|ČIL}} [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] || 2 : 0 || 4 : 1 || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP u Francuskoj 98']] |- |} === Trenerska karijera === César Sampaio od studenog [[2011.]] radi kao sportski direktor u [[Palmeiras]]u,<ref>[http://cbn.globoradio.globo.com/Player/playerOndemand.htm?audio=2011%2Fnoticias%2Fcsampaio_111104&OAS_sitepage=cbn/saopaulo%2Fplayer Palmeiras contrata César Sampaio para ser gerente de futebol]</ref> ali je izrazio želju za trenerskim poslom. == Osvojeni trofeji == === Klupski trofeji === {| class="wikitable" |- !Klub!!Trofej!!Godina |- !colspan="3"|{{ZD+X/B|BRA}} |- |[[Palmeiras]]||[[Campeonato Brasileiro Série A|Brazilsko prvenstvo]]||[[1993.]] |- |[[Palmeiras]]||Prvenstvo države São Paulo||[[1993.]] |- |[[Palmeiras]]||Turnir Rio – São Paulo||[[1993.]] |- |[[Palmeiras]]||[[Campeonato Brasileiro Série A|Brazilsko prvenstvo]]||[[1994.]] |- |[[Palmeiras]]||Prvenstvo države São Paulo||[[1994.]] |- !colspan="3"|{{ZD+X/J|JAP}} |- |[[Yokohama Flügels]]||Azijski Kup pobjednika kupova||[[1995.]] |- |[[Yokohama Flügels]]||Azijski Superkup||[[1995.]] |- !colspan="3"|{{ZD+X/B|BRA}} |- |[[Palmeiras]]||[[Brazilski kup]]||[[1998.]] |- |[[Palmeiras]]||Mercosul kup||[[1998.]] |- |[[Palmeiras]]||[[Copa Libertadores]]||[[1999.]] |- |[[Palmeiras]]||Turnir Rio – São Paulo||[[2000.]] |- !colspan="3"|{{ZD+X/Š|ŠPA}} |- |[[Deportivo de La Coruña|Deportivo la Coruña]]||Španjolski Superkup||[[2000.]] |- !colspan="3"|{{ZD+X/B|BRA}} |- |[[Sport Club Corinthians Paulista|Corinthians]]||Prvenstvo države São Paulo||[[2001.]] |- |} === Reprezentativni trofeji === {| class="wikitable" |- !Turnir!!Trofej!!Godina |- !colspan="3"| |- |[[Copa América]]||Srebro||[[1995.]] |- |[[Copa América]]||Zlato||[[1997.]] |- |[[Kup konfederacija]]||Zlato||[[1997.]] |- |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko prvenstvo u Francuskoj]]||Srebro||[[1998.]] |- |} === Individualni trofeji === {| class="wikitable" |- !Trofej!!Godina |- !colspan="2"| |- ||Bola de Ouro||[[1990.]] |- ||Bola de Ouro||[[1993.]] |- |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.sambafoot.com/en/players/167_cesar_sampaio.html Sambafoot.com] * [http://www.national-football-teams.com/v2/player.php?id=14249 National Football Teams.com] * [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=3242/index.html FIFA.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509011243/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=3242/index.html |date=9. svibnja 2008. }} {{Navigacije |naslov=Sastavi Brazila | naslov-style = background:#FBEC5D; border:1px solid silver; color:#008000; |popis= {{Sastav Brazil 1998 SP}}}} {{GLAVNIRASPORED:Sampaio,César}} [[Kategorija:Brazilski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Corinthiansa]] [[Kategorija:Nogometaši Deportiva de La Coruña]] [[Kategorija:Nogometaši Palmeirasa]] [[Kategorija:Nogometaši Santosa]] [[Kategorija:Nogometaši São Paula]] [[Kategorija:Športski djelatnici]] 5nic930u9zpdz10pmm3tssl22w7cmzk 0 474640 6447094 6446983 2022-08-20T18:12:58Z Croatia 925 276607 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj | ime = Podgradina | slika = | slika_opis = | županija = {{ZD+X/HŽ|ZDŽ}} | općina = [[Posedarje]] | najgrad =Zadar | površina =18,69 | nadvisina =168 | z. širina = 44.182819 | z. dužina = 15.485573 | brojstan2011=684 | gustoća2011 =59 | domaćinstva2011 = | brojstan2021= 639 | pošta = 23242 Posedarje | pozbroj = 023 | autooznaka = ZD | karta2 = Zadarska županija | naziv karte2= [[Zadarska županija|Zadarske županije]] |Stanovništvo 2021=|gustoća2021=54|domaćinstva2021=215|regija=Dalmacija|svetac=[[Duh Sveti]]|dan=[[Duhovi (blagdan)|Duhovi]]|etnik=Podgradinjar / Podgradinjarka|ktetik=Podgradinsko|mikroregija=Ravni kotari }} '''Podgradina''' je naselje u sastavu općine [[Posedarje|Posedarje]], [[Zadarska županija]], sjeverna [[Dalmacija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. Nalazi se između [[Posedarje|Posedarja]], [[Islam Latinski|Islama Latinskoga]], [[Islam Grčki|Islama Grčkoga]] i [[Paljuv]]a. == Ime == Naselje je dobilo ime po brdu ''Podgradina'' koje se nalazi u podnožju Gradine. == Zemljopis == Podgradina je mjesto na završetku [[Ravni kotari|Ravnih kotara]] i obroncima koji se spuštaju u [[Novigradsko more]], nalazi se 18,5 kilometara zračne linije istočno od [[Zadar|Zadra]], a cestom 27,8 kilometara. Graniči s [[Posedarje|Posedarjom]], [[Islam Latinski|Islamom Latinskim]], [[Islam Grčki|Islamom Grčkim]] i [[Paljuv|Paljuvom]]. Prostire se u dužini od 6,21 i širini od 3,01 km te na površini od 18,69 [[Km²|km²]]. Okolna naselja su [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]], [[Pridraga]], [[Paljuv]], [[Islam Grčki]], [[Islam Latinski]], [[Grgurice]], [[Rupalj]], [[Donji Kašić]], [[Posedarje]], [[Rovanjska]], [[Maslenica]], [[Slivnica]], [[Vinjerac]], [[Ždrilo]]. Najviša [[Visina|visinska točka]] Podgradine je Gradina (168 [[Metar|m]]). == Prometni položaj == Kroz naselje prolazu [[Cesta|ceste]] Podgradina – Paljuv i Posedarje – Novigrad, smjerovi Karaula – Žuže, Nekići – Crnjci, Crnjci – Gospići i Šaline – Bratovići, Nekići – Perice koji su u potpunosti u Podgradini te mnogobrojni poljski putevi. == Stanovništvo == Prema zadnjem [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|popisu stanovništva iz 2021]]. Podgradina je imala 639 stanovnika. [[Stanovništvo]] živi u 215 [[Kućanstvo|kućanstava]], a u naselju je 430 [[Stan|stanova]]. Od 639 [[Stanovništvo|stanovnika]] Podgradine 635 je [[Hrvati|Hrvata]], 3 [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i 1 [[Talijani|Talijan]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-01-14|title=Zadarski - Koliko ljudi živi u selima, općinama i gradovima Zadarske županije? Evo cijelog popisa, pronađite i vi svoje mjesto...|url=https://slobodnadalmacija.hr/zadar/4-kantuna/koliko-ljudi-zivi-u-selima-opcinama-i-gradovima-zadarske-zupanije-evo-cijelog-popisa-pronadite-i-vi-svoje-mjesto-1159218|access-date=2022-08-09|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref> |dimx = |dimy = |stanmax = 700 |crta1 = 100 |crta2 = 50 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |a17 = 2021 |p1 = 0 |p2 = 0 |p3 = 216 |p4 = 205 |p5 = 226 |p6 = 286 |p7 = 391 |p8 = 316 |p9 = 280 |p10 = 521 |p11 = 603 |p12 = 631 |p13 = 645 |p14 = 618 |p15 = 650 |p16 = 684 |p17 = 639 |izvor = Državni zavod za statistiku |a17=2021|p17=639}}'''Napomena''': ''U 1857. i 1869. podaci su sadržani u naselju [[Posedarje]].'' == Uprava == Podgradina je u razdoblju od 1811. do 1953. pripadala [[Novigrad (Zadarska županija)|Općini Novigrad]], zatim [[Posedarje|Općini Posedarje]] do 1962., pa staroj Općini [[Zadar]] od 1962. do 1992., a od 1992. ponovno pripada [[Posedarje|Općini Posedarje]]. Predsjednik [[Mjesni odbor|Mjesnog odbora]] Podgradina je Zoran Nekić. == Dijelovi naselja == Podgradina se sastoji od sljedećih naselja:<ref>{{Citiranje weba|title=Prostorni plan|url=https://opcina-posedarje.hr/dokumenti/prostorni-plan|access-date=2022-08-11|website=opcina-posedarje.hr|language=hr-hr}}</ref> * Nekići * Žuže * Gospići * Crnjci * Šaline * Baturi * Bratovići * Breulji * Pedići * Perice * Podgradinsko polje * Karaula * Gradina * Budim * Škrile * Karaula * Rezan * Prilaz * Grabinovac * Brižine * Kameno vrelo * Mirača * Lipac * Svinkalište * Vlačine * Gaj * Klanac * Benjin * Begovac * Cipac * Dražica * Lilovac * Matakov gaj * Klanac == Povijest == Naselje postoji već više od tri [[Stoljeće|stoljeća]], a nastalo je od nekadašnjih naselja Budima, koji se nalazio uz [[Novigradsko more]] i prestao postojati u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] jer nije bio mjesto stalnog boravišta pučanstva, već je privremeno služio je kao sklonište [[Senjski uskoci|uskocima]] u borbi protiv [[Osmanlije|Osmanlija]], na granici nekadašnje [[Mletačka Republika|mletačke]] i [[Osmansko Carstvo|osmanske vlasti]]. Nakon [[Morejski rat|Morejskog rata]] [[1684.]] stanovnici Budima sele se južnije, ispod brda Gradine, koje je još u [[Antika|antičko doba]] bilo važno strateško mjesto za [[Liburni|Liburne]] i na kojem se nekad nalazila [[Utvrdno graditeljstvo|utvrda]]. Stanovnici susjednog mjesta Mirce, nazvanog po vrelu Mirači, ujedinjuju se s Budimcima te formiraju novo naselje zvano Podgradina.<ref name=":0" /> Prostor Podgradine naselili su u [[15. stoljeće|15. stoljeću]] [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]], a oni su kasnije istjerani za [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]] Morejskog rata. Na brdu ''Budimu'' još uvijek postoje ostatci [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] kuća. Podgradina je u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] bila djelomično okupirana do siječnja [[1993.]], odnosno do [[Operacija Gusar|operacije Gusar (Akcija Maslenica)]]. Krajem [[1991.|1991. godine]] na području bivše Općine [[Zadar]] jedna od najtežih situacija je bila u zoni 3, [[112. brigada HV|bojne 112. brigade]], odnosno selima [[Pridraga]], [[Paljuv]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]] i Podgradina. Nakon okupacije [[Kruševo (Obrovac)|Kruševa]] i [[Jasenice|Jasenica]] od strane [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i [[Četnici|četnika]], ova sela su bila u gotovo potpunom okruženju. Kontinuirano su izložena minobacačkoj i topničkoj paljbi s Debelog brda, iz [[Gornje Biljane|Biljana Gornjih]], [[Smilčić|Smilčića]], [[Donji Kašić|Donjeg Kašića]] i [[Islam Grčki|Islama Grčkog]]. Tijekom 25. [[Studeni|studenoga]] najveći broj žitelja [[Pridraga|Pridrage]], [[Paljuv|Paljuva]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrada]] i Podgradine je [[Autobus|autobusima]] uz pratnju [[Europska unija|Europskih]] promatrača iseljen u [[Zadar]]. Nakon iseljavanja civila iz navedenih sela [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] je ubrzala pripreme za napad na ta [[Selo|sela]] i njihovo osvajanje, što će uslijediti 31. prosinca 1991. [[Godina|godine]], unatoč potpisanom Sporazumu o [[Primirje|primirju]] "od Božića do Božića". Zapovijed o povlačenju šibenske satnije iz sastava 113. brigade ZNG-a s područja [[Paljuv|Paljuva]] zbog obrane [[Šibenik|Šibenika]], koja je bila dobro naoružana protuoklopnim sredstvima, ručnim raketnim bacačima "osa" i "zolja" izvršena je 29. [[Prosinac|prosinca]] u noćnim satima. [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i [[četnici]] 31. prosinca u ranim jutarnjim satima snažnom topničkom vatrom najavljuju tenkovsko-pješačke napade najprije na [[Paljuv]], a zatim na [[Pridraga|Pridragu]] i Podgradinu. Snage [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] tenkovima su zaposjele brdo Gradinu u Podgradini pored mjesne [[Crkva|crkve]], jer su imali kontrolu nad cjelokupnim prostorom uz [[Novigradsko more]]. Na samom kraju 1991. godine okupirano, zapaljeno i opljačkano naselje oslobođeno je u vojno-redarstvenoj [[Operacija Gusar|Akciji Maslenica]], 22. siječnja 1993. godine. Prema podacima Udruge dragovoljaca i branitelja [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] Podgradina, na području sela u ratnim stradanjima poginulo je 49 branitelja i [[Civili|civila]].<ref>{{Citiranje weba|title=Zašto je Podgradina jedino mjesto u kojemu se Oluja ne slavi?|url=https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/zasto-je-podgradina-jedino-mjesto-u-kojemu-se-oluja-ne-slavi-/14537|access-date=2022-08-09|website=Dalmatinski portal|language=hr}}</ref> == Gospodarstvo == * [[OPG]] Šime Žuža – bavi se cjelokupnom poljoprivredom == Spomenici i znamenosti == * Spomenik za poginule branitelje, nalazi se na Gradini * Spomenik za poginule branitelje, nalazi se u podnožju Gradine * Župna Crkva Svetog Duha<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Podgradina. Župe i dekanati Zadarske nadbiskupije|url=http://zupe.zadarskanadbiskupija.hr/?page_id=1964|url-status=live|access-date=2022-08-15|website=zadarskanadbiskupija.hr}}</ref> * Arheološko nalazište ''Budim''<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/kako-je-novac-iz-kartage-zavrsio-kod-liburna-1265287 Večernji list, Kako je novac iz Kartage završio kod Liburna?], objavljeno 23. kolovoza 2018., pristupljeno 7. srpnja 2021.</ref> * [[Liburni|Liburnijska]] [[Gradina (tip naselja)|gradina]] * Brdo Budim s ostatcima [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] suhozidnih kuća * Prapovijesna [[liburni]]jska luka<ref>[[Sveučilište u Zadru]], [https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/regional/u-novigradskom-moru-kod-posedarja-otkriveni-arheoloski-ostatci-najstarije-liburnske-luke-1024941 U Novigradskom moru kod Posedarja otkriveni arheološki ostaci najstarije liburnske luke!], Zadarski.hr, [[Slobodna Dalmacija]], objavljeno 5. lipnja 2020., pristupljeno 5. kolovoza 2022.</ref> == Obrazovanje == * Područna škola Podgradina == Kultura == == Šport == * [[NK Podgradina|Nogometni klub Podgradina]] * [[Boćarski klub Podgradina]] * U Podgradini se održava Memorijalni turnir „Marijo Šalina” == Poznate osobe == * [[Jurica Žuža]], hrvatski košarkaš i košarkaški trener<ref>{{Citiranje weba|title=Jurica Žuža-košarkaško dijete rata|url=https://basketball.hr/vijesti/jurica-zuza-kosarkasko-dijete-rata/1034|access-date=2022-08-11|website=Basketball.hr|language=hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Posedarje}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Naselja u Zadarskoj županiji]] 0il3o2exn9hym4gqfr0vkm5pzmvu6bt 6447130 6447094 2022-08-20T20:50:30Z 46.188.166.18 Dodane poveznice wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj | ime = Podgradina | slika = | slika_opis = | županija = {{ZD+X/HŽ|ZDŽ}} | općina = [[Posedarje]] | najgrad =Zadar | površina =18,69 | nadvisina =168 | z. širina = 44.182819 | z. dužina = 15.485573 | brojstan2011=684 | gustoća2011 =59 | domaćinstva2011 = | brojstan2021= 639 | pošta = 23242 Posedarje | pozbroj = 023 | autooznaka = ZD | karta2 = Zadarska županija | naziv karte2= [[Zadarska županija|Zadarske županije]] |Stanovništvo 2021=|gustoća2021=54|domaćinstva2021=215|regija=Dalmacija|svetac=[[Duh Sveti]]|dan=[[Duhovi (blagdan)|Duhovi]]|etnik=Podgradinjar / Podgradinjarka|ktetik=Podgradinsko|mikroregija=Ravni kotari }} '''Podgradina''' je naselje u sastavu općine [[Posedarje|Posedarje]], [[Zadarska županija]], sjeverna [[Dalmacija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. Nalazi se između [[Posedarje|Posedarja]], [[Islam Latinski|Islama Latinskoga]], [[Islam Grčki|Islama Grčkoga]] i [[Paljuv]]a. == Ime == Naselje je dobilo ime po brdu ''Podgradina'' koje se nalazi u podnožju Gradine. == Zemljopis == Podgradina je mjesto na završetku [[Ravni kotari|Ravnih kotara]] i obroncima koji se spuštaju u [[Novigradsko more]], nalazi se 18,5 kilometara zračne linije istočno od [[Zadar|Zadra]], a cestom 27,8 kilometara. Graniči s [[Posedarje|Posedarjom]], [[Islam Latinski|Islamom Latinskim]], [[Islam Grčki|Islamom Grčkim]] i [[Paljuv|Paljuvom]]. Prostire se u dužini od 6,21 i širini od 3,01 km te na površini od 18,69 [[Km²|km²]]. Okolna naselja su [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]], [[Pridraga]], [[Paljuv]], [[Islam Grčki]], [[Islam Latinski]], [[Grgurice]], [[Rupalj]], [[Donji Kašić]], [[Posedarje]], [[Rovanjska]], [[Maslenica]], [[Slivnica]], [[Vinjerac]], [[Ždrilo]]. Najviša [[Visina|visinska točka]] Podgradine je Gradina (168 [[Metar|m]]). == Prometni položaj == Kroz naselje prolazu [[Cesta|ceste]] Podgradina – Paljuv i Posedarje – Novigrad, smjerovi Karaula – Žuže, Nekići – Crnjci, Crnjci – Gospići i Šaline – Bratovići, Nekići – Perice koji su u potpunosti u Podgradini te mnogobrojni poljski putevi. == Stanovništvo == Prema zadnjem [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|popisu stanovništva iz 2021]]. Podgradina je imala 639 stanovnika. [[Stanovništvo]] živi u 215 [[Kućanstvo|kućanstava]], a u naselju je 430 [[Stan|stanova]]. Od 639 [[Stanovništvo|stanovnika]] Podgradine 635 je [[Hrvati|Hrvata]], 3 [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i 1 [[Talijani|Talijan]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-01-14|title=Zadarski - Koliko ljudi živi u selima, općinama i gradovima Zadarske županije? Evo cijelog popisa, pronađite i vi svoje mjesto...|url=https://slobodnadalmacija.hr/zadar/4-kantuna/koliko-ljudi-zivi-u-selima-opcinama-i-gradovima-zadarske-zupanije-evo-cijelog-popisa-pronadite-i-vi-svoje-mjesto-1159218|access-date=2022-08-09|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref> |dimx = |dimy = |stanmax = 700 |crta1 = 100 |crta2 = 50 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |a17 = 2021 |p1 = 0 |p2 = 0 |p3 = 216 |p4 = 205 |p5 = 226 |p6 = 286 |p7 = 391 |p8 = 316 |p9 = 280 |p10 = 521 |p11 = 603 |p12 = 631 |p13 = 645 |p14 = 618 |p15 = 650 |p16 = 684 |p17 = 639 |izvor = Državni zavod za statistiku |a17=2021|p17=639}}'''Napomena''': ''U 1857. i 1869. podaci su sadržani u naselju [[Posedarje]].'' == Uprava == Podgradina je u razdoblju od 1811. do 1953. pripadala [[Novigrad (Zadarska županija)|Općini Novigrad]], zatim [[Posedarje|Općini Posedarje]] do 1962., pa staroj Općini [[Zadar]] od 1962. do 1992., a od 1992. ponovno pripada [[Posedarje|Općini Posedarje]]. Predsjednik [[Mjesni odbor|Mjesnog odbora]] Podgradina je Zoran Nekić. == Dijelovi naselja == Podgradina se sastoji od sljedećih naselja:<ref>{{Citiranje weba|title=Prostorni plan|url=https://opcina-posedarje.hr/dokumenti/prostorni-plan|access-date=2022-08-11|website=opcina-posedarje.hr|language=hr-hr}}</ref> * Nekići * Žuže * Gospići * Crnjci * Šaline * Baturi * Bratovići * Breulji * Pedići * Perice * Podgradinsko polje * Karaula * Gradina * Budim * Škrile * Karaula * Rezan * Prilaz * Grabinovac * Brižine * Kameno vrelo * Mirača * Lipac * Svinkalište * Vlačine * Gaj * Klanac * Benjin * Begovac * Cipac * Dražica * Lilovac * Matakov gaj * Klanac == Povijest == Naselje postoji već više od tri [[Stoljeće|stoljeća]], a nastalo je od nekadašnjih naselja Budima, koji se nalazio uz [[Novigradsko more]] i prestao postojati u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] jer nije bio mjesto stalnog boravišta pučanstva, već je privremeno služio je kao sklonište [[Senjski uskoci|uskocima]] u borbi protiv [[Osmanlije|Osmanlija]], na granici nekadašnje [[Mletačka Republika|mletačke]] i [[Osmansko Carstvo|osmanske vlasti]]. Nakon [[Morejski rat|Morejskog rata]] [[1684.]] stanovnici Budima sele se južnije, ispod brda Gradine, koje je još u [[Antika|antičko doba]] bilo važno strateško mjesto za [[Liburni|Liburne]] i na kojem se nekad nalazila [[Utvrdno graditeljstvo|utvrda]]. Stanovnici susjednog mjesta Mirce, nazvanog po vrelu Mirači, ujedinjuju se s Budimcima te formiraju novo naselje zvano Podgradina.<ref name=":0" /> Prostor Podgradine naselili su u [[15. stoljeće|15. stoljeću]] [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]], a oni su kasnije istjerani za [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]] Morejskog rata. Na brdu ''Budimu'' još uvijek postoje ostatci [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] kuća. Podgradina je u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] bila djelomično okupirana do siječnja [[1993.]], odnosno do [[Operacija Gusar|operacije Gusar (Akcija Maslenica)]]. Krajem [[1991.|1991. godine]] na području bivše Općine [[Zadar]] jedna od najtežih situacija je bila u zoni 3, [[112. brigada HV|bojne 112. brigade]], odnosno selima [[Pridraga]], [[Paljuv]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]] i Podgradina. Nakon okupacije [[Kruševo (Obrovac)|Kruševa]] i [[Jasenice|Jasenica]] od strane [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i [[Četnici|četnika]], ova sela su bila u gotovo potpunom okruženju. Kontinuirano su izložena [[Minobacač|minobacačkoj]] i [[Topništvo|topničkoj]] paljbi s Debelog brda, iz [[Gornje Biljane|Biljana Gornjih]], [[Smilčić|Smilčića]], [[Donji Kašić|Donjeg Kašića]] i [[Islam Grčki|Islama Grčkog]]. Tijekom 25. [[Studeni|studenoga]] najveći broj žitelja [[Pridraga|Pridrage]], [[Paljuv|Paljuva]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrada]] i Podgradine je [[Autobus|autobusima]] uz pratnju [[Europska unija|Europskih]] promatrača iseljen u [[Zadar]]. Nakon iseljavanja civila iz navedenih sela [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] je ubrzala pripreme za napad na ta [[Selo|sela]] i njihovo osvajanje, što će uslijediti [[31. prosinca]] 1991. [[Godina|godine]], unatoč potpisanom Sporazumu o [[Primirje|primirju]] "od [[Božić|Božića]] do Božića". Zapovijed o povlačenju šibenske satnije iz sastava 113. brigade ZNG-a s područja [[Paljuv|Paljuva]] zbog obrane [[Šibenik|Šibenika]], koja je bila dobro naoružana protuoklopnim sredstvima, ručnim raketnim bacačima "[[Raketni čamci klase Osa|osa]]" i "zolja" izvršena je 29. [[Prosinac|prosinca]] u [[Noć|noćnim]] [[Sat|satima]]. [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i [[četnici]] 31. prosinca u ranim [[Jutro|jutarnjim]] satima snažnom topničkom vatrom najavljuju [[Tenk|tenkovsko]] – [[Pješaštvo|pješačke]] napade najprije na [[Paljuv]], a zatim na [[Pridraga|Pridragu]] i Podgradinu. Snage [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] tenkovima su zaposjele brdo Gradinu u Podgradini pored mjesne [[Crkva|crkve]], jer su imali kontrolu nad cjelokupnim prostorom uz [[Novigradsko more]]. Na samom kraju 1991. godine [[Okupacija|okupirano]], zapaljeno i opljačkano naselje oslobođeno je u vojno-redarstvenoj [[Operacija Gusar|Akciji Maslenica]], 22. siječnja [[1993.]] godine. Prema podacima Udruge dragovoljaca i branitelja [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] Podgradina, na području sela u ratnim stradanjima poginulo je 49 branitelja i [[Civili|civila]].<ref>{{Citiranje weba|title=Zašto je Podgradina jedino mjesto u kojemu se Oluja ne slavi?|url=https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/zasto-je-podgradina-jedino-mjesto-u-kojemu-se-oluja-ne-slavi-/14537|access-date=2022-08-09|website=Dalmatinski portal|language=hr}}</ref> == Gospodarstvo == * [[OPG]] Šime Žuža – bavi se cjelokupnom poljoprivredom == Spomenici i znamenosti == * Spomenik za poginule branitelje, nalazi se na Gradini * Spomenik za poginule branitelje, nalazi se u podnožju Gradine * Župna Crkva Svetog Duha<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Podgradina. Župe i dekanati Zadarske nadbiskupije|url=http://zupe.zadarskanadbiskupija.hr/?page_id=1964|url-status=live|access-date=2022-08-15|website=zadarskanadbiskupija.hr}}</ref> * Arheološko nalazište ''Budim''<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/kako-je-novac-iz-kartage-zavrsio-kod-liburna-1265287 Večernji list, Kako je novac iz Kartage završio kod Liburna?], objavljeno 23. kolovoza 2018., pristupljeno 7. srpnja 2021.</ref> * [[Liburni|Liburnijska]] [[Gradina (tip naselja)|gradina]] * Brdo Budim s ostatcima [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] suhozidnih kuća * Prapovijesna [[liburni]]jska luka<ref>[[Sveučilište u Zadru]], [https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/regional/u-novigradskom-moru-kod-posedarja-otkriveni-arheoloski-ostatci-najstarije-liburnske-luke-1024941 U Novigradskom moru kod Posedarja otkriveni arheološki ostaci najstarije liburnske luke!], Zadarski.hr, [[Slobodna Dalmacija]], objavljeno 5. lipnja 2020., pristupljeno 5. kolovoza 2022.</ref> == Obrazovanje == * Područna škola Podgradina == Kultura == == Šport == * [[NK Podgradina|Nogometni klub Podgradina]] * [[Boćarski klub Podgradina]] * U Podgradini se održava Memorijalni turnir „Marijo Šalina” == Poznate osobe == * [[Jurica Žuža]], hrvatski košarkaš i košarkaški trener<ref>{{Citiranje weba|title=Jurica Žuža-košarkaško dijete rata|url=https://basketball.hr/vijesti/jurica-zuza-kosarkasko-dijete-rata/1034|access-date=2022-08-11|website=Basketball.hr|language=hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Posedarje}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Naselja u Zadarskoj županiji]] 8fd01ekqxaeidilcwo8peoi1cdz8em5 6447160 6447130 2022-08-20T21:33:51Z Croatia 925 276607 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj | ime = Podgradina | slika = | slika_opis = | županija = {{ZD+X/HŽ|ZDŽ}} | općina = [[Posedarje]] | najgrad =Zadar | površina =18,69 | nadvisina =168 | z. širina = 44.182819 | z. dužina = 15.485573 | brojstan2011=684 | gustoća2011 =59 | domaćinstva2011 = | brojstan2021= 639 | pošta = 23242 Posedarje | pozbroj = 023 | autooznaka = ZD | karta2 = Zadarska županija | naziv karte2= [[Zadarska županija|Zadarske županije]] |Stanovništvo 2021=|gustoća2021=54|domaćinstva2021=215|regija=Dalmacija|svetac=[[Duh Sveti]]|dan=[[Duhovi (blagdan)|Duhovi]]|etnik=Podgradinjar / Podgradinjarka|ktetik=Podgradinsko|mikroregija=Ravni kotari }} '''Podgradina''' je naselje u sastavu općine [[Posedarje|Posedarje]], [[Zadarska županija]], sjeverna [[Dalmacija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. Nalazi se između [[Posedarje|Posedarja]], [[Islam Latinski|Islama Latinskoga]], [[Islam Grčki|Islama Grčkoga]] i [[Paljuv]]a. == Ime == Naselje je dobilo ime po brdu ''Podgradina'' koje se nalazi u podnožju Gradine. == Zemljopis == Podgradina je mjesto na završetku [[Ravni kotari|Ravnih kotara]] i obroncima koji se spuštaju u [[Novigradsko more]], nalazi se 18,5 kilometara zračne linije istočno od [[Zadar|Zadra]], a cestom 27,8 kilometara. Graniči s [[Posedarje|Posedarjom]], [[Islam Latinski|Islamom Latinskim]], [[Islam Grčki|Islamom Grčkim]] i [[Paljuv|Paljuvom]]. Prostire se u [[Dužina|dužini]] od 6,21 i [[Širina|širini]] od 3,01 km te na površini od 18,69 [[Km²|km²]]. Okolna naselja su [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]], [[Pridraga]], [[Paljuv]], [[Islam Grčki]], [[Islam Latinski]], [[Grgurice]], [[Rupalj]], [[Donji Kašić]], [[Posedarje]], [[Rovanjska]], [[Maslenica]], [[Slivnica]], [[Vinjerac]], [[Ždrilo]]. Najviša [[Visina|visinska točka]] Podgradine je Gradina (168 [[Metar|m]]). == Prometni položaj == Kroz naselje prolazu [[Cesta|ceste]] Podgradina – Paljuv i Posedarje – Novigrad, smjerovi Karaula – Žuže, Nekići – Crnjci, Crnjci – Gospići i Šaline – Bratovići, Nekići – Perice koji su u potpunosti u Podgradini te mnogobrojni poljski putevi. == Stanovništvo == Prema zadnjem [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|popisu stanovništva iz 2021]]. Podgradina je imala 639 stanovnika. [[Stanovništvo]] živi u 215 [[Kućanstvo|kućanstava]], a u naselju je 430 [[Stan|stanova]]. Od 639 [[Stanovništvo|stanovnika]] Podgradine 635 je [[Hrvati|Hrvata]], 3 [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i 1 [[Talijani|Talijan]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-01-14|title=Zadarski - Koliko ljudi živi u selima, općinama i gradovima Zadarske županije? Evo cijelog popisa, pronađite i vi svoje mjesto...|url=https://slobodnadalmacija.hr/zadar/4-kantuna/koliko-ljudi-zivi-u-selima-opcinama-i-gradovima-zadarske-zupanije-evo-cijelog-popisa-pronadite-i-vi-svoje-mjesto-1159218|access-date=2022-08-09|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref> |dimx = |dimy = |stanmax = 700 |crta1 = 100 |crta2 = 50 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |a17 = 2021 |p1 = 0 |p2 = 0 |p3 = 216 |p4 = 205 |p5 = 226 |p6 = 286 |p7 = 391 |p8 = 316 |p9 = 280 |p10 = 521 |p11 = 603 |p12 = 631 |p13 = 645 |p14 = 618 |p15 = 650 |p16 = 684 |p17 = 639 |izvor = Državni zavod za statistiku |a17=2021|p17=639}}'''Napomena''': ''U 1857. i 1869. podaci su sadržani u naselju [[Posedarje]].'' == Uprava == Podgradina je u razdoblju od 1811. do 1953. pripadala [[Novigrad (Zadarska županija)|Općini Novigrad]], zatim [[Posedarje|Općini Posedarje]] do 1962., pa staroj Općini [[Zadar]] od 1962. do 1992., a od 1992. ponovno pripada [[Posedarje|Općini Posedarje]]. Predsjednik [[Mjesni odbor|Mjesnog odbora]] Podgradina je Zoran Nekić. == Dijelovi naselja == Podgradina se sastoji od sljedećih naselja:<ref>{{Citiranje weba|title=Prostorni plan|url=https://opcina-posedarje.hr/dokumenti/prostorni-plan|access-date=2022-08-11|website=opcina-posedarje.hr|language=hr-hr}}</ref> * Nekići * Žuže * Gospići * Crnjci * Šaline * Baturi * Bratovići * Breulji * Pedići * Perice * Podgradinsko polje * Karaula * Gradina * Budim * Škrile * Karaula * Rezan * Prilaz * Grabinovac * Brižine * Kameno vrelo * Mirača * Lipac * Svinkalište * Vlačine * Gaj * Klanac * Benjin * Begovac * Cipac * Dražica * Lilovac * Matakov gaj * Klanac == Povijest == Naselje postoji već više od tri [[Stoljeće|stoljeća]], a nastalo je od nekadašnjih naselja Budima, koji se nalazio uz [[Novigradsko more]] i prestao postojati u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] jer nije bio mjesto stalnog [[Boravište|boravišta]] pučanstva, već je privremeno služio je kao sklonište [[Senjski uskoci|uskocima]] u borbi protiv [[Osmanlije|Osmanlija]], na granici nekadašnje [[Mletačka Republika|mletačke]] i [[Osmansko Carstvo|osmanske vlasti]]. Nakon [[Morejski rat|Morejskog rata]] [[1684.]] stanovnici Budima sele se južnije, ispod brda Gradine, koje je još u [[Antika|antičko doba]] bilo važno strateško mjesto za [[Liburni|Liburne]] i na kojem se nekad nalazila [[Utvrdno graditeljstvo|utvrda]]. Stanovnici susjednog mjesta Mirce, nazvanog po vrelu Mirači, ujedinjuju se s Budimcima te formiraju novo naselje prozvano Podgradina.<ref name=":0" /> Prostor Podgradine naselili su u [[15. stoljeće|15. stoljeću]] [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]], a oni su kasnije istjerani za [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]] Morejskog rata. Na brdu ''Budimu'' još uvijek postoje ostatci [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] kuća. Podgradina je u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] bila djelomično okupirana do siječnja [[1993.]], odnosno do [[Operacija Gusar|operacije Gusar (Akcija Maslenica)]]. Krajem [[1991.|1991. godine]] na području bivše Općine [[Zadar]] jedna od najtežih situacija je bila u zoni 3, [[112. brigada HV|bojne 112. brigade]], odnosno selima [[Pridraga]], [[Paljuv]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]] i Podgradina. Nakon okupacije [[Kruševo (Obrovac)|Kruševa]] i [[Jasenice|Jasenica]] od strane [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i [[Četnici|četnika]], ova sela su bila u gotovo potpunom okruženju. Kontinuirano su izložena [[Minobacač|minobacačkoj]] i [[Topništvo|topničkoj]] paljbi s Debelog brda, iz [[Gornje Biljane|Biljana Gornjih]], [[Smilčić|Smilčića]], [[Donji Kašić|Donjeg Kašića]] i [[Islam Grčki|Islama Grčkog]]. Tijekom 25. [[Studeni|studenoga]] najveći broj žitelja [[Pridraga|Pridrage]], [[Paljuv|Paljuva]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrada]] i Podgradine je [[Autobus|autobusima]] uz pratnju [[Europska unija|Europskih]] promatrača iseljen u [[Zadar]]. Nakon iseljavanja civila iz navedenih sela [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] je ubrzala pripreme za napad na ta [[Selo|sela]] i njihovo osvajanje, što će uslijediti [[31. prosinca]] 1991. [[Godina|godine]], unatoč potpisanom Sporazumu o [[Primirje|primirju]] "od [[Božić|Božića]] do Božića". Zapovijed o povlačenju šibenske satnije iz sastava 113. brigade ZNG-a s područja [[Paljuv|Paljuva]] zbog obrane [[Šibenik|Šibenika]], koja je bila dobro naoružana protuoklopnim sredstvima, ručnim raketnim bacačima "[[Raketni čamci klase Osa|osa]]" i "zolja" izvršena je 29. [[Prosinac|prosinca]] u [[Noć|noćnim]] [[Sat|satima]]. [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i [[četnici]] 31. prosinca u ranim [[Jutro|jutarnjim]] satima snažnom topničkom vatrom najavljuju [[Tenk|tenkovsko]] – [[Pješaštvo|pješačke]] napade najprije na [[Paljuv]], a zatim na [[Pridraga|Pridragu]] i Podgradinu. Snage [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] tenkovima su zaposjele brdo Gradinu u Podgradini pored mjesne [[Crkva|crkve]], jer su imali kontrolu nad cjelokupnim prostorom uz [[Novigradsko more]]. Na samom kraju 1991. godine [[Okupacija|okupirano]], zapaljeno i opljačkano naselje oslobođeno je u vojno-redarstvenoj [[Operacija Gusar|Akciji Maslenica]], 22. siječnja [[1993.]] godine. Prema podacima Udruge dragovoljaca i branitelja [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] Podgradina, na području sela u ratnim stradanjima poginulo je 49 branitelja i [[Civili|civila]].<ref>{{Citiranje weba|title=Zašto je Podgradina jedino mjesto u kojemu se Oluja ne slavi?|url=https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/zasto-je-podgradina-jedino-mjesto-u-kojemu-se-oluja-ne-slavi-/14537|access-date=2022-08-09|website=Dalmatinski portal|language=hr}}</ref> == Gospodarstvo == * [[OPG]] Šime Žuža – bavi se cjelokupnom poljoprivredom == Spomenici i znamenosti == * Spomenik za poginule branitelje, nalazi se na Gradini * Spomenik za poginule branitelje, nalazi se u podnožju Gradine * Župna Crkva Svetog Duha<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Podgradina. Župe i dekanati Zadarske nadbiskupije|url=http://zupe.zadarskanadbiskupija.hr/?page_id=1964|url-status=live|access-date=2022-08-15|website=zadarskanadbiskupija.hr}}</ref> * Arheološko nalazište ''Budim''<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/kako-je-novac-iz-kartage-zavrsio-kod-liburna-1265287 Večernji list, Kako je novac iz Kartage završio kod Liburna?], objavljeno 23. kolovoza 2018., pristupljeno 7. srpnja 2021.</ref> * [[Liburni|Liburnijska]] [[Gradina (tip naselja)|gradina]] * Brdo Budim s ostatcima [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] suhozidnih kuća * Prapovijesna [[liburni]]jska luka<ref>[[Sveučilište u Zadru]], [https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/regional/u-novigradskom-moru-kod-posedarja-otkriveni-arheoloski-ostatci-najstarije-liburnske-luke-1024941 U Novigradskom moru kod Posedarja otkriveni arheološki ostaci najstarije liburnske luke!], Zadarski.hr, [[Slobodna Dalmacija]], objavljeno 5. lipnja 2020., pristupljeno 5. kolovoza 2022.</ref> == Obrazovanje == * Područna škola Podgradina == Kultura == == Šport == * [[NK Podgradina|Nogometni klub Podgradina]] * [[Boćarski klub Podgradina]] * U Podgradini se održava Memorijalni turnir „Marijo Šalina” == Poznate osobe == * [[Jurica Žuža]], hrvatski košarkaš i košarkaški trener<ref>{{Citiranje weba|title=Jurica Žuža-košarkaško dijete rata|url=https://basketball.hr/vijesti/jurica-zuza-kosarkasko-dijete-rata/1034|access-date=2022-08-11|website=Basketball.hr|language=hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Posedarje}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Naselja u Zadarskoj županiji]] t3mb0s0kswbmdg8fd65eoc4vtvopos2 6447161 6447160 2022-08-20T21:37:14Z Croatia 925 276607 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj | ime = Podgradina | slika = | slika_opis = | županija = {{ZD+X/HŽ|ZDŽ}} | općina = [[Posedarje]] | najgrad =Zadar | površina =18,69 | nadvisina =168 | z. širina = 44.182819 | z. dužina = 15.485573 | brojstan2011=684 | gustoća2011 =59 | domaćinstva2011 = | brojstan2021= 639 | pošta = 23242 Posedarje | pozbroj = 023 | autooznaka = ZD | karta2 = Zadarska županija | naziv karte2= [[Zadarska županija|Zadarske županije]] |Stanovništvo 2021=|gustoća2021=54|domaćinstva2021=215|regija=Dalmacija|svetac=[[Duh Sveti]]|dan=[[Duhovi (blagdan)|Duhovi]]|etnik=Podgradinjar / Podgradinjarka|ktetik=Podgradinsko|mikroregija=Ravni kotari }} '''Podgradina''' je naselje u sastavu općine [[Posedarje|Posedarje]], [[Zadarska županija]], sjeverna [[Dalmacija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. Nalazi se između [[Posedarje|Posedarja]], [[Islam Latinski|Islama Latinskoga]], [[Islam Grčki|Islama Grčkoga]] i [[Paljuv]]a. == Ime == Naselje je dobilo ime po brdu ''Podgradina'' koje se nalazi u podnožju Gradine. == Zemljopis == Podgradina je mjesto na završetku [[Ravni kotari|Ravnih kotara]] i obroncima koji se spuštaju u [[Novigradsko more]], nalazi se 18,5 kilometara zračne linije istočno od [[Zadar|Zadra]], a cestom 27,8 kilometara. Graniči s [[Posedarje|Posedarjom]], [[Islam Latinski|Islamom Latinskim]], [[Islam Grčki|Islamom Grčkim]] i [[Paljuv|Paljuvom]]. Prostire se u [[Dužina|dužini]] od 6,21 i [[Širina|širini]] od 3,01 km te na površini od 18,69 [[Km²|km²]]. Okolna naselja su [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]], [[Pridraga]], [[Paljuv]], [[Islam Grčki]], [[Islam Latinski]], [[Grgurice]], [[Rupalj]], [[Donji Kašić]], [[Posedarje]], [[Rovanjska]], [[Maslenica]], [[Slivnica]], [[Vinjerac]], [[Ždrilo]]. Najviša [[Visina|visinska točka]] Podgradine je Gradina (168 [[Metar|m]]). == Prometni položaj == Kroz naselje prolazu [[Cesta|ceste]] Podgradina – Paljuv i Posedarje – Novigrad, smjerovi Karaula – Žuže, Nekići – Crnjci, Crnjci – Gospići i Šaline – Bratovići, Nekići – Perice koji su u potpunosti u Podgradini te mnogobrojni poljski putevi. == Stanovništvo == Prema zadnjem [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|popisu stanovništva iz 2021]]. Podgradina je imala 639 stanovnika. [[Stanovništvo]] živi u 215 [[Kućanstvo|kućanstava]], a u naselju je 430 [[Stan|stanova]]. Od 639 [[Stanovništvo|stanovnika]] Podgradine 635 je [[Hrvati|Hrvata]], 3 [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i 1 [[Talijani|Talijan]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-01-14|title=Zadarski - Koliko ljudi živi u selima, općinama i gradovima Zadarske županije? Evo cijelog popisa, pronađite i vi svoje mjesto...|url=https://slobodnadalmacija.hr/zadar/4-kantuna/koliko-ljudi-zivi-u-selima-opcinama-i-gradovima-zadarske-zupanije-evo-cijelog-popisa-pronadite-i-vi-svoje-mjesto-1159218|access-date=2022-08-09|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref> |dimx = |dimy = |stanmax = 700 |crta1 = 100 |crta2 = 50 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |a17 = 2021 |p1 = 0 |p2 = 0 |p3 = 216 |p4 = 205 |p5 = 226 |p6 = 286 |p7 = 391 |p8 = 316 |p9 = 280 |p10 = 521 |p11 = 603 |p12 = 631 |p13 = 645 |p14 = 618 |p15 = 650 |p16 = 684 |p17 = 639 |izvor = Državni zavod za statistiku |a17=2021|p17=639}}'''Napomena''': ''U 1857. i 1869. podaci su sadržani u naselju [[Posedarje]].'' == Uprava == Podgradina je u razdoblju od 1811. do 1953. pripadala [[Novigrad (Zadarska županija)|Općini Novigrad]], zatim [[Posedarje|Općini Posedarje]] do 1962., pa staroj Općini [[Zadar]] od 1962. do 1992., a od 1992. ponovno pripada [[Posedarje|Općini Posedarje]]. Predsjednik [[Mjesni odbor|Mjesnog odbora]] Podgradina je Zoran Nekić. == Dijelovi naselja == Podgradina se sastoji od sljedećih naselja:<ref>{{Citiranje weba|title=Prostorni plan|url=https://opcina-posedarje.hr/dokumenti/prostorni-plan|access-date=2022-08-11|website=opcina-posedarje.hr|language=hr-hr}}</ref> * Nekići * Žuže * Gospići * Crnjci * Šaline * Baturi * Bratovići * Breulji * Pedići * Perice * Podgradinsko polje * Karaula * Gradina * Budim * Škrile * Karaula * Rezan * Prilaz * Grabinovac * Brižine * Kameno vrelo * Mirača * Lipac * Svinkalište * Vlačine * Gaj * Klanac * Benjin * Begovac * Cipac * Dražica * Lilovac * Matakov gaj * Klanac == Povijest == Naselje postoji već više od tri [[Stoljeće|stoljeća]], a nastalo je od nekadašnjih naselja Budima, koji se nalazio uz [[Novigradsko more]] i prestao postojati u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] jer nije bio mjesto stalnog [[Boravište|boravišta]] pučanstva, već je privremeno služio je kao sklonište [[Senjski uskoci|uskocima]] u borbi protiv [[Osmanlije|Osmanlija]], na granici nekadašnje [[Mletačka Republika|mletačke]] i [[Osmansko Carstvo|osmanske vlasti]]. Nakon [[Morejski rat|Morejskog rata]] [[1684.]] stanovnici Budima sele se južnije, ispod brda Gradine, koje je još u [[Antika|antičko doba]] bilo važno strateško mjesto za [[Liburni|Liburne]] i na kojem se nekad nalazila [[Utvrdno graditeljstvo|utvrda]]. Stanovnici susjednog mjesta Mirce, nazvanog po vrelu Mirači, ujedinjuju se s Budimcima te formiraju novo naselje prozvano Podgradina.<ref name=":0" /> Prostor Podgradine naselili su u [[15. stoljeće|15. stoljeću]] [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]], a oni su kasnije istjerani za [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]] Morejskog rata. Na brdu ''Budimu'' još uvijek postoje ostatci [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] kuća. Podgradina je u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] bila djelomično okupirana do siječnja [[1993.]], odnosno do [[Operacija Gusar|operacije Gusar (Akcija Maslenica)]]. Krajem [[1991.|1991. godine]] na području bivše Općine [[Zadar]] jedna od najtežih situacija je bila u zoni 3, [[112. brigada HV|bojne 112. brigade]], odnosno selima [[Pridraga]], [[Paljuv]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]] i Podgradina. Nakon okupacije [[Kruševo (Obrovac)|Kruševa]] i [[Jasenice|Jasenica]] od strane [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i [[Četnici|četnika]], ova sela su bila u gotovo potpunom okruženju. Kontinuirano su izložena [[Minobacač|minobacačkoj]] i [[Topništvo|topničkoj]] paljbi s Debelog brda, iz [[Gornje Biljane|Biljana Gornjih]], [[Smilčić|Smilčića]], [[Donji Kašić|Donjeg Kašića]] i [[Islam Grčki|Islama Grčkog]]. Tijekom 25. [[Studeni|studenoga]] najveći broj žitelja [[Pridraga|Pridrage]], [[Paljuv|Paljuva]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrada]] i Podgradine je [[Autobus|autobusima]] uz pratnju [[Europska unija|Europskih]] promatrača iseljen u [[Zadar]]. Nakon iseljavanja civila iz navedenih sela [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] je ubrzala pripreme za napad na ta [[Selo|sela]] i njihovo osvajanje, što će uslijediti [[31. prosinca]] 1991. [[Godina|godine]], unatoč potpisanom Sporazumu o [[Primirje|primirju]] "od [[Božić|Božića]] do Božića". Zapovijed o povlačenju šibenske satnije iz sastava 113. brigade ZNG-a s područja [[Paljuv|Paljuva]] zbog obrane [[Šibenik|Šibenika]], koja je bila dobro naoružana protuoklopnim sredstvima, ručnim raketnim bacačima "[[Raketni čamci klase Osa|osa]]" i "zolja" izvršena je 29. [[Prosinac|prosinca]] u [[Noć|noćnim]] [[Sat|satima]]. [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i [[četnici]] 31. prosinca u ranim [[Jutro|jutarnjim]] satima snažnom topničkom vatrom najavljuju [[Tenk|tenkovsko]] – [[Pješaštvo|pješačke]] napade najprije na [[Paljuv]], a zatim na [[Pridraga|Pridragu]] i Podgradinu. Snage [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] tenkovima su zaposjele brdo Gradinu u Podgradini pored mjesne [[Crkva|crkve]], jer su imali kontrolu nad cjelokupnim prostorom uz [[Novigradsko more]]. Na samom kraju 1991. godine [[Okupacija|okupirano]], zapaljeno i opljačkano naselje oslobođeno je u vojno-redarstvenoj [[Operacija Gusar|Akciji Maslenica]], 22. siječnja [[1993.]] godine. Prema podacima Udruge dragovoljaca i branitelja [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] Podgradina, na području sela u ratnim stradanjima poginulo je 49 branitelja i [[Civili|civila]].<ref>{{Citiranje weba|title=Zašto je Podgradina jedino mjesto u kojemu se Oluja ne slavi?|url=https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/zasto-je-podgradina-jedino-mjesto-u-kojemu-se-oluja-ne-slavi-/14537|access-date=2022-08-09|website=Dalmatinski portal|language=hr}}</ref> == Gospodarstvo == * [[OPG]] Šime Žuža – bavi se cjelokupnom [[Poljoprivreda|poljoprivredom]] == Spomenici i znamenosti == * [[Spomenik]] za poginule branitelje, nalazi se na Gradini * Spomenik za poginule branitelje, nalazi se u podnožju Gradine * Župna Crkva Svetog Duha<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Podgradina. Župe i dekanati Zadarske nadbiskupije|url=http://zupe.zadarskanadbiskupija.hr/?page_id=1964|url-status=live|access-date=2022-08-15|website=zadarskanadbiskupija.hr}}</ref> * [[Arheološko nalazište]] ''Budim''<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/kako-je-novac-iz-kartage-zavrsio-kod-liburna-1265287 Večernji list, Kako je novac iz Kartage završio kod Liburna?], objavljeno 23. kolovoza 2018., pristupljeno 7. srpnja 2021.</ref> * [[Liburni|Liburnijska]] [[Gradina (tip naselja)|gradina]] * Brdo Budim s ostatcima [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] suhozidnih kuća * Prapovijesna [[liburni]]jska [[luka]]<ref>[[Sveučilište u Zadru]], [https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/regional/u-novigradskom-moru-kod-posedarja-otkriveni-arheoloski-ostatci-najstarije-liburnske-luke-1024941 U Novigradskom moru kod Posedarja otkriveni arheološki ostaci najstarije liburnske luke!], Zadarski.hr, [[Slobodna Dalmacija]], objavljeno 5. lipnja 2020., pristupljeno 5. kolovoza 2022.</ref> == Obrazovanje == * Područna [[škola]] Podgradina == Kultura == == Šport == * [[NK Podgradina|Nogometni klub Podgradina]] * [[Boćarski klub Podgradina]] * U Podgradini se održava Memorijalni turnir „Marijo Šalina” == Poznate osobe == * [[Jurica Žuža]], hrvatski [[Košarka|košarkaš]] i košarkaški trener<ref>{{Citiranje weba|title=Jurica Žuža-košarkaško dijete rata|url=https://basketball.hr/vijesti/jurica-zuza-kosarkasko-dijete-rata/1034|access-date=2022-08-11|website=Basketball.hr|language=hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Posedarje}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Naselja u Zadarskoj županiji]] 40zdswsz49003frefug4xiwpy646hyd 6447212 6447161 2022-08-21T07:58:36Z Croatia 925 276607 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj | ime = Podgradina | slika = | slika_opis = | županija = {{ZD+X/HŽ|ZDŽ}} | općina = [[Posedarje]] | najgrad =Zadar | površina =18,69 | nadvisina =168 | z. širina = 44.182819 | z. dužina = 15.485573 | brojstan2011=684 | gustoća2011 =59 | domaćinstva2011 = | brojstan2021= 639 | pošta = 23242 Posedarje | pozbroj = 023 | autooznaka = ZD | karta2 = Zadarska županija | naziv karte2= [[Zadarska županija|Zadarske županije]] |Stanovništvo 2021=|gustoća2021=54|domaćinstva2021=215|regija=Dalmacija|svetac=[[Duh Sveti]]|dan=[[Duhovi (blagdan)|Duhovi]]|etnik=Podgradinjar / Podgradinjarka|ktetik=Podgradinsko|mikroregija=Ravni kotari }} '''Podgradina''' je naselje u sastavu općine [[Posedarje|Posedarje]], [[Zadarska županija]], sjeverna [[Dalmacija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. Nalazi se između [[Posedarje|Posedarja]], [[Islam Latinski|Islama Latinskoga]], [[Islam Grčki|Islama Grčkoga]] i [[Paljuv]]a. == Ime == Naselje je dobilo ime po brdu ''Podgradina'' koje se nalazi u podnožju Gradine. == Zemljopis == Podgradina je mjesto na završetku [[Ravni kotari|Ravnih kotara]] i obroncima koji se spuštaju u [[Novigradsko more]], nalazi se 18,5 kilometara zračne linije istočno od [[Zadar|Zadra]], a cestom 27,8 kilometara. Graniči s [[Posedarje|Posedarjom]], [[Islam Latinski|Islamom Latinskim]], [[Islam Grčki|Islamom Grčkim]] i [[Paljuv|Paljuvom]]. Prostire se u [[Dužina|dužini]] od 6,21 i [[Širina|širini]] od 3,01 km te na površini od 18,69 [[Km²|km²]]. Okolna naselja su [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]], [[Pridraga]], [[Paljuv]], [[Islam Grčki]], [[Islam Latinski]], [[Grgurice]], [[Rupalj]], [[Donji Kašić]], [[Posedarje]], [[Rovanjska]], [[Maslenica]], [[Slivnica]], [[Vinjerac]], [[Ždrilo]]. Najviša [[Visina|visinska točka]] Podgradine je Gradina (168 [[Metar|m]]). == Prometni položaj == Kroz naselje prolazu [[Cesta|ceste]] Podgradina – Paljuv i Posedarje – Novigrad, smjerovi Karaula – Žuže, Nekići – Crnjci, Crnjci – Gospići i Šaline – Bratovići, Nekići – Perice koji su u potpunosti u Podgradini te mnogobrojni poljski putevi. == Stanovništvo == Prema zadnjem [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|popisu stanovništva iz 2021]]. Podgradina je imala 639 stanovnika. [[Stanovništvo]] živi u 215 [[Kućanstvo|kućanstava]], a u naselju je 430 [[Stan|stanova]]. Od 639 [[Stanovništvo|stanovnika]] Podgradine 635 je [[Hrvati|Hrvata]], 3 [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i 1 [[Talijani|Talijan]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-01-14|title=Zadarski - Koliko ljudi živi u selima, općinama i gradovima Zadarske županije? Evo cijelog popisa, pronađite i vi svoje mjesto...|url=https://slobodnadalmacija.hr/zadar/4-kantuna/koliko-ljudi-zivi-u-selima-opcinama-i-gradovima-zadarske-zupanije-evo-cijelog-popisa-pronadite-i-vi-svoje-mjesto-1159218|access-date=2022-08-09|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref> |dimx = |dimy = |stanmax = 700 |crta1 = 100 |crta2 = 50 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |a17 = 2021 |p1 = 0 |p2 = 0 |p3 = 216 |p4 = 205 |p5 = 226 |p6 = 286 |p7 = 391 |p8 = 316 |p9 = 280 |p10 = 521 |p11 = 603 |p12 = 631 |p13 = 645 |p14 = 618 |p15 = 650 |p16 = 684 |p17 = 639 |izvor = Državni zavod za statistiku |a17=2021|p17=639}}'''Napomena''': ''U 1857. i 1869. podaci su sadržani u naselju [[Posedarje]].'' == Uprava == Podgradina je u razdoblju od 1811. do 1953. pripadala [[Novigrad (Zadarska županija)|Općini Novigrad]], zatim [[Posedarje|Općini Posedarje]] do 1962., pa staroj Općini [[Zadar]] od 1962. do 1992., a od 1992. ponovno pripada [[Posedarje|Općini Posedarje]]. Predsjednik [[Mjesni odbor|Mjesnog odbora]] Podgradina je Zoran Nekić. == Dijelovi naselja == Podgradina se sastoji od sljedećih naselja:<ref>{{Citiranje weba|title=Prostorni plan|url=https://opcina-posedarje.hr/dokumenti/prostorni-plan|access-date=2022-08-11|website=opcina-posedarje.hr|language=hr-hr}}</ref> * Nekići * Žuže * Gospići * Crnjci * Šaline * Baturi * Bratovići * Breulji * Pedići * Perice * Podgradinsko polje * Karaula * Gradina * Budim * Škrile * Karaula * Rezan * Prilaz * Grabinovac * Brižine * Kameno vrelo * Mirača * Lipac * Svinkalište * Vlačine * Gaj * Klanac * Benjin * Begovac * Cipac * Dražica * Lilovac * Matakov gaj * Klanac == Povijest == Naselje postoji već više od tri [[Stoljeće|stoljeća]], a nastalo je od nekadašnjih naselja Budima, koji se nalazio uz [[Novigradsko more]] i prestao postojati u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] jer nije bio mjesto stalnog [[Boravište|boravišta]] pučanstva, već je privremeno služio je kao sklonište [[Senjski uskoci|uskocima]] u borbi protiv [[Osmanlije|Osmanlija]], na granici nekadašnje [[Mletačka Republika|mletačke]] i [[Osmansko Carstvo|osmanske vlasti]]. Nakon [[Morejski rat|Morejskog rata]] [[1684.]] stanovnici Budima sele se [[Jug|južnije]], ispod brda Gradine, koje je još u [[Antika|antičko doba]] bilo važno strateško mjesto za [[Liburni|Liburne]] i na kojem se nekad nalazila [[Utvrdno graditeljstvo|utvrda]]. Stanovnici susjednog mjesta Mirce, nazvanog po vrelu Mirači, ujedinjuju se s Budimcima te formiraju novo naselje prozvano Podgradina.<ref name=":0" /> Prostor Podgradine naselili su u [[15. stoljeće|15. stoljeću]] [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]], a oni su kasnije istjerani za [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]] Morejskog rata. Na brdu ''Budimu'' još uvijek postoje ostatci [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] kuća. Podgradina je u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] bila djelomično okupirana do siječnja [[1993.]], odnosno do [[Operacija Gusar|operacije Gusar (Akcija Maslenica)]]. Krajem [[1991.|1991. godine]] na području bivše Općine [[Zadar]] jedna od najtežih situacija je bila u zoni 3, [[112. brigada HV|bojne 112. brigade]], odnosno selima [[Pridraga]], [[Paljuv]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]] i Podgradina. Nakon okupacije [[Kruševo (Obrovac)|Kruševa]] i [[Jasenice|Jasenica]] od strane [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i [[Četnici|četnika]], ova sela su bila u gotovo potpunom okruženju. Kontinuirano su izložena [[Minobacač|minobacačkoj]] i [[Topništvo|topničkoj]] paljbi s Debelog brda, iz [[Gornje Biljane|Biljana Gornjih]], [[Smilčić|Smilčića]], [[Donji Kašić|Donjeg Kašića]] i [[Islam Grčki|Islama Grčkog]]. Tijekom 25. [[Studeni|studenoga]] najveći broj žitelja [[Pridraga|Pridrage]], [[Paljuv|Paljuva]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrada]] i Podgradine je [[Autobus|autobusima]] uz pratnju [[Europska unija|Europskih]] promatrača iseljen u [[Zadar]]. Nakon iseljavanja civila iz navedenih sela [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] je ubrzala pripreme za napad na ta [[Selo|sela]] i njihovo osvajanje, što će uslijediti [[31. prosinca]] 1991. [[Godina|godine]], unatoč potpisanom Sporazumu o [[Primirje|primirju]] "od [[Božić|Božića]] do Božića". Zapovijed o povlačenju šibenske satnije iz sastava 113. brigade ZNG-a s područja [[Paljuv|Paljuva]] zbog obrane [[Šibenik|Šibenika]], koja je bila dobro naoružana protuoklopnim sredstvima, ručnim raketnim bacačima "[[Raketni čamci klase Osa|osa]]" i "zolja" izvršena je 29. [[Prosinac|prosinca]] u [[Noć|noćnim]] [[Sat|satima]]. [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i [[četnici]] 31. prosinca u ranim [[Jutro|jutarnjim]] satima snažnom topničkom vatrom najavljuju [[Tenk|tenkovsko]] – [[Pješaštvo|pješačke]] napade najprije na [[Paljuv]], a zatim na [[Pridraga|Pridragu]] i Podgradinu. Snage [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] tenkovima su zaposjele brdo Gradinu u Podgradini pored mjesne [[Crkva|crkve]], jer su imali kontrolu nad cjelokupnim prostorom uz [[Novigradsko more]]. Na samom kraju 1991. godine [[Okupacija|okupirano]], zapaljeno i opljačkano naselje oslobođeno je u vojno-redarstvenoj [[Operacija Gusar|Akciji Maslenica]], 22. siječnja [[1993.]] godine. Prema podacima Udruge dragovoljaca i branitelja [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] Podgradina, na području sela u ratnim stradanjima poginulo je 49 branitelja i [[Civili|civila]].<ref>{{Citiranje weba|title=Zašto je Podgradina jedino mjesto u kojemu se Oluja ne slavi?|url=https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/zasto-je-podgradina-jedino-mjesto-u-kojemu-se-oluja-ne-slavi-/14537|access-date=2022-08-09|website=Dalmatinski portal|language=hr}}</ref> == Gospodarstvo == * [[OPG]] Šime Žuža – bavi se cjelokupnom [[Poljoprivreda|poljoprivredom]] == Spomenici i znamenosti == * [[Spomenik]] za poginule branitelje, nalazi se na Gradini * Spomenik za poginule branitelje, nalazi se u podnožju Gradine * Župna Crkva Svetog Duha<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Podgradina. Župe i dekanati Zadarske nadbiskupije|url=http://zupe.zadarskanadbiskupija.hr/?page_id=1964|url-status=live|access-date=2022-08-15|website=zadarskanadbiskupija.hr}}</ref> * [[Arheološko nalazište]] ''Budim''<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/kako-je-novac-iz-kartage-zavrsio-kod-liburna-1265287 Večernji list, Kako je novac iz Kartage završio kod Liburna?], objavljeno 23. kolovoza 2018., pristupljeno 7. srpnja 2021.</ref> * [[Liburni|Liburnijska]] [[Gradina (tip naselja)|gradina]] * Brdo Budim s ostatcima [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] suhozidnih kuća * Prapovijesna [[liburni]]jska [[luka]]<ref>[[Sveučilište u Zadru]], [https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/regional/u-novigradskom-moru-kod-posedarja-otkriveni-arheoloski-ostatci-najstarije-liburnske-luke-1024941 U Novigradskom moru kod Posedarja otkriveni arheološki ostaci najstarije liburnske luke!], Zadarski.hr, [[Slobodna Dalmacija]], objavljeno 5. lipnja 2020., pristupljeno 5. kolovoza 2022.</ref> == Obrazovanje == * Područna [[škola]] Podgradina == Kultura == == Šport == * [[NK Podgradina|Nogometni klub Podgradina]] * [[Boćarski klub Podgradina]] * U Podgradini se održava Memorijalni turnir „Marijo Šalina” == Poznate osobe == * [[Jurica Žuža]], hrvatski [[Košarka|košarkaš]] i košarkaški trener<ref>{{Citiranje weba|title=Jurica Žuža-košarkaško dijete rata|url=https://basketball.hr/vijesti/jurica-zuza-kosarkasko-dijete-rata/1034|access-date=2022-08-11|website=Basketball.hr|language=hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Posedarje}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Naselja u Zadarskoj županiji]] kmje526ppykqm5804bby7x8m5axyglj 102 485777 6447202 6431694 2022-08-21T06:40:47Z Minorax 221440 ([[c:GR|GR]]) [[File:Symbol of Rishiri, Hokkaido.svg]] → [[File:Emblem of Rishiri, Hokkaido.svg]] file renamed wikitext text/x-wiki Ovaj popis sadrži '''japanske zastave'''. U prvome stupcu nalaze se zastave, u drugome stupcu ime [[grad]]a, a u trećem stupcu nalazi se ime općine. {| class="wikitable" |- !width="110"|Zastava!!width="110"|Grad!!width="110"|Općina |- |[[File:Flag of Abashiri, Hokkaido.svg|100px]]||[[Abashiri, Hokkaidō|Abashiri]]||[[Abashiri Subprefecture|Abashiri]] |- |[[File:Flag of Akabira, Hokkaido.svg|100px]]||[[Akabira, Hokkaido|Akabira]]||[[Sorachi subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Asahikawa, Hokkaido.svg|100px]]||[[Asahikawa, Hokkaidō|Asahikawa]]||[[Kamikawa Subprefecture|Kamikawa]] |- |[[File:Flag of Ashibetsu, Hokkaido.svg|100px]]||[[Ashibetsu, Hokkaido|Ashibetsu]]||[[Sorachi subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Bibai, Hokkaido.svg|100px]]||[[Bibai, Hokkaido|Bibai]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Biei, Hokkaido.svg|100px]]||[[Biei, Hokkaidō|Biei]]||[[Kamikawa Subprefecture|Kamikawa]] |- |[[File:Flag of Biratori, Hokkaido.svg|100px|border]]||[[Biratori, Hokkaidō|Biratori]]||[[Hidaka Subprefecture|Hidaka]] |- |[[File:Flag of Chippubetsu, Hokkaido.svg|100px]]||[[Chippubetsu, Hokkaido|Chippubetsu]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Chitose, Hokkaido.svg|100px|border]]||[[Chitose, Hokkaidō|Chitose]]||[[Ishikari Subprefecture|Ishikari]] |- |[[File:Flag of Ebetsu, Hokkaido.svg|100px|border]]||[[Ebetsu, Hokkaidō|Ebetsu]]||[[Ishikari Subprefecture|Ishikari]] |- |[[File:Flag of Esashi, Hiyama, Hokkaido.svg|100px]]||[[Esashi, Hokkaidō (Hiyama)|Esashi]]||[[Hiyama Subprefecture|Hiyama]] |- |[[File:Flag of Fukagawa, Hokkaido.svg|100px]]||[[Fukagawa, Hokkaido|Fukagawa]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Furubira, Hokkaido.svg|100px]]||[[Furubira, Hokkaido|Furubira]]||[[Shiribeshi Subprefecture|Shiribeshi]] |- |[[File:Flag of Hakodate, Hokkaido.svg|100px]]||[[Hakodate, Hokkaidō|Hakodate]]||[[Oshima Subprefecture|Oshima]] |- |[[File:Flag of Hokuryu, Hokkaido.svg|100px]]||[[Hokuryu, Hokkaido|Hokuryu]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Horokanai, Hokkaido.svg|100px|Flag of Horokanai Hokkaido]]||[[Horokanai, Hokkaido|Horokanai]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Iwamizawa, Hokkaido.svg|100px]]||[[Iwamizawa, Hokkaidō|Iwamizawa]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Furano, Hokkaido.svg|100px|Flag of Furano Hokkaido]]||[[Kamifurano, Hokkaido|Kamifurano]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Symbol of Kamisunagawa, Hokkaido.svg|100px|Kamisunagawa Hokkaido chapter]]||[[Kamisunagawa, Hokkaido|Kamisunagawa]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Kitami, Hokkaido.svg|100px]]||[[Kitami, Hokkaidō|Kitami]]||[[Abashiri Subprefecture|Abashiri]] |- |[[File:Flag of Kuriyama, Hokkaido.svg|100px]]||[[Kuriyama, Hokkaido|Kuriyama]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Kushiro, Hokkaido.svg|100px]]||[[Kushiro, Hokkaidō|Kushiro City]]||[[Kushiro Subprefecture|Kushiro]] |- |[[File:Flag of Kutchan, Hokkaido.svg|100px]]||[[Kutchan, Hokkaidō|Kutchan]]||[[Shiribeshi Subprefecture|Shiribeshi]] |- |[[File:Flag of Makkari, Hokkaido.svg|100px]]||[[Makkari, Hokkaido|Makkari]]||[[Shiribeshi Subprefecture|Shiribeshi]] |- |[[File:Flag of Matsumae, Hokkaido.svg|100px]]||[[Matsumae, Hokkaido|Matsumae]]||[[Oshima Subprefecture|Oshima]] |- |[[File:Flag of Mikasa, Hokkaido.svg|100px]]||[[Mikasa, Hokkaido|Mikasa]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Monbetsu, Hokkaido.svg|100px|border]]||[[Monbetsu, Hokkaidō|Monbetsu]]||[[Abashiri Subprefecture|Abashiri]] |- |[[File:Flag of Muroran, Hokkaido.svg|100px|border]]||[[Muroran, Hokkaidō|Muroran]]||[[Iburi Subprefecture|Iburi]] |- |[[File:Flag of Moseushi, Hokkaido.svg|100px]]||[[Moseushi, Hokkaido|Moseushi]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Nakashibetsu, Hokkaido.svg|100px]]||[[Nakashibetsu, Hokkaidō|Nakashibetsu]]||[[Nemuro Subprefecture|Nemuro]] |- |[[File:Flag of Naie, Hokkaido.svg|100px]]||[[Naie, Hokkaido|Naie]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Nakatonbetsu.JPG|100px|]]||[[Nakatonbetsu, Hokkaidō|Nakatonbetsu]]||[[Soya Subprefecture|Soya]] |- |[[File:Flag of Nanporo, Hokkaido.svg|100px]]||[[Nanporo, Hokkaido|Nanporo]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Nayoro, Hokkaido.svg|100px]]||[[Nayoro, Hokkaidō|Nayoro]]||[[Kamikawa Subprefecture|Kamikawa]] |- |[[File:Flag of Nemuro, Hokkaido.svg|100px]]||[[Nemuro, Hokkaidō|Nemuro]]||[[Nemuro Subprefecture|Nemuro]] |- |[[File:Flag of Niseko, Hokkaido.svg|100px]]||[[Niseko, Hokkaidō|Niseko]]||[[Shiribeshi Subprefecture|Shiribeshi]] |- |[[File:Flag of Numata, Hokkaido.svg|100px]]||[[Numata, Hokkaido|Numata]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Obihiro, Hokkaido.svg|100px]]||[[Obihiro, Hokkaidō|Obihiro]]||[[Tokachi Subprefecture|Tokachi]] |- |[[File:Flag of Okushiri, Hokkaido.svg|100px|Flag of Okushiri Hokkaido]]||[[Okushiri, Hokkaidō|Okushiri]]||[[Hiyama Subprefecture|Hiyama]] |- |[[File:Flag of Otaru, Hokkaido.svg|100px]]||[[Otaru, Hokkaidō|Otaru]]||[[Shiribeshi Subprefecture|Shiribeshi]] |- |[[File:Symbol of Rebun, Hokkaido.svg|100px|Rebun Hokkaido chapter]]||[[Rebun, Hokkaidō|Rebun]]||[[Sōya Subprefecture|Sōya]] |- |[[File:Emblem of Rishiri, Hokkaido.svg|100px|Rishiri Hokkaido cahpter]]||[[Rishiri, Hokkaidō|Rishiri]]||[[Sōya Subprefecture|Sōya]] |- |[[File:Symbol of Rishirifuji, Hokkaido.svg|100px|Rishirifuji Hokkaido chapter]]||[[Rishirifuji, Hokkaidō|Rishirifuji]]||[[Sōya Subprefecture|Sōya]] |- |[[File:Flag of Rumoi, Hokkaido.svg|100px]]||[[Rumoi, Hokkaidō|Rumoi]]||[[Rumoi Subprefecture|Rumoi]] |- |[[File:Flag of Samani, Hokkaido.svg|100px|border]]||[[Samani, Hokkaido|Samani]]||[[Hidaka Subprefecture|Hidaka]] |- |[[File:Flag of Sapporo, Hokkaido.svg|100px|border]]||[[Sapporo]]||[[Ishikari Subprefecture|Ishikari]] |- |[[File:Symbol of Sarufutsu, Hokkaido.svg|100px|Sarufutsu Hokkaido chapter]]||[[Sarufutsu, Hokkaido|Sarufutsu]]||[[Soya Subprefecture|Sōya]] |- |[[File:Flag of Setana, Hokkaido.svg|100px|Flag of Setana Hokkaido]]||[[Setana, Hokkaidō|Setana]]||[[Hiyama Subprefecture|Hiyama]] |- |[[File:Flag of Shibetsu, Hokkaido.svg|100px]]||[[Shibetsu, Hokkaido|Shibetsu]]||[[Kamikawa Subprefecture|Kamikawa]] |- |[[File:Flag of Shinhidaka, Hokkaido.svg|100px|Flag of Shinhidaka Hokkaido]]||[[Shinhidaka, Hokkaidō|Shinhidaka]]||[[Hidaka Subprefecture|Hidaka]] |- |[[File:Flag of Shintotsukawa, Hokkaido.svg|100px|border]]||[[Shintotsukawa, Hokkaidō|Shintotsukawa]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Sunagawa Hokkaido.svg|100px]]||[[Sunagawa, Hokkaido|Sunagawa]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Takikawa, Hokkaido.svg|100px]]||[[Takikawa, Hokkaido|Takikawa]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Tomakomai, Hokkaido.svg|100px]]||[[Tomakomai, Hokkaidō|Tomakomai]]||[[Iburi Subprefecture|Iburi]] |- |[[File:Flag of Toyotomi, Hokkaido.svg|100px|Flag of Toyotomi Hokkaido]]||[[Toyotomi, Hokkaido|Toyotomi]]||[[Sōya Subprefecture|Sōya]] |- |[[File:Flag of Tsukigata, Hokkaido.svg|100px|Tsukigata Hokkaido chapter]]||[[Tsukigata, Hokkaido|Tsukigata]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Urakawa, Hokkaido.svg|100px]]||[[Urakawa, Hokkaidō|Urakawa]]||[[Hidaka Subprefecture|Hidaka]] |- |[[File:Flag of Uryu, Hokkaido.svg|100px]]||[[Uryu, Hokkaido|Uryu]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Symbol of Urausu, Hokkaido.svg|100px|Urausu Hokkaido chapter]]||[[Urausu, Hokkaido|Usausu]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Utashinai Hokkaido.svg|100px]]||[[Utashinai, Hokkaido|Utashinai]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Wakkanai, Hokkaido.svg|100px|border]]||[[Wakkanai, Hokkaidō|Wakkanai]]||[[Sōya Subprefecture|Sōya]] |- |[[File:Flag of Yubari, Hokkaido.svg|100px]]||[[Yūbari, Hokkaidō|Yūbari]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Yuni Town Hokkaido symbol.svg|100px|Yuni Hokkaido chapter]]||[[Yuni, Hokkaido|Yuni]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Aomori-shiki (Alex K).svg|100px|border]]||[[Aomori, Aomori|Aomori]] |- |[[File:Flag of Goshogawara, Aomori.svg|100px]]||[[Goshogawara, Aomori|Goshogawara]] |- |[[File:Flag of Hachinohe, Aomori.svg|100px|border]]||[[Hachinohe, Aomori|Hachinohe]] |- |[[File:Flag of Hirakawa, Aomori.svg|100px|border]]||[[Hirakawa, Aomori|Hirakawa]] |- |[[File:Flag of Hirosaki, Aomori.svg|100px|border]]||[[Hirosaki, Aomori|Hirosaki]] |- |[[File:Flag of Kuroishi, Aomori.svg|100px]]||[[Kuroishi, Aomori|Kuroishi]] |- |[[File:Flag of Misawa, Aomori.svg|100px]]||[[Misawa, Aomori|Misawa]] |- |[[File:Flag of Mutsu, Aomori.svg|100px]]||[[Mutsu, Aomori|Mutsu]] |- |[[File:Flag of Towada, Aomori.svg|100px|border]]||[[Towada, Aomori|Towada]] |- |[[File:Flag of Tsugaru, Aomori.svg|100px|border]]||[[Tsugaru, Aomori|Tsugaru]] |- |[[File:Flag of Fudai, Iwate.svg|100px]]||[[Fudai, Iwate|Fudai]] |- |[[File:Flag of Hanamaki, Iwate.svg|100px|border]]||[[Hanamaki, Iwate|Hanamaki]] |- |[[File:Flag of Ichinoseki, Iwate.svg|100px|border]]||[[Ichinoseki, Iwate|Ichinoseki]] |- |[[File:Flag of Kamaishi, Iwate.svg|100px]]||[[Kamaishi, Iwate|Kamaishi]] |- |[[File:Flag of Kanegasaki, Iwate.svg|100px]]||[[Kanegasaki, Iwate|Kanegasaki]] |- |[[File:Flag of Kitakami Iwate.svg|100px|border]]||[[Kitakami, Iwate|Kitakami]] |- |[[File:Flag of Kuji Iwate.svg|100px|border]]||[[Kuji, Iwate|Kuji]] |- |[[File:Flag of Kuzumaki Iwate.svg|100px]]||[[Kuzumaki, Iwate|Kuzumaki]] |- |[[File:Flag of Miyako Iwate.svg|100px]]||[[Miyako, Iwate|Miyako]] |- |[[File:Flag of Morioka, Iwate.svg|100px]]||[[Morioka, Iwate|Morioka]] |- |[[File:Flag of Ninohe, Iwate.svg|100px|border]]||[[Ninohe, Iwate|Ninohe]] |- |[[File:Flag of Nishiwaga, Iwate.svg|100px|border]]||[[Nishiwaga, Iwate|Nishiwaga]] |- |[[File:Flag of Ofunato, Iwate.svg|100px]]||[[Ōfunato, Iwate|Ōfunato]] |- |[[File:Flag of Oshu Iwate.svg|100px|border]]||[[Ōshū, Iwate|Ōshū]] |- |[[File:Flag of Rikuzentakata, Iwate.svg|100px]]||[[Rikuzentakata, Iwate|Rikuzentakata]] |- |[[File:Flag of Tono, Iwate.svg|100px]]||[[Tōno, Iwate|Tōno]] |- |[[File:Flag of Higashimatsushima, Miyagi.svg|100px|border]]||[[Higashimatsushima, Miyagi|Higashimatsushima]] |- |[[File:Flag of Ishinomaki, Miyagi.svg|100px]]||[[Ishinomaki, Miyagi|Ishinomaki]] |- |[[File:Flag of Iwanuma, Miyagi.svg|100px]]||[[Iwanuma, Miyagi|Iwanuma]] |- |[[File:Flag of Kakuda, Miyagi.svg|100px]]||[[Kakuda, Miyagi|Kakuda]] |- |[[File:Flag of Kesennuma Miyagi.svg|100px|border]]||[[Kesennuma, Miyagi|Kesennuma]] |- |[[File:Flag of Kurihara, Miyagi.svg|100px]]||[[Kurihara, Miyagi|Kurihara]] |- |[[File:Flag of Marumori Miyagi.svg|100px]]||[[Marumori, Miyagi|Marumori]] |- |[[File:Flag of Matsushima Miyagi.JPG|100px]]||[[Matsushima, Miyagi|Matsushima]] |- |[[File:Flag of Natori Miyagi.JPG|100px]]||[[Natori, Miyagi|Natori]] |- |[[File:Flag of Ogawara, Miyagi.svg|100px]]||[[Ogawara, Miyagi|Ogawara]] |- |[[File:Flag of Onagawa, Miyagi.svg|100px]]||[[Onagawa, Miyagi|Onagawa]] |- |[[File:Flag of Osaki, Miyagi.svg|100px]]||[[Ōsaki, Miyagi|Ōsaki]] |- |[[File:Flag of Rifu Miyagi.JPG|100px|border]]||[[Rifu, Miyagi|Rifu]] |- |[[File:Flag of Sendai, Miyagi.svg|100px]]||[[Sendai]] |- |[[File:Flag of Shichigahama Miyagi.JPG|100px]]||[[Shichigahama, Miyagi|Shichigahama]] |- |[[File:Flag of Hichigajuku Miyagi.svg|100px]]||[[Shichikashuku, Miyagi|Shichikashuku]] |- |[[File:Flag of Shiogama, Miyagi.svg|100px]]||[[Shiogama, Miyagi|Shiogama]] |- |[[File:Flag of Shiroishi, Miyagi.svg|100px|border]]||[[Shiroishi, Miyagi|Shiroishi]] |- |[[File:Flag of Tagajō, Miyagi.svg|100px|border]]||[[Tagajō, Miyagi|Tagajō]] |- |[[File:Flag of Taiwa, Miyagi.svg|100px]]||[[Taiwa, Miyagi|Taiwa]] |- |[[File:Flag of Tome Miyagi.JPG|100px|border]]||[[Tome, Miyagi|Tome]] |- |[[File:Flag of Watari, Miyagi.svg|100px]]||[[Watari, Miyagi|Watari]] |- |[[File:Flag of Yamamoto, Miyagi.svg|100px]]||[[Yamamoto, Miyagi|Yamamoto]] |- |[[File:Flag of Zaō-town, Miyagi.svg|100px|border]]||[[Zao, Miyagi|Zao]] |- |[[File:Flag of Akita, Akita.svg|100px]]||[[Akita, Akita|Akita]] |- |[[File:Flag of Daisen, Akita.svg|100px|border]]||[[Daisen, Akita|Daisen]] |- |[[File:Flag of Gojome Akita.JPG|100px]]||[[Gojome, Akita|Gojome]] |- |[[File:Flag of hachirogata Akita.JPG|100px]]||[[Hachirōgata, Akita|Hachirōgata]] |- |[[File:Flag of Ikawa Akita.JPG|100px|border]]||[[Ikawa, Akita|Ikawa]] |- |[[File:Flag of Kazuno Akita.svg|100px]]||[[Kazuno, Akita|Kazuno]] |- |[[File:Flag of Misato, Akita.svg|100px]]||[[Misato, Akita|Misato]] |- |[[File:Flag of Noshiro Akita.JPG|100px|border]]||[[Noshiro, Akita|Noshiro]] |- |[[File:Flag of Odate, Akita.svg|100px]]||[[Ōdate, Akita|Ōdate]] |- |[[File:Flag of Ogata, Akita.svg|100px]]||[[Ōgata, Akita|Ōgata]] |- |[[File:Flag of Senboku, Akita.svg|100px|border]]||[[Senboku, Akita|Senboku]] |- |[[File:Flag of Ugo, Akita.svg|100px|border]]||[[Ugo, Akita|Ugo]] |- |[[File:Flag of Yokote Akita.svg|100px|border]]||[[Yokote, Akita|Yokote]] |- |[[File:Flag of Yurihonjo, Akita.svg|100px]]||[[Yurihonjō, Akita|Yurihonjō]] |- |[[File:Flag of Yuzawa, Akita.svg|100px|border]]||[[Yuzawa, Akita|Yuzawa]] |- |[[File:Flag of Funagata, Yamagata.svg|100px]]||[[Funagata, Yamagata|Funagata]] |- |[[File:Flag of Higashine Yamagata.svg|100px]]||[[Higashine, Yamagata|Higashine]] |- |[[File:Flag of Iide, Yamagata.svg|100px]]||[[Iide, Yamagata|Iide]] |- |[[File:Flag of Kaminoyama Yamagata.JPG|100px]]||[[Kaminoyama, Yamagata|Kaminoyama]] |- |[[File:Flag of Kaneyama Yamagata.svg|100px]]||[[Kaneyama, Yamagata|Kaneyama]] |- |[[File:Flag of Kawanishi Yamagata.JPG|100px]]||[[Kawanishi, Yamagata|Kawanishi]] |- |[[File:Flag of Mikawa Yamagata.JPG|100px]]||[[Mikawa, Yamagata|Mikawa]] |- |[[File:Flag of Mogami, Yamagata.svg|100px]]||[[Mogami, Yamagata|Mogami]] |- |[[File:Flag of Murayama, Yamagata.svg|100px]]||[[Murayama, Yamagata|Murayama]] |- |[[File:Flag of Nagai, Yamagata.svg|100px]]||[[Nagai, Yamagata|Nagai]] |- |[[File:Flag of Nakayama, Yamagata.svg|100px]]||[[Nakayama, Yamagata|Nakayama]] |- |[[File:Flag of Obanazawa Yamagata.svg|100px]]||[[Obanazawa, Yamagata|Obanazawa]] |- |[[File:Flag of Oguni, Yamagata.svg|100px|border]]||[[Oguni, Yamagata|Oguni]] |- |[[File:Flag of Oishida Yamagata.svg|100px]]||[[Ōishida, Yamagata|Oishida]] |- |[[File:Flag of Sagae Yamagata.JPG|100px|border]]||[[Sagae, Yamagata|Sagae]] |- |[[File:Flag of Sakata, Yamagata.svg|100px|border]]||[[Sakata, Yamagata|Sakata]] |- |[[File:Flag of Shinjō, Yamagata.svg|100px]]||[[Shinjō, Yamagata|Shinjo]] |- |[[File:Flag of Shonai, Yamagata.svg|100px|border]]||[[Shōnai, Yamagata|Shonai]] |- |[[File:Flag of Takahata Yamagata.JPG|100px]]||[[Takahata, Yamagata|Takahata]] |- |[[File:Flag of Tendo Yamagata.JPG|100px]]||[[Tendō, Yamagata|Tendo]] |- |[[File:Flag of Tsuruoka, Yamagata.svg|100px|border]]||[[Tsuruoka, Yamagata|Tsuruoka]] |- |[[File:Flag of Yamagata, Yamagata.svg|100px]]||[[Yamagata, Yamagata|Yamagata]] |- |[[File:Flag of Yamanobe, Yamagata.svg|100px]]||[[Yamanobe, Yamagata|Yamanobe]] |- |[[File:Flag of Yonezawa, Yamagata.svg|100px]]||[[Yonezawa, Yamagata|Yonezawa]] |- |[[File:Flag of Yuza Yamagata.JPG|100px]]||[[Yuza, Yamagata|Yuza]] |- |[[File:Flag of Aizumisato, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Aizumisato, Fukushima|Aizumisato]] |- |[[File:Flag of Aizuwakamatsu, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Aizuwakamatsu, Fukushima|Aizuwakamatsu]] |- |[[File:Flag of Date Fukushima.svg|100px|border]]||[[Date, Fukushima|Date]] |- |[[File:Flag of Fukushima, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Fukushima, Fukushima|Fukushima]] |- |[[File:Flag of Futaba Fukushima.JPG|100px]]||[[Futaba, Fukushima|Futaba]] |- |[[File:Flag of Hanawa, Fukushima.svg|100px]]||[[Hanawa, Fukushima|Hanawa]] |- |[[File:Flag of Hinoemata Fukushima.JPG|100px]]||[[Hinoemata, Fukushima|Hinoemata]] |- |[[File:Flag of Hirata, Fukushima.svg|100px]]||[[Hirata, Fukushima|Hirata]] |- |[[File:Flag of Hirono, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Hirono, Fukushima|Hirono]] |- |[[File:Flag of Inawashiro Fukushima.JPG|100px]]||[[Inawashiro, Fukushima|Inawashiro]] |- |[[File:Flag of Iwaki, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Iwaki, Fukushima|Iwaki]] |- |[[File:Flag of Izumisaki, Fukushima.svg|100px]]||[[Izumizaki, Fukushima|Izumizaki]] |- |[[File:Flag of Kawauchi, Fukushima.svg|100px]]||[[Kawauchi, Fukushima|Kawauchi]] |- |[[File:Flag of Kitakata Fukushima.JPG|100px|border]]||[[Kitakata, Fukushima|Kitakata]] |- |[[File:Flag of Koori, Fukushima.svg|100px]]||[[Kōri, Fukushima|Kōri]] |- |[[File:Flag of Koriyama, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Kōriyama, Fukushima|Kōriyama]] |- |[[File:Flag of Kunimi, Fukushima.svg|100px]]||[[Kunimi, Fukushima|Kunimi]] |- |[[File:Flag of Minamiaizu, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Minamiaizu, Fukushima|Minamiaizu]] |- |[[File:Flag of Minamisōma, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Minamisōma, Fukushima|Minamisoma]] |- |[[File:Flag of Mishima, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Mishima, Fukushima|Mishima]] |- |[[File:Flag of Motomiya Fukushima.JPG|100px|border]]||[[Motomiya, Fukushima (city)|Motomiya]] |- |[[File:Flag of Nakajima Fukushima.JPG|100px]]||[[Nakajima, Fukushima|Nakajima]] |- |[[File:Flag of Namie, Fukushima.svg|100px]]||[[Namie, Fukushima|Namie]] |- |[[File:Flag of Naraha, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Naraha, Fukushima|Naraha]] |- |[[File:Flag of Nihonmatsu, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Nihonmatsu, Fukushima|Nihonmatsu]] |- |[[File:Flag of Nishiaizu Fukushima.JPG|100px]]||[[Nishiaizu, Fukushima|Nishiaizu]] |- |[[File:Flag of Nishigo Fukushima.JPG|100px|border]]||[[Nishigō, Fukushima|Nishigo]] |- |[[File:Flag of Ōkuma, Fukushima.svg|100px]]||[[Ōkuma, Fukushima|Okuma]] |- |[[File:Flag of Otama, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Ōtama, Fukushima|Otama]] |- |[[File:Flag of Samegawa, Fukushima.svg|100px]]||[[Samegawa, Fukushima|Samegawa]] |- |[[File:Flag of Shimogo, Fukushima.svg|100px]]||[[Shimogō, Fukushima|Shimogo]] |- |[[File:Flag of Shinchi, Fukushima.svg|100px]]||[[Shinchi, Fukushima|Shinchi]] |- |[[File:Flag of Shirakawa, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Shirakawa, Fukushima|Shirakawa]] |- |[[File:Flag of Sōma, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Sōma, Fukushima|Sōma]] |- |[[File:Flag of Sukagawa, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Sukagawa, Fukushima|Sukagawa]] |- |[[File:Flag of Tadami, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Tadami, Fukushima|Tadami]] |- |[[File:Flag of Tamura, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Tamura, Fukushima|Tamura]] |- |[[File:Flag of Tanagura Fukushima.JPG|100px]]||[[Tanagura, Fukushima|Tanagura]] |- |[[File:Flag of Tenei, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Ten'ei, Fukushima|Ten'ei]] |- |[[File:Flag of Tomioka, Fukushima.svg|100px]]||[[Tomioka, Fukushima|Tomioka]] |- |[[File:Flag of Yugawa, Fukushima.svg|100px]]||[[Yugawa, Fukushima|Yugawa]] |- |[[File:Flag of Akeno Ibaraki.svg|100px|border]]||[[Akeno, Ibaraki|Akeno]] |- |[[File:Flag of Bando Ibaraki.svg|100px|border]]||[[Bando, Ibaraki|Bando]] |- |[[File:Flag of Chikusei Ibaraki.svg|100px|Flag of Chikusei Ibaraki]]||[[ Ibaraki|Chikusei]] |- |[[File:Flag of Hitachi, Ibaraki.svg|100px|border]]||[[Hitachi, Ibaraki|Hitachi]] |- |[[File:Flag of Hitachinaka Ibaraki.JPG|100px|Flag of Hitachinaka Ibaraki]]||[[Hitachinaka, Ibaraki|Hitachinaka]] |- |[[File:Flag of Inashiki Ibaraki.svg|100px|border]]||[[Inashiki, Ibaraki|Inashiki]] |- |[[File:Flag of Kamisu, Ibaraki.svg|100px|Flag of Kamisu Ibaraki]]||[[Kamisu, Ibaraki|Kamisu]] |- |[[File:Flag of Kashima, Ibaraki.svg|100px|border]]||[[Kashima, Ibaraki|Kashima]] |- |[[File:Flag of Kitaibaraki, Ibaraki.svg|100px|border]]||[[Kitaibaraki, Ibaraki|Kitaibaraki]] |- |[[File:Flag of Koga Ibaraki.svg|100px|border]]||[[Koga, Ibaraki|Koga]] |- |[[File:Flag of Mito, Ibaraki.svg|100px]]||[[Mito, Ibaraki|Mito]] |- |[[File:Flag of Toride Ibaraki.JPG|100px|Flag of Toride Ibaraki]]||[[Toride, Ibaraki|Toride]] |- |[[File:Flag of Tsuchiura, Ibaraki.svg|100px]]||[[Tsuchiura, Ibaraki|Tsuchiura]] |- |[[File:Flag of Tsukuba Ibaraki.JPG|100px|Flag of Tsukuba Ibaraki]]||[[Tsukuba, Ibaraki|Tsukuba]] |- |[[File:Flag of Ashikaga, Tochigi.svg|100px]]||[[Ashikaga, Tochigi|Ashikaga]] |- |[[File:Flag of Kanuma, Tochigi.svg|100px]]||[[Kanuma, Tochigi|Kanuma]] |- |[[File:Flag of Nasushiobara, Tochigi.svg|100px|border]]||[[Nasushiobara, Tochigi|Nasushiobara]] |- |[[File:Flag of Nikko, Tochigi.svg|100px|border]]||[[Nikkō, Tochigi|Nikkō]] |- |[[File:Flag of Oyama, Tochigi.svg|100px]]||[[Oyama, Tochigi|Oyama]] |- |[[File:Flag of Utsunomiya, Tochigi.svg|100px]]||[[Utsunomiya, Tochigi|Utsunomiya]] |- |[[File:Former Flag of Annaka, Gunma.svg|100px]]||[[Annaka, Gunma|Annaka]] |- |[[File:Flag of Isesaki Gunma.JPG|100px]]||[[Isesaki, Gunma|Isesaki]] |- |[[File:Flag of Kiryu, Gunma.svg|100px]]||[[Kiryū, Gunma|Kiryū]] |- |[[File:Flag of Maebashi, Gunma.svg|100px]]||[[Maebashi, Gunma|Maebashi]] |- |[[File:Flag of Ota, Gunma.svg|100px]]||[[Ōta, Gunma|Ōta]] |- |[[File:Flag of Takasaki, Gunma.svg|100px]]||[[Takasaki, Gunma|Takasaki]] |- |[[File:Flag of Ageo, Saitama.svg|100px|border]]||[[Ageo, Saitama|Ageo]] |- |[[File:Flag of Asaka Saitama.JPG|100px|Flag of Asaka Saitama]]||[[Asaka, Saitama|Asaka]] |- |[[File:Flag of Chichibu, Saitama.svg|100px|border]]||[[Chichibu, Saitama|Chichibu]] |- |[[File:Flag of Fujimi, Saitama.svg|100px|Flag of Fujimi Saitama]]||[[Fujimi, Saitama|Fujimi]] |- |[[File:Flag of Fujimino, Saitama.svg|100px|Flag of Fujimino Saitama]]||[[Fujimino, Saitama|Fujimino]] |- |[[File:Flag of Fukaya, Saitama.svg|100px|Flag of Fukaya Saitama]]||[[Fukaya, Saitama|Fukaya]] |- |[[File:Flag of Higashimatsuyama, Saitama.svg|100px|border]]||[[Higashimatsuyama, Saitama|Higashimatsuyama]] |- |[[File:Flag of Iruma, Saitama.svg|100px|Flag of Iruma Saitama]]||[[Iruma, Saitama|Iruma]] |- |[[File:Flag of Kasukabe, Saitama.svg|100px|border]]||[[Kasukabe, Saitama|Kasukabe]] |- |[[File:Flag of Kawagoe, Saitama.svg|100px|border]]||[[Kawagoe, Saitama|Kawagoe]] |- |[[File:Flag of Kawaguchi, Saitama.svg|100px]]||[[Kawaguchi, Saitama|Kawaguchi]] |- |[[File:Flag of Kōnosu, Saitama.svg|100px]]||[[Kōnosu, Saitama|Kōnosu]] |- |[[File:Flag of Koshigaya, Saitama.svg|100px|border]]||[[Koshigaya, Saitama|Koshigaya]] |- |[[File:Flag of Kumagaya, Saitama.svg|100px|border]]||[[Kumagaya, Saitama|Kumagaya]] |- |[[File:Flag of Misato, Saitama.svg|100px|Flag of Misatocity Saitama]]||[[Misato, Saitama (city)|Misato City]] |- |[[File:Flag of Niiza, Saitama.svg|100px|Flag of Niiza Saitama]]||[[Niiza, Saitama|Niiza]] |- |[[File:Flag of Saitama, Saitama.svg|100px|border]]||[[Saitama, Saitama|Saitama]] |- |[[File:Flag of Sakado, Saitama.svg|100px|Flag of Sakado Saitama]]||[[Sakado, Saitama|Sakado]] |- |[[File:Flag of Sayama, Saitama.svg|100px|border]]||[[Sayama, Saitama|Sayama]] |- |[[File:Flag of Soka, Saitama.svg|100px|border]]||[[Sōka, Saitama|Sōka]] |- |[[File:Flag of Toda, Saitama.svg|100px|]]||[[Toda, Saitama|Toda]] |- |[[File:Flag of Tokorozawa, Saitama.svg|100px|border]]||[[Tokorozawa, Saitama|Tokorozawa]] |- |[[File:Flag of Warabi, Saitama.svg|100px|border]]||[[Warabi, Saitama|Warabi]] |- |[[File:Flag of Abiko, Chiba.svg|100px]]||[[Abiko, Chiba|Abiko]] |- |[[File:Flag of Chiba, Chiba.svg|100px]]||[[Chiba, Chiba|Chiba]] |- |[[File:Flag of Choshi, Chiba.svg|100px]]||[[Chōshi, Chiba|Chōshi]] |- |[[File:Flag of Funabashi, Chiba.svg|100px]]||[[Funabashi, Chiba|Funabashi]] |- |[[File:Flag of Ichihara, Chiba.svg|100px|Flag of Ichihara, Chiba]]||[[Ichihara, Chiba|Ichihara]] |- |[[File:Flag of Ichikawa, Chiba.svg|100px]]||[[Ichikawa, Chiba|Ichikawa]] |- |[[File:Flag of Kamagaya, Chiba.svg|100px|Flag of Kamagaya Chiba]]||[[Kamagaya, Chiba|Kamagaya]] |- |[[File:Flag of Kashiwa, Chiba.svg|100px]]||[[Kashiwa, Chiba|Kashiwa]] |- |[[File:Flag of Kimitsu, Chiba.svg|100px|Flag of Kimitsu Chiba]]||[[Kimitsu, Chiba|Kimitsu]] |- |[[File:Flag of Kisarazu, Chiba.svg|100px]]||[[Kisarazu, Chiba|Kisarazu]] |- |[[File:Flag of Matsudo, Chiba.svg|100px]]||[[Matsudo, Chiba|Matsudo]] |- |[[File:Flag of Mobara, Chiba.svg|100px|Flag of Mobara Chiba]]||[[Mobara, Chiba|Mobara]] |- |[[File:Flag of Nagara, Chiba.svg|100px]]||[[Nagara, Chiba|Nagara]] |- |[[File:Flag of Nagareyama, Chiba.svg|100px|border]]||[[Nagareyama, Chiba|Nagareyama]] |- |[[File:Flag of Narashino, Chiba.svg|100px|border]]||[[Narashino, Chiba|Narashino]] |- |[[File:Flag of Narita, Chiba.svg|100px|Narita Chiba chapter]]||[[Narita, Chiba|Narita]] |- |[[File:Flag of Noda, Chiba.svg|100px]]||[[Noda, Chiba|Noda]] |- |[[File:Flag of Sakura, Chiba.svg|100px|border]]||[[Sakura, Chiba|Sakura]] |- |[[File:Flag of Tateyama, Chiba.svg|100px|border]]||[[Tateyama, Chiba|Tateyama]] |- |[[File:Flag of Urayasu, Chiba.svg|100px]]||[[Urayasu, Chiba|Urayasu]] |- |[[File:Flag of Yachiyo, Chiba.svg|100px]]||[[Yachiyo, Chiba|Yachiyo]] |- |[[File:Flag of Adachi, Tokyo.svg|100px]]||[[Adachi, Tokyo|Adachi]] |- |[[File:Flag of Akishima, Tokyo.svg|100px]]||[[Akishima, Tokyo|Akishima]] |- |[[File:Flag of Aogashima, Tokyo.svg|100px]]||[[Aogashima, Tokyo|Aogashima]] |- |[[File:Flag of Arakawa, Tokyo.svg|100px]]||[[Arakawa, Tokyo|Arakawa]] |- |[[File:Flag of Bunkyo, Tokyo.svg|100px]]||[[Bunkyō, Tokyo|Bunkyō]] |- |[[File:Flag of Chiyoda, Tokyo.svg|100px]]||[[Chiyoda, Tokyo|Chiyoda]] |- |[[File:Flag of Chofu, Tokyo.svg|100px]]||[[Chōfu, Tokyo|Chōfu]] |- |[[File:Flag of Chuo, Tokyo.svg|100px]]||[[Chūō, Tokyo|Chūō]] |- |[[File:Flag of Edogawa, Tokyo.svg|100px]]||[[Edogawa, Tokyo|Edogawa]] |- |[[File:Flag of Fuchu, Tokyo.svg|100px]]||[[Fuchū, Tokyo|Fuchū]] |- |[[File:Flag of Hachijo, Tokyo.svg|100px]]||[[Hachijō, Tokyo|Hachijō]] |- |[[File:Flag of Hachioji, Tokyo.svg|100px]]||[[Hachiōji, Tokyo|Hachiōji]] |- |[[File:Flag of Higashikurume, Tokyo.svg|100px]]||[[Higashikurume, Tokyo|Higashikurume]] |- |[[File:Flag of Higashimurayama, Tokyo.svg|100px|Flag of Higashimurayama Tokyo]]||[[Higashimurayama, Tokyo|Higashimurayama]] |- |[[File:Flag of Higashiyamato Tokyo.svg|100px]]||[[Higashiyamato, Tokyo|Higashiyamato]] |- |[[File:Flag of Hino, Tokyo.svg|100px]]||[[Hino, Tokyo|Hino]] |- |[[File:Flag of Itabashi, Tokyo.svg|100px]]||[[Itabashi, Tokyo|Itabashi]] |- |[[File:Jp-13-ka.svg|100px]]||[[Katsushika, Tokyo|Katsushika]] |- |[[File:Flag of Kita, Tokyo.svg|100px|border]]||[[Kita, Tokyo|Kita]] |- |[[File:Flag of Kodaira, Tokyo.svg|100px|border]]||[[Kodaira, Tokyo|Kodaira]] |- |[[File:Flag of Koganei, Tokyo.svg|100px|border]]||[[Koganei, Tokyo|Koganei]] |- |[[File:Flag of Kokubunji, Tokyo.svg|100px|border]]||[[Kokubunji, Tokyo|Kokubunji]] |- |[[File:Flag of Koto, Tokyo.svg|101px]]||[[Kōtō, Tokyo|Kōtō]] |- |[[File:Flag of Kozushima, Tokyo.svg|100px|Flag of Kozushima Tokyo]]||[[Kōzushima, Tokyo|Kōzushima]] |- |[[File:Flag of Machida, Tokyo.svg|100px]]||[[Machida, Tokyo|Machida]] |- |[[File:Flag of Meguro, Tokyo.svg|100px]]||[[Meguro, Tokyo|Meguro]] |- |[[File:Flag of Mikurajima, Tokyo.svg|100px|Flag of Mikurajima Tokyo]]||[[Mikurajima, Tokyo|Mikurajima]] |- |[[File:Flag of Minato, Tokyo.svg|100px]]||[[Minato, Tokyo|Minato]] |- |[[File:Flag of Mitaka, Tokyo.svg|100px]]||[[Mitaka, Tokyo|Mitaka]] |- |[[File:Flag of Miyake, Tokyo.svg|100px|Flag of Miyake Tokyo]]||[[Miyake, Tokyo|Miyake]] |- |[[File:Flag of Musashino, Tokyo.svg|100px]]||[[Musashino, Tokyo|Musashino]] |- |[[File:Flag of Nakano, Tokyo.svg|100px]]||[[Nakano, Tokyo|Nakano]] |- |[[File:Flag of Nerima, Tokyo.svg|100px]]||[[Nerima, Tokyo|Nerima]] |- |[[File:Flag of Niijima, Tokyo.svg|100px|Flag of Niijima Tokyo]]||[[Niijima, Tokyo|Niijima]] |- |[[File:Flag of Nishitokyo, Tokyo.svg|100px|border]]||[[Nishitōkyō, Tokyo|Nishitōkyō]] |- |[[File:Flag of Ogasawara, Tokyo.svg|100px|border]]||[[Ogasawara, Tokyo|Ogasawara]] |- |[[File:Flag of Okutama, Tokyo.svg|100px]]||[[Okutama, Tokyo|Okutama]] |- |[[File:Flag of Ome, Tokyo.svg|100px]]||[[Ōme, Tokyo|Ōme]] |- |[[File:Flag of Oshima, Tokyo.svg|100px]]||[[Izu Ōshima|Ōshima]] |- |[[File:Flag of Ota, Tokyo.svg|100px|border]]||[[Ōta, Tokyo|Ōta]] |- |[[File:Flag of Setagaya, Tokyo.svg|100px]]||[[Setagaya, Tokyo|Setagaya]] |- |[[File:Flag of Shibuya, Tokyo.svg|100px]]||[[Shibuya, Tokyo|Shibuya]] |- |[[File:Flag of Shinagawa, Tokyo.svg|100px]]||[[Shinagawa, Tokyo|Shinagawa]] |- |[[File:Flag of Shinjuku, Tokyo.svg|100px]]||[[Shinjuku, Tokyo|Shinjuku]] |- |[[File:Flag of Suginami, Tokyo.svg|100px]]||[[Suginami, Tokyo|Suginami]] |- |[[File:Flag of Sumida, Tokyo.svg|100px]]||[[Sumida, Tokyo|Sumida]] |- |[[File:Flag of Tachikawa, Tokyo.svg|100px]]||[[Tachikawa, Tokyo|Tachikawa]] |- |[[File:Flag of Taito, Tokyo.svg|100px]]||[[Taitō, Tokyo|Taitō]] |- |[[File:Flag of Tama, Tokyo.svg|100px]]||[[Tama, Tokyo|Tama]] |- |[[File:Flag of Toshima Village, Tokyo.svg|100px|Flag of Toshima, Tokyo]]||[[Toshima Island|Toshima Village]] |- |[[File:Flag of Toshima, Tokyo.svg|100px]]||[[Toshima, Tokyo|Toshima Ward]] |- |[[File:Flag of Atsugi, Kanagawa.svg|100px|border]]||[[Atsugi, Kanagawa|Atsugi]] |- |[[File:Flag of Chigasaki, Kanagawa.svg|100px|border]]||[[Chigasaki, Kanagawa|Chigasaki]] |- |[[File:Flag of Ebina, Kanagawa.svg|100px]]||[[Ebina, Kanagawa|Ebina]] |- |[[File:Flag of Fujisawa, Kanagawa.svg|100px|border]]||[[Fujisawa, Kanagawa|Fujisawa]] |- |[[File:Flag of Hadano, Kanagawa.svg|100px|border]]||[[Hadano, Kanagawa|Hadano]] |- |[[File:Flag of Hakone, Kanagawa.svg|100px|border]]||[[Hakone, Kanagawa|Hakone]] |- |[[File:Flag of Hiratsuka, Kanagawa.svg|100px]]||[[Hiratsuka, Kanagawa|Hiratsuka]] |- |[[File:Flag of Isehara, Kanagawa.svg|100px|border]]||[[Isehara, Kanagawa|Isehara]] |- |[[File:Flag of Kamakura, Kanagawa.svg|100px|border]]||[[Kamakura, Kanagawa|Kamakura]] |- |[[File:Flag of Kawasaki.svg|100px|border]]||[[Kawasaki, Kanagawa|Kawasaki]] |- |[[File:Flag of Odawara, Kanagawa.svg|100px]]||[[Odawara, Kanagawa|Odawara]] |- |[[File:Flag of Sagamihara, Kanagawa.svg|100px|border]]||[[Sagamihara, Kanagawa|Sagamihara]] |- |[[File:Flag of Yamato, Kanagawa.svg|100px|border]]||[[Yamato, Kanagawa|Yamato]] |- |[[File:Flag of Yokohama, Kanagawa.svg|100px|border]]||[[Yokohama]] |- |[[File:Flag of Yokosuka, Kanagawa.svg|100px|border]]||[[Yokosuka, Kanagawa|Yokosuka]] |- |[[File:Flag of Zama, Kanagawa.svg|100px|border]]||[[Zama, Kanagawa|Zama]] |- |[[File:Flag of Itoigawa, Niigata.svg|100px]]||[[Itoigawa, Niigata|Itoigawa]] |- |[[File:Flag of Joetsu, Niigata.svg|100px]]||[[Jōetsu, Niigata|Jōetsu]] |- |[[File:Flag of Kashiwazaki, Niigata.svg|100px]]||[[Kashiwazaki, Niigata|Kashiwazaki]] |- |[[File:Flag of Murakami Niigata.svg|100px|Flag of Miurakami Niigata]]||[[Murakami, Niigata|Murakami]] |- |[[File:Flag of Nagaoka, Niigata.svg|100px]]||[[Nagaoka, Niigata|Nagaoka]] |- |[[File:Flag of Niigata, Niigata.svg|100px]]||[[Niigata, Niigata|Niigata]] |- |[[File:Flag of Sado, Niigata.svg|100px|border]]||[[Sado, Niigata|Sado]] |- |[[File:Flag of Sanjo, Niigata.svg|100px]]||[[Sanjō, Niigata|Sanjō]] |- |[[File:Flag of Shibata, Niigata.svg|100px|border]]||[[Shibata, Niigata|Shibata]] |- |[[File:Flag of Tsubame, Niigata.svg|100px|border]]||[[Tsubame, Niigata|Tsubame]] |- |[[File:Flag of Imizu, Toyama.svg|100px|Flag of Imizu Toyama]]||[[Imizu, Toyama|Imizu]] |- |[[File:Flag of Kurobe, Toyama.svg|100px|border]]||[[Kurobe, Toyama|Kurobe]] |- |[[File:Flag of Takaoka, Toyama.svg|100px|border]]||[[Takaoka, Toyama|Takaoka]] |- |[[File:Flag of Toyama, Toyama.svg|100px]]||[[Toyama, Toyama|Toyama]] |- |[[File:Flag of Hakusan, Ishikawa.svg|100px]]||[[Hakusan, Ishikawa|Hakusan]] |- |[[File:Flag of Kanazawa, Ishikawa.svg|100px]]||[[Kanazawa, Ishikawa|Kanazawa]] |- |[[File:Flag of Komatsu, Ishikawa.svg|100px]]||[[Komatsu, Ishikawa|Komatsu]] |- |[[File:Flag of Suzu, Ishikawa.svg|100px|border]]||[[Suzu, Ishikawa|Suzu]] |- |[[File:Flag of Wajima, Ishikawa.svg|100px|border]]||[[Wajima, Ishikawa|Wajima]] |- |[[File:Flag of Fukui, Fukui.svg|100px|border]]||[[Fukui, Fukui|Fukui]] |- |[[File:Flag of Obama, Fukui.svg|100px|border]]||[[Obama, Fukui|Obama]] |- |[[File:Emblem of Sakai, Fukui.svg|100px|Sakai Fukui chapter]]||[[Sakai, Fukui|Sakai]] |- |[[File:Flag of Tsuruga, Fukui.svg|100px]]||[[Tsuruga, Fukui|Tsuruga]] |- |[[File:Flag of Fujiyoshida, Yamanashi.svg|100px]]||[[Fujiyoshida, Yamanashi|Fujiyoshida]] |- |[[File:Flag of Kofu, Yamanashi.svg|100px|border]]||[[Kōfu, Yamanashi|Kōfu]] |- |[[File:Flag of Otsuki, Yamanashi.svg|100px|border]]||[[Ōtsuki, Yamanashi|Ōtsuki]] |- |[[File:Flag of Azumino, Nagano.svg|100px|Flag of Azumino Nagano]]||[[Azumino, Nagano|Azumino]] |- |[[File:Flag of Iida, Nagano.svg|100px]]||[[Iida, Nagano|Iida]] |- |[[File:Flag of Iiyama, Nagano.svg|100px]]||[[Iiyama, Nagano|Iiyama]] |- |[[File:Flag of Ina Nagano.JPG|100px|Flag of Ina Nagano]]||[[Ina, Nagano|Ina]] |- |[[File:Flag of Karuizawa, Nagano.svg|100px]]||[[Karuizawa, Nagano|Karuizawa]] |- |[[File:Flag of Komagane, Nagano.svg|100px]]||[[Komagane, Nagano|Komagane]] |- |[[File:Flag of Matsumoto, Nagano.svg|100px]]||[[Matsumoto, Nagano|Matsumoto]] |- |[[File:Flag of Nagano, Nagano.svg|100px|border]]||[[Nagano, Nagano|Nagano]] |- |[[File:Flag of Omachi, Nagano.svg|100px]]||[[Ōmachi, Nagano|Ōmachi]] |- |[[File:Flag of Saku, Nagano.svg|100px|border]]||[[Saku, Nagano|Saku]] |- |[[File:Flag of Suwa, Nagano.svg|100px]]||[[Suwa, Nagano|Suwa]] |- |[[File:Flag of Ena, Gifu.JPG|100px]]||[[Ena, Gifu|Ena]] |- |[[File:Flag of Gero, Gifu.svg|100px]]||[[Gero, Gifu|Gero]] |- |[[File:Flag of Gifu, Gifu.svg|100px|border]]||[[Gifu, Gifu|Gifu]] |- |[[File:Flag of Gujo Gifu.JPG|100px]]||[[Gujō, Gifu|Gujo]] |- |[[File:Flag of Hashima, Gifu.svg|100px]]||[[Hashima, Gifu|Hashima]] |- |[[File:Flag of Hida, Gifu.svg|100px|border]]||[[Hida, Gifu|Hida]] |- |[[File:Flag of Kakamigahara Gifu.svg|100px]]||[[Kakamigahara, Gifu|Kakamigahara]] |- |[[File:Flag of Kani, Gifu.svg|100px]]||[[Kani, Gifu|Kani]] |- |[[File:Flag of Mino, Gifu.jpg|100px]]||[[Mino, Gifu|Mino]] |- |[[File:Flag of Minokamo Gifu.JPG|100px]]||[[Minokamo, Gifu|Minokamo]] |- |[[File:Flag of Mizuho Gifu.JPG|100px]]||[[Mizuho, Gifu|Mizuho]] |- |[[File:Flag of Mizunami, Gifu.JPG|100px]]||[[Mizunami, Gifu|Mizunami]] |- |[[File:Flag of Nakatsugawa, Gifu.svg|100px|border]]||[[Nakatsugawa, Gifu|Nakatsugawa]] |- |[[File:Flag of Ogaki, Gifu.svg|100px]]||[[Ōgaki, Gifu|Ōgaki]] |- |[[File:Flag of Seki Gifu.JPG|100px]]||[[Seki, Gifu|Seki]] |- |[[File:Flag of Tajimi, Gifu.svg|100px]]||[[Tajimi, Gifu|Tajimi]] |- |[[File:Flag of Takayama, Gifu.svg|100px|border]]||[[Takayama, Gifu|Takayama]] |- |[[File:Flag of Toki, Gifu.svg|100px|border]]||[[Toki, Gifu|Toki]] |- |[[File:Flag of Yoro, Gifu.svg|100px]]||[[Yoro, Gifu|Yoro]] |- |[[File:Flag of Yamagata Gifu.JPG|100px]]||[[Yamagata, Gifu|Yamagata]] |- |[[File:Flag of Atami, Shizuoka.svg|100px]]||[[Atami, Shizuoka|Atami]] |- |[[File:Flag of Fuji, Shizuoka.svg|100px|border]]||[[Fuji, Shizuoka|Fuji]] |- |[[File:Flag of Fujieda, Shizuoka.svg|100px|border]]||[[Fujieda, Shizuoka|Fujieda]] |- |[[File:Flag of Fujinomiya, Shizuoka.svg|100px]]||[[Fujinomiya, Shizuoka|Fujinomiya]] |- |[[File:Flag of Gotenba, Shizuoka.svg|100px|border]]||[[Gotenba, Shizuoka|Gotenba]] |- |[[File:Flag of Hamamatsu, Shizuoka.svg|100px|border]]||[[Hamamatsu, Shizuoka|Hamamatsu]] |- |[[File:Flag of Ito, Shizuoka.svg|100px]]||[[Itō, Shizuoka|Itō]] |- |[[File:Iwata Shizuoka chapter.JPG|100px|Iwata Shizuoka chapter]]||[[Iwata, Shizuoka|Iwata]] |- |[[File:Emblem of Kakegawa, Shizuoka.svg|100px|Kakegawa Shizuoka chapter]]||[[Kakegawa, Shizuoka|Kakegawa]] |- |[[File:Flag of Mishima, Shizuoka.svg|100px]]||[[Mishima, Shizuoka|Mishima]] |- |[[File:Flag of Numazu, Shizuoka.svg|100px]]||[[Numazu, Shizuoka|Numazu]] |- |[[File:Flag of Shimada Shizuoka.JPG|100px|Flag of Shimada Shizuoka]]||[[Shimada, Shizuoka|Shimada]] |- |[[File:Flag of Shimoda, Shizuoka.svg|100px]]||[[Shimoda, Shizuoka|Shimoda]] |- |[[File:Flag of Shizuoka, Shizuoka.svg|100px|Flag of Shizuoka, Shizuoka]]||[[Shizuoka, Shizuoka|Shizuoka]] |- |[[File:Flag of Yaizu, Shizuoka.svg|100px|border]]||[[Yaizu, Shizuoka|Yaizu]] |- |[[File:Flag of Anjo, Aichi.svg|100px|border]]||[[Anjō, Aichi|Anjō]] |- |[[File:Flag of Gamagori, Aichi.svg|100px]]||[[Gamagōri, Aichi|Gamagōri]] |- |[[File:Flag of Handa, Aichi.svg|100px|border]]||[[Handa, Aichi|Handa]] |- |[[File:Flag of Ichinomiya, Aichi.svg|100px|border]]||[[Ichinomiya, Aichi|Ichinomiya]] |- |[[File:Flag of Inazawa, Aichi.svg|100px|border]]||[[Inazawa, Aichi|Inazawa]] |- |[[File:Flag of Inuyama, Aichi.svg|100px|border]]||[[Inuyama, Aichi|Inuyama]] |- |[[File:Flag of Kariya, Aichi.svg|100px|border]]||[[Kariya, Aichi|Kariya]] |- |[[File:Flag of Kasugai, Aichi.svg|100px|border]]||[[Kasugai, Aichi|Kasugai]] |- |[[File:Flag of Komaki, Aichi.svg|100px|border]]||[[Komaki, Aichi|Komaki]] |- |[[File:Flag of Konan, Aichi.svg|100px|border]]||[[Kōnan, Aichi|Kōnan]] |- |[[File:Flag of Nagoya.svg|100px|border]]||[[Nagoya]] |- |[[File:Flag of Nishio, Aichi.svg|100px|border|Flag of Nishio, Aichi]]||[[Nishio, Aichi|Nishio]] |- |[[File:Flag of Okazaki, Aichi.svg|100px|border|Flag of Okazaki, Aichi]]||[[Okazaki, Aichi|Okazaki]] |- |[[File:Flag of Seto, Aichi.svg|100px]]||[[Seto, Aichi|Seto]] |- |[[File:Flag of Tokai, Ibaraki.svg|100px|Flag of Tokai Ibaraki]]||[[Tōkai, Aichi|Tōkai]] |- |[[File:Flag of Toyohashi, Aichi.svg|100px|border]]||[[Toyohashi, Aichi|Toyohashi]] |- |[[File:Flag of Toyokawa, Aichi.svg|100px|border]]||[[Toyokawa, Aichi|Toyokawa]] |- |[[File:Flag of Toyota, Aichi.svg|100px|border]]||[[Toyota, Aichi|Toyota]] |- |[[File:Flag of Iga Mie.JPG|100px|Flag of Iga Mie]]||[[Iga,Mie|Iga]] |- |[[File:Flag of Ise, Mie.svg|100px|border]]||[[Ise, Mie|Ise]] |- |[[File:Flag of Kumano, Mie.svg|100px|border|Flag of Kumano, Mie]]||[[Kumano, Mie|Kumano]] |- |[[File:Flag of Kuwana, Mie.svg|100px]]||[[Kuwana, Mie|Kuwana]] |- |[[File:Flag of Matsusaka, Mie.svg|100px]]||[[Matsusaka, Mie|Matsusaka]] |- |[[File:Flag of Nabari, Mie.svg|100px]]||[[Nabari, Mie|Nabari]] |- |[[File:Flag of Owase, Mie.svg|100px|border]]||[[Owase, Mie|Owase]] |- |[[File:Flag of Shima, Mie.svg|100px|border]]||[[Shima, Mie|Shima]] |- |[[File:Flag of Suzuka, Mie.svg|100px]]||[[Suzuka, Mie|Suzuka]] |- |[[File:Flag of Tsu, Mie.svg|100px|border]]||[[Tsu, Mie|Tsu]] |- |[[File:Flag of Yokkaichi, Mie.svg|100px|border]]||[[Yokkaichi, Mie|Yokkaichi]] |- |[[File:Flag of Aimi Tottori.JPG|100px]]||[[Aimi, Tottori|Aimi]] |- |[[File:Flag of Akasaki Tottori.JPG|100px]]||[[Akasaki, Tottori|Akasaki]] |- |[[File:Flag of Chizu Tottori.svg|100px]]||[[Chizu, Tottori|Chizu]] |- |[[File:Flag of Daiei Tottori.JPG|100px]]||[[Daiei, Tottori|Daiei]] |- |[[File:Flag of Daisen Tottori.JPG|100px]]||[[Daisen, Tottori|Daisen]] |- |[[File:Flag of Funaoka Tottori.JPG|100px]]||[[Funaoka, Tottori|Funaoka]] |- |[[File:Flag of Hatto Tottori.JPG|100px]]||[[Hatto, Tottori|Hatto]] |- |[[File:Flag of Hiezu Tottori.svg|100px|border]]||[[Hiezu, Tottori|Hiezu]] |- |[[File:Flag of Hino Tottori.JPG|100px]]||[[Hino, Tottori|Hino]] |- |[[File:Flag of Hōjō, Tottori (1959–2005).svg|100px]]||[[Hōjō, Tottori|Hōjō]] |- |[[File:Flag of Hokuei Tottori.JPG|100px]]||[[Hokuei, Tottori|Hokuei]] |- |[[File:Flag of Hoki Tottori.JPG|100px]]||[[Hōki, Tottori|Hōki]] |- |[[File:Flag of Iwami Tottori.JPG|100px]]||[[Iwami, Tottori|Iwami]] |- |[[File:Flag of Kishimoto Tottori.JPG|100px]]||[[Kishimoto, Tottori|Kishimoto]] |- |[[File:Flag of Kofu Tottori.JPG|100px]]||[[Kofu, Tottori|Kofu]] |- |[[File:Flag of Koge Tottori.JPG|100px]]||[[Koge, Tottori|Koge]] |- |[[File:Flag of Kotoura Tottori.JPG|100px]]||[[Kotoura, Tottori|Kotoura]] |- |[[File:Flag of Kurayoshi, Tottori.svg|100px|border]]||[[Kurayoshi, Tottori|Kurayoshi]] |- |[[File:Flag of Nakayama Tottori.JPG|100px]]||[[Nakayama, Tottori|Nakayama]] |- |[[File:Flag of Misasa Tottori.JPG|100px]]||[[Misasa, Tottori|Misasa]] |- |[[File:Flag of Mizoguchi Tottori.JPG|100px]]||[[Mizokuchi, Tottori|Mizokuchi]] |- |[[File:Flag of Nichinan Tottori.JPG|100px]]||[[Nichinan, Tottori|Nichinan]] |- |[[File:Flag of Nanbu Tottori.JPG|100px]]||[[Nanbu, Tottori|Nanbu]] |- |[[File:Flag of Nawa Tottori.JPG|100px]]||[[Nawa, Tottori|Nawa]] |- |[[File:Flag of Sakaiminato, Tottori.svg|100px|border]]||[[Sakaiminato, Tottori|Sakaiminato]] |- |[[File:Flag of Tohaku Tottori.JPG|100px]]||[[Tohaku, Tottori|Tohaku]] |- |[[File:Flag of Tottori, Tottori.svg|100px]]||[[Tottori, Tottori|Tottori]] |- |[[File:Flag of Wakasa Tottori.JPG|100px]]||[[Wakasa, Tottori|Wakasa]] |- |[[File:Flag of Yazu Tottori.JPG|100px]]||[[Yazu, Tottori|Yazu]] |- |[[File:Flag of Yodoe Tottori.JPG|100px]]||[[Yodoe, Tottori|Yodoe]] |- |[[File:Flag of Yonago, Tottori.svg|100px|border]]||[[Yonago, Tottori|Yonago]] |- |[[File:Flag of Ama shimane.JPG|100px|border]]||[[Ama, Shimane|Ama]] |- |[[File:Flag of Gotsu Shimane.JPG|100px]]||[[Gōtsu, Shimane|Gotsu]] |- |[[File:Flag of Hamada, Shimane.svg|100px|border]]||[[Hamada, Shimane|Hamada]] |- |[[File:Flag of Izumo, Shimane.svg|100px|border]]||[[Izumo, Shimane|Izumo]] |- |[[File:Flag of Masuda, Shimane.svg|100px|border]]||[[Masuda, Shimane|Masuda]] |- |[[File:Flag of Matsue, Shimane.svg|100px|border]]||[[Matsue, Shimane|Matsue]] |- |[[File:Flag of Okinoshima, Shimane.svg|100px|border]]||[[Okinoshima, Shimane|Okinoshima]] |- |[[File:Flag of Okuizumo, Shimane.svg|100px|border]]||[[Okuizumo, Shimane|Okuizumo]] |- |[[File:Flag of Tsuwano, Shimane.svg|100px|border]]||[[Tsuwano, Shimane|Tsuwano]] |- |[[File:Flag of Unnan, Shimane.svg|100px|border]]||[[Unnan, Shimane|Unnan]] |- |[[File:Flag of Yasugi Shimane.JPG|100px|border]]||[[Yasugi, Shimane|Yasugi]] |- |[[File:Flag of Akaiwa, Okayama.svg|100px|border]]||[[Akaiwa, Okayama|Akaiwa]] |- |[[File:Flag of Asakuchi Okayama.JPG|100px|border]]||[[Asakuchi, Okayama|Asakuchi]] |- |[[File:Flag of Bicchu Okayama.svg|100px]]||[[Bicchu, Okayama|Bicchu]] |- |[[File:Flag of Bizen Okayama.JPG|100px|border]]||[[Bizen, Okayama|Bizen]] |- |[[File:Flag of Funaho Okayama.JPG|100px|border]]||[[Funao, Okayama|Funao]] |- |[[File:Flag of Hayashima Okayama.svg|100px]]||[[Hayashima, Okayama|Hayashima]] |- |[[File:Flag of Ibara, Okayama.JPG|100px]]||[[Ibara, Okayama|Ibara]] |- |[[File:Flag of Kaganino Okayama.JPG|100px]]||[[Kagamino, Okayama|Kagamino]] |- |[[File:Flag of Kamogawa Okayama.JPG|100px]]||[[Kamogawa, Okayama|Kamogawa]] |- |[[File:Flag of Kasaoka, Okayama.svg|100px]]||[[Kasaoka, Okayama|Kasaoka]] |- |[[File:Flag of Kawakami Okayama.JPG|100px]]||[[Kawakami, Okayama|Kawakami]] |- |[[File:Flag of Kayo Okayama.JPG|100px]]||[[Kayō, Okayama|Kayo]] |- |[[File:Flag of Kibichuo Okayama.JPG|100px|border]]||[[Kibichuo, Okayama|Kibichuo]] |- |[[File:Flag of Kumenan Okyama.JPG|100px]]||[[Kumenan, Okayama|Kumenan]] |- |[[File:Flag of Kurashiki, Okayama.svg|100px|border]]||[[Kurashiki, Okayama|Kurashiki]] |- |[[File:Flag of Okayama, Okayama.svg|100px]]||[[Okayama, Okayama|Okayama]] |- |[[File:Flag of Makibi Okayama.JPG|100px]]||[[Mabi, Okayama|Mabi]] |- |[[File:Flag of Mimasaka Okayama.JPG|100px|border]]||[[Mimasaka, Okayama|Mimasaka]] |- |[[File:Flag of Nariwa Okayama.svg|100px]]||[[Nariwa, Okayama|Nariwa]] |- |[[File:Flag of Niimi Okayama.JPG|100px|border]]||[[Niimi, Okayama|Niimi]] |- |[[File:Flag of Nishiawakura Okayama.JPG|100px]]||[[Nishiawakura, Okayama|Nishiawakura]] |- |[[File:Flag of Setouchi Okayama.JPG|100px|border]]||[[Setouchi, Okayama|Setouchi]] |- |[[File:Flag of Shinjo Okayama.JPG|100px]]||[[Shinjo, Okayama|Shinjo]] |- |[[File:Flag of Soja Okayama.JPG|100px]]||[[Soja, Okayama|Soja]] |- |[[File:Flag of Takahashi Okayama.JPG|100px]]||[[Takahashi, Okayama|Takahashi]] |- |[[File:Flag of Tamano Okayama.JPG|100px|border]]||[[Tamano, Okayama|Tamano]] |- |[[File:Flag of Tsuyama, Okayama.svg|100px]]||[[Tsuyama, Okayama|Tsuyama]] |- |[[File:Flag of Wake Okayama.svg|100px|border]]||[[Wake, Okayama|Wake]] |- |[[File:Flag of Ukan Okayama.JPG|100px]]||[[Ukan, Okayama|Ukan]] |- |[[File:Flag of Akiōta, Hiroshima.svg|100px|border]]||[[Akiōta, Hiroshima|Aki-Ota]] |- |[[File:Flag of Akitakata, Hiroshima.svg|100px|border]]||[[Akitakata, Hiroshima|Akitakata]] |- |[[File:Flag of Daiwa Hiroshima.svg|100px]]||[[Daiwa, Hiroshima|Daiwa]] |- |[[File:Flag of Etajima Hiroshima.JPG|100px|border]]||[[Etajima, Hiroshima|Etajima]] |- |[[File:Flag of Fuchu city, Hiroshima.svg|100px|border]]||[[Fuchū, Hiroshima|Fuchu]] |- |[[File:Flag of Fukuyama, Hiroshima.svg|100px]]||[[Fukuyama, Hiroshima|Fukuyama]] |- |[[File:Flag of Hatsukaichi.svg|100px]]||[[Hatsukaichi, Hiroshima|Hatsukaichi]] |- |[[File:Flag of Higashihiroshima, Hiroshima.svg|100px|Flag of Higashihiroshima, Hiroshima]]||[[Higashihiroshima, Hiroshima|Higashihiroshima]] |- |[[File:Flag of Hiroshima City.svg|100px]]||[[Hiroshima]] |- |[[File:Flag of Hongō, Hiroshima.svg|100px]]||[[Hongō, Hiroshima|Hongo]] |- |[[File:Flag of Innoshima Hiroshima.svg|100px]]||[[Innoshima, Hiroshima|Innoshima]] |- |[[File:Flag of Jinsekigogen Hiroshima.JPG|100px]]||[[Jinsekikōgen, Hiroshima|Jinsekikogen]] |- |[[File:Flag of Kaita Hiroshima.JPG|100px]]||[[Kaita, Hiroshima|Kaita]] |- |[[File:Flag of Kannabe Hiroshima.JPG|100px]]||[[Kannabe, Hiroshima|Kannabe]] |- |[[File:Flag of Kitashiroshima, Hiroshima.svg|100px]]||[[Kitahiroshima, Hiroshima|Kitahiroshima]] |- |[[File:Flag of Kui, Hiroshima.svg|100px]]||[[Kui, Hiroshima|Kui]] |- |[[File:Flag of Kumano Hiroshima.JPG|100px|border]]||[[Kumano, Hiroshima|Kumano]] |- |[[File:Flag of Kure, Hiroshima.svg|100px]]||[[Kure, Hiroshima|Kure]] |- |[[File:Flag of Mihara, Hiroshima.svg|100px|border]]||[[Mihara, Hiroshima|Mihara]] |- |[[File:Flag of Mitsugi Hiroshima.JPG|100px]]||[[Mitsugi, Hiroshima|Mitsugi]] |- |[[File:Flag of Miyoshi, Hiroshima.svg|100px]]||[[Miyoshi, Hiroshima|Miyoshi]] |- |[[File:Flag of Mukaijima Hiroshima.JPG|100px|border]]||[[Mukaishima, Hiroshima|Mukaishima]] |- |[[File:Flag of Onomichi, Hiroshima.svg|100px|border]]||[[Onomichi, Hiroshima|Onomichi]] |- |[[File:Flag of Osakikamishima Hiroshima.JPG|100px|border]]||[[Ōsakikamijima, Hiroshima|Osakikamijima]] |- |[[File:Flag of Otake, Hiroshima.svg|100px]]||[[Ōtake, Hiroshima|Otake]] |- |[[File:Flag of Takehara Hiroshima.JPG|100px|border]]||[[Takehara, Hiroshima|Takehara]] |- |[[File:Flag of Saka, Hiroshima.svg|100px]]||[[Saka, Hiroshima|Saka]] |- |[[File:Flag of Sera Hiroshima.JPG|100px|border]]||[[Sera, Hiroshima|Sera]] |- |[[File:Flag of Shōbara, Hiroshima.svg|100px|border]]||[[Shōbara, Hiroshima|Shobara]] |- |[[File:Flag of Yuki Hiroshima.JPG|100px]]||[[Yuki, Hiroshima (Saeki)|Yuki]] |- |[[File:Flag of Hagi, Yamaguchi.svg|100px|border]]||[[Hagi, Yamaguchi|Hagi]] |- |[[File:Flag of Hofu, Yamaguchi.svg|100px|border]]||[[Hōfu, Yamaguchi|Hōfu]] |- |[[File:Flag of Iwakuni, Yamaguchi.svg|100px]]||[[Iwakuni, Yamaguchi|Iwakuni]] |- |[[File:Flag of Shimonoseki, Yamaguchi.svg|100px|border]]||[[Shimonoseki, Yamaguchi|Shimonoseki]] |- |[[File:Flag of Shunan, Yamaguchi.svg|100px|border]]||[[Shūnan, Yamaguchi|Shūnan]] |- |||[[Suōōshima, Yamaguchi|Suōōshima]] |- |[[File:Flag of Ube, Yamaguchi.svg|100px|border]]||[[Ube, Yamaguchi|Ube]] |- |[[File:Flag of Yamaguchi, Yamaguchi.svg|100px|border]]||[[Yamaguchi, Yamaguchi|Yamaguchi]] |- |[[File:Flag of Anan, Tokushima.svg|100px]]||[[Anan, Tokushima|Anan]] |- |[[File:Flag of Naruto, Tokushima.svg|100px]]||[[Naruto, Tokushima|Naruto]] |- |[[File:Flag of Tokushima, Tokushima.svg|100px]]||[[Tokushima, Tokushima|Tokushima]] |- |[[File:Flag of Marugame, Kagawa.svg|100px|border]]||[[Marugame, Kagawa|Marugame]] |- |[[File:Flag of Sakaide, Kagawa.svg|100px]]||[[Sakaide, Kagawa|Sakaide]] |- |[[File:Shodoshima Kagawa chapter.JPG|100px|Shodoshima Kagawa chapter]]||[[Shōdoshima, Kagawa|Shōdoshima]] |- |[[File:Flag of Takamatsu, Kagawa.svg|100px]]||[[Takamatsu, Kagawa|Takamatsu]] |- |[[File:Flag of Tonosho, Kagawa.svg|100px|Flag of Tonosho, Kagawa]]||[[Tonoshō, Kagawa|Tonoshō]] |- |[[File:Imabari Ehime chapter.JPG|100px|Imabari Ehime chapter]]||[[Imabari, Ehime|Imabari]] |- |[[File:Flag of Matsuyama, Ehime.svg|100px|border]]||[[Matsuyama, Ehime|Matsuyama]] |- |[[File:Flag of Niihama, Ehime.svg|100px|border]]||[[Niihama, Ehime|Niihama]] |- |[[File:Flag of Saijō, Ehime.svg|100px]]||[[Saijō, Ehime|Saijō]] |- |[[File:Flag of Shikokuchuo Ehime.JPG|100px]]||[[Shikokuchūō, Ehime|Shikokuchūō]] |- |[[File:Flag of Uwajima, Ehime.svg|100px]]||[[Uwajima, Ehime|Uwajima]] |- |[[File:Flag of Aki, Kochi.svg|100px]]||[[Aki, Kōchi|Aki]] |- |[[File:Flag of Kochi, Kochi.svg|100px|border]]||[[Kōchi, Kōchi|Kōchi]] |- |[[File:Flag of Nankoku, Kochi.svg|100px]]||[[Nankoku, Kōchi|Nankoku]] |- |[[File:Flag of Shimanto, Kōchi.svg|100px]]||[[Shimanto, Kōchi (city)|Shimanto City]] |- |[[File:Flag of Chikushino, Fukuoka.svg|100px]]||[[Chikushino, Fukuoka|Chikushino]] |- |[[File:Flag of Dazaifu, Fukuoka.svg|100px]]||[[Dazaifu, Fukuoka|Dazaifu]] |- |[[File:Flag of Fukuoka City.svg|100px|border]]||[[Fukuoka, Fukuoka|Fukuoka]] |- |[[File:Flag of Iizuka, Fukuoka.svg|100px]]||[[Iizuka, Fukuoka|Iizuka]] |- |[[File:Flag of Kasuga Fukuoka.JPG|100px|Flag of Kasuga Fukuoka]]||[[Kasuga, Fukuoka|Kasuga]] |- |[[File:Flag of Kitakyushu, Fukuoka.svg|100px]]||[[Kitakyūshū]] |- |[[File:Flag of Kurume, Fukuoka.svg|100px]]||[[Kurume, Fukuoka|Kurume]] |- |[[File:Flag of Munakata Fukuoka.JPG|100px]]||[[Munakata, Fukuoka|Munakata]] |- |[[File:Flag of Omuta, Fukuoka.svg|100px|Flag of Omuta, Fukuoka]]||[[Ōmuta, Fukuoka|Ōmuta]] |- |[[File:Flag of Onojo, Fukuoka.svg|100px|Flag of Onojo, Fukuoka]]||[[Ōnojō, Fukuoka|Ōnojō]] |- |[[File:Flag of Karatsu, Saga.svg|100px]]||[[Karatsu, Saga|Karatsu]] |- |[[File:Flag of Saga, Saga.svg|100px]]||[[Saga, Saga|Saga]] |- |[[File:Flag of Tosu, Saga.svg|100px]]||[[Tosu, Saga|Tosu]] |- |[[File:Flag of Goto, Nagasaki.svg|100px|border]]||[[Gotō, Nagasaki|Gotō]] |- |[[File:Flag of Iki, Nagasaki.svg|100px|border]]||[[Iki, Nagasaki|Iki]] |- |[[File:Flag of Isahaya, Nagasaki.svg|100px|Flag of Isahaya Nagasaki]]||[[Isahaya, Nagasaki|Isahaya]] |- |[[File:Flag of Nagasaki, Nagasaki.svg|100px|border]]||[[Nagasaki, Nagasaki|Nagasaki]] |- |[[File:Flag of Omura, Nagasaki.svg|100px]]||[[Ōmura, Nagasaki|Ōmura]] |- |[[File:Flag of Sasebo, Nagasaki.svg|100px|border]]||[[Sasebo, Nagasaki|Sasebo]] |- |[[File:Flag of Shimabara, Nagasaki.svg|100px]]||[[Shimabara, Nagasaki|Shimabara]] |- |[[File:Flag of Tsushima, Nagasaki.svg|100px|border]]||[[Tsushima, Nagasaki|Tsushima]] |- |[[File:Flag of Amakusa, Kumamoto.svg|100px|border]]||[[Amakusa, Kumamoto|Amakusa]] |- |[[File:Flag of Hitoyoshi, Kumamoto.svg|100px|Flag of Hitoyoshi, Kumamoto]]||[[Hitoyoshi, Kumamoto|Hitoyoshi]] |- |[[File:Flag of Kumamoto, Kumamoto.svg|100px]]||[[Kumamoto, Kumamoto|Kumamoto]] |- |[[File:Flag of Minamata, Kumamoto.svg|100px]]||[[Minamata, Kumamoto|Minamata]] |- |[[File:Flag of Tamana, Kumamoto.svg|100px|Flag of Tamana, Kumamoto]]||[[Tamana,Kumamoto|Tamana]] |- |[[File:Flag of Yatsushiro, Kumamoto.svg|100px|border]]||[[Yatsushiro, Kumamoto|Yatsushiro]] |- |[[File:Flag of Beppu, Oita.svg|100px]]||[[Beppu, Ōita|Beppu]] |- |[[File:Flag of Hita, Oita.svg|100px|border]]||[[Hita, Ōita|Hita]] |- |[[File:Flag of Nakatsu, Oita.svg|100px|border]]||[[Nakatsu, Ōita|Nakatsu]] |- |[[File:Flag of Oita, Oita.svg|100px]]||[[Ōita, Ōita|Ōita]] |- |[[File:Flag of Saiki Oita.JPG|100px|Flag of Saiki Oita]]||[[Saiki, Ōita|Saiki]] |- |[[File:Flag of Yufu Oita.JPG|100px|Flag of Yufu Oita]]||[[Yufu, Ōita|Yufu]] |- |[[File:Flag of Ebino.JPG|100px|Flag of Ebino]]||[[Ebino, Miyazaki|Ebino]] |- |[[File:Flag of Hyuga.svg|100px]]||[[Hyūga, Miyazaki|Hyūga]] |- |[[File:Flag of Kobayashi Miyazaki.JPG|100px]]||[[Kobayashi, Miyazaki|Kobayashi]] |- |[[File:Flag of Miyakonojo, Miyazaki.svg|100px]]||[[Miyakonojō, Miyazaki|Miyakonojō]] |- |[[File:Flag of Miyazaki, Miyazaki.svg|100px]]||[[Miyazaki, Miyazaki|Miyazaki]] |- |[[File:Flag of Nichinan, Miyazaki.svg|100px]]||[[Nichinan, Miyazaki|Nichinan]] |- |[[File:Flag of Nobeoka, Miyazaki.svg|100px]]||[[Nobeoka, Miyazaki|Nobeoka]] |- |[[File:Flag of Saito Miyazaki.svg|100px]]||[[Saito, Miyazaki|Saito]] |- |[[File:Flag of Takachiho, Miyazaki.svg|100px]]||[[Takachiho, Miyazaki|Takachiho]] |- |[[File:Flag of Akune, Kagoshima.svg|100px]]||[[Akune, Kagoshima|Akune]] |- |[[File:Flag of Amami, Kagoshima.svg|100px|border]]||[[Amami, Kagoshima|Amami]] |- |[[File:Flag of China, Kagoshima.svg|100px|border]]||[[China, Kagoshima|China]] |- |[[File:Flag of Ibusuki, Kagoshima.svg|100px|border|Flag of Ibusuki Kagoshima]]||[[Ibusuki, Kagoshima|Ibusuki]] |- |[[File:Flag of Izumi, Kagoshima.svg|100px|Flag of Izumi, Kagoshima]]||[[Izumi, Kagoshima|Izumi]] |- |[[File:Flag of Kagoshima, Kagoshima.svg|100px|border]]||[[Kagoshima, Kagoshima|Kagoshima]] |- |[[File:Flag of Kanoya, Kagoshima.svg|100px|Flag of Kanoya Kagoshima]]||[[Kanoya, Kagoshima|Kanoya]] |- |[[File:Kikai Kagoshima chapter.JPG|100px|Kikai Kagoshima chapter]]||[[Kikai, Kagoshima|Kikai]] |- |[[File:Flag of Kirishima, Kagoshima.svg|100px|Flag of Kirishima Kagoshima]]||[[Kirishima, Kagoshima|Kirishima]] |- |[[File:Flag of Makurazaki, Kagoshima.svg|100px|border]]||[[Makurazaki, Kagoshima|Makurazaki]] |- |[[File:Mishima Kagoshima chapter.JPG|100px|Mishima Kagoshima chapter]]||[[Mishima, Kagoshima|Mishima]] |- |[[File:Flag of Nishinoomote, Kagoshima.svg|100px|border]]||[[Nishinoomote, Kagoshima|Nishinoomote]] |- |[[File:Flag of Satsumasendai, Kagoshima.svg|100px|border]]||[[Satsumasendai, Kagoshima|Satsumasendai]] |- |[[File:Flag of Setouchi, Kagoshima.svg|100px|border]]||[[Setouchi, Kagoshima|Setouchi]] |- |[[File:Flag of Tokunoshima, Kagoshima.svg|100px|border]]||[[Tokunoshima, Kagoshima|Tokunoshima]] |- |[[File:Flag of Toshima, Kagoshima.png|100px|border]]||[[Toshima, Kagoshima|Toshima]] |- |[[File:Emblem of Wadomari, Kagoshima.svg|100px|Wadomari Kagoshima chapter]]||[[Wadomari, Kagoshima|Wadomari]] |- |[[File:Flag of Yakushima, Kagoshima.svg|100px|border]]||[[Yakushima, Kagoshima|Yakushima]] |- |[[File:Flag of Yoron, Kagoshima.svg|100px]]||[[Yoron, Kagoshima|Yoron]] |- |[[File:Flag of Ginowan, Okinawa.svg|100px|Flag of Ginowan Okinawa]]||[[Ginowan, Okinawa|Ginowan]] |- |[[File:Flag of Ishigaki, Okinawa.svg|100px]]||[[Ishigaki, Okinawa|Ishigaki]] |- |[[File:Flag of Itoman, Okinawa.svg|100px|Flag of Itoman Okinawa]]||[[Itoman, Okinawa|Itoman]] |- |[[File:Flag of Kitadaito, Okinawa.svg|100px|border]]||[[Kitadaitō, Okinawa|Kitadaitō]] |- |[[File:Flag of Minamidaito, Okinawa.svg|100px|border]]||[[Minamidaitō, Okinawa|Minamidaitō]] |- |[[File:Flag of Miyakojima, Okinawa.svg|100px|border]]||[[Miyakojima, Okinawa|Miyakojima]] |- |[[File:Flag of Nago, Okinawa.svg|100px|border]]||[[Nago, Okinawa|Nago]] |- |[[File:Flag of Naha, Okinawa.svg|100px]]||[[Naha, Okinawa|Naha]] |- |[[File:Flag of Okinawa, Okinawa.svg|100px]]||[[Okinawa, Okinawa|Okinawa]] |- |[[File:Flag of Taketomi, Okinawa.svg|100px]]||[[Taketomi, Okinawa|Taketomi]] |- |[[File:Flag of Tarama, Okinawa.svg|100px]]||[[Tarama, Okinawa|Tarama]] |- |[[File:Flag of Urasoe, Okinawa.svg|100px]]||[[Urasoe, Okinawa|Urasoe]] |- |[[File:Flag of Uruma, Okinawa.svg|100px|border]]||[[Uruma, Okinawa|Uruma]] |- |[[File:Flag of Yonaguni, Okinawa.svg|100px]]||[[Yonaguni, Okinawa|Yonaguni]] |- |[[File:Flag of Fukushima Prefecture.svg|100px]]||[[Fukushima]] |- |[[File:Flag of Aichi Prefecture.svg|100px|Flag of Aichi Prefecture]]||[[Aichi]] |- |[[File:Flag of Akita Prefecture.svg|100px|Flag of Akita Prefecture]]||[[Akita]] |- |[[File:Flag of Aomori Prefecture.svg|100px|Flag of Aomori Prefecture]]||[[Aomori]] |- |[[File:Flag of Chiba Prefecture.svg|100px|Flag of Chiba Prefecture]]||[[Chiba]] |- |[[File:Emblem of Ehime Prefecture.svg|100px|Symbol of Ehime Prefecture]]||[[Ehime]] |- |[[File:Flag of Fukui Prefecture.svg|100px|Flag of Fukui Prefecture]]||[[Fukui]] |- |[[File:Flag of Fukuoka Prefecture.svg|100px|Flag of Fukuoka Prefecture]]||[[Fukuoka]] |- |[[File:Emblem of Gifu Prefecture.svg|100px|Emblem of Gifu Prefecture]]||[[Gifu]] |- |[[File:Flag of Gunma Prefecture.svg|100px|Flag of Gunma Prefecture]]||[[Gunma]] |- |[[File:Flag of Toyohashi, Aichi.svg|100px|Flag of Toyohashi, Aichi]]||[[Toyohash]] |- |[[File:Flag of Hokkaido Prefecture.svg|100px|Flag of Hokkaido Prefecture]]||[[Hokkaido]] |- |[[File:Emblem of Okinawa Prefecture.svg|100px|Symbol of Okinawa Prefecture]]||[[Okinawa]] |- |[[File:Flag of Yamaguchi Prefecture.svg|100px|Flag of Yamaguchi Prefecture]]||[[Yamaguchi]] |- |[[File:Flag of Yamagata Prefecture.svg|100px|Flag of Yamagata Prefecture]]||[[Yamagata]] |- |[[File:Emblem of Wakayama Prefecture.svg|100px|Symbol of Wakayama Prefecture]]||[[Wakayama]] |- |[[File:Flag of Toyama Prefecture.svg|100px|Flag of Toyama Prefecture]]||[[Toyama]] |- |[[File:Flag of Tottori Prefecture.svg|100px|Flag of Tottori Prefecture]]||[[Tottori]] |- |[[File:Emblem of Tokyo Metropolis.svg|100px|Emblem of Tokyo]]||[[Tokyo]] |- |[[File:Flag of Tokushima Prefecture.svg|100px|Flag of Tokushima Prefecture]]||[[Tokushima]] |- |[[File:Flag of Tochigi Prefecture.svg|100px|Flag of Tochigi Prefecture]]||[[Tochigi]] |- |[[File:Flag of Shizuoka Prefecture.svg|100px|Flag of Shizuoka Prefecture]]||[[Shizuoka]] |- |[[File:Flag of Shimane Prefecture.svg|100px|Flag of Shimane Prefecture]]||[[Shimane]] |- |[[File:Emblem of Shiga Prefecture.svg|100px|Emblem of Shiga prefecture]]||[[Shiga]] |- |[[File:Flag of Saga Prefecture.svg|100px|Flag of Saga Prefecture]]||[[Saga]] |- |[[File:Flag of Osaka Prefecture.svg|100px|Flag of Osaka Prefecture]]||[[Osaka]] |- |[[File:Flag of Okayama Prefecture.svg|100px|Flag of Okayama Prefecture]]||[[Okayama]] |- |[[File:Symbol of Oita Prefecture.svg|100px|Symbol of Oita Prefecture]]||[[Oita]] |- |[[File:Flag of Niigata Prefecture.svg|100px|Flag of Niigata Prefecture]]||[[Niigata]] |- |[[File:Emblem of Nara Prefecture.svg|100px|Symbol of Nara Prefecture]]||[[Nara]] |- |[[File:Flag of Nagasaki Prefecture.svg|100px|Flag of Nagasaki Prefecture]]||[[Nagasaki]] |- |[[File:Emblem of Nagano Prefecture.svg|100px|Emblem of Nagano Prefecture]]||[[Nagano]] |- |[[File:Symbol of Miyazaki Prefecture.svg|100px|Symbol of Miyazaki Prefecture]]||[[Miyazaki]] |- |[[File:Flag of Miyagi Prefecture.svg|100px|Flag of Miyagi Prefecture]]||[[Miyagi]] |- |[[File:Emblem of Mie Prefecture.svg|100px|PrefSymbol-Mie]]||[[Mie]] |- |[[File:Flag of Kyoto Prefecture.svg|100px|Flag of Kyoto Prefecture]]||[[Kyoto]] |- |[[File:Flag of Kumamoto Prefecture.svg|100px|Flag of Kumamoto Prefecture]]||[[Kumamoto]] |- |[[File:Flag of Kochi Prefecture.svg|100px|Flag of Kochi Prefecture]]||[[Kochi]] |- |[[File:Emblem of Kanagawa Prefecture.svg|100px|Symbol of Kanagawa Prefecture]]||[[Kanagawa]] |- |[[File:Flag of Kagoshima Prefecture.svg|100px|Flag of Kagoshima Prefecture]]||[[Kagoshima]] |- |[[File:Emblem of Kagawa Prefecture.svg|100px|Symbol of Kagawa Prefecture]]||[[Kagawa]] |- |[[File:Flag of Ishikawa Prefecture.svg|100px|Flag of Ishikawa Prefecture]]||[[Ishikawa]] |- |[[File:Flag of Ibaraki Prefecture.svg|100px|Flag of Ibaraki Prefecture]]||[[Ibaraki]] |- |[[File:Flag of Hyogo Prefecture.svg|100px|Flag of Hyogo Prefecture]]||[[Hyogo]] |- |[[File:Flag of Hiroshima Prefecture.svg|100px|Flag of Hiroshima Prefecture]]||[[Hiroshima]] |- |[[File:Flag of Yokohama, Kanagawa.svg|100px|Flag of Yokohama, Kanagawa]]||[[Yokohama]] |- |[[File:Flag of Ogaki, Gifu.svg|100px|Flag of Ogaki, Gifu]]||[[Ogaki]] |- |[[File:Flag of Okinoshima, Shimane.svg|100px|Flag of Okinoshima, Shimane]]||[[Okinoshima]] |- |[[File:Symbol of Maebashi, Gunma.svg|100px|Symbol of Maebashi, Gunma]]||[[Maebashi]] |- |[[File:Emblem of Morioka, Iwate.svg|100px|Symbol of Morioka, Iwate]]||[[Morioka]] |- |[[File:Flag of Hakodate, Hokkaido.svg|100px|Flag of Hakodate, Hokkaido]]||[[Hakodate]] |- |[[File:Flag of Shimizu City, Shizuoka.svg|100px|Flag of Shimizu City, Shizuoka]]||[[Shimizu City]] |- |[[File:Flag of Shimonoseki, Yamaguchi.svg|100px|Flag of Shimonoseki, Yamaguchi]]||[[Shimonoseki]] |- |[[File:Flag of Kurume, Fukuoka.svg|100px|Flag of Kurume, Fukuoka]]||[[Kurume]] |- |[[File:Flag of Otsu, Shiga.svg|100px|Flag of Otsu, Shiga]]||[[Otsu]] |- |[[File:Flag of Amagasaki, Hyogo.svg|100px|Flag of Amagasaki, Hyogo]]||[[Amagasaki]] |- |[[File:Flag of Takasaki, Gunma.svg|100px|Flag of Takasaki, Gunma]]||[[Takasaki]] |- |[[File:Flag of Toyonaka, Osaka.svg|100px|Flag of Toyonaka, Osaka]]||[[Toyonaka]] |- |[[File:Flag of Kasukabe, Saitama.svg|100px|Flag of Kasukabe]]||[[Kasukabe]] |- |[[File:Flag of Yokkaichi, Mie.svg|100px|Flag of Yokkaichi, Mie]]||[[Yokkaichi]] |- |[[File:Flag of Shizuoka, Shizuoka.svg|100px|Flag of Shizuoka, Shizuoka]]||[[Shizuoka]] |- |[[File:Flag of Sagamihara, Kanagawa.svg|100px|Flag of Sagamihara, Kanagawa]]||[[Sagamihara]] |- |[[File:Flag of Okayama, Okayama.svg|100px|Flag of Okayama, Okayama]]||[[Okayama]] |- |[[File:Flag of Niigata, Niigata.svg|100px|Flag of Niigata, Niigata]]||[[Niigata]] |- |[[File:Flag of Kumamoto, Kumamoto.svg|100px|Flag of Kumamoto, Kumamoto]]||[[Kumamoto]] |- |[[File:Flag of Hamamatsu, Shizuoka.svg|100px|Flag of Hamamatsu, Shizuoka]]||[[Hamamatsu]] |- |[[File:Flag of Sasebo, Nagasaki.svg|100px|Flag of Sasebo, Nagasaki]]||[[Sasebo]] |- |[[File:Flag of Fukui, Fukui.svg|100px|Flag of Fukui, Fukui]]||[[Fukui]] |- |[[File:Flag of Nagaoka, Niigata.svg|100px|Flag of Nagaoka, Niigata]]||[[Nagaoka]] |- |[[File:Flag of Chuo Yamanashi.svg|100px|Flag of Chuo Yamanashi]]||[[Chuo]] |- |[[File:Flag of Koshu, Yamanashi.svg|100px|Flag of Koshu Yamanashi]]||[[Koshu]] |- |[[File:Flag of Yamanashi, Yamanashi.svg|100px]]||[[Yamanashi]] |- |[[File:Flag of Uenohara, Yamanashi.svg|100px|Flag of Uenohara Yamanashi]]||[[Uenohara]] |- |[[File:Flag of Hokuto Yamanashi.JPG|100px|Flag of Hokuto Yamanashi]]||[[Hokuto]] |- |[[File:Flag of Fuefuki Yamanashi.JPG|100px|Flag of Fuefuki Yamanashi]]||[[Fuefuki]] |- |[[File:Flag of Kai, Yamanashi.svg|100px|Flag of Kai Yamanashi]]||[[Kai]] |- |[[File:Flag of Minami-Alps, Yamanashi.svg|100px|Flag of Minamialps Yamanashi]]||[[Minamialps]] |- |[[File:Flag of Nirasaki, Yamanashi.svg|100px|Flag of Nirasaki Yamanashi]]||[[Nirasaki]] |- |[[File:Flag of Otsuki, Yamanashi.svg|100px|Flag of Otsuki, Yamanashi]]||[[Otsuki]] |- |[[File:Flag of Tsuru Yamanashi.JPG|100px|Flag of Tsuru Yamanashi]]||[[Tsuru]] |- |[[File:Flag of Fujiyoshida, Yamanashi.svg|100px|Flag of Fujiyoshida, Yamanashi]]||[[Fujiyoshida]] |- |[[File:Flag of Kofu, Yamanashi.svg|100px|Flag of Kofu, Yamanashi]]||[[Kofu]] |- |[[File:Flag of Iwakuni, Yamaguchi.svg|100px|Flag of Iwakuni, Yamaguchi]]||[[Iwakuni]] |- |[[File:Flag of Yamaguchi, Yamaguchi.svg|100px|Flag of Yamaguchi, Yamaguchi]]||[[Yamaguchi]] |- |[[File:Flag of Sanyo-Onoda, Yamaguchi.svg|100px|Flag of Sanyo-Onoda, Yamaguchi]]||[[Sanyo-Onoda]] |- |[[File:Flag of Hagi, Yamaguchi.svg|100px|Flag of Hagi, Yamaguchi]]||[[Hagi]] |- |[[File:Flag of Shimonoseki, Yamaguchi.svg|100px|Flag of Shimonoseki, Yamaguchi]]||[[Shimonoseki]] |- |[[File:Flag of Hikari, Yamaguchi.svg|100px|Flag of Hikari, Yamaguchi]]||[[Hikari]] |- |[[File:Flag of Shunan, Yamaguchi.svg|100px|Flag of Shunan, Yamaguchi]]||[[Shunan]] |- |[[File:Flag of Kudamatsu Yamaguchi.JPG|100px|Flag of Kudamatsu Yamaguchi]]||[[Kudamatsu]] |- |[[File:Flag of Hofu, Yamaguchi.svg|100px|Flag of Hofu, Yamaguchi]]||[[Hofu]] |- |[[File:Flag of Ube, Yamaguchi.svg|100px|Flag of Ube, Yamaguchi]]||[[Ube]] |- |[[File:Flag of Sakata, Yamagata.svg|100px|Flag of Sakata, Yamagata]]||[[Sakata]] |- |[[File:Flag of Tsuruoka, Yamagata.svg|100px|Flag of Tsuruoka, Yamagata]]||[[Tsuruoka]] |- |[[File:Flag of Yonezawa, Yamagata.svg|100px]]||[[Yonezawa]] |- |[[File:Flag of Yamagata, Yamagata.svg|100px]]||[[Yamagata, Yamagata|Yamagata]] |- |[[File:Flag of Iwade, Wakayama.svg|100px]]||[[Iwade, Wakayama|Iwade]] |- |[[File:Flag of Hashimoto, Wakayama.svg|100px|Flag of Hashimoto, Wakayama]]||[[Hashimoto]] |- |[[File:Flag of Shingu, Wakayama.svg|100px|Flag of Shingu, Wakayama]]||[[Shingu]] |- |[[File:Flag of Gobo Wakayama.JPG|100px|Flag of Gobo Wakayama]]||[[Gobo]] |- |[[File:Flag of Tanabe, Wakayama.svg|100px|Flag of Tanabe, Wakayama]]||[[Tanabe]] |- |[[File:Flag of Kainan Wakayama.JPG|100px|Flag of Kainan Wakayama]]||[[Kainan]] |- |[[File:Flag of Wakayama, Wakayama.svg|100px|Flag of Wakayama, Wakayama]]||[[Wakayama]] |- |[[File:Flag of Kurobe, Toyama.svg|100px|Flag of Kurobe, Toyama]]||[[Kurobe]] |- |[[File:Flag of Takaoka, Toyama.svg|100px|Flag of Takaoka, Toyama]]||[[Takaoka]] |- |[[File:Flag of Nanto Toyama.svg|100px|Flag of Nanto Toyama]]||[[Nanto]] |- |[[File:Flag of Oyabe, Toyama.svg|100px|Flag of Oyabe Toyama]]||[[Oyabe]] |- |[[File:Flag of Tonami, Toyama.svg|100px|Flag of Tonami Toyama]]||[[Tonami]] |- |[[File:Flag of Namerikawa Toyama.JPG|100px|Flag of Namerikawa Toyama]]||[[Namerikawa]] |- |[[File:Emblem of Himi, Toyama.svg|100px|Emblem of Himi, Toyama]]||[[Himi]] |- |[[File:Flag of Uozu Toyama.JPG|100px|Flag of Uozu Toyama]]||[[Uozu]] |- |[[File:Flag of Toyama, Toyama.svg|100px|Flag of Toyama, Toyama]]||[[Toyama]] |- |[[File:Flag of Sakaiminato, Tottori.svg|100px|Flag of Sakaiminato, Tottori]]||[[Sakaiminato]] |- |[[File:Flag of Kurayoshi, Tottori.svg|100px|Flag of Kurayoshi, Tottori]]||[[Kurayoshi]] |- |[[File:Flag of Yonago, Tottori.svg|100px|Flag of Yonago, Tottori]]||[[Yonago]] |- |[[File:Flag of Tottori, Tottori.svg|100px|Flag of Tottori, Tottori]]||[[Tottori]] |- |[[File:Flag of Nishitokyo, Tokyo.svg|100px|Flag of Nishitokyo, Tokyo]]||[[Nishitokyo]] |- |[[File:Flag of Akiruno, Tokyo.svg|100px|Flag of Akiruno Tokyo]]||[[Akiruno]] |- |[[File:Flag of Hamura, Tokyo.svg|100px|Flag of Hamura Tokyo]]||[[Hamura]] |- |[[File:Flag of Inagi, Tokyo.svg|100px|Flag of Inagi, Tokyo]]|||[[Inagi]] |- |[[File:Flag of Tama, Tokyo.svg|100px|Flag of Tama, Tokyo]]||[[Tama]] |- |[[File:Flag of Musashimurayama, Tokyo.svg|100px|Flag of Musashimurayama Tokyo]]||[[Musashimurayama]] |- |[[File:Flag of Higashikurume, Tokyo.svg|100px|Flag of Higashikurume Tokyo]]||[[Higashikurume]] |- |[[File:Flag of Kiyose Tokyo.svg|100px|Flag of Kiyose Tokyo]]||[[Kiyose]] |- |[[File:Flag of Higashiyamato Tokyo.svg|100px|Flag of Higashiyamato Tokyo]]||[[Higashiyamato]] |- |[[File:Emblem of Komae, Tokyo.svg|100px|Symbol of Komae, Tokyo]]||[[Komae]] |- |[[File:Flag of Fussa, Tokyo.svg|100px|Flag of Fussa Tokyo]]||[[Fussa]] |- |[[File:Flag of Kunitachi, Tokyo.svg|100px|Flag of Kunitachi Tokyo]]||[[Kunitachi]] |- |[[File:Emblem of Kokubunji, Tokyo.svg|100px|Symbol of Kokubunji, Tokyo]]||[[Kokubunji]] |- |[[File:Flag of Higashimurayama, Tokyo.svg|100px|Flag of Higashimurayama Tokyo]]||[[Higashimurayama]] |- |[[File:Flag of Hino, Tokyo.svg|100px|Flag of Hino Tokyo]]||[[Hino]] |- |[[File:Emblem of Kodaira, Tokyo.svg|100px|Symbol of Kodaira, Tokyo]]||[[Kodaira]] |- |[[File:Emblem of Koganei, Tokyo.svg|100px|Symbol of Koganei, Tokyo]]||[[Koganei]] |- |||[[Shikoku]] |- |||[[Honshū]] |- |||[[Kyūshū]] |- |[[File:Flag of Sado, Niigata.svg|100px|Flag of Sado, Niigata]]||[[Sado]] |- |||[[Chūbu]] |- |} ==Vidi još== * [[Japan]] * [[Zastava]] [[Kategorija:Japan]] [[Kategorija:Zastave]] dl3ysxndelsb5qb8mx1g0frmc6z5zpv 6447203 6447202 2022-08-21T06:42:15Z Minorax 221440 file renamed wikitext text/x-wiki Ovaj popis sadrži '''japanske zastave'''. U prvome stupcu nalaze se zastave, u drugome stupcu ime [[grad]]a, a u trećem stupcu nalazi se ime općine. {| class="wikitable" |- !width="110"|Zastava!!width="110"|Grad!!width="110"|Općina |- |[[File:Flag of Abashiri, Hokkaido.svg|100px]]||[[Abashiri, Hokkaidō|Abashiri]]||[[Abashiri Subprefecture|Abashiri]] |- |[[File:Flag of Akabira, Hokkaido.svg|100px]]||[[Akabira, Hokkaido|Akabira]]||[[Sorachi subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Asahikawa, Hokkaido.svg|100px]]||[[Asahikawa, Hokkaidō|Asahikawa]]||[[Kamikawa Subprefecture|Kamikawa]] |- |[[File:Flag of Ashibetsu, Hokkaido.svg|100px]]||[[Ashibetsu, Hokkaido|Ashibetsu]]||[[Sorachi subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Bibai, Hokkaido.svg|100px]]||[[Bibai, Hokkaido|Bibai]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Biei, Hokkaido.svg|100px]]||[[Biei, Hokkaidō|Biei]]||[[Kamikawa Subprefecture|Kamikawa]] |- |[[File:Flag of Biratori, Hokkaido.svg|100px|border]]||[[Biratori, Hokkaidō|Biratori]]||[[Hidaka Subprefecture|Hidaka]] |- |[[File:Flag of Chippubetsu, Hokkaido.svg|100px]]||[[Chippubetsu, Hokkaido|Chippubetsu]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Chitose, Hokkaido.svg|100px|border]]||[[Chitose, Hokkaidō|Chitose]]||[[Ishikari Subprefecture|Ishikari]] |- |[[File:Flag of Ebetsu, Hokkaido.svg|100px|border]]||[[Ebetsu, Hokkaidō|Ebetsu]]||[[Ishikari Subprefecture|Ishikari]] |- |[[File:Flag of Esashi, Hiyama, Hokkaido.svg|100px]]||[[Esashi, Hokkaidō (Hiyama)|Esashi]]||[[Hiyama Subprefecture|Hiyama]] |- |[[File:Flag of Fukagawa, Hokkaido.svg|100px]]||[[Fukagawa, Hokkaido|Fukagawa]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Furubira, Hokkaido.svg|100px]]||[[Furubira, Hokkaido|Furubira]]||[[Shiribeshi Subprefecture|Shiribeshi]] |- |[[File:Flag of Hakodate, Hokkaido.svg|100px]]||[[Hakodate, Hokkaidō|Hakodate]]||[[Oshima Subprefecture|Oshima]] |- |[[File:Flag of Hokuryu, Hokkaido.svg|100px]]||[[Hokuryu, Hokkaido|Hokuryu]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Horokanai, Hokkaido.svg|100px|Flag of Horokanai Hokkaido]]||[[Horokanai, Hokkaido|Horokanai]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Iwamizawa, Hokkaido.svg|100px]]||[[Iwamizawa, Hokkaidō|Iwamizawa]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Furano, Hokkaido.svg|100px|Flag of Furano Hokkaido]]||[[Kamifurano, Hokkaido|Kamifurano]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Emblem of Kamisunagawa, Hokkaido.svg|100px|Kamisunagawa Hokkaido chapter]]||[[Kamisunagawa, Hokkaido|Kamisunagawa]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Kitami, Hokkaido.svg|100px]]||[[Kitami, Hokkaidō|Kitami]]||[[Abashiri Subprefecture|Abashiri]] |- |[[File:Flag of Kuriyama, Hokkaido.svg|100px]]||[[Kuriyama, Hokkaido|Kuriyama]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Kushiro, Hokkaido.svg|100px]]||[[Kushiro, Hokkaidō|Kushiro City]]||[[Kushiro Subprefecture|Kushiro]] |- |[[File:Flag of Kutchan, Hokkaido.svg|100px]]||[[Kutchan, Hokkaidō|Kutchan]]||[[Shiribeshi Subprefecture|Shiribeshi]] |- |[[File:Flag of Makkari, Hokkaido.svg|100px]]||[[Makkari, Hokkaido|Makkari]]||[[Shiribeshi Subprefecture|Shiribeshi]] |- |[[File:Flag of Matsumae, Hokkaido.svg|100px]]||[[Matsumae, Hokkaido|Matsumae]]||[[Oshima Subprefecture|Oshima]] |- |[[File:Flag of Mikasa, Hokkaido.svg|100px]]||[[Mikasa, Hokkaido|Mikasa]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Monbetsu, Hokkaido.svg|100px|border]]||[[Monbetsu, Hokkaidō|Monbetsu]]||[[Abashiri Subprefecture|Abashiri]] |- |[[File:Flag of Muroran, Hokkaido.svg|100px|border]]||[[Muroran, Hokkaidō|Muroran]]||[[Iburi Subprefecture|Iburi]] |- |[[File:Flag of Moseushi, Hokkaido.svg|100px]]||[[Moseushi, Hokkaido|Moseushi]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Nakashibetsu, Hokkaido.svg|100px]]||[[Nakashibetsu, Hokkaidō|Nakashibetsu]]||[[Nemuro Subprefecture|Nemuro]] |- |[[File:Flag of Naie, Hokkaido.svg|100px]]||[[Naie, Hokkaido|Naie]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Nakatonbetsu.JPG|100px|]]||[[Nakatonbetsu, Hokkaidō|Nakatonbetsu]]||[[Soya Subprefecture|Soya]] |- |[[File:Flag of Nanporo, Hokkaido.svg|100px]]||[[Nanporo, Hokkaido|Nanporo]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Nayoro, Hokkaido.svg|100px]]||[[Nayoro, Hokkaidō|Nayoro]]||[[Kamikawa Subprefecture|Kamikawa]] |- |[[File:Flag of Nemuro, Hokkaido.svg|100px]]||[[Nemuro, Hokkaidō|Nemuro]]||[[Nemuro Subprefecture|Nemuro]] |- |[[File:Flag of Niseko, Hokkaido.svg|100px]]||[[Niseko, Hokkaidō|Niseko]]||[[Shiribeshi Subprefecture|Shiribeshi]] |- |[[File:Flag of Numata, Hokkaido.svg|100px]]||[[Numata, Hokkaido|Numata]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Obihiro, Hokkaido.svg|100px]]||[[Obihiro, Hokkaidō|Obihiro]]||[[Tokachi Subprefecture|Tokachi]] |- |[[File:Flag of Okushiri, Hokkaido.svg|100px|Flag of Okushiri Hokkaido]]||[[Okushiri, Hokkaidō|Okushiri]]||[[Hiyama Subprefecture|Hiyama]] |- |[[File:Flag of Otaru, Hokkaido.svg|100px]]||[[Otaru, Hokkaidō|Otaru]]||[[Shiribeshi Subprefecture|Shiribeshi]] |- |[[File:Emblem of Rebun, Hokkaido.svg|100px|Rebun Hokkaido chapter]]||[[Rebun, Hokkaidō|Rebun]]||[[Sōya Subprefecture|Sōya]] |- |[[File:Emblem of Rishiri, Hokkaido.svg|100px|Rishiri Hokkaido cahpter]]||[[Rishiri, Hokkaidō|Rishiri]]||[[Sōya Subprefecture|Sōya]] |- |[[File:Emblem of Rishirifuji, Hokkaido.svg|100px|Rishirifuji Hokkaido chapter]]||[[Rishirifuji, Hokkaidō|Rishirifuji]]||[[Sōya Subprefecture|Sōya]] |- |[[File:Flag of Rumoi, Hokkaido.svg|100px]]||[[Rumoi, Hokkaidō|Rumoi]]||[[Rumoi Subprefecture|Rumoi]] |- |[[File:Flag of Samani, Hokkaido.svg|100px|border]]||[[Samani, Hokkaido|Samani]]||[[Hidaka Subprefecture|Hidaka]] |- |[[File:Flag of Sapporo, Hokkaido.svg|100px|border]]||[[Sapporo]]||[[Ishikari Subprefecture|Ishikari]] |- |[[File:Emblem of Sarufutsu, Hokkaido.svg|100px|Sarufutsu Hokkaido chapter]]||[[Sarufutsu, Hokkaido|Sarufutsu]]||[[Soya Subprefecture|Sōya]] |- |[[File:Flag of Setana, Hokkaido.svg|100px|Flag of Setana Hokkaido]]||[[Setana, Hokkaidō|Setana]]||[[Hiyama Subprefecture|Hiyama]] |- |[[File:Flag of Shibetsu, Hokkaido.svg|100px]]||[[Shibetsu, Hokkaido|Shibetsu]]||[[Kamikawa Subprefecture|Kamikawa]] |- |[[File:Flag of Shinhidaka, Hokkaido.svg|100px|Flag of Shinhidaka Hokkaido]]||[[Shinhidaka, Hokkaidō|Shinhidaka]]||[[Hidaka Subprefecture|Hidaka]] |- |[[File:Flag of Shintotsukawa, Hokkaido.svg|100px|border]]||[[Shintotsukawa, Hokkaidō|Shintotsukawa]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Sunagawa Hokkaido.svg|100px]]||[[Sunagawa, Hokkaido|Sunagawa]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Takikawa, Hokkaido.svg|100px]]||[[Takikawa, Hokkaido|Takikawa]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Tomakomai, Hokkaido.svg|100px]]||[[Tomakomai, Hokkaidō|Tomakomai]]||[[Iburi Subprefecture|Iburi]] |- |[[File:Flag of Toyotomi, Hokkaido.svg|100px|Flag of Toyotomi Hokkaido]]||[[Toyotomi, Hokkaido|Toyotomi]]||[[Sōya Subprefecture|Sōya]] |- |[[File:Flag of Tsukigata, Hokkaido.svg|100px|Tsukigata Hokkaido chapter]]||[[Tsukigata, Hokkaido|Tsukigata]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Urakawa, Hokkaido.svg|100px]]||[[Urakawa, Hokkaidō|Urakawa]]||[[Hidaka Subprefecture|Hidaka]] |- |[[File:Flag of Uryu, Hokkaido.svg|100px]]||[[Uryu, Hokkaido|Uryu]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Emblem of Urausu, Hokkaido.svg|100px|Urausu Hokkaido chapter]]||[[Urausu, Hokkaido|Usausu]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Utashinai Hokkaido.svg|100px]]||[[Utashinai, Hokkaido|Utashinai]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Flag of Wakkanai, Hokkaido.svg|100px|border]]||[[Wakkanai, Hokkaidō|Wakkanai]]||[[Sōya Subprefecture|Sōya]] |- |[[File:Flag of Yubari, Hokkaido.svg|100px]]||[[Yūbari, Hokkaidō|Yūbari]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Yuni Town Hokkaido symbol.svg|100px|Yuni Hokkaido chapter]]||[[Yuni, Hokkaido|Yuni]]||[[Sorachi Subprefecture|Sorachi]] |- |[[File:Aomori-shiki (Alex K).svg|100px|border]]||[[Aomori, Aomori|Aomori]] |- |[[File:Flag of Goshogawara, Aomori.svg|100px]]||[[Goshogawara, Aomori|Goshogawara]] |- |[[File:Flag of Hachinohe, Aomori.svg|100px|border]]||[[Hachinohe, Aomori|Hachinohe]] |- |[[File:Flag of Hirakawa, Aomori.svg|100px|border]]||[[Hirakawa, Aomori|Hirakawa]] |- |[[File:Flag of Hirosaki, Aomori.svg|100px|border]]||[[Hirosaki, Aomori|Hirosaki]] |- |[[File:Flag of Kuroishi, Aomori.svg|100px]]||[[Kuroishi, Aomori|Kuroishi]] |- |[[File:Flag of Misawa, Aomori.svg|100px]]||[[Misawa, Aomori|Misawa]] |- |[[File:Flag of Mutsu, Aomori.svg|100px]]||[[Mutsu, Aomori|Mutsu]] |- |[[File:Flag of Towada, Aomori.svg|100px|border]]||[[Towada, Aomori|Towada]] |- |[[File:Flag of Tsugaru, Aomori.svg|100px|border]]||[[Tsugaru, Aomori|Tsugaru]] |- |[[File:Flag of Fudai, Iwate.svg|100px]]||[[Fudai, Iwate|Fudai]] |- |[[File:Flag of Hanamaki, Iwate.svg|100px|border]]||[[Hanamaki, Iwate|Hanamaki]] |- |[[File:Flag of Ichinoseki, Iwate.svg|100px|border]]||[[Ichinoseki, Iwate|Ichinoseki]] |- |[[File:Flag of Kamaishi, Iwate.svg|100px]]||[[Kamaishi, Iwate|Kamaishi]] |- |[[File:Flag of Kanegasaki, Iwate.svg|100px]]||[[Kanegasaki, Iwate|Kanegasaki]] |- |[[File:Flag of Kitakami Iwate.svg|100px|border]]||[[Kitakami, Iwate|Kitakami]] |- |[[File:Flag of Kuji Iwate.svg|100px|border]]||[[Kuji, Iwate|Kuji]] |- |[[File:Flag of Kuzumaki Iwate.svg|100px]]||[[Kuzumaki, Iwate|Kuzumaki]] |- |[[File:Flag of Miyako Iwate.svg|100px]]||[[Miyako, Iwate|Miyako]] |- |[[File:Flag of Morioka, Iwate.svg|100px]]||[[Morioka, Iwate|Morioka]] |- |[[File:Flag of Ninohe, Iwate.svg|100px|border]]||[[Ninohe, Iwate|Ninohe]] |- |[[File:Flag of Nishiwaga, Iwate.svg|100px|border]]||[[Nishiwaga, Iwate|Nishiwaga]] |- |[[File:Flag of Ofunato, Iwate.svg|100px]]||[[Ōfunato, Iwate|Ōfunato]] |- |[[File:Flag of Oshu Iwate.svg|100px|border]]||[[Ōshū, Iwate|Ōshū]] |- |[[File:Flag of Rikuzentakata, Iwate.svg|100px]]||[[Rikuzentakata, Iwate|Rikuzentakata]] |- |[[File:Flag of Tono, Iwate.svg|100px]]||[[Tōno, Iwate|Tōno]] |- |[[File:Flag of Higashimatsushima, Miyagi.svg|100px|border]]||[[Higashimatsushima, Miyagi|Higashimatsushima]] |- |[[File:Flag of Ishinomaki, Miyagi.svg|100px]]||[[Ishinomaki, Miyagi|Ishinomaki]] |- |[[File:Flag of Iwanuma, Miyagi.svg|100px]]||[[Iwanuma, Miyagi|Iwanuma]] |- |[[File:Flag of Kakuda, Miyagi.svg|100px]]||[[Kakuda, Miyagi|Kakuda]] |- |[[File:Flag of Kesennuma Miyagi.svg|100px|border]]||[[Kesennuma, Miyagi|Kesennuma]] |- |[[File:Flag of Kurihara, Miyagi.svg|100px]]||[[Kurihara, Miyagi|Kurihara]] |- |[[File:Flag of Marumori Miyagi.svg|100px]]||[[Marumori, Miyagi|Marumori]] |- |[[File:Flag of Matsushima Miyagi.JPG|100px]]||[[Matsushima, Miyagi|Matsushima]] |- |[[File:Flag of Natori Miyagi.JPG|100px]]||[[Natori, Miyagi|Natori]] |- |[[File:Flag of Ogawara, Miyagi.svg|100px]]||[[Ogawara, Miyagi|Ogawara]] |- |[[File:Flag of Onagawa, Miyagi.svg|100px]]||[[Onagawa, Miyagi|Onagawa]] |- |[[File:Flag of Osaki, Miyagi.svg|100px]]||[[Ōsaki, Miyagi|Ōsaki]] |- |[[File:Flag of Rifu Miyagi.JPG|100px|border]]||[[Rifu, Miyagi|Rifu]] |- |[[File:Flag of Sendai, Miyagi.svg|100px]]||[[Sendai]] |- |[[File:Flag of Shichigahama Miyagi.JPG|100px]]||[[Shichigahama, Miyagi|Shichigahama]] |- |[[File:Flag of Hichigajuku Miyagi.svg|100px]]||[[Shichikashuku, Miyagi|Shichikashuku]] |- |[[File:Flag of Shiogama, Miyagi.svg|100px]]||[[Shiogama, Miyagi|Shiogama]] |- |[[File:Flag of Shiroishi, Miyagi.svg|100px|border]]||[[Shiroishi, Miyagi|Shiroishi]] |- |[[File:Flag of Tagajō, Miyagi.svg|100px|border]]||[[Tagajō, Miyagi|Tagajō]] |- |[[File:Flag of Taiwa, Miyagi.svg|100px]]||[[Taiwa, Miyagi|Taiwa]] |- |[[File:Flag of Tome Miyagi.JPG|100px|border]]||[[Tome, Miyagi|Tome]] |- |[[File:Flag of Watari, Miyagi.svg|100px]]||[[Watari, Miyagi|Watari]] |- |[[File:Flag of Yamamoto, Miyagi.svg|100px]]||[[Yamamoto, Miyagi|Yamamoto]] |- |[[File:Flag of Zaō-town, Miyagi.svg|100px|border]]||[[Zao, Miyagi|Zao]] |- |[[File:Flag of Akita, Akita.svg|100px]]||[[Akita, Akita|Akita]] |- |[[File:Flag of Daisen, Akita.svg|100px|border]]||[[Daisen, Akita|Daisen]] |- |[[File:Flag of Gojome Akita.JPG|100px]]||[[Gojome, Akita|Gojome]] |- |[[File:Flag of hachirogata Akita.JPG|100px]]||[[Hachirōgata, Akita|Hachirōgata]] |- |[[File:Flag of Ikawa Akita.JPG|100px|border]]||[[Ikawa, Akita|Ikawa]] |- |[[File:Flag of Kazuno Akita.svg|100px]]||[[Kazuno, Akita|Kazuno]] |- |[[File:Flag of Misato, Akita.svg|100px]]||[[Misato, Akita|Misato]] |- |[[File:Flag of Noshiro Akita.JPG|100px|border]]||[[Noshiro, Akita|Noshiro]] |- |[[File:Flag of Odate, Akita.svg|100px]]||[[Ōdate, Akita|Ōdate]] |- |[[File:Flag of Ogata, Akita.svg|100px]]||[[Ōgata, Akita|Ōgata]] |- |[[File:Flag of Senboku, Akita.svg|100px|border]]||[[Senboku, Akita|Senboku]] |- |[[File:Flag of Ugo, Akita.svg|100px|border]]||[[Ugo, Akita|Ugo]] |- |[[File:Flag of Yokote Akita.svg|100px|border]]||[[Yokote, Akita|Yokote]] |- |[[File:Flag of Yurihonjo, Akita.svg|100px]]||[[Yurihonjō, Akita|Yurihonjō]] |- |[[File:Flag of Yuzawa, Akita.svg|100px|border]]||[[Yuzawa, Akita|Yuzawa]] |- |[[File:Flag of Funagata, Yamagata.svg|100px]]||[[Funagata, Yamagata|Funagata]] |- |[[File:Flag of Higashine Yamagata.svg|100px]]||[[Higashine, Yamagata|Higashine]] |- |[[File:Flag of Iide, Yamagata.svg|100px]]||[[Iide, Yamagata|Iide]] |- |[[File:Flag of Kaminoyama Yamagata.JPG|100px]]||[[Kaminoyama, Yamagata|Kaminoyama]] |- |[[File:Flag of Kaneyama Yamagata.svg|100px]]||[[Kaneyama, Yamagata|Kaneyama]] |- |[[File:Flag of Kawanishi Yamagata.JPG|100px]]||[[Kawanishi, Yamagata|Kawanishi]] |- |[[File:Flag of Mikawa Yamagata.JPG|100px]]||[[Mikawa, Yamagata|Mikawa]] |- |[[File:Flag of Mogami, Yamagata.svg|100px]]||[[Mogami, Yamagata|Mogami]] |- |[[File:Flag of Murayama, Yamagata.svg|100px]]||[[Murayama, Yamagata|Murayama]] |- |[[File:Flag of Nagai, Yamagata.svg|100px]]||[[Nagai, Yamagata|Nagai]] |- |[[File:Flag of Nakayama, Yamagata.svg|100px]]||[[Nakayama, Yamagata|Nakayama]] |- |[[File:Flag of Obanazawa Yamagata.svg|100px]]||[[Obanazawa, Yamagata|Obanazawa]] |- |[[File:Flag of Oguni, Yamagata.svg|100px|border]]||[[Oguni, Yamagata|Oguni]] |- |[[File:Flag of Oishida Yamagata.svg|100px]]||[[Ōishida, Yamagata|Oishida]] |- |[[File:Flag of Sagae Yamagata.JPG|100px|border]]||[[Sagae, Yamagata|Sagae]] |- |[[File:Flag of Sakata, Yamagata.svg|100px|border]]||[[Sakata, Yamagata|Sakata]] |- |[[File:Flag of Shinjō, Yamagata.svg|100px]]||[[Shinjō, Yamagata|Shinjo]] |- |[[File:Flag of Shonai, Yamagata.svg|100px|border]]||[[Shōnai, Yamagata|Shonai]] |- |[[File:Flag of Takahata Yamagata.JPG|100px]]||[[Takahata, Yamagata|Takahata]] |- |[[File:Flag of Tendo Yamagata.JPG|100px]]||[[Tendō, Yamagata|Tendo]] |- |[[File:Flag of Tsuruoka, Yamagata.svg|100px|border]]||[[Tsuruoka, Yamagata|Tsuruoka]] |- |[[File:Flag of Yamagata, Yamagata.svg|100px]]||[[Yamagata, Yamagata|Yamagata]] |- |[[File:Flag of Yamanobe, Yamagata.svg|100px]]||[[Yamanobe, Yamagata|Yamanobe]] |- |[[File:Flag of Yonezawa, Yamagata.svg|100px]]||[[Yonezawa, Yamagata|Yonezawa]] |- |[[File:Flag of Yuza Yamagata.JPG|100px]]||[[Yuza, Yamagata|Yuza]] |- |[[File:Flag of Aizumisato, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Aizumisato, Fukushima|Aizumisato]] |- |[[File:Flag of Aizuwakamatsu, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Aizuwakamatsu, Fukushima|Aizuwakamatsu]] |- |[[File:Flag of Date Fukushima.svg|100px|border]]||[[Date, Fukushima|Date]] |- |[[File:Flag of Fukushima, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Fukushima, Fukushima|Fukushima]] |- |[[File:Flag of Futaba Fukushima.JPG|100px]]||[[Futaba, Fukushima|Futaba]] |- |[[File:Flag of Hanawa, Fukushima.svg|100px]]||[[Hanawa, Fukushima|Hanawa]] |- |[[File:Flag of Hinoemata Fukushima.JPG|100px]]||[[Hinoemata, Fukushima|Hinoemata]] |- |[[File:Flag of Hirata, Fukushima.svg|100px]]||[[Hirata, Fukushima|Hirata]] |- |[[File:Flag of Hirono, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Hirono, Fukushima|Hirono]] |- |[[File:Flag of Inawashiro Fukushima.JPG|100px]]||[[Inawashiro, Fukushima|Inawashiro]] |- |[[File:Flag of Iwaki, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Iwaki, Fukushima|Iwaki]] |- |[[File:Flag of Izumisaki, Fukushima.svg|100px]]||[[Izumizaki, Fukushima|Izumizaki]] |- |[[File:Flag of Kawauchi, Fukushima.svg|100px]]||[[Kawauchi, Fukushima|Kawauchi]] |- |[[File:Flag of Kitakata Fukushima.JPG|100px|border]]||[[Kitakata, Fukushima|Kitakata]] |- |[[File:Flag of Koori, Fukushima.svg|100px]]||[[Kōri, Fukushima|Kōri]] |- |[[File:Flag of Koriyama, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Kōriyama, Fukushima|Kōriyama]] |- |[[File:Flag of Kunimi, Fukushima.svg|100px]]||[[Kunimi, Fukushima|Kunimi]] |- |[[File:Flag of Minamiaizu, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Minamiaizu, Fukushima|Minamiaizu]] |- |[[File:Flag of Minamisōma, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Minamisōma, Fukushima|Minamisoma]] |- |[[File:Flag of Mishima, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Mishima, Fukushima|Mishima]] |- |[[File:Flag of Motomiya Fukushima.JPG|100px|border]]||[[Motomiya, Fukushima (city)|Motomiya]] |- |[[File:Flag of Nakajima Fukushima.JPG|100px]]||[[Nakajima, Fukushima|Nakajima]] |- |[[File:Flag of Namie, Fukushima.svg|100px]]||[[Namie, Fukushima|Namie]] |- |[[File:Flag of Naraha, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Naraha, Fukushima|Naraha]] |- |[[File:Flag of Nihonmatsu, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Nihonmatsu, Fukushima|Nihonmatsu]] |- |[[File:Flag of Nishiaizu Fukushima.JPG|100px]]||[[Nishiaizu, Fukushima|Nishiaizu]] |- |[[File:Flag of Nishigo Fukushima.JPG|100px|border]]||[[Nishigō, Fukushima|Nishigo]] |- |[[File:Flag of Ōkuma, Fukushima.svg|100px]]||[[Ōkuma, Fukushima|Okuma]] |- |[[File:Flag of Otama, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Ōtama, Fukushima|Otama]] |- |[[File:Flag of Samegawa, Fukushima.svg|100px]]||[[Samegawa, Fukushima|Samegawa]] |- |[[File:Flag of Shimogo, Fukushima.svg|100px]]||[[Shimogō, Fukushima|Shimogo]] |- |[[File:Flag of Shinchi, Fukushima.svg|100px]]||[[Shinchi, Fukushima|Shinchi]] |- |[[File:Flag of Shirakawa, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Shirakawa, Fukushima|Shirakawa]] |- |[[File:Flag of Sōma, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Sōma, Fukushima|Sōma]] |- |[[File:Flag of Sukagawa, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Sukagawa, Fukushima|Sukagawa]] |- |[[File:Flag of Tadami, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Tadami, Fukushima|Tadami]] |- |[[File:Flag of Tamura, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Tamura, Fukushima|Tamura]] |- |[[File:Flag of Tanagura Fukushima.JPG|100px]]||[[Tanagura, Fukushima|Tanagura]] |- |[[File:Flag of Tenei, Fukushima.svg|100px|border]]||[[Ten'ei, Fukushima|Ten'ei]] |- |[[File:Flag of Tomioka, Fukushima.svg|100px]]||[[Tomioka, Fukushima|Tomioka]] |- |[[File:Flag of Yugawa, Fukushima.svg|100px]]||[[Yugawa, Fukushima|Yugawa]] |- |[[File:Flag of Akeno Ibaraki.svg|100px|border]]||[[Akeno, Ibaraki|Akeno]] |- |[[File:Flag of Bando Ibaraki.svg|100px|border]]||[[Bando, Ibaraki|Bando]] |- |[[File:Flag of Chikusei Ibaraki.svg|100px|Flag of Chikusei Ibaraki]]||[[ Ibaraki|Chikusei]] |- |[[File:Flag of Hitachi, Ibaraki.svg|100px|border]]||[[Hitachi, Ibaraki|Hitachi]] |- |[[File:Flag of Hitachinaka Ibaraki.JPG|100px|Flag of Hitachinaka Ibaraki]]||[[Hitachinaka, Ibaraki|Hitachinaka]] |- |[[File:Flag of Inashiki Ibaraki.svg|100px|border]]||[[Inashiki, Ibaraki|Inashiki]] |- |[[File:Flag of Kamisu, Ibaraki.svg|100px|Flag of Kamisu Ibaraki]]||[[Kamisu, Ibaraki|Kamisu]] |- |[[File:Flag of Kashima, Ibaraki.svg|100px|border]]||[[Kashima, Ibaraki|Kashima]] |- |[[File:Flag of Kitaibaraki, Ibaraki.svg|100px|border]]||[[Kitaibaraki, Ibaraki|Kitaibaraki]] |- |[[File:Flag of Koga Ibaraki.svg|100px|border]]||[[Koga, Ibaraki|Koga]] |- |[[File:Flag of Mito, Ibaraki.svg|100px]]||[[Mito, Ibaraki|Mito]] |- |[[File:Flag of Toride Ibaraki.JPG|100px|Flag of Toride Ibaraki]]||[[Toride, Ibaraki|Toride]] |- |[[File:Flag of Tsuchiura, Ibaraki.svg|100px]]||[[Tsuchiura, Ibaraki|Tsuchiura]] |- |[[File:Flag of Tsukuba Ibaraki.JPG|100px|Flag of Tsukuba Ibaraki]]||[[Tsukuba, Ibaraki|Tsukuba]] |- |[[File:Flag of Ashikaga, Tochigi.svg|100px]]||[[Ashikaga, Tochigi|Ashikaga]] |- |[[File:Flag of Kanuma, Tochigi.svg|100px]]||[[Kanuma, Tochigi|Kanuma]] |- |[[File:Flag of Nasushiobara, Tochigi.svg|100px|border]]||[[Nasushiobara, Tochigi|Nasushiobara]] |- |[[File:Flag of Nikko, Tochigi.svg|100px|border]]||[[Nikkō, Tochigi|Nikkō]] |- |[[File:Flag of Oyama, Tochigi.svg|100px]]||[[Oyama, Tochigi|Oyama]] |- |[[File:Flag of Utsunomiya, Tochigi.svg|100px]]||[[Utsunomiya, Tochigi|Utsunomiya]] |- |[[File:Former Flag of Annaka, Gunma.svg|100px]]||[[Annaka, Gunma|Annaka]] |- |[[File:Flag of Isesaki Gunma.JPG|100px]]||[[Isesaki, Gunma|Isesaki]] |- |[[File:Flag of Kiryu, Gunma.svg|100px]]||[[Kiryū, Gunma|Kiryū]] |- |[[File:Flag of Maebashi, Gunma.svg|100px]]||[[Maebashi, Gunma|Maebashi]] |- |[[File:Flag of Ota, Gunma.svg|100px]]||[[Ōta, Gunma|Ōta]] |- |[[File:Flag of Takasaki, Gunma.svg|100px]]||[[Takasaki, Gunma|Takasaki]] |- |[[File:Flag of Ageo, Saitama.svg|100px|border]]||[[Ageo, Saitama|Ageo]] |- |[[File:Flag of Asaka Saitama.JPG|100px|Flag of Asaka Saitama]]||[[Asaka, Saitama|Asaka]] |- |[[File:Flag of Chichibu, Saitama.svg|100px|border]]||[[Chichibu, Saitama|Chichibu]] |- |[[File:Flag of Fujimi, Saitama.svg|100px|Flag of Fujimi Saitama]]||[[Fujimi, Saitama|Fujimi]] |- |[[File:Flag of Fujimino, Saitama.svg|100px|Flag of Fujimino Saitama]]||[[Fujimino, Saitama|Fujimino]] |- |[[File:Flag of Fukaya, Saitama.svg|100px|Flag of Fukaya Saitama]]||[[Fukaya, Saitama|Fukaya]] |- |[[File:Flag of Higashimatsuyama, Saitama.svg|100px|border]]||[[Higashimatsuyama, Saitama|Higashimatsuyama]] |- |[[File:Flag of Iruma, Saitama.svg|100px|Flag of Iruma Saitama]]||[[Iruma, Saitama|Iruma]] |- |[[File:Flag of Kasukabe, Saitama.svg|100px|border]]||[[Kasukabe, Saitama|Kasukabe]] |- |[[File:Flag of Kawagoe, Saitama.svg|100px|border]]||[[Kawagoe, Saitama|Kawagoe]] |- |[[File:Flag of Kawaguchi, Saitama.svg|100px]]||[[Kawaguchi, Saitama|Kawaguchi]] |- |[[File:Flag of Kōnosu, Saitama.svg|100px]]||[[Kōnosu, Saitama|Kōnosu]] |- |[[File:Flag of Koshigaya, Saitama.svg|100px|border]]||[[Koshigaya, Saitama|Koshigaya]] |- |[[File:Flag of Kumagaya, Saitama.svg|100px|border]]||[[Kumagaya, Saitama|Kumagaya]] |- |[[File:Flag of Misato, Saitama.svg|100px|Flag of Misatocity Saitama]]||[[Misato, Saitama (city)|Misato City]] |- |[[File:Flag of Niiza, Saitama.svg|100px|Flag of Niiza Saitama]]||[[Niiza, Saitama|Niiza]] |- |[[File:Flag of Saitama, Saitama.svg|100px|border]]||[[Saitama, Saitama|Saitama]] |- |[[File:Flag of Sakado, Saitama.svg|100px|Flag of Sakado Saitama]]||[[Sakado, Saitama|Sakado]] |- |[[File:Flag of Sayama, Saitama.svg|100px|border]]||[[Sayama, Saitama|Sayama]] |- |[[File:Flag of Soka, Saitama.svg|100px|border]]||[[Sōka, Saitama|Sōka]] |- |[[File:Flag of Toda, Saitama.svg|100px|]]||[[Toda, Saitama|Toda]] |- |[[File:Flag of Tokorozawa, Saitama.svg|100px|border]]||[[Tokorozawa, Saitama|Tokorozawa]] |- |[[File:Flag of Warabi, Saitama.svg|100px|border]]||[[Warabi, Saitama|Warabi]] |- |[[File:Flag of Abiko, Chiba.svg|100px]]||[[Abiko, Chiba|Abiko]] |- |[[File:Flag of Chiba, Chiba.svg|100px]]||[[Chiba, Chiba|Chiba]] |- |[[File:Flag of Choshi, Chiba.svg|100px]]||[[Chōshi, Chiba|Chōshi]] |- |[[File:Flag of Funabashi, Chiba.svg|100px]]||[[Funabashi, Chiba|Funabashi]] |- |[[File:Flag of Ichihara, Chiba.svg|100px|Flag of Ichihara, Chiba]]||[[Ichihara, Chiba|Ichihara]] |- |[[File:Flag of Ichikawa, Chiba.svg|100px]]||[[Ichikawa, Chiba|Ichikawa]] |- |[[File:Flag of Kamagaya, Chiba.svg|100px|Flag of Kamagaya Chiba]]||[[Kamagaya, Chiba|Kamagaya]] |- |[[File:Flag of Kashiwa, Chiba.svg|100px]]||[[Kashiwa, Chiba|Kashiwa]] |- |[[File:Flag of Kimitsu, Chiba.svg|100px|Flag of Kimitsu Chiba]]||[[Kimitsu, Chiba|Kimitsu]] |- |[[File:Flag of Kisarazu, Chiba.svg|100px]]||[[Kisarazu, Chiba|Kisarazu]] |- |[[File:Flag of Matsudo, Chiba.svg|100px]]||[[Matsudo, Chiba|Matsudo]] |- |[[File:Flag of Mobara, Chiba.svg|100px|Flag of Mobara Chiba]]||[[Mobara, Chiba|Mobara]] |- |[[File:Flag of Nagara, Chiba.svg|100px]]||[[Nagara, Chiba|Nagara]] |- |[[File:Flag of Nagareyama, Chiba.svg|100px|border]]||[[Nagareyama, Chiba|Nagareyama]] |- |[[File:Flag of Narashino, Chiba.svg|100px|border]]||[[Narashino, Chiba|Narashino]] |- |[[File:Flag of Narita, Chiba.svg|100px|Narita Chiba chapter]]||[[Narita, Chiba|Narita]] |- |[[File:Flag of Noda, Chiba.svg|100px]]||[[Noda, Chiba|Noda]] |- |[[File:Flag of Sakura, Chiba.svg|100px|border]]||[[Sakura, Chiba|Sakura]] |- |[[File:Flag of Tateyama, Chiba.svg|100px|border]]||[[Tateyama, Chiba|Tateyama]] |- |[[File:Flag of Urayasu, Chiba.svg|100px]]||[[Urayasu, Chiba|Urayasu]] |- |[[File:Flag of Yachiyo, Chiba.svg|100px]]||[[Yachiyo, Chiba|Yachiyo]] |- |[[File:Flag of Adachi, Tokyo.svg|100px]]||[[Adachi, Tokyo|Adachi]] |- |[[File:Flag of Akishima, Tokyo.svg|100px]]||[[Akishima, Tokyo|Akishima]] |- |[[File:Flag of Aogashima, Tokyo.svg|100px]]||[[Aogashima, Tokyo|Aogashima]] |- |[[File:Flag of Arakawa, Tokyo.svg|100px]]||[[Arakawa, Tokyo|Arakawa]] |- |[[File:Flag of Bunkyo, Tokyo.svg|100px]]||[[Bunkyō, Tokyo|Bunkyō]] |- |[[File:Flag of Chiyoda, Tokyo.svg|100px]]||[[Chiyoda, Tokyo|Chiyoda]] |- |[[File:Flag of Chofu, Tokyo.svg|100px]]||[[Chōfu, Tokyo|Chōfu]] |- |[[File:Flag of Chuo, Tokyo.svg|100px]]||[[Chūō, Tokyo|Chūō]] |- |[[File:Flag of Edogawa, Tokyo.svg|100px]]||[[Edogawa, Tokyo|Edogawa]] |- |[[File:Flag of Fuchu, Tokyo.svg|100px]]||[[Fuchū, Tokyo|Fuchū]] |- |[[File:Flag of Hachijo, Tokyo.svg|100px]]||[[Hachijō, Tokyo|Hachijō]] |- |[[File:Flag of Hachioji, Tokyo.svg|100px]]||[[Hachiōji, Tokyo|Hachiōji]] |- |[[File:Flag of Higashikurume, Tokyo.svg|100px]]||[[Higashikurume, Tokyo|Higashikurume]] |- |[[File:Flag of Higashimurayama, Tokyo.svg|100px|Flag of Higashimurayama Tokyo]]||[[Higashimurayama, Tokyo|Higashimurayama]] |- |[[File:Flag of Higashiyamato Tokyo.svg|100px]]||[[Higashiyamato, Tokyo|Higashiyamato]] |- |[[File:Flag of Hino, Tokyo.svg|100px]]||[[Hino, Tokyo|Hino]] |- |[[File:Flag of Itabashi, Tokyo.svg|100px]]||[[Itabashi, Tokyo|Itabashi]] |- |[[File:Jp-13-ka.svg|100px]]||[[Katsushika, Tokyo|Katsushika]] |- |[[File:Flag of Kita, Tokyo.svg|100px|border]]||[[Kita, Tokyo|Kita]] |- |[[File:Flag of Kodaira, Tokyo.svg|100px|border]]||[[Kodaira, Tokyo|Kodaira]] |- |[[File:Flag of Koganei, Tokyo.svg|100px|border]]||[[Koganei, Tokyo|Koganei]] |- |[[File:Flag of Kokubunji, Tokyo.svg|100px|border]]||[[Kokubunji, Tokyo|Kokubunji]] |- |[[File:Flag of Koto, Tokyo.svg|101px]]||[[Kōtō, Tokyo|Kōtō]] |- |[[File:Flag of Kozushima, Tokyo.svg|100px|Flag of Kozushima Tokyo]]||[[Kōzushima, Tokyo|Kōzushima]] |- |[[File:Flag of Machida, Tokyo.svg|100px]]||[[Machida, Tokyo|Machida]] |- |[[File:Flag of Meguro, Tokyo.svg|100px]]||[[Meguro, Tokyo|Meguro]] |- |[[File:Flag of Mikurajima, Tokyo.svg|100px|Flag of Mikurajima Tokyo]]||[[Mikurajima, Tokyo|Mikurajima]] |- |[[File:Flag of Minato, Tokyo.svg|100px]]||[[Minato, Tokyo|Minato]] |- |[[File:Flag of Mitaka, Tokyo.svg|100px]]||[[Mitaka, Tokyo|Mitaka]] |- |[[File:Flag of Miyake, Tokyo.svg|100px|Flag of Miyake Tokyo]]||[[Miyake, Tokyo|Miyake]] |- |[[File:Flag of Musashino, Tokyo.svg|100px]]||[[Musashino, Tokyo|Musashino]] |- |[[File:Flag of Nakano, Tokyo.svg|100px]]||[[Nakano, Tokyo|Nakano]] |- |[[File:Flag of Nerima, Tokyo.svg|100px]]||[[Nerima, Tokyo|Nerima]] |- |[[File:Flag of Niijima, Tokyo.svg|100px|Flag of Niijima Tokyo]]||[[Niijima, Tokyo|Niijima]] |- |[[File:Flag of Nishitokyo, Tokyo.svg|100px|border]]||[[Nishitōkyō, Tokyo|Nishitōkyō]] |- |[[File:Flag of Ogasawara, Tokyo.svg|100px|border]]||[[Ogasawara, Tokyo|Ogasawara]] |- |[[File:Flag of Okutama, Tokyo.svg|100px]]||[[Okutama, Tokyo|Okutama]] |- |[[File:Flag of Ome, Tokyo.svg|100px]]||[[Ōme, Tokyo|Ōme]] |- |[[File:Flag of Oshima, Tokyo.svg|100px]]||[[Izu Ōshima|Ōshima]] |- |[[File:Flag of Ota, Tokyo.svg|100px|border]]||[[Ōta, Tokyo|Ōta]] |- |[[File:Flag of Setagaya, Tokyo.svg|100px]]||[[Setagaya, Tokyo|Setagaya]] |- |[[File:Flag of Shibuya, Tokyo.svg|100px]]||[[Shibuya, Tokyo|Shibuya]] |- |[[File:Flag of Shinagawa, Tokyo.svg|100px]]||[[Shinagawa, Tokyo|Shinagawa]] |- |[[File:Flag of Shinjuku, Tokyo.svg|100px]]||[[Shinjuku, Tokyo|Shinjuku]] |- |[[File:Flag of Suginami, Tokyo.svg|100px]]||[[Suginami, Tokyo|Suginami]] |- |[[File:Flag of Sumida, Tokyo.svg|100px]]||[[Sumida, Tokyo|Sumida]] |- |[[File:Flag of Tachikawa, Tokyo.svg|100px]]||[[Tachikawa, Tokyo|Tachikawa]] |- |[[File:Flag of Taito, Tokyo.svg|100px]]||[[Taitō, Tokyo|Taitō]] |- |[[File:Flag of Tama, Tokyo.svg|100px]]||[[Tama, Tokyo|Tama]] |- |[[File:Flag of Toshima Village, Tokyo.svg|100px|Flag of Toshima, Tokyo]]||[[Toshima Island|Toshima Village]] |- |[[File:Flag of Toshima, Tokyo.svg|100px]]||[[Toshima, Tokyo|Toshima Ward]] |- |[[File:Flag of Atsugi, Kanagawa.svg|100px|border]]||[[Atsugi, Kanagawa|Atsugi]] |- |[[File:Flag of Chigasaki, Kanagawa.svg|100px|border]]||[[Chigasaki, Kanagawa|Chigasaki]] |- |[[File:Flag of Ebina, Kanagawa.svg|100px]]||[[Ebina, Kanagawa|Ebina]] |- |[[File:Flag of Fujisawa, Kanagawa.svg|100px|border]]||[[Fujisawa, Kanagawa|Fujisawa]] |- |[[File:Flag of Hadano, Kanagawa.svg|100px|border]]||[[Hadano, Kanagawa|Hadano]] |- |[[File:Flag of Hakone, Kanagawa.svg|100px|border]]||[[Hakone, Kanagawa|Hakone]] |- |[[File:Flag of Hiratsuka, Kanagawa.svg|100px]]||[[Hiratsuka, Kanagawa|Hiratsuka]] |- |[[File:Flag of Isehara, Kanagawa.svg|100px|border]]||[[Isehara, Kanagawa|Isehara]] |- |[[File:Flag of Kamakura, Kanagawa.svg|100px|border]]||[[Kamakura, Kanagawa|Kamakura]] |- |[[File:Flag of Kawasaki.svg|100px|border]]||[[Kawasaki, Kanagawa|Kawasaki]] |- |[[File:Flag of Odawara, Kanagawa.svg|100px]]||[[Odawara, Kanagawa|Odawara]] |- |[[File:Flag of Sagamihara, Kanagawa.svg|100px|border]]||[[Sagamihara, Kanagawa|Sagamihara]] |- |[[File:Flag of Yamato, Kanagawa.svg|100px|border]]||[[Yamato, Kanagawa|Yamato]] |- |[[File:Flag of Yokohama, Kanagawa.svg|100px|border]]||[[Yokohama]] |- |[[File:Flag of Yokosuka, Kanagawa.svg|100px|border]]||[[Yokosuka, Kanagawa|Yokosuka]] |- |[[File:Flag of Zama, Kanagawa.svg|100px|border]]||[[Zama, Kanagawa|Zama]] |- |[[File:Flag of Itoigawa, Niigata.svg|100px]]||[[Itoigawa, Niigata|Itoigawa]] |- |[[File:Flag of Joetsu, Niigata.svg|100px]]||[[Jōetsu, Niigata|Jōetsu]] |- |[[File:Flag of Kashiwazaki, Niigata.svg|100px]]||[[Kashiwazaki, Niigata|Kashiwazaki]] |- |[[File:Flag of Murakami Niigata.svg|100px|Flag of Miurakami Niigata]]||[[Murakami, Niigata|Murakami]] |- |[[File:Flag of Nagaoka, Niigata.svg|100px]]||[[Nagaoka, Niigata|Nagaoka]] |- |[[File:Flag of Niigata, Niigata.svg|100px]]||[[Niigata, Niigata|Niigata]] |- |[[File:Flag of Sado, Niigata.svg|100px|border]]||[[Sado, Niigata|Sado]] |- |[[File:Flag of Sanjo, Niigata.svg|100px]]||[[Sanjō, Niigata|Sanjō]] |- |[[File:Flag of Shibata, Niigata.svg|100px|border]]||[[Shibata, Niigata|Shibata]] |- |[[File:Flag of Tsubame, Niigata.svg|100px|border]]||[[Tsubame, Niigata|Tsubame]] |- |[[File:Flag of Imizu, Toyama.svg|100px|Flag of Imizu Toyama]]||[[Imizu, Toyama|Imizu]] |- |[[File:Flag of Kurobe, Toyama.svg|100px|border]]||[[Kurobe, Toyama|Kurobe]] |- |[[File:Flag of Takaoka, Toyama.svg|100px|border]]||[[Takaoka, Toyama|Takaoka]] |- |[[File:Flag of Toyama, Toyama.svg|100px]]||[[Toyama, Toyama|Toyama]] |- |[[File:Flag of Hakusan, Ishikawa.svg|100px]]||[[Hakusan, Ishikawa|Hakusan]] |- |[[File:Flag of Kanazawa, Ishikawa.svg|100px]]||[[Kanazawa, Ishikawa|Kanazawa]] |- |[[File:Flag of Komatsu, Ishikawa.svg|100px]]||[[Komatsu, Ishikawa|Komatsu]] |- |[[File:Flag of Suzu, Ishikawa.svg|100px|border]]||[[Suzu, Ishikawa|Suzu]] |- |[[File:Flag of Wajima, Ishikawa.svg|100px|border]]||[[Wajima, Ishikawa|Wajima]] |- |[[File:Flag of Fukui, Fukui.svg|100px|border]]||[[Fukui, Fukui|Fukui]] |- |[[File:Flag of Obama, Fukui.svg|100px|border]]||[[Obama, Fukui|Obama]] |- |[[File:Emblem of Sakai, Fukui.svg|100px|Sakai Fukui chapter]]||[[Sakai, Fukui|Sakai]] |- |[[File:Flag of Tsuruga, Fukui.svg|100px]]||[[Tsuruga, Fukui|Tsuruga]] |- |[[File:Flag of Fujiyoshida, Yamanashi.svg|100px]]||[[Fujiyoshida, Yamanashi|Fujiyoshida]] |- |[[File:Flag of Kofu, Yamanashi.svg|100px|border]]||[[Kōfu, Yamanashi|Kōfu]] |- |[[File:Flag of Otsuki, Yamanashi.svg|100px|border]]||[[Ōtsuki, Yamanashi|Ōtsuki]] |- |[[File:Flag of Azumino, Nagano.svg|100px|Flag of Azumino Nagano]]||[[Azumino, Nagano|Azumino]] |- |[[File:Flag of Iida, Nagano.svg|100px]]||[[Iida, Nagano|Iida]] |- |[[File:Flag of Iiyama, Nagano.svg|100px]]||[[Iiyama, Nagano|Iiyama]] |- |[[File:Flag of Ina Nagano.JPG|100px|Flag of Ina Nagano]]||[[Ina, Nagano|Ina]] |- |[[File:Flag of Karuizawa, Nagano.svg|100px]]||[[Karuizawa, Nagano|Karuizawa]] |- |[[File:Flag of Komagane, Nagano.svg|100px]]||[[Komagane, Nagano|Komagane]] |- |[[File:Flag of Matsumoto, Nagano.svg|100px]]||[[Matsumoto, Nagano|Matsumoto]] |- |[[File:Flag of Nagano, Nagano.svg|100px|border]]||[[Nagano, Nagano|Nagano]] |- |[[File:Flag of Omachi, Nagano.svg|100px]]||[[Ōmachi, Nagano|Ōmachi]] |- |[[File:Flag of Saku, Nagano.svg|100px|border]]||[[Saku, Nagano|Saku]] |- |[[File:Flag of Suwa, Nagano.svg|100px]]||[[Suwa, Nagano|Suwa]] |- |[[File:Flag of Ena, Gifu.JPG|100px]]||[[Ena, Gifu|Ena]] |- |[[File:Flag of Gero, Gifu.svg|100px]]||[[Gero, Gifu|Gero]] |- |[[File:Flag of Gifu, Gifu.svg|100px|border]]||[[Gifu, Gifu|Gifu]] |- |[[File:Flag of Gujo Gifu.JPG|100px]]||[[Gujō, Gifu|Gujo]] |- |[[File:Flag of Hashima, Gifu.svg|100px]]||[[Hashima, Gifu|Hashima]] |- |[[File:Flag of Hida, Gifu.svg|100px|border]]||[[Hida, Gifu|Hida]] |- |[[File:Flag of Kakamigahara Gifu.svg|100px]]||[[Kakamigahara, Gifu|Kakamigahara]] |- |[[File:Flag of Kani, Gifu.svg|100px]]||[[Kani, Gifu|Kani]] |- |[[File:Flag of Mino, Gifu.jpg|100px]]||[[Mino, Gifu|Mino]] |- |[[File:Flag of Minokamo Gifu.JPG|100px]]||[[Minokamo, Gifu|Minokamo]] |- |[[File:Flag of Mizuho Gifu.JPG|100px]]||[[Mizuho, Gifu|Mizuho]] |- |[[File:Flag of Mizunami, Gifu.JPG|100px]]||[[Mizunami, Gifu|Mizunami]] |- |[[File:Flag of Nakatsugawa, Gifu.svg|100px|border]]||[[Nakatsugawa, Gifu|Nakatsugawa]] |- |[[File:Flag of Ogaki, Gifu.svg|100px]]||[[Ōgaki, Gifu|Ōgaki]] |- |[[File:Flag of Seki Gifu.JPG|100px]]||[[Seki, Gifu|Seki]] |- |[[File:Flag of Tajimi, Gifu.svg|100px]]||[[Tajimi, Gifu|Tajimi]] |- |[[File:Flag of Takayama, Gifu.svg|100px|border]]||[[Takayama, Gifu|Takayama]] |- |[[File:Flag of Toki, Gifu.svg|100px|border]]||[[Toki, Gifu|Toki]] |- |[[File:Flag of Yoro, Gifu.svg|100px]]||[[Yoro, Gifu|Yoro]] |- |[[File:Flag of Yamagata Gifu.JPG|100px]]||[[Yamagata, Gifu|Yamagata]] |- |[[File:Flag of Atami, Shizuoka.svg|100px]]||[[Atami, Shizuoka|Atami]] |- |[[File:Flag of Fuji, Shizuoka.svg|100px|border]]||[[Fuji, Shizuoka|Fuji]] |- |[[File:Flag of Fujieda, Shizuoka.svg|100px|border]]||[[Fujieda, Shizuoka|Fujieda]] |- |[[File:Flag of Fujinomiya, Shizuoka.svg|100px]]||[[Fujinomiya, Shizuoka|Fujinomiya]] |- |[[File:Flag of Gotenba, Shizuoka.svg|100px|border]]||[[Gotenba, Shizuoka|Gotenba]] |- |[[File:Flag of Hamamatsu, Shizuoka.svg|100px|border]]||[[Hamamatsu, Shizuoka|Hamamatsu]] |- |[[File:Flag of Ito, Shizuoka.svg|100px]]||[[Itō, Shizuoka|Itō]] |- |[[File:Iwata Shizuoka chapter.JPG|100px|Iwata Shizuoka chapter]]||[[Iwata, Shizuoka|Iwata]] |- |[[File:Emblem of Kakegawa, Shizuoka.svg|100px|Kakegawa Shizuoka chapter]]||[[Kakegawa, Shizuoka|Kakegawa]] |- |[[File:Flag of Mishima, Shizuoka.svg|100px]]||[[Mishima, Shizuoka|Mishima]] |- |[[File:Flag of Numazu, Shizuoka.svg|100px]]||[[Numazu, Shizuoka|Numazu]] |- |[[File:Flag of Shimada Shizuoka.JPG|100px|Flag of Shimada Shizuoka]]||[[Shimada, Shizuoka|Shimada]] |- |[[File:Flag of Shimoda, Shizuoka.svg|100px]]||[[Shimoda, Shizuoka|Shimoda]] |- |[[File:Flag of Shizuoka, Shizuoka.svg|100px|Flag of Shizuoka, Shizuoka]]||[[Shizuoka, Shizuoka|Shizuoka]] |- |[[File:Flag of Yaizu, Shizuoka.svg|100px|border]]||[[Yaizu, Shizuoka|Yaizu]] |- |[[File:Flag of Anjo, Aichi.svg|100px|border]]||[[Anjō, Aichi|Anjō]] |- |[[File:Flag of Gamagori, Aichi.svg|100px]]||[[Gamagōri, Aichi|Gamagōri]] |- |[[File:Flag of Handa, Aichi.svg|100px|border]]||[[Handa, Aichi|Handa]] |- |[[File:Flag of Ichinomiya, Aichi.svg|100px|border]]||[[Ichinomiya, Aichi|Ichinomiya]] |- |[[File:Flag of Inazawa, Aichi.svg|100px|border]]||[[Inazawa, Aichi|Inazawa]] |- |[[File:Flag of Inuyama, Aichi.svg|100px|border]]||[[Inuyama, Aichi|Inuyama]] |- |[[File:Flag of Kariya, Aichi.svg|100px|border]]||[[Kariya, Aichi|Kariya]] |- |[[File:Flag of Kasugai, Aichi.svg|100px|border]]||[[Kasugai, Aichi|Kasugai]] |- |[[File:Flag of Komaki, Aichi.svg|100px|border]]||[[Komaki, Aichi|Komaki]] |- |[[File:Flag of Konan, Aichi.svg|100px|border]]||[[Kōnan, Aichi|Kōnan]] |- |[[File:Flag of Nagoya.svg|100px|border]]||[[Nagoya]] |- |[[File:Flag of Nishio, Aichi.svg|100px|border|Flag of Nishio, Aichi]]||[[Nishio, Aichi|Nishio]] |- |[[File:Flag of Okazaki, Aichi.svg|100px|border|Flag of Okazaki, Aichi]]||[[Okazaki, Aichi|Okazaki]] |- |[[File:Flag of Seto, Aichi.svg|100px]]||[[Seto, Aichi|Seto]] |- |[[File:Flag of Tokai, Ibaraki.svg|100px|Flag of Tokai Ibaraki]]||[[Tōkai, Aichi|Tōkai]] |- |[[File:Flag of Toyohashi, Aichi.svg|100px|border]]||[[Toyohashi, Aichi|Toyohashi]] |- |[[File:Flag of Toyokawa, Aichi.svg|100px|border]]||[[Toyokawa, Aichi|Toyokawa]] |- |[[File:Flag of Toyota, Aichi.svg|100px|border]]||[[Toyota, Aichi|Toyota]] |- |[[File:Flag of Iga Mie.JPG|100px|Flag of Iga Mie]]||[[Iga,Mie|Iga]] |- |[[File:Flag of Ise, Mie.svg|100px|border]]||[[Ise, Mie|Ise]] |- |[[File:Flag of Kumano, Mie.svg|100px|border|Flag of Kumano, Mie]]||[[Kumano, Mie|Kumano]] |- |[[File:Flag of Kuwana, Mie.svg|100px]]||[[Kuwana, Mie|Kuwana]] |- |[[File:Flag of Matsusaka, Mie.svg|100px]]||[[Matsusaka, Mie|Matsusaka]] |- |[[File:Flag of Nabari, Mie.svg|100px]]||[[Nabari, Mie|Nabari]] |- |[[File:Flag of Owase, Mie.svg|100px|border]]||[[Owase, Mie|Owase]] |- |[[File:Flag of Shima, Mie.svg|100px|border]]||[[Shima, Mie|Shima]] |- |[[File:Flag of Suzuka, Mie.svg|100px]]||[[Suzuka, Mie|Suzuka]] |- |[[File:Flag of Tsu, Mie.svg|100px|border]]||[[Tsu, Mie|Tsu]] |- |[[File:Flag of Yokkaichi, Mie.svg|100px|border]]||[[Yokkaichi, Mie|Yokkaichi]] |- |[[File:Flag of Aimi Tottori.JPG|100px]]||[[Aimi, Tottori|Aimi]] |- |[[File:Flag of Akasaki Tottori.JPG|100px]]||[[Akasaki, Tottori|Akasaki]] |- |[[File:Flag of Chizu Tottori.svg|100px]]||[[Chizu, Tottori|Chizu]] |- |[[File:Flag of Daiei Tottori.JPG|100px]]||[[Daiei, Tottori|Daiei]] |- |[[File:Flag of Daisen Tottori.JPG|100px]]||[[Daisen, Tottori|Daisen]] |- |[[File:Flag of Funaoka Tottori.JPG|100px]]||[[Funaoka, Tottori|Funaoka]] |- |[[File:Flag of Hatto Tottori.JPG|100px]]||[[Hatto, Tottori|Hatto]] |- |[[File:Flag of Hiezu Tottori.svg|100px|border]]||[[Hiezu, Tottori|Hiezu]] |- |[[File:Flag of Hino Tottori.JPG|100px]]||[[Hino, Tottori|Hino]] |- |[[File:Flag of Hōjō, Tottori (1959–2005).svg|100px]]||[[Hōjō, Tottori|Hōjō]] |- |[[File:Flag of Hokuei Tottori.JPG|100px]]||[[Hokuei, Tottori|Hokuei]] |- |[[File:Flag of Hoki Tottori.JPG|100px]]||[[Hōki, Tottori|Hōki]] |- |[[File:Flag of Iwami Tottori.JPG|100px]]||[[Iwami, Tottori|Iwami]] |- |[[File:Flag of Kishimoto Tottori.JPG|100px]]||[[Kishimoto, Tottori|Kishimoto]] |- |[[File:Flag of Kofu Tottori.JPG|100px]]||[[Kofu, Tottori|Kofu]] |- |[[File:Flag of Koge Tottori.JPG|100px]]||[[Koge, Tottori|Koge]] |- |[[File:Flag of Kotoura Tottori.JPG|100px]]||[[Kotoura, Tottori|Kotoura]] |- |[[File:Flag of Kurayoshi, Tottori.svg|100px|border]]||[[Kurayoshi, Tottori|Kurayoshi]] |- |[[File:Flag of Nakayama Tottori.JPG|100px]]||[[Nakayama, Tottori|Nakayama]] |- |[[File:Flag of Misasa Tottori.JPG|100px]]||[[Misasa, Tottori|Misasa]] |- |[[File:Flag of Mizoguchi Tottori.JPG|100px]]||[[Mizokuchi, Tottori|Mizokuchi]] |- |[[File:Flag of Nichinan Tottori.JPG|100px]]||[[Nichinan, Tottori|Nichinan]] |- |[[File:Flag of Nanbu Tottori.JPG|100px]]||[[Nanbu, Tottori|Nanbu]] |- |[[File:Flag of Nawa Tottori.JPG|100px]]||[[Nawa, Tottori|Nawa]] |- |[[File:Flag of Sakaiminato, Tottori.svg|100px|border]]||[[Sakaiminato, Tottori|Sakaiminato]] |- |[[File:Flag of Tohaku Tottori.JPG|100px]]||[[Tohaku, Tottori|Tohaku]] |- |[[File:Flag of Tottori, Tottori.svg|100px]]||[[Tottori, Tottori|Tottori]] |- |[[File:Flag of Wakasa Tottori.JPG|100px]]||[[Wakasa, Tottori|Wakasa]] |- |[[File:Flag of Yazu Tottori.JPG|100px]]||[[Yazu, Tottori|Yazu]] |- |[[File:Flag of Yodoe Tottori.JPG|100px]]||[[Yodoe, Tottori|Yodoe]] |- |[[File:Flag of Yonago, Tottori.svg|100px|border]]||[[Yonago, Tottori|Yonago]] |- |[[File:Flag of Ama shimane.JPG|100px|border]]||[[Ama, Shimane|Ama]] |- |[[File:Flag of Gotsu Shimane.JPG|100px]]||[[Gōtsu, Shimane|Gotsu]] |- |[[File:Flag of Hamada, Shimane.svg|100px|border]]||[[Hamada, Shimane|Hamada]] |- |[[File:Flag of Izumo, Shimane.svg|100px|border]]||[[Izumo, Shimane|Izumo]] |- |[[File:Flag of Masuda, Shimane.svg|100px|border]]||[[Masuda, Shimane|Masuda]] |- |[[File:Flag of Matsue, Shimane.svg|100px|border]]||[[Matsue, Shimane|Matsue]] |- |[[File:Flag of Okinoshima, Shimane.svg|100px|border]]||[[Okinoshima, Shimane|Okinoshima]] |- |[[File:Flag of Okuizumo, Shimane.svg|100px|border]]||[[Okuizumo, Shimane|Okuizumo]] |- |[[File:Flag of Tsuwano, Shimane.svg|100px|border]]||[[Tsuwano, Shimane|Tsuwano]] |- |[[File:Flag of Unnan, Shimane.svg|100px|border]]||[[Unnan, Shimane|Unnan]] |- |[[File:Flag of Yasugi Shimane.JPG|100px|border]]||[[Yasugi, Shimane|Yasugi]] |- |[[File:Flag of Akaiwa, Okayama.svg|100px|border]]||[[Akaiwa, Okayama|Akaiwa]] |- |[[File:Flag of Asakuchi Okayama.JPG|100px|border]]||[[Asakuchi, Okayama|Asakuchi]] |- |[[File:Flag of Bicchu Okayama.svg|100px]]||[[Bicchu, Okayama|Bicchu]] |- |[[File:Flag of Bizen Okayama.JPG|100px|border]]||[[Bizen, Okayama|Bizen]] |- |[[File:Flag of Funaho Okayama.JPG|100px|border]]||[[Funao, Okayama|Funao]] |- |[[File:Flag of Hayashima Okayama.svg|100px]]||[[Hayashima, Okayama|Hayashima]] |- |[[File:Flag of Ibara, Okayama.JPG|100px]]||[[Ibara, Okayama|Ibara]] |- |[[File:Flag of Kaganino Okayama.JPG|100px]]||[[Kagamino, Okayama|Kagamino]] |- |[[File:Flag of Kamogawa Okayama.JPG|100px]]||[[Kamogawa, Okayama|Kamogawa]] |- |[[File:Flag of Kasaoka, Okayama.svg|100px]]||[[Kasaoka, Okayama|Kasaoka]] |- |[[File:Flag of Kawakami Okayama.JPG|100px]]||[[Kawakami, Okayama|Kawakami]] |- |[[File:Flag of Kayo Okayama.JPG|100px]]||[[Kayō, Okayama|Kayo]] |- |[[File:Flag of Kibichuo Okayama.JPG|100px|border]]||[[Kibichuo, Okayama|Kibichuo]] |- |[[File:Flag of Kumenan Okyama.JPG|100px]]||[[Kumenan, Okayama|Kumenan]] |- |[[File:Flag of Kurashiki, Okayama.svg|100px|border]]||[[Kurashiki, Okayama|Kurashiki]] |- |[[File:Flag of Okayama, Okayama.svg|100px]]||[[Okayama, Okayama|Okayama]] |- |[[File:Flag of Makibi Okayama.JPG|100px]]||[[Mabi, Okayama|Mabi]] |- |[[File:Flag of Mimasaka Okayama.JPG|100px|border]]||[[Mimasaka, Okayama|Mimasaka]] |- |[[File:Flag of Nariwa Okayama.svg|100px]]||[[Nariwa, Okayama|Nariwa]] |- |[[File:Flag of Niimi Okayama.JPG|100px|border]]||[[Niimi, Okayama|Niimi]] |- |[[File:Flag of Nishiawakura Okayama.JPG|100px]]||[[Nishiawakura, Okayama|Nishiawakura]] |- |[[File:Flag of Setouchi Okayama.JPG|100px|border]]||[[Setouchi, Okayama|Setouchi]] |- |[[File:Flag of Shinjo Okayama.JPG|100px]]||[[Shinjo, Okayama|Shinjo]] |- |[[File:Flag of Soja Okayama.JPG|100px]]||[[Soja, Okayama|Soja]] |- |[[File:Flag of Takahashi Okayama.JPG|100px]]||[[Takahashi, Okayama|Takahashi]] |- |[[File:Flag of Tamano Okayama.JPG|100px|border]]||[[Tamano, Okayama|Tamano]] |- |[[File:Flag of Tsuyama, Okayama.svg|100px]]||[[Tsuyama, Okayama|Tsuyama]] |- |[[File:Flag of Wake Okayama.svg|100px|border]]||[[Wake, Okayama|Wake]] |- |[[File:Flag of Ukan Okayama.JPG|100px]]||[[Ukan, Okayama|Ukan]] |- |[[File:Flag of Akiōta, Hiroshima.svg|100px|border]]||[[Akiōta, Hiroshima|Aki-Ota]] |- |[[File:Flag of Akitakata, Hiroshima.svg|100px|border]]||[[Akitakata, Hiroshima|Akitakata]] |- |[[File:Flag of Daiwa Hiroshima.svg|100px]]||[[Daiwa, Hiroshima|Daiwa]] |- |[[File:Flag of Etajima Hiroshima.JPG|100px|border]]||[[Etajima, Hiroshima|Etajima]] |- |[[File:Flag of Fuchu city, Hiroshima.svg|100px|border]]||[[Fuchū, Hiroshima|Fuchu]] |- |[[File:Flag of Fukuyama, Hiroshima.svg|100px]]||[[Fukuyama, Hiroshima|Fukuyama]] |- |[[File:Flag of Hatsukaichi.svg|100px]]||[[Hatsukaichi, Hiroshima|Hatsukaichi]] |- |[[File:Flag of Higashihiroshima, Hiroshima.svg|100px|Flag of Higashihiroshima, Hiroshima]]||[[Higashihiroshima, Hiroshima|Higashihiroshima]] |- |[[File:Flag of Hiroshima City.svg|100px]]||[[Hiroshima]] |- |[[File:Flag of Hongō, Hiroshima.svg|100px]]||[[Hongō, Hiroshima|Hongo]] |- |[[File:Flag of Innoshima Hiroshima.svg|100px]]||[[Innoshima, Hiroshima|Innoshima]] |- |[[File:Flag of Jinsekigogen Hiroshima.JPG|100px]]||[[Jinsekikōgen, Hiroshima|Jinsekikogen]] |- |[[File:Flag of Kaita Hiroshima.JPG|100px]]||[[Kaita, Hiroshima|Kaita]] |- |[[File:Flag of Kannabe Hiroshima.JPG|100px]]||[[Kannabe, Hiroshima|Kannabe]] |- |[[File:Flag of Kitashiroshima, Hiroshima.svg|100px]]||[[Kitahiroshima, Hiroshima|Kitahiroshima]] |- |[[File:Flag of Kui, Hiroshima.svg|100px]]||[[Kui, Hiroshima|Kui]] |- |[[File:Flag of Kumano Hiroshima.JPG|100px|border]]||[[Kumano, Hiroshima|Kumano]] |- |[[File:Flag of Kure, Hiroshima.svg|100px]]||[[Kure, Hiroshima|Kure]] |- |[[File:Flag of Mihara, Hiroshima.svg|100px|border]]||[[Mihara, Hiroshima|Mihara]] |- |[[File:Flag of Mitsugi Hiroshima.JPG|100px]]||[[Mitsugi, Hiroshima|Mitsugi]] |- |[[File:Flag of Miyoshi, Hiroshima.svg|100px]]||[[Miyoshi, Hiroshima|Miyoshi]] |- |[[File:Flag of Mukaijima Hiroshima.JPG|100px|border]]||[[Mukaishima, Hiroshima|Mukaishima]] |- |[[File:Flag of Onomichi, Hiroshima.svg|100px|border]]||[[Onomichi, Hiroshima|Onomichi]] |- |[[File:Flag of Osakikamishima Hiroshima.JPG|100px|border]]||[[Ōsakikamijima, Hiroshima|Osakikamijima]] |- |[[File:Flag of Otake, Hiroshima.svg|100px]]||[[Ōtake, Hiroshima|Otake]] |- |[[File:Flag of Takehara Hiroshima.JPG|100px|border]]||[[Takehara, Hiroshima|Takehara]] |- |[[File:Flag of Saka, Hiroshima.svg|100px]]||[[Saka, Hiroshima|Saka]] |- |[[File:Flag of Sera Hiroshima.JPG|100px|border]]||[[Sera, Hiroshima|Sera]] |- |[[File:Flag of Shōbara, Hiroshima.svg|100px|border]]||[[Shōbara, Hiroshima|Shobara]] |- |[[File:Flag of Yuki Hiroshima.JPG|100px]]||[[Yuki, Hiroshima (Saeki)|Yuki]] |- |[[File:Flag of Hagi, Yamaguchi.svg|100px|border]]||[[Hagi, Yamaguchi|Hagi]] |- |[[File:Flag of Hofu, Yamaguchi.svg|100px|border]]||[[Hōfu, Yamaguchi|Hōfu]] |- |[[File:Flag of Iwakuni, Yamaguchi.svg|100px]]||[[Iwakuni, Yamaguchi|Iwakuni]] |- |[[File:Flag of Shimonoseki, Yamaguchi.svg|100px|border]]||[[Shimonoseki, Yamaguchi|Shimonoseki]] |- |[[File:Flag of Shunan, Yamaguchi.svg|100px|border]]||[[Shūnan, Yamaguchi|Shūnan]] |- |||[[Suōōshima, Yamaguchi|Suōōshima]] |- |[[File:Flag of Ube, Yamaguchi.svg|100px|border]]||[[Ube, Yamaguchi|Ube]] |- |[[File:Flag of Yamaguchi, Yamaguchi.svg|100px|border]]||[[Yamaguchi, Yamaguchi|Yamaguchi]] |- |[[File:Flag of Anan, Tokushima.svg|100px]]||[[Anan, Tokushima|Anan]] |- |[[File:Flag of Naruto, Tokushima.svg|100px]]||[[Naruto, Tokushima|Naruto]] |- |[[File:Flag of Tokushima, Tokushima.svg|100px]]||[[Tokushima, Tokushima|Tokushima]] |- |[[File:Flag of Marugame, Kagawa.svg|100px|border]]||[[Marugame, Kagawa|Marugame]] |- |[[File:Flag of Sakaide, Kagawa.svg|100px]]||[[Sakaide, Kagawa|Sakaide]] |- |[[File:Shodoshima Kagawa chapter.JPG|100px|Shodoshima Kagawa chapter]]||[[Shōdoshima, Kagawa|Shōdoshima]] |- |[[File:Flag of Takamatsu, Kagawa.svg|100px]]||[[Takamatsu, Kagawa|Takamatsu]] |- |[[File:Flag of Tonosho, Kagawa.svg|100px|Flag of Tonosho, Kagawa]]||[[Tonoshō, Kagawa|Tonoshō]] |- |[[File:Imabari Ehime chapter.JPG|100px|Imabari Ehime chapter]]||[[Imabari, Ehime|Imabari]] |- |[[File:Flag of Matsuyama, Ehime.svg|100px|border]]||[[Matsuyama, Ehime|Matsuyama]] |- |[[File:Flag of Niihama, Ehime.svg|100px|border]]||[[Niihama, Ehime|Niihama]] |- |[[File:Flag of Saijō, Ehime.svg|100px]]||[[Saijō, Ehime|Saijō]] |- |[[File:Flag of Shikokuchuo Ehime.JPG|100px]]||[[Shikokuchūō, Ehime|Shikokuchūō]] |- |[[File:Flag of Uwajima, Ehime.svg|100px]]||[[Uwajima, Ehime|Uwajima]] |- |[[File:Flag of Aki, Kochi.svg|100px]]||[[Aki, Kōchi|Aki]] |- |[[File:Flag of Kochi, Kochi.svg|100px|border]]||[[Kōchi, Kōchi|Kōchi]] |- |[[File:Flag of Nankoku, Kochi.svg|100px]]||[[Nankoku, Kōchi|Nankoku]] |- |[[File:Flag of Shimanto, Kōchi.svg|100px]]||[[Shimanto, Kōchi (city)|Shimanto City]] |- |[[File:Flag of Chikushino, Fukuoka.svg|100px]]||[[Chikushino, Fukuoka|Chikushino]] |- |[[File:Flag of Dazaifu, Fukuoka.svg|100px]]||[[Dazaifu, Fukuoka|Dazaifu]] |- |[[File:Flag of Fukuoka City.svg|100px|border]]||[[Fukuoka, Fukuoka|Fukuoka]] |- |[[File:Flag of Iizuka, Fukuoka.svg|100px]]||[[Iizuka, Fukuoka|Iizuka]] |- |[[File:Flag of Kasuga Fukuoka.JPG|100px|Flag of Kasuga Fukuoka]]||[[Kasuga, Fukuoka|Kasuga]] |- |[[File:Flag of Kitakyushu, Fukuoka.svg|100px]]||[[Kitakyūshū]] |- |[[File:Flag of Kurume, Fukuoka.svg|100px]]||[[Kurume, Fukuoka|Kurume]] |- |[[File:Flag of Munakata Fukuoka.JPG|100px]]||[[Munakata, Fukuoka|Munakata]] |- |[[File:Flag of Omuta, Fukuoka.svg|100px|Flag of Omuta, Fukuoka]]||[[Ōmuta, Fukuoka|Ōmuta]] |- |[[File:Flag of Onojo, Fukuoka.svg|100px|Flag of Onojo, Fukuoka]]||[[Ōnojō, Fukuoka|Ōnojō]] |- |[[File:Flag of Karatsu, Saga.svg|100px]]||[[Karatsu, Saga|Karatsu]] |- |[[File:Flag of Saga, Saga.svg|100px]]||[[Saga, Saga|Saga]] |- |[[File:Flag of Tosu, Saga.svg|100px]]||[[Tosu, Saga|Tosu]] |- |[[File:Flag of Goto, Nagasaki.svg|100px|border]]||[[Gotō, Nagasaki|Gotō]] |- |[[File:Flag of Iki, Nagasaki.svg|100px|border]]||[[Iki, Nagasaki|Iki]] |- |[[File:Flag of Isahaya, Nagasaki.svg|100px|Flag of Isahaya Nagasaki]]||[[Isahaya, Nagasaki|Isahaya]] |- |[[File:Flag of Nagasaki, Nagasaki.svg|100px|border]]||[[Nagasaki, Nagasaki|Nagasaki]] |- |[[File:Flag of Omura, Nagasaki.svg|100px]]||[[Ōmura, Nagasaki|Ōmura]] |- |[[File:Flag of Sasebo, Nagasaki.svg|100px|border]]||[[Sasebo, Nagasaki|Sasebo]] |- |[[File:Flag of Shimabara, Nagasaki.svg|100px]]||[[Shimabara, Nagasaki|Shimabara]] |- |[[File:Flag of Tsushima, Nagasaki.svg|100px|border]]||[[Tsushima, Nagasaki|Tsushima]] |- |[[File:Flag of Amakusa, Kumamoto.svg|100px|border]]||[[Amakusa, Kumamoto|Amakusa]] |- |[[File:Flag of Hitoyoshi, Kumamoto.svg|100px|Flag of Hitoyoshi, Kumamoto]]||[[Hitoyoshi, Kumamoto|Hitoyoshi]] |- |[[File:Flag of Kumamoto, Kumamoto.svg|100px]]||[[Kumamoto, Kumamoto|Kumamoto]] |- |[[File:Flag of Minamata, Kumamoto.svg|100px]]||[[Minamata, Kumamoto|Minamata]] |- |[[File:Flag of Tamana, Kumamoto.svg|100px|Flag of Tamana, Kumamoto]]||[[Tamana,Kumamoto|Tamana]] |- |[[File:Flag of Yatsushiro, Kumamoto.svg|100px|border]]||[[Yatsushiro, Kumamoto|Yatsushiro]] |- |[[File:Flag of Beppu, Oita.svg|100px]]||[[Beppu, Ōita|Beppu]] |- |[[File:Flag of Hita, Oita.svg|100px|border]]||[[Hita, Ōita|Hita]] |- |[[File:Flag of Nakatsu, Oita.svg|100px|border]]||[[Nakatsu, Ōita|Nakatsu]] |- |[[File:Flag of Oita, Oita.svg|100px]]||[[Ōita, Ōita|Ōita]] |- |[[File:Flag of Saiki Oita.JPG|100px|Flag of Saiki Oita]]||[[Saiki, Ōita|Saiki]] |- |[[File:Flag of Yufu Oita.JPG|100px|Flag of Yufu Oita]]||[[Yufu, Ōita|Yufu]] |- |[[File:Flag of Ebino.JPG|100px|Flag of Ebino]]||[[Ebino, Miyazaki|Ebino]] |- |[[File:Flag of Hyuga.svg|100px]]||[[Hyūga, Miyazaki|Hyūga]] |- |[[File:Flag of Kobayashi Miyazaki.JPG|100px]]||[[Kobayashi, Miyazaki|Kobayashi]] |- |[[File:Flag of Miyakonojo, Miyazaki.svg|100px]]||[[Miyakonojō, Miyazaki|Miyakonojō]] |- |[[File:Flag of Miyazaki, Miyazaki.svg|100px]]||[[Miyazaki, Miyazaki|Miyazaki]] |- |[[File:Flag of Nichinan, Miyazaki.svg|100px]]||[[Nichinan, Miyazaki|Nichinan]] |- |[[File:Flag of Nobeoka, Miyazaki.svg|100px]]||[[Nobeoka, Miyazaki|Nobeoka]] |- |[[File:Flag of Saito Miyazaki.svg|100px]]||[[Saito, Miyazaki|Saito]] |- |[[File:Flag of Takachiho, Miyazaki.svg|100px]]||[[Takachiho, Miyazaki|Takachiho]] |- |[[File:Flag of Akune, Kagoshima.svg|100px]]||[[Akune, Kagoshima|Akune]] |- |[[File:Flag of Amami, Kagoshima.svg|100px|border]]||[[Amami, Kagoshima|Amami]] |- |[[File:Flag of China, Kagoshima.svg|100px|border]]||[[China, Kagoshima|China]] |- |[[File:Flag of Ibusuki, Kagoshima.svg|100px|border|Flag of Ibusuki Kagoshima]]||[[Ibusuki, Kagoshima|Ibusuki]] |- |[[File:Flag of Izumi, Kagoshima.svg|100px|Flag of Izumi, Kagoshima]]||[[Izumi, Kagoshima|Izumi]] |- |[[File:Flag of Kagoshima, Kagoshima.svg|100px|border]]||[[Kagoshima, Kagoshima|Kagoshima]] |- |[[File:Flag of Kanoya, Kagoshima.svg|100px|Flag of Kanoya Kagoshima]]||[[Kanoya, Kagoshima|Kanoya]] |- |[[File:Kikai Kagoshima chapter.JPG|100px|Kikai Kagoshima chapter]]||[[Kikai, Kagoshima|Kikai]] |- |[[File:Flag of Kirishima, Kagoshima.svg|100px|Flag of Kirishima Kagoshima]]||[[Kirishima, Kagoshima|Kirishima]] |- |[[File:Flag of Makurazaki, Kagoshima.svg|100px|border]]||[[Makurazaki, Kagoshima|Makurazaki]] |- |[[File:Mishima Kagoshima chapter.JPG|100px|Mishima Kagoshima chapter]]||[[Mishima, Kagoshima|Mishima]] |- |[[File:Flag of Nishinoomote, Kagoshima.svg|100px|border]]||[[Nishinoomote, Kagoshima|Nishinoomote]] |- |[[File:Flag of Satsumasendai, Kagoshima.svg|100px|border]]||[[Satsumasendai, Kagoshima|Satsumasendai]] |- |[[File:Flag of Setouchi, Kagoshima.svg|100px|border]]||[[Setouchi, Kagoshima|Setouchi]] |- |[[File:Flag of Tokunoshima, Kagoshima.svg|100px|border]]||[[Tokunoshima, Kagoshima|Tokunoshima]] |- |[[File:Flag of Toshima, Kagoshima.png|100px|border]]||[[Toshima, Kagoshima|Toshima]] |- |[[File:Emblem of Wadomari, Kagoshima.svg|100px|Wadomari Kagoshima chapter]]||[[Wadomari, Kagoshima|Wadomari]] |- |[[File:Flag of Yakushima, Kagoshima.svg|100px|border]]||[[Yakushima, Kagoshima|Yakushima]] |- |[[File:Flag of Yoron, Kagoshima.svg|100px]]||[[Yoron, Kagoshima|Yoron]] |- |[[File:Flag of Ginowan, Okinawa.svg|100px|Flag of Ginowan Okinawa]]||[[Ginowan, Okinawa|Ginowan]] |- |[[File:Flag of Ishigaki, Okinawa.svg|100px]]||[[Ishigaki, Okinawa|Ishigaki]] |- |[[File:Flag of Itoman, Okinawa.svg|100px|Flag of Itoman Okinawa]]||[[Itoman, Okinawa|Itoman]] |- |[[File:Flag of Kitadaito, Okinawa.svg|100px|border]]||[[Kitadaitō, Okinawa|Kitadaitō]] |- |[[File:Flag of Minamidaito, Okinawa.svg|100px|border]]||[[Minamidaitō, Okinawa|Minamidaitō]] |- |[[File:Flag of Miyakojima, Okinawa.svg|100px|border]]||[[Miyakojima, Okinawa|Miyakojima]] |- |[[File:Flag of Nago, Okinawa.svg|100px|border]]||[[Nago, Okinawa|Nago]] |- |[[File:Flag of Naha, Okinawa.svg|100px]]||[[Naha, Okinawa|Naha]] |- |[[File:Flag of Okinawa, Okinawa.svg|100px]]||[[Okinawa, Okinawa|Okinawa]] |- |[[File:Flag of Taketomi, Okinawa.svg|100px]]||[[Taketomi, Okinawa|Taketomi]] |- |[[File:Flag of Tarama, Okinawa.svg|100px]]||[[Tarama, Okinawa|Tarama]] |- |[[File:Flag of Urasoe, Okinawa.svg|100px]]||[[Urasoe, Okinawa|Urasoe]] |- |[[File:Flag of Uruma, Okinawa.svg|100px|border]]||[[Uruma, Okinawa|Uruma]] |- |[[File:Flag of Yonaguni, Okinawa.svg|100px]]||[[Yonaguni, Okinawa|Yonaguni]] |- |[[File:Flag of Fukushima Prefecture.svg|100px]]||[[Fukushima]] |- |[[File:Flag of Aichi Prefecture.svg|100px|Flag of Aichi Prefecture]]||[[Aichi]] |- |[[File:Flag of Akita Prefecture.svg|100px|Flag of Akita Prefecture]]||[[Akita]] |- |[[File:Flag of Aomori Prefecture.svg|100px|Flag of Aomori Prefecture]]||[[Aomori]] |- |[[File:Flag of Chiba Prefecture.svg|100px|Flag of Chiba Prefecture]]||[[Chiba]] |- |[[File:Emblem of Ehime Prefecture.svg|100px|Symbol of Ehime Prefecture]]||[[Ehime]] |- |[[File:Flag of Fukui Prefecture.svg|100px|Flag of Fukui Prefecture]]||[[Fukui]] |- |[[File:Flag of Fukuoka Prefecture.svg|100px|Flag of Fukuoka Prefecture]]||[[Fukuoka]] |- |[[File:Emblem of Gifu Prefecture.svg|100px|Emblem of Gifu Prefecture]]||[[Gifu]] |- |[[File:Flag of Gunma Prefecture.svg|100px|Flag of Gunma Prefecture]]||[[Gunma]] |- |[[File:Flag of Toyohashi, Aichi.svg|100px|Flag of Toyohashi, Aichi]]||[[Toyohash]] |- |[[File:Flag of Hokkaido Prefecture.svg|100px|Flag of Hokkaido Prefecture]]||[[Hokkaido]] |- |[[File:Emblem of Okinawa Prefecture.svg|100px|Symbol of Okinawa Prefecture]]||[[Okinawa]] |- |[[File:Flag of Yamaguchi Prefecture.svg|100px|Flag of Yamaguchi Prefecture]]||[[Yamaguchi]] |- |[[File:Flag of Yamagata Prefecture.svg|100px|Flag of Yamagata Prefecture]]||[[Yamagata]] |- |[[File:Emblem of Wakayama Prefecture.svg|100px|Symbol of Wakayama Prefecture]]||[[Wakayama]] |- |[[File:Flag of Toyama Prefecture.svg|100px|Flag of Toyama Prefecture]]||[[Toyama]] |- |[[File:Flag of Tottori Prefecture.svg|100px|Flag of Tottori Prefecture]]||[[Tottori]] |- |[[File:Emblem of Tokyo Metropolis.svg|100px|Emblem of Tokyo]]||[[Tokyo]] |- |[[File:Flag of Tokushima Prefecture.svg|100px|Flag of Tokushima Prefecture]]||[[Tokushima]] |- |[[File:Flag of Tochigi Prefecture.svg|100px|Flag of Tochigi Prefecture]]||[[Tochigi]] |- |[[File:Flag of Shizuoka Prefecture.svg|100px|Flag of Shizuoka Prefecture]]||[[Shizuoka]] |- |[[File:Flag of Shimane Prefecture.svg|100px|Flag of Shimane Prefecture]]||[[Shimane]] |- |[[File:Emblem of Shiga Prefecture.svg|100px|Emblem of Shiga prefecture]]||[[Shiga]] |- |[[File:Flag of Saga Prefecture.svg|100px|Flag of Saga Prefecture]]||[[Saga]] |- |[[File:Flag of Osaka Prefecture.svg|100px|Flag of Osaka Prefecture]]||[[Osaka]] |- |[[File:Flag of Okayama Prefecture.svg|100px|Flag of Okayama Prefecture]]||[[Okayama]] |- |[[File:Emblem of Oita Prefecture.svg|100px|Symbol of Oita Prefecture]]||[[Oita]] |- |[[File:Flag of Niigata Prefecture.svg|100px|Flag of Niigata Prefecture]]||[[Niigata]] |- |[[File:Emblem of Nara Prefecture.svg|100px|Symbol of Nara Prefecture]]||[[Nara]] |- |[[File:Flag of Nagasaki Prefecture.svg|100px|Flag of Nagasaki Prefecture]]||[[Nagasaki]] |- |[[File:Emblem of Nagano Prefecture.svg|100px|Emblem of Nagano Prefecture]]||[[Nagano]] |- |[[File:Emblem of Miyazaki Prefecture.svg|100px|Symbol of Miyazaki Prefecture]]||[[Miyazaki]] |- |[[File:Flag of Miyagi Prefecture.svg|100px|Flag of Miyagi Prefecture]]||[[Miyagi]] |- |[[File:Emblem of Mie Prefecture.svg|100px|PrefSymbol-Mie]]||[[Mie]] |- |[[File:Flag of Kyoto Prefecture.svg|100px|Flag of Kyoto Prefecture]]||[[Kyoto]] |- |[[File:Flag of Kumamoto Prefecture.svg|100px|Flag of Kumamoto Prefecture]]||[[Kumamoto]] |- |[[File:Flag of Kochi Prefecture.svg|100px|Flag of Kochi Prefecture]]||[[Kochi]] |- |[[File:Emblem of Kanagawa Prefecture.svg|100px|Symbol of Kanagawa Prefecture]]||[[Kanagawa]] |- |[[File:Flag of Kagoshima Prefecture.svg|100px|Flag of Kagoshima Prefecture]]||[[Kagoshima]] |- |[[File:Emblem of Kagawa Prefecture.svg|100px|Symbol of Kagawa Prefecture]]||[[Kagawa]] |- |[[File:Flag of Ishikawa Prefecture.svg|100px|Flag of Ishikawa Prefecture]]||[[Ishikawa]] |- |[[File:Flag of Ibaraki Prefecture.svg|100px|Flag of Ibaraki Prefecture]]||[[Ibaraki]] |- |[[File:Flag of Hyogo Prefecture.svg|100px|Flag of Hyogo Prefecture]]||[[Hyogo]] |- |[[File:Flag of Hiroshima Prefecture.svg|100px|Flag of Hiroshima Prefecture]]||[[Hiroshima]] |- |[[File:Flag of Yokohama, Kanagawa.svg|100px|Flag of Yokohama, Kanagawa]]||[[Yokohama]] |- |[[File:Flag of Ogaki, Gifu.svg|100px|Flag of Ogaki, Gifu]]||[[Ogaki]] |- |[[File:Flag of Okinoshima, Shimane.svg|100px|Flag of Okinoshima, Shimane]]||[[Okinoshima]] |- |[[File:Emblem of Maebashi, Gunma.svg|100px|Symbol of Maebashi, Gunma]]||[[Maebashi]] |- |[[File:Emblem of Morioka, Iwate.svg|100px|Symbol of Morioka, Iwate]]||[[Morioka]] |- |[[File:Flag of Hakodate, Hokkaido.svg|100px|Flag of Hakodate, Hokkaido]]||[[Hakodate]] |- |[[File:Flag of Shimizu City, Shizuoka.svg|100px|Flag of Shimizu City, Shizuoka]]||[[Shimizu City]] |- |[[File:Flag of Shimonoseki, Yamaguchi.svg|100px|Flag of Shimonoseki, Yamaguchi]]||[[Shimonoseki]] |- |[[File:Flag of Kurume, Fukuoka.svg|100px|Flag of Kurume, Fukuoka]]||[[Kurume]] |- |[[File:Flag of Otsu, Shiga.svg|100px|Flag of Otsu, Shiga]]||[[Otsu]] |- |[[File:Flag of Amagasaki, Hyogo.svg|100px|Flag of Amagasaki, Hyogo]]||[[Amagasaki]] |- |[[File:Flag of Takasaki, Gunma.svg|100px|Flag of Takasaki, Gunma]]||[[Takasaki]] |- |[[File:Flag of Toyonaka, Osaka.svg|100px|Flag of Toyonaka, Osaka]]||[[Toyonaka]] |- |[[File:Flag of Kasukabe, Saitama.svg|100px|Flag of Kasukabe]]||[[Kasukabe]] |- |[[File:Flag of Yokkaichi, Mie.svg|100px|Flag of Yokkaichi, Mie]]||[[Yokkaichi]] |- |[[File:Flag of Shizuoka, Shizuoka.svg|100px|Flag of Shizuoka, Shizuoka]]||[[Shizuoka]] |- |[[File:Flag of Sagamihara, Kanagawa.svg|100px|Flag of Sagamihara, Kanagawa]]||[[Sagamihara]] |- |[[File:Flag of Okayama, Okayama.svg|100px|Flag of Okayama, Okayama]]||[[Okayama]] |- |[[File:Flag of Niigata, Niigata.svg|100px|Flag of Niigata, Niigata]]||[[Niigata]] |- |[[File:Flag of Kumamoto, Kumamoto.svg|100px|Flag of Kumamoto, Kumamoto]]||[[Kumamoto]] |- |[[File:Flag of Hamamatsu, Shizuoka.svg|100px|Flag of Hamamatsu, Shizuoka]]||[[Hamamatsu]] |- |[[File:Flag of Sasebo, Nagasaki.svg|100px|Flag of Sasebo, Nagasaki]]||[[Sasebo]] |- |[[File:Flag of Fukui, Fukui.svg|100px|Flag of Fukui, Fukui]]||[[Fukui]] |- |[[File:Flag of Nagaoka, Niigata.svg|100px|Flag of Nagaoka, Niigata]]||[[Nagaoka]] |- |[[File:Flag of Chuo Yamanashi.svg|100px|Flag of Chuo Yamanashi]]||[[Chuo]] |- |[[File:Flag of Koshu, Yamanashi.svg|100px|Flag of Koshu Yamanashi]]||[[Koshu]] |- |[[File:Flag of Yamanashi, Yamanashi.svg|100px]]||[[Yamanashi]] |- |[[File:Flag of Uenohara, Yamanashi.svg|100px|Flag of Uenohara Yamanashi]]||[[Uenohara]] |- |[[File:Flag of Hokuto Yamanashi.JPG|100px|Flag of Hokuto Yamanashi]]||[[Hokuto]] |- |[[File:Flag of Fuefuki Yamanashi.JPG|100px|Flag of Fuefuki Yamanashi]]||[[Fuefuki]] |- |[[File:Flag of Kai, Yamanashi.svg|100px|Flag of Kai Yamanashi]]||[[Kai]] |- |[[File:Flag of Minami-Alps, Yamanashi.svg|100px|Flag of Minamialps Yamanashi]]||[[Minamialps]] |- |[[File:Flag of Nirasaki, Yamanashi.svg|100px|Flag of Nirasaki Yamanashi]]||[[Nirasaki]] |- |[[File:Flag of Otsuki, Yamanashi.svg|100px|Flag of Otsuki, Yamanashi]]||[[Otsuki]] |- |[[File:Flag of Tsuru Yamanashi.JPG|100px|Flag of Tsuru Yamanashi]]||[[Tsuru]] |- |[[File:Flag of Fujiyoshida, Yamanashi.svg|100px|Flag of Fujiyoshida, Yamanashi]]||[[Fujiyoshida]] |- |[[File:Flag of Kofu, Yamanashi.svg|100px|Flag of Kofu, Yamanashi]]||[[Kofu]] |- |[[File:Flag of Iwakuni, Yamaguchi.svg|100px|Flag of Iwakuni, Yamaguchi]]||[[Iwakuni]] |- |[[File:Flag of Yamaguchi, Yamaguchi.svg|100px|Flag of Yamaguchi, Yamaguchi]]||[[Yamaguchi]] |- |[[File:Flag of Sanyo-Onoda, Yamaguchi.svg|100px|Flag of Sanyo-Onoda, Yamaguchi]]||[[Sanyo-Onoda]] |- |[[File:Flag of Hagi, Yamaguchi.svg|100px|Flag of Hagi, Yamaguchi]]||[[Hagi]] |- |[[File:Flag of Shimonoseki, Yamaguchi.svg|100px|Flag of Shimonoseki, Yamaguchi]]||[[Shimonoseki]] |- |[[File:Flag of Hikari, Yamaguchi.svg|100px|Flag of Hikari, Yamaguchi]]||[[Hikari]] |- |[[File:Flag of Shunan, Yamaguchi.svg|100px|Flag of Shunan, Yamaguchi]]||[[Shunan]] |- |[[File:Flag of Kudamatsu Yamaguchi.JPG|100px|Flag of Kudamatsu Yamaguchi]]||[[Kudamatsu]] |- |[[File:Flag of Hofu, Yamaguchi.svg|100px|Flag of Hofu, Yamaguchi]]||[[Hofu]] |- |[[File:Flag of Ube, Yamaguchi.svg|100px|Flag of Ube, Yamaguchi]]||[[Ube]] |- |[[File:Flag of Sakata, Yamagata.svg|100px|Flag of Sakata, Yamagata]]||[[Sakata]] |- |[[File:Flag of Tsuruoka, Yamagata.svg|100px|Flag of Tsuruoka, Yamagata]]||[[Tsuruoka]] |- |[[File:Flag of Yonezawa, Yamagata.svg|100px]]||[[Yonezawa]] |- |[[File:Flag of Yamagata, Yamagata.svg|100px]]||[[Yamagata, Yamagata|Yamagata]] |- |[[File:Flag of Iwade, Wakayama.svg|100px]]||[[Iwade, Wakayama|Iwade]] |- |[[File:Flag of Hashimoto, Wakayama.svg|100px|Flag of Hashimoto, Wakayama]]||[[Hashimoto]] |- |[[File:Flag of Shingu, Wakayama.svg|100px|Flag of Shingu, Wakayama]]||[[Shingu]] |- |[[File:Flag of Gobo Wakayama.JPG|100px|Flag of Gobo Wakayama]]||[[Gobo]] |- |[[File:Flag of Tanabe, Wakayama.svg|100px|Flag of Tanabe, Wakayama]]||[[Tanabe]] |- |[[File:Flag of Kainan Wakayama.JPG|100px|Flag of Kainan Wakayama]]||[[Kainan]] |- |[[File:Flag of Wakayama, Wakayama.svg|100px|Flag of Wakayama, Wakayama]]||[[Wakayama]] |- |[[File:Flag of Kurobe, Toyama.svg|100px|Flag of Kurobe, Toyama]]||[[Kurobe]] |- |[[File:Flag of Takaoka, Toyama.svg|100px|Flag of Takaoka, Toyama]]||[[Takaoka]] |- |[[File:Flag of Nanto Toyama.svg|100px|Flag of Nanto Toyama]]||[[Nanto]] |- |[[File:Flag of Oyabe, Toyama.svg|100px|Flag of Oyabe Toyama]]||[[Oyabe]] |- |[[File:Flag of Tonami, Toyama.svg|100px|Flag of Tonami Toyama]]||[[Tonami]] |- |[[File:Flag of Namerikawa Toyama.JPG|100px|Flag of Namerikawa Toyama]]||[[Namerikawa]] |- |[[File:Emblem of Himi, Toyama.svg|100px|Emblem of Himi, Toyama]]||[[Himi]] |- |[[File:Flag of Uozu Toyama.JPG|100px|Flag of Uozu Toyama]]||[[Uozu]] |- |[[File:Flag of Toyama, Toyama.svg|100px|Flag of Toyama, Toyama]]||[[Toyama]] |- |[[File:Flag of Sakaiminato, Tottori.svg|100px|Flag of Sakaiminato, Tottori]]||[[Sakaiminato]] |- |[[File:Flag of Kurayoshi, Tottori.svg|100px|Flag of Kurayoshi, Tottori]]||[[Kurayoshi]] |- |[[File:Flag of Yonago, Tottori.svg|100px|Flag of Yonago, Tottori]]||[[Yonago]] |- |[[File:Flag of Tottori, Tottori.svg|100px|Flag of Tottori, Tottori]]||[[Tottori]] |- |[[File:Flag of Nishitokyo, Tokyo.svg|100px|Flag of Nishitokyo, Tokyo]]||[[Nishitokyo]] |- |[[File:Flag of Akiruno, Tokyo.svg|100px|Flag of Akiruno Tokyo]]||[[Akiruno]] |- |[[File:Flag of Hamura, Tokyo.svg|100px|Flag of Hamura Tokyo]]||[[Hamura]] |- |[[File:Flag of Inagi, Tokyo.svg|100px|Flag of Inagi, Tokyo]]|||[[Inagi]] |- |[[File:Flag of Tama, Tokyo.svg|100px|Flag of Tama, Tokyo]]||[[Tama]] |- |[[File:Flag of Musashimurayama, Tokyo.svg|100px|Flag of Musashimurayama Tokyo]]||[[Musashimurayama]] |- |[[File:Flag of Higashikurume, Tokyo.svg|100px|Flag of Higashikurume Tokyo]]||[[Higashikurume]] |- |[[File:Flag of Kiyose Tokyo.svg|100px|Flag of Kiyose Tokyo]]||[[Kiyose]] |- |[[File:Flag of Higashiyamato Tokyo.svg|100px|Flag of Higashiyamato Tokyo]]||[[Higashiyamato]] |- |[[File:Emblem of Komae, Tokyo.svg|100px|Symbol of Komae, Tokyo]]||[[Komae]] |- |[[File:Flag of Fussa, Tokyo.svg|100px|Flag of Fussa Tokyo]]||[[Fussa]] |- |[[File:Flag of Kunitachi, Tokyo.svg|100px|Flag of Kunitachi Tokyo]]||[[Kunitachi]] |- |[[File:Emblem of Kokubunji, Tokyo.svg|100px|Symbol of Kokubunji, Tokyo]]||[[Kokubunji]] |- |[[File:Flag of Higashimurayama, Tokyo.svg|100px|Flag of Higashimurayama Tokyo]]||[[Higashimurayama]] |- |[[File:Flag of Hino, Tokyo.svg|100px|Flag of Hino Tokyo]]||[[Hino]] |- |[[File:Emblem of Kodaira, Tokyo.svg|100px|Symbol of Kodaira, Tokyo]]||[[Kodaira]] |- |[[File:Emblem of Koganei, Tokyo.svg|100px|Symbol of Koganei, Tokyo]]||[[Koganei]] |- |||[[Shikoku]] |- |||[[Honshū]] |- |||[[Kyūshū]] |- |[[File:Flag of Sado, Niigata.svg|100px|Flag of Sado, Niigata]]||[[Sado]] |- |||[[Chūbu]] |- |} ==Vidi još== * [[Japan]] * [[Zastava]] [[Kategorija:Japan]] [[Kategorija:Zastave]] 3dqk8fl1re1nm7y8ywvu6fsas63lnkp 0 486458 6447174 6293762 2022-08-20T22:09:00Z Fraxinus 3144 wikitext text/x-wiki {{uklopi u|Kikuyu}} '''Kikuju''' (''Kĩkũyũ'', ponekad i ''Gĩkũyũ'') pripadaju [[Bantu]] narodima koji naseljavaju Istočnu Afriku. Kikuju je najveća etnička skupina [[Kenija|Kenije]]. Prema podacima iz 2009. godine broje oko 6,623,000 pripadnika što čini oko 23% ukupnog stanovništva Kenije. Bave se poljoprivredom u plodnim središnjim visočjima i predstavljaju jednu od ekonomski najaktivnijih etničkih skupina u Keniji. == Porijeklo == Iako nisu potpuno sigurni, etnolozi vjeruju kako su '''Kikuju''' došli u današnju Keniju iz Zapande Afrike (današnji [[Kamerun]]) zajedno s drugim [[Bantu]] narodima. Došavši u današnju [[Tanzanija|Tanzaniju]], migrirali su pokraj [[Kilimandžaro|Kilimandžara]] u Keniju te se konačno naselili oko [[Mount Kenya|Mount Kenye]] dok je ostatak grupe nastavio migrirati prema jugu Afrike (stvorivši današnje [[Zulu]]e, [[Shona (narod)|Shone]] itd.). U početku su bili lovci-sakupljači, ali za razliku od nilotskih naroda, koji su bili [[nomad]]ski stočari, počeli su se baviti zemljoradnjom koristeći vrlo plodno vulkansko tlo oko Mt. Kenye i Lanca Aberdare. Prema narodnoj legendi, osnivač plemena bio je Gikuyu, kojega je bog Ngai postavio na vrh planine i zadužio ga da si izgradi dom. Dao mu je ženu Mumbi s kojom je imao devetero kćeri, od kojih je poteklo devet klanova: Achera, Agachiku, Airimu, Ambui, Angare, Anjiru, Angui, Aithaga, i Aitherandu. == Povijest== '''Kikuju''' su uglavnom bili u dobrim odnosima s [[Masai]]ma -- svojim susjedima s kojima ih je povezivala intenzivna trgovina. Kolonijalizam je poremetio ovaj odnos. Počevši u 1880-ima, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanci]] su se prvo naselili na obalu, a nakon početka izgradnje željeznice prema [[Jezero Victoria|Jezeru Victoriji]] i u [[Kikuyuland]] - zemlji Kikuyua. Konfsicirali su zemlju od Kĩkũyũ koji su bili svedeni na male rezervate u kojima se nije mogla obrađivati zemlja. == Anti-kolonijalizam == Kikuju su bili najaktivnija etnička skupina u vrijeme borbe za kenijsku nezavisnost, pa su mnogi članovi [[Mau-Mau]] pokreta bili iz njihovih redova. Već 1920-ih je organizirani otpor kolonijalnim vlastima započeo preko Centralnog Kikuyu Udruženja. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Kikuju su bili posebno uznemireni pa se stvorio Mau-Mau na čelu s [[Dedan Kǐmathi|Dedanom Kimathijem]]. Njega se smatra vođom pokreta koji je porazio kolonijalnu vlast. == Nakon nezavisnosti == [[Jomo Kenyatta]], prvi predsjednik Kenije, bio je Kikuju. Kikuju je i treći kenijski predsjednik, [[Mwai Kǐbakǐ]], koji je pobijedio na izborima godine 2002. protiv Uhurua Kenyatte (sina prvog predsjednika), koga je podržavao odlazeći predsjednik Daniel Arap Moi. Poznati kenijski pisac [[Ngũgĩ wa Thiong'o]] danas isključivo piše na jeziku Gikuyu i [[Svahili(makrojezik)|svahili]]ju. == Jezik == Kikuju govore [[Gikuyu jezik|Gikuyu]], koji je dio velike skupine [[Bantu jezici|Bantu]] jezika. == Religija == Kikuju religija je [[monoteizam|monoteistička]]. Postoji samo jedan bog zvan [[Ngai]], koji živi na vrhu [[Mount Kenya|Mount Kenye]] (zvane još i''Kǐrǐnyaga'' - što znači ''Božje planinsko stanište''). Osim Kikujua, Ngaija štuju i Masai i Kamba narod. No, danas je oko 75% Kikujua kršćanske vjeroispovijesti, a manji dio su muslimani. == Društvena struktura == Mnogi Kikuju su se iselili iz Kikuyulanda u druge dijelove svijeta kroz miješane brakove, poslovne prilike i studije, tražeći bolje uvjete života. Oni koji su ostali u seoskim sredinama nastavljaju se baviti zemljoradnjom. Najzastupljenije poljoprivredne kulture su [[banana|banane]], [[šećerna trska]], [[jam]], [[grah]], [[proso]] i [[kukuruz]]. Osim zemljoradnjom, bave se i stočarstvom, a najčešće uzgajaju ovce, koze te goveda iz čije kože izrađuju obuću - sandale. == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Kikuyu people}} * [http://www.kameme.co.ke/index.php ''Kayû ka muingi Kameme FM - Uživo''] * [http://muigwithania.com/ ''Muigwithania 2.0 - Prve novine na Gĩkũyũ jeziku - Originalna publikacija zabranjena od strane kolonijalne vlasti oživljena na Internetu 2008. godine''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130522103716/http://muigwithania.com/ |date=22. svibnja 2013. }} [[Kategorija:Narodi]] [[Kategorija:Kenija]] [[Kategorija:Etničke grupe Kenije]] mmknmdr59m09qnmh2b586efwy3vbf9m 0 497881 6447239 5804094 2022-08-21T08:54:56Z Mudroslov 168716 dorada wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag_of_the_FSLN.png|thumb|Zastava Fronte.]] '''Sandinistička fronta nacionalnoga oslobođenja''' ([[španjolski]] ''Frente Sandinista de Liberación Nacional'', [[pokrata]]: FSLN) je [[nikaragva]]nska [[socijalizam|socijalistička]] [[politička stranka]]. Osnovana je [[1961.]] u ilegali kao pokret usmjeren na rušenje režima predsjednika [[Anastasio Somoza|Anastasia Somoze]], a ime je dobila po [[Augusto César Sandino|Augustu Sandinu]], borcu protiv američkih snaga u Nikaragvi u razdoblju između dvaju svjetkih ratova. [[1970-ih|Sedamdesetih godina 20. st.]] počeli su s intenzivnim [[gerila|gerilskim djelovanjem]] koje je [[1979.]] kulminiralo Somozinim rušenjem i [[sandinistička revolucija|sandinističkom revolucijom]].<ref> [http://www.vianica.com/go/specials/15-sandinista-revolution-in-nicaragua.html „Sandinista revolution in Nicaragua”] ''vianica.com''. Pristupljeno 21. kolovoza 2022. </ref> Sandinisti su se nakon preuzimanja vlasti usmjerili na stvaranje socijalističkoga društva po [[marksizam|marksističkim]] načelima. Zbog toga, kao i zbog povezanosti s [[Kuba|Kubom]] i [[SSSR|Sovjetskim Savezom]], SAD su preko [[CIA]]-e i s pomoću nje obučenih kontraških pobunjenika vodili rat za rušenje sandinističkoga režima. Sandinisti su 1990. izgubili vlast nakon demokratskih izbora. FSLN je, međutim, ostala jedna od dvije najjače političke stranke u Nikaragvi, iako se od nje 1995. odvojila socijaldemokratska frakcija poslije nazvana [[Pokret sandinističke obnove]] (MRS). Godine [[2006.]] njezin je vođa [[Daniel Ortega]] izabran za predsjednika. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.fsln-nicaragua.com/ Službene mrežne stranice {{es icon}}] {{Commonscat|Sandinista National Liberation Front}} [[Kategorija:Povijest Nikaragve]] [[Kategorija:Političke stranke]] [[Kategorija:Socijalizam]] 7l50i5g367hbzg4dubnb8o5jodky1ol 6447240 6447239 2022-08-21T08:55:55Z Mudroslov 168716 /* Vanjske poveznice */ wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag_of_the_FSLN.png|thumb|Zastava Fronte.]] '''Sandinistička fronta nacionalnoga oslobođenja''' ([[španjolski]] ''Frente Sandinista de Liberación Nacional'', [[pokrata]]: FSLN) je [[nikaragva]]nska [[socijalizam|socijalistička]] [[politička stranka]]. Osnovana je [[1961.]] u ilegali kao pokret usmjeren na rušenje režima predsjednika [[Anastasio Somoza|Anastasia Somoze]], a ime je dobila po [[Augusto César Sandino|Augustu Sandinu]], borcu protiv američkih snaga u Nikaragvi u razdoblju između dvaju svjetkih ratova. [[1970-ih|Sedamdesetih godina 20. st.]] počeli su s intenzivnim [[gerila|gerilskim djelovanjem]] koje je [[1979.]] kulminiralo Somozinim rušenjem i [[sandinistička revolucija|sandinističkom revolucijom]].<ref> [http://www.vianica.com/go/specials/15-sandinista-revolution-in-nicaragua.html „Sandinista revolution in Nicaragua”] ''vianica.com''. Pristupljeno 21. kolovoza 2022. </ref> Sandinisti su se nakon preuzimanja vlasti usmjerili na stvaranje socijalističkoga društva po [[marksizam|marksističkim]] načelima. Zbog toga, kao i zbog povezanosti s [[Kuba|Kubom]] i [[SSSR|Sovjetskim Savezom]], SAD su preko [[CIA]]-e i s pomoću nje obučenih kontraških pobunjenika vodili rat za rušenje sandinističkoga režima. Sandinisti su 1990. izgubili vlast nakon demokratskih izbora. FSLN je, međutim, ostala jedna od dvije najjače političke stranke u Nikaragvi, iako se od nje 1995. odvojila socijaldemokratska frakcija poslije nazvana [[Pokret sandinističke obnove]] (MRS). Godine [[2006.]] njezin je vođa [[Daniel Ortega]] izabran za predsjednika. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.fsln-nicaragua.com/ Službene mrežne stranice {{es icon}}] {{WProjekti | commonscat = Sandinista National Liberation Front }} {{Hladni rat}} [[Kategorija:Povijest Nikaragve]] [[Kategorija:Političke stranke]] [[Kategorija:Socijalizam]] joh68x9gx1ecdkuabn7di8ksae8efvt 100 501273 6447027 4227866 2022-08-20T13:26:28Z PonoRoboT 259157 pravopis wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Viktor klobučar.jpg|200px|desno]] '''Viktor Klobučar''' ([[Graz]], [[24. srpnja]] [[1878.]] - [[Zagreb]], [[28. lipnja]] [[1965.]]) [[Austro-Ugarska|austrougarski]] mornarički časnik, sin istoimenog topničkog generala rodom iz [[Gospić]]a, bio je letač austrougarskog [[balon]]stva. Kao [[pilot]] aviona sudjelovao je u Velikoj utrci oko Britanije, bio je pilot letećih čamaca i jedriličarski pobjednik te prvi zapovjednik Austro-ugarskog mornaričkog zrakoplovstva. Ustrojio je mornaričko zrakoplovstvo i mrežu hidrobaza od [[Istra|Istre]] do [[Boka kotorska|Boke kotorske]]. Rođen je u Grazu, u Austriji, [[24. srpnja]] [[1878.]] u vojničkoj obitelji Viktora Klobučara Rukavine, ličkog [[Hrvat]]a koji je službovao širom Monarhije. Otac je u austro-ugarskoj vojsci dostigao čin [[general]]a topništva, a i očev brat Vilim bio je general austro-ugarske vojske. Kada je otac iz službe u [[Bosna|Bosni]] prešao na dužnost u [[Lika|Liku]], obitelj seli u [[Gračac]]. U ovom gradu Viktor Klobučar ml. pohađa osnovnu školu. Gimnaziju završava u [[Zagreb]]u i tu se [[1889.]] godine prvi put susreće sa [[zrakoplovstvo]]m, na balonskom letu aeronauta-akrobata Merighija. Pomorsku vojnu akademiju u [[Rijeka|Rijeci]] upisuje [[1892.]] Po završetku četverogodišnje Mornaričke akademije [[1896.]] godine, kao osamnaestogodišnjak stupa u mornaricu. Službuje na brojnim austrougarskim brodovima, a [[1901.]] stječe čin zastavnika bojnog broda. Još od 1902. godine, kao mornarički časnik leti u svojstvu izviđača u balonskim postrojbama austro-ugarske vojske. <small>[[Viktor Klobučar|Pročitaj cijeli članak]] | [[Portal:Zrakoplovstvo/Izdvojeni članak/2014|Ostali izdvojeni članci]]</small> ipfadqfs61qeb3ksornqtzja81rff85 0 504412 6447071 6242474 2022-08-20T16:32:09Z MaGa 20797 bris wikitext text/x-wiki {{Brisanje|davno započeti članak od jedne rečenice.|datum=Kolovoz 2022.|predlagatelj=MaGa}} {{Bitka |naziv= Jadransko bojište |sukob= Prvi svjetski rat |slika= [[Datoteka:Stielers Handatlas 1891 20.jpg|260px]] |opis slike= Sjeverni i srednji Jadran, 1891. |vrijeme=[[1914.]] – [[1918.]] |mjesto=[[Jadransko more]] |povod= |teritorij=Italija zaposjeda dijelove istočne obale Jadrana |ishod=[[Raspad Austro-Ugarske|kapitulacija Austro-Ugarske]], širenje Italije nakon [[Versailleski mirovni ugovor|Versailleskog sporazuma]] |strana1=[[File:Austria-Hungary-flag-1869-1914-naval-1786-1869-merchant.svg|23px]] [[Austro-ugarska ratna mornarica|C. i kr. mornarica]]<br>[[File:War Ensign of Germany (1903-1918).svg|23px]] [[Njemačka carska mornarica]] |strana2={{ZD|K|Kr ITA}} [[Regia Marina]]<br/>[[File:Naval Ensign of the United Kingdom.svg|23px]] [[Royal Navy]]<br/>{{ZD|F|FRA}}Francuska mornarica<br/>[[File:US Naval Jack 45 stars.svg|23px]] [[US Navy|Mornarica SAD-a]] |strana3= |zapovjednik1 = {{ZD|A|A-U}} [[Miklos Horthy]]<br>{{ZD|A|A-U}} [[Maximilian Njegovan]] |zapovjednik2 = |zapovjednik3= |postrojbe1 = |postrojbe2 = |postrojbe3= |gubitci1 = |gubitci2 = |posljedice3= |bilješke= }} '''Jadransko bojište''' bilo je pomorsko bojište [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] na Jadranskom moru. ==Sukobljene strane == ==Tijek rata == ===1914. – 1915. === ===Ulazak Italije u rat === ===Završna faza === == Posljedice== == Literatura == == Izvori == == Vidi još == ==Vanjske poveznice == *[http://s244.photobucket.com/user/brundo-2008/media/PALAGRUA1.jpg.html Austro-ugarski brodovi oko Palagruže, 1915.] *[http://www.bridgemanimages.com/en-GB/asset/560698//first-world-war-austrian-troops-in-palagruza-island-1915 Prikaz bitke za Palagružu, 1915.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140819091206/http://www.bridgemanimages.com/en-GB/asset/560698//first-world-war-austrian-troops-in-palagruza-island-1915 |date=19. kolovoza 2014. }} {{mrva-rat}} {{Prvi svjetski rat}} {{Hrvatska u Prvom svjetskom ratu}} [[Kategorija:Francuska u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Njemačka u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Italija u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Austro-Ugarska u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]] lw3s2v47k7a3na360irtkb87g3743io 2 508959 6447139 6446712 2022-08-20T20:59:19Z Dean72 77466 radovi wikitext text/x-wiki {{Okvir_zemlje_svijeta | ime = Republika Latvija | izvorno_ime = Latvijas Republika | ime_genitiv = Latvije | eng_ime = Latvia | zastava = Flag of Latvia.svg | grb = Coat of Arms of Latvia.svg | lokacija = EU-Latvia.svg | službeni_jezik = [[Latvijski jezik|latvijski]] | glavni_grad = [[Riga]] | predstavnik_države_množina = Predsjednici | predstavnik_države = Predsjednik | predstavnik_države_osoba = [[Egils Levits]] | predsjednik_vlade_osoba = [[Arturs Krišjānis Kariņš]] | površina_poredak = 121 | površina = 64 589 | vode = 1,5 | stanovništvo_poredak = 137 | stanovništvo = 2 254 653 | godina_popisa = 2010 | gustoća_stanovništva = 34,9 | neovisnost = Od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] <br> [[21. kolovoza]] [[1991.]] | BDP_PKM_godina = 2005. | BDP_PKM = 29,214 milijarda $ | BDP_PKM_rang = 95. | BDP_PKM_per_capita = 12.622 $ | BDP_PKM_per_capita_rang = 53. | valuta = [[euro]] | stoti_dio_valute = 100 [[cent]]i | vremenska_zona = +2 <br> [[UTC]] +3 ljeti | himna = [[Dievs, svētī Latviju]] | internetski_nastavak = [[.lv]]<b>¹⁾</b> | pozivni_broj = +371 | komentar = ¹⁾ Latvija također koristi i [[internetski nastavak]] [[.eu]] jer je jedna od članica [[Europska unija|Europske unije]], kojeg djeli s ostalim članicama | moto = }}'''Latvija ('''službeno '''Republika Latvija'''<ref>{{Citiranje weba|title=The Constitution of the Republic of Latvia (Latvijas Republikas Satversme)|url=https://likumi.lv/ta/en/en/id/57980-the-constitution-of-the-republic-of-latvia|access-date=2021-02-18|website=Likumi.lv|language=en}}</ref>, [[Letonski jezik|let.]]: ''Latvijas Republika''), često zvana i '''Letonija''',{{fusg|b1}} država je u [[Baltik|baltičkoj regiji]] [[Sjeverna Europa|Sjeverne Europe]] i jedna je od triju [[Baltičke države|pribaltičkih država]]. Graniči s [[Estonija|Estonijom]] na sjeveru, [[Litva|Litvom]] na jugu, Rusijom na istoku, [[Bjelorusija|Bjelorusijom]] na jugoistoku, a na zapadu dijeli [[Državno područje|pomorsku granicu]] sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Zemlju karakterizira [[Umjereni pojas|umjerena klima]].<ref>{{Citiranje weba|date=14 March 2015|title=Weather information in Latvia|url=http://www.travelsignposts.com/Latvia/latvia-riga-weather.php|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402134808/http://www.travelsignposts.com/Latvia/latvia-riga-weather.php|archive-date=2 April 2015|access-date=14 March 2015|publisher=www.travelsignposts.com}}</ref> Glavni i najveći grad u državi je [[Riga]]. [[Latvijci]] pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini [[Baltički narodi|Balta]], govore [[Letonski jezik|letonskim jezikom]], jednim od dva preživjela [[Baltički jezici|baltička jezika]]. [[Rusi]] su najbrojnija i najistaknutija manjina u zemlji, s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, [[Švedska Livonija|švedske]], [[Inflantsko vojvodstvo|poljsko-litavske]] i [[Rusko Carstvo|ruske]] vladavine, koju je uglavnom provodila [[baltički Nijemci|baltička njemačka]] [[aristokracija]], Republika Latvija uspostavljena je [[18. studenoga]] [[1918.]] kada se odvojila od [[Njemačko Carstvo|Njemačkoga Carstva]] i proglasila neovisnost nakon [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]].<ref name="Germanis">{{Citiranje knjige|last=Ģērmanis|first=Uldis|title=The Latvian Saga|publisher=Atēna|year=2007|isbn=9789984342917|editor-last=Ojārs Kalniņš|edition=11th|location=Riga|page=268|language=en|oclc=213385330|author-link=Uldis Ģērmanis}}</ref> Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća[[Latvijski državni udar 1934|,]] zemlja je postala sve više [[Autokracija|autokratska]][[Latvijski državni udar 1934|.]] Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon [[Latvijski državni udar 1934|državnog udara 1934.]] kada je na vlast došao [[Kārlis Ulmanis]].<ref>{{Citiranje weba|date=3 December 2015|title=History of Latvia 1918-1940|url=https://www.latvia.eu/history-latvia-1918-1940|access-date=28 January 2021|website=[Latvia.eu]|language=en}}</ref> Latvija je izgubila neovisnost početkom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], najprije njenom [[Aneksija|aneksijom]] u [[Sovjetski Savez]], nakon čega je uslijedila invazija i okupacija od strane [[Treći Reich|nacističke Njemačke]] 1941., te [[Sovjetska ponovna okupacija Latvije 1944|ponovna okupacija od strane Sovjeta]] 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u [[Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika]] i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežnog priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u zemlji, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna "[[pjevačka revolucija|raspjevana revolucija]]", koja završava je obnovom neovisnosti [[21. kolovoza]] [[1991.]]<ref>On 21 August 1991, after the [[1991 Soviet coup d'état attempt|Soviet coup d'état attempt]], the Supreme Council adopted a Constitutional law, "[[On the Restoration of Independence of the Republic of Latvia#Further developments|On statehood of the Republic of Latvia]]", declaring Article 5 of the Declaration to be invalid, thus ending the transitional period and restoring de facto independence.</ref> Od tada je Latvija [[Unitarizam|unitarna]] demokratska [[parlamentarna republika]]. Latvija je [[Razvijene zemlje|razvijena zemlja]] s naprednim gospodarstvom s visokim [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćim proizvodom]], a nalazi se i vrlo visoko u [[HDI|Indeksu ljudskog razvoja]]. Visoko je pozicionirana po pitanju [[Građanska i politička prava|građanskih sloboda]], [[Indeks slobode medija|slobode tiska, slobode interneta]], [[Indeks demokracije|demokratskog upravljanja]], [[Kvaliteta života|životnoga standarda]], te [[Globalni indeks mira|Globalnog indeksa mira]]. Latvija je članica [[Europska unija|Europske unije]], [[Eurozona|eurozone]], [[NATO|NATO-a]], [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], [[Vijeće država Baltičkog mora|Vijeća država Baltičkoga mora]], [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]], [[Nordijsko-baltička osmorica|Nordijsko-baltičke osmorice]], [[Nordijska investicijska banka|Nordijske investicijske banke]], [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj]], [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|Organizacije za europsku sigurnost i suradnju]] i [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]]. == Etimologija == Naziv ''Latvija'' potječe od imena starih [[Latgalci|Latgalaca]], jednoga od četiri [[Indoeuropljani|indoeuropska]] [[Baltički narodi|baltička plemena]] (zajedno s [[Kurši|Kuršima]], [[Seli|Selima]] i [[Zemgali|Zemigalima]]), koja su zajedno s [[Baltofinski narodi|finskim]] [[Livonci|Livonicma]] činila etničku jezgru modernih [[Latvijci|Latvijaca]].<ref>{{Citiranje weba|year=2012|title=Latvia in Brief|url=http://latinst.lv/wp-content/uploads/2012/01/Latvia_in_brief.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121108155832/http://latinst.lv/wp-content/uploads/2012/01/Latvia_in_brief.pdf|archive-date=8 November 2012|access-date=12 May 2011|publisher=Latvian Institute}}</ref> [[Henrik od Latvije|Henrik Latvijski]] nametnuo je [[Latinizam|latinizirano]] ime "Lettigallia" i "Lethia", a oba izraza potječu od antičkog naziva za Latgalce. Izrazi su inspirirali razne inačice imena zemlje na [[Romanski jezici|romanskim jezicima]] iz naziva "Letonija" i na [[Germanski jezici|germanskim jezicima]] iz naziva "Lettland".<ref>{{Citiranje weba|title=Baltic Online|url=http://www.utexas.edu/cola/centers/lrc/eieol/litol-0-X.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110805131726/http://www.utexas.edu/cola/centers/lrc/eieol/litol-0-X.html|archive-date=5 August 2011|access-date=12 May 2011|publisher=The University of Texas at Austin}}</ref> == Povijest == Oko 3000. godine prije Krista, protobaltički preci latvijskog naroda naselili su se na istočnoj obali [[Baltičko more|Baltičkog mora]].<ref>{{Citiranje weba|title=Data: 3000 BC to 1500 BC|url=http://life.bio.sunysb.edu/ee/msr/Ethno/dategen1.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060622113922/http://life.bio.sunysb.edu/ee/msr/Ethno/dategen1.html|archive-date=22 June 2006|access-date=6 August 2006|website=The European Ethnohistory Database|publisher=The Ethnohistory Project}}</ref> [[Baltički narodi|Balti]] su uspostavili trgovačke putove prema Rimu i [[Bizant|Bizantu]], prodajući [[jantar]] kojim je ovo područje bilo bogato u zamjenu za plemenite metale.<ref>A History of Rome, M Cary and HH Scullard, p455-457, Macmillan Press, {{ISBN|0-333-27830-5}}</ref> Do 900. godine pslje Krista, četiri su različita baltička plemena naseljavala Latviju: [[Kurši]], [[Latgalci]], [[Seli]], [[Zemgali|Zemigali]] (na latvijskom: ''kurši'', ''latgaļi'', ''sēļi'' i ''zemgaļi'') ,te finsko pleme [[Livi|Livonci]]. U 12. stoljeću na području Latvije postojale su zemlje sa svojim vladarima: [[Vanema]], [[Ventspils|Ventava]], [[Bandava]], [[Piemare]], [[Duvzare]], [[Sēlija]], [[Kneževina Koknese|Koknese]], [[Jersika]], [[Tālava]] i [[Adzele]].<ref>Latvijas vēstures atlants, Jānis Turlajs, page 12, Karšu izdevniecība Jāņa sēta, {{ISBN|978-9984-07-614-0}}</ref> === Srednjovjekovno razdoblje === Iako je lokalno stanovništvo stoljećima bilo u doticaju s okolnim narodima, tek u [[12. stoljeće|12. stoljeću]] započinje potpunije integriranje u europski društveno-politički sustav.<ref>{{Citiranje weba|title=Data: Latvia|url=http://www.historyfiles.co.uk/KingListsEurope/EasternLatvia.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100202020032/http://www.historyfiles.co.uk/KingListsEurope/EasternLatvia.htm|archive-date=2 February 2010|access-date=25 April 2010|website=Kingdoms of Northern Europe&nbsp;– Latvia|publisher=The History Files}}</ref> Prvi su papinski misionari stigli u ovo područje ploveći [[Zapadna Dvina|Zapadnom Dvinom]] u kasnom 12. stoljeću u pokušaju preobraćenja lokalnog stanovništva na kršćanstvo, no u početku su nailazili na nenadani otpor.<ref name="Lonely">{{Citiranje weba|title=Latvian History, Lonely Planet|url=http://www.lonelyplanet.com/latvia/history|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20100401090330/http://www.lonelyplanet.com/latvia/history|archive-date=1 April 2010|access-date=16 October 2010|publisher=Lonelyplanet.com}}</ref> [[Sveti Meinhard]] iz Segeberga putujući s trgovcima stigao je u [[Ikšķile]] [[1184.]] godine u katoličkoj misiji da preobrati stanovništvo od njihovih izvornih [[Poganstvo|poganskih]] vjerovanja. Nakon što je papa [[Celestin III.]] pozvao [[Livonski križarski rat|na križarski rat protiv pogana u sjevernoj Europi]] [[1993.|1193.]] godine, u zemlje današnje Latvije dolaze križari [[Teutonski viteški red|Teutonskog viteškog reda]] i ubrzo osvajaju čitavo područje.<ref>{{Citiranje novina|date=22 March 2006|title=The Crusaders|work=City Paper|url=http://www.balticsworldwide.com/the-crusaders/|url-status=dead|access-date=28 July 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20101222014019/http://www.balticsworldwide.com/the-crusaders/|archive-date=22 December 2010}}</ref> [[Datoteka:Burg_Turaida04.jpg|mini|[[Dvorac Turaida]] u blizini [[Sigulda|Sigulde]], sagrađen 1214. pod [[Albert Riški|Albertom Riškim]].]] Početkom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] Nijemci su vladali velikim dijelovima današnje Latvije.<ref name="Lonely2">{{Citiranje weba|title=Latvian History, Lonely Planet|url=http://www.lonelyplanet.com/latvia/history|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20100401090330/http://www.lonelyplanet.com/latvia/history|archive-date=1 April 2010|access-date=16 October 2010|publisher=Lonelyplanet.com}}</ref> Zajedno s južnom [[Estonija|Estonijom]], ta su osvojena područja formirala [[Križarske države|Križarsku državu]] koja je postala poznata kao [[Terra Mariana]] ili Livonija. Godine [[1282.]] najprije [[Riga]], a kasnije i gradovi [[Cēsis]], [[Limbaži]], [[Koknese]] i [[Valmiera]], postali su dijelom [[Hanza|Hanzeatske lige]].<ref name="Lonely2" /> Riga je postala važno čvorište trgovinskih puteva u smjeru istok-zapad<ref name="Lonely2" /> i uspostavila bliske kulturne veze sa [[Zapadna Europa|zapadnom Europom]].<ref>{{Citiranje weba|title=History of Latvia - Lonely Planet Travel Information|url=https://www.lonelyplanet.com/latvia/history|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200326135852/https://www.lonelyplanet.com/latvia/history|archive-date=26 March 2020|access-date=2019-12-23|website=www.lonelyplanet.com}}</ref> Prvi njemački doseljenici bili su vitezovi iz sjeverne Njemačke i građani sjevernonjemačkih gradova koji su u regiju donijeli svoj [[Donjonjemački jezici|donjonjemački]] jezik, što je oblikovalo mnoge posuđenice u latvijskom jeziku.<ref>{{Citiranje knjige|last=Johann Sehwers|title=Die deutschen Lehnwörter im Lettischen: Inaugural-Dissertation zur Erlangung der Doktorwürde der hohen philosophischen Fakultät I der Universität Zürich|date=1918|publisher=Berichthaus|language=de}}</ref> === Razdoblje reformacije i poljska i švedska vlast === [[Datoteka:Podział_administracyjny_I_RP.svg|mini|Poljsko-litvanski savez]] [[Datoteka:Swedish_Empire_(1560-1815)_en2.png|mini|[[Švedsko Carstvo]] (1560–1815).Riga je postala glavni grad [[švedska Livonija|švedske Livonije]] i najveći grad u Švedskom Carstvu. ]] Nakon [[Livonski rat|Livonskog rata]] (1558. – 1583.), [[Livonija]] (Sjeverna Latvija i Južna Estonija) potpala je pod [[Poljsko-Litavska Unija|poljsku i litvansku]] vlast.<ref name="Lonely3">{{Citiranje weba|title=Latvian History, Lonely Planet|url=http://www.lonelyplanet.com/latvia/history|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20100401090330/http://www.lonelyplanet.com/latvia/history|archive-date=1 April 2010|access-date=16 October 2010|publisher=Lonelyplanet.com}}</ref> Južni dio Estonije i sjeverni dio Latvije ustupljeni su [[Velika Kneževina Litva|Velikoj kneževini Litvi]] i formirali su [[Vojvodstvo Livonija|Vojvodstvo Livoniju]] (''Ducatus Livoniae Ultradunensis''). [[Gotthard Kettler]], posljednji magistar [[Livonski red|Livonskog reda]], osnovao je [[Kneževina Kurlandija i Semigalija|Kneževinu Kurlandiju i Semigaliju]].<ref>{{Citiranje weba|last=Ceaser|first=Ray A.|date=June 2001|title=Duchy of Courland|url=http://depts.washington.edu/baltic/papers/duchy.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20030302122941/http://depts.washington.edu/baltic/papers/duchy.html|archive-date=2 March 2003|access-date=11 September 2017|publisher=University of Washington}}</ref> Iako je vojvodstvo bilo vazalna država litavskog Velikog vojvodstva, a kasnije Poljsko-Litavske Unije, zadržalo je znatan stupanj autonomije i u 16. stoljeću doživjelo svoje zlatno doba gospodarskog i kulturnog razvoja. Najistočnija regija Latvije [[Latgalija]], postala je dijelom [[Inflantsko vojvodstvo|Inflantske kneževine]] Poljsko-Litavske Unije.<ref>{{Citiranje knjige|last=O'Connor|first=Kevin|url=https://books.google.com/books?id=IpR0-OrrwssC&q=Inflanty+Latgale&pg=PA14|title=Culture and Customs of the Baltic States|date=3 October 2006|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-33125-1|via=Google Books}}</ref> U [[17. stoljeće|17.]] i ranom [[18. stoljeće|18. stoljeću]] [[Poljsko-Litavska Unija]], [[Švedsko Carstvo|Švedska]] i [[Rusko Carstvo|Rusija]] borile su se za prevlast na istočnom Baltiku. Nakon [[Poljsko-švedski rat (1600.-1611.)|Poljsko-švedskog rata]], sjeverna Livonija (uključujući [[Vidzeme]]) potpala je pod švedsku vlast. Riga je postala glavnim gradom [[Švedska Livonija|Švedske Livonije]] i najveći grad u cijelom Švedskom Carstvu.<ref>Kasekamp, p. 47</ref> Borbe su se sporadično nastavile između Švedske i Poljske sve do [[Sporazum iz Altmarka|primirja u Altmarku]] 1629.<ref>{{Citiranje weba|last=Rickard|first=J|title=Truce of Altmark, 12 September 1629|url=http://www.historyofwar.org/articles/truce_altmark.html|access-date=28 January 2021|website=www.historyofwar.org}}</ref> U Latviji se švedsko razdoblje općenito pamti kao pozitivno. Kruti zakoni koji su regulirali [[kmetstvo]] znatno su olabavljeni, uspostavljena je mreža škola za seljaštvo, a smanjena je moć oblasnih [[baltički Nijemci|baruna]].<ref>H. Strods, "'Dobrye Shvedskie Vremena' v Istoriografii Latvii (Konets XVIII V.&nbsp;– 70-E Gg. XX V.).</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=J. T. Kotilaine|year=1999|title=Riga's Trade With its Muscovite Hinterland in the Seventeenth Century|journal=Journal of Baltic Studies|volume=30|issue=2|pages=129–161|doi=10.1080/01629779900000031}}</ref> Tijekom tog vremena dogodilo se nekoliko važnih kulturnih promjena. Pod švedskom i uglavnom njemačkom vlašću, zapadna Latvija prihvatila je [[Luterani|luteranstvo]] kao svoju glavnu religiju. Drevna plemena Kuronjana, Semigala, Selonijana, Liva i sjevernih Latgalaca asimilirala su se u [[Latvijci|latvijski narod]] koji je govorio jednim [[Letonski jezik|latvijskim jezikom]]. Međutim, kroz sva stoljeća nije uspostavljena stvarna latvijska država, pa su granice i definicije tko točno spada u tu skupinu uglavnom subjektivne. U međuvremenu, uglavnom izolirani od ostatka Latvije, južni Latgalci prihvatili su [[Katolička Crkva|katoličanstvo]] pod poljskim, [[Družba Isusova|jezuitskim]] utjecajem. Domaće narječje ostalo je različito, iako su se udomaćile mnoge poljske i ruske posuđenice.<ref>{{Citiranje časopisa|last=V. Stanley Vardys|year=1987|title=The Role of the Churches in the Maintenance of Regional and National Identity in the Baltic Republics|journal=Journal of Baltic Studies|volume=18|issue=3|pages=287–300|doi=10.1080/01629778700000141}}</ref> === Livonija i Kurlandija u Ruskom Carstvu (1795. – 1917.) === Tijekom [[Veliki sjeverni rat|Velikog sjevernog rata]] (1700. – 1721.) oko 40% Latvijaca umrlo je od gladi i [[Kuga|kuge]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Kevin O'Connor|url=https://books.google.com/books?id=b3b5nU4bnw4C&pg=PA29|title=The History of the Baltic States|date=1 January 2003|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-32355-3|pages=29–|access-date=11 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160427085953/https://books.google.com/books?id=b3b5nU4bnw4C&pg=PA29|archive-date=27 April 2016|url-status=live}}</ref> Polovicu stanovnika Rige ubila je kuga 1710. – 1711.<ref>{{Citiranje weba|title=Collector Coin Dedicated to 18th Century Riga|url=http://www.bank.lv/eng/main/am/jubmon/nmp/index.php?32661|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20100719083420/http://www.bank.lv/eng/main/am/jubmon/nmp/index.php?32661|archive-date=19 July 2010|access-date=19 July 2010}}</ref> Kapitulacijom Estonije i Livonije 1710. i [[Nystadski ugovor|Nystadskim ugovorom]], kojim je okončan [[Veliki sjeverni rat]] 1721., Vidzeme je dao Rusiji (postao je dio [[Gubernija Livonija|gubernije Rige]]).  Regija Latgale ostala je dijelom [[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-litvanskog]] saveza kao [[Inflantsko vojvodstvo|Inflantski vojvodstvo]] do 1772., kada je uključena u sastav Rusije. [[Vojvodstvo Kurlandije i Semigalije|Vojvodstvo Kurlandija i Semigalija]], vazalna država [[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-Litvanske zajednice]], anektirana je Rusiji 1795. godine u [[Treća podjela Poljske|trećoj podjeli Poljske]], čime je sva današnja Latvija postala sastavljena od [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Sve tri baltičke pokrajine zadržale su lokalne zakone, njemački kao lokalni [[službeni jezik]] i vlastiti parlament, [[zakonodavno tijelo u Njemačkoj|Landtag]]. Emancipacija kmetova dogodila se u Courlandu 1817. i u Vidzemama 1819. godine.<ref>{{Citiranje weba|last=Lazdins|first=Janiz|date=2 July 2011|title=THE ORIGINS OF A CIVIL SOCIETY BASED ON DEMOCRATICALLY LEGITIMATE VALUES IN BALTICS AFTER ABOLITION OF SERFDOM|url=https://www.apgads.lu.lv/fileadmin/user_upload/lu_portal/apgads/PDF/Juridiskas-konferences/ISCFLUL-7-2019/iscflul.7.2-11_Lazdins.pdf|website=doi.org}}</ref> Međutim, u praksi je emancipacija zapravo bila korisna za zemljoposjednike i plemstvo,  jer je seljacima oduzeo njihovu zemlju bez naknade, prisiljavajući ih da se vrate na rad na posjede "svojom voljom". Tijekom ova dva stoljeća Latvija je doživjela gospodarski i građevinski procvat – proširene su luke (Riga je postala najveća luka u Ruskom Carstvu), izgrađene željeznice; osnovane su nove tvornice, banke i sveučilište; podignute su mnoge stambene, javne (kazališta i muzeji) i školske zgrade; formirani novi parkovi; i tako dalje. Riški bulevari i neke ulice izvan Starog grada potječu iz tog razdoblja. [[Brojanost|Brojnost]] je također bila veća u Livonskom i Kurlandskom dijelu Ruskog Carstva, na što je možda utjecala protestantska religija stanovnika.<ref>{{Citiranje knjige|last=Baten, Jörg|title=A History of the Global Economy. From 1500 to the Present.|date=2016|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-107-50718-0|page=50}}</ref> === Narodni preporod === [[Datoteka:Latvians_national_rally_in_Dundaga_in_1905.jpg|lijevo|mini|Latvijski nacionalni skup u [[Dundaga|Dundagi]] 1905]] Tijekom 19. stoljeća društvena se struktura dramatično promijenila.<ref name="LNA">{{Citiranje weba|title=Latvian national awakening (1860-1918)|url=https://www.onlatvia.com/latvian-national-awakening-1860-1918-74|access-date=19 March 2022|website=OnLatvia.com}}</ref> Klasa nezavisnih poljoprivrednika uspostavila se nakon što su reforme omogućile seljacima otkup svoje zemlje, ali je ostalo mnogo seljaka bez zemlje, dosta Latvijaca je otišlo u gradove i tražilo obrazovanje, industrijske poslove.<ref name="LNA" /> Tu se također razvio rastući urbani [[proletarijat]] i sve utjecajnija latvijska [[buržoazija]].<ref name="LNA" /> [[Mladi Latvijci|Mladi Latvijac]] (Latvian ) pokret je postavio temelje nacionalizmu od sredine stoljeća, a mnogi od njegovih vođa tražili su od [[slavenofilski|slavenofila]] podršku protiv prevladavajućeg društvenog poretka kojim dominiraju Nijemci.<ref name="YoungLatvians">{{Citiranje weba|title=Latvians in the Second Half of the 19th Century and the Early 20th Century: National Identity, Culture and Social Life|url=http://lnvm.lv/en/?page_id=1078|access-date=19 March 2022|website=National History Museum of Latvia|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|date=20 November 2018|title=Another Baltic Postcolonialism: Young Latvians, Baltic Germans, and the emergence of Latvian National Movement|url=https://www.cambridge.org/core/journals/nationalities-papers/article/abs/another-baltic-postcolonialism-young-latvians-baltic-germans-and-the-emergence-of-latvian-national-movement/B4ADF2A9BAED2B0601DA2281243A9D5C|journal=Nationalities Papers|publisher=[[Cambridge University Press]]|volume=42|issue=1|pages=88-107|doi=10.1080/00905992.2013.823391|access-date=19 March 2022}}</ref> Porast upotrebe latvijskog jezika u književnosti i društvu postao je poznat kao [[Latvijsko narodno buđenje|Prvo nacionalno buđenje]].<ref name="YoungLatvians" /> [[Rusifikacija]] je započela u Latgali nakon što su Poljaci predvodili [[Siječanjski ustanak|siječanjsku pobunu]] 1863.: to se proširilo na ostatak današnje Latvije do 1880-ih.  Mlade Latvijce uvelike je zasjenila [[Nova struja]], široki ljevičarski društveni i politički pokret, 1890-ih.<ref>{{Citiranje weba|last=Šiliņš|first=Jānis|title=Jaunā strāva|url=https://enciklopedija.lv/skirklis/22237|access-date=19 March 2022|website=[[Latvian National Encyclopedia]]|language=lv}}</ref> Nezadovoljstvo naroda eksplodiralo je u [[Ruska revolucija 1905. godine|ruskoj revoluciji 1905.]], koja je u baltičkim provincijama poprimila nacionalistički karakter.<ref>{{Citiranje weba|last=Lapa|first=Līga|title=1905. gada revolūcija Latvijā|url=https://enciklopedija.lv/skirklis/20773-1905-gada-revol%C5%ABcija-Latvij%C4%81|access-date=19 March 2022|website=Nacionālā enciklopēdija|language=lv}}</ref> === Deklaracija o neovisnosti === [[Datoteka:Janis_Cakste.jpg|mini|[[Jānis Čakste]] (1859-1927), bio je prvi [[predsjednik Latvije]]]] [[Prvi svjetski rat]] opustošio je teritorij onoga što je postalo država Latvija i druge zapadne dijelove Ruskog Carstva. Zahtjevi za [[Pravo na samoodređenje|samoopredjeljenjem]] u početku su bili ograničeni na [[Autonomija|autonomiju]], sve dok [[ruska revolucija]] 1917. nije stvorila vakuum moći, nakon čega je uslijedio [[Mir u Brest-Litovsku|Brest-Litovsk ugovor]] između Rusije i Njemačke u ožujku 1918., zatim [[Saveznici u Prvom svjetskom ratu|savezničko]] primirje s Njemačkom 11. studenog 1918. Dana 18. studenog 1918. u Rigi je [[Tautas padome|Narodno vijeće Latvije]] proglasilo neovisnost nove zemlje, a [[Kārlis Ulmanis|Kārlisu Ulmanisu]] povjereno je formiranje vlade i on je preuzeo mjesto premijera.<ref>{{Citiranje weba|title=Kārlis Ulmanis {{!}} Valsts prezidenta kanceleja|url=https://www.president.lv/en/karlis-ulmanis|access-date=2021-10-13|website=www.president.lv|language=en}}</ref> Generalni predstavnik Njemačke [[August Winnig]] službeno je 26. studenoga predao političku vlast latvijskoj privremenoj vladi. Dana 18. studenoga Latvijsko narodno vijeće povjerilo mu je postavljanje vlade. Dužnost ministra poljoprivrede obnašao je od 18. studenog do 19. prosinca. Od 19. studenoga 1918. do 13. srpnja 1919. obnašao je dužnost predsjednika vlade. [[Latvijski rat za neovisnost|Rat za neovisnost]] koji je uslijedio bio je dio općeg kaotičnog razdoblja građanskih i novih pograničnih ratova u istočnoj Europi. Do proljeća 1919. zapravo su postojale tri vlade: privremena vlada na čelu s Kārlisom [[Kārlis Ulmanis|Ulmanisom]], uz potporu [[Tautas padome]] i Međusavezničko [[Vojno međusavezničko povjerenstvo za kontrolu|povjerenstvo za kontrolu]] ; [[Latvijska Socijalistička Sovjetska Republika|latvijska sovjetska vlada]] na čelu s [[Pēteris Stučka|Pēterisom Stučkom]], uz potporu [[Crvena armija|Crvene armije]] ; i Privremena vlada na čelu s [[Andrievs Niedra|Andrievsom Niedrom]] uz potporu [[Baltische Landeswehr|Baltische Landeswehra]] i njemačke jedinice [[Frajkori|Freikorpsa]] ''[[Freikorps na Baltiku|Iron Division]]'' . Estonske i latvijske snage porazile su Nijemce u [[Bitka kod Cēsisa (1919.)|bitci kod Wendena]] u lipnju 1919. <ref>{{Citiranje novina|title=Cēsis, Battle of {{!}} International Encyclopedia of the First World War (WW1)|url=https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/cesis_battle_of|url-status=dead|access-date=15 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20190223133640/https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/cesis_battle_of|archive-date=23 February 2019}}</ref> i masovni napad pretežno njemačkih snaga — Zapadnoruske [[Zapadnoruska dobrovoljačka vojska|dobrovoljačke armije]] — pod [[Pavel Bermondt-Avalov|vodstvom Pavela Bermondta-Avalova]] odbijen je u studenom. Latvijske i poljske trupe su početkom 1920. godine očistile istočnu Latviju od snaga Crvene armije (iz poljske perspektive [[bitka kod Daugavpilsa]] bila je dio [[Sovjetsko-poljski rat|Poljsko-sovjetskog rata]]). Slobodno izabrana [[konstituanta|Ustavotvorna skupština]] sastala se 1. svibnja 1920. i usvojila liberalni ustav, ''[[Ustav Latvije|Satversme]]'', u veljači 1922.<ref>Bleiere, p. 155</ref> Ustav je djelomično suspendirao Kārlis Ulmanis nakon [[Latvijski državni udar 1934|njegovog puča 1934.]], ali ga je ponovno potvrdio 1990. godine. Od tada je izmijenjen i na snazi je u Latviji i danas. Budući da je većina industrijske baze Latvije evakuirana u unutrašnjost Rusije 1915. godine, radikalna [[Agrarna reforma|zemljišna reforma]] bila je središnje političko pitanje za mladu državu. Godine 1897. 61,2% seoskog stanovništva bilo je bez zemlje; do 1936. taj je postotak smanjen na 18%.<ref>Bleiere, p. 195</ref> Do 1923. godine površina obrađenog zemljišta premašila je predratnu razinu. Inovacije i rastuća produktivnost doveli su do brzog rasta gospodarstva, ali je ubrzo patilo od posljedica [[Velika gospodarska kriza|Velike depresije]]. Latvija je pokazivala znakove gospodarskog oporavka, a biračko tijelo se stalno kretalo prema centru tijekom parlamentarnog razdoblja.  Dana 15. svibnja 1934. [[Latvijski državni udar 1934|Ulmanis je izveo beskrvni državni udar]], uspostavivši nacionalističku diktaturu koja je trajala do 1940.<ref name="Country profile">{{Citiranje novina|date=20 January 2010|title=Timeline: Latvia|work=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm|url-status=live|access-date=5 February 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100420190840/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm|archive-date=20 April 2010}}</ref> Nakon 1934. Ulmanis je osnovao [[Državna korporacija|državne korporacije]] za kupnju privatnih tvrtki s ciljem "latvizacije" gospodarstva.<ref>{{Citiranje knjige|last=Nicholas Balabkins|url=https://books.google.com/books?id=PwaSAAAAIAAJ|title=Entrepreneur in a small country: a case study against the background of the Latvian economy, 1919–1940|last2=Arnolds P. Aizsilnieks|publisher=Exposition Press|year=1975|isbn=978-0-682-48158-8|pages=xiv, 143|jstor=2119564|access-date=19 February 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121112212508/http://books.google.com/books?id=PwaSAAAAIAAJ|archive-date=12 November 2012|url-status=live}}</ref> === Latvija u Drugom svjetskom ratu === [[Datoteka:Riga_1940_Soviet_Army.jpg|mini|Postrojbe [[Crvena armija|Crvene armije]] ulaze u [[Riga|Rigu]] (1940.).]] Rano ujutro 24. kolovoza 1939. [[Sovjetski Savez]] i [[Treći Reich|nacistička Njemačka]] potpisali su 10-godišnji pakt o nenapadanju, nazvan [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Pakt Molotov-Ribbentrop]].<ref>{{Citiranje weba|date=24 July 2019|title=The Molotov-Ribbentrop pact – archive, August 1939|url=https://www.theguardian.com/world/from-the-archive-blog/2019/jul/24/molotov-ribbentrop-pact-germany-russia-1939|access-date=28 January 2021|website=the Guardian|language=en}}</ref> Pakt je sadržavao tajni protokol, otkriven tek nakon njemačkog poraza 1945., prema kojemu su države Sjeverne i Istočne Europe podijeljene na njemačku i sovjetsku "[[Sfera utjecaja|sferu utjecaja]]".<ref name="mrtext">[http://www.fordham.edu/halsall/mod/1939pact.html ''Text of the Nazi-Soviet Non-Aggression Pact''] {{Webarchive}}, executed 23 August 1939</ref> Na sjeveru su Latvija, Finska i Estonija dodijeljene sovjetskoj sferi.<ref name="mrtext" /> Tjedan dana kasnije, 1. rujna 1939., Njemačka [[Njemačko-sovjetska invazija Poljske|je napala Poljsku]] ; 17. rujna Sovjetski Savez je [[Agresija SSSR na Poljsku|napao i Poljsku]].<ref name="PBBG">{{Citiranje knjige|last=Buttar|first=Prit|title=Between Giants|date=21 May 2013|isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|32}} Nakon sklapanja pakta Molotov-Ribbentrop, većina [[baltički Nijemci|baltičkih Nijemaca]] napustila je Latviju sporazumom između Ulmanisove vlade i nacističke Njemačke prema programu [[Heim ins Reich]].<ref name="Latvia in WWII">Lumans, pp. 71–74</ref> Ukupno je 50.000 baltičkih Nijemaca otišlo do roka u prosincu 1939., s 1.600 preostalih za zaključenje posla i 13.000 koje je odlučilo ostati u Latviji.<ref name="Latvia in WWII" /> Većina onih koji su ostali otišli su u Njemačku u ljeto 1940., kada je dogovoren drugi plan preseljenja.<ref>Lumans pp. 110–111</ref> Rasno odobreni preseljeni su uglavnom u Poljsku, dajući im zemljište i poduzeća u zamjenu za novac koji su dobili prodajom svoje prethodne imovine.<ref name="PBBG2">{{Citiranje knjige|last=Buttar|first=Prit|title=Between Giants|date=21 May 2013|isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|46}} Dana 5. listopada 1939., Latvija je bila prisiljena prihvatiti pakt o "uzajamnoj pomoći" sa Sovjetskim Savezom, dajući Sovjetima pravo da stacioniraju između 25 000 i 30 000 vojnika na latvijskom teritoriju.<ref>Lumans, p. 79</ref> Državni upravitelji su ubijeni i zamijenjeni sovjetskim kadrovima.<ref name="wettig20">Wettig, Gerhard, ''Stalin and the Cold War in Europe'', Rowman & Littlefield, Landham, Md, 2008, {{ISBN|0-7425-5542-9}}, pp. 20–21</ref> Izbori su održani s pojedinačnim prosovjetskim kandidatima koji su bili navedeni za mnoge pozicije. Nastala Narodna skupština odmah je zatražila prijem u SSSR, što je Sovjetski Savez odobrio.<ref name="wettig20" /> Latviju, tada marionetsku vladu, vodio je [[Augusts Kirhensteins|Augusts Kirhenšteins]].<ref>Lumans, pp. 98–99</ref> Sovjetski Savez je uključio Latviju 5. kolovoza 1940. kao ''[[Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika]].'' [[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_183-L19397,_Lettland,_Riga,_Begrüßung_der_deutschen_Soldaten.jpg|mini|Njemački vojnici ulaze u Rigu, srpanj 1941]] Sovjeti su se oštro obračunali sa svojim [[Klasni neprijatelj|protivnicima]]&nbsp;– prije [[Operacija Barbarossa|operacije Barbarossa]], u manje od godinu dana, najmanje 34 250 Latvijaca je deportirano ili ubijeno.<ref>{{Citiranje knjige|last=Simon Sebag Montefiore|title=Stalin: The Court of the Red Tsar|page=334|author-link=Simon Sebag Montefiore}}</ref> Većina je deportirana u Sibir gdje se procjenjuje da je umrlo 40 posto.<ref name="PBBG3">{{Citiranje knjige|last=Buttar|first=Prit|title=Between Giants|date=21 May 2013|isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|48}} Dana 22. lipnja 1941. njemačke trupe napale su sovjetske snage u operaciji Barbarossa.<ref>{{Citiranje novina|title=Operation Barbarossa|language=en|work=HISTORY|url=https://www.history.com/topics/world-war-ii/operation-barbarossa#:~:text=On%20June%2022%2C%201941%2C%20Adolf,the%20frontier%20into%20Soviet%20territory.|access-date=28 January 2021}}</ref> Bilo je nekih spontanih ustanaka Latvijaca protiv Crvene armije koja je pomogla Nijemcima. Do 29. lipnja [[Riga]] je dosegnuta, a sovjetske trupe ubijene, zarobljene ili povučene, Latvija je početkom srpnja ostavljena pod kontrolom njemačkih snaga.<ref>{{Citiranje weba|title=History of Latvia: A brief synopsis|url=https://www.mfa.gov.lv/en/usa/culture/history-of-latvia-a-brief-synopsis|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210303083044/https://www.mfa.gov.lv/en/usa/culture/history-of-latvia-a-brief-synopsis|archive-date=3 March 2021|access-date=28 January 2021|website=www.mfa.gov.lv}}</ref><ref name="PBBG4">{{Citiranje knjige|last=Buttar|first=Prit|title=Between Giants|date=21 May 2013|isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|78–96}} Nakon okupacije odmah su uslijedile postrojbe SS [[Einsatzgruppen]], koje su trebale djelovati u skladu s nacističkim [[Generalplan Ost|Generalplanom Ost]] koji je zahtijevao smanjenje stanovništva Latvije za 50 posto.<ref name="PBBG4" />{{Is|64}}<ref name="PBBG4" />{{Is|56}} Pod njemačkom okupacijom, Latvija je bila pod upravom ''[[Ostland|Reichskommissariata Ostland]]''.<ref>{{Citiranje weba|title=Estonia - RomArchive|url=https://www.romarchive.eu/en/voices-of-the-victims/estonia/|access-date=28 January 2021|website=www.romarchive.eu}}</ref> Postrojbe latvijske paravojne i [[Arajs Kommando|pomoćne policije]] koje su osnovale okupacijske vlasti sudjelovale su u [[Holokaust|holokaustu]] i drugim zločinima.<ref name="Country profile2">{{Citiranje novina|date=20 January 2010|title=Timeline: Latvia|work=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm|url-status=live|access-date=5 February 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100420190840/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm|archive-date=20 April 2010}}</ref> 30 000 Židova je strijeljano u Latviji u jesen 1941.<ref name="PBBG5">{{Citiranje knjige|last=Buttar|first=Prit|title=Between Giants|date=21 May 2013|isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|127}}Još 30 000 Židova iz geta u Rigi ubijeno je u šumi Rumbula u studenom i prosincu 1941. kako bi se smanjila prenaseljenost u getu i napravio prostor za više Židova koji su dovedeni iz Njemačke i Zapada.<ref name="PBBG5" />{{Is|128}} Došlo je do stanke u borbama, osim partizanskih aktivnosti, sve dok nakon završetka [[Opsada Lenjingrada|opsade Lenjingrada]] u siječnju 1944., sovjetske trupe su napredovale, ušavši u Latviju u srpnju i na kraju zauzevši Rigu 13. listopada 1944.<ref name="PBBG5" />{{Is|271}} Više od 200 000 latvijskih građana umrlo je tijekom Drugog svjetskog rata, uključujući oko 75 000 latvijskih [[Židovi|Židova]] ubijenih tijekom nacističke okupacije.<ref name="Country profile3">{{Citiranje novina|date=20 January 2010|title=Timeline: Latvia|work=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm|url-status=live|access-date=5 February 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100420190840/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm|archive-date=20 April 2010}}</ref> Latvijski vojnici borili su se na obje strane sukoba, uglavnom na njemačkoj strani, sa 140 000 ljudi u [[Latvijska legija|Latvijskoj legiji]] [[Waffen SS|Waffen-SS]],<ref>"[https://www.theguardian.com/world/2010/mar/16/latvians-march-commemorate-ss-veterans Patriots or Nazi collaborators? ]</ref> [[308. streljačka divizija (Sovjetski Savez)|308. Latvijsku streljačku diviziju]] formirala je Crvena armija 1944. godine. U nekim prilikama, osobito 1944. godine, suprotstavljene latvijske trupe susrele su se jedna s drugom u borbi.<ref name="PBBG6">{{Citiranje knjige|last=Buttar|first=Prit|title=Between Giants|date=21 May 2013|isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|299}} U 23. bloku groblja Vorverker podignut je spomenik nakon Drugoga svjetskog rata ljudima Latvije koji su umrli u [[Lübeck|Lübecku]] od 1945. do 1950. godine. === Sovjetsko doba (1940. – 1941., 1944. – 1991.) === [[Datoteka:Red_Army_soldiers_in_Riga._October_1944.jpg|mini|[[Crvena armija]] ispred [[Spomenik slobode u Rigi|spomenika slobode]] u Rigi 1944.]] Godine 1944., kada su sovjetska vojna napredovanja stigla do Latvije, u Latviji su se vodile teške borbe između njemačkih i sovjetskih trupa, koje su završile još jednim njemačkim porazom. Tijekom rata, obje su okupacijske snage regrutirale Latvijce u svoje vojske, povećavajući na taj način gubitak "živih resursa" naroda. Godine 1944. dio latvijskog teritorija ponovno je došao pod sovjetsku kontrolu. Sovjeti su odmah počeli obnavljati sovjetski sustav. Nakon njemačke predaje, postalo je jasno da su sovjetske snage tu da ostanu, a [[latvijski nacionalni partizani]], kojima su se ubrzo pridružili neki koji su surađivali s Nijemcima, počeli su se boriti protiv novog okupatora.<ref>Lumans, pp. 395–396</ref> Od 120 000 do čak 300 000 Latvijaca sklonilo se od sovjetske vojske bježeći u Njemačku i Švedsku.<ref name="autogenerated1">Lumans, p. 349</ref> Većina izvora broji 200 000 do 250 000 izbjeglica koje su napustile Latviju, a možda čak 80 000 do 100 000 njih su ponovno zarobili Sovjeti ili, tijekom nekoliko mjeseci neposredno nakon završetka rata,<ref>Lumans, pp. 384–385</ref> vratili Zapad.<ref>Lumans, p. 391</ref> Sovjeti su ponovno okupirali zemlju 1944. – 1945., a uslijedile su daljnje deportacije kako je zemlja [[Kolektivizacija u Sovjetskom Savezu|kolektivizirana]] i [[sovjetizacija|sovjetizirana]].<ref name="Country profile4">{{Citiranje novina|date=20 January 2010|title=Timeline: Latvia|work=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm|url-status=live|access-date=5 February 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100420190840/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm|archive-date=20 April 2010}}</ref> Dana 25. ožujka 1949., 43 000 ruralnih stanovnika (" [[Kulak|kulaka]]") i latvijskih nacionalista deportirano je u Sibir u [[Operacija Priboi|opsežnoj operaciji Priboi]] u sve tri [[baltičke države]], koja je pomno planirana i odobrena u Moskvi već 29. siječnja 1949.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Strods, Heinrihs|last2=Kott, Matthew|year=2002|title=The File on Operation 'Priboi': A Re-Assessment of the Mass Deportations of 1949|journal=Journal of Baltic Studies|volume=33|issue=1|pages=1–36|doi=10.1080/01629770100000191}}</ref> Ova operacija imala je željeni učinak smanjenja protusovjetske partizanske aktivnosti.<ref name="PBBG7">{{Citiranje knjige|last=Buttar|first=Prit|title=Between Giants|date=21 May 2013|isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|326}} Između 136 000 i 190 000 Latvijaca, ovisno o izvorima, bilo je zatvoreno ili deportirano u sovjetske koncentracijske logore ([[Gulag|gulage]]) u poslijeratnim godinama, od 1945. do 1952.<ref>Lumans, pp. 398–399</ref> [[Datoteka:Shack_from_Gulag_-_Museum_of_the_Occupation_of_Latvia.JPG|mini|Rekonstrukcija kolibe [[Gulag|Gulaga]] u [[Muzej okupacije Latvije|Muzeju okupacije Latvije]], Riga]] U poslijeratnom razdoblju, Latvija je bila prisiljena usvojiti sovjetske poljoprivredne metode. Ruralna područja bila su prisiljena na [[Kolektivizacija u Sovjetskom Savezu|kolektivizaciju]].<ref>Bleiere, p. 384</ref> U Latviji je pokrenut opsežan program nametanja [[Višejezičnost|dvojezičnosti]], ograničavajući upotrebu latvijskog jezika u službenoj uporabi u korist korištenja ruskoga kao glavnog jezika. Sve manjinske škole (židovska, poljska, bjeloruska, estonska, litavska) su zatvorene, a u školama su ostala samo dva medija instrukcija: latvijski i ruski.<ref>Bleiere, p. 411</ref> Počeo je priljev novih kolonista, uključujući radnike, administratore, vojno osoblje i njihove članove iz Rusije i drugih sovjetskih republika. Do 1959. stiglo je oko 400 000 ruskih doseljenika, a etničko latvijsko stanovništvo palo je na 62%.<ref>Bleiere, p. 418</ref> Budući da je Latvija održavala dobro razvijenu infrastrukturu i obrazovane stručnjake, Moskva je odlučila bazirati neke od najnaprednijih sovjetskih proizvodnja u Latviji. U Latviji je stvorena nova industrija, uključujući veliku [[Tvornica autobusa u Rigi|tvornicu strojeva RAF]] u [[Jelgava|Jelgavi]], elektrotehničke tvornice u [[Riga|Rigi]], kemijske tvornice u [[Daugavpils|Daugavpilsu]], [[Valmiera|Valmieri]] i [[Olaine|Olaineu]] — te neke tvornice za preradu hrane i ulja.<ref>Bleiere, p. 379</ref> Latvija je proizvodila vlakove, brodove, minibuseve, mopede, telefone, radio i hi-fi sustave, električne i dizel motore, tekstil, namještaj, odjeću, torbe i prtljagu, obuću, glazbene instrumente, kućanske aparate, satove, alate i opremu, zrakoplovstvo i poljoprivredna oprema i duga lista druge robe. Latvija je imala svoju filmsku industriju i tvornicu glazbenih ploča (LP). Međutim, nije bilo dovoljno ljudi za rad u novoizgrađenim tvornicama.  Kako bi se održala i proširila industrijska proizvodnja, kvalificirani radnici su migrirali iz cijelog Sovjetskog Saveza, smanjujući udio etničkih Latvijaca u republici.<ref>Lumans, p. 400</ref> Stanovništvo Latvije doseglo je svoj vrhunac 1990. godine od nešto manje od 2,7 milijuna ljudi. Krajem 2018. Nacionalni arhiv Latvije objavio je puni abecedni indeks od oko 10.000 ljudi koje je sovjetski KGB regrutirao kao agente ili doušnike. 'Objava, koja je uslijedila nakon dva desetljeća javne rasprave i donošenja posebnog zakona, otkrila je imena, kodna imena, mjesta rođenja i druge podatke o aktivnim i bivšim agentima KGB-a od 1991. godine, godine kada je Latvija ponovno stekla neovisnost od Sovjetskog Saveza.<ref>{{Citiranje novina|last=contributor|first=Vladimir Kara-Murza DemocracyPost|title=Opinion &#124; Latvia opens its KGB archives — while Russia continues to whitewash its past|work=Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/opinions/2019/01/09/latvia-opens-its-kgb-archives-while-russia-continues-whitewash-its-past/|url-status=live|access-date=9 January 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190109190904/https://www.washingtonpost.com/opinions/2019/01/09/latvia-opens-its-kgb-archives-while-russia-continues-whitewash-its-past/|archive-date=9 January 2019}}</ref> === Obnova neovisnosti === [[Datoteka:Riga_barricade_1991.jpg|desno|mini|220x220px|Barikada u Rigi kako bi spriječila [[Sovjetska armija|sovjetsku vojsku]] da dođe do [[Saeima|latvijskog parlamenta]] u srpnju 1991.]] U drugoj polovici 1980-ih, sovjetski vođa [[Mihail Gorbačov]] počeo je provoditi političke i ekonomske reforme u Sovjetskom Savezu koje su nazvane [[glasnost]] i [[perestrojka]] . U ljeto 1987. u Rigi su održane prve velike demonstracije kod [[Spomenik slobode u Rigi|Spomenika slobode]] — simbola neovisnosti. U ljeto 1988., nacionalnom pokretu, koji se udružio u [[Narodni front Latvije]], suprotstavio se [[Međunarodni front radnog naroda Latvije|Interfront]]. Latvijskoj SSR, zajedno s ostalim [[Baltičke države|baltičkim republikama]], dopuštena je veća autonomija, a 1988. ponovno se vijorila stara prijeratna [[zastava Latvije]], koja je 1990. zamijenila sovjetsku latvijsku kao službenu zastavu.<ref>{{Citiranje weba|title=Flag Log's World Flag Chart 1991|url=https://flaglog.com/1991|url-status=live|access-date=9 December 2021|website=flaglog.com}}</ref><ref>More-detailed discussion in Daina Stukuls Eglitis, ''Imagining the Nation: History, Modernity, and Revolution in Latvia'' State College PA: Pennsylvania State Press, 2010), 41-46. {{ISBN|9780271045627}}</ref> Godine 1989. [[Vrhovni sovjet SSSR-a]] usvojio je rezoluciju o ''[[Sovjetska okupacija baltičkih država|okupaciji baltičkih država]]'', u kojoj je okupaciju proglasio "ne u skladu sa zakonom", a ne "voljom sovjetskog naroda". Kandidati Narodne fronte Latvije za neovisnost dobili su dvotrećinsku većinu u [[Vrhovno vijeće Republike Latvije|Vrhovnom vijeću]] na [[Izbori za Vrhovni sovjet Latvije 1990|demokratskim izborima u ožujku 1990. godine]]. Dana 4. svibnja 1990. Vrhovno vijeće je usvojilo [[Deklaracija o obnovi neovisnosti Republike Latvije|Deklaraciju o obnovi neovisnosti Republike Latvije]], a Latvijska SSR je preimenovana u Republiku Latviju.<ref name="Imagining">{{Citiranje knjige|last=Eglitis|first=Daina Stukuls|url=https://books.google.com/books?id=36JG1JBlNroC&q=latvia+political+history|title=Imagining the Nation: History, Modernity, and Revolution in Latvia|date=1 November 2010|publisher=Penn State Press|isbn=978-0-271-04562-7|language=en}}</ref> Međutim, središnja vlast u Moskvi nastavila je smatrati Latviju sovjetskom republikom 1990. i 1991. godine. U siječnju 1991. sovjetske političke i vojne snage neuspješno su pokušale srušiti vlasti Republike Latvije okupacijom središnje izdavačke kuće u Rigi i osnivanjem Odbora nacionalnog spasa kako bi uzurpirale državne funkcije. Tijekom prijelaznog razdoblja Moskva je zadržala mnoge središnje sovjetske državne vlasti u Latviji.<ref name="Imagining2">{{Citiranje knjige|last=Eglitis|first=Daina Stukuls|url=https://books.google.com/books?id=36JG1JBlNroC&q=latvia+political+history|title=Imagining the Nation: History, Modernity, and Revolution in Latvia|date=1 November 2010|publisher=Penn State Press|isbn=978-0-271-04562-7|language=en}}</ref> [[Narodni front Latvije]] zagovarao je da svi stalni stanovnici imaju pravo na latvijsko državljanstvo, međutim, nije usvojeno univerzalno državljanstvo za sve stalne stanovnike. Umjesto toga, državljanstvo su dobile osobe koje su bile državljani Latvije na dan gubitka neovisnosti 1940. godine, kao i njihovi potomci. Kao posljedica toga, većina etničkih ne-Letonaca nije dobila latvijsko državljanstvo jer ni oni ni njihovi roditelji nikada nisu bili državljani Latvije, postajući [[Nedržavljani (Latvija)|nedržavljani]] ili državljani drugih bivših sovjetskih republika. Do 2011. godine više od polovice nedržavljana polagalo je ispite za [[naturalizacija|naturalizaciju]] i dobilo latvijsko državljanstvo, ali je 2015. u Latviji još uvijek bilo 290.660 nedržavljana, što je predstavljalo 14,1% stanovništva. Oni [[bez državljanstva|nemaju državljanstvo niti jedne zemlje]], i ne mogu sudjelovati na parlamentarnim izborima.<ref>{{Citiranje weba|date=12 January 2015|title=Stories of Statelessness: Latvia and Estonia – IBELONG|url=http://www.unhcr.org/ibelong/stories-of-statelessness-latvia-and-estonia/|url-status=dead|archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20151127055909/http%3A//www.unhcr.org/ibelong/stories%2Dof%2Dstatelessness%2Dlatvia%2Dand%2Destonia/|archive-date=27 November 2015}}</ref> Djeca rođena od nedržavljana nakon ponovne uspostave neovisnosti automatski imaju pravo na državljanstvo. [[Datoteka:Tratado_de_Lisboa_13_12_2007_(081).jpg|mini|Latvija je postala članica Europske unije 2004., a potpisala je [[Lisabonski ugovor]] 2007. godine.]] Republika Latvija proglasila je kraj prijelaznog razdoblja i obnovila punu neovisnost 21. kolovoza 1991., nakon neuspjelog [[Kolovoški puč|pokušaja sovjetskog državnog udara]].<ref name="FINemb">{{Citiranje weba|date=9 July 2008|title=History|url=http://www.finland.lv/public/default.aspx?nodeid=38439&contentlan=2&culture=en-US|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110511083836/http://www.finland.lv/public/default.aspx?nodeid=38439&contentlan=2&culture=en-US|archive-date=11 May 2011|access-date=2 September 2010|publisher=Embassy of Finland, Riga|quote=Latvia declared independence on 21 August 1991...The decision to restore diplomatic relations took effect on 29 August 1991}}</ref> Latvija je obnovila diplomatske odnose sa zapadnim državama, uključujući Švedsku.<ref>{{Citiranje weba|title=The King holds an audience with Latvia's President|url=https://www.kungahuset.se/royalcourt/latestnews/latestnews/thekingholdsanaudiencewithlatviaspresident.5.1af28464179eb669913b76a.html|access-date=26 August 2021|website=Swedish Royal Court}}</ref> [[Saeima]], latvijski parlament, ponovno je izabran 1993. godine. Rusija je okončala svoju vojnu prisutnost dovršenjem povlačenja trupa 1994. i zatvaranjem radarske stanice [[Skrunda-1]] 1998. godine. Glavni ciljevi Latvije 1990-ih, ulazak u [[NATO]] i [[Europska unija|Europsku uniju]], ostvareni su 2004. godine. [[NATO samit 2006|Samit NATO-a 2006.]] održan je u Rigi.<ref>{{Citiranje weba|title=NATO Press Release|url=http://www.nato.int/docu/pr/2006/p06-150e.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140312162903/http://www.nato.int/docu/pr/2006/p06-150e.htm|archive-date=12 March 2014|access-date=16 January 2017|website=www.nato.int}}</ref> [[Vaira Vīķe-Freiberga]] bila je [[predsjednik Latvije|predsjednica Latvije]] od 1999. do 2007. godine. Bila je prva žena na čelu države u bivšoj sovjetskoj blok državi i bila je aktivna u Latviji koja se pridružila NATO-u i Europskoj uniji 2004.<ref>{{Citiranje novina|date=4 August 2019|title=From child refugee to president: Latvia's Vaira Vike-Freiberga|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-49119077}}</ref> Otprilike 72% građana Latvije su Latvijci, dok su 20% Rusi; manje od 1% nedržavljana su Latvijci, dok je 71% Rusa.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Commercio Michele E|year=2003|title=Emotion and Blame in Collective Action: Russian Voice in Kyrgyzstan and Latvia|url=https://semanticscholar.org/paper/ee1f2d71192747cf47e7c9f820c25cc774b5c5bc|journal=Political Science Quarterly|volume=124|issue=3|pages=489–512|doi=10.1002/j.1538-165X.2009.tb00657.x}}</ref> Vlada je denacionalizirala privatnu imovinu koju su zaplijenili Sovjeti, vraćajući je ili obeštećujući vlasnicima za nju, i [[Denacionalizacija|privatizirala]] većinu državnih industrija, ponovno uvodeći [[Letonski lats|prijeratnu valutu]]. Iako je doživjela tešku tranziciju na liberalno gospodarstvo i svoju preorijentaciju prema zapadnoj Europi, Latvija je jedno od najbrže rastućih gospodarstava u Europskoj uniji. Godine 2014. [[Riga]] je bila [[Europska prijestolnica kulture]],<ref>{{Citiranje weba|date=29 April 2016|title=Riga – European Capital of Culture (ECoC) in 2014|url=https://en.unesco.org/creativity/policy-monitoring-platform/riga-european-capital-culture|website=Diversity of Cultural Expressions}}</ref> Latvija se pridružila [[Eurozona|eurozoni]] i usvojila jedinstvenu valutu EU-a [[euro]] kao valutu zemlje<ref>{{Citiranje weba|last=Traykov|first=Peter|date=15 February 2014|title=Latvia in the euro zone: national economic outlook for 2014|url=http://www.nouvelle-europe.eu/en/latvia-euro-zone-national-economic-outlook-2014|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200930004103/http://nouvelle-europe.eu/en/latvia-euro-zone-national-economic-outlook-2014|archive-date=30 September 2020|access-date=1 April 2021|website=Nouvelle-europe.eu}}</ref>, a Latvijac [[Valdis Dombrovskis]] imenovan je potpredsjednikom [[Europska komisija|Europske komisije]] . <ref>{{Citiranje weba|date=10 September 2014|title=Valdis Dombrovskis Named as European Commission's Vice President|url=https://www.latvia.eu/news/valdis-dombrovskis-named-european-commissions-vice-president|website=[Latvia.eu]}}</ref> 2015. Latvija je predsjedala [[Vijeće Europske unije|Vijećem Europske unije]].<ref>{{Citiranje weba|date=26 January 2015|title=Latvian Presidency of the Council of the European Union|url=https://apps.fas.usda.gov/newgainapi/api/report/downloadreportbyfilename?filename=Latvian%20Presidency%20of%20the%20Council%20of%20the%20European%20Union_Brussels%20USEU_EU-28_1-26-2015.pdf|url-status=live|access-date=9 December 2021|publisher=Global Agricultural Information Network}}</ref> U Rigi su se slavili veliki europski događaji poput [[Pjesma Eurovizije 2003.|natjecanja za pjesmu Eurovizije 2003.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Final of Riga 2003|url=https://eurovision.tv/event/riga-2003/final|website=Eurovision.tv}}</ref> i [[27. Europske filmske nagrade|Europske filmske nagrade 2014. godine]].<ref>{{Citiranje weba|title=European Film Academy : European Film Awards 2014 go to Riga|url=https://www.europeanfilmacademy.org/News-detail.155.0.html?&tx_ttnews%5Btt_news%5D=101&cHash=db27c93be44f1532113fa544be4c254a|website=www.europeanfilmacademy.org}}</ref> Dana 1. srpnja 2016. Latvija je postala članica [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-]] a.<ref>{{Citiranje weba|date=1 July 2016|title=Latvia's accession to the OECD|url=http://www.oecd.org/latvia/latvia-accession-to-the-oecd.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160721223018/http://www.oecd.org/latvia/latvia-accession-to-the-oecd.htm|archive-date=21 July 2016|access-date=22 July 2016|publisher=[[Organisation for Economic Co-operation and Development|OECD]]}}</ref> == Geografija == [[Datoteka:BalticSea_March2000_NASA-S2000084115409.png|mini|Latvija je smještena u Sjevernoj Europi, na istočnoj obali [[Baltičko more|Baltičkoga mora]].]] Latvija je smještena u Sjevernoj Europi, na istočnim obalama [[Baltičko more|Baltičkoga mora]] i sjeverozapadnom dijelu [[Istočnoeuropska platforma|istočnoeuropske platforme]], između zemljopisnih širina 55° i 58° N (malo područje je sjeverno od 58°), i zemljopisnih dužina 21° i 29° E (malo područje je zapadno od 21°). Ukupna površina Latvije je 64 559 km² od čega 62 157 km² kopno. Poljoprivredno zemljište pokriva 18 159 km²,<ref name="Agriculture – Key Indicators">{{Citiranje weba|date=28 April 2012|title=Agriculture – Key Indicators|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/agriculture-key-indicators-30725.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120427161459/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/agriculture-key-indicators-30725.html|archive-date=27 April 2012|access-date=17 May 2012|publisher=Central Statistical Bureau Republic of Latvia}}</ref> 34 964 km² je prekriveno šumama<ref name="Forestry – Key Indicators">{{Citiranje weba|date=18 August 2011|title=Forestry – Key Indicators|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121012183104/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|archive-date=12 October 2012|access-date=17 May 2012|publisher=Central Statistical Bureau Republic of Latvia}}</ref> i 2402 km² su kopnene vode.<ref name="Geographical Data – Key Indicators">{{Citiranje weba|date=5 October 2011|title=Geographical Data – Key Indicators|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120602190205/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|archive-date=2 June 2012|access-date=17 May 2012|publisher=Central Statistical Bureau Republic of Latvia}}</ref> Ukupna duljina granice Latvije je 1866 km. Dužina njegove kopnene granice je 1368 km, od kojih 343 km dijeli s [[Estonija|Estonijom]] na sjeveru, 276 km s [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, 161 km s [[Bjelorusija|Bjelorusijom]] na jugoistoku i 588 km s [[Litva|Litvom]] na jugu. Ukupna dužina [[Državno područje|pomorske granice]] je 498 km, koji je dijeli od Estonije, Švedske i [[Litva|Litve]]. Proširenje od sjevera prema jugu je 210 km i od zapada prema istoku 450 km.<ref name="Geographical Data – Key Indicators2">{{Citiranje weba|date=5 October 2011|title=Geographical Data – Key Indicators|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120602190205/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|archive-date=2 June 2012|access-date=17 May 2012|publisher=Central Statistical Bureau Republic of Latvia}}</ref> Većina teritorija Latvije je nezinsko, niže od 100 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Najveće je jezero, [[Lubāns]] s površinom od 80,7 km², a najdublje je jezero [[Drīdzis]] dubine 65,1 m. Najduža rijeka koja teče samo na latvijskom teritoriju je [[Gauja]] duljine 452 km, a najduža rijeka koja teče kroz latvijski teritorij je [[Zapadna Dvina]], čija je ukupna dužina 1005 km, od čega se 352 km nalazi na latvijskom teritoriju. Najviša točka Latvije je planinski vrh [[Gaiziņkalns]] visok 311,6 m. Dužina latvijske obale je 494 km. Jedan od zaljeva Baltičkoga mora, plitki [[Riški zaljev]], nalazi se na sjeverozapadu zemlje.<ref name="Latvia in brief">{{Citiranje weba|title=Latvia in brief|url=http://www.latvia.lv/library/latvia-brief|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120923001148/http://www.latvia.lv/library/latvia-brief|archive-date=23 September 2012|access-date=17 May 2012|publisher=Latvian Institute}}</ref> === Klima === Latvija ima [[Umjereni pojas|umjerenu]] klimu koja je u različitim izvorima opisana ili kao [[Vlažno kontinentalno|vlažna kontinentalna]] ( [[Vlažna kontinentalna klima|Köppen ''Dfb'']] ) ili [[Oceanska klima|oceanska/pomorska]] (Köppen ''Cfb'' ).<ref>{{Citiranje weba|title=Latvia in brief|url=http://www.rpiva.lv/index.php?language=en&mh=struktura|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130510095951/http://www.rpiva.lv/index.php?language=en&mh=struktura|archive-date=10 May 2013|access-date=16 October 2012|publisher=RPIVA}}</ref><ref name="liepu">{{Citiranje weba|title=Latvia in crosscut|url=http://www.liepu.lv/lv/404/latvia-and-liepaja-|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130227112748/http://www.liepu.lv/lv/404/latvia-and-liepaja-|archive-date=27 February 2013|publisher=Liepājas Universitāte}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Latvia|url=http://www.gwp.org/en/About-GWP/Country-Water-Partnerships/Latvia/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121101085408/http://www.gwp.org/en/About-GWP/Country-Water-Partnerships/Latvia/|archive-date=1 November 2012|publisher=Global Water Partnership}}</ref>{{multiple image|align=right|direction=vertical|width=220|image1=Koppen World Map Dfb Dwb Dsb.png|caption1={{legend|#38C7FF|Podtip vlažne kontinentalne klime s toplim ljetom.}}|image2=Koppen classification worldmap CfbCfc.png|caption2={{legend|#008000|Oceanska klima}}}} Obalne regije, posebno zapadna obala [[Kurlandski poluotok|poluotoka Courland]], imaju više morsku klimu sa hladnijim ljetima i blažim zimama, dok istočni dijelovi pokazuju više kontinentalnu klimu s toplijim ljetima i oštrijim zimama.<ref name="liepu2">{{Citiranje weba|title=Latvia in crosscut|url=http://www.liepu.lv/lv/404/latvia-and-liepaja-|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130227112748/http://www.liepu.lv/lv/404/latvia-and-liepaja-|archive-date=27 February 2013|publisher=Liepājas Universitāte}}</ref> Latvija ima četiri izražena godišnja doba gotovo jednake duljine. Zima počinje sredinom prosinca i traje do sredine ožujka. Zime imaju prosječne temperature od −6 °C i karakterizirani su stabilnim snježnim pokrivačem, jakim suncem i kratkim danima. Jaki zimski razdoblji s hladnim vjetrovima, ekstremne temperature od oko −30 °C i obilne snježne padaline su uobičajene. Ljeto počinje u lipnju i traje do kolovoza. Ljeta su obično topla i sunčana, sa svježim večerima i noćima. Ljeti imaju prosječne temperature oko 19 °C, s ekstremima od 35 °C. Proljeće i jesen donose prilično blago vrijeme.<ref>{{Citiranje weba|title=The climate and weather conditions|url=http://www.latvia.travel/en/climate-and-weather-conditions|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120108055555/http://www.latvia.travel/en/climate-and-weather-conditions|archive-date=8 January 2012|access-date=17 May 2012|publisher=Latvia.travel}}</ref> {| class="wikitable" !Vremenski rekord !Vrijednost !Mjesto !Datum |- |Najviša temperatura |37,8°C |[[Ventspils]] |4. kolovoza 2014. |- |Najniža temperatura |−43,2°C |[[Daugavpils]] |8. veljače 1956. |- |Zadnji proljetni [[mraz]] |– |Veliki dijelovi teritorija |24. lipnja 1982. |- |Prvi jesenski mraz |– |[[općina Ozolnieki|Župa Cenas]] |15. kolovoza 1975 |- |Najveća godišnja [[Oborina|količina padalina]] |1007 mm |[[župa Priekuļi]] |1928. godine |- |Najmanja godišnja količina padalina |384 mm |[[Ainaži]] |1939. godine |- |Najviše dnevne oborine |160 mm |[[Ventspils]] |9. srpnja 1973. |- |Najveća mjesečna količina padalina |330 mm |[[župa Nīca]] |kolovoza 1972. |- |Najmanja mjesečna količina padalina |0 mm |Veliki dijelovi teritorija |svibnja 1938. i svibnja 1941. godine |- |Najdeblji [[Snijeg|snježni pokrivač]] |126 cm |[[Gaiziņkalns]] |ožujka 1931. |- |Mjesec s najviše dana s [[Mećava|mećavama]] |19 dana |[[Liepāja]] |veljače 1956. |- |Najviše dana s [[Magla|maglom]] u godini |143 dana |Područje Gaiziņkalns |1946. godine |- |Najdugotrajnija magla |93 sata |[[Alūksne]] |1958. godine |- |Najviši [[atmosferski tlak]] |1066,7 mbar |[[Liepāja]] |siječnja 1907. |- |Najniži atmosferski tlak |931,3 mbar |[[Vidzeme Upland]] |13. veljače 1962. |- |Najviše dana s [[Grmljavinska oluja|grmljavinskim nevremenom]] u godini |52 dana |[[Vidzeme Upland]] |1954. godine |- |Najjači vjetar |34&nbsp;m/s, do 48&nbsp;m/s |Nije specificirano |2. studenoga 1969. |} Godina 2019. bila je najtoplija godina u povijesti promatranja vremena u Latviji s prosječnom temperaturom +8,1&nbsp;°C više.<ref>{{Citiranje weba|title=2019 the warmest year|url=https://lvportals.lv/skaidrojumi/312041-2019-gads-latvija-siltakais-noverojumu-vesture-2020|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200206110135/https://lvportals.lv/skaidrojumi/312041-2019-gads-latvija-siltakais-noverojumu-vesture-2020|archive-date=6 February 2020|access-date=6 February 2020|website=www.lvportals}}</ref> === Okoliš === [[Datoteka:Turaidas_skats_uz_Gauju_2okt04.JPG|mini|Latvija ima peti najveći udio površine pod šumom u Europskoj uniji.]] Veći dio zemlje čine plodne nizinske ravnice i umjerena brda. U tipičnom latvijskom krajoliku, mozaik nepreglednih šuma izmjenjuje se s poljima, farmama i pašnjacima. Obradive površine prošarane su brezovim šumarcima i šumovitim grozdovima koji predstavljaju stanište brojnim biljkama i životinjama. Latvija ima stotine kilometara neuređene morske obale—oivičene borovom šumom, dinama i neprekidnim bijelim pješčanim plažama.<ref name="Latvia in brief2">{{Citiranje weba|title=Latvia in brief|url=http://www.latvia.lv/library/latvia-brief|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120923001148/http://www.latvia.lv/library/latvia-brief|archive-date=23 September 2012|access-date=17 May 2012|publisher=Latvian Institute}}</ref><ref name="Nature and Environment in Latvia">{{Citiranje weba|year=2002|title=Nature and Environment|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27 September 2012|access-date=17 May 2012|publisher=Latvian Institute}}</ref> Latvija ima peti najveći udio površine pod šumom u Europskoj uniji, nakon Švedske, Finske, Estonije i Slovenije.<ref>{{Citiranje weba|date=25 October 2013|title=Land Use/Cover Area frame Survey 2012 Buildings, roads and other artificial areas cover 5% of the EU …and forests 40%|url=http://europa.eu/rapid/press-release_STAT-13-154_en.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131031115711/http://europa.eu/rapid/press-release_STAT-13-154_en.htm|archive-date=31 October 2013|access-date=3 January 2014|publisher=Eurostat Commission}}</ref> Na šume otpada 3 497 000 hektara ili 56% ukupne kopnene površine.<ref name="Forestry – Key Indicators2">{{Citiranje weba|date=18 August 2011|title=Forestry – Key Indicators|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121012183104/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|archive-date=12 October 2012|access-date=17 May 2012|publisher=Central Statistical Bureau Republic of Latvia}}</ref> Latvija ima preko 12 500 rijeka, koje se protežu na 38 000 km. Glavne rijeke uključuju rijeku [[Zapadna Dvina|Daugava]], [[Lielupe]], [[Gauja]], [[Venta]] i [[Salaca]], najveće mrjestilište [[losos|lososa]] u istočnim baltičkim državama. Postoji 2256 jezera koja su veća od 1 ha (2,5 hektara), sa ukupnom površinom od 1000 km. [[Močvara|Močvare]] zauzimaju 9,9% teritorija Latvije. Od toga su 42% uzdignute močvare; 49% su močvare; a 9% su prijelazna bara. Čak 70% močvara je netaknuto ljudskog djelovanja, a utočište su mnogim rijetkim vrstama biljaka i životinja.<ref name="Nature and Environment in Latvia2">{{Citiranje weba|year=2002|title=Nature and Environment|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27 September 2012|access-date=17 May 2012|publisher=Latvian Institute}}</ref> Poljoprivredne površine čine 1 815 900 hektara ili 29% ukupne kopnene površine.<ref name="Agriculture – Key Indicators2">{{Citiranje weba|date=28 April 2012|title=Agriculture – Key Indicators|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/agriculture-key-indicators-30725.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120427161459/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/agriculture-key-indicators-30725.html|archive-date=27 April 2012|access-date=17 May 2012|publisher=Central Statistical Bureau Republic of Latvia}}</ref> S raspuštanjem kolektivnih farmi, površine namijenjene poljoprivredi dramatično su se smanjile, sada su farme uglavnom male. Otprilike 200 farmi, koje zauzimaju 2750 ha, bave se ekološki čistom poljoprivredom (bez upotrebe umjetnih gnojiva i pesticida).<ref name="Nature and Environment in Latvia3">{{Citiranje weba|year=2002|title=Nature and Environment|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27 September 2012|access-date=17 May 2012|publisher=Latvian Institute}}</ref> [[Nacionalni park|Nacionalni parkovi]] Latvije su [[Nacionalni park Gauja]] u [[Vidzeme|Vidzemeu]] (od 1973.),<ref>{{Citiranje weba|last=Planet|first=Lonely|title=Gauja National Park travel – Lonely Planet|url=https://www.lonelyplanet.com/latvia/eastern-latvia/gauja-national-park|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011130355/https://www.lonelyplanet.com/latvia/eastern-latvia/gauja-national-park|archive-date=11 October 2017|access-date=10 October 2017|website=Lonely Planet|language=en}}</ref> [[Nacionalni park Ķemeri]] u [[Zemgale|Zemgaleu]] (1997.), [[Nacionalni park Slītere]] u [[Kurlandija|Kurzemeu]] (1999.) i [[Nacionalni park Rāzna]] u [[Latgale|Latgaleu]] (2007.).<ref>{{Citiranje weba|title=Rāzna National Park {{!}} Latvia Travel|url=https://www.latvia.travel/en/sight/razna-national-park|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190222151900/https://www.latvia.travel/en/sight/razna-national-park|archive-date=22 February 2019|access-date=22 February 2019|website=www.latvia.travel}}</ref> Latvija ima dugu tradiciju očuvanja okoliša. Prvi zakoni i propisi objavljeni su u 16. i 17. stoljeću.<ref name="Nature and Environment in Latvia4">{{Citiranje weba|year=2002|title=Nature and Environment|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27 September 2012|access-date=17 May 2012|publisher=Latvian Institute}}</ref> U Latviji postoji 706 posebno zaštićenih prirodnih područja na državnoj razini: četiri nacionalna parka, jedan rezervat biosfere, 42 parka prirode, devet područja zaštićenih krajolika, 260 prirodnih rezervata, četiri stroga prirodna rezervata, 355 spomenika prirode, sedam zaštićenih morskih područja i 24 mikrorezerve.<ref>{{Citiranje weba|title=Protected areas|url=http://www.daba.gov.lv/public/eng/protected_areas/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120426114015/http://www.daba.gov.lv/public/eng/protected_areas/|archive-date=26 April 2012|access-date=17 May 2012|publisher=Nature Conservation Agency Republic of Latvia}}</ref> Nacionalno zaštićena područja čine 12 790 km ili oko 20% ukupne kopnene površine Latvije. <ref name="Geographical Data – Key Indicators3">{{Citiranje weba|date=5 October 2011|title=Geographical Data – Key Indicators|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120602190205/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|archive-date=2 June 2012|access-date=17 May 2012|publisher=Central Statistical Bureau Republic of Latvia}}</ref> "Crvena knjiga Latvije" (popis ugroženih vrsta Latvije), koja je uspostavljena 1977., sadrži 112 biljnih vrsta i 119 životinjskih vrsta. Latvija je ratificirala međunarodne Washingtonsku, Bernsku i Ramsare konvenciju.<ref name="Nature and Environment in Latvia4" /> Indeks [[Indeks ekološke učinkovitosti|ekološke učinkovitosti za]] 2012. svrstava Latviju na drugo mjesto, nakon Švicarske, na temelju ekološke učinkovitosti politika te zemlje.<ref>{{Citiranje weba|title=2012 Environmental Performance Index (EPI)|url=http://epi.yale.edu/epi2012/rankings|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20120605011220/http://epi.yale.edu/epi2012/rankings|archive-date=5 June 2012|access-date=17 May 2012|publisher=Yale University and Columbia University in collaboration with The World Economic Forum and European Commission}}</ref> Pristup [[Biokapacitet|biokapacitetu]] u Latviji puno je veći od svjetskog prosjeka. Latvija je 2016. imala 8,5 globalnih hektara<ref name="footprintdata">{{Citiranje weba|title=Country Trends|url=http://data.footprintnetwork.org/#/countryTrends?cn=119&type=BCpc,EFCpc|access-date=4 June 2020|publisher=Global Footprint Network}}</ref> biokapaciteta po osobi na svom teritoriju, mnogo više od svjetskog prosjeka od 1,6 globalnih hektara po osobi.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lin|first=David|last2=Hanscom|first2=Laurel|last3=Murthy|first3=Adeline|last4=Galli|first4=Alessandro|last5=Evans|first5=Mikel|last6=Neill|first6=Evan|last7=Mancini|first7=MariaSerena|last8=Martindill|first8=Jon|last9=Medouar|first9=FatimeZahra|last10=Huang|first10=Shiyu|last11=Wackernagel|first11=Mathis|date=2018|title=Ecological Footprint Accounting for Countries: Updates and Results of the National Footprint Accounts, 2012-2018|journal=Resources|language=en|volume=7|issue=3|pages=58|doi=10.3390/resources7030058|doi-access=free}}</ref> U 2016. Latvija je koristila 6,4 globalnih hektara biokapaciteta po osobi, što je njihov [[ekološki otisak]] potrošnje. To znači da koriste manje biokapaciteta od Latvije. Kao rezultat toga, Latvija upravlja rezervom biokapaciteta.<ref name="footprintdata" /> === Bioraznolikost === [[Datoteka:White-Wagtail.jpg|mini|[[Motacilla alba|Bijela pliska]] je nacionalni simbol Latvije.<ref>{{Citiranje weba|title=Латвийская более или менее официальная символика|url=http://rianova.narod.ru/inf/latinst.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150211184655/http://rianova.narod.ru/inf/latinst.html|archive-date=11 February 2015|access-date=26 May 2015|website=rianova.narod.ru}}</ref>]] U Latviji je registrirano približno 30 000 vrsta flore i faune.<ref>{{Citiranje knjige|title=Latvijas enciklopēdija|publisher=Valērija Belokoņa izdevniecība|year=2005|isbn=9984-9482-3-4|volume=3rd volume|location=Riga, Latvia|page=695|language=lv}}</ref> Uobičajene vrste divljih životinja u Latviji su [[Srna|jeleni]], [[Divlja svinja|divlje svinje]], [[Los|losovi]], [[Obični ris|risovi]], [[Smeđi medvjed|medvjedi]], [[Crvena lisica|lisice]], [[Europski dabar|dabrovi]] i [[Sivi vuk|vukovi]].<ref>{{Citiranje weba|title=List of species|url=http://latvijas.daba.lv/scripts/db/saraksti/saraksti.cgi?l=en&s=en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060207045022/http://latvijas.daba.lv/scripts/db/saraksti/saraksti.cgi?l=en&s=en|archive-date=7 February 2006|access-date=7 March 2007|publisher=Nature of Latvia}}</ref> Nemorski mekušci Latvije broje 159 vrsta. Vrste koje su ugrožene u drugim europskim zemljama, ali uobičajene u Latviji jesu: crna roda (''[[Crna roda|Ciconia nigra]]''), kosca (''[[Kosac|Crex]]'' crex), orla pjegavca (''[[Orao kliktaš|Aquila pomarina]]''), bjeloleđu žunu (''[[Picoides leucotos]]'' ), ždrala (''[[Sivi ždral|Grus grus]]'')., dabar (''[[Europski dabar|Castor fiber]]''), vidra (''[[Europska vidra|Lutra lutra]]''), europski vuk (''[[Sivi vuk|Canis lupus]]'') i europski ris (''[[Obični ris|Felis lynx]]'').<ref name="Nature and Environment in Latvia5">{{Citiranje weba|year=2002|title=Nature and Environment|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27 September 2012|access-date=17 May 2012|publisher=Latvian Institute}}</ref> [[Fitogeografija|Fitogeografski]], Latvija je podijeljena između srednjoeuropskih i sjevernoeuropskih provincija [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealne regije]] unutar Borealnog [[Borealno kraljevstvo|kraljevstva]] . Prema [[Svjetska organizacija za zaštitu prirode|WWF]] -u teritorij Latvije pripada [[Ekoregija|ekoregiji]] [[Sarmatske mješovite šume|sarmatskih mješovitih šuma]]. Oko 56 posto<ref name="Forestry – Key Indicators3">{{Citiranje weba|date=18 August 2011|title=Forestry – Key Indicators|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121012183104/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|archive-date=12 October 2012|access-date=17 May 2012|publisher=Central Statistical Bureau Republic of Latvia}}</ref> teritorija Latvije prekriveno je šumama, uglavnom [[Obični bor|običnog bora]], [[Breza|breze]] i [[Visoka smreka|obične smreke]].  Imala je srednju ocjenu [[Indeks integriteta šumskog krajolika|indeksa integriteta šumskog krajolika]] 2019. od 2,09/10, što ju je svrstalo na 159. mjesto u svijetu od 172 zemlje.<ref name="FLII-Supplementary">{{Citiranje časopisa|last=Grantham|first=H. S.|last2=Duncan|first2=A.|last3=Evans|first3=T. D.|last4=Jones|first4=K. R.|last5=Beyer|first5=H. L.|last6=Schuster|first6=R.|last7=Walston|first7=J.|last8=Ray|first8=J. C.|last9=Robinson|first9=J. G.|last10=Callow|first10=M.|last11=Clements|first11=T.|display-authors=1|year=2020|title=Anthropogenic modification of forests means only 40% of remaining forests have high ecosystem integrity - Supplementary Material|journal=Nature Communications|volume=11|issue=1|page=5978|doi=10.1038/s41467-020-19493-3|issn=2041-1723|pmc=7723057|pmid=33293507|doi-access=free}}</ref> Nekoliko vrsta flore i faune smatraju se nacionalnim simbolima. [[Hrast]] (''[[Hrast lužnjak|Quercus robur]]'', Latvian ), i [[Lipa (biljni rod)|lipa]] (''[[Malolisna lipa|Tilia cordata]]'', Latvian ) su nacionalno drveće Latvije i [[Proljetna ivančica|tratinčica]] (''[[Proljetna ivančica|Leucanthemum vulgare]]'', Latvian ) svoj nacionalni cvijet. Bijela pastirica (''[[Motacilla alba]]'', Latvian ) je nacionalna ptica Latvije. Njegov nacionalni kukac je dvotočkasta [[Adalia bipunctata|bubamara]] (''[[Adalia bipunctata]]'', Latvian ). [[Jantar]], fosilizirana smola drveća, jedan je od najvažnijih kulturnih simbola Latvije. U davna vremena jantar pronađen duž obale Baltičkog mora tražili su Vikinzi, kao i trgovci iz Egipta, Grčke i Rimskog Carstva. To je dovelo do razvoja [[Jantarski put|Jantarskog puta]].<ref>{{Citiranje weba|title=National Symbols of Latvia|url=http://www.latvia.lv/library/national-symbols-latvia|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120926092241/http://www.latvia.lv/library/national-symbols-latvia|archive-date=26 September 2012|access-date=17 May 2012|publisher=Latvian Institute}}</ref> Nekoliko prirodnih rezervata štiti netaknute krajolike s raznim velikim životinjama. U [[Prirodni rezervat Pape|prirodnom rezervatu Pape]], gdje su ponovno uvedeni [[Europski bizon|europski bizoni]], divlji konji i [[Dođavola stoko|rekreirani auri]], sada postoji gotovo kompletna [[Holocen|holocenska]] [[megafauna]] koja također uključuje losa, jelena i vuka.<ref>{{Citiranje weba|title=Lake Pape – Latvia|url=http://www.lhnet.org/lake-pape-latvia/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150604151729/http://www.lhnet.org/lake-pape-latvia/|archive-date=4 June 2015}}</ref> == Politika == {| class="wikitable" style="text-align:left; float:left; margin-right:9px; margin-left:2px;" | style="text-align:left;" |[[File:Sergio_Mattarella_and_Latvian_President_Levits_at_the_16th_Arraiolos_meeting_(2)_(cropped).jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Sergio_Mattarella_and_Latvian_President_Levits_at_the_16th_Arraiolos_meeting_(2)_(cropped).jpg|164x164px]] | style="text-align:left;" |[[File:Karins,_Krisjanis-9702.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Karins,_Krisjanis-9702.jpg|170x170px]] |- | style="text-align:center;" |[[Egils Levits]] <small>'''Predsjednik države'''</small> | style="text-align:center;" |[[Krišjānis Kariņš]] <small>'''Predsjednik vlade'''</small> |} [[Datoteka:Flickr_-_Saeima_-_4.maijs_Saeimā_(6).jpg|mini|[[Kuća Livonian Noble Corporation|Zgrada]] ''Saeima'', parlamenta Latvije, u Rigi.]] Latvijski jednodomni parlament sa 100 mjesta, ''[[Saeima]]'', bira se izravnim glasovanjem svake četiri godine. Predsjednika bira ''Saeima'' na posebnim izborima koji se također održavaju svake četiri godine. Predsjednik imenuje premijera koji, zajedno sa svojim kabinetom, čini [[Izvršna vlast|izvršnu granu]] vlade, kojoj ''Saeima'' mora izglasati povjerenje. Ovaj sustav je postojao i prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="Constitution">{{in lang|lv}} [http://www.likumi.lv/doc.php?mode=DOC&id=57980 Constitution of the Republic of Latvia with amendments and revisions] {{Webarchive}} [http://www.saeima.lv/en/legislation/constitution (Official English translation)] {{Webarchive}} (Retrieved on 18 November 2011)</ref> Najviši državni službenici su trinaest [[Državni tajnik|državnih tajnika]].<ref>{{Citiranje novina|date=9 January 2015|title=Politics|language=en|work=[Latvia.eu]|url=http://www.latvia.eu/key-facts/politics|url-status=live|access-date=31 January 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170105113236/http://www.latvia.eu/key-facts/politics|archive-date=5 January 2017}}</ref> === Upravna podjela === [[Datoteka:Historical_regions_of_Latvia.svg|mini|Povijesne regije:{{Boja|#ffe8c2ff}} [[Kurlandija]]{{Boja|#c8f8d5ff}} [[Semigalija]] {{Boja|#fdd6c3ff}} [[Vidzeme]]{{Boja|#dbdbf9ff}} [[Latgale]] {{Boja|#e0f8d2ff}} [[Selonia]]]] [[Datoteka:Latvijas_novadi_2021.png|mini|Administrativna podjela Latvije.]] Latvija je [[unitarna država]], trenutno podijeljena na 43 jedinice lokalne samouprave koje se sastoje od 36 općina ( Latvian ) i 7 državnih gradova ( Latvian ) sa svojim gradskim vijećem i upravom: [[Daugavpils]], [[Jelgava]], [[Jūrmala]], [[Liepāja]], [[Rēzekne]], [[Riga]] i [[Ventspils]]. U [[Kulturne regije Latvije|Latviji postoje četiri povijesne i kulturne regije]]&nbsp;– [[Kurlandija|Courland]], [[Latgale]], [[Vidzeme]], [[Zemgale]], koji su priznati u [[Ustav Latvije|ustavu Latvije]]. [[Selonia]], dio Zemgalea, ponekad se smatra kulturno različitom regijom, ali nije dio nijedne formalne podjele. Granice povijesnih i kulturnih regija obično nisu eksplicitno definirane i u nekoliko izvora mogu varirati. U formalnim podjelama, regija Riga, koja uključuje glavni grad i dijelove drugih regija koje imaju snažnu vezu s glavnim gradom, također je često uključena u regionalne podjele; npr. postoji pet [[Planske regije Latvije|regija planiranja Latvije]] ( Latvian ), koji su stvoreni 2009. godine za promicanje ravnomjernog razvoja svih regija. Pod ovom podjelom regija Riga uključuje velike dijelove onoga što se tradicionalno smatra Vidzemeom, Courlandom i Zemgaleom. [[Statističke regije Latvije]], uspostavljene u skladu s EU [[NUTS|nomenklaturom teritorijalnih jedinica za statistiku]], dupliraju ovu podjelu, ali dijele regiju Riga na dva dijela, a glavni grad je zasebna regija. Najveći grad u Latviji je Riga, drugi najveći grad je Daugavpils, a treći najveći grad je Liepaja. === Politička kultura === Na parlamentarnim [[Latvijski parlamentarni izbori 2010|izborima]] 2010. vladajuća koalicija desnog centra osvojila je 63 od 100 zastupničkih mjesta. Ljevičarski oporbeni [[Centar harmonije|Centar za harmoniju]] koji podržava latvijska manjina koja govori ruski jezik dobio je 29 mjesta.<ref>{{Citiranje novina|date=3 October 2010|title=Latvia's ruling centre-right coalition wins elections|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-11460358}}</ref> U studenom 2013. latvijski premijer [[Valdis Dombrovskis]], na dužnosti od 2009., podnio je ostavku nakon što su najmanje 54 osobe poginule, a deseci su ozlijeđeni u [[Urušavanje krova trgovačkog centra Zolitūde|urušavanju supermarketa]] u Rigi.<ref>{{Citiranje weba|date=27 November 2013|title=Latvia's prime minister resigns over deadly supermarket collapse|url=https://www.latimes.com/world/worldnow/la-fg-wn-latvia-supermarket-collapse-prime-minister-resigns-20131127-story.html|website=Los Angeles Times}}</ref> Na parlamentarnim [[Latvijski parlamentarni izbori 2014|izborima]] 2014. ponovno je pobijedila vladajuća koalicija desnog centra koju su formirali [[Latvijska stranka jedinstva]], [[Nacionalni savez (Latvija)|Nacionalni savez]] i [[Unija zelenih i poljoprivrednika]]. Oni su dobili 61 mjesto, a Harmony 24.<ref>{{Citiranje novina|date=6 October 2014|title=Latvia election: Coalition keeps strong Russian party out|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-29504093}}</ref> U prosincu 2015., prva žena premijer zemlje, na dužnosti od siječnja 2014., [[Laimdota Straujuma]] podnijela je ostavku.<ref>{{Citiranje novina|last=Kaža|first=Juris|date=5 December 2015|title=Latvia's Prime Minister Laimdota Straujuma Steps Down|work=Wall Street Journal|url=https://www.wsj.com/articles/latvias-premier-laimdota-straujuma-steps-down-1449480185|via=www.wsj.com}}</ref> U veljači 2016. novi premijer [[Maris Kucinskis]] formirao je koaliciju Unije zelenih i poljoprivrednika, Jedinstva i Nacionalnog saveza.<ref>{{Citiranje novina|last=Reuters Staff|date=11 February 2016|title=Latvia parliament approves PM Maris Kucinskis new government|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-latvia-pm-idUSKCN0VK12A|via=www.reuters.com}}</ref> Na parlamentarnim [[Latvijski parlamentarni izbori 2018|izborima]] 2018. proruska Harmonija ponovno je bila najveća stranka s 23 od 100 mjesta, a druga i treća bile su nove populističke stranke [[KPV LV]] i [[Nova konzervativna stranka (Latvija)|Nova konzervativna stranka]] . Vladajuća koalicija, koju čine Unija zelenih i poljoprivrednika, Nacionalni savez i stranka Jedinstvo, izgubila je.<ref>{{Citiranje novina|date=8 October 2018|title=Pro-Russia party wins Latvia election but tough talks loom|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-45774578}}</ref> U siječnju 2019. Latvija je dobila vladu koju je vodio novi premijer [[Krišjanis Karins|Krisjanis Karins]] iz [[Novo jedinstvo (latvijska politička stranka)|Novog jedinstva]] desnog centra. Karinsovu koaliciju formiralo je pet od sedam stranaka u parlamentu, isključujući samo prorusku stranku Harmonija i Uniju zelenih i poljoprivrednika.<ref>{{Citiranje novina|last=Reuters Staff|date=23 January 2019|title=Latvia's Karins confirmed as PM, ending lengthy political deadlock|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-latvia-politics-idUSKCN1PH1OD|via=www.reuters.com}}</ref> === Međunarodni odnosi === [[Datoteka:Ministerio_de_Asuntos_Exteriores,_Riga,_Letonia,_2012-08-07,_DD_01.JPG|desno|mini|Zgrada Ministarstva vanjskih poslova u Rigi.]] Latvia is a member of the United Nations, [[Europska unija|European Union]], [[Vijeće Europe|Council of Europe]], [[NATO]], [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD]], [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OSCE]], [[Međunarodni monetarni fond|IMF]], and [[Svjetska trgovinska organizacija|WTO]]. It is also a member of the [[Vijeće država Baltičkog mora|Council of the Baltic Sea States]] and [[Nordic Investment Bank]]. It was a member of the [[Liga naroda|League of Nations]] (1921–1946). Latvia is part of the [[Schengenski prostor|Schengen Area]] and joined the [[Eurozona|Eurozone]] on 1 January 2014. Latvia has established diplomatic relations with 158 countries. It has 44 diplomatic and consular missions and maintains 34 embassies and 9 permanent representations abroad. There are 37 foreign embassies and 11 international organisations in Latvia's capital [[Riga]]. Latvia hosts one European Union institution, the [[Body of European Regulators of Electronic Communications|Body of European Regulators for Electronic Communications]] (BEREC).<ref>{{Citiranje weba|title=Diplomatic and Consular Representations|url=http://www.am.gov.lv/en/mission/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131201023600/http://www.am.gov.lv/en/mission/|archive-date=1 December 2013|access-date=20 November 2013|publisher=Ministry of Foreign Affairs Republic of Latvia}}</ref> Vanjskopolitički prioriteti Latvije uključuju suradnju u regiji Baltičkog mora, europsku integraciju, aktivno uključivanje u međunarodne organizacije, doprinos europskim i transatlantskim sigurnosnim i obrambenim strukturama, sudjelovanje u međunarodnim civilnim i vojnim mirovnim operacijama te razvojnu suradnju, posebice jačanje stabilnosti i demokracije u zemljama [[Istočno partnerstvo|Istočnog partnerstva]] EU.<ref>{{Citiranje weba|title=Foreign policy|url=http://www.mfa.gov.lv/en/policy/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120428131812/http://www.mfa.gov.lv/en/policy/|archive-date=28 April 2012|access-date=13 May 2012|publisher=Ministry of Foreign Affairs Republic of Latvia}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=A foreign policy based on co-operation and constructive engagement|url=http://www.latvia.eu/content/latvia-today-keystone-baltic|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20120912131347/http://www.latvia.eu/content/latvia-today-keystone-baltic|archive-date=12 September 2012|access-date=13 May 2012|publisher=Latvian Institute}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=18 November 2011|title=Background Note: Latvia|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/5378.htm#foreign|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170122194450/https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/5378.htm#foreign|archive-date=22 January 2017|access-date=13 May 2012|publisher=U.S. Department of State}}</ref> [[Datoteka:Foreign_Ministers_of_Nordic_and_Baltic_countries_met_in_Helsinki,_30.08.2011_(Photographer_Eero_Kuosmanen).jpg|mini|Ministri vanjskih poslova nordijskih i baltičkih zemalja u Helsinkiju 2011.]] Od ranih 1990-ih, Latvija je uključena u aktivnu trilateralnu suradnju [[Baltičke države|baltičkih država]] sa svojim susjedima [[Estonija|Estonijom]] i [[Litva|Litvom]], te nordijsko-baltičku suradnju sa [[Nordijska regija|nordijskim zemljama]]. Baltičko vijeće zajednički je forum međuparlamentarne [[Baltička skupština|Baltičke skupštine]] (BA) i međuvladinog Baltičkog vijeća ministara (BCM).<ref>{{Citiranje weba|title=Estonian Chairmanship of the Baltic Council of Ministers in 2011|url=http://www.vm.ee/?q=en/node/4096|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113111112/http://www.vm.ee/?q=en%2Fnode%2F4096|archive-date=13 November 2013|access-date=20 November 2013|publisher=Estonian Ministry of Foreign Affairs}}</ref> [[NB8|Nordijsko-baltička osmorka]] (NB-8) zajednička je suradnja vlada Danske, Estonije, Finske, Islanda, Latvije, Litve, Norveške i Švedske.<ref name="http">{{Citiranje weba|title=Co-operation of Baltic and Nordic States|url=http://www.mfa.gov.lv/en/eu/BalticSeaRegion/NordicStates|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120405175147/http://www.mfa.gov.lv/en/eu/BalticSeaRegion/NordicStates/|archive-date=5 April 2012|access-date=13 May 2012|publisher=Ministry of Foreign Affairs Republic of Latvia}}</ref> Nordijsko-baltička šestorka (NB-6), koja se sastoji od nordijsko-baltičkih zemalja koje su članice Europske unije, okvir je za sastanke o pitanjima vezanim uz EU. Interparlamentarna suradnja između Baltičke skupštine i [[Nordijsko vijeće|Nordijskog vijeća]] potpisana je 1992. godine, a od 2006. godine održavaju se godišnji sastanci, kao i redoviti sastanci na drugim razinama.<ref name="http" /> Zajedničke inicijative nordijsko-baltičke suradnje uključuju obrazovni program NordPlus<ref>{{Citiranje weba|title=About Nordplus|url=http://www.nordplusonline.org/eng/nordplus/about_nordplus|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113110917/http://www.nordplusonline.org/eng/nordplus/about_nordplus|archive-date=13 November 2013|access-date=20 November 2013|publisher=Nordic Council of Ministers}}</ref> i programe mobilnosti za javnu upravu,<ref>{{Citiranje weba|title=Nordic-Baltic mobility programme for public administration|url=http://www.norden.ee/en/about-us/funding/mobility-programme-for-public-administration|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113112319/http://www.norden.ee/en/about-us/funding/mobility-programme-for-public-administration|archive-date=13 November 2013|access-date=20 November 2013|publisher=Nordic Council of Ministers' Office in Estonia}}</ref> poslovanje i industriju<ref>{{Citiranje weba|title=Nordic-Baltic Mobility and Network Programme for Business and Industry|url=http://www.nb8businessmobility.org/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131118051601/http://www.nb8businessmobility.org/|archive-date=18 November 2013|access-date=20 November 2013|publisher=Nordic Council of Ministers' Office in Latvia}}</ref> i kulturu.<ref>{{Citiranje weba|title=Nordic Culture Point|url=http://www.kulturkontaktnord.org/lang-en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131118083116/http://www.kulturkontaktnord.org/lang-en|archive-date=18 November 2013|access-date=20 November 2013|publisher=Nordic Council of Ministers}}</ref> [[Nordijsko vijeće ministara]] ima ured u Rigi.<ref>{{Citiranje weba|title=Nordic Council of Ministers' Office in Latvia|url=http://www.norden.lv/en/main|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131230231742/http://www.norden.lv/en/main|archive-date=30 December 2013|access-date=20 November 2013|publisher=Nordic Council of Ministers' Office in Latvia}}</ref> Latvija sudjeluje u [[Sjeverna dimenzija|Sjevernoj dimenziji]] i [[Program regije Baltičkog mora|Programu regije Baltičkog mora]], inicijativama Europske unije za poticanje prekogranične suradnje u regiji Baltičkog mora i Sjevernoj Europi. Tajništvo Partnerstva sjeverne dimenzije za kulturu (NDPC) bit će smješteno u Rigi.<ref>{{Citiranje weba|date=6 November 2013|title=Nordic Council of Ministers is looking for a Senior Adviser to run the Secretariat of Northern Dimension Partnership on Culture|url=http://www.ndpculture.org/blog/nordic-council-of-ministers-is-looking-for-a-senior-adviser-to-run-the-secretariat-of-northern-dimension-partnership-on-culture|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006152646/http://www.ndpculture.org/blog/nordic-council-of-ministers-is-looking-for-a-senior-adviser-to-run-the-secretariat-of-northern-dimension-partnership-on-culture|archive-date=6 October 2014|access-date=20 November 2013|publisher=Northern Dimension Partnership on Culture (NDPC)}}</ref> Godine 2013. Riga je bila domaćin godišnjeg [[Forum sjeverne budućnosti|Foruma sjeverne budućnosti]], dvodnevnog neformalnog sastanka premijera nordijsko-baltičkih zemalja i Ujedinjenog Kraljevstva.<ref>{{Citiranje weba|title=Northern Future Forum|url=http://www.futureforum2013.gov.lv/en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130301194011/http://www.futureforum2013.gov.lv/en/|archive-date=1 March 2013|access-date=20 November 2013|publisher=State Chancellery, Republic of Latvia}}</ref> Poboljšano partnerstvo u sjevernoj Europi ili ''e-Pine'' diplomatski je okvir [[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva vanjskih poslova SAD]] -a za suradnju s nordijsko-baltičkim zemljama.<ref>{{Citiranje weba|title=Enhanced Partnership in Northern Europe (e-PINE)|url=https://2009-2017.state.gov/p/eur/rt/epine|access-date=20 November 2013|publisher=U.S. Department of State}}</ref> Latvija je bila domaćin [[Samit u Rigi 2006|summita NATO-a 2006.]] i od tada je godišnja konferencija u Rigi postala vodeći forum o vanjskoj i sigurnosnoj politici u sjevernoj Europi.<ref>{{Citiranje weba|title=About Rīga Conference|url=http://www.rigaconference.lv/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131108034651/http://www.rigaconference.lv/|archive-date=8 November 2013|access-date=20 November 2013|publisher=Rīga Conference}}</ref> Latvija je [[Predsjedanje Vijećem Europske unije|predsjedala Vijećem Europske unije]] u prvoj polovici 2015.<ref>{{Citiranje weba|date=5 July 2016|title=Latvia|url=https://europa.eu/european-union/about-eu/countries/member-countries/latvia_en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612140700/https://europa.eu/european-union/about-eu/countries/member-countries/latvia_en|archive-date=12 June 2018|access-date=9 June 2018|website=europa.eu|publisher=European Union}}</ref> Dana 29. travnja 2022., na službenoj ceremoniji u [[Vaduz|Vaduzu]], veleposlanica Republike Latvije u Kneževini Lihtenštajn, Guna Japiņa, predala je svoje vjerodajnice Njegovom Svjetlom Visočanstvu Nasljednom Princu Aloisu od Lihtenštajna.<ref>{{Citiranje weba|title=Ambassador Guna Japiņa presents her credentials to the Hereditary Prince of Liechtenstein {{!}} Press Releases {{!}} LETA|url=https://www.leta.lv/eng/home/press_release/E4EA13F3-8E38-4452-A522-636F050F0C8B/|access-date=2022-04-30|website=www.leta.lv}}</ref> === Vojska === [[Datoteka:Naval_visit,_Belfast_(3)_-_geograph.org.uk_-_667223.jpg|mini|Minolovac ''Imanta'' Latvijske mornarice''.'']] [[Datoteka:I’m_with_you_battle_buddy_141120-A-LY282-013.jpg|mini|Latvijski vojnici tijekom vojne vježbe.]] [[Latvijske nacionalne oružane snage|Nacionalne oružane snage]] (latvijski: ''Nacionālie bruņotie spēki (NAF)'' ) Latvije sastoje se od [[Latvijske kopnene snage|Kopnenih snaga]], [[Letonske pomorske snage|Pomorskih snaga]], [[Latvijsko ratno zrakoplovstvo|Zračnih snaga]], [[Latvijska nacionalna garda|Nacionalne garde]], [[Latvijska jedinica za posebne zadatke|Jedinice za posebne zadaće]], [[Latvijska vojna policija|Vojne policije]], [[Stožerna bojna Latvijskih nacionalnih oružanih snaga|stožernog bataljuna NAF-a]], Zapovjedništva za obuku i doktrinu i Zapovjedništva za logistiku. Koncept obrane Latvije temelji se na švedsko-finskom modelu snaga za brzi odgovor sastavljenih od mobilizacijske baze i male skupine profesionalaca. Od 1. siječnja 2007. Latvija je prešla na profesionalnu vojsku temeljenu na ugovoru.<ref>{{Citiranje weba|title=Aizsardzības ministrija|url=http://www.mod.gov.lv/Ministrija/Vadiiba.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180427123545/http://www.mod.gov.lv/Ministrija/Vadiiba.aspx|archive-date=27 April 2018|access-date=6 December 2018|website=mod.gov.lv}}</ref> Latvija sudjeluje u međunarodnim mirovnim i sigurnosnim operacijama. Latvijske oružane snage doprinijele su vojnim operacijama [[NATO|NATO-]] a i EU-a u Bosni i Hercegovini (1996. – 2009.), Albaniji (1999.), Kosovu (2000. – 2009.), Makedoniji (2003.), Iraku (2005. – 2006.), Afganistanu (od 2003.), Somalija (od 2011.) i Mali (od 2013.).<ref name="ReferenceA">{{Citiranje weba|title=Participation in International operations|url=http://www.mfa.gov.lv/en/security/Directions/InternationalOperations/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130208204137/http://www.mfa.gov.lv/en/security/Directions/InternationalOperations/|archive-date=8 February 2013|access-date=12 May 2012|publisher=Ministry of Foreign Affairs Republic of Latvia}}</ref><ref name="Previous operations">{{Citiranje weba|title=Previous operations|url=http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121024013435/http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas.aspx|archive-date=24 October 2012|access-date=12 May 2012|publisher=Latvian National Armed Forces|language=lv}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2011|title=Latvia and NATO|url=http://www.mod.gov.lv/en/NATO.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120309034354/http://www.mod.gov.lv/en/NATO.aspx|archive-date=9 March 2012|access-date=12 May 2012|publisher=Ministry of National Defence Republic of Latvia}}</ref> Latvija je također sudjelovala u operaciji [[Multinacionalne snage – Irak|multinacionalnih snaga]] pod vodstvom SAD-a u Iraku (2003. – 2008.)<ref>{{Citiranje weba|title=US-led coalition forces operation in OIF (Operation Iraqi Freedom)|url=http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas/Citas_operacijas/OIF.aspx|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20120805052619/http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas/Citas_operacijas/OIF.aspx|archive-date=5 August 2012|access-date=12 May 2012|publisher=Latvian National Armed Forces|language=lv}}</ref> i misijama [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS-]] a u Gruziji, na Kosovu i u Makedoniji.<ref>{{Citiranje weba|title=Other operations|url=http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas/Citas_operacijas.aspx|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20120805085254/http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas/Citas_operacijas.aspx|archive-date=5 August 2012|access-date=12 May 2012|publisher=Latvian National Armed Forces|language=lv}}</ref> Latvijske oružane snage doprinijele su Borbenoj skupini koju je predvodila Ujedinjena Kraljevina 2013. i [[Nordijska borbena skupina|Nordijskoj borbenoj]] [[Borbena grupa EU|skupini]] 2015. u okviru [[Zajednička sigurnosna i obrambena politika|Zajedničke sigurnosne i obrambene politike]] (CSDP) Europske unije.<ref>{{Citiranje weba|date=26 September 2012|title=EU Battlegroup Offers and Commitments|url=http://www.parlament.gv.at/PAKT/EU/XXIV/EU/09/23/EU_92315/imfname_10376183.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130922080759/http://www.parlament.gv.at/PAKT/EU/XXIV/EU/09/23/EU_92315/imfname_10376183.pdf|archive-date=22 September 2013|access-date=25 November 2012|publisher=Council of the European Union}}</ref> Latvija djeluje kao vodeća nacija u koordinaciji [[Rat u Afganistanu (2001. – 2021.)|Sjeverne distribucijske mreže]] za prijevoz nesmrtonosnog tereta [[ISAF]] -a zračnim i željezničkim putem u Afganistan.<ref>{{Citiranje weba|year=2012|title=Dombrovskis and US Ambassador Garber visit Riga Airport to inspect cargo plane to Afghanistan|url=http://www.baltic-course.com/eng/transport/?doc=56833|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120712005148/http://www.baltic-course.com/eng/transport/?doc=56833|archive-date=12 July 2012|access-date=12 May 2012|publisher=[[The Baltic Course]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2011|title=One year on: ISAF's trans-European supply routes are a success|url=http://www.nato.int/cps/en/SID-911EB74B-3555D8D2/natolive/news_74763.htm?selectedLocale=en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515185424/http://www.nato.int/cps/en/SID-911EB74B-3555D8D2/natolive/news_74763.htm?selectedLocale=en|archive-date=15 May 2013|access-date=12 May 2012|publisher=NATO}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2010|title=NATO opens new communication lines to Afghanistan|url=http://www.nato.int/cps/en/SID-2C1657C8-A07AD24F/natolive/news_64397.htm?|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130516032845/http://www.nato.int/cps/en/SID-2C1657C8-A07AD24F/natolive/news_64397.htm|archive-date=16 May 2013|access-date=12 May 2012|publisher=NATO}}</ref> Dio je Nordijske postrojbe za potporu tranziciji (NTSU), koja zajedničkim snagama daje doprinos potpori afganistanskim sigurnosnim strukturama prije povlačenja nordijskih i baltičkih snaga ISAF-a 2014.<ref>{{Citiranje weba|last=Gerard O'Dwyer|date=13 September 2012|title=Nordic Military Alliance With Latvia in Afghanistan|url=http://www.defensenews.com/article/20120913/DEFREG01/309130008/Nordic-Military-Alliance-Latvia-Afghanistan|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20130121105912/http://www.defensenews.com/article/20120913/DEFREG01/309130008/Nordic-Military-Alliance-Latvia-Afghanistan|archive-date=21 January 2013|access-date=25 November 2012|publisher=DefenseNews}}</ref> Od 1996. više od 3600 vojnih osoba sudjelovalo je u međunarodnim operacijama,<ref name="Previous operations" /> od kojih je 7 vojnika poginulo.<ref>{{Citiranje weba|title=Fallen soldiers|url=http://www.mil.lv/Operacijas/Kritusie_karaviri.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121024013440/http://www.mil.lv/Operacijas/Kritusie_karaviri.aspx|archive-date=24 October 2012|access-date=12 May 2012|publisher=Latvian National Armed Forces|language=lv}}</ref> Po glavi stanovnika, Latvija je jedan od najvećih sudionika u međunarodnim vojnim operacijama.<ref>{{Citiranje weba|date=18 November 2011|title=Background Note: Latvia|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/5378.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170122194450/https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/5378.htm|archive-date=22 January 2017|access-date=12 May 2012|publisher=U.S. Department of State}}</ref> Latvijski civilni stručnjaci pridonijeli su civilnim misijama EU-a: misiji granične pomoći Moldaviji i Ukrajini (2005. – 2009.), misiji vladavine prava u Iraku (2006. i 2007.) i na Kosovu (od 2008.), policijskoj misiji u Afganistanu (od 2007.) i promatračka misija u Gruziji (od 2008.).<ref name="ReferenceA2">{{Citiranje weba|title=Participation in International operations|url=http://www.mfa.gov.lv/en/security/Directions/InternationalOperations/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130208204137/http://www.mfa.gov.lv/en/security/Directions/InternationalOperations/|archive-date=8 February 2013|access-date=12 May 2012|publisher=Ministry of Foreign Affairs Republic of Latvia}}</ref> Od ožujka 2004., kada su se [[Baltičke države|baltičke zemlje]] pridružile NATO-u, borbeni zrakoplovi članica NATO-a raspoređeni su na rotacijskoj osnovi za misiju [[Baltička zračna policija|Baltic Air Policing]] u [[Međunarodna zračna luka Šiauliai|zračnoj luci Šiauliai]] u Litvi kako bi čuvali baltički zračni prostor. Latvija sudjeluje u nekoliko [[NATO centri izvrsnosti|NATO centara izvrsnosti]] : Civilno-vojna suradnja u Nizozemskoj, [[Centar izvrsnosti kooperativne kibernetičke obrane|Kooperativna kibernetička obrana]] u Estoniji i energetska sigurnost u Litvi. Planira uspostaviti NATO centar izvrsnosti za strateške komunikacije u Rigi.<ref>{{Citiranje weba|date=6 November 2013|title=V.Dombrovskis: Latvia sees the opportunity to strengthen NATO's strategic communication capability|url=http://www.mk.gov.lv/en/aktuali/zinas/2013/october/061103-vk-01/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131219020016/http://www.mk.gov.lv/en/aktuali/zinas/2013/october/061103-vk-01/|archive-date=19 December 2013|access-date=20 November 2013|publisher=The Cabinet of Ministers of the Republic of Latvia}}</ref> Latvija surađuje s Estonijom i Litvom u nekoliko trilateralnih inicijativa baltičke obrambene suradnje: * Baltički bataljon ''(BALTBAT)''&nbsp;– pješačka bojna za sudjelovanje u međunarodnim operacijama potpore miru, sa sjedištem u blizini [[Riga|Rige]], Latvija; * [[Baltička pomorska eskadra]] ''(BALTRON)''&nbsp;– pomorske snage sa sposobnostima protuminskih mjera, sa sjedištem u blizini [[Tallinn|Tallinna]], [[Estonija]] ; * [[Baltička mreža za nadzor zraka]] ''(BALTNET)''&nbsp;– informacijski sustav zračnog nadzora, sa sjedištem u blizini [[Kaunas|Kaunasa]], [[Litva]] ; * Zajedničke vojne obrazovne ustanove: [[Baltic Defense College|Baltic Defence College]] u [[Tartu|Tartuu]], [[Estonija]], Baltic Diving Training Center u [[Liepāja|Liepāji]], Latvija i Baltic Naval Communications Training Center u [[Tallinn|Tallinnu]], Estonija.<ref>{{Citiranje weba|year=2002|title=Baltic Defence Co-operation|url=http://www.vm.ee/?q=en/node/4105|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110805201335/http://www.vm.ee/?q=en%2Fnode%2F4105|archive-date=5 August 2011|access-date=28 April 2012|publisher=Estonian Ministry of Foreign Affairs}}</ref> Buduća suradnja uključivat će dijeljenje nacionalnih infrastruktura za potrebe obuke i specijalizaciju područja obuke ''(BALTTRAIN)'' i kolektivno formiranje kontingenata veličine bataljuna za korištenje u NATO snagama za brzi odgovor.<ref>{{Citiranje weba|year=2011|title=Baltic Defence Ministers announced new defence cooperation initiatives|url=http://www.kam.lt/en/news_1098/news_archives/news_archive_2011/news_archive_2011_-_12/baltic_defence_ministers_announced_new_defence_cooperation_initiatives.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120723054233/http://www.kam.lt/en/news_1098/news_archives/news_archive_2011/news_archive_2011_-_12/baltic_defence_ministers_announced_new_defence_cooperation_initiatives.html|archive-date=23 July 2012|access-date=28 April 2012|publisher=Ministry of National Defence Republic of Lithuania}}</ref> U siječnju 2011. baltičke su zemlje pozvane da se pridruže [[Nordijska obrambena suradnja|Nordijskoj obrambenoj suradnji]], obrambenom okviru [[Nordijska regija|nordijskih zemalja]].<ref>{{Citiranje weba|date=21 January 2011|title=Nordic Countries Invite Baltics to Join Defence Co-operation Framework|url=http://www.vm.ee/?q=en/node/10686|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120608191401/http://www.vm.ee/?q=en%2Fnode%2F10686|archive-date=8 June 2012|access-date=28 April 2012|publisher=Estonian Ministry of Foreign Affairs}}</ref> U studenom 2012. tri su se zemlje složile o stvaranju zajedničkog vojnog stožera 2013.<ref>{{Citiranje weba|date=9 November 2012|title=Joint Baltic Military Staff to Be Established|url=http://news.err.ee/8140850c-b0bb-408b-96c6-7641b1bbfd10|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121111213413/http://news.err.ee/8140850c-b0bb-408b-96c6-7641b1bbfd10|archive-date=11 November 2012|access-date=25 November 2012|publisher=Estonian Public Broadcasting}}</ref> Latvijska Saeima je 21. travnja 2022. donijela amandmane koje je izradilo Ministarstvo obrane za nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju nacionalne obrane, koji predviđaju postupno povećanje proračuna za obranu na 2,5 % BDP-a zemlje tijekom naredne tri godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-04-22|title=Latvian parliament approves of increasing defence budget|url=https://bnn-news.com/latvian-parliament-approves-of-increasing-defence-budget-234131|access-date=2022-04-22|website=Baltic News Network - News from Latvia, Lithuania, Estonia|language=en-US}}</ref> === Ljudska prava === [[Datoteka:Europride_2015.JPG|mini|[[Europride]] 2015 u [[Riga|Rigi]].]] Prema izvješćima [[Freedom House|Freedom Housea]] i [[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva vanjskih poslova SAD-a]], vlada općenito poštuje ljudska prava u Latviji:<ref name="departmentofstate1">{{Citiranje weba|date=25 February 2009|title=2008 Human Rights Report: Latvia|url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/hrrpt/2008/eur/119087.htm|access-date=9 June 2009|publisher=[[United States Department of State]]}}</ref><ref name="freedomhouse1">{{Citiranje weba|year=2008|title=Freedom in the World&nbsp;– Latvia (2008)|url=http://www.freedomhouse.org/inc/content/pubs/fiw/inc_country_detail.cfm?country=7429&year=2008&page=0&view=mof&pf|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20110515152102/http://www.freedomhouse.org/inc/content/pubs/fiw/inc_country_detail.cfm?country=7429&year=2008&page=0&view=mof&pf|archive-date=15 May 2011|access-date=6 June 2009|publisher=[[Freedom House]]}}</ref> Latvija je natprosječno rangirana među svjetskim suverenim državama u demokraciji,<ref name="democracy1">{{Citiranje novina|year=2008|title=The Economist Intelligence Unit's Index of Democracy 2008|work=The Economist|url=http://a330.g.akamai.net/7/330/25828/20081021185552/graphics.eiu.com/PDF/Democracy%20Index%202008.pdf|url-status=dead|access-date=5 June 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20081214053945/http://a330.g.akamai.net/7/330/25828/20081021185552/graphics.eiu.com/PDF/Democracy%20Index%202008.pdf|archive-date=14 December 2008}}</ref> [[Sloboda tiska|slobodi tiska]],<ref name="pressfree1">{{Citiranje weba|year=2010|title=Press Freedom Index 2010|url=http://en.rsf.org/press-freedom-index-2010,1034.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101124050702/http://en.rsf.org/press-freedom-index-2010%2C1034.html|archive-date=24 November 2010|access-date=3 March 2011|publisher=[[Reporters Without Borders]]}}</ref> [[privatnost]]<ref name="privacy1">{{Citiranje weba|year=2007|title=The 2007 International Privacy Ranking|url=http://www.privacyinternational.org/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110302193141/https://www.privacyinternational.org/|archive-date=2 March 2011|access-date=5 June 2009|publisher=[[Privacy International]]}}</ref> i [[Ljudski razvoj (humanost)|ljudski razvoj]].<ref name="human1">{{Citiranje weba|year=2008|title=Statistics of the Human Development Report|url=http://hdr.undp.org/en/statistics/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130112042847/http://hdr.undp.org/en/statistics/|archive-date=12 January 2013|access-date=5 June 2009|publisher=[[United Nations Development Programme]]}}</ref> Više od 56% vodećih pozicija drže žene u Latviji, koja je prva u Europi; Prema [[Svjetska banka|Svjetskoj banci]], Latvija je prva u svijetu po pravima žena, dijeleći to mjesto s pet drugih europskih zemalja.<ref>{{Citiranje časopisa|date=27 February 2019|title=World Bank Group. 2019. ''Women, Business and the Law 2019 : A Decade of Reform.'' World Bank, Washington, DC. © World Bank. Retrieved 16 December 2019.|url=https://openknowledge.worldbank.org/handle/10986/31327|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20191014160703/https://openknowledge.worldbank.org/handle/10986/31327|archive-date=14 October 2019|access-date=15 December 2019}}</ref> The country has a large [[Russians in Latvia|ethnic Russian]] community, which was guaranteed basic rights under the [[Constitution of Latvia|constitution]] and [[International human rights law|international human rights laws]] ratified by the Latvian government.<ref name="departmentofstate12">{{Citiranje weba|date=25 February 2009|title=2008 Human Rights Report: Latvia|url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/hrrpt/2008/eur/119087.htm|access-date=9 June 2009|publisher=[[United States Department of State]]}}</ref><ref name="freedomhouse2">{{Citiranje weba|year=2008|title=Country Report 2008 Edition|url=http://www.freedomhouse.org/template.cfm?page=47&nit=457&year=2008|url-status=dead|archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20110624033519/http://www.freedomhouse.org/template.cfm?page=47&nit=457&year=2008|archive-date=24 June 2011|access-date=6 June 2009|publisher=[[Freedom House]]}}</ref> Otprilike 206.000 [[Nedržavljani (Latvija)|nedržavljana]]<ref>{{Citiranje weba|title=Datubāze - izvēlēties tabulu|url=http://data1.csb.gov.lv/pxweb/lv/iedz/iedz__iedzrakst/?tablelist=true|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20191231120455/https://data1.csb.gov.lv/pxweb/lv/iedz/iedz__iedzrakst/?tablelist=true|archive-date=31 December 2019|access-date=19 December 2019|website=data1.csb.gov.lv}}</ref>&nbsp;– uključujući [[bez državljanstva|osobe bez državljanstva]]&nbsp;– imaju ograničen pristup nekim političkim pravima – samo građanima je dopušteno sudjelovanje na parlamentarnim ili općinskim izborima, iako nema ograničenja u pogledu učlanjenja u političke stranke ili druge političke organizacije.<ref>[http://www.bayefsky.com/docs.php/area/conclobs/treaty/ccpr/opt/0/state/95/node/3/filename/latvia_t4_ccpr Concluding observations of the Human Rights Committee: Latvia. ]</ref><ref>[[Europska komisija protiv rasizma i netolerancije|ECRI]] [http://hudoc.ecri.coe.int/XMLEcri/ENGLISH/Cycle_03/03_CbC_eng/LVA-CbC-III-2008-2-ENG.pdf Third Report on Latvia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090509044128/http://hudoc.ecri.coe.int/XMLEcri/ENGLISH/Cycle_03/03_CbC_eng/LVA-CbC-III-2008-2-ENG.pdf}}, CRI(2008)2.</ref> Godine 2011. [[Visoki povjerenik za nacionalne manjine|visoki povjerenik]] [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS-]] a za nacionalne manjine "pozvao je Latviju da dopusti nedržavljanima glasovanje na općinskim izborima."<ref>{{Citiranje weba|year=2011|title=A new kind of citizenship accepted by EU? Latvian non-citizens and the citizenship debates|url=http://essay.utwente.nl/62902/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819083742/http://essay.utwente.nl/62902/|archive-date=19 August 2014|access-date=18 August 2014|publisher=University of Twente Student Theses}}</ref> Osim toga, bilo je izvješća o policijskom zlostavljanju [[Pritvorenik|pritvorenika]] i uhićenika, lošim zatvorskim uvjetima i prenapučenosti, korupciji u pravosuđu, slučajevima nasilja nad [[Etničke manjine|etničkim manjinama]], te društvenom nasilju i slučajevima vladine diskriminacije homoseksualaca.<ref name="departmentofstate13">{{Citiranje weba|date=25 February 2009|title=2008 Human Rights Report: Latvia|url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/hrrpt/2008/eur/119087.htm|access-date=9 June 2009|publisher=[[United States Department of State]]}}</ref><ref name="amnesty2009">{{Citiranje weba|year=2009|title=Amnesty International Report 2009|url=http://report2009.amnesty.org/en/regions/europe-central-asia/latvia|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090610075623/http://report2009.amnesty.org/en/regions/europe-central-asia/latvia|archive-date=10 June 2009|access-date=8 June 2009|publisher=[[Amnesty International]]}}</ref><ref name="humarightswatch1">{{Citiranje weba|year=2006|title=Latvia: Investigate Attacks on Gay Activists|url=https://www.hrw.org/en/news/2006/07/25/latvia-investigate-attacks-gay-activists|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090610224651/http://www.hrw.org/en/news/2006/07/25/latvia-investigate-attacks-gay-activists|archive-date=10 June 2009|access-date=8 June 2009|publisher=[[Human rights watch]]}}</ref> == Gospodarstvo == [[Datoteka:BlueEurozone.svg|mini|Latvija je dio [[Unutarnje tržište EU|jedinstvenog tržišta EU]] (svijetloplavo), [[Eurozona|eurozone]] (tamnoplavo) i [[Schengenski prostor|schengenskog prostora]] (nije prikazano).]] [[Datoteka:GDP_per_capita_Baltics.svg|desno|mini|Stvarni BPD po glavi stanovnika u Estoniji, Latviji i Litvi]] [[Datoteka:Latvia_Product_Exports_(2019).svg|desno|mini|Razmjerna zastupljenost izvoza Latvije, 2019]] Latvija je članica [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]] (1999.) i [[Europska unija|Europske unije]] (2004.). 1. siječnja 2014. [[euro]] je postao valuta zemlje, zamijenivši [[Letonski lats|lats]]. Prema statistici krajem 2013. godine, 45% stanovništva podržavalo je uvođenje eura, dok je 52% bilo protiv.<ref name="apollo.lv">{{Citiranje weba|last=Apollo, redakcija@apollo.lv|title=Turpina pieaugt iedzīvotāju atbalsts eiro ieviešanai|url=http://www.apollo.lv/zinas/turpina-pieaugt-iedzivotaju-atbalsts-eiro-ieviesanai/625128|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140404152209/http://www.apollo.lv/zinas/turpina-pieaugt-iedzivotaju-atbalsts-eiro-ieviesanai/625128|archive-date=4 April 2014|access-date=23 April 2014|publisher=Apollo.lv}}</ref> Nakon uvođenja eura, istraživanja Eurobarometra u siječnju 2014. pokazala su da potpora euru iznosi oko 53%, što je blizu europskog prosjeka.<ref>{{Citiranje novina|date=14 January 2014|title=New currency, new leader|work=The Economist|url=https://www.economist.com/news/europe/21593502-latvias-president-nominates-laimdota-straujuma-prime-minister-new-currency-new-leader|url-status=live|access-date=10 January 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20170701155225/http://www.economist.com/news/europe/21593502-latvias-president-nominates-laimdota-straujuma-prime-minister-new-currency-new-leader|archive-date=1 July 2017}}</ref> Od 2000. godine Latvija ima jednu od najviših stopa rasta (BDP) u Europi.<ref>{{Citiranje weba|title=Growth rate of real GDP per capita|url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page?_pageid=1996,39140985&_dad=portal&_schema=PORTAL&screen=detailref&language=en&product=sdi_ed&root=sdi_ed/sdi_ed/sdi_ed1000|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012010738/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page?_pageid=1996%2C39140985&_dad=portal&_schema=PORTAL&screen=detailref&language=en&product=sdi_ed&root=sdi_ed%2Fsdi_ed%2Fsdi_ed1000|archive-date=12 October 2007|access-date=28 July 2007|publisher=[[Eurostat]]}}</ref> Međutim, rast vođen uglavnom potrošnjom u Latviji rezultirao je kolapsom latvijskog BDP-a krajem 2008. i početkom 2009., pogoršanim globalnom gospodarskom krizom, nedostatkom kredita i ogromnim novčanim sredstvima korištenim za spašavanje [[Parex banka|Parex banke]].<ref>{{Citiranje weba|title=Rimsevics: Failing to bail out Parex banka would result in closing down of four banks in Latvia|url=http://www.baltic-course.com/eng/finances/?doc=22011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131212090529/http://www.baltic-course.com/eng/finances/?doc=22011|archive-date=12 December 2013|access-date=8 December 2013|publisher=[[The Baltic Course]]}}</ref> Latvijsko gospodarstvo palo je 18% u prva tri mjeseca 2009., što je najveći pad u Europskoj uniji.<ref>{{Citiranje novina|last=Aaron Eglitis|date=11 May 2009|title=Latvian GDP Shrank 18% in First Quarter, EU's Biggest Fall&nbsp;–|publisher=Bloomberg L.P.|url=https://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=ao7qqF0UESqc|url-status=dead|access-date=16 October 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101202141324/http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=ao7qqF0UESqc|archive-date=2 December 2010}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=11 May 2009|title=Latvian economy in rapid decline|work=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/8043972.stm|url-status=live|access-date=4 April 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20090930090503/http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/8043972.stm|archive-date=30 September 2009}}</ref> Gospodarska kriza iz 2009. dokazala je ranije pretpostavke da brzorastuće gospodarstvo ide prema imploziji [[Ekonomski balon|gospodarskog mjehura]], jer je potaknuto uglavnom rastom domaće [[Potrošnja (ekonomija)|potrošnje]], financiranom ozbiljnim povećanjem privatnog [[Dug|duga]], kao i negativnom vanjskotrgovinskom [[Trgovinska bilanca|razmjenom ravnoteža]]. Cijene nekretnina, koje su porasle 150% od 2004. do 2006., značajno su pridonijele gospodarskom balonu.<ref>{{Citiranje weba|title=A bubble burst: the downfall of Latvian real estate|url=https://www.baltictimes.com/news/articles/22120/|access-date=2022-04-06|website=www.baltictimes.com}}</ref> [[Denacionalizacija|Privatizacija]] u Latviji je skoro završena. Gotovo sva mala i srednja poduzeća koja su prethodno bila u državnom vlasništvu su privatizirana, a ostao je samo mali broj politički osjetljivih velikih državnih poduzeća. Privatni sektor činio je 70% BDP-a zemlje u 2006.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Commercio|first=Michele E.|date=2008-03-01|title=Systems of Partial Control: Ethnic Dynamics in Post-Soviet Estonia and Latvia|url=https://doi.org/10.1007/s12116-007-9013-5|journal=Studies in Comparative International Development|language=en|volume=43|issue=1|pages=81–100|doi=10.1007/s12116-007-9013-5|issn=1936-6167}}</ref> Strana ulaganja u Latviju još uvijek su skromna u usporedbi s razinama u sjevernoj i srednjoj Europi. Zakon kojim se proširuje mogućnost prodaje zemljišta, uključujući i strance, donesen je 1997. godine. Predstavljajući 10,2% ukupnih izravnih stranih ulaganja Latvije, američke tvrtke uložile su 127 milijuna dolara 1999. godine. Iste godine Sjedinjene Američke Države izvezle su u Latviju 58,2 milijuna dolara robe i usluga, a uvezle 87,9 milijuna dolara. U želji da se pridruži zapadnim ekonomskim institucijama poput [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-]] a i [[Europska unija|Europske unije]], Latvija je 1995. potpisala Europski sporazum s EU-om s 4-godišnjim prijelaznim razdobljem. Latvija i Sjedinjene Države potpisale su ugovore o ulaganju, trgovini i zaštiti intelektualnog vlasništva te izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.<ref>{{Citiranje weba|title=TAX CONVENTION WITH LATVIA|url=https://www.irs.gov/pub/irs-trty/latvia.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170505121156/https://www.irs.gov/pub/irs-trty/latvia.pdf|archive-date=5 May 2017|access-date=19 May 2018|publisher=Internal Revenue Service}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Agreement between the United States of America and the Republic of Latvia on Trade Relations and Intellectual Property Rights Protection|url=http://www.wipo.int/wipolex/en/other_treaties/text.jsp?file_id=241419|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180520053732/http://www.wipo.int/wipolex/en/other_treaties/text.jsp?file_id=241419|archive-date=20 May 2018|access-date=19 May 2018|publisher=World Intellectual Property Organization}}</ref> U 2010. Latvija je pokrenula program Residence by Investment (Zlatna viza) kako bi privukla strane ulagače i kako bi lokalno gospodarstvo imalo koristi od toga. Ovaj program omogućuje ulagačima dobivanje boravišne dozvole u Latviji ulaganjem najmanje 250.000 € u nekretninu ili u poduzeće s najmanje 50 zaposlenih i godišnjim prometom od najmanje 10 milijuna €. === Gospodarska kriza i oporavak (2008. – 2012.) === [[Datoteka:AirBaltic_Boeing_757-200_at_RIX.jpg|mini|[[AirBaltic]] Boeing 757−200WL polijeće u [[Međunarodna zračna luka Riga|Međunarodnu zračnu luku Riga]] (RIX)]] Latvijsko gospodarstvo ušlo je u fazu fiskalne kontrakcije tijekom druge polovice 2008. nakon dužeg razdoblja spekulacija temeljenih na kreditima i nerealnog povećanja vrijednosti nekretnina. Na primjer, deficit nacionalnog računa za 2007. predstavljao je više od 22% BDP-a za tu godinu, dok je inflacija iznosila 10%.<ref name="cia">{{Citiranje weba|title=Latvia|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/latvia/|access-date=15 December 2008|publisher=[[Central Intelligence Agency|CIA]]}}</ref> Stopa nezaposlenosti u Latviji naglo je porasla u tom razdoblju s najnižih 5,4% u studenom 2007. na preko 22%.<ref>{{Citiranje weba|date=1 October 2010|title=Statistical Office of the European Commission (Eurostat), Monthly Bulletin: Table in chapter 09, section 01|url=http://sdw.ecb.europa.eu/quickview.do?SERIES_KEY=132.STS.M.lv.S.UNEH.RTT000.4.000|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110720162221/http://sdw.ecb.europa.eu/quickview.do?SERIES_KEY=132.STS.M.lv.S.UNEH.RTT000.4.000|archive-date=20 July 2011|access-date=16 October 2010|publisher=Europa (web portal)}}</ref> U travnju 2010. Latvija je imala najveću stopu nezaposlenosti u EU, od 22,5%, ispred Španjolske, koja je imala 19,7%.<ref>{{Citiranje weba|title=Eurostat&nbsp;– Tables, Graphs and Maps Interface (TGM) table|url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&language=en&pcode=teilm020&tableSelection=1&plugin=1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141101202312/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&language=en&pcode=teilm020&tableSelection=1&plugin=1|archive-date=1 November 2014|access-date=12 August 2010|publisher=European Commission}}</ref> [[Paul Krugman]], dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju za 2008., napisao je u svojoj kolumni za komentar u [[The New York Times|New York Timesu]] 15. prosinca 2008.: Najakutniji problemi su na europskoj periferiji, gdje mnoga manja gospodarstva prolaze kroz krize koje snažno podsjećaju na prošle krize u Latinskoj Americi i Aziji: Latvija je nova Argentina.<ref>{{Citiranje novina|last=Paul Krugman|date=15 December 2008|title=European Crass Warfare|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2008/12/15/opinion/15krugman.html|url-status=live|access-date=15 December 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20190428155332/https://www.nytimes.com/2008/12/15/opinion/15krugman.html|archive-date=28 April 2019}}</ref> Međutim, do 2010. godine komentatori<ref name="economist">"Baltic Thaw, Aegean freeze", The Economist, 27 February 2010, p59</ref><ref name="XE">Patrick Lannin and Aija Braslina [http://www.finanznachrichten.de/nachrichten-2010-03/16380370-update-2-imf-hails-latvia-effort-but-sees-risks-ahead-020.htm "UPDATE 2-IMF hails Latvia effort but sees risks ahead"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111215610/http://www.finanznachrichten.de/nachrichten-2010-03/16380370-update-2-imf-hails-latvia-effort-but-sees-risks-ahead-020.htm|date=11 January 2012}}.</ref> primijetili su znakove stabilizacije latvijskog gospodarstva. Bonitetna agencija Standard & Poor's povisila je svoje izglede za dug Latvije s negativnih na stabilne.<ref name="economist" /> Latvijski tekući račun, koji je bio u deficitu od 27% krajem 2006., bio je u suficitu u veljači 2010.<ref name="economist" /> Kenneth Orchard, viši analitičar [[Moody's Investors Service|Moody's Investors Servicea]] tvrdi da: Jačanje regionalnog gospodarstva podupire latvijsku proizvodnju i izvoz, dok nagli zaokret u bilanci tekućeg računa sugerira da 'unutarnja devalvacija' zemlje djeluje. <ref>{{Citiranje weba|last=Toomas Hõbemägi|title=Baltic Business News, 8 February 2010|url=http://www.bbn.ee/article/2010/02/08/Moody_s_Latvian_economy_is_stabilizing|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306025950/http://bbn.ee/article/2010/02/08/moody_s_latvian_economy_is_stabilizing|archive-date=6 March 2016|access-date=16 October 2010|publisher=Bbn.ee}}</ref> [[Međunarodni monetarni fond|MMF]] je u srpnju 2012. zaključio prve rasprave o praćenju nakon programa s Republikom Latvijom, objavljujući da se latvijsko gospodarstvo snažno oporavlja od 2010., nakon dubokog pada 2008.–2009. Realni rast BDP-a od 5,5 posto u 2011. bio je potaknut rastom izvoza i oporavkom domaće potražnje. Zamah rasta nastavio se u 2012. i 2013. unatoč pogoršanim vanjskim uvjetima, a očekuje se da će gospodarstvo rasti za 4,1 posto u 2014. godini. Stopa nezaposlenosti smanjila se sa svog vrhunca od više od 20 posto u 2010. na oko 9,3 posto u 2014. <ref>{{Citiranje weba|last=Public Information Notice (PIN) No. 12/76 by IMF|title=IMF Executive Board Concludes First Post-Program Monitoring Discussions with the Republic of Latvia, July 16, 2012|url=http://www.imf.org/external/np/sec/pn/2012/pn1276.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120817001526/http://www.imf.org/external/np/sec/pn/2012/pn1276.htm|archive-date=17 August 2012|access-date=18 July 2012|publisher=imf.org}}</ref> === Promet i infrastrukture === [[Datoteka:Ventspils_osta.jpg|mini|[[Slobodna luka Ventspils|Luka Ventspils]] jedna je od najprometnijih luka u [[Baltičke države|baltičkim državama]] .]] Sektor prometa je oko 14% BDP-a. Tranzit između Rusije, Bjelorusije, Kazahstana kao i drugih azijskih zemalja i Zapada je velik. <ref name="wpt">{{Citiranje weba|title=Latvia|url=http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/EXTECAREGTOPTRANSPORT/0,,contentMDK:20647605~pagePK:34004173~piPK:34003707~theSitePK:571121,00.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080908042001/http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/EXTECAREGTOPTRANSPORT/0%2C%2CcontentMDK%3A20647605~pagePK%3A34004173~piPK%3A34003707~theSitePK%3A571121%2C00.html|archive-date=8 September 2008|access-date=8 September 2008}}</ref> Četiri najveće luke Latvije nalaze se u [[Riga|Rigi]], [[Ventspils|Ventspilsu]], [[Liepāja|Liepāji]] i [[Saulkrasti|Skulteu]] . Većina tranzitnog prometa koristi ih, a polovica tereta su sirova nafta i naftni derivati. <ref name="wpt2">{{Citiranje weba|title=Latvia|url=http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/EXTECAREGTOPTRANSPORT/0,,contentMDK:20647605~pagePK:34004173~piPK:34003707~theSitePK:571121,00.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080908042001/http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/EXTECAREGTOPTRANSPORT/0%2C%2CcontentMDK%3A20647605~pagePK%3A34004173~piPK%3A34003707~theSitePK%3A571121%2C00.html|archive-date=8 September 2008|access-date=8 September 2008}}</ref> [[Slobodna luka Ventspils]] jedna je od najprometnijih luka u [[Baltičke države|baltičkim državama]] . Osim cestovnim i željezničkim vezama, Ventspils je također povezan s naftnim poljima i transportnim rutama Ruske Federacije preko sustava dvaju cjevovoda iz [[Polock|Polocka]] u Bjelorusiji. [[Međunarodna zračna luka Riga]] najprometnija je zračna luka u [[Baltičke države|baltičkim državama]] sa 7,8 milijuna putnika u 2019. godini. Ima izravne letove za više od 80 odredišta u 30 zemalja. Jedina druga zračna luka koja obavlja redovite komercijalne letove je [[Međunarodna zračna luka Liepāja]] . [[airBaltic]] je latvijski nacionalni zrakoplovni prijevoznik i niskotarifni prijevoznik sa čvorištima u sve tri [[baltičke države]], ali glavnom bazom u [[Riga|Rigi]], Latvija. <ref>{{Citiranje weba|title=Basic company information {{!}} airBaltic|url=https://www.airbaltic.com/en/basic-company-information|access-date=2020-12-02|website=www.airbaltic.com|language=en-US}}</ref> Glavna mreža [[Latvijske željeznice|Latvijskih željeznica]] sastoji se od 1860&nbsp;km od čega 1.826&nbsp;km je 1.520&nbsp;mm [[Ruski mjerač|ruske željeznice kolosijeka]] od čega 251&nbsp;km su elektrificirane, što ih čini najdužom željezničkom mrežom u [[Baltičke države|baltičkim državama]] . Latvijska željeznička mreža trenutno nije kompatibilna s prugama europskog [[1435 mm|standardnog kolosijeka]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Satiksmes ceļu garums gada beigās (kilometros)|url=http://data.csb.gov.lv/pxweb/lv/transp/transp__ikgad__transp/TR0010.px/table/tableViewLayout2/?rxid=cdcb978c-22b0-416a-aacc-aa650d3e2ce0|access-date=7 March 2018|publisher=Centrālais Statistikas Birojs}}</ref> Međutim, [[Rail Baltica|željeznica Rail Baltica]], koja povezuje Helsinki-Tallinn-Rigu-Kaunas-Varšavu je u izgradnji i trebala bi biti dovršena 2026. <ref>{{Citiranje weba|title=About Rail Baltica|url=http://www.railbaltica.org/about-rail-baltica/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180312171052/http://www.railbaltica.org/about-rail-baltica/|archive-date=12 March 2018|access-date=7 March 2018|publisher=Rail Baltica}}</ref> Državna mreža cesta u Latviji ima ukupno 1675&nbsp;km magistralnih cesta, 5473&nbsp;km regionalnih cesta i 13 064&nbsp;km lokalnih cesta. Ukupno općinskih cesta u Latviji ima 30 439&nbsp;km cesta i 8039&nbsp;km ulica. <ref>{{Citiranje weba|title=Ceļu klasifikācija|url=https://lvceli.lv/informacija-un-dati/#celu-klasifikacija|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180826150423/https://lvceli.lv/informacija-un-dati/#celu-klasifikacija|archive-date=26 August 2018|access-date=7 March 2018|publisher=Latvijas Valsts ceļi}}</ref> Najpoznatije ceste su [[Europski pravac E67|A1]] ( [[Europski pravac E67|europska ruta E67]] ), koja povezuje [[Varšava|Varšavu]] i [[Tallinn]], kao i [[Europski pravac E22|europska ruta E22]], koja povezuje [[Ventspils]] i Terehovu. U 2017. u Latviji je bilo ukupno 803 546 licenciranih vozila. <ref>{{Citiranje weba|title=Reģistrēto automobiļu skaits ceturkšņa beigās|url=https://data.stat.gov.lv/pxweb/lv/OSP_OD/OSP_OD__transp__auto_celi/TR010c.px/|access-date=7 March 2021|publisher=Centrālais Statistikas Birojs}}</ref> Latvija ima tri velike hidroelektrane u [[Pļaviņu HES]] (825 MW), [[Rīgas HES]] (402 MW) i [[Ķeguma HES-2]] (192 MW). Posljednjih godina u Latviji je izgrađeno nekoliko desetaka vjetroelektrana, kao i elektrana na bioplin ili biomasu različitih razmjera. Latvija upravlja [[Inčukalnsko podzemno skladište plina|podzemnim skladištem plina Inčukalns]], jednim od najvećih [[Skladište prirodnog plina|podzemnih skladišta plina]] u Europi i jedinim u baltičkim državama. Jedinstveni geološki uvjeti u Inčukalnsu i drugim lokacijama u Latviji posebno su pogodni za podzemno skladištenje plina. <ref>{{Citiranje weba|date=24 January 2007|title=The Outlook of Latvian Potential Underground Gas Storages and Prospects of Utilization of this Potential for Securing of Reliable Gas Supply to Europe|url=http://www.unece.org/fileadmin/DAM/ie/se/pdfs/wpgas/session/17_countr/latvia.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130921055747/http://www.unece.org/fileadmin/DAM/ie/se/pdfs/wpgas/session/17_countr/latvia.pdf|archive-date=21 September 2013|access-date=5 June 2013|publisher=UNECE}}</ref> == Demografija == {{Široka slika|Riga Skyline Panorama, Latvia - Diliff.jpg|1000px|[[Riga]], najveći i glavni grad Latvije.}} [[Datoteka:Population-of-Latvia.svg|mini|Stanovništvo Latvije (u milijunima) od 1920. do 2014]] Stopa [[Stopa plodnosti|ukupnog fertiliteta]] (TFR) u 2018. godini procijenjena je na 1,61 rođeno dijete/žena, što je manje od stope zamjene koja iznosi 2,1. U 2012. godini 45,0% poroda bile su neudane žene. <ref>{{Citiranje weba|date=17 October 2013|title=Live births outside marriage|url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tps00018|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006114113/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tps00018|archive-date=6 October 2014|access-date=3 January 2014|publisher=Eurostat – Tables, Graphs and Maps Interface (TGM) table}}</ref> Očekivano trajanje života u 2013. godini procijenjeno je na 73,19 godina (68,13 godina za muškarce, 78,53 godine za žene). <ref name="cia2">{{Citiranje weba|title=Latvia|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/latvia/|access-date=15 December 2008|publisher=[[Central Intelligence Agency|CIA]]}}</ref> Procjenjuje se da od 2015. Latvija ima najniži omjer muškaraca i žena na svijetu, na 0,85 muškaraca na ženu. <ref>{{Citiranje weba|title=Country Comparison to the World|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2018.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131016065003/https://www.cia.gov/library//publications/the-world-factbook/fields/2018.html|archive-date=16 October 2013|access-date=1 August 2016|website=Central Intelligence Agency|publisher=Central Intelligence Agency}}</ref> Godine 2017. na teritoriju Latvije živjelo je 1.054.433 žena i 895.683 muškaraca. Svake godine rađa se više dječaka nego djevojčica. Do 39. godine više je muškaraca nego žena. Od 70. godine života žena je 2,3 puta više nego muškaraca. === Etničke skupine === {{bar box|float=right|title=Residents of Latvia by ethnicity (2021)<ref name=nat />|bars={{bar percent|Latvians|DarkSlateGray|62.7}} {{bar percent|Russians|DarkSlateGray|24.4}} {{bar percent|Belarusians|DarkSlateGray|3.1}} {{bar percent|Ukrainians|DarkSlateGray|2.2}} {{bar percent|Poles|DarkSlateGray|2.0}} {{bar percent|Lithuanians|DarkSlateGray|1.1}} {{bar percent|Others|DarkSlateGray|4.1}}}}Od ožujka 2011. [[Latvijci]] čine oko 62,1% stanovništva, dok su 26,9% [[Rusi u baltičkim državama|Rusi]], [[Bjelorusi]] 3,3%, [[Ukrajinci]] 2,2%, [[Poljaci]] 2,2%, [[Litavci]] 1,2%, [[Židovi]] 0,3%, [[Romi]] 0,3%, [[Nijemci]] 0,1%, [[Estonci]] 0,1% i ostali 1,3%. 250 ljudi izjasnilo se kao [[Livi|Livonci]] ( [[Baltofinski narodi|baltički finski]] narod porijeklom iz Latvije). U Latviji je živjelo 290.660 [[Nedržavljani (Latvija)|"nedržavljana"]] ili 14,1% stanovnika Latvije, uglavnom ruskih doseljenika koji su stigli nakon okupacije 1940. i njihovih potomaka. <ref>[http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/population-census-2011-key-indicators-33613.html Population Census 2011&nbsp;– Key Indicators] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120610225219/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/population-census-2011-key-indicators-33613.html|date=10 June 2012}}.</ref> U nekim gradovima, npr. [[Daugavpils]] i [[Rēzekne]], etnički Latvijci čine manjinu ukupnog stanovništva. Unatoč stalnom porastu udjela etničkih Latvijaca više od desetljeća, etnički Latvijci još uvijek čine nešto manje od polovice stanovništva glavnog grada Latvije – [[Riga|Rige]] . <ref>{{Citiranje weba|last=Pike|first=John|title=Latvia – Population|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/europe/lv-people.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170920142041/https://www.globalsecurity.org/military/world/europe/lv-people.htm|archive-date=20 September 2017|access-date=6 June 2017|website=www.globalsecurity.org}}</ref> Udio etničkih Latvijaca pao je sa 77% (1.467.035) 1935. na 52% (1.387.757) 1989. <ref>{{Citiranje weba|title=About Latvia|url=http://www.lka.edu.lv/modules.php?op=modload&name=News&file=index&topic=68|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070629231221/http://www.lka.edu.lv/modules.php?op=modload&name=News&file=index&topic=68|archive-date=29 June 2007|access-date=28 July 2007|publisher=Latvian Academy of Culture}}</ref> U kontekstu sveukupnog pada stanovništva, Latvijaca je 2011. bilo manje nego 1989., ali je njihov udio u stanovništvu bio veći&nbsp;– 1.285.136 (62,1% stanovništva). <ref>{{Citiranje weba|title=TSG11-06. RESIDENT POPULATION ON MARCH 1, 2011 BY ETHNICITY, SEX AND AGE GROUP|url=http://data.csb.gov.lv/pxweb/en/tautassk_11/tautassk_11__tsk2011/TSG11-06.px/table/tableViewLayout2/?rxid=c8c8a0dd-6a8e-4e89-add7-718c9998db99|access-date=27 February 2017|publisher=Central Statistical Bureau of Latvia}}</ref> === Jezik === Jedini službeni jezik Latvije je [[Letonski jezik|latvijski]], koji pripada [[Baltički jezici|podskupini baltičkih jezika baltoslavenske]] [[Baltoslavenski jezici|grane]] [[Indoeuropski jezici|indoeuropske jezične obitelji]] . Još jedan značajan jezik Latvije je gotovo izumrli [[livanjski jezik|livonski jezik]] [[Baltofinski jezici|finske]] grane [[Uralski jezici|uralske jezične obitelji]], koji uživa zaštitu zakona; [[latgalski jezik|latgalski]]&nbsp;– kao dijalekt latvijskog također je zaštićen latvijskim zakonom, ali kao povijesna varijacija latvijskog jezika. [[Ruski jezik|Ruski]], koji je bio široko rasprostranjen tijekom sovjetskog razdoblja, još uvijek je daleko najrašireniji manjinski jezik (2011., 34% ga je govorilo kod kuće, uključujući ljude koji nisu bili etnički Rusi). <ref>{{Citiranje weba|title=THNICITIES OF RESIDENT POPULATION IN STATISTICAL REGIONS, CITIES UNDER STATE JURISDICTION AND COUNTIES BY LANGUAGE MOSTLY SPOKEN AT HOME; ON 1 MARCH 2011|url=http://data.csb.gov.lv/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&px_tableid=tautassk_11%5c2011.gada+tautas+skait%c4%ab%c5%a1anas+gal%c4%abgie+rezult%c4%81ti%5cTSG11-071.px&px_language=en&px_type=PX&px_db=tautassk_11&rxid=c8c8a0dd-6a8e-4e89-add7-718c9998db99|url-status=dead|archive-url=http://arquivo.pt/wayback/20160517201119/http://data.csb.gov.lv/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&px_tableid=tautassk_11%5c2011.gada+tautas+skait%c4%ab%c5%a1anas+gal%c4%abgie+rezult%c4%81ti%5cTSG11-071.px&px_language=en&px_type=PX&px_db=tautassk_11&rxid=c8c8a0dd-6a8e-4e89-add7-718c9998db99|archive-date=17 May 2016|access-date=1 January 2014|publisher=Central Statistical Bureau of Latvia}}</ref> Dok se sada zahtijeva da svi učenici uče latvijski, škole također uključuju engleski, njemački, francuski i ruski u svoje nastavne programe. Engleski je također široko prihvaćen u Latviji u poslovanju i turizmu. As of 2014 bilo je 109 škola za manjine koje koriste ruski jezik kao nastavni jezik (27% svih učenika) za 40% predmeta (preostalih 60% predmeta predaje se na latvijskom). Dana 18. veljače 2012., Latvija je održala [[Latvijski ustavni referendum 2012|ustavni referendum]] o tome treba li usvojiti ruski kao drugi službeni jezik. <ref>{{Citiranje weba|year=2012|title=Referendum on the Draft Law 'Amendments to the Constitution of the Republic of Latvia'|url=http://web.cvk.lv/pub/public/28361.html/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120502013728/http://web.cvk.lv/pub/public/28361.html|archive-date=2 May 2012|access-date=2 May 2012|publisher=Central Election Commission of Latvia}}</ref> Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva, protiv je glasalo 74,8 posto, za 24,9 posto, a odaziv birača bio je 71,1 posto. <ref>{{Citiranje weba|year=2012|title=Results of the referendum on the Draft Law 'Amendments to the Constitution of the Republic of Latvia'|url=http://www.tn2012.cvk.lv/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120415075014/http://www.tn2012.cvk.lv/|archive-date=15 April 2012|access-date=2 May 2012|publisher=Central Election Commission of Latvia|language=lv}}</ref> Od 2019. postupno je ukinuta nastava na [[Ruski jezik u Latviji|ruskom jeziku]] na privatnim koledžima i [[Privatno sveučilište|sveučilištima]] u Latviji, kao i opća nastava u latvijskim javnim [[Srednja škola|srednjim školama]], <ref>{{Citiranje novina|date=8 September 2018|title=Latvia pushes majority language in schools, leaving parents miffed|agency=Deutsche Welle|url=https://www.dw.com/en/latvia-pushes-majority-language-in-schools-leaving-parents-miffed/a-45385830|url-status=live|access-date=23 January 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123223709/https://www.dw.com/en/latvia-pushes-majority-language-in-schools-leaving-parents-miffed/a-45385830|archive-date=23 January 2019}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|date=3 April 2018|title=Moscow threatens sanctions against Latvia over removal of Russian from secondary schools|work=The Daily Telegraph|url=https://www.telegraph.co.uk/news/2018/04/03/moscow-threatens-sanctions-against-latvia-removal-russian-secondary/|url-status=live|access-date=23 January 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181227040806/https://www.telegraph.co.uk/news/2018/04/03/moscow-threatens-sanctions-against-latvia-removal-russian-secondary/|archive-date=27 December 2018}}</ref> osim predmeta koji se odnose na kulturu i povijest ruske manjine, kao što su kao nastava ruskog jezika i književnosti. <ref>{{Citiranje weba|date=23 January 2018|title=Government okays transition to Latvian as sole language at schools in 2019|url=https://eng.lsm.lv/article/society/education/government-okays-transition-to-latvian-as-sole-language-at-schools-in-2019.a265290/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180816125825/https://eng.lsm.lv/article/society/education/government-okays-transition-to-latvian-as-sole-language-at-schools-in-2019.a265290/|archive-date=16 August 2018|access-date=23 January 2019|publisher=[[Public Broadcasting of Latvia]]}}</ref> === Religija === {{Bar box|title=Religion in Latvia (2011)<ref name="Tieslietu Ministrija" />|float=right|bars={{Bar percent|[[Lutheranism]]|DodgerBlue|34.2}} {{Bar percent|[[Roman Catholicism]]|DarkOrchid|24.1}} {{Bar percent|[[Russian Orthodox Church|Russian Orthodox]]|Crimson|17.8}} {{Bar percent|[[Old Believers]]|DeepPink|1.6}} {{Bar percent|Other Christian|RoyalBlue|1.2}} {{Bar percent|Other or [[irreligion|none]]|SlateGray|21.1}}}}Najveća religija u Latviji je [[kršćanstvo]] (79%). <ref name="cia3">{{Citiranje weba|title=Latvia|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/latvia/|access-date=15 December 2008|publisher=[[Central Intelligence Agency|CIA]]}}</ref> <ref name="Tieslietu Ministrija">{{Citiranje weba|title=Tieslietu ministrijā iesniegtie reliģisko organizāciju pārskati par darbību 2011. gadā|url=http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121126013327/http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx|archive-date=26 November 2012|access-date=25 July 2012|language=lv}}</ref> Najveće grupe as of 2011 bili su: * [[Evangelička luteranska crkva Latvije]]&nbsp;– 708 773 <ref name="Tieslietu Ministrija2">{{Citiranje weba|title=Tieslietu ministrijā iesniegtie reliģisko organizāciju pārskati par darbību 2011. gadā|url=http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121126013327/http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx|archive-date=26 November 2012|access-date=25 July 2012|language=lv}}</ref> * [[Rimokatolicizam u Latviji|rimokatolički]]&nbsp;– 500 000 <ref name="Tieslietu Ministrija2" /> * [[Ruska pravoslavna Crkva|ruski pravoslavac]]&nbsp;– 370 000 <ref name="Tieslietu Ministrija2" /> [[Datoteka:Riga_Dom_02.JPG|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c4/Riga_Dom_02.JPG/220px-Riga_Dom_02.JPG|lijevo|mini|[[Katedrala u Rigi]]]] U anketi [[Eurobarometar|Eurobarometra]] 2010., 38% građana Latvije je odgovorilo da "vjeruje da postoji Bog", dok je 48% odgovorilo da "vjeruje da postoji neka vrsta duha ili životne sile", a 11% je izjavilo da "ne vjeruje postoji bilo kakva vrsta duha, Boga ili životne sile". Luteranstvo je bilo istaknutije prije sovjetske okupacije, kada je bilo većinska religija od ~60% zbog jakih povijesnih veza sa [[Nordijska regija|nordijskim zemljama]] i utjecaja [[Hanza|Hanse]] posebno i Njemačke općenito. Od tada je luteranstvo opalo u nešto većoj mjeri nego rimokatolicizam u sve tri [[baltičke države]] . Evangeličko-luteranska crkva, s procijenjenih 600 000 članova 1956., bila je najviše pogođena. Interni dokument od 18. ožujka 1987., pred kraj komunističke vladavine, govori o aktivnom članstvu koje se u Latviji smanjilo na samo 25.000, ali je vjera od tada doživjela preporod. <ref>{{Citiranje weba|date=18 March 1987|title=Latvia&nbsp;– SOCIETY|url=http://www.mongabay.com/reference/country_studies/latvia/SOCIETY.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20100919154752/http://www.mongabay.com/reference/country_studies/latvia/SOCIETY.html|archive-date=19 September 2010|access-date=12 August 2010|publisher=Mongabay.com}}</ref> Pravoslavni kršćani u zemlji pripadaju [[Latvijska pravoslavna crkva|Latvijskoj pravoslavnoj crkvi]], poluautonomnom tijelu unutar [[Ruska pravoslavna Crkva|Ruske pravoslavne crkve]] . Godine 2011. u Latviji je bilo 416 religioznih [[Povijest Židova u Latviji|Židova]] i 319 [[Islam u Latviji|muslimana u Latviji]] . <ref name="Tieslietu Ministrija3">{{Citiranje weba|title=Tieslietu ministrijā iesniegtie reliģisko organizāciju pārskati par darbību 2011. gadā|url=http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121126013327/http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx|archive-date=26 November 2012|access-date=25 July 2012|language=lv}}</ref> Od 2004. bilo je više od 600 latvijskih [[Neopoganstvo|neopagana]], ''[[Dievturība|Dievturi]]'' (Božočuvari), čija se religija temelji na [[Latvijska mitologija|latvijskoj mitologiji]] . <ref>{{Citiranje weba|date=1 January 2004|title=Statistics of approved parishes in Latvia|url=http://www.bibelesbiedriba.lv/religiju-enciklopedija/statistika.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070205160945/http://www.bibelesbiedriba.lv/religiju-enciklopedija/statistika.html|archive-date=5 February 2007|access-date=7 March 2007|website=Reliģiju Enciklopēdija|publisher=The Latvian Bible Society|language=lv}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|last=Žemaitis|first=Augustinas|title=Dievturība (neo-paganism)|url=https://www.onlatvia.com/dievturiba-latvian-neo-paganism-187|access-date=21 March 2022|website=OnLatvia.com}}</ref> Oko 21% ukupnog stanovništva nije povezano s određenom religijom. <ref name="Tieslietu Ministrija3" /> === Obrazovanje i znanost === [[Datoteka:Latvijas_Universitāte_-_ogre11_-_Panoramio.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fe/Latvijas_Universit%C4%81te_-_ogre11_-_Panoramio.jpg/280px-Latvijas_Universit%C4%81te_-_ogre11_-_Panoramio.jpg|mini|[[Latvijsko sveučilište]]]] [[Latvijsko sveučilište]] i [[Tehničko sveučilište u Rigi]] dva su velika sveučilišta u zemlji, oba osnovana na temelju Politehničkog instituta u Rigi, koji je evakuiran u [[Moskva|Moskvu]] 1914. kada je počeo [[Prvi svjetski rat]], a nalazi se u [[Riga|Rigi]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Riga Polytechnical Institute Home Page|url=http://www.rtu.lv|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101020174805/http://www.rtu.lv/|archive-date=20 October 2010|access-date=16 October 2010|publisher=Rtu.lv}}</ref> Ostala važna sveučilišta, koja su osnovana na temelju Latvijskog državnog sveučilišta, uključuju [[Latvijsko sveučilište znanosti o životu i tehnologije|Latvijsko sveučilište prirodnih znanosti i tehnologije]] (osnovano 1939. na temelju Poljoprivrednog fakulteta) i [[Sveučilište Stradiņš u Rigi|Sveučilište Riga Stradiņš]] (osnovano 1950. na temelju Medicinski fakultet). Oba danas pokrivaju niz različitih područja. [[Sveučilište u Daugavpilsu]] još je jedno značajno središte obrazovanja. Latvija je između 2006. i 2010. zatvorila 131 školu, što je pad od 12,9%, a u istom razdoblju upis u obrazovne ustanove pao je za više od 54.000 ljudi, što je pad od 10,3%. <ref>{{Citiranje weba|date=17 May 2010|title=Latvijas Statistika|url=http://www.csb.gov.lv/csp/content/?lng=lv&cat=2300|access-date=6 June 2010|publisher=Csb.gov.lv}}</ref> Latvijska politika u znanosti i tehnologiji postavila je dugoročni cilj prijelaza iz gospodarstva koje troši radnu snagu na gospodarstvo temeljeno na znanju. <ref>{{Citiranje weba|title=Science|url=https://www.izm.gov.lv/en/science|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190129004953/http://www.izm.gov.lv/en/science|archive-date=29 January 2019|access-date=3 October 2019|website=Izglītības un zinātnes ministrija}}</ref> Do 2020. vlada namjerava potrošiti 1,5% BDP-a na istraživanje i razvoj, a polovica ulaganja dolazi iz privatnog sektora. Latvija planira razvoj svog znanstvenog potencijala temeljiti na postojećoj znanstvenoj tradiciji, posebno u organskoj kemiji, medicinskoj kemiji, genetičkom inženjerstvu, fizici, znanosti o materijalima i informacijskim tehnologijama. <ref>{{Citiranje weba|title=Latvijas Zinātņu Akadēmija|url=http://www.lza.lv/index.php?mylang=english|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190813021724/http://www.lza.lv/index.php?mylang=english|archive-date=13 August 2019|access-date=3 October 2019|website=www.lza.lv}}</ref> Najveći broj patenata u zemlji i inozemstvu je iz medicinske kemije. <ref>{{Citiranje weba|title=latvian|url=http://inventions.lza.lv/izgu_en.php|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20171014092151/http://inventions.lza.lv/izgu_en.php|archive-date=14 October 2017|access-date=29 April 2016|website=inventions.lza.lv}}</ref> Latvija je bila rangirana na 38. mjestu u [[Indeks globalne inovacije|Globalnom indeksu inovacija]] 2021., što je pad s 34. mjesta 2019. <ref>{{Citiranje weba|title=Global Innovation Index 2021|url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2021/|access-date=2022-03-05|website=[[World Intellectual Property Organization]]|publisher=[[United Nations]]|language=en}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Global Innovation Index 2019|url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2019/index.html|access-date=2021-09-02|website=www.wipo.int|language=en}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=RTD - Item|url=https://ec.europa.eu/newsroom/rtd/items/691898|access-date=2021-09-02|website=ec.europa.eu}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=2013-10-28|title=Global Innovation Index|url=https://knowledge.insead.edu/entrepreneurship-innovation/global-innovation-index-2930|access-date=2021-09-02|website=INSEAD Knowledge|language=en}}</ref> === Zdravstvo === Latvijski zdravstveni sustav [[Univerzalna zdravstvena zaštita|univerzalni je program koji]] se većim dijelom financira državnim porezima. <ref>{{Citiranje novina|date=18 November 2005|title=Latvia's Healthcare System is Funded by General Taxation and All Latvians and Foreign Residents Are Guaranteed Medical Care &#124; Find Articles at BNET|publisher=Findarticles.com|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2005_Nov_18/ai_n15860135/|url-status=dead|access-date=5 February 2010|archive-url=https://archive.today/20120711124324/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2005_Nov_18/ai_n15860135/|archive-date=11 July 2012}}</ref> Među najniže je rangiranim zdravstvenim sustavima u Europi, zbog predugog čekanja na liječenje, nedovoljnog pristupa najnovijim lijekovima i drugih čimbenika. <ref>{{Citiranje weba|last=|date=14 November 2008|title=Latvia has worst health care system in Europe|url=http://www.baltic-course.com/eng/analytics/?doc=7137|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110511212308/http://www.baltic-course.com/eng/analytics/?doc=7137|archive-date=11 May 2011|access-date=5 February 2010|publisher=[[The Baltic Course]]}}</ref> U Latviji je 2009. bilo 59 bolnica, što je pad u odnosu na 94 u 2007. i 121 u 2006. <ref name="nytimes.com">{{Citiranje novina|last=David Jolly|date=18 June 2009|title=Latvian Health Official Resigns Over Cuts|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2009/06/18/business/global/18lat.html?ref=business|url-status=live|access-date=4 April 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110511212454/http://www.nytimes.com/2009/06/18/business/global/18lat.html?ref=business|archive-date=11 May 2011}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=22 January 2010|title=The basic indicators of health care, at the end of the year|url=http://www.csb.gov.lv/csp/content/?cat=2310|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071216125055/http://www.csb.gov.lv/csp/content/?cat=2310|archive-date=16 December 2007|access-date=5 February 2010|publisher=Csb.gov.lv}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=The Baltic States and their health systems&nbsp;– From Soviet to EU|url=https://healthcare-in-europe.com/en/news/the-baltic-states-their-health-systems-from-soviet-to-eu.html|access-date=5 February 2010|publisher=Healthcare-in-Europea}}</ref> == Kultura == [[Datoteka:Historic_Centre_of_Riga-112610.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0b/Historic_Centre_of_Riga-112610.jpg/220px-Historic_Centre_of_Riga-112610.jpg|mini|[[Stara Riga|Povijesno središte Rige]] [[UNESCO]] je 1997. godine proglasio [[Svjetska baština|mjestom svjetske baštine]]]] Tradicionalni latvijski [[folklor]], posebno ples [[Narodna glazba|narodnih pjesama]], datira više od tisuću godina unatrag. Identificirano je više od 1,2 milijuna tekstova i 30.000 melodija narodnih pjesama. <ref>{{Citiranje weba|date=1 May 2006|title=Welcome to Latvia&nbsp;– Folk Songs|url=http://www.li.lv/index.php?option=com_content&task=view&id=40&Itemid=124|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110515145643/http://www.li.lv/index.php?option=com_content&task=view&id=40&Itemid=124|archive-date=15 May 2011|access-date=16 October 2010|publisher=Li.lv}}</ref> Između 13. i 19. stoljeća, [[baltički Nijemci]], od kojih su mnogi izvorno bili nenjemačkog podrijetla, ali su bili asimilirani u [[Njemački jezik u Europi|njemačku kulturu]], formirali su višu klasu.  Razvili su različitu kulturnu baštinu koju karakteriziraju latvijski i njemački utjecaji. Preživio je u njemačkim baltičkim obiteljima do danas, unatoč njihovoj rasprostranjenosti u Njemačku, Sjedinjene Države, Kanadu i druge zemlje početkom 20. stoljeća. Međutim, većina autohtonih Latvijaca nije sudjelovala u ovom kulturnom životu.  Tako je očuvano uglavnom seljačko lokalno [[Poganstvo|pogansko]] naslijeđe, djelomično stopljeno s kršćanskom tradicijom. Na primjer, jedno od najpopularnijih slavlja je [[Jāņi]], pogansko slavlje [[Ljetni solsticij|ljetnog solsticija]] — kojega Latvijci slave na blagdan sv. [[Ivan Krstitelj|Ivana Krstitelja]] . U 19. stoljeću pojavili su se latvijski nacionalistički pokreti. Promicali su latvijsku kulturu i poticali Latvijce na sudjelovanje u kulturnim aktivnostima. 19. stoljeće i početak 20. stoljeća Latvijci često smatraju klasičnim razdobljem latvijske kulture. Plakati pokazuju utjecaj drugih europskih kultura, na primjer, djela umjetnika kao što su baltičko-njemački umjetnik [[Bernhard Borchert]] i francuski [[Raoul Dufy]] .  S početkom Drugog svjetskog rata, mnogi latvijski umjetnici i drugi članovi kulturne elite pobjegli su iz zemlje, ali su ipak nastavili producirati svoja djela, uglavnom za latvijsku emigrantsku publiku. <ref>{{Citiranje weba|title=Historical Background|url=http://latvianart.org/historical.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091029113142/http://latvianart.org/historical.html|archive-date=29 October 2009|website=Global Society for Latvian Art}}</ref> [[Datoteka:Festival_da_Canción_Letoa.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d5/Festival_da_Canci%C3%B3n_Letoa.jpg/220px-Festival_da_Canci%C3%B3n_Letoa.jpg|desno|mini|Sudionici [[Latvijski festival pjesme i plesa|Latvijskog festivala pjesme i plesa]] 2018]] [[Latvijski festival pjesme i plesa]] važan je događaj u [[Latvijci|latvijskoj]] kulturi i društvenom životu. Održava se od 1873. godine, inače svakih pet godina. Na manifestaciji sudjeluje ukupno oko 30.000 izvođača. <ref>[http://www.dziesmusvetki2003.lv/?sadala=15 23rd All Latvian Song Festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130922190552/http://www.dziesmusvetki2003.lv/?sadala=15}}.</ref> Pjevaju se narodne pjesme i klasične zborske pjesme, s naglaskom na [[a cappella]] pjevanje, no odnedavno se na repertoar uvrštavaju i moderne popularne pjesme. <ref>{{Citiranje weba|title=Music|url=https://latviansongfest.com/music/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200406114236/https://latviansongfest.com/music/|archive-date=6 April 2020|access-date=8 April 2020|website=Latvian Song & Dance Festival}}</ref> Nakon ulaska u [[Sovjetski Savez]], latvijski umjetnici i pisci bili su prisiljeni slijediti stil umjetnosti [[Socrealizam|socrealizma]] . Tijekom sovjetske ere glazba je postajala sve popularnija, a najpopularnije su bile pjesme iz 1980-ih. U to su vrijeme pjesme često ismijavale karakteristike sovjetskog života i bile su zabrinute za očuvanje latvijskog identiteta. To je izazvalo narodne proteste protiv SSSR-a i dovelo do sve veće popularnosti poezije. Od neovisnosti, kazalište, [[scenografija]], [[Pjevački zbor|zborska]] glazba i klasična glazba postali su najznačajnije grane latvijske kulture. <ref>Smith Graham, ed.</ref> Tijekom srpnja 2014. [[Riga]] je bila domaćin osmih [[Svjetske zborske igre|Svjetskih zborskih igara]] jer je ugostila preko 27 000 zboraša koji su predstavljali više od 450 zborova i više od 70 zemalja. Festival je najveći takve vrste u svijetu i održava se svake dvije godine u drugom gradu domaćinu. <ref>{{Citiranje weba|title=World Choir Games Riga 2014|url=http://www.interkultur.com/competitions-festivals/world-choir-games/riga-2014/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140205110141/http://www.interkultur.com/competitions-festivals/world-choir-games/riga-2014/|archive-date=5 February 2014}}</ref> Počevši od 2019. Latvija je domaćin prvog [https://riga-jurmala.com/ Riga Jurmala Music Festivala], novog festivala na kojem svjetski poznati orkestri i dirigenti nastupaju tijekom četiri vikenda tijekom ljeta. Festival se održava u [[Latvijska nacionalna opera|Latvijskoj nacionalnoj operi]], Velikom cehu te Velikoj i Maloj dvorani koncertne dvorane Dzintari. Ove godine [[Simfonijski orkestar Bavarskog radija|nastupaju Simfonijski orkestar Bavarskog radija]], [[Izraelski filharmonijski orkestar]], [[Londonski simfonijski orkestar]] i Ruski nacionalni orkestar. <ref>{{Citiranje weba|title=About Festival|url=https://riga-jurmala.com/about-festival/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190727050819/https://riga-jurmala.com/about-festival/|archive-date=27 July 2019|access-date=8 April 2020}}</ref> === Kuhinja === Latvijska kuhinja obično se sastoji od poljoprivrednih proizvoda, s mesom koje se nalazi u većini glavnih obroka. Riba se obično konzumira zbog položaja Latvije na Baltičkom moru. Na latvijsku kuhinju utjecale su susjedne zemlje. Uobičajeni sastojci u latvijskim receptima nalaze se lokalno, poput krumpira, pšenice, ječma, kupusa, luka, jaja i svinjetine. Latvijska hrana općenito je prilično masna i koristi malo začina. <ref>{{Citiranje knjige|last=Maija.|first=Auliciema, Marianna|title=The cuisine of Latvia|last2=Raimonds.|first2=Cerūzis|date=2004|publisher=Latvian Institute|isbn=998473627X|oclc=660594947}}</ref> Sivi grašak s mrljama općenito se smatra osnovnom hranom Latvijaca. [[Juha od kiselice|Juhu od]] kiselice ( ''skābeņu zupa'' ) konzumiraju i Latvijci. <ref>{{Citiranje knjige|last=Ošiņa|first=Sandra|url=https://www.celotajs.lv/cont/publ/LatviesuEdieni2014/pdf/LatviesuEdieni2014_en.pdf|title=Traditional and modern Latvian foods and beverages|last2=Ošiņš|first2=Valdis|publisher=The Association of Latvian Rural Tourism|year=2014}}</ref> Raženi kruh smatra se nacionalnom [[Osnovna hrana|namirnicom]] . <ref>{{Citiranje weba|last=Gross|first=Daina|date=June 10, 2016|title=Rye Bread|url=https://kulturaskanons.lv/en/archive/rudzu-maize/|access-date=August 20, 2019|publisher=[[Latvian Culture Canon]]}}</ref> == Sport == [[Datoteka:Arena_Riga_CAN-CZE-2006-05-14.JPG|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/55/Arena_Riga_CAN-CZE-2006-05-14.JPG/220px-Arena_Riga_CAN-CZE-2006-05-14.JPG|mini|[[Arena Riga]] tijekom [[IIHF Svjetsko prvenstvo 2006|IIHF Svjetskog prvenstva 2006]]]] Hokej na ledu obično se smatra najpopularnijim sportom u Latviji. Latvija je imala mnoge poznate hokejaške zvijezde kao što su [[Helmuts Balderis]], [[Artūrs Irbe]], [[Kārlis Skrastiņš]] i [[Sandis Ozoliņš]], au novije vrijeme i [[Zemgus Girgensons]], kojega je latvijski narod snažno podržavao u međunarodnim igrama i igrama u NHL-u, izraženo kroz posvećenost korištenja NHL All Star glasovanja dovesti Zemgusa do broja jedan u glasovanju. <ref>{{Citiranje weba|title=Sabres' Girgensons expands lead as top vote-getter in 2015 NHL All-Star Fan Vote presented by SiriusXM|url=http://www.nhl.com/ice/news.htm?id=743166|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141211004651/http://www.nhl.com/ice/news.htm?id=743166|archive-date=11 December 2014|access-date=12 December 2014|website=nhl.com}}</ref> [[Dinamo Riga]] je najjači hokejaški klub u zemlji koji igra u [[Kontinentalna liga u hokeju na ledu|Kontinentalnoj hokejaškoj ligi]] . Nacionalni turnir je [[Latvijska hokejaška viša liga]], koja se održava od 1931. U Rigi je održano [[IIHF Svjetsko prvenstvo 2006]] . [[Datoteka:Kristaps_Porzingis.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/94/Kristaps_Porzingis.jpg/150px-Kristaps_Porzingis.jpg|lijevo|mini|242x242px|[[Kristaps Porziņģis]]]] Drugi najpopularniji sport je košarka. Latvija ima dugu košarkašku tradiciju, budući da je [[latvijska košarkaška reprezentacija]] osvojila prvi [[Europsko prvenstvo u košarci|EuroBasket]] [[Europsko prvenstvo u košarci – Švicarska 1935.|1935.]] i srebrne medalje [[Europsko prvenstvo u košarci – Litva 1939.|1939.]], nakon što je u finalu izgubila od [[Litavska košarkaška reprezentacija|Litve]] za jedan poen. Latvija je imala brojne europske košarkaške zvijezde kao što [[Jānis Krūmiņš|su Jānis Krūmiņš]], [[Maigonis Valdmanis]], [[Valdis Muižnieks]], [[Valdis Valters]], [[Igors Miglinieks]], kao i prvi latvijski [[National Basketball Association|NBA]] igrač [[Gundars Vētra]] . [[Andris Biedriņš]] jedan je od najpoznatijih latvijskih košarkaša, koji je igrao u [[National Basketball Association|NBA ligi]] za [[Golden State Warriors|Golden State Warriorse]] i [[Utah Jazz]] . Trenutačni [[National Basketball Association|NBA]] igrači su [[Kristaps Porziņģis]], koji igra za [[Dallas Mavericks|Dallas Maverickse]], [[Dāvis Bertāns]], koji igra za [[Washington Wizards|Washington Wizardse]], i [[Rodions Kurucs]], koji je posljednji igrao za [[Milwaukee Bucks|Milwaukee Buckse]] . Bivši latvijski košarkaški klub [[Rīgas ASK]] osvojio je turnir [[Euroleague Košarka|Eurolige]] tri puta zaredom prije nego što je prestao funkcionirati. Trenutno je [[BK VEF Riga|VEF Rīga]], koji se natječe u [[ULEB Eurokup|EuroCupu]], najjači profesionalni košarkaški klub u Latviji. [[BK Ventspils]], koji sudjeluje u [[EuroChallenge|EuroChallengeu]], drugi je najjači košarkaški klub u Latviji, prethodno je osvojio [[Latvijska košarkaška liga|LBL]] osam puta i [[Baltička košarkaška liga|BBL]] 2013. godine.  Latvija je bila jedan od domaćina [[Europsko prvenstvo u košarci 2015.|EuroBasketa 2015]] . Ostali popularni sportovi uključuju [[nogomet]], [[floorball]], tenis, odbojku, biciklizam, [[bob]] i [[skeleton]] . Jedino veliko sudjelovanje [[Latvijska nogometna reprezentacija|latvijske nogometne reprezentacije]] na [[FIFA]] turniru bilo je [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|UEFA Europsko prvenstvo 2004. godine]] . <ref name="uefa.com_2015-11-03">{{Citiranje weba|date=6 January 2014|title=Latvia team profile|url=http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/teama/team=56558/profile/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160205161652/http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/teama/team=56558/profile/|archive-date=5 February 2016|access-date=3 November 2015|publisher=[[UEFA|Uefa.com]]}}</ref> [[Latvija na Olimpijskim igrama|Latvija]] je uspješno sudjelovala i na [[Zimske olimpijske igre|Zimskim]] i na [[Ljetne olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]] . Najuspješniji olimpijski sportaš u povijesti neovisne Latvije je [[Māris Štrombergs]], koji je postao dvostruki olimpijski prvak 2008. i 2012. u BMX-u za muškarce. <ref>{{Citiranje novina|title=Pajon, Strombergs win Olympic BMX Finals|work=ESPN.com|url=http://www.espn.com/action/bmx/story/_/id/8255371/colombia-mariana-pajon-latvia-maris-strombergs-win-olympic-bmx-gold-london|url-status=live|access-date=17 November 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171118222249/http://www.espn.com/action/bmx/story/_/id/8255371/colombia-mariana-pajon-latvia-maris-strombergs-win-olympic-bmx-gold-london|archive-date=18 November 2017}}</ref> U boksu, [[Mairis Briedis]] prvi je i jedini Latvijac do danas koji je osvojio boksački naslov svjetskog prvaka, nakon što je od 2017. do 2018. držao WBC naslov u kruzer kategoriji, WBO naslov u kruzer kategoriji 2019. i IBF / The Ring magazine naslov u kruzer kategoriji 2020. Godine 2017. latvijska tenisačica [[Jeļena Ostapenko|Jelena Ostapenko]] osvojila je [[Otvoreno prvenstvo Francuske 2017. – žene pojedinačno|2017. French Open Women's Open naslov u pojedinačnoj konkurenciji]], kao prva igračica bez nositelja koja je to uspjela u open eri. == Vidi još == == Izvori == <references /> dktg8utir66jf3memk9omwfw0qjiihx 0 509900 6447016 6299079 2022-08-20T13:22:55Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Rotkva'' | slika = Raphanus raphanistrum habito.jpg | slika_širina =250px | slika_opis = ''R. raphanistrum'' | regnum = [[biljke|Plantae]] | phylum = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Brassicales]] | familia = [[Brassicaceae]] | tribus =[[Brassiceae]] | subtribus =[[Brassicinae]] | genus = '''''Raphanus''''' | genus autorstvo = <small>[[L.]]</small> | species = | subspecies = | dvoimeno autorstvo }} '''Rotkva''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Raphanus''), manji [[Biljke|biljni]] rod od tri vrste<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/3ffe470c3a9a20d7ae5921c844ee8178 |title=Catalogue of Life: 28th November 2017 |journal= |access-date=6. prosinca 2017. |archive-date=7. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171207083615/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/3ffe470c3a9a20d7ae5921c844ee8178 |url-status=dead }}</ref> jednogodišnjeg raslinja iz porodice [[Kupusovke|kupusovki]] (''[[Brassicaceae]]''). == Vrste == # ''[[Raphanus confusus]]'' # ''[[Raphanus raphanistrum]]'', [[divlja rotkva]] ## ''[[Raphanus raphanistrum subsp. landra]]'' [[čunjasta rotkva]] ## ''[[Raphanus raphanistrum subsp. raphanistrum]]'' ## ''[[Raphanus raphanistrum subsp. rostratus]]'' # ''[[Raphanus sativus]]'', [[usjevna rotkva]] ## ''[[Raphanus sativus var. caudatus]]'' ## ''[[Raphanus sativus var. sativus]]'' {{commonscat|Raphanus}} {{wikispecies|Raphanus}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rotkva| ]] [[Kategorija:Brassiceae]] lu5d83r2l5l331x2tb662j4sjvj84z3 0 510017 6447265 5876342 2022-08-21T10:50:02Z Neptune, the Mystic 95253 wikitext text/x-wiki {{Infookvir videoigra | naslov = Call of Duty: Black Ops | slika =Call of Duty Black Ops Logotipo.png | opis = | proizvođač = Treyarch | izdavač = [[Activision]] | distributer = Activision | dizajner = Corky Lehmukuhl<br>David Vonderhaar<br>Joe Chiang | serija = ''[[Call of Duty (serijal)|Call of Duty]]'' | engine = IW engine 3.0 | pr inačica = | po inačica = | datum izlaska = [[9. studenog]] [[2010.]] | žanr igre = [[Pucačina iz prve osobe|Pucačina u prvom licu]] | načini igre = Singleplayer, [[Multiplayer]], [[Zombi|Zombies]] | ocjena = | platforma = [[Xbox 360]], [[PlayStation 3]], [[Microsoft Windows]], [[macOS]], [[Wii]], [[Nintendo DS]] | zahtjevi = | ulazni uređaji= | medij = }} '''''Call of Duty: Black Ops''''' sedmi je nastavak serijala [[Call of Duty (serijal)|''Call of Duty'']]. Radnja igre je smještena u vrijeme [[hladni rat|hladnog rata]], te je na neki način nastavak radnje ''[[Call of Duty: World at War]]''. Izašao je u prodaju [[9. studenog]] [[2010.]] Igru je razvio Treyarch, a distribuirao [[Activision]]. == Preporučeni računalni kapaciteti<ref>Preporučeni računalni kapaciteti za CoD: BO<nowiki/>https://www.systemrequirementslab.com/cyri/requirements/call-of-duty-black-ops/11051</ref> == * Operacijski sustav: Windows XP ili noviji * Procesor: Intel Core2 Duo E6600 / AMD Phenom X3 8750 ili jači * Memorija: 2GB RAM * Grafička kartica (Shader 3.0 ili bolje): 256MB [[NVIDIA|Nvidia]] GeForce 8600GT / [[ATI|ATi]] Radeon X1950Pro ili jača == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.callofduty.com/blackops/ Službena stranica] {{Call of Duty}} [[Kategorija:Pucačine u prvom licu]] 9aa0xbaiiuagdc8gudnbh52g7he547w 100 511450 6447028 5213286 2022-08-20T13:26:29Z PonoRoboT 259157 pravopis wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sveti Leopold Bogdan Mandic Marija Bistrica.jpg|160px|lijevo|Sveti Leopold Mandić]] '''Sveti Leopold Mandić''' ([[Herceg-Novi]], [[Boka kotorska]], [[12. svibnja]] [[1866]]. - [[Padova]], [[30. srpnja]] [[1942]].) je drugi kanonizirani [[Hrvatska|hrvatski]], [[svetac]] [[Katoličanstvo|rimokatoličke Crkve]], [[svećenik]], [[kapucini|kapucin]], poznati ispovjednik, promicatelj jedinstva kršćana. Preci su mu porijeklom iz Zakučca (Omiš), zaselak Mandići (danas su u kućama stanovnika tog sela objekti [[HE Zakučac]]). Naime, njegov pradjed Nikola je došao u Herceg Novi gdje se i oženio. Na [[Krštenje|krštenju]] je dobio ime Bogdan, a po ulasku u kapucine promijenio ga je u Leopold. Bio je petnaesto od šesnaest djece u obitelji Mandić. Njegovi roditelji bili su vjerni [[kršćanstvo|kršćani]]. Dobri otac pratio je svako jutro malog Bogdana u [[crkva|crkvu]] na [[Misa|svetu misu]] i [[Euharistija|pričest]], što je tada bilo nešto posve neobično. U duboko kršćanskom [[obitelj]]skom ozračju Bogdan je od malena učio mnogo [[molitva|moliti]]. Rodbina i znanci zvali su ga „naš Bogdo”. Bio je visok samo 135 cm. Njegova dobrostojeća [[obitelj]] nije uspjela sačuvati blagostanje. Druge će u sličnim prilikama znati tješiti iz vlastitog iskustva. Tako je jednog osiromašenog očajnika ovako tješio u ispovjedaonici: “Razumijem vaš žalosni položaj, jer i moja je obitelj nekoć bila bogata. No izgubila je sve svoje imanje i dobra, te zapala u bijedu. I vi ste slično iskusili pa stoga razumijem vašu žalost.” Živeći u Herceg-Novom među [[pravoslavlje|pravoslavcima]], Bogdan je veoma rano upoznao i iskusio žalosnu činjenicu rastavljenosti kršćanske braće. Zato je još kao dječak govorio: “''Dobro, ja ću se posvetiti spasenju tolikih siromašnih i nesretnih [[čovjek|ljudi]]. Postat ću njihov [[misionar]]''”. Promatrajući nesebično djelovanje kapucina u svom rodnom [[grad]]u, koje su cijenili i pravoslavci, Bogdan je mislio, da će svoj misionarski naum najbolje ostvariti ako stupi u njihov red. Roditelji su se složili s njegovim izborom zvanja, premda im je rastanak s njime bio veoma težak. U dobi od 16 godina polazi na nauke u [[sjemenište]] u [[Udine|Udinama]] u sjevernoj [[Italija|Italiji]]. Na dan [[20. rujna]] [[1890.]], [[kardinal]] [[Domenico Agostini]] ga je zaredio za [[svećenik]]a. Nakon kratkog boravka u [[Zadar|Zadru]], [[Koper|Kopru]] i na [[Rijeka|Rijeci]], po volji svojih poglavara bio je konačno određen za [[Padova|Padovu]]. Shvatio je na koji će način vršiti svoj [[ekumenizam|ekumenski]] apostolat te uskliknuo: “Odsada pa ubuduće svaka duša koja bude tražila moju službu bit će moj Istok.” Kao dugogodišnji neumorni ispovjednik on će sve svoje [[molitva|molitve]], žrtve, napore prinositi na veliku nakanu: “''Da svi budu jedno!''” Stalno je molio [[Bog]]a, da se [[pravoslavlje|pravoslavni]] i [[katoličanstvo|katolici]] ne sukobljavaju, nego da se sve bolje slažu. <small>...[[Sveti Leopold Bogdan Mandić|Pročitaj cijeli članak]]</small> fj7wfbzcynmzko6gcc7mco62yt8ivii 10 516413 6447249 4720121 2022-08-21T10:02:23Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Svjetska baština Kostarike | naslov = [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi#K|Svjetska baština Kostarike]] | slika-lijevo = [[Slika:Flag of UNESCO.svg|50px]] | slika = [[Slika:Flag of Costa Rica.svg|40px|border|Zastava Kostarike]] | popis1 = Glavna naselja i [[kamene kugle kulture Diquís]] • [[Zaštićena područja Guanacastea]] • Nacionalni park [[Kokosov otok]] • Zaštićeno brdovito područje [[Talamanca (gorje)|Talamanca]] i [[nacionalni park La Amistad]] <div> | ispod = </div>'''[[Nematerijalna svjetska baština]] [[Kostarika|Kostarike]]''' [[Tradicija čuvanja volova i volovske zaprege Kostarike]] </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni predlošci svjetske baštine‎|Kostarika]] </noinclude> lzv85fwn8olmxfs3c9uuaxmu70ypytz 0 520444 6447200 6272683 2022-08-21T05:27:40Z Rovoobob 8535 Dodatci članku, izvor. wikitext text/x-wiki '''Benjamin Tolić''' ([[Osoje (Posušje, BiH)|Osoje]],<ref name="tko">[http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=9054&podaci=biografija Iva Marija Tolić-Norrelykke - Biografija]</ref> [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[8. srpnja]] [[1943.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.izbori.hr/2003Sabor/kandidatura/IJ07/IJ07-20.htm |title=Izbori 2003. |access-date=8. listopada 2014. |archive-date=13. listopada 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141013093457/http://www.izbori.hr/2003Sabor/kandidatura/IJ07/IJ07-20.htm |url-status=dead}}</ref> – [[Zagreb]], [[11. kolovoza]] [[2022.]]), bio je hrvatski [[novinar]], [[filozof]], [[diplomat]], [[prevoditelj]], [[publicist]], [[esej]]ist i pisac [[ogled]]a. Otac je [[Iva Marija Tolić|Ive Marije Tolić]],<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_84_1643.html Odluka o dodjeli odlikovanja Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića Ivi Mariji (Benjamin) Tolić 25. lipnja 2014.], Narodne novine br. 84, 14. srpnja 2014.</ref> jedne od vodećih svjetskih 40 biologa, djelatnice Instituta Max Planck i [[Institut Ruđer Bošković|Instituta Ruđer Bošković]]. == Životopis == Benjamin Tolić rodio se je u Osoju, u BiH, 1943. godine. Mati mu je ostala udovicom u Drugom svjetskom ratu.<ref name="tko"/> U Donjim Andrijevcima pohađao je osnovnu školu. Ondje je upoznao svoju buduću suprugu [[Dubravka Oraić-Tolić|Dubravku]], s kojom je poslije zajedno studirao u Zagrebu na Filozofskom fakultetu. Studirao je germanistiku i filozofiju, a Dubravka rusistiku i filozofiju.<ref>[https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/istocna/rokovi/biogr-Oraic_Tolic.htm Dubravka Oraić-Tolić], FFZG</ref> Godine 1965. su se vjenčali.<ref name="tko"/> Oboje su emigrirali 1967. godine u [[Beč]] nakon [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]], gdje su nastavili studirati filozofiju.<ref name="tko"/> Vratili su se u Hrvatsku 1970. godine za [[hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]].<ref name="tko"/> Zaposlio se je kao profesor njemačkog. Radio je po raznim školama u Zagrebu i okolici. Uređivao je Osmojezični rječnik za njemački jezik u [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|LZMK]].<ref name="tko"/> Bio je u hrvatskoj diplomaciji tijekom 1990-ih. Predsjednik RH dr. [[Franjo Tuđman]] imenovao ga je 30. ožujka 1995. godine za konzula, šefa Konzulata Republike Hrvatske u Švicarskoj konfederaciji, sa sjedištem u Zürichu.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_04_25_535.html Odluka o imenovanju za konzula, šefa Konzulata Republike Hrvatske u Švicarskoj konfederaciji, sa sjedištem u Zurichu], Narodne novine br.: 25, 14. travnja 1995.</ref> Promaknut je 22. studenoga 1995. godine na višu diplomatsku funkciju, na dužnost [[generalni konzul|generalnog konzula]] Republike Hrvatske u [[Švicarska|Švicarskoj Konfederaciji]], sa sjedištem u Zürichu, s konzularnim područjem koje obuhvaća kantone: Zürich, Schaffhausen, Thurgau, St. Gallen, Appenzell, Zug, Schwyz, Glarus, Luzern, Nidwalden, Uri, Obwalden i Graubünden.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_12_97_1593.html Odluka o imenovanju Benjamina Tolića za generalnog konzula Republike Hrvatske u Švicarskoj Konfederaciji], Narodne novine br.: 97, 1. prosinca 1995.</ref> Predsjednik Tuđman razriješio ga je te dužnosti 15. svibnja 1998. godine radi odlaska na novu dužnost, a odluka je stupila na snagu 1. srpnja 1998. godine.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_05_73_882.html Odluka o razrješenju Benjamina Tolića dužnosti generalnog konzula Republike Hrvatske u Švicarskoj Konfederaciji], Narodne novine br.: 73, 22. svibnja 1998.</ref> Odlukom predsjednika RH dr. [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], postavljen je 29. srpnja 1998. godine za veleposlanika u [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske|Ministarstvu vanjskih poslova]] Republike Hrvatske, s time da je odluka stupila na snagu 15. rujna 1998. godine.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_08_107_1471.html Odluka o postavljenju Benjamina Tolića za veleposlanika u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske], Narodne novine br.: 107, 11. kolovoza 1998.</ref> Obnašao je dužnost glavnog i odgovornog urednika hrvatske novinske agencije [[HINA|HINA-e]]. Na dužnost je postavljen za HDZ-ove vlade [[Zlatko Mateša|Zlatka Mateše]] 22. listopada 1998. godine.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_140_1725.html Rješenje o imenovanju Benjamina Tolića glavnim i odgovornim urednikom Hrvatske izvještajne novinske agencije "HINA"], Narodne novine br.: 140, 26. listopada 1998.</ref> S dužnosti je razriješen nakon što je HDZ nakon deset godina otišao s vlasti, za koalicijske vlade (SDP, HSLS, HNS i dr.) [[Ivica Račan|Ivice Račana]] 13. srpnja 2000. godine.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_07_70_1534.html Rješenje o razrješenju glavnog i odgovornog urednika Hrvatske izvještajne novinske agencije »HINA«], Narodne novine br.: 70, 18. srpnja 2000.</ref> Poslije se aktivirao u politici. Godine 2003. kandidirao se na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|parlamentarnim izborima]] na zajedničkoj listi [[Hrvatski istinski preporod|HIP-a]] i [[Hrvatski blok (2002.)|Hrvatskog bloka - pokreta za modernu Hrvatsku]]. Bio je 4. na kandidacijskoj listi za [[Sedma izborna jedinica za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora|7. izbornu jedinicu]].<ref>[http://www.izbori.hr/2003Sabor/kandidatura/IJ07/IJ07-20.htm Hrvatski parlamentarni izbori 2003.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141013093457/http://www.izbori.hr/2003Sabor/kandidatura/IJ07/IJ07-20.htm |date=13. listopada 2014. }}, kandidacijska lista HIP-Hrv. blok, izbori.hr</ref> Nisu prešli izborni prag.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.izbori.hr/2003Sabor/index.htm |title=Rezultati izbora 2003. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140915064843/http://www.izbori.hr/2003Sabor/index.htm |archive-date=15. rujna 2014. |access-date=8. listopada 2014.}}</ref> Godine 2007. kandidirao se na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|parlamentarnim izborima]] na listi [[Jedino Hrvatska|Jedino Hrvatska - Pokreta za Hrvatsku]]. Bio je nositelj kandidacijske liste, odnosno 1. na kandidacijskoj listi u [[Peta izborna jedinica za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora|5. izbornoj jedinici]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.izbori.hr/2007Sabor/kandidatura/pdf/IZ_005.pdf |title=Kandidacijske liste V. izborne jedinice na parlamentarnim izborima 2007. |access-date=8. listopada 2014. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305010247/http://www.izbori.hr/2007Sabor/kandidatura/pdf/IZ_005.pdf |url-status=dead}}</ref> Nisu prešli izborni prag.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.izbori.hr/izbori/izbori07.nsf/fi?openform |title=Rezultati izbora 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120502085913/http://www.izbori.hr/izbori/izbori07.nsf/fi?openform |archive-date=2. svibnja 2012. |access-date=8. listopada 2014.}}</ref> Godine 2011. kandidirao se na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|parlamentarnim izborima]] na zajedničkoj listi [[Akcija za bolju Hrvatsku|Akcije za bolju Hrvatsku]], [[Hrvatska demokršćanska stranka|Hrvatske demokršćanske stranke]] i [[Jedino Hrvatska|Jedino Hrvatska - Pokreta za Hrvatsku]]. Bio je 2. na kandidacijskoj listi za [[Prva izborna jedinica za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora|1. izbornu jedinicu]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.izbori.hr/2011Sabor/kandidatura/pdf/iz001.pdf |title=Kandidacijske liste I. izborne jedinice na parlamentarnim izborima 2011. |access-date=8. listopada 2014. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305012509/http://www.izbori.hr/2011Sabor/kandidatura/pdf/iz001.pdf |url-status=dead}}</ref> Nisu prešli izborni prag.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.izbori.hr//2011Sabor/rezultati/rezultati.html |title=Rezultati izbora 2011. |access-date=8. listopada 2014. |archive-date=13. listopada 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141013094646/http://www.izbori.hr//2011Sabor/rezultati/rezultati.html |url-status=dead}}</ref> Pisao je kolumne za ''[[Hrvatsko slovo]]'', hrsvijet.net,<ref>[http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=54&Itemid=335 Hrsvijet.net] Kolumne - Benjamin Tolić</ref> portal [[Hrvatsko kulturno vijeće|Hrvatskog kulturnog vijeća]],<ref>[http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/s/toli-benjamin.html Tolić, Benjamin - Portal Hrvatskog kulturnog vijeća]</ref> javno.hr (sada dalje.com) i druge hrvatske portale. Objavio je šest knjiga, od čega knjige ''Tko smo mi?'', ''Sanaderova dionica'' i ''Kraj neovisnosti'' prema [[Damir Pešorda|Damiru Pešordi]] predstavljaju "nenamjernu trilogiju".<ref name="dnevno-predstavljanje knjige">(HINA): [http://www.dnevno.hr/vijesti/kultura/38189-predstavljena-knjiga-benjamina-tolica-kraj-neovisnosti.html Predstavljena knjiga Benjamina Tolića "Kraj neovisnosti" ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141012235851/http://www.dnevno.hr/vijesti/kultura/38189-predstavljena-knjiga-benjamina-tolica-kraj-neovisnosti.html |date=12. listopada 2014. }}, dnevno.hr, 28. listopada 2011.<br>Predstavljači knjige: novinari i publicisti [[Mate Kovačević]] i [[Damir Pešorda]]</ref> Bio je politički tajnik stranke [[Hrvatski blok]].<ref name="tko"/> Bio je član stranke [[Jedino Hrvatska - Pokret za Hrvatsku]], za čiji portal pisao je kolumne.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.jedinohrvatska.hr/tolic/ |title=Jedino Hrvatska |archive-url=https://web.archive.org/web/20141013031508/http://www.jedinohrvatska.hr/tolic/ |archive-date=13. listopada 2014. |access-date=8. listopada 2014.}}</ref> Prema svojim političkim stajalištima, drži se izvrnog pravaštva Ante Starčevića i sukladno s time poziva na Savez za Hrvatsku nasuprot Savezu za Europu.<ref name="dnevno-predstavljanje knjige"/> Umro je u Zagrebu 2022. godine, od posljedica bolesti [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|COVID-19]].<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/od-korone-umro-hrvatski-knjizevnik-diplomat-prevoditelj-i-publicist-benjamin-tolic-obitelj-potvrdila-tuznu-vijest-1215519 ''Od korone umro hrvatski književnik, diplomat, prevoditelj i publicist Benjamin Tolić. Obitelj potvrdila tužnu vijest''], [[HINA]], slobodnadalmacija.hr, 11. kolovoza 2022., pristupljeno 21. kolovoza 2022.</ref> == Djela == Napisao je knjige:<ref name="dnevno-predstavljanje knjige"/> * ''Haški sapun: razgovori o hrvatskoj politici kako ih je od slova do slova bilježio Eugen Patak'', 2002., {{ISBN|9536736136}} (zbirka satiričkih kolumna koje je objavio u Hrvatskom slovu od prosinca 2000. do prosinca 2001.) * ''Pamet u glavu: Hrvatska u vrtlogu novoga svjetskog poretka'', 2003., {{ISBN|9539942500}}, izdavač: [[Hrvatski blok]] * ''Tko smo mi?: ogled o naciji i državi'', 2007., {{ISBN|9789539589804}} * ''Sanaderova dionica'', 2009., {{ISBN|9789539589811}} * ''Kraj neovisnosti'', 2011. (73 kolumne koje je objavio u "Hrvatskome slovu" od 29. siječnja 2010. do 17. lipnja 2011.), kolumne su po formi [[esej|mikroeseji]] koji graniče s [[pripovjetka|pripovjednom]] prozom, {{ISBN|9789536736607}} * ''Vesele karmine'', 2013., {{ISBN|9789536736706}} Uredio je knjige: * ''Za uspravnu Hrvatsku'', Hrvatski blok - pokret za modernu Hrvatsku, Zagreb, 2005. (izbor priopćenja Hrvatskog bloka), {{ISBN|9539942519}} * ''Državotvorno okupljanje'', 2006., {{ISBN|9539942535}} ( izbor iz priopćenja za medije i komentara koji su od travnja 2005. do ožujka 2006. objavljeni na internetskim stranicama Hrvatskog bloka) Preveo je s njemačkoga na hrvatski jezik: * [[Wilhelm Reich]]: ''Spolna revolucija: prilog karakternoj samoupravi čovjeka'' 1985. * [[Gottfried August Bürger]]: ''Pustolovine baruna Münchhausena'', 1988. * [[Hermann Bahr]]: ''Dalmatinsko putovanje'', 1991. * [[Max Scheler]]: ''Ideja čovjeka i antropologija : izbor tekstova'' (suprevoditelj), 1996. * [[Robert Musil]]: ''Pomutnje gojenca Törlessa'', 2004. Suradnik je na projektima: * ''Osmojezični enciklopedijski rječnik'', 1995. Zastupljen je u zborniku Međunarodne konferencije o europskoj sigurnosti u 21. stoljeću u jugoistočnoj Europi održane 1991. u Dubrovniku u organizaciji [[Hrvatski centar za strateške studije|Hrvatskog centra za strateške studije]] (ur. [[Marin Sopta]]) i European integration for the 21st century (ur. [[Vlado Šakić]]), u izdanju [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar|Instituta Ivo Pilar]] 2001. Zastupljen je u zbirci: * ''Kroatia esperanta poemaro'' (ur. [[Lucija Borčić]], [[Ivan Špoljarec]], [[Zlatko Tišljar]]), 1991. (hrvatski [[esperanto|esperantisti]]) == Nagrade i priznanja == * 1996.: [[Red hrvatskog trolista]] za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u ratu, izravnoj ratnoj opasnosti ili u iznimnim okolnostima u miru, odličje dodijelio predsjednik RH Franjo Tuđman<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1099.html Odluka o odlikovanju Redom hrvatskog trolista broj 01-051-96-15-6/1], Narodne novine br.: 56, 11. srpnja 1996.</ref><!-- 509. Benjamin Toliæ, Dominik --> * 1996.: [[Spomenica domovinske zahvalnosti]] za časnu i uzornu službu za razdoblje od pet godina<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1102.html Odluka o odlikovanju Spomenicom domovinske zahvalnosti broj 01-051-96-18-6/1], Narodne novine br.: 56, 11. srpnja 1996.</ref><!-- 891. Benjamin Toliæ, Dominik --> == Izvori == * Ljerka Bratonja Martinović, [http://www.novilist.hr/Sci-Tech/Znanost/Iva-Tolic-Vracam-se-u-Hrvatsku-i-tu-cu-nastaviti-istrazivanja-o-vrucoj-temi-biologije-starenju ''Iva Tolić: Vraćam se u Hrvatsku i tu ću nastaviti istraživanja o "vrućoj" temi biologije - starenju''], ''[[Novi list]]'', 17. svibnja 2014. {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.hkv.hr/razgovori/8644-benjamin-toli-drava-nije-ulizica-nude-nego-uvarica-slobode.html Razgovor s Benjaminom Tolićem. Benjamin Tolić: Država nije ulizica nužde, nego čuvarica slobode], portal [[Hrvatsko kulturno vijeće|Hrvatskog kulturnog vijeća]], razgovarao [[Davor Dijanović]], 28. lipnja 2011. * [http://benjamin.tolic.prkos.com/ Stranice Benjamina Tolića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141011204141/http://benjamin.tolic.prkos.com/ |date=11. listopada 2014. }} na prkos.com (vodi sa [http://www.prkos.com/gn/gn.php?id=benjamin.tolic] [http://www.dalje.com/gn/gn.php?id=benjamin.tolic]) {{GLAVNIRASPORED:Tolić, Benjamin}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski filozofi]] [[Kategorija:Hrvatski diplomati]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] 2s0xn2uqtmtq44bg7i52ted368b70gy 6447241 6447200 2022-08-21T09:29:04Z Mudroslov 168716 /* Djela */ wikitext text/x-wiki '''Benjamin Tolić''' ([[Osoje (Posušje, BiH)|Osoje]],<ref name="tko">[http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=9054&podaci=biografija Iva Marija Tolić-Norrelykke - Biografija]</ref> [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[8. srpnja]] [[1943.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.izbori.hr/2003Sabor/kandidatura/IJ07/IJ07-20.htm |title=Izbori 2003. |access-date=8. listopada 2014. |archive-date=13. listopada 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141013093457/http://www.izbori.hr/2003Sabor/kandidatura/IJ07/IJ07-20.htm |url-status=dead}}</ref> – [[Zagreb]], [[11. kolovoza]] [[2022.]]), bio je hrvatski [[novinar]], [[filozof]], [[diplomat]], [[prevoditelj]], [[publicist]], [[esej]]ist i pisac [[ogled]]a. Otac je [[Iva Marija Tolić|Ive Marije Tolić]],<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_84_1643.html Odluka o dodjeli odlikovanja Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića Ivi Mariji (Benjamin) Tolić 25. lipnja 2014.], Narodne novine br. 84, 14. srpnja 2014.</ref> jedne od vodećih svjetskih 40 biologa, djelatnice Instituta Max Planck i [[Institut Ruđer Bošković|Instituta Ruđer Bošković]]. == Životopis == Benjamin Tolić rodio se je u Osoju, u BiH, 1943. godine. Mati mu je ostala udovicom u Drugom svjetskom ratu.<ref name="tko"/> U Donjim Andrijevcima pohađao je osnovnu školu. Ondje je upoznao svoju buduću suprugu [[Dubravka Oraić-Tolić|Dubravku]], s kojom je poslije zajedno studirao u Zagrebu na Filozofskom fakultetu. Studirao je germanistiku i filozofiju, a Dubravka rusistiku i filozofiju.<ref>[https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/istocna/rokovi/biogr-Oraic_Tolic.htm Dubravka Oraić-Tolić], FFZG</ref> Godine 1965. su se vjenčali.<ref name="tko"/> Oboje su emigrirali 1967. godine u [[Beč]] nakon [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]], gdje su nastavili studirati filozofiju.<ref name="tko"/> Vratili su se u Hrvatsku 1970. godine za [[hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]].<ref name="tko"/> Zaposlio se je kao profesor njemačkog. Radio je po raznim školama u Zagrebu i okolici. Uređivao je Osmojezični rječnik za njemački jezik u [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|LZMK]].<ref name="tko"/> Bio je u hrvatskoj diplomaciji tijekom 1990-ih. Predsjednik RH dr. [[Franjo Tuđman]] imenovao ga je 30. ožujka 1995. godine za konzula, šefa Konzulata Republike Hrvatske u Švicarskoj konfederaciji, sa sjedištem u Zürichu.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_04_25_535.html Odluka o imenovanju za konzula, šefa Konzulata Republike Hrvatske u Švicarskoj konfederaciji, sa sjedištem u Zurichu], Narodne novine br.: 25, 14. travnja 1995.</ref> Promaknut je 22. studenoga 1995. godine na višu diplomatsku funkciju, na dužnost [[generalni konzul|generalnog konzula]] Republike Hrvatske u [[Švicarska|Švicarskoj Konfederaciji]], sa sjedištem u Zürichu, s konzularnim područjem koje obuhvaća kantone: Zürich, Schaffhausen, Thurgau, St. Gallen, Appenzell, Zug, Schwyz, Glarus, Luzern, Nidwalden, Uri, Obwalden i Graubünden.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_12_97_1593.html Odluka o imenovanju Benjamina Tolića za generalnog konzula Republike Hrvatske u Švicarskoj Konfederaciji], Narodne novine br.: 97, 1. prosinca 1995.</ref> Predsjednik Tuđman razriješio ga je te dužnosti 15. svibnja 1998. godine radi odlaska na novu dužnost, a odluka je stupila na snagu 1. srpnja 1998. godine.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_05_73_882.html Odluka o razrješenju Benjamina Tolića dužnosti generalnog konzula Republike Hrvatske u Švicarskoj Konfederaciji], Narodne novine br.: 73, 22. svibnja 1998.</ref> Odlukom predsjednika RH dr. [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], postavljen je 29. srpnja 1998. godine za veleposlanika u [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske|Ministarstvu vanjskih poslova]] Republike Hrvatske, s time da je odluka stupila na snagu 15. rujna 1998. godine.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_08_107_1471.html Odluka o postavljenju Benjamina Tolića za veleposlanika u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske], Narodne novine br.: 107, 11. kolovoza 1998.</ref> Obnašao je dužnost glavnog i odgovornog urednika hrvatske novinske agencije [[HINA|HINA-e]]. Na dužnost je postavljen za HDZ-ove vlade [[Zlatko Mateša|Zlatka Mateše]] 22. listopada 1998. godine.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_140_1725.html Rješenje o imenovanju Benjamina Tolića glavnim i odgovornim urednikom Hrvatske izvještajne novinske agencije "HINA"], Narodne novine br.: 140, 26. listopada 1998.</ref> S dužnosti je razriješen nakon što je HDZ nakon deset godina otišao s vlasti, za koalicijske vlade (SDP, HSLS, HNS i dr.) [[Ivica Račan|Ivice Račana]] 13. srpnja 2000. godine.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_07_70_1534.html Rješenje o razrješenju glavnog i odgovornog urednika Hrvatske izvještajne novinske agencije »HINA«], Narodne novine br.: 70, 18. srpnja 2000.</ref> Poslije se aktivirao u politici. Godine 2003. kandidirao se na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|parlamentarnim izborima]] na zajedničkoj listi [[Hrvatski istinski preporod|HIP-a]] i [[Hrvatski blok (2002.)|Hrvatskog bloka - pokreta za modernu Hrvatsku]]. Bio je 4. na kandidacijskoj listi za [[Sedma izborna jedinica za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora|7. izbornu jedinicu]].<ref>[http://www.izbori.hr/2003Sabor/kandidatura/IJ07/IJ07-20.htm Hrvatski parlamentarni izbori 2003.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141013093457/http://www.izbori.hr/2003Sabor/kandidatura/IJ07/IJ07-20.htm |date=13. listopada 2014. }}, kandidacijska lista HIP-Hrv. blok, izbori.hr</ref> Nisu prešli izborni prag.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.izbori.hr/2003Sabor/index.htm |title=Rezultati izbora 2003. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140915064843/http://www.izbori.hr/2003Sabor/index.htm |archive-date=15. rujna 2014. |access-date=8. listopada 2014.}}</ref> Godine 2007. kandidirao se na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|parlamentarnim izborima]] na listi [[Jedino Hrvatska|Jedino Hrvatska - Pokreta za Hrvatsku]]. Bio je nositelj kandidacijske liste, odnosno 1. na kandidacijskoj listi u [[Peta izborna jedinica za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora|5. izbornoj jedinici]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.izbori.hr/2007Sabor/kandidatura/pdf/IZ_005.pdf |title=Kandidacijske liste V. izborne jedinice na parlamentarnim izborima 2007. |access-date=8. listopada 2014. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305010247/http://www.izbori.hr/2007Sabor/kandidatura/pdf/IZ_005.pdf |url-status=dead}}</ref> Nisu prešli izborni prag.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.izbori.hr/izbori/izbori07.nsf/fi?openform |title=Rezultati izbora 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120502085913/http://www.izbori.hr/izbori/izbori07.nsf/fi?openform |archive-date=2. svibnja 2012. |access-date=8. listopada 2014.}}</ref> Godine 2011. kandidirao se na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|parlamentarnim izborima]] na zajedničkoj listi [[Akcija za bolju Hrvatsku|Akcije za bolju Hrvatsku]], [[Hrvatska demokršćanska stranka|Hrvatske demokršćanske stranke]] i [[Jedino Hrvatska|Jedino Hrvatska - Pokreta za Hrvatsku]]. Bio je 2. na kandidacijskoj listi za [[Prva izborna jedinica za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora|1. izbornu jedinicu]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.izbori.hr/2011Sabor/kandidatura/pdf/iz001.pdf |title=Kandidacijske liste I. izborne jedinice na parlamentarnim izborima 2011. |access-date=8. listopada 2014. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305012509/http://www.izbori.hr/2011Sabor/kandidatura/pdf/iz001.pdf |url-status=dead}}</ref> Nisu prešli izborni prag.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.izbori.hr//2011Sabor/rezultati/rezultati.html |title=Rezultati izbora 2011. |access-date=8. listopada 2014. |archive-date=13. listopada 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141013094646/http://www.izbori.hr//2011Sabor/rezultati/rezultati.html |url-status=dead}}</ref> Pisao je kolumne za ''[[Hrvatsko slovo]]'', hrsvijet.net,<ref>[http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=54&Itemid=335 Hrsvijet.net] Kolumne - Benjamin Tolić</ref> portal [[Hrvatsko kulturno vijeće|Hrvatskog kulturnog vijeća]],<ref>[http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/s/toli-benjamin.html Tolić, Benjamin - Portal Hrvatskog kulturnog vijeća]</ref> javno.hr (sada dalje.com) i druge hrvatske portale. Objavio je šest knjiga, od čega knjige ''Tko smo mi?'', ''Sanaderova dionica'' i ''Kraj neovisnosti'' prema [[Damir Pešorda|Damiru Pešordi]] predstavljaju "nenamjernu trilogiju".<ref name="dnevno-predstavljanje knjige">(HINA): [http://www.dnevno.hr/vijesti/kultura/38189-predstavljena-knjiga-benjamina-tolica-kraj-neovisnosti.html Predstavljena knjiga Benjamina Tolića "Kraj neovisnosti" ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141012235851/http://www.dnevno.hr/vijesti/kultura/38189-predstavljena-knjiga-benjamina-tolica-kraj-neovisnosti.html |date=12. listopada 2014. }}, dnevno.hr, 28. listopada 2011.<br>Predstavljači knjige: novinari i publicisti [[Mate Kovačević]] i [[Damir Pešorda]]</ref> Bio je politički tajnik stranke [[Hrvatski blok]].<ref name="tko"/> Bio je član stranke [[Jedino Hrvatska - Pokret za Hrvatsku]], za čiji portal pisao je kolumne.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.jedinohrvatska.hr/tolic/ |title=Jedino Hrvatska |archive-url=https://web.archive.org/web/20141013031508/http://www.jedinohrvatska.hr/tolic/ |archive-date=13. listopada 2014. |access-date=8. listopada 2014.}}</ref> Prema svojim političkim stajalištima, drži se izvrnog pravaštva Ante Starčevića i sukladno s time poziva na Savez za Hrvatsku nasuprot Savezu za Europu.<ref name="dnevno-predstavljanje knjige"/> Umro je u Zagrebu 2022. godine, od posljedica bolesti [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|COVID-19]].<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/od-korone-umro-hrvatski-knjizevnik-diplomat-prevoditelj-i-publicist-benjamin-tolic-obitelj-potvrdila-tuznu-vijest-1215519 ''Od korone umro hrvatski književnik, diplomat, prevoditelj i publicist Benjamin Tolić. Obitelj potvrdila tužnu vijest''], [[HINA]], slobodnadalmacija.hr, 11. kolovoza 2022., pristupljeno 21. kolovoza 2022.</ref> == Djela == Napisao je knjige:<ref name="dnevno-predstavljanje knjige"/> * ''Haški sapun: razgovori o hrvatskoj politici kako ih je od slova do slova bilježio Eugen Patak'', 2002., {{ISBN|9536736136}} (zbirka satiričkih kolumna koje je objavio u Hrvatskom slovu od prosinca 2000. do prosinca 2001.) * ''Pamet u glavu: Hrvatska u vrtlogu novoga svjetskog poretka'', 2003., {{ISBN|9539942500}}, izdavač: [[Hrvatski blok]] * ''Tko smo mi?: ogled o naciji i državi'', 2007., {{ISBN|9789539589804}} * ''Sanaderova dionica'', 2009., {{ISBN|9789539589811}} * ''Kraj neovisnosti'', 2011. (73 kolumne koje je objavio u ''[[Hrvatsko slovo|Hrvatskome slovu]]'' od 29. siječnja 2010. do 17. lipnja 2011.), kolumne su po formi [[esej|mikroeseji]] koji graniče s [[pripovjetka|pripovjednom]] prozom, {{ISBN|9789536736607}} * ''Vesele karmine'', 2013., {{ISBN|9789536736706}} Uredio je knjige: * ''Za uspravnu Hrvatsku'', Hrvatski blok - pokret za modernu Hrvatsku, Zagreb, 2005. (izbor priopćenja Hrvatskoga bloka), {{ISBN|9539942519}} * ''Državotvorno okupljanje'', 2006., {{ISBN|9539942535}} (izbor iz priopćenja za medije i komentara koji su od travnja 2005. do ožujka 2006. objavljeni na [[Mrežne stranice|mrežnim stranicama]] Hrvatskoga bloka) Preveo je s [[Njemački jezik|njemačkoga]] na [[hrvatski jezik]]: * [[Wilhelm Reich]]: ''Spolna revolucija: prilog karakternoj samoupravi čovjeka'' 1985. * [[Gottfried August Bürger]]: ''Pustolovine baruna Münchhausena'', 1988. * [[Hermann Bahr]]: ''Dalmatinsko putovanje'', 1991. * [[Max Scheler]]: ''Ideja čovjeka i antropologija : izbor tekstova'' (suprevoditelj), 1996. * [[Robert Musil]]: ''Pomutnje gojenca Törlessa'', 2004. Suradnik je na projektima: * ''Osmojezični enciklopedijski rječnik'', 1995. Zastupljen je u zborniku Međunarodne konferencije o europskoj sigurnosti u 21. stoljeću u jugoistočnoj Europi održane 1991. u Dubrovniku u organizaciji [[Hrvatski centar za strateške studije|Hrvatskog centra za strateške studije]] (ur. [[Marin Sopta]]) i European integration for the 21st century (ur. [[Vlado Šakić]]), u izdanju [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar|Instituta Ivo Pilar]] 2001. Zastupljen je u zbirci: * ''Kroatia esperanta poemaro'' (ur. [[Lucija Borčić]], [[Ivan Špoljarec]], [[Zlatko Tišljar]]), 1991. (hrvatski [[esperanto|esperantisti]]) == Nagrade i priznanja == * 1996.: [[Red hrvatskog trolista]] za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u ratu, izravnoj ratnoj opasnosti ili u iznimnim okolnostima u miru, odličje dodijelio predsjednik RH Franjo Tuđman<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1099.html Odluka o odlikovanju Redom hrvatskog trolista broj 01-051-96-15-6/1], Narodne novine br.: 56, 11. srpnja 1996.</ref><!-- 509. Benjamin Toliæ, Dominik --> * 1996.: [[Spomenica domovinske zahvalnosti]] za časnu i uzornu službu za razdoblje od pet godina<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1102.html Odluka o odlikovanju Spomenicom domovinske zahvalnosti broj 01-051-96-18-6/1], Narodne novine br.: 56, 11. srpnja 1996.</ref><!-- 891. Benjamin Toliæ, Dominik --> == Izvori == * Ljerka Bratonja Martinović, [http://www.novilist.hr/Sci-Tech/Znanost/Iva-Tolic-Vracam-se-u-Hrvatsku-i-tu-cu-nastaviti-istrazivanja-o-vrucoj-temi-biologije-starenju ''Iva Tolić: Vraćam se u Hrvatsku i tu ću nastaviti istraživanja o "vrućoj" temi biologije - starenju''], ''[[Novi list]]'', 17. svibnja 2014. {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.hkv.hr/razgovori/8644-benjamin-toli-drava-nije-ulizica-nude-nego-uvarica-slobode.html Razgovor s Benjaminom Tolićem. Benjamin Tolić: Država nije ulizica nužde, nego čuvarica slobode], portal [[Hrvatsko kulturno vijeće|Hrvatskog kulturnog vijeća]], razgovarao [[Davor Dijanović]], 28. lipnja 2011. * [http://benjamin.tolic.prkos.com/ Stranice Benjamina Tolića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141011204141/http://benjamin.tolic.prkos.com/ |date=11. listopada 2014. }} na prkos.com (vodi sa [http://www.prkos.com/gn/gn.php?id=benjamin.tolic] [http://www.dalje.com/gn/gn.php?id=benjamin.tolic]) {{GLAVNIRASPORED:Tolić, Benjamin}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski filozofi]] [[Kategorija:Hrvatski diplomati]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] mdxgclmexob08ch9lrqxlvrjl9o14xp 0 520784 6447208 6438804 2022-08-21T07:34:57Z ZOOMBII 214692 wikitext text/x-wiki '''Regionalni dnevnik''' je regionalna informativna emisija koja se na [[HTV 2]] i [[HTV 4]] emitira od [[Ponedjeljak|ponedjeljka]] do [[petak|petka]] od 16:00 do 16:40 i subotom od 16:00 do 16:25. U emisiji se prikazuju reportaže iz [[HRT|HRT-ovih]] regionalnih centara. Reportaže govore o lokalnim problemima te drugim zanimljivim događajima i manifestacijama. Regionalni dnevnik, za razliku od ostalih informativnih emisija, trudi se izostaviti visoku [[Politika|politiku]] te se pokušava usredotočiti na razvoj i probleme [[grad]]ova i mjesta. Projekt Regionalnog dnevnika pokrenut je u rujnu 2012. godine, a tijekom godina se mijenjao termin i kanal emitiranja. == Voditeljica projekta == Dijana Čović. == Voditelji i urednici == Diana Roko, Andrej Rašljanin, Gordan Čelić i Marijana Kranjec. == Urednici == Dijana Čović, Ana Zadro, Maja Sever i Saša Pavković . == Vanjske poveznice == * [http://www.hrt.hr/ Hrvatska radiotelevizija – službene stranice] [[Kategorija:TV emisije na HTV-u]] 62yil24c461rem1qm5pcfnwwa531xsh 6447209 6447208 2022-08-21T07:36:03Z ZOOMBII 214692 wikitext text/x-wiki '''Regionalni dnevnik''' je regionalna informativna emisija koja se na [[HTV 2]] i [[HTV 4]] emitira od [[Ponedjeljak|ponedjeljka]] do [[petak|petka]] od 16:00 do 16:40 i subotom od 16:00 do 16:25. U emisiji se prikazuju reportaže iz [[HRT|HRT-ovih]] regionalnih centara. Reportaže govore o lokalnim problemima te drugim zanimljivim događajima i manifestacijama. Regionalni dnevnik, za razliku od ostalih informativnih emisija, trudi se izostaviti visoku [[Politika|politiku]] te se pokušava usredotočiti na razvoj i probleme [[grad]]ova i mjesta. Projekt Regionalnog dnevnika pokrenut je u rujnu 2012. godine, a tijekom godina se mijenjao termin i kanal emitiranja. == Voditeljica projekta == Dijana Čović. == Voditelji i urednici == Diana Roko, Andrej Rašljanin, Gordan Čelić i Marijana Kranjec. == Urednici == Dijana Čović, Ana Zadro i Maja Sever. == Vanjske poveznice == * [http://www.hrt.hr/ Hrvatska radiotelevizija – službene stranice] [[Kategorija:TV emisije na HTV-u]] bpcp2q0fhpfoybguhqe3irnc5ejzn4t 6447210 6447209 2022-08-21T07:36:36Z ZOOMBII 214692 wikitext text/x-wiki '''Regionalni dnevnik''' je regionalna informativna emisija koja se na [[HTV 2]] i [[HTV 4]] emitira od [[Ponedjeljak|ponedjeljka]] do [[petak|petka]] od 16:00 do 16:40 i subotom od 16:00 do 16:25. U emisiji se prikazuju reportaže iz [[HRT|HRT-ovih]] regionalnih centara. Reportaže govore o lokalnim problemima te drugim zanimljivim događajima i manifestacijama. Regionalni dnevnik, za razliku od ostalih informativnih emisija, trudi se izostaviti visoku [[Politika|politiku]] te se pokušava usredotočiti na razvoj i probleme [[grad]]ova i mjesta. Projekt Regionalnog dnevnika pokrenut je u rujnu 2012. godine, a tijekom godina se mijenjao termin i kanal emitiranja. == Voditeljica projekta == Dijana Čović. == Voditelji i urednici == Diana Roko, Andrej Rašljanin, Gordan Čelić i Marijana Kranjec. == Urednici == Dijana Čović, Ana Zadro, Maja Sever i Saša Pavković. == Vanjske poveznice == * [http://www.hrt.hr/ Hrvatska radiotelevizija – službene stranice] [[Kategorija:TV emisije na HTV-u]] iyp928ffct0zw6t40ou0bgsaeb1pf1o 0 537199 6447044 6446970 2022-08-20T13:42:50Z PonoRoboT 259157 Boka k. (via JWB) wikitext text/x-wiki {{glavni|Hrvatski povijesni prostor u antici}} == Iliri == [[Datoteka:Illyrian tribes-en.png|mini|300px|lijevo|Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena.]] [[Iliri]] (grčki ''Ἰλλυρıοί'', ''Illyrioí'', latinski ''Illyrii'') su bili skupina međusobno srodnih indoeuropskih naroda koja je od kraja [[Hrvatski povijesni prostor u brončanom dobu|brončanoga doba]] i u [[Hrvatski povijesni prostor u antici|antičko doba]] nastavala uglavnom zapadna područja Balkanskoga poluotoka.<ref name="Iliri">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27086 Iliri]</ref> Svi Iliri pripadaju istomu jezičnom i kulturnom krugu. Doselili su se onamo na početku [[Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu|željeznoga doba]] (kraj II. i poč. I. tisućljeća pr. Kr.). Od VI. st. pr. Kr. s njima dolaze u dodir grčki zemljopisci, pa od tada potječu prve pisane vijesti o njima. Zbog specifičnih povijesnih odnosa i labavosti njihovih međusobnih veza nisu se oblikovali u jedinstveni narod, već su ih zajedničkim imenom Ilira počeli nazivati Rimljani, po analogiji [[Ilirik]]a kao zemljopisnog naziva.<ref name="Iliri Istra">Istarska enciklopedija (LZMK) - [http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1172 Iliri]</ref> Na istočnoj jadranskoj obali spominje ih već grčki logograf [[Hekatej Milećanin|Hekatej]] iz Mileta (oko 500. pr. Kr.). Stoljeće i pol poslije [[Pseudo Skilaks|Pseudo-Skilaks]] navodi imena nekih ilirskih naroda i lokalizira njihova naselja na obalnome pojasu približno od rijeke Krke do Vlore (Vlorë) u Albaniji. Čini se da su se prvotno samo pripadnici jedne etničke skupine, naseljene negdje na granici Epira, zvali Iliri.<ref name="Iliri"/> To su možda [[Plinije Stariji|Plinijevi]] »Iliri u užem smislu« (tzv. pravi Iliri, ''Illyrii proprie dicti'').<ref name="Iliri Istra"/> Poslije se naziv proširio na narode sjeverozapadnoga dijela istočne jadranske obale (na [[Histri|Histre]] i [[liburni|Liburne]]) i na narode u unutrašnjosti sve do Drave i Dunava. U znanosti još nije riješeno pitanje geneze i podrijetla Ilira. Ranije hipoteze o njihovu podrijetlu i dolasku iz srednje Europe, s područja unjetičke i [[lužička kultura|lužičke kulture]], danas su uglavnom napuštene. Po jednoj hipotezi Iliri bi na Balkanskom poluotoku bili autohtoni stanovnici jer pokazuju stanovit kontinuitet s nekim prethodnim kulturama. [[grčka mitologija|Mitologija]] ih je dovodila u vezu s [[Ilirije]]m, sinom [[kadmo|Kadma]] i [[Harmonija (mitologija)|Harmonije]].<ref name="Iliri"/> Antički pisci ([[Herodijan]], [[Livije]], [[Plinije Stariji|Plinije]], [[Strabon]], [[Teopomp]] i dr.) donose i poneku vijest o fizičkoj konstituciji i o životu Ilira: tvrde za njih da su bili visoka rasta (natprosječno visoki, tamne kose i tamnih očiju; slični današnjem stanovništvu dinarskog područja), jaki, dobri ratnici, odani piću, da nisu mnogo pazili na čistoću, da su svake osme godine ponovno dijelili zemljišne posjede. Živjeli su u [[patrijarhat]]skim zajednicama, politički razjedinjeni, u međusobnim borbama i u neprijateljstvu s [[Grčka kolonizacija na Jadranu|grčkim kolonistima]] i s Makedoncima, a poslije [[Ilirski ratovi|i s Rimljanima]]. Živjeli su djelomično u utvrđenim gradinama obično na vrhovima brda i brežuljaka koja su gradili u blizini plodnih polja i trgovačkih putova, a bavili su se poljodjelstvom, lovom i (u primorju) gusarenjem. Uz rijeke živjeli su i u [[sojenica]]ma. U svojim naseljima razvili su obradu [[kovina]] i izradu keramike. Važnu ulogu u oblikovanju Ilira imali su nositelji [[kultura žarnih polja|kulture žarnih polja]]. Ovi su se pomiješali sa stanovništvom koje je bilo nositelj kultura kasnoga brončanoga doba. Iliri su bili potomci prvih [[indoeuropljani|Indoeuropljana]] koji su se doselili na jugoistok Europe u doba početka upotrebe kovina. U pojedinim slučajevima u oblikovanju ilirskih skupina imale su važnu ulogu i predindoeuropske narodnosne skupine. Nakon upada Kelta na Balkanski poluotok neka su se ilirske etničke skupine pomiješale s njima: o [[Japodi]]ma Strabon izričito kaže da je ilirski narod pomiješan s [[Kelti]]ma. Tako su neki narodi, koje antički autori navode kao ilirske, zapravo već ilirsko-keltska mješavina.<ref name="Iliri"/> U razdoblju od početka 1. tisućljeća pr. Kr. počinju se oblikovati različita ilirska plemena. Sami Iliri su mješavina različitih, premda srodnih etničkih elemenata. Zaposjeli su sve zemlje od ušća rijeke Pada ([[Veneti]]) pa do Dunava kod Beča ([[Panonci]]), od Dunava do [[Epir]]a na jugu ([[Taulanti]]), od Jadrana na zapadu pa do meridionalnog toka Dunava i Morave i do izvora Vardara, gdje su im susjedi bili trački [[Tribali]]. Iliri su prodrli sve do Epira, odakle su se (možda oko 1000. pr. Kr.) prebacili u Italiju i zaposjeli njezinu jugoistočnu obalu (Japigi, Daunijci, Kalabri, Mesap/ijc/i i dr.). Iz Epira su se proširili i u središnju Grčku, pa i na Peloponez, a sjeverno od Epira naselili su dijelove današnje Makedonije i Srbije. Možda su sudjelovali i pri osvajačkim pohodima [[tračani|Tračana]] u Maloj Aziji. Na istočnoj obali Jadrana najistaknutiji su ilirski narodi bili [[Histri]] u Istri, a dalje prema jugoistoku [[Liburni]], [[Delmati]], [[Daorsi]], [[Ardijejci]] i [[Plereji]]. U unutrašnjosti zemlje: [[Karni]], [[Latobici]] i [[Norici]] u današnjoj Sloveniji; [[Japodi]] u zaleđu Hrvatskoga primorja; [[Panonci]]: [[Jasi]], [[Kolapijani]], [[Varcijani]] i [[Breuci]] u međurječju Sava–Drava–Dunav; [[Mezeji]], [[Ditioni]], [[Desidijati]] i [[Autarijati]] u unutrašnjosti Bosne i Hercegovine; [[dardanci|Dardani]] na Kosovu, u Srbiji i Makedoniji; [[Peonci]], [[Linkesti]] i [[Dasareti]] u Makedoniji i [[Dokleati]] u Crnoj Gori; [[Taulanti]], [[Labeati]] i [[Atintani]] u Albaniji.<ref name="Iliri"/> [[Datoteka:Histarski vrč iz 9–8. st. pr. Kr.jpg|mini|[[histri|Histarski]] vrč iz 9–8. st. pr. Kr. [[Arheološki muzej Istre]], Pula.]] Među ilirskim plemenima na današnjem području Hrvatske ističu se [[Histri]], [[Liburni]], [[Japodi]], [[Delmati]] i [[Ardijejci]]. Tijekom VIII. st. pr. Kr. oni sve više počinju koristiti [[željezo]] za izradu oružja i oruđa. Najpoznatija su ilirska [[gradina (tip naselja)|gradinska naselja]], tj. utvrde na uzvišicama i brežuljcima, građeni tehnikom suhozida, ali ponekad (pod utjecajem Grka) bile su građene i od velikih kamenih blokova. Ponekad je oko jedne gradine bilo i više krugova zidina. Današnji toponimi – gradina, gradinje, gradište, gračišće, kašteljir (tal. ''castelliere''), dokaz su tih ostataka.<ref>Istarska enciklopedija (LZMK) - [http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1043 gradine]</ref> Na obalama Jadranskoga mora našli su ih u VII. i VI. st. pr. Kr. [[stara Grčka|Grci]], koji su poslije osnovali svoje kolonije. Najstarija i najveća [[Grčka kolonizacija na Jadranu|grčka kolonija na Jadranu]], ''[[Issa]]'' osnovana je na otoku Visu između 397. i 390. pr. Kr. Issa se politički osamostalila i brzo postala jaka gospodarska i vojna sila. Osnovala je nekoliko svojih kolonija na srednjem Jadranu – u IV. st. pr. Kr. na otoku Korčuli u današnjoj Lumbardi, u III. st. dvije kolonije na kopnu, [[Tragurij]] (''Tragoúrion'', [[Trogir]]) i [[Epetij]] (''Epétion'', [[Stobreč]]), a u II. st. pr. Kr. utemeljila je uz već postojeće ilirsko naselje trgovački emporij [[Salona|Salonu]] (''Salonai'', [[Solin]]). Pretpostavlja se da su u srednjem Jadranu postojala i druga grčka naselja (Herakleja i dr.).<ref name="kolonizacija"/> Izuzev površnih dodira, trgovačke razmjene i ratovanja, te su nove urbane strukture živjele izolirano od svog prapovijesnog okoliša. Iliri pod utjecajem Grka unapređuju [[vinogradarstvo]] i maslinarstvo, počinju koristiti novac i pismo, a usavršili su i svoje građevne tehnike. Doseljeni Grci brzo su se počeli miješati s Ilirima. Sve grčke naseobine, osim ''[[issa|Isse]]'' i od nje osnovanih naselja (''[[Epetion]]'', ''[[Tragurion]]''), na kraju su priznale vlast Ilira (do 230 pr. Kr.). Prije nego što su se Iliri obračunali s Grcima, počeli su se među njih doseljavati [[Kelti]]. U prvoj četvrtini 4. st. pr. Kr. među [[panonci|panonske Ilire]] dolaze Kelti, gdje im je glavno mjesto bilo ''[[Segestica]]'' (poslije ''[[Siscia]]'', [[Sisak]]), a sredinom istoga stoljeća na jug u Dalmaciju do donje Neretve, i na istok do Morave. Na poč. III. st. pr. Kr. prekrivali su prostor od Atlantskoga oceana do Karpata, od sjeverne Europe do Sredozemlja.<ref name="Kelti Istra"/> Tako je nastao jedinstven kulturni krug, u kojem je prevladavala [[latenska kultura]], kojoj su nositelji bili Kelti i plemena što su potpala pod njihovu vlast. U zemljama u kojima su se naselili Kelti su se etnički izmiješali sa starosjediocima, osobito s [[Veneti]]ma i [[Iliri]]ma.<ref name="Kelti"/> Iz te mješavine nastala su različita plemena, od kojih su bila najznatnija: [[Ardijejci]] (od Vojuše do Neretve), [[Delmati]] (od Neretve do Krke), [[Liburni]] (od Krke do Raše u Istri), [[Histri]] (u Istri do Raše), [[Japodi]] (od gornje Kupe do gornje Une); [[Panonci]]: [[Kolapijani]] (na Savi i s obiju obala Kupe), [[Jasi]] (između Varaždina i Daruvara), [[Breuci]] (od bosanske Posavine do Osijeka), keltski [[Skordisci]] (od Srijema i Mačve do Morave). Dodiri među samim [[Iliri]]ma nisu bili tako jaki da postanu zamašnjak integracije u veće narodnosne cjeline. [[Rimljani]] su istočnu obalu Jadrana osvajali postupno, prodirući najprije na one dijelove priobalja s kojih je prijetnja sigurnosti plovidbe bila u određenom trenutku najjača. Oni su i uveli u uporabu skupni naziv Ilira, ali tek kada su osvojili cijelo područje i nadjenuli mu ime [[Ilirik]] (''Illyricum'').<ref name="Iliri Istra"/> Iliri su samo jednom uspjeli stvoriti veću državu: u III. st. pr. Kr. okupili su [[Ardijejci]] pod svojom vlašću neka ilirske narode i [[Ilirska kraljevstva|organizirali državu]] (kralj [[Agron]]), koje se teritorij protezao od rijeke Krke sve do današnje Albanije. Kada su gusarskim pothvatima ugrozili trgovinu na Jadranu, sukobili su se s Rimljanima (229. pr. Kr.). U ratu su bili pobijeđeni, a [[Ilirska kraljevstva|njihova država]], pod kraljicom [[teuta|Teutom]], bila je sužena na uski pojas približno od Dubrovnika do grada Lezhe (Lezhë) na Drimu.<ref name="Iliri"/> Tada je ustrojen je rimski protektorat [[Ilirik]] nad [[grčka kolonizacija na Jadranu|grčkim kolonijama na istočnoj obali Jadrana]] i nad njihovim zaleđem.<ref name="Ilirik">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27088 Ilirik]</ref> U vojnom pohodu protiv ilirskoga kralja [[gencije|Gencija]] (167. pr. Kr.) Rim je kao pobjednik zavladao i njegovom državom. U novim ratovima (156. pr. Kr. protiv Delmata, 135. pr. Kr. protiv Ardijejaca i Plereja, 129. pr. Kr. protiv Histra i Japoda, od 78. do 76. pr. Kr. protiv Delmata, i dr.) Rimljani su osvojili sve više područja naseljenih Ilirima.<ref name="Iliri"/> Novim osvajanjima Ilirik se proširio.<ref name="Ilirik"/> Pitanje vremena osnutka provincije ([[Rimska provincija|rimsko upravno područje]]) na istočnoj jadranskoj obali nije razriješeno, no to je bilo svakako nakon 167. pr. Kr., kada su Rimljani porazili ardijejskoga kralja Gencija (''Gentius''), odnosno prije 68. pr. Kr., kada su osvojili delmatsku [[salona|Salonu]]. Tada su se počela zaboravljati imena pojedinih ilirskih naroda. [[Deseta regija, Venecija i Histrija|Histrija]] je također bila dijelom Ilirika, i to nakon rimskoga osvajanja 177. pr. Kr. sve do [[August]]ova doba (kraj I. st. pr. Kr.), kada je granica Italije premještena s Rižane na Rašu, a Istra postala sastavnim dijelom Italije. Istočna Istra od Raše do Učke ostala je u Iliriku.<ref name="Iliri Istra"/> U drugoj pol. I. st. pr. Kr. rimski je [[Ilirik]] obuhvaćao područje od rijeke Raše u Istri do rijeke Mati u Albaniji. Od 27. pr. Kr. bio je senatska pokrajina, kojoj je potom bio upravno pripojen i teritorij [[panonija|Panonije]].<ref name="Ilirik"/> Iliri su definitivno skršeni od 6. do 9. god. ([[Batonski rat]]).<ref name="Iliri"/> Ilirik je podijeljen u dva dijela,<ref name="Iliri Istra"/> nove pokrajine: ''[[Panonija|Pannonia superior]]'' i ''[[Dalmacija (rimska provincija)|Provincia Illyricum]]'' (taj obalni dio sa zaleđem poslije je dobio ime ''[[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmatia]]'').<ref name="Ilirik"/><ref name="Iliri Istra"/> Južni dio Hrvatske, zajedno sa svojim hercegovačko-bosanskim zaleđem, pripadao je rimskoj provinciji Dalmaciji, a sjeverni provinciji Panoniji.<ref name="Nalazišta">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3731 arheološka nalazišta]</ref> Otada počinje romanizacija Ilira, koja je, međutim, aktivnije zahvatila samo okolicu upravnih središta, garnizona, vojnih uporišta i postaja na cestama.<ref name="Iliri"/> Otada Iliri ulaze u rimsku vojsku, stječu različite položaje u upravi, a neki od njih postaju i carevi ([[Aurelijan]], [[Prob]], [[Dioklecijan]] i dr.). Dolazak Rimljana u ilirske krajeve izazvao je velike promjene u sveukupnom životu, pa tako i u umjetnosti. [[Umjetnost starog Rima|Rimski likovni izraz]] prihvatilo je uglavnom gradsko stanovništvo, dok su starosjedioci nastavili razvijati [[Iliri#Umjetnost|svoju umjetnost]], koja je procvala u doba kasnoga Carstva. Ni ime Liburnije i [[liburni|Liburna]] nije zaboravljeno,<ref name="Iliri Istra"/> jer se ponovno vraća u službenu uporabu za Dioklecijanovih i Konstantinovih reformi (kraj III. i prva pol. IV. st.) kao jedan od triju administrativnih i sudbenih kotara na koje je bila podijeljena Dalmacija (''conventus Liburnicus'').<ref name="Liburni">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36372 Liburni]</ref> [[Dioklecijan]]ovom je reformom Ilirik postao jedna od četiriju [[prefektura]] [[Rimsko Carstvo|Rimskoga Carstva]], koja je obuhvaćala gotovo cio Balkanski poluotok, a upravno je bila podijeljena na [[Rimska dijeceza|dijeceze]] ''Illyricum orientale'' i ''Illyricum occidentale''. U sklopu te prefekture, kojoj je [[Konstantin I. Veliki]] priključio još Epir, Ahaju i Makedoniju, područje nekadašnje provincije Ilirik bilo je podijeljeno na tri manje provincije: ''[[Dalmacija|Dalmatia]]'', ''[[Prevalitana|Praevalitana]]'' i ''Epirus nova''. Takva upravna podjela uglavnom se sačuvala do doseljenja Slavena na Balkanski poluotok.<ref name="Ilirik"/> Ime [[Iliri]] i naziv [[Ilirik]] očuvali su se u predaji i nakon doseljenja Slavena na Balkanski poluotok. [[Bizant]]ski pisci počeli su u srednjem vijeku Slavene nazivati Ilirima, u XVII. i XVIII. st. govorilo se o »ilirskoj narodnosti« u [[Ugarskoj]], u Beču je 1745. bila osnovana [[Ilirska dvorska deputacija]], a 1809. formirane su [[Napoleon]]ove [[Ilirske pokrajine]]. God. 1816. Austrija je od pokrajinâ Kranjske, Koruške, Gorice, Gradiške i Istre stvorila [[Kraljevina Ilirija|Kraljevinu Iliriju]], a [[Hrvatski narodni preporod|narodni pokret]] koji se u prvoj pol. XIX. st. [[Hrvatski narodni preporod|razvio u Hrvatskoj]] nazvan je [[ilirski pokret]].<ref name="Iliri"/> === Histri === {{glavni|Histri}} [[Datoteka:Nesactium-ruins.JPG|mini|desno|Ruševine Nezakcija]] U željezno doba (I. tisućljeće prije Krista) [[Istra]] je najvećim dijelom bila naseljena ilirskim plemenima. Na području zapadne i središnje Istre sve do obronaka Učke obitavali su Histri, po kojima je Istra dobila ime. Histri su živjeli organizirani u rodove koji su pak činili jedan savez na čelu s kraljem. Najvažnije središte Histra bio je [[Nezakcij]] (u blizini današnje Pule). Imali su razvijenu zemljoradnju i [[stočarstvo]] (uzgajali su ovce, koze, goveda i svinje), a kako su se bavili i [[lov]]om prehranu su dopunjavali s [[divljač]]i te posebno ribom i školjkama. Iskoristivši povoljni položaj između Sredozemlja i srednje Europe (nalazili su se na kraju tzv. jantarskog puta), razvili su trgovinu, a posebno brodarstvo. Imali su i razvijenu obradu kovina. U njihovoj kulturi miješaju se utjecaji kulture žarnih polja i sredozemni utjecaji (utjecaji [[Etruščani|Etruščana]], Grka, južne Italije). U umjetnosti Histra posebno se ističu velike kamene skulpture. Istarska su ilirska plemena imala kontakte s grčkom civilizacijom, o čemu svjedoči i [[mit o Argonautima]] i legenda o osnivanju Pule. Iz ilirskog su doba ostali mnogi ostaci materijalne kulture, koji se mogu naći po čitavoj Istri. === Liburni === [[Datoteka: Liburnska fibula.jpg|mini|lijevo|Liburnska fibula, brončani ukrasni predmet, snimljena u Arheološkom muzeju u Zadru]] {{glavni|Liburni}} Njima srodno pleme Liburni živjeli su od rijeke Raše na istok i protezali se današnjim Hrvatskim primorjem do Krke u Dalmaciji. Taj je dio nosio naziv Liburnija, pod kojim je danas poznat kraj od [[Plomin]]a do Rječine. Bili su organizirani u rodove i zajednice rodova okupljenih oko zajednice Jadassina. Među njima se postepeno izdvajaju moćni rodovi koji u svoje ruke uspijevaju prigrabiti političku i gospodarsku moć. Već se u 8. st. pr. Kr. Liburni izdvajaju kao posebna narodnosna zajednica koja se po nizu svojih društvenih i kulturnih obilježja izdvaja od ostalih Ilira, što je vjerojatno odraz jakih predindoeuropskih utjecaja. Za Liburne je karakterističan poseban položaj žena. Važnu ulogu ima srodstvo po majčinoj liniji, a žene održavaju i [[kult predaka]]. Liburni su uzgajali žitarice, lozu i masline. Od stoke su uzgajali goveda, ovce i koze dok rijetko svinje i konje, bavili su se [[ribarstvo]]m i skupljanjem školjaka. Bili su vrsni pomorci. Brodove su izrađivali od dasaka koje nisu bile vezane čavlima, nego šivane posebnom tehnikom konopcima. Njihove velike ratne brodove ([[Liburna|liburne]]) kasnije su preuzeli [[Rimljani]] u svoju ratnu flotu. Razvijena je bila i obrada kovina kao te lončarstvo. Liburni sa svojim brodovima trguju sve do sjeverne Afrike, Male Azije, Grčke i Sicilije. Kopnom trguju po cijeloj Italiji i sjeverozapadnom Balkanu. Oni izvoze [[nakit]], [[sir]], vunenu odjeću, lončarske proizvode, stoku, vunu, kožu, [[vosak]], [[med]], [[sol]] i [[drvo]]. Ponajviše uvoze grčku keramiku i razne kovine. Vjerovanja Liburna su najvjerojatnije bila koncentrirana oko kulta predaka i to posebno kulta lubanje. Vrlo važnu ulogu imaju i ženska božanstva od kojih su nam poznata Anzotika, Ika, Irija i Sentona. Štovali su i boga Silvana. === Japodi === [[Datoteka:Japodska kapa – oglavlje od brončanoga lima.jpg|mini|»Japodska kapa« – oglavlje od brončanoga lima, starije željezno doba, [[Arheološki muzej u Zagrebu]]. U selu [[prozor (Otočac)|Prozoru]] kraj [[otočac|Otočca]] otkriveni su ostatci naselja i nekropola ilirskih [[japodi|Japoda]] iz 1. tisućljeća pr. Kr. Život se ondje odvijao i u rimskom razdoblju. Visoku razinu umjetničkog obrta predstavljaju brončani ukrasni predmeti specifičnih oblika, poput ukrasa za glavu (oglavlja), privjesaka, okova za pojas, kopči, fibula i dr., dok posebno obilježje nakitu daju jantar i staklena pasta.]] {{glavni|Japodi}} Japodi naseljavaju današnju [[Lika|Liku]], dijelove zapadne [[Bosna|Bosne]], sjeverni rubni dio Istre (Kras) kao i dio današnje Slovenije. Nastaju povezivanjem starijeg stanovništva i nositelja kulture žarnih polja. Japodski rodovi i plemena nikada se nisu jače povezali. Nalazi iz Like i Ogulinsko-plaščanske udoline, primjer su japodske kulture. Razvila se od 10. st. pr. Kr., nastala na tradicijama srednjega i na ranim fazama kasnoga brončanog doba s trajanjem u kontinuitetu sve do druge polovice 1. st. pr. Kr., tj. rimskih osvajanja pod vodstvom Oktavijana. Svoj najveći procvat doživjeli su između 8. i 4. st. pr. Kr. Među Japodima najveću važnost ima [[stočarstvo]] dok je [[zemljoradnja]] od manje važnosti. Ponekad čak i u okviru japodskih utvrda postoji prostor za ispašu. Najviše uzgajaju ovce, koze, svinje i perad. Važnu ulogu ima proizvodnja [[sir]]a. Umješno obrađuju kovine i [[jantar]]. Srednje i početak kasnoga brončanog doba, koje je imalo udjela u formiranju japodske kulture, predstavlja nekropola u špilji Bezdanjača kod Vrhovina. Od nađenih predmeta izdvajaju se pokrivala za glavu, odnosno različite kape i oglavlja te dijademi od brončanog lima, ispleteni brončani lančići i ukrasi od jantara koji su bili nezaobilazan detalj njihove nošnje. Ljepotom i preciznošću izradbe ističu se zrna s ogrlice iz Kompolja u obliku ženskih glavica, rađena u duhu arhajske umjetnosti. Štuju božanstva vezana za sunce i preteke. Posebno poštuju svoga boga [[voda]] - Binda. === Delmati === {{glavni|Delmati}} Bili su veliko i ratoborno [[pleme]] koje je naseljavalo područje današnje srednje Dalmacije i dijelove jugozapadne Bosne i Hercegovine. Tako su nazvani po svom glavnom gradu Delminiumu. Počinju se oblikovati kao posebna skupina već u kasnom brončanom dobu. Tijekom 6. i 5. st. pr. Kr. među njima se počinje izdvajati ratnički sloj. Usprkos tome zemlja im je bila zajednička i svake 8 godine su ponovno dijelili zemlju među sobom. U 4. st. pr. Kr. pod pritiskom pomicanja naroda uzrokovanog prodiranjem Kelta Delmati se počinju pomicati iz unutrašnjosti prema obali. Temelj gospodarstva Delmata bilo je stočarstvo i to prvenstveno uzgoj ovaca i koza od kojih se dobivalo mlijeko i vuna. [[Meso]] se velikim dijelom nabavljalo lovom. Premda postoji i domaća prerada kovina predmeti od kovina obično su uvozili. Bili su konzervativni, a svoje običaje i vjerovanja očuvali su vrlo dugo. Imali su velika svetišta na uzvišicama u kojima su prinosili žrtve svojim božanstvima. U početku su bili zavisni od Ardijejaca te su se kasnije uspjeli odmetnuti, nakon smrti kralja Pleureta i postati neovisnima. Od polovice 2. st. pr. Kr. Delmati se sve češće sukobljavaju s rimskim saveznicima, grčkim kolonijama na dalmatinskoj obali i [[Daorsi]]ma. Stalno su napadali svoje susjede od kojih su se Daorsi obratili za pomoć Rimljanima. 156. pr. Kr. [[Rimljani]] su zaratili protiv Delmata. U razdoblju sukoba s Rimljanima, delmatsko se područje protezalo od Neretve do Krke i u unutrašnjosti do [[Vrbas]]a. Uspjeli su prodrijeti u samo srce njihova područja i spaliti njihovo glavno uporište [[Delminium]], ali nisu ostvarili nikakvo trajno osvajanje. [[Datoteka:HellenisticIllyrianCavalry.jpg|mini|lijevo|<center>Dalmatski konjanik iz helenizma (umjetnička rekonstrukcija).]] Između 119. i 117. pr. Kr. Rimljani ponovo ratuju protiv Delmata i zauzimaju njihovo novo glavno uporište – Salonu. 78. pr. Kr. Delmati napadaju Rimljane i vraćaju Salonu, ali samo privremeno. 52. pr. Kr. počeo je novi rat Rimljana protiv Delmata i Japoda. Delmati kod Promone (u blizini današnjeg Drniša) poražavaju Rimljane. Još veći poraz nanijeli su Delmati Cezarovom vojskovođi Aulu Gabiniju 47. pr. Kr. Tom prilikom ubili su 7000 rimskih vojnika zarobivši i rimske ratne znakove (što su Rimljani doživljavali kao osobitu sramotu). Bojeći se napada samog [[Cezar]]a pokoravaju mu se no kada je Cezar ubijen (44. pr. Kr.) ponovo ratuju s Rimljanima. Protiv Delmata ratuje potom Cezarov nasljednik Oktavijan (budući car August). Između 34. i 33. pr. Kr. Oktavijan u teškim borbama zauzima jedno po jedno delmatsko uporište. Delmati su se na kraju morali obvezati predati Rimljanima taoce, služiti u rimskoj vojsci i plaćati danak. Otpor Delmata je u potpunosti slomljen tek poslije gušenja Batonova ustanka 9. godine. === Ardijejci === {{glavni|Ardijejci}} Prvu saveznu državu osnovali su Ardijejci pod kraljem [[Agron]]om od [[Epir]]a do [[Neretva|Neretve]]. Ardijejsko je kraljevstvo doseglo je visok stupanj razvoja, ali usprkos tome važan izvor prihoda Ardijejaca je bilo gusarenje. Sjedište ardijejskog kraljevstva bilo je u Rizonu (Risan u Boki kotorskoj). Kralj Ardijejaca Agron u razdoblju između 240. i 231. pr. Kr. učvršćuje vlast Ardijejaca i saveza plemena okupljenih oko njih na južnom Jadranu. Ardijejci pljačkaju područja sjeverne Grčke i u pljačkaškim provalama prodiru sve do Peloponeza. Poslije smrti Agrona s istom politikom je nastavila njegova udovica [[Teuta]]. Kada je napala Issu diplomatski su na strani Grka intervenirali Rimljani. Teuta je ubila rimske poslanike što je dovelo do rata. Njen najsposobniji vojskovođa Demetrije Farski pristao je uz Rimljane. Usprkos povremenih uspjeha u ratu Teuta je poražena (228.) te joj je ostao kraj oko [[Boka kotorska|Boke kotorske]] i ušća [[Drim]]a, a država Ardijejaca najvećim je dijelom podijeljena među Teutinim vazalima. U toj podjeli najbolje je prošao Demetrije Farski ali je uskoro i on nastavio s politikom gusarenja i pljačkanja grčkih uporišta na Jadranu i sjevernoj Grčkoj pri čemu je računao na zauzetost Rimljana ratovanjem s [[Kelti]]ma i [[Kartažani]]ma. Usprkos tome Rimljani su skupili dovoljno snaga da ga poraze. 219. pr. Kr. Demetrije gubi sve svoje posjede i mora bježati u Makedoniju. Pod kraljem Pleuretom Ardijejci ponovo jačaju ratujući na strani Rimljana protiv Makedonije. 167. pr. Kr. kralj Ardijejaca Gentije, koji nasljeđuje Pleureta, ponovo ratuje protiv Rimljana no biva pobijeđen. 135. pr. Kr. Rimljani definitivno poražavaju Ardijejce i preseljavaju ih u unutrašnjost gdje ubrzo nestaju. === Panonci === [[Datoteka:Pannonia popolazioni hr.svg|mini|260px|[[Panonci]] su na karti prikazani svjetlosmeđom bojom i natpisima: ''Amantini'', ''Breuci'', ''Ozerijati'', ''Kolapijani'', ''Jasi'' i dr.]] [[Panonci]] (Panoni, lat. ''Pannonii'') su stanovnici područja koje je poslije postalo rimska provincija [[Panonija]], nastanjeni s obiju strana rijeke Save. Nije pouzdano utvrđeno je li riječ o jedinstvenom narodu, po nekima [[iliri|ilirskom]], ili je to skupno ime za više različitih plemena ([[Amantini]], [[Breuci]], [[Oserijati]], [[Kolapijani]], [[Jasi]]) naseljenih u Panoniji. Neki arheolozi drže da su Panonci jedinstven narod i da su potomci nositelja [[brončano doba|kasnobrončanodobne]] [[kultura polja sa žarama|kulture polja sa žarama]].<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46448 Panonci]</ref> Između Save i Drave živjeli su [[Amantini]], uz sam donji tok Save [[Breuci]], dalje uz Savu prema zapadu [[Oserijati]], [[Kolapijani]] kojih ime ima veze s imenom rijeke ''Colapis'', današnje Kupe, oko koje su imali svoja sjedišta. Pleme [[Jasi]] prostiralo se na području između Save i Drave, po prilici na potezu od Varaždina do Daruvara.<ref>Aleksandar Stipčević, ''Iliri - povijest, kultura, život'', Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 30.</ref> Sjeverozapadna Hrvatska i srednja Slavonija pripadaju istočnomu halštatskom krugu ([[Martijanec]], [[Jalžabet]], [[Turčišće]]–[[Dvorišće]] u Međimurju te [[Kaptol (općina)|Kaptol]] u Slavoniji).<ref name="nalazišta">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3731 arheološka nalazišta]</ref> Materijalna kultura željeznoga doba u sjevernoj Hrvatskoj uglavnom je poznata iz grobova – osobitost je pokapanje istaknutih članova zajednice pod velikim grobnim humcima, tj. tumulima – dok se ona jadranske obale, zaleđa i Like nalazi i u utvrđenim naseljima na uzvisinama, tzv. gradinama. U istočnoj Slavoniji i Baranji prepleću se utjecaji iz jugoistočnoga alpskog i srednjega balkanskog prostora ([[daljska kultura]]), a kulturne skupine srednje Slavonije, Podravine i Međimurja ([[skupina Martijanec-Kaptol]]) čvrsto su povezane s halštatskim kulturama Austrije, zapadne Mađarske i jugozapadne Slovačke, ali nisu zanemarivi ni utjecaji središnjega balkanskog prostora, a preko njega i grčke kulture (kacige i knemide iz groba u Kaptolu).<ref name="željezno">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67684 željezno doba]</ref> [[Daljska kultura]] je prapovijesna [[arheološka kultura|kultura]] raširena u Baranji, istočnoj Slavoniji, zapadnom Srijemu i južnoj Bačkoj. Glavna su nalazišta: [[Dalj]], [[Batina]], [[Erdut]], [[Vukovar]], [[Šarengrad]]. Izdvojene su dvije faze: starija (X. do VIII. st. pr. Kr.), koja pripada [[brončano doba|kasnobrončanodobnoj]] [[kultura polja sa žarama|kulturi polja sa žarama]], te mlađa (VIII. do III. st. pr. Kr.) koju obilježava transformacija u željeznodobnu kulturu. Tradicija kulture polja sa žarama očuvala se u paljevinskom načinu pokapanja, u oblicima trbušastih keramičkih žara cilindrična vrata i razgrnuta oboda, ukrašenih kaneliranjem, te u zdjelama uvučena kaneliranog oboda. [[željezno doba|Željeznodobnu]] kulturu karakteriziraju keramičke posude ''askosi'' s ručkom u obliku rogate životinjske glave, posude s dvjema visokim ručkama (tzv. kantaros) te brončani, srebrni i zlatni nakit sa stilskim obilježjima balkanske ilirske i grčke kulture.<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13777 daljska kultura]</ref> [[Skupina Martijanec-Kaptol]], koja je graničila sa skupinom Dalj, obuhvaćala je prostor sjeverozapadne Hrvatske te je kao nasljednica kasnobrončane kulture polja sa žarama nastavila tradiciju spaljivanja pokojnika, što se odrazilo i na izradi žara ili urni u kojima su ostaci pokapani (iznimni primjerici ukrašeni životinjskim ručkama i urezanom dekoracijom). Žumberačka [[kulturna skupina]] nazvana [[Budinjak]], po jednom od lokaliteta, poznata je po dobro istraženim bogato opremljenim grobovima ratnika, a o tome svjedoče izloženi ostaci kaciga, mačeva i ostale ratničke opreme.<ref>Antonija Vranić, [http://www.matica.hr/vijenac/279/Pri%C4%8De%20iz%20davnine/ Ratnici na razmeđu istoka i zapada, Arheološki muzej u Zagrebu, 21. listopada 2004.-31. siječnja 2005.] Vijenac br. 279., 11. studenoga 2004.</ref> == Kelti == [[Datoteka:Ogrlica od staklene paste, mlađe željezno doba.jpg|mini|lijevo|Ogrlica od staklene paste, [[Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu#Mlađe željezno doba|mlađe željezno doba]], [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arh. muzej u Zagrebu]].]] [[Kelti]] (lat. ''Celtae'' i ''Galli'',<ref name="Kelti">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31134 Kelti]</ref> grč. ''κελτοί'')<ref name="Kelti Istra">Istarska enciklopedija (LZMK) - [http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1349 Kelti]</ref> su skupina [[indoeuropljani|indoeuropskih]] narodâ, naseljenih potkraj II. i u poč. I. tisućljeća pr. Kr. na prostranu području sjeverno od Marne.<ref name="Kelti"/> Matični prostor bile su im današnje Njemačka i Francuska, odnosno prostor zapadne [[halštatska kultura|hallstattske kulture]], odakle se sred. I. tisućljeća pr. Kr. sele prema istoku i zapadu, gdje preslojavaju starosjedioce.<ref name="Kelti Istra"/> Odatle je počelo njihovo širenje na jug, po Galiji (''Gali'') i Pirenejskome poluotoku (''Keltiberi''). Za velike seobe u V. st. pr. Kr. prešli su u Britaniju, proširili se po zapadnoj i srednjoj Njemačkoj, osvojili gornju Italiju (''[[Cisalpinska Galija|Gallia Cisalpina]]'') i 387. pr. Kr. prodrli do [[Rim]]a.<ref name="Kelti"/> Osvojili su Rim, ali su ga i napustili nakon što im je plaćena otkupnina. Posebno ih je privlačilo bogatstvo Italije i [[stara Grčka|Grčke]]. Pod utjecajem [[umjetnost stare Grčke|grčke]] i [[etrurska umjetnost|etrurske umjetnosti]] vladajući sloj kasnohallstattskih »knezova« stvara [[latenska kultura|latensku kulturu]] (''La Tène'') mlađega [[željezno doba|željeznoga doba]]. Tijekom V. st. pr. Kr. mijenjaju naoružanje i način borbe (od kratkoga bodeža prelaze na dugi mač, koplje, veliki drveni ili kožni štit s metalnim umbom), nošnju i ukrase, koriste se lončarskim kolom u izradbi keramike. U pisanim se izvorima spominju kao opasni ratnici, osvajači i pljačkaši, što dokazuju mnogobrojni grobovi s oružjem.<ref name="Kelti Istra"/> Daljnji valovi Kelta prelili su se po južnoj Njemačkoj i Češkoj (''Boji'') te po [[Panonija|Panoniji]]. Odatle su 280. pr. Kr. krenuli u [[Tracija (regija)|Traciju]] i [[Makedonija (regija)|Makedoniju]], iduće su godine stigli do [[delfi|Delfa]].<ref name="Kelti"/> Godine 279. pr. Kr. napali su [[Apolon]]ovo svetište u Delfima, ali neuspješno. Nakon toga dio Kelta prešao je preko Grčke i Makedonije 278. pr. Kr. u [[mala Azija|Malu Aziju]], gdje su se trajno naselili (''Galati'' ili ''Galaćani''). Dio se vratio u srednje Podunavlje ([[Skordisci]]).<ref name="Kelti Istra"/> Na poč. III. st. pr. Kr. prekrivali su prostor od Atlantskoga oceana do Karpata, od sjeverne Europe do Sredozemlja.<ref name="Kelti Istra"/> Tako je nastao jedinstven kulturni krug, u kojem je prevladavala [[latenska kultura]], kojoj su nositelji bili [[Kelti]] i plemena što su potpala pod njihovu vlast. U zemljama u kojima su se naselili Kelti su se etnički izmiješali sa starosjediocima, osobito s [[Veneti]]ma i [[Iliri]]ma.<ref name="Kelti"/> Tijekom III. st. nastaju središta njihove moći, utvrđena naselja (lat. ''oppida''), zaštićen zidinama građenim kamenjem, zemljom i drvenom armaturom. Kovali su novac po uzoru na helenističke kovnice i koristili se pismom susjednih naroda.<ref name="Kelti Istra"/> Imali su razvijen lončarski, tkalački i kovački obrt. Umjetnički obrt bio je na velikoj visini. Srednju Europu Kelti su upoznali s upotrebom lončarskoga kola i žrvnja. Za keltski društveni poredak značajan je istaknuti položaj plemića i svećenika. U pohodima 58. do 51. pr. Kr. [[Cezar]] je osvojio Galiju i u spisu ''Komentari o galskom ratu'' donio mnogo važnih kulturnopovijesnih podataka o Keltima. U I. st. uglavnom su sva područja koja su nekoć nastavali Kelti osvojili [[Rimljani]] i [[Germani]].<ref name="Kelti"/> Na prostoru današnje Hrvatske susreću se materijalni tragovi dviju skupina Kelta. Istočni su Kelti [[Skordisci]], a zapadni [[Taurisci]]. Oko 400. godine prije Krista selili su se Kelti od zapada prema istoku. Jedan dio naselio se u sjevernoj Italiji, a drugi u Panoniji. U IV. st. prije Krista prodiru Kelti koji na prostoru današnjeg [[Osijek]]a podižu naselje ''[[Mursa|Mursu]]'' i neka druga naselja. ''[[Segestica]]'' je bio utvrđeni keltski grad od IV. do I. stoljeća prije Krista nastao na temeljima još starijeg naselja. Prodrli su i u Istru, gdje su podjarmili dio ilirskog stanovništva, osobito one u gorovitim predjelima, ali su s vremenom potpuno asimilirali s [[Histri]]ma. [[kelti|Keltska]] su plemena ([[Taurisci]], [[Skordisci]]) naseljavala pojedine dijelove srednje Hrvatske i Slavonije, gdje su na strateški važnim položajima gradila naselja utvrđena zemljanim nasipima i širokim vodenim opkopima. Prvi su u spomenute krajeve uveli proizvodnju keramike na brzorotirajućem lončarskom kolu. [[lončarstvo|Lončarija]] sive boje, uglavnom bez ukrasa, izvrsne je kvalitete, ali zbog serijske proizvodnje jednolična. U nošnju su Kelti uveli nove tipove fibula žičane konstrukcije, katkad izrađene i od željeza. Značajno je obilježje [[latenska kultura|latenske kulture]] i kovanje te uporaba novca.<ref name="željezno"/> [[Skordisci]] (grč. ''Σϰoρδίσϰoι'', ''Skordískoi'', ''lat''. ''Scordisci'') su keltsko pleme naseljeno u antičko doba na obalama Morave. God. 292. pr. Kr. pokorili su ilirske [[autarijati|Autarijate]], a nakon teškoga poraza protiv Grka 279. pr. Kr. povukli su se na područje rijeka Save, Drave i Dunava. Rimljani su protiv njih počeli ratovati sred. II. st. pr. Kr.<ref name="Skordisci">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56484 Skordisci]</ref> Zarativši s [[Iliri]]ma i [[Panonci]]ma, [[Oktavijan]] je napao najprije [[japodi|Japode]] i osvojio njihov glavni grad ''Metulum''. Potom je krenuo na ''Segesticu'' s 12.000 vojnika te ju tridesetodnevne opsade zauzeo. Panonske Skordiske pokorio je [[Tiberije]] potkraj I. st. pr. Kr.<ref name="Skordisci"/> [[Datoteka:Apoxyomène de Croatie 28-11-12 d.jpg|mini|[[Hrvatski Apoksiomen|Apoksiomen]], brončani kip atleta iz Lizipova kruga (2. ili 1. st. pr. Kr.), pronađen u akvatoriju otoka [[Lošinj]]a, vrhunsko je podmorsko arheološko otkriće. Čuva se u [[Muzej Apoksiomena|Muzeju Apoksiomena]], na Malom Lošinju.]] U ozračju je Kelta-[[skordisci|Skordiska]] koji su donijeli lončarsko kolo, [[novac]] i željezni [[plug]]. Naselja su utvrđivali zemljanim bedemom na kojem je mogla biti drvena palisada oblijepljena blatom i opkopom ispunjenim vodom. Najveći naseobinski kompleks u istočnoj Hrvatskoj nalazio se na području Vinkovaca s upravnim i gospodarskim središtem na Dirovom brijegu. Utjecaj materijalne kulture apsolutno je na strani Skordiska, koji su se jezično asimilirali s domorodačkim stanovništvom. Kelti su suvereno ovladali tehnologijom preradbe metala, posebice kaljenoga, kao čelik tvrdoga željeza, a također su bili vrsni u izradbi predmeta od bronce, srebra i rjeđe od zlata, od kojih su osim [[nakit]]a kovali i novac. Isprva su to bile imitacije grčkoga novca, dok kasnije na njima prevladavaju autohtoni keltski likovni elementi i simboli. Bili su i vješti keramičari, služeći se pri oblikovanju brzo rotirajućim lončarskim kolom. Radili su ukrasne predmete od [[narukvica]] i [[Fibula (nakit)|fibula]] rađenih tehnikom granulacije ili filigrana nađene kod Vukovara i Kupinova, kao i brončane ženske pojaseve iz [[Novi Banovci|Novih Banovaca]] i [[Dalj]]a, ukrašeni raznobojnim emajlom. Od oružja ističe se mač iz [[kupinovo|Kupinova]], s jabučicom drške oblikovanom poput muške glave, a nalazi iz ratničkih grobova s različitim oružjem, konjskom opremom, nakitom i metalnim dijelovima nošnje te rimskim importiranim posuđem za piće i kuhanje iz [[Sotin]]a, govori o ekonomskoj moći njihovih uglednika. Kelti su imali i novac. Nađeno je nekoliko stotina srebrnih kovanica iz ostava [[Narta]], [[Ribnjačka]], Šemovca kod [[đurđevac|Đurđevca]] i Okića kod [[Samobor]]a, s kojih se bolje nego li s drugih predmeta umjetničkoga obrta očitavaju dometi njihova zanatskoga i umjetničkoga stvaralaštva. Tijekom III. do I. st. pr. Kr. latenska keltska kultura djelovala je i na autohtone kulture [[#Japodi|Japoda]], [[#Liburni|Liburna]] i [[#Delmati|Delmata]] iako su posljednje dvije već od IV. st. pr. Kr. bile podložne izrazitoj helenizaciji.<ref name="željezno"/> Mlađeželjeznodobnoj kulturi sjeverne Hrvatske daju obilježja keltska nalazišta [[Batina]], [[Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija)|Privlaka]], [[Orolik]], [[Osijek]], Paljevine kraj [[donja Bebrina|Donje Bebrine]] na Savi, zatim [[Delovi]] kraj Koprivnice, [[Đurđevac]], [[Križovljan]] kraj Varaždina i [[Zvonimirovo]] kraj Virovitice, odakle ide prema Savi (Paljevine) crta razgraničenja između Tauriska i Skordiska.<ref name="nalazišta"/> U razdoblju od IV. st. do kraja I. st. pr. Kr. (VI. faza [[Histri|histarske]] materijalne i duhovne kulture), osim mlađih halštatskih predmeta (situle, svetolucijska keramika, nakit), nađeni su mnogobrojni predmeti iz helenističkih keramičarskih i toreutskih radionica [[grčka kolonizacija na Jadranu|grčkih kolonija na Jadranu]] i [[Magna Graecia|Velike Grčke]]. Iz posljednjih su stoljeća nalazi srednjolatenskih i kasnolatenskih oblika fibula, staklenoga nakita i sl. (odraz blizine [[kelti|Kelta]]).<ref name="Željezno Istra">Istarska enciklopedija (LZMK) - [http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3124 željezno doba]</ref> Pod keltskim su se utjecajem pojavili dugo željezno koplje i bojna sjekira, te pojedini predmeti nakita. Romanizacija Histra započinje nakon pada [[Nezakcij]]a 177. pr. Kr., ali ona u materijalnoj kulturi nije osobito izrazita do potkraj stare ere.<ref name="Prapovijest Istra">Istarska enciklopedija (LZMK) - [http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2204 prapovijest]</ref> U mlađe željezno doba pod latenskim su se utjecajem pojavile brončane i srebrne aplikacije na broševima (iz [[Nin]]a, [[Baška|Baške]] na Krku). Već u VI. st. pr. Kr. [[Liburni]] uvoze strane umjetničke predmete (askos iz Nina, jedinstven primjerak u nas), a potom i grčke vaze apulskoga tipa s crvenim figurama, a u helenističkome razdoblju i vaze tipa Gnathia. Fortifikacije megalitičkoga tipa (''opus quadratum'') javljaju se sa znatnim zakašnjenjem, potkraj II. ili u prvim desetljećima I. st. pr. Kr., pod izravnim helenističkim utjecajem, i to u onim središtima koja su za Julija Cezara postala municipiji (''[[Varvaria]]'' – [[Bribir (Skradin)|Bribir]], ''[[Asseria]]'' – [[Podgrađe (Benkovac)|Podgrađe]]).<ref name="Liburni"/> == Grci == [[Datoteka:Starigradsko polje hvar.jpg|mini|lijevo|280px|[[Starogradsko polje]] na otoku [[Hvar]]u, uvršteno je 2008. na [[UNESCO]]-ov popis [[Svjetska baština|svjetske kulturne baštine]].]] [[Grčka kolonizacija na Jadranu]] je naziv za naseljavanje [[stara Grčka|antičkih Grka]] na jadranskim otocima i istočnoj obali. Područje [[jadransko more|Jadrana]] rano je postalo predmet interesa [[stara Grčka|antičkih Grka]] o čemu svjedoče grčki mitovi i legende. Godine 735. pr. Kr. [[Korint#Korint za klasičnog razdoblja|Korinćani]] su kod Krfa porazili [[liburni|Liburne]], no usprkos tome moć Ilira na jadranskom području ostala je toliko jaka da Grci još dugo vremena nisu mogli računati na prodor i učvršćivanje na današnjoj hrvatskoj obali. Grčki su pomorci i trgovci zalazili duboko u Jadransko more najkasnije od VII. st. pr. Kr., o čemu govore mnogobrojni nalazi posuđa i drugih predmeta otkrivenih na mnogim lokalitetima diljem Jadrana, no tek od VI. st. pr. Kr. imali su svoja trgovačka uporišta u sjevernoj Italiji (''Adria'', ''Spina''), na ušću rijeke Pad. Pretpostavlja se da su trgovački emporij imali i na rijeci Neretvi. Neki antički pisci spominju i koloniju Kniđana na otoku [[korčula|Korčuli]] iz VI. st. pr. Kr., no za to nema arheološke potvrde.<ref name="kolonizacija">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23213 grčka kolonizacija na Jadranu]</ref> Situacija se promijenila tek početkom 4. st. pr. Kr. Tada je na području [[Magna Graecia|Sicilije i južne Italije]] vladao moćni tiranin grčkog grada Sirakuze [[Dionizije Stariji]]. Na njegov poticaj radi širenja političkog utjecaja osnovana je najstarija i najveća grčka kolonija na Jadranu, ''[[Issa]]'' na otoku [[Vis]]u između 397. i 390. pr. Kr. Uz Dionizijevu pomoć Grci s egejskog otoka Para ([[Paros]]) osnovali su 385. do 384. pr. Kr. koloniju [[Far]] (''Pharos'') na mjestu današnjega [[Stari Grad|Staroga Grada]] na otoku [[Hvar]]u. Grčki došljaci naišli su na otpor domaćeg ilirskog stanovništva, koje je pozvalo u pomoć svoje sunarodnjake s kopna. Prema antičkim piscima, malim brodicama pohrlilo je u borbu protiv kolonista 10 000 Ilira. Farani su na to pozvali u pomoć Isejce, kojih su goleme trijere lako pobijedile ilirsku flotilu. Navodno su [[Iliri]] u toj bitci imali 5000 mrtvih i 2000 zarobljenih boraca. Bila je to prva zabilježena bitka između Ilira i grčkih kolonista na Jadranu.<ref name="kolonizacija"/> Pismom simbolički počinje povijest na tlu Hrvatske konkretno pouzdanim datumima, a to se vidi po najstarijim natpisima kad su se Grci iz Sirakuze 390. godine pr. Kr. utvrdili na Visu. Nakon smrti Dionizija Starijeg ''Issa'' se politički osamostalila i brzo postala jaka gospodarska i vojna sila. Osnovala je nekoliko svojih kolonija na srednjem Jadranu – u IV. st. pr. Kr. na otoku Korčuli u današnjoj [[lumbarda|Lumbardi]], u III. st. dvije kolonije na kopnu, [[Tragurij]] (''Tragoúrion'', [[Trogir]]) i [[Epetij]] (''Epétion'', [[Stobreč]]), a u II. st. pr. Kr. utemeljila je uz već postojeće ilirsko naselje trgovački emporij [[salona|Salonu]] (''Salonai'', [[Solin]]). Pretpostavlja se da su u srednjem Jadranu postojala i druga grčka naselja (Herakleja i dr.). Osim bogatog arheološkog materijala (vaze, novac, grobovi, gradske zidine itd.) grčki su [[kolonizacija|kolonisti]] ostavili, na grčkom jeziku i pismu, i pisane natpise na kamenim pločama – najstarije pisane spomenike na tlu današnje Hrvatske.<ref name="kolonizacija"/> [[Datoteka:Lumbardian decree - PSEFIZAM.jpg|mini|160px|[[Lumbardska psefizma]], ulomak grčkoga natpisa (4/3. st. pr. Kr.), pronađen u [[lumbarda|Lumbardi]] na [[korčula|Korčuli]], jedan je od najstarijih pisanih spomenika u Hrvatskoj. Sadržava psefizmu (zaključak skupštine) kojom se uređuju imovinski odnosi grčkih naseljenika na Korčuli i njihov odnos prema ilirskomu stanovništvu. Čuva se u [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkom muzeju u Zagrebu]].]] ''[[Issa]]'' se već u doba Dionizijeva sina započela politički i gospodarski osamostaljivati od grčke kolonije Sirakuze te djelovati kao samostalan [[polis]]. Uz najstariju povijest Isse vezuje se i ilirski dinast Jonije, koji se u [[Strabon]]ovoj ''Geografiji'' spominje kao vladar Isse, a čiju povijest vjerodostojnost potvrđuju oštećeni natpis na kojem se spominje »Jonijev otok« i nalazi brončanoga novca s njegovim imenom (''IONIO''), koji potječe iz sredine IV. st.<ref name="Otok">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64802 Vis (otok)]</ref> ''Issa'' je kovala vlastiti novac, imala vlastitu flotu, zakone, razvijenu trgovinu, proizvodnju keramike i vinogradarstvo. Imala je razvijenu trgovačku mrežu s kopnom te stroga urbanistička pravila razvoja grada. O planskoj izgradnji grada ''Isse'' svjedoče najbolje očuvane zidine iz [[helenizam|helenističkoga razdoblja]] u Hrvatskoj, kao i nekropole na lokalitetima Martvilo i Vlaška njiva.<ref name="grad">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64803 Vis (grad)]</ref> Kada ju je ugrozio kralj [[Agron]]a, Issa je 231. pr. Kr. obranila svoju samostalnost uz pomoć [[rimljani|Rimljana]], čijim je saveznikom postala.<ref name="Otok"/> Osim kolonije [[Far]] (grčki ''Φάρος, Pharos'') u današnjem [[Stari Grad|Starome Gradu]], na mjestu današnjega grada Hvara u prvoj polovici IV. st. pr. Kr. postojao je i drugi grčki polis [[Dimos]]. O godini utemljenja Fara svjedoči natpis koji su Farani podigli u čast pobjede nad domorodcima. Najranije podatke o koloniji donosi grčki povjesničar Diodor Sicilski (I. st. pr. Kr.). Grci su ondje kovali vlastiti novac, otvorili keramičarske radionice te proveli parcelaciju [[Starogradsko polje|Starogradskoga polja]], što je do danas ostao najbolje sačuvani primjer grčke parcelacije na Sredozemlju (od 2008. na [[UNESCO]]-ovu popisu [[svjetska baština|svjetske kulturne baštine]]). Far je bio samostalan grčki polis sve do 235. pr. Kr. Far je, zajedno s ostatkom otoka, došao pod vlast ilirskoga kralja, [[ardijejci|Ardijejca]], [[Agron]]a.<ref name="Far">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57844 Stari Grad]</ref><ref name="Hvar">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26772 Hvar]</ref> U III. st. pr. Kr. utemeljena je naseobina isejskih Grka [[Epetij]] (''Epetion''), na mjestu starijeg [[iliri|ilirskog]] naselja. Sačuvani su ostatci kiklopskih bedema i mnogobrojni nadgrobni natpisi.<ref name="stbr">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58186 Stobreč]</ref> U II. st. spominje se ''Tragurion'' ([[Tragurij]]), naselje grčkih kolonista iz ''[[issa|Isse]]'' (Visa), premda je kolonizacija toga prostora vjerojatno započela već potkraj III. st. pr. Kr. Grčko naselje bilo je ograđeno poligonalnim kamenim bedemima, dijelovi kojih su istraženi i ponegdje sačuvani u temeljima srednjovjekovnih građevina. Gradski prostor bio je organiziran po ortogonalnoj osnovi; ortogonalno su podijeljeni i okolni zemljišni posjedi, što se nazire u današnjoj parcelaciji. O grčkom naselju svjedoči žrtvenik božice [[hera|Here]] (pronađen pred zvonikom katedrale), psefizma, reljef žene pri radu i lik božanstva [[Kairos]]a, koji su bili uzidani u kasnije plemićke palače, pa njihova lokalna provenijencija nije posve sigurna.<ref name="HE">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62405 Trogir]</ref> [[Datoteka:Bust of the goddess of Issa, Vis Museum, Croatia.JPG|mini|160px|lijevo|Brončana glava božice [[Artemida|Artemide]] (4. st. pr. Kr.), primjer visoke kvalitete [[helenizam#Umjetnost|helenističke umjetnosti]] i jedan od malobrojnih izvornih grčkih radova iz toga razdoblja. Čuva se u Arheološkoj zbirci Issa u [[Vis (grad)|Visu]].]] Nakon [[Rimski ratovi u Iliriku|I. ilirskoga rata]] (229. do 228. pr. Kr.) [[Demetrije Hvaranin]] osnovao je uz pomoć [[rimljani|Rimljana]] državu sa središtem u Faru, koja je obuhvaćala srednjodalmatinske otoke (osim [[Vis]]a) i dijelove današnje Albanije. Pošto se odmetnuo od Rima, bio je u bitki kraj Fara 219. pr. Kr. poražen, a njegov grad srušen. [[Rimljani]] su ga obnovili po urbanim načelima izgradnje rimskih gradova.<ref name="Hvar"/> God. 47. pr. Kr., za građanskog rata između [[Cezar]]a i [[Pompej]]a, ''Issa'' je stala na Pompejevu stranu, te ju je nakon njegova poraza zauzeo Cezarov legat Vatinije. U to je doba izgubila svoje prijašnje povlastice i status slobodnoga grada, te je postala podanik Rima, ovisan o vlasti u novoj rimskoj koloniji [[salona|Saloni]]. I dalje je ostala važno trgovačko središte. U tom su razdoblju bile izgrađene terme, kazalište i forum. U prvoj polovici I. st. stekla je i rimsko građansko pravo (''Issa civium Romanorum'').<ref name="Otok"/> Izuzev površnih dodira, trgovačke razmjene i ratovanja, te su nove urbane strukture živjele izolirano od svog prapovijesnog okoliša. Iliri pod utjecajem Grka unapređuju [[vinogradarstvo]] i maslinarstvo, počinju koristiti novac i pismo, a usavršili su i svoje građevne tehnike. Doseljeni Grci brzo su se počeli miješati s Ilirima. Sve grčke naseobine, osim ''[[issa|Isse]]'' i od nje osnovanih naselja (''[[Epetion]]'', ''[[Tragurion]]''), na kraju su priznale vlast Ilira (do 230 pr. Kr.). [[Helenistička kultura]] grčkih enklava trajala je paralelno s [[Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu#Mlađe željezno doba|mlađim željeznim dobom]], koliko je pokazivala povijesna ura starosjedilaca [[iliri|Ilira]]. Jedne nasuprot drugima podizane su suhozidom i kiklopskim zidinama ograđene ilirske gradine organičkih tlocrta, i pravilno klesanim kvadrima s preciznim spojnicama konstruirane zidine i kule grčkih kolonija: gradovi pravilne geometrijski ortogonalne ulične mreže i pravokutnih blokova kuća, s razvijenim lučkim postrojenjima, trgovinama, javnim zgradama, hramovima i teatrima (Vis). Ovi urbani grčki ambijenti svjedoče o razvijenijoj društvenoj zajednici jer grad nisu samo arhitektonski spomenici već prostor ostvarivanja kulturne komunikacije. Osim oslikanih vaza i brojnih keramičkih tanagra-figura u nekropolama, nije sačuvana ni arhitektonska plastika, ni djela monumentalne javne skulpture. Sačuvano je nekoliko spomenika koji su slučajno doprli do nas poput brončane glave božice [[Artemida|Artemide]] iz ''Isse'' (4. st. pr. Kr.) i reljef [[Kairos]]a iz Trogira te nadgrobne stele. Autohtone kulture [[Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu#Liburni|Liburna]] i [[Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu#Delmati|Delmata]] su od IV. st. pr. Kr. bile podložne izrazitoj helenizaciji.<ref name="željezno">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67684 željezno doba]</ref> Nalazi [[Helenizam|helenističke kulture]] posebice su utvrđeni u grčkim kolonijama kao što su ''[[Issa]]'' ([[Vis (grad)|Vis]]), ''[[Pharos]]'' ([[Stari Grad]] na [[Hvar]]u), ''[[Tragurion]]'' ([[Trogir]]), ''[[Epetion]]'' ([[Stobreč]]), ali i drugdje na jadranskoj obali i priobalju, u mjestima kao što su Gradina u Dragišiću, [[Podgrađe (Benkovac)|Podgrađe]] (''[[Asseria]]''), Velika Mrdakovica.<ref name="nalazišta"/> == Izvori == {{izvori|30em}} {{Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata}} [[Kategorija:Hrvatska i Hrvati prije seobe]] j3ydtlt7qxqqpjsyn1sldbcve9dersb 0 538545 6447034 6184742 2022-08-20T13:28:18Z PonoRoboT 259157 pravopis wikitext text/x-wiki {{Uklopi iz|Biciklistička utrka Kroz Hrvatsku Vukovar – Dubrovnik}} {{Nema slika}}<!--vidi razgovor za detaljnije--> {{Infookvir biciklistička utrka | ime = Tour of Croatia | slika = [[Datoteka: Tdc.logo.mali.jpg|250px]] | vrijeme_održavanja = [[travanj]] | Država = [[Hrvatska]] | lokalni_naziv = | nadimak = | disciplina = cestovna utrka | natjecanje = profesionalno | vrsta_utrke = etapna utrka | organizator = Thorax d.o.o. | direktor_utrke = Ivan Črnjarić | prvo_izdanje = [[2015.]] | do_sada_održano = 4 | prvi_pobjednik = {{ZD|P|POLJ}} [[Maciej Paterski]] | najviše_pobjeda = | posljednji_pobjednik = {{ZD|B|BJE}} [[Kanstantsin Suitsou]] (2018.) | website = }} '''Tour of Croatia''' međunarodno je [[Biciklizam|biciklističko]] natjecanje kroz [[biciklizam u Hrvatskoj|Hrvatsku]] čije se prvo izdanje održalo od [[22. travnja|22.]] do [[26. travnja]] 2015. Financiranje ovog velikog športskog projekta, koji se uz sudjelovanje svjetskih biciklističkih ekipa održalo u šest regija u Hrvatskoj poduprijelo je vijeće [[Hrvatska turistička zajednica|Hrvatske turističke zajednice]] na sjednici Turističkog vijeća.<ref>Marija Crnjak: [http://www.poslovni.hr/hrvatska/za-tour-of-croatia-dat-ce-cetiri-milijuna-kuna-285176 Za Tour of Croatia dat će četiri milijuna kuna], Poslovni dnevnik, 6. prosinca 2014., pristupljeno 12. travnja 2015.</ref> ==Lista pobjednika== :{{legenda|#bbf3bb|najveći broj etapnih pobjeda u utrci}} {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%" |- !colspan="2" rowspan="2"|Rang !!rowspan="2"|Izdanje !!rowspan="2"|Duljina<br>[km] !!rowspan="2"|<small>Broj<br>etapa</small> !!rowspan="2"|<small>Broj<br>biciklista</small> !rowspan="2" style="background: #FFFFFF" class="unsortable"| !colspan="3" |Ukupni poredak [[File:Jersey red.svg|22px|alt=Red / White checkered jersey]] !rowspan="2" style="background: #FFFFFF" class="unsortable"| !colspan="5" |Bodovni poredak [[File:MaillotCyan.PNG|22px|alt=Blue Jersey]] !rowspan="2" style="background: #FFFFFF" class="unsortable"| !colspan="5" |Brdski poredak (KoM) [[File:Jersey green 2.svg|22px|alt=Green Jersey]] !rowspan="2" style="background: #FFFFFF" class="unsortable"| !colspan="2"| Ekipni poredak !rowspan="2" style="background: #FFFFFF" class="unsortable"| !colspan="4" |Mladi vozač (<23g.) [[File:Jersey white.svg|22px|alt=White jersey]] |-align="center" style="white-space: nowrap;" !Pobjednik !!{{Tooltip|EP|broj Etapnih Pobjeda}} !!{{Tooltip|MP [min]|Margina Pobjede u minutama}} !<small>Broj etapa<br>za BP</small> !!Pobjednik !!{{Tooltip|EP|broj Etapnih Pobjeda}} !!{{Tooltip|MP|Margina Pobjede}} !!{{Tooltip|UP|Ukupna pozicija}} !<small>Broj etapa<br>za KoM</small> !!Pobjednik !!{{Tooltip|EP|broj Etapnih Pobjeda}} !!{{Tooltip|MP|Margina Pobjede}} !!{{Tooltip|UP|Ukupna pozicija}} !<small>Broj ekipa<br>({{Tooltip|PRO|PRO ekipe}}) ({{Tooltip|WT|World Tour ekipe}})</small> !!Pobjednik !Pobjednik !!{{Tooltip|EP|broj Etapnih Pobjeda}} !!{{Tooltip|MP [min]|Margina Pobjede u minutama}} !!{{Tooltip|UP|Ukupna pozicija}} |-align="center" style="white-space: nowrap;" |rowspan="3"|UCI<br>2.1 ||rowspan="10"|ET ||2015. ||838 ||[[Tour of Croatia#Popis etapa|5]] || |rowspan="10" style="background: #FFFFFF"| |align="left"|{{ZD|P|POLJ}} [[Maciej Paterski]] ||bgcolor="#bbf3bb"|2 ||{{sort|00101|+ 1' 01"}} |rowspan="10" style="background: #FFFFFF"| | ||align="left"|{{ZD|P|POLJ}} Maciej Paterski ||2 ||+ 34 ||1. |rowspan="10" style="background: #FFFFFF"| | ||align="left"|{{ZD|P|POLJ}} Maciej Paterski ||2 ||+ 17 ||1. |rowspan="10" style="background: #FFFFFF"| |19 (?) (3) ||align="left"|{{ZD|P|POLJ}} <small>CCC Sprandi Polkowice</small> |rowspan="10" style="background: #FFFFFF"| |align="left"|{{ZD|I|ITA}} Edward Ravasi ||0 ||+ 5' 26" ||4. |-align="center" style="white-space: nowrap;" |2016. ||1000,8 ||[[Tour of Croatia#Popis etapa|6]] || |align="left"|{{ZD|H|HRV}} [[Matija Kvasina]] ||0 ||{{sort|00024|+ 0' 24"}} | ||align="left"|{{ZD|I|ITA}} Giacomo Nizzolo ||2 ||+ 6 ||62. | ||align="left"|{{ZD|A|AUT}} Riccardo Zoidl || 1 ||+ 0 ||10. |21 (?) (0) ||align="left"|{{ZD|A|AZE}} <small>Synergy Baku Cycling Project</small> |align="left"|{{ZD|S|SLO}} Domen Novak ||0 ||+ 1' 51" ||6. |-align="center" style="white-space: nowrap;" |2017. ||1046 ||[[Tour of Croatia#Popis etapa|6]] || |align="left"|{{ZD|I|ITA}} [[Vincenzo Nibali]] ||0 ||{{sort|00008|+ 0' 08"}} | ||align="left"|{{ZD|I|ITA}} Nicola Ruffoni ||2 ||+ 1 ||122. | ||align="left"|{{ZD|Š|ŠPA}} Jaime Roson Garcia ||1 ||+ 20 ||2. |20 (?) (0) ||align="left"|{{ZD|P|POLJ}} <small>CCC Sprandi Polkowice</small> |align="left"|{{ZD|Č|ČEŠ}} Michal Schlegel ||0 ||+ 0' 04" ||7. |-align="center" style="white-space: nowrap;" |rowspan="7"|UCI<br>2.HC ||2018. ||1074,5 ||[[Tour of Croatia#Popis etapa|6]] || |align="left"|{{ZD|B|BJE}} [[Kanstantsín Siŭcoŭ]] ||bgcolor="#bbf3bb"|1 ||{{sort|00011|+ 0' 11"}} | ||align="left"|{{ZD|R|RUM}} Eduard Michael Grosu ||1 ||+ 20 ||107. | ||align="left"|{{ZD|N|NIZ}} Peter Koning ||0 ||+ 9 ||77. |19 (?) (3) ||align="left"|{{ZD|B|BHR}} <small>Bahrain Merida</small> |align="left"|{{ZD|K|KAZ}} Yevgeniy Gidich ||0 ||+ 3' 40" ||3. |-align="center" style="white-space: nowrap;" |2019. ||920,5 ||[[Tour of Croatia#Popis etapa|6]] || |align="left"|{{ZD|U|UK}} [[Adam Yates]] ||bgcolor="#bbf3bb"|1 ||{{sort|00011|+ 0' 22"}} | ||align="left"|{{ZD|A|AUS}} [[Alexander Edmondson]] ||0 ||+ 20 ||45. | ||align="left"|{{ZD|U|UK}} [[Adam Yates]] ||1 ||+ 2 ||1. |18 (?) (1) ||align="left"|{{ZD|K|KAZ}} <small>Astana Pro Team</small> |align="left"|{{ZD|K|KAZ}} [[Vadim Pronskiy]] ||0 ||+ 1' 38" ||12. |-align="center" |2020. || || || |align="left"|{{ZD||}} || || | ||align="left"|{{ZD||}} || ||+ ||. | ||align="left"|{{ZD||}} || ||+ ||. | () () ||align="left"|{{ZD||}} <small></small> |align="left"|{{ZD||}} || ||+ ||. <!-- |-align="center" |202. || || || |align="left"|{{ZD||}} || || | ||align="left"|{{ZD||}} || ||+ ||. | ||align="left"|{{ZD||}} || ||+ ||. | () () ||align="left"|{{ZD||}} <small></small> |align="left"|{{ZD||}} || ||+ ||. --> |} ==Popis etapa== {| class="wikitable" !colspan=1| Biciklist !colspan=1| Etapne Pobjede |- | {{ZD|I|ITA}} Sacha Modolo<br>{{ZD|I|ITA}} Giacomo Nizzolo<br>{{ZD|P|POLJ}} Maciej Paterski<br>{{ZD|I|ITA}} Nicola Ruffoni <br>{{ZD|R|RUM}} [[Eduard Michael Grosu]] | align="center"| 2 |- |} Najviše etapnih pobjeda u utrci, ali bez ukupne pobjede: '''2''' Giacomo Nizzolo ('16.), Nicola Ruffoni i Sacha Modolo ('17.). === 2015. === {| class="wikitable" |+Popis etapa<ref>{{cite web |url=http://www.procyclingstats.com/race/Tour_of_Croatia_2015 |title=Tour of Croatia 2015 |accessdate=2015-04-11 |publisher=Pro cycling stats}}</ref> |- !Etapa !Datum !Start-cilj etape !Duljina !Tip etape !Pobjednik |- !style="text-align:center"|1. |align=right|22. travnja | [[Makarska]]&nbsp;– [[Split]] | style="text-align:center;"| 160 km | style="text-align:center;"|[[File:Hillystage.svg|22px|alt=|link=]] | {{ZD|S|SLO}} [[Grega Bole]] |- !style="text-align:center"|2. |align=right|23. travnja | [[Šibenik]]&nbsp;– [[Zadar]] | style="text-align:center;"| 180 km | style="text-align:center;"|[[File:Plainstage.svg|22px|alt=|link=]] | {{ZD|S|SLO}} [[Marko Kump]] |- !style="text-align:center"|3. |align=right|24. travnja | [[Nacionalni park Plitvička jezera|NP Plitvice]]&nbsp;– [[Učka]] | style="text-align:center;"| 228 km | style="text-align:center;"|[[File:Mountainstage.svg|22px]] | {{ZD|P|POLJ}} [[Maciej Paterski]] |- !style="text-align:center"|4. |align=right|25. travnja | [[Pula]]&nbsp;– [[Umag]] | style="text-align:center;"| 152 km | style="text-align:center;"|[[File:Hillystage.svg|22px|alt=|link=]] | {{ZD|B|BEL}} [[Dimitri Claeys]] |- !style="text-align:center"|5. |align=right|26. travnja | [[Varaždin]]&nbsp;– [[Zagreb]] | style="text-align:center;"| 118 km | style="text-align:center;"|[[File:Plainstage.svg|22px|alt=|link=]] | {{ZD|P|POLJ}} [[Maciej Paterski]] |} === 2016. === {| class="wikitable" |+Popis etapa<ref>{{cite web |url=http://www.tourofcroatia.com/rezultati |title=Tour of Croatia 2016, rezultati |accessdate=2016-04-24 |publisher=www.tourofcroatia.com}}</ref> |- !Etapa !Datum !Start-cilj etape !Duljina !Tip etape !Pobjednik |- !style="text-align:center"|1. |align=right|19. travnja | [[Osijek]]&nbsp;– [[Varaždin]] | style="text-align:center;"| 231,1 km | style="text-align:center;"|[[File:Plainstage.svg|22px|alt=|link=]] | {{ZD|I|ITA}} [[Giacomo Nizzolo]] |- !style="text-align:center"|2. |align=right|20. travnja | [[Nacionalni park Plitvička jezera|NP Plitvice]]&nbsp;– [[Split]] | style="text-align:center;"| 240 km | style="text-align:center;"|[[File:Hillystage.svg|22px|alt=|link=]] | {{ZD|U|UK}} [[Mark Cavendish]] |- !style="text-align:center"|3. |align=right|21. travnja | [[Makarska]]&nbsp;– [[Šibenik]] | style="text-align:center;"| 189,8 km | style="text-align:center;"|[[File:Hillystage.svg|22px|alt=|link=]] | {{ZD|I|ITA}} [[Giacomo Nizzolo]] |- !style="text-align:center"|4. |align=right|22. travnja | [[Crikvenica]]&nbsp;– [[Učka]] | style="text-align:center;"| 122,1 km | style="text-align:center;"|[[File:Mountainstage.svg|22px]] | {{ZD|A|AUT}} [[Riccardo Zoidl]] |- !style="text-align:center"|5. |align=right|23. travnja | [[Poreč]]&nbsp;– [[Umag]] | style="text-align:center;"| 40,3 km | style="text-align:center;"|[[File:Time Trial.svg|20px|alt=|link=]] | {{ZD|R|RUS}} Tinkoff (TTT) |- !style="text-align:center"|6. |align=right|24. travnja | [[Sveti Martin na Muri]]&nbsp;– [[Zagreb]] | style="text-align:center;"| 177,5 km | style="text-align:center;"|[[File:Hillystage.svg|22px|alt=|link=]] | {{ZD|N|NOR}} [[Sondre Holst Enger]] |- |} === 2017. === {| class="wikitable" |+Popis etapa<ref>{{cite web |url=http://www.tourofcroatia.com/rezultati |title=Tour of Croatia 2017, rezultati |accessdate=2017-04-23 |publisher=www.tourofcroatia.com}}</ref> |- !Etapa !Datum !Start-cilj etape !Duljina !Tip etape !Pobjednik |- !style="text-align:center"|1. |align=right|18. travnja | [[Osijek]]&nbsp;– [[Koprivnica]] | style="text-align:center;"| 227 km | style="text-align:center;"|[[File:Plainstage.svg|22px|alt=|link=]] | {{ZD|I|ITA}} [[Sacha Modolo]] |- !style="text-align:center"|2. |align=right|19. travnja | [[Trogir]]&nbsp;– [[Sveti Jure (Biokovo)]] | style="text-align:center;"| 123 km | style="text-align:center;"|[[File:Mountainstage.svg|22px]] | {{ZD|H|HRV}} [[Kristijan Đurasek]] |- !style="text-align:center"|3. |align=right|20. travnja | [[Imotski]]&nbsp;– [[Zadar]] | style="text-align:center;"| 237 km | style="text-align:center;"|[[File:Hillystage.svg|22px|alt=|link=]] | {{ZD|I|ITA}} [[Nicola Ruffoni]] |- !style="text-align:center"|4. |align=right|21. travnja | [[Crikvenica]]&nbsp;– [[Umag]] | style="text-align:center;"| 171 km | style="text-align:center;"|[[File:Hillystage.svg|22px|alt=|link=]] | {{ZD|I|ITA}} [[Nicola Ruffoni]] |- !style="text-align:center"|5. |align=right|22. travnja | [[Poreč]]&nbsp;– [[Učka]](Poklon) | style="text-align:center;"| 141 km | style="text-align:center;"|[[File:Mountainstage.svg|22px]] | {{ZD|Š|ŠPA}} [[Jaime Garcia Roson]] |- !style="text-align:center"|6. |align=right|23. travnja | [[Samobor]]&nbsp;– [[Zagreb]] | style="text-align:center;"| 147 km | style="text-align:center;"|[[File:Plainstage.svg|22px|alt=|link=]] | {{ZD|I|ITA}} [[Sacha Modolo]] |- |} === 2018. === {| class="wikitable" |+Popis etapa<ref>{{cite web |url=http://www.tourofcroatia.com/rezultati |title=Tour of Croatia 2018, rezultati |accessdate=2018-04-17 |publisher=www.tourofcroatia.com}}</ref> |- !Etapa !Datum !Start-cilj etape !Duljina !Tip etape !Pobjednik |- !style="text-align:center"|1. |align=right|17. travnja | [[Osijek]]&nbsp;– [[Koprivnica]] | style="text-align:center;"| 227 km | style="text-align:center;"|[[File:Hillystage.svg|22px|alt=|link=]] | {{ZD|I|ITA}} [[Niccolo Bonifazio]] |- !style="text-align:center"|2. |align=right|18. travnja | [[Karlovac]]&nbsp;– [[Zadar]] | style="text-align:center;"| 234,5 km | style="text-align:center;"|[[File:Hillystage.svg|22px|alt=|link=]] | {{ZD|R|RUM}} [[Eduard Michael Grosu]] |- !style="text-align:center"|3. |align=right|19. travnja | [[Trogir]]&nbsp;– [[Makarska rivijera]]&nbsp;– [[ Biokovo]] ([[Sveti Jure]]) | style="text-align:center;"| 134 km | style="text-align:center;"|[[File:Mountainstage.svg|22px]] | {{ZD|B|BJE}} [[Kanstancin Suitsou]] |- !style="text-align:center"|4. |align=right|20. travnja | [[Starigrad]]([[NP Paklenica]])&nbsp;– [[Novi Vinodolski]]&nbsp;– [[Crikvenica]] | style="text-align:center;"| 171 km | style="text-align:center;"|[[File:Hillystage.svg|22px|alt=|link=]] | {{ZD|I|ITA}} [[Alessandro Tonelli]] |- !style="text-align:center"|5. |align=right|21. travnja | [[Rabac]]&nbsp;– [[Rijeka]]&nbsp;– [[Učka]] ([[Poklon]]) | style="text-align:center;"| 156,5 km | style="text-align:center;"|[[File:Mountainstage.svg|22px]] | {{ZD|I|ITA}} [[Manuele Boaro]] |- !style="text-align:center"|6. |align=right|22. travnja | [[Samobor]]&nbsp;– [[Zagreb]] | style="text-align:center;"| 151,5 km | style="text-align:center;"|[[File:Plainstage.svg|22px|alt=|link=]] | {{ZD|I|ITA}} [[Paolo Simion]] |- |} === 2019. === {| class="wikitable" |+Popis etapa<ref>{{cite web |url=https://www.uci.org/road/calendar/CompetitionDetail?competitionId=60190&year=2019 |title=UCI kalendar 2019 - Tour of Croatia |accessdate=2019-11-14 |publisher=UCI}}</ref> |- !Etapa !Datum !Start-cilj etape !Duljina !Tip etape !Pobjednik |- !style="text-align:center"|1. |align=right|1.listopad | [[Osijek]]&nbsp;– [[Lipik]] | style="text-align:center;"| 210 km | style="text-align:center;"|[[File:Hillystage.svg|22px|alt=|link=]] | {{ZD|S|SLO}} [[Marko Kump]] |- !style="text-align:center"|2. |align=right|2.listopad | [[Slunj]]&nbsp;– [[Zadar]] | style="text-align:center;"|186 km | style="text-align:center;"|[[File:Hillystage.svg|22px|alt=|link=]] | {{ZD|R|RUM}} [[Eduard Michael Grosu]] |- !style="text-align:center"|3. |align=right|3.listopad | [[Okrug]]&nbsp;– [[Makarska ]] | style="text-align:center;"| 63,5 km | style="text-align:center;"|[[File:Mountainstage.svg|22px]] | {{ZD|K|KAZ}} [[Yevgeniy Gidich]] |- !style="text-align:center"|4. |align=right|4.listopad | [[Starigrad]]&nbsp;– [[Crikvenica]] | style="text-align:center;"| 159 km | style="text-align:center;"|[[File:Hillystage.svg|22px|alt=|link=]] | {{ZD|S|SRB}} [[Dušan Rajović]] |- !style="text-align:center"|5. |align=right|5.listopad | [[Rabac]]&nbsp;– [[Platak]] | style="text-align:center;"| 142 km | style="text-align:center;"|[[File:Mountainstage.svg|22px]] | {{ZD|U|UK}} [[Adam Yates]] |- !style="text-align:center"|6. |align=right|6.listopad | [[Sveta Nedelja]]&nbsp;– [[Zagreb]] | style="text-align:center;"| 160 km | style="text-align:center;"|[[File:Plainstage.svg|22px|alt=|link=]] | {{ZD|I|ITA}} [[Alessandro Fedeli]] |- |} ==Povijest== ===Preteča utrke=== [[Biciklistička utrka Kroz Hrvatsku Vukovar – Dubrovnik]] ===Tour of Croatia=== ==== 2015. ==== [[Slika:Tour-of-Croatia-2015-01-roberta-f.jpg|minijatura|lijevo|200px|Tour of Croatia 2015.]] Sudjelovalo je dvadesetak profesionalnih momčadi, od čega osam momčadi s World Toura. Šestodnevni događaj prenosili su [[HRT]] i [[Eurosport]]. Natjecalo se oko 160 natjecatelja, s oko 140 ljudi u pratnji, 200 ljudi u organizaciji karavana, šest šlepera s opremom, motorkotači, helikopter i zrakoplov i drugo. Uz utrku se organiziralo niz kulturnih i zabavnih događanja. Turistička važnost projekta je u tome što se njime proširuje sezona i dokazano vrlo učinkovito promiče državu i krajeve kroz koje prolazi. Polovinu troškova činit će financiranje prijenosa uživo na Eurosportu.<ref>Marija Crnjak: [http://www.poslovni.hr/hrvatska/u-travnju-stize-biciklisticka-krema-s-tour-de-francea-285295 U travnju stiže biciklistička krema s Tour de Francea], Poslovni dnevnik, 7. travnja 2015., pristupljeno 12. travnja 2015.</ref> Po međunarodnoj klasifikaciji utrka je svrstana u UCI Europe Tour 2015. Planirano je 5 etapa u ukupnoj duljini od gotovo 900 km duž Jadranske obale i unutrašnjosti Hrvatske. U utrci je sudjelovati 20 svjetskih profesionalnih biciklističkih ekipa s 160 natjecatelja.<ref>{{cite web |url=http://www.mint.hr/default.aspx?id=22636 |title=Najavljeno prvo izdanje utrke Tour of Croatia |accessdate=2015-04-11 |publisher=Ministarstvo turizma Republike Hrvatske}}</ref> ; Timovi {{Div col|colwdth=14em}} *{{ZD|B|BEL}} Verandas Wilems Cycling Team *{{ZD|R|RUS}} Team Rusvelo *{{ZD|P|POLJ}} ActiveJet Team *{{ZD|S|SLO}} Adria Mobil *{{ZD|I|ITA}} Area Zero *{{ZD|P|POLJ}} CCC Sprandi Polkowice *{{ZD|I|IZR}} Cycling Academy Team *{{ZD|I|ITA}} GM Cycling Team *{{ZD|N|NIZ}} Join-S De Rijke *{{ZD|N|NJE}} LKT Team Brandenburg *{{ZD|F|FRA}} Meridiana Kamen Team *{{ZD|I|ITA}} MG.Kvis Vega *{{ZD|Š|ŠPA}} Team Ecuador *{{ZD|A|AUS}} Team Felbermayr Simplon Wels *{{ZD|N|NOR}} Team Frøy Bianchi *{{ZD|I|ITA}} Team Idea *{{ZD|S|SAD}} Team Novo Nordisk {{Div col end}} ==== 2016. ==== [[Datoteka:Tour-of-Croatia-22042016-Crikvenica-roberta-f.jpg|mini|300px|Start u Crikvenici utrke kroz Hrvatsku 2016.]] Drugo izdanje biciklističke utrke Tour of Croatia započelo je [[19. travnja]] u Osijeku gdje je startala prva etapa koja će nakon 235 kilometara završiti u Varaždinu. Utrka nakon šest etapa tijekom kojih će natjecatelji prijeći oko 1000 kilometara, završava [[24. travnja]] na [[Trg svetog Marka|Trgu svetog Marka]] u Zagrebu. Godine 2016. povećan je broj etapa s pet na šest, ali i momčadi, jer je u Hrvatsku došlo pet sastava s WorldTour licencijom, dok prošle godine nije nastupila niti jedna ekipa iz najvišeg ranga. Najtrofejniji hrvatski vozač koji se pojavio na startu bio je 37-godišnji veteran [[Radoslav Rogina]], koji nastupa za slovensku momčad Adria Mobil. Uz njega, od hrvatskih vozača nastupio je i [[Matija Kvasina]] i [[Josip Rumac]], koji ove sezone nastupaju za azerbajdžanski sastav Synergy Baku Cycling Project, [[Bruno Maltar]] kao član slovenske Radenske, dok su u sastavu Meridiane Kamen iz Pazina bili [[Emanuel Kišerlovski]], [[Mateo Franković]] i [[Paolo Rigo]]. Talijan Giacomo Nizzolo (Trek) pobjednik je prve etape drugog izdanja biciklističke utrke Tour of Croatia vožene od Osijeka do Varaždina u dužini od 235 kilometara [[19. travnja]]. On je u završnom sprintu u centru Varaždina bio brži od najvećeg favorita za uspjeh u ovoj etapi, Britanca Marka Cavendisha (Dimension Data), dok je treće mjesto zauzeo Belgijanac Timothy Dupont (Veranda's Willems). Britanac Mark Cavendish (Dimension Data) u drugoj je etapi ovogodišnje biciklističke utrke Tour of Croatia vožene od Plitvica do Splita u dužini od 240 kilometara [[20. travnja]] osvojio prvo mjesto ispred Talijana Giacoma Nizzola (Trek). Ciljem je treći prošao Australac Mark Renshaw. Giacomo Nizzolo (Trek) drugom je etapnom pobjedom potvrdio kako je sprinter u najboljoj formi na ovogodišnjoj biciklističkoj utrci Tour of Croatia, a nakon slavlja u utorak u Varaždinu, Talijan je prvi prošao ciljem i u trećoj etapi voženoj [[21. travnja]] od Makarske do Šibenika u dužini od 190 kilometara. Drugo mjesto zauzeo je Belgijac Timothy Dupont (Veranda's Willmes) koji je bio treći u prvoj etapi, a treći je ciljem prošao Taijan Matteo Pelucchi (IAM Cycling). Hrvatski biciklist [[Matija Kvasina]] (Synergy Baku Cycling Project) drugi je stigao na cilj četvrte, 'kraljevske' etape utrke Tour of Croatia vožene [[22. travnja]], koja je cilj imala na [[Učka|Učki]], a tim je rezultatom preuzeo vodstvo u ukupnom redoslijedu dvije etape prije završetka. Pobjednik etape koja je start imala u [[Crikvenica|Crikvenici]] bio je Austrijanac Riccardo Zoidl (Trek) koji se za nešto više od tri sata popeo na Učku, s 28 sekundi prednosti pred Kvasinom i Španjolcem Victorom de la Parteom (CCC). Peti je na cilj stigao drugi hrvatski biciklist Radoslav Rogina, član slovenske momčadi Adria Mobil.<ref>[http://www.hina.hr/#vijest/9196152 Tour of Croatia: Matija Kvasina u majici vodećeg], Hina, pristupljeno 24. travnja 2016.</ref> Uoči posljednje etape hrvatski biciklist Matija Kvasina (Synergy Baku) nadomak je ukupne pobjede na drugom izdanju utrke Tour of Croatia nakon što je u petoj etapi voženoj [[23. travnja]] obranio poziciju vodećeg. Kvasina ima 32 sekunde prednosti u odnosu na prve pratitelje, Danca Jespera Hansena (Tinkoff) i Španjolca Victora De la Partea (CCC). Matija Kvasina uoči pete etape, 40,3 kilometara dugačkog momčadskog kronometra voženog od Poreča do Umaga, bio je vodeći u ukupnom redoslijedu nakon odlične vožnje u četvrtoj etapi koja je završila na vrhu uspona na Učku.<ref>[http://www.hina.hr/#vijest/9196861 Tour of Croatia: Kvasina zadržao vodstvo], Hina, pristupljeno 24. travnja 2016.</ref> Hrvatski biciklist Matija Kvasina (Synergy Baku) pobjednik je drugog izdanja utrke kroz Hrvatsku nakon što je u zadnjoj, šestoj etapi, s ciljem u Zagrebu obranio poziciju vodećeg koju je preuzeo nakon uspona na Učku. Kvasina je u 178 kilometara dugačkoj zadnjoj etapi od Svetog Martina na Muri do Zagreba s ciljem na Trgu svetog Marka, koja je pripala Norvežaninu Sondreu Holstu Engeru (IAM Cycling), sačuvao prednost od 24 sekunde ispred drugog Danca Jespera Hansena (Tinkoff), dok je trećeplasirani Španjolac Victor De la Parte (CCC) zaostao 32 sekunde.<ref>http://www.hina.hr/#vijest/9197562 Hina, pristupljeno 28. travnja 2016.</ref> Biciklisti su u prethodih šest dana prešli 1000 kilometara kroz Hrvatsku s etapnim ciljevima u [[Varaždin]]u, [[Split]]u, [[Šibenik]]u, na [[Učka|Učki]], [[Umag]]u i [[Zagreb]]u. ==== 2017. ==== [[Datoteka:Tour-of-Croatia-Crikvenica-21042017-roberta-f.jpg|300px|mini|Start u Crikvenici utrke kroz Hrvatsku 2017.]] ==== 2018. ==== ====Raskol između organizatora==== ===CRO Race=== ====2019. ==== ==Vidi== * [[Biciklistička utrka Kroz Hrvatsku Vukovar – Dubrovnik]] == Unutarnje poveznice == * [[Hrvatski biciklistički savez]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.slobodnadalmacija.hr/Ostalo/tabid/87/articleType/ArticleView/articleId/270750/Default.aspx Vladimir Miholjević: Tour of Croatia gledat će 100 milijuna ljudi] Razgovarao Pero Smolćić, Slobodna Dalmacija, 12. siječnja 2015. *[http://www.velowire.com/UCIcyclingcalendar/race/2304/tour-of-croatia.html Tour of Croatia. UCI-jev biciklistički kalendar 2015.], velovire.com [[Kategorija:Međunarodna biciklistička natjecanja u Hrvatskoj]] 2g5wltn5x781gimcyux9ecyuk3k8sdy 0 549058 6447096 6347326 2022-08-20T18:17:36Z MarkoK1984 247459 wikitext text/x-wiki {{Infookvir atletičar | ime = Sara Kolak | slika = Sara Kolak.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Kolak u Riu 2016. | puno_ime = Sara Kolak | nadimak = | datum_rođenja = [[22. lipnja]] [[1995.]] | mjesto_rođenja = [[Ludbreg]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina =1.70 | težina = | državljanstvo = {{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska]] | karijera = [[2013.]] – [[2015.]] (juniorska) <br /> [[2017.]] - | discipline = [[bacanje koplja]] | rekordi = 68,43 m ([[Lausanne]], [[2017.]]) | medalje = {{Medalje vrh}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[OI 2016.| Rio de Janeiro 2016.]] | [[Atletika na OI 2016. - žensko bacanje koplja|bacanje koplja]]}} {{Medalje EP}} {{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u atletici 2016.| '''EP''' Amsterdam 2016.]] | bacanje koplja}} {{Odličja | Svjetska juniorska prvenstva}} {{Medalje bronca| Eugene 2014.| bacanje koplja}} {{Odličja| Europska juniorska prvenstva}} {{Medalje bronca| Rieti 2013.| bacanje koplja}} {{Medalje dno}} |Trener=Andrej Hajnšek}} [[Datoteka:Sara Kolak s viteškim kopljem.jpg|mini|desno|220px|Sara Kolak s viteškim kopljem dobivenim na Renesansnom festivalu u Koprivnici]] '''Sara Kolak''' ([[Ludbreg]], [[22. lipnja]] [[1995.]]) [[Hrvatska|hrvatska]] je [[atletičarka]] koja se natječe u [[bacanje koplja|bacanju koplja]]. Njezin osobni rekord je ujedno i hrvatski rekord, a iznosi 68,43 m. Na [[XXXI. Olimpijske igre - Rio de Janeiro 2016.|Olimpijskim igrama]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] je osvojila zlatnu medalju.<ref>[http://sportske.jutarnji.hr/oi2016/senzacija-svih-senzacija-na-olimpijskim-igrama-21-godisnja-sara-kolak-iz-ludbrega-ima-zlato/4625861/ www.sportske.jutarnji.hr], [[Sportske novosti]], ''Senzacija svih senzacija na Olimpijskim igrama: 21-godišnja Sara Kolak izLudbrega ima zlato!'', objavljeno 18. kolovoza 2016., pristupljeno 5. rujna 2016.</ref> Osvajačica je brončane medalje sa Svjetskog juniorskog prvenstva [[2014.]] godine<ref>Ivan Vaupotić, [http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Sport/Sara-Kolak-Ovo-mi-je-druga-bronca-sada-pikiram-na-zlato Sara Kolak: Ovo mi je druga bronca, sada pikiram na zlato!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160813043549/http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Sport/Sara-Kolak-Ovo-mi-je-druga-bronca-sada-pikiram-na-zlato |date=13. kolovoza 2016. }}, [[Novi list]], 30. srpnja 2014.</ref> i također osvajačica europske juniorske bronce [[2013.]] godine.<ref>[http://www.tportal.hr/sport/ostalisportovi/344260/Sara-Kolak-Hrvatskoj-osvojila-svjetsku-atletsku-broncu.html Sara Kolak Hrvatskoj osvojila svjetsku atletsku broncu]</ref> Prva hrvatska atletičarka koja je kopljem (bilo kojim modelom)<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.has.hr/index.php/drzavni-rekordi/na-otvorenom/zene |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20180317202342/http://www.has.hr/index.php/drzavni-rekordi/na-otvorenom/zene |archive-date=17. ožujka 2018. |access-date=19. ožujka 2018.}}</ref> prebacila 60 m (2016. godine).<ref>https://www.iaaf.org/athletes/croatia/sara-kolak-256101</ref><ref name="#1">http://www.has.hr/index.php/tablice/tablice-svih-vremena/tablice-svih-vremena-zene/43-tablice-svih-vremena/enske/76-koplje</ref> == Športska karijera == === Početci i juniorski uspjesi === Sara Kolak rođena je u [[Ludbreg]]u [[22. lipnja]] [[1995.]] Svoje prve atletske korake napravila je u [[osnovna škola|osnovnoj školi]], gdje ju je njezinu darovitost prepoznao profesor tjelesnog odgoja.<ref name="dragons"/> Tako je na nastavi tjelesnog počela bacati lopticu, varijaciju bacanja kugle, te je u toj kategoriji ubrzo počela odlaziti na natjecanja. Budući da je još kao sedmašica najbalje bacala lopticu u Erste plavoj ligi,<ref name="dragons"> [http://www.vecernji.hr/oi2016rio/opusta-se-uz-imagine-dragons-1108424 www.vecernji.hr], Katarina Kušec, ''Sarin svijet: Htjela sam biti kao mama, a opuštam se u vožnji i uz Imagine Dragons'', objavljeno 24. kolovoza 2016., pristupljeno 10. rujna 2016. </ref> počela je trenirati [[bacanje koplja]] u Atletskom klubu »Sloboda« iz [[Varaždin]]a.<ref name="majka"> Dražen Brajdić, ''Majka: Sara ne ide u Sloveniju, nije zakinuta!'', tiskovno izdanje [[Večernji list|Večernjeg lista]], objavljeno 20. kolovoza 2016. (br. 18.886), pristupljeno 5. rujna 2016. </ref> Nakon vrlo dobrih rezultata na kadetskim prvenstvima, odlazi u riječki klub »Kvarner« te se upisala u Prvu riječku gimnaziju. Usporedno s pohađanjem [[gimnazija|gimnazije]], nastavila je trenirati koplje u [[Rijeka|Rijeci]]. Prvu je godinu živjela u đačkom domu, nakon čega se cijela [[obitelj]] preselila u Rijeku.<ref name="majka"/> Početkom [[2013.]] godine prešla je u juniore. čime je omogućila i nastup na europskim i svjetskim juniorskim prvenstvima. Na [[Europsko juniorsko prvenstvo u atletici 2013.|Europskom juniorskom prvenstvu 2013.]] u talijanskom [[Rieti]]ju osvojila je brončano odličje bacivši koplje 57,79 metara, postavivši svoj osobni rekord i popravivši državni juniorski i seniorski rekord za 99 centimetara.<ref>[http://www.sportcom.hr/lokalni-sport/ostalo/sara-kolak-osvojila-broncu-i-srusila-seniorski-hrvatski-rekord-u-bacanju-koplja-na-juniorskom-ep-u.html www.sportcom.hr], Patrik Mršnik, '' Sara Kolak osvojila broncu i srušila seniorski hrvatski rekord u bacanju koplja na juniorskom EP-u!'', objavljeno 28. srpnja 2013., pristupljeno 5. rujna 2016. </ref> Nakon svog prvog juniorskog odličja, imala je ozljedu [[leđa]] i [[rame]]na, zbog čega je propustila nekoliko manjih juniorskih susreta. Sljedeće godine se oporavila i osvojila brončano odličje na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2014.|Svjetskom juniorskom prvenstvu]] u [[srpanj|srpnju]] [[2014.]] održanom u [[Eugene, Oregon|Eugeneu]], u američkoj saveznoj državi [[Oregon]]u.<ref> [http://media.aws.iaaf.org/competitioninfo/9d924222-c9bf-4c52-a6da-7466e99f3bac.pdf www.iaaf.org], IAAF, ''Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2014.: Vodič kroz rasporede, natjecatelje i natjecanja'', objavljeno 27. lipnja 2014., pristupljeno 5.rujna 2016. {{eng oznaka}} </ref> U završnici natjecanja bacila je koplje 55,74 metra, za 60 centimetara bolje od četvrtoplasirane [[Poljaci|Poljakinje]] Marceline Witek.<ref> [http://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/4954/Overall-ResultsSet.pdf www.iaaf,org], IAAF, ''Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2014. - Eugene, Oregon, SAD: službeni rezultati'', objavljeno 24. srpnja 2016., pristupljeno 5. rujna 2016. {{eng oznaka}} </ref><ref> [http://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/4954/20140724-ResultsSet.pdf www.iaaf.org], IAAF, ''Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2014. - Eugene, Oregon, SAD: rezultati završnica (3. dan)'', objavljeno 24. srpnja 2016., pristupljeno 5. rujna 2016. {{eng oznaka}} </ref> Nakon svoje druge osvojene bronce počela je ponovno osjećati bolove te je u [[listopad]]u [[2014.]] operirala napuknuto desno rame u [[Krapinske Toplice|Krapinskim Toplicama]]. Nakon teške i dugotrajne operacije, izgubila je na težini i počela s oporavkom. Zbog oporavka se nije natjecala cijelu [[2015.]] godinu.<ref name="majka"/> === Seniorska karijera === ==== 2016.: Europska bronca i olimpijsko zlato ==== Početkom [[2016.]] službeno je prešla u seniorsku konkurenciju te je, nakon jednogodišnjeg oporavka, ponovno počela trenirati. Svoj je rekord popravila za 2,45 metara [[29. veljače]] [[2016.]] na otvorenom prvenstvu [[Slovenija|Slovenije]]. Kao članica AK »Kvarner« bacila je novi hrvatski rekord u koplju u iznosu od 60,24 metara, čime je ispunila normu (57,50 m) za europsko prvenstvo u [[Amsterdam]]u. Ovim je postala prva Hrvatica koja je bacila koplje preko 60 metara. Veličina uspjeha je i u tome što je rekordni hitac postigla u prvom nastupu nakon ozljede i 15 mjeseci izbivanja iz športa.<ref>Goran Jakus: [http://varazdinski.rtl.hr/sport/sara-kolak-na-prvenstvu-slovenije-bacila-novi-hrvatski-rekord-u-koplju Sara Kolak na Prvenstvu Slovenije bacila novi hrvatski rekord u koplju], varazdinski.hr, 29. veljače 2016, pristupljeno 14. srpnja 2016.</ref> Na otvorenom bacačkom prvenstvu u [[Split]]u [[6. ožujka]] [[2016.]] poboljšala je opet svoj hrvatski rekord za preko 2 metra, na 62,75 metara, ostvarila olimpijsku normu te je postala 11. hrvatska atletičarka koja se plasirala na [[XXXI. Olimpijske igre - Rio de Janeiro 2016.|Olimpijske igre u Rio de Janeiru]].<ref>[http://sport.hrt.hr/325199/sara-kolak-bacila-olimpijsku-normu-perkovicki-najbolji-svjetski-rezultat Perković bacila najbolji svjetski rezultat sezone, Kolak u Riju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916234418/http://sport.hrt.hr/325199/sara-kolak-bacila-olimpijsku-normu-perkovicki-najbolji-svjetski-rezultat |date=16. rujna 2016. }}, HRT, 6. ožujka 2016, pristupljeno 14. srpnja 2016.</ref> Sredinom ožujka nastupila je na Europskom zimskom bacačkom kupu u rumunjskom [[Arad (Arad, Rumunjska)|Arad]]u, gdje je osvojila srebro s hicem od 58,11 metara.<ref> [http://varazdinski.rtl.hr/sport/kolak-srebrna-u-aradu-rame-vise-ne-boli-nema-vise-straha www.varazdinski.rtl.hr], Goran Jakus, ''Kolak srebrna u Aradu: 'Rame više ne boli, nema više straha''', objavljeno 15. ožujka 2016., pristupljeno 5. rujna 2016. </ref> Nakon što je ostvarila normu za [[OI 2016.|Olimpijske igre]], s trenerom Andrejom Hajnšekom počela se pripremati za [[Europsko prvenstvo u atletici 2016.|Europsko prvenstvo 2016.]] u [[Amsterdam]]u. Tamo je početkom [[srpanj|srpnja]] nastupila u prednatjecanju i plasirala se među 12 najboljih europskih kopljašica. U trećoj seriji završnice bacila je koplje 63,50 metara ponovno postavljajući hrvatski rekord i osvojivši brončano odličje, svoje prvo odličje u seniorskoj konkurenciji. Tada je bacila dalje od svjetske prvakinje [[Katharina Molitor|Katharine Molitor]] i dvostruke olimpijske pobjednice i svjetske rekorderke [[Česi|Čehinje]] [[Barbora Špotáková|Barbore Špotakove]].<ref> [http://www.vecernji.hr/atletika/sjajna-sara-kolak-osvojila-broncu-i-postavila-hrvatski-rekord-1098190 www.vecernji.hr], Hina, ''Sjajna Sara Kolak osvojila broncu i postavila hrvatski rekord!'', objavljeno 9. srpnja 2016., pristupljeno 5. rujna 2016. </ref> Iako je na [[OI 2016.|Olimpijske igre]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] došla kao debitantica, opravdala je sve svoje prijašnje uspjehe. Prednatjecanje otvorila je s dva slaba hitca od 55,68 i 55,86 metara te je držala 15. mjesto.<ref>[http://www.index.hr/tema/oi-2016/nestvaran-dan-u-riju-sara-kolak-rekordom-do-finala-koplja-913339 www.index.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160912175841/http://www.index.hr/tema/oi-2016/nestvaran-dan-u-riju-sara-kolak-rekordom-do-finala-koplja-913339 |date=12. rujna 2016. }}, Hina, ''Nestvaran dan u Riju: Sara Kolak rekordom do finala koplja'', objaljeno 17. kolovoza 2016., pristupljeno 10. rujna 2016.</ref> U trećoj seriji bacila je koplje 64,30 metara, ponovno popravivši hrvatski rekord za 80 centimetara,<ref> [http://www.vecernji.hr/treci-rezultat-kvalifikacija-odlicna-sara-kolak-srusila-osobni-rekord-i-usla-u-finale-1106801 www.vecernji.hr], Hina, ''Treći rezultat kvalifikacija: Odlična Sara Kolak srušila osobni rekord i ušla u finale!'', objavljeno 17. kolovoza 2016., pristupljeno 10. rujna 2016. </ref> i 3. mjestom osigurala nastup u olimpijskoj završnici.<ref> [http://sportske.jutarnji.hr/oi2016/cudo-iz-ludbrega-senzacionalan-hitac-vrijedan-finala-sara-kolak-srusila-i-hrvatski-rekord/4620155/ www.sportske.jutarnji.hr], Hina/Sportske Novosti, ''ČUDO IZ LUDBREGA Senzacionalan hitac vrijedan finala: Sara Kolak srušila i hrvatski rekord!'', objavljeno 17. kolovoza 2016., pristupljeno 10. rujna 2016. </ref> U samoj završnici Olimpijskih igara, u četvrtoj seriji, bacila je koplje 66,18 metara i osvojila 5. zlatno odličje za [[Hrvatska na Olimpijskim igrama 2016.|Hrvatsku na OI 2016.]] u Riju.<ref> [http://www.bbc.com/sport/olympics/36690942 www.bbc.com], BBC Sport, ''Rio Olympics 2016: Croatia's Sara Kolak wins gold in women's javelin!'', objavljeno 19. kolovoza 2016., pristupljeno 10. rujna 2016. {{eng oznaka}} </ref><ref> [http://www.sbnation.com/2016/8/18/12546464/olympics-2016-results-javelin-throw-womens-gold-medal-sara-kolak-croatia www.sbnation.com], Jeanna Thomas, ''Olympics 2016: Sara Kolak of Croatia wins gold medal in women's javelin throw!'', objavljeno 18. kolovoza 2016., pristupljeno 10. rujna 2016. {{eng oznaka}} </ref> To je tada bio 23. rezultat na ljestvici svih vremena.<ref name="#2">{{cite web |title=All-time women's best Javelin throw |url=http://www.alltime-athletics.com/wjaveok.htm |publisher=alltime-athletics.com |accessdate=9. siječnja 2017.}}</ref> Tadašnji predsjednik IAAF-a, [[Sebastian Coe]], proglasio je Saru Kolak najvećim iznenađenjem cijelog [[Atletika na OI 2016.|atletskog programa Olimpijskih igara u Riju]].<ref> [http://www.vecernji.hr/oi2016rio/sebastian-coe-smatra-da-je-sara-kolak-najveca-atletska-senzacija-1107718 www.vecernji.hr], Dražen Brajdić, ''Šef IAAF-a Coe: Sara Kolak najveća je atletska senzacija!'', objavljeno 21. kolovoza 2016., pristupljeno 10. rujna 2016. </ref> Svojim osobnim i aktualnim državnim rekordom popravila je prijašnji državni rekord Ivane Vuković za nešto manje od 12 m.<ref name="#1"/><ref>http://www.glas-slavonije.hr/310024/6/Trener-zlatne-Sare-Kolak-Srusit-ce-svjetski-rekord</ref> Na [[Europski zimski bacački kup|Europskom zimskom bacačkom kupu]] 2017. pobijedila je u U23 konkurenciji s hitcem duljim od pobjednice u seniorskoj konkurenciji. Na mitingu Dijamantne lige u Lauseanni pobijedila je s najboljim rezultatom na svijetu u 2017. godini od 68,43&nbsp;m, kojim je postavila novi hrvatski rekord.<ref> [https://narod.hr/sport/kolak-zadovoljna-svojim-prvim-hanzekom-pomoc-publike-mogu-do-boljeg-rezultata Kolak: Zadovoljna sam svojim prvim Hanžekom, uz pomoć publike mogu i do boljeg rezultata] narod.hr </ref> To je bio 7. rezultat na ljestvici svih vremena.<ref name="#2"/> == Osobni život == Zanimljivo da je [[Sandra Perković]], vidjevši da Sara nema svoje vlastito koplje, uoči Olimpijskih igara 2016. kupila Sari novo koplje s potpisom [[Andreas Thorkildsen|Andreasa Thorkildsena]], njezinog bacačkog uzora.<ref> [http://www.vecernji.hr/oi2016rio/prica-za-najezit-se-nije-imala-svoje-koplje-pa-joj-ga-je-kupila-sandra-perkovic-danas-je-svjetska-prica-1107475 www.vecernji.hr], Hrvoje Delač, ''Priča za naježit se: Nije imala svoje koplje pa joj ga je kupila Sandra Perković. Danas je svjetska priča!'', objavljeno ¸19. kolovoza 2016., pristupljeno 10. rujna 2016. </ref> Osim što joj je kupila koplje, Sandra joj je plela i »pobjedničke frizure«: uoči završnice [[Europsko prvenstvo u atletici 2016.|Europskog prvenstva 2016.]] u [[Amsterdam]]u, kada je bila brončana, te uoči prednatjecanja i završnice Olimpijskih igara.<ref> [http://www.vecernji.hr/oi2016rio/rio-2016-sara-kolak-zamolit-cu-sandru-da-mi-opet-napravi-frizuru-1107046 www.vecernji.hr], Damir Mrvec, ''Zamolit ću Sandru da mi opet napravi frizuru!'', objavljeno 17. kolovoza 2016., pristupljeno 10. rujna 2016. </ref> [[Ludbreg|Grad Ludbreg]] joj se za njezine uspjehe odužio spomen-pločom s iznosom duljine njezinog osobnog (i državnog) rekorda.<ref name="dragons"/> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.iaaf.org/athletes/croatia/sara-kolak-256101 Sara Kolak] na iaaf.org {{eng oznaka}} * [http://www.diamondleague.com/athletes/14380461.html Sara Kolak] na diamondleague.com {{eng oznaka}} * [http://www.all-athletics.com/athlete/349998 Sara Kolak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160827090557/http://www.all-athletics.com/athlete/349998 |date=27. kolovoza 2016. }} na all-athletics.com {{eng oznaka}} {{GLAVNIRASPORED:Kolak, Sara}} [[Kategorija:Hrvatski bacači koplja]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]] [[Kategorija:Životopisi, Ludbreg]] [[Kategorija:Šport u Ludbregu]] 987lzxodu8vj69pnvf7aiwhmja40r7x 0 551614 6447147 6444854 2022-08-20T21:08:44Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Mislav Oršić | slika = [[Datoteka:Mislav Oršić.jpg|250px]] | opis slike = Oršić u dresu [[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yataija]] [[2016.]] godine | država = {{ZD+X/H|HRV}} | puno ime = Mislav Oršić | nadimak = ''Orša'' | datum rođenja = [[Zagreb]], [[29. prosinca]] [[1992.]] | datum smrti = | visina = 179 cm<ref name=dinamo>[https://gnkdinamo.hr/HR/Players/Single?Permalink=mislav-orsic Profil], [[GNK Dinamo Zagreb]], pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref> | težina = 69 kg<ref name=dinamo/> | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 99 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|lijevo krilo]] | ugovor = | mlade godine = <br> {{0}}{{0}}{{0}}? – [[2008.]] <br />[[2008.]] – [[2009.]] | juniorski klubovi = [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] <br> [[NK Kustošija Zagreb|Kustošija Zagreb]]<br />[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] | godina = [[2009.]] – [[2013.]]<br />[[2013.]] – [[2014.]]<br />[[2014.]]<br />[[2014.]] <br /> [[2015.]]<br />[[2016.]]<br />[[2016.]]<br />[[2017.]] – [[2018.]]<br />[[2018.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]<br />[[Spezia Calcio|Spezia]]<br />[[HNK Rijeka|Rijeka]]<br /> → [[NK Celje|Celje]] (posudba)<br /> → [[Jeonnam Dragons]] (posudba)<br /> [[Jeonnam Dragons]]<br />[[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yatai]] <br />[[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundai]] <br /> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}90 {{0}}{{0}}(21)<br />{{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br />{{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br />{{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}{{0}}52 {{0}}{{0}}(14)<br />{{0}}123 {{0}}{{0}}(53) | godine u reprezentaciji = [[2010.]]<br />[[2010.]] – [[2011.]]<br />[[2011.]] – [[2013.]]<br />[[2013.]]<br />[[2019.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|HRV18}}<br />{{NogRep|HRV19}}<br />{{NogRep|HRV20}}<br />{{NogRep|HRV21}}<br />{{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br />{{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 20. kolovoza 2022. }} '''Mislav Oršić''' ([[Zagreb]], [[29. prosinca]] 1992.) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] i reprezentativac koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|lijevog krila]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevku]], [[NK Kustošija|Kustošiju]] i [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]. Za potonji klub ostvario je 2009. seniorski debi. Kao igrač tog kluba, Oršić je postigao najmlađi igrač koji je postigao [[hat-trick]] u [[1. HNL]]. U Interu je ostao do 2013. kada prelazi u redove [[Italija|talijanskog]] drugoligaša [[Spezia Calcio|Spezije]] za koju je igrao jednu sezonu. Potom postaje igrač [[HNK Rijeka|Rijeke]] za koju nikada nije igrao, već je bio posuđen [[NK Celje|Celju]] i [[Južna Koreja|južnokorejskom]] [[Jeonnam Dragons]]u koji ga i otkupljuje. Nakon godine i pol u Južnoj Koreji, Oršić je prešao u [[Narodna Republika Kina|kineski]] [[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yatai]]. Poslije pola godine u Narodnoj Republici Kini, Oršić se u veljači 2017. vratio u Južnu Koreju te je postao igrač kluba [[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundai]]. S tim je klubom osvojio [[Južnokorejski nogometni kup|kup]] ujedno i svoj prvi trofej. Krajem svibnja 2018. prešao je u [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. S [[#Pogodci za Dinamo Zagreb u europskim klupskim natjecanjima|25]]<ref name="Telesport" /> postignuta pogotka, Oršić je ne samo Dinamov rekorder po broju postignutih golova u [[Dodatak:GNK Dinamo Zagreb u međunarodnim natjecanjima|europskim klupskim natjecanjima]], već i rekorder među svim hrvatskim klubovima. U europskim utakmicama zabijao je brojnim velikanima kao što su [[Atalanta BC|Atalanta]], [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]], [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]], [[Villarreal CF|Villarreal]], [[West Ham United F.C.|West Ham United]] i [[Sevilla F.C.|Sevilla]]. Oršić je s hat-trickovima postignutima protiv Atalante i Tottenham Hotspura, jedini igrač u povijesti Dinama koji je postigao dva hat-tricka u europskim utakmicama. U jednom navratu uvršten je u najbolju momčad [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]]. == Klupska karijera == === Rana karijera === Svoju nogometnu karijeru Oršić je započeo u [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevci]]. Potom je igrao za [[NK Kustošija|Kustošiju]] sve do 2008. kada je prešao u [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] za iznos od 90.000 kuna.<ref name="90k">Damir Mrvec, [https://www.vecernji.hr/sport/iz-kustosije-u-inter-presao-je-za-90-000-kuna-a-sada-vrijedi-5-5-milijuna-eura-1346556 Iz Kustošije u Inter prešao je za 90.000 kuna, a sada vrijedi 5,5 milijuna eura], [[Večernji list]], objavljeno 20. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref>Silvijo Škrlec, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/mislav-orsic-naravno-da-imam-tremu-s-13-godina-zbog-modrica-sam-isao-na-sjever-a-sada-cu-igrati-uz-najboljeg-igraca-svijeta-foto-20190831 Mislav Oršić: Naravno da imam tremu. S 13 godina zbog Modrića sam išao na sjever, a sada ću igrati uz najboljeg igrača svijeta], Tportal, objavljeno 31. kolovoza 2019., pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref><ref name="TM">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/profil/spieler/119150 Profil], [[Transfermarkt]], pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref> === Inter Zaprešić === Za [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] debitirao je 12. rujna 2009. u utakmici [[1. HNL]] u kojoj je Inter izgubio od [[zagreb]]ačkog [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] s minimalnih 0:1.<ref name="90k" /><ref name="INT">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=918&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – NK Inter Zapresic], [[Transfermarkt]], pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> Svoja prva tri gola za kluba postigao je 13. svibnja 2010. kada je Inter u utakmici zadnjeg ligaškog kola pobijedio [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu Zagreb]] 4:2.<ref name="INT" /> Tim golovima osigurao je opstanak Intera u 1. HNL.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/orsic-valjda-su-me-svi-ti-skauti-primjetili-403930 Oršić: Valjda su me svi ti skauti primjetili!], [[Večernji list]], objavljeno 29. travnja 2012., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> Tada je imao samo 17 godina i 135 dana<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/jedini-zagrepcanin-u-momcadi-hajduk-mu-musterija-a-kek-ga-se-odrekao-1265588 Jedini Zagrepčanin u momčadi: Hajduk mu mušterija, a Kek ga se odrekao], [[Večernji list]], objavljeno 24. kolovoza 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> te je postao najmlađi strijelac prvenstvenog hat-tricka u 1. HNL.<ref name="Rud72" /> Dana 22. rujna 2012. postigao je gol i dvije asistencije na ligaškoj utakmici protiv [[NK Zadar|Zadra]] koji je poražen rezultatom 1:5.<ref name="INT" /> U veljači 2013. bio je meta [[Italija|talijanskog]] prvoligaša [[Torino FC|Torina]].<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/torino-zagrizao-za-interova-mislava-orsica-lazio-bi-brozovica-511750 Torino zagrizao za Interova Mislava Oršića, Lazio bi Brozovića], [[Večernji list]], objavljeno 17. veljače 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> Postigao je dva pogotka u utakmici 1. HNL odigrane 22. veljače 2013. protiv [[NK Slaven Belupo|Slavena Belupa]] koja je završila 2:2.<ref name="INT" /><ref>Borut Šips, [https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/maxtv-prva-liga-dva-remija-orsic-zaustavio-crni-niz-intera-20130223 MAXtv Prva liga: Dva remija, Oršić zaustavio crni niz Intera], Tportal, objavljeno 22. veljače 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> Idući put kada je postigao dva gola u nekoj ligaškoj utakmici bilo je 28. ožujka kada je Inter igrao 2:2 s Lokomotivom.<ref name="INT" /> U utakmici domaćeg prvenstva odigranoj 27. travnja protiv Zadra koji je poražen rezultatom 1:2, Oršić je prvi put bio [[Kapetan (šport)|klupski kapetan]] te je postigao gol i asistenciju.<ref name="INT" /> S 12 postignutih pogodaka u [[1. HNL 2012./13.|sezoni 2012./13. 1. HNL-a]], Oršić je bio najbolji strijelac kluba te je sa [[NK Zagreb|Zagrebovim]] [[Besart Abdurahimi|Besartom Abdurahimijem]] dijelio četvrtu poziciji na ljestvici najboljih strijelaca 1. HNL 2012./13.<ref>[https://web.archive.org/web/20130702140259/http://www.hrsport.net/statistika/245/strijelci/ LJESTVICA STRIJELACA], Sportnet.rtl.hr., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> U srpnju 2013. [[Engleska|engleski]] [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] ponudio je za Oršića Interu 850.000 funti, odnosno 975.000 eura.<ref>James Dickenson, [https://www.express.co.uk/sport/football/415591/Crystal-Palace-ponder-move-for-Croatia-U21-starlet-Mislav-Orsic Crystal Palace ponder move for Croatia U21 starlet Mislav Orsic], [[Daily Express]], objavljeno 18. srpnja 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref><ref>Luka Vuletić, [https://www.24sata.hr/sport/mislav-orsic-na-meti-crystal-palacea-nude-mu-975000-324335 Mislav Oršić na meti Crystal Palacea: Nude mu 975.000 €], [[24sata]], objavljeno 18. srpnja 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref><ref>D. K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/engleski-prvoligas-kupuje-igraca-hrvatske-druge-lige-20130718 Engleski prvoligaš kupuje igrača hrvatske druge lige], Tportal, objavljeno 18. srpnja 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> U kolovozu 2013. Oršić je trebao prijeći u [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]].<ref> Alen Orlić, [https://web.archive.org/web/20151117144738/http://sportske.jutarnji.hr/mario-pasalic-u-cataniji-za-1-5-milijuna-eura--mislav-orsic-stize-u-hajduk-/1123251/ Mario Pašalić u Cataniji za 1,5 milijuna eura, Mislav Oršić stiže u Hajduk?], [[Sportske novosti]], objavljeno 30. kolovoza 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> Za Inter je sveukupno u 90 ligaških susreta postigao 22 gola i 7 asistencija.<ref name="INT" /> === Spezia === U rujnu 2013. prešao je u talijansku [[Spezia Calcio|Speziju]] za nepoznati iznos.<ref name="TM" /><ref>[https://www.acspezia.com/it/news/mercato-ufficiale-mislav-orsic-allo-spezia-c-il-transfert.8152.html MERCATO: UFFICIALE MISLAV ORSIC ALLO SPEZIA, C'È IL TRANSFERT], [[Spezia Calcio]], objavljeno 21. rujna 2013., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Za Speziju je debitirao tek 3. prosinca u utakmici [[Coppa Italia|Coppa Italije]] u kojoj je Spezia dobila [[Delfino Pescara 1936|Delfino]] iz [[Pescara|Pescare]] 3:0.<ref name="SPE">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=3522&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Spezia Calcio], [[Transfermarkt]], pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> U [[Serie B|talijanskoj drugoj ligi]] debitirao je 29. prosinca kada je Spezia od [[Latina Calcio 1932|Latine]] izgubila rezultatom 1:4.<ref name="SPE" /> Oršić je prvi put bio član početne postave Spezije u svojoj predzadnjoj utakmici za klub odigrane 2. svibnja 2014. protiv [[Reggina 1914|Reggine]] koju je Spezia dobila 2:1.<ref name="SPE" /><ref>[https://www.acspezia.com/news/spezia-reggina-orsic-e-ferrari-le-novit-dal-primo-minuto.9615.html SPEZIA-REGGINA: ORSIC E FERRARI LE NOVITÀ DAL PRIMO MINUTO], [[Spezia Calcio]], objavljeno 2. svibnja 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Za Speziju je sveukupno odigrao devet utakmica u drugoj ligi te dvije u kupu, no nikada nije postigao niti jedan gol za klub, no postigao je dvije asistencije u ligi.<ref name="SPE" /> === Rijeka === Dana 25. lipnja 2014. Spezia je prodala Oršića [[HNK Rijeka|Rijeci]]<ref>[https://www.acspezia.com/it/news/mercato-mislav-orsic-si-trasferisce-allhnk-rijeka.9932.html MERCATO: MISLAV ORSIC SI TRASFERISCE ALL'HNK RIJEKA], [[Spezia Calcio]], objavljeno 29. prosinca 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> s kojom je idući dan potpisao ugovor na dvije godine s mogućnošću produljenja ugovora na još jednu godinu.<ref>[https://web.archive.org/web/20161030204510/https://nk-rijeka.hr/vijest/za-rijeku-potpisao-mislav-orsic/ Za Rijeku potpisao Mislav Oršić], [[HNK Rijeka]], objavljeno 26. lipnja 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Za Rijeku nikada nije nastupio, već je bio posuđen [[Slovenija|slovenskom]] [[NK Celje|Celju]] i [[Južna Koreja|južnokorejskom]] [[Jeonnam Dragons]]u. === Celje === Dana 31. kolovoza, na posljednji dan prijelaznog roka, Oršić je posuđen [[NK Celje|Celju]]<ref name="TM" /><ref>[https://web.archive.org/web/20161002095648/https://nk-rijeka.hr/vijest/potpisao-marko-vesovic/ Potpisao Marko Vešović], [[HNK Rijeka]], objavljeno 1. rujna 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> u kojem je ostao do kraja prve polovice sezone.<ref name="TM" /> Za Celje je debitirao 13. rujna u utakmici [[1. SNL]] protiv [[ND Gorica|Gorice]] koja je završila 1:1.<ref name="CELJ">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=710&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – NK Celje], [[Transfermarkt]], pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> U [[Slovenski nogometni kup|Slovenskom nogometnom kupu]] ostvario je svoj debi tri dana kasnije kada je [[NK Kranj|Zarica Kranj]] poražena 1:2.<ref name="CELJ" /> Svoj prvi gol i asistenciju za Celje postigao je 27. rujna u ligaškoj utakmici u kojoj je Celje pobijedilo [[NK Domžale|Domžale]] 2:0.<ref name="CELJ" /><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/hrvatski-nogometas-potezom-poput-ronaldinhova-odusevio-navijace-965195 Mislav Oršić potezom poput Ronaldinhova oduševio navijače], [[Večernji list]], objavljeno 4. listopada 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Za Celje je u 16 utakmica postigao dva gola i četiri asistencije.<ref name="CELJ" /> === Jeonnam Dragons === Dana 1. siječnja 2015. Rijeka je posudila Oršiću [[Južna Koreja|južnokorejskom]] [[Jeonnam Dragons]]u.<ref>Rok Plestenjak, [https://siol.net/sportal/nogomet/junaska-enajsterica-celja-izgubila-pomembnega-hrvata-175603 Junaška enajsterica Celja izgubila pomembnega Hrvata], Siol.net, objavljeno 1. siječnja 2015., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> U južnokorejskoj ligi, zvanoj [[K League 1|K League Classic]], Oršić je bio registriran kao „Orša” ([[Korejski jezik|korejski]]: 오르샤) jer su drugi igrači imali problema s izgovaranjem njegovog prezimena.<ref>[http://www.footballist.co.kr/news/articleView.html?idxno=14468 전남 오르시치 등록명 ‘오르샤’로 새 출발, 왜?], Footballist, objavljeno 27. veljače 2015., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> U ligi je debitirao 8. ožujka protiv [[Jeju United FC|Jeju Uniteda]] s kojim je Oršićev novi klub igrao 1:1.<ref name="JEO">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=6503&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Jeonnam Dragons], [[Transfermarkt]], pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Prvu asistenciju za Jeonnam Dragons postigao je 26. travnja u ligaškoj utakmici u kojoj je [[Jeonbuk Hyundai Motors]] poražen 2:1.<ref name="JEO" /> U svojoj debitantskoj utakmici u [[Korejski nogometni kup|Korejskom nogometnom kupu]] odigranoj 13. svibnja protiv [[Suwon Samsung Bluewings]]a, Oršić je postigao svoj prvi gol za klub.<ref name="JEO" /> Deset dana kasnije u ligaškom susretu protiv Jeju Uniteda od kojeg je Jeonnam Dragons izgubio 3:2, Oršić je postigao asistenciju i svoj prvi pogodak u korejskoj ligi.<ref name="JEO" /> U ligaškoj utakmici odigranoj 20. lipnja protiv [[FC Seoul|Seoula]], Oršić je postigao gol i asistenciju te je time sudjelovao u postizanju jedina dva gola na utakmici.<ref name="JEO" /> Dana 12. srpnja ponovno je postigao gol i asistenciju, ovaj put protiv [[Daejeon Hana Citizen|Daejeon Citizena]] koji je u ligaškom susretu poražen 2:3.<ref name="JEO" /> Četrnaest dana kasnije postigao je dva gola i jednu asistenciju u ligaškoj utakmici u kojoj je Jeonnam Dragons pobijedio Jeju United 3:1.<ref name="JEO" /> S Jeonnam Dragonsom ispao je u polufinalu Južnokorejskog nogometnog kupa 2015.<!---U Južnoj Koreji jedna sezona traje čitavu kalendarsku godinu.---><ref name="JEO" /> U sezoni 2015. Oršić je za Jeonnam Dragons postigao devet golova i osam asistencija u 33 ligaške utakmice, kao i jedan gol u četiri utakmice kupa.<ref name="JEO" /> U studenom 2015. Jeonnam Dragons aktivirao je klauzulu o otkupu Oršićevog ugovora za milijun američkih dolara.<ref>Hrvoje Tironi, [https://www.goal.com/hr/news/7037/prva-hnl/2015/11/15/17359762/mislav-or%C5%A1i%C4%87-donosi-rijeci-milijun-dolara Mislav Oršić donosi Rijeci milijun dolara], Goal.com, objavljeno 15. studenog 2015., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref><ref>[https://sports.news.naver.com/news?oid=109&aid=0003200720 오르샤, 전남으로 완전 이적...3년 계약], Sports.news.naver.com, objavljeno 13. studenog 2015., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> U utakmici drugog kola sezone 2016., Oršić je 20. ožujka postigao svoj prvi gol i asistenciju te sezone i to protiv Suwon Samsung Bluewingsa s kojim je Jeonnam Dragons igrao 2:2.<ref name="JEO" /> Postigao je dva gola u utakmici kupa odigranoj 11. svibnja protiv [[Gangwon FC|Gangwona]] koji je poražen 4:0.<ref name="JEO" /> Dana 15. lipnja postigao je gol i asistenciju protiv [[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundaija]] koji je poražen 3:1 u ligaškoj utakmici.<ref name="JEO" /> U sezoni 2016. Oršić je za Jeonnam Dragons postigao pet golova i tri asistencije u 17 ligaških utakmica te dva gola u jednoj utakmici kupa.<ref name="JEO" /> === Changchun Yatai === U srpnju 2016. prešao je u [[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yatai]]<ref>[https://sports.news.naver.com/news?oid=139&aid=0002058293 [단독] ‘킥 마스터’ 오르샤, 이장수의 창춘 이적], Sports.news.naver.com, objavljeno 26. rujna 2016., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> za 1,3 milijuna eura.<ref name="TM" /> Za Changchun Yatai debitirao je 3. srpnja kada je njegov novi klub izgubio 3:0 od [[Shanghai Shenhua F.C.|Shanghai Greenland Shenhue]] u utakmici [[Kineska Super Liga|Kineske Super Lige]].<ref name="CHA">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=4768&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Changchun Yatai], [[Transfermarkt]], pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Svoj prvi gol za klub postigao je 24. srpnja kada je [[Hebei F.C.|Hebei China Fortune]] pobijedio Changchun Yatai 2:1.<ref name="CHA" /><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/mislav-orsic-zabio-prvijenac-u-kineskoj-ligi-1101884 Mislav Oršić zabio prvijenac u kineskoj ligi], [[Večernji list]], objavljeno 26. srpnja 2016., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Svoj drugi, ujedno i posljednji gol za klub, postigao je 10. rujna u utakmici protiv [[Shandong Taishan F.C.|Shandong Luneng Taishana]] koja je završila 1:1.<ref name="CHA" /> Za Changchun Yatai upisao je dva pogotka u 14 nastupa.<ref name="CHA" /> === Ulsan Hyundai === U veljači 2017. prešao je u [[Južna Koreja|južnokorejski]] [[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundai]]<ref>[https://sports.news.naver.com/news?oid=108&aid=0002589156 [오피셜] 울산 현대, 크로아티아 FW 오르샤 영입], Sports.news.naver.com, objavljeno 9. veljače 2017., pristupljeno 30. prosinca 2021.</ref> i to za 935 tisuća eura.<ref name="TM" /> Za Ulsan Hyundai debitirao je 21. veljače u utakmici grupne faze [[AFC Liga prvaka|AFC Lige prvaka]] u kojoj je njegova nova momčad izgubila 2:0 od [[japan]]skog [[Kashima Antlers]]a.<ref name="ULS">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=3535&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Ulsan Hyundai], [[Transfermarkt]], pristupljeno 31. prosinca 2021.</ref> Tjedan dana kasnije postigao je svoja prva dva gola za klub u utakmici istog natjecanja u kojoj je Ulsan Hyundai pobijedio [[Australija|australski]] [[Brisbane Roar FC|Brisbane Roar]] 6:0.<ref name="ULS" /><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/hrvat-kojeg-su-platili-milijun-dolara-s-dva-pogotka-briljirao-u-azijskoj-ligi-prvaka-1152823 Hrvat kojeg su platili milijun dolara s dva pogotka briljirao u Azijskoj ligi prvaka], [[Večernji list]], objavljeno 28. veljače 2017., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> U [[K League 1|južnokorejskoj ligi]] debitirao je za Ulsan Hyundai 4. ožujka kada je [[Pohang Steelers]] poražen 2:1.<ref name="ULS" /> Svoj prvi gol u tom natjecanju u dresu Ulsan Hyundaija postigao je 2. travnja protiv [[Gangwon FC|Gangwona]] koji je poražen 2:1.<ref name="ULS" /> Sedamnaest dana kasnije ostvario je svoj [[Južnokorejski nogometni kup|kupski]] debi za klub i to protiv [[Chuncheon FC|Chuncheona]] koji je izgubio susret 3:1.<ref name="ULS" /> Svoj prvi klupski gol i asistenciju u kupu postigao je 9. kolovoza kada je Ulsan Hyundai pobijedio klub [[Gimcheon Sangmu FC|Sangju Sangmu]] 3:1.<ref name="ULS" /> Protiv istog je protivnika postigao dva gola 9. rujna kada je Ulsan Hyundai slavio s 4:2.<ref name="ULS" /> Dana 19. studenog postigao je gol i asistenciju u ligaškom susretu koji je Gangwon izgubio 1:2.<ref name="ULS" /> Dana 29. studenog asistirao je za drugi gol Ulsana Hyundaija u prvoj finalnoj utakmici južnokorejskog nogometnog kupa protiv [[Busan IPark]]a kojeg je Ulsan Hyundai dobio rezultatom 1:2.<ref name="ULS" /> Uzvratna utakmica odigrana 3. prosinca završila je bez golova te je time Ulsan Hyundai osvojio južnokorejski kup,<ref name="ULS" /> a Oršić svoj prvi trofej u karijeri. Svoja prva dva gola i prvu asistenciju u sezoni 2018. postigao je 13. veljače 2018. kada je Ulsan Hyundai u AFC Ligi prvaka igrao 3:3 s [[Melbourne Victory FC|Melbourne Victoryjem]].<ref name="ULS" /> Osam dana kasnije asistirao je za oba gola Ulsana Hyundai u utakmici istog natjecanju protiv japanskog kluba [[Kawasaki Frontale]] koja je završila 2:1.<ref name="ULS" /> Dana 4. travnja ponovno je postigao dva gola protiv Melbourne Victoryja. Taj je put Ulsan Hyundai slavio s visokih 6:2.<ref name="ULS" /> Četiri dana kasnije postigao je gol i asistenciju u ligaškoj utakmici protiv Gangwona koji je izgubio utakmicu 3:1.<ref name="ULS" /> === Dinamo Zagreb === ==== Sezona 2018./19. ==== [[Datoteka:Mislav-Orsic.png|desno|thumb|250 px|Mislav Oršić [[2021.]] godine]] Dana 25. svibnja 2018. Oršić je postao novi igrač [[zagreb]]ačkog Dinama i to za milijun eura.<ref>[https://gnkdinamo.hr/HR/Novosti/Clanak/orsic-potpisao-za-dinamo ORŠIĆ: ISPUNIO SE MOJ DJEČAČKI SAN], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 25. svibnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/pojacanje-sletjelo-u-maksimiru-dinamo-ga-platio-milijun-eura-1247922 Pojačanje sletjelo u Maksimiru: Dinamo ga platio milijun eura?!], [[Večernji list]], objavljeno 25. svibnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref><ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-ispunio-bjelicinu-zelju-mislav-orsic-novi-igrac-plavih-575250 Dinamo ispunio Bjeličinu želju: Mislav Oršić novi igrač 'plavih'], [[24sata]], objavljeno 25. svibnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref><ref>S.Š., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/trener-bjelica-odobrio-dovodenje-hit-igraca-iz-azije-foto-20180525 Trener Bjelica odobrio dovođenje hit-igrača iz Azije!], Tportal, objavljeno 25. svibnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> Odabrao je dres s brojem 99 jer je dres s brojem 9 nosio Dinamov igrač [[Mario Budimir]].<ref>Antonio Bevanda, [https://www.24sata.hr/sport/samo-ja-idem-od-zapresica-do-zagreba-preko-juzne-koreje-583666 'Samo ja idem od Zaprešića do Zagreba preko – Južne Koreje'], [[24sata]], objavljeno 24. srpnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> Za novi je klub debitirao i postigao svoj prvi gol 24. srpnja u utakmici drugog kvalifikacijskog kola [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|UEFA Lige prvaka 2018./19.]] u kojoj je [[izrael]]ski [[Hapoel Be'er Sheva F.C.|Hapoel Be'er Sheva]] poražen s visokih 5:0.<ref name="DIN">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=419&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – GNK Dinamo Zagreb], [[Transfermarkt]], pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref><ref>Drago Hudika, [https://www.vecernji.hr/sport/dinamo-novu-sezonu-otvara-protiv-izraelskog-prvaka-hapoela-1260275 Petarda u Maksimiru! Dinamo pregazio izraelskog prvaka], [[Večernji list]], objavljeno 24. srpnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref><ref>Josip Tolić, Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/decko-sam-iz-zagreba-najezio-sam-se-kad-sam-cuo-te-ovacije-583561 'Dečko sam iz Zagreba, naježio sam se kad sam čuo te ovacije'], [[24sata]], objavljeno 24. srpnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref><ref>Ivan Janković, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/maksimir-dobio-novu-neocekivanu-zvijezdu-to-se-zove-briljantan-povratak-u-hrvatski-nogomet-foto-20180725 Maksimir dobio novu neočekivanu zvijezdu: To se zove briljantan povratak u hrvatski nogomet], Tportal, objavljeno 24. srpnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> Za Dinamo je u [[1. HNL]] debitirao 3. kolovoza kada je Dinamo pobijedio [[NK Istra 1961|Istru 1961]] 3:0.<ref name="DIN" /> Četrnaest dana kasnije na utakmici protiv [[NK Osijek|Osijeka]] koja je završila 2:1, postigao je gol za 2:0, ujedno i svoj prvi ligaški gol u dresu Dinama. Tom je pobjedom Dinamo sjeo na vrhu ljestvice [[1. HNL 2018./19.]]<ref name="DIN" /><ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-protiv-osijeka-bjelica-je-opet-izmiksao-cijeli-sastav-586535 'Modri' dobili Osijek u Zagrebu i zasjeli na vrh ljestvice HNL-a], [[24sata]], objavljeno 17. kolovoza 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> U [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]] debitirao je 20. rujna kada je Dinamo pobijedio [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] 4:1.<ref name="DIN" /> U [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskom nogometnom kupu]] debitirao je 26. rujna kada je [[HNK Sloga Mravince|Sloga]] iz [[Mravince|Mravinca]] poražena s minimalnih 0:1.<ref name="DIN" /> Svoj prvi gol u UEFA Europskoj ligi postigao je 25. listopada kada je [[FC Spartak Trnava|Spartak]] iz [[Slovačka|slovačkog]] grada [[Trnava (Slovačka)|Trnave]] poražen 1:2.<ref name="DIN" /> Prvi gol u kupu za Dinamo postigao je 5. prosinca kada je u četvrtfinalnoj utakmici kupa postigao jedini gol protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]].<ref name="DIN" /><ref>[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-se-zeli-prikljuciti-rijeci-i-osijeku-u-polufinalu-kupa-603392 Rutinska pobjeda Dinama! Oršić donio polufinale Kupa...], [[24sata]], objavljeno 5. prosinca 2018., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref><ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-moj-dolazak-u-dinamo-je-pun-pogodak-gol-je-bio-sretan-603422 Oršić: Moj dolazak u Dinamo je pun pogodak, gol je bio sretan], [[24sata]], objavljeno 5. prosinca 2018., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Dana 2. veljače 2019. Oršić je u utakmici 1. HNL-a protiv [[NK Rudeš|Rudeša]] koja je završila 7:2, postigao svoj prvi [[hat-trick]] za Dinamo.<ref name="DIN" /><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/bjelica-zadovoljan-ali-istice-suparnik-nam-je-iz-jedne-sanse-zabio-dva-gola-1298483 Bjelica zadovoljan ali ističe: Suparnik nam je iz jedne šanse zabio dva gola], [[Večernji list]], objavljeno 2. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> To mu je bio drugi hat-trick u karijeri, prvi je postigao 2010. u dresu [[zaprešić]]kog [[NK Inter Zaprešić|Intera]] protiv [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotive Zagreb]].<ref name="Rud72>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/rekorder-orsic-hat-trick-je-zabio-brze-i-od-lea-messija-612227 Rekorder Oršić: Hat-trick je zabio brže i od Lea Messija...], [[24sata]], objavljeno 4. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Ta tri gola postigao je u samo 7 minuta i 47 sekundi te je time oborio rekord za najbrži postignuti hat-trick u povijesti Dinama kojeg je do tada držao [[Igor Cvitanović]] koji je postigao tri gola u devet minuta utakmice [[1. HNL 1995./96.]] protiv [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatskog dragovoljca]] koja je završila 6:0.<ref name="Rud72" /> Također, Oršićev hat-trick na utakmici protiv Rudeša tada je bio drugi najbrži hat-trick u povijesti 1. HNL. U tom trenutku rekord za najbrži postignuti hat-trick u 1. HNL držao je [[Davor Vugrinec]] koji je u šest minuta postigao tri gola za [[NK Zagreb|Zagreb]] u utakmici u kojoj je Osijek pobijedio 5:3.<ref name="VUG">D. S., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/promijenjene-knjige-rekorda-dinamo-je-to-jos-napravio-samo-partizanu-a-orsic-je-srusio-cvitanovica-foto-20190202 Promijenjene knjige rekorda; Dinamo je to još napravio samo Partizanu, a Oršić je srušio Cvitanovića], Tportal, objavljeno 5. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Zadnji put kada je Dinamo zabio sedam golova prije navedene utakmice protiv Rudeša bilo je 2011. kada je dobio [[NK Varaždin|Varaždin]] 7:0.<ref>Ricardo Kulušić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-protiv-rudesa-koji-im-je-vec-jednom-otkinuo-bod-612096 Dinamo napunio Rudeš: Osam godina nije bilo ovakve golijade], [[24sata]], objavljeno 2. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Također, ovo je druga službena utakmica u povijesti Dinama u kojoj je Dinamo pobijedio sa 7:2. Prva je bila 20. svibnja 1964. kada je u polufinalu [[Kup maršala Tita|Kupu maršala Tita]] poražen [[beograd]]ski [[FK Partizan Beograd|Partizan]].<ref name="VUG" /> Dana 17. veljače Oršić je postigao gol i asistenciju u ligaškoj utakmici protiv Slaven Belupa koja je završila 3:0.<ref name="DIN" /><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-proigrao-tek-nakon-sat-vremena-hajrovic-i-orsic-dalekometnim-bombama-razbili-slaven-belupo-foto-20190217 Dinamo proigrao tek nakon sat vremena; Hajrović i Oršić dalekometnim bombama 'razbili' Slaven Belupo], Tportal, objavljeno 18. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], Mato Galić, [https://www.24sata.hr/sport/bjelica-protiv-slavena-s-cak-11-novih-igraca-u-odnosu-na-el-614629 'Modri' razbili Slaven Belupo i Viktoriji poslali snažnu poruku], [[24sata]], objavljeno 17. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Četiri dana kasnije postigao je gol i asistenciju u uzvratnoj utakmici šesnaestine finala UEFA Europske lige 2018./19. u kojoj je [[Češka|češki]] klub [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] poražen 3:0.<ref name="DIN" /><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/iznena-enje-u-sastavu-sunjic-od-prve-minute-na-viktoriju-615393 Ovo nije san, bajka o Dinamu ide dalje! Modri u osmini finala], [[24sata]], objavljeno 21. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref><ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/izbornice-jesmo-li-u-petkovicu-dobili-zamjenu-za-mandzukica-615414 Izborniče, jesmo li u Petkoviću dobili zamjenu za Mandžukića?], [[24sata]], objavljeno 22. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Akcijom [[Bruno Petković|Bruna Petkovića]] i [[Dani Olmo|Danija Olma]] kojom je Oršić postigao gol za 1:0, [[UEFA]] je proglasila potezom dana.<ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/iznena-enje-u-sastavu-sunjic-od-prve-minute-na-viktoriju-615393 Ovo nije san, bajka o Dinamu ide dalje! Modri u osmini finala], [[24sata]], objavljeno 21. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Prvu utakmicu Dinamo je izgubio 2:1 tako da je ovom pobjedom izborio osminu finalu natjecanja.<ref name="DIN" /> Dana 13. travnja Oršić je postigao gol i asistenciju u ligaškoj utakmici u kojoj je Istra 1961 poražena rezultatom 0:4.<ref name="DIN" /><ref>Boris Trifunović, [https://www.24sata.hr/sport/uzivo-dinamo-vec-danas-moze-osvojiti-naslov-prvaka-hnl-a-624377 Dinamo razbio Istru u gostima i na korak je do titule prvaka], [[24sata]], objavljeno 13. travnja 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Postigao je gol u finalu kupa u kojem je Dinamo izgubio od [[HNK Rijeka|Rijeke]] 1:3.<ref name="DIN" /><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/bitka-za-rabuzinovo-sunce-olmo-i-petko-protiv-puljica-630796 Sunce se vratilo na Kvarner! Rijeka je osvojila Hrvatski kup], [[24sata]], objavljeno 22. svibnja 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> U sezoni 2018./19. postigao je 13 golova i 7 asistencija u 44 utakmica.<ref name="DIN" /> ==== Sezona 2019./20. ==== {{football squad on pitch|align=right | GK = '''[[Dominik Livaković|Livaković]]''' | RB = '''[[Petar Stojanović (nogometaš)|Stojanović]]''' | RCB = '''[[Kévin Théophile-Catherine|Théophile-Catherine]]''' | LCB = '''[[Dino Perić|Perić]]''' | LB = '''[[Marin Leovac|Leovac]]''' | RM = '''[[Nikola Moro|Moro]]''' | DM = '''[[Emir Dilaver|Dilaver]]''' | LM = '''[[Arijan Ademi|Ademi]]''' | RF = '''[[Dani Olmo|Olmo]]''' | CF = '''[[Bruno Petković|Petković]]''' | LF = '''Oršić''' | caption = Postava Dinama protiv [[Atalanta BC|Atalante]]<ref>[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2027029--dinamo-zagreb-vs-atalanta/?referrer=%2Fuefachampionsleague%2Fseason%3D2020%2Fmatches%2Fround%3D2001140%2Fmatch%3D2027029%2F Dinamo Zagreb 4 – 0 Atalanta], [[UEFA]], objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> }} Sezonu 2019./20. započeo je pogotkom u utakmici prvog kola [[1. HNL 2019./20.]] odigrane 19. srpnja 2019. protiv Lokomotive Zagreb koja je poražena 3:0.<ref name="DIN" /><ref>Hrvoje Tironi, Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamovci-bez-pola-momcadi-protiv-uvijek-neugodnih-lokosa-640501 Bjeličin stroj je nezaustavljiv! Obje momčadi promašile penal], [[24sata]], objavljeno 19. srpnja 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Četiri dana kasnije postigao je gol i asistenciju u utakmici prvog kvalifikacijskog kola [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]] te je tako sudjelovao u postizanju oba gola na utakmici protiv [[FC Saburtalo Tbilisi|Saburtala]] iz [[Tbilisi]]ja.<ref name="DIN" /><ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/rezultat-bolji-od-dojma-bjelica-isao-na-sigurno-junak-je-orsic-641056 Rezultat bolji od dojma: Bjelica išao na sigurno, junak je Oršić!], [[24sata]], objavljeno 23. srpnja 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> U UEFA Ligi prvaka debitirao je 18. rujna te je pritom postigao svoj prvi hat-trick u tom natjecanju i to protiv [[Atalanta BC|Atalante]], treće najbolje talijanske momčadi, koja je poražena 4:0.<ref name="DIN" /><ref>Robert Junaci, Drago Hudika, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-dinamo-kao-nikad-manji-autsajder-krece-u-ligu-prvaka-1346228 Plava rapsodija u Maksimiru! Dinamo slomio Atalantu, Oršić zabio 'hat-trick'], [[Večernji list]], objavljeno 18. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/igraci-dinama-kao-u-transu-ovo-je-cudo-odigrali-smo-fantasticno-moglo-je-mozda-biti-i-vise-golova-foto-20190919 Igrači Dinama kao u transu: Ovo je čudo, odigrali smo fantastično, moglo je možda biti i više golova], Tportal, objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref>Silvijo Šrklec, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/talijanski-mediji-vriste-o-sramoti-koju-je-atalanta-dozivjela-u-zagrebu-foto-20190919 Talijanski mediji 'vrište' o sramoti koju je Atalanta doživjela u Zagrebu], Tportal, objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref>Silvijo Šrklec, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/junak-mislav-orsic-debitirao-hat-trickom-u-ligi-prvaka-i-otkrio-nam-sto-ce-napraviti-s-trofejom-kojeg-je-ponio-kuci-foto-20190919 Junak Mislav Oršić debitirao hat-trickom u Ligi prvaka i otkrio nam što će napraviti s trofejem koji je ponio kući], Tportal, objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref name="ATA40">[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/maksimir-ce-gorjeti-dinamo-protiv-atalante-u-1-kolu-lp-a-649361 Maksimir slavi fantastičnu noć! Hat-trick Oršić srušio Atalantu], [[24sata]], objavljeno 18. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref>Davor Kovačević, [https://www.24sata.hr/sport/olmo-se-igra-nogometa-stojke-i-ademi-dodavaju-a-orsic-trpa-649394 Večer života Oršića: Prvi, drugi pa treći... Gollini će ga sanjati], [[24sata]], objavljeno 18. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Postigavši hat-trick, Oršić je postao peti Hrvat koji je zabio hat-trick na nekoj utakmici UEFA Lige prvaka, poslije [[Dado Pršo|Dade Prše]], [[Ivan Klasnić|Ivana Klasnića]], [[Ivica Olić|Ivice Olića]] i [[Mario Mandžukić|Marija Mandžukića]].<ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-peti-hrvat-s-hat-trickom-u-lp-u-a-tek-deveti-u-debiju-649501 Oršić peti Hrvat s hat-trickom u LP-u, a tek deveti u debiju...], [[24sata]], objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Tom je pobjedom Dinamo ostvario svoju prvu pobjedu u UEFA Ligi prvaka od 16. rujna 2015. kada je pobijedio [[Arsenal F.C.|Arsenal]] 2:1.<ref name="ATA40" /> Taj poraz bio je drugi najteži Atalantin u zadnjih pet godina.<ref>Dubravko Miličić, [https://www.24sata.hr/sport/cestitke-vecer-kad-je-dinamo-od-atalante-napravio-atlantidu-649403 Čudesno: Večer kad je Dinamo od Atalante napravio Atlantidu], [[24sata]], objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Mislav Oršić bio je među četiri igrača koji su bili kandidati za najboljeg igrača prvog kola UEFA Lige prvaka, a ostali su bili: [[Ángel Di María]], [[Erling Haaland]] i [[Marc-André ter Stegen]].<ref>[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/orsic-me-u-kandidatima-za-igraca-kola-u-ligi-prvaka-1346584 Oršić među kandidatima za igrača kola u Ligi prvaka], [[Večernji list]], objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref>Danijel Starešinčić, [[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/evo-gdje-mozete-glasati-za-dinamovog-junaka-koji-je-sredio-atalantu-foto-20190919 Evo gdje možete glasati za Dinamovog junaka koji je sredio Atalantu], Tportal, objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Nagradu je na kraju osvojio Erling Haaland.<ref>[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0255-0e99f20f0002-ec132bef01b8-1000--haaland-takes-player-of-the-week-honour/ Haaland takes Player of the Week honour], [[UEFA]], objavljeno 20. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Oršić je s klupskim suigračem [[Marin Leovac|Marinom Leovcem]] koji je postigao prvi gol na utakmici protiv Atalante, uvršten u najbolju momčad prvog kola UEFA Lige prvaka 2019./20.<ref name="LP1920">Jelena Ćubel, [https://www.24sata.hr/sport/kakva-dominacija-hrvata-tri-nasa-igraca-u-momcadi-tjedna-649746 Kakva dominacija Hrvata! Tri naša igrača u momčadi tjedna], [[24sata]], objavljeno 20. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Dana 18. listopada, točno mjesec dana od utakmice protiv Atalante, Oršić je ponovno postigao hat-trick, ovaj put u ligaškoj utakmici u kojoj je [[HNK Gorica|Gorica]] poražena 2:4.<ref name="DIN" /><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/bjelica-ispremijesao-sastav-gorica-jos-ne-zna-ni-za-bod-654320 Golijada u V. Gorici! Dinamo na krilima Oršića srušio domaćine], [[24sata]], objavljeno 18. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref><ref>Antonio Bevanda, [https://www.24sata.hr/sport/sahtar-cuvaj-se-kada-orsic-ovako-igra-dinamo-pobje-uje-654347 Šahtar, čuvaj se! Kada Oršić ovako zabija, Dinamo pobjeđuje], [[24sata]], objavljeno 18. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref> Četiri dana kasnije postigao je gol i asistenciju u utakmici UEFA Lige prvaka protiv [[FK Šahtar Donjeck|Šahtara]] iz [[Donjeck]]a koja je završila 2:2.<ref name="DIN" /><ref>Robert Junaci, Drago Hudika, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-plavi-pred-novim-europskim-izazovom-ademi-i-petkovic-upitni-1354091 Dinamo odličnom igrom stigao do boda u Harkivu, a mogao je puno više], [[Večernji list]], objavljeno 22. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/sjajna-partija-dinama-u-ukrajini-osvojili-su-modri-veliki-bod-ali-mogli-su-i-puno-vise-foto-20191022 Sjajna partija Dinama u Ukrajini; osvojili su 'modri' veliki bod, ali mogli su i puno više...], Tportal, objavljeno 22. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-po-prvu-pobjedu-protiv-sahtara-petko-i-ademi-igraju-655041 Stative uzele pobjedu Dinamu: Gubili, okrenuli pa osvojili bod], [[24sata]], objavljeno 22. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref><ref>Mato Galić, [https://www.24sata.hr/sport/za-orsicem-su-gutali-prasinu-stojanovic-najlosiji-na-terenu-655068 Za Oršićem su gutali prašinu, Marlos amaterski izgubio loptu], [[24sata]], objavljeno 22. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref> U ligaškoj utakmici odigranoj 10. studenog u kojoj je Rijeka poražena s visokih 5:0, Oršić je ponovno postigao hat-trick za Dinamo.<ref name="DIN" /><ref>Ivan Žurić/[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-dinamo-demolirao-rijeku-cetiri-gola-modri-su-zabili-u-razmaku-od-12-minuta-uz-hat-trick-mislava-orsica-foto-video-20191110 VIDEO Dinamo 'demolirao' Rijeku; četiri gola 'modri' su zabili u razmaku od 12 minuta uz hat-trick Mislava Oršića], Tportal, objavljeno 10. studenog, pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref><ref>Boris Trifunović, [https://www.24sata.hr/sport/rijeka-krece-u-napad-dinamo-s-najjacim-sastavom-na-rujevici-658649 Pala petarda na Rujevici: Oršić i Petković deklasirali su Rijeku], [[24sata]], objavljeno 10. studenog, pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref><ref>Danijel Vukušić, Eva Grgić, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-ovo-je-bilo-za-sahtar-znamo-da-smo-bolji-od-toga-658696 Oršić: 'Ovo je bilo za Šahtar, znamo da smo bolji od toga...'], [[24sata]], objavljeno 10. studenog, pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref> Postigao je gol i asistenciju 30. studenog kada je Istra 1961 u utakmici 1. HNL poražena 1:2.<ref name="DIN" /><ref>Ricardo Kulušić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-zelli-isprati-gorak-okus-atalante-istra-bjezi-od-2-hnl-662512 Oršić i Kadzior izdominirali su Istrane! Ćuže je zabio penal...], [[24sata]], objavljeno 30. studenog 2019.</ref> Oršić je 29. veljače 2020. postigao jedan gol i dvije asistencije u ligaškoj utakmici protiv Rijeke koja je završila 4:0.<ref name="DIN" /><ref>Fabijan Hrnčić, [https://www.24sata.hr/sport/petkovic-opet-na-klupi-colak-i-stefulj-zele-scenarij-s-rujevice-678638 'Modri' se pojavili u 10 minuta nastavka i utrpali još tri gola], [[24sata]], objavljeno 29. veljače 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> ==== Sezona 2020./21. ==== {{football squad on pitch|align=right | GK = '''[[Dominik Livaković|Livaković]]''' | RB = '''[[Stefan Ristovski|Ristovski]]''' | RCB = '''[[Rasmus Lauritsen|Lauritsen]]''' | LCB = '''[[Kévin Théophile-Catherine|Théophile-Catherine]]''' | LB = '''[[Bartol Franjić|Franjić]]''' | RM = '''[[Lovro Majer|Majer]]''' | CM = '''[[Kristijan Jakić|Jakić]]''' | LM = '''[[Arijan Ademi|Ademi]]''' | RF = '''[[Luka Ivanušec|Ivanušec]]''' | CF = '''[[Bruno Petković|Petković]]''' | LF = '''Oršić''' | caption = Postava Dinama protiv [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhama]]<ref>[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2029893/ Dinamo Zagreb 3 – 0 Tottenham], [[UEFA]], objavljeno 18. ožujka 2021., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> }} Oršić je postigao gol i asistenciju 16. kolovoza 2020. u utakmici prvog kola [[1. HNL 2020./21.]] u kojoj je Lokomotiva Zagreb poražena s visokih 6:0.<ref name="DIN" /><ref>[[HINA]], Hrvoje Tironi, Eva Grgić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-trazi-popravak-imidza-protiv-rasprodane-lokomotive-711337 Dinamo deklasirao Lokomotivu: Majer odigrao 'partiju života'], [[24sata]], objavljeno 16. kolovoza 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Dana 12. rujna postigao je gol i asistenciju protiv [[HNK Hajduk Split|Hajduka Split]] koji je izgubio ligaški susret rezultatom 1:2.<ref name="DIN" /><ref>[[HINA]], Marko Pavić, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-hajduk-i-dinamo-igraju-veliki-derbi-na-poljudu-pogledajte-sastave-1430924 Dinamo na Poljudu slavio protiv Hajduka, Oršić zabio golčinu], [[Večernji list]], objavljeno 12. rujna 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>Ricardo Kulušić, [https://www.24sata.hr/sport/petkovic-je-ipak-u-prvih-11-a-tu-je-i-gvardiol-hajduk-s-gyurcsom-715993 Dinamo u spektaklu slavio na Poljudu! Zabili Oršić i Kastrati], [[24sata]], objavljeno 12. rujna 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Dva gola postigao je 4. listopada kada je Dinamo u ligi igrao 1:2 s [[NK Varaždin Varaždin|Varaždinom]].<ref name="DIN" /><ref>S.Š., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-mislav-orsic-s-dva-je-vrhunska-slobodnjaka-osigurao-dinamu-pobjedu-kod-varazdina-i-spasio-debitanta-lauritsena-blamaze-foto-20201004 VIDEO, FOTO Mislav Oršić s dva je vrhunska 'slobodnjaka' osigurao Dinamu pobjedu kod Varaždina i spasio debitanta Lauritsena blamaže], Tportal, objavljeno 4. listopada 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-jos-ne-zna-za-poraz-moze-li-ga-ugroziti-varazdin-720103 Dinamo uz puno muke srušio Varaždin! Briljirao sjajni Oršić], [[24sata]], objavljeno 4. listopada 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> U posljednjoj utakmici [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] odigrane 10. prosinca 2021. protiv [[CSKA Moskva|CSKA Moskve]] koju je Dinamo dobio 3:1, Oršić je postigao jedan gol.<ref name="DIN" /><ref>Tomo Ničota, Patrik Mršnik, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/europska-liga/dinamo-slavi-ali-ipak-nije-postao-svjetski-rekorder-hrvat-pokvario-potpuni-show-modrih-na-maksimiru-15036166 DINAMO SLAVI, ALI IPAK NIJE POSTAO SVJETSKI REKORDER! HRVAT POKVARIO POTPUNI SHOW MODRIH NA MAKSIMIRU], [[Sportske novosti]], objavljno 10. prosinca 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-dinamo-se-veceras-moze-upisati-u-povijest-mamic-odabrao-najjaci-sastav-1452851 Dinamo sa stilom dovršio posao u skupini, minute su nedostajalo da uđe i u povijest], [[Večernji list]], objavljno 10. prosinca 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-dinamovi-igraci-nakon-velicanstvene-pobjede-protiv-cska-zale-samo-za-jednim-to-nam-ipak-nije-trebalo-foto-20201211 VIDEO/FOTO Dinamovi igrači nakon veličanstvene pobjede protiv CSKA žale samo za jednim: To nam ipak nije trebalo...], Tportal, objavljno 10. prosinca 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Također, nastup na ovoj utakmici bio je Oršićev 37. uzastopni u europskim natjecanjima, a da nije dobio karton. Time je Oršić oborio klupski rekord za najviše uzastopnih nastupa u europskim natjecanjima bez dobivanje kartona, koji je prethodno držao [[Tomislav Butina]].<ref>Ante Buškulić, [https://www.24sata.hr/sport/luda-sezona-rekorda-u-europi-dinamo-ih-vec-postavio-osam-747433 Luda sezona rekorda u Europi: Dinamo ih već postavio osam!], [[24sata]], objavljeno 24. siječnja 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Dva gola ponovno je postigao 27. siječnja 2021. i to u ligaškoj utakmici protiv Hajduka Split koja je završila 3:1.<ref name="DIN" /><ref>Silvijo Škrlec, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-pogledajte-golove-mislava-orsica-kojih-se-ne-bi-posramio-ni-lionel-messi-foto-20210127 VIDEO/FOTO Pogledajte golove Mislava Oršića, kojih se ne bi posramio ni Lionel Messi], Tportal, objavljeno 27. siječnja 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], Zdravko Batišić, [https://www.24sata.hr/sport/petko-i-gavro-napadaju-hajduk-hajdukov-junak-krece-s-klupe-742058 Dinamo još jednom bolji od Hajduka! 'Bili' promašivali, oduševio velemajstor Oršić...], [[24sata]], objavljeno 27. siječnja 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Dana 5. veljače Oršić je potpisao novi višegodišnji ugovor s Dinamom.<ref>[https://www.gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/mislav-orsic-potpisao-novi-ugovor-s-dinamom MISLAV ORŠIĆ POTPISAO NOVI UGOVOR S DINAMOM!], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 5. veljače 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/sjajne-vijesti-za-dinamo-jedan-od-najboljih-igraca-i-novi-vatreni-potpisao-ugovor-tu-je-moj-dom-15048353 SJAJNE VIJESTI ZA DINAMO, JEDAN OD NAJBOLJIH IGRAČA I NOVI VATRENI POTPISAO UGOVOR: ‘TU JE MOJ DOM!‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 5. veljače 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>S.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-se-pohvalio-mozda-i-najvecim-poslom-u-ovom-prijelaznom-roku-sjajni-napadac-potpisao-visegodisnji-ugovor-s-modrima-20210205 Dinamo se pohvalio možda i najvećim poslom u ovom prijelaznom roku; sjajni napadač potpisao višegodišnji ugovor s 'modrima'], Tportal, objavljeno 5. veljače 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Dana 18. ožujka postigao je dvije asistencije u utakmici šesnaestine finala UEFA Europske lige 2020./21. u kojoj je [[Rusija|ruski]] [[FK Krasnodar|Krasnodar]] poražen rezultatom 2:3.<ref name="DIN" /><ref>[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamovci-u-hladnoj-rusiji-protiv-krasnodara-na-minus-13-746387 Petko zaledio Ruse! Dinamovci na koračić od osmine finala EL], [[24 sata]], objavljeno 18. veljače 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Na uzvratnoj utakmici odigranoj sedam dana kasnije Oršić je postigao jedini gol na utakmici.<ref name="DIN" /><ref>[[HINA]], Eva Grgić, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-21-sat-dinamo-u-maksimiru-ide-po-povijesnu-pobjedu-1471905 Spasibo, Krasnodar! Dinamo je opet bolji, Modri su prošli u osminu finala Europske lige!], [[Večernji list]], objavljeno 25. veljače 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref><ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/hakleri-petko-i-jakic-pa-killer-orsic-pogledajte-kako-je-zabio-i-dosao-na-koracic-od-povijesti-747717 'Hakleri' Petko i Jakić pa 'killer' Oršić: Pogledajte kako je zabio i došao na koračić od povijesti!], [[24sata]], objavljeno 25. veljače 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Postigao je gol i asistenciju 7. ožujka u ligaškoj utakmici protiv Rijeke te je tako sudjelovao u postizanju jedina dva pogotka na utakmici.<ref name="DIN" /><ref>[[HINA]], Fabijan Hrnčić, [https://www.24sata.hr/sport/tomic-s-kulenovicem-u-napadu-mamic-ide-s-udarnim-sastavom-749405 'Modri' do osme pobjede u nizu: Ivanušec i Oršić srušili Riječane], [[24sata]], objavljeno 7. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Četiri dana poslije Oršić je igrao u utakmici osmine finala UEFA Europske lige 2020./21. u kojoj je Dinamo izgubio 0:2 od [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhama]] kojeg je vodio [[José Mourinho]].<ref name="DIN" /><ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/europska-liga/pogledajte-kako-je-majstor-kane-srusio-dinamo-modri-tragicar-nakon-gafa-primio-gol-kroz-noge-15057135 POGLEDAJTE KAKO JE MAJSTOR KANE SRUŠIO DINAMO! MODRI TRAGIČAR NAKON GAFA PRIMIO GOL KROZ NOGE], [[Sportske novosti]], objavljeno 11. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-po-cudo-u-londonu-hoce-li-mou-odmarati-zvijezde-750232 Obrana je poklanjala golove, a Kane bio nemilosrdan: Dinamo će sad trebati čudo za prolazak], [[24sata]], objavljeno 11. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> U ligaškoj utakmici odigranoj 14. ožujka protiv Varaždina kojeg je Dinamo dobio 5:0, Oršić je postigao dva gola i dvije asistencije.<ref name="DIN" /><ref>Ivan Žurić/[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-dinamo-bez-milosti-razbio-nemocne-varazdince-modri-su-usred-varazdina-opalili-petardu-foto-20210314 VIDEO/FOTO Dinamo bez milosti razbio nemoćne Varaždince; 'modri' su usred Varaždina opalili 'petardu'], Tportal, objavljeno 14. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref><ref>Boris Trifunović, [https://www.24sata.hr/sport/rapsodija-golova-pogledajte-kako-je-dinamo-razbio-varazdin-750688 Rapsodija golova: Pogledajte kako je Dinamo razbio Varaždin], [[24sata]], objavljeno 14. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Na toj utakmici postigao je svoj 50. gol u dresu Dinama.<ref>N. Lipovac, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/europska-liga/mislav-orsic-puno-sam-puta-pogledao-taj-video-definitivno-sam-lose-reagirao-lose-se-pripremio-15058277 MISLAV ORŠIĆ: ‘PUNO SAM PUTA POGLEDAO TAJ VIDEO! DEFINITIVNO SAM LOŠE REAGIRAO, LOŠE SE PRIPREMIO...‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 16. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Dana 18. ožujka, četiri dana poslije utakmice s Varaždinom, Dinamo je igrao uzvratnu utakmicu osmine finale UEFA Europske lige 2020./21. protiv Tottenhama od kojeg je u prvoj utakmici izgubio 0:2.<ref name="DIN" /> U 62. minuti susreta Oršić je na asistenciju [[Lovro Majer|Lovre Majera]] postigao gol za 1:0. 21 minutu kasnije lopta je od [[Bruno Petković|Brune Petkovića]] preko [[Arijan Ademi|Arijana Ademija]] došla do [[Iyayi Believe Atiemwen|Iyayija Believea Atiemwena]] na desnom krilu. Atiemwen se probio u [[šesnaesterac]] i potom s preciznošću uputio loptu po zemlji na deset metara gdje je utrčao Oršić i zabio po sredini gola za 2:0. Utakmica je tako odvedena u [[Produžetci (nogomet)|produžetke]] pošto je rezultat na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] bio jednakom onome u [[London]]u prije tjedan dana. U 106. minuti susreta Oršić je sjurio između trojice igrača Tottenhama te je s ruba šesnaesterca zabio gol [[Hugo Lloris|Hugu Llorisu]] za konačnih 3:0.<ref>Danijel Starešinčić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-pogledajte-sva-tri-fantasticna-gola-mislava-orsica-nevjerojatna-utakmica-dinamovog-napadaca-zbog-kojeg-jose-mourinho-nece-moci-spavati-20210318 VIDEO/FOTO Pogledajte sva tri fantastična gola Mislava Oršića; nevjerojatna utakmica Dinamovog napadača zbog kojeg Jose Mourinho neće moći spavati], Tportal, objavljeno 18. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Postigavši taj [[hat-trick]], Oršić je postao prvi igrač u klupskoj povijesti koji je postigao dva hat-tricka u europskim utakmicama (svoj prvi je postigao sezonu ranije protiv Atalante). Broj golova koje je postigao Oršić u europskim utakmicama na toj je utakmici narastao s 14 na 17. Time je Oršić postao najbolji strijelac Dinama u europskim utakmicama. Prethodno su taj rekord držale klupske legende [[Igor Cvitanović]] i [[Slaven Zambata]] od kojih je svaki od njih postigao 15 golova. Prije ove utakmice [[Miljenko Mumlek]] i [[Zlatko Vujović]] držali su rekord za broj postignutih europskih pogodaka u dresu nekog hrvatskog kluba. Mumlek je zabio 16 golova dok je bio igrač [[varaždin]]skog [[NK Varteks Varaždin|Varteksa]], a Vujović isto toliko dok je bio igrač Hajduka.<ref>Tomislav Dasović, [https://www.vecernji.hr/sport/mislav-orsic-dinamov-je-junak-a-pogledajte-ovu-nepravdu-prema-njemu-1477515 Mislav Oršić Dinamov je junak, a pogledajte ovu nepravdu prema njemu!], [[Večernji list]], objavljeno 19. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Oršić je postao tek drugi igrač u povijesti koji je zabio Tottenhama hat-trick u nekoj europskoj utakmici. Prvi koji je to postigao bio je [[FC Bayern München|Bayernov]] [[Serge Gnabry]] koji je hat-trick postigao sezonu ranije.<ref>Danijel Starešinčić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/uefa-nominirala-mislava-orsica-za-igraca-tjedna-u-europskoj-ligi-glasajte-za-dinamovog-napadaca-koji-je-torpedirao-tottenham-i-mourinha-iz-europe-foto-20210319 UEFA nominirala Mislava Oršića za igrača tjedna u Europskoj ligi; glasajte za Dinamovog napadača koji je 'torpedirao' Tottenham i Mourinha iz Europe], Tportal, objavljeno 19. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> UEFA je u najboljih 11 tog kola UEFA Europske lige uvrstila tri Dinamova igrača: [[Dominik Livaković|Dominika Livakovića]], [[Kévin Théophile-Catherine|Kévina Théophile-Catherinea]] i Mislava Oršića.<ref name="TOT1">S.Š., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/uefi-nije-bilo-dovoljno-sto-je-nagradila-mislava-orsica-pa-je-u-momcad-tjedna-ubacila-jos-dva-dinamova-igraca-foto-20210320 Uefi nije bilo dovoljno što je nagradila Mislava Oršića, pa je u momčad tjedna 'ubacila' još dva Dinamova igrača], Tportal, objavljeno 20. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Također, Oršića je UEFA proglasila najboljim igračem kola.<ref name="TOT2">[https://www.vecernji.hr/sport/veliko-priznanje-za-dinamo-i-orsica-ovo-pokazuje-koliko-je-mocan-hrvatski-prvak-1477718 Veliko priznanje za Dinamo i Oršića: Ovo pokazuje koliko je moćan hrvatski prvak], [[Večernji list]], objavljeno 19. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref><ref name="TOT3">S.Š./[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/ako-je-i-bilo-kakvih-dilema-vise-ih-nema-uefa-je-posteno-nagradila-velicanstveno-izdanje-mislava-orsica-foto-20210319 Ako je i bilo kakvih dilema, više ih nema. Uefa je pošteno nagradila veličanstveno izdanje Mislava Oršića], Tportal, objavljeno 19. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Dinamo je pobjedom protiv Tottenhama izborio četvrtfinale UEFA Europske lige 2020./21., prvo četvrtfinale u nekom europskom klupskom natjecanju nakon pola stoljeća.<ref>D.S., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-pogledajte-kako-gori-ispred-maksimirskog-stadiona-na-kojem-se-dogodilo-cudo-stotine-navijaca-s-igracima-proslavilo-povijesni-uspjeh-foto-20210318 VIDEO/FOTO Pogledajte kako je gorjelo ispred maksimirskog stadiona na kojem se dogodilo čudo; stotine navijača s igračima proslavilo povijesni uspjeh Dinama], Tportal, objavljeno 18. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Dinamova pobjeda nad Tottenhamom izabrana je za drugu najbolju utakmicu te sezone UEFA Europske lige.<ref>S.Š., [[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-dinamovo-gazenje-tottenhama-i-hat-trick-mislava-orsica-izabrani-su-za-drugu-najbolju-utakmicu-europske-lige-ove-sezone-20210515 VIDEO Dinamovo gaženje Tottenhama i hat-trick Mislava Oršića izabrani su za drugu najbolju utakmicu Europske lige ove sezone], Tportal, objavljeno 15. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref> U četvrtfinalu Dinamo je igrao s [[Villarreal CF|Villarrealom]]. Na Maksimiru je Dinamo 8. travnja izgubio 0:1, a u uzvratnoj utakmici odigranoj sedam dana kasnije 2:1.<ref name="DIN" /><ref>[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/0268-11fe731e793d-9e2c65aca865-1000--highlights-report-villarreal-win/ Dinamo Zagreb 0-1 Villarreal: Gerard Moreno gives visitors narrow win], [[UEFA]], objavljeno 8. travnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref>[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/0268-120c86a04706-b41442c1dd52-1000--highlights-report-villarreal-ease-through/ Villarreal 2-1 Dinamo Zagreb (agg: 3-1): Villarreal ease through to semi-finals], [[UEFA]], objavljeno 15. travnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref> Oršić je bio jedini Dinamov strijelac na tim utakmicama.<ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/objavljeni-su-sastavi-za-utakmicu-villarreala-i-dinama-modri-od-prve-minute-idu-s-najjacim-sastavom-bruno-petkovic-je-u-prvih-11-20210415 VIDEO/FOTO Dinamo nije uspio; Villarreal je slavio 2:1 i izborio plasman u polufinale Europske lige], Tportal, objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/moze-li-dinamo-do-polufinala-utakmica-istine-s-villarrealom-756730 Kraj 'modre' bajke: Oršić dao nadu, ali Villarreal ide dalje!], [[24sata]], objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref> U finalnoj utakmici [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]] odigranoj 19. svibnja, Dinamo je pobijedio [[NK Istra 1961|Istru 1961]] 6:3, a Oršić je pritom dva puta bio strijelac.<ref>Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/video-devet-golova-u-senzacionalnom-finalu-dinamo-cudesno-osvojio-duplu-krunu-slave-hajduk-rijeka-15074402 VIDEO: DEVET GOLOVA U SENZACIONALNOM FINALU! DINAMO ČUDESNO OSVOJIO DUPLU KRUNU, SLAVE HAJDUK, RIJEKA...], [[Sportske novosti]], objavljeno 19. svibnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-20-sati-dinamo-i-istra-u-finalu-kupa-pogledajte-sastave-1493821 Dinamo u nevjerojatnoj utakmici s devet golova svladao Istru i osvojio Kup], [[Večernji list]], objavljeno 19. svibnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/puljani-traze-cudo-u-v-gorici-dinamo-po-16-trofej-u-kupu-762998 Gem, set i meč za novi Kup! Dinamo u golijadi srušio Istru], [[24sata]], objavljeno 19. svibnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref> UEFA je Oršića i njegovog klupskog suigrača Livakovića uvrstila u najbolju momčad UEFA Europske lige 2020./21.<ref name="EL20211">[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/0269-1262ae3ac85f-0a3f996ae443-1000--uefa-europa-league-squad-of-the-season-2020-21/ UEFA Europa League Squad of the Season 2020/21], [[UEFA]], objavljeno 28. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref name="EL20212">[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/zasluzeno-priznanje-dva-igraca-dinama-u-najboljoj-postavi-europske-lige-1496905 Zasluženo priznanje! Dva igrača Dinama u najboljoj postavi Europske lige], [[Večernji list]], objavljeno 31. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref name="EL20213">S.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamov-dvojac-je-medu-najboljima-u-europi-brojni-igraci-s-maksimira-su-zasjali-ove-sezone-ali-ova-dvojica-su-bas-odusevila-20210529 Dinamov dvojac je među najboljima u Europi; brojni igrači s Maksimira su zasjali ove sezone, ali ova dvojica su baš oduševila], Tportal, objavljeno 29. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref name="EL20214">Ricardo Kulušić, [https://www.24sata.hr/sport/novi-uspjeh-uefa-u-najbolji-tim-el-stavila-dvojicu-dinamovaca-764910 Novi uspjeh: Uefa u najbolji tim EL stavila dvojicu dinamovaca!], [[24sata]], objavljeno 29. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref> ==== Sezona 2021./22. ==== Oršić je postigao jednu asistenciju i izborio jedan [[Jedanaesterac (nogomet)|kazneni udarac]] 30. rujna 2021. u utakmici [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] odigrane protiv [[KRC Genk|Genka]] koji je poražen 0:3.<ref name="DIN" /><ref>Eva Grgić, [[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-21-sat-dinamo-po-nastavak-sjajnog-napadackog-niza-protiv-genk-1527341 Pravo lice Dinama za prvu pobjedu: Ivanušec načeo, a Petko iz penala dokrajčio domaćine], [[Večernji list]], objavljeno 30. rujna 2021., pristupljeno 25. svibnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/mislav-orsic-nakon-pobjede-protiv-genka-otkrio-sto-je-najvise-motiviralo-dinamove-igrace-stvarno-nam-je-bilo-dosta-toga-foto-20211001 Mislav Oršić nakon pobjede protiv Genka otkrio što je najviše motiviralo Dinamove igrače: Stvarno nam je bilo dosta toga...], Tportal, objavljeno 1. listopada 2021., pristupjeno 25. svibnja 2022.</ref><ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/video-modri-kao-iz-udzbenika-kako-je-ivanusec-probio-belgijce-787459 VIDEO 'Modri' kao iz udžbenika! Kako je Ivanušec probio Belgijce i Petković kulerski izveo penale], [[24sata]], objavljeno 30. rujna 2021., pristupljeno 25. svibnja 2022.</ref> Postigao je gol iz [[Udarac iz kuta|kornera]] u utakmici osmine finala [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]] odigrane 27. listopada protiv [[2. HNL|drugoligaškog]] kluba [[NK BSK Bijelo Brdo|Bijelo Brdo]] koji je izgubio susret 2:3.<ref name="DIN" /><ref>Robert Junaci, [https://www.vecernji.hr/sport/orsic-zabio-iz-kornera-pa-priznao-nisam-to-gadao-ali-je-uslo-1534603 Oršić zabio iz kornera pa priznao: Nisam to gađao, ali je ušlo], [[Večernji list]], objavljeno 28. listopada 2021., pristupljeno 25. svibnja 2022.</ref><ref>V.R., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-zeli-popraviti-los-dojam-kod-vodece-momcadi-2-hnl-a-trener-krznar-zabrinut-je-zbog-dvije-stvari-koje-imaju-veze-s-nezgodnim-domacinom-20211027 FOTO Dinamo se mučio protiv BSK-a, a onda je Mislav Oršić zabio spektakularan gol iz kornera za pobjedu 3:2 ], Tportal, objavljeno 27. listopada 2021., pristupljeno 25. svibnja 2022.</ref> Dana 9. prosinca Oršić je u utakmici posljednjeg kola grupne faze UEFA Europske lige 2021./22. odigrane protiv [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]] postigao jedini pogodak na susretu. Tom je pobjedom Dinamo osvojio drugo mjesto u skupini te se tako plasirao u doigravanju za osminu finala.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/video-pogledajte-spektakularan-gol-orsica-cak-su-i-navijacima-west-hama-padale-vilice-od-ljepote-1546170 VIDEO Pogledajte spektakularan gol Oršića, čak su i navijačima West Hama padale vilice od ljepote], [[Večernji list]], objavljeno 9. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref><ref>Branko Tabak, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/mislav-orsic-nakon-utakmice-prokomentirao-svoje-remek-djelo-evo-sto-je-rekao-foto-20211209 Mislav Oršić nakon utakmice prokomentirao svoje remek djelo, evo što je rekao], Tportal, objavljeno 9. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref><ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/video-majko-mila-kakav-gol-pogledajte-orsicevu-bombetinu-802230 VIDEO Majko mila, kakav gol! Pogledajte Oršićevu bombetinu], [[24sata]], objavljeno 9. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref> Oršićev pogodak UEFA je proglasila najboljim pogotkom tog kola.<ref name="WHU1">[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/jos-jedno-veliko-priznanje-za-orsica-1546307 Još jedno veliko priznanje za Oršića], [[Večernji list]], objavljeno 10. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref><ref name="WHU2">V.R./[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/orsiceva-golcina-u-londonu-kojoj-se-svi-dive-obisla-svijet-a-stigla-je-i-potvrda-iz-uefe-proglasen-je-za-najljepsi-pogodak-kola-u-europskoj-ligi-foto-20211210 Oršićeva golčina u Londonu kojoj se svi dive obišla svijet, a stigla je i potvrda iz Uefe; proglašen je za najljepši pogodak kola u Europskoj ligi!], Tportal, objavljeno 10. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref><ref name="WHU3">[[HINA]], [https://www.24sata.hr/sport/i-uefa-prepoznala-orsicevu-bombu-proglasili-golom-kola-802399 I Uefa prepoznala: Oršićevu bombu proglasili golom kola], [[24sata]], objavljeno 10. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref> Tri dana poslije utakmice s West Ham Unitedom, 12. prosinca, Oršić je postigao dva gola u ligaškom susretu protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]] koji je završio 3:0.<ref name="DIN" /><ref>Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/video-modri-u-25-minuta-rijesili-slaven-i-popeli-se-iznad-hajduka-pogledajte-golove-15132195 VIDEO: MODRI U 25 MINUTA RIJEŠILI SLAVEN I POPELI SE IZNAD HAJDUKA, POGLEDAJTE GOLOVE], [[Sportske novosti]], objavljeno 12. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref><ref>L.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/modri-nakon-velike-europske-pobjede-traze-pobjedu-i-povratak-forme-u-ligi-spikic-i-andric-od-prve-minute-20211212 VIDEO 'Modri' do sigurne pobjede na Maksimiru! Raspoloženi Oršić i Andrić presudili Belupu i Dinamo je došao do bitna tri boda u prvenstvu], Tportal, objavljeno 12. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-u-koprivnici-lovi-formu-uoci-novog-europskog-izazova-786401 'Modra' rapsodija u Koprivnici: Oršić oduševio majstorijom], [[24sata]], objavljeno 12. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref> Dana 19. prosinca Oršić je asistirao za jedina dva pogotka na ligaškoj utakmici protiv [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatskog dragovoljca]].<ref>Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/hrvatski-dragovoljac/video-dinamo-na-krilima-perica-i-andrica-slavio-u-kranjcevicevoj-i-izbio-na-vrh-ljestvice-pogledajte-golove-15135088 VIDEO: DINAMO NA KRILIMA PERIĆA I ANDRIĆA SLAVIO U KRANJČEVIĆEVOJ I IZBIO NA VRH LJESTVICE, POGLEDAJTE GOLOVE], [[Sportske novosti]], objavljeno 19. prosinca 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Edi Džindo, [[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/kopic-uoci-novog-testa-ne-treba-nas-zanimati-kako-ce-drugi-klubovi-odigrati-1548576 Dinamo slavio i došao na vrh Prve HNL, ali Hr. dragovoljac je imao više udaraca], [[Večernji list]], objavljeno 19. prosinca 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić/[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-dinamo-se-lako-obracunao-s-nedoraslim-dragovoljcem-modri-su-zabili-dva-gola-a-jos-su-im-dva-ponistena-foto-20211219 VIDEO/FOTO Dinamo se lako obračunao s nedoraslim Dragovoljcem; 'modri' su zabili dva gola, a još su im dva poništena...], Tportal, objavljeno 19. prosinca 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> U siječnju 2022. [[FA Premier liga|premierligaški]] klub [[Burnley F.C.|Burnley]] pokušao je od Dinama kupiti Oršića.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/englezi-otkrivaju-dinamova-kapitalca-zeli-velikan-iz-premier-lige-1556614 Englezi otkrivaju: Dinamova kapitalca želi velikan iz Premier lige], [[Večernji list]], objavljeno 20. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>D. S., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-pred-novim-fantasticnim-transferom-ali-bez-obzira-na-silne-milijune-to-bi-moglo-uzdrmati-modru-svlacionicu-foto-20220125 Dinamo pred novim fantastičnim transferom, ali bez obzira na silne milijune to bi moglo uzdrmati 'modru' svlačionicu], Tportal, objavljeno 25. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Hrvoje Tironi, Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-odlazi-iz-dinama-burnley-je-ponudio-osam-milijuna-eura-modri-se-i-dalje-premisljaju-811362 Oršić odlazi iz Dinama? Burnley je ponudio osam milijuna eura! 'Modri' se i dalje premišljaju], [[24sata]], objavljeno 26. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Oršić je htio prijeći u Burnley, no čelnici maksimirskog kluba odbili su ponudu od 8 do 9 milijuna eura zbog načina plaćanja, iako su bili zadovoljni iznosom ponude. Također, jedan od razloga zašto je Dinamo odbio ponudu bio je nedostatak adekvatne zamjene za Oršića.<ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/mislav-orsic-zeli-otici-u-burnley-ali-dinamo-ipak-odbio-engleze-811505 Mislav Oršić želi otići u Burnley, ali Dinamo ipak odbio Engleze!], [[24sata]], objavljeno 26. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Burnley je htio platiti Dinamu u što više rata, dok je Dinamo tražio da Burnley odmah plati kompletni iznos.<ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-jos-uvijek-ne-popusta-orsic-i-dalje-daleko-od-burnleya-811823 Dinamo još uvijek ne popušta: Oršić i dalje daleko od Burnleya], [[24sata]], objavljeno 27. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Zatim je Dinamo odbio ponudu od 10 milijuna eura.<ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/dinamo-odbio-10-milijuna-eura-ali-orsic-zeli-otici-pogledajte-koliku-mu-placu-nude-englezi-15150744 DINAMO ODBIO 10 MILIJUNA EURA! ALI, ORŠIĆ ŽELI OTIĆI, POGLEDAJTE KOLIKU MU PLAĆU NUDE ENGLEZI...], [[Sportske novosti]], objavljeno 27. siječnja 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Potom je predsjednik Burnleyja došao u Zagreb kako bi pregovarao s čelnicima Dinama,<ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/na-pomolu-preokret-u-transferu-mislava-orsica-dinamo-rekao-ne-a-suvlasnik-premierligasa-stigao-u-zagreb-15151166 NA POMOLU PREOKRET U TRANSFERU MISLAVA ORŠIĆA?! DINAMO REKAO NE, A SUVLASNIK PREMIERLIGAŠA STIGAO U ZAGREB...], [[Sportske novosti]], objavljeno 28. siječnja 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/doznajemo-predsjednik-burnleyja-u-dosao-je-u-zagreb-po-orsica-1558943 Ekskluzivno doznajemo: Predsjednik Burnleyja došao je u Zagreb po Oršića!], [[Večernji list]], objavljeno 28. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> no bez uspjeha. Oršić je na kraju ostao u Dinamu.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/video-orsic-ostaje-u-dinamu-pogledajte-kako-su-modri-navijacima-priopcili-najljepsu-vijest-15151291 VIDEO: ORŠIĆ OSTAJE U DINAMU! POGLEDAJTE KAKO SU MODRI NAVIJAČIMA PRIOPĆILI NAJLJEPŠU VIJEST], [[Sportske novosti]], objavljeno 29. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</reF><ref>Eva Grgić, [https://www.vecernji.hr/sport/pratite-uzivo-orsic-ostaje-u-dinamu-dinamo-objavio-intrigantan-video-1559043 VIDEO Oršić ide s Dinamom po naslov prvaka! Englezi otpali iz dogovora], [[Večernji list]], objavljeno 29. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-je-odbio-ponudu-engleza-od-cak-10-milijuna-eura-i-pobjednicki-objavio-mislav-orsic-ostaje-na-maksimiru-20220129 Dinamo je odbio ponudu Engleza od čak 10 milijuna eura i pobjednički objavio: Mislav Oršić ostaje na Maksimiru!], Tportal, objavljeno 29. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Hrvoje Tironi, Hrvoje Tesko, [https://www.24sata.hr/sport/video-dinamo-zaintrigirao-navijace-orsic-ipak-ostaje-812140 VIDEO Dinamo zaintrigirao navijače: Oršić ipak ostaje!], [[24sata]], objavljeno 29. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Dana 1. veljače Oršić je potpisao novi ugovor s Dinamom koji vrijedi do ljeta 2026.<ref>Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/velika-vijest-s-maksimira-mislav-orsic-otkrio-istinu-o-transferu-u-englesku-i-potpisao-za-dinamo-do-34-godine-15152467 VELIKA VIJEST S MAKSIMIRA: MISLAV ORŠIĆ OTKRIO ISTINU O TRANSFERU U ENGLESKU I POTPISAO ZA DINAMO DO 34. GODINE!], [[Sportske novosti]], objavljeno 1. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>B.T., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-euforija-na-maksimiru-orsic-potpisao-novi-ugovor-s-dinamom-i-porucio-idemo-po-naslov-prvaka-foto-20220201 VIDEO/FOTO Euforija na Maksimiru; Oršić potpisao novi ugovor s Dinamom i poručio: Idemo po naslov prvaka], Tportal, objavljeno 1. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Josip Tolić, Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-je-potpisao-novi-ugovor-htio-sam-otici-u-burnley-ali-je-presudila-volja-navijaca-i-kluba-812717 Oršić je potpisao novi ugovor: 'Da, htio sam otići u Englesku! Ali onda sam shvatio poruku...'], [[24sata]], objavljeno 1. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Pet dana kasnije Oršić je dvaput bio strijelac u ligaškom susretu protiv [[NK Istra 1961|Istre 1961]] koji je završio 1:2.<ref name="DIN" /><ref>Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/istra1961/dinamo-nastavlja-kopicevski-na-orsicev-pogon-petkovic-se-jednim-potezom-opet-iskljucio-za-iducu-utakmicu-15154739 DINAMO NASTAVLJA ‘KOPIĆEVSKI‘, NA ORŠIĆEV POGON, PETKOVIĆ SE JEDNIM POTEZOM OPET ISKLJUČIO ZA IDUĆU UTAKMICU], [[Sportske novosti]], objavljeno 6. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Robert Junaci, [https://www.vecernji.hr/sport/suci-nisu-vidjeli-ademijev-prekrsaj-prije-penala-a-dinamo-je-uzeo-bodove-1561267 Suci nisu vidjeli Ademijev prekršaj prije penala, a Dinamo je uzeo bodove], [[Večernji list]], objavljeno 7. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/kopic-je-opet-dao-prednost-andricu-petkovic-na-klupi-813749 Dinamo se provukao u Puli s igračem više: VAR im poništio penal, Oršić opet spasio sve], [[24sata]], objavljeno 6. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Oršić je 17. veljače postigao jedan gol u utakmici doigravanja za osminu finalu protiv [[Sevilla F.C.|Seville]] od koje je Dinamo izgubio 3:1.<ref name="DIN" /><ref>Eva Grgić, [https://www.vecernji.hr/sport/video-pogledajte-prekrasan-gol-maestra-orsica-koji-je-vratio-nadu-dinamu-1564392 VIDEO Pogledajte prekrasan gol maestra Oršića koji je vratio nadu Dinamu], [[Večernji list]], objavljeno 18. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>L.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/spektakl-u-sevilli-dinamo-protiv-spanjolskog-velikana-u-potrazi-za-novim-europskim-iznenadenjem-cekaju-se-postave-20220217 Sevilla pobijedila Dinamo! Modri odigrali dobru utakmicu ali greške su ih koštale boljeg rezultat], Tportal, objavljeno 17. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Thea Tesko, [https://www.24sata.hr/sport/pogledajte-pet-minuta-ludila-orsic-je-sjajno-zabio-a-sevilla-odgovorila-s-2-gola-u-2-minute-816374 Pogledajte pet minuta ludila! Oršić je sjajno zabio, a Sevilla odgovorila s 2 gola u 2 minute], [[24sata]], objavljeno 17. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Sedam dana kasnije Oršić je iz penala postigao jedini gol u uzvratnoj utakmici.<ref name="DIN" /><ref>L.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-protiv-seville-modri-traze-pobjedu-i-jos-jedno-europsko-cudo-na-maksimiru-20220224 FOTO], Dinamo odigrao sjajnu utakmicu i pobijedio veliku Sevillu! Malo je falilo Modrima za prolaz u osminu finala, Tportal, objavljeno 24. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], Fabijan Hrnčić, [https://www.24sata.hr/sport/navijaci-vjeruju-u-cudo-10-000-navijaca-bodrit-ce-modre-na-maksimiru-protiv-andaluzana-817841 Dinamo ispao iz Europe! Oršić je dao nadu, ali Španjolci idu dalje], [[24sata]], objavljeno 24. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Dana 15. travnja Oršić je postigao dva gola i jednu asistenciju u ligaškoj utakmici protiv Istre 1961 koja je poražena 3:0.<ref name="DIN" /><ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/istra1961/video-golijada-pregrst-sansi-jedna-od-dinamovih-akcija-sezone-i-orsic-show-pogledajte-i-gaf-gostiju-15184544 VIDEO: GOLIJADA, PREGRŠT ŠANSI, JEDNA OD DINAMOVIH AKCIJA SEZONE I ORŠIĆ SHOW! POGLEDAJTE I GAF GOSTIJU], [[Sportske novosti]], objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Eva Grgić, [[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-18-h-dinamo-vs-istra-plavi-na-ispit-pred-derbi-s-oporavljenim-ivanusecom-1579148 Oršić zabio dva komada već u prvom dijelu, Emreli dodao još jedan za slavlje plavih], [[Večernji list]], objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>L.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-nakon-bitne-pobjede-na-rujevici-docekuje-istru-na-maksimiru-pobjeda-je-imperativ-petkovic-na-klupi-20220415 VIDEO/FOTO Dinamo golovima Oršića i Emrelija došao do rutinske pobijede protiv Istre! Bitna tri boda u borbi za naslov u HT Prvoj ligi], Tportal, objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> ==== Sezona 2022./23. ==== Dana 23. srpnja 2022. postigao je gol i asistenciju u utakmici [[HNL]] (do početka sezone liga se zvala 1. HNL) odigrane protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]] koji je poražen 1:5.<ref name="DIN" /> Šest dana kasnije postigao je gol i asistenciju u ligaškoj utakmici protiv [[NK Istra 1961|Istre 1961]] koja je završila 4:1.<ref>Predrag Jurišić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/istra1961/eurogol-za-kraj-dinamo-napunio-mrezu-istre-bockaj-zabio-i-asistirao-pogodilo-i-novo-pojacanje-15229330 EUROGOL ZA KRAJ! DINAMO NAPUNIO MREŽU ISTRE, BOČKAJ ZABIO I ASISTIRAO, POGODILO I NOVO POJAČANJE], [[Sportske novosti]], objavljeno 29. srpnja 2022., pristupljeno 29. srpnja 2022.</ref> Na uzvratnoj utakmici trećeg kvalifikacijskog kola [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|UEFA Lige prvaka 2022./23.]] odigranoj 8. kolovoza protiv [[Bugarska|bugarskog]] kluba [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] kojeg je Dinamo dobio 4:2, Oršić je postigao dva pogotka od kojih je drugi iz [[Jedanaesterac|penala]]. Taj pogodak bio je Oršićev 25. u svim europskim klupskim natjecanjima.<ref name="Telesport">[https://telesport.telegram.hr/na-prvu/mislav-orsic-stigao-je-protiv-ludogoreca-do-25-europskog-gola-u-dinamovom-dresu/ Mislav Oršić je protiv Ludogorca stigao do 25. europskog gola u Dinamovom dresu], Telesport, [[Telegram (portal)|Telegram]], objavljeno 8. kolovoza 2022., pristupljeno 9. kolovoza 2022.</ref> Kasnije tijekom te utakmice Dinamu je bio dosuđen još jedan penal. Umjesto da izvede penal i tako postigne [[hat-trick]], Oršić je prepustio izvođenje penala klupskom suigraču [[Bruno Petković|Bruni Petkoviću]] koji je zabio za konačnih 4:2.<ref>Mislav Znaor, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-otkrio-zasto-je-petkovicu-prepustio-penal-ovo-jos-nisam-dozivio-zvizduci-su-nepotrebn-853334 Oršić otkrio zašto je Petkoviću prepustio penal: Ovo još nisam doživio! Zvižduci su nepotrebni], [[24sata]], objavljeno 8. kolovoza 2022., pristupljeno 9. kolovoza 2022.</ref> == Reprezentativna karijera == Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za sve selekcije Hrvatske od 18 do 21 godine.<ref name="HNS" /> Poziv u [[Hrvatska nogometna reprezentacija|A selekciju hrvatske nogometne reprezentacije]] Oršić je prvi put dobio 19. kolovoza 2019. od izbornika [[Zlatko Dalić|Zlatka Dalića]] za utakmice kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]] protiv [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]] i [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbajdžana]].<ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/dalic-prvi-put-pozvao-orsica-bartolec-unutra-rog-je-ispao-644594 Dalić je prvi put pozvao Oršića, Duje Ćaleta-Car nije na popisu!], [[24sata]], objavljeno 19. kolovoza 2019., pristupljeno 12. prosinca 2021.</ref> Protiv potonjeg protivnika je i debitirao 9. rujna kada je Hrvatska igrala 1:1 u [[Baku]]u. Tada je zamijenio [[Ante Rebić|Antu Rebića]] u 86 minuti susreta.<ref name="HNS" /><ref>[https://hns-cff.hr/matches/30263965/azerbajdzan-hrvatska-1-1/ HRVATSKA PONOVNO DONIJELA BOD IZ BAKUA], [[Hrvatski nogometni savez]], objavljeno 9. rujna 2019., pristupljeno 12. prosinca 2021.</ref><ref>[https://gnkdinamo.hr/HR/Novosti/Clanak//hrvatskoj-bod-u-azerbajdzanu HRVATSKOJ BOD U AZERBAJDŽANU], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 10. rujna 2019., pristupljeno 12. prosinca 2021.</ref> Dana 17. svibnja 2021. Zlatko Dalić [[Popis reprezentativaca na Europskom prvenstvu u nogometu – Europa 2020.|objavio je popis koji sadrži imena 26 igrača]] za odgođeno Europsko prvenstvo 2020. Među tim igračima bio je i Oršić.<ref>[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/popis-hrvatske-za-euro-2020-ovo-je-26-vatrenih-koji-putuju-na-europsko-prvenstvo---652063.html Dalić objavio popis za Euro 2020: Poznato svih 26 imena, izbornik objasnio iznenađenj], Gol.hr, objavljeno 17. svibnja 2021., pristupljeno 12. prosinca 2021.</ref> Na tom natjecanju nije nastupao na niti jednoj utakmici grupne faze, već je jedino odigrao utakmicu osmine finala protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]]. Na toj je utakmici zamijenio Rebića u 67. minuti kada je Hrvatska gubila 3:1. U 85. minuti postigao je svoj prvi gol za reprezentaciju, a u drugoj minuti sudačke nadoknade asistirao je [[Mario Pašalić|Mariju Pašaliću]] za 3:3. Španjolska je u [[Produžetci (nogomet)|produžetcima]] pobijedila Hrvatsku 5:3.<ref name="HNS" /><ref>[https://hns-cff.hr/matches/51156832/hrvatska-spanjolska-3-5/ HRVATSKA ZAUSTAVLJENA U PRODUŽECIMA, ŠPANJOLSKOJ GOLIJADA U KOPENHAGENU], [[Hrvatski nogometni savez]], objavljeno 28. lipnja 2021., pristupljeno 12. prosinca 2021.</ref><ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/reprezentacija/bio-sam-tako-napaljen-kada-sam-ulazio-da-bio-sam-ljut-sto-ne-igram-euro-mogli-smo-bolje-15084531 ‘BIO SAM TAKO NAPALJEN KADA SAM ULAZIO... DA, BIO SAM LJUT ŠTO NE IGRAM. EURO? MOGLI SMO BOLJE‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 30. lipnja 2021., pristupljeno 12. prosinca 2021.</ref> == Statistika == === Klupska statistika === ''Zadnji put ažurirano 16. kolovoza 2022.''<ref>[https://int.soccerway.com/players/-/85764/ Profil], Soccerway, pristupljeno 13. kolovoza 2022.</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Broj utakmica i golova po klubu, sezoni i natjecanju |- !rowspan="2"|Klub !rowspan="2"|Sezona !colspan="3"|Liga !colspan="2"|Kup !colspan="2"|Superkup !colspan="2"|Kontinentalno !colspan="2"|Sveukupno |- !Liga!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi |- |rowspan=5|[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] |[[1. HNL 2009./10.|2009./10.]]||[[1. HNL]] |8||3||1||0||colspan=2|—||colspan=2|—||9||3 |- |[[1. HNL 2010./11.|2010./11.]]||1. HNL |25||3||1||0||colspan=2|—||colspan=2|—||26||3 |- |[[1. HNL 2011./12.|2011./12.]]||1. HNL |24||4||2||0||colspan=2|—||colspan=2|—||26||4 |- |[[1. HNL 2012./13.|2012./13.]]||1. HNL |33||12||1||0||colspan=2|—||colspan=2|—||34||12 |- !colspan=2|Sveukupno !90!!22!!5!!0!!colspan=2|—!!colspan=2|—||95!!22 |- |[[Spezia Calcio|Spezia]]||2013./14.||[[Serie B]] |9||0||2||0||colspan=2|—||colspan=2|—||11||0 |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |[[1. HNL 2014./15.|2014./15.]]||1. HNL |colspan=2|—||colspan=2|—||colspan=2|—||colspan=2|—||colspan=2|— |- |[[NK Celje|Celje]] (posudba)||2014./15.||[[Prva slovenska nogometna liga|1. SNL]] |13||2||3||0||colspan=2|—||colspan=2|—||16||2 |- |[[Jeonnam Dragons]] (posudba)||2015.||[[K League 1|K League Classic]] |33||9||4||1||colspan=2|—||colspan=2|—||37||10 |- |[[Jeonnam Dragons]] |2016.||K League Classic |17||5||1||2||colspan=2|—||colspan=2|—||18||7 |- |[[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yatai]]||2016.||[[Kineska Super Liga]] |14||2||colspan=2|—||colspan=2|—||colspan=2|—||14||2 |- |rowspan=3|[[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundai]]||2017.||K League Classic |38||10||6||1||colspan=2|—||5||2||49||13 |- |2018.||K League 1 (preimenovano) |14||4||0||0||colspan=2|—||7||4||21||8 |- !colspan=2|Sveukupno !52!!14!!6!!1!!colspan=2|—!!12!!6!!70!!21 |- |rowspan=6|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |[[1. HNL 2018./19.|2018./19.]]||1. HNL |24||6||4||2||colspan=2|—||16||5||44||13 |- |[[1. HNL 2019./20.|2019./20.]]||1. HNL |28||13||2||1||1||0||12||7||42||21 |- |[[1. HNL 2020./21.|2020./21.]]||1. HNL |32||16||4||2||colspan=2|—||15||6||51||24 |- |[[1. HNL 2021./22.|2021./22.]]||1. HNL |33||14||2||1||colspan=2|—||15||5||50||19 |- |[[HNL 2022./23.|2022./23.]]||[[HNL]] |5||3||0||0||1||0||5||3||11||6 |- !colspan=2|Sveukupno !122!!52!!12!!6!!2!!0!!62!!26!!198!!84 |- !colspan=3|Sveukupno u karijeri !350!!106!!33!!10!!2!!0!!75!!31!!460!!148 |} ==== Pogodci za Dinamo Zagreb u europskim klupskim natjecanjima ==== ''Zadnji put ažurirano 9. kolovoza 2022.''<ref name="DIN" /> {| class="wikitable sortable" |- ! # !! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje |- ! align=center|1. | 24. srpnja 2018. | [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | {{DZ|IZR}} [[Hapoel Be'er Sheva F.C.|Hapoel Be'er Sheva]] | align=center|'''2''':0 | align=center|5:0 | Drugo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|UEFA Lige prvaka 2018./19.]] |- ! align=center|2. | 22. kolovoza 2018. | [[Stade de Suisse]], [[Bern]], [[Švicarska]] | {{DZ|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] | align=center|1:'''1''' | align=center|1:1 | Doigravanje [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|UEFA Lige prvaka 2018./19.]] |- ! align=center|3. | 25. listopada 2018. | [[Štadión Antona Malatinského]], [[Trnava (Slovačka)|Trnava]], [[Slovačka]] | {{DZ|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] | align=center|1:'''2''' | align=center|1:2 | rowspan=2|Grupna faza [[UEFA Europska liga 2018./19.|UEFA Europske lige 2018./19.]] |- ! align=center|4. | 8. studenog 2018. | rowspan="2"| [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | {{DZ|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] | align=center|'''3''':1 | align=center|3:1 |- ! align=center|5. | 21. veljače 2019. | {{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | align=center|'''1''':0 | align=center|3:0 | Šesnaestina finala [[UEFA Europska liga 2018./19.|UEFA Europske lige 2018./19.]] |- ! align=center|6. | 23. srpnja 2019. | [[Stadion Mihail Meshi]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | {{DZ|GRU}} [[FC Saburtalo Tbilisi|Saburtalo Tbilisi]] | align=center|0:'''1''' | align=center|0:2 | rowspan=2|Drugo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]] |- ! align=center|7. | 30. srpnja 2019. | rowspan="5"| [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | {{DZ|GRU}} [[FC Saburtalo Tbilisi|Saburtalo Tbilisi]] | align=center|'''1''':0 | align=center|3:0 |- ! align=center|8. | 21. kolovoza 2019. | {{DZ|NOR}} [[Rosenborg B.K.|Rosenborg]] | align=center|'''2''':0 | align=center|2:0 | Doigravanje [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]] |- ! align=center|9. | rowspan="3"|18. rujna 2019. | rowspan="3"|{{DZ|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | align=center|'''2''':0 | rowspan=3 align=center|4:0 | rowspan=4|Grupna faza [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]] |- ! align=center|10. | align=center|'''3''':0 |- ! align=center|11. | align=center|'''4''':0 |- ! align=center|12. | 22. listopada 2019. | [[Stadion Metalist]], [[Harkov]], [[Ukrajina]] | {{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] | align=center|1:'''2''' | align=center|2:2 |- ! align=center|13. | 10. prosinca 2020. | rowspan="5"| [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | {{DZ|RUS}} [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]] | align=center|'''2''':0 | align=center|3:1 | Grupna faza [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] |- ! align=center|14. | 25. veljače 2021. | {{DZ|RUS}} [[FK Krasnodar|Krasnodar]] | align=center|'''1''':0 | align=center|1:0 | Šesnaestina finala [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] |- ! align=center|15. | rowspan=3|18. ožujka 2021. | rowspan=3|{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] | align=center|'''1''':0 | rowspan=3 align=center|3:0 | rowspan=3|Osmina finala [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] |- ! align=center|16. | align=center|'''2''':0 |- ! align=center|17. | align=center|'''3''':0 |- ! align=center|18. | 15. travnja 2021. | [[Estadio El Madrigal|Estadio de la Cerámica]], [[Villarreal]], [[Španjolska]] | {{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | align=center|2:'''1''' | align=center|2:1 | Četvrtfinale [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] |- ! align=center|19. | 13. srpnja 2021. | [[Hlíðarendi]], [[Reykjavik]], [[Island]] | {{DZ|ISL}} [[Valur]] | align=center|0:'''2''' | align=center|0:2 | Prvo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] |- ! align=center|20. | 21. listopada 2021. | [[Franz-Horr-Stadion]], [[Beč]], [[Austrija]] | {{DZ|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]] | align=center|1:'''1''' | align=center|2:1 | rowspan=2| Grupna faza [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] |- ! align=center|21. | 9. prosinca 2021. | [[Olimpijski stadion u Londonu|London Stadium]], [[London]], [[Engleska]] | {{DZ|ENG}} [[West Ham United F.C.|West Ham United]] | align=center|0:'''1''' | align=center|0:1 |- ! align=center|22. | 17. veljače 2022. | [[Estadio Ramón Sánchez Pizjuán]], [[Sevilla]], [[Španjolska]] | rowspan=2|{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] | align=center|1:'''1''' | align=center|3:1 | rowspan=2|Doigravanje za završni dio [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] |- ! align=center|23. | 24. veljače 2022. | rowspan=3|[[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | align=center|'''1''':0 | align=center|1:0 |- ! align=center|24. | rowspan=2|9. kolovoza 2022. | rowspan=2|{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | align=center|'''2''':0 | rowspan=2 align=center|4:2 | rowspan=2|Treće kvalifikacijsko kolo [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|UEFA Lige prvaka 2022./23.]] |- ! align=center|25. | align=center|'''3''':0 |- |} === Reprezentativna statistika === ''Zadnji put ažurirano 10. lipnja 2022.''<ref name="HNS">[https://hns-cff.hr/players/15830/mislav-orsic/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]], pristupljeno 10. lipnja 2022.</ref> {| class=wikitable style="text-align: center" |+ Broj utakmica i golova po reprezentaciji i godini |- !Reprezentacija!!Godina!!Odigrane utakmice!!Golovi |- | rowspan="1" |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|Hrvatska do 18]] |2010.||1||0 |- !colspan=2|Sveukupno!!1!!0 |- !Reprezentacija!!Godina!!Odigrane utakmice!!Golovi |- | rowspan="2" |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]] |2010.||3||0 |- |2011.||1||0 |- !colspan=2|Sveukupno!!4!!0 |- | rowspan="3" |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|Hrvatska do 20]] |2011.||2||0 |- |2012.||5||1 |- |2013.||2||0 |- !colspan=2|Sveukupno!!9!!1 |- | rowspan="1" |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]] |2013.||4||1 |- !colspan=2|Sveukupno!!4!!1 |- | rowspan="4" |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}]] |2019.||3||0 |- |2020.||2||0 |- |2021.||9||1 |- |2022.||5||0 |- !colspan=2|Sveukupno!!19!!1 |- !colspan=2|Sveukupno!!37!!3 |} ==== Pogodci za reprezentaciju ==== {| class="wikitable sortable" |- ! # !! Datum !! Mjesto !! Nastup !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje |- ! align=center|1. | 28. lipnja 2021. | [[Stadion Parken]], [[Kopenhagen]], [[Danska]] | align=center|10. | {{NogRep|ŠPA}} | align=center|'''2''':3 | align=center|3:5 | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]] |} == Priznanja == === Individualna === * Član momčadi kola [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]] (1. kolo grupne faze)<ref name="LP1920" /> * Član momčadi kola [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]]: [[UEFA Europska liga 2020./21.|2020./21.]] (uzvratno kolo osmine finala)<ref name="TOT1" /> * Igrač kola UEFA Europske lige: 2020./21. (uzvratno kolo osmine finala)<ref name="TOT2" /><ref name="TOT3" /> * Član momčadi sezone UEFA Europske lige: 2020./21.<ref name="EL20211" /><ref name="EL20212" /><ref name="EL20213" /><ref name="EL20214" /> * Gol kola UEFA Europske lige: [[UEFA Europska liga 2021./22.|2021./22.]] (6. kolo)<ref name="WHU1" /><ref name="WHU2" /><ref name="WHU3" /> * Drugi najbolji gol grupne faze UEFA Europske lige: [[UEFA Europska liga 2021./22.|2021./22.]]<ref>[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/0270-13fa8e56dc3f-58f0bb03883c-1000--kyogo-furuhashi-wins-europa-league-goal-of-the-group-stage/ Kyogo Furuhashi wins Europa League Goal of the Group Stage], [[UEFA]], objavljeno 17. prosinca 2021., pristupljeno 17. prosinca 2021.</ref><ref>[https://hns-cff.hr/news/23572/orsicev-pogodak-drugi-najbolji-u-grupnoj-fazi-europske-lige/ ORŠIĆEV POGODAK DRUGI NAJBOLJI U GRUPNOJ FAZI EUROPSKE LIGE], [[Hrvatski nogometni savez]], objavljeno 17. prosinca 2021., pristupljeno 17. prosinca 2021.</ref> * [[Trofej nogometaš]] – Član najbolje momčadi [[1. HNL]]: [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]],<ref>[https://www.nacional.hr/huns-objavio-dobitnike-nagrade-trofej-nogometas/ HUNS objavio dobitnike nagrade Trofej Nogometaš], [[Nacional]], objavljeno 6. lipnja 2021., pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref> [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]]<ref>Tomislav Gabelić, Zdravko Barišić, Davor Kovačević, [https://www.24sata.hr/sport/igraci-i-treneri-odlucili-livaja-je-najbolji-igrac-sezone-u-hnl-u-842201 Igrači i treneri odlučili: Livaja je najbolji igrač sezone u HNL-u! Evo tko je sve u dream-teamu], [[24sata]], objavljeno 14. lipnja 2022., pristupljeno 14. lipnja 2022.</ref> ===Klupska=== '''[[Ulsan Hyundai]]''' * [[Južnokorejski nogometni kup]] '''(1):''' 2017. '''[[Dinamo Zagreb]]''' * [[1. HNL]] '''(4):''' [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]], [[1. HNL 2019./20.|2019./20.]], [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1)''': [[Hrvatski nogometni kup 2020./21.|2020./21.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(2):''' 2019., 2022. == Zanimljivosti == * Dio glavne tribine [[NK Kustošija Zagreb|NK Kustošije]] nosi ime po Mislavu Oršiću.<ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/stize-i-tribina-mislava-orsica-kustosija-mu-odaje-veliku-cast-655475 Stiže i 'tribina Mislava Oršića': Kustošija mu odaje veliku čas], [[24sata]], objavljeno 24. listopada 2019., pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref><ref>[https://www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/stigla-i-posljednja-gradjevinska-dozvola-za-tribinu-mislav-orsic-video/67283 Stigla i posljednja „građevinska dozvola“ za tribinu Mislav Oršić (VIDEO)], Germanijak, objavljeno 31. listopada 2019., pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref> *Oršićev najdraži postignuti gol je njegov treći na uzvratnoj utakmici osmine finala [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] odigrane 18. ožujka 2021. protiv [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhama]] kojeg je Dinamo na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] dobio 3:0.<ref>Fabijan Hrnčić, Mato Galić, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-nakon-pobjede-vlasic-nas-je-motivirao-u-neku-ruku-a-gol-mi-nije-najdrazi-u-dresu-dinama-802409 Oršić nakon pobjede: Vlašić nas je motivirao pa nam čestitao, a gol mi nije najdraži za Dinamo], [[24sata]], objavljeno 10. prosinca 2021., pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref> == Izvori == {{izvori|3}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Mislav Oršić}} * [https://gnkdinamo.hr/hr/Players/Single?Permalink=mislav-orsic Profil], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * [https://hns-cff.hr/players/15830/mislav-orsic/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]] * [https://int.soccerway.com/players/-/85764/ Profil], Soccerway * [https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/profil/spieler/119150 Profil], [[Transfermarkt]] {{dinamosastav}} {{Sastav Hrvatska 2020. EP}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2020./21.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2021./22.}} {{GLAVNIRASPORED:Oršić, Mislav}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši NK Inter Zaprešić]] [[Kategorija:Nogometaši NK Kustošija Zagreb]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Rijeke]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] rirr4chqgs80lj83fjvcqijeq4k5gqz 6447148 6447147 2022-08-20T21:09:57Z Croxyz 205325 /* Klupska statistika */ wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Mislav Oršić | slika = [[Datoteka:Mislav Oršić.jpg|250px]] | opis slike = Oršić u dresu [[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yataija]] [[2016.]] godine | država = {{ZD+X/H|HRV}} | puno ime = Mislav Oršić | nadimak = ''Orša'' | datum rođenja = [[Zagreb]], [[29. prosinca]] [[1992.]] | datum smrti = | visina = 179 cm<ref name=dinamo>[https://gnkdinamo.hr/HR/Players/Single?Permalink=mislav-orsic Profil], [[GNK Dinamo Zagreb]], pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref> | težina = 69 kg<ref name=dinamo/> | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 99 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|lijevo krilo]] | ugovor = | mlade godine = <br> {{0}}{{0}}{{0}}? – [[2008.]] <br />[[2008.]] – [[2009.]] | juniorski klubovi = [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] <br> [[NK Kustošija Zagreb|Kustošija Zagreb]]<br />[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] | godina = [[2009.]] – [[2013.]]<br />[[2013.]] – [[2014.]]<br />[[2014.]]<br />[[2014.]] <br /> [[2015.]]<br />[[2016.]]<br />[[2016.]]<br />[[2017.]] – [[2018.]]<br />[[2018.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]<br />[[Spezia Calcio|Spezia]]<br />[[HNK Rijeka|Rijeka]]<br /> → [[NK Celje|Celje]] (posudba)<br /> → [[Jeonnam Dragons]] (posudba)<br /> [[Jeonnam Dragons]]<br />[[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yatai]] <br />[[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundai]] <br /> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}90 {{0}}{{0}}(21)<br />{{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br />{{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br />{{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}{{0}}52 {{0}}{{0}}(14)<br />{{0}}123 {{0}}{{0}}(53) | godine u reprezentaciji = [[2010.]]<br />[[2010.]] – [[2011.]]<br />[[2011.]] – [[2013.]]<br />[[2013.]]<br />[[2019.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|HRV18}}<br />{{NogRep|HRV19}}<br />{{NogRep|HRV20}}<br />{{NogRep|HRV21}}<br />{{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br />{{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 20. kolovoza 2022. }} '''Mislav Oršić''' ([[Zagreb]], [[29. prosinca]] 1992.) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] i reprezentativac koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|lijevog krila]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevku]], [[NK Kustošija|Kustošiju]] i [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]. Za potonji klub ostvario je 2009. seniorski debi. Kao igrač tog kluba, Oršić je postigao najmlađi igrač koji je postigao [[hat-trick]] u [[1. HNL]]. U Interu je ostao do 2013. kada prelazi u redove [[Italija|talijanskog]] drugoligaša [[Spezia Calcio|Spezije]] za koju je igrao jednu sezonu. Potom postaje igrač [[HNK Rijeka|Rijeke]] za koju nikada nije igrao, već je bio posuđen [[NK Celje|Celju]] i [[Južna Koreja|južnokorejskom]] [[Jeonnam Dragons]]u koji ga i otkupljuje. Nakon godine i pol u Južnoj Koreji, Oršić je prešao u [[Narodna Republika Kina|kineski]] [[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yatai]]. Poslije pola godine u Narodnoj Republici Kini, Oršić se u veljači 2017. vratio u Južnu Koreju te je postao igrač kluba [[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundai]]. S tim je klubom osvojio [[Južnokorejski nogometni kup|kup]] ujedno i svoj prvi trofej. Krajem svibnja 2018. prešao je u [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. S [[#Pogodci za Dinamo Zagreb u europskim klupskim natjecanjima|25]]<ref name="Telesport" /> postignuta pogotka, Oršić je ne samo Dinamov rekorder po broju postignutih golova u [[Dodatak:GNK Dinamo Zagreb u međunarodnim natjecanjima|europskim klupskim natjecanjima]], već i rekorder među svim hrvatskim klubovima. U europskim utakmicama zabijao je brojnim velikanima kao što su [[Atalanta BC|Atalanta]], [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]], [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]], [[Villarreal CF|Villarreal]], [[West Ham United F.C.|West Ham United]] i [[Sevilla F.C.|Sevilla]]. Oršić je s hat-trickovima postignutima protiv Atalante i Tottenham Hotspura, jedini igrač u povijesti Dinama koji je postigao dva hat-tricka u europskim utakmicama. U jednom navratu uvršten je u najbolju momčad [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]]. == Klupska karijera == === Rana karijera === Svoju nogometnu karijeru Oršić je započeo u [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevci]]. Potom je igrao za [[NK Kustošija|Kustošiju]] sve do 2008. kada je prešao u [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] za iznos od 90.000 kuna.<ref name="90k">Damir Mrvec, [https://www.vecernji.hr/sport/iz-kustosije-u-inter-presao-je-za-90-000-kuna-a-sada-vrijedi-5-5-milijuna-eura-1346556 Iz Kustošije u Inter prešao je za 90.000 kuna, a sada vrijedi 5,5 milijuna eura], [[Večernji list]], objavljeno 20. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref>Silvijo Škrlec, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/mislav-orsic-naravno-da-imam-tremu-s-13-godina-zbog-modrica-sam-isao-na-sjever-a-sada-cu-igrati-uz-najboljeg-igraca-svijeta-foto-20190831 Mislav Oršić: Naravno da imam tremu. S 13 godina zbog Modrića sam išao na sjever, a sada ću igrati uz najboljeg igrača svijeta], Tportal, objavljeno 31. kolovoza 2019., pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref><ref name="TM">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/profil/spieler/119150 Profil], [[Transfermarkt]], pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref> === Inter Zaprešić === Za [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] debitirao je 12. rujna 2009. u utakmici [[1. HNL]] u kojoj je Inter izgubio od [[zagreb]]ačkog [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] s minimalnih 0:1.<ref name="90k" /><ref name="INT">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=918&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – NK Inter Zapresic], [[Transfermarkt]], pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> Svoja prva tri gola za kluba postigao je 13. svibnja 2010. kada je Inter u utakmici zadnjeg ligaškog kola pobijedio [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu Zagreb]] 4:2.<ref name="INT" /> Tim golovima osigurao je opstanak Intera u 1. HNL.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/orsic-valjda-su-me-svi-ti-skauti-primjetili-403930 Oršić: Valjda su me svi ti skauti primjetili!], [[Večernji list]], objavljeno 29. travnja 2012., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> Tada je imao samo 17 godina i 135 dana<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/jedini-zagrepcanin-u-momcadi-hajduk-mu-musterija-a-kek-ga-se-odrekao-1265588 Jedini Zagrepčanin u momčadi: Hajduk mu mušterija, a Kek ga se odrekao], [[Večernji list]], objavljeno 24. kolovoza 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> te je postao najmlađi strijelac prvenstvenog hat-tricka u 1. HNL.<ref name="Rud72" /> Dana 22. rujna 2012. postigao je gol i dvije asistencije na ligaškoj utakmici protiv [[NK Zadar|Zadra]] koji je poražen rezultatom 1:5.<ref name="INT" /> U veljači 2013. bio je meta [[Italija|talijanskog]] prvoligaša [[Torino FC|Torina]].<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/torino-zagrizao-za-interova-mislava-orsica-lazio-bi-brozovica-511750 Torino zagrizao za Interova Mislava Oršića, Lazio bi Brozovića], [[Večernji list]], objavljeno 17. veljače 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> Postigao je dva pogotka u utakmici 1. HNL odigrane 22. veljače 2013. protiv [[NK Slaven Belupo|Slavena Belupa]] koja je završila 2:2.<ref name="INT" /><ref>Borut Šips, [https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/maxtv-prva-liga-dva-remija-orsic-zaustavio-crni-niz-intera-20130223 MAXtv Prva liga: Dva remija, Oršić zaustavio crni niz Intera], Tportal, objavljeno 22. veljače 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> Idući put kada je postigao dva gola u nekoj ligaškoj utakmici bilo je 28. ožujka kada je Inter igrao 2:2 s Lokomotivom.<ref name="INT" /> U utakmici domaćeg prvenstva odigranoj 27. travnja protiv Zadra koji je poražen rezultatom 1:2, Oršić je prvi put bio [[Kapetan (šport)|klupski kapetan]] te je postigao gol i asistenciju.<ref name="INT" /> S 12 postignutih pogodaka u [[1. HNL 2012./13.|sezoni 2012./13. 1. HNL-a]], Oršić je bio najbolji strijelac kluba te je sa [[NK Zagreb|Zagrebovim]] [[Besart Abdurahimi|Besartom Abdurahimijem]] dijelio četvrtu poziciji na ljestvici najboljih strijelaca 1. HNL 2012./13.<ref>[https://web.archive.org/web/20130702140259/http://www.hrsport.net/statistika/245/strijelci/ LJESTVICA STRIJELACA], Sportnet.rtl.hr., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> U srpnju 2013. [[Engleska|engleski]] [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] ponudio je za Oršića Interu 850.000 funti, odnosno 975.000 eura.<ref>James Dickenson, [https://www.express.co.uk/sport/football/415591/Crystal-Palace-ponder-move-for-Croatia-U21-starlet-Mislav-Orsic Crystal Palace ponder move for Croatia U21 starlet Mislav Orsic], [[Daily Express]], objavljeno 18. srpnja 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref><ref>Luka Vuletić, [https://www.24sata.hr/sport/mislav-orsic-na-meti-crystal-palacea-nude-mu-975000-324335 Mislav Oršić na meti Crystal Palacea: Nude mu 975.000 €], [[24sata]], objavljeno 18. srpnja 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref><ref>D. K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/engleski-prvoligas-kupuje-igraca-hrvatske-druge-lige-20130718 Engleski prvoligaš kupuje igrača hrvatske druge lige], Tportal, objavljeno 18. srpnja 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> U kolovozu 2013. Oršić je trebao prijeći u [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]].<ref> Alen Orlić, [https://web.archive.org/web/20151117144738/http://sportske.jutarnji.hr/mario-pasalic-u-cataniji-za-1-5-milijuna-eura--mislav-orsic-stize-u-hajduk-/1123251/ Mario Pašalić u Cataniji za 1,5 milijuna eura, Mislav Oršić stiže u Hajduk?], [[Sportske novosti]], objavljeno 30. kolovoza 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> Za Inter je sveukupno u 90 ligaških susreta postigao 22 gola i 7 asistencija.<ref name="INT" /> === Spezia === U rujnu 2013. prešao je u talijansku [[Spezia Calcio|Speziju]] za nepoznati iznos.<ref name="TM" /><ref>[https://www.acspezia.com/it/news/mercato-ufficiale-mislav-orsic-allo-spezia-c-il-transfert.8152.html MERCATO: UFFICIALE MISLAV ORSIC ALLO SPEZIA, C'È IL TRANSFERT], [[Spezia Calcio]], objavljeno 21. rujna 2013., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Za Speziju je debitirao tek 3. prosinca u utakmici [[Coppa Italia|Coppa Italije]] u kojoj je Spezia dobila [[Delfino Pescara 1936|Delfino]] iz [[Pescara|Pescare]] 3:0.<ref name="SPE">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=3522&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Spezia Calcio], [[Transfermarkt]], pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> U [[Serie B|talijanskoj drugoj ligi]] debitirao je 29. prosinca kada je Spezia od [[Latina Calcio 1932|Latine]] izgubila rezultatom 1:4.<ref name="SPE" /> Oršić je prvi put bio član početne postave Spezije u svojoj predzadnjoj utakmici za klub odigrane 2. svibnja 2014. protiv [[Reggina 1914|Reggine]] koju je Spezia dobila 2:1.<ref name="SPE" /><ref>[https://www.acspezia.com/news/spezia-reggina-orsic-e-ferrari-le-novit-dal-primo-minuto.9615.html SPEZIA-REGGINA: ORSIC E FERRARI LE NOVITÀ DAL PRIMO MINUTO], [[Spezia Calcio]], objavljeno 2. svibnja 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Za Speziju je sveukupno odigrao devet utakmica u drugoj ligi te dvije u kupu, no nikada nije postigao niti jedan gol za klub, no postigao je dvije asistencije u ligi.<ref name="SPE" /> === Rijeka === Dana 25. lipnja 2014. Spezia je prodala Oršića [[HNK Rijeka|Rijeci]]<ref>[https://www.acspezia.com/it/news/mercato-mislav-orsic-si-trasferisce-allhnk-rijeka.9932.html MERCATO: MISLAV ORSIC SI TRASFERISCE ALL'HNK RIJEKA], [[Spezia Calcio]], objavljeno 29. prosinca 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> s kojom je idući dan potpisao ugovor na dvije godine s mogućnošću produljenja ugovora na još jednu godinu.<ref>[https://web.archive.org/web/20161030204510/https://nk-rijeka.hr/vijest/za-rijeku-potpisao-mislav-orsic/ Za Rijeku potpisao Mislav Oršić], [[HNK Rijeka]], objavljeno 26. lipnja 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Za Rijeku nikada nije nastupio, već je bio posuđen [[Slovenija|slovenskom]] [[NK Celje|Celju]] i [[Južna Koreja|južnokorejskom]] [[Jeonnam Dragons]]u. === Celje === Dana 31. kolovoza, na posljednji dan prijelaznog roka, Oršić je posuđen [[NK Celje|Celju]]<ref name="TM" /><ref>[https://web.archive.org/web/20161002095648/https://nk-rijeka.hr/vijest/potpisao-marko-vesovic/ Potpisao Marko Vešović], [[HNK Rijeka]], objavljeno 1. rujna 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> u kojem je ostao do kraja prve polovice sezone.<ref name="TM" /> Za Celje je debitirao 13. rujna u utakmici [[1. SNL]] protiv [[ND Gorica|Gorice]] koja je završila 1:1.<ref name="CELJ">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=710&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – NK Celje], [[Transfermarkt]], pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> U [[Slovenski nogometni kup|Slovenskom nogometnom kupu]] ostvario je svoj debi tri dana kasnije kada je [[NK Kranj|Zarica Kranj]] poražena 1:2.<ref name="CELJ" /> Svoj prvi gol i asistenciju za Celje postigao je 27. rujna u ligaškoj utakmici u kojoj je Celje pobijedilo [[NK Domžale|Domžale]] 2:0.<ref name="CELJ" /><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/hrvatski-nogometas-potezom-poput-ronaldinhova-odusevio-navijace-965195 Mislav Oršić potezom poput Ronaldinhova oduševio navijače], [[Večernji list]], objavljeno 4. listopada 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Za Celje je u 16 utakmica postigao dva gola i četiri asistencije.<ref name="CELJ" /> === Jeonnam Dragons === Dana 1. siječnja 2015. Rijeka je posudila Oršiću [[Južna Koreja|južnokorejskom]] [[Jeonnam Dragons]]u.<ref>Rok Plestenjak, [https://siol.net/sportal/nogomet/junaska-enajsterica-celja-izgubila-pomembnega-hrvata-175603 Junaška enajsterica Celja izgubila pomembnega Hrvata], Siol.net, objavljeno 1. siječnja 2015., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> U južnokorejskoj ligi, zvanoj [[K League 1|K League Classic]], Oršić je bio registriran kao „Orša” ([[Korejski jezik|korejski]]: 오르샤) jer su drugi igrači imali problema s izgovaranjem njegovog prezimena.<ref>[http://www.footballist.co.kr/news/articleView.html?idxno=14468 전남 오르시치 등록명 ‘오르샤’로 새 출발, 왜?], Footballist, objavljeno 27. veljače 2015., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> U ligi je debitirao 8. ožujka protiv [[Jeju United FC|Jeju Uniteda]] s kojim je Oršićev novi klub igrao 1:1.<ref name="JEO">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=6503&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Jeonnam Dragons], [[Transfermarkt]], pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Prvu asistenciju za Jeonnam Dragons postigao je 26. travnja u ligaškoj utakmici u kojoj je [[Jeonbuk Hyundai Motors]] poražen 2:1.<ref name="JEO" /> U svojoj debitantskoj utakmici u [[Korejski nogometni kup|Korejskom nogometnom kupu]] odigranoj 13. svibnja protiv [[Suwon Samsung Bluewings]]a, Oršić je postigao svoj prvi gol za klub.<ref name="JEO" /> Deset dana kasnije u ligaškom susretu protiv Jeju Uniteda od kojeg je Jeonnam Dragons izgubio 3:2, Oršić je postigao asistenciju i svoj prvi pogodak u korejskoj ligi.<ref name="JEO" /> U ligaškoj utakmici odigranoj 20. lipnja protiv [[FC Seoul|Seoula]], Oršić je postigao gol i asistenciju te je time sudjelovao u postizanju jedina dva gola na utakmici.<ref name="JEO" /> Dana 12. srpnja ponovno je postigao gol i asistenciju, ovaj put protiv [[Daejeon Hana Citizen|Daejeon Citizena]] koji je u ligaškom susretu poražen 2:3.<ref name="JEO" /> Četrnaest dana kasnije postigao je dva gola i jednu asistenciju u ligaškoj utakmici u kojoj je Jeonnam Dragons pobijedio Jeju United 3:1.<ref name="JEO" /> S Jeonnam Dragonsom ispao je u polufinalu Južnokorejskog nogometnog kupa 2015.<!---U Južnoj Koreji jedna sezona traje čitavu kalendarsku godinu.---><ref name="JEO" /> U sezoni 2015. Oršić je za Jeonnam Dragons postigao devet golova i osam asistencija u 33 ligaške utakmice, kao i jedan gol u četiri utakmice kupa.<ref name="JEO" /> U studenom 2015. Jeonnam Dragons aktivirao je klauzulu o otkupu Oršićevog ugovora za milijun američkih dolara.<ref>Hrvoje Tironi, [https://www.goal.com/hr/news/7037/prva-hnl/2015/11/15/17359762/mislav-or%C5%A1i%C4%87-donosi-rijeci-milijun-dolara Mislav Oršić donosi Rijeci milijun dolara], Goal.com, objavljeno 15. studenog 2015., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref><ref>[https://sports.news.naver.com/news?oid=109&aid=0003200720 오르샤, 전남으로 완전 이적...3년 계약], Sports.news.naver.com, objavljeno 13. studenog 2015., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> U utakmici drugog kola sezone 2016., Oršić je 20. ožujka postigao svoj prvi gol i asistenciju te sezone i to protiv Suwon Samsung Bluewingsa s kojim je Jeonnam Dragons igrao 2:2.<ref name="JEO" /> Postigao je dva gola u utakmici kupa odigranoj 11. svibnja protiv [[Gangwon FC|Gangwona]] koji je poražen 4:0.<ref name="JEO" /> Dana 15. lipnja postigao je gol i asistenciju protiv [[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundaija]] koji je poražen 3:1 u ligaškoj utakmici.<ref name="JEO" /> U sezoni 2016. Oršić je za Jeonnam Dragons postigao pet golova i tri asistencije u 17 ligaških utakmica te dva gola u jednoj utakmici kupa.<ref name="JEO" /> === Changchun Yatai === U srpnju 2016. prešao je u [[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yatai]]<ref>[https://sports.news.naver.com/news?oid=139&aid=0002058293 [단독] ‘킥 마스터’ 오르샤, 이장수의 창춘 이적], Sports.news.naver.com, objavljeno 26. rujna 2016., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> za 1,3 milijuna eura.<ref name="TM" /> Za Changchun Yatai debitirao je 3. srpnja kada je njegov novi klub izgubio 3:0 od [[Shanghai Shenhua F.C.|Shanghai Greenland Shenhue]] u utakmici [[Kineska Super Liga|Kineske Super Lige]].<ref name="CHA">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=4768&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Changchun Yatai], [[Transfermarkt]], pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Svoj prvi gol za klub postigao je 24. srpnja kada je [[Hebei F.C.|Hebei China Fortune]] pobijedio Changchun Yatai 2:1.<ref name="CHA" /><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/mislav-orsic-zabio-prvijenac-u-kineskoj-ligi-1101884 Mislav Oršić zabio prvijenac u kineskoj ligi], [[Večernji list]], objavljeno 26. srpnja 2016., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Svoj drugi, ujedno i posljednji gol za klub, postigao je 10. rujna u utakmici protiv [[Shandong Taishan F.C.|Shandong Luneng Taishana]] koja je završila 1:1.<ref name="CHA" /> Za Changchun Yatai upisao je dva pogotka u 14 nastupa.<ref name="CHA" /> === Ulsan Hyundai === U veljači 2017. prešao je u [[Južna Koreja|južnokorejski]] [[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundai]]<ref>[https://sports.news.naver.com/news?oid=108&aid=0002589156 [오피셜] 울산 현대, 크로아티아 FW 오르샤 영입], Sports.news.naver.com, objavljeno 9. veljače 2017., pristupljeno 30. prosinca 2021.</ref> i to za 935 tisuća eura.<ref name="TM" /> Za Ulsan Hyundai debitirao je 21. veljače u utakmici grupne faze [[AFC Liga prvaka|AFC Lige prvaka]] u kojoj je njegova nova momčad izgubila 2:0 od [[japan]]skog [[Kashima Antlers]]a.<ref name="ULS">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=3535&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Ulsan Hyundai], [[Transfermarkt]], pristupljeno 31. prosinca 2021.</ref> Tjedan dana kasnije postigao je svoja prva dva gola za klub u utakmici istog natjecanja u kojoj je Ulsan Hyundai pobijedio [[Australija|australski]] [[Brisbane Roar FC|Brisbane Roar]] 6:0.<ref name="ULS" /><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/hrvat-kojeg-su-platili-milijun-dolara-s-dva-pogotka-briljirao-u-azijskoj-ligi-prvaka-1152823 Hrvat kojeg su platili milijun dolara s dva pogotka briljirao u Azijskoj ligi prvaka], [[Večernji list]], objavljeno 28. veljače 2017., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> U [[K League 1|južnokorejskoj ligi]] debitirao je za Ulsan Hyundai 4. ožujka kada je [[Pohang Steelers]] poražen 2:1.<ref name="ULS" /> Svoj prvi gol u tom natjecanju u dresu Ulsan Hyundaija postigao je 2. travnja protiv [[Gangwon FC|Gangwona]] koji je poražen 2:1.<ref name="ULS" /> Sedamnaest dana kasnije ostvario je svoj [[Južnokorejski nogometni kup|kupski]] debi za klub i to protiv [[Chuncheon FC|Chuncheona]] koji je izgubio susret 3:1.<ref name="ULS" /> Svoj prvi klupski gol i asistenciju u kupu postigao je 9. kolovoza kada je Ulsan Hyundai pobijedio klub [[Gimcheon Sangmu FC|Sangju Sangmu]] 3:1.<ref name="ULS" /> Protiv istog je protivnika postigao dva gola 9. rujna kada je Ulsan Hyundai slavio s 4:2.<ref name="ULS" /> Dana 19. studenog postigao je gol i asistenciju u ligaškom susretu koji je Gangwon izgubio 1:2.<ref name="ULS" /> Dana 29. studenog asistirao je za drugi gol Ulsana Hyundaija u prvoj finalnoj utakmici južnokorejskog nogometnog kupa protiv [[Busan IPark]]a kojeg je Ulsan Hyundai dobio rezultatom 1:2.<ref name="ULS" /> Uzvratna utakmica odigrana 3. prosinca završila je bez golova te je time Ulsan Hyundai osvojio južnokorejski kup,<ref name="ULS" /> a Oršić svoj prvi trofej u karijeri. Svoja prva dva gola i prvu asistenciju u sezoni 2018. postigao je 13. veljače 2018. kada je Ulsan Hyundai u AFC Ligi prvaka igrao 3:3 s [[Melbourne Victory FC|Melbourne Victoryjem]].<ref name="ULS" /> Osam dana kasnije asistirao je za oba gola Ulsana Hyundai u utakmici istog natjecanju protiv japanskog kluba [[Kawasaki Frontale]] koja je završila 2:1.<ref name="ULS" /> Dana 4. travnja ponovno je postigao dva gola protiv Melbourne Victoryja. Taj je put Ulsan Hyundai slavio s visokih 6:2.<ref name="ULS" /> Četiri dana kasnije postigao je gol i asistenciju u ligaškoj utakmici protiv Gangwona koji je izgubio utakmicu 3:1.<ref name="ULS" /> === Dinamo Zagreb === ==== Sezona 2018./19. ==== [[Datoteka:Mislav-Orsic.png|desno|thumb|250 px|Mislav Oršić [[2021.]] godine]] Dana 25. svibnja 2018. Oršić je postao novi igrač [[zagreb]]ačkog Dinama i to za milijun eura.<ref>[https://gnkdinamo.hr/HR/Novosti/Clanak/orsic-potpisao-za-dinamo ORŠIĆ: ISPUNIO SE MOJ DJEČAČKI SAN], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 25. svibnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/pojacanje-sletjelo-u-maksimiru-dinamo-ga-platio-milijun-eura-1247922 Pojačanje sletjelo u Maksimiru: Dinamo ga platio milijun eura?!], [[Večernji list]], objavljeno 25. svibnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref><ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-ispunio-bjelicinu-zelju-mislav-orsic-novi-igrac-plavih-575250 Dinamo ispunio Bjeličinu želju: Mislav Oršić novi igrač 'plavih'], [[24sata]], objavljeno 25. svibnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref><ref>S.Š., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/trener-bjelica-odobrio-dovodenje-hit-igraca-iz-azije-foto-20180525 Trener Bjelica odobrio dovođenje hit-igrača iz Azije!], Tportal, objavljeno 25. svibnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> Odabrao je dres s brojem 99 jer je dres s brojem 9 nosio Dinamov igrač [[Mario Budimir]].<ref>Antonio Bevanda, [https://www.24sata.hr/sport/samo-ja-idem-od-zapresica-do-zagreba-preko-juzne-koreje-583666 'Samo ja idem od Zaprešića do Zagreba preko – Južne Koreje'], [[24sata]], objavljeno 24. srpnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> Za novi je klub debitirao i postigao svoj prvi gol 24. srpnja u utakmici drugog kvalifikacijskog kola [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|UEFA Lige prvaka 2018./19.]] u kojoj je [[izrael]]ski [[Hapoel Be'er Sheva F.C.|Hapoel Be'er Sheva]] poražen s visokih 5:0.<ref name="DIN">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=419&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – GNK Dinamo Zagreb], [[Transfermarkt]], pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref><ref>Drago Hudika, [https://www.vecernji.hr/sport/dinamo-novu-sezonu-otvara-protiv-izraelskog-prvaka-hapoela-1260275 Petarda u Maksimiru! Dinamo pregazio izraelskog prvaka], [[Večernji list]], objavljeno 24. srpnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref><ref>Josip Tolić, Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/decko-sam-iz-zagreba-najezio-sam-se-kad-sam-cuo-te-ovacije-583561 'Dečko sam iz Zagreba, naježio sam se kad sam čuo te ovacije'], [[24sata]], objavljeno 24. srpnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref><ref>Ivan Janković, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/maksimir-dobio-novu-neocekivanu-zvijezdu-to-se-zove-briljantan-povratak-u-hrvatski-nogomet-foto-20180725 Maksimir dobio novu neočekivanu zvijezdu: To se zove briljantan povratak u hrvatski nogomet], Tportal, objavljeno 24. srpnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> Za Dinamo je u [[1. HNL]] debitirao 3. kolovoza kada je Dinamo pobijedio [[NK Istra 1961|Istru 1961]] 3:0.<ref name="DIN" /> Četrnaest dana kasnije na utakmici protiv [[NK Osijek|Osijeka]] koja je završila 2:1, postigao je gol za 2:0, ujedno i svoj prvi ligaški gol u dresu Dinama. Tom je pobjedom Dinamo sjeo na vrhu ljestvice [[1. HNL 2018./19.]]<ref name="DIN" /><ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-protiv-osijeka-bjelica-je-opet-izmiksao-cijeli-sastav-586535 'Modri' dobili Osijek u Zagrebu i zasjeli na vrh ljestvice HNL-a], [[24sata]], objavljeno 17. kolovoza 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> U [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]] debitirao je 20. rujna kada je Dinamo pobijedio [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] 4:1.<ref name="DIN" /> U [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskom nogometnom kupu]] debitirao je 26. rujna kada je [[HNK Sloga Mravince|Sloga]] iz [[Mravince|Mravinca]] poražena s minimalnih 0:1.<ref name="DIN" /> Svoj prvi gol u UEFA Europskoj ligi postigao je 25. listopada kada je [[FC Spartak Trnava|Spartak]] iz [[Slovačka|slovačkog]] grada [[Trnava (Slovačka)|Trnave]] poražen 1:2.<ref name="DIN" /> Prvi gol u kupu za Dinamo postigao je 5. prosinca kada je u četvrtfinalnoj utakmici kupa postigao jedini gol protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]].<ref name="DIN" /><ref>[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-se-zeli-prikljuciti-rijeci-i-osijeku-u-polufinalu-kupa-603392 Rutinska pobjeda Dinama! Oršić donio polufinale Kupa...], [[24sata]], objavljeno 5. prosinca 2018., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref><ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-moj-dolazak-u-dinamo-je-pun-pogodak-gol-je-bio-sretan-603422 Oršić: Moj dolazak u Dinamo je pun pogodak, gol je bio sretan], [[24sata]], objavljeno 5. prosinca 2018., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Dana 2. veljače 2019. Oršić je u utakmici 1. HNL-a protiv [[NK Rudeš|Rudeša]] koja je završila 7:2, postigao svoj prvi [[hat-trick]] za Dinamo.<ref name="DIN" /><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/bjelica-zadovoljan-ali-istice-suparnik-nam-je-iz-jedne-sanse-zabio-dva-gola-1298483 Bjelica zadovoljan ali ističe: Suparnik nam je iz jedne šanse zabio dva gola], [[Večernji list]], objavljeno 2. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> To mu je bio drugi hat-trick u karijeri, prvi je postigao 2010. u dresu [[zaprešić]]kog [[NK Inter Zaprešić|Intera]] protiv [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotive Zagreb]].<ref name="Rud72>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/rekorder-orsic-hat-trick-je-zabio-brze-i-od-lea-messija-612227 Rekorder Oršić: Hat-trick je zabio brže i od Lea Messija...], [[24sata]], objavljeno 4. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Ta tri gola postigao je u samo 7 minuta i 47 sekundi te je time oborio rekord za najbrži postignuti hat-trick u povijesti Dinama kojeg je do tada držao [[Igor Cvitanović]] koji je postigao tri gola u devet minuta utakmice [[1. HNL 1995./96.]] protiv [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatskog dragovoljca]] koja je završila 6:0.<ref name="Rud72" /> Također, Oršićev hat-trick na utakmici protiv Rudeša tada je bio drugi najbrži hat-trick u povijesti 1. HNL. U tom trenutku rekord za najbrži postignuti hat-trick u 1. HNL držao je [[Davor Vugrinec]] koji je u šest minuta postigao tri gola za [[NK Zagreb|Zagreb]] u utakmici u kojoj je Osijek pobijedio 5:3.<ref name="VUG">D. S., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/promijenjene-knjige-rekorda-dinamo-je-to-jos-napravio-samo-partizanu-a-orsic-je-srusio-cvitanovica-foto-20190202 Promijenjene knjige rekorda; Dinamo je to još napravio samo Partizanu, a Oršić je srušio Cvitanovića], Tportal, objavljeno 5. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Zadnji put kada je Dinamo zabio sedam golova prije navedene utakmice protiv Rudeša bilo je 2011. kada je dobio [[NK Varaždin|Varaždin]] 7:0.<ref>Ricardo Kulušić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-protiv-rudesa-koji-im-je-vec-jednom-otkinuo-bod-612096 Dinamo napunio Rudeš: Osam godina nije bilo ovakve golijade], [[24sata]], objavljeno 2. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Također, ovo je druga službena utakmica u povijesti Dinama u kojoj je Dinamo pobijedio sa 7:2. Prva je bila 20. svibnja 1964. kada je u polufinalu [[Kup maršala Tita|Kupu maršala Tita]] poražen [[beograd]]ski [[FK Partizan Beograd|Partizan]].<ref name="VUG" /> Dana 17. veljače Oršić je postigao gol i asistenciju u ligaškoj utakmici protiv Slaven Belupa koja je završila 3:0.<ref name="DIN" /><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-proigrao-tek-nakon-sat-vremena-hajrovic-i-orsic-dalekometnim-bombama-razbili-slaven-belupo-foto-20190217 Dinamo proigrao tek nakon sat vremena; Hajrović i Oršić dalekometnim bombama 'razbili' Slaven Belupo], Tportal, objavljeno 18. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], Mato Galić, [https://www.24sata.hr/sport/bjelica-protiv-slavena-s-cak-11-novih-igraca-u-odnosu-na-el-614629 'Modri' razbili Slaven Belupo i Viktoriji poslali snažnu poruku], [[24sata]], objavljeno 17. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Četiri dana kasnije postigao je gol i asistenciju u uzvratnoj utakmici šesnaestine finala UEFA Europske lige 2018./19. u kojoj je [[Češka|češki]] klub [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] poražen 3:0.<ref name="DIN" /><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/iznena-enje-u-sastavu-sunjic-od-prve-minute-na-viktoriju-615393 Ovo nije san, bajka o Dinamu ide dalje! Modri u osmini finala], [[24sata]], objavljeno 21. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref><ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/izbornice-jesmo-li-u-petkovicu-dobili-zamjenu-za-mandzukica-615414 Izborniče, jesmo li u Petkoviću dobili zamjenu za Mandžukića?], [[24sata]], objavljeno 22. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Akcijom [[Bruno Petković|Bruna Petkovića]] i [[Dani Olmo|Danija Olma]] kojom je Oršić postigao gol za 1:0, [[UEFA]] je proglasila potezom dana.<ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/iznena-enje-u-sastavu-sunjic-od-prve-minute-na-viktoriju-615393 Ovo nije san, bajka o Dinamu ide dalje! Modri u osmini finala], [[24sata]], objavljeno 21. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Prvu utakmicu Dinamo je izgubio 2:1 tako da je ovom pobjedom izborio osminu finalu natjecanja.<ref name="DIN" /> Dana 13. travnja Oršić je postigao gol i asistenciju u ligaškoj utakmici u kojoj je Istra 1961 poražena rezultatom 0:4.<ref name="DIN" /><ref>Boris Trifunović, [https://www.24sata.hr/sport/uzivo-dinamo-vec-danas-moze-osvojiti-naslov-prvaka-hnl-a-624377 Dinamo razbio Istru u gostima i na korak je do titule prvaka], [[24sata]], objavljeno 13. travnja 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Postigao je gol u finalu kupa u kojem je Dinamo izgubio od [[HNK Rijeka|Rijeke]] 1:3.<ref name="DIN" /><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/bitka-za-rabuzinovo-sunce-olmo-i-petko-protiv-puljica-630796 Sunce se vratilo na Kvarner! Rijeka je osvojila Hrvatski kup], [[24sata]], objavljeno 22. svibnja 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> U sezoni 2018./19. postigao je 13 golova i 7 asistencija u 44 utakmica.<ref name="DIN" /> ==== Sezona 2019./20. ==== {{football squad on pitch|align=right | GK = '''[[Dominik Livaković|Livaković]]''' | RB = '''[[Petar Stojanović (nogometaš)|Stojanović]]''' | RCB = '''[[Kévin Théophile-Catherine|Théophile-Catherine]]''' | LCB = '''[[Dino Perić|Perić]]''' | LB = '''[[Marin Leovac|Leovac]]''' | RM = '''[[Nikola Moro|Moro]]''' | DM = '''[[Emir Dilaver|Dilaver]]''' | LM = '''[[Arijan Ademi|Ademi]]''' | RF = '''[[Dani Olmo|Olmo]]''' | CF = '''[[Bruno Petković|Petković]]''' | LF = '''Oršić''' | caption = Postava Dinama protiv [[Atalanta BC|Atalante]]<ref>[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2027029--dinamo-zagreb-vs-atalanta/?referrer=%2Fuefachampionsleague%2Fseason%3D2020%2Fmatches%2Fround%3D2001140%2Fmatch%3D2027029%2F Dinamo Zagreb 4 – 0 Atalanta], [[UEFA]], objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> }} Sezonu 2019./20. započeo je pogotkom u utakmici prvog kola [[1. HNL 2019./20.]] odigrane 19. srpnja 2019. protiv Lokomotive Zagreb koja je poražena 3:0.<ref name="DIN" /><ref>Hrvoje Tironi, Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamovci-bez-pola-momcadi-protiv-uvijek-neugodnih-lokosa-640501 Bjeličin stroj je nezaustavljiv! Obje momčadi promašile penal], [[24sata]], objavljeno 19. srpnja 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Četiri dana kasnije postigao je gol i asistenciju u utakmici prvog kvalifikacijskog kola [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]] te je tako sudjelovao u postizanju oba gola na utakmici protiv [[FC Saburtalo Tbilisi|Saburtala]] iz [[Tbilisi]]ja.<ref name="DIN" /><ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/rezultat-bolji-od-dojma-bjelica-isao-na-sigurno-junak-je-orsic-641056 Rezultat bolji od dojma: Bjelica išao na sigurno, junak je Oršić!], [[24sata]], objavljeno 23. srpnja 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> U UEFA Ligi prvaka debitirao je 18. rujna te je pritom postigao svoj prvi hat-trick u tom natjecanju i to protiv [[Atalanta BC|Atalante]], treće najbolje talijanske momčadi, koja je poražena 4:0.<ref name="DIN" /><ref>Robert Junaci, Drago Hudika, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-dinamo-kao-nikad-manji-autsajder-krece-u-ligu-prvaka-1346228 Plava rapsodija u Maksimiru! Dinamo slomio Atalantu, Oršić zabio 'hat-trick'], [[Večernji list]], objavljeno 18. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/igraci-dinama-kao-u-transu-ovo-je-cudo-odigrali-smo-fantasticno-moglo-je-mozda-biti-i-vise-golova-foto-20190919 Igrači Dinama kao u transu: Ovo je čudo, odigrali smo fantastično, moglo je možda biti i više golova], Tportal, objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref>Silvijo Šrklec, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/talijanski-mediji-vriste-o-sramoti-koju-je-atalanta-dozivjela-u-zagrebu-foto-20190919 Talijanski mediji 'vrište' o sramoti koju je Atalanta doživjela u Zagrebu], Tportal, objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref>Silvijo Šrklec, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/junak-mislav-orsic-debitirao-hat-trickom-u-ligi-prvaka-i-otkrio-nam-sto-ce-napraviti-s-trofejom-kojeg-je-ponio-kuci-foto-20190919 Junak Mislav Oršić debitirao hat-trickom u Ligi prvaka i otkrio nam što će napraviti s trofejem koji je ponio kući], Tportal, objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref name="ATA40">[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/maksimir-ce-gorjeti-dinamo-protiv-atalante-u-1-kolu-lp-a-649361 Maksimir slavi fantastičnu noć! Hat-trick Oršić srušio Atalantu], [[24sata]], objavljeno 18. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref>Davor Kovačević, [https://www.24sata.hr/sport/olmo-se-igra-nogometa-stojke-i-ademi-dodavaju-a-orsic-trpa-649394 Večer života Oršića: Prvi, drugi pa treći... Gollini će ga sanjati], [[24sata]], objavljeno 18. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Postigavši hat-trick, Oršić je postao peti Hrvat koji je zabio hat-trick na nekoj utakmici UEFA Lige prvaka, poslije [[Dado Pršo|Dade Prše]], [[Ivan Klasnić|Ivana Klasnića]], [[Ivica Olić|Ivice Olića]] i [[Mario Mandžukić|Marija Mandžukića]].<ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-peti-hrvat-s-hat-trickom-u-lp-u-a-tek-deveti-u-debiju-649501 Oršić peti Hrvat s hat-trickom u LP-u, a tek deveti u debiju...], [[24sata]], objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Tom je pobjedom Dinamo ostvario svoju prvu pobjedu u UEFA Ligi prvaka od 16. rujna 2015. kada je pobijedio [[Arsenal F.C.|Arsenal]] 2:1.<ref name="ATA40" /> Taj poraz bio je drugi najteži Atalantin u zadnjih pet godina.<ref>Dubravko Miličić, [https://www.24sata.hr/sport/cestitke-vecer-kad-je-dinamo-od-atalante-napravio-atlantidu-649403 Čudesno: Večer kad je Dinamo od Atalante napravio Atlantidu], [[24sata]], objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Mislav Oršić bio je među četiri igrača koji su bili kandidati za najboljeg igrača prvog kola UEFA Lige prvaka, a ostali su bili: [[Ángel Di María]], [[Erling Haaland]] i [[Marc-André ter Stegen]].<ref>[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/orsic-me-u-kandidatima-za-igraca-kola-u-ligi-prvaka-1346584 Oršić među kandidatima za igrača kola u Ligi prvaka], [[Večernji list]], objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref>Danijel Starešinčić, [[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/evo-gdje-mozete-glasati-za-dinamovog-junaka-koji-je-sredio-atalantu-foto-20190919 Evo gdje možete glasati za Dinamovog junaka koji je sredio Atalantu], Tportal, objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Nagradu je na kraju osvojio Erling Haaland.<ref>[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0255-0e99f20f0002-ec132bef01b8-1000--haaland-takes-player-of-the-week-honour/ Haaland takes Player of the Week honour], [[UEFA]], objavljeno 20. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Oršić je s klupskim suigračem [[Marin Leovac|Marinom Leovcem]] koji je postigao prvi gol na utakmici protiv Atalante, uvršten u najbolju momčad prvog kola UEFA Lige prvaka 2019./20.<ref name="LP1920">Jelena Ćubel, [https://www.24sata.hr/sport/kakva-dominacija-hrvata-tri-nasa-igraca-u-momcadi-tjedna-649746 Kakva dominacija Hrvata! Tri naša igrača u momčadi tjedna], [[24sata]], objavljeno 20. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Dana 18. listopada, točno mjesec dana od utakmice protiv Atalante, Oršić je ponovno postigao hat-trick, ovaj put u ligaškoj utakmici u kojoj je [[HNK Gorica|Gorica]] poražena 2:4.<ref name="DIN" /><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/bjelica-ispremijesao-sastav-gorica-jos-ne-zna-ni-za-bod-654320 Golijada u V. Gorici! Dinamo na krilima Oršića srušio domaćine], [[24sata]], objavljeno 18. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref><ref>Antonio Bevanda, [https://www.24sata.hr/sport/sahtar-cuvaj-se-kada-orsic-ovako-igra-dinamo-pobje-uje-654347 Šahtar, čuvaj se! Kada Oršić ovako zabija, Dinamo pobjeđuje], [[24sata]], objavljeno 18. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref> Četiri dana kasnije postigao je gol i asistenciju u utakmici UEFA Lige prvaka protiv [[FK Šahtar Donjeck|Šahtara]] iz [[Donjeck]]a koja je završila 2:2.<ref name="DIN" /><ref>Robert Junaci, Drago Hudika, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-plavi-pred-novim-europskim-izazovom-ademi-i-petkovic-upitni-1354091 Dinamo odličnom igrom stigao do boda u Harkivu, a mogao je puno više], [[Večernji list]], objavljeno 22. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/sjajna-partija-dinama-u-ukrajini-osvojili-su-modri-veliki-bod-ali-mogli-su-i-puno-vise-foto-20191022 Sjajna partija Dinama u Ukrajini; osvojili su 'modri' veliki bod, ali mogli su i puno više...], Tportal, objavljeno 22. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-po-prvu-pobjedu-protiv-sahtara-petko-i-ademi-igraju-655041 Stative uzele pobjedu Dinamu: Gubili, okrenuli pa osvojili bod], [[24sata]], objavljeno 22. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref><ref>Mato Galić, [https://www.24sata.hr/sport/za-orsicem-su-gutali-prasinu-stojanovic-najlosiji-na-terenu-655068 Za Oršićem su gutali prašinu, Marlos amaterski izgubio loptu], [[24sata]], objavljeno 22. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref> U ligaškoj utakmici odigranoj 10. studenog u kojoj je Rijeka poražena s visokih 5:0, Oršić je ponovno postigao hat-trick za Dinamo.<ref name="DIN" /><ref>Ivan Žurić/[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-dinamo-demolirao-rijeku-cetiri-gola-modri-su-zabili-u-razmaku-od-12-minuta-uz-hat-trick-mislava-orsica-foto-video-20191110 VIDEO Dinamo 'demolirao' Rijeku; četiri gola 'modri' su zabili u razmaku od 12 minuta uz hat-trick Mislava Oršića], Tportal, objavljeno 10. studenog, pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref><ref>Boris Trifunović, [https://www.24sata.hr/sport/rijeka-krece-u-napad-dinamo-s-najjacim-sastavom-na-rujevici-658649 Pala petarda na Rujevici: Oršić i Petković deklasirali su Rijeku], [[24sata]], objavljeno 10. studenog, pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref><ref>Danijel Vukušić, Eva Grgić, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-ovo-je-bilo-za-sahtar-znamo-da-smo-bolji-od-toga-658696 Oršić: 'Ovo je bilo za Šahtar, znamo da smo bolji od toga...'], [[24sata]], objavljeno 10. studenog, pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref> Postigao je gol i asistenciju 30. studenog kada je Istra 1961 u utakmici 1. HNL poražena 1:2.<ref name="DIN" /><ref>Ricardo Kulušić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-zelli-isprati-gorak-okus-atalante-istra-bjezi-od-2-hnl-662512 Oršić i Kadzior izdominirali su Istrane! Ćuže je zabio penal...], [[24sata]], objavljeno 30. studenog 2019.</ref> Oršić je 29. veljače 2020. postigao jedan gol i dvije asistencije u ligaškoj utakmici protiv Rijeke koja je završila 4:0.<ref name="DIN" /><ref>Fabijan Hrnčić, [https://www.24sata.hr/sport/petkovic-opet-na-klupi-colak-i-stefulj-zele-scenarij-s-rujevice-678638 'Modri' se pojavili u 10 minuta nastavka i utrpali još tri gola], [[24sata]], objavljeno 29. veljače 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> ==== Sezona 2020./21. ==== {{football squad on pitch|align=right | GK = '''[[Dominik Livaković|Livaković]]''' | RB = '''[[Stefan Ristovski|Ristovski]]''' | RCB = '''[[Rasmus Lauritsen|Lauritsen]]''' | LCB = '''[[Kévin Théophile-Catherine|Théophile-Catherine]]''' | LB = '''[[Bartol Franjić|Franjić]]''' | RM = '''[[Lovro Majer|Majer]]''' | CM = '''[[Kristijan Jakić|Jakić]]''' | LM = '''[[Arijan Ademi|Ademi]]''' | RF = '''[[Luka Ivanušec|Ivanušec]]''' | CF = '''[[Bruno Petković|Petković]]''' | LF = '''Oršić''' | caption = Postava Dinama protiv [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhama]]<ref>[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2029893/ Dinamo Zagreb 3 – 0 Tottenham], [[UEFA]], objavljeno 18. ožujka 2021., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> }} Oršić je postigao gol i asistenciju 16. kolovoza 2020. u utakmici prvog kola [[1. HNL 2020./21.]] u kojoj je Lokomotiva Zagreb poražena s visokih 6:0.<ref name="DIN" /><ref>[[HINA]], Hrvoje Tironi, Eva Grgić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-trazi-popravak-imidza-protiv-rasprodane-lokomotive-711337 Dinamo deklasirao Lokomotivu: Majer odigrao 'partiju života'], [[24sata]], objavljeno 16. kolovoza 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Dana 12. rujna postigao je gol i asistenciju protiv [[HNK Hajduk Split|Hajduka Split]] koji je izgubio ligaški susret rezultatom 1:2.<ref name="DIN" /><ref>[[HINA]], Marko Pavić, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-hajduk-i-dinamo-igraju-veliki-derbi-na-poljudu-pogledajte-sastave-1430924 Dinamo na Poljudu slavio protiv Hajduka, Oršić zabio golčinu], [[Večernji list]], objavljeno 12. rujna 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>Ricardo Kulušić, [https://www.24sata.hr/sport/petkovic-je-ipak-u-prvih-11-a-tu-je-i-gvardiol-hajduk-s-gyurcsom-715993 Dinamo u spektaklu slavio na Poljudu! Zabili Oršić i Kastrati], [[24sata]], objavljeno 12. rujna 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Dva gola postigao je 4. listopada kada je Dinamo u ligi igrao 1:2 s [[NK Varaždin Varaždin|Varaždinom]].<ref name="DIN" /><ref>S.Š., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-mislav-orsic-s-dva-je-vrhunska-slobodnjaka-osigurao-dinamu-pobjedu-kod-varazdina-i-spasio-debitanta-lauritsena-blamaze-foto-20201004 VIDEO, FOTO Mislav Oršić s dva je vrhunska 'slobodnjaka' osigurao Dinamu pobjedu kod Varaždina i spasio debitanta Lauritsena blamaže], Tportal, objavljeno 4. listopada 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-jos-ne-zna-za-poraz-moze-li-ga-ugroziti-varazdin-720103 Dinamo uz puno muke srušio Varaždin! Briljirao sjajni Oršić], [[24sata]], objavljeno 4. listopada 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> U posljednjoj utakmici [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] odigrane 10. prosinca 2021. protiv [[CSKA Moskva|CSKA Moskve]] koju je Dinamo dobio 3:1, Oršić je postigao jedan gol.<ref name="DIN" /><ref>Tomo Ničota, Patrik Mršnik, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/europska-liga/dinamo-slavi-ali-ipak-nije-postao-svjetski-rekorder-hrvat-pokvario-potpuni-show-modrih-na-maksimiru-15036166 DINAMO SLAVI, ALI IPAK NIJE POSTAO SVJETSKI REKORDER! HRVAT POKVARIO POTPUNI SHOW MODRIH NA MAKSIMIRU], [[Sportske novosti]], objavljno 10. prosinca 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-dinamo-se-veceras-moze-upisati-u-povijest-mamic-odabrao-najjaci-sastav-1452851 Dinamo sa stilom dovršio posao u skupini, minute su nedostajalo da uđe i u povijest], [[Večernji list]], objavljno 10. prosinca 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-dinamovi-igraci-nakon-velicanstvene-pobjede-protiv-cska-zale-samo-za-jednim-to-nam-ipak-nije-trebalo-foto-20201211 VIDEO/FOTO Dinamovi igrači nakon veličanstvene pobjede protiv CSKA žale samo za jednim: To nam ipak nije trebalo...], Tportal, objavljno 10. prosinca 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Također, nastup na ovoj utakmici bio je Oršićev 37. uzastopni u europskim natjecanjima, a da nije dobio karton. Time je Oršić oborio klupski rekord za najviše uzastopnih nastupa u europskim natjecanjima bez dobivanje kartona, koji je prethodno držao [[Tomislav Butina]].<ref>Ante Buškulić, [https://www.24sata.hr/sport/luda-sezona-rekorda-u-europi-dinamo-ih-vec-postavio-osam-747433 Luda sezona rekorda u Europi: Dinamo ih već postavio osam!], [[24sata]], objavljeno 24. siječnja 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Dva gola ponovno je postigao 27. siječnja 2021. i to u ligaškoj utakmici protiv Hajduka Split koja je završila 3:1.<ref name="DIN" /><ref>Silvijo Škrlec, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-pogledajte-golove-mislava-orsica-kojih-se-ne-bi-posramio-ni-lionel-messi-foto-20210127 VIDEO/FOTO Pogledajte golove Mislava Oršića, kojih se ne bi posramio ni Lionel Messi], Tportal, objavljeno 27. siječnja 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], Zdravko Batišić, [https://www.24sata.hr/sport/petko-i-gavro-napadaju-hajduk-hajdukov-junak-krece-s-klupe-742058 Dinamo još jednom bolji od Hajduka! 'Bili' promašivali, oduševio velemajstor Oršić...], [[24sata]], objavljeno 27. siječnja 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Dana 5. veljače Oršić je potpisao novi višegodišnji ugovor s Dinamom.<ref>[https://www.gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/mislav-orsic-potpisao-novi-ugovor-s-dinamom MISLAV ORŠIĆ POTPISAO NOVI UGOVOR S DINAMOM!], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 5. veljače 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/sjajne-vijesti-za-dinamo-jedan-od-najboljih-igraca-i-novi-vatreni-potpisao-ugovor-tu-je-moj-dom-15048353 SJAJNE VIJESTI ZA DINAMO, JEDAN OD NAJBOLJIH IGRAČA I NOVI VATRENI POTPISAO UGOVOR: ‘TU JE MOJ DOM!‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 5. veljače 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>S.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-se-pohvalio-mozda-i-najvecim-poslom-u-ovom-prijelaznom-roku-sjajni-napadac-potpisao-visegodisnji-ugovor-s-modrima-20210205 Dinamo se pohvalio možda i najvećim poslom u ovom prijelaznom roku; sjajni napadač potpisao višegodišnji ugovor s 'modrima'], Tportal, objavljeno 5. veljače 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Dana 18. ožujka postigao je dvije asistencije u utakmici šesnaestine finala UEFA Europske lige 2020./21. u kojoj je [[Rusija|ruski]] [[FK Krasnodar|Krasnodar]] poražen rezultatom 2:3.<ref name="DIN" /><ref>[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamovci-u-hladnoj-rusiji-protiv-krasnodara-na-minus-13-746387 Petko zaledio Ruse! Dinamovci na koračić od osmine finala EL], [[24 sata]], objavljeno 18. veljače 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Na uzvratnoj utakmici odigranoj sedam dana kasnije Oršić je postigao jedini gol na utakmici.<ref name="DIN" /><ref>[[HINA]], Eva Grgić, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-21-sat-dinamo-u-maksimiru-ide-po-povijesnu-pobjedu-1471905 Spasibo, Krasnodar! Dinamo je opet bolji, Modri su prošli u osminu finala Europske lige!], [[Večernji list]], objavljeno 25. veljače 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref><ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/hakleri-petko-i-jakic-pa-killer-orsic-pogledajte-kako-je-zabio-i-dosao-na-koracic-od-povijesti-747717 'Hakleri' Petko i Jakić pa 'killer' Oršić: Pogledajte kako je zabio i došao na koračić od povijesti!], [[24sata]], objavljeno 25. veljače 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Postigao je gol i asistenciju 7. ožujka u ligaškoj utakmici protiv Rijeke te je tako sudjelovao u postizanju jedina dva pogotka na utakmici.<ref name="DIN" /><ref>[[HINA]], Fabijan Hrnčić, [https://www.24sata.hr/sport/tomic-s-kulenovicem-u-napadu-mamic-ide-s-udarnim-sastavom-749405 'Modri' do osme pobjede u nizu: Ivanušec i Oršić srušili Riječane], [[24sata]], objavljeno 7. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Četiri dana poslije Oršić je igrao u utakmici osmine finala UEFA Europske lige 2020./21. u kojoj je Dinamo izgubio 0:2 od [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhama]] kojeg je vodio [[José Mourinho]].<ref name="DIN" /><ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/europska-liga/pogledajte-kako-je-majstor-kane-srusio-dinamo-modri-tragicar-nakon-gafa-primio-gol-kroz-noge-15057135 POGLEDAJTE KAKO JE MAJSTOR KANE SRUŠIO DINAMO! MODRI TRAGIČAR NAKON GAFA PRIMIO GOL KROZ NOGE], [[Sportske novosti]], objavljeno 11. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-po-cudo-u-londonu-hoce-li-mou-odmarati-zvijezde-750232 Obrana je poklanjala golove, a Kane bio nemilosrdan: Dinamo će sad trebati čudo za prolazak], [[24sata]], objavljeno 11. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> U ligaškoj utakmici odigranoj 14. ožujka protiv Varaždina kojeg je Dinamo dobio 5:0, Oršić je postigao dva gola i dvije asistencije.<ref name="DIN" /><ref>Ivan Žurić/[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-dinamo-bez-milosti-razbio-nemocne-varazdince-modri-su-usred-varazdina-opalili-petardu-foto-20210314 VIDEO/FOTO Dinamo bez milosti razbio nemoćne Varaždince; 'modri' su usred Varaždina opalili 'petardu'], Tportal, objavljeno 14. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref><ref>Boris Trifunović, [https://www.24sata.hr/sport/rapsodija-golova-pogledajte-kako-je-dinamo-razbio-varazdin-750688 Rapsodija golova: Pogledajte kako je Dinamo razbio Varaždin], [[24sata]], objavljeno 14. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Na toj utakmici postigao je svoj 50. gol u dresu Dinama.<ref>N. Lipovac, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/europska-liga/mislav-orsic-puno-sam-puta-pogledao-taj-video-definitivno-sam-lose-reagirao-lose-se-pripremio-15058277 MISLAV ORŠIĆ: ‘PUNO SAM PUTA POGLEDAO TAJ VIDEO! DEFINITIVNO SAM LOŠE REAGIRAO, LOŠE SE PRIPREMIO...‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 16. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Dana 18. ožujka, četiri dana poslije utakmice s Varaždinom, Dinamo je igrao uzvratnu utakmicu osmine finale UEFA Europske lige 2020./21. protiv Tottenhama od kojeg je u prvoj utakmici izgubio 0:2.<ref name="DIN" /> U 62. minuti susreta Oršić je na asistenciju [[Lovro Majer|Lovre Majera]] postigao gol za 1:0. 21 minutu kasnije lopta je od [[Bruno Petković|Brune Petkovića]] preko [[Arijan Ademi|Arijana Ademija]] došla do [[Iyayi Believe Atiemwen|Iyayija Believea Atiemwena]] na desnom krilu. Atiemwen se probio u [[šesnaesterac]] i potom s preciznošću uputio loptu po zemlji na deset metara gdje je utrčao Oršić i zabio po sredini gola za 2:0. Utakmica je tako odvedena u [[Produžetci (nogomet)|produžetke]] pošto je rezultat na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] bio jednakom onome u [[London]]u prije tjedan dana. U 106. minuti susreta Oršić je sjurio između trojice igrača Tottenhama te je s ruba šesnaesterca zabio gol [[Hugo Lloris|Hugu Llorisu]] za konačnih 3:0.<ref>Danijel Starešinčić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-pogledajte-sva-tri-fantasticna-gola-mislava-orsica-nevjerojatna-utakmica-dinamovog-napadaca-zbog-kojeg-jose-mourinho-nece-moci-spavati-20210318 VIDEO/FOTO Pogledajte sva tri fantastična gola Mislava Oršića; nevjerojatna utakmica Dinamovog napadača zbog kojeg Jose Mourinho neće moći spavati], Tportal, objavljeno 18. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Postigavši taj [[hat-trick]], Oršić je postao prvi igrač u klupskoj povijesti koji je postigao dva hat-tricka u europskim utakmicama (svoj prvi je postigao sezonu ranije protiv Atalante). Broj golova koje je postigao Oršić u europskim utakmicama na toj je utakmici narastao s 14 na 17. Time je Oršić postao najbolji strijelac Dinama u europskim utakmicama. Prethodno su taj rekord držale klupske legende [[Igor Cvitanović]] i [[Slaven Zambata]] od kojih je svaki od njih postigao 15 golova. Prije ove utakmice [[Miljenko Mumlek]] i [[Zlatko Vujović]] držali su rekord za broj postignutih europskih pogodaka u dresu nekog hrvatskog kluba. Mumlek je zabio 16 golova dok je bio igrač [[varaždin]]skog [[NK Varteks Varaždin|Varteksa]], a Vujović isto toliko dok je bio igrač Hajduka.<ref>Tomislav Dasović, [https://www.vecernji.hr/sport/mislav-orsic-dinamov-je-junak-a-pogledajte-ovu-nepravdu-prema-njemu-1477515 Mislav Oršić Dinamov je junak, a pogledajte ovu nepravdu prema njemu!], [[Večernji list]], objavljeno 19. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Oršić je postao tek drugi igrač u povijesti koji je zabio Tottenhama hat-trick u nekoj europskoj utakmici. Prvi koji je to postigao bio je [[FC Bayern München|Bayernov]] [[Serge Gnabry]] koji je hat-trick postigao sezonu ranije.<ref>Danijel Starešinčić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/uefa-nominirala-mislava-orsica-za-igraca-tjedna-u-europskoj-ligi-glasajte-za-dinamovog-napadaca-koji-je-torpedirao-tottenham-i-mourinha-iz-europe-foto-20210319 UEFA nominirala Mislava Oršića za igrača tjedna u Europskoj ligi; glasajte za Dinamovog napadača koji je 'torpedirao' Tottenham i Mourinha iz Europe], Tportal, objavljeno 19. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> UEFA je u najboljih 11 tog kola UEFA Europske lige uvrstila tri Dinamova igrača: [[Dominik Livaković|Dominika Livakovića]], [[Kévin Théophile-Catherine|Kévina Théophile-Catherinea]] i Mislava Oršića.<ref name="TOT1">S.Š., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/uefi-nije-bilo-dovoljno-sto-je-nagradila-mislava-orsica-pa-je-u-momcad-tjedna-ubacila-jos-dva-dinamova-igraca-foto-20210320 Uefi nije bilo dovoljno što je nagradila Mislava Oršića, pa je u momčad tjedna 'ubacila' još dva Dinamova igrača], Tportal, objavljeno 20. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Također, Oršića je UEFA proglasila najboljim igračem kola.<ref name="TOT2">[https://www.vecernji.hr/sport/veliko-priznanje-za-dinamo-i-orsica-ovo-pokazuje-koliko-je-mocan-hrvatski-prvak-1477718 Veliko priznanje za Dinamo i Oršića: Ovo pokazuje koliko je moćan hrvatski prvak], [[Večernji list]], objavljeno 19. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref><ref name="TOT3">S.Š./[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/ako-je-i-bilo-kakvih-dilema-vise-ih-nema-uefa-je-posteno-nagradila-velicanstveno-izdanje-mislava-orsica-foto-20210319 Ako je i bilo kakvih dilema, više ih nema. Uefa je pošteno nagradila veličanstveno izdanje Mislava Oršića], Tportal, objavljeno 19. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Dinamo je pobjedom protiv Tottenhama izborio četvrtfinale UEFA Europske lige 2020./21., prvo četvrtfinale u nekom europskom klupskom natjecanju nakon pola stoljeća.<ref>D.S., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-pogledajte-kako-gori-ispred-maksimirskog-stadiona-na-kojem-se-dogodilo-cudo-stotine-navijaca-s-igracima-proslavilo-povijesni-uspjeh-foto-20210318 VIDEO/FOTO Pogledajte kako je gorjelo ispred maksimirskog stadiona na kojem se dogodilo čudo; stotine navijača s igračima proslavilo povijesni uspjeh Dinama], Tportal, objavljeno 18. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Dinamova pobjeda nad Tottenhamom izabrana je za drugu najbolju utakmicu te sezone UEFA Europske lige.<ref>S.Š., [[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-dinamovo-gazenje-tottenhama-i-hat-trick-mislava-orsica-izabrani-su-za-drugu-najbolju-utakmicu-europske-lige-ove-sezone-20210515 VIDEO Dinamovo gaženje Tottenhama i hat-trick Mislava Oršića izabrani su za drugu najbolju utakmicu Europske lige ove sezone], Tportal, objavljeno 15. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref> U četvrtfinalu Dinamo je igrao s [[Villarreal CF|Villarrealom]]. Na Maksimiru je Dinamo 8. travnja izgubio 0:1, a u uzvratnoj utakmici odigranoj sedam dana kasnije 2:1.<ref name="DIN" /><ref>[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/0268-11fe731e793d-9e2c65aca865-1000--highlights-report-villarreal-win/ Dinamo Zagreb 0-1 Villarreal: Gerard Moreno gives visitors narrow win], [[UEFA]], objavljeno 8. travnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref>[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/0268-120c86a04706-b41442c1dd52-1000--highlights-report-villarreal-ease-through/ Villarreal 2-1 Dinamo Zagreb (agg: 3-1): Villarreal ease through to semi-finals], [[UEFA]], objavljeno 15. travnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref> Oršić je bio jedini Dinamov strijelac na tim utakmicama.<ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/objavljeni-su-sastavi-za-utakmicu-villarreala-i-dinama-modri-od-prve-minute-idu-s-najjacim-sastavom-bruno-petkovic-je-u-prvih-11-20210415 VIDEO/FOTO Dinamo nije uspio; Villarreal je slavio 2:1 i izborio plasman u polufinale Europske lige], Tportal, objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/moze-li-dinamo-do-polufinala-utakmica-istine-s-villarrealom-756730 Kraj 'modre' bajke: Oršić dao nadu, ali Villarreal ide dalje!], [[24sata]], objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref> U finalnoj utakmici [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]] odigranoj 19. svibnja, Dinamo je pobijedio [[NK Istra 1961|Istru 1961]] 6:3, a Oršić je pritom dva puta bio strijelac.<ref>Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/video-devet-golova-u-senzacionalnom-finalu-dinamo-cudesno-osvojio-duplu-krunu-slave-hajduk-rijeka-15074402 VIDEO: DEVET GOLOVA U SENZACIONALNOM FINALU! DINAMO ČUDESNO OSVOJIO DUPLU KRUNU, SLAVE HAJDUK, RIJEKA...], [[Sportske novosti]], objavljeno 19. svibnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-20-sati-dinamo-i-istra-u-finalu-kupa-pogledajte-sastave-1493821 Dinamo u nevjerojatnoj utakmici s devet golova svladao Istru i osvojio Kup], [[Večernji list]], objavljeno 19. svibnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/puljani-traze-cudo-u-v-gorici-dinamo-po-16-trofej-u-kupu-762998 Gem, set i meč za novi Kup! Dinamo u golijadi srušio Istru], [[24sata]], objavljeno 19. svibnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref> UEFA je Oršića i njegovog klupskog suigrača Livakovića uvrstila u najbolju momčad UEFA Europske lige 2020./21.<ref name="EL20211">[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/0269-1262ae3ac85f-0a3f996ae443-1000--uefa-europa-league-squad-of-the-season-2020-21/ UEFA Europa League Squad of the Season 2020/21], [[UEFA]], objavljeno 28. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref name="EL20212">[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/zasluzeno-priznanje-dva-igraca-dinama-u-najboljoj-postavi-europske-lige-1496905 Zasluženo priznanje! Dva igrača Dinama u najboljoj postavi Europske lige], [[Večernji list]], objavljeno 31. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref name="EL20213">S.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamov-dvojac-je-medu-najboljima-u-europi-brojni-igraci-s-maksimira-su-zasjali-ove-sezone-ali-ova-dvojica-su-bas-odusevila-20210529 Dinamov dvojac je među najboljima u Europi; brojni igrači s Maksimira su zasjali ove sezone, ali ova dvojica su baš oduševila], Tportal, objavljeno 29. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref name="EL20214">Ricardo Kulušić, [https://www.24sata.hr/sport/novi-uspjeh-uefa-u-najbolji-tim-el-stavila-dvojicu-dinamovaca-764910 Novi uspjeh: Uefa u najbolji tim EL stavila dvojicu dinamovaca!], [[24sata]], objavljeno 29. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref> ==== Sezona 2021./22. ==== Oršić je postigao jednu asistenciju i izborio jedan [[Jedanaesterac (nogomet)|kazneni udarac]] 30. rujna 2021. u utakmici [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] odigrane protiv [[KRC Genk|Genka]] koji je poražen 0:3.<ref name="DIN" /><ref>Eva Grgić, [[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-21-sat-dinamo-po-nastavak-sjajnog-napadackog-niza-protiv-genk-1527341 Pravo lice Dinama za prvu pobjedu: Ivanušec načeo, a Petko iz penala dokrajčio domaćine], [[Večernji list]], objavljeno 30. rujna 2021., pristupljeno 25. svibnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/mislav-orsic-nakon-pobjede-protiv-genka-otkrio-sto-je-najvise-motiviralo-dinamove-igrace-stvarno-nam-je-bilo-dosta-toga-foto-20211001 Mislav Oršić nakon pobjede protiv Genka otkrio što je najviše motiviralo Dinamove igrače: Stvarno nam je bilo dosta toga...], Tportal, objavljeno 1. listopada 2021., pristupjeno 25. svibnja 2022.</ref><ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/video-modri-kao-iz-udzbenika-kako-je-ivanusec-probio-belgijce-787459 VIDEO 'Modri' kao iz udžbenika! Kako je Ivanušec probio Belgijce i Petković kulerski izveo penale], [[24sata]], objavljeno 30. rujna 2021., pristupljeno 25. svibnja 2022.</ref> Postigao je gol iz [[Udarac iz kuta|kornera]] u utakmici osmine finala [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]] odigrane 27. listopada protiv [[2. HNL|drugoligaškog]] kluba [[NK BSK Bijelo Brdo|Bijelo Brdo]] koji je izgubio susret 2:3.<ref name="DIN" /><ref>Robert Junaci, [https://www.vecernji.hr/sport/orsic-zabio-iz-kornera-pa-priznao-nisam-to-gadao-ali-je-uslo-1534603 Oršić zabio iz kornera pa priznao: Nisam to gađao, ali je ušlo], [[Večernji list]], objavljeno 28. listopada 2021., pristupljeno 25. svibnja 2022.</ref><ref>V.R., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-zeli-popraviti-los-dojam-kod-vodece-momcadi-2-hnl-a-trener-krznar-zabrinut-je-zbog-dvije-stvari-koje-imaju-veze-s-nezgodnim-domacinom-20211027 FOTO Dinamo se mučio protiv BSK-a, a onda je Mislav Oršić zabio spektakularan gol iz kornera za pobjedu 3:2 ], Tportal, objavljeno 27. listopada 2021., pristupljeno 25. svibnja 2022.</ref> Dana 9. prosinca Oršić je u utakmici posljednjeg kola grupne faze UEFA Europske lige 2021./22. odigrane protiv [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]] postigao jedini pogodak na susretu. Tom je pobjedom Dinamo osvojio drugo mjesto u skupini te se tako plasirao u doigravanju za osminu finala.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/video-pogledajte-spektakularan-gol-orsica-cak-su-i-navijacima-west-hama-padale-vilice-od-ljepote-1546170 VIDEO Pogledajte spektakularan gol Oršića, čak su i navijačima West Hama padale vilice od ljepote], [[Večernji list]], objavljeno 9. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref><ref>Branko Tabak, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/mislav-orsic-nakon-utakmice-prokomentirao-svoje-remek-djelo-evo-sto-je-rekao-foto-20211209 Mislav Oršić nakon utakmice prokomentirao svoje remek djelo, evo što je rekao], Tportal, objavljeno 9. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref><ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/video-majko-mila-kakav-gol-pogledajte-orsicevu-bombetinu-802230 VIDEO Majko mila, kakav gol! Pogledajte Oršićevu bombetinu], [[24sata]], objavljeno 9. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref> Oršićev pogodak UEFA je proglasila najboljim pogotkom tog kola.<ref name="WHU1">[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/jos-jedno-veliko-priznanje-za-orsica-1546307 Još jedno veliko priznanje za Oršića], [[Večernji list]], objavljeno 10. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref><ref name="WHU2">V.R./[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/orsiceva-golcina-u-londonu-kojoj-se-svi-dive-obisla-svijet-a-stigla-je-i-potvrda-iz-uefe-proglasen-je-za-najljepsi-pogodak-kola-u-europskoj-ligi-foto-20211210 Oršićeva golčina u Londonu kojoj se svi dive obišla svijet, a stigla je i potvrda iz Uefe; proglašen je za najljepši pogodak kola u Europskoj ligi!], Tportal, objavljeno 10. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref><ref name="WHU3">[[HINA]], [https://www.24sata.hr/sport/i-uefa-prepoznala-orsicevu-bombu-proglasili-golom-kola-802399 I Uefa prepoznala: Oršićevu bombu proglasili golom kola], [[24sata]], objavljeno 10. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref> Tri dana poslije utakmice s West Ham Unitedom, 12. prosinca, Oršić je postigao dva gola u ligaškom susretu protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]] koji je završio 3:0.<ref name="DIN" /><ref>Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/video-modri-u-25-minuta-rijesili-slaven-i-popeli-se-iznad-hajduka-pogledajte-golove-15132195 VIDEO: MODRI U 25 MINUTA RIJEŠILI SLAVEN I POPELI SE IZNAD HAJDUKA, POGLEDAJTE GOLOVE], [[Sportske novosti]], objavljeno 12. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref><ref>L.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/modri-nakon-velike-europske-pobjede-traze-pobjedu-i-povratak-forme-u-ligi-spikic-i-andric-od-prve-minute-20211212 VIDEO 'Modri' do sigurne pobjede na Maksimiru! Raspoloženi Oršić i Andrić presudili Belupu i Dinamo je došao do bitna tri boda u prvenstvu], Tportal, objavljeno 12. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-u-koprivnici-lovi-formu-uoci-novog-europskog-izazova-786401 'Modra' rapsodija u Koprivnici: Oršić oduševio majstorijom], [[24sata]], objavljeno 12. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref> Dana 19. prosinca Oršić je asistirao za jedina dva pogotka na ligaškoj utakmici protiv [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatskog dragovoljca]].<ref>Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/hrvatski-dragovoljac/video-dinamo-na-krilima-perica-i-andrica-slavio-u-kranjcevicevoj-i-izbio-na-vrh-ljestvice-pogledajte-golove-15135088 VIDEO: DINAMO NA KRILIMA PERIĆA I ANDRIĆA SLAVIO U KRANJČEVIĆEVOJ I IZBIO NA VRH LJESTVICE, POGLEDAJTE GOLOVE], [[Sportske novosti]], objavljeno 19. prosinca 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Edi Džindo, [[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/kopic-uoci-novog-testa-ne-treba-nas-zanimati-kako-ce-drugi-klubovi-odigrati-1548576 Dinamo slavio i došao na vrh Prve HNL, ali Hr. dragovoljac je imao više udaraca], [[Večernji list]], objavljeno 19. prosinca 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić/[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-dinamo-se-lako-obracunao-s-nedoraslim-dragovoljcem-modri-su-zabili-dva-gola-a-jos-su-im-dva-ponistena-foto-20211219 VIDEO/FOTO Dinamo se lako obračunao s nedoraslim Dragovoljcem; 'modri' su zabili dva gola, a još su im dva poništena...], Tportal, objavljeno 19. prosinca 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> U siječnju 2022. [[FA Premier liga|premierligaški]] klub [[Burnley F.C.|Burnley]] pokušao je od Dinama kupiti Oršića.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/englezi-otkrivaju-dinamova-kapitalca-zeli-velikan-iz-premier-lige-1556614 Englezi otkrivaju: Dinamova kapitalca želi velikan iz Premier lige], [[Večernji list]], objavljeno 20. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>D. S., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-pred-novim-fantasticnim-transferom-ali-bez-obzira-na-silne-milijune-to-bi-moglo-uzdrmati-modru-svlacionicu-foto-20220125 Dinamo pred novim fantastičnim transferom, ali bez obzira na silne milijune to bi moglo uzdrmati 'modru' svlačionicu], Tportal, objavljeno 25. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Hrvoje Tironi, Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-odlazi-iz-dinama-burnley-je-ponudio-osam-milijuna-eura-modri-se-i-dalje-premisljaju-811362 Oršić odlazi iz Dinama? Burnley je ponudio osam milijuna eura! 'Modri' se i dalje premišljaju], [[24sata]], objavljeno 26. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Oršić je htio prijeći u Burnley, no čelnici maksimirskog kluba odbili su ponudu od 8 do 9 milijuna eura zbog načina plaćanja, iako su bili zadovoljni iznosom ponude. Također, jedan od razloga zašto je Dinamo odbio ponudu bio je nedostatak adekvatne zamjene za Oršića.<ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/mislav-orsic-zeli-otici-u-burnley-ali-dinamo-ipak-odbio-engleze-811505 Mislav Oršić želi otići u Burnley, ali Dinamo ipak odbio Engleze!], [[24sata]], objavljeno 26. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Burnley je htio platiti Dinamu u što više rata, dok je Dinamo tražio da Burnley odmah plati kompletni iznos.<ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-jos-uvijek-ne-popusta-orsic-i-dalje-daleko-od-burnleya-811823 Dinamo još uvijek ne popušta: Oršić i dalje daleko od Burnleya], [[24sata]], objavljeno 27. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Zatim je Dinamo odbio ponudu od 10 milijuna eura.<ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/dinamo-odbio-10-milijuna-eura-ali-orsic-zeli-otici-pogledajte-koliku-mu-placu-nude-englezi-15150744 DINAMO ODBIO 10 MILIJUNA EURA! ALI, ORŠIĆ ŽELI OTIĆI, POGLEDAJTE KOLIKU MU PLAĆU NUDE ENGLEZI...], [[Sportske novosti]], objavljeno 27. siječnja 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Potom je predsjednik Burnleyja došao u Zagreb kako bi pregovarao s čelnicima Dinama,<ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/na-pomolu-preokret-u-transferu-mislava-orsica-dinamo-rekao-ne-a-suvlasnik-premierligasa-stigao-u-zagreb-15151166 NA POMOLU PREOKRET U TRANSFERU MISLAVA ORŠIĆA?! DINAMO REKAO NE, A SUVLASNIK PREMIERLIGAŠA STIGAO U ZAGREB...], [[Sportske novosti]], objavljeno 28. siječnja 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/doznajemo-predsjednik-burnleyja-u-dosao-je-u-zagreb-po-orsica-1558943 Ekskluzivno doznajemo: Predsjednik Burnleyja došao je u Zagreb po Oršića!], [[Večernji list]], objavljeno 28. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> no bez uspjeha. Oršić je na kraju ostao u Dinamu.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/video-orsic-ostaje-u-dinamu-pogledajte-kako-su-modri-navijacima-priopcili-najljepsu-vijest-15151291 VIDEO: ORŠIĆ OSTAJE U DINAMU! POGLEDAJTE KAKO SU MODRI NAVIJAČIMA PRIOPĆILI NAJLJEPŠU VIJEST], [[Sportske novosti]], objavljeno 29. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</reF><ref>Eva Grgić, [https://www.vecernji.hr/sport/pratite-uzivo-orsic-ostaje-u-dinamu-dinamo-objavio-intrigantan-video-1559043 VIDEO Oršić ide s Dinamom po naslov prvaka! Englezi otpali iz dogovora], [[Večernji list]], objavljeno 29. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-je-odbio-ponudu-engleza-od-cak-10-milijuna-eura-i-pobjednicki-objavio-mislav-orsic-ostaje-na-maksimiru-20220129 Dinamo je odbio ponudu Engleza od čak 10 milijuna eura i pobjednički objavio: Mislav Oršić ostaje na Maksimiru!], Tportal, objavljeno 29. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Hrvoje Tironi, Hrvoje Tesko, [https://www.24sata.hr/sport/video-dinamo-zaintrigirao-navijace-orsic-ipak-ostaje-812140 VIDEO Dinamo zaintrigirao navijače: Oršić ipak ostaje!], [[24sata]], objavljeno 29. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Dana 1. veljače Oršić je potpisao novi ugovor s Dinamom koji vrijedi do ljeta 2026.<ref>Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/velika-vijest-s-maksimira-mislav-orsic-otkrio-istinu-o-transferu-u-englesku-i-potpisao-za-dinamo-do-34-godine-15152467 VELIKA VIJEST S MAKSIMIRA: MISLAV ORŠIĆ OTKRIO ISTINU O TRANSFERU U ENGLESKU I POTPISAO ZA DINAMO DO 34. GODINE!], [[Sportske novosti]], objavljeno 1. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>B.T., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-euforija-na-maksimiru-orsic-potpisao-novi-ugovor-s-dinamom-i-porucio-idemo-po-naslov-prvaka-foto-20220201 VIDEO/FOTO Euforija na Maksimiru; Oršić potpisao novi ugovor s Dinamom i poručio: Idemo po naslov prvaka], Tportal, objavljeno 1. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Josip Tolić, Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-je-potpisao-novi-ugovor-htio-sam-otici-u-burnley-ali-je-presudila-volja-navijaca-i-kluba-812717 Oršić je potpisao novi ugovor: 'Da, htio sam otići u Englesku! Ali onda sam shvatio poruku...'], [[24sata]], objavljeno 1. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Pet dana kasnije Oršić je dvaput bio strijelac u ligaškom susretu protiv [[NK Istra 1961|Istre 1961]] koji je završio 1:2.<ref name="DIN" /><ref>Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/istra1961/dinamo-nastavlja-kopicevski-na-orsicev-pogon-petkovic-se-jednim-potezom-opet-iskljucio-za-iducu-utakmicu-15154739 DINAMO NASTAVLJA ‘KOPIĆEVSKI‘, NA ORŠIĆEV POGON, PETKOVIĆ SE JEDNIM POTEZOM OPET ISKLJUČIO ZA IDUĆU UTAKMICU], [[Sportske novosti]], objavljeno 6. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Robert Junaci, [https://www.vecernji.hr/sport/suci-nisu-vidjeli-ademijev-prekrsaj-prije-penala-a-dinamo-je-uzeo-bodove-1561267 Suci nisu vidjeli Ademijev prekršaj prije penala, a Dinamo je uzeo bodove], [[Večernji list]], objavljeno 7. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/kopic-je-opet-dao-prednost-andricu-petkovic-na-klupi-813749 Dinamo se provukao u Puli s igračem više: VAR im poništio penal, Oršić opet spasio sve], [[24sata]], objavljeno 6. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Oršić je 17. veljače postigao jedan gol u utakmici doigravanja za osminu finalu protiv [[Sevilla F.C.|Seville]] od koje je Dinamo izgubio 3:1.<ref name="DIN" /><ref>Eva Grgić, [https://www.vecernji.hr/sport/video-pogledajte-prekrasan-gol-maestra-orsica-koji-je-vratio-nadu-dinamu-1564392 VIDEO Pogledajte prekrasan gol maestra Oršića koji je vratio nadu Dinamu], [[Večernji list]], objavljeno 18. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>L.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/spektakl-u-sevilli-dinamo-protiv-spanjolskog-velikana-u-potrazi-za-novim-europskim-iznenadenjem-cekaju-se-postave-20220217 Sevilla pobijedila Dinamo! Modri odigrali dobru utakmicu ali greške su ih koštale boljeg rezultat], Tportal, objavljeno 17. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Thea Tesko, [https://www.24sata.hr/sport/pogledajte-pet-minuta-ludila-orsic-je-sjajno-zabio-a-sevilla-odgovorila-s-2-gola-u-2-minute-816374 Pogledajte pet minuta ludila! Oršić je sjajno zabio, a Sevilla odgovorila s 2 gola u 2 minute], [[24sata]], objavljeno 17. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Sedam dana kasnije Oršić je iz penala postigao jedini gol u uzvratnoj utakmici.<ref name="DIN" /><ref>L.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-protiv-seville-modri-traze-pobjedu-i-jos-jedno-europsko-cudo-na-maksimiru-20220224 FOTO], Dinamo odigrao sjajnu utakmicu i pobijedio veliku Sevillu! Malo je falilo Modrima za prolaz u osminu finala, Tportal, objavljeno 24. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], Fabijan Hrnčić, [https://www.24sata.hr/sport/navijaci-vjeruju-u-cudo-10-000-navijaca-bodrit-ce-modre-na-maksimiru-protiv-andaluzana-817841 Dinamo ispao iz Europe! Oršić je dao nadu, ali Španjolci idu dalje], [[24sata]], objavljeno 24. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Dana 15. travnja Oršić je postigao dva gola i jednu asistenciju u ligaškoj utakmici protiv Istre 1961 koja je poražena 3:0.<ref name="DIN" /><ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/istra1961/video-golijada-pregrst-sansi-jedna-od-dinamovih-akcija-sezone-i-orsic-show-pogledajte-i-gaf-gostiju-15184544 VIDEO: GOLIJADA, PREGRŠT ŠANSI, JEDNA OD DINAMOVIH AKCIJA SEZONE I ORŠIĆ SHOW! POGLEDAJTE I GAF GOSTIJU], [[Sportske novosti]], objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Eva Grgić, [[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-18-h-dinamo-vs-istra-plavi-na-ispit-pred-derbi-s-oporavljenim-ivanusecom-1579148 Oršić zabio dva komada već u prvom dijelu, Emreli dodao još jedan za slavlje plavih], [[Večernji list]], objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>L.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-nakon-bitne-pobjede-na-rujevici-docekuje-istru-na-maksimiru-pobjeda-je-imperativ-petkovic-na-klupi-20220415 VIDEO/FOTO Dinamo golovima Oršića i Emrelija došao do rutinske pobijede protiv Istre! Bitna tri boda u borbi za naslov u HT Prvoj ligi], Tportal, objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> ==== Sezona 2022./23. ==== Dana 23. srpnja 2022. postigao je gol i asistenciju u utakmici [[HNL]] (do početka sezone liga se zvala 1. HNL) odigrane protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]] koji je poražen 1:5.<ref name="DIN" /> Šest dana kasnije postigao je gol i asistenciju u ligaškoj utakmici protiv [[NK Istra 1961|Istre 1961]] koja je završila 4:1.<ref>Predrag Jurišić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/istra1961/eurogol-za-kraj-dinamo-napunio-mrezu-istre-bockaj-zabio-i-asistirao-pogodilo-i-novo-pojacanje-15229330 EUROGOL ZA KRAJ! DINAMO NAPUNIO MREŽU ISTRE, BOČKAJ ZABIO I ASISTIRAO, POGODILO I NOVO POJAČANJE], [[Sportske novosti]], objavljeno 29. srpnja 2022., pristupljeno 29. srpnja 2022.</ref> Na uzvratnoj utakmici trećeg kvalifikacijskog kola [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|UEFA Lige prvaka 2022./23.]] odigranoj 8. kolovoza protiv [[Bugarska|bugarskog]] kluba [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] kojeg je Dinamo dobio 4:2, Oršić je postigao dva pogotka od kojih je drugi iz [[Jedanaesterac|penala]]. Taj pogodak bio je Oršićev 25. u svim europskim klupskim natjecanjima.<ref name="Telesport">[https://telesport.telegram.hr/na-prvu/mislav-orsic-stigao-je-protiv-ludogoreca-do-25-europskog-gola-u-dinamovom-dresu/ Mislav Oršić je protiv Ludogorca stigao do 25. europskog gola u Dinamovom dresu], Telesport, [[Telegram (portal)|Telegram]], objavljeno 8. kolovoza 2022., pristupljeno 9. kolovoza 2022.</ref> Kasnije tijekom te utakmice Dinamu je bio dosuđen još jedan penal. Umjesto da izvede penal i tako postigne [[hat-trick]], Oršić je prepustio izvođenje penala klupskom suigraču [[Bruno Petković|Bruni Petkoviću]] koji je zabio za konačnih 4:2.<ref>Mislav Znaor, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-otkrio-zasto-je-petkovicu-prepustio-penal-ovo-jos-nisam-dozivio-zvizduci-su-nepotrebn-853334 Oršić otkrio zašto je Petkoviću prepustio penal: Ovo još nisam doživio! Zvižduci su nepotrebni], [[24sata]], objavljeno 8. kolovoza 2022., pristupljeno 9. kolovoza 2022.</ref> == Reprezentativna karijera == Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za sve selekcije Hrvatske od 18 do 21 godine.<ref name="HNS" /> Poziv u [[Hrvatska nogometna reprezentacija|A selekciju hrvatske nogometne reprezentacije]] Oršić je prvi put dobio 19. kolovoza 2019. od izbornika [[Zlatko Dalić|Zlatka Dalića]] za utakmice kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]] protiv [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]] i [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbajdžana]].<ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/dalic-prvi-put-pozvao-orsica-bartolec-unutra-rog-je-ispao-644594 Dalić je prvi put pozvao Oršića, Duje Ćaleta-Car nije na popisu!], [[24sata]], objavljeno 19. kolovoza 2019., pristupljeno 12. prosinca 2021.</ref> Protiv potonjeg protivnika je i debitirao 9. rujna kada je Hrvatska igrala 1:1 u [[Baku]]u. Tada je zamijenio [[Ante Rebić|Antu Rebića]] u 86 minuti susreta.<ref name="HNS" /><ref>[https://hns-cff.hr/matches/30263965/azerbajdzan-hrvatska-1-1/ HRVATSKA PONOVNO DONIJELA BOD IZ BAKUA], [[Hrvatski nogometni savez]], objavljeno 9. rujna 2019., pristupljeno 12. prosinca 2021.</ref><ref>[https://gnkdinamo.hr/HR/Novosti/Clanak//hrvatskoj-bod-u-azerbajdzanu HRVATSKOJ BOD U AZERBAJDŽANU], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 10. rujna 2019., pristupljeno 12. prosinca 2021.</ref> Dana 17. svibnja 2021. Zlatko Dalić [[Popis reprezentativaca na Europskom prvenstvu u nogometu – Europa 2020.|objavio je popis koji sadrži imena 26 igrača]] za odgođeno Europsko prvenstvo 2020. Među tim igračima bio je i Oršić.<ref>[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/popis-hrvatske-za-euro-2020-ovo-je-26-vatrenih-koji-putuju-na-europsko-prvenstvo---652063.html Dalić objavio popis za Euro 2020: Poznato svih 26 imena, izbornik objasnio iznenađenj], Gol.hr, objavljeno 17. svibnja 2021., pristupljeno 12. prosinca 2021.</ref> Na tom natjecanju nije nastupao na niti jednoj utakmici grupne faze, već je jedino odigrao utakmicu osmine finala protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]]. Na toj je utakmici zamijenio Rebića u 67. minuti kada je Hrvatska gubila 3:1. U 85. minuti postigao je svoj prvi gol za reprezentaciju, a u drugoj minuti sudačke nadoknade asistirao je [[Mario Pašalić|Mariju Pašaliću]] za 3:3. Španjolska je u [[Produžetci (nogomet)|produžetcima]] pobijedila Hrvatsku 5:3.<ref name="HNS" /><ref>[https://hns-cff.hr/matches/51156832/hrvatska-spanjolska-3-5/ HRVATSKA ZAUSTAVLJENA U PRODUŽECIMA, ŠPANJOLSKOJ GOLIJADA U KOPENHAGENU], [[Hrvatski nogometni savez]], objavljeno 28. lipnja 2021., pristupljeno 12. prosinca 2021.</ref><ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/reprezentacija/bio-sam-tako-napaljen-kada-sam-ulazio-da-bio-sam-ljut-sto-ne-igram-euro-mogli-smo-bolje-15084531 ‘BIO SAM TAKO NAPALJEN KADA SAM ULAZIO... DA, BIO SAM LJUT ŠTO NE IGRAM. EURO? MOGLI SMO BOLJE‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 30. lipnja 2021., pristupljeno 12. prosinca 2021.</ref> == Statistika == === Klupska statistika === ''Zadnji put ažurirano 20. kolovoza 2022.''<ref>[https://int.soccerway.com/players/-/85764/ Profil], Soccerway, pristupljeno 20. kolovoza 2022.</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Broj utakmica i golova po klubu, sezoni i natjecanju |- !rowspan="2"|Klub !rowspan="2"|Sezona !colspan="3"|Liga !colspan="2"|Kup !colspan="2"|Superkup !colspan="2"|Kontinentalno !colspan="2"|Sveukupno |- !Liga!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi |- |rowspan=5|[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] |[[1. HNL 2009./10.|2009./10.]]||[[1. HNL]] |8||3||1||0||colspan=2|—||colspan=2|—||9||3 |- |[[1. HNL 2010./11.|2010./11.]]||1. HNL |25||3||1||0||colspan=2|—||colspan=2|—||26||3 |- |[[1. HNL 2011./12.|2011./12.]]||1. HNL |24||4||2||0||colspan=2|—||colspan=2|—||26||4 |- |[[1. HNL 2012./13.|2012./13.]]||1. HNL |33||12||1||0||colspan=2|—||colspan=2|—||34||12 |- !colspan=2|Sveukupno !90!!22!!5!!0!!colspan=2|—!!colspan=2|—||95!!22 |- |[[Spezia Calcio|Spezia]]||2013./14.||[[Serie B]] |9||0||2||0||colspan=2|—||colspan=2|—||11||0 |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |[[1. HNL 2014./15.|2014./15.]]||1. HNL |colspan=2|—||colspan=2|—||colspan=2|—||colspan=2|—||colspan=2|— |- |[[NK Celje|Celje]] (posudba)||2014./15.||[[Prva slovenska nogometna liga|1. SNL]] |13||2||3||0||colspan=2|—||colspan=2|—||16||2 |- |[[Jeonnam Dragons]] (posudba)||2015.||[[K League 1|K League Classic]] |33||9||4||1||colspan=2|—||colspan=2|—||37||10 |- |[[Jeonnam Dragons]] |2016.||K League Classic |17||5||1||2||colspan=2|—||colspan=2|—||18||7 |- |[[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yatai]]||2016.||[[Kineska Super Liga]] |14||2||colspan=2|—||colspan=2|—||colspan=2|—||14||2 |- |rowspan=3|[[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundai]]||2017.||K League Classic |38||10||6||1||colspan=2|—||5||2||49||13 |- |2018.||K League 1 (preimenovano) |14||4||0||0||colspan=2|—||7||4||21||8 |- !colspan=2|Sveukupno !52!!14!!6!!1!!colspan=2|—!!12!!6!!70!!21 |- |rowspan=6|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |[[1. HNL 2018./19.|2018./19.]]||1. HNL |24||6||4||2||colspan=2|—||16||5||44||13 |- |[[1. HNL 2019./20.|2019./20.]]||1. HNL |28||13||2||1||1||0||12||7||42||21 |- |[[1. HNL 2020./21.|2020./21.]]||1. HNL |32||16||4||2||colspan=2|—||15||6||51||24 |- |[[1. HNL 2021./22.|2021./22.]]||1. HNL |33||14||2||1||colspan=2|—||15||5||50||19 |- |[[HNL 2022./23.|2022./23.]]||[[HNL]] |6||4||0||0||1||0||5||3||12||7 |- !colspan=2|Sveukupno !123!!53!!12!!6!!2!!0!!62!!26!!199!!85 |- !colspan=3|Sveukupno u karijeri !351!!107!!33!!10!!2!!0!!75!!31!!461!!149 |} ==== Pogodci za Dinamo Zagreb u europskim klupskim natjecanjima ==== ''Zadnji put ažurirano 9. kolovoza 2022.''<ref name="DIN" /> {| class="wikitable sortable" |- ! # !! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje |- ! align=center|1. | 24. srpnja 2018. | [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | {{DZ|IZR}} [[Hapoel Be'er Sheva F.C.|Hapoel Be'er Sheva]] | align=center|'''2''':0 | align=center|5:0 | Drugo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|UEFA Lige prvaka 2018./19.]] |- ! align=center|2. | 22. kolovoza 2018. | [[Stade de Suisse]], [[Bern]], [[Švicarska]] | {{DZ|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] | align=center|1:'''1''' | align=center|1:1 | Doigravanje [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|UEFA Lige prvaka 2018./19.]] |- ! align=center|3. | 25. listopada 2018. | [[Štadión Antona Malatinského]], [[Trnava (Slovačka)|Trnava]], [[Slovačka]] | {{DZ|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] | align=center|1:'''2''' | align=center|1:2 | rowspan=2|Grupna faza [[UEFA Europska liga 2018./19.|UEFA Europske lige 2018./19.]] |- ! align=center|4. | 8. studenog 2018. | rowspan="2"| [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | {{DZ|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] | align=center|'''3''':1 | align=center|3:1 |- ! align=center|5. | 21. veljače 2019. | {{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | align=center|'''1''':0 | align=center|3:0 | Šesnaestina finala [[UEFA Europska liga 2018./19.|UEFA Europske lige 2018./19.]] |- ! align=center|6. | 23. srpnja 2019. | [[Stadion Mihail Meshi]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | {{DZ|GRU}} [[FC Saburtalo Tbilisi|Saburtalo Tbilisi]] | align=center|0:'''1''' | align=center|0:2 | rowspan=2|Drugo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]] |- ! align=center|7. | 30. srpnja 2019. | rowspan="5"| [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | {{DZ|GRU}} [[FC Saburtalo Tbilisi|Saburtalo Tbilisi]] | align=center|'''1''':0 | align=center|3:0 |- ! align=center|8. | 21. kolovoza 2019. | {{DZ|NOR}} [[Rosenborg B.K.|Rosenborg]] | align=center|'''2''':0 | align=center|2:0 | Doigravanje [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]] |- ! align=center|9. | rowspan="3"|18. rujna 2019. | rowspan="3"|{{DZ|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | align=center|'''2''':0 | rowspan=3 align=center|4:0 | rowspan=4|Grupna faza [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]] |- ! align=center|10. | align=center|'''3''':0 |- ! align=center|11. | align=center|'''4''':0 |- ! align=center|12. | 22. listopada 2019. | [[Stadion Metalist]], [[Harkov]], [[Ukrajina]] | {{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] | align=center|1:'''2''' | align=center|2:2 |- ! align=center|13. | 10. prosinca 2020. | rowspan="5"| [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | {{DZ|RUS}} [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]] | align=center|'''2''':0 | align=center|3:1 | Grupna faza [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] |- ! align=center|14. | 25. veljače 2021. | {{DZ|RUS}} [[FK Krasnodar|Krasnodar]] | align=center|'''1''':0 | align=center|1:0 | Šesnaestina finala [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] |- ! align=center|15. | rowspan=3|18. ožujka 2021. | rowspan=3|{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] | align=center|'''1''':0 | rowspan=3 align=center|3:0 | rowspan=3|Osmina finala [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] |- ! align=center|16. | align=center|'''2''':0 |- ! align=center|17. | align=center|'''3''':0 |- ! align=center|18. | 15. travnja 2021. | [[Estadio El Madrigal|Estadio de la Cerámica]], [[Villarreal]], [[Španjolska]] | {{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | align=center|2:'''1''' | align=center|2:1 | Četvrtfinale [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] |- ! align=center|19. | 13. srpnja 2021. | [[Hlíðarendi]], [[Reykjavik]], [[Island]] | {{DZ|ISL}} [[Valur]] | align=center|0:'''2''' | align=center|0:2 | Prvo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] |- ! align=center|20. | 21. listopada 2021. | [[Franz-Horr-Stadion]], [[Beč]], [[Austrija]] | {{DZ|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]] | align=center|1:'''1''' | align=center|2:1 | rowspan=2| Grupna faza [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] |- ! align=center|21. | 9. prosinca 2021. | [[Olimpijski stadion u Londonu|London Stadium]], [[London]], [[Engleska]] | {{DZ|ENG}} [[West Ham United F.C.|West Ham United]] | align=center|0:'''1''' | align=center|0:1 |- ! align=center|22. | 17. veljače 2022. | [[Estadio Ramón Sánchez Pizjuán]], [[Sevilla]], [[Španjolska]] | rowspan=2|{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] | align=center|1:'''1''' | align=center|3:1 | rowspan=2|Doigravanje za završni dio [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] |- ! align=center|23. | 24. veljače 2022. | rowspan=3|[[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | align=center|'''1''':0 | align=center|1:0 |- ! align=center|24. | rowspan=2|9. kolovoza 2022. | rowspan=2|{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | align=center|'''2''':0 | rowspan=2 align=center|4:2 | rowspan=2|Treće kvalifikacijsko kolo [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|UEFA Lige prvaka 2022./23.]] |- ! align=center|25. | align=center|'''3''':0 |- |} === Reprezentativna statistika === ''Zadnji put ažurirano 10. lipnja 2022.''<ref name="HNS">[https://hns-cff.hr/players/15830/mislav-orsic/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]], pristupljeno 10. lipnja 2022.</ref> {| class=wikitable style="text-align: center" |+ Broj utakmica i golova po reprezentaciji i godini |- !Reprezentacija!!Godina!!Odigrane utakmice!!Golovi |- | rowspan="1" |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|Hrvatska do 18]] |2010.||1||0 |- !colspan=2|Sveukupno!!1!!0 |- !Reprezentacija!!Godina!!Odigrane utakmice!!Golovi |- | rowspan="2" |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]] |2010.||3||0 |- |2011.||1||0 |- !colspan=2|Sveukupno!!4!!0 |- | rowspan="3" |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|Hrvatska do 20]] |2011.||2||0 |- |2012.||5||1 |- |2013.||2||0 |- !colspan=2|Sveukupno!!9!!1 |- | rowspan="1" |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]] |2013.||4||1 |- !colspan=2|Sveukupno!!4!!1 |- | rowspan="4" |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}]] |2019.||3||0 |- |2020.||2||0 |- |2021.||9||1 |- |2022.||5||0 |- !colspan=2|Sveukupno!!19!!1 |- !colspan=2|Sveukupno!!37!!3 |} ==== Pogodci za reprezentaciju ==== {| class="wikitable sortable" |- ! # !! Datum !! Mjesto !! Nastup !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje |- ! align=center|1. | 28. lipnja 2021. | [[Stadion Parken]], [[Kopenhagen]], [[Danska]] | align=center|10. | {{NogRep|ŠPA}} | align=center|'''2''':3 | align=center|3:5 | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]] |} == Priznanja == === Individualna === * Član momčadi kola [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]] (1. kolo grupne faze)<ref name="LP1920" /> * Član momčadi kola [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]]: [[UEFA Europska liga 2020./21.|2020./21.]] (uzvratno kolo osmine finala)<ref name="TOT1" /> * Igrač kola UEFA Europske lige: 2020./21. (uzvratno kolo osmine finala)<ref name="TOT2" /><ref name="TOT3" /> * Član momčadi sezone UEFA Europske lige: 2020./21.<ref name="EL20211" /><ref name="EL20212" /><ref name="EL20213" /><ref name="EL20214" /> * Gol kola UEFA Europske lige: [[UEFA Europska liga 2021./22.|2021./22.]] (6. kolo)<ref name="WHU1" /><ref name="WHU2" /><ref name="WHU3" /> * Drugi najbolji gol grupne faze UEFA Europske lige: [[UEFA Europska liga 2021./22.|2021./22.]]<ref>[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/0270-13fa8e56dc3f-58f0bb03883c-1000--kyogo-furuhashi-wins-europa-league-goal-of-the-group-stage/ Kyogo Furuhashi wins Europa League Goal of the Group Stage], [[UEFA]], objavljeno 17. prosinca 2021., pristupljeno 17. prosinca 2021.</ref><ref>[https://hns-cff.hr/news/23572/orsicev-pogodak-drugi-najbolji-u-grupnoj-fazi-europske-lige/ ORŠIĆEV POGODAK DRUGI NAJBOLJI U GRUPNOJ FAZI EUROPSKE LIGE], [[Hrvatski nogometni savez]], objavljeno 17. prosinca 2021., pristupljeno 17. prosinca 2021.</ref> * [[Trofej nogometaš]] – Član najbolje momčadi [[1. HNL]]: [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]],<ref>[https://www.nacional.hr/huns-objavio-dobitnike-nagrade-trofej-nogometas/ HUNS objavio dobitnike nagrade Trofej Nogometaš], [[Nacional]], objavljeno 6. lipnja 2021., pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref> [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]]<ref>Tomislav Gabelić, Zdravko Barišić, Davor Kovačević, [https://www.24sata.hr/sport/igraci-i-treneri-odlucili-livaja-je-najbolji-igrac-sezone-u-hnl-u-842201 Igrači i treneri odlučili: Livaja je najbolji igrač sezone u HNL-u! Evo tko je sve u dream-teamu], [[24sata]], objavljeno 14. lipnja 2022., pristupljeno 14. lipnja 2022.</ref> ===Klupska=== '''[[Ulsan Hyundai]]''' * [[Južnokorejski nogometni kup]] '''(1):''' 2017. '''[[Dinamo Zagreb]]''' * [[1. HNL]] '''(4):''' [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]], [[1. HNL 2019./20.|2019./20.]], [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1)''': [[Hrvatski nogometni kup 2020./21.|2020./21.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(2):''' 2019., 2022. == Zanimljivosti == * Dio glavne tribine [[NK Kustošija Zagreb|NK Kustošije]] nosi ime po Mislavu Oršiću.<ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/stize-i-tribina-mislava-orsica-kustosija-mu-odaje-veliku-cast-655475 Stiže i 'tribina Mislava Oršića': Kustošija mu odaje veliku čas], [[24sata]], objavljeno 24. listopada 2019., pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref><ref>[https://www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/stigla-i-posljednja-gradjevinska-dozvola-za-tribinu-mislav-orsic-video/67283 Stigla i posljednja „građevinska dozvola“ za tribinu Mislav Oršić (VIDEO)], Germanijak, objavljeno 31. listopada 2019., pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref> *Oršićev najdraži postignuti gol je njegov treći na uzvratnoj utakmici osmine finala [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] odigrane 18. ožujka 2021. protiv [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhama]] kojeg je Dinamo na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] dobio 3:0.<ref>Fabijan Hrnčić, Mato Galić, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-nakon-pobjede-vlasic-nas-je-motivirao-u-neku-ruku-a-gol-mi-nije-najdrazi-u-dresu-dinama-802409 Oršić nakon pobjede: Vlašić nas je motivirao pa nam čestitao, a gol mi nije najdraži za Dinamo], [[24sata]], objavljeno 10. prosinca 2021., pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref> == Izvori == {{izvori|3}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Mislav Oršić}} * [https://gnkdinamo.hr/hr/Players/Single?Permalink=mislav-orsic Profil], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * [https://hns-cff.hr/players/15830/mislav-orsic/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]] * [https://int.soccerway.com/players/-/85764/ Profil], Soccerway * [https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/profil/spieler/119150 Profil], [[Transfermarkt]] {{dinamosastav}} {{Sastav Hrvatska 2020. EP}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2020./21.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2021./22.}} {{GLAVNIRASPORED:Oršić, Mislav}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši NK Inter Zaprešić]] [[Kategorija:Nogometaši NK Kustošija Zagreb]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Rijeke]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] a34kngvbrjusv5u3ot2pkv2u6gcqtsp 0 560861 6447191 6413352 2022-08-21T01:35:10Z 95.168.116.21 Ifnor wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Eden Hazard | slika = [[Datoteka:DK-Chel15 (8).jpg|250px]] | opis slike = Hazard sa [[Chelsea F.C.|Chelseajem]] u [[2015.]] godini. | država = {{ZD+X/B|BEL}} | puno ime = Eden Michael Hazard | nadimak = | datum rođenja = [[7. siječnja]] [[1991.]] | datum smrti = | visina = 173 cm | trenutačni klub = [[Real Madrid]] | broj u klubu = 7 | pozicija = [[Nogometne pozicija krilni napadac | ugovor = do [[30. lipnja]] [[2025.]] | mlade godine = 1995. – 2003. <br /> 2003. – 2005. <br /> 2005. – 2007. | juniorski klubovi = [[Royal Stade Brainois]] <br /> [[AFC Tubize|Tubize]] <br /> [[Lille O.S.C.|Lille]] | godina = 2007. – 2012. <br /> 2012. – 2019. <br /> 2019. – | profesionalni klubovi = [[Lille O.S.C.|Lille]] <br /> [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <br /> [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] | nastupi(golovi) = {{0}}147 {{0}}{{0}}(36) <br /> {{0}}208 {{0}}{{0}}(69) <br /> {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}{{0}}(4) | godine u reprezentaciji = 2006. <br /> 2006. <br /> 2006. – 2008. <br /> 2007. – 2009. <br /> 2008. – | reprezentacija = {{ZD|B|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija do 15 godina|Belgija do 15]]<br />{{ZD|B|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija do 16 godina|Belgija do 16]]<br />{{ZD|B|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija do 17 godina|Belgija do 17]]<br />{{ZD|B|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija do 19 godina|Belgija do 19]]<br />{{NogRep|BEL}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br /> {{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br /> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br /> {{0}}116 {{0}}{{0}}(33) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}} {{Medalje SP}} {{medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] | [[belgijska nogometna reprezentacija|Belgija]] }} | bilješka = | ažurirano = 27. svibnja 2022. }} '''Eden Michael Hazard''' ([[La Louvière]], [[7. siječnja]] [[1991.]]) je [[Belgija|belgijski]] [[nogomet]]aš koji trenutačno igra za [[Španjolska|španjolski]] nogometni klub [[Real Madrid C.F.]] i [[Belgijska nogometna reprezentacija|belgijsku nogometnu reprezentaciju]]. Igrao kao [[vezni igrač (nogomet)#Navalni vezni igrač|navalni vezni igrač]] i [[vezni igrač (nogomet)#Krilo|krilo]]. Započeo je svoju profesionalnu karijeru u [[Francuska|francuskom]] klubu [[Lille O.S.C.|Lilleu]]. Debitirao je u studenom [[2007.]] godine i odigrao je preko 145 ligaških utakmica za Lille. U lipnju [[2012.]] godine, Hazard je prešao iz Lillea u engleski [[Chelsea F.C.|Chelsea]]. S ''Plavima'' je osvojio [[UEFA Europska liga|Europsku ligu]], [[Engleski Liga kup|Ligu kupa]] i [[FA Premier liga|Premier ligu]]. Hazard je u svojoj zadnjoj sezoni u Engleskoj odigrao 52 susreta, zabio je 21 gol i 17 puta asistirao. U lipnju [[2019.]] godine je prešao u madridski Real za 100 milijuna eura. Po dolasku u španjolski klub je 'desetku' na dresu, međutim [[Luka Modrić]] nije pristao na to.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=https://www.goal.com/en/news/eden-hazard-completes-100mmove-to-real-madrid/13rwnhjy0ie131tj4kpmpdyhgb |naslov=Eden Hazard completes €100m move to Real Madrid |rad=goal.com |dan=7. lipnja 2019. |preuzeto=10. rujna 2019.}} </ref> == Reprezentativna karijera == Za Belgiju je debitirao sa 17 godina u prijateljskoj utakmici protiv [[Luksemburška nogometna reprezentacija|Luksemburga]] u studenom [[2008.]] godine. Tri godine kasnije je postigao svoj prvi pogodak za Belgiju protiv [[Kazahstanska nogometna reprezentacija|Kazahstana]]. Od svog debija je odigrao preko 65 utakmica za svoju domovinu i nastupao je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Svjetskom prvenstvu u 2014. godini]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.espnfc.com/player/101390/eden-hazard |naslov=Eden Hazard |rad=espnfc.com |dan=12. ožujka 2014. |preuzeto=10. travnja 2016.}} </ref> === Europsko prvenstvo 2016. === Belgijski nogometni izbornik objavio je u svibnju [[2016.]] popis za nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u Francuskoj]], na kojem se nalazio Hazard.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/36417368 |naslov=Euro 2016: Full squads for every country |rad=bbc.com |dan=5. lipnja 2016. |preuzeto=5. lipnja 2016.}} </ref> Hazard je predvodio belgijsku reprezentaciju kao kapetan te standardni reprezentativac u [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Skupina E|grupnoj fazi]] i drugom djelu natjecanja.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2016/matches/round=2000448/match=2017953/postmatch/report/index.html |naslov=Impressive Italy leave Belgium floored |rad=uefa.com |dan=13. lipnja 2016. |preuzeto=2. kolovoza 2016.}} </ref> U drugoj utakmici protiv [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] u skupini su Belgijanci odnijeli pobjedu s 3:0.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.espnfc.com/report?gameId=438183 |naslov=Romelu Lukaku scores twice as Belgium beat Rep of Ireland |rad=espnfc.com |dan=18. lipnja 2016. |preuzeto=2. kolovoza 2016.}} </ref> Zadnja utakmica u grupnoj fazi natjecanja protiv [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]] je suigrač [[Radja Nainggolan]] zabio jedini pogodak u [[Allianz Riviera|Allianz Rivieri]] za plasman u [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Osmina finala|osminu finala]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.espnfc.com/report?gameId=438169 |naslov=Belgium send Sweden and Zlatan Ibrahimovic packing from Euro 2016 |rad=espnfc.com |dan=22. lipnja 2016. |preuzeto=2. kolovoza 2016.}} </ref> U [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Osmina finala|osmini finala]] su Belgijanci slavili s 4:0 protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarske]], gdje je Hazard zabio svoj jedini pogodak na Europskom prvenstvu. Hazard je također postao igrač utakmice nakon tog susreta.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2016/matches/round=2000744/match=2018001/postmatch/report/index.html |naslov=Hazard-inspired Belgium blow away Hungary |rad=uefa.com |dan=26. lipnja 2016. |preuzeto=2. kolovoza 2016.}} </ref> U [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Četvrtfinale|četvrtfinalu]] protiv [[Velška nogometna reprezentacija|Walesa]] je se Belgija oprostila od natjecanja s porazom od 1:3.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.espnfc.com/report?gameId=438159 |naslov=Wales shock Belgium to reach semifinals at Euro 2016 |rad=espnfc.com |dan=1. srpnja 2016. |preuzeto=2. kolovoza 2016.}} </ref> Za [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018. (UEFA)|kvalifikacijski dvoboj]] protiv [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]] i prijateljski susret protiv [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]] u ožujku [[2017.]], [[Roberto Martínez]] nije mogao računati na Hazarda zbog ozljede.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.eurosport.com/football/world-cup-qualification-uefa/2018/belgium-s-thomas-meunier-joins-eden-hazard-on-injury-list_sto6105322/story.shtml |naslov=Thomas Meunier joins Eden Hazard on Belgium injury list |rad=eurosport.com |dan=25. ožujka 2017. |preuzeto=25. ožujka 2017.}} </ref> == Trofeji == '''[[Lille O.S.C.|Lille]]''' *[[Ligue 1]] (1): [[Ligue 1 2010./11.|2010./11.]] *[[Coupe de France]] (1): [[Coupe de France 2010./11.|2010./11.]] '''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]''' *[[FA Premier liga]] (2): [[FA Premier liga 2014./15.|2014./15.]], [[FA Premier liga 2016./17.|2016./17.]] *[[Engleski Liga kup]] (1): [[Engleski Liga kup 2014./15.|2014./15.]] *[[UEFA Europska liga]] (2): [[UEFA Europska liga 2012./13.|2012./13.]], [[UEFA Europska liga 2018./19.|2018./19.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.transfermarkt.com/eden-hazard/profil/spieler/50202 Profil na Transfermarktu] *[http://int.soccerway.com/players/eden-hazard/39358/ Profil na Soccerwayu] {{commons}} {{Navigacije | naslov = Eden Hazard – sastavi | popis = {{Sastav - Real Madrid}} {{Navigacije |naslov=Sastavi Belgije | naslov-style = background:#d4071a; border:1px solid black; color:#ffce4a; |popis= {{Sastav Belgija 2014 SP}} {{Sastav Belgija 2016. EP}} {{Sastav Belgija 2018 SP}} {{Sastav Belgija 2020. EP}} }} }} {{GLAVNIRASPORED:Hazard, Eden}} [[Kategorija:Belgijski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]] [[Kategorija:Nogometaši Lilla O.S.C.]] [[Kategorija:Nogometaši madridskog Reala]] d9temggnpwksh39ltbgq8dww03l76xz 6447194 6447191 2022-08-21T03:13:19Z Rovoobob 8535 uklanjanje izmjene 6447191 suradnika [[Posebno:Doprinosi/95.168.116.21|95.168.116.21]] ([[Razgovor sa suradnikom:95.168.116.21|razgovor]]) wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Eden Hazard | slika = [[Datoteka:DK-Chel15 (8).jpg|250px]] | opis slike = Hazard sa [[Chelsea F.C.|Chelseajem]] u [[2015.]] godini. | država = {{ZD+X/B|BEL}} | puno ime = Eden Michael Hazard | nadimak = | datum rođenja = [[7. siječnja]] [[1991.]] | datum smrti = | visina = 173 cm | trenutačni klub = [[Real Madrid]] | broj u klubu = 7 | pozicija = [[Nogometne pozicije|veznjak, krilo]] | ugovor = do [[30. lipnja]] [[2025.]] | mlade godine = 1995. – 2003. <br /> 2003. – 2005. <br /> 2005. – 2007. | juniorski klubovi = [[Royal Stade Brainois]] <br /> [[AFC Tubize|Tubize]] <br /> [[Lille O.S.C.|Lille]] | godina = 2007. – 2012. <br /> 2012. – 2019. <br /> 2019. – | profesionalni klubovi = [[Lille O.S.C.|Lille]] <br /> [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <br /> [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] | nastupi(golovi) = {{0}}147 {{0}}{{0}}(36) <br /> {{0}}208 {{0}}{{0}}(69) <br /> {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}{{0}}(4) | godine u reprezentaciji = 2006. <br /> 2006. <br /> 2006. – 2008. <br /> 2007. – 2009. <br /> 2008. – | reprezentacija = {{ZD|B|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija do 15 godina|Belgija do 15]]<br />{{ZD|B|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija do 16 godina|Belgija do 16]]<br />{{ZD|B|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija do 17 godina|Belgija do 17]]<br />{{ZD|B|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija do 19 godina|Belgija do 19]]<br />{{NogRep|BEL}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br /> {{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br /> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br /> {{0}}116 {{0}}{{0}}(33) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}} {{Medalje SP}} {{medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] | [[belgijska nogometna reprezentacija|Belgija]] }} | bilješka = | ažurirano = 27. svibnja 2022. }} '''Eden Michael Hazard''' ([[La Louvière]], [[7. siječnja]] [[1991.]]) je [[Belgija|belgijski]] [[nogomet]]aš koji trenutačno igra za [[Španjolska|španjolski]] nogometni klub [[Real Madrid C.F.]] i [[Belgijska nogometna reprezentacija|belgijsku nogometnu reprezentaciju]]. Igrao kao [[vezni igrač (nogomet)#Navalni vezni igrač|navalni vezni igrač]] i [[vezni igrač (nogomet)#Krilo|krilo]]. Započeo je svoju profesionalnu karijeru u [[Francuska|francuskom]] klubu [[Lille O.S.C.|Lilleu]]. Debitirao je u studenom [[2007.]] godine i odigrao je preko 145 ligaških utakmica za Lille. U lipnju [[2012.]] godine, Hazard je prešao iz Lillea u engleski [[Chelsea F.C.|Chelsea]]. S ''Plavima'' je osvojio [[UEFA Europska liga|Europsku ligu]], [[Engleski Liga kup|Ligu kupa]] i [[FA Premier liga|Premier ligu]]. Hazard je u svojoj zadnjoj sezoni u Engleskoj odigrao 52 susreta, zabio je 21 gol i 17 puta asistirao. U lipnju [[2019.]] godine je prešao u madridski Real za 100 milijuna eura. Po dolasku u španjolski klub je 'desetku' na dresu, međutim [[Luka Modrić]] nije pristao na to.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=https://www.goal.com/en/news/eden-hazard-completes-100mmove-to-real-madrid/13rwnhjy0ie131tj4kpmpdyhgb |naslov=Eden Hazard completes €100m move to Real Madrid |rad=goal.com |dan=7. lipnja 2019. |preuzeto=10. rujna 2019.}} </ref> == Reprezentativna karijera == Za Belgiju je debitirao sa 17 godina u prijateljskoj utakmici protiv [[Luksemburška nogometna reprezentacija|Luksemburga]] u studenom [[2008.]] godine. Tri godine kasnije je postigao svoj prvi pogodak za Belgiju protiv [[Kazahstanska nogometna reprezentacija|Kazahstana]]. Od svog debija je odigrao preko 65 utakmica za svoju domovinu i nastupao je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Svjetskom prvenstvu u 2014. godini]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.espnfc.com/player/101390/eden-hazard |naslov=Eden Hazard |rad=espnfc.com |dan=12. ožujka 2014. |preuzeto=10. travnja 2016.}} </ref> === Europsko prvenstvo 2016. === Belgijski nogometni izbornik objavio je u svibnju [[2016.]] popis za nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u Francuskoj]], na kojem se nalazio Hazard.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/36417368 |naslov=Euro 2016: Full squads for every country |rad=bbc.com |dan=5. lipnja 2016. |preuzeto=5. lipnja 2016.}} </ref> Hazard je predvodio belgijsku reprezentaciju kao kapetan te standardni reprezentativac u [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Skupina E|grupnoj fazi]] i drugom djelu natjecanja.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2016/matches/round=2000448/match=2017953/postmatch/report/index.html |naslov=Impressive Italy leave Belgium floored |rad=uefa.com |dan=13. lipnja 2016. |preuzeto=2. kolovoza 2016.}} </ref> U drugoj utakmici protiv [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] u skupini su Belgijanci odnijeli pobjedu s 3:0.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.espnfc.com/report?gameId=438183 |naslov=Romelu Lukaku scores twice as Belgium beat Rep of Ireland |rad=espnfc.com |dan=18. lipnja 2016. |preuzeto=2. kolovoza 2016.}} </ref> Zadnja utakmica u grupnoj fazi natjecanja protiv [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]] je suigrač [[Radja Nainggolan]] zabio jedini pogodak u [[Allianz Riviera|Allianz Rivieri]] za plasman u [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Osmina finala|osminu finala]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.espnfc.com/report?gameId=438169 |naslov=Belgium send Sweden and Zlatan Ibrahimovic packing from Euro 2016 |rad=espnfc.com |dan=22. lipnja 2016. |preuzeto=2. kolovoza 2016.}} </ref> U [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Osmina finala|osmini finala]] su Belgijanci slavili s 4:0 protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarske]], gdje je Hazard zabio svoj jedini pogodak na Europskom prvenstvu. Hazard je također postao igrač utakmice nakon tog susreta.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2016/matches/round=2000744/match=2018001/postmatch/report/index.html |naslov=Hazard-inspired Belgium blow away Hungary |rad=uefa.com |dan=26. lipnja 2016. |preuzeto=2. kolovoza 2016.}} </ref> U [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Četvrtfinale|četvrtfinalu]] protiv [[Velška nogometna reprezentacija|Walesa]] je se Belgija oprostila od natjecanja s porazom od 1:3.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.espnfc.com/report?gameId=438159 |naslov=Wales shock Belgium to reach semifinals at Euro 2016 |rad=espnfc.com |dan=1. srpnja 2016. |preuzeto=2. kolovoza 2016.}} </ref> Za [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018. (UEFA)|kvalifikacijski dvoboj]] protiv [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]] i prijateljski susret protiv [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]] u ožujku [[2017.]], [[Roberto Martínez]] nije mogao računati na Hazarda zbog ozljede.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.eurosport.com/football/world-cup-qualification-uefa/2018/belgium-s-thomas-meunier-joins-eden-hazard-on-injury-list_sto6105322/story.shtml |naslov=Thomas Meunier joins Eden Hazard on Belgium injury list |rad=eurosport.com |dan=25. ožujka 2017. |preuzeto=25. ožujka 2017.}} </ref> == Trofeji == '''[[Lille O.S.C.|Lille]]''' *[[Ligue 1]] (1): [[Ligue 1 2010./11.|2010./11.]] *[[Coupe de France]] (1): [[Coupe de France 2010./11.|2010./11.]] '''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]''' *[[FA Premier liga]] (2): [[FA Premier liga 2014./15.|2014./15.]], [[FA Premier liga 2016./17.|2016./17.]] *[[Engleski Liga kup]] (1): [[Engleski Liga kup 2014./15.|2014./15.]] *[[UEFA Europska liga]] (2): [[UEFA Europska liga 2012./13.|2012./13.]], [[UEFA Europska liga 2018./19.|2018./19.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.transfermarkt.com/eden-hazard/profil/spieler/50202 Profil na Transfermarktu] *[http://int.soccerway.com/players/eden-hazard/39358/ Profil na Soccerwayu] {{commons}} {{Navigacije | naslov = Eden Hazard – sastavi | popis = {{Sastav - Real Madrid}} {{Navigacije |naslov=Sastavi Belgije | naslov-style = background:#d4071a; border:1px solid black; color:#ffce4a; |popis= {{Sastav Belgija 2014 SP}} {{Sastav Belgija 2016. EP}} {{Sastav Belgija 2018 SP}} {{Sastav Belgija 2020. EP}} }} }} {{GLAVNIRASPORED:Hazard, Eden}} [[Kategorija:Belgijski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]] [[Kategorija:Nogometaši Lilla O.S.C.]] [[Kategorija:Nogometaši madridskog Reala]] 6ymxheecx7tuim0w29sselsimuazla8 6447195 6447194 2022-08-21T03:21:53Z Rovoobob 8535 Oblik. wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Eden Hazard | slika = [[Datoteka:DK-Chel15 (8).jpg|250px]] | opis slike = Hazard sa [[Chelsea F.C.|Chelseajem]] u [[2015.]] godini. | država = {{ZD+X/B|BEL}} | puno ime = Eden Michael Hazard | nadimak = | datum rođenja = [[7. siječnja]] [[1991.]] | datum smrti = | visina = 173 cm | trenutačni klub = [[Real Madrid]] | broj u klubu = 7 | pozicija = [[Nogometne pozicije|veznjak, krilo]] | ugovor = do [[30. lipnja]] [[2025.]] | mlade godine = 1995. – 2003. <br /> 2003. – 2005. <br /> 2005. – 2007. | juniorski klubovi = [[Royal Stade Brainois]] <br /> [[AFC Tubize|Tubize]] <br /> [[Lille O.S.C.|Lille]] | godina = 2007. – 2012. <br /> 2012. – 2019. <br /> 2019. – | profesionalni klubovi = [[Lille O.S.C.|Lille]] <br /> [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <br /> [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] | nastupi(golovi) = {{0}}147 {{0}}{{0}}(36) <br /> {{0}}208 {{0}}{{0}}(69) <br /> {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}{{0}}(4) | godine u reprezentaciji = 2006. <br /> 2006. <br /> 2006. – 2008. <br /> 2007. – 2009. <br /> 2008. – | reprezentacija = {{ZD|B|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija do 15 godina|Belgija do 15]]<br />{{ZD|B|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija do 16 godina|Belgija do 16]]<br />{{ZD|B|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija do 17 godina|Belgija do 17]]<br />{{ZD|B|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija do 19 godina|Belgija do 19]]<br />{{NogRep|BEL}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br /> {{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br /> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br /> {{0}}116 {{0}}{{0}}(33) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}} {{Medalje SP}} {{medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] | [[belgijska nogometna reprezentacija|Belgija]] }} | bilješka = | ažurirano = 27. svibnja 2022. }} '''Eden Michael Hazard''' ([[La Louvière]], [[7. siječnja]] [[1991.]]) je [[Belgija|belgijski]] [[nogomet]]aš koji trenutačno igra za [[Španjolska|španjolski]] nogometni klub [[Real Madrid C.F.]] i [[Belgijska nogometna reprezentacija|belgijsku nogometnu reprezentaciju]]. Igrao kao [[vezni igrač (nogomet)#Navalni vezni igrač|navalni vezni igrač]] i [[vezni igrač (nogomet)#Krilo|krilo]]. == Klupska karijera == Započeo je svoju profesionalnu karijeru u [[Francuska|francuskom]] klubu [[Lille O.S.C.|Lilleu]]. Debitirao je u studenom [[2007.]] godine i odigrao je preko 145 ligaških utakmica za Lille. U lipnju [[2012.]] godine, Hazard je prešao iz Lillea u engleski [[Chelsea F.C.|Chelsea]]. S ''Plavima'' je osvojio [[UEFA Europska liga|Europsku ligu]], [[Engleski Liga kup|Ligu kupa]] i [[FA Premier liga|Premier ligu]]. Hazard je u svojoj zadnjoj sezoni u Engleskoj odigrao 52 susreta, zabio je 21 gol i 17 puta asistirao. U lipnju [[2019.]] godine je prešao u madridski Real za 100 milijuna eura. Po dolasku u španjolski klub je 'desetku' na dresu, međutim [[Luka Modrić]] nije pristao na to.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=https://www.goal.com/en/news/eden-hazard-completes-100mmove-to-real-madrid/13rwnhjy0ie131tj4kpmpdyhgb |naslov=Eden Hazard completes €100m move to Real Madrid |rad=goal.com |dan=7. lipnja 2019. |preuzeto=10. rujna 2019.}} </ref> == Reprezentativna karijera == Za Belgiju je debitirao sa 17 godina u prijateljskoj utakmici protiv [[Luksemburška nogometna reprezentacija|Luksemburga]] u studenom [[2008.]] godine. Tri godine kasnije je postigao svoj prvi pogodak za Belgiju protiv [[Kazahstanska nogometna reprezentacija|Kazahstana]]. Od svog debija je odigrao preko 65 utakmica za svoju domovinu i nastupao je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Svjetskom prvenstvu u 2014. godini]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.espnfc.com/player/101390/eden-hazard |naslov=Eden Hazard |rad=espnfc.com |dan=12. ožujka 2014. |preuzeto=10. travnja 2016.}} </ref> === Europsko prvenstvo 2016. === Belgijski nogometni izbornik objavio je u svibnju [[2016.]] popis za nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u Francuskoj]], na kojem se nalazio Hazard.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/36417368 |naslov=Euro 2016: Full squads for every country |rad=bbc.com |dan=5. lipnja 2016. |preuzeto=5. lipnja 2016.}} </ref> Hazard je predvodio belgijsku reprezentaciju kao kapetan te standardni reprezentativac u [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Skupina E|grupnoj fazi]] i drugom djelu natjecanja.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2016/matches/round=2000448/match=2017953/postmatch/report/index.html |naslov=Impressive Italy leave Belgium floored |rad=uefa.com |dan=13. lipnja 2016. |preuzeto=2. kolovoza 2016.}} </ref> U drugoj utakmici protiv [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] u skupini su Belgijanci odnijeli pobjedu s 3:0.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.espnfc.com/report?gameId=438183 |naslov=Romelu Lukaku scores twice as Belgium beat Rep of Ireland |rad=espnfc.com |dan=18. lipnja 2016. |preuzeto=2. kolovoza 2016.}} </ref> Zadnja utakmica u grupnoj fazi natjecanja protiv [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]] je suigrač [[Radja Nainggolan]] zabio jedini pogodak u [[Allianz Riviera|Allianz Rivieri]] za plasman u [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Osmina finala|osminu finala]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.espnfc.com/report?gameId=438169 |naslov=Belgium send Sweden and Zlatan Ibrahimovic packing from Euro 2016 |rad=espnfc.com |dan=22. lipnja 2016. |preuzeto=2. kolovoza 2016.}} </ref> U [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Osmina finala|osmini finala]] su Belgijanci slavili s 4:0 protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarske]], gdje je Hazard zabio svoj jedini pogodak na Europskom prvenstvu. Hazard je također postao igrač utakmice nakon tog susreta.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2016/matches/round=2000744/match=2018001/postmatch/report/index.html |naslov=Hazard-inspired Belgium blow away Hungary |rad=uefa.com |dan=26. lipnja 2016. |preuzeto=2. kolovoza 2016.}} </ref> U [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Četvrtfinale|četvrtfinalu]] protiv [[Velška nogometna reprezentacija|Walesa]] je se Belgija oprostila od natjecanja s porazom od 1:3.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.espnfc.com/report?gameId=438159 |naslov=Wales shock Belgium to reach semifinals at Euro 2016 |rad=espnfc.com |dan=1. srpnja 2016. |preuzeto=2. kolovoza 2016.}} </ref> Za [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018. (UEFA)|kvalifikacijski dvoboj]] protiv [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]] i prijateljski susret protiv [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]] u ožujku [[2017.]], [[Roberto Martínez]] nije mogao računati na Hazarda zbog ozljede.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.eurosport.com/football/world-cup-qualification-uefa/2018/belgium-s-thomas-meunier-joins-eden-hazard-on-injury-list_sto6105322/story.shtml |naslov=Thomas Meunier joins Eden Hazard on Belgium injury list |rad=eurosport.com |dan=25. ožujka 2017. |preuzeto=25. ožujka 2017.}} </ref> == Trofeji == '''[[Lille O.S.C.|Lille]]''' *[[Ligue 1]] (1): [[Ligue 1 2010./11.|2010./11.]] *[[Coupe de France]] (1): [[Coupe de France 2010./11.|2010./11.]] '''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]''' *[[FA Premier liga]] (2): [[FA Premier liga 2014./15.|2014./15.]], [[FA Premier liga 2016./17.|2016./17.]] *[[Engleski Liga kup]] (1): [[Engleski Liga kup 2014./15.|2014./15.]] *[[UEFA Europska liga]] (2): [[UEFA Europska liga 2012./13.|2012./13.]], [[UEFA Europska liga 2018./19.|2018./19.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.transfermarkt.com/eden-hazard/profil/spieler/50202 Profil na Transfermarktu] *[http://int.soccerway.com/players/eden-hazard/39358/ Profil na Soccerwayu] {{commons}} {{Navigacije | naslov = Eden Hazard – sastavi | popis = {{Sastav - Real Madrid}} {{Navigacije |naslov=Sastavi Belgije | naslov-style = background:#d4071a; border:1px solid black; color:#ffce4a; |popis= {{Sastav Belgija 2014 SP}} {{Sastav Belgija 2016. EP}} {{Sastav Belgija 2018 SP}} {{Sastav Belgija 2020. EP}} }} }} {{GLAVNIRASPORED:Hazard, Eden}} [[Kategorija:Belgijski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]] [[Kategorija:Nogometaši Lilla O.S.C.]] [[Kategorija:Nogometaši madridskog Reala]] mojhrghy85qgm8ugb2f6pwzx3div2bq 0 565438 6447038 6431674 2022-08-20T13:31:58Z 176.62.42.97 neznam iskreno wikitext text/x-wiki {{Infookvir videoigra |bgcolor = #7DBF1E |naslov = Minecraft |slika =Minecraft cover.png |opis =Omot igrice Minecraft |proizvođač = [[Mojang]]{{Collapsible list|title=Dodatni rad:|[[4J Studios]] <small>(Consoles)</small><br />[[Microsoft]] Studios <small>(Xbox One, Wii U)</small>}} |izdavač = [[Mojang]] <small>(PC, mobile, Wii U)</small><br /> [[Microsoft]] Studios <small>(X360, XONE, Windows Phone, Windows 10 Izdanje)</small><br /> [[Sony]] Computer Entertainment <small>(PS3, PS4, PSV)</small> |dizajner = [[Markus Persson]] _{(2009–2011)}<br /> [[Jens Bergensten]] _{(2011–sada)} |umjetnik = [[Kristoffer Zetterstrand]]<br /> Markus Toivonen |skladatelj = [[Daniel Rosenfeld]] |datum izlaska = {{collapsible list|title=18. studenoga 2011.| '''Microsoft Windows, OS X i Linux '''<br />18. studenoga 2011.<ref name="PC release date">{{citiranje weba |language=engleski |title=Minecraft |url=http://www.gamespot.com/minecraft/ |work=[[GameSpot]] |publisher=CBS Interactive |accessdate=2012-10-21}}</ref> '''Android'''<br />7 October 2011<ref name="Android release date">{{citiranje weba |language=engleski |title=Minecraft – Pocket Edition – Android |url=http://www.ign.com/games/minecraft/android-101490 |work=[[IGN]] |accessdate=2012-10-21}}</ref> <br /> '''iOS'''<br />17 November 2011<ref name="iOS release date">{{citiranje weba |language=engleski |title=Minecraft: Pocket Edition |url=http://www.gamespot.com/minecraft-pocket-edition/ |work=[[GameSpot]] |publisher=CBS Interactive |accessdate=2012-10-21}}</ref> <br /> '''Xbox 360'''<br />9 May 2012<ref name="Xbox 360 release date">{{citiranje weba |language=engleski |url=http://www.wired.co.uk/news/archive/2012-03/22/minecraft-xbox-360-dated |title=Minecraft for Xbox 360 release date announced, amongst others |work=Wired UK |date=2012-03-22 |accessdate=2012-10-22 |last=Brown |first=Mark |archive-date=18. prosinca 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121218065518/http://www.wired.co.uk/news/archive/2012-03/22/minecraft-xbox-360-dated |url-status=dead}}</ref> <br /> '''Raspberry Pi'''<br />11 February 2013<ref name="Raspberry Pi Release Date">{{citiranje weba |language=engleski |title=Minecraft Raspberry Pi |url=http://mojang.com/2013/02/minecraft-pi-edition-is-available-for-download |publisher=Mojang |accessdate=2013-03-27}}</ref> <br /> '''PlayStation 3'''<br /> 18 December 2013 <br /> '''PlayStation 4'''<br />4 September 2014<ref name="PS4">{{citiranje weba |language=engleski |last1=Pitcher |first1=Jenna |title=Minecraft PS4 Edition Release Date Confirmed |url=http://www.ign.com/articles/2014/09/04/minecraft-ps4-edition-release-date-confirmed |website=IGN |publisher=IGN Entertainment, Inc. |accessdate=2014-10-03}}</ref> <br /> '''Xbox One'''<br />5 September 2014<ref>{{citiranje weba |language=engleski |url=http://www.cnet.com/news/minecraft-for-xbox-one-to-launch-on-friday/ |title=Minecraft for Xbox One to launch on Friday |work=CNET |accessdate=2014-10-13}}</ref> <br /> '''PlayStation Vita'''<br /> 15 October 2014 <br /> '''Windows Phone'''<br />10 December 2014<ref>{{citiranje weba |language=engleski |url=https://mojang.com/2014/12/pocket-edition-comes-to-windows-phones |title=Minecraft Comes to Windows Phones |work=Mojang}}</ref> <br /> '''Windows 10 Izdanje'''<br />29 July 2015<ref>{{citiranje weba |language=engleski |url=http://www.cnet.com/news/minecraft-for-xbox-one-to-launch-on-friday/ |title=Announcing Minecraft Windows 10 Edition Beta}}</ref> <br /> '''Wii U'''<br />17 December 2015<ref name="WiiU">{{citiranje weba |language=engleski |url=http://www.gamespot.com/articles/minecraft-wii-u-confirmed-coming-very-soon/1100-6432876/ |title=Minecraft Wii U Confirmed, Coming Very Soon |last=Makuch |first=Eddie |work=[[GameSpot]] |publisher=CBS Interactive |date=2015-12-07 |accessdate=2015-12-08}}</ref> }} |žanr igre = [[Sandbox igra|Sandbox]], [[Igra preživljavanja|preživljavanje]] |načini igre = 1 igrač, više igrača |platforma = [[Microsoft Windows]] • [[OS X]] • [[Linux]] • [[Android (operacijski sustav)|Android]] • [[iOS]] • [[Windows Phone]] • [[Xbox 360]] • [[Xbox One]] • [[PlayStation 3]] • [[PlayStation 4]] • [[PlayStation Vita]] • [[Raspberry Pi]] • [[Universal Windows Platform]] • [[Wii U]] • [[Nintendo Switch]] |opis slike=Omot igrice Minecraft }} '''''Minecraft''''' je ''sandbox'' [[videoigra]] koju je razvio [[Mojang]]. Igru je kreirao švedski programer [[Markus Persson|Markus "Notch" Persson]] na programskom jeziku [[Java (programski jezik)|Java]]. Nakon nekoliko ranih privatnih verzija testiranja, prvi je put objavljena u svibnju 2009. godine, prije nego što je u potpunosti objavljena u studenom 2011. Minecraft je od tada prebačen na nekoliko drugih platformi i najprodavanija je videoigra svih vremena, s prodanih 200 milijuna primjeraka i 126 milijuna mjesečno aktivnih korisnika od 2020. godine. U Minecraftu, igrači istražuju kockasti, proceduralno generirani 3D svijet s gotovo beskonačnim terenom, a mogu otkrivati i vaditi sirovine, napraviti alate i predmete te graditi strukture ili zemljane radove. Ovisno o načinu igre, igrači se mogu boriti protiv računalne kontrole "rulje", kao i surađivati ili se natjecati protiv drugih igrača u istom svijetu. Postoji više načina igre: ''preživljavanje'' (eng. ''survival'') gdje igrač sakuplja resurse da bi ''stvarao'' (eng. ''crafting'') složenije kocke, ''maštovitom'' (eng. ''creative'') gdje igrači imaju neograničene kocke i zdravlje na raspolaganju i mogućnost letenja, ''avantura'' (eng. ''adventure'') gdje igrači ne mogu postavljati ili uništavati kocke, samo upravljati njima, te ''gledatelj'' (eng. ''spectator'') koji je sličan ''avanturističkom'' (eng. ''adventure'') načinu igre samo što igrači mogu letjeti i kroz zidove. Oduvijek su igrači koristili vrlo brojne [[bug (softver)|bugove]]<ref>{{citiranje weba |author=Panda4994 |date=2015-09-22 |title=&#91;Rant&#93; Minecraft 1.9 and YouTubers |url=https://www.youtube.com/watch?v=zn3F6ij-SdA |accessdate=2016-08-05 |publisher=[[YouTube]] |language=engleski}}</ref><ref>{{citiranje weba |author=SethBling |date=2012-05-09 |title=41 Bugs in 3 Minutes (Minecraft Snapshot 12w18a) |url=https://www.youtube.com/watch?v=VXCzd6M3L8A |accessdate=2016-08-05 |publisher=[[YouTube]]}}</ref><ref>{{citiranje weba |author=SethBling |date=2012-03-17 |title=46 Minecraft Bugs in 3 Minutes (Minecraft 1.2.3) |url=https://www.youtube.com/watch?v=o74FHoM0Lo4 |accessdate=2016-08-05 |publisher=[[YouTube]]}}</ref><ref>{{citiranje weba |author=SethBling |date=2011-11-29 |title=55 Bugs in 3 Minutes (Minecraft 1.0.0) |url=https://www.youtube.com/watch?v=mXO6tYkjYMc |accessdate=2016-08-05 |publisher=[[YouTube]]}}</ref><ref>{{citiranje weba |author=SethBling |date=2012-01-28 |title=45 More Bugs in Minecraft 1.1.0 |url=https://www.youtube.com/watch?v=fkGGHof60V4 |accessdate=2016-08-05 |publisher=[[YouTube]]}}</ref> u igri za farme rulja,<ref>{{citiranje weba |author=docm77 |date=2014-04-09 |title=Mindcrack Minecraft SMP – Etho & Doc Nether Mob Farm Project – Episode 81 – Season 4 |url=https://www.youtube.com/watch?v=czxeL5IVeJk |accessdate=2016-08-05 |publisher=[[YouTube]]}}</ref> dizala predmeta,<ref>{{citiranje weba |author=OMGcraft |title=Super Fast Lossless Item Elevators in Minecraft 1.9 |url=https://www.youtube.com/watch?v=9_wIy40gYLk |accessdate=2016-08-05 |publisher=[[YouTube]]}}</ref> zamke,<ref>{{citiranje weba |author=SethBling |date=2014-04-20 |title=Nearly Undetectable Minecraft Death Trap with Carpet + Redstone Ore |url=https://www.youtube.com/watch?v=8RbxMhXVvu0 |accessdate=2016-08-05 |publisher=[[YouTube]]}}</ref> detektora promjene kocaka,<ref>{{citiranje weba |title=Minecraft: Slime Block Piston BUD Tutorial (Redstone Advent Calendar) |url=https://www.youtube.com/watch?v=-gufw2ifZ68 |accessdate=2016-08-05 |publisher=[[YouTube]]}}</ref><ref>{{citiranje weba |author=SethBling |title=Compact Block Update Detectors -- Minecraft Redstone Overview |url=https://www.youtube.com/watch?v=Qp4_oQuReuE |accessdate=2016-08-05 |publisher=[[YouTube]]}}</ref> sažimanje prostora, prolaženje kroz kocke, uništavanje neuništivih kocaka.<ref>{{citiranje weba |title=Breaking Bedrock – Minecraft 1.7.2 |url=https://www.youtube.com/watch?v=M-gdbqMihAE |accessdate=2016-08-05 |publisher=[[YouTube]]}}</ref> Minecraft je hvaljen, osvojio je nekoliko nagrada i citiran je kao jedna od najvećih videoigara svih vremena. Društveni mediji, parodije, adaptacije, roba i godišnje [[MineCon]] konvencije odigrali su veliku ulogu u popularizaciji igre. Također se koristio u obrazovnim okruženjima, posebno u području računalnih sustava, jer su u njega ugrađena virtualna računala i hardverski uređaji. 2014. godine Mojang i Minecraft intelektualno vlasništvo kupio je [[Microsoft]] za 2,5 milijarde američkih dolara. Također su proizvedene brojne ''spin-off'' igre, poput [[Minecraft: Story Mode]], [[Minecraft Dungeons]] i [[Minecraft Earth]]. == Igra == Cilj igre ''Minecraft'' je pobijediti Ender Dragona te skupiti sve "Napretke" kao što su "Dobivanje nadogradnje". Igrač u svakom trenutku može igrati u prvom ili trećem licu. Da bi pokupio neku kocku, prvo ju treba uništiti. Ako se prilikom uništavanja rabio ispravan alat, igrač može pokupiti kocku, inače kocka nestaje. Neki se predmeti mogu beskonačno proizvoditi, npr. [[kamen]] dodirom tekuće [[voda|vode]] i [[lava|lave]], [[pšenica]], [[drvo (materijal)|drvo]] i [[svinjetina|sirova svinjetina]]. [[3D]] ''Minecraft'' svijet sastoji se od niza poravnatih kocaka oblikovanih kao teren, npr. planine, doline, mora... Igrači uništavaju ove kocke i postavljaju ih drugdje stvarajući razne konstrukcije. Glavni lik zove se Steve ili Alex, ovisno o ''presvlaci'' (eng. ''skin'') lika kojeg je igrač odabrao. ''Minecraft'' svijet je podijeljen na preko 50 [[biom]]a, od [[pustinja]] i [[savana]], preko [[džungla]] i [[šuma]] [[obična breza|breza]] do snježnih polja i ledenih ravnica. Igrač se kreće kroz različite biome često prelazeći [[rijeka (vodotok)|rijeke]] i [[jezero|jezera]]. U igri [[dan]] i [[noć]] traju po 10 [[minuta]]. Igrač upoznaje životinje, seljake i čudovišta po noći. Životinje će ubiti za hranu ili druge predmete koje će kasnije iskoristiti za izrađivanje (eng. ''crafting'') složenijih kocaka. Čudovišta nastaju po noći i uključuju [[zombi]]je, [[pauk]]ove, [[kostur]]e s [[luk (oružje)|lukom]] i [[strijela|strijelom]], zelene ''creepere'' čiji je cilj eksplodirati pred igračom i dr. U igri ''Minecraft'' fizički svijet nije sličan onoj na [[Zemlja|Zemlji]], i kao neki posebni magični svijet koji ima svoja pravila tako da Minecraft okruženje ima nerealistična i nadnaravna pravila. Na primjer kocke mogu lebdjeti u zraku bez ikakve potpore, s izuzetkom [[pijesak|pijeska]], [[šljunak|šljunka]] i još nekih. [[Voda]] i [[lava]] teku iz početne kocke koji se može ukloniti postavljanjem bilo koje kocke na njegovo mjesto. Vrlo složeni sustavi mogu se napraviti u ''Minecraftu'' koristeći crveni kamen (engl. ''redstone'') i naredbene kocke (eng. ''commandblocks''). Potonji su dostupni samo u maštovitom (eng. ''creative'') načinu igre i to korištenjem naredbe za razgovor (eng. ''chat''). Mnogi su igrači napravili simulacije ostalih igara i žanrova u ''Minecraftu'', npr. ''tower defense'',<ref>{{citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=1LcInMe7Y1w |title="Blocks vs. Zombies": Minecraft Tower Defense Mini-Game -- SethBling's Million Sub Special |publisher=[[YouTube]] |accessdate=2016-08-05 |author=SethBling |date=2013-07-28}}</ref> ''[[Angry Birds]]'',<ref>{{citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=sJHw8m6SQDQ |title=Playable Angry Birds in Minecraft |publisher=[[YouTube]] |author=SethBling |accessdate=2016-08-05 |date=2011-09-04}}</ref> ''Splatoon'',<ref>{{citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=cG-asw9shvY |title=Splatoon in Minecraft |publisher=[[YouTube]] |author=SethBling |accessdate=2016-08-05 |date=2015-06-06}}</ref> ''Agar.io'',<ref>{{citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=w41J4x2ybAA |title=Agar.io in Minecraft |publisher=[[YouTube]] |author=SethBling |accessdate=2016-08-05 |date=2015-05-30}}</ref> ''Donkey Kong''<ref>{{citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=AHMd5nVyrNk |title=Donkey Kong in Minecraft |publisher=[[YouTube]] |author=SethBling |accessdate=2016-08-05 |date=2011-09-18}}</ref> i vlastite mini-igre poput ''Super Craft Bros'',<ref>{{citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=GqgDoDl71qg |title=Super Craft Bros: Brawl -- Vanilla Minecraft PvP Game |publisher=[[YouTube]] |author=SethBling |accessdate=2016-08-05 |date=2013-01-12}}</ref> ''Missile Wars''.<ref>{{citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=wMCrEs1yW9w |title=Missile Wars by Cubehamster and SethBling |publisher=[[YouTube]] |author=Cubehamster i SethBling |accessdate=2016-08-05 |date=2014-10-18}}</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=snvGctiJbpM Missile Wars Match with The Building Game Crowd, YouTube]</ref> == Podsvjetovi ili dimenzije == U ''Minecraftu'' postoje tri dimenzije: ''Overworld'' (Nadsvijet), ''Nether (Neter)'' i ''The End'' (Kraj). ''Nadsvijet'' je dimenzija u kojemu je igrač na početku kad stvori novi svijet. ''Neter'' je dizajniran na osnovi [[pakao|pakla]]. U ''Neter'' igrač dolazi stvaranjem portala u ''Nadsvijetu'' pomoću [[opsidijan]]a i [[kresivo|kresiva]]. ''Neter'' služi za dobivanje supstanci za kuhanje napitaka i osam puta brže putovanje kroz [[prostor]] nego u ''Nadsvijetu''. U ''Kraju'' se nalazi jedan od gazda (eng. ''boss''), zmaj ''Ender Dragon'', i mnogi ''Endermani'', ''rulja'' (eng. ''mob'') koji su [[parodija]] [[Slender Man]]a u stvarnosti. U ''Minecraftu'' postoji još jedan gazda koji se zove ''The Wither'' koji prilikom smrti ispušta predmet (''zvijezda Netera'') koji je nužan za izgradnju ''sjetionika'' (eng. ''beacona''), najvrijednijeg ''bloka'' u ''Minecraftu'' koji omogućuje stalne efekte bližim igračima. Također služi za osvjetljenje.minecraft is good game trust me == Razine == Igra se sastoji od 4 načina igre te 4 težine igre. == Glavna ažuriranja == {| class="wikitable" |+Verzije "Cave Game" !scope="col" style="width:100px;background-color:#7DBF1E;" | Verzija !scope="col" style="width:120px;background-color:#7DBF1E;" | Datum izlaska |- |Pre-classic |10. svibnja 2009. |- |Classic |16. svibnja 2009. |- |Indev |27. veljače 2010. |- |Alpha |30. lipnja 2010. |- |Beta |20. prosinca 2010. |} {| class="wikitable" |+Verzije "Službene igre" !scope="col" style="width:50px;background-color:#7DBF1E;"| Verzija !scope="col" style="width:550px;background-color:#7DBF1E;" | Ime ažuriranja !scope="col" style="width:120px;background-color:#7DBF1E;" | Datum izlaska |- |1.0 | rowspan="4" style="text-align: center;" |Minecraft POP |18. studeni 2011. |- |1.1 |12. siječnja 2012. |- |1.2.1 |1. ožujka 2012. |- |1.3.1 |1. kolovoza 2012. |- |1.4.2 |Prilično zastrašujuće ažuriranje (The Pretty Scary Update) |25. listopada 2012. |- |1.5 |Redstone ažuriranje (Redstone Update) |13. ožujka 2013. |- |1.6 |Konj ažuriranje (The Horse Update) |1. srpnja 2013. |- |1.7 |Ažuriranje koje je promijenilo svijet  (The Update That Changed The World) |25. listopada 2013. |- |1.8 |Bogato ažuriranje (The Bountiful Update) |2. rujna 2014. |- |1.9 |Ažuriranje borbe (The Combat Update) |29. veljače 2016. |- |1.10 |Frostburn ažuriranje (The Frostburn Update) |8. lipnja 2016. |- |1.11 |Istraživanje ažuriranje (The Exploration Update) |14. studeni 2016. |- |1.12 |Svijet boja ažuriranje (The World of Color Update) |7. lipnja 2017. |- |1.13 |Ažuriranje aquatic (The Update Aquatic) |18. srpnja 2018. |- |1.14 |Selo i pljačkaši (Village and Pillage |23. travnja 2019. |- |1.15 |Zujave pčele (Buzzy Bees) |10. prosinca 2019. |- |1.16 |Nether ažuriranje (Nether Update) |23. lipnja 2020. |- |1.17 |Špilje i litice 1. dio (Caves and Cliffs Part 1) |8. lipnja 2021. |- |1.18 |Špilje i litice 2. dio (Caves and Cliffs Part 2) |30. studenoga 2021. |- |1.19 |Divlje ažuriranje |7. lipnja 2022. |- |1.20 |[''bezimeno''] |jesen 2022. |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://minecraft.net/ Službena stranica] * [http://minecraft.gamepedia.com/Minecraft_Wiki Službeni wiki] {{Mrva-vidigr}} [[Kategorija:Videoigre za Windows]] [[Kategorija:Videoigre za PlayStation 3]] [[Kategorija:Videoigre za PlayStation]] [[Kategorija:MMORPG videoigre]] [[Kategorija:Videoigre iz 2009.]] 5ifvje7wyhz52mm9hir48jw2f6w9twp 6447039 6447038 2022-08-20T13:33:16Z Praxidicae 181310 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/176.62.42.97|176.62.42.97]] ([[User talk:176.62.42.97|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Monkey bb|Monkey bb]] wikitext text/x-wiki {{Infookvir videoigra |bgcolor = #7DBF1E |naslov = Minecraft |slika =Minecraft cover.png |opis =Omot igrice Minecraft |proizvođač = [[Mojang]]{{Collapsible list|title=Dodatni rad:|[[4J Studios]] <small>(Consoles)</small><br />[[Microsoft]] Studios <small>(Xbox One, Wii U)</small>}} |izdavač = [[Mojang]] <small>(PC, mobile, Wii U)</small><br /> [[Microsoft]] Studios <small>(X360, XONE, Windows Phone, Windows 10 Izdanje)</small><br /> [[Sony]] Computer Entertainment <small>(PS3, PS4, PSV)</small> |dizajner = [[Markus Persson]] _{(2009–2011)}<br /> [[Jens Bergensten]] _{(2011–sada)} |umjetnik = [[Kristoffer Zetterstrand]]<br /> Markus Toivonen |skladatelj = [[Daniel Rosenfeld]] |datum izlaska = {{collapsible list|title=18. studenoga 2011.| '''Microsoft Windows, OS X i Linux '''<br />18. studenoga 2011.<ref name="PC release date">{{citiranje weba |language=engleski |title=Minecraft |url=http://www.gamespot.com/minecraft/ |work=[[GameSpot]] |publisher=CBS Interactive |accessdate=2012-10-21}}</ref> '''Android'''<br />7 October 2011<ref name="Android release date">{{citiranje weba |language=engleski |title=Minecraft – Pocket Edition – Android |url=http://www.ign.com/games/minecraft/android-101490 |work=[[IGN]] |accessdate=2012-10-21}}</ref> <br /> '''iOS'''<br />17 November 2011<ref name="iOS release date">{{citiranje weba |language=engleski |title=Minecraft: Pocket Edition |url=http://www.gamespot.com/minecraft-pocket-edition/ |work=[[GameSpot]] |publisher=CBS Interactive |accessdate=2012-10-21}}</ref> <br /> '''Xbox 360'''<br />9 May 2012<ref name="Xbox 360 release date">{{citiranje weba |language=engleski |url=http://www.wired.co.uk/news/archive/2012-03/22/minecraft-xbox-360-dated |title=Minecraft for Xbox 360 release date announced, amongst others |work=Wired UK |date=2012-03-22 |accessdate=2012-10-22 |last=Brown |first=Mark |archive-date=18. prosinca 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121218065518/http://www.wired.co.uk/news/archive/2012-03/22/minecraft-xbox-360-dated |url-status=dead}}</ref> <br /> '''Raspberry Pi'''<br />11 February 2013<ref name="Raspberry Pi Release Date">{{citiranje weba |language=engleski |title=Minecraft Raspberry Pi |url=http://mojang.com/2013/02/minecraft-pi-edition-is-available-for-download |publisher=Mojang |accessdate=2013-03-27}}</ref> <br /> '''PlayStation 3'''<br /> 18 December 2013 <br /> '''PlayStation 4'''<br />4 September 2014<ref name="PS4">{{citiranje weba |language=engleski |last1=Pitcher |first1=Jenna |title=Minecraft PS4 Edition Release Date Confirmed |url=http://www.ign.com/articles/2014/09/04/minecraft-ps4-edition-release-date-confirmed |website=IGN |publisher=IGN Entertainment, Inc. |accessdate=2014-10-03}}</ref> <br /> '''Xbox One'''<br />5 September 2014<ref>{{citiranje weba |language=engleski |url=http://www.cnet.com/news/minecraft-for-xbox-one-to-launch-on-friday/ |title=Minecraft for Xbox One to launch on Friday |work=CNET |accessdate=2014-10-13}}</ref> <br /> '''PlayStation Vita'''<br /> 15 October 2014 <br /> '''Windows Phone'''<br />10 December 2014<ref>{{citiranje weba |language=engleski |url=https://mojang.com/2014/12/pocket-edition-comes-to-windows-phones |title=Minecraft Comes to Windows Phones |work=Mojang}}</ref> <br /> '''Windows 10 Izdanje'''<br />29 July 2015<ref>{{citiranje weba |language=engleski |url=http://www.cnet.com/news/minecraft-for-xbox-one-to-launch-on-friday/ |title=Announcing Minecraft Windows 10 Edition Beta}}</ref> <br /> '''Wii U'''<br />17 December 2015<ref name="WiiU">{{citiranje weba |language=engleski |url=http://www.gamespot.com/articles/minecraft-wii-u-confirmed-coming-very-soon/1100-6432876/ |title=Minecraft Wii U Confirmed, Coming Very Soon |last=Makuch |first=Eddie |work=[[GameSpot]] |publisher=CBS Interactive |date=2015-12-07 |accessdate=2015-12-08}}</ref> }} |žanr igre = [[Sandbox igra|Sandbox]], [[Igra preživljavanja|preživljavanje]] |načini igre = 1 igrač, više igrača |platforma = [[Microsoft Windows]] • [[OS X]] • [[Linux]] • [[Android (operacijski sustav)|Android]] • [[iOS]] • [[Windows Phone]] • [[Xbox 360]] • [[Xbox One]] • [[PlayStation 3]] • [[PlayStation 4]] • [[PlayStation Vita]] • [[Raspberry Pi]] • [[Universal Windows Platform]] • [[Wii U]] • [[Nintendo Switch]] |opis slike=Omot igrice Minecraft }} '''''Minecraft''''' je ''sandbox'' [[videoigra]] koju je razvio [[Mojang]]. Igru je kreirao švedski programer [[Markus Persson|Markus "Notch" Persson]] na programskom jeziku [[Java (programski jezik)|Java]]. Nakon nekoliko ranih privatnih verzija testiranja, prvi je put objavljena u svibnju 2009. godine, prije nego što je u potpunosti objavljena u studenom 2011. Minecraft je od tada prebačen na nekoliko drugih platformi i najprodavanija je videoigra svih vremena, s prodanih 200 milijuna primjeraka i 126 milijuna mjesečno aktivnih korisnika od 2020. godine. U Minecraftu, igrači istražuju kockasti, proceduralno generirani 3D svijet s gotovo beskonačnim terenom, a mogu otkrivati i vaditi sirovine, napraviti alate i predmete te graditi strukture ili zemljane radove. Ovisno o načinu igre, igrači se mogu boriti protiv računalne kontrole "rulje", kao i surađivati ili se natjecati protiv drugih igrača u istom svijetu. Postoji više načina igre: ''preživljavanje'' (eng. ''survival'') gdje igrač sakuplja resurse da bi ''stvarao'' (eng. ''crafting'') složenije kocke, ''maštovitom'' (eng. ''creative'') gdje igrači imaju neograničene kocke i zdravlje na raspolaganju i mogućnost letenja, ''avantura'' (eng. ''adventure'') gdje igrači ne mogu postavljati ili uništavati kocke, samo upravljati njima, te ''gledatelj'' (eng. ''spectator'') koji je sličan ''avanturističkom'' (eng. ''adventure'') načinu igre samo što igrači mogu letjeti i kroz zidove. Oduvijek su igrači koristili vrlo brojne [[bug (softver)|bugove]]<ref>{{citiranje weba |author=Panda4994 |date=2015-09-22 |title=&#91;Rant&#93; Minecraft 1.9 and YouTubers |url=https://www.youtube.com/watch?v=zn3F6ij-SdA |accessdate=2016-08-05 |publisher=[[YouTube]] |language=engleski}}</ref><ref>{{citiranje weba |author=SethBling |date=2012-05-09 |title=41 Bugs in 3 Minutes (Minecraft Snapshot 12w18a) |url=https://www.youtube.com/watch?v=VXCzd6M3L8A |accessdate=2016-08-05 |publisher=[[YouTube]]}}</ref><ref>{{citiranje weba |author=SethBling |date=2012-03-17 |title=46 Minecraft Bugs in 3 Minutes (Minecraft 1.2.3) |url=https://www.youtube.com/watch?v=o74FHoM0Lo4 |accessdate=2016-08-05 |publisher=[[YouTube]]}}</ref><ref>{{citiranje weba |author=SethBling |date=2011-11-29 |title=55 Bugs in 3 Minutes (Minecraft 1.0.0) |url=https://www.youtube.com/watch?v=mXO6tYkjYMc |accessdate=2016-08-05 |publisher=[[YouTube]]}}</ref><ref>{{citiranje weba |author=SethBling |date=2012-01-28 |title=45 More Bugs in Minecraft 1.1.0 |url=https://www.youtube.com/watch?v=fkGGHof60V4 |accessdate=2016-08-05 |publisher=[[YouTube]]}}</ref> u igri za farme rulja,<ref>{{citiranje weba |author=docm77 |date=2014-04-09 |title=Mindcrack Minecraft SMP – Etho & Doc Nether Mob Farm Project – Episode 81 – Season 4 |url=https://www.youtube.com/watch?v=czxeL5IVeJk |accessdate=2016-08-05 |publisher=[[YouTube]]}}</ref> dizala predmeta,<ref>{{citiranje weba |author=OMGcraft |title=Super Fast Lossless Item Elevators in Minecraft 1.9 |url=https://www.youtube.com/watch?v=9_wIy40gYLk |accessdate=2016-08-05 |publisher=[[YouTube]]}}</ref> zamke,<ref>{{citiranje weba |author=SethBling |date=2014-04-20 |title=Nearly Undetectable Minecraft Death Trap with Carpet + Redstone Ore |url=https://www.youtube.com/watch?v=8RbxMhXVvu0 |accessdate=2016-08-05 |publisher=[[YouTube]]}}</ref> detektora promjene kocaka,<ref>{{citiranje weba |title=Minecraft: Slime Block Piston BUD Tutorial (Redstone Advent Calendar) |url=https://www.youtube.com/watch?v=-gufw2ifZ68 |accessdate=2016-08-05 |publisher=[[YouTube]]}}</ref><ref>{{citiranje weba |author=SethBling |title=Compact Block Update Detectors -- Minecraft Redstone Overview |url=https://www.youtube.com/watch?v=Qp4_oQuReuE |accessdate=2016-08-05 |publisher=[[YouTube]]}}</ref> sažimanje prostora, prolaženje kroz kocke, uništavanje neuništivih kocaka.<ref>{{citiranje weba |title=Breaking Bedrock – Minecraft 1.7.2 |url=https://www.youtube.com/watch?v=M-gdbqMihAE |accessdate=2016-08-05 |publisher=[[YouTube]]}}</ref> Minecraft je hvaljen, osvojio je nekoliko nagrada i citiran je kao jedna od najvećih videoigara svih vremena. Društveni mediji, parodije, adaptacije, roba i godišnje [[MineCon]] konvencije odigrali su veliku ulogu u popularizaciji igre. Također se koristio u obrazovnim okruženjima, posebno u području računalnih sustava, jer su u njega ugrađena virtualna računala i hardverski uređaji. 2014. godine Mojang i Minecraft intelektualno vlasništvo kupio je [[Microsoft]] za 2,5 milijarde američkih dolara. Također su proizvedene brojne ''spin-off'' igre, poput [[Minecraft: Story Mode]], [[Minecraft Dungeons]] i [[Minecraft Earth]]. == Igra == Cilj igre ''Minecraft'' je pobijediti Ender Dragona te skupiti sve "Napretke" kao što su "Dobivanje nadogradnje". Igrač u svakom trenutku može igrati u prvom ili trećem licu. Da bi pokupio neku kocku, prvo ju treba uništiti. Ako se prilikom uništavanja rabio ispravan alat, igrač može pokupiti kocku, inače kocka nestaje. Neki se predmeti mogu beskonačno proizvoditi, npr. [[kamen]] dodirom tekuće [[voda|vode]] i [[lava|lave]], [[pšenica]], [[drvo (materijal)|drvo]] i [[svinjetina|sirova svinjetina]]. [[3D]] ''Minecraft'' svijet sastoji se od niza poravnatih kocaka oblikovanih kao teren, npr. planine, doline, mora... Igrači uništavaju ove kocke i postavljaju ih drugdje stvarajući razne konstrukcije. Glavni lik zove se Steve ili Alex, ovisno o ''presvlaci'' (eng. ''skin'') lika kojeg je igrač odabrao. ''Minecraft'' svijet je podijeljen na preko 50 [[biom]]a, od [[pustinja]] i [[savana]], preko [[džungla]] i [[šuma]] [[obična breza|breza]] do snježnih polja i ledenih ravnica. Igrač se kreće kroz različite biome često prelazeći [[rijeka (vodotok)|rijeke]] i [[jezero|jezera]]. U igri [[dan]] i [[noć]] traju po 10 [[minuta]]. Igrač upoznaje životinje, seljake i čudovišta po noći. Životinje će ubiti za hranu ili druge predmete koje će kasnije iskoristiti za izrađivanje (eng. ''crafting'') složenijih kocaka. Čudovišta nastaju po noći i uključuju [[zombi]]je, [[pauk]]ove, [[kostur]]e s [[luk (oružje)|lukom]] i [[strijela|strijelom]], zelene ''creepere'' čiji je cilj eksplodirati pred igračom i dr. U igri ''Minecraft'' fizički svijet nije sličan onoj na [[Zemlja|Zemlji]], i kao neki posebni magični svijet koji ima svoja pravila tako da Minecraft okruženje ima nerealistična i nadnaravna pravila. Na primjer kocke mogu lebdjeti u zraku bez ikakve potpore, s izuzetkom [[pijesak|pijeska]], [[šljunak|šljunka]] i još nekih. [[Voda]] i [[lava]] teku iz početne kocke koji se može ukloniti postavljanjem bilo koje kocke na njegovo mjesto. Vrlo složeni sustavi mogu se napraviti u ''Minecraftu'' koristeći crveni kamen (engl. ''redstone'') i naredbene kocke (eng. ''commandblocks''). Potonji su dostupni samo u maštovitom (eng. ''creative'') načinu igre i to korištenjem naredbe za razgovor (eng. ''chat''). Mnogi su igrači napravili simulacije ostalih igara i žanrova u ''Minecraftu'', npr. ''tower defense'',<ref>{{citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=1LcInMe7Y1w |title="Blocks vs. Zombies": Minecraft Tower Defense Mini-Game -- SethBling's Million Sub Special |publisher=[[YouTube]] |accessdate=2016-08-05 |author=SethBling |date=2013-07-28}}</ref> ''[[Angry Birds]]'',<ref>{{citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=sJHw8m6SQDQ |title=Playable Angry Birds in Minecraft |publisher=[[YouTube]] |author=SethBling |accessdate=2016-08-05 |date=2011-09-04}}</ref> ''Splatoon'',<ref>{{citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=cG-asw9shvY |title=Splatoon in Minecraft |publisher=[[YouTube]] |author=SethBling |accessdate=2016-08-05 |date=2015-06-06}}</ref> ''Agar.io'',<ref>{{citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=w41J4x2ybAA |title=Agar.io in Minecraft |publisher=[[YouTube]] |author=SethBling |accessdate=2016-08-05 |date=2015-05-30}}</ref> ''Donkey Kong''<ref>{{citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=AHMd5nVyrNk |title=Donkey Kong in Minecraft |publisher=[[YouTube]] |author=SethBling |accessdate=2016-08-05 |date=2011-09-18}}</ref> i vlastite mini-igre poput ''Super Craft Bros'',<ref>{{citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=GqgDoDl71qg |title=Super Craft Bros: Brawl -- Vanilla Minecraft PvP Game |publisher=[[YouTube]] |author=SethBling |accessdate=2016-08-05 |date=2013-01-12}}</ref> ''Missile Wars''.<ref>{{citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=wMCrEs1yW9w |title=Missile Wars by Cubehamster and SethBling |publisher=[[YouTube]] |author=Cubehamster i SethBling |accessdate=2016-08-05 |date=2014-10-18}}</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=snvGctiJbpM Missile Wars Match with The Building Game Crowd, YouTube]</ref> == Podsvjetovi ili dimenzije == U ''Minecraftu'' postoje tri dimenzije: ''Overworld'' (Nadsvijet), ''Nether (Neter)'' i ''The End'' (Kraj). ''Nadsvijet'' je dimenzija u kojemu je igrač na početku kad stvori novi svijet. ''Neter'' je dizajniran na osnovi [[pakao|pakla]]. U ''Neter'' igrač dolazi stvaranjem portala u ''Nadsvijetu'' pomoću [[opsidijan]]a i [[kresivo|kresiva]]. ''Neter'' služi za dobivanje supstanci za kuhanje napitaka i osam puta brže putovanje kroz [[prostor]] nego u ''Nadsvijetu''. U ''Kraju'' se nalazi jedan od gazda (eng. ''boss''), zmaj ''Ender Dragon'', i mnogi ''Endermani'', ''rulja'' (eng. ''mob'') koji su [[parodija]] [[Slender Man]]a u stvarnosti. U ''Minecraftu'' postoji još jedan gazda koji se zove ''The Wither'' koji prilikom smrti ispušta predmet (''zvijezda Netera'') koji je nužan za izgradnju ''sjetionika'' (eng. ''beacona''), najvrijednijeg ''bloka'' u ''Minecraftu'' koji omogućuje stalne efekte bližim igračima. Također služi za osvjetljenje. == Razine == Igra se sastoji od 4 načina igre te 4 težine igre. == Glavna ažuriranja == {| class="wikitable" |+Verzije "Cave Game" !scope="col" style="width:100px;background-color:#7DBF1E;" | Verzija !scope="col" style="width:120px;background-color:#7DBF1E;" | Datum izlaska |- |Pre-classic |10. svibnja 2009. |- |Classic |16. svibnja 2009. |- |Indev |27. veljače 2010. |- |Alpha |30. lipnja 2010. |- |Beta |20. prosinca 2010. |} {| class="wikitable" |+Verzije "Službene igre" !scope="col" style="width:50px;background-color:#7DBF1E;"| Verzija !scope="col" style="width:550px;background-color:#7DBF1E;" | Ime ažuriranja !scope="col" style="width:120px;background-color:#7DBF1E;" | Datum izlaska |- |1.0 | rowspan="4" style="text-align: center;" |Minecraft POP |18. studeni 2011. |- |1.1 |12. siječnja 2012. |- |1.2.1 |1. ožujka 2012. |- |1.3.1 |1. kolovoza 2012. |- |1.4.2 |Prilično zastrašujuće ažuriranje (The Pretty Scary Update) |25. listopada 2012. |- |1.5 |Redstone ažuriranje (Redstone Update) |13. ožujka 2013. |- |1.6 |Konj ažuriranje (The Horse Update) |1. srpnja 2013. |- |1.7 |Ažuriranje koje je promijenilo svijet  (The Update That Changed The World) |25. listopada 2013. |- |1.8 |Bogato ažuriranje (The Bountiful Update) |2. rujna 2014. |- |1.9 |Ažuriranje borbe (The Combat Update) |29. veljače 2016. |- |1.10 |Frostburn ažuriranje (The Frostburn Update) |8. lipnja 2016. |- |1.11 |Istraživanje ažuriranje (The Exploration Update) |14. studeni 2016. |- |1.12 |Svijet boja ažuriranje (The World of Color Update) |7. lipnja 2017. |- |1.13 |Ažuriranje aquatic (The Update Aquatic) |18. srpnja 2018. |- |1.14 |Selo i pljačkaši (Village and Pillage |23. travnja 2019. |- |1.15 |Zujave pčele (Buzzy Bees) |10. prosinca 2019. |- |1.16 |Nether ažuriranje (Nether Update) |23. lipnja 2020. |- |1.17 |Špilje i litice 1. dio (Caves and Cliffs Part 1) |8. lipnja 2021. |- |1.18 |Špilje i litice 2. dio (Caves and Cliffs Part 2) |30. studenoga 2021. |- |1.19 |Divlje ažuriranje |7. lipnja 2022. |- |1.20 |[''bezimeno''] |jesen 2022. |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://minecraft.net/ Službena stranica] * [http://minecraft.gamepedia.com/Minecraft_Wiki Službeni wiki] {{Mrva-vidigr}} [[Kategorija:Videoigre za Windows]] [[Kategorija:Videoigre za PlayStation 3]] [[Kategorija:Videoigre za PlayStation]] [[Kategorija:MMORPG videoigre]] [[Kategorija:Videoigre iz 2009.]] 0rzd6g7lavs0d3bcq43hvtl71ykcn2m 0 570386 6447281 6376148 2022-08-21T11:27:27Z Prof saxx 7403 dopuna i uređenje mape wikitext text/x-wiki {{Klikabilna mapa start|Japan|width=550}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=35.039444 |long=134.693889|label=[[Dvorac Himeji|1.]]|position=left|float=left}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=34.814275 |long=135.834236 |label=[[Horyu-ji|2.]]|position=left|float=left}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=30.358611 |long=130.528611|label=[[Yakushima|3.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=36.75 |long=148.5|label=[[Yakushima|3.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=40.67 |long=140.13|label=[[Shirakami-Sanchi|4.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=35.221667 |long=135.855611|label= [[Kyoto|5.]]|position=left|float=left}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=36.556944 |long=136.906389|label=[[Shirakawa-go|6.]]|position=left|float=left}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=34.499417 |long=132.455083|label=[[Kupola atomske bombe|7.]]|position=right|float=right}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=34.395833 |long=132.319722|label=[[Itsukushima|8.]]|position=left|float=left}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=34.883333 |long=135.9|label=[[Povijesni spomenici stare Nare|9.]]|position=right|float=right}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=36.95 |long=139.7|label=[[Hramovi i svetišta Nikka|10.]]|position=right|float=right}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=32.927459 |long=145.5|label=[[Gusuku|11.]]|position=left|float=left}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=34.3028 |long=135.755|label=[[poluotok Kii|12.]]|position=left|float=left}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=44.3 |long=145.083333|label=[[Nacionalni park Shiretoko|13.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=35.307222 |long=132.4375|label=[[Iwami Ginzan|14.]]|position=left|float=left}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=39.183333 |long=140.916667|label=[[Budistička čista zemlja Hiraizumija|15.]]|position=left|float=left}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=27.998056 |long=140.818056|label=[[Otoci Ogasawara|16.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=35.5139 |long=138.4339|label=[[Fuji|17.]]|position=left|float=left}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=36.452041 |long=138.631486|label=[[Tomioka|18.]]|position=left|float=left}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=34.727459|long=131.438313|label=[[Mjesta Meiji industrijske revolucije|19.]]|position=left|float=left}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=35.715280|long=139.775790|label=[[djela Le Corbusiera|20.]]|position=right|float=right}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=34.3442|long=130.1620|label=[[Okinoshima|21.]]|position=left|float=left}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=33.9432|long=130.4554|label=[[Munakata|21.]]|position=left|float=left}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=32.7341|long=129.87023|label=[[Tajna kršćanska mjesta regije Nagasaki|22.]]|position=right|float=right|mark=Red pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=32.3744|long=130.1516|label=|position=right|float=right|mark=Red pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=33.2022|long=129.2638|label=|position=right|float=right|mark=Red pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=33.0821|long=129.3213|label=|position=right|float=right|mark=Red pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=34.7344|long=135.5634|label=[[Mozu kofungun|23.]]|position=left|float=left}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=41.0402|long=140.3318|label=[[Prapovijesna mjesta Jōmon kulture u sjevernom Japanu|24.]]|position=right|float=right|mark=Pink pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=41.5554|long=140.5651|label=|position=right|float=right|mark=Pink pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=40.5306|long=140.2022|label=|position=right|float=right|mark=Pink pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=40.1153|long=141.1823|label=|position=right|float=right|mark=Pink pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=26.4329 |long=128.1312|label=[[Otoci Amami Ōshima, Tokunoshima, Iriomote i sjeverni dio otoka Okinawa|25.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|Japan|lat=34.80 |long=147.45|label=[[Otoci Amami Ōshima, Tokunoshima, Iriomote i sjeverni dio otoka Okinawa|25.]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}} {{Klikabilna mapa stop|caption=<center>Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Japan]]u<br>[[File:Black pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]]; [[File:Red pog.svg|8px]] [[Tajna kršćanska mjesta regije Nagasaki]]}} Kronološki popis [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Japan]]u po godini upisa na [[UNESCO]]-ovu listu: [[Datoteka:Himeji Castle The Keep Towers.jpg|mini|200px|<center>1. [[Dvorac Himedži]]]][[Datoteka:Horyu-ji45s2s4500.jpg|mini|200px|<center>2. [[Hōryū-ji]]]] # 1993. - Sjedište plemstva - [[Dvorac Himeji]] # 1993. - Budistička svetišta kompleksa [[Horyu-ji]] # 1993. - Šuma cedrova na [[Yakushima|Yakushimi]] [[File:Green pog.svg|8px]] # 1993. - Bukova šuma na [[Shirakami-Sanchi]]ju [[File:Green pog.svg|8px]] # 1994. - Povijesni spomenici [[Kyoto|Kyota]] ([[Uji]] i [[Otsu]]) # 1995. - Povijesna sela [[Shirakawa-go]] i [[Gokayama]] # 1996. - "[[Kupola atomske bombe]]", ostaci industrijske i trgovačke komore u [[Hirošima|Hirošimi]] # 1996. - Šintoističko svetište u [[Itsukushima|Itsukushimi]] na otoku [[Miyajima]] ([[Svetište Itsukushima]]) # 1998. - [[Povijesni spomenici stare Nare]] # 1999. - [[Hramovi i svetišta Nikka]] # 2000. - [[Gusuku]] mjesta i arheološka nalazišta otočja [[Ryukyu]] # 2004. - Svetišta i hodočasnički putovi u [[poluotok Kii|brdima poluotoka Kii]] # 2005. - [[Nacionalni park Shiretoko]] na poluotoku [[Shiretoko (poluotok)|Shiretoko]] [[File:Green pog.svg|8px]] # 2007. - Rudnik srebra [[Iwami Ginzan]] s povijesnom okolicom # 2011. - [[Budistička čista zemlja Hiraizumija]], hramovi, vrtovi i arheološki lokaliteti # 2011. - [[Otoci Ogasawara]] [[File:Green pog.svg|8px]] # 2013. - [[Fuji]], sveto mjesto i izvor umjetničke inspiracije # 2014. - [[Tomioka]] tvornica svile i pripadajući lokaliteti # 2015. - [[Mjesta Meiji industrijske revolucije]] # 2016. - Arhitektonska [[djela Le Corbusiera]], izniman doprinos modernom pokretu # 2017. - Sveti otok [[Okinoshima]] i pripadajuća mjesta [[Munakata]] # 2018. - [[Tajna kršćanska mjesta regije Nagasaki]] [[File:Red pog.svg|8px]] # 2019. - [[Mozu kofungun|Kofunguni Mozu]] i [[Furuichi kofungun|Furuichi]]: [[tumul]]i drevnog Japana #2021. - [[Prapovijesna mjesta Jōmon kulture u sjevernom Japanu]] [[File:Pink pog.svg|8px]] #2021. - [[Otoci Amami Ōshima, Tokunoshima, Iriomote i sjeverni dio otoka Okinawa]] [[File:Green pog.svg|8px]] ==Popis predložene svjetske baštine Japana== # 1992. - Hramovi, svetišta i druge građevine drevnog grada [[Kamakura]] # 1992. - [[Dvorac Hikone]] # 2007. - [[Asuka-Fujiwara]]: arheološki lokaliteti japanskih starih prijestolnica # 2010. - [[Sado, Niigata|Sado]], kompleks starih rudnika zlata # 2012. - [[Budistička čista zemlja Hiraizumija]], hramovi, vrtovi i arheološki lokaliteti (proširenje) ==Poveznice== * [[Popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] {{Svjetska baština u Japanu}} [[Kategorija:Svjetska baština u Japanu| ]] [[Kategorija:Popisi svjetske baštine|J ]] gfr9lpcm8a5tlizii5wdtd7tjbcbe03 0 574601 6447247 6362430 2022-08-21T10:01:38Z Mudroslov 168716 dorada, ispravci wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Rumen Radev<br /><small>Румен Георгиев Радев</small> |slika = Rumen Radev.jpg |veličina = 150px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[18. lipnja]] [[1963.]] |datum smrti = |položaj = 5. predsjednik Bugarske |mandat_start = [[22. siječnja]] [[2017.]] |mandat_kraj = |podpredsjednik = [[Ilijana Jotova]] |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = [[Bojko Borisov]]<br>[[Ognjan Gerdžikov]] (v.d.)<br>Bojko Borisov |prethodnik = [[Rosen Plevneliev]] |nasljednik = |stranka = [[Građani za europski razvoj Bugarske|GERB]]<ref>[http://www.expats.bg/wikis/8/GERB-�Citizens-for-European-Development-of-Bulgaria� Stranka Rumena Radeva, pristupljeno 20. studenog 2016.]</ref> |zanimanje = [[Borbeni pilot|Vojni pilot]] |fusnote = }} [[General bojnik]] '''Rumen Georgiev Radev''' ([[Bugarski jezik|bug.]] Румен Георгиев Радев; [[Dimitrovgrad (Bugarska)|Dimitrovgrad]], [[18. lipnja]] [[1963.]]) [[bugarska|bugarski]] je vojni pilot i političar, koji je od [[2014.]] do [[2016.]] godine služio kao zapovjednik [[Bugarsko ratno zrakoplovstvo|Bugarskoga ratnoga zrakoplovstva]]. Tu je dužnost napustio kako bi se kao [[nezavisni političar|nezavisni]] kandidat, uz podršku [[Bugarska socijalistička stranka|Bugarske socijalističke stranke]] u jesen [[2016.]] godine natjecao za [[Povijest Bugarske|predsjednika]]. Radev, koji se tijekom kampanje zalagao za ponovno zbližavanje Bugarske s tradicijskiim saveznikom [[Rusija|Rusijom]],<ref name="EuroNewsMolBul">{{cite web |url=http://www.euronews.com/2016/11/14/moldova-and-bulgaria-swing-to-the-east-as-pro-putin-parties-win-presidential |title=Moldova and Bulgaria swing to the East as pro-Putin parties win presidential vote |publisher=EuroNews |accessdate=2016-11-20}}</ref> je u drugom krugu s 59,4% dobivenih glasova porazio [[Cecka Čačeva|Cecku Čačevu]], kandidatkinju tadašnje vladajuće stranke [[Građani za europski razvoj Bugarske|GERB]] i predsjednicu parlamenta.<ref name="EuroNewsSocRadev">{{cite web |url=http://www.euronews.com/2016/11/14/socialist-rumenradev-becomes-bulgaria-s-new-president-as-ruling-government |title=Socialist Rumen Radev is Bulgaria's new president |publisher=EuroNews |accessdate=2016-11-20}}</ref><ref name="NovaMakedonijaRumen">{{cite web |url=http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetail?title=%D0%A0%D1%83%D0%BC%D0%B5%D0%BD-%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%B5%D0%B2-%D0%BD%D0%BE%D0%B2-%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%B5%D0%B4%D0%B0%D1%82%D0%B5%D0%BB-%D0%BD%D0%B0-%D0%91%D1%83%D0%B3%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%BE%D0%B2-%D0%BD%D0%B0%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B8-%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BA%D0%B0&id=4f9550e1-ed54-454b-aee8-8d724e6628af |title=Румен Радев нов претседател на Бугарија, Борисов најави оставка |publisher=Nova Makedonija |accessdate=2016-11-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161120220149/http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetail?title=%D0%A0%D1%83%D0%BC%D0%B5%D0%BD-%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%B5%D0%B2-%D0%BD%D0%BE%D0%B2-%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%B5%D0%B4%D0%B0%D1%82%D0%B5%D0%BB-%D0%BD%D0%B0-%D0%91%D1%83%D0%B3%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%BE%D0%B2-%D0%BD%D0%B0%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B8-%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BA%D0%B0&id=4f9550e1-ed54-454b-aee8-8d724e6628af |archivedate=20. studenoga 2016.}}</ref> Nakon Radevljeve pobjede, bugarski premijer [[Bojko Borisov]] najavio je svoju ostavku.<ref name="GuardianBorisov">{{cite web |url=https://www.theguardian.com/world/2016/nov/14/bulgaria-pm-boiko-borisov-resigns-after-party-defeated-in-presidential-poll |title=Bulgaria PM resigns after party defeated in presidential poll |publisher=[[The Guardian]] |accessdate=2016-11-20}}</ref><ref name="TheNewYorkTimes">{{cite web |url=http://www.nytimes.com/2016/11/14/world/europe/pro-russia-candidate-appears-likely-to-win-bulgarian-presidency.html?_r=0 |title=Pro-Russia Candidate Appears Likely to Win Bulgarian Presidency |publisher=[[The New York Times]] |accessdate=2016-11-20}}</ref> ==Životopis== ===Djetinjstvo=== Rođen je [[18. lipnja]] [[1963.]] godine u [[Dimitrovgrad (Bugarska)|Dimitrovgrad]]u. Njegovi roditelji su Stanka i Georgi Radev, elektroinženjer i računovođa. Roditelji su mu podrijetlom iz sela Slavjanova, istočno od [[Haskovo|Haskova]]. Radev je u Slavjanovu proveo najveći dio djetinjstva. Njegova sestra Lozana dvije je godine starija od njega. Osnovnu i srednju školu Radev je završio u Haskovu. ===Obrazovanje=== Godine [[1982.]] završio je Prirodoslovno-matematičku gimnaziju „Akad. Bojan Petkančin“ u Haskovu s nagradom poznatom kao zlatna medalja. Po završetku gimnazije upisao je Sveučilište Bugarskoga ratnoga zrakoplovstva u Donjoj Mitropoliji kod [[Pleven]]a, na kojemu je diplomirao [[1987.]] godine kao prvi u generaciji. Godine [[1992.]] završio je časničku školu na Koledžu ratnoga zrakoplovstva u [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]]<ref name="USAToday">{{cite web |url=http://www.usatoday.com/story/news/world/2016/11/13/bulgarian-pm-resigning-after-his-party-loses-presidency/93773734/ |title=Bulgarian PM resigning after his party loses presidency |publisher=USA Today |accessdate=2016-11-20}}</ref>, a od [[1994.]] do [[1996.]] godine studirao je na Vojnoj akademiju „Stojkov Rakovski”. Na Koledžu ratnoga zrakošlovstva stekao je 2003. magisterij u području strateških studija. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat}} * [http://rumenradev.org Službena stranica za vrijeme kampanje] [[Kategorija:Bugarski političari]] [[Kategorija:Vojni zapovjednici]] [[Kategorija:Političari 1945. – 1989.]] [[Kategorija:Vojni piloti]] [[Kategorija:Predsjednici]] bjn5ntqcst5be99gwanpqfk4cqcbhuo 6447248 6447247 2022-08-21T10:02:08Z Mudroslov 168716 /* Vanjske poveznice */ wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Rumen Radev<br /><small>Румен Георгиев Радев</small> |slika = Rumen Radev.jpg |veličina = 150px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[18. lipnja]] [[1963.]] |datum smrti = |položaj = 5. predsjednik Bugarske |mandat_start = [[22. siječnja]] [[2017.]] |mandat_kraj = |podpredsjednik = [[Ilijana Jotova]] |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = [[Bojko Borisov]]<br>[[Ognjan Gerdžikov]] (v.d.)<br>Bojko Borisov |prethodnik = [[Rosen Plevneliev]] |nasljednik = |stranka = [[Građani za europski razvoj Bugarske|GERB]]<ref>[http://www.expats.bg/wikis/8/GERB-�Citizens-for-European-Development-of-Bulgaria� Stranka Rumena Radeva, pristupljeno 20. studenog 2016.]</ref> |zanimanje = [[Borbeni pilot|Vojni pilot]] |fusnote = }} [[General bojnik]] '''Rumen Georgiev Radev''' ([[Bugarski jezik|bug.]] Румен Георгиев Радев; [[Dimitrovgrad (Bugarska)|Dimitrovgrad]], [[18. lipnja]] [[1963.]]) [[bugarska|bugarski]] je vojni pilot i političar, koji je od [[2014.]] do [[2016.]] godine služio kao zapovjednik [[Bugarsko ratno zrakoplovstvo|Bugarskoga ratnoga zrakoplovstva]]. Tu je dužnost napustio kako bi se kao [[nezavisni političar|nezavisni]] kandidat, uz podršku [[Bugarska socijalistička stranka|Bugarske socijalističke stranke]] u jesen [[2016.]] godine natjecao za [[Povijest Bugarske|predsjednika]]. Radev, koji se tijekom kampanje zalagao za ponovno zbližavanje Bugarske s tradicijskiim saveznikom [[Rusija|Rusijom]],<ref name="EuroNewsMolBul">{{cite web |url=http://www.euronews.com/2016/11/14/moldova-and-bulgaria-swing-to-the-east-as-pro-putin-parties-win-presidential |title=Moldova and Bulgaria swing to the East as pro-Putin parties win presidential vote |publisher=EuroNews |accessdate=2016-11-20}}</ref> je u drugom krugu s 59,4% dobivenih glasova porazio [[Cecka Čačeva|Cecku Čačevu]], kandidatkinju tadašnje vladajuće stranke [[Građani za europski razvoj Bugarske|GERB]] i predsjednicu parlamenta.<ref name="EuroNewsSocRadev">{{cite web |url=http://www.euronews.com/2016/11/14/socialist-rumenradev-becomes-bulgaria-s-new-president-as-ruling-government |title=Socialist Rumen Radev is Bulgaria's new president |publisher=EuroNews |accessdate=2016-11-20}}</ref><ref name="NovaMakedonijaRumen">{{cite web |url=http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetail?title=%D0%A0%D1%83%D0%BC%D0%B5%D0%BD-%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%B5%D0%B2-%D0%BD%D0%BE%D0%B2-%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%B5%D0%B4%D0%B0%D1%82%D0%B5%D0%BB-%D0%BD%D0%B0-%D0%91%D1%83%D0%B3%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%BE%D0%B2-%D0%BD%D0%B0%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B8-%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BA%D0%B0&id=4f9550e1-ed54-454b-aee8-8d724e6628af |title=Румен Радев нов претседател на Бугарија, Борисов најави оставка |publisher=Nova Makedonija |accessdate=2016-11-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161120220149/http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetail?title=%D0%A0%D1%83%D0%BC%D0%B5%D0%BD-%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%B5%D0%B2-%D0%BD%D0%BE%D0%B2-%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%B5%D0%B4%D0%B0%D1%82%D0%B5%D0%BB-%D0%BD%D0%B0-%D0%91%D1%83%D0%B3%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%BE%D0%B2-%D0%BD%D0%B0%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B8-%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BA%D0%B0&id=4f9550e1-ed54-454b-aee8-8d724e6628af |archivedate=20. studenoga 2016.}}</ref> Nakon Radevljeve pobjede, bugarski premijer [[Bojko Borisov]] najavio je svoju ostavku.<ref name="GuardianBorisov">{{cite web |url=https://www.theguardian.com/world/2016/nov/14/bulgaria-pm-boiko-borisov-resigns-after-party-defeated-in-presidential-poll |title=Bulgaria PM resigns after party defeated in presidential poll |publisher=[[The Guardian]] |accessdate=2016-11-20}}</ref><ref name="TheNewYorkTimes">{{cite web |url=http://www.nytimes.com/2016/11/14/world/europe/pro-russia-candidate-appears-likely-to-win-bulgarian-presidency.html?_r=0 |title=Pro-Russia Candidate Appears Likely to Win Bulgarian Presidency |publisher=[[The New York Times]] |accessdate=2016-11-20}}</ref> ==Životopis== ===Djetinjstvo=== Rođen je [[18. lipnja]] [[1963.]] godine u [[Dimitrovgrad (Bugarska)|Dimitrovgrad]]u. Njegovi roditelji su Stanka i Georgi Radev, elektroinženjer i računovođa. Roditelji su mu podrijetlom iz sela Slavjanova, istočno od [[Haskovo|Haskova]]. Radev je u Slavjanovu proveo najveći dio djetinjstva. Njegova sestra Lozana dvije je godine starija od njega. Osnovnu i srednju školu Radev je završio u Haskovu. ===Obrazovanje=== Godine [[1982.]] završio je Prirodoslovno-matematičku gimnaziju „Akad. Bojan Petkančin“ u Haskovu s nagradom poznatom kao zlatna medalja. Po završetku gimnazije upisao je Sveučilište Bugarskoga ratnoga zrakoplovstva u Donjoj Mitropoliji kod [[Pleven]]a, na kojemu je diplomirao [[1987.]] godine kao prvi u generaciji. Godine [[1992.]] završio je časničku školu na Koledžu ratnoga zrakoplovstva u [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]]<ref name="USAToday">{{cite web |url=http://www.usatoday.com/story/news/world/2016/11/13/bulgarian-pm-resigning-after-his-party-loses-presidency/93773734/ |title=Bulgarian PM resigning after his party loses presidency |publisher=USA Today |accessdate=2016-11-20}}</ref>, a od [[1994.]] do [[1996.]] godine studirao je na Vojnoj akademiju „Stojkov Rakovski”. Na Koledžu ratnoga zrakošlovstva stekao je 2003. magisterij u području strateških studija. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat}} * [http://rumenradev.org Službena stranica predsjedničke kampanje] [[Kategorija:Bugarski političari]] [[Kategorija:Vojni zapovjednici]] [[Kategorija:Političari 1945. – 1989.]] [[Kategorija:Vojni piloti]] [[Kategorija:Predsjednici]] kb8p6ofhkh5witk67njlfdnf8g6bjrz 0 578139 6447252 6443236 2022-08-21T10:05:43Z Mudroslov 168716 dorada wikitext text/x-wiki {{Infookvir politička stranka |ime = Građani za europski razvoj Bugarske |izvorno ime = Граждани за европейско развитие на България |logo = Logo of GERB.svg |veličina = |logo opis = |vođa = [[Bojko Borisov]] |predsjednik = |glavni tajnik = |dužnosnik1 titula = |dužnosnik1 ime = |dužnosnik2 titula = |dužnosnik2 ime = |dužnosnik3 titula = |dužnosnik3 ime = |glasnogovornik = |osnivač = [[Bojko Borisov]] |slogan = |osnovana = [[3. prosinca]] [[2006.]] |raspuštena = |sastavljena od = |izdvojena iz = |prethodnica = |spojena s = |nasljednica = |sjedište = [[Sofija]] |država = {{ZD+X/B|BUG}} |glasilo = |sestrinska stranka = |podmladak = |studentsko krilo = |broj članova = {{Povećanje}} 86.000<ref>https://www.24chasa.bg/Article/5300656 Broj članova GERB-a</ref> |broj članova godina = [[2016.]] |ideologija = [[Europejstvo]]<br>[[Populizam]] |položaj = [[desni centar]] |nacionalna skupina = |međunarodna skupina = |europski parlament skupina = [[Europska pučka stranka]] |tijelo1 = Bugarski parlament |tijelo1 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|84|240|#0092CB}} |tijelo2 = [[Europski parlament]] |tijelo2 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|6|17|#0092CB}} |tijelo3 = |tijelo3 zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --> |tijelo4 = |tijelo4 zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --> |boje = {{Obojani okvir|#0092CB}}{{Obojani okvir|#DCDCDC}} [[plava]], siva |službena stranica = http://www.gerb.bg/bg |napomena = }} '''Građani za europski razvoj Bugarske''' ([[Bugarski jezik|bug.]] ''Граждани за европейско развитие на България''), skraćeno '''GERB''', politička stranka [[desni centar|desnog centra]] u [[Bugarska|Bugarskoj]] osnovana [[2006.]] godine, koja se na vlasti nalazi od [[2009.]] godine. Njen vođa i osnivač je [[Bojko Borisov]],<ref>[http://www.epp.eu/about-us/leaders/#591-boyko-borissov Osnivač GERB-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170214081810/http://www.epp.eu/about-us/leaders/#591-boyko-borissov |date=14. veljače 2017. }}, epp.eu, pristupljeno 05. veljače 2017.</ref>, koji od [[2009.]] vrši dužnost [[premijer]]a. [[2016.]] godine je njen kandidat [[Rumen Radev]], izabran za [[predsjednik države|predsjednika države]]. GERB je član [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Political party GERB}} * [http://www.gerb.bg Službena stranica] {{jezikk|bug.|bugarski}} * [https://web.archive.org/web/20110720160045/http://epp.eu/countryPg.asp?cid=3 GERB's page on the European People's Party website] [[Kategorija:Političke stranke]] [[Kategorija:Politika Bugarske]] qekj97jcciv2bugs9j15r2nycxmyj2w 6447253 6447252 2022-08-21T10:07:02Z Mudroslov 168716 s. wikitext text/x-wiki {{Infookvir politička stranka |ime = Građani za europski razvoj Bugarske |izvorno ime = Граждани за европейско развитие на България |logo = Logo of GERB.svg |veličina = |logo opis = |vođa = [[Bojko Borisov]] |predsjednik = |glavni tajnik = |dužnosnik1 titula = |dužnosnik1 ime = |dužnosnik2 titula = |dužnosnik2 ime = |dužnosnik3 titula = |dužnosnik3 ime = |glasnogovornik = |osnivač = [[Bojko Borisov]] |slogan = |osnovana = [[3. prosinca]] [[2006.]] |raspuštena = |sastavljena od = |izdvojena iz = |prethodnica = |spojena s = |nasljednica = |sjedište = [[Sofija]] |država = {{ZD+X/B|BUG}} |glasilo = |sestrinska stranka = |podmladak = |studentsko krilo = |broj članova = {{Povećanje}} 86.000<ref>https://www.24chasa.bg/Article/5300656 Broj članova GERB-a</ref> |broj članova godina = [[2016.]] |ideologija = [[Europejstvo]]<br>[[Populizam]] |položaj = [[desni centar]] |nacionalna skupina = |međunarodna skupina = |europski parlament skupina = [[Europska pučka stranka]] |tijelo1 = Bugarski parlament |tijelo1 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|84|240|#0092CB}} |tijelo2 = [[Europski parlament]] |tijelo2 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|6|17|#0092CB}} |tijelo3 = |tijelo3 zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --> |tijelo4 = |tijelo4 zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --> |boje = {{Obojani okvir|#0092CB}}{{Obojani okvir|#DCDCDC}} [[plava]], siva |službena stranica = http://www.gerb.bg/bg |napomena = }} '''Građani za europski razvoj Bugarske''' ([[Bugarski jezik|bug.]] ''Граждани за европейско развитие на България''), skraćeno '''GERB''', politička stranka [[desni centar|desnog centra]] u [[Bugarska|Bugarskoj]] osnovana [[2006.]] godine, koja se na vlasti nalazi od [[2009.]] godine. Njezin vođa i osnivač je [[Bojko Borisov]]<ref>[http://www.epp.eu/about-us/leaders/#591-boyko-borissov Osnivač GERB-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170214081810/http://www.epp.eu/about-us/leaders/#591-boyko-borissov |date=14. veljače 2017. }}, epp.eu, pristupljeno 05. veljače 2017.</ref>, koji od [[2009.]] vrši dužnost [[premijer]]a. Godine [[2016.]] njezin je kandidat [[Rumen Radev]] izabran za [[predsjednik države|predsjednika države]]. GERB je član [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Political party GERB}} * [http://www.gerb.bg Službena stranica] {{jezikk|bug.|bugarski}} * [https://web.archive.org/web/20110720160045/http://epp.eu/countryPg.asp?cid=3 GERB's page on the European People's Party website] [[Kategorija:Političke stranke]] [[Kategorija:Politika Bugarske]] cvxsg8ucxtojigagv6nh6dlbtdzbzgu 0 581156 6447138 6443571 2022-08-20T20:54:06Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Dominik Livaković | slika = [[Datoteka:Dominik Livaković 2021.jpg|250 px]] | opis slike = Livaković [[2021.]] godine | nadimak = ''Livi'' | datum rođenja = [[9. siječnja]] [[1995.]] | mjesto rođenja = [[Zadar]] | država = {{ZD+X/H|HRV}} | visina = 188 cm | težina = 79 kg | pozicija = [[Vratar (nogomet)|vratar]] | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 40 | ugovor = | mlade godine = [[2007.]] – [[2012.]] <br /> [[2012.]] | juniorski klubovi = [[NK Zadar|Zadar]] <br /> [[NK Zagreb|Zagreb]] | godina = [[2012.]] – [[2015.]] <br> [[2015.]] – ''danas'' <br> [[2016.]] <br> [[2015.]] – [[2016.]] | profesionalni klubovi = [[NK Zagreb|Zagreb]] <br /> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br /> [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]] <br> → [[NK Zagreb|Zagreb]] (posudba) | nastupi(golovi) = {{0}}104 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}175 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2010.]] <br /> [[2011.]] <br /> [[2011.]] <br /> [[2013.]] – [[2014.]] <br /> [[2013.]] <br /> [[2014.]] <br /> [[2017.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|HRV15}} <br /> {{NogRep|HRV16}} <br /> {{NogRep|HRV17}} <br /> {{NogRep|HRV19}} <br /> {{NogRep|HRV20}} <br /> {{NogRep|HRV21}} <br /> {{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}} {{Medalje SP}} {{medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] | }} | godine treniranja = | klubovi = | ažurirano = 20. kolovoza 2022. }} '''Dominik Livaković''' ([[Zadar]], [[9. siječnja]] [[1995.]]) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]ni reprezentativac i vratar [[GNK Dinamo Zagreb|zagrebačkog Dinama]]. == Klupska karijera == Rođeni Zadranin karijeru je počeo braneći za klub iz svoga rodnog grada. Za [[NK Zadar|Zadar]] debitirao je u sezoni [[1. HNL 2012./13.|2012./13.]] gdje je pokazao svoj talent. U četiri sezone skupio je 104 nastupa za svoj klub koji su mu omogućili transfer u najtrofejniji hrvatski klub, [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]].<ref> {{citiranje www |url=http://www.24sata.hr/sport/dinamo-doveo-pojacanje-i-na-gol-stigao-dominik-livakovic-434989 |naslov=Dinamo doveo pojačanje i na gol: Stigao Dominik Livaković |rad=24sata.hr |dan=30. kolovoza 2015. |preuzeto=5. travnja 2017.}} </ref> Odlaskom [[Eduardo dos Reis Carvalho|Eduarda Carvalha]], Livaković je postao prvi vratar [[zagreb]]ačkog kluba. Debitirao je [[2. listopada]] [[2016.]] godine na derbiju protiv [[HNK Hajduk Split|splitskog Hajduka]]. Svoj prvi nastup u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] upisao je [[18. listopada]] [[2016.]] na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] u minimalnom porazu(1:0) protiv [[Španjolska|španjolske]] [[Sevilla F.C.|Seville]]. == Reprezentativna karijera == Prvi poziv za reprezentaciju dobio je pod vodstvom izbornika [[Ante Čačić]]a za prijateljsku utakmicu protiv [[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavije]].<ref> {{citiranje www |url=https://www.sofascore.com/hr/moldova-croatia/pUbsHVb |naslov=Croatia – Moldova |rad=sofascore.com |dan=27. svibnja 2016. |preuzeto=5. travnja 2017.}} </ref> Bio je i na širem popisu za Euro, ali na njega nije bio konačno pozvan.<ref> {{citiranje www |url=http://sportske.jutarnji.hr/nogomet/hnl/pa-ne-mogu-svi-ici-na-euro-europsko-prvenstvo-nije-prilika-ni-za-kakvu-reviju-eduarda-sam-zapazio-ali.../4148724/ |naslov='Pa ne mogu svi ići na Euro' 'Europsko prvenstvo nije prilika ni za kakvu reviju! Eduarda sam zapazio, ali...' |rad=sportske.jutarnji.hr |dan=16. svibnja 2016. |preuzeto=5. travnja 2017.}} </ref> Prvi nastup za A selekciju upisao je na China Cupu protiv reprezentacije [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čilea]]. Također je bio jedan od tri vratara na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji 2018.]] godine, no završio je kao jedini igrač za reprezentaciju koji nije upisao niti jedan nastup na utakmici svjetskog prvenstva. Svoj službeni debitantski nastup zabilježio je na utakmici protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|reprezentacije Engleske]] u sklopu [[UEFA Liga nacija|Lige nacija]], [[12. listopada]] [[2018.]] godine na [[Stadion Rujevica|Rujevici]] u [[Rijeka|Rijeci]]. Prvi nastup na velikom natjecanju upisao je na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europskom prvenstvu 2020.]] godine u porazu (1:0) protiv Engleske.<ref> {{citiranje www |url=https://hns-cff.hr/matches/40029292/engleska-hrvatska-1-0/ |naslov='Hrvatska otvorila Euro 2020: Prvi bodovi Engleskoj' |rad=hns-cff.hr |dan=13. lipnja 2021. |preuzeto=15. lipnja 2021.}} </ref> == Priznanja == === Individualna === * [[2018.]]: Nagrada Grada Zadra, za izvanredne uspjehe u području športa i zasluge u promicanju ugleda grada Zadra.<ref>[http://www.grad-zadar.hr/repos/doc/2018_GLASNIK%20-%2012.pdf Gradsko vijeće Grada Zadra – Odluka], ''Glasnik Grada Zadra'', god. XXV, br. 12, 19. studenoga 2018., str. 3., pristupljeno 24. studenoga 2018.</ref> * [[2018.]]: Odlukom Predsjednice Republike Hrvatske [[Kolinda Grabar Kitarović|Kolinde Grabar Kitarović]] odlikovan je [[Red kneza Branimira s ogrlicom|Redom kneza Branimira s ogrlicom]], za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji.<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html Odluka o dodjeli odlikovanja Reda kneza Branimira s ogrlicom za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije] ''Narodne novine'', 14. studenog 2018.</ref> * Član momčadi sezone [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]]: [[UEFA Europska liga 2020./21.|2020./21.]]<ref>[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/0269-1262ae3ac85f-0a3f996ae443-1000--uefa-europa-league-squad-of-the-season-2020-21/ UEFA Europa League Squad of the Season 2020/21], [[UEFA]], objavljeno 28. svibnja 2021., pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref> === Klupska === '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' * [[Prva HNL|Prvak Hrvatske]] '''(5):''' [[1. HNL 2017./18.|2017./18.]], [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]], [[1. HNL 2019./20.|2019./20.]], [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(2):''' [[Hrvatski nogometni kup 2017./18.|2017./18.]], [[Hrvatski nogometni kup 2020./21.|2020./21.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(2):''' 2019., 2022. '''[[NK Zagreb|Zagreb]]''' * [[Druga hrvatska nogometna liga|2. HNL]] '''(1):''' [[2. HNL 2013./14.|2013./14.]] ===Reprezentativna=== * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.]] – srebrna medalja == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [https://gnkdinamo.hr/hr/Players/Single?Permalink=dominik-livakovic Profil], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * [https://hns-cff.hr/players/139137/dominik-livakovic/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]] * [http://int.soccerway.com/players/dominik-livakovi/215476/ Profil], Soccerway * [http://www.transfermarkt.com/dominik-livakovic/profil/spieler/205927 Profil], [[Transfermarkt]] {{dinamosastav}} {{Sastav Hrvatska 2018 SP}} {{Sastav Hrvatska 2020. EP}} {{Trofej Nogometaš – Najbolji hrvatski vratar}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2014./15.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2016./17.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2017./18.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2018./19.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2019./20.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2020./21.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2021./22.}} {{GLAVNIRASPORED:Livaković, Dominik}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni vratari]] [[Kategorija:Vratari hrvatske nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Životopisi, Zadar]] qf9tmr58c56i06jjfmbyngc23rfq60a 0 581831 6447013 6427464 2022-08-20T13:22:22Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Kupus | slika = Chou de Hollande tardif Vilmorin-Andrieux 1883.png | slika_širina = 200px | slika_opis =Brassica oleracea | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo =[[Brassicales]] | familia = [[Brassicaceae]] | tribus =[[Brassiceae]] | subtribus =[[Brassicinae]] | genus ='''''Brassica''''' | genus_autorstvo= <small>L., 1753</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Kupus''' (vrzina, [[Latinski jezik|lat.]] ''Brassica''), biljni rod iz porodice [[Kupusnjače|kupusnjača]] ili [[krstašica]] kojemu pripada 39 vrsta od kojih se mnoge koriste u ljudskoj [[Prehrana|prehrani]]. Ime rodu dolazi po riječi brassein (= kuhati), a prvenstveno se misli na vrstu [[Brassica oleracea|''oleracea'']], iz koje su nastali brojni varijeteti kao što su [[glavati kupus]], [[cvjetača]], [[kelj pupčar]], [[cvjetača]], [[raštika]], [[koraba]], [[lisnati kelj]], [[kelj]], [[brokula]], ali i njoj srodne vrsta, među kojima je i [[repa]]. Od značajnih vrsta to je i [[uljana repica]] ili [[Brassica napus|B. napus]] Rod Brassica podrijetlom je iz [[Zapadna Europa|Zapadne Europa]] i umjerene regije [[Azija|Azije]], a mnoge autohtone vrste kao korov rastu po [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] i [[Australija|Australiji]]. == Popis vrsta == {{div col|cols=3}} Na popisu su 31 vrsta # ''[[Brassica assyriaca]]'' <small>Mouterde</small> # ''[[Brassica aucheri]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Brassica balearica]]'' <small>Pers.</small> # ''[[Brassica barrelieri]]'' <small>(L.) Janka</small> # ''[[Brassica beytepeensis]]'' <small>Yild.</small> # ''[[Brassica bourgeaui]]'' <small>(Webb ex Christ) Kuntze</small> # ''[[Brassica cadmea]]'' <small>Heldr. ex O.E.Schulz</small> # ''[[Brassica carinata]]'' <small>A.Braun</small> # ''[[Brassica cretica]]'' <small>Lam.</small>; 3 podvrste # ''[[Brassica deflexa]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Brassica deserti]]'' <small>Danin & Hedge</small> # ''[[Brassica fruticulosa]]'' <small>Cirillo</small>; 5 podvrsta # ''[[Brassica hilarionis]]'' <small>Post</small> # ''[[Brassica incana]]'' <small>Ten.</small>; 3 podvrste. , Sivkasta vrzina; Sušačka vrzina; Palagruški kupus, boterijev kupus; repa mehka, viški kupus # ''[[Brassica insularis]]'' <small>Moris</small>; 1 varijetet # ''[[Brassica juncea]]'' <small>(L.) Czern.</small>; 2 varijeteta, [[indijski senf]] # ''[[Brassica macrocarpa]]'' <small>Guss.</small> # ''[[Brassica maurorum]]'' <small>Durieu</small> # ''[[Brassica montana]]'' <small>Pourr.</small> # ''[[Brassica napus]]'' <small>L.</small>; 2 podvrste, 1 varijetet, , [[vrzina repica]], [[repica]], [[uljana repica]], [[brzina repica]] # ''[[Brassica nivalis]]'' <small>Boiss. & Heldr.</small>; 2 podvrste # ''[[Brassica oleracea]]'' <small>L.</small>; 11 varijeteta, [[vrtna vrzina]], [[kelj]], [[kupus]] # ''[[Brassica procumbens]]'' <small>(Poir.) O.E.Schulz</small> # ''[[Brassica rapa]]'' <small>L.</small>; 3 podvrste, 7 varijeteta, [[poljska vrzina]], [[vrzina repa]], [[bijela repa]] # ''[[Brassica rupestris]]'' <small>Raf.</small>; 4 podvrste, , [[kamenjarska vrzina]] # ''[[Brassica somalensis]]'' <small>Hedge & A.G.Mill.</small> # ''[[Brassica spinescens]]'' <small>Pomel</small> # ''[[Brassica taiwanensis]]'' <small>S.S.Ying</small> # ''[[Brassica trichocarpa]]'' <small>C.Brullo, Brullo, Giusso & Ilardi</small> # ''[[Brassica tyrrhena]]'' <small>Giotta, Piccitto & Arrigoni</small> # ''[[Brassica villosa]]'' <small>Biv.</small>; 4 podvrste * ''[[Brassica nigra]]'' <small>(L.) W.D.J.Koch</small>, [[crna gorušica]], [[crna vrzina]], gorčica, slačica crna, sinonim je za ''[[Rhamphospermum nigrum]]'' <small>(L.) Al-Shehbaz</small> {{div col end}} == Sinonimi i njihovi hrvatski nazivi == * ''Brassica botteri'' <small>Vis.</small>, [[Boterijev kupus]], [[Palagruški kupus]], repa ušikasta, Botterijeva ogrščica<ref>[https://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=1815&taxon=Brassica+botteri+Vis. FCD] pristupljeno 14. srpnja 2022</ref>, sinonim za ''[[Brassica incana subsp. incana]]''<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#plantUid-250506 World Plants (Complete List)] pristupljeno 14. srpnja 2022</ref> * ''Brassica cazzae'' <small>Ginzb. et Teyber</small>, sušački kupus<ref>[https://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=1816&taxon=Brassica+cazzae+Ginzb.+et+Teyber FCD] pristupljeno 14. srpnja 2022</ref>, sinonim za ''[[Brassica incana subsp. incana]]''<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#plantUid-250506 World Plants (Complete List)] pristupljeno 14. srpnja 2022</ref> * ''Brassica elongata'' <small>Ehrh.</small> [[duguljasti kupus]] <ref>[https://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=1821&taxon=Brassica+elongata+Ehrh. FCD] pristupljeno 14. srpnja 2022</ref>, sinonim za ''[[Guenthera elongata subsp. elongata]]'' * ''Brassica mollis'' <small>Vis.</small>, korčulanski kupus <ref>[https://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=1820&taxon=Brassica+mollis+Vis. FCD] pristupljeno 14. srpnja 2022</ref>, sinonim za ''[[Brassica incana subsp. incana]]'' * Brassica nigra (L.) W. D. J. Koch , [[crni kupus]], [[crna vrzina]], gorušica crna, slačica crna <ref>[https://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=1832&taxon=Brassica+nigra+(L.)+W.+D.+J.+Koch FCD] pristupljeno 14. srpnja 2022</ref>, sinonim za ''[[Rhamphospermum nigrum]]'' <small>(L.) Al-Shehbaz</small> * ''Brassica pekinensis'' <small>(Lour.) Rupr.</small> [[kineski kupus]] <ref>[https://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=27672&taxon=Brassica+pekinensis+(Lour.)+Rupr. FCD] pristupljeno 14. srpnja 2022</ref>, sinonim za ''[[Brassica rapa subsp. pekinensis]]'' <small>(Lour.) Hanelt</small> {{commonscat|Brassica}} {{wikispecies|Brassica}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Kupus| ]] [[Kategorija:Brassiceae]] 7zam0hrdobll3fwjdexo1kyafghc5q4 0 583299 6447047 6290579 2022-08-20T14:44:14Z Robert Flogaus-Faust 177518 image added to taxobox, caption corrected wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Božikovina | slika = Ilex aquifolium 2 RF.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = ''Ilex aquifolium'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Aquifoliales]] | familia ='''''Aquifoliaceae''''' | familia_autorstvo= <small>Bercht. & J. Presl, 1825</small> | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Božikovina''' (božika, [[Latinski jezik|lat.]] ''Aquifoliaceae''), rod dvosupnica ([[Ilex]]) s preko 600 vrsta<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/c4ddfb3b61f9e8dd89876b6ce106cae2 |title=Catalogue of Life: 30th April 2017 |journal= |access-date=6. svibnja 2017. |archive-date=29. travnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170429203405/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/c4ddfb3b61f9e8dd89876b6ce106cae2 |url-status=dead }}</ref> vazdazelenog grmlja i drveća koji čine samostalnu porodicu [[božikovinovke]] (''[[Aquifoliaceae]]'') i redu ''[[Aquifoliales]]''. == Ime == Latinsko ime porodice (Aquifoliaceae) dolazi po latinskoj riječi 'acus' (igla) i folium (list), a odnosi se na stari rimski naziv za [[Česmina|česminu]] (ilex), i to zbog sličnosti s listovima česmine. Vrsta [[Ilex aquifolium]] je božikovina, a [[Quercus ilex]], hrast crnika ili česmina, koji pripada porodici bukovke ([[Fagaceae]]) <gallery> File:IlexBlaetter res.jpg|list Ilex aquifoliuma File:Alzina 11.jpg|list Quercus ilexa </gallery> U Hrvatskoj i Europi raste samo vrsta ''I. aquifolium'', ali rod je prisutan širom svijeta po suptropskim i tropskim krajevima, ali i u umjerenom pojasu. Plodovi božikovine su otrovni i izazivaju povraćanje i proljeve, ali su neke njezine vrste igrale važnu ulogu u životu američkih domorodaca, kao [[Ilex guayusa]] kod [[Achual]] Indijanaca<ref>[https://www.unboundmedicine.com/medline/citation/1682531/Ritualistic_use_of_the_holly_Ilex_guayusa_by_Amazonian_J%c3%advaro_Indians_ Prime Ritualistic use of the holly Ilex guayusa by Amazonian Jívaro Indians]</ref> i [[Ilex vomitoria]] kod [[Timucua]], koji su je nazivali ''<code>casino</code>''<ref>[https://books.google.hr/books?id=lM8-gmuw7MUC&pg=PA206&lpg=PA206&dq=Ilex+vomitoria+and+timucua&source=bl&ots=KSBBbLsOnS&sig=X7cadNcLNvNp-XsaNpV0XnUBbZQ&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwiF8eT-z9vTAhUoDsAKHUSvCH0Q6AEIZzAN#v=onepage&q=Ilex%20vomitoria%20and%20timucua&f=false A Grammar and Dictionary of the Timucua Language]</ref> i radili iz nje [[crno piće]] (black drink) u svojim ceremonijama. == Rod i vrste == <div style="height:150px; overflow:auto; border:thin grey solid; padding:4px;"> {{div col|cols=6}} # ''[[Ilex abscondita]]'' # ''[[Ilex aculeolata]]'' # ''[[Ilex acutidenticulata]]'' # ''[[Ilex affinis]]'' # ''[[Ilex aggregata]]'' # ''[[Ilex altiplana]]'' # ''[[Ilex amazonensis]]'' # ''[[Ilex ambigua]]'' # ''[[Ilex amelanchier]]'' # ''[[Ilex ampla]]'' # ''[[Ilex amplifolia]]'' # ''[[Ilex amygdalina]]'' # ''[[Ilex andicola]]'' # ''[[Ilex angulata]]'' # ''[[Ilex angustissima]]'' # ''[[Ilex annamensis]]'' # ''[[Ilex anodonta]]'' # ''[[Ilex anomala]]'' # ''[[Ilex antonii]]'' # ''[[Ilex apicidens]]'' # ''[[Ilex apiculata]]'' # ''[[Ilex apiensis]]'' # ''[[Ilex aquifolium]]'' # ''[[Ilex aquipernyi]]'' # ''[[Ilex aracamuniana]]'' # ''[[Ilex archboldiana]]'' # ''[[Ilex archeri]]'' # ''[[Ilex ardisiifrons]]'' # ''[[Ilex argentina]]'' # ''[[Ilex arimensis]]'' # ''[[Ilex arisanensis]]'' # ''[[Ilex arnhemensis]]'' # ''[[Ilex asperula]]'' # ''[[Ilex asprella]]'' # ''[[Ilex atabapoensis]]'' # ''[[Ilex atrata]]'' # ''[[Ilex attenuata]]'' # ''[[Ilex auricula]]'' # ''[[Ilex austrosinensis]]'' # ''[[Ilex azuensis]]'' # ''[[Ilex baasiana]]'' # ''[[Ilex bahiahondica]]'' # ''[[Ilex barahonica]]'' # ''[[Ilex bartlettii]]'' # ''[[Ilex belizensis]]'' # ''[[Ilex berteroi]]'' # ''[[Ilex bidens]]'' # ''[[Ilex bioritsensis]]'' # ''[[Ilex biserrulata]]'' # ''[[Ilex blancheana]]'' # ''[[Ilex blanchetii]]'' # ''[[Ilex bogorensis]]'' # ''[[Ilex boliviana]]'' # ''[[Ilex borneensis]]'' # ''[[Ilex brachyphylla]]'' # ''[[Ilex brandegeeana]]'' # ''[[Ilex brasiliensis]]'' # ''[[Ilex brevicuspis]]'' # ''[[Ilex brevipedicellata]]'' # ''[[Ilex buergeri]]'' # ''[[Ilex bullata]]'' # ''[[Ilex buxifolia]]'' # ''[[Ilex buxoides]]'' # ''[[Ilex canariensis]]'' # ''[[Ilex cardonae]]'' # ''[[Ilex casiquiarensis]]'' # ''[[Ilex cassine]]'' # ''[[Ilex cauliflora]]'' # ''[[Ilex celebensis]]'' # ''[[Ilex celebesiaca]]'' # ''[[Ilex centrochinensis]]'' # ''[[Ilex cerasifolia]]'' # ''[[Ilex chamaebuxus]]'' # ''[[Ilex chamaedryfolia]]'' # ''[[Ilex championii]]'' # ''[[Ilex chapaensis]]'' # ''[[Ilex chartacifolia]]'' # ''[[Ilex chengbuensis]]'' # ''[[Ilex chengkouensis]]'' # ''[[Ilex cheniana]]'' # ''[[Ilex chevalieri]]'' # ''[[Ilex chimantaensis]]'' # ''[[Ilex chinensis]]'' # ''[[Ilex chingiana]]'' # ''[[Ilex chiriquensis]]'' # ''[[Ilex chuguangii]]'' # ''[[Ilex chuniana]]'' # ''[[Ilex ciliolata]]'' # ''[[Ilex ciliospinosa]]'' # ''[[Ilex cinerea]]'' # ''[[Ilex cissoidea]]'' # ''[[Ilex clemensiae]]'' # ''[[Ilex clementis]]'' # ''[[Ilex clethriflora]]'' # ''[[Ilex cochinchinensis]]'' # ''[[Ilex cognata]]'' # ''[[Ilex colchica]]'' # ''[[Ilex collina]]'' # ''[[Ilex colombiana]]'' # ''[[Ilex condensata]]'' # ''[[Ilex condorensis]]'' # ''[[Ilex confertiflora]]'' # ''[[Ilex congesta]]'' # ''[[Ilex congonhinha]]'' # ''[[Ilex conocarpa]]'' # ''[[Ilex cookii]]'' # ''[[Ilex corallina]]'' # ''[[Ilex coriacea]]'' # ''[[Ilex cornuta]]'' # ''[[Ilex costaricensis]]'' # ''[[Ilex costata]]'' # ''[[Ilex cowanii]]'' # ''[[Ilex crassifolia]]'' # ''[[Ilex crassifolioides]]'' # ''[[Ilex crenata]]'' # ''[[Ilex cristata]]'' # ''[[Ilex cubana]]'' # ''[[Ilex culminicola]]'' # ''[[Ilex cupreonitens]]'' # ''[[Ilex curranii]]'' # ''[[Ilex cuthbertii]]'' # ''[[Ilex cuzcoana]]'' # ''[[Ilex cymosa]]'' # ''[[Ilex cyrtura]]'' # ''[[Ilex dabieshanensis]]'' # ''[[Ilex danielis]]'' # ''[[Ilex daphnogenea]]'' # ''[[Ilex dasyclada]]'' # ''[[Ilex dasyphylla]]'' # ''[[Ilex davidsei]]'' # ''[[Ilex decidua]]'' # ''[[Ilex dehongensis]]'' # ''[[Ilex delavayi]]'' # ''[[Ilex densifolia]]'' # ''[[Ilex denticulata]]'' # ''[[Ilex dianguiensis]]'' # ''[[Ilex dicarpa]]'' # ''[[Ilex dictyoneura]]'' # ''[[Ilex dimorphophylla]]'' # ''[[Ilex dioica]]'' # ''[[Ilex diospyroides]]'' # ''[[Ilex dipyrena]]'' # ''[[Ilex discolor]]'' # ''[[Ilex diuretica]]'' # ''[[Ilex divaricata]]'' # ''[[Ilex dolichopoda]]'' # ''[[Ilex duarteensis]]'' # ''[[Ilex dugesii]]'' # ''[[Ilex duidae]]'' # ''[[Ilex dumosa]]'' # ''[[Ilex dunniana]]'' # ''[[Ilex editicostata]]'' # ''[[Ilex elliptica]]'' # ''[[Ilex elmerrilliana]]'' # ''[[Ilex embelioides]]'' # ''[[Ilex emmae]]'' # ''[[Ilex engleriana]]'' # ''[[Ilex englishii]]'' # ''[[Ilex eoa]]'' # ''[[Ilex ericoides]]'' # ''[[Ilex estriata]]'' # ''[[Ilex eugeniifolia]]'' # ''[[Ilex euryaeformis]]'' # ''[[Ilex euryoides]]'' # ''[[Ilex excavata]]'' # ''[[Ilex excelsa]]'' # ''[[Ilex fanshawei]]'' # ''[[Ilex farallonensis]]'' # ''[[Ilex fargesii]]'' # ''[[Ilex fengqingensis]]'' # ''[[Ilex ferruginea]]'' # ''[[Ilex ficifolia]]'' # ''[[Ilex ficoidea]]'' # ''[[Ilex floribunda]]'' # ''[[Ilex florifera]]'' # ''[[Ilex flosparva]]'' # ''[[Ilex formosana]]'' # ''[[Ilex forrestii]]'' # ''[[Ilex fortunensis]]'' # ''[[Ilex fragilis]]'' # ''[[Ilex franchetiana]]'' # ''[[Ilex friburgensis]]'' # ''[[Ilex fruticosa]]'' # ''[[Ilex fuertensiana]]'' # ''[[Ilex fukienensis]]'' # ''[[Ilex gabinetensis]]'' # ''[[Ilex gabrielleana]]'' # ''[[Ilex gagnepainiana]]'' # ''[[Ilex gale]]'' # ''[[Ilex gansuensis]]'' # ''[[Ilex gardneriana]]'' # ''[[Ilex geniculata]]'' # ''[[Ilex georgei]]'' # ''[[Ilex glabella]]'' # ''[[Ilex glabra]]'' # ''[[Ilex glaucophylla]]'' # ''[[Ilex glazioviana]]'' # ''[[Ilex gleasoniana]]'' # ''[[Ilex glomerata]]'' # ''[[Ilex godajam]]'' # ''[[Ilex goshiensis]]'' # ''[[Ilex gotardensis]]'' # ''[[Ilex goudotii]]'' # ''[[Ilex graciliflora]]'' # ''[[Ilex grandiflora]]'' # ''[[Ilex grandis]]'' # ''[[Ilex gransabanensis]]'' # ''[[Ilex guaiquinimae]]'' # ''[[Ilex guangnanensis]]'' # ''[[Ilex guaramacalensis]]'' # ''[[Ilex guayusa]]'' # ''[[Ilex guerreroi]]'' # ''[[Ilex guianensis]]'' # ''[[Ilex guizhouensis]]'' # ''[[Ilex gundlachiana]]'' # ''[[Ilex haberi]]'' # ''[[Ilex hainanensis]]'' # ''[[Ilex hanceana]]'' # ''[[Ilex harmandiana]]'' # ''[[Ilex harrisii]]'' # ''[[Ilex havilandii]]'' # ''[[Ilex hayataiana]]'' # ''[[Ilex hemiepiphytica]]'' # ''[[Ilex hicksii]]'' # ''[[Ilex hippocrateoides]]'' # ''[[Ilex hirsuta]]'' # ''[[Ilex holstii]]'' # ''[[Ilex honbaensis]]'' # ''[[Ilex hondurensis]]'' # ''[[Ilex hookeri]]'' # ''[[Ilex huachamacariana]]'' # ''[[Ilex hualgayoca]]'' # ''[[Ilex huiana]]'' # ''[[Ilex hunanensis]]'' # ''[[Ilex huoshanensis]]'' # ''[[Ilex hylonoma]]'' # ''[[Ilex hypaneura]]'' # ''[[Ilex hypoglauca]]'' # ''[[Ilex hyrcana]]'' # ''[[Ilex ignicola]]'' # ''[[Ilex ijuensis]]'' # ''[[Ilex illustris]]'' # ''[[Ilex impressa]]'' # ''[[Ilex integerrima]]'' # ''[[Ilex integra]]'' # ''[[Ilex intermedia]]'' # ''[[Ilex intricata]]'' # ''[[Ilex inundata]]'' # ''[[Ilex jacobsii]]'' # ''[[Ilex jamaicana]]'' # ''[[Ilex jauaensis]]'' # ''[[Ilex jelskii]]'' # ''[[Ilex jenmanii]]'' # ''[[Ilex jiaolingensis]]'' # ''[[Ilex jingdongensis]]'' # ''[[Ilex jingxiensis]]'' # ''[[Ilex jinyunensis]]'' # ''[[Ilex jiuwanshanensis]]'' # ''[[Ilex julianii]]'' # ''[[Ilex juttana]]'' # ''[[Ilex karstenii]]'' # ''[[Ilex karuaiana]]'' # ''[[Ilex kaushue]]'' # ''[[Ilex kelabitana]]'' # ''[[Ilex kelsallii]]'' # ''[[Ilex kengii]]'' # ''[[Ilex keranjiensis]]'' # ''[[Ilex ketambensis]]'' # ''[[Ilex khasiana]]'' # ''[[Ilex kiangsiensis]]'' # ''[[Ilex kinabaluensis]]'' # ''[[Ilex kingiana]]'' # ''[[Ilex kiusiana]]'' # ''[[Ilex knucklesensis]]'' # ''[[Ilex kobuskiana]]'' # ''[[Ilex krugiana]]'' # ''[[Ilex kunmingensis]]'' # ''[[Ilex kunthiana]]'' # ''[[Ilex kusanoi]]'' # ''[[Ilex kwangtungensis]]'' # ''[[Ilex laevigata]]'' # ''[[Ilex lamprophylla]]'' # ''[[Ilex lancilimba]]'' # ''[[Ilex lasseri]]'' # ''[[Ilex latifolia]]'' # ''[[Ilex latifrons]]'' # ''[[Ilex laureola]]'' # ''[[Ilex laurina]]'' # ''[[Ilex laurocensus]]'' # ''[[Ilex ledermannii]]'' # ''[[Ilex leucoclada]]'' # ''[[Ilex liana]]'' # ''[[Ilex liangii]]'' # ''[[Ilex liebmannii]]'' # ''[[Ilex liesneri]]'' # ''[[Ilex lihuaiensis]]'' # ''[[Ilex lilianeae]]'' # ''[[Ilex limii]]'' # ''[[Ilex litseifolia]]'' # ''[[Ilex liukiuensis]]'' # ''[[Ilex loeseneri]]'' # ''[[Ilex lohfauensis]]'' # ''[[Ilex longecaudata]]'' # ''[[Ilex longipes]]'' # ''[[Ilex longipetiolata]]'' # ''[[Ilex longipilosa]]'' # ''[[Ilex longzhouensis]]'' # ''[[Ilex lonicerifolia]]'' # ''[[Ilex loranthoides]]'' # ''[[Ilex loretoica]]'' # ''[[Ilex ludianensis]]'' # ''[[Ilex lundii]]'' # ''[[Ilex maasiana]]'' # ''[[Ilex macarenensis]]'' # ''[[Ilex macbridiana]]'' # ''[[Ilex macfadyenii]]'' # ''[[Ilex machilifolia]]'' # ''[[Ilex maclurei]]'' # ''[[Ilex macrocarpa]]'' # ''[[Ilex macropoda]]'' # ''[[Ilex macrostigma]]'' # ''[[Ilex magnifolia]]'' # ''[[Ilex magnifructa]]'' # ''[[Ilex maguirei]]'' # ''[[Ilex maingayi]]'' # ''[[Ilex makinoi]]'' # ''[[Ilex malabarica]]'' # ''[[Ilex malaccensis]]'' # ''[[Ilex mandonii]]'' # ''[[Ilex manitzii]]'' # ''[[Ilex manneiensis]]'' # ''[[Ilex marahuacae]]'' # ''[[Ilex marginata]]'' # ''[[Ilex marlipoensis]]'' # ''[[Ilex martiniana]]'' # ''[[Ilex matangicola]]'' # ''[[Ilex matanoana]]'' # ''[[Ilex maxima]]'' # ''[[Ilex maximowicziana]]'' # ''[[Ilex medogensis]]'' # ''[[Ilex megaphylla]]'' # ''[[Ilex melanophylla]]'' # ''[[Ilex melanotricha]]'' # ''[[Ilex memecylifolia]]'' # ''[[Ilex mertensii]]'' # ''[[Ilex mesilauensis]]'' # ''[[Ilex metabaptista]]'' # ''[[Ilex micrantha]]'' # ''[[Ilex micrococca]]'' # ''[[Ilex microdonta]]'' # ''[[Ilex microphylla]]'' # ''[[Ilex micropyrena]]'' # ''[[Ilex microsticta]]'' # ''[[Ilex microthyrsa]]'' # ''[[Ilex microwrightioides]]'' # ''[[Ilex miguensis]]'' # ''[[Ilex mitis]]'' # ''[[Ilex montana]]'' # ''[[Ilex mucronata]]'' # ''[[Ilex mucronulata]]'' # ''[[Ilex mucugensis]]'' # ''[[Ilex myricoides]]'' # ''[[Ilex myrtifolia]]'' # ''[[Ilex myrtillus]]'' # ''[[Ilex nanchuanensis]]'' # ''[[Ilex nanningensis]]'' # ''[[Ilex nayana]]'' # ''[[Ilex neblinensis]]'' # ''[[Ilex nemorosa]]'' # ''[[Ilex neocaledonica]]'' # ''[[Ilex neogracilis]]'' # ''[[Ilex neomamillata]]'' # ''[[Ilex neoreticulata]]'' # ''[[Ilex nervosa]]'' # ''[[Ilex nervulosa]]'' # ''[[Ilex nigropunctata]]'' # ''[[Ilex ningdeensis]]'' # ''[[Ilex nipponica]]'' # ''[[Ilex nitida]]'' # ''[[Ilex nitidissima]]'' # ''[[Ilex nothofagifolia]]'' # ''[[Ilex nothophoeboides]]'' # ''[[Ilex nubicola]]'' # ''[[Ilex nuculicava]]'' # ''[[Ilex nummularia]]'' # ''[[Ilex obcordata]]'' # ''[[Ilex oblonga]]'' # ''[[Ilex obtusata]]'' # ''[[Ilex occulta]]'' # ''[[Ilex odorata]]'' # ''[[Ilex oligodonta]]'' # ''[[Ilex oligoneura]]'' # ''[[Ilex oliveriana]]'' # ''[[Ilex omeiensis]]'' # ''[[Ilex opaca]]'' # ''[[Ilex oppositifolia]]'' # ''[[Ilex organensis]]'' # ''[[Ilex ovalifolia]]'' # ''[[Ilex ovalis]]'' # ''[[Ilex owariensis]]'' # ''[[Ilex pachyphylla]]'' # ''[[Ilex palawanica]]'' # ''[[Ilex pallida]]'' # ''[[Ilex paltorioides]]'' # ''[[Ilex paraguariensis]]'' # ''[[Ilex paruensis]]'' # ''[[Ilex parvifructa]]'' # ''[[Ilex patens]]'' # ''[[Ilex pauciflora]]'' # ''[[Ilex paucinervia]]'' # ''[[Ilex paujiensis]]'' # ''[[Ilex pedunculosa]]'' # ''[[Ilex peiradena]]'' # ''[[Ilex pentagona]]'' # ''[[Ilex perado]]'' # ''[[Ilex perlata]]'' # ''[[Ilex permicrophylla]]'' # ''[[Ilex pernervata]]'' # ''[[Ilex pernyi]]'' # ''[[Ilex perryana]]'' # ''[[Ilex petiolaris]]'' # ''[[Ilex phillyreifolia]]'' # ''[[Ilex pingheensis]]'' # ''[[Ilex pingnanensis]]'' # ''[[Ilex poiensis]]'' # ''[[Ilex poilanei]]'' # ''[[Ilex polita]]'' # ''[[Ilex polypyrena]]'' # ''[[Ilex praetermissa]]'' # ''[[Ilex promecophylla]]'' # ''[[Ilex prostrata]]'' # ''[[Ilex psammophila]]'' # ''[[Ilex pseudobuxus]]'' # ''[[Ilex pseudoebenacea]]'' # ''[[Ilex pseudoembelioides]]'' # ''[[Ilex pseudomachilifolia]]'' # ''[[Ilex pseudoodorata]]'' # ''[[Ilex pseudotheezans]]'' # ''[[Ilex pseudoumbelliformis]]'' # ''[[Ilex pseudovaccinium]]'' # ''[[Ilex ptariana]]'' # ''[[Ilex pubescens]]'' # ''[[Ilex pubigera]]'' # ''[[Ilex pubilimba]]'' # ''[[Ilex punctatilimba]]'' # ''[[Ilex pustulosa]]'' # ''[[Ilex pyrifolia]]'' # ''[[Ilex qianlingshanensis]]'' # ''[[Ilex qingyuanensis]]'' # ''[[Ilex quercetorum]]'' # ''[[Ilex quitensis]]'' # ''[[Ilex rarasanensis]]'' # ''[[Ilex renae]]'' # ''[[Ilex retusa]]'' # ''[[Ilex retusifolia]]'' # ''[[Ilex revoluta]]'' # ''[[Ilex rimbachii]]'' # ''[[Ilex robusta]]'' # ''[[Ilex robustinervosa]]'' # ''[[Ilex rockii]]'' # ''[[Ilex rotunda]]'' # ''[[Ilex rubra]]'' # ''[[Ilex rubrinervia]]'' # ''[[Ilex rugosa]]'' # ''[[Ilex rugulosa]]'' # ''[[Ilex rupicola]]'' # ''[[Ilex salicina]]'' # ''[[Ilex sanqingshanensis]]'' # ''[[Ilex sapiiformis]]'' # ''[[Ilex sapotifolia]]'' # ''[[Ilex sarawaccensis]]'' # ''[[Ilex savannarum]]'' # ''[[Ilex saxicola]]'' # ''[[Ilex scabridula]]'' # ''[[Ilex schlechteri]]'' # ''[[Ilex schwackeana]]'' # ''[[Ilex sclerophylla]]'' # ''[[Ilex sclerophylloides]]'' # ''[[Ilex scopulorum]]'' # ''[[Ilex scutiiformis]]'' # ''[[Ilex sebertii]]'' # ''[[Ilex serrata]]'' # ''[[Ilex servinii]]'' # ''[[Ilex sessiliflora]]'' # ''[[Ilex sessilifructa]]'' # ''[[Ilex shennongjiaensis]]'' # ''[[Ilex shimeica]]'' # ''[[Ilex shweliensis]]'' # ''[[Ilex sideroxyloides]]'' # ''[[Ilex sikkimensis]]'' # ''[[Ilex sinica]]'' # ''[[Ilex sipapoana]]'' # ''[[Ilex skutchii]]'' # ''[[Ilex socorroensis]]'' # ''[[Ilex soderstromii]]'' # ''[[Ilex solida]]'' # ''[[Ilex spicata]]'' # ''[[Ilex spinulosa]]'' # ''[[Ilex spruceana]]'' # ''[[Ilex stellata]]'' # ''[[Ilex stenocarpa]]'' # ''[[Ilex stenura]]'' # ''[[Ilex sterrophylla]]'' # ''[[Ilex stewardii]]'' # ''[[Ilex steyermarkii]]'' # ''[[Ilex strigillosa]]'' # ''[[Ilex suaveolens]]'' # ''[[Ilex subcaudata]]'' # ''[[Ilex subcordata]]'' # ''[[Ilex subcoriacea]]'' # ''[[Ilex subcrenata]]'' # ''[[Ilex suber]]'' # ''[[Ilex subficoidea]]'' # ''[[Ilex sublongecaudata]]'' # ''[[Ilex subodorata]]'' # ''[[Ilex subrotundifolia]]'' # ''[[Ilex subrugosa]]'' # ''[[Ilex subtriflora]]'' # ''[[Ilex sugerokii]]'' # ''[[Ilex suichangensis]]'' # ''[[Ilex sumatrana]]'' # ''[[Ilex summa]]'' # ''[[Ilex suprema]]'' # ''[[Ilex suzukii]]'' # ''[[Ilex synpyrena]]'' # ''[[Ilex syzygiophylla]]'' # ''[[Ilex szechwanensis]]'' # ''[[Ilex tadiandamolensis]]'' # ''[[Ilex tahanensis]]'' # ''[[Ilex tamii]]'' # ''[[Ilex tarapotina]]'' # ''[[Ilex tateana]]'' # ''[[Ilex taubertiana]]'' # ''[[Ilex tectonica]]'' # ''[[Ilex tenuis]]'' # ''[[Ilex tepuiana]]'' # ''[[Ilex teratopis]]'' # ''[[Ilex ternatiflora]]'' # ''[[Ilex tetramera]]'' # ''[[Ilex theezans]]'' # ''[[Ilex thyrsiflora]]'' # ''[[Ilex tiricae]]'' # ''[[Ilex tonii]]'' # ''[[Ilex tonkinensis]]'' # ''[[Ilex toroidea]]'' # ''[[Ilex trachyphylla]]'' # ''[[Ilex trichocarpa]]'' # ''[[Ilex trichoclada]]'' # ''[[Ilex trichothyrsa]]'' # ''[[Ilex triflora]]'' # ''[[Ilex truxillensis]]'' # ''[[Ilex tsangii]]'' # ''[[Ilex tsiangiana]]'' # ''[[Ilex tsoi]]'' # ''[[Ilex tsugitakayamensis]]'' # ''[[Ilex tutcheri]]'' # ''[[Ilex uaramae]]'' # ''[[Ilex uleana]]'' # ''[[Ilex umbellata]]'' # ''[[Ilex umbellulata]]'' # ''[[Ilex uniflora]]'' # ''[[Ilex uraiensis]]'' # ''[[Ilex urbaniana]]'' # ''[[Ilex urceolatus]]'' # ''[[Ilex vacciniifolia]]'' # ''[[Ilex valenzuelana]]'' # ''[[Ilex velutina]]'' # ''[[Ilex velutinulosa]]'' # ''[[Ilex venezuelensis]]'' # ''[[Ilex venosa]]'' # ''[[Ilex venulosa]]'' # ''[[Ilex verisimilis]]'' # ''[[Ilex versteeghii]]'' # ''[[Ilex verticillata]]'' # ''[[Ilex vesparum]]'' # ''[[Ilex victorinii]]'' # ''[[Ilex vietnamensis]]'' # ''[[Ilex villosula]]'' # ''[[Ilex virgata]]'' # ''[[Ilex viridis]]'' # ''[[Ilex vismiifolia]]'' # ''[[Ilex vitiensis]]'' # ''[[Ilex vitis-idaea]]'' # ''[[Ilex volkensiana]]'' # ''[[Ilex vomitoria]]'' # ''[[Ilex vulcanicola]]'' # ''[[Ilex walkeri]]'' # ''[[Ilex wallichii]]'' # ''[[Ilex wandoensis]]'' # ''[[Ilex wangiana]]'' # ''[[Ilex warburgii]]'' # ''[[Ilex wardii]]'' # ''[[Ilex wattii]]'' # ''[[Ilex weberlingii]]'' # ''[[Ilex wenchowensis]]'' # ''[[Ilex wenzelii]]'' # ''[[Ilex wightiana]]'' # ''[[Ilex williamsii]]'' # ''[[Ilex wilsonii]]'' # ''[[Ilex wugongshanensis]]'' # ''[[Ilex wuiana]]'' # ''[[Ilex wurdackiana]]'' # ''[[Ilex xiaojinensis]]'' # ''[[Ilex xizangensis]]'' # ''[[Ilex yangchunensis]]'' # ''[[Ilex yanlingensis]]'' # ''[[Ilex yuiana]]'' # ''[[Ilex yunnanensis]]'' # ''[[Ilex yurumanguinis]]'' # ''[[Ilex yutajensis]]'' # ''[[Ilex zeylanica]]'' # ''[[Ilex zhejiangensis]]'' # ''[[Ilex zippeliana]]'' # ''[[Ilex zygophylla]]'' {{div col end}} </div> {{commonscat|Aquifoliaceae}} {{wikispecies|Aquifoliaceae}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Aquifoliales]] [[Kategorija:Otrovne biljke]] [[Kategorija:Biljne porodice]] f84u5osk76p3kaq8e9ed91yaqbwgc5g 0 585599 6447145 6438066 2022-08-20T21:07:47Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Petar Bočkaj | slika = | puno ime = Petar Bočkaj | nadimak = ''Pero Bombardero'' | visina = 179 cm | težina = | datum rođenja = [[23. srpnja]] [[1996.]] | mjesto rođenja = [[Zagreb]] | država = {{ZD+X/H|HRV}} | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 12 | pozicija = [[Branič (nogomet)|lijevi bek]], [[Napadač (nogomet)|lijevo krilo]] | ugovor = | mlade godine = {{0}}{{0}}{{0}}? – [[2011.]] <br> [[2011.]] – [[2014.]] | juniorski klubovi = [[NK Zagorec Krapina|Zagorec Krapina]] <br> [[Nogometna škola GNK Dinamo|Dinamo Zagreb]] | godina = [[2014.]] <br> [[2014.]] – [[2015.]] <br> [[2014.]] – [[2015.]] <br> [[2015.]] <br> [[2015.]] – [[2016.]] <br> [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2017.]] – [[2021.]] <br> [[2019.]] <br> [[2021.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[NK Maksimir|Maksimir]] <br> [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] <br> → [[NK Maksimir|Maksimir]] (posudba) <br> [[NK Maksimir|Maksimir]] <br> [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] <br> [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] <br> [[NK Osijek|Osijek]] <br> [[NK Osijek II|Osijek II]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = <br> <br> <br> <br> {{0}}{{0}}30 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}120 {{0}}{{0}}(14) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine u reprezentaciji = [[2013.]] <br> [[2013.]] <br /> [[2017.]] | reprezentacija = {{NogRep|HRV17}} <br /> {{NogRep|HRV18}} <br> {{NogRep|HRV21}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | ažurirano = 20. kolovoza 2022. }} '''Petar Bočkaj''' ([[Zagreb]], [[23. srpnja]] [[1996.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Branič (nogomet)|lijevog beka]] i [[Napadač (nogomet)|lijevog krila]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. == Klupska karijera == === Rana karijera === Godine 2011. Bočkaj je prešao iz [[Krapina|krapinskog]] kluba [[NK Zagorec Krapina|Zagorec]] u [[Nogometna škola GNK Dinamo|Dinamo Zagreb]] u kojem je ostao do 2014. kada je prešao u redove [[NK Maksimir|Maksimira]].<ref name="TM">[https://www.transfermarkt.de/petar-bockaj/profil/spieler/292666 Profil], [[Transfermarkt]], pristupljeno 24. prosinca 2021.</ref> Iste godine prešao je u [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] koji ga je posudio Maksimiru do kraja prve polovice sezone 2014./15.<ref name="TM" /> Tada prelazi iz Intera u Maksimir, no već se 3. srpnja 2015. ponovno vraća u Inter Zaprešić.<ref name="TM" /> === Inter Zaprešić === U [[1. HNL]] debitirao je 10. srpnja u utakmici 1. kola [[1. HNL 2015./16.]] u kojoj je Inter igrao 0:0 protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]].<ref name="INT">[https://www.transfermarkt.de/petar-bockaj/leistungsdatendetails/spieler/292666/plus/0?saison=&verein=918&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – NK Inter Zapresic], [[Transfermarkt]], pristupljeno 24. prosinca 2021.</ref> U svojoj idućoj utakmici za klub, odigranoj osam dana kasnije, Bočkaj je ostvario svoju prvu asistenciju u 1. HNL i to protiv [[NK Zagreb|Zagreba]] s kojim je Inter Zaprešić igrao 1:1.<ref name="INT" /> Postigao je gol u svojoj debitantskoj utakmici u [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskom nogometnom kupu]] odigranoj 22. rujna protiv kluba [[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]] kojeg je Inter dobio rezultatom 2:3.<ref name="INT" /> Postigao je dvije asistencije 11. prosinca u ligaškom susretu protiv Zagreba koji je završio 2:2.<ref name="INT" /> U zadnjoj utakmici sezone, ujedno i njegovoj zadnjoj utakmici za klub, Bočkaj je 13. svibnja 2016. postigao asistenciju i jedini pogodak za klub i to protiv [[NK Osijek|Osijeka]] kojeg je Inter pobijedio 4:2.<ref name="INT" /> Za Inter Zaprešić igrao je na poziciji lijevog i desnog beka te desnog krila.<ref name="INT" /> === Lokomotiva Zagreb === Dana 8. srpnja 2016. Bočkaj je prešao iz Intera u [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu Zagreb]].<ref name="TM" /> Za Lokomotivu je debitirao u utakmici drugog kvalifikacijskog kola [[UEFA Europska liga 2016./17.|UEFA Europske lige 2016./17.]] protiv [[Finska|finskog]] [[Rovaniemen Palloseura|RoPS-a]] koja je završila 1:1.<ref name="LOK">[https://www.transfermarkt.de/petar-bockaj/leistungsdatendetails/spieler/292666/plus/0?saison=&verein=11194&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – NK Lokomotiva Zagreb], [[Transfermarkt]], pristupljeno 24. prosinca 2021.</ref> Za Lokomotivu je u 1. HNL debitirao tri dana kasnije kada je Lokomotiva izgubila 3:1 od [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]].<ref name="LOK" /> U uzvratnoj utakmici trećeg kvalifikacijskog kola UEFA Europske lige 2016./17. odigranoj protiv [[FK Vorskla Poltava|Vorskle]] iz [[Ukrajina|ukrajinskog]] grada [[Poltava|Poltave]] koja je poražena 2:3, Bočkaj je postigao svoj prvi gol i asistenciju u dresu Lokomotive te je time Lokomotiva izborila doigravanje.<ref name="LOK" /><ref>[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/lokomotiva-sokirala-ukrajince-u-utakmici-za-pamcenje-20160804 Lokomotiva šokirala Ukrajince u utakmici za pamćenje], Tportal, objavljeno 4. kolovoza 2016., pristupljeno 24. prosinca 2021.</ref> Svoj prvi ligaški gol za Lokomotivu postigao je 16. rujna kada je [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] poražena 4:0.<ref name="LOK" /> Četiri dana kasnije Bočkaj je ostvario svoj debi u kupu za Lokomotivu te je pritom postigao jedan gol protiv [[NK Krk|Krka]] kojeg je Lokomotiva dobila rezultatom 1:2.<ref name="LOK" /> U Lokomotivi je uglavnom igrao na poziciji lijevog beka i lijevog krila.<ref name="LOK" /> === Osijek === Nakon završetka sezone 2016./17. Lokomotiva je prodala Bočkaja [[NK Osijek|Osijeku]] za 400 tisuća eura.<ref name="TM" /> Za Osijek je debitirao 29. lipnja 2017. u utakmici prvog kvalifikacijskog kola [[UEFA Europska liga 2017./18.|UEFA Europske lige 2017./18.]] protiv [[Andora|andorskog]] kluba [[UE Santa Coloma|Santa Coloma]] koji je poražen 0:2.<ref name="OSI">[https://www.transfermarkt.de/petar-bockaj/leistungsdatendetails/spieler/292666/plus/0?saison=&verein=327&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – NK Osijek], [[Transfermarkt]], pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> Bočkaj je postigao svoja prva dva gola za Osijek u uzvratnoj utakmici odigranoj 6. srpnja kada je Osijek pobijedio s 4:0.<ref name="OSI" /><ref>Marko Šnidarić, [https://www.24sata.hr/sport/uzivo-osijek-zivi-nogomet-krcati-stadion-ceka-andorce-531408 Poker golova pred 4500 ljudi: Osijek rastavio Santa Colomu], [[24sata]], objavljeno 6. srpnja 2017., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> Upisao je asistenciju u svojoj debitantskoj ligaškoj utakmici za Osijek koja je odigrana 16. srpnja protiv [[NK Rudeš|Rudeša]] te koja je pritom završila 1:1.<ref name="OSI" /> Sedam dana kasnije upisao je svoj prvi ligaški pogodak i to protiv [[NK Istra 1961|Istre 1961]] s kojom je Osijek igrao 1:1.<ref name="OSI" /> U [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskom nogometnom kupu]] debitirao je 20. rujna kada je [[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] poražen s visokih 0:6.<ref name="OSI" /> Postigao je gol i asistenciju 22. listopada u ligaškoj utakmici protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]] koju je Osijek dobio 1:2.<ref name="OSI" /> Tri dana kasnije postigao je svoj prvi gol za Osijek u kupu i to u četvrtfinalnoj utakmici koju je [[NK Zadar|Zadar]] izgubio 0:4.<ref name="OSI" /> Dana 20. listopada 2018. kada je Rudeš u utakmici 1. HNL poražen 1:4, Bočkaj je prvi put bio dvostruki asistent u dresu Osijeka.<ref name="OSI" /> U polufinalnoj utakmici [[Hrvatski nogometni kup 2019./20.|Hrvatskog nogometnog kupa 2019./20.]] odigranoj 31. svibnja 2020., Bočkaj je postigao oba Osijekova gola, no Rijeka je izborila finale pobijedivši Osijek 3:2.<ref name="OSI" /><ref>[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-rijeka-i-osijek-bore-se-za-finale-kupa-pogledajte-sastave-1406500 Rijeka u ludoj utakmici okrenula 0:2 protiv Osijeka i prošla u finale!], [[Večernji list]], objavljeno 31. svibnja 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> Bio je uvršten u najbolju momčad [[1. HNL 2019./20.]]<ref>[https://www.nacional.hr/objavljeni-dobitnici-nagrade-trofej-nogometas/ Objavljeni dobitnici nagrade Trofej Nogometaš], [[Nacional]], objavljeno 2. kolovoza 2020., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> Postigao je dvije asistencije 22. siječnja 2021. kada je [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] u ligaškom susretu bila poražena 0:3.<ref name="OSI" /><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/osijek-uvjerljiv-protiv-lokomotive-zabio-joj-tri-gola-1463074 Osijek zabio tri gola Lokomotivi i preuzeo vrh HNL-a], [[Večernji list]], objavljeno 22. siječnja 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> Asistirao je za jedini dva gola Osijeka 8. kolovoza kada je [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatski dragovoljac]] izgubio u ligi 1:2.<ref name="OSI" /><ref>Tomislav Juranović, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/video-osijek-uz-dosta-muke-slavio-u-kranjcevicevoj-za-pobjedu-zabio-donedavni-hajdukovac-15093595 VIDEO: OSIJEK UZ DOSTA MUKE SLAVIO U KRANJČEVIĆEVOJ, ZA POBJEDU ZABIO DONEDAVNI HAJDUKOVAC], [[Sportske novosti]], objavljeno 8. kolovoza 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> Također je postigao dvije asistencije 6. studenog kada je Osijek u utakmici 1. HNL rezultatom 3:0 pobijedio Istru 1961.<ref name="OSI" /><ref>Gradimir Bukarić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/osijek-se-nakon-covida-i-odgode-vratio-na-veliki-nacin-istra-nemocna-u-gradskom-vrtu-bockaj-najbolji-15117104 OSIJEK SE NAKON COVIDA I ODGODE VRATIO NA VELIKI NAČIN: ISTRA NEMOĆNA U GRADSKOM VRTU, BOČKAJ NAJBOLJI!], [[Sportske novosti]], objavljeno 6. studenog 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> U prvoj polovici sezone [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]], Bočkaj je postigao 6 asistencija u 18 ligaških susreta te je pritom bio najbolji asistent lige.<ref name="OSI" /><ref name="24h">Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/bombasticno-pojacanje-na-maksimiru-bockaj-u-dinamu-805228 Veliko pojačanje na Maksimiru: Dinamo doveo Petra Bočkaja!], [[24sata]], objavljeno 24. prosinca 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> U Osijeku je najčešće igrao na pozicijama lijevog beka, lijevog veznog te lijevog i desnog krila.<ref name="OSI" /> === Dinamo Zagreb === Na [[Badnjak]] 2021. objavljeno je da je Bočkaj, tada ponajbolji igrač Osijeka, glavnog konkurenta [[zagreb]]ačkom [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamu]] za naslov prvaka Hrvatske, potpisao ugovor s potonjim klubom.<ref name="24h" /><ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/predstavljamo-novo-pojacanje-dinama PREDSTAVLJAMO NOVO POJAČANJE DINAMA!], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]], objavljeno 24. prosinca 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref><ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/senzacija-u-maksimiru-jedan-od-kljucnih-igraca-glavnog-konkurenta-za-titulu-potpisao-za-dinamo-15137811 SENZACIJA U MAKSIMIRU! JEDAN OD KLJUČNIH IGRAČA GLAVNOG KONKURENTA ZA TITULU POTPISAO ZA DINAMO], [[Sportske novosti]], objavljeno 24. prosinca 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> Osijek je na tom transferu zaradio između 2,5 i 3 milijuna eura.<ref>Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/osijek/doznajemo-detalje-dinamovog-transfera-godine-sve-se-odvilo-u-par-sati-a-evo-koliko-ce-zaraditi-osijek-15137848 DOZNAJEMO DETALJE DINAMOVOG TRANSFERA GODINE, SVE SE ODVILO U PAR SATI, A EVO KOLIKO ĆE ZARADITI OSIJEK], [[Sportske novosti]], objavljeno 24. prosinca 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref><ref>B. T., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/poznato-je-koliko-je-dinamo-platio-za-bockaja-je-li-ovo-igrac-koji-ce-ga-zamijeniti-u-osijeku-20211224 Poznato je koliko je Dinamo platio za Bočkaja. Je li ovo igrač koji će ga zamijeniti u Osijeku?], Tportal, objavljeno 24. prosinca 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> Iznos od tri milijuna eura demantirala je Dinamova uprava.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/iz-dinama-demantirali-zdravka-mamica-transfer-petra-bockaja-obavila-je-uprava-1550679 Iz Dinama demantirali Zdravka Mamića: Transfer Petra Bočkaja obavila je Uprava!], [[Večernji list]], objavljeno 27. prosinca 2021., pristupljeno 27. prosinca 2021.</ref> Za Dinamo je debitirao 11. siječnja 2022. u prijateljskoj utakmici protiv [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpije Ljubljane]] koja je poražena 2:0.<ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/video-dinamo-stigao-do-prve-pobjede-u-rovinju-menalo-i-juric-slomili-otpor-slovenaca-debitirao-bockaj-15144132 VIDEO: DINAMO STIGAO DO PRVE POBJEDE U ROVINJU! MENALO I JURIĆ SLOMILI OTPOR SLOVENACA, DEBITIRAO BOČKAJ], [[Sportske novosti]], objavljeno 11. siječnja 2022., pristupljeno 18. siječnja 2022.</ref><ref>Branko Tabak, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/foto-u-povratnickoj-premijeri-patra-bockaja-dinamo-rijesio-olimpiju-za-dvije-minute-20220111 [FOTO] U povratničkoj premijeri Petra Bočkaja Dinamo riješio Olimpiju za dvije minute], Tportal, objavljeno 11. siječnja 2022., pristupljeno 18. siječnja 2022.</ref><ref>Mato Galić, [https://www.24sata.hr/sport/menalo-i-juric-srusili-olimpiju-lauritsen-promijenio-imidz-808343 Menalo i Jurić srušili Olimpiju, Lauritsen promijenio imidž...], [[24sata]], objavljeno 11. siječnja 2022., pristupljeno 18. siječnja 2022.</ref> U idućoj utakmici za klub, također prijateljskoj, odigranoj pet dana kasnije protiv [[NK Koper|Kopra]] kojeg je Dinamo pobijedio 4:2, Bočkaj je postigao svoj prvi gol za klub.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/dinamo-nastavio-s-pobjedama-prvi-pogodak-petra-bockaja DINAMO NASTAVIO S POBJEDAMA, PRVI POGODAK PETRA BOČKAJA], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 16. siječnja 2022., pristupljeno 18. siječnja 2022.</ref><ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/video-dinamo-opet-slavio-bockaj-postigao-fenomenalan-prvijenac-za-modre-kroz-noge-beku-pa-u-drugi-kut-15145995 VIDEO: DINAMO OPET SLAVIO, BOČKAJ POSTIGAO FENOMENALAN PRVIJENAC ZA MODRE! KROZ NOGE BEKU PA U DRUGI KUT], [[Sportske novosti]], objavljeno 16. siječnja 2022., pristupljeno 18. siječnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/foto-dinamo-se-jos-jednom-obracunao-sa-slovencima-petar-bockaj-zabio-je-prvijenac-u-modrom-dresu-foto-20220116/print [FOTO] Dinamo se još jednom obračunao sa Slovencima; Petar Bočkaj zabio je prvijenac u 'modrom' dresu], Tportal, objavljeno 16. siječnja 2022., pristupljeno 18. siječnja 2022.</ref> Za Dinamo je u [[1. HNL]] debitirao 30. siječnja protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]] koja je poražena 2:0.<ref name="DIN">[https://www.transfermarkt.de/petar-bockaj/leistungsdatendetails/spieler/292666/plus/0?saison=&verein=419&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – GNK Dinamo Zagreb], [[Transfermarkt]], pristupljeno 31. siječnja 2022.</ref> Svoj prvi gol u 1. HNL postigao je 5. ožujka kada je Dinamo pobijedio [[HNK Šibenik|Šibenik]] 3:0.<ref name="DIN" /><ref>Edi Džindo, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-15-dinamo-igra-1000-hnl-utakmicu-sibenik-opet-promijenio-trenera-1568428 Bočkaj i Baturina zabili prvijence, Petković 'počistio paučinu' poluvolejem], [[Večernji list]], objavljeno 5. ožujka 2022., pristupljeno 5. ožujka 2022.</ref> Postigao je gol i asistenciju 29. srpnja 2022. u ligaškoj utakmici protiv [[NK Istra 1961|Istre 1961]] koja je završila 4:1.<ref>Predrag Jurišić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/istra1961/eurogol-za-kraj-dinamo-napunio-mrezu-istre-bockaj-zabio-i-asistirao-pogodilo-i-novo-pojacanje-15229330 EUROGOL ZA KRAJ! DINAMO NAPUNIO MREŽU ISTRE, BOČKAJ ZABIO I ASISTIRAO, POGODILO I NOVO POJAČANJE], [[Sportske novosti]], objavljeno 29. srpnja 2022., pristupljeno 29. srpnja 2022.</ref> == Reprezentativna karijera == Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za selekcije Hrvatske do [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 17 godina|17]], [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|18]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|21 godine]]. Za selekciju do 17 godina ostvario je samo jedan nastup i to u utakmici [[Svjetsko prvenstvo u nogometu do 17|Svjetskog prvenstva]] protiv [[Marokanska nogometna reprezentacija do 17 godina|Maroka]] od kojeg je Hrvatska izgubila 1:3.<ref>[https://hns-cff.hr/players/69958/petar-bockaj/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]], pristupljeno 24. prosinca 2021.</ref> == Priznanja == === Individualna === * [[Trofej Nogometaš]] – Član momčadi godine [[1. HNL]]: [[1. HNL 2019./20.|2019./20.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] === Klupska === ;[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * [[1. HNL]] '''(1)''': [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(1):''' 2022. == Izvori == {{izvori|3}} == Vanjske poveznice == * [https://hns-cff.hr/players/69958/petar-bockaj/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]] * [https://int.soccerway.com/players/petar-bokaj/318876/ Profil], Soccerway * [https://www.transfermarkt.de/petar-bockaj/profil/spieler/292666 Profil], [[Transfermarkt]] {{Dinamosastav}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2019./20.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2021./22.}} {{GLAVNIRASPORED:Bočkaj, Petar}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši NK Inter Zaprešić]] [[Kategorija:Nogometaši NK Lokomotive]] [[Kategorija:Nogometaši NK Osijeka]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] nnpbxztn8dw8da4c5cgl2a1jhfsc70f 6447153 6447145 2022-08-20T21:14:11Z Croxyz 205325 /* Dinamo Zagreb */ wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Petar Bočkaj | slika = | puno ime = Petar Bočkaj | nadimak = ''Pero Bombardero'' | visina = 179 cm | težina = | datum rođenja = [[23. srpnja]] [[1996.]] | mjesto rođenja = [[Zagreb]] | država = {{ZD+X/H|HRV}} | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 12 | pozicija = [[Branič (nogomet)|lijevi bek]], [[Napadač (nogomet)|lijevo krilo]] | ugovor = | mlade godine = {{0}}{{0}}{{0}}? – [[2011.]] <br> [[2011.]] – [[2014.]] | juniorski klubovi = [[NK Zagorec Krapina|Zagorec Krapina]] <br> [[Nogometna škola GNK Dinamo|Dinamo Zagreb]] | godina = [[2014.]] <br> [[2014.]] – [[2015.]] <br> [[2014.]] – [[2015.]] <br> [[2015.]] <br> [[2015.]] – [[2016.]] <br> [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2017.]] – [[2021.]] <br> [[2019.]] <br> [[2021.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[NK Maksimir|Maksimir]] <br> [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] <br> → [[NK Maksimir|Maksimir]] (posudba) <br> [[NK Maksimir|Maksimir]] <br> [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] <br> [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] <br> [[NK Osijek|Osijek]] <br> [[NK Osijek II|Osijek II]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = <br> <br> <br> <br> {{0}}{{0}}30 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}120 {{0}}{{0}}(14) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine u reprezentaciji = [[2013.]] <br> [[2013.]] <br /> [[2017.]] | reprezentacija = {{NogRep|HRV17}} <br /> {{NogRep|HRV18}} <br> {{NogRep|HRV21}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | ažurirano = 20. kolovoza 2022. }} '''Petar Bočkaj''' ([[Zagreb]], [[23. srpnja]] [[1996.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Branič (nogomet)|lijevog beka]] i [[Napadač (nogomet)|lijevog krila]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. == Klupska karijera == === Rana karijera === Godine 2011. Bočkaj je prešao iz [[Krapina|krapinskog]] kluba [[NK Zagorec Krapina|Zagorec]] u [[Nogometna škola GNK Dinamo|Dinamo Zagreb]] u kojem je ostao do 2014. kada je prešao u redove [[NK Maksimir|Maksimira]].<ref name="TM">[https://www.transfermarkt.de/petar-bockaj/profil/spieler/292666 Profil], [[Transfermarkt]], pristupljeno 24. prosinca 2021.</ref> Iste godine prešao je u [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] koji ga je posudio Maksimiru do kraja prve polovice sezone 2014./15.<ref name="TM" /> Tada prelazi iz Intera u Maksimir, no već se 3. srpnja 2015. ponovno vraća u Inter Zaprešić.<ref name="TM" /> === Inter Zaprešić === U [[1. HNL]] debitirao je 10. srpnja u utakmici 1. kola [[1. HNL 2015./16.]] u kojoj je Inter igrao 0:0 protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]].<ref name="INT">[https://www.transfermarkt.de/petar-bockaj/leistungsdatendetails/spieler/292666/plus/0?saison=&verein=918&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – NK Inter Zapresic], [[Transfermarkt]], pristupljeno 24. prosinca 2021.</ref> U svojoj idućoj utakmici za klub, odigranoj osam dana kasnije, Bočkaj je ostvario svoju prvu asistenciju u 1. HNL i to protiv [[NK Zagreb|Zagreba]] s kojim je Inter Zaprešić igrao 1:1.<ref name="INT" /> Postigao je gol u svojoj debitantskoj utakmici u [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskom nogometnom kupu]] odigranoj 22. rujna protiv kluba [[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]] kojeg je Inter dobio rezultatom 2:3.<ref name="INT" /> Postigao je dvije asistencije 11. prosinca u ligaškom susretu protiv Zagreba koji je završio 2:2.<ref name="INT" /> U zadnjoj utakmici sezone, ujedno i njegovoj zadnjoj utakmici za klub, Bočkaj je 13. svibnja 2016. postigao asistenciju i jedini pogodak za klub i to protiv [[NK Osijek|Osijeka]] kojeg je Inter pobijedio 4:2.<ref name="INT" /> Za Inter Zaprešić igrao je na poziciji lijevog i desnog beka te desnog krila.<ref name="INT" /> === Lokomotiva Zagreb === Dana 8. srpnja 2016. Bočkaj je prešao iz Intera u [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu Zagreb]].<ref name="TM" /> Za Lokomotivu je debitirao u utakmici drugog kvalifikacijskog kola [[UEFA Europska liga 2016./17.|UEFA Europske lige 2016./17.]] protiv [[Finska|finskog]] [[Rovaniemen Palloseura|RoPS-a]] koja je završila 1:1.<ref name="LOK">[https://www.transfermarkt.de/petar-bockaj/leistungsdatendetails/spieler/292666/plus/0?saison=&verein=11194&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – NK Lokomotiva Zagreb], [[Transfermarkt]], pristupljeno 24. prosinca 2021.</ref> Za Lokomotivu je u 1. HNL debitirao tri dana kasnije kada je Lokomotiva izgubila 3:1 od [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]].<ref name="LOK" /> U uzvratnoj utakmici trećeg kvalifikacijskog kola UEFA Europske lige 2016./17. odigranoj protiv [[FK Vorskla Poltava|Vorskle]] iz [[Ukrajina|ukrajinskog]] grada [[Poltava|Poltave]] koja je poražena 2:3, Bočkaj je postigao svoj prvi gol i asistenciju u dresu Lokomotive te je time Lokomotiva izborila doigravanje.<ref name="LOK" /><ref>[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/lokomotiva-sokirala-ukrajince-u-utakmici-za-pamcenje-20160804 Lokomotiva šokirala Ukrajince u utakmici za pamćenje], Tportal, objavljeno 4. kolovoza 2016., pristupljeno 24. prosinca 2021.</ref> Svoj prvi ligaški gol za Lokomotivu postigao je 16. rujna kada je [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] poražena 4:0.<ref name="LOK" /> Četiri dana kasnije Bočkaj je ostvario svoj debi u kupu za Lokomotivu te je pritom postigao jedan gol protiv [[NK Krk|Krka]] kojeg je Lokomotiva dobila rezultatom 1:2.<ref name="LOK" /> U Lokomotivi je uglavnom igrao na poziciji lijevog beka i lijevog krila.<ref name="LOK" /> === Osijek === Nakon završetka sezone 2016./17. Lokomotiva je prodala Bočkaja [[NK Osijek|Osijeku]] za 400 tisuća eura.<ref name="TM" /> Za Osijek je debitirao 29. lipnja 2017. u utakmici prvog kvalifikacijskog kola [[UEFA Europska liga 2017./18.|UEFA Europske lige 2017./18.]] protiv [[Andora|andorskog]] kluba [[UE Santa Coloma|Santa Coloma]] koji je poražen 0:2.<ref name="OSI">[https://www.transfermarkt.de/petar-bockaj/leistungsdatendetails/spieler/292666/plus/0?saison=&verein=327&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – NK Osijek], [[Transfermarkt]], pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> Bočkaj je postigao svoja prva dva gola za Osijek u uzvratnoj utakmici odigranoj 6. srpnja kada je Osijek pobijedio s 4:0.<ref name="OSI" /><ref>Marko Šnidarić, [https://www.24sata.hr/sport/uzivo-osijek-zivi-nogomet-krcati-stadion-ceka-andorce-531408 Poker golova pred 4500 ljudi: Osijek rastavio Santa Colomu], [[24sata]], objavljeno 6. srpnja 2017., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> Upisao je asistenciju u svojoj debitantskoj ligaškoj utakmici za Osijek koja je odigrana 16. srpnja protiv [[NK Rudeš|Rudeša]] te koja je pritom završila 1:1.<ref name="OSI" /> Sedam dana kasnije upisao je svoj prvi ligaški pogodak i to protiv [[NK Istra 1961|Istre 1961]] s kojom je Osijek igrao 1:1.<ref name="OSI" /> U [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskom nogometnom kupu]] debitirao je 20. rujna kada je [[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] poražen s visokih 0:6.<ref name="OSI" /> Postigao je gol i asistenciju 22. listopada u ligaškoj utakmici protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]] koju je Osijek dobio 1:2.<ref name="OSI" /> Tri dana kasnije postigao je svoj prvi gol za Osijek u kupu i to u četvrtfinalnoj utakmici koju je [[NK Zadar|Zadar]] izgubio 0:4.<ref name="OSI" /> Dana 20. listopada 2018. kada je Rudeš u utakmici 1. HNL poražen 1:4, Bočkaj je prvi put bio dvostruki asistent u dresu Osijeka.<ref name="OSI" /> U polufinalnoj utakmici [[Hrvatski nogometni kup 2019./20.|Hrvatskog nogometnog kupa 2019./20.]] odigranoj 31. svibnja 2020., Bočkaj je postigao oba Osijekova gola, no Rijeka je izborila finale pobijedivši Osijek 3:2.<ref name="OSI" /><ref>[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-rijeka-i-osijek-bore-se-za-finale-kupa-pogledajte-sastave-1406500 Rijeka u ludoj utakmici okrenula 0:2 protiv Osijeka i prošla u finale!], [[Večernji list]], objavljeno 31. svibnja 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> Bio je uvršten u najbolju momčad [[1. HNL 2019./20.]]<ref>[https://www.nacional.hr/objavljeni-dobitnici-nagrade-trofej-nogometas/ Objavljeni dobitnici nagrade Trofej Nogometaš], [[Nacional]], objavljeno 2. kolovoza 2020., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> Postigao je dvije asistencije 22. siječnja 2021. kada je [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] u ligaškom susretu bila poražena 0:3.<ref name="OSI" /><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/osijek-uvjerljiv-protiv-lokomotive-zabio-joj-tri-gola-1463074 Osijek zabio tri gola Lokomotivi i preuzeo vrh HNL-a], [[Večernji list]], objavljeno 22. siječnja 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> Asistirao je za jedini dva gola Osijeka 8. kolovoza kada je [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatski dragovoljac]] izgubio u ligi 1:2.<ref name="OSI" /><ref>Tomislav Juranović, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/video-osijek-uz-dosta-muke-slavio-u-kranjcevicevoj-za-pobjedu-zabio-donedavni-hajdukovac-15093595 VIDEO: OSIJEK UZ DOSTA MUKE SLAVIO U KRANJČEVIĆEVOJ, ZA POBJEDU ZABIO DONEDAVNI HAJDUKOVAC], [[Sportske novosti]], objavljeno 8. kolovoza 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> Također je postigao dvije asistencije 6. studenog kada je Osijek u utakmici 1. HNL rezultatom 3:0 pobijedio Istru 1961.<ref name="OSI" /><ref>Gradimir Bukarić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/osijek-se-nakon-covida-i-odgode-vratio-na-veliki-nacin-istra-nemocna-u-gradskom-vrtu-bockaj-najbolji-15117104 OSIJEK SE NAKON COVIDA I ODGODE VRATIO NA VELIKI NAČIN: ISTRA NEMOĆNA U GRADSKOM VRTU, BOČKAJ NAJBOLJI!], [[Sportske novosti]], objavljeno 6. studenog 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> U prvoj polovici sezone [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]], Bočkaj je postigao 6 asistencija u 18 ligaških susreta te je pritom bio najbolji asistent lige.<ref name="OSI" /><ref name="24h">Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/bombasticno-pojacanje-na-maksimiru-bockaj-u-dinamu-805228 Veliko pojačanje na Maksimiru: Dinamo doveo Petra Bočkaja!], [[24sata]], objavljeno 24. prosinca 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> U Osijeku je najčešće igrao na pozicijama lijevog beka, lijevog veznog te lijevog i desnog krila.<ref name="OSI" /> === Dinamo Zagreb === Na [[Badnjak]] 2021. objavljeno je da je Bočkaj, tada ponajbolji igrač Osijeka, glavnog konkurenta [[zagreb]]ačkom [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamu]] za naslov prvaka Hrvatske, potpisao ugovor s potonjim klubom.<ref name="24h" /><ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/predstavljamo-novo-pojacanje-dinama PREDSTAVLJAMO NOVO POJAČANJE DINAMA!], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]], objavljeno 24. prosinca 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref><ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/senzacija-u-maksimiru-jedan-od-kljucnih-igraca-glavnog-konkurenta-za-titulu-potpisao-za-dinamo-15137811 SENZACIJA U MAKSIMIRU! JEDAN OD KLJUČNIH IGRAČA GLAVNOG KONKURENTA ZA TITULU POTPISAO ZA DINAMO], [[Sportske novosti]], objavljeno 24. prosinca 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> Osijek je na tom transferu zaradio između 2,5 i 3 milijuna eura.<ref>Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/osijek/doznajemo-detalje-dinamovog-transfera-godine-sve-se-odvilo-u-par-sati-a-evo-koliko-ce-zaraditi-osijek-15137848 DOZNAJEMO DETALJE DINAMOVOG TRANSFERA GODINE, SVE SE ODVILO U PAR SATI, A EVO KOLIKO ĆE ZARADITI OSIJEK], [[Sportske novosti]], objavljeno 24. prosinca 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref><ref>B. T., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/poznato-je-koliko-je-dinamo-platio-za-bockaja-je-li-ovo-igrac-koji-ce-ga-zamijeniti-u-osijeku-20211224 Poznato je koliko je Dinamo platio za Bočkaja. Je li ovo igrač koji će ga zamijeniti u Osijeku?], Tportal, objavljeno 24. prosinca 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> Iznos od tri milijuna eura demantirala je Dinamova uprava.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/iz-dinama-demantirali-zdravka-mamica-transfer-petra-bockaja-obavila-je-uprava-1550679 Iz Dinama demantirali Zdravka Mamića: Transfer Petra Bočkaja obavila je Uprava!], [[Večernji list]], objavljeno 27. prosinca 2021., pristupljeno 27. prosinca 2021.</ref> Za Dinamo je debitirao 11. siječnja 2022. u prijateljskoj utakmici protiv [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpije Ljubljane]] koja je poražena 2:0.<ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/video-dinamo-stigao-do-prve-pobjede-u-rovinju-menalo-i-juric-slomili-otpor-slovenaca-debitirao-bockaj-15144132 VIDEO: DINAMO STIGAO DO PRVE POBJEDE U ROVINJU! MENALO I JURIĆ SLOMILI OTPOR SLOVENACA, DEBITIRAO BOČKAJ], [[Sportske novosti]], objavljeno 11. siječnja 2022., pristupljeno 18. siječnja 2022.</ref><ref>Branko Tabak, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/foto-u-povratnickoj-premijeri-patra-bockaja-dinamo-rijesio-olimpiju-za-dvije-minute-20220111 [FOTO] U povratničkoj premijeri Petra Bočkaja Dinamo riješio Olimpiju za dvije minute], Tportal, objavljeno 11. siječnja 2022., pristupljeno 18. siječnja 2022.</ref><ref>Mato Galić, [https://www.24sata.hr/sport/menalo-i-juric-srusili-olimpiju-lauritsen-promijenio-imidz-808343 Menalo i Jurić srušili Olimpiju, Lauritsen promijenio imidž...], [[24sata]], objavljeno 11. siječnja 2022., pristupljeno 18. siječnja 2022.</ref> U idućoj utakmici za klub, također prijateljskoj, odigranoj pet dana kasnije protiv [[NK Koper|Kopra]] kojeg je Dinamo pobijedio 4:2, Bočkaj je postigao svoj prvi gol za klub.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/dinamo-nastavio-s-pobjedama-prvi-pogodak-petra-bockaja DINAMO NASTAVIO S POBJEDAMA, PRVI POGODAK PETRA BOČKAJA], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 16. siječnja 2022., pristupljeno 18. siječnja 2022.</ref><ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/video-dinamo-opet-slavio-bockaj-postigao-fenomenalan-prvijenac-za-modre-kroz-noge-beku-pa-u-drugi-kut-15145995 VIDEO: DINAMO OPET SLAVIO, BOČKAJ POSTIGAO FENOMENALAN PRVIJENAC ZA MODRE! KROZ NOGE BEKU PA U DRUGI KUT], [[Sportske novosti]], objavljeno 16. siječnja 2022., pristupljeno 18. siječnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/foto-dinamo-se-jos-jednom-obracunao-sa-slovencima-petar-bockaj-zabio-je-prvijenac-u-modrom-dresu-foto-20220116/print [FOTO] Dinamo se još jednom obračunao sa Slovencima; Petar Bočkaj zabio je prvijenac u 'modrom' dresu], Tportal, objavljeno 16. siječnja 2022., pristupljeno 18. siječnja 2022.</ref> Za Dinamo je u [[1. HNL]] debitirao 30. siječnja protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]] koja je poražena 2:0.<ref name="DIN">[https://www.transfermarkt.de/petar-bockaj/leistungsdatendetails/spieler/292666/plus/0?saison=&verein=419&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – GNK Dinamo Zagreb], [[Transfermarkt]], pristupljeno 31. siječnja 2022.</ref> Svoj prvi gol u 1. HNL postigao je 5. ožujka kada je Dinamo pobijedio [[HNK Šibenik|Šibenik]] 3:0.<ref name="DIN" /><ref>Edi Džindo, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-15-dinamo-igra-1000-hnl-utakmicu-sibenik-opet-promijenio-trenera-1568428 Bočkaj i Baturina zabili prvijence, Petković 'počistio paučinu' poluvolejem], [[Večernji list]], objavljeno 5. ožujka 2022., pristupljeno 5. ožujka 2022.</ref> Postigao je gol i asistenciju 29. srpnja 2022. u ligaškoj utakmici protiv [[NK Istra 1961|Istre 1961]] koja je završila 4:1.<ref>Predrag Jurišić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/istra1961/eurogol-za-kraj-dinamo-napunio-mrezu-istre-bockaj-zabio-i-asistirao-pogodilo-i-novo-pojacanje-15229330 EUROGOL ZA KRAJ! DINAMO NAPUNIO MREŽU ISTRE, BOČKAJ ZABIO I ASISTIRAO, POGODILO I NOVO POJAČANJE], [[Sportske novosti]], objavljeno 29. srpnja 2022., pristupljeno 29. srpnja 2022.</ref> Dvaput je asistirao [[Dino Perić|Dini Perići]] 20. kolovoza u ligaškoj utakmici protiv [[NK Osijek|Osijeka]] kojeg je Dinamo dobio 5:2.<ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/osijek/video-dinamo-bjelici-za-rodendan-uvalio-5-golova-peric-i-bockaj-dvaput-na-isti-nacin-prevarili-osijek-15237316 VIDEO: DINAMO BJELICI ZA ROĐENDAN UVALIO 5 GOLOVA, PERIĆ I BOČKAJ DVAPUT NA ISTI NAČIN PREVARILI OSIJEK!], [[Sportske novosti]], objavljeno 20. kolovoza 2022., pristupljeno 20. kolovoza 2022.</ref> == Reprezentativna karijera == Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za selekcije Hrvatske do [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 17 godina|17]], [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|18]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|21 godine]]. Za selekciju do 17 godina ostvario je samo jedan nastup i to u utakmici [[Svjetsko prvenstvo u nogometu do 17|Svjetskog prvenstva]] protiv [[Marokanska nogometna reprezentacija do 17 godina|Maroka]] od kojeg je Hrvatska izgubila 1:3.<ref>[https://hns-cff.hr/players/69958/petar-bockaj/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]], pristupljeno 24. prosinca 2021.</ref> == Priznanja == === Individualna === * [[Trofej Nogometaš]] – Član momčadi godine [[1. HNL]]: [[1. HNL 2019./20.|2019./20.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] === Klupska === ;[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * [[1. HNL]] '''(1)''': [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(1):''' 2022. == Izvori == {{izvori|3}} == Vanjske poveznice == * [https://hns-cff.hr/players/69958/petar-bockaj/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]] * [https://int.soccerway.com/players/petar-bokaj/318876/ Profil], Soccerway * [https://www.transfermarkt.de/petar-bockaj/profil/spieler/292666 Profil], [[Transfermarkt]] {{Dinamosastav}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2019./20.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2021./22.}} {{GLAVNIRASPORED:Bočkaj, Petar}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši NK Inter Zaprešić]] [[Kategorija:Nogometaši NK Lokomotive]] [[Kategorija:Nogometaši NK Osijeka]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] jd4yfv8vd1361wdzwodez0nrvkzk2hy 6447154 6447153 2022-08-20T21:14:32Z Croxyz 205325 /* Dinamo Zagreb */ wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Petar Bočkaj | slika = | puno ime = Petar Bočkaj | nadimak = ''Pero Bombardero'' | visina = 179 cm | težina = | datum rođenja = [[23. srpnja]] [[1996.]] | mjesto rođenja = [[Zagreb]] | država = {{ZD+X/H|HRV}} | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 12 | pozicija = [[Branič (nogomet)|lijevi bek]], [[Napadač (nogomet)|lijevo krilo]] | ugovor = | mlade godine = {{0}}{{0}}{{0}}? – [[2011.]] <br> [[2011.]] – [[2014.]] | juniorski klubovi = [[NK Zagorec Krapina|Zagorec Krapina]] <br> [[Nogometna škola GNK Dinamo|Dinamo Zagreb]] | godina = [[2014.]] <br> [[2014.]] – [[2015.]] <br> [[2014.]] – [[2015.]] <br> [[2015.]] <br> [[2015.]] – [[2016.]] <br> [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2017.]] – [[2021.]] <br> [[2019.]] <br> [[2021.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[NK Maksimir|Maksimir]] <br> [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] <br> → [[NK Maksimir|Maksimir]] (posudba) <br> [[NK Maksimir|Maksimir]] <br> [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] <br> [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] <br> [[NK Osijek|Osijek]] <br> [[NK Osijek II|Osijek II]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = <br> <br> <br> <br> {{0}}{{0}}30 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}120 {{0}}{{0}}(14) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine u reprezentaciji = [[2013.]] <br> [[2013.]] <br /> [[2017.]] | reprezentacija = {{NogRep|HRV17}} <br /> {{NogRep|HRV18}} <br> {{NogRep|HRV21}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | ažurirano = 20. kolovoza 2022. }} '''Petar Bočkaj''' ([[Zagreb]], [[23. srpnja]] [[1996.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Branič (nogomet)|lijevog beka]] i [[Napadač (nogomet)|lijevog krila]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. == Klupska karijera == === Rana karijera === Godine 2011. Bočkaj je prešao iz [[Krapina|krapinskog]] kluba [[NK Zagorec Krapina|Zagorec]] u [[Nogometna škola GNK Dinamo|Dinamo Zagreb]] u kojem je ostao do 2014. kada je prešao u redove [[NK Maksimir|Maksimira]].<ref name="TM">[https://www.transfermarkt.de/petar-bockaj/profil/spieler/292666 Profil], [[Transfermarkt]], pristupljeno 24. prosinca 2021.</ref> Iste godine prešao je u [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] koji ga je posudio Maksimiru do kraja prve polovice sezone 2014./15.<ref name="TM" /> Tada prelazi iz Intera u Maksimir, no već se 3. srpnja 2015. ponovno vraća u Inter Zaprešić.<ref name="TM" /> === Inter Zaprešić === U [[1. HNL]] debitirao je 10. srpnja u utakmici 1. kola [[1. HNL 2015./16.]] u kojoj je Inter igrao 0:0 protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]].<ref name="INT">[https://www.transfermarkt.de/petar-bockaj/leistungsdatendetails/spieler/292666/plus/0?saison=&verein=918&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – NK Inter Zapresic], [[Transfermarkt]], pristupljeno 24. prosinca 2021.</ref> U svojoj idućoj utakmici za klub, odigranoj osam dana kasnije, Bočkaj je ostvario svoju prvu asistenciju u 1. HNL i to protiv [[NK Zagreb|Zagreba]] s kojim je Inter Zaprešić igrao 1:1.<ref name="INT" /> Postigao je gol u svojoj debitantskoj utakmici u [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskom nogometnom kupu]] odigranoj 22. rujna protiv kluba [[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]] kojeg je Inter dobio rezultatom 2:3.<ref name="INT" /> Postigao je dvije asistencije 11. prosinca u ligaškom susretu protiv Zagreba koji je završio 2:2.<ref name="INT" /> U zadnjoj utakmici sezone, ujedno i njegovoj zadnjoj utakmici za klub, Bočkaj je 13. svibnja 2016. postigao asistenciju i jedini pogodak za klub i to protiv [[NK Osijek|Osijeka]] kojeg je Inter pobijedio 4:2.<ref name="INT" /> Za Inter Zaprešić igrao je na poziciji lijevog i desnog beka te desnog krila.<ref name="INT" /> === Lokomotiva Zagreb === Dana 8. srpnja 2016. Bočkaj je prešao iz Intera u [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu Zagreb]].<ref name="TM" /> Za Lokomotivu je debitirao u utakmici drugog kvalifikacijskog kola [[UEFA Europska liga 2016./17.|UEFA Europske lige 2016./17.]] protiv [[Finska|finskog]] [[Rovaniemen Palloseura|RoPS-a]] koja je završila 1:1.<ref name="LOK">[https://www.transfermarkt.de/petar-bockaj/leistungsdatendetails/spieler/292666/plus/0?saison=&verein=11194&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – NK Lokomotiva Zagreb], [[Transfermarkt]], pristupljeno 24. prosinca 2021.</ref> Za Lokomotivu je u 1. HNL debitirao tri dana kasnije kada je Lokomotiva izgubila 3:1 od [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]].<ref name="LOK" /> U uzvratnoj utakmici trećeg kvalifikacijskog kola UEFA Europske lige 2016./17. odigranoj protiv [[FK Vorskla Poltava|Vorskle]] iz [[Ukrajina|ukrajinskog]] grada [[Poltava|Poltave]] koja je poražena 2:3, Bočkaj je postigao svoj prvi gol i asistenciju u dresu Lokomotive te je time Lokomotiva izborila doigravanje.<ref name="LOK" /><ref>[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/lokomotiva-sokirala-ukrajince-u-utakmici-za-pamcenje-20160804 Lokomotiva šokirala Ukrajince u utakmici za pamćenje], Tportal, objavljeno 4. kolovoza 2016., pristupljeno 24. prosinca 2021.</ref> Svoj prvi ligaški gol za Lokomotivu postigao je 16. rujna kada je [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] poražena 4:0.<ref name="LOK" /> Četiri dana kasnije Bočkaj je ostvario svoj debi u kupu za Lokomotivu te je pritom postigao jedan gol protiv [[NK Krk|Krka]] kojeg je Lokomotiva dobila rezultatom 1:2.<ref name="LOK" /> U Lokomotivi je uglavnom igrao na poziciji lijevog beka i lijevog krila.<ref name="LOK" /> === Osijek === Nakon završetka sezone 2016./17. Lokomotiva je prodala Bočkaja [[NK Osijek|Osijeku]] za 400 tisuća eura.<ref name="TM" /> Za Osijek je debitirao 29. lipnja 2017. u utakmici prvog kvalifikacijskog kola [[UEFA Europska liga 2017./18.|UEFA Europske lige 2017./18.]] protiv [[Andora|andorskog]] kluba [[UE Santa Coloma|Santa Coloma]] koji je poražen 0:2.<ref name="OSI">[https://www.transfermarkt.de/petar-bockaj/leistungsdatendetails/spieler/292666/plus/0?saison=&verein=327&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – NK Osijek], [[Transfermarkt]], pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> Bočkaj je postigao svoja prva dva gola za Osijek u uzvratnoj utakmici odigranoj 6. srpnja kada je Osijek pobijedio s 4:0.<ref name="OSI" /><ref>Marko Šnidarić, [https://www.24sata.hr/sport/uzivo-osijek-zivi-nogomet-krcati-stadion-ceka-andorce-531408 Poker golova pred 4500 ljudi: Osijek rastavio Santa Colomu], [[24sata]], objavljeno 6. srpnja 2017., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> Upisao je asistenciju u svojoj debitantskoj ligaškoj utakmici za Osijek koja je odigrana 16. srpnja protiv [[NK Rudeš|Rudeša]] te koja je pritom završila 1:1.<ref name="OSI" /> Sedam dana kasnije upisao je svoj prvi ligaški pogodak i to protiv [[NK Istra 1961|Istre 1961]] s kojom je Osijek igrao 1:1.<ref name="OSI" /> U [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskom nogometnom kupu]] debitirao je 20. rujna kada je [[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] poražen s visokih 0:6.<ref name="OSI" /> Postigao je gol i asistenciju 22. listopada u ligaškoj utakmici protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]] koju je Osijek dobio 1:2.<ref name="OSI" /> Tri dana kasnije postigao je svoj prvi gol za Osijek u kupu i to u četvrtfinalnoj utakmici koju je [[NK Zadar|Zadar]] izgubio 0:4.<ref name="OSI" /> Dana 20. listopada 2018. kada je Rudeš u utakmici 1. HNL poražen 1:4, Bočkaj je prvi put bio dvostruki asistent u dresu Osijeka.<ref name="OSI" /> U polufinalnoj utakmici [[Hrvatski nogometni kup 2019./20.|Hrvatskog nogometnog kupa 2019./20.]] odigranoj 31. svibnja 2020., Bočkaj je postigao oba Osijekova gola, no Rijeka je izborila finale pobijedivši Osijek 3:2.<ref name="OSI" /><ref>[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-rijeka-i-osijek-bore-se-za-finale-kupa-pogledajte-sastave-1406500 Rijeka u ludoj utakmici okrenula 0:2 protiv Osijeka i prošla u finale!], [[Večernji list]], objavljeno 31. svibnja 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> Bio je uvršten u najbolju momčad [[1. HNL 2019./20.]]<ref>[https://www.nacional.hr/objavljeni-dobitnici-nagrade-trofej-nogometas/ Objavljeni dobitnici nagrade Trofej Nogometaš], [[Nacional]], objavljeno 2. kolovoza 2020., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> Postigao je dvije asistencije 22. siječnja 2021. kada je [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] u ligaškom susretu bila poražena 0:3.<ref name="OSI" /><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/osijek-uvjerljiv-protiv-lokomotive-zabio-joj-tri-gola-1463074 Osijek zabio tri gola Lokomotivi i preuzeo vrh HNL-a], [[Večernji list]], objavljeno 22. siječnja 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> Asistirao je za jedini dva gola Osijeka 8. kolovoza kada je [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatski dragovoljac]] izgubio u ligi 1:2.<ref name="OSI" /><ref>Tomislav Juranović, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/video-osijek-uz-dosta-muke-slavio-u-kranjcevicevoj-za-pobjedu-zabio-donedavni-hajdukovac-15093595 VIDEO: OSIJEK UZ DOSTA MUKE SLAVIO U KRANJČEVIĆEVOJ, ZA POBJEDU ZABIO DONEDAVNI HAJDUKOVAC], [[Sportske novosti]], objavljeno 8. kolovoza 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> Također je postigao dvije asistencije 6. studenog kada je Osijek u utakmici 1. HNL rezultatom 3:0 pobijedio Istru 1961.<ref name="OSI" /><ref>Gradimir Bukarić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/osijek-se-nakon-covida-i-odgode-vratio-na-veliki-nacin-istra-nemocna-u-gradskom-vrtu-bockaj-najbolji-15117104 OSIJEK SE NAKON COVIDA I ODGODE VRATIO NA VELIKI NAČIN: ISTRA NEMOĆNA U GRADSKOM VRTU, BOČKAJ NAJBOLJI!], [[Sportske novosti]], objavljeno 6. studenog 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> U prvoj polovici sezone [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]], Bočkaj je postigao 6 asistencija u 18 ligaških susreta te je pritom bio najbolji asistent lige.<ref name="OSI" /><ref name="24h">Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/bombasticno-pojacanje-na-maksimiru-bockaj-u-dinamu-805228 Veliko pojačanje na Maksimiru: Dinamo doveo Petra Bočkaja!], [[24sata]], objavljeno 24. prosinca 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> U Osijeku je najčešće igrao na pozicijama lijevog beka, lijevog veznog te lijevog i desnog krila.<ref name="OSI" /> === Dinamo Zagreb === Na [[Badnjak]] 2021. objavljeno je da je Bočkaj, tada ponajbolji igrač Osijeka, glavnog konkurenta [[zagreb]]ačkom [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamu]] za naslov prvaka Hrvatske, potpisao ugovor s potonjim klubom.<ref name="24h" /><ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/predstavljamo-novo-pojacanje-dinama PREDSTAVLJAMO NOVO POJAČANJE DINAMA!], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]], objavljeno 24. prosinca 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref><ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/senzacija-u-maksimiru-jedan-od-kljucnih-igraca-glavnog-konkurenta-za-titulu-potpisao-za-dinamo-15137811 SENZACIJA U MAKSIMIRU! JEDAN OD KLJUČNIH IGRAČA GLAVNOG KONKURENTA ZA TITULU POTPISAO ZA DINAMO], [[Sportske novosti]], objavljeno 24. prosinca 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> Osijek je na tom transferu zaradio između 2,5 i 3 milijuna eura.<ref>Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/osijek/doznajemo-detalje-dinamovog-transfera-godine-sve-se-odvilo-u-par-sati-a-evo-koliko-ce-zaraditi-osijek-15137848 DOZNAJEMO DETALJE DINAMOVOG TRANSFERA GODINE, SVE SE ODVILO U PAR SATI, A EVO KOLIKO ĆE ZARADITI OSIJEK], [[Sportske novosti]], objavljeno 24. prosinca 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref><ref>B. T., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/poznato-je-koliko-je-dinamo-platio-za-bockaja-je-li-ovo-igrac-koji-ce-ga-zamijeniti-u-osijeku-20211224 Poznato je koliko je Dinamo platio za Bočkaja. Je li ovo igrač koji će ga zamijeniti u Osijeku?], Tportal, objavljeno 24. prosinca 2021., pristupljeno 26. prosinca 2021.</ref> Iznos od tri milijuna eura demantirala je Dinamova uprava.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/iz-dinama-demantirali-zdravka-mamica-transfer-petra-bockaja-obavila-je-uprava-1550679 Iz Dinama demantirali Zdravka Mamića: Transfer Petra Bočkaja obavila je Uprava!], [[Večernji list]], objavljeno 27. prosinca 2021., pristupljeno 27. prosinca 2021.</ref> Za Dinamo je debitirao 11. siječnja 2022. u prijateljskoj utakmici protiv [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpije Ljubljane]] koja je poražena 2:0.<ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/video-dinamo-stigao-do-prve-pobjede-u-rovinju-menalo-i-juric-slomili-otpor-slovenaca-debitirao-bockaj-15144132 VIDEO: DINAMO STIGAO DO PRVE POBJEDE U ROVINJU! MENALO I JURIĆ SLOMILI OTPOR SLOVENACA, DEBITIRAO BOČKAJ], [[Sportske novosti]], objavljeno 11. siječnja 2022., pristupljeno 18. siječnja 2022.</ref><ref>Branko Tabak, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/foto-u-povratnickoj-premijeri-patra-bockaja-dinamo-rijesio-olimpiju-za-dvije-minute-20220111 [FOTO] U povratničkoj premijeri Petra Bočkaja Dinamo riješio Olimpiju za dvije minute], Tportal, objavljeno 11. siječnja 2022., pristupljeno 18. siječnja 2022.</ref><ref>Mato Galić, [https://www.24sata.hr/sport/menalo-i-juric-srusili-olimpiju-lauritsen-promijenio-imidz-808343 Menalo i Jurić srušili Olimpiju, Lauritsen promijenio imidž...], [[24sata]], objavljeno 11. siječnja 2022., pristupljeno 18. siječnja 2022.</ref> U idućoj utakmici za klub, također prijateljskoj, odigranoj pet dana kasnije protiv [[NK Koper|Kopra]] kojeg je Dinamo pobijedio 4:2, Bočkaj je postigao svoj prvi gol za klub.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/dinamo-nastavio-s-pobjedama-prvi-pogodak-petra-bockaja DINAMO NASTAVIO S POBJEDAMA, PRVI POGODAK PETRA BOČKAJA], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 16. siječnja 2022., pristupljeno 18. siječnja 2022.</ref><ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/video-dinamo-opet-slavio-bockaj-postigao-fenomenalan-prvijenac-za-modre-kroz-noge-beku-pa-u-drugi-kut-15145995 VIDEO: DINAMO OPET SLAVIO, BOČKAJ POSTIGAO FENOMENALAN PRVIJENAC ZA MODRE! KROZ NOGE BEKU PA U DRUGI KUT], [[Sportske novosti]], objavljeno 16. siječnja 2022., pristupljeno 18. siječnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/foto-dinamo-se-jos-jednom-obracunao-sa-slovencima-petar-bockaj-zabio-je-prvijenac-u-modrom-dresu-foto-20220116/print [FOTO] Dinamo se još jednom obračunao sa Slovencima; Petar Bočkaj zabio je prvijenac u 'modrom' dresu], Tportal, objavljeno 16. siječnja 2022., pristupljeno 18. siječnja 2022.</ref> Za Dinamo je u [[1. HNL]] debitirao 30. siječnja protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]] koja je poražena 2:0.<ref name="DIN">[https://www.transfermarkt.de/petar-bockaj/leistungsdatendetails/spieler/292666/plus/0?saison=&verein=419&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – GNK Dinamo Zagreb], [[Transfermarkt]], pristupljeno 31. siječnja 2022.</ref> Svoj prvi gol u 1. HNL postigao je 5. ožujka kada je Dinamo pobijedio [[HNK Šibenik|Šibenik]] 3:0.<ref name="DIN" /><ref>Edi Džindo, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-15-dinamo-igra-1000-hnl-utakmicu-sibenik-opet-promijenio-trenera-1568428 Bočkaj i Baturina zabili prvijence, Petković 'počistio paučinu' poluvolejem], [[Večernji list]], objavljeno 5. ožujka 2022., pristupljeno 5. ožujka 2022.</ref> Postigao je gol i asistenciju 29. srpnja 2022. u ligaškoj utakmici protiv [[NK Istra 1961|Istre 1961]] koja je završila 4:1.<ref>Predrag Jurišić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/istra1961/eurogol-za-kraj-dinamo-napunio-mrezu-istre-bockaj-zabio-i-asistirao-pogodilo-i-novo-pojacanje-15229330 EUROGOL ZA KRAJ! DINAMO NAPUNIO MREŽU ISTRE, BOČKAJ ZABIO I ASISTIRAO, POGODILO I NOVO POJAČANJE], [[Sportske novosti]], objavljeno 29. srpnja 2022., pristupljeno 29. srpnja 2022.</ref> Dvaput je asistirao [[Dino Perić|Dini Periću]] 20. kolovoza u ligaškoj utakmici protiv [[NK Osijek|Osijeka]] kojeg je Dinamo dobio 5:2.<ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/osijek/video-dinamo-bjelici-za-rodendan-uvalio-5-golova-peric-i-bockaj-dvaput-na-isti-nacin-prevarili-osijek-15237316 VIDEO: DINAMO BJELICI ZA ROĐENDAN UVALIO 5 GOLOVA, PERIĆ I BOČKAJ DVAPUT NA ISTI NAČIN PREVARILI OSIJEK!], [[Sportske novosti]], objavljeno 20. kolovoza 2022., pristupljeno 20. kolovoza 2022.</ref> == Reprezentativna karijera == Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za selekcije Hrvatske do [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 17 godina|17]], [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|18]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|21 godine]]. Za selekciju do 17 godina ostvario je samo jedan nastup i to u utakmici [[Svjetsko prvenstvo u nogometu do 17|Svjetskog prvenstva]] protiv [[Marokanska nogometna reprezentacija do 17 godina|Maroka]] od kojeg je Hrvatska izgubila 1:3.<ref>[https://hns-cff.hr/players/69958/petar-bockaj/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]], pristupljeno 24. prosinca 2021.</ref> == Priznanja == === Individualna === * [[Trofej Nogometaš]] – Član momčadi godine [[1. HNL]]: [[1. HNL 2019./20.|2019./20.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] === Klupska === ;[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * [[1. HNL]] '''(1)''': [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(1):''' 2022. == Izvori == {{izvori|3}} == Vanjske poveznice == * [https://hns-cff.hr/players/69958/petar-bockaj/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]] * [https://int.soccerway.com/players/petar-bokaj/318876/ Profil], Soccerway * [https://www.transfermarkt.de/petar-bockaj/profil/spieler/292666 Profil], [[Transfermarkt]] {{Dinamosastav}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2019./20.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2021./22.}} {{GLAVNIRASPORED:Bočkaj, Petar}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši NK Inter Zaprešić]] [[Kategorija:Nogometaši NK Lokomotive]] [[Kategorija:Nogometaši NK Osijeka]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] n5wc5gc8vt6rgru5xiazko8yi8l5gzy 0 590394 6447266 5748292 2022-08-21T10:50:19Z Neptune, the Mystic 95253 wikitext text/x-wiki {{Infookvir videoigra|naslov=Call of Duty: WWII|slika=CoD WWII Logo.png|opis=|datum izlaska=[[3. studenog]] [[2017.]]|distributer=Activision|izdavač=[[Activision]]|načini igre=Singleplayer, [[Multiplayer]]|platforma=[[Xbox One]], [[PlayStation 4]], [[Microsoft Windows]]|proizvođač=Sledgehammer Games|žanr igre=[[Pucačina iz prve osobe|Pucačina u prvom licu]]|serija=''[[Call of Duty (serijal)|Call of Duty]]''}} Četrnaesti naslov u ''[[Call of Duty (serijal)|Call of Duty]]'' serijalu. Igru su razvili Sledgehammer Games, a [[3. studenog]] [[Activision]] ju je izdao za [[Xbox One]], [[PlayStation 4]] i [[Microsoft Windows]].<ref>http://www.techradar.com/news/call-of-duty-2017-release-date-news-and-rumors</ref> Ovo je prva igra iz tog serijala nakon [[Call of Duty: World at War|''World at War'']] čija je radnja smještena u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Radnja je smještena na europskim bojištima rata. Activision je igru najavio u [[Travanj|travnju]] [[2017.]] == Igra == ''Call of Duty: WWII'' je po žanru [[Pucačina|pucačina u prvom licu]], baš kao i sve ostale igre iz ''[[Call of Duty (serijal)|Call of Duty]]'' serijala. Radnja posljednjih nekoliko igra iz ovog serijala je bila smještena u budućnosti u kojoj ljudi koriste "exo" odijela koja im daju nadljudske sposobnosti. U ovoj igri tih odijela više nema pošto je radnja smještena u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Prilikom najavljivanja igre [[21. travnja]] [[2017.]] [[Activision]] je najavio kako će ''WWII'' ujedno biti i prva igra u kojoj nema automatske obnove energije lika od prvog [[Call of Duty|''Call of Duty'']] naslova. To znači da će se igrač morati oslanjati na liječnike u igri. == Izvori == {{izvori}} {{Call of Duty}} [[Kategorija:Pucačine u prvom licu]] bwjqh7zb7t3wzp2yfxehwqwo484nyqr 0 593748 6447133 6434393 2022-08-20T20:51:54Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Luka Menalo | slika = | opis slike = | država = {{ZD+X/B|BIH}} | nadimak = | datum rođenja = [[22. srpnja]] [[1996.]] | datum smrti = | visina = 181 cm | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 70 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|lijevo krilo]] | ugovor = | mlade godine = <br> 2013. – 2014.<br> 2014. – 2015. | juniorski klubovi = [[HNK Čapljina|Čapljina]] <br> [[HNK Višići|Višići]]<br> [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] | godina = 2014. <br> 2015. – 2018.<br> 2018. – ''danas'' <br> 2019.<br> 2019. – 2020.<br> 2020. <br> 2020. – 2021. | profesionalni klubovi = [[HNK Čapljina|Čapljina]] <br> [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]<br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br> → [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] (posudba)<br> → [[NK Olimpija Ljubljana (2005.)|Olimpija Ljubljana]] (posudba)<br> [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]] <br> → [[HNK Rijeka|Rijeka]] (posudba) | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}71 {{0}}{{0}}(28) <br> {{0}}{{0}}37 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}(10) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(6) | godine u reprezentaciji = 2014. – 2015. <br> 2017. – 2018.<br> 2018. – ''danas'' | reprezentacija = {{ZD|B|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 19 godina|BiH do 19]] <br> {{ZD|B|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 21 godine|BiH do 21]] <br> {{NogRep|BIH}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(2) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 20. kolovoza 2022. |}} '''Luka Menalo''' ([[Split]], [[22. srpnja]] [[1996.]]), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|lijevog krila]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. == Klupska karijera == Luka Menalo rođen je u [[Split]]u, a odrastao je u [[Čapljina|Čapljini]] gdje je započeo karijeru u [[HNK Čapljina|lokalnom klubu]]. U siječnju [[2015.]] privukao je pažnju [[NK Široki Brijeg|Širokog Brijega]] koji je s njim potpisao petogodišnji ugovor.<ref>[https://faktor.ba/vijest/nk-siroki-brijeg-profesionalni-ugovori-za-trojicu-igraca-154192 NK Široki Brijeg: Profesionalni ugovori za trojicu igrača], faktor.ba, (objavljeno 28. siječnja 2015., pristupljeno 12. kolovoza 2020.)</ref> Za [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] nastupio je 71 put i upisao 28 pogodaka. U dvije sezone, bio je dvaput proglašen za najboljeg mladog igrača lige.<ref>[https://sportsport.ba/fudbal/odrzan-izbor-kristalnih-11-zakaric-proglasen-najboljim-igracem-premijer-lige/276695 Održan izbor "Kristalnih 11", Zakarić proglašen najboljim igračem Premijer lige], sportsport.ba, (objavljeno 14. svibnja 2018., pristupljeno 12. kolovoza 2020.)</ref> Za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] potpisao je [[13. veljače]] [[2018.]] petogodišnji ugovor.<ref>[https://www.goal.com/hr/vijesti/menalo-potpisao-za-dinamo/e3mpa965nds015t1nwn09k0xp Modri potukli Hajduk: Menalo potpisao za Dinamo, ostaje u Širokom do kraja sezone], goal.com, (objavljeno 14. veljače 2018., pristupljeno 12. kolovoza 2020.)</ref> Za [[zagreb]]ački klub debitirao je [[27. srpnja]] [[2018.]] protiv [[NK Rudeš]]a. U siječnju [[2019.]], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] ga je poslao na šestomjesečnu posudbu u [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] u kojem je skupio 12 nastupa. Ubrzo nakon povratka u klub, [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] ga je poslao na novu posudbu, ovog puta na godinu dana i to [[NK Olimpija Ljubljana (2005.)|Olimpiji]] iz [[Ljubljana|Ljubljane]]. Za [[Ljubljana|ljubljanski]] klub nastupio je u 33 utakmice i postigao 10 pogodaka. Nakon ponovnog povratka u Dinamo, nastupio je dva puta i postigao tri pogotka. Potom je poslan na novu posudbu i to u [[HNK Rijeka|Rijeku]].<ref>[https://www.novilist.hr/sport/nk-rijeka/rijecani-dobili-pomoc-u-napadu-luka-menalo-dosao-na-posudbu-iz-dinama/ Riječani dobili pomoć u napadu, Luka Menalo došao na posudbu iz Dinama], novilist.hr, (objavljeno 6. listopada 2020., pristupljeno 6. listopada 2020.)</ref> == Reprezentativna karijera == Iako je rođen u [[Split]]u, Luka se odlučio nastupati za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|reprezentaciju Bosne i Herccegovine]].<ref>[https://sportsport.ba/fudbal/menalo-hrvatska-igrat-cu-za-bih-to-je-jasno/266744 Menalo: Hrvatska? Igrat ću za BiH, to je jasno] sportsport.ba (objavljeno 31. siječnja 2018., pristupljeno 1. veljače 2018.)</ref> Igrao je omladinske selekcije Bosne i Hercegovine. Za seniore je debitirao 28. siječnja 2018. protiv [[Nogometna reprezentacija SAD-a|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref>[https://sportsport.ba/fudbal/prosinecki-debitovao-remijem-zmajevi-bez-golova-protiv-sad/266528 Prosinečki debitovao remijem: Zmajevi bez golova protiv SAD], sportsport.ba, (objavljeno 29. siječnja 2018., pristupljeno 12. kolovoza 2020.)</ref> == Priznanja == ===Individualna=== Internetski portal Index.hr uvrstio ga je na popis 10 najperspektivnijih nogometaša s područja [[Jugoistočna Europa|Jugoistočne Europe]] [[2017.]] godine napisavši:<ref> [http://www.index.hr/sport/clanak/permalink/1000781.aspx index.hr - BALKANSKI SUPERTALENTI Velikani ove klince mogu dobiti za kikiriki], pristupljeno 15. listopada 2017. </ref> {{citat2|Lakonogi krilni igrač podjednako se dobro snalazi na obje strane napada. Tehnički je izrazito potkovan, voli direktne duele protiv bekova i ima drskost iskušati dribling kad god se za to pojavi prilika. Može igrati i kao „unutarnje“ krilo, a i realizacija mu je sasvim solidna. Menalo je s 21 godinom najuzbudljiviji projekt BIH lige.}} ===Klupska=== '''[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]''' * [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]] '''(1):''' 2016./17. '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' * [[1. HNL]] '''(2)''': [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(1):''' 2022. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://us.soccerway.com/players/luka-menalo/404770/ Profil], Soccerway *[https://www.transfermarkt.com/luka-menalo/profil/spieler/316047 Profil], [[Transfermarkt]] {{Sastav - Dinamo Zagreb}} {{GLAVNIRASPORED:Menalo, Luka}} [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Rijeke]] [[Kategorija:Nogometaši NK Slaven Belupa‎]] [[Kategorija:Nogometaši NK Širokog Brijega‎]] r8dktu60kicxas4xvhgcalcasnjrpru 0 594102 6447110 6420163 2022-08-20T19:26:03Z CyberMB vol2 172176 /* Povezani članci */ wikitext text/x-wiki {{glavni|Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 3. ligaški rang 1987./88.# Hrvatska}} '''Jedinstvena hrvatska nogometna liga''' (također i kao ''Hrvatska republička nogometna liga, Jedinstvena prva hrvatska nogometna liga''), je bila trećeg ranga natjecanja [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|nogometnog prvenstva Jugoslavije]] u sezoni 1987./88. Formirana je od najboljih klubova dotadašnje četiri skupine ''Hrvatske republičke lige'' - ''Sjever'', ''Istok'', ''Zapad'' i ''Jug'', koje su sezoni 1987./88. postale ''II. hrvatska nogometna liga''. <br> U ligi je sudjelovalo 16 klubova, a prvak je bio ''[[NK Zagreb|Zagreb]]''. <br> Za 1988./89. je provedene reorganizacija ligaških natjecanja. ''Jedinstvena hrvatska liga'' je ukinuta, te je većina njezinih sudionika prešla u nove ''Međurepubličke lige'' - ''Zapad'', ''Sjever'' i ''Jug''. Četiri skupine ''II. hrvatske nogometne lige'' su postale najviši republički stupanj natjecanja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i četvrti u [[SFRJ|Jugoslaviji]]. == Ljestvica == {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !width=5%|Poredak !!width=20%|Klub !!width=5%|Utakmica !!width=5%|Pobjeda !!width=5%|Neodlučeno !!width=5%|Poraza !!width=5%|Postigli golova !!width=5%|Primili golova !!width=5%|Gol-razlika !!width=5%|Bodova |- bgcolor="gold" |'''1.''' ||align="left"|[[NK Zagreb|Zagreb]] ||30 ||15 ||12 ||3 ||50 ||21 || +29 ||42 |- |'''2.''' ||align="left"|[[BSK Slavonski Brod]] ||30 ||14 ||10 ||6 ||38 ||24 || +14 ||38 |- |'''3.''' ||align="left"|[[NK Belišće|Belišće]] ||30 ||14 ||9 ||7 ||46 ||31 || +15 ||37 |- |'''4.''' ||align="left"|[[NK Orijent Rijeka|Orijent Rijeka]] ||30 ||13 ||6 ||11 ||44 ||32 || +12 ||32 |- |'''5.''' ||align="left"|[[NK Neretva Metković|Neretva Metković]] ||30 ||9 ||14 ||7 ||38 ||33 || +5 ||32 |- |'''6.''' ||align="left"|[[RNK Sloga Vukovar|Sloga Vukovar]] ||30 ||10 ||12 ||8 ||30 ||31 || -1 ||32 |- |'''7.''' ||align="left"|[[NK Jugokeramika Zaprešić|Jugokeramika Zaprešić]] ||30 ||8 ||15 ||7 ||45 ||33 || +12 ||31 |- |'''8.''' ||align="left"|[[RNK Split|Split]] ||30 ||8 ||14 ||8 ||42 ||40 || +2 ||30 |- |'''9.''' ||align="left"|[[NK Borovo|Borovo]] ||30 ||11 ||8 ||11 ||37 ||40 || -3 ||30 |- |'''10.''' ||align="left"|[[NK Zadar|Zadar]] ||30 ||11 ||8 ||11 ||21 ||25 || -4 ||30 |- |'''11.''' ||align="left"|[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||30 ||9 ||10 ||11 ||33 ||39 || -6 ||28 |- |'''12.''' ||align="left"|[[NK Primorac Stobreč|Primorac Stobreč]] ||30 ||8 ||11 ||11 ||29 ||35 || -6 ||27 |- |'''13.''' ||align="left"|[[NK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] ||30 ||11 ||5 ||14 ||25 ||38 || -13 ||27 |- |'''14.''' ||align="left"|[[NK Istra Pula|Istra Pula]] ||30 ||9 ||6 ||15 ||32 ||40 || -8 ||24 |- |'''15.''' ||align="left"|[[NK Lučki radnik Rijeka|Lučki radnik Rijeka]] ||30 ||4 ||13 ||13 ||18 ||41 || -23 ||21 |- |'''16.''' ||align="left"|[[NK Omladinac Novo Selo Rok|Omladinac Novo Selo Rok]] ||30 ||4 ||11 ||15 ||24 ||50 || -26 ||19 |} * [[Borovo Naselje]] ranije dio [[Borovo|Borova]], danas dio [[Vukovar]]a * ''Hrvatska liga'' je u sezoni 1988./89. podijeljena u četiri skupine: ''Istok'', ''Jug'', ''Sjever'' i ''Zapad'' * Većina klubova iz dotadašnje ''Hrvatske lige'' postali su članovi novoosnovanih ''Međurepubličkih liga'', koje su postale treći rang jakosti. * ''[[NK Istra Pula|Istra]]'', ''[[NK Lučki radnik Rijeka|Lučki radnik]]'' i ''[[NK Omladinac Novo Selo Rok|Omladinac]]'' prešli su u natjecanja četvrtog ranga i postali članovi ''Hrvatske lige - Zapad'' (''[[NK Istra Pula|Istra]]'', ''[[NK Lučki radnik Rijeka|Lučki radnik]]'') i ''Hrvatske lige - Sjever'' (''[[NK Omladinac Novo Selo Rok|Omladinac]]''). == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BEL !!BOR !!BSK !!IST !!JUG !!LOK !!LUR !!NER !!OML !!ORI !!PRI !!SEG !!SLO !!SPL !!ZAD !!ZAG |- |'''BEL ||align="left"|[[NK Belišće|Belišće]] |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || || |- |'''BOR ||align="left"|[[NK Borovo|Borovo]] | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || |- |'''BSK ||align="left"|[[BSK Slavonski Brod]] | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || |- |'''IST ||align="left"|[[NK Istra Pula|Istra Pula]] | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || |- |'''JUG ||align="left"|[[NK Jugokeramika Zaprešić|Jugokeramika Zaprešić]] | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || |- |'''LOK ||align="left"|[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || |- |'''LUR ||align="left"|[[NK Lučki radnik Rijeka|Lučki radnik Rijeka]] | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || |- |'''NER ||align="left"|[[NK Neretva Metković|Neretva Metković]] | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''OML ||align="left"|[[NK Omladinac Novo Selo Rok|Omladinac Novo Selo Rok]] | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''ORI ||align="left"|[[NK Orijent Rijeka|Orijent Rijeka]] | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''PRI ||align="left"|[[NK Primorac Stobreč|Primorac Stobreč]] | || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''SEG ||align="left"|[[NK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] | || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''SLO ||align="left"|[[RNK Sloga Vukovar|Sloga Vukovar]] | || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''SPL ||align="left"|[[RNK Split|Split]] | || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''ZAD ||align="left"|[[NK Zadar|Zadar]] | || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ZAG ||align="left"|[[NK Zagreb|Zagreb]] | || || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="18"| |- |colspan="18" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 15. kola (1.utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 16. do 30. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> ''rezultat nakošen i smanjen * '' </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe </small> |} == Povezani članci == * [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[II. Hrvatska nogometna liga – Jug 1987./88.]] * [[II. Hrvatska nogometna liga – Sjever 1987./88.]] * [[II. Hrvatska nogometna liga – Zapad 1987./88.]] * [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1987./88.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == {{izvori}} * Ivan Jurić: ''Narona / Neretva : 1919 - 1994'', Metković, 1995., {{ISBN|953-96518-0-8}}, str. 233 {{HNL (1946. – 1991.)}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga (1946. – 1991.)|1987-88 ]] [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang (Hrvatska)|1987-88 Hrvatska]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1987./88.| ]] 5q063jm9ev2y98s3u56n6fslhh2cwld 0 595315 6447092 6363206 2022-08-20T18:07:26Z Darrad2009 157007 Dijelovi ovoga članka krivotvore povijest! Nema dokaza da je Sahat-kula nekad bila zvonik katoličke crkve! wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;" <tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Sahat-kula <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:Sahat kula - panoramio (1).jpg|220px|Sahat -kula]]</td></tr> |- ! <tr><th>Grad</th><td>[[Mostar]] </td></tr> <tr><th>Država</th><td>{{ZD|B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</td></tr> |} '''Sahat-kula''' u [[Mostar]]u je [[sahat-kula]] nastala prenamjenom [[zvonik]]a rimokatoličke [[Crkva sv. Luke u Mostaru|crkve sv. Luke]].{{fact}} Zvonik su u sahat-kulu prenamijenili osmanski osvajači.{{fact}} Nalazi se kod današnjeg [[Muzeh Hercegovine|Muzeja Hercegovine]], u Bajatovoj ulici, mahali Brankovac. == Karakteristike == Građevina je četverokatna i visoka 16 metara<ref name="Juka">[http://poskok.info/index.php?view=article&id=17943%253Amostarske-crkve-prije-turske-okupacije-maem-irili-vjeru-ruenjem-gradili-bogomolje&format=pdf&option=com_content Poskok.info] Mostarske crkve prije turske okupacije. Mačem širili vjeru, rušenjem gradili bogomolje. PIŠE: Darko Juka , tjednik Republika. 31. srpnja 2009. (pristupljeno 16. kolovoza 2017.)</ref> i četvrtasta.<ref name="turizam">[http://www.turizam.mostar.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=106%3Asahat-kula-1630&catid=41%3Aznamenitosti&Itemid=424&lang=hr Grad Mostar] Spomenici (pristupljeno 20. kolovoza 2017.)</ref> Prizmasta je oblika. Građevinu su radili domaći graditelji koji su dolazili u dodir s graditeljima u južnoj Hrvatskoj. Utjecaj se ogleda u [[gotička arhitektura|gotici]], u primjeni četvorinasta oblika građevine i njenim piramidalnim završetkom. Stari zvonik je od [[lomljeni kamen|lomljenog kamena]], zidova debljine oko 75 cm. Uglovni kamen je pritesan. Krov je od četiri strijehe u obliku piramide. Osnovica je četvorina kojemu su stranice 3,45 m i i sužava se malo prema vrhu. Duž cijele fasade objekta na visini od oko 12 m od podnožja objekta pojavljuje se manji kameni istak iznad kojeg se javljaju, na sve četiri strane objekta, po jedan veliki prozor zasvođen prelomljenim lukom. [[Luk (arhitektura)|Lukovi]] su utegnuti [[čelik|čeličnim]] zategama, a zvono je bilo smješteno u tom prostoru. Četiri manje četverostrane piramide nalaze se u podnožju krova na četiri ugla. Kula nije malterirana te je kamen utonuo u malter. U kuli je unutarnje [[stubište]]. Osvjetljuju ga tri uska otvora na južnoj fasadi, istoj gdje je ulaz. Ulaz su jednokrilna drvena vrata fino tesana kamena dovratnika. [[Dovratnik]] je kao četiri kamene prizme. Ulaz je pola metra od razine ulice s koje se ulazi. Građevina ima još jedan ulaz na zapadnoj fasadi. Na zapadnom pročelju prislonjena je dvokatna građevina iz Austro-Ugarske. Nekad vjerske namjene (crkveni zvonik), poslije je bio sat-kulom, zatim stambene namjene. Današnja vremena dočekala je u ruševnom stanju.<ref name="Povjerenstvo">(boš.) [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2423 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH] Odluka o proglašenju sahat-kule u Mostaru historijskim spomenikom Bosne i Hercegovine. 4. svibnja 2004. (pristupljeno 13. studenoga 2017.)</ref> == Povijest == Franjevac Petar Bakula na osnovu usmene tradicije pretpostavlja da se na mjestu sahat-kule nalazila crkva Sv. Luke (''S. Lucae, cujus eliam hodie turris campanaria existens''),<ref>{{Citiranje knjige |last=Bakula |first=Petar |title=Schematismus topographico-historicus Vicariatus apostolici et Custodiae provincialis Franciscanico-missionariae in Hercegovina pro anno Domini 1873 |publisher=Typis A. Zannoni |year=1867 |location=Spalati (Split) |pages=105}}</ref> ipak osmanski izvori nedvojbeno upućuju da je objekt dao podići Ibrahim Šarić oko 1630. godine, točnije njegova supruga Fatima, putem njegove zadužbine. Izvor kazuje da je Šarić odredio da se daju 'po tri akče dnevno sahaciji koji vodi brigu o satu na sahat-kuli u Mostaru i da se troši dnevno po jedna akča za ulje i drugo što je potrebno za održavanje sata na njoj.'<ref name="Juka"/> Mostarski vezir [[Ali-paša Rizvanbegović|Alija Rizvanbegović]] naručio je od dalmatinskoga namjesnika u Zadru [[Wenzeslaus Lilienberg Water|Lilienberga]] 1838. jedno zvono za tu kulu. Naručeno zvono bilo je teško 468 funta (1 funta = 453,59 grama), za koje je plaćeno 358,20 forinti. Do kraja turske vladavine dobnik je otkucavao ure po alaturka vremenu, a od 1878. do 1892. navijan je po alafranka vremenu. Općinske vlasti 1892. opet nalažu neka bude navijen po alaturka vremenu. Sat je kucao po tome vremenu sve do 1926., kada se pokvario i nikad više nije popravljan.<ref name="Juka"/> Mjesni trgovac Bajram Bijedić popravio je o svom trošku ovaj sat 1919. godine. Ratne godine 1943. sat je pao na zapadnu susjednu kuću. Poslije rata 1945. zazidana su vrata na kuli čime je kula bila zatvorena.<ref name="Povjerenstvo"/> Zvono sa zvonika sv. Luke okončalo je svoj put 1917. godine, jer su ga zbog potrebe za željezom austro-ugarske okupacijske vlasti skinule i pretopile za ratnu namjenu. Na zvonik je 1978. napravljen konzervacijsko-obnoviteljski zahvat. U prigodi otvaranja Spomen kuće Džemala Bijedića, iz Trebina u Italiji dobavljen je novi dobnik i ugrađen na mjesto ranijega. Nakon Domovinskoga rata, zvonik je, i nadalje kao tzv. sahat-kula, obnovljen 1999. godine. <ref name="Juka"/> Konzervatorsko-restauratorski radovi izvršeni su 1978. godine na tornju, ponovna sanacija bila je 1981. godine i tad je ponovo ugrađen sat u nju, 1993. je u ratu oštećena, a oštećenja su sanirana 1998. – 1999. godine. Satni mehanizam nije u funkciji. 2004. godine na sjednici održanoj od 4. do 10. svibnja proglašena je za [[nacionalni spomenik BiH|nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Povjerenstvo"/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Građevine u Mostaru]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sahat-kule u Bosni i Hercegovini]] adli3oe6njnp58jjayw8aspdcm7qx7u 0 612065 6447074 6446027 2022-08-20T16:40:03Z Robert Flogaus-Faust 177518 image replaced by an image from the correct genus wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Likovac | slika = Daphne cneorum 2 RF.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis =''Daphne cneorum'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Malvales]] | familia =[[Thymelaeaceae]] | subfamilia =[[Thymelaeoideae]] | tribus =[[Thymelaeeae]] | genus = '''''Daphne''''' | genus_autorstvo = <small>[[L.]]</small> | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = vidi [[#Vrste|tekst]] }} '''''Likovac''''' ( [[Latinski jezik|lat.]] ''Daphne'' nom. cons.), Rod listopadnog a najviše vazdazelenog grmlja iz porodice [[Vrebinovke|vrebinovki]]. Ovaj rod je još jedan po kojem je porodica vrebinovki nazvana likovci i likovčine. Vrste koje joj pripadaju autohtone su u [[Europa|Europi]], [[Azija|Aziji]] i [[Afrika|Africi]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] postoji barem pet vrsta, to su: [[planinski likovac]] (''[[Daphne alpina|D. alpina]]''), [[blagajev likovac]] (''[[Daphne blagayana]]''), [[crveni uskolisni likovac]] (''[[Daphne cneorum|D. cneorum]]''), [[vazdazeleni likovac|vazdazeleni]] ili [[lovorasti likovac]] (''[[Daphne laureola|D. laureola]]'') i [[obični likovac]] (''[[Daphne mezereum|D. mezereum]]'') == Vrste == {{div col|cols=4}} # ''[[Daphne acutiloba]]'' # ''[[Daphne alpina]]'' # ''[[Daphne altaica]]'' # ''[[Daphne angustiloba]]'' # ''[[Daphne arbuscula]]'' # ''[[Daphne arisanensis]]'' # ''[[Daphne aurantiaca]]'' # ''[[Daphne austrocochinchinensis]]'' # ''[[Daphne axillaris]]'' # ''[[Daphne axilliflora]]'' # ''[[Daphne bholua]]'' # ''[[Daphne blagayana]]'' # ''[[Daphne brevituba]]'' # ''[[Daphne caucasica]]'' # ''[[Daphne championii]]'' # ''[[Daphne cneorum]]'' # ''[[Daphne composita]]'' # ''[[Daphne depauperata]]'' # ''[[Daphne domini]]'' # ''[[Daphne emeiensis]]'' # ''[[Daphne erosiloba]]'' # ''[[Daphne esquirolii]]'' # ''[[Daphne feddei]]'' # ''[[Daphne gemmata]]'' # ''[[Daphne genkwa]]'' # ''[[Daphne giraldii]]'' # ''[[Daphne glomerata]]'' # ''[[Daphne gnidioides]]'' # ''[[Daphne gnidium]]'' # ''[[Daphne gracilis]]'' # ''[[Daphne grueningiana]]'' # ''[[Daphne haematocarpa]]'' # ''[[Daphne hekouensis]]'' # ''[[Daphne hendersonii]]'' # ''[[Daphne holosericea]]'' # ''[[Daphne jarmilae]]'' # ''[[Daphne jasminea]]'' # ''[[Daphne jezoensis]]'' # ''[[Daphne jinyunensis]]'' # ''[[Daphne juraseki]]'' # ''[[Daphne kamtschatica]]'' # ''[[Daphne kingdon-wardii]]'' # ''[[Daphne kiusiana]]'' # ''[[Daphne kosaninii]]'' # ''[[Daphne laciniata]]'' # ''[[Daphne laureola]]'' # ''[[Daphne leishanensis]]'' # ''[[Daphne libanotica]]'' # ''[[Daphne limprichtii]]'' # ''[[Daphne longilobata]]'' # ''[[Daphne longituba]]'' # ''[[Daphne ludlowii]]'' # ''[[Daphne luzonica]]'' # ''[[Daphne macrantha]]'' # ''[[Daphne malyana]]'' # ''[[Daphne mezereum]]'' # ''[[Daphne miyabeana]]'' # ''[[Daphne modesta]]'' # ''[[Daphne morrisonensis]]'' # ''[[Daphne mucronata]]'' # ''[[Daphne myrtilloides]]'' # ''[[Daphne nana]]'' # ''[[Daphne odora]]'' # ''[[Daphne ogisui]]'' # ''[[Daphne oleoides]]'' # ''[[Daphne pachyphylla]]'' # ''[[Daphne papyracea]]'' # ''[[Daphne pedunculata]]'' # ''[[Daphne penicillata]]'' # ''[[Daphne petraea]]'' # ''[[Daphne pontica]]'' # ''[[Daphne pseudomezereum]]'' # ''[[Daphne pseudosericea]]'' # ''[[Daphne purpurascens]]'' # ''[[Daphne reichsteinii]]'' # ''[[Daphne retusa]]'' # ''[[Daphne rhynchocarpa]]'' # ''[[Daphne rodriguezii]]'' # ''[[Daphne rosmarinifolia]]'' # ''[[Daphne savensis]]'' # ''[[Daphne sericea]]'' # ''[[Daphne sojakii]]'' # ''[[Daphne sophia]]'' # ''[[Daphne stapfii]]'' # ''[[Daphne striata]]'' # ''[[Daphne sureil]]'' # ''[[Daphne tangutica]]'' # ''[[Daphne taylorii]]'' # ''[[Daphne tenuiflora]]'' # ''[[Daphne tripartita]]'' # ''[[Daphne velenovskyi]]'' # ''[[Daphne wolongensis]]'' # ''[[Daphne xichouensis]]'' # ''[[Daphne yunnanensis]]'' {{div col end}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti | commonscat = Thymelaea | wikivrste = Thymelaea }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Vrebinovke]] 5uc7wem4d3u5o3xo2lkm3fjup1zsybp 6447075 6447074 2022-08-20T16:42:17Z Robert Flogaus-Faust 177518 /* Vanjske poveznice */ incorrect links fixed wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Likovac | slika = Daphne cneorum 2 RF.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis =''Daphne cneorum'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Malvales]] | familia =[[Thymelaeaceae]] | subfamilia =[[Thymelaeoideae]] | tribus =[[Thymelaeeae]] | genus = '''''Daphne''''' | genus_autorstvo = <small>[[L.]]</small> | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = vidi [[#Vrste|tekst]] }} '''''Likovac''''' ( [[Latinski jezik|lat.]] ''Daphne'' nom. cons.), Rod listopadnog a najviše vazdazelenog grmlja iz porodice [[Vrebinovke|vrebinovki]]. Ovaj rod je još jedan po kojem je porodica vrebinovki nazvana likovci i likovčine. Vrste koje joj pripadaju autohtone su u [[Europa|Europi]], [[Azija|Aziji]] i [[Afrika|Africi]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] postoji barem pet vrsta, to su: [[planinski likovac]] (''[[Daphne alpina|D. alpina]]''), [[blagajev likovac]] (''[[Daphne blagayana]]''), [[crveni uskolisni likovac]] (''[[Daphne cneorum|D. cneorum]]''), [[vazdazeleni likovac|vazdazeleni]] ili [[lovorasti likovac]] (''[[Daphne laureola|D. laureola]]'') i [[obični likovac]] (''[[Daphne mezereum|D. mezereum]]'') == Vrste == {{div col|cols=4}} # ''[[Daphne acutiloba]]'' # ''[[Daphne alpina]]'' # ''[[Daphne altaica]]'' # ''[[Daphne angustiloba]]'' # ''[[Daphne arbuscula]]'' # ''[[Daphne arisanensis]]'' # ''[[Daphne aurantiaca]]'' # ''[[Daphne austrocochinchinensis]]'' # ''[[Daphne axillaris]]'' # ''[[Daphne axilliflora]]'' # ''[[Daphne bholua]]'' # ''[[Daphne blagayana]]'' # ''[[Daphne brevituba]]'' # ''[[Daphne caucasica]]'' # ''[[Daphne championii]]'' # ''[[Daphne cneorum]]'' # ''[[Daphne composita]]'' # ''[[Daphne depauperata]]'' # ''[[Daphne domini]]'' # ''[[Daphne emeiensis]]'' # ''[[Daphne erosiloba]]'' # ''[[Daphne esquirolii]]'' # ''[[Daphne feddei]]'' # ''[[Daphne gemmata]]'' # ''[[Daphne genkwa]]'' # ''[[Daphne giraldii]]'' # ''[[Daphne glomerata]]'' # ''[[Daphne gnidioides]]'' # ''[[Daphne gnidium]]'' # ''[[Daphne gracilis]]'' # ''[[Daphne grueningiana]]'' # ''[[Daphne haematocarpa]]'' # ''[[Daphne hekouensis]]'' # ''[[Daphne hendersonii]]'' # ''[[Daphne holosericea]]'' # ''[[Daphne jarmilae]]'' # ''[[Daphne jasminea]]'' # ''[[Daphne jezoensis]]'' # ''[[Daphne jinyunensis]]'' # ''[[Daphne juraseki]]'' # ''[[Daphne kamtschatica]]'' # ''[[Daphne kingdon-wardii]]'' # ''[[Daphne kiusiana]]'' # ''[[Daphne kosaninii]]'' # ''[[Daphne laciniata]]'' # ''[[Daphne laureola]]'' # ''[[Daphne leishanensis]]'' # ''[[Daphne libanotica]]'' # ''[[Daphne limprichtii]]'' # ''[[Daphne longilobata]]'' # ''[[Daphne longituba]]'' # ''[[Daphne ludlowii]]'' # ''[[Daphne luzonica]]'' # ''[[Daphne macrantha]]'' # ''[[Daphne malyana]]'' # ''[[Daphne mezereum]]'' # ''[[Daphne miyabeana]]'' # ''[[Daphne modesta]]'' # ''[[Daphne morrisonensis]]'' # ''[[Daphne mucronata]]'' # ''[[Daphne myrtilloides]]'' # ''[[Daphne nana]]'' # ''[[Daphne odora]]'' # ''[[Daphne ogisui]]'' # ''[[Daphne oleoides]]'' # ''[[Daphne pachyphylla]]'' # ''[[Daphne papyracea]]'' # ''[[Daphne pedunculata]]'' # ''[[Daphne penicillata]]'' # ''[[Daphne petraea]]'' # ''[[Daphne pontica]]'' # ''[[Daphne pseudomezereum]]'' # ''[[Daphne pseudosericea]]'' # ''[[Daphne purpurascens]]'' # ''[[Daphne reichsteinii]]'' # ''[[Daphne retusa]]'' # ''[[Daphne rhynchocarpa]]'' # ''[[Daphne rodriguezii]]'' # ''[[Daphne rosmarinifolia]]'' # ''[[Daphne savensis]]'' # ''[[Daphne sericea]]'' # ''[[Daphne sojakii]]'' # ''[[Daphne sophia]]'' # ''[[Daphne stapfii]]'' # ''[[Daphne striata]]'' # ''[[Daphne sureil]]'' # ''[[Daphne tangutica]]'' # ''[[Daphne taylorii]]'' # ''[[Daphne tenuiflora]]'' # ''[[Daphne tripartita]]'' # ''[[Daphne velenovskyi]]'' # ''[[Daphne wolongensis]]'' # ''[[Daphne xichouensis]]'' # ''[[Daphne yunnanensis]]'' {{div col end}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti | commonscat = Daphne (Thymelaeaceae) | wikivrste = Daphne }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Vrebinovke]] q4p6s966fmiv54vsa1einhgtdmifd0j 10 622174 6447260 6145022 2022-08-21T10:39:32Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Svjetska baština u Saudijskoj Arabiji | naslov = [[Popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji#S|Svjetska baština u Saudijskoj Arabiji]] | slika-lijevo = [[Slika:Flag of UNESCO.svg|50px]] | slika = [[Slika:Flag of Saudi Arabia.svg|50px]] | popis1 = <small>Kulturni krajolik</small> [[Bir Hima|Bir Hime]] (2021.) {{·}} <small>Saudijska stara prijestolnica</small> [[Diraja]] (2010.) {{·}} <small>Povijesna</small> [[Džeda]], <small>vrata za Meku</small> (2014.) {{·}} [[Petroglifi pokrajine Ha'il]] (2015.) {{·}} [[Hasa]], <small>evolvirajući kulturni krajolik</small> (2018.) {{·}} <small>Arheološko nalazište</small> [[Mada'in Salih]] (2008.) <div> | popis2 = <div>'''[[Nematerijalna svjetska baština]] [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]]''' <div> [[Alardah Alnadždija]], <small>ples, bubnjanje i poezija</small> (2015.) {{·}} [[Almezmar]], <small>bubnjanje i ples sa štapovima</small> (2016.) {{·}} [[Arapska kava]], simbol darežljivosti<small>(zajedno s [[UAE]], [[Oman]]om i [[Katar]]om)</small> (2015.) {{·}} [[Medžlis]], kulturni i društveni prostor<small>(zajedno s [[UAE]], [[Oman]]om i [[Katar]]om)</small> (2015.) {{·}} [[Sokolarstvo]]¹⁾ (2010.) | ispod = </div> ¹⁾&nbsp;<small>Zajednička svjetska baština više zemalja<ref name="Falconry">([[Ujedinjeni Arapski Emirati]], [[Belgija]], [[Češka]], [[Francuska]], [[Južna Koreja]], [[Mongolija]], [[Maroko]], [[Katar]], [[Saudijska Arabija]], [[Španjolska]] i [[Sirija]])[http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011&RL=00442 na službenim stranicama UNESCO-a] {{eng oznaka}} Preuzeto 5. studenog 2012.</ref> </small>&nbsp; </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni predlošci svjetske baštine|SA]] </noinclude> lsvb0i38y3bffxicy44b17hxr66fo6e 0 622531 6447184 6317860 2022-08-20T23:29:52Z Lejla.turcinovic1995 167326 wikitext text/x-wiki {{Infokvir TV serija | autor = [[Jurica Pavičić]] <br> [[Zvonimir Jurić]] | broj_epizoda = 5 | država = [[Hrvatska]] | format_serije = [[kriminalistička]] <br> [[drama]] | ime_serije = | izvršni_producent = [[HRT]] <br> [[Kinorama]] | jezik = [[hrvatski]] | kraj_serije = [[21. veljače]] [[2016.]] | početak_serije = [[24. siječnja]] [[2016.]] | producent = [[Ankica Jurić Tilić]] | trajanje_epizode = 45-50 minuta | tv_kuća = [[HRT]] | u_hrv = [[HRT]] | glumci = [[Krešimir Mikić]] <br> [[Slavko Sobin]] <br> [[Nataša Janjić]] <br> [[Mate Gulin]] }} {{stilska dorada}} '''Patrola na cesti''' je [[hrvatska]] kriminalistička [[televizijska serija|serija]]. Serija od pet nastavaka snimljena je prema istoimenom književnom predlošku pisca i novinara [[Jurica Pavičić|Jurice Pavičić]], a redateljski je potpisuje [[Zvonimir Jurić (redatelj)|Zvonimir Jurić]].[https://www.imdb.com/name/nm0432934/] Snimanje serije počelo je u travnju 2015. godine, a s emitiranjem 24. siječnja 2016. godine na [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-u]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://hrtprikazuje.hrt.hr/367869/patrola-na-cesti-na-glasovitome-festivalu-u-biarittzu |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20180715212034/http://hrtprikazuje.hrt.hr/367869/patrola-na-cesti-na-glasovitome-festivalu-u-biarittzu |archive-date=15. srpnja 2018. |access-date=15. srpnja 2018.}}</ref> == Radnja == {{spoiler}} Josip ([[Krešimir Mikić]]) se iz rodnog mjesta na granici Hrvatske i Hercegovine davno odselio u Zagreb i radi kao policajac, a njegov brat Frane ([[Slavko Sobin]]) ostao je u mjestu i uvijek birao lakši put, čak i ako on vodi s one strane zakona. Frane je oženjen s Marom ([[Nataša Janjić]]) i ima kćer Josipu koju obožava. Kada umre Josipova i Franina majka, Josip se odluči vratiti u mjesto kako bi se mogao brinuti za oca ([[Mate Gulin]]). Već prilično složene odnose unutar ove obitelji učinit će još složenijima policijska istraga vezana uz šverc robe preko granice koja dvojicu braće stavlja na suprotstavljene strane...<ref>{{Citiranje časopisa |title=Patrola na cesti - MojTV Mobile |url=https://mojtv.hr/m2/film.aspx?id=37417}}</ref> == Glumačka postava<ref>{{Citation |title=Patrola na cesti (TV Series 2016– ) |url=https://m.imdb.com/title/tt4601614/ |language=en |accessdate=2018-07-15}}</ref>== {| class="wikitable" !Glumac/ica !Lik |- |[[Krešimir Mikić]] |Josip |- |[[Slavko Sobin|Slavko Slobin]] |Frane |- |[[Nataša Janjić]] |Mara |- |[[Mate Gulin]] |Jakov |- |[[Anđela Šmit]] |Josipa |- |[[Mirela Brekalo]] |Davorka |- |[[Nikola Ivanišević]] |Ika |- |[[Vinko Kraljević]] |Ante |- |[[Daria Lorenci]] |Anita |- |[[Stipe Radoja]] |Dario |- |[[Mirjana Ševo]] |Kate |- |[[Nikša Butijer]] |Filip |- |[[Mislav Čavajda|Mislav Čavajada]] |Inspektor |- |[[Petar Ćiritović]] |Luka |- |[[Gabrijela Dujić]] |Sandra |- |[[Igor Kovač]] |Inspektor |- |[[Nadežda Perišić-Radović]]/Nola |Darijeva mama |- |[[Ivo Gregurević]] |Don Anđelko |- |[[Alen Šalinović|Alen Šalinoviić]] |Teniser |- |[[Jasmin Telalović]] |Damjan |- |[[Stjepan Pete]] |Joško |- |[[Vicko Bilandžić]] |Policajac Ranko |- |[[Trpimir Jurkić|Trpimir Jukić]] |Drago |- |[[Bruno Rončević]] |Policajac Ivan |- |[[Lucija Šerbedžija]] |Ljudmila |- |[[Jakov Bilić]] |Policajac Mario |- |[[Ivan Brkić (glumac)|Ivan Brkić]] |Ivan |- |[[Zlatko Burić]] |Vuko |- |[[Stojan Matavulj|Stojan Matanvulj]] |Stočar |- |[[Dražen Šivak|Dražen ŠIvak]] |Željko |- |[[Paško Vukašević]] |Policajac |} == Nagrade == {| class="wikitable" |'''Nagrade''' '''* Pula Film Festival 2017, Pula, Hrvatska - program Kratka Pula, Priznanje za najbolju hrvatsku dramsku seriju (žiri Kratka Pula), Priznanje za najbolju hrvatsku dramsku seriju (žiri Fedeora)''' '''* Series Balkans 2016, Atena, Grčka - FIPA odabrala "Patrolu na cestu" kao najbolju seriju za sudjelovanje u FIPA-i sekciji video kataloga''' '''* 25. Dani hrvatskog filma 2016, Zagreb, Hrvatska - špici "Patrole na cesti" nagrada Oktavijan HDFK-a za najbolji namjenski film''' '''Festivali''' |} == Zanimljivosti == Serija je snimala na lokacijama u Vrgorcu i Zagrebu.<ref>{{Citiranje novina |title=Na snimanju nove krimi-serije 'Patrola na cesti' |url=http://www.hrt.hr/282059/magazin/na-snimanju-nove-krimi-serije-patrola-na-cesti |work=Hrvatska radiotelevizija |access-date=15. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180715212119/http://www.hrt.hr/282059/magazin/na-snimanju-nove-krimi-serije-patrola-na-cesti |archive-date=15. srpnja 2018.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske serije]] mfqjevfxmv6233j7wuysjqwz1oup1pw 6447186 6447184 2022-08-20T23:41:16Z Lejla.turcinovic1995 167326 wikitext text/x-wiki {{Infokvir TV serija | autor = [[Jurica Pavičić]] <br> [[Zvonimir Jurić]] | broj_epizoda = 5 | država = [[Hrvatska]] | format_serije = [[kriminalistička]] <br> [[drama]] | ime_serije = | izvršni_producent = [[HRT]] <br> [[Kinorama]] | jezik = [[hrvatski]] | kraj_serije = [[21. veljače]] [[2016.]] | početak_serije = [[24. siječnja]] [[2016.]] | producent = [[Ankica Jurić Tilić]] | trajanje_epizode = 45-50 minuta | tv_kuća = [[HRT]] | u_hrv = [[HRT]] | glumci = [[Krešimir Mikić]] <br> [[Slavko Sobin]] <br> [[Nataša Janjić]] <br> [[Mate Gulin]] }} {{stilska dorada}} '''Patrola na cesti''' je [[hrvatska]] kriminalistička [[televizijska serija|serija]]. Sslnimljena je prema istoimenom književnom predlošku pisca i novinara [[Jurica Pavičić|Jurice Pavičić]], a redateljski je potpisuje [[Zvonimir Jurić (redatelj)|Zvonimir Jurić]].[https://www.imdb.com/name/nm0432934/] Snimanje serije počelo je u travnju 2015. godine, a s emitiranjem 24. siječnja 2016. godine na [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-u]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://hrtprikazuje.hrt.hr/367869/patrola-na-cesti-na-glasovitome-festivalu-u-biarittzu |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20180715212034/http://hrtprikazuje.hrt.hr/367869/patrola-na-cesti-na-glasovitome-festivalu-u-biarittzu |archive-date=15. srpnja 2018. |access-date=15. srpnja 2018.}}</ref> == Radnja == {{spoiler}} Josip ([[Krešimir Mikić]]) se iz rodnog mjesta na granici Hrvatske i Hercegovine davno odselio u Zagreb i radi kao policajac, a njegov brat Frane ([[Slavko Sobin]]) ostao je u mjestu i uvijek birao lakši put, čak i ako on vodi s one strane zakona. Frane je oženjen s Marom ([[Nataša Janjić]]) i ima kćer Josipu koju obožava. Kada umre Josipova i Franina majka, Josip se odluči vratiti u mjesto kako bi se mogao brinuti za oca ([[Mate Gulin]]). Već prilično složene odnose unutar ove obitelji učinit će još složenijima policijska istraga vezana uz šverc robe preko granice koja dvojicu braće stavlja na suprotstavljene strane...<ref>{{Citiranje časopisa |title=Patrola na cesti - MojTV Mobile |url=https://mojtv.hr/m2/film.aspx?id=37417}}</ref> == Glumačka postava<ref>{{Citation |title=Patrola na cesti (TV Series 2016– ) |url=https://m.imdb.com/title/tt4601614/ |language=en |accessdate=2018-07-15}}</ref>== {| class="wikitable" !Glumac/ica !Lik |- |[[Krešimir Mikić]] |Josip |- |[[Slavko Sobin|Slavko Slobin]] |Frane |- |[[Nataša Janjić]] |Mara |- |[[Mate Gulin]] |Jakov |- |[[Anđela Šmit]] |Josipa |- |[[Mirela Brekalo]] |Davorka |- |[[Nikola Ivanišević]] |Ika |- |[[Vinko Kraljević]] |Ante |- |[[Daria Lorenci]] |Anita |- |[[Stipe Radoja]] |Dario |- |[[Mirjana Ševo]] |Kate |- |[[Nikša Butijer]] |Filip |- |[[Mislav Čavajda|Mislav Čavajada]] |Inspektor |- |[[Petar Ćiritović]] |Luka |- |[[Gabrijela Dujić]] |Sandra |- |[[Igor Kovač]] |Inspektor |- |[[Nadežda Perišić-Radović]]/Nola |Darijeva mama |- |[[Ivo Gregurević]] |Don Anđelko |- |[[Alen Šalinović|Alen Šalinoviić]] |Teniser |- |[[Jasmin Telalović]] |Damjan |- |[[Stjepan Pete]] |Joško |- |[[Vicko Bilandžić]] |Policajac Ranko |- |[[Trpimir Jurkić|Trpimir Jukić]] |Drago |- |[[Bruno Rončević]] |Policajac Ivan |- |[[Lucija Šerbedžija]] |Ljudmila |- |[[Jakov Bilić]] |Policajac Mario |- |[[Ivan Brkić (glumac)|Ivan Brkić]] |Ivan |- |[[Zlatko Burić]] |Vuko |- |[[Stojan Matavulj|Stojan Matanvulj]] |Stočar |- |[[Dražen Šivak|Dražen ŠIvak]] |Željko |- |[[Paško Vukašević]] |Policajac |} == Nagrade == {| class="wikitable" |'''Nagrade''' '''* Pula Film Festival 2017, Pula, Hrvatska - program Kratka Pula, Priznanje za najbolju hrvatsku dramsku seriju (žiri Kratka Pula), Priznanje za najbolju hrvatsku dramsku seriju (žiri Fedeora)''' '''* Series Balkans 2016, Atena, Grčka - FIPA odabrala "Patrolu na cestu" kao najbolju seriju za sudjelovanje u FIPA-i sekciji video kataloga''' '''* 25. Dani hrvatskog filma 2016, Zagreb, Hrvatska - špici "Patrole na cesti" nagrada Oktavijan HDFK-a za najbolji namjenski film''' '''Festivali''' |} == Zanimljivosti == Serija je snimala na lokacijama u Vrgorcu i Zagrebu.<ref>{{Citiranje novina |title=Na snimanju nove krimi-serije 'Patrola na cesti' |url=http://www.hrt.hr/282059/magazin/na-snimanju-nove-krimi-serije-patrola-na-cesti |work=Hrvatska radiotelevizija |access-date=15. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180715212119/http://www.hrt.hr/282059/magazin/na-snimanju-nove-krimi-serije-patrola-na-cesti |archive-date=15. srpnja 2018.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske serije]] ixpd52nztye87cz9lzm7ipawvnqdrri 0 626025 6447043 6308108 2022-08-20T13:40:38Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Povrtna riga'' | slika = Eruca vesicaria BYN.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''E. vesicaria'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Brassicales]] | familia =[[Brassicaceae]] | genus ='''''[[Eruca]]''''' | genus_autorstvo = | species =''E. vesicaria'' | subspecies = | dvoimeno =''Eruca vesicaria'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(L.) Cav.</small> | karta_raspon = }} '''''Povrtna riga''''' (sjetvena riga, rigula, rikula, rokula, [[Latinski jezik|lat.]] ''Eruca vesicaria''), jednogodišnja biljka, jedna je od četiri priznate vrste u rodu [[Riga (biljni rod)|riga]] (''[[Eruca]]''), porodica [[kupusovke]] (''[[Brassicaceae]]''). Rigula naraste do 100 cm visine. Uzgaja se na Mediteranu još od [[Rimsko Carstvo|Rimskog doba]]. Listovi se koriste u [[Salata|salata]]ma, a i sjeme se može koristiti kao začin, i za izradu [[senf]]a.<ref>[https://www.plantea.com.hr/rikula/ Priroda i biljke], pristupljeno 29. kolovoza 2018.</ref> ''Eruca sativa'' <small>Mill.</small>, sinonim je za podvrstu ''Eruca vesicaria subsp. sativa'' <small>(Mill.) Thell.</small>, koja se također uzgaja u Hrvatskoj<ref>[https://hirc.botanic.hr/fcd/ShowResults.aspx?hash=-612742885 FCD], pristupljeno 29. kolovoza 2018.</ref> == Podvrste == * ''Eruca vesicaria subsp. sativa'' <small>(Mill.) Thell.</small> * ''Eruca vesicaria subsp. vesicaria'' == Izvori == {{izvori}} <gallery> Eruca vesicaria Habitus 12April2009 CampodeCalatrava.jpg|Rikula ili rigula Eruca versicaria FlowersCloseup 12April2009 CampodeCalatrava.jpg|Rikula ili rigula Eruca sativa f.jpg|Rikula ili rigula </gallery> {{commonscat|Eruca vesicaria}} {{wikispecies|Eruca vesicaria}} [[Kategorija:Brassiceae]] 2jnssmh2m6sujwdwdmyvk2cq3zi309c 0 626766 6447149 6443594 2022-08-20T21:11:02Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Amer Gojak | slika = [[Datoteka:Amer_Gojak.jpg|220px]] | opis slike = Gojak u dresu [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 21 godine|selekcije BiH do 21 godine]] 2014. godine | država = {{ZD+X/B|BIH}} | puno ime = Amer Gojak | nadimak = | datum rođenja = [[13. veljače]] [[1997.]] | datum smrti = | visina = 184 cm | težina = 78 kg | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 14 | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|napadački vezni]] | ugovor = | mlade godine = [[2005.]] – [[2009.]] <br/> [[2009.]] – [[2014.]] | juniorski klubovi = Novi Grad Sarajevo <br/> [[FK Željezničar|Željezničar]] | godina = [[2014.]] – [[2015.]] <br/> [[2015.]] – ''danas'' <br/> [[2015.]] – [[2017.]] <br> [[2020.]] – [[2021.]] | profesionalni klubovi = [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpic Sarajevo]]<!---tako se tada zvao---> <br/> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br/> [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]] <br/> → [[Torino FC|Torino]] (posudba) | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br/> {{0}}133 {{0}}{{0}}(13) <br/> {{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br/> {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine u reprezentaciji = [[2012.]] – [[2014.]] <br/> [[2014.]] – [[2015.]] <br/> [[2014.]] – [[2015.]] <br/> [[2014.]] – [[2018.]]<br/> [[2018.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{ZD|B|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 17 godina|BiH do 17]] <br/> {{ZD|B|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 18 godina|BiH do 18]] <br/> {{ZD|B|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 19 godina|BiH do 19]] <br/> {{ZD|B|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 21 godine|BiH do 21]] <br/> {{NogRep|BIH}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br/> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br/> {{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br/> {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br/> {{0}}{{0}}29 {{0}}{{0}}{{0}}(4) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 20. kolovoza 2022. }} '''Amer Gojak''' ([[Sarajevo]], [[13. veljače]] [[1997.]]) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogometaš]] i reprezentativac koji igra na poziciji [[vezni igrač (nogomet)|ofenzivnog veznog]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. == Klupska karijera == === Rana karijera === Svoju nogometnu karijeru započeo je 2005. u školi [[Sarajevo|sarajevskog]] FK Novi Grad.<ref>[https://sportsport.ba/fudbal/gojak-posjetio-klub-u-kojem-je-napravio-prve-korake/301520 Gojak posjetio klub u kojem je napravio prve korake], Sportsport.ba, pristupljeno 28. prosinca 2018., pristupljeno 7. prosinca 2021.</ref> Četiri godine kasnije prelazi u redove [[FK Željezničar|Željezničara]].<ref>[https://fkzeljeznicar.ba/predstavljamo-plave-nade-amer-gojak/4318/ Predstavljamo plave nade: Amer Gojak], [[FK Željezničar|Željezničar]], objavljeno 10. veljače 2013., pristupljeno 7. prosinca 2021.</ref> === Olimpic Sarajevo === U siječnju 2014. Gojak je prešao u redove sarajevskog [[FK Olimpic Sarajevo|Olimpica]].<ref>A. Beganović, [https://sportsport.ba/fudbal/talentirani-gojak-novi-igrac-olimpica/122112 Talentirani Gojak novi igrač Olimpica], Sportsport.ba, objavljeno 11. siječnja 2014., pristupljeno 7. prosinca 2021.</ref> Za Olimpic je debitirao 1. ožujka protiv [[mostar]]skog [[FK Velež Mostar|Veleža]] od kojeg je Olimpic izgubio 0:1.<ref name="OLI">[https://www.transfermarkt.de/amer-gojak/leistungsdatendetails/spieler/293210/plus/0?saison=&verein=11215&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – FK Olimpic Sarajevo], [[Transfermarkt]], pristupljeno 7. prosinca 2021.</ref> Jedanaest dana kasnije ostvario je svoj debi u [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine|kupu]] i to protiv [[NK Široki Brijeg|Širokog Brijega]] koji je pobijedio Olimpic 2:0.<ref name="OLI" /> U ligaškom susretu odigranom 15. ožujka protiv [[prijedor]]skog [[FK Rudar Prijedor|Rudara]], Gojak je postigao svoj prvi gol za Olimpic koji je ujedno bio i jedini gol na toj utakmici.<ref name="OLI" /><ref>[https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/amer-gojak-poveo-olimpic-do-pobjede/144850 FOTO: Amer Gojak poveo Olimpic do pobjede], [[Radio Sarajevo]], objavljeno 15. ožujka 2014., pristupljeno 7. prosinca 2021.</ref> === Dinamo Zagreb === Dana 13. veljače 2015. prešao je u [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] bez odštete.<ref name="TM">[https://www.transfermarkt.de/amer-gojak/profil/spieler/293210 Profil], [[Transfermarkt]], pristupljeno 7. prosinca 2021.</ref> Za novi klub debitirao je 3. ožujka u četvrtfinalnoj utakmici [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]] u kojoj je Dinamo pobijedio [[NK Istra 1961|Istru 1961]] 3:0.<ref name="DIN">[https://www.transfermarkt.de/amer-gojak/leistungsdatendetails/spieler/293210/plus/0?saison=&verein=419&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – GNK Dinamo Zagreb], [[Transfermarkt]], pristupljeno 7. prosinca 2021.</ref><ref>E. Škorić, [https://sportsport.ba/fudbal/hodzic-pogodio-gojak-debitovao-dinamo-lako-do-polufinala/155432 Hodžić pogodio, Gojak debitovao, Dinamo lako do polufinala], Sportsport.ba, objavljeno 3. ožujka 2015., pristupljeno 7. prosinca 2021.</ref> Protiv istog protivnika Gojak je 21. ožujka ostvario svoj debi u [[1. HNL]] kada je Istra 1961 poražena 4:1.<ref name="DIN" /><ref>E. Škorić, [https://sportsport.ba/fudbal/hodzic-i-gojak-igrali-u-novom-trijumfu-dinama/157094 Hodžić i Gojak igrali u novom trijumfu Dinama], Sportsport.ba, objavljeno 21. ožujka 2015., pristupljeno 7. prosinca 2021.</ref> Za [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]] debitirao je 14. kolovoza kada je druga momčad Dinama u utakmici [[2. HNL]] dobila [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatski dragovoljac]] 4:0.<ref>[https://www.transfermarkt.de/amer-gojak/leistungsdatendetails/spieler/293210/plus/0?saison=&verein=44796&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – GNK Dinamo Zagreb II], [[Transfermarkt]], pristupljeno 7. prosinca 2021.</ref> Svoj prvi gol za klub postigao je 14. svibnja 2016. protiv [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotive Zagreb]] (0:4).<ref name="DIN" /> U [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] debitirao je 14. rujna kada je Dinamo izgubio 3:0 od [[Olympique Lyonnais|Lyona]].<ref name="DIN" /> Dana 29. travnja 2017. Gojak je postigao četiri gola u ligaškoj utakmici protiv [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalije]] (6:0).<ref name="DIN" /><ref>E. Škorić, [https://sportsport.ba/fudbal/utakmica-zivota-amera-gojaka-zabio-cetiri-gola-za-dinamo/235003 Utakmica života Amera Gojaka: Zabio četiri gola za Dinamo!], Sportsport.ba, objavljeno 29. travnja 2017., pristupljeno 7. prosinca 2021.</ref> U [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]] debitirao je 20. rujna 2018. kada je Dinamo pobijedio [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] 4:1.<ref name="DIN" /> Svoj prvi gol u tom natjecanju postigao je 4. listopada kada je [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] izgubio 0:2.<ref name="DIN" /> Postigao je jedini gol u utakmici [[Hrvatski nogometni superkup|Hrvatskog nogometnog superkupa]] 2019. protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]].<ref>[https://hns-cff.hr/news/20243/dinamo-pobjednik-hrvatskog-superkupa/ DINAMO POBJEDNIK HRVATSKOG SUPERKUPA], [[Hrvatski nogometni savez]], objavljeno 13. srpnja 2019., pristupljeno 7. prosinca 2021.</ref> === Torino (posudba) === Početkom listopada 2020. Gojak je poslan na posudbu u redove talijanskog [[Serie A|prvoligaša]] [[Torino FC|Torina]] s obvezom kupnje<ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/serie-a/dobri-duh-dinamove-svlacionice-prodan-u-serie-a-u-maksimir-na-ime-odstete-stize-sest-milijuna-eura-15023198 DOBRI DUH DINAMOVE SVLAČIONICE PRODAN U SERIE A, U MAKSIMIR NA IME ODŠTETE STIŽE ŠEST MILIJUNA EURA!], [[Sportske novosti]], objavljeno 5. listopada 2020., pristupljeno 7. prosinca 2021.</ref> pod uvjetom da deset puta zaigra u početnih 11 Torina.<ref name="SNT">Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/nista-od-dodatne-zarade-od-5-5-milijuna-eura-veznjak-od-ljeta-opet-u-dinamu-a-vraca-se-jos-jedan-igrac-15057632 NIŠTA OD DODATNE ZARADE OD 5,5 MILIJUNA EURA, VEZNJAK OD LJETA OPET U DINAMU, A VRAĆA SE JOŠ JEDAN IGRAČ!] [[Sportske novosti]], objavljeno 14. ožujka 2021., pristupljeno 7. prosinca 2021.</ref> Svoj klupski debi ostvario je 28. listopada u utakmici [[Coppa Italia|Coppa Italije]] u kojoj je Torino pobijedio [[U.S. Lecce|Lecce]] 3:1 u [[Produžetci (nogomet)|produžetcima]].<ref name="TOR">[https://www.transfermarkt.de/amer-gojak/leistungsdatendetails/spieler/293210/plus/0?saison=&verein=416&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – FC Turin], [[Transfermarkt]], pristupljeno 7. prosinca 2021.</ref><ref>M. Šljivak, [https://sportsport.ba/fudbal/amer-gojak-debi-torino-kup/380334 Amer Gojak debitovao, Torino prošao dalje u Kupu], Sportsport.ba, objavljeno 28. listopada 2020., pristupljeno 7. prosinca 2021.</ref> U ligi je debitirao 4. studenog kada je [[Genoa C.F.C.|Genoa]] poražena rezultatom 1:2.<ref name="TOR" /> Svoj jedini gol i asistenciju za klub postigao je 3. siječnja 2021. u ligaškom susretu protiv [[Parma Calcio 1913|Parme]] (0:3).<ref name="TOR" /><ref>A. M., [https://sport.avaz.ba/nogomet/621175/gojak-strijelac-i-asistent-u-pobjedi-torina Gojak strijelac i asistent u pobjedi Torina], Avaz.ba, objavljeno 3. siječnja 2021., pristupljeno 7. prosinca 2021.</ref> Tijekom posudbe Gojak nije uspio deset puta biti član početnih 11, stoga je njegov transfer u Torino za 6 milijuna eura propao, a Dinamo je zaradio samo pola milijuna eura.<ref name="SNT" /> == Reprezentativna karijera == Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za selekcije Bosne i Hercegovine do 17, 18, 19 i 21 godinu. Za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|A selekciju Bosne i Hercegovine]] debitirao je 15. studenog 2018. zamijenivši [[Miralem Pjanić|Miralema Pjanića]] u 87. minuti utakmice protiv [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] koja je završila bez golova.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/gojak-debitirao-za-bih-hrvatska-svladala-spanjolsku GOJAK DEBITIRAO ZA BIH, HRVATSKA SVLADALA ŠPANJOLSKU], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]], objavljeno 15. studenog 2018., pristupljeno 7. prosinca 2021.</ref><ref name="BHNS">[https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/igraci-a-reprezentacije?view=player&id=242 Profil], [[Bosanskohercegovački nogometni savez]], pristupljeno 7. prosinca 2021.</ref><ref name="BHTM">[https://www.transfermarkt.de/amer-gojak/nationalmannschaft/spieler/293210/verein_id/3446 LÄNDERSPIELKARRIERE – Bosnien-Herzegowina], [[Transfermarkt]], pristupljeno 7. prosinca 2021.</ref> Svoja prva dva gola i asistenciju za A selekciju postigao je 5. rujna 2019. protiv [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajna]] (5:0).<ref name="BHTM" /><ref>Eva Jurić, [https://www.24sata.hr/sport/modro-blago-gojak-dva-gola-i-asist-ademi-utrpao-izraelu-647335 Modro blago: Gojak dva gola i asist, Ademi utrpao Izraelu], [[24sata]], objavljeno 5. rujna 2019., pristupljeno 7. prosinca 2021.</ref><ref>Mato Galić, [https://www.24sata.hr/sport/gojak-jos-sam-pod-dojmom-bas-me-slusa-lopta-ide-me-gol-647427 Gojak: Još sam pod dojmom, baš me sluša lopta, ide me gol], [[24sata]], objavljeno 6. rujna 2019., pristupljeno 7. prosinca 2021.</ref> == Priznanja == === Klupska === '''Olimpic Sarajevo''' * [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]]: 2014./15. '''Dinamo Zagreb''' * [[Prva HNL|Prvak Hrvatske]] '''(6):''' [[1. HNL 2014./15.|2014./15.]], [[1. HNL 2015./16.|2015./16.]], [[1. HNL 2017./18.|2017./18.]], [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]], [[1. HNL 2019./20.|2019./20.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(3):''' [[Hrvatski nogometni kup 2014./15.|2014./15.]], [[Hrvatski nogometni kup 2015./16.|2015./16.]], [[Hrvatski nogometni kup 2017./18.|2017./18.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(2):''' 2019., 2022. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [https://gnkdinamo.hr/hr/Players/Single?Permalink=amer-gojak1 Profil], [[GNK Dinamo Zagreb]] * {{NFT}} * [https://www.transfermarkt.de/amer-gojak/profil/spieler/293210 Profil], [[Transfermarkt]] {{Sastav - Dinamo Zagreb}} {{GLAVNIRASPORED:Gojak, Amer}} [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši FK Željezničara]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši Torina]] lt2sjr7f67jpz4o0fvh3vis3elku9d5 1 630954 6447035 5673881 2022-08-20T13:28:21Z PonoRoboT 259157 pravopis wikitext text/x-wiki == Ikona dresa ukupne klasifikacije == Dres vodećeg u generalnoj klasifikaciji je zapravo '''Red / White checkered jersey''' - crveni dres kratkih rukava, izuzev crveno-bijelih kvadratića preko prsa i rukava. Bilo bi dobro ako netko zna/ima iskustva da ga napravi, da se može staviti prava ikona. Kako izgleda može se vidjeti ovdje (https://www.tourofcroatia.com/rezultati) [[Posebno:Doprinosi/213.149.61.164|213.149.61.164]] 20:48, 22. studenoga 2018. (CET) Mogla bi se dodati i slika dresa u članak, sa podija ili u vožnji. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Tour_of_Croatia&diff=next&oldid=5168856] Ne smije se dirati tuđa uređivanja. Možda ste Vi to pisali, ali budući da niste pisali kao prijavljeni suradnik, onda ne znamo to. Molimo Vas da se registrirate na Wikipediju, besplatno je. Tako će nam svima biti lakše komunicirati s Vama. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 20:06, 26. studenoga 2018. (CET) == Prijedlog za spajanje == sa [[Biciklistička utrka Kroz Hrvatsku Vukovar – Dubrovnik]]. Tour of Croatia je nacionalni tour, kao što je to bio i Kroz Hrvatsku VU-DU. Država istovremeno nema deset nacionalnih toureva nego jedan. Svugdje u statistici, bazama podataka, su izdanja VU-DU postavljena kao prethodna izdanja ToC-a - čak i na wikipedijama na drugim jezicima. Samo mi radimo razliku. Svjestan sam ja da se organizatori pozivaju na "originalnost" i ine gluposti, radi promocije i sličnih spinova pa i osobnog uzdizanja, ali to ne znači da su u pravu ili govore istinu (Neću se spuštat na osobnu razinu, ali za argumentaciju ovo prepucavanje i izdaje/prevare, suđenja oko utrke definitivno ne ide u prilog iskrenosti, pa tako njihove izjave ne treba (/ne smiju se) uzeti kao apsolutne). Sa objektivnog stajališta situacija je sljedeća: 91-93 nemamo nacionalni tour, 94-2001 imamo, 2003-06 nemamo, 2007 imamo, 2008-14 nemamo, 2015 imamo. Čak se mogu naći i opisi kao "obnovljeni". [[Posebno:Doprinosi/213.149.61.164|213.149.61.164]] 16:08, 24. studenoga 2018. (CET) Slažem se. Tour of Croatia i Tour de Croatia, odnosno Utrka kroz Hrvatsku Vukovar-Dubrovnik (Od Konzuma do Konzuma - 2007) su sve nacionalni biciklistički tourovi u Republici Hrvatskoj. Glavna distinkcija u inozemnom nazivu je u korištenju Francuskog odnosno Engleskog. Nastavak naziva Vukovar - Dubrovnik, odnosno Od Konzuma do Konzuma je samo "priljepak" na osnovni naziv, i ne čini bit razlike. Osnovno je da se radi o nacionalnom biciklističko touru. Wiki stranica bi trebala biti postavljena u tom smislu, uz informaciju o razlici u nazivima, te uz informaciju o tvrdnji organizatora kako sadašnja utrka ne predstavlja kontinuitet na prethodni tour.[[Suradnik:Ivo.rilovic|Ivo Rilović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo.rilovic|razgovor]])</small> 18:31, 26. studenoga 2018. (CET) Molim kolegu 213.149..... neka piše kao registrirani suradnik. Olakšat će tako komunikaciju svima. Ovako ne znamo s kime razgovaramo. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 20:06, 26. studenoga 2018. (CET) == Mladi vozač == Treba provjeriti uvjete za mladog vozača (i ubaciti ih u članak), jer nije neuobičajeno da se između izdanja mijenja limit godina. [[Posebno:Doprinosi/213.149.62.46|213.149.62.46]] 15:23, 26. studenoga 2018. (CET) U Hrvatskoj mladi vozači su uvijek samo oni kategorije DO23, tako da nema potrebe.[[Suradnik:Ivo.rilovic|Ivo Rilović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo.rilovic|razgovor]])</small> 18:33, 26. studenoga 2018. (CET) == Diskrepancije izvora za 2017. == 1. Na [https://www.procyclingstats.com/race/tour-of-croatia/2017/kom procyclingstats za 2017. izdanje] Rosón Jaime koji je pobjednik KOM klasifikacije je prekrižen i plasman mu je uklonjen. Na [https://www.crorace.com/2017/rezultati službenim stranicama utrke] nije. Rosón Jaime je suspendiran zbog dopinga. 2. [https://www.crorace.com/2017/rezultati Rezultati utrke 2017. sa službenih stranica utrke] na prvom mjestu imaju izvjesnog EG Niklas. Na rezultatima [https://www.procyclingstats.com/race/tour-of-croatia/2017//result/result procyclingstats] ga nema. [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 23:25, 23. studenoga 2020. (CET) Referentni su rezultati s UCI stranica: https://dataride.uci.ch/iframe/CompetitionResults/31530?disciplineId=10 [[Suradnik:Ivo.rilovic|Ivo Rilović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo.rilovic|razgovor]])</small> 23:45, 23. studenoga 2020. (CET) 1yjpzbqbqkd0uo0r3ws2cvy3luouhrw 0 639021 6447288 6431451 2022-08-21T11:42:42Z 213.149.56.190 Sportski film wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | naslov filma = Zebra trkačica | naslov originala = Racing Stripes | slika = | opis slike = | veličina slike = | režija = [[Frederik Du Chau]] | producenti = [[Andrew Kosove]]<br />[[Broderick Johnson]]<br />[[Lloyd Phillips]]<br />[[Edward L. McDonnell]] | scenarist = | glazba = [[Mark Isham]] | snimatelj = | montaža = | distributer = [[Warner Bros. Pictures]]<br />[[Summit Entertainment]] | godina = [[2005.]] | trajanje = 102 min. | država = {{ZD+X/S|SAD}} | jezik = [[engleski]] }} '''Zebra trkačica''' (engl. ''Racing Stripes'') je američki [[športski film|sportski film]] iz [[film u 2005.|2005.]] godine, kojeg su producirali [[Warner Bros. Pictures i Summit Entertainment]]. == Sažetak == == Glasovi == {| class="wikitable" !Ime !Engleska inačica !Hrvatska inačica |- |'''Martin Walsh''' |[[Bruce Greenwood]] |[[Goran Grgić]] |- |'''Tina Walsh''' |[[Hayden Panettiere]] |[[Zrinka Cvitešić]] |- |'''Prugi''' |[[Frankie Muniz]] |[[Filip Juričić]] |- |'''Lana''' |[[Mandy Moore]] |[[Srđana Šimunović]] |- |'''Clydesdale''' |[[Michael Clarke Duncan]] |[[Ranko Tihomirović]] |- |'''Karlo''' |[[Jeff Foxworthy]] |[[Zvonimir Pamuković]] |- |'''Munja''' |[[Snoop Dogg]] |[[Bojan Navojec]] |- |'''Galeb''' |[[Joe Pantoliano]] |[[Predrag Vušović]] |- |'''Ruffshodd''' |[[Michael Rosenbaum]] |[[Roman Wagner]] |- |'''Trenton Jr.''' |[[Joshua Jackson]] |[[Marko Makovičić]] |- |'''Brujo''' |[[Steve Harvey]] |[[Zoran Subošić]] |- |'''Zujo''' |[[David Spade]] |[[Mile Kekin]] |- |'''Grof Trenton''' |[[Fred Thompson]] |[[Dušan Gojić]] |- |'''Tomo''' |[[Dustin Hoffman]] |[[Ljubomir Kerekeš]] |- |'''Franka''' |[[Whoopi Goldberg]] |[[Ksenija Marinković]] |- |'''Mladi Prugi''' |[[Jansen Panettiere]] |[[David Jakovljević]] |- |'''Mladi Ruffshodd''' |[[Frankie Ryan Manriquez]] |[[Martin Cvetko]] |- |'''Mladi Trenton Jr.''' |[[Kyle Alcazar]] |[[Tomislav Novosel]] |- |'''John Cooper''' |[[Gary Bullock]] |[[Zoran Gogić]] |- |'''Courtney Jones''' |??? |[[Ana Marija Bokor]] |- |'''Woodzie''' |[[M. Emmet Walsh]] |[[Pero Juričić]] |- |'''Klara Dalrymple''' |[[Wendie Malick]] |[[Jasna Bilušić]] |- |'''Komentator na utrci''' |[[Graeme Hawkins]] |[[Boris Mutić]] |- |} Ostali glasovi: * [[Zoran Gogić]] * [[Bojan Navojec]] * [[Ana Marija Bokor]] * [[Alisa Erceg]] * [[Ranko Tihomirović]] * [[Lovro Krnić]] * [[Marin Kraljev]] * Prijevod i adaptacija: [[Ana Sabljak]] * Režija sinkronizacije: [[Ivana Vlkov Wagner]] * Tonska sinkronizacija i remix: ATER Studio * Tonski snimatelj - mixer: [[Mario Krnić]] * Dolby Digital mastering: GAMA studio * Ton majstor: [[Davor Omerza]] * Obrada i produkcija: Duplicato Media d.o.o. [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Filmovi 2000-ih]] gbviqv9dicm1nf4eo9cz1fmozll3rz9 0 644837 6447220 6390136 2022-08-21T08:13:31Z MaGa 20797 nepostojeća datoteka wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Kaifeng | ime_genitiv =Kaifenga | izvorno_ime = 开封市 | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | slika_panorama =Kaifeng montage.jpg | veličina_slike =275px | opis_slike =Razglednica Kaifenga u smjeru kazaljki na satu: Gradski milenijski park palače Xuande, Kip Zhang Zeduana u milenijskom parku, [[Željezna pagoda]] i jezero Tieta, Ulazni toranj i vijećnica Kaifenga | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = ChinaHenanKaifeng.png | veličina_karte = | opis_karte = Položaj Kaifenga u pokrajini Henan | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Kina | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =34 | širina-minute =47.53 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =114 | dužina-minute =18.29 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info =[[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|25px]] [[Kina]] | lokacija1_ime =[[Kineske provincije|Provincija]] | lokacija1_info = [[Henan]] | lokacija2_ime = [[Prefektura]] | lokacija2_info = Kaifeng | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = Daliang (大梁) | utemeljenje_datum = [[364. pr. Kr.]] | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = [[Wei (država)]] | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 546,4 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = 546,3 km² | površina_šira = 6.247 km² | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 75 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2010. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = 826.961 | stanovništvo_uže_gustoća = 1.500/km² | stanovništvo_šire =4.676.159 | stanovništvo_šire_gustoća = 750/km² | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak =+8 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = 371 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = BND | prazno_info = ¥7.250 per capita (2004.) | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://kaifeng.gov.cn/ kaifeng.gov.cn] | bilješke = }} '''Kaifeng''' ([[kineski]]: 开封市; što znači „proširiti granice”) je glavni grad istoimene prefekture u [[Kineske pokrajine|pokrajini]] [[Henan]] u [[Kina|Kini]]. Nalazi se u središtu Središnje kineske nizine, na južnoj obali rijeke [[Huang Ho]] i jedan je od osam gradova koji se smatraju velikim drevnim kineskim prijestolnicama, tj. kolijevkama [[kineska kultura|kineske civilizacije]].<ref>Arhivirano sa [http://www.henan.gov.cn/hngk/system/2006/09/19/010008384.shtml 河南省人民政府门户网站 河 南 简 介], Narodna uprava pokrajine Henan {{zh}} Pristupljeno 5. lipnja 2019.</ref> U širem području grada nalaze se brojne povijesne i kulturne znamenitosti, kao što je Ulica vladara dinastije Song s obnovljenim gradskim vratima, Zmajev paviljon i [[Željezna pagoda]] iz 11. st. U gradu živi i najstarija [[Židovi|Židovska]] zajednica u Kini, poznati kao „Židovi Kaifenga”, ali u gradu postoji i značajna zajednica [[musliman]]a s najstarijom ženskom džamijom (nǚsì) u Kini, Wangjia Hutong nusi iz 1810. god.<ref>[https://www.npr.org/2010/07/21/128628514/female-imams-blaze-trail-amid-chinas-muslims Female Imams Blaze Trail Amid China's Muslims], npr, 21. lipnja 2010. {{eng oznaka}} Pristupljeno 5. lipnja 2019.</ref> U gradu djeluju i kršćanske crkve, kao što je Katedrala Svetog Srca (开封耶稣圣心主教座堂). [[Datoteka:Bianjing_city_gate.JPG|mini|lijevo|275px|<center>Gradska vrata na slici ''[[Duž rijeke tijekom Qingming festivala]]'' koju je naslikao [[Zhang Zeduan]] u 12. stoljeću.]] ==Povijest== [[Datoteka:Kaifeng_in_Northern_Song.jpg|mini|lijevo|<center>Plan glavnog grada Sjeverne dinastije [[Song]] (Dongjing, Bianliang) koji je tada bio najveći na svijetu.]] U [[Razdoblje zaraćenih država|razdoblju zaraćenih država]], [[Wei (država)]] je [[364. pr. Kr.]] osnovala glavni grad pokrajine, nazvan '''Daliang''' (大梁). Tijekom ovog razdoblja izgrađeni su brojni kanali koji su povezali lokalne rijeke s rijekom [[Huang Ho]]. Kada je [[Qin (država)]] pokorila Wei Kaifeng je bio razoren i napušten, a na njegovom mjestu je ostalo manje tržno naselje. U ranom 7. st. Kaifeng se spaja s [[Veliki kanal|Velikim kanalom]] i postaje važno trgovačko središte na putu prema [[Shandong]]u na zapadu. Za dinastije [[Tang]] (618. – 907.), 781. godine, grad je obnovljen i nazvan '''Bian''' (汴). Bian je bio glavni grad za vrijeme dinastija [[Dinastija Kasniji Jin|Kasniji Jin]] (936. – 946.), [[Dinastija Kasniji Han|Kasniji Han]] (94.7–950.) i [[Dinastija Kasniji Zhou|Kasniji Zhou]] (951. – 960.), u razdoblju poznatom kao [[Pet dinastija i Deset kraljevstava]] (907. – 960.). Dinastija [[Sung]] ga je također načinila svojom prijestolnicom, poznatom kao '''Dongjing''' ili '''Bianjing''' (汴京), i grad se počeo širiti. Grad je imao oko 400.000 stanovnika, unutar i izvan gradskih zidina. [[Tifus]] i [[poplava|poplave]] su bile česti problemi grada. God. 1049. izgrađena je Željezna pagoda (Youguosi Pagoda, 佑國寺塔) visine 54,7 m, koja je preživjela kao najstariji spomenik u gradu. Druga znamenitost iz ovog razdoblja je [[astronomija|astronomski]] [[sat toranj]] inženjera, znanstvenika i državnika [[Su Song]]a (1020. – 1101.) Na vrhu mu je bila [[armilarna sfera]] koju je pokretala [[hidraulika]] i imala je [[lančani prijenos]] i [[zupčasti prekidač]], 200 godina prije nego što su se ti mehanizmi pojavili u Europi. Kaifeng je postigao vrhunac u 11. st. kada je bio trgovačko i industrijsko središte na čvorištu četiri velika kanala. Tada je grad bio okružen trima gradskim zidinama i vjerojatno je imao od 600.000 do 700.000 stanovnika. Vjeruje se kako je od 1013. do 1127. godine bio najveći grad na svijetu.<ref>[http://geography.about.com/library/weekly/aa011201a.htm "Largest Cities Through History"] {{eng oznaka}} Pristupljeno 6. lipnja 2019.</ref> Meng Yuanlao (oko 1090. – 1150.) je u progonstvu 1126. godine napisao djelo „Snovi raskoši istočne prijestolnice (Kaifeng)” (''Dongjing meng Hua lu'', 東京夢華錄) u kojemu nostalgično opisuje urbani život prijestolnice, sezonske proizvode, hranu, običaje, tradicije i festivale.<ref>Jacques Gernet, ''Daily Life in China on the Eve of the Mongol Invasion, 1250-1276'', Translated by H. M. Wright, Stanford, Stanford University Press, 1962. {{ISBN|0804707200}}</ref> [[Datoteka:East_Market_street,_Kaifeng-1-.JPG|mini|lijevo|<center>Istočna tržna ulica Kaifenga 1910. god. Na kraju desne strane se nalazi sinagoga.]] God. 1127. osvajaju ga [[Džurdži]] i iako je grad ostao važno upravno središte [[Dinastija Jin (1115.–1234.)|dinastije Jin (1115.–1234.)]], samo unutarnje zidine su ostale naseljene, a druga dva prstena naselja oko grada su napušteni.<ref>Peter Lorge, ''War, Politics and Society in Early Modern China, 900–1795'', 2005., Routledge. str. 52.–54. {{ISBN|978-0-203-96929-8}}</ref> Nakon jednogodišnje opsade, [[Mongoli]] su osvojili Kaifeng 1233. godine, nakon čega su pošli u osvajanje i ostatka Kine. Početkom dinastije [[Ming]] 1368. god., Kaifeng je postao glavnim gradom pokrajine Henan. God. 1642., vojska je namjerno poplavila grad kako ne bi pao u ruke vođe seoske bune, [[Li Zicheng]]a. Grad je obnovljen tek 1662. godine za vladavine cara [[Kangxi]]ja [[Dinastija Qing|dinastije Qing]]. No grad je ponovno poplavljen 1841. godine, nakon čega je obnovljen u današnjem obliku. Kaifeng je 6. lipnja 1938. godine okupiralo [[Japansko Carstvo]]. Po oslobođenju je ostao glavnim gradom pokrajine do 1954. god. kada je uprava premještena u [[Zhengzhou]]. God. 1969., bivši predsjednik Kine, [[Liu Shaoqi]], je preminuo u kućnom pritvor u Kaifengu zbog liječničkog nemara. <gallery> Datoteka:%E5%BC%80%E5%B0%81%E9%93%81%E5%A1%94.jpg|<center>[[Željezna pagoda]] Youguo hrama Datoteka:Dragon_Pavilion_2.jpg|<center>Zmajev paviljon iz 12. st. Datoteka:中国翰园大门 - panoramio (1).jpg|<center>Slavoluk (paifang) starog grada Datoteka:Small_Bridge_at_Qingming_Riverside_Landscape_Garden,_Kaifeng,_China.jpg|<center>Qingming vrt uz rijeku Datoteka:%E5%A4%A7%E6%A2%81%E9%97%A8%E5%A4%9C%E6%99%AF.jpg|<center>Obnovljena unutarnja vrata Bianjinga Datoteka:%E5%A4%A7%E7%9B%B8%E5%9B%BD%E5%AF%BA%E9%BC%93%E6%A5%BC.jpg|<center>Toranj bubnja hrama Daxiangguo Datoteka:Kaifeng_east_mosque.jpg|<center>Istočna ženska džamija Kaifenga Datoteka:Cathedral_in_Kaifeng_01.jpg|<center>Katedrala Svetog Srca Datoteka:%E8%8F%8A%E8%8A%B1%E4%B8%8E%E6%B2%B3%E5%8D%97%E5%A4%A7%E5%AD%A6%E5%A4%A7%E7%A4%BC%E5%A0%82.jpg|<center>Sveučilište Henana Datoteka:%E5%BC%80%E5%B0%81%E5%AE%8B%E9%83%BD%E5%BE%A1%E8%A1%97_121.jpg|<center>Carska ulica dinastije Song </gallery> ==Uprava== Grad prefektura, Kaifeng je podijeljen na 5 [[distrikt]]a i 4 [[okrug]]a: {| cellpadding="15" |- valign="top" | *Distrikti: #[[Gulou]] (鼓楼区) #[[Longting]] (龙亭区) #[[Yuwangtai]] (禹王台区) #[[Xiangfu]] (祥符区) #[[Shunhe]] (顺河回族区) || *Okruzi: #[[Weishiy]] (尉氏县) #[[Qi (okrug)]] (杞县) #[[Tongxu]] (通许县) #[[Lankao]] (兰考县) |} {| class="wikitable" ! Zemljovid |- | align="center"| <div style="position: relative" class="center"> {{Image label begin|image=Administrative Division Kaifeng.png|width=625|link=}} {{Image label|x=780|y=500|scale=684/2850|text=[[Longting]]}} {{Image label|x=1040|y=580|scale=684/2850|text=[[Shunhe Hui]]}} {{Image label|x=830|y=710|scale=684/2850|text=[[Gulou]]}} {{Image label|x=970|y=700|scale=684/2850|text=[[Yuwangtai]]}} {{Image label|x=1280|y=790|scale=684/2850|text=[[Xiangfu]]}} {{Image label|x=1780|y=1290|scale=684/2850|text=[[Qi (okrug)]]}} {{Image label|x=1210|y=1440|scale=684/2850|text=[[Tongxu]]}} {{Image label|x=500|y=1590|scale=684/2850|text=[[Weishi]]}} {{Image label|x=2200|y=360|scale=684/2850|text=[[Lankao]]}} </div> |} == Gradovi prijatelji == * {{ZD|I|IZR}} [[Kirjat Mockin]] * {{ZD|R|RUS}} [[Omsk]] * {{ZD|J|JAP}} [[Toda]] * {{ZD|S|SAD}} [[Wichita, Kansas]] == Vanjske poveznice == {{commonscat}} * [http://kaifeng.gov.cn/ Službena stranica grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190605141526/http://kaifeng.gov.cn/ |date=5. lipnja 2019. }} {{zh}} ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Gradovi u Kini]] ckpfemts8i5rsfnwo1l6uh2r7ycsu5p 0 651368 6447238 6286093 2022-08-21T08:44:01Z Mudroslov 168716 sitnice wikitext text/x-wiki '''Operacija PBSUCCESS''' bila je [[prikrivena operacija]] američke [[CIA|Središnje obavještajne agencije]] u [[Gvatemala|Gvatemali]] iz lipnja 1954. godine, kojom je svrgnuta demokratski izabrana vlada [[Socijaldemokracija|socijaldemokrata]] [[Jacobo Arbenz Guzmán|Jacoba Arbenza]], a na vlast je postavljen bivši vojni časnik [[Carlos Castillo Armas]]. == Kontekst == Ključan čimbenik u pokretanju [[Državni udar|državnoga udar]]a bilo je američko poduzeće [[United Fruit Company]], koje je u Gvatemali upravljalo ogromnim plantažama banana. Ono je, osim što je imalo monopol nad izvozom banana, imalo u vlasništvu i gvatemalski telefonski, telegrafski sustav i većinu [[željeznica]], čime je zapravo djelovalo kao „država u državi”. Izuzev toga, UFC je imala odlične veze unutar [[Bijela kuća|Bijele kuće]] preko tadašnjega [[Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država|državnoga tajnika]] [[John Foster Dulles|Johna Fostera Dullesa]]<ref name=":0">{{Citiranje novina |title=Ghosts of Guatemala's Past |last=Schlessinger |first=Stephen |url=https://www.nytimes.com/2011/06/04/opinion/04schlesinger.html |work=New York Times |accessdate=10. rujna 2019. |language=engleski}}</ref> i njegova brata [[Allen Foster Dulles|Allena]]<ref name=":0" /> (tadašnjega ravnatelja CIA-e), gdje je lobirala kada bi njezini interesi došli u sukob s potezima gvatemalske vlade. Jedan takav potez bila je Arbenzova „Odredba 900”, kojim je htio neobrađenu zemlju dati gvatemalskim seljacima bez zemlje. Godišnja zarada UFC-a dvaput je premašivala [[državni proračun]] Gvatemale. Donošenjem nekoliko uredaba u korist gvatemalskih poljoprivrednika, a na štetu UFC-a, tvrtka je pokrenula Arbenzovo [[kleveta]]nje u američkim medijima<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.umbc.edu/che/tahlessons/pdf/historylabs/Guatemalan_Coup_student:RS01.pdf |title=Background on the Guatemalan Coup of 1954 |author=Baltimore County History Labs Program |language=engleski |accessdate=10. rujna 2019.}}</ref>, prikazujući ga kao kripto-komunista.<ref name=":0" /> == Prevrat == Radi pokretanja udara CIA je materijalno i oružjem opskrbila bivšega vojnoga [[časnik]]a Carlosa Castilla Armasa. Iako su Armasove snage brojile svega 150 ljudi, CIA je blokirala gvatemalske radijske signale, a zatim pomoću svoje [[Radijska stanica|radijske stanice]] koja je širila [[lažne vijesti]] o odvijanju invazije širokih razmjera. Uključeni su i američki piloti koji su [[Bombardiranje|bombardirali]] ključne točke u [[Guatemala|prijestolnici zemlje]]. Armas je pokrenuo invaziju 17. lipnja 1954. a već 27. lipnja, predsjednik Arbenz je zbog spretno vođena [[Psihološki rat|psihološkoga rata]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/kent-csi/vol44no5/html/v44i5a03p.htm |title=Congress, the CIA, and Guatemala, 1954 |author=David M. Barrett |accessdate=10. rujna 2019. |archive-date=27. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201127173038/https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/kent-csi/vol44no5/html/v44i5a03p.htm |url-status=dead }}</ref> podnio ostavku i pobjegao iz Gvatemale. == Epilog == Arbenzovom ostavkom, održani su izbori u kojima je Armas kao jedini kandidat pobijedio, nakon čega je dokinuo „Odredbu 900” i vodio čvrstu [[protukomunizam|protukomunističku]] politiku. Arbenzovi pristaše završili su po zatvorima, te su osnovani protukomunistički odbori kojima su se mogli prijavljivati ljudi za koje se sumnjalo da su [[komunist]]i. S druge strane, CIA je obrazac postupanja u Gvatemali kasnije pokušala neuspješno primijeniti u slučaju [[Kuba|Kube]], u [[Invazija u Zaljevu svinja|Zaljevu svinja]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://adst.org/2016/06/cleaning-americas-backyard-overthrow-guatemalas-arbenz/ |title=Cleaning up America’s Backyard: The Overthrow of Guatemala’s Arbenz |language=engleski |accessdate=10. rujna 2019. |quote=President Eisenhower saw the outcome of PBSUCCESS as a notable achievement and declared the plan a template for overthrowing other communist regimes. That approach proved futile when the method failed against Fidel Castro in the Bay of Pigs invasion.}}</ref> Iduća tri desetljeća Gvatemalom su upravljale različite vojne diktature<ref name=":0" />, tijekom čega je država prošla kroz [[Gvatemalski građanski rat|tridesetogodišnji građanski rat]] i genocid nad narodom [[Maya Indijanci|Maya]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=Genocide in Guatemala |url=https://hmh.org/library/research/genocide-in-guatemala-guide/ |journal=Holocaust Museum Houston |accessdate=2019-09-10}}</ref> U ožujku 1999., nakon što su otkriveni dokumeti koji povezuju [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] s vladajućim režimima u državi, američki predsjednik [[Bill Clinton]] uputio je ispriku gvatemalskoj vladi.<ref>{{Citiranje novina |title=Clinton Gives Apology for U.S. Role in Guatemala |first=JAMES GERSTENZANG i JUANITA DARLING |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1999-mar-11-mn-16261-story.html |work=Los Angeles Times |accessdate=10. rujna 2019. |language=engleski}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{HladniRat}} [[Kategorija:Hladni rat]] [[Kategorija:Povijest Gvatemale]] [[Kategorija:Sigurnosno-obavještajne službe]] jkyngypuu1dbu3mue2i3zs2947dx9k8 0 654044 6447250 6444951 2022-08-21T10:02:48Z Kapetan broda 250766 wikitext text/x-wiki {{rad obožavatelja}} {{Infookvir glazbenik | Ime = Mister NO | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = | Pseudonim = | Osnivanje = [[glazba u 1999.|1999.]] - | Žanr = [[rock]] | Djelatno_razdoblje = 1999. - | Producentska_kuća = mister NO - Split Records | Angažman = | URL = | Originalna postava = | Sadašnji članovi = Slaven Slišković, Tomislav Dorić, Gordan Tudor, Anton Možnik | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Mister NO''' je hrvatski [[rock]] sastav iz [[Split]]a.<ref name="prvi album">L.L.: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbizz/clanak/id/586609/splitski-bend-nakon-20-godina-izdaje-prvi-album-frontmen-konacno-ispricao-cijelu-pricu-o-svojoj-muzi-otkrio-i-je-li-ljubav-s-fatalnom-ivom-potrajala ''Splitski bend nakon 20 godina izdaje prvi album: frontmen konačno ispričao cijelu priču o svojoj muzi, otkrio i je li ljubav s fatalnom Ivom potrajala''] Slobodna Dalmacija. 29. siječnja 2019. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> == Povijest == {{stil pisanja}} Ime sastava nema veze s talijanskim stripom [[Mister No]], nego se Slaven prijavio za izbor mistera Hrvatske devedesetih godina i kad ga je agentica zvala da je favorit i da se samo treba pojavit na natjecanju on je rekao ''ne''. Tako je među prijateljima postao poznat kao mister NO. Iako je svoju prvu pjesmu snimio 1995 godine Preoštri val gdje je aranžman radio Albert Limić i snimio bas, gitaru je snimio Zlatko Brodarić, sastav Mister NO osnovao je 1999. godine [[Slaven Slišković]] (Čovjek Filbi, Kapetan Broda) nakon desetak godina pisanja pjesama. Korijeni kultnog splitskog sastava Mister NOa datiraju iz vremena dok se osnivač Slišković još uspješno bavio vaterpolom. Bio je juniorski reprezentativac Jugoslavije i pred sobom je imao ugovor sa splitskim [[Vaterpolski klub Jadran Split|Jadran Koteksom]] kojeg je i potpisao. Bio je kapetan kadetima i juniorima Jadrana. Tada trener nije birao kapetana već su ga igrači izabrali, a on je Izabrao drugi put, jer je više volio čitati književnost. Bio je u to doba jedini Dalmatinac koji je bio član juniorske reprezentacije Jugoslavije. Počeo je primati hranarinu od Jadran Koteksa (oko 200 eura sadašnjih mjesečno) sa svojih 15 godina. Pri jednom športskom boravku u Beogradu na pripremama reprezentacije u jednoj je knjižari prijevod zbirke poezije Jima Morrisona, frontmena The Doorsa i tad je otkrio svoju ljubav prema poeziji.<ref name="prekinuli"> Anja Popović: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbizz/clanak/id/619707/39prekinuli-smo-a-danas-ne-zeli-pricati-sa-mnom39-splicanin-iz-kultnog-benda-ogolio-nam-je-dusu-priznao-na-cemu-je-s-curom-kojoj-je-posvetio-petsto-pjesama-ali-i-kako-pokriva-troskove-snimanja '' 'Prekinuli smo, a danas ne želi pričati sa mnom...': Splićanin iz kultnog benda ogolio nam je dušu, priznao na čemu je s curom kojoj je posvetio petsto pjesama, ali i kako pokriva troškove snimanja ''] Slobodna Dalmacija. 25. kolovoza 2019. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> Te je 1999. godine snimljen demo ''Slobodan'' i ''Dvojnik slučajnog prolaznika''. Od godine 2001. ozbiljnije su pristupili glazbenom radu.<ref name="novosti.hr">Goran Čelig: [http://novosti.hr/splitski-bend-mister-no-predstavlja-pjesmu-obican-dan/ ''Splitski bend Mister No predstavlja pjesmu Običan dan ''] Novosti.hr 27. ožujka 2017. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> Slaven Slišković je poznati hrvatski pjesnik koji je napisao preko tisuću pjesama i objavio 5 zbirki pjesama "Šibe poznatih maćeha" 1997., Prodavaonica lakog streljiva i optičkih ciljnika" 2004., "Tvoja nevinost je popularna u mojoj ulici" 2006., "Ženski petko" 2012. i "Pričao sam s pticama 2020. Napisao je i šestu zbirku Sok od balerine koja uskoro čeka objavu. Objavio je još dramu "Jelenova suza" 2005. i monodramu "Korona Bonaparte" 2020. Napisao je i objavio još oko tridesetak priča. Frontmen je [[Slaven Slišković]]. Sastav je tek nakon 20 godina postojanja objavio svoj prvi album. 2019. objavili su album [[Taj]] u izdanju Dallas Recordsa na kojemu su četiri singla – "Običan dan", "Ne, nije bol", "Soba njene rodice" feat. Žuvi te ključnim singl "Ma hajde dođi Iva". Zadnja pjesma je o djevojci Ivi iz Zaprešića, koja je bila Slijina [[muza]]. Ivu je umirovio 2005. godine kao lika. Album ''Taj'' rock skladbi kroz koje prolazimo raznim fazama stvaralaštva Slavena Sliškovića Slije.<ref name="prvi album"/> Zatim su napravili rijetkost u hrvatskim pa i svjetskim diskografskim okvirima. Unutar godine dana, iste kalendarske godine objavili su dva albuma. Nakon albuma ''Taj'' s 13 pjesama koji su objavili u siječnju 2019. u izdanju Dallas Recordsa, svibnja 2019. objavili su drugi trostruki album ''Poplava oseke'' s čak 30 pjesama koju su postavili na [[Bandcamp]]. Frontmen Slija obrazložiou je to time riječima "Imao sam te pjesme, skupilo ih se i htio sam se riješiti toga. Teret je to nositi u sebi neobjavljeno. Tako širiš koronu - stvaraš, a ne djeluješ." Vlastiti unutarnji opus pjesama mu je obilan da kaže da mu je sad preostalo objavljivati pjesme. Kao sastav ne djeluju preko koncerata, nego kao virtualni sastav. Slavenova sestra Mirna Slišković je diplomirani inženjer brodogradnje i crta brodove u splitskom škveru. Ona je Slavenu zabranila koncerte i rekla: Samo šibaj preko interneta. Slaven voli reć da je njega stvorila ne njegova majka koja je učiteljica, nego sestra koja je erudit. Dana 2. veljače 2022. godine sastav izdaje svoj treći dvostruki album ''Blatnjavo nebo sa 22 pjesme''. Dana 14. veljače 2022. sastav izdaje spot za pjesmu ''Čitat ću ti dlan'' koju je Slija otpjevao s glumicom Klarom Mucci. Dana 5. srpnja 2022. godine objavili su spot za pjesmu s trećeg albuma ''Ostat ću bez nje'' iz zbirke pjesama ''Pričao sam s pticama'' (2020. g.). 15. 8. 2022 godine mister NO izbacuje na you tube dvije pjesme Đorđa Balaševića, jednu Drage Mlinarca i obradu talijanske pjesme Che colpa abbiamo noi koju Slija pjeva na talijanskom jeziku == Diskografija == * [[Taj]], Dallas Records, siječnja 2019. * [[Poplava oseke]], Bandcamp, svibnja 2019. * Blatnjavo nebo, Bandcamp veljača 2022. == Članovi == Tijekom godina postava se mijenjala, a jedini stalni članovi su Slaven Slišković i Tomislav Dorić.<ref name="prekinuli"/> Članovi su do danas bili:<ref>[https://web.archive.org/web/20080928193352/https://myspace.com/misternoslija Mister NO] na MySpaceu. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref><ref name="novosti.hr"/> * Slaven Slišković (vokal, gitarist, stihovi i glazba) * Ante Puljiz (back vokal) * Vladimir Garić (gitara) * Miodrag Spasić (bas) * Tomislav Dorić (klavijature) * Profesor Boris (gitara i bas) * Toni Silobrčić (bubnjevi) * Anton Možnik (bubnjevi) * Gordan Tudor (saksofon) * Vili Miličević (produkcija) * Alejuandro Buendija (programiranje, mix i mastering) == Zanimljivosti == Slaven Slišković se pojavljuje u spotovima The Obala feat. Sunčica - Evo me, TBF - S mog prozora, mister NO - Bježim se, mister NO - Ma hajde, dođi Iva, mister NO - Čitat ću ti dlan, mister NO - Ostat ću bez nje == Izvori == {{izvori}} 5. https://svijetkulture.com/mister-no-razgovarali-smo-sa-splitskim-bendom-koji-vec-20-godina-gura-svoj-film/ 6. https://radiogornjigrad.wordpress.com/2017/02/18/slaven-sliskovic-devet-kratkih-prica/ == Vanjske poveznice == *[https://www.youtube.com/channel/UCJU_kjYJ45j-yce3BOr7AMQ Mister NO] na YouTubeu *[https://misternosplit.bandcamp.com/ Mister NO] na Bandcampu *[https://web.archive.org/web/20080928193352/https://myspace.com/misternoslija Mister NO] na MySpaceu *[https://slija.blog.hr Mister NO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070622101925/http://slija.blog.hr/ |date=22. lipnja 2007. }} na blog.hr, službene stranice [[Kategorija:Splitski glazbeni sastavi]] 6npnkjkwu2xxo55zzjnvmxfv2ololyq 6447251 6447250 2022-08-21T10:03:47Z Kapetan broda 250766 wikitext text/x-wiki {{rad obožavatelja}} {{Infookvir glazbenik | Ime = Mister NO | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = | Pseudonim = | Osnivanje = [[glazba u 1999.|1999.]] - | Žanr = [[rock]] | Djelatno_razdoblje = 1999. - | Producentska_kuća = mister NO - Split Records | Angažman = | URL = | Originalna postava = | Sadašnji članovi = Slaven Slišković, Tomislav Dorić, Gordan Tudor, Anton Možnik | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Mister NO''' je hrvatski [[rock]] sastav iz [[Split]]a.<ref name="prvi album">L.L.: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbizz/clanak/id/586609/splitski-bend-nakon-20-godina-izdaje-prvi-album-frontmen-konacno-ispricao-cijelu-pricu-o-svojoj-muzi-otkrio-i-je-li-ljubav-s-fatalnom-ivom-potrajala ''Splitski bend nakon 20 godina izdaje prvi album: frontmen konačno ispričao cijelu priču o svojoj muzi, otkrio i je li ljubav s fatalnom Ivom potrajala''] Slobodna Dalmacija. 29. siječnja 2019. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> == Povijest == {{stil pisanja}} Ime sastava nema veze s talijanskim stripom [[Mister No]], nego se Slaven prijavio za izbor mistera Hrvatske devedesetih godina i kad ga je agentica zvala da je favorit i da se samo treba pojavit na natjecanju on je rekao ''ne''. Tako je među prijateljima postao poznat kao mister NO. Iako je svoju prvu pjesmu snimio 1995 godine Preoštri val gdje je aranžman radio Albert Limić i snimio bas, gitaru je snimio Zlatko Brodarić, sastav Mister NO osnovao je 1999. godine [[Slaven Slišković]] (Čovjek Filbi, Kapetan Broda) nakon desetak godina pisanja pjesama. Korijeni kultnog splitskog sastava Mister NOa datiraju iz vremena dok se osnivač Slišković još uspješno bavio vaterpolom. Bio je juniorski reprezentativac Jugoslavije i pred sobom je imao ugovor sa splitskim [[Vaterpolski klub Jadran Split|Jadran Koteksom]] kojeg je i potpisao. Bio je kapetan kadetima i juniorima Jadrana. Tada trener nije birao kapetana već su ga igrači izabrali, a on je Izabrao drugi put, jer je više volio čitati književnost. Bio je u to doba jedini Dalmatinac koji je bio član juniorske reprezentacije Jugoslavije. Počeo je primati hranarinu od Jadran Koteksa (oko 200 eura sadašnjih mjesečno) sa svojih 15 godina. Pri jednom športskom boravku u Beogradu na pripremama reprezentacije u jednoj je knjižari prijevod zbirke poezije Jima Morrisona, frontmena The Doorsa i tad je otkrio svoju ljubav prema poeziji.<ref name="prekinuli"> Anja Popović: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbizz/clanak/id/619707/39prekinuli-smo-a-danas-ne-zeli-pricati-sa-mnom39-splicanin-iz-kultnog-benda-ogolio-nam-je-dusu-priznao-na-cemu-je-s-curom-kojoj-je-posvetio-petsto-pjesama-ali-i-kako-pokriva-troskove-snimanja '' 'Prekinuli smo, a danas ne želi pričati sa mnom...': Splićanin iz kultnog benda ogolio nam je dušu, priznao na čemu je s curom kojoj je posvetio petsto pjesama, ali i kako pokriva troškove snimanja ''] Slobodna Dalmacija. 25. kolovoza 2019. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> Te je 1999. godine snimljen demo ''Slobodan'' i ''Dvojnik slučajnog prolaznika''. Od godine 2001. ozbiljnije su pristupili glazbenom radu.<ref name="novosti.hr">Goran Čelig: [http://novosti.hr/splitski-bend-mister-no-predstavlja-pjesmu-obican-dan/ ''Splitski bend Mister No predstavlja pjesmu Običan dan ''] Novosti.hr 27. ožujka 2017. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> Slaven Slišković je poznati hrvatski pjesnik koji je napisao preko tisuću pjesama i objavio 5 zbirki pjesama "Šibe poznatih maćeha" 1997., Prodavaonica lakog streljiva i optičkih ciljnika" 2004., "Tvoja nevinost je popularna u mojoj ulici" 2006., "Ženski petko" 2012. i "Pričao sam s pticama 2020. Napisao je i šestu zbirku Sok od balerine koja uskoro čeka objavu. Objavio je još dramu "Jelenova suza" 2005. i monodramu "Korona Bonaparte" 2020. Napisao je i objavio još oko tridesetak priča. Frontmen je [[Slaven Slišković]]. Sastav je tek nakon 20 godina postojanja objavio svoj prvi album. 2019. objavili su album [[Taj]] u izdanju Dallas Recordsa na kojemu su četiri singla – "Običan dan", "Ne, nije bol", "Soba njene rodice" feat. Žuvi te ključnim singl "Ma hajde dođi Iva". Zadnja pjesma je o djevojci Ivi iz Zaprešića, koja je bila Slijina [[muza]]. Ivu je umirovio 2005. godine kao lika. Album ''Taj'' rock skladbi kroz koje prolazimo raznim fazama stvaralaštva Slavena Sliškovića Slije.<ref name="prvi album"/> Zatim su napravili rijetkost u hrvatskim pa i svjetskim diskografskim okvirima. Unutar godine dana, iste kalendarske godine objavili su dva albuma. Nakon albuma ''Taj'' s 13 pjesama koji su objavili u siječnju 2019. u izdanju Dallas Recordsa, svibnja 2019. objavili su drugi trostruki album ''Poplava oseke'' s čak 30 pjesama koju su postavili na [[Bandcamp]]. Frontmen Slija obrazložiou je to time riječima "Imao sam te pjesme, skupilo ih se i htio sam se riješiti toga. Teret je to nositi u sebi neobjavljeno. Tako širiš koronu - stvaraš, a ne djeluješ." Vlastiti unutarnji opus pjesama mu je obilan da kaže da mu je sad preostalo objavljivati pjesme. Kao sastav ne djeluju preko koncerata, nego kao virtualni sastav. Slavenova sestra Mirna Slišković je diplomirani inženjer brodogradnje i crta brodove u splitskom škveru. Ona je Slavenu zabranila koncerte i rekla: Samo šibaj preko interneta. Slaven voli reć da je njega stvorila ne njegova majka koja je učiteljica, nego sestra koja je erudit. Dana 2. veljače 2022. godine sastav izdaje svoj treći dvostruki album ''Blatnjavo nebo sa 22 pjesme''. Dana 14. veljače 2022. sastav izdaje spot za pjesmu ''Čitat ću ti dlan'' koju je Slija otpjevao s glumicom Klarom Mucci. Dana 5. srpnja 2022. godine objavili su spot za pjesmu s trećeg albuma ''Ostat ću bez nje'' iz zbirke pjesama ''Pričao sam s pticama'' (2020. g.). 15. 8. 2022 godine mister NO izbacuje na You Tube dvije pjesme Đorđa Balaševića, jednu Drage Mlinarca i obradu talijanske pjesme Che colpa abbiamo noi koju Slija pjeva na talijanskom jeziku == Diskografija == * [[Taj]], Dallas Records, siječnja 2019. * [[Poplava oseke]], Bandcamp, svibnja 2019. * Blatnjavo nebo, Bandcamp veljača 2022. == Članovi == Tijekom godina postava se mijenjala, a jedini stalni članovi su Slaven Slišković i Tomislav Dorić.<ref name="prekinuli"/> Članovi su do danas bili:<ref>[https://web.archive.org/web/20080928193352/https://myspace.com/misternoslija Mister NO] na MySpaceu. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref><ref name="novosti.hr"/> * Slaven Slišković (vokal, gitarist, stihovi i glazba) * Ante Puljiz (back vokal) * Vladimir Garić (gitara) * Miodrag Spasić (bas) * Tomislav Dorić (klavijature) * Profesor Boris (gitara i bas) * Toni Silobrčić (bubnjevi) * Anton Možnik (bubnjevi) * Gordan Tudor (saksofon) * Vili Miličević (produkcija) * Alejuandro Buendija (programiranje, mix i mastering) == Zanimljivosti == Slaven Slišković se pojavljuje u spotovima The Obala feat. Sunčica - Evo me, TBF - S mog prozora, mister NO - Bježim se, mister NO - Ma hajde, dođi Iva, mister NO - Čitat ću ti dlan, mister NO - Ostat ću bez nje == Izvori == {{izvori}} 5. https://svijetkulture.com/mister-no-razgovarali-smo-sa-splitskim-bendom-koji-vec-20-godina-gura-svoj-film/ 6. https://radiogornjigrad.wordpress.com/2017/02/18/slaven-sliskovic-devet-kratkih-prica/ == Vanjske poveznice == *[https://www.youtube.com/channel/UCJU_kjYJ45j-yce3BOr7AMQ Mister NO] na YouTubeu *[https://misternosplit.bandcamp.com/ Mister NO] na Bandcampu *[https://web.archive.org/web/20080928193352/https://myspace.com/misternoslija Mister NO] na MySpaceu *[https://slija.blog.hr Mister NO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070622101925/http://slija.blog.hr/ |date=22. lipnja 2007. }} na blog.hr, službene stranice [[Kategorija:Splitski glazbeni sastavi]] 4d37pc7uie7pbvptnxgttbrrsxeadjm 6447279 6447251 2022-08-21T11:13:51Z Kapetan broda 250766 wikitext text/x-wiki {{rad obožavatelja}} {{Infookvir glazbenik | Ime = Mister NO | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = | Pseudonim = | Osnivanje = [[glazba u 1999.|1999.]] - | Žanr = [[rock]] | Djelatno_razdoblje = 1999. - | Producentska_kuća = mister NO - Split Records | Angažman = | URL = | Originalna postava = | Sadašnji članovi = Slaven Slišković, Tomislav Dorić, Gordan Tudor, Anton Možnik | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Mister NO''' je hrvatski [[rock]] sastav iz [[Split]]a.<ref name="prvi album">L.L.: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbizz/clanak/id/586609/splitski-bend-nakon-20-godina-izdaje-prvi-album-frontmen-konacno-ispricao-cijelu-pricu-o-svojoj-muzi-otkrio-i-je-li-ljubav-s-fatalnom-ivom-potrajala ''Splitski bend nakon 20 godina izdaje prvi album: frontmen konačno ispričao cijelu priču o svojoj muzi, otkrio i je li ljubav s fatalnom Ivom potrajala''] Slobodna Dalmacija. 29. siječnja 2019. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> == Povijest == {{stil pisanja}} Ime sastava nema veze s talijanskim stripom [[Mister No]], nego se Slaven prijavio za izbor mistera Hrvatske devedesetih godina i kad ga je agentica zvala da je favorit i da se samo treba pojavit na natjecanju on je rekao ''ne''. Tako je među prijateljima postao poznat kao mister NO. Iako je svoju prvu pjesmu snimio 1995 godine Preoštri val gdje je aranžman radio Albert Limić i snimio bas, gitaru je snimio Zlatko Brodarić, sastav Mister NO osnovao je 1999. godine [[Slaven Slišković]] (Čovjek Filbi, Kapetan Broda) nakon desetak godina pisanja pjesama. Korijeni kultnog splitskog sastava Mister NOa datiraju iz vremena dok se osnivač Slišković još uspješno bavio vaterpolom. Bio je juniorski reprezentativac Jugoslavije i pred sobom je imao ugovor sa splitskim [[Vaterpolski klub Jadran Split|Jadran Koteksom]] kojeg je i potpisao. Bio je kapetan kadetima i juniorima Jadrana. Tada trener nije birao kapetana već su ga igrači izabrali, a on je Izabrao drugi put, jer je više volio čitati književnost. Bio je u to doba jedini Dalmatinac koji je bio član juniorske reprezentacije Jugoslavije. Počeo je primati hranarinu od Jadran Koteksa (oko 200 eura sadašnjih mjesečno) sa svojih 15 godina. Pri jednom športskom boravku u Beogradu na pripremama reprezentacije u jednoj je knjižari prijevod zbirke poezije Jima Morrisona, frontmena The Doorsa i tad je otkrio svoju ljubav prema poeziji.<ref name="prekinuli"> Anja Popović: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbizz/clanak/id/619707/39prekinuli-smo-a-danas-ne-zeli-pricati-sa-mnom39-splicanin-iz-kultnog-benda-ogolio-nam-je-dusu-priznao-na-cemu-je-s-curom-kojoj-je-posvetio-petsto-pjesama-ali-i-kako-pokriva-troskove-snimanja '' 'Prekinuli smo, a danas ne želi pričati sa mnom...': Splićanin iz kultnog benda ogolio nam je dušu, priznao na čemu je s curom kojoj je posvetio petsto pjesama, ali i kako pokriva troškove snimanja ''] Slobodna Dalmacija. 25. kolovoza 2019. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> Te je 1999. godine snimljen demo ''Slobodan'' i ''Dvojnik slučajnog prolaznika''. Od godine 2001. ozbiljnije su pristupili glazbenom radu.<ref name="novosti.hr">Goran Čelig: [http://novosti.hr/splitski-bend-mister-no-predstavlja-pjesmu-obican-dan/ ''Splitski bend Mister No predstavlja pjesmu Običan dan ''] Novosti.hr 27. ožujka 2017. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> Slaven Slišković je poznati hrvatski pjesnik koji je napisao preko tisuću pjesama i objavio 5 zbirki pjesama "Šibe poznatih maćeha" 1997., Prodavaonica lakog streljiva i optičkih ciljnika" 2004., "Tvoja nevinost je popularna u mojoj ulici" 2006., "Ženski petko" 2012. i "Pričao sam s pticama 2020. Napisao je i šestu zbirku Sok od balerine koja uskoro čeka objavu. Objavio je još dramu "Jelenova suza" 2005. i monodramu "Korona Bonaparte" 2020. Napisao je i objavio još oko tridesetak priča. Frontmen je [[Slaven Slišković]]. Sastav je tek nakon 20 godina postojanja objavio svoj prvi album. 2019. objavili su album [[Taj]] u izdanju Dallas Recordsa na kojemu su četiri singla – "Običan dan", "Ne, nije bol", "Soba njene rodice" feat. Žuvi te ključnim singl "Ma hajde dođi Iva". Zadnja pjesma je o djevojci Ivi iz Zaprešića, koja je bila Slijina [[muza]]. Ivu je umirovio 2005. godine kao lika. Album ''Taj'' rock skladbi kroz koje prolazimo raznim fazama stvaralaštva Slavena Sliškovića Slije.<ref name="prvi album"/> Zatim su napravili rijetkost u hrvatskim pa i svjetskim diskografskim okvirima. Unutar godine dana, iste kalendarske godine objavili su dva albuma. Nakon albuma ''Taj'' s 13 pjesama koji su objavili u siječnju 2019. u izdanju Dallas Recordsa, svibnja 2019. objavili su drugi trostruki album ''Poplava oseke'' s čak 30 pjesama koju su postavili na [[Bandcamp]]. Frontmen Slija obrazložiou je to time riječima "Imao sam te pjesme, skupilo ih se i htio sam se riješiti toga. Teret je to nositi u sebi neobjavljeno. Tako širiš koronu - stvaraš, a ne djeluješ." Vlastiti unutarnji opus pjesama mu je obilan da kaže da mu je sad preostalo objavljivati pjesme. Kao sastav ne djeluju preko koncerata, nego kao virtualni sastav. Slavenova sestra Mirna Slišković je diplomirani inženjer brodogradnje i crta brodove u splitskom škveru. Ona je Slavenu zabranila koncerte i rekla: Samo šibaj preko interneta. Slaven voli reć da je njega stvorila ne njegova majka koja je učiteljica, nego sestra koja je erudit. Dana 2. veljače 2022. godine sastav izdaje svoj treći dvostruki album ''Blatnjavo nebo sa 22 pjesme''. Dana 14. veljače 2022. sastav izdaje spot za pjesmu ''Čitat ću ti dlan'' koju je Slija otpjevao s glumicom Klarom Mucci. Dana 5. srpnja 2022. godine objavili su spot za pjesmu s trećeg albuma ''Ostat ću bez nje'' iz zbirke pjesama ''Pričao sam s pticama'' (2020. g.). 15. 8. 2022 godine mister NO izbacuje na You Tube dvije pjesme Đorđa Balaševića, jednu Drage Mlinarca u izvedbi mister NO Split i obradu talijanske pjesme Che colpa abbiamo noi koju Slija pjeva na talijanskom jeziku == Diskografija == * [[Taj]], Dallas Records, siječnja 2019. * [[Poplava oseke]], Bandcamp, svibnja 2019. * Blatnjavo nebo, Bandcamp veljača 2022. == Članovi == Tijekom godina postava se mijenjala, a jedini stalni članovi su Slaven Slišković i Tomislav Dorić.<ref name="prekinuli"/> Članovi su do danas bili:<ref>[https://web.archive.org/web/20080928193352/https://myspace.com/misternoslija Mister NO] na MySpaceu. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref><ref name="novosti.hr"/> * Slaven Slišković (vokal, gitarist, stihovi i glazba) * Ante Puljiz (back vokal) * Vladimir Garić (gitara) * Miodrag Spasić (bas) * Tomislav Dorić (klavijature) * Profesor Boris (gitara i bas) * Toni Silobrčić (bubnjevi) * Anton Možnik (bubnjevi) * Gordan Tudor (saksofon) * Vili Miličević (produkcija) * Alejuandro Buendija (programiranje, mix i mastering) == Zanimljivosti == Slaven Slišković se pojavljuje u spotovima The Obala feat. Sunčica - Evo me, TBF - S mog prozora, mister NO - Bježim se, mister NO - Ma hajde, dođi Iva, mister NO - Čitat ću ti dlan, mister NO - Ostat ću bez nje == Izvori == {{izvori}} 5. https://svijetkulture.com/mister-no-razgovarali-smo-sa-splitskim-bendom-koji-vec-20-godina-gura-svoj-film/ 6. https://radiogornjigrad.wordpress.com/2017/02/18/slaven-sliskovic-devet-kratkih-prica/ == Vanjske poveznice == *[https://www.youtube.com/channel/UCJU_kjYJ45j-yce3BOr7AMQ Mister NO] na YouTubeu *[https://misternosplit.bandcamp.com/ Mister NO] na Bandcampu *[https://web.archive.org/web/20080928193352/https://myspace.com/misternoslija Mister NO] na MySpaceu *[https://slija.blog.hr Mister NO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070622101925/http://slija.blog.hr/ |date=22. lipnja 2007. }} na blog.hr, službene stranice [[Kategorija:Splitski glazbeni sastavi]] byu0o56sf9a4laslizpghnmezete0l7 6447280 6447279 2022-08-21T11:16:00Z Kapetan broda 250766 wikitext text/x-wiki {{rad obožavatelja}} {{Infookvir glazbenik | Ime = Mister NO | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = | Pseudonim = | Osnivanje = [[glazba u 1999.|1999.]] - | Žanr = [[rock]] | Djelatno_razdoblje = 1999. - | Producentska_kuća = mister NO - Split Records | Angažman = | URL = | Originalna postava = | Sadašnji članovi = Slaven Slišković, Tomislav Dorić, Gordan Tudor, Anton Možnik | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Mister NO''' je hrvatski [[rock]] sastav iz [[Split]]a.<ref name="prvi album">L.L.: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbizz/clanak/id/586609/splitski-bend-nakon-20-godina-izdaje-prvi-album-frontmen-konacno-ispricao-cijelu-pricu-o-svojoj-muzi-otkrio-i-je-li-ljubav-s-fatalnom-ivom-potrajala ''Splitski bend nakon 20 godina izdaje prvi album: frontmen konačno ispričao cijelu priču o svojoj muzi, otkrio i je li ljubav s fatalnom Ivom potrajala''] Slobodna Dalmacija. 29. siječnja 2019. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> == Povijest == {{stil pisanja}} Ime sastava nema veze s talijanskim stripom [[Mister No]], nego se Slaven prijavio za izbor mistera Hrvatske devedesetih godina i kad ga je agentica zvala da je favorit i da se samo treba pojavit na natjecanju on je rekao ''ne''. Tako je među prijateljima postao poznat kao mister NO. Iako je svoju prvu pjesmu snimio 1995 godine Preoštri val gdje je aranžman radio Albert Limić i snimio bas, gitaru je snimio Zlatko Brodarić, sastav Mister NO osnovao je 1999. godine [[Slaven Slišković]] (Čovjek Filbi, Kapetan Broda) nakon desetak godina pisanja pjesama. Korijeni kultnog splitskog sastava Mister NOa datiraju iz vremena dok se osnivač Slišković još uspješno bavio vaterpolom. Bio je juniorski reprezentativac Jugoslavije i pred sobom je imao ugovor sa splitskim [[Vaterpolski klub Jadran Split|Jadran Koteksom]] kojeg je i potpisao. Bio je kapetan kadetima i juniorima Jadrana. Tada trener nije birao kapetana već su ga igrači izabrali, a on je Izabrao drugi put, jer je više volio čitati književnost. Bio je u to doba jedini Dalmatinac koji je bio član juniorske reprezentacije Jugoslavije. Počeo je primati hranarinu od Jadran Koteksa (oko 200 eura sadašnjih mjesečno) sa svojih 15 godina. Pri jednom športskom boravku u Beogradu na pripremama reprezentacije u jednoj je knjižari prijevod zbirke poezije Jima Morrisona, frontmena The Doorsa i tad je otkrio svoju ljubav prema poeziji.<ref name="prekinuli"> Anja Popović: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbizz/clanak/id/619707/39prekinuli-smo-a-danas-ne-zeli-pricati-sa-mnom39-splicanin-iz-kultnog-benda-ogolio-nam-je-dusu-priznao-na-cemu-je-s-curom-kojoj-je-posvetio-petsto-pjesama-ali-i-kako-pokriva-troskove-snimanja '' 'Prekinuli smo, a danas ne želi pričati sa mnom...': Splićanin iz kultnog benda ogolio nam je dušu, priznao na čemu je s curom kojoj je posvetio petsto pjesama, ali i kako pokriva troškove snimanja ''] Slobodna Dalmacija. 25. kolovoza 2019. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> Te je 1999. godine snimljen demo ''Slobodan'' i ''Dvojnik slučajnog prolaznika''. Od godine 2001. ozbiljnije su pristupili glazbenom radu.<ref name="novosti.hr">Goran Čelig: [http://novosti.hr/splitski-bend-mister-no-predstavlja-pjesmu-obican-dan/ ''Splitski bend Mister No predstavlja pjesmu Običan dan ''] Novosti.hr 27. ožujka 2017. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> Slaven Slišković je poznati hrvatski pjesnik koji je napisao preko tisuću pjesama i objavio 5 zbirki pjesama "Šibe poznatih maćeha" 1997., Prodavaonica lakog streljiva i optičkih ciljnika" 2004., "Tvoja nevinost je popularna u mojoj ulici" 2006., "Ženski petko" 2012. i "Pričao sam s pticama 2020. Napisao je i šestu zbirku Sok od balerine koja uskoro čeka objavu. Objavio je još dramu "Jelenova suza" 2005. i monodramu "Korona Bonaparte" 2020. Napisao je i objavio još oko tridesetak priča. Frontmen je [[Slaven Slišković]]. Sastav je tek nakon 20 godina postojanja objavio svoj prvi album. 2019. objavili su album [[Taj]] u izdanju Dallas Recordsa na kojemu su četiri singla – "Običan dan", "Ne, nije bol", "Soba njene rodice" feat. Žuvi te ključnim singl "Ma hajde dođi Iva". Zadnja pjesma je o djevojci Ivi iz Zaprešića, koja je bila Slijina [[muza]]. Ivu je umirovio 2005. godine kao lika. Album ''Taj'' rock skladbi kroz koje prolazimo raznim fazama stvaralaštva Slavena Sliškovića Slije.<ref name="prvi album"/> Zatim su napravili rijetkost u hrvatskim pa i svjetskim diskografskim okvirima. Unutar godine dana, iste kalendarske godine objavili su dva albuma. Nakon albuma ''Taj'' s 13 pjesama koji su objavili u siječnju 2019. u izdanju Dallas Recordsa, svibnja 2019. objavili su drugi trostruki album ''Poplava oseke'' s čak 30 pjesama koju su postavili na [[Bandcamp]]. Frontmen Slija obrazložiou je to time riječima "Imao sam te pjesme, skupilo ih se i htio sam se riješiti toga. Teret je to nositi u sebi neobjavljeno. Tako širiš koronu - stvaraš, a ne djeluješ." Vlastiti unutarnji opus pjesama mu je obilan da kaže da mu je sad preostalo objavljivati pjesme. Kao sastav ne djeluju preko koncerata, nego kao virtualni sastav. Slavenova sestra Mirna Slišković je diplomirani inženjer brodogradnje i crta brodove u splitskom škveru. Ona je Slavenu zabranila koncerte i rekla: Samo šibaj preko interneta. Slaven voli reć da je njega stvorila ne njegova majka koja je učiteljica, nego sestra koja je erudit. Dana 2. veljače 2022. godine sastav izdaje svoj treći dvostruki album ''Blatnjavo nebo sa 22 pjesme''. Dana 14. veljače 2022. sastav izdaje spot za pjesmu ''Čitat ću ti dlan'' koju je Slija otpjevao s glumicom Klarom Mucci. Dana 5. srpnja 2022. godine objavili su spot za pjesmu s trećeg albuma ''Ostat ću bez nje'' iz zbirke pjesama ''Pričao sam s pticama'' (2020. g.). 15. 8. 2022 godine mister NO izbacuje na You Tube dvije pjesme Đorđa Balaševića Prave mačke i Sancho Panza, jednu Drage Mlinarca Zeleni otok u izvedbi mister NO Split i obradu talijanske pjesme Che colpa abbiamo noi koju Slija pjeva na talijanskom jeziku == Diskografija == * [[Taj]], Dallas Records, siječnja 2019. * [[Poplava oseke]], Bandcamp, svibnja 2019. * Blatnjavo nebo, Bandcamp veljača 2022. == Članovi == Tijekom godina postava se mijenjala, a jedini stalni članovi su Slaven Slišković i Tomislav Dorić.<ref name="prekinuli"/> Članovi su do danas bili:<ref>[https://web.archive.org/web/20080928193352/https://myspace.com/misternoslija Mister NO] na MySpaceu. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref><ref name="novosti.hr"/> * Slaven Slišković (vokal, gitarist, stihovi i glazba) * Ante Puljiz (back vokal) * Vladimir Garić (gitara) * Miodrag Spasić (bas) * Tomislav Dorić (klavijature) * Profesor Boris (gitara i bas) * Toni Silobrčić (bubnjevi) * Anton Možnik (bubnjevi) * Gordan Tudor (saksofon) * Vili Miličević (produkcija) * Alejuandro Buendija (programiranje, mix i mastering) == Zanimljivosti == Slaven Slišković se pojavljuje u spotovima The Obala feat. Sunčica - Evo me, TBF - S mog prozora, mister NO - Bježim se, mister NO - Ma hajde, dođi Iva, mister NO - Čitat ću ti dlan, mister NO - Ostat ću bez nje == Izvori == {{izvori}} 5. https://svijetkulture.com/mister-no-razgovarali-smo-sa-splitskim-bendom-koji-vec-20-godina-gura-svoj-film/ 6. https://radiogornjigrad.wordpress.com/2017/02/18/slaven-sliskovic-devet-kratkih-prica/ == Vanjske poveznice == *[https://www.youtube.com/channel/UCJU_kjYJ45j-yce3BOr7AMQ Mister NO] na YouTubeu *[https://misternosplit.bandcamp.com/ Mister NO] na Bandcampu *[https://web.archive.org/web/20080928193352/https://myspace.com/misternoslija Mister NO] na MySpaceu *[https://slija.blog.hr Mister NO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070622101925/http://slija.blog.hr/ |date=22. lipnja 2007. }} na blog.hr, službene stranice [[Kategorija:Splitski glazbeni sastavi]] jqjni7ix9ueti27fgfymhow584w0184 6447286 6447280 2022-08-21T11:41:55Z Kapetan broda 250766 wikitext text/x-wiki {{rad obožavatelja}} {{Infookvir glazbenik | Ime = Mister NO | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = | Pseudonim = | Osnivanje = [[glazba u 1999.|1999.]] - | Žanr = [[rock]] | Djelatno_razdoblje = 1999. - | Producentska_kuća = mister NO - Split Records | Angažman = | URL = | Originalna postava = | Sadašnji članovi = Slaven Slišković, Tomislav Dorić, Gordan Tudor, Anton Možnik | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Mister NO''' je hrvatski [[rock]] sastav iz [[Split]]a.<ref name="prvi album">L.L.: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbizz/clanak/id/586609/splitski-bend-nakon-20-godina-izdaje-prvi-album-frontmen-konacno-ispricao-cijelu-pricu-o-svojoj-muzi-otkrio-i-je-li-ljubav-s-fatalnom-ivom-potrajala ''Splitski bend nakon 20 godina izdaje prvi album: frontmen konačno ispričao cijelu priču o svojoj muzi, otkrio i je li ljubav s fatalnom Ivom potrajala''] Slobodna Dalmacija. 29. siječnja 2019. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> == Povijest == {{stil pisanja}} Ime sastava nema veze s talijanskim stripom [[Mister No]], nego se Slaven prijavio za izbor mistera Hrvatske devedesetih godina i kad ga je agentica zvala da je favorit i da se samo treba pojavit na natjecanju on je rekao ''ne''. Tako je među prijateljima postao poznat kao mister NO. Iako je svoju prvu pjesmu snimio 1995 godine Preoštri val gdje je aranžman radio Albert Limić i snimio bas, gitaru je snimio Zlatko Brodarić, sastav Mister NO osnovao je 1999. godine [[Slaven Slišković]] (Čovjek Filbi, Kapetan Broda) nakon desetak godina pisanja pjesama. Korijeni kultnog splitskog sastava Mister NOa datiraju iz vremena dok se osnivač Slišković još uspješno bavio vaterpolom. Bio je juniorski reprezentativac Jugoslavije i pred sobom je imao ugovor sa splitskim [[Vaterpolski klub Jadran Split|Jadran Koteksom]] kojeg je i potpisao. Bio je kapetan kadetima i juniorima Jadrana. Tada trener nije birao kapetana već su ga igrači izabrali, a on je Izabrao drugi put, jer je više volio čitati književnost. Bio je u to doba jedini Dalmatinac koji je bio član juniorske reprezentacije Jugoslavije. Počeo je primati hranarinu od Jadran Koteksa (oko 200 eura sadašnjih mjesečno) sa svojih 15 godina. Pri jednom športskom boravku u Beogradu na pripremama reprezentacije u jednoj je knjižari prijevod zbirke poezije Jima Morrisona, frontmena The Doorsa i tad je otkrio svoju ljubav prema poeziji.<ref name="prekinuli"> Anja Popović: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbizz/clanak/id/619707/39prekinuli-smo-a-danas-ne-zeli-pricati-sa-mnom39-splicanin-iz-kultnog-benda-ogolio-nam-je-dusu-priznao-na-cemu-je-s-curom-kojoj-je-posvetio-petsto-pjesama-ali-i-kako-pokriva-troskove-snimanja '' 'Prekinuli smo, a danas ne želi pričati sa mnom...': Splićanin iz kultnog benda ogolio nam je dušu, priznao na čemu je s curom kojoj je posvetio petsto pjesama, ali i kako pokriva troškove snimanja ''] Slobodna Dalmacija. 25. kolovoza 2019. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> Te je 1999. godine snimljen demo ''Slobodan'' i ''Dvojnik slučajnog prolaznika''. Od godine 2001. ozbiljnije su pristupili glazbenom radu.<ref name="novosti.hr">Goran Čelig: [http://novosti.hr/splitski-bend-mister-no-predstavlja-pjesmu-obican-dan/ ''Splitski bend Mister No predstavlja pjesmu Običan dan ''] Novosti.hr 27. ožujka 2017. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> Slaven Slišković je poznati hrvatski pjesnik koji je napisao preko tisuću pjesama i objavio 5 zbirki pjesama "Šibe poznatih maćeha" 1997., Prodavaonica lakog streljiva i optičkih ciljnika" 2004., "Tvoja nevinost je popularna u mojoj ulici" 2006., "Ženski petko" 2012. i "Pričao sam s pticama 2020. Napisao je i šestu zbirku Sok od balerine koja uskoro čeka objavu. Objavio je još dramu "Jelenova suza" 2005. i monodramu "Korona Bonaparte" 2020. Napisao je i objavio još oko tridesetak priča. Frontmen je [[Slaven Slišković]]. Sastav je tek nakon 20 godina postojanja objavio svoj prvi album. 2019. objavili su album [[Taj]] u izdanju Dallas Recordsa na kojemu su četiri singla – "Običan dan", "Ne, nije bol", "Soba njene rodice" feat. Žuvi te ključnim singl "Ma hajde dođi Iva". Zadnja pjesma je o djevojci Ivi iz Zaprešića, koja je bila Slijina [[muza]]. Ivu je umirovio 2005. godine kao lika. Album ''Taj'' rock skladbi kroz koje prolazimo raznim fazama stvaralaštva Slavena Sliškovića Slije.<ref name="prvi album"/> Zatim su napravili rijetkost u hrvatskim pa i svjetskim diskografskim okvirima. Unutar godine dana, iste kalendarske godine objavili su dva albuma. Nakon albuma ''Taj'' s 13 pjesama koji su objavili u siječnju 2019. u izdanju Dallas Recordsa, svibnja 2019. objavili su drugi trostruki album ''Poplava oseke'' s čak 30 pjesama koju su postavili na [[Bandcamp]]. Frontmen Slija obrazložiou je to time riječima "Imao sam te pjesme, skupilo ih se i htio sam se riješiti toga. Teret je to nositi u sebi neobjavljeno. Tako širiš koronu - stvaraš, a ne djeluješ." Vlastiti unutarnji opus pjesama mu je obilan da kaže da mu je sad preostalo objavljivati pjesme. Kao sastav ne djeluju preko koncerata, nego kao virtualni sastav. Slavenova sestra Mirna Slišković je diplomirani inženjer brodogradnje i crta brodove u splitskom škveru. Ona je Slavenu zabranila koncerte i rekla: Samo šibaj preko interneta. Slaven voli reć da je njega stvorila ne njegova majka koja je učiteljica, nego sestra koja je erudit. Dana 2. veljače 2022. godine sastav izdaje svoj treći dvostruki album ''Blatnjavo nebo sa 22 pjesme''. Dana 14. veljače 2022. sastav izdaje spot za pjesmu ''Čitat ću ti dlan'' koju je Slija otpjevao s glumicom Klarom Mucci. Dana 5. srpnja 2022. godine objavili su spot za pjesmu s trećeg albuma ''Ostat ću bez nje'' iz zbirke pjesama ''Pričao sam s pticama'' (2020. g.). 15. 8. 2022 godine mister NO izbacuje na You Tube dvije pjesme Đorđa Balaševića Prave mačke i Sancho Panza, jednu Drage Mlinarca Zeleni otok u izvedbi mister NO Split i obradu talijanske pjesme Che colpa abbiamo noi koju Slija pjeva na talijanskom jeziku == Diskografija == * [[Taj]], Dallas Records, siječnja 2019. * [[Poplava oseke]], Bandcamp, svibnja 2019. * Blatnjavo nebo, Bandcamp veljača 2022. == Članovi == Tijekom godina postava se mijenjala, a jedini stalni članovi su Slaven Slišković i Tomislav Dorić.<ref name="prekinuli"/> Članovi su do danas bili:<ref>[https://web.archive.org/web/20080928193352/https://myspace.com/misternoslija Mister NO] na MySpaceu. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref><ref name="novosti.hr"/> * Slaven Slišković (vokal, gitarist, stihovi i glazba) * Klara Mucci (vokal) * Ante Puljiz (back vokal) * Vladimir Garić (gitara) * Miodrag Spasić (bas) * Tomislav Dorić (klavijature) * Profesor Boris (gitara i bas) * Toni Silobrčić (bubnjevi) * Anton Možnik (bubnjevi) * Gordan Tudor (saksofon) * Vili Miličević (produkcija) * Alejuandro Buendija (programiranje, mix i mastering) == Zanimljivosti == Slaven Slišković se pojavljuje u spotovima The Obala feat. Sunčica - Evo me, TBF - S mog prozora, mister NO - Bježim se, mister NO - Ma hajde, dođi Iva, mister NO - Čitat ću ti dlan, mister NO - Ostat ću bez nje == Izvori == {{izvori}} 5. https://svijetkulture.com/mister-no-razgovarali-smo-sa-splitskim-bendom-koji-vec-20-godina-gura-svoj-film/ 6. https://radiogornjigrad.wordpress.com/2017/02/18/slaven-sliskovic-devet-kratkih-prica/ == Vanjske poveznice == *[https://www.youtube.com/channel/UCJU_kjYJ45j-yce3BOr7AMQ Mister NO] na YouTubeu *[https://misternosplit.bandcamp.com/ Mister NO] na Bandcampu *[https://web.archive.org/web/20080928193352/https://myspace.com/misternoslija Mister NO] na MySpaceu *[https://slija.blog.hr Mister NO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070622101925/http://slija.blog.hr/ |date=22. lipnja 2007. }} na blog.hr, službene stranice [[Kategorija:Splitski glazbeni sastavi]] gtbg9tvqvbe9b73ffddy0e8gta7r9di 6447287 6447286 2022-08-21T11:42:37Z Kapetan broda 250766 wikitext text/x-wiki {{rad obožavatelja}} {{Infookvir glazbenik | Ime = Mister NO | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = | Pseudonim = | Osnivanje = [[glazba u 1999.|1999.]] - | Žanr = [[rock]] | Djelatno_razdoblje = 1999. - | Producentska_kuća = mister NO - Split Records | Angažman = | URL = | Originalna postava = | Sadašnji članovi = Slaven Slišković, Klara Mucci, Alejuandro Buendija, Tomislav Dorić, Gordan Tudor, Anton Možnik | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Mister NO''' je hrvatski [[rock]] sastav iz [[Split]]a.<ref name="prvi album">L.L.: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbizz/clanak/id/586609/splitski-bend-nakon-20-godina-izdaje-prvi-album-frontmen-konacno-ispricao-cijelu-pricu-o-svojoj-muzi-otkrio-i-je-li-ljubav-s-fatalnom-ivom-potrajala ''Splitski bend nakon 20 godina izdaje prvi album: frontmen konačno ispričao cijelu priču o svojoj muzi, otkrio i je li ljubav s fatalnom Ivom potrajala''] Slobodna Dalmacija. 29. siječnja 2019. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> == Povijest == {{stil pisanja}} Ime sastava nema veze s talijanskim stripom [[Mister No]], nego se Slaven prijavio za izbor mistera Hrvatske devedesetih godina i kad ga je agentica zvala da je favorit i da se samo treba pojavit na natjecanju on je rekao ''ne''. Tako je među prijateljima postao poznat kao mister NO. Iako je svoju prvu pjesmu snimio 1995 godine Preoštri val gdje je aranžman radio Albert Limić i snimio bas, gitaru je snimio Zlatko Brodarić, sastav Mister NO osnovao je 1999. godine [[Slaven Slišković]] (Čovjek Filbi, Kapetan Broda) nakon desetak godina pisanja pjesama. Korijeni kultnog splitskog sastava Mister NOa datiraju iz vremena dok se osnivač Slišković još uspješno bavio vaterpolom. Bio je juniorski reprezentativac Jugoslavije i pred sobom je imao ugovor sa splitskim [[Vaterpolski klub Jadran Split|Jadran Koteksom]] kojeg je i potpisao. Bio je kapetan kadetima i juniorima Jadrana. Tada trener nije birao kapetana već su ga igrači izabrali, a on je Izabrao drugi put, jer je više volio čitati književnost. Bio je u to doba jedini Dalmatinac koji je bio član juniorske reprezentacije Jugoslavije. Počeo je primati hranarinu od Jadran Koteksa (oko 200 eura sadašnjih mjesečno) sa svojih 15 godina. Pri jednom športskom boravku u Beogradu na pripremama reprezentacije u jednoj je knjižari prijevod zbirke poezije Jima Morrisona, frontmena The Doorsa i tad je otkrio svoju ljubav prema poeziji.<ref name="prekinuli"> Anja Popović: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbizz/clanak/id/619707/39prekinuli-smo-a-danas-ne-zeli-pricati-sa-mnom39-splicanin-iz-kultnog-benda-ogolio-nam-je-dusu-priznao-na-cemu-je-s-curom-kojoj-je-posvetio-petsto-pjesama-ali-i-kako-pokriva-troskove-snimanja '' 'Prekinuli smo, a danas ne želi pričati sa mnom...': Splićanin iz kultnog benda ogolio nam je dušu, priznao na čemu je s curom kojoj je posvetio petsto pjesama, ali i kako pokriva troškove snimanja ''] Slobodna Dalmacija. 25. kolovoza 2019. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> Te je 1999. godine snimljen demo ''Slobodan'' i ''Dvojnik slučajnog prolaznika''. Od godine 2001. ozbiljnije su pristupili glazbenom radu.<ref name="novosti.hr">Goran Čelig: [http://novosti.hr/splitski-bend-mister-no-predstavlja-pjesmu-obican-dan/ ''Splitski bend Mister No predstavlja pjesmu Običan dan ''] Novosti.hr 27. ožujka 2017. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> Slaven Slišković je poznati hrvatski pjesnik koji je napisao preko tisuću pjesama i objavio 5 zbirki pjesama "Šibe poznatih maćeha" 1997., Prodavaonica lakog streljiva i optičkih ciljnika" 2004., "Tvoja nevinost je popularna u mojoj ulici" 2006., "Ženski petko" 2012. i "Pričao sam s pticama 2020. Napisao je i šestu zbirku Sok od balerine koja uskoro čeka objavu. Objavio je još dramu "Jelenova suza" 2005. i monodramu "Korona Bonaparte" 2020. Napisao je i objavio još oko tridesetak priča. Frontmen je [[Slaven Slišković]]. Sastav je tek nakon 20 godina postojanja objavio svoj prvi album. 2019. objavili su album [[Taj]] u izdanju Dallas Recordsa na kojemu su četiri singla – "Običan dan", "Ne, nije bol", "Soba njene rodice" feat. Žuvi te ključnim singl "Ma hajde dođi Iva". Zadnja pjesma je o djevojci Ivi iz Zaprešića, koja je bila Slijina [[muza]]. Ivu je umirovio 2005. godine kao lika. Album ''Taj'' rock skladbi kroz koje prolazimo raznim fazama stvaralaštva Slavena Sliškovića Slije.<ref name="prvi album"/> Zatim su napravili rijetkost u hrvatskim pa i svjetskim diskografskim okvirima. Unutar godine dana, iste kalendarske godine objavili su dva albuma. Nakon albuma ''Taj'' s 13 pjesama koji su objavili u siječnju 2019. u izdanju Dallas Recordsa, svibnja 2019. objavili su drugi trostruki album ''Poplava oseke'' s čak 30 pjesama koju su postavili na [[Bandcamp]]. Frontmen Slija obrazložiou je to time riječima "Imao sam te pjesme, skupilo ih se i htio sam se riješiti toga. Teret je to nositi u sebi neobjavljeno. Tako širiš koronu - stvaraš, a ne djeluješ." Vlastiti unutarnji opus pjesama mu je obilan da kaže da mu je sad preostalo objavljivati pjesme. Kao sastav ne djeluju preko koncerata, nego kao virtualni sastav. Slavenova sestra Mirna Slišković je diplomirani inženjer brodogradnje i crta brodove u splitskom škveru. Ona je Slavenu zabranila koncerte i rekla: Samo šibaj preko interneta. Slaven voli reć da je njega stvorila ne njegova majka koja je učiteljica, nego sestra koja je erudit. Dana 2. veljače 2022. godine sastav izdaje svoj treći dvostruki album ''Blatnjavo nebo sa 22 pjesme''. Dana 14. veljače 2022. sastav izdaje spot za pjesmu ''Čitat ću ti dlan'' koju je Slija otpjevao s glumicom Klarom Mucci. Dana 5. srpnja 2022. godine objavili su spot za pjesmu s trećeg albuma ''Ostat ću bez nje'' iz zbirke pjesama ''Pričao sam s pticama'' (2020. g.). 15. 8. 2022 godine mister NO izbacuje na You Tube dvije pjesme Đorđa Balaševića Prave mačke i Sancho Panza, jednu Drage Mlinarca Zeleni otok u izvedbi mister NO Split i obradu talijanske pjesme Che colpa abbiamo noi koju Slija pjeva na talijanskom jeziku == Diskografija == * [[Taj]], Dallas Records, siječnja 2019. * [[Poplava oseke]], Bandcamp, svibnja 2019. * Blatnjavo nebo, Bandcamp veljača 2022. == Članovi == Tijekom godina postava se mijenjala, a jedini stalni članovi su Slaven Slišković i Tomislav Dorić.<ref name="prekinuli"/> Članovi su do danas bili:<ref>[https://web.archive.org/web/20080928193352/https://myspace.com/misternoslija Mister NO] na MySpaceu. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref><ref name="novosti.hr"/> * Slaven Slišković (vokal, gitarist, stihovi i glazba) * Klara Mucci (vokal) * Ante Puljiz (back vokal) * Vladimir Garić (gitara) * Miodrag Spasić (bas) * Tomislav Dorić (klavijature) * Profesor Boris (gitara i bas) * Toni Silobrčić (bubnjevi) * Anton Možnik (bubnjevi) * Gordan Tudor (saksofon) * Vili Miličević (produkcija) * Alejuandro Buendija (programiranje, mix i mastering) == Zanimljivosti == Slaven Slišković se pojavljuje u spotovima The Obala feat. Sunčica - Evo me, TBF - S mog prozora, mister NO - Bježim se, mister NO - Ma hajde, dođi Iva, mister NO - Čitat ću ti dlan, mister NO - Ostat ću bez nje == Izvori == {{izvori}} 5. https://svijetkulture.com/mister-no-razgovarali-smo-sa-splitskim-bendom-koji-vec-20-godina-gura-svoj-film/ 6. https://radiogornjigrad.wordpress.com/2017/02/18/slaven-sliskovic-devet-kratkih-prica/ == Vanjske poveznice == *[https://www.youtube.com/channel/UCJU_kjYJ45j-yce3BOr7AMQ Mister NO] na YouTubeu *[https://misternosplit.bandcamp.com/ Mister NO] na Bandcampu *[https://web.archive.org/web/20080928193352/https://myspace.com/misternoslija Mister NO] na MySpaceu *[https://slija.blog.hr Mister NO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070622101925/http://slija.blog.hr/ |date=22. lipnja 2007. }} na blog.hr, službene stranice [[Kategorija:Splitski glazbeni sastavi]] kec5aaod2b1liqjokuprtvgpcf0ve7l 0 654655 6447182 5759241 2022-08-20T22:42:34Z CyberMB vol2 172176 revidirana ljestvica wikitext text/x-wiki ''Podsavezna nogometna liga Gospić'', odnosno ''Liga Nogometnog podsaveza Gospić'' za sezonu 1968./69. je bila liga četvrtog stupnja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavje]]. <br> Sudjelovalo je ukupno 9 klubova, a prvak je bila ''"Lika"'' iz [[Zagreb]]a. <br> U završnici ntjecanja je tada prvoplasirani klub - ''[[NK Perušić|"Udarnik"]]'' iz [[Perušić]]a donio odluku o rasformiranju, radi protesta radi odluke ''[[Hrvatski nogometni savez|Nogometnog saveza Hrvatske]]'' i ''Zagrebačke zone'' u kojem je radi nedostatka odgovarajućeg igrališta i uvjeta onemogućeno odigravanje kvalifikacija za popunu ''"Zagrebačke zone"''. == Ljestvica == {| class="wikitable" style="text-align: right" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !!bod- |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|Lika Zagreb ||16 ||11 ||1 ||4 ||48 ||16 ||23 || |- |2. ||align="left"|[[NK Lika Lički Osik|Lika Lički Osik]] ||16 ||10 ||1 ||5 ||70 ||32 ||21 || |- |3. ||align="left"|[[NK Bratstvo Gračac|Bratstvo Gračac]] ||16 ||6 ||2 ||8 ||29 ||35 ||14 || |- |4. ||align="left"|[[NK Gospić '91|Gospić]] ||15 ||6 ||1 ||9 ||43 ||47 ||13 || |- |5. ||align="left"|[[NK Velebit Žabica|Velebit Žabica]] ||16 ||5 ||3 ||8 ||33 ||45 ||13 || |- |6. ||align="left"|[[NK Jedinstvo Donji Lapac|Jedinstvo Donji Lapac]] ||16 ||4 ||2 ||10 ||24 ||45 ||12 || |- |7. ||align="left"|[[NK Ustanik Srb|Ustanik Srb]] ||16 ||5 ||2 ||9 ||29 ||63 ||12 || |- |8. ||align="left"|[[NK Radnički Gospić|Radnički Gospić]] ||16 ||5 ||2 ||9 ||35 ||41 ||10 || -2 |- | ||align="left"|[[NK Perušić|Udarnik Perušić]] ||colspan="8" align="center"|<small> ''rasformirali se uoči posljednjeg kola |} == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BRA !!GOS !!JED !!LIKLO !!LIKZ !!RAD !!UST !!VEL !!''UDA |- |'''BRA ||align="left"|[[NK Bratstvo Gračac|Bratstvo Gračac]] ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''GOS ||align="left"|[[NK Gospić '91|Gospić]] || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''JED ||align="left"|[[NK Jedinstvo Donji Lapac|Jedinstvo Donji Lapac]] || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''LIKLO ||align="left"|[[NK Lika Lički Osik|Lika Lički Osik]] || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''LIKZ ||align="left"|Lika Zagreb || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''RAD ||align="left"|[[NK Radnički Gospić|Radnički Gospić]] || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''UST ||align="left"|[[NK Ustanik Srb|Ustanik Srb]] || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''VEL ||align="left"|[[NK Velebit Žabica|Velebit Žabica]] || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''''UDA ||align="left"|''[[NK Perušić|Udarnik Perušić]] || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="11"| |- |colspan="11" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 9. kola (1.utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 10. do 18. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> ''rezultat nakošen i smanjen * '' </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe </small> |} <small> Izvori: </small> == Povezani članci == == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * ''"Sportske novosti"'', izdanje od 14. lipnja 1969. * ''"Sportske novosti"'', izdanje od 20. lipnja 1969. (revidirana ljestvica) {{izvori}} </small> [[Kategorija:Nogometne lige NS Gospić (do 1991.)|1968-69 Gospić]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1968./69.|Gospić]] [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (Hrvatska)|1968-69 Gospić]] 90g7lq6coqky85dk6vkqonb1yjhjzzv 0 657166 6447112 6437442 2022-08-20T19:27:49Z CyberMB vol2 172176 /* Povezani članci */ wikitext text/x-wiki '''II. Hrvatska nogometna liga - Zapad''' (također i kao ''Druga hrvatska nogometna liga - Zapad'', ''Druga hrvatska republička nogometna liga - Zapad'', ''Hrvatska regionalna liga - Zapad'') je bila jedna od četiri skupine ''Druge Hrvatske nogometne lige'' u sezoni 1987./88., te je predstavljala ligu četvrtog stupnja natjecanja [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|nogometnog prvenstva Jugoslavije]]. <br> Za razliku od proteklih sezona, stvorena je ''"Jedinstvena hrvatska liga"'' kao liga trećeg stupnja, a dotadašnje četiri skupine ''"Hrvatske lige"'' su postale skupine ''"Druge hrvatske lige"''. Novom reorganizacijom natjecanja za sezonu 1988./89., ukinuta je ''"Jedinstvena hrvatska liga"'', formirane su ''"Međurepubličke lige"'' (u kojima su klubovi iz [[SR Hrvatska|Hrvatske]] sudjelovali u skupinama ''"Zapad"'', ''"Sjever"'' i ''"Jug"''), a četiri skupine ''"II. hrvatske lige"'' su postale najviši republički rang u Hrvatskoj. <br> Sudjelovalo je 14 klubova, a prvak je bio ''[[NK Rudar Labin|"Rudar"]]'' iz [[Labin]]a. == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] ||26 ||14 ||9 ||3 ||47 ||18 ||37 |- |2. ||[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]] ||26 ||14 ||9 ||3 ||31 ||20 ||27 |- |3. ||[[NK Opatija|Opatija]] ||26 ||10 ||11 ||5 ||43 ||30 ||31 |- |4. ||[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] ||26 ||12 ||6 ||8 ||51 ||34 ||30 |- |5. ||[[NK Pazinka Pazin|Pazinka Pazin]] ||26 ||9 ||10 ||7 ||30 ||25 ||28 |- |6. ||[[NK Istra 1961|Uljanik Pula]] ||26 ||9 ||10 ||7 ||31 ||33 ||28 |- |7. ||[[NK Kraljevica|Kraljevica]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||33 ||28 ||26 |- |8. ||[[NK Umag|Umag]] ||26 ||10 ||5 ||11 ||27 ||32 ||25 |- |9. ||[[NK Ogulin|Jedinstvo DIP Ogulin]] ||26 ||8 ||8 ||10 ||35 ||37 ||24 |- |10. ||[[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] ||26 ||7 ||9 ||10 ||26 ||31 ||23 |- |11. ||[[NK Halubjan Viškovo|Halubjan Viškovo]] ||26 ||8 ||7 ||11 ||31 ||42 ||23 |- |12. ||[[NK Medulin 1921|Medulin]] ||26 ||7 ||6 ||13 ||25 ||41 ||20 |- |13. ||[[NK Buje|Digitron Buje]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||31 ||47 ||19 |- |14. ||[[NK Rovinj|Rovinj]] ||26 ||3 ||7 ||16 ||26 ||48 ||13 |} == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!DIG !!HAL !!JAD !!JED !!KRA !!MED !!NEH !!OPA !!PAZ !!POM !!ROV !!RUD !!ULJA !!UMAG |- |'''DIG ||align="left"|[[NK Buje|Digitron Buje]] |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || |- |'''HAL ||align="left"|[[NK Halubjan Viškovo|Halubjan Viškovo]] | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || |- |'''JAD ||align="left"|[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || |- |'''JED ||align="left"|[[NK Ogulin|Jedinstvo DIP Ogulin]] | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || |- |'''KRA ||align="left"|[[NK Kraljevica|Kraljevica]] | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || |- |'''MED ||align="left"|[[NK Medulin 1921|Medulin]] | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''NEH ||align="left"|[[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''OPA ||align="left"|[[NK Opatija|Opatija]] | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''PAZ ||align="left"|[[NK Pazinka Pazin|Pazinka Pazin]] | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''POM ||align="left"|[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]] | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''ROV ||align="left"|[[NK Rovinj|Rovinj]] | || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''RUD ||align="left"|[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] | || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''ULJA ||align="left"|[[NK Istra 1961|Uljanik Pula]] | || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''UMAG ||align="left"|[[NK Umag|Umag]] | || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="16"| |- |colspan="16" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 13. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 14. do 26. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> ''rezultat nakošen i smanjen * '' </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe </small> |} == Povezani članci == * [[Jedinstvena hrvatska nogometna liga 1987./88.]] * [[II. Hrvatska nogometna liga – Jug 1987./88.]] * [[II. Hrvatska nogometna liga – Sjever 1987./88.]] * [[Regionalna nogometna liga - Istarska skupina 1987./88.|Regionalna liga - Istarska skupina 1987./88.]] * [[Regionalna nogometna liga – Primorska skupina 1987./88.|Regionalna liga – Primorska skupina 1987./88.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == {{izvori}} * Vladimir Jugo i dr.: ''Nogometni klub Halubjan, Viškovo : srebrni jubilej '', Rijeka, 1996., {{ISBN|953-6244-13-6}}, str. 92-94 * Juraj Katalinić: ''Nogometni klub "Ogulin" : 1932. – 2012. : 80 godina'', Ogulin, 2012., {{ISBN|978-953-57303-0-9}}, str. 57-58 {{HNL (1946.-1991.)}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga (1946. – 1991.)|1987-88 Zapad]] [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (Hrvatska)|1987-88 Zapad]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1987./88.| Zapad]] s3hsisy1pd2dyoa4ae9uzcjqrat3t8j 0 657358 6447129 6266067 2022-08-20T20:48:08Z CyberMB vol2 172176 /* Povezani članci */ wikitext text/x-wiki '''II. Hrvatska nogometna liga - Zapad''' (također i kao ''Druga hrvatska nogometna liga - Zapad'', ''Druga hrvatska republička nogometna liga - Zapad'', ''Hrvatska republička nogometna liga - Zapad'', ''Hrvatska regionalna liga - Zapad'') je bila jedna od četiri skupine ''Druge Hrvatske nogometne lige'' u sezoni 1988./89., te je predstavljala ligu četvrtog stupnja natjecanja [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|nogometnog prvenstva Jugoslavije]]. <br> Sudjelovalo je 16 klubova, a prvak je bila ''[[NK Istra Pula|"Istra"]]'' iz [[Pula|Pule]]. == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||[[NK Istra Pula|Istra Pula]] ||30 ||22 ||4 (2) ||4 ||63 ||16 ||46 |- |2. ||[[NK Pazinka Pazin|Pazinka Pazin]] ||30 ||19 ||6 (5) ||5 ||50 ||20 ||43 |- |3. ||[[NK Lučki Radnik Rijeka|Lučki radnik Rijeka]] ||30 ||14 ||10 (3) ||6 ||37 ||27 ||31 |- |4. ||[[NK Kraljevica|Kraljevica]] ||30 ||12 ||8 (6) ||10 ||42 ||37 ||50 |- |5. ||[[NK Medulin 1921|Medulin]] ||30 ||11 ||11 (8) ||8 ||30 ||27 ||30 |- |6. ||[[NK Istra 1961|Uljanik Pula]] ||30 ||13 ||3 (1) ||14 ||45 ||53 ||27 |- |7. ||[[NK Opatija|Opatija]] ||30 ||12 ||6 (3) ||12 ||46 ||52 ||27 |- |8. ||[[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] ||30 ||10 ||8 (6) ||12 ||43 ||41 ||26 |- |9. ||[[NK Halubjan Viškovo|Halubjan Viškovo]] ||30 ||11 ||6 (3) ||13 ||38 ||35 ||25 |- |10. ||[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]] ||30 ||11 ||5 (1) ||14 ||28 ||32 ||23 |- |11. ||[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] ||30 ||9 ||9 (5) ||12 ||29 ||38 ||23 |- |12. ||[[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] ||30 ||10 ||4 (1) ||16 ||37 ||46 ||21 |- |13. ||[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] ||30 ||9 ||6 (4) ||15 ||42 ||52 ||21 (-1) |- |14. ||[[NK Umag|Umag]] ||30 ||10 ||5 (1) ||15 ||35 ||49 ||21 |- |15. ||[[NK Banjole|Banjole]] ||30 ||9 ||6 (2) ||15 ||34 ||51 ||20 |- |16. ||[[NK Ogulin|Jedinstvo DIP Ogulin]] ||30 ||7 ||5 (0) ||18 ||29 ||61 ||14 |} * U slučaju neodlučenog rezultata su se izvodili jedanaesterci, nakon kojih bi pobjednik dobio 1 bod, a poraženi ne bi osvojio bod. == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BANJ !!HAL !!IST !!JAD !!JED !!KRA !!LUR !!MED !!NAP !!NEH !!OPA !!PAZ !!POM !!RUD !!ULJA !!UMAG |- |'''BANJ ||align="left"|[[NK Banjole|Banjole]] |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || || |- |'''HAL ||align="left"|[[NK Halubjan Viškovo|Halubjan Viškovo]] | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || |- |'''IST ||align="left"|[[NK Istra Pula|Istra Pula]] | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || |- |'''JAD ||align="left"|[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || |- |'''JED ||align="left"|[[NK Ogulin|Jedinstvo DIP Ogulin]] | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || |- |'''KRA ||align="left"|[[NK Kraljevica|Kraljevica]] | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || |- |'''LUR ||align="left"|[[NK Lučki Radnik Rijeka|Lučki radnik Rijeka]] | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || |- |'''MED ||align="left"|[[NK Medulin 1921|Medulin]] | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''NAP ||align="left"|[[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''NEH ||align="left"|[[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''OPA ||align="left"|[[NK Opatija|Opatija]] | || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''PAZ ||align="left"|[[NK Pazinka Pazin|Pazinka Pazin]] | || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''POM ||align="left"|[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]] | || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''RUD ||align="left"|[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] | || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''ULJA ||align="left"|[[NK Istra 1961|Uljanik Pula]] | || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''UMAG ||align="left"|[[NK Umag|Umag]] | || || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="18"| |- |colspan="18" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 15. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 16. do 30. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> ''rezultat nakošen i smanjen * '' </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> (_:_ 11 m) - rezultat u raspucavanju jedanaesteraca u slučaju neriješenog rezultata </small> |} <small> Izvori: </small> == Povezani članci == * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1988./89.]] * [[II. Hrvatska nogometna liga – Jug 1988./89.]] * [[II. Hrvatska nogometna liga – Sjever 1988./89.]] * [[Regionalna nogometna liga – Primorska skupina 1988./89.|Regionalna liga – Primorska skupina 1988./89.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Vladimir Jugo i dr.: ''Nogometni klub Halubjan, Viškovo : srebrni jubilej '', Rijeka, 1996., {{ISBN|953-6244-13-6}}, str. 95-97 * Juraj Katalinić: ''Nogometni klub "Ogulin" : 1932. – 2012. : 80 godina'', Ogulin, 2012., {{ISBN|978-953-57303-0-9}}, str. 58 {{izvori}} </small> {{HNL (1946. – 1991.)}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga (1946. – 1991.)|1988-89 Zapad]] [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (Hrvatska)|1988-89 Zapad]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1988./89.| Zapad]] gz9rr0fn8fxuzot218allr3zece89m4 0 660823 6447012 5603409 2022-08-20T13:21:56Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Riga'' | slika = Atlas roslin pl Rokietta siewna 122 6958.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Eruca vesicaria]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Brassicales]] | familia =[[Brassicaceae]] | tribus =[[Brassiceae]] | subtribus =[[Brassicinae]] | genus ='''''Eruca''''' | genus_autorstvo = <small>[[Mill.]]</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Riga''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Eruca''), manji biljni rod iz porodice [[kupusovke|kupusovki]] (''[[Brassicaceae]]'') rassprostranjen od [[Makaronezija|Makronezije]] preko Sredozemlja na istok do [[Kina|Kine]]. Postoje tri priznate vrste koje mogu biti, jednogodišnje i dvogodišnje biljke i trajnice. Najznačajnija je povrtna ili sjetvena riga, koj raste i u hrvtskoj, a uvezena je i u obje Amerike == Vrste == # ''[[Eruca foleyi]]'' <small>(Batt.) Lorite, Perfectti, J.M.Gómez, Gonz.-Megías & Abdelaziz</small> # ''[[Eruca pinnatifida]]'' <small>(Desf.) Pomel</small> # ''[[Eruca vesicaria]]'' <small>(L.) Cav.</small> == Sinonimi == * ''Euzomum'' <small>Link</small> * ''Velleruca'' <small>Pomel</small> == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Eruca}} {{wikispecies|Eruca}} [[Kategorija:Brassiceae]] 65jxmuiqlibhz0qtapw1pmbe2cfwdpu 6447041 6447012 2022-08-20T13:35:07Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Riga'' | slika = Atlas roslin pl Rokietta siewna 122 6958.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Eruca vesicaria]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Brassicales]] | familia =[[Brassicaceae]] | tribus =[[Brassiceae]] | subtribus =[[Brassicinae]] | genus ='''''Eruca''''' | genus_autorstvo = <small>[[Philip Miller|Mill.]]</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Riga''''' (rikula; [[Latinski jezik|lat.]] ''Eruca''), manji biljni rod iz porodice [[kupusovke|kupusovki]] (''[[Brassicaceae]]'') rasprostranjen od [[Makaronezija|Makronezije]] preko [[Sredozemlje|Sredozemlja]] na istok do [[Kina|Kine]]. Postoje dvije<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1659548891 World Plants (Complete List)] pristupljeno 20. kolovoza 2022</ref> priznate vrste koje mogu biti, jednogodišnje i dvogodišnje biljke i trajnice. Najznačajnija je [[Povrtna riga|povrtna]] ili sjetvena riga, koj raste i u [[Hrvatska|Hrvtskoj]]<ref>[https://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=4037&taxon=Eruca+vesicaria+(L.)+Cav. FCD] pristupljeno 20. kolovoza 2022</ref>, a uvezena je i u obje Amerike. == Vrste == # ''[[Eruca foleyi]]'' <small>(Batt.) Lorite, Perfectti, J.M.Gómez, Gonz.-Megías & Abdelaziz</small> # ''[[Eruca vesicaria]]'' <small>(L.) Cav.</small> == Sinonimi == * ''Euzomum'' <small>Link</small> * ''Velleruca'' <small>Pomel</small> == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Eruca}} {{wikispecies|Eruca}} [[Kategorija:Brassiceae]] msbgrc03n4eehyai7yj5ydexnyfn5eb 0 660829 6447045 6427502 2022-08-20T13:48:24Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv =''Brassiceae'' | slika = Infiorescenza di brassica fruticolosa.JPG | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Brassica fruticulosa]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Brassicales]] | familia =[[Brassicaceae]] | tribus ='''''Brassiceae''''' | tribus_autorstvo= <small>[[Augustin Pyrame de Candolle|DC.]]</small> | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Brassiceae''', bikljni tribus u porodici [[Kupusnjače|kupusnjača]] ([[Krstašice|krstašica]]). Postoji podjela na 8 podtribusa<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1659548891 World Plants (Complete List)] pristupljeno 20. kolovoza 2022</ref> == Popis rodova == {{div col|colwidth=24em}} # Subtribus ''[[Vellinae]]'' ## ''[[Rytidocarpus]]'' <small>Coss.</small> (1 sp.) ## ''[[Carrichtera]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ## ''[[Vella]]'' <small>L.</small> (8 spp.) ## ''[[Succowia]]'' <small>Medik.</small> (1 sp.) ## ''[[Quezeliantha]]'' <small>H. Scholz</small> (1 sp.) ## ''[[Psychine]]'' <small>Desf.</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Zillinae]]'' ## ''[[Schouwia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ## ''[[Foleyola]]'' <small>Maire</small> (1 sp.) ## ''[[Zilla]]'' <small>Forssk.</small> (1 sp.) ## ''[[Physorhynchus]]'' <small>Hook.</small> (2 spp.) ## ''[[Fortuynia]]'' <small>Shuttlew. ex Boiss.</small> (2 spp.) # Subtribus ''Henophyton clade'' ## ''[[Pseuderucaria]]'' <small>(Boiss.) O. E. Schulz</small> (2 spp.) ## ''[[Henophyton]]'' <small>Coss. & Durieu</small> (2 spp.) ## ''[[Ammosperma]]'' <small>Hook. fil.</small> (2 spp.) # Subtribus ''Crambe clade'' ## ''[[Crambe]]'' <small>L.</small> (35 spp.) ## ''[[Crambella]]'' <small>Maire</small> (1 sp.) ## ''[[Muricaria]]'' <small>Desv.</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Cakilinae]]'' ## ''[[Didesmus]]'' <small>Desv.</small> (2 spp.) ## ''[[Cakile]]'' <small>Mill.</small> (8 spp.) ## ''[[Eremophyton]]'' <small>Bég.</small> (1 sp.) ## ''[[Erucaria]]'' <small>Gaertn.</small> (8 spp.) # Subtribus ''Nigra clade'' ## ''[[Coincya]]'' <small>Porta & Rigo ex Rouy</small> (8 spp.) ## ''[[Guiraoa]]'' <small>Coss.</small> (1 sp.) ## ''[[Sinapis]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ## ''[[Rhamphospermum]]'' <small>Andrz. ex Besser</small> (4 spp.) ## ''[[Kremeriella]]'' <small>Maire</small> (1 sp.) ## ''[[Otocarpus]]'' <small>Durieu</small> (1 sp.) ## ''[[Erucastrum]]'' <small>(DC.) J. Presl</small> (25 spp.) ## ''[[Hirschfeldia]]'' <small>Moench</small> (1 sp.) ## ''[[Cordylocarpus]]'' <small>Desf.</small> (1 sp.) ## ''[[Ceratocnemum]]'' <small>Coss. & Balansa</small> (3 spp.) ## ''[[Sinapidendron]]'' <small>Lowe</small> (5 spp.) ## ''[[Rapistrum]]'' <small>Crantz</small> (2 spp.) ## ''[[Raffenaldia]]'' <small>Godr.</small> (2 spp.) ## ''[[Hemicrambe]]'' <small>Webb</small> (3 spp.) # Subtribus ''[[Savignyinae]]'' ## ''[[Savignya]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ## ''[[Fezia]]'' <small>Pit. ex Batt.</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Brassicinae]]'' ## ''[[Guenthera]]'' <small>Andrz. ex Besser</small> (10 spp.) ## ''[[Moricandia]]'' <small>DC.</small> (8 spp.) ## ''[[Douepia]]'' <small>Cambess.</small> (2 spp.) ## ''[[Diplotaxis]]'' <small>DC.</small> (35 spp.) ## ''[[Eruca]]'' <small>Hill</small> (2 spp.) ## ''[[Brassica]]'' <small>L.</small> (31 spp.) ## ''[[Nasturtiopsis]]'' <small>Boiss.</small> (3 spp.) ## ''[[Enarthrocarpus]]'' <small>Labill.</small> (5 spp.) ## ''[[Morisia]]'' <small>J. Gay</small> (1 sp.) ## ''[[Zahora]]'' <small>Lemmel & M. Koch</small> (1 sp.) ## ''[[Raphanus]]'' <small>L.</small> (4 spp.) ## ''[[Quidproquo]]'' <small>Greuter & Burdet</small> (1 sp.) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} {{wikispecies|Brassicaceae}} {{commonscat|Brassicaceae}} [[Kategorija:Brassiceae| ]] [[Kategorija:Krstašice]] koj1eubhy6lgydziuvgxtc0armmdet6 0 660830 6447014 5603686 2022-08-20T13:22:37Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Zahora | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Brassicales]] | familia =[[Brassicaceae]] | tribus =[[Brassiceae]] | subtribus =[[Brassicinae]] | genus ='''''Zahora''''' | species =''Z. ait-atta'' | subspecies = | dvoimeno =''Zahora ait-atta'' | dvoimeno_autorstvo =<small>Lemmel & M.Koch</small> | karta_raspon = }} '''''Zahora''''', monotipski biljni rod otkriven i opisn 2019 godine. jedina je vrst ''Zahora ait-atta'' iz [[Maroko|marokanske]] [[Sahara|Sahare]]<ref>[https://www.researchgate.net/publication/337769528_Zahora_a_new_monotypic_genus_from_tribe_Brassiceae_Brassicaceae_endemic_to_the_Moroccan_Sahara Zahora, a new monotypic genus from tribe Brassiceae (Brassicaceae) endemic to the Moroccan Sahara] pristupljeno 31. prosinca 2019</ref> == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Zahora}} {{wikispecies|Zahora}} [[Kategorija:Brassiceae]] 6318zt9atirucb0p12w330xe65ddqhv 10 660970 6447032 6414769 2022-08-20T13:28:13Z PonoRoboT 259157 pravopis wikitext text/x-wiki {{ArhivPočetak}} '''Prethodne godine:''' [[Predložak:Novosti/Arhiv/2005.|2005.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2006.|2006.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2007.|2007.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2008.|2008.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2009.|2009.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2010.|2010.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2011.|2011.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2012.|2012.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2013.|2013.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2014.|2014.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2015.|2015.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2016.|2016.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2017.|2017.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2018.|2018.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2019.|2019.]] == Prosinac == [[Datoteka:2020-12-29 Petrinja, Croatia M6.4 earthquake shakemap (USGS).jpg|150px|desno|Shema potresa kod Petrinja]] * [[31. prosinca]] – Čitav niz novih [[potres]]a tijekom [[noć]]i: najjači 3,7 po [[Richterova ljestvica|Richteru]] kod [[Petrinja|Petrinje]] osjetio se jako i u [[Zagreb]]u te mnogim drugim dijelovima [[RH|Hrvatske]]. * [[30. prosinca]] – [[Vlada Republike Hrvatske]] proglasila [[2021.]] godinu Godinom čitanja. * [[30. prosinca]] – Vlada Republike Hrvatske na sjednici donijela odluku o proglašenju Dana žalosti [[2. siječnja]] [[2021.]] povodom potresa koji je zahvatio Banovinu. * [[30. prosinca]] – Udruga [[Hrvatski novinari i publicisti]] podijelila godišnje nagrade. * [[30. prosinca]] – U [[Gliptoteka HAZU|Gliptoteci HAZU]] otvorena je izložba [[Lada Luketić|Lade Luketić]] pod nazivom "Identitet drugih" koja traje do [[24. siječnja]] [[2021.]] * [[29. prosinca]] – Novi [[Potresi kod Petrinje 2020.|potres]] jačine 6,3 po [[Richterova ljestvica|Richteru]] pogodio oko 12:15 sati središnju Hrvatsku. [[Epicentar]] potresa bio je 3 kilometra od [[Petrinja|Petrinje]], a osim u Hrvatskoj, osjetio se i u [[Slovenija|Sloveniji]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Srbija|Srbiji]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Češka|Češkoj]], [[Slovačka|Slovačkoj]], [[Italija|Italiji]], [[Austrija|Austriji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]]. [[Predsjednik Europske komisije|Predsjednica Europske komisije]] [[Ursula von der Leyen]] izrazila je spremnost na pomoć [[RH|Hrvatskoj]] u sanaciji posljedica potresa. [[Datoteka:Orebić-šilok1131216.ogv|150px|desno|Olujno jugo u Orebiću]] * [[28. prosinca]] – Snažno [[oluja|olujno nevrijeme]] na [[Jadran]]u: [[orkan]]ski su [[vjetar|udari vjetra]] na srednjodalmatinskom području stvarali [[val]]ove na otvorenom [[more|moru]] visoke i do šest metara, dok su u priobalju bili između dva i četiri metra. Poplavljeni su niži dijelovi [[obala|obale]] pa tako i veći dio [[Split|splitske rive]]. U [[Brodarica|Brodarici]] kod [[Šibenik]]a jako je [[jugo]] potopilo nekoliko [[brodica]], a na [[prometnica|prometnice]] izbacilo [[kamen|veliko kamenje]]. * [[28. prosinca]] – [[Potres kod Petrinje 2020.|Dva su potresa u 6:28 i oko 7:50 sati pogodila]] [[Petrinja|Petrinju]] i okolicu [[Sisak|Siska]]: prema podacima [[EMSC]]-a prvi je bio [[magnituda (seizmologija)|magnitude]] 5,1 po [[Richterova ljestvica|Richteru]] s [[epicentar|epicentrom]] oko 12 [[kilometar]]a jugozapadno od Siska na dubini od 5 kilometara, a drugi magnitude 4,9 po Richteru. Potresi su se također osjetili u [[Zagreb]]u i široj okolici. * [[28. prosinca]] – Na [[Ušće Neretve|ušću rijeke Neretve]] pronađeno je stotinjak mladih [[periska|periski]], školjkaša iz porodice lepezastih školjki kojima u [[Jadransko more|Jadranskome moru]] prijeti izumiranje. * [[28. prosinca]] – Aplikacija [[SofaScore]] uvrstila je [[Andrej Kramarić|Andreja Kramarića]] u Momčad godine [[Njemačka nogometna Bundesliga|njemačke Bundeslige]]. [[Datoteka:Vukovar Wappen.gif|120px|desno|Grb Grada Vukovara]] * [[27. prosinca]] – Koordinacija udruga proisteklih iz [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] [[Vukovar|Grada Vukovara]] je kroz projekt "Vrijeme je za osmjeh" zaposlila desetak žena koje će u sljedećih 12 mjeseci skrbiti za 60 starijih i nemoćnih građana Vukovara. * [[25. prosinca]] – Na [[Božić|božićno jutro]] dvadesetak je [[umjetnik]]a, [[pjevač]]a, [[glumac]]a, [[dizajner]]a, [[novinar]]a i voditelja samoinicijativno u kostimima došlo pod prozore bolesne [[djeca|djece]] u [[zagreb]]ačkim [[bolnica]]ma. Posebnu pjesmu i darove donijeli su medicinskom osoblju [[Klinička bolnica Dubrava|Kliničke bolnice Dubrava]]. [[Datoteka:Maksimirski stadion 0508.jpg|160px|desno|Maksimirski stadion]] * [[24. prosinca]] – U [[Muzej grada Zagreba|Muzeju grada Zagreba]] otvorena je izložba ''[[Stadion Maksimir]] – Sportska Arhitektura [[Vladimir Turina|Vladimira Turine]]''. * [[23. prosinca]] – Bivši košarkaši [[Toni Kukoč]] i [[Giuseppe Gjergja]] nominirani za ulazak u košarkašku Kuću slavnih u Springfieldu. * [[23. prosinca]] – U [[ponoć]] su u Hrvatskoj na snagu stupile nove mjere u sprječavanju širenja [[koronavirus]]a, a jedna od njih je i ograničavanje kretanja [[pučanstvo|pučanstva]] i [[Hrvatske županije|međužupanijskih]] putovanja: do 8. siječnja se bez posebne propusnice ne smije napustiti [[prebivalište]] ili [[boravište]]. * [[23. prosinca]] – U [[Zagreb]]u je u 94. godini života preminuo [[Pero Kvrgić]], čuveni [[:Kategorija:Hrvatski kazališni glumci|hrvatski kazališni]], [[TV|televizijski]] i [[film]]ski [[glumac]]. * [[22. prosinca]] – U atriju palače [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] održan tradicionalni Božićni koncert. * [[22. prosinca]] – [[Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske]] je, zahvaljujući rebalansu [[proračun]]a, osiguralo 48 [[milijun]]a [[Hrvatska kuna|kuna]] za krizni fond pomoći kulturnom i medijskom sektoru. * [[21. prosinca]] – Planeti [[Jupiter]] i [[Saturn]] našli su se u velikoj konjunkciji, najbližoj od 1623. * [[21. prosinca]] – Ruske sportske novine [[Sport Express]] proglasile su [[Nikola Vlašić|Nikolu Vlašića]] igračem godine [[Ruska Premijer liga|Ruske Premijer lige]]. * [[21. prosinca]] – [[Hrvatski olimpijski odbor]] izabrao najbolje športašice, športaše i športske timove za [[2020.]] godinu. [[Datoteka:Mara Friton Handball.jpg|160px|desno|Rukomet za žene: utakmica HSG Bensheim/Auerbach – SC Riesa (2006.)]] * [[19. prosinca]] – U [[KBC Split|KBC-u Split]] obavljena je prva transplantacija [[rožnica|rožnice]]. * [[18. prosinca]] – [[Hrvatsko novinarsko društvo]] dodijelilo je godišnje nagrade; [[Mladen Kušec|Mladenu Kušecu]] je posmrtno dodijeljena nagrada ''Otokar Keršovani'' za životno djelo. * [[18. prosinca]] – [[Hrvatska ženska rukometna reprezentacija]] izgubila je u polufinalnoj utakmici [[Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska 2020.|Europskog prvenstva]] protiv [[Francuska ženska rukometna reprezentacija|Francuske]] 19:30. Utakmicu za 3. mjesto igrat će protiv [[Danska ženska rukometna reprezentacija|Danske]] u nedjelju od 15:30. * [[18. prosinca]] – U [[Sabor Republike Hrvatske|Saboru]] je izglasana zabrana [[petarda|petarda]]. [[Datoteka:Front_view_of_a_resting_Canis_lupus_ssp.jpg|160 px|desno]] * [[18. prosinca]] – U [[Park prirode Papuk|Parku prirode Papuk]] prvi se put nakon 60 godina pojavio [[vuk]]. * [[18. prosinca]] – [[Strljanica]], tradicionalna manifestacija ručnog košenja trave na [[Kupres]]u, uvrštena je na [[UNESCO]]-ovu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna svjetska baština|nematerijalne kulturne baštine čovječanstva]]. * [[16. prosinca]] – Svečanim otvorenjem nove [[zgrada|zgrade]] [[veleposlanstvo Rusije u Zagrebu|veleposlanstva Rusije u Zagrebu]], ruski ministar vanjskih poslova [[Sergej Lavrov]] završio je službeni posjet Hrvatskoj: sastao se najprije s ministrom vanjskih i europskih poslova [[Gordan Grlić Radman|Gordanom Grlićem Radmanom]], zatim s premijerom [[Andrej Plenković|Andrejom Plenkovićem]] te predsjednikom [[Zoran Milanović|Zoranom Milanovićem]]. * [[16. prosinca]] – [[Europski sud za ljudska prava]] proglasio se nenadležnim za gotovo 430 milijuna [[euro|eura]] tešku tužbu [[Slovenija|Slovenije]] protiv [[RH|Hrvatske]] u međudržavnom sporu oko [[Ljubljanska banka|Ljubljanske banke]] i njena potraživanja prema hrvatskim [[tvrtka]]ma na temelju zajmova danih u vrijeme [[bivša Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. * [[15. prosinca]] – [[Hrvatska ženska rukometna reprezentacija]] izborila je plasman u polufinale [[Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska 2020.|Europskoga prvenstva u Danskoj]] pobijedivši u susretu posljednjeg kola drugoga kruga [[Njemačka ženska rukometna reprezentacija|reprezentaciju Njemačke]]. Osim što su tako prvi put u povijesti ušle u borbu za [[medalja|medalje]], hrvatske su rukometašice ulaskom u polufinale izborile i direktan plasman na Svjetsko prvenstvo 2021. * [[15. prosinca]] – Od ovoga tjedna na [[internet]]u će biti dostupan ''Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika'' na kojem se u [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje]] radi od [[1970-ih]] godina: u tom se ''Rječniku'' [[leksikografija|leksikografski]] obrađuje jezično blago hrvatskoga [[kajkavski književni jezik|kajkavskoga književnog jezika]] od 16. do polovice 19. stoljeća, uključujući i djela kajkavske [[dijalekt]]alne [[književnost]]i do sredine 20. stoljeća. * [[14. prosinca]] – [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik RH]] [[Zoran Milanović]] i [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednik Vlade RH]] [[Andrej Plenković]] razgovarali su o položaju [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]] i provođenju [[Daytonski sporazum|mirovnog sporazuma iz Daytona]] koji je prije 25 godina potpisan u [[Pariz]]u: zaključili su da je nužno uvažavati činjenicu da su Hrvati jedan od triju konstitutivnih [[narod]]a u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] te da je obveza [[RH|Republike Hrvatske]] ustrajati u zaštiti položaja i prava Hrvata u BiH. * [[13. prosinca]] – [[:Kategorija:Hrvatski gimnastičari|Hrvatski gimnastičari]] [[Tin Srbić]], [[Filip Ude]] i [[Aurel Benović]] osvojili su srebrne medalje na [[Europsko prvenstvo u gimnastici - Turska 2020.|Europskome prvenstvu]] u turskome gradu [[Mersin]]u. * [[13. prosinca]] — U [[Zagreb]]u je od posljedica i komplikacija uzrokovanih [[Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|koronavirusom]] u 88. godini života preminuo [[Otto Barić]], [[:Kategorija:Hrvatski nogometaši|hrvatski nogometaš]], [[nogomet]]ni [[trener]] i negdašnji izbornik nogometnih reprezentacija [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]], [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] i [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanije]]. * [[12. prosinca]] — U [[Bjelovar]]u je u 91. godini života preminuo [[Željko Seleš (rukometni trener)|Željko Seleš]], jedan od najboljih hrvatskih rukometnih trenera i utemeljitelj [[rukomet]]a u Bjelovaru zaslužan za velike uspjehe negdašnjeg ORK "Partizan" (današnji [[RK Bjelovar]]). * [[11. prosinca]] — [[Harmonika]]šica [[Martina Jembrišak]] i [[pijanistica]] [[Mia Pečnik]] dobitnice su 33. [[Nagrada Ivo Vuljević|nagrade "Ivo Vuljević"]] [[Hrvatska glazbena mladež|Hrvatske glazbene mladeži]]. * [[11. prosinca]] — Od posljedica koronavirusa u zagrebačkoj je [[Klinička bolnica Dubrava|Kliničkoj bolnici Dubrava]] preminula [[Đurđa Ivezić]], [[:Kategorija:Hrvatski kazališni glumci|hrvatska kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film|filmska]] [[glumica]]. [[Datoteka:Mirogoj Cemetery Front.jpg|180px|desno|Zagrebačko groblje Mirogoj]] * [[10. prosinca]] — [[Europa Nostra]] i njezina partnerska organizacija [[Institut]] [[Europska investicijska banka|Europske investicijske banke]] u uži su izbor među 12 najugroženijih lokaliteta [[kulturna baština|kulturne baštine]] u [[Europa|Europi]] uvrstili kompleks [[groblje|groblja]] [[Mirogoj]]. * [[10. prosinca]] — [[Hrvatska ženska rukometna reprezentacija]] svladala je [[Rumunjska ženska rukometna reprezentacija|reprezentaciju Rumunjske]] rezultatom 25:20 te tako stigla do četvrte pobjede na [[Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska 2020.|Europskom prvenstvu u Danskoj]]. * [[10. prosinca]] — Priznanjem "Krunoslav Sukić" KNJIGA DESETLJEĆA 2010./2020. nagrađen je [[Dejan Jović]] za [[knjiga|knjigu]] "Rat i mit – Politika identiteta u suvremenoj Hrvatskoj". Odbor Nagrade za promicanje [[mirotvorstvo|mirotvorstva]], [[nenasilje|nenasilja]] i [[ljudska prava|ljudskih prava]] "Krunoslav Sukić" ističe izuzetan doprinos Jovićeve knjige kritici i razumijevanju razloga koji i danas onemogućavaju istinsko suočavanje s [[prošlost|prošlošću]]. * [[7. prosinca]] — Prema podatcima turoperatora ''[[TUI Nordic]]'', koje prenosi ih i švedski [[turizam|turistički]] [[web portal|portal]] ''Travel News'', [[Šveđani|Šveđanima]] će [[Hrvatska]] dogodine biti među najpopularnijim [[turistička destinacija|turističkim destinacijama]]. [[Datoteka:Split-Theater-1.jpg|180px|desno|HNK u Splitu]] * [[7. prosinca]] — Vijeće [[HNK u Splitu|Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu]] jednoglasno je izabralo spisateljicu i urednicu [[Marina Vujčić|Marinu Vujčić]] za novu ravnateljicu Drame HNK Split. * [[6. prosinca]] — [[Hrvatska ženska rukometna reprezentacija]] upisala je i drugu pobjedu na [[Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska 2020.|Europskom prvenstvu u Danskoj]] svladavši u [[Kolding]]u u skupini C [[Nizozemska ženska rukometna reprezentacija|reprezentaciju Nizozemske]] rezultatom 27:25 (13:14). Tom su pobjedom hrvatske rukometašice osigurale prolazak u drugi krug natjecanja. * [[5. prosinca]] — [[Zaklada|Zakladi]] "Antun Gustav Matoš", prvoj hrvatskoj zakladi u [[Beograd]]u koju je utemeljilo [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije]], u samom je srcu Beograda [[Vlada Republike Srbije|srbijanska Vlada]] na idućih pet [[godina]] ustupila prostorije za djelovanje. Prema [[popis stanovništva|popisu stanovništva]], u Beogradu živi oko 8000 [[Hrvati u Srbiji|Hrvata]] koji su tako u glavnom gradu Srbije napokon dobili vlastiti prostor za okupljanje. [[Datoteka:ZUBCIC Filip (16219965402).jpg|180px|desno|Filip Zubčić]] * [[5. prosinca]] — [[Filip Zubčić]] pobjednik je drugog [[veleslalom]]a sezone u [[Santa Caterina|Santa Caterini]]: tom je pobjedom također postao drugoplasirani u poretku veleslalomaša i drugoplasirani u ukupnom poretku [[Svjetski skijaški kup|Svjetskoga kupa]]. * [[4. prosinca]] — Po izboru čitatelja [[Večernji list|Večernjeg lista]] i [[Poslovni dnevnik|Poslovnog dnevnika]] hrvatskim su gospodarstvenicima godine proglašeni Silvio i Roberto Kutić te Izabel Jelenić iz [[Infobip]]a, dok se žiri odlučio za osnivače [[Nanobit]]a Alana Suminu i Zorana Vučinića. * [[3. prosinca]] — [[Nogomet]]aši [[GNK Dinamo Zagreb]] su pobjedom nad [[Feyenoord Rotterdam|Feyenoordom]] u [[Rotterdam]]u osigurali prvo mjesto u skupini K [[UEFA Europska liga|Europske lige]] i nastup u šesnaestini finala. * [[1. prosinca]] — U 85. godini života preminuo je [[Lazo Goluža]], negdašnji urednik i novinar [[HRT|Radio-televizije Zagreb i Hrvatske radiotelevizije]] te tvorac legendarne ''[[Kviskoteka|Kviskoteke]]''. == Studeni == * [[30. studenoga]] — U 90. godini života u Zagrebu je preminuo [[Božidar Violić]], [[:Kategorija:Hrvatski kazališni redatelji|hrvatski kazališni redatelj]], [[dramaturg]] i profesor na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti]]. * [[29. studenoga]] — U Zagrebu je u 89. godini života preminuo [[Josip Šentija]], [[:Kategorija:Hrvatski novinari|hrvatski novinar]], [[publicist]] i prvi ravnatelj [[HINA|HINE]]. * [[29. studenoga]] — [[Hrvatska košarkaška reprezentacija]] je u [[Istanbul]]u pobijedila [[Švedska košarkaška reprezentacija|reprezentaciju Švedske]] te tako dvije utakmice prije kraja kvalifikacija osigurala plasman na ''[[EuroBasket 2022.]]'' * [[28. studenoga]] — U [[Split]]u, [[Osijek]]u i [[Zagreb]]u održani su [[prosvjed]]i protiv najnovijih ''lockdown''-mjera [[Vlada RH|vlade Republike Hrvatske]] na koje je pozvala Inicijativa "Prava i slobode". [[Datoteka:Mostar Old Town Panorama 2007.jpg|160px|desno|Mostar, panorama staroga grada]] * [[27. studenoga]] — [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske|Ministar vanjskih i europskih poslova RH]] [[Gordan Grlić Radman]] susreo se u [[Mostar]]u s [[Mostarsko-duvanjska biskupija|mostarsko-duvanjskim biskupom]] [[Petar Palić|Petrom Palićem]] te obišao Biskupijski centar čiju je izgradnju financirala i [[vlada Republike Hrvatske]]: tom je prigodom izjavio da [[Hrvatska]] podržava stabilnu i funkcionalnu [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]] kao zajednicu triju ravnopravnih konstitutivnih [[narod]]a i najavio potporu projektima [[Hrvati u BiH|Hrvata]] i tamošnje [[Katolička crkva|Katoličke crkve]]. * [[27. studenoga]] — U 88. godini života u Zagrebu je preminuo [[Špiro Guberina]], poznati [[:Kategorija:Hrvatski kazališni glumci|hrvatski kazališni]], [[TV|televizijski]] i [[film|filmski]] [[glumac]]. * [[26. studenoga|26.]] do [[28. studenoga]] — U velikoj dvorani [[HGZ|Hrvatskoga glazbenog zavoda]] u [[Zagreb]]u održava se [[glazba|glazbeni]] [[festival]] "Piano3" posvećen najboljim hrvatskim [[glasovir]]skim virtuozima. * [[26. studenoga]] — Zbog krize uzrokovane [[Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|pandemijom koronavirusa]], [[Općinsko vijeće]] [[Vir (Zadarska županija)|Općine Vir]] donijelo je odluke za izravnu pomoć [[tvrtka]]ma i [[obrt]]nicima te umirovljenicima i drugim socijalno ugroženim kategorijama [[stanovništvo|stanovništva]] na području Općine. * [[24. studenoga]] — [[Nagrada Tito Strozzi]] za najbolje umjetničko ostvarenje [[HNK u Zagrebu|Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu]] u sezoni 2019./2020. dodijeljena je dvjema umjetnicama: prvakinji [[Drama HNK Zagreb|Drame]] [[Jadranka Đokić|Jadranki Đokić]] i [[sopran]]istici [[Ivana Lazar|Ivani Lazar]]. * [[22. studenoga]] — U [[Zagreb]]u je preminuo [[Mustafa Nadarević]], poznati [[:Kategorija:Hrvatski glumci|hrvatski]] i [[:Kategorija:Bosanskohercegovački glumci|bosanskohercegovački]] [[film]]ski, [[Kazalište|kazališni]] i [[TV|televizijski]] [[glumac]] te kazališni [[redatelj]]. * [[20. studenoga]] — Stožer [[civilna zaštita|civilne zaštite]] [[RH|Republike Hrvatske]] donio je niz odluka o novim [[epidemiologija|epidemiološkim mjerama]] s ciljem sprječavanja širenja zaraze [[COVID-19|koronavirusom]]. [[Datoteka:Vukovar2020 kolona sjecanja.jpg|160px|desno|Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru]] * [[18. studenoga]] — U [[Vukovar]]u je obilježena 29. godišnjica stradanja toga grada u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]: gradom je prošla ''Kolona sjećanja'', a državna i druga izaslanstva su na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|Memorijalnom groblju žrtva iz Domovinskog rata]] položila vijence i zapalila [[svijeće]] u spomen na [[hrvatski branitelji|hrvatske branitelje]] i civile poginule, ubijene i nestale u [[Bitka za Vukovar|agresiji na Vukovar 1991. godine]]. * [[17. studenoga]] — Proglašeni novi članovi [[HAZU]]. Novi redoviti članovi su [[Anđelko Akrap]], [[Nella Lonza]], [[Željko Kaštelan]], [[Bojan Jelaković]], [[Milan Mihaljević]], [[Drago Štambuk]] i [[Kuzma Kovačić]]. * [[17. studenoga]] — Preminuo [[Tomislav Merčep]] bivši hrvatski političar i ratni zapovjednik u Domovinskom ratu, prvi koji je organizirao obranu [[Vukovar]]a, objavila je [[UHDDR|Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata]]. * [[15. studenoga]] — Završen je ovogodišnji [[Zagrebački filmski festival]]: [[film]] "Oaza" srpskog redatelja [[Ivan Ikić (redatelj)|Ivana Ikića]] proglašen je najboljim [[dugometražni film|dugometražnim filmom]]. * [[15. studenoga]] — U [[Zagreb]]u je preminuo [[akademik]] [[Ivan Kožarić]], ugledni [[:Kategorija:Hrvatski kipari|hrvatski kipar]] i član [[Grupa Gorgona|umjetničke grupe Gorgona]]. * [[14. studenoga]] — [[Premijer Hrvatske|Premijer RH]] [[Andrej Plenković]] izvijestio je hrvatsku javnost da je agencija [[Moody's]] prethodne večeri podignula [[kreditni rejting]] Hrvatske za jedan stupanj, stepenicu ispod razine investicijskoga. Agencije [[Fitch]] i [[Standard & Poor]] su hrvatski kreditni rejting već ranije podigle na [[Popis zemalja prema kreditnom rangu|investicijsku razinu]]. * [[14. studenoga]] — Od posljedica [[Koronavirus u Hrvatskoj|zaraze koronavirusom]] preminuo je dr.sc. [[Anto Kovačević]], hrvatski [[intelektualac]], [[politički zatvorenik]], bivši saborski zastupnik i dugogodišnji predsjednik [[HKDU|Hrvatske kršćanske demokratske unije]]. * [[13. studenoga]] — [[Hrvatska]] je uvrštena kao jedno od tri najpoželjnija svjetska [[turistička destinacija|turistička odredišta]] u kategoriji ''Best Country Award 2020''. Tu nagradu najboljim zemljama [[svijet]]a dodjeljuju popularne [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] [[novine]] ''The Times'' i ''The Sunday Times''. [[Datoteka:Radovi na Palaci secerane Vlada.hr 7656356784 b0e4b31e52 o.jpg|150px|desno|Radovi na Palači šećerane]] * [[13. studenoga]] — U [[Rijeka|Rijeci]] je svečano otvorena novoobnovljena [[Palača šećerane u Rijeci|Palača šećerane]], zaštićeno kulturno dobro od 1970., u kojoj je stalni postav [[Muzej grada Rijeke|Muzeja grada Rijeke]]. * [[13. studenoga]] — U Zagrebu je nakon duge i teške bolesti u 77. godini života preminuo [[Krunoslav Kićo Slabinac]], poznati [[:Kategorija:Hrvatski pjevači|hrvatski pjevač]], [[:Kategorija:Hrvatski gitaristi|gitarist]] i [[:Kategorija:Hrvatski skladatelji|skladatelj]]. * [[11. studenoga]] — Nakon duge i teške [[bolest]]i u Zagrebu je u 97. godini života preminula [[Anđelka Martić]], [[:Kategorija:Hrvatski književnici|hrvatska književnica]] i [[:Kategorija:Hrvatski prevoditelji|prevoditeljica]]. * [[11. studenoga]] — Hrvatski glumac [[Goran Bogdan]] nominiran za najboljeg europskog filmskog glumca za ulogu u filmu ''Otac''. * [[11. studenoga]] — [[Hrvatsko društvo dramskih umjetnika]] objavilo je nominacije Nagrada hrvatskog glumišta za 2020. godinu. * [[9. studenoga]] — Na cestovnim ulazima u Vukovar postavljene su nove skulpture koje svim putnicima ukazuju kako ulaze u Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta. Izrađene su po idej * [[8. studenoga]] — Hrvatska speleološka ekspedicija je ulazom kroz ulaz Oaza spojima jamski sustav Crnopac s jamom Muda Labudova. Tim spajanjem dužina jamskog sustava narasla je na 52 kilometra. [[Datoteka:Plakat premijere Avaških godina 8. studenoga 2020. u HKC Bunjevačko kolo.jpg|150px|desno|Plakat premijere Avaških godina 8. studenoga 2020. u HKC Bunjevačko kolo, Subotica]] * [[8. studenoga]] — U [[Subotica|Subotici]] u prostorima [[HKC Bunjevačko kolo|HKC Bunjevačkog kola]] premijerno se na kazališnim daskama izvodi poetski prikaz ''[[Avaške godine|Avaških godina]]'' [[Milovan Miković|Milovana Mikovića]], u režiji [[Nevena Mlinko|Nevene Mlinko]], a izvođači su glumci Književno-teatarskog kružoka HKC-a Bunjevačko kolo. * [[7. studenoga]] — U Zagrebu je u 68. godini života preminula [[Vera Zima]], poznata hrvatska kazališna, filmska i TV [[glumica]]. * [[7. studenoga]] — U zagrebačkom [[Dom sportova (Zagreb)|Domu sportova]] održava se međunarodni seniorski turnir u [[hrvanje|hrvanju]] grčko-rimskim stilom iz serije [[UWW Grand Prix]] - Zagreb Open 2020.. Traje dva dana. * [[6. studenoga]] — Javnosti predstavljen potpuno obnovljen [[Knežev dvor u Pridvorju|Knežev dvor]] u Pridvorju, gdje je za vrijeme Dubrovačke Republike stolovao konavoski knez. * [[6. studenoga]] — Počinje u Zagrebu 14. [[Festival Pssst!|Pssst!]], festival nijemog filma. * [[6. studenoga]] — U riječkom [[Exportdrvo|Exportdrvu]] na Delti otvara se izložba radova 30-ak [[Hrvatski strip|hrvatskih autora stripova]] različitih generacija i stilova. Radi se o stripovima nastalima od 2010. do 2020. godine. * [[6. studenoga]] — Na grčkom međunarodnom filmskom festivalu kriminalističkog filma koji se održao u Grčkoj, dugometražni igrani film ''[[ F20 (2018.)|F20]]'' [[Arsen Anton Ostojić|Arsena A. Ostojića]] osvojio je nagrade, za najbolji kriminalistički film, nagradu publike, a redatelj Ostojić nagradu za najboljeg redatelja kriminalističkog filma. * [[6. studenoga]] — [[Lovro Artuković]], jedna najvećih hrvatskih međunarodnih slikarskih zvijezda, izlaže u Zagrebu u Modernoj galeriji. * [[4. studenoga]] — Zajednica nakladnika i knjižara internetskom platformom ''Knjiga svima i svuda'' nadomjestila otkazani sajam [[Interliber]]. * [[4. studenoga]] — U [[KDVL|Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]] u [[Zagreb]]u održan prvi ovosezonski koncert nakon [[Potres u Zagrebu 2020.|potresa]], a održala ga je pijanistica [[Maria João Pires]]. * [[4. studenoga]] — U [[Vojna luka Lora|vojarni “Admiral Sveto Letica-Barba”]] u Splitu [[HRM|Hrvatskoj ratnoj mornarici]] predane na korištenje brze brodice [[VGB M-46]]. * [[2. studenoga]] — Počinju 8. [[Dani klasične gitare]] u Splitu i Solinu. * [[2. studenoga]] — U [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] počele ''[[Tadijine jeseni]]''. * [[2. studenoga]] — U 83. godini umro hrvatski književnik, novinar i publicist, poznati pisac za djecu [[Mladen Kušec]], istaknut po RTV emisijama za djecu i mlade (''[[Tonkica Palonkica, frrr...]]'', ''[[Patuljci pojma nemaju]]'', ''[[Hihotići]]'', ''[[Bijela vrana]]'' i dr.). * [[1. studenoga]] — Umro [[Mijo Korade]], hrvatski crkveni povjesničar, prof. emeritus [[Hrvatski studiji|Fakulteta hrvatskih studija]] u Zagrebu. * [[1. studenoga]] — Umro [[Berislav Čegelj]], hrvatski djelatnik u auto-moto športu, nagrađivani športski sudac, pokretač [[INA Delta Rally]]ja. == Listopad == * [[30. listopada]] — Nakon obnove koja je trajala tri i pol godine, svečano je otvoren [[Vukovarski vodotoranj]], jedan od najprepoznatljivih simbola obrane Vukovara od velikosrpske agresije 1991. godine. * [[30. listopada]] — U 89. godini u Dubrovniku umro [[Miljenko Vikić]], istaknuti hrvatski baletni plesač i koreograf. * [[29. listopada]] — Pušten novi [[platni sustav]] u Hrvatskoj, čiji je vlasnik i upravitelj [[Financijska agencija|Fina]]. Sustavom [[NKSInstant]]om platne transakcije s jednog računa na drugi sprovode se u roku od najviše 10 sekundâ. * [[29. listopada]] — Papa [[Franjo]] produžio mandat kardinalu [[Vinko Puljić|Vinku Puljiću]] na mjestu vrhbosanskog nadbiskupa. * [[29. listopada]] — U Zagrebu u 80. godini umro [[Slaven Zambata]], legendarni kapetan i golgeter zlatne generacije [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]], osvajača [[Kup velesajamskih gradova]] 1967. godine, jedan od najboljih hrvatskih nogometaša svih vremena. * [[29. listopada]] — U Mostaru umro fra [[Vendelin Karačić]], svećenik Hercegovačke franjevačke provincije, hrvatski esejist, likovni kritičar i pjesnik. * [[29. listopada]] — Umro [[Goran Listeš]], jedan od najistaknutijih hrvatskih gitarista. * [[27. listopada]] — Hajdukova [[Torcida]] od večeri slavljem obilježila svoj 70. rođendan, što je kulminiralo u ponoć velikim [[vatromet]]om i bakljadom u Splitu i drugim naseljima gdje je brojna zajednica navijača Hajduka. Slavljenički program nastavio se 28. listopada, kad je u podne sa zvonika Sv. Duje sa zvukom zvona s razvijen 30-metarski Torcidin stijeg. Na Rivi su aktivirali stotine [[dimna bomba|dimnih bomba]] i obojali dimom grad u narančasto. Nastavilo se [[korteo]]m gradskim ulicama, a navečer okupljanjem u proslavi na Pjaci. * [[27. listopada]] — U Vrgorcu umro belgijsko-hrvatski glazbenik, [[hrvatski branitelj]] - [[strani dragovoljci u obrani Hrvatske|inozemni dragovoljac]], humanitarac, [[Jean Jacques Roskam]], popularni ''Crni Mate''. * [[24. listopada]] — Veliko arheološko otkriće u BiH: u [[Zavala (Ravno, BiH)|Zavali]] kod [[Ravno]]g na Crkvini pronađena ispod stećaka reljefna ploča [[oltarna pregrada|oltarne pregrade]] iz 9. stoljeća s kršćanskim motivima. Jedinstvena ploča iz trolisne crkve svjedoči vremenu [[predromanika|predromanike]] i jedina je takva građevina u BiH. * [[22. listopada]] — Hrvatski trener [[Ante Čačić]] izborio završnicu [[Kup Konfederacije afričkog nogometa|Kupa CAF]] pobijedivši s egipatskim [[Pyramids FC|Pyramidsom]] u marokanskoj Casablanci na [[Stade Mohammed V|stadionu Muhameda V.]] gvinejsku [[Horoya AC|Horoyju]] 2:0. U završnici u Rabatu igrat će na [[Stade Prince Moulay Abdellah|stadionu princa Moulaya Abdallaha]] protiv marokanskog [[RS Berkane|Berkanea]]. * [[21. listopada]] — U [[Hrvatska matica iseljenika|Hrvatskoj matici iseljenika]] u Zagrebu predstavljen [[Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina]] koji su uredili [[Vlado Šakić]] i [[Ljiljana Dobrovšak]]. * [[21. listopada]] — Počelo [[pošumljavanje]] obronaka [[Učka|Učke]] u sklopu projekta ''Stablo uspomena'' koji provode [[Hrvatske šume]] i udruga Posmrtna pripomoć. * [[20. listopada]] — Završio 14. [[Mostar Film Festival|Mostarski filmski festival]]. Hrvatski glumci [[Goran Bogdan]] i [[Marija Škaričić]] osvojili su nagradu ''[[Stablo ljubavi]]''. * [[20. listopada]] — U splitskom [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|HNK]] svečano otvoreni jubilarni 30. [[Marulićevi dani]] dodjelama [[Nagrada Marin Držić]] za dramsko djelo, koju je dobio [[Dino Pešut]] za dramsko djelo ''Granatiranje''. * [[19. listopada]] — U Split prešla izložba ''Prva na Jadranu'' kojom splitski [[Hrvatski pomorski muzej u Splitu|Hrvatski pomorski muzej]] i [[Muzej grada Crikvenice]] obilježavaju 60-u obljetnicu puštanja u promet prve trajektne linije na hrvatskoj obali koja je povezivala [[Crikvenica|Crikvenicu]] i [[Šilo (Dobrinj)|Šilo]] na otoku Krku. * [[19. listopada]] — U varaždinskom [[Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu|HNK]] premijerno izvedena [[Kajkavsko narječje|kajkavska]] komedija ''Cigle svete Elizabete'' u režiji [[Krešimir Dolenčić|Krešimira Dolenčića]]. * [[19. listopada]] — Dogovorom tvrtke [[Meggle]]a i grupacije [[Fortenova|Fortenove]] proizvodne pogone osječke mljekare će po odlasku njemačke korporacije iz Hrvatske preuzeti [[Belje plus]].<!-- https://www.poslovni.hr/hrvatska/belje-preuzima-meggleov-biznis-zadrzat-ce-70-radnika-4255196 --> * [[18. listopada]] — Međunarodni tim znanstvenika predvođen evolucijskim genetičarem prof. dr. [[Tomislav Domazet-Lošo|Tomislavom Domazetom-Lošom]] s [[Institut Ruđer Bošković|Instituta Ruđer Bošković]] (IRB) i [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskog katoličkog sveučilišta]] (HKS) otkrio je da se bakterijski [[biofilm]]ovi ponašaju poput [[embrij]]a, te da [[bakterije]] nisu [[Jednostanični organizmi|jednostanični]] nego [[višestanični organizmi]], čime se mijenja i cijela ideja [[evolucija|evolucije]]. * [[16. listopada]] — U [[Petrovaradin]]u je hrvatskoj zajednici predana na uporabu otkupljena i obnovljena [[Rodna kuća Josipa Jelačića|rodna kuća]] hrvatskog bana Josipa Jelačića. * [[16. listopada]] — U [[Bjelovar]]u počeo međunarodni festival komorne glazbe [[Amadeus fest]]. * [[16. listopada]] — [[Hrvatsko muzejsko društvo]] dodijelilo nagrade za projekte realizirane u 2019. godini te nagrade za životno djelo. * [[15. listopada]] — Počinje [[izložba]] na šestorima [[zagreb]]ačkim lokacijama ''Dizajn u gradu 2''. Izložit će se dio najzanimljivijih priča hrvatskog [[dizajner]]skog, umjetničkog, kulturnog i društvenog nasljeđa, s fokusom na teme higijene i kućanstva te kazališne [[plakat]]e. Izložba traje do 29. listopada. * [[15. listopada]] — Počeo [[Mjesec hrvatske knjige]]. * [[15. listopada]] — Po 7. put održava se dragovoljačka inicijativa [[72 sata bez kompromisa]], koja će ove godine okupiti 3000 mladih u 14 gradova i jednoj općini. * [[15. listopada]] — Svečano otkrivanje spomenika biskupu [[Ivan Antunović|Ivanu Antunoviću]] u parku kraj [[Subotička katedrala|subotičke katedrale]]. * [[14. listopada]] — Otvara se Muzej umjetnosti [[Kuća Šenoa]] s izložbenim postavom "Jedan grad, jedna obitelj, dva potresa u 140 godina". * [[13. listopada]] — [[Malostonska kamenica]] dobila je europsku zaštićenu [[oznaka izvornosti|oznaku izvornosti]], čime je upisana u registar zaštićenih oznaka izvornosti i [[Oznaka zemljopisnog podrijetla|zemljopisnog podrijetla]] te je zaštićena na području cijele Europske unije. * [[13. listopada]] — Hrvatski jedriličar [[Filip Jurišić]] osvojio četvrto mjesto na Europskom prvenstvu u klasi Laser u poljskom Gdanjsku, za tijesnu razliku ostavši bez odličja. * [[13. listopada]] — U Rijeku je uplovio brod terminal za skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina - [[LNG Croatia]]. Time je službeno označena posljednja faza prije konačnog puštanja u rad LNG terminala na otoku Krku. * [[11. listopada]] — Hrvatski veslači [[Valent Sinković|Valent]] i [[Martin Sinković]] osvojili srebro u disciplini [[dvojac bez kormilara]] na Europskom prvenstvu u veslanju u poljskom Poznanju. * [[10. listopada]] — U [[Split]]u u Plinarskoj ulici u Varošu svečano otkriven [[mural]] u čast hrvatske pripadnice pokreta otpora u Drugome svjetskom ratu i borkinje [[Palmina Piplović|Palmine Piplović]]. * [[10. listopada]] — Iz Kine na sidrište luke [[Ploče]] doplovio brod s dijelovima rasponske konstrukcije [[Pelješki most|Pelješkog mosta]]. * [[10. listopada]] — Završen filmski festival [[ZagrebDox]]. * [[9. listopada]] — Na [[Sinjal]]u na [[Dinara|Dinari]], najvišoj točci u Hrvatskoj, postavljena [[automatska meteorološka postaja]]. * [[9. listopada]] — U [[Subotica|Subotici]] na 19. [[Dani Balinta Vujkova|Danima hrvatske riječi — Danima Balinta Vujkova]] dodijeljene su nagrade [[Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata|Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata]]. [[Nagrada Emerik Pavić|Nagradu Emerik Pavić]] za najbolju knjigu u 2019. godinu pripala je auktoru knjige [[Ladislav Heka|Ladislavu Heci]] iz [[Segedin]]a za knjigu ''Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice''. [[Nagrada Antun Gustav Matoš|Nagradu Antun Gustav Matoš]] za najbolju knjigu poezije u razdoblju od 2017. do 2019. godine dobio je [[Franjo Kašik Bertron]] za knjigu ''Nepodnošljiva lakoća umiranja''. Nagradu za 2020. godinu za životno djelo na području književnosti dobio je [[Matija Molcer]]. * [[9. listopada]] — U 89. godini života umro najpoznatiji hrvatski nogometni menadžer i dobrotvor [[Predrag Naletilić]]. * [[8. listopada]] — Hrvatski tenisač [[Mate Pavić]] i Brazilac [[Bruno Soares]] u paru izborili završnicu [[Roland Garros]]a. * [[8. listopada]] — U [[Mediteranskom institutu za istraživanje života|Mediteranskom institutu za istraživanje života]] u [[Split]]u održana je svečanost dodjele [[odličje|odličja]] viteza [[Legija časti|Nacionalnog reda Legije časti]] biologu i znanstveniku, [[akademik]]u [[Miroslav Radman|Miroslavu Radmanu]]. * [[8. listopada]] — Počinje 18. [[Zagrebački filmski festival]]. * [[8. listopada]] — U [[Oris Kuća arhitekture|Orisu Kući arhitekture]], otvara se izložba ''Sunčana strana modernizma: Turistička arhitektura u Hrvatskoj 1962. — 1972.''. * [[7. listopada]] — Hrvatska policija uhitila i privela desetak osoba s područja Vukovara, najviše iz [[Negoslavci|Negoslavaca]], kao dio završnog policijskog kriminalističkog istraživanja vezanog uz počinjenje [[ratni zločin|ratnog zločina]] na [[Ovčara|Ovčari]] u studenome 1991. godine, a zbog sumnje da su bili sudionici famoznog špalira smrti. * [[7. listopada]] — U [[Društvo hrvatskih književnika|Društvu hrvatskih književnika]] svečano otvoreni 41. [[Zagrebački književni razgovori]] na temu ''Književnost i pamćenje''. * [[7. listopada]] — [[Alan Ford]], jedan od najčitanijih stripova svih vremena u Hrvatskoj, dobio je svoju izložbu u [[Rijeka|Rijeci]] u povodu 50. obljetnice prvog hrvatskog izdanja. * [[7. listopada]] — Na blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice, u [[Crkva sv. Duha u Splitu|crkvi sv. Duha]] u Splitu, počinje [[Trajno euharistijsko klanjanje]]. * [[6. listopada]] — Hrvatski tenisač [[Nikola Mektić]] i Nizozemac [[Wesley Koolhof]] izborili poluzavršnicu parova na Roland Garrosu. * [[6. listopada]] — [[Hrvatski rukometni savez]] istaknuo kandidaturu za Europsko prvenstvo 2026. i 2028. godine. * [[6. listopada]] — [[Varaždinski klipič]] dobio europsku zaštićenu [[Oznaka zemljopisnog podrijetla|oznaku zemljopisnog podrijetla]]. * [[6. listopada]] — Francuska prevoditeljica [[Chloé Billon]] primila je prestižnu nagradu za prevođenje [[INALCO]] 2020. za prijevod romana ''Područje bez signala'' (na francuskom ''Les Turbines du Titanic'') hrvatskog autora [[Robert Perišić|Roberta Perišića]]. * [[5. listopada]] — Animirani film [[Dislokacije]] [[Veljko Popović|Veljka]] i [[Milivoj Popović|Milivoja Popovića]] osvojio je nagradu kao najbolji projekt [[virtualna stvarnost|virtualne stvarnosti]] na međunarodnom [[Ottawa International Animation Festival|festivalu]] [[animirani film|animiranog]] filma u Ottawi, jednom je od najznačajnijih na svijetu. * [[4. listopada]] — Pobjednik prvog izdanja [[split]]skog [[ATP Challenger Split|ATP Challengera]] je Argentinac [[Francisco Cerundolo]] koji je u završnici svladao prvog nositelja Portugalca [[Pedro Sousa|Pedra Sousu]]. * [[4. listopada]] — Veliko arheološko otkriće na Pelješcu: arheolozi su istražujući grobne gomile, čija starost datira sve do 11. stoljeća prije Krista, pronašli vrlo rijetku [[grčko-ilirska kaciga|grčko-ilirsku kacigu]], kakvih je tek nekoliko na cijelom svijetu. * [[4. listopada]] — Održana 89. [[Mrdujska regata]]. * [[4. listopada]] — Hrvatski jedriličari [[Šime Fantela|Šime]] i [[Mihovil Fantela]] osvojili broncu na Europskom prvenstvu [[Klasa 49-er|klase 49er]] na austrijskom jezeru [[Attersee]]u. * [[4. listopada]] — Hrvatski gimnastičari [[Christina Zwicker]] na gredi i [[Tin Srbić]] na preči osvojili su zlatne medalje na Svjetskom kupu u mađarskom Sambotelu. * [[3. listopada]] — Hrvatski gimnastičar [[Robert Seligman]] osvojio je srebrnu medalju prvog finalnog dana na Svjetskom kupu u mađarskom [[Sambotel]]u. * [[2. listopada]] — Grad [[Split]] dobio novu kazališnu kuću, ''[[Teatar na kraju grada]]''. * [[2. listopada]] — U [[Rovinj]]u se održava 8. Susret guvernera [[središnja banka|središnjih bankara]] regije na temu ''[[Monetarna politika]] i [[financijska stabilnost]] u doba pandemije COVID-19''. * [[1. listopada]] — U [[Subotica|Subotici]] su počele raditi prve [[jaslice]] u Srbiji s odgojem na hrvatskom jeziku. Jaslice ''Marija Petković – Biser'' su u objektu crkve, odnosno župe Marije Majke Crkve u subotičkom predgrađu [[Šandor]]u. * [[1. listopada]] — [[HZZO]] ukinuo ispis uputnice na papirnatom obrascu za novoizdane [[uputnica|uputnice]] te se prelazi na rad s e-uputnicama. * [[1. listopada]] — Nogometaši zagrebačkog [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] i [[HNK Rijeka|Rijeke]] izborili plasman u [[Europska liga|Europsku ligu]]. == Rujan == * [[30. rujna]] — U obnovljenoj [[Palača Skočibučić-Lukaris|palači Skočibušić-Lukaris]], tik uz katedralu sv. Dujma, otvorena je [[riznica splitske katedrale]], u sklopu obilježavanja 1600. obljetnice smrti zaštitnika Dalmacije [[sv. Jeronim]]a, čiji se prijevod Svetog pisma na latinski - [[Vulgata]] čuva u toj riznici. * [[29. rujna]] — Berba [[lješnjak]]a u [[uzgoj lješnjaka u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] privodi se kraju, a uzgajivači su zadovoljni urodom i kakvoćom. * [[29. rujna]] — U [[Brodosplit]]u obavljen ukrcaj i nova isporuka mega sekcija za putnički brod koji se gradi u talijanskom brodogradilištu Monfalcone kod Trsta. * [[29. rujna]] — [[Europska komisija]] objavila je da je odobren upis [[brački varenik|bračkog varenika]] u popis proizvoda sa [[Zaštićeno zemljopisno podrijetlo|zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla]]. * [[29. rujna]] — U [[Split]]u počeo 13. [[Mali Marulić]], festival hrvatske drame za djecu. * [[29. rujna]] — U riječkom brodogradilištu [[3. maj]] svečano primopredali novogradnju 733 kanadskom naručitelju. * [[28. rujna]] — U [[Šibenik]]u u Mandalini otvoren je suvremeni centar za nove tehnologije, inovacije i poduzetništvo [[Centar za poduzetništvo i nove tehnologije Trokut|''Trokut'']]. * [[28. rujna]] — Počeo u Zagrebu 30. [[Animafest]]. * [[28. rujna]] — U zagrebačkoj Tvornici kulture završava 23. [[Crtani romani šou]]. * [[27. rujna]] — Bejzbolaši [[Baseball klub Olimpija Karlovac|Karlovca]] osvojili naslov prvaka Hrvatske. * [[27. rujna]] — U [[Lumbarda|Lumbardi]] završeno iskopavanje monumentalne [[cisterna|cisterne]] iz 4. st. pr. Krista. * [[27. rujna]] — Počinje u [[Sombor]]u 18. [[Lira naiva]], godišnji susret hrvatskih pučkih pjesnika iz Srijema, Podunavlja, Sombora i Subotice. * [[26. rujna]] — Za novog predsjednika [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] izabran je [[Zlatko Krilić]], a za potpredsjednike [[Boris Domagoj Biletić]] i [[Mirko Ćurić (književnik)|Mirko Ćurić]]. * [[26. rujna]] — Počela 21. [[Fiumanka]], jedriličarska regata u [[Rijeka|Rijeci]]. * [[26. rujna]] — U 93. godini u [[Split]]u umro istaknuti hrvatski psihijatar [[Borben Uglešić]], jedan od pionira hrvatske [[psihijatrija|psihijatrije]]. * [[26. rujna]] — Počinju 19. [[Dani Balinta Vujkova|Dani hrvatske knjige i riječi]] – dani [[Balint Vujkov|Balinta Vujkova]]. Otvara ih stručni skup u prostorijama Etno-salaša Balažević u [[Donji Tavankut|Donjem Tavankutu]]. * [[25. rujna]] — U crkvi sv. Nikole u Zadru zadarski duet glazbenica [[Dina e Mel]] predstavile svoj hvaljeni nosač zvuka [[Bërbili]] (Slavuj) na kojem su zaboravljene pjesme zadarskih [[Arbanasi|Arbanasa]]. * [[25. rujna]] — U [[Split]]u svečano otvoren [[studentski dom]] ''Bruno Bušić''. * [[25. rujna]] — Prisegnuo 18. naraštaj kadeta [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] u zagrebačkoj vojarni ''Petar Zrinski'' na Črnomercu, čime je označen početak akademske godine na [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”|Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman”]]. * [[25. rujna]] — U [[Zadar|Zadru]] počeli 6. [[Dani pršuta]]. * [[25. rujna]] — Počinju 45. [[Samoborska glazbena jesen]]. * [[25. rujna]] — Završava festival [[Dubrovnik u pozno ljeto]]. * [[24. rujna]] — U [[Galerija Klovićevi dvori|Galeriji Klovićevi dvori]] u Zagrebu otvorena izložba ''Ars et virtus. Hrvatska – Mađarska: 800 godina zajedničke kulturne baštine''. * [[24. rujna]] — Počinje ''Zagreb Open - 46. [[INA Delta Rally]]'' koji će se održati od 24. do 26. rujna u Zagrebu i okolici. * [[24. rujna]] — Vlada RH dala suglasnost MORH-u da na teret državnog proračuna u suradnji sa SAD-om opremi Centar za sigurnosne operacije. * [[23. rujna]] — Hrvatska zajednica u Srbiji dobila reprezentativne prostorije u [[Beograd]]u. * [[23. rujna]] — U crkvi Sv. Marije na otoku Žirju otkrivena je vrijedna [[ikona]] Blažene Djevice Marije i Malog Isusa s okvirom na kojem su sveci u kružnim okvirima. * [[23. rujna]] — Mladi hrvatski informatičari osvojili su jednu zlatnu, dvije srebrne i jednu brončanu medalju na 32. međunarodnoj [[informatička olimpijada|informatičkoj olimpijadi]] u Singapuru. * [[23. rujna]] — Odbor ministara [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] ponovio je svoju preporuku slovenskim vlastima neka priznaju hrvatski, njemački i srpski jezik kao tradicionalne manjinske jezike, radi osnaženja zaštite ondje gdje su pristuni u dijelovima Slovenije, te se preporučuje stvaranje obrazovnih modela za njih, kao i RTV emitiranje na njima. * [[23. rujna]] — U Zagreb za izložbu ''Ars et virtus Hrvatska – Mađarska. 800 godina zajedničke kulturne baštine'' u [[Galerija Klovićevi dvori|Klovićevim dvorima]] iz Austrije stiže najstarija sačuvana hrvatska zastava iz 17. stoljeća. * [[23. rujna]] — Iznad [[Kaštela]] se stvorio [[lijevkasti oblak]] iz kojega nastaje [[Pijavica (atmosferska pojava)|pijavica]]. Zahvatio je jato čvoraka i pobacao ih po zemlji. * [[23. rujna]] — Austrijski povjesničar, politolog i dužnosnik Mjenovac [[Norbert Daraboš]] je odlikovan najvišim priznanjem Gradišća, i to Komturnim križem sa zvijezdom. * [[21. rujna]] — Dokapetan hrvatske reprezentacije [[Ivan Rakitić]] odlučio se oprostiti od igranja za hrvatsku reprezentaciju. * [[21. rujna]] — Objavljeno da bi u Zagrebu uskoro trebala početi gradnja četiriju novih naselja na rubovima grada: na Volovčici, u Odri, Brezovici i Novom Brestju. * [[21. rujna]] — Tijekom arheoloških istraživanja na gradilištu u podrumu zgrade u [[Zadar|Zadru]] na Poluotoku pronađena je ranokršćanska [[freska]] kojoj jedina slična se nalazi u Rimu. * [[21. rujna]] — Biskup [[Franjo Komarica]] otvorio Kuću susreta i Europski centar za pomirenje, mir, međureligijsku i međuetničku suradnju, u sklopu zdanja dosadašnjega trapističkog samostana (opatije) „Marija Zvijezda“. * [[21. rujna]] — Papa Franjo imenovao mons. [[Giovanni Gaspari|Giovannija Gasparija]] naslovnim biskupom Biograda na Moru. * [[20. rujna]] — Održana 13. [[državna utrka motokultivatora u Orahovici|državna utrka motokultivatora]] u [[Orahovica|Orahovici]]. * [[20. rujna]] — Potres s epicentrom kod [[Gračac]]a (Duboki dol) pogodio jug Hrvatske. Jačina potresa u epicentru iznosila je 4,2 prema Richteru, a intenzitet VI stupnjeva EMS ljestvice. Nakon njega uslijedila su četiri potresa manje magnitude. * [[20. rujna]] — U [[Rijeka|Rijeci]] održan prosvjed protiv postavljanja ''Spomenika crvenoj Rijeci''. * [[19. rujna]] — [[20. rujna]] — U [[Zadarski kanal|Zadarskom kanalu]] održana 22. tradicionalna jedriličarska regata [[Regata In memoriam Alen Bruketa|u sjećanje na Alena Bruketu]], jedriličara i trenera kluba Uskoka, koji je kao hrvatski branitelj tragično stradao na pisti zemuničkog aerodroma 1992. godine. * [[19. rujna]] — Održano 4. [[Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida]] na području Srime. * [[19. rujna]] — Središtem Zagreba prošla tradicionalna Pifkova povorka kojom je najavljen 53.[[Međunarodni festival kazališta lutaka Zagreb|Međunarodni festival kazališta lutaka Zagreb — PIF]]. * [[19. rujna]] — Otvorene 40. [[Varaždinske barokne večeri]]. * [[19. rujna]] — Počinje X. [[Tavankutski festival voća i autohtonih rukotvorina]]. * [[18. rujna]] — Skulptura ''Otac i sin'', djelo autora Zvonimira Orčića i Josipa Cvrtile u spomen na ratnog zapovjednika vukovarske gradske četvrti Sajmišta pukovnika Petra Kačića i njegova sina Igora Kačića, najmlađu žrtvu masovne grobnice na Ovčari, postavljena je u petak u Mazda-parku u [[Vukovar]]u. * [[18. rujna]] — [[Kreditna agencija]] [[Standard & Poor's]] potvrdila kreditni rejting Hrvatske BBB-/A-3, uz stabilne izglede. * [[18. rujna]] — U Puli u brodogradilištu [[Tehnomont]]u porinut servisni brod za opskrbu ribogojilišta. Sedmi je u seriji za norveškog naručitelja. * [[18. rujna]] — Počinje 11. festival ''[[Zagreb, grad poezije]]''. Ove godine posvećen je [[Vlado Gotovac|Vladi Gotovcu]] i naslovljen je ''Znakovi za Vladu Gotovca''. * [[18. rujna]] — Svečano otvorene 55. [[Vinkovačke jeseni]]. * [[18. rujna]] — Predstavljen prvi hrvatski prijevod poezije ruskog pjesnika [[Vladimir Visocki|Vladimira Visockog]]. Pjesme rusko-hrvatskog izdanja ''Moj cilj - horizont'' izabrala je ruska glumica i pjesnikinja [[Marija Vorobjova Hržić]], a preveo ih je [[Luko Paljetak]]. * [[17. rujna]] — Donesene odluke o dodjeli [[Nagrada Vicko Andrić|Nagrade Vicko Andrić]] za 2019. godinu: za životno djelo dobila je [[Lukrecija Pavičić Domijan]], a godišnju nagradu dobile su Nataša Nefat, Sandra Čelić Višnjić i Milan Kranjčević. * [[17. rujna]] — Hrvatska IT tvrtka [[Nanobit]] od 125 zaposlenih prodana za skoro milijardu kuna švedskoj tvrtci [[Stillfront]]u, jednoj od vodećih svjetskih poduzeća za računalne igre u segmentu [[free-to-play|besplatnih igara]]. * [[17. rujna]] — U Zagreb je za potrebe izložbe u [[Galerija Klovićevi dvori|Klovićevim dvorima]] o 800 godina hrvatsko-mađarskih veza stigla slavna slika [[Vlaho Bukovac|Vlaha Bukovca]] ''Dubravka'', nikad dosad izlagana u Hrvatskoj. * [[17. rujna]] — Hrvatskom saboru predstavljen je Vladin prijedlog zakona da se masiv Dinare, izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja uz nju, proglase [[Park prirode Dinara|parkom prirode]]. * [[17. rujna]] — [[Svjetska banka]] u izvješću o [[Indeks ljudskog kapitala|Indeksu ljudskog kapitala]]: vrijednost za Hrvatsku povećala se u razdoblju od 2010. i 2020. godine s 0,69 na 0,71, što je više od prosjeka za Europu i Središnju Aziju i blago više od zemalja visokih prihoda. * [[16. rujna]] — Monsinjor [[Ante Jozić]], [[Naslovni nadbiskup|naslovni]] nadbiskup [[cissanska nadbiskupija|Cisse]] i novoimenovani apostolski nuncij u Bjelorusiji bit će zaređen za biskupa u novoj župnoj crkvi, [[bazilika sv. Obitelji u Solinu|bazilici Svete Obitelji]], prasvetišta Gospe od Otoka u Solinu. Glavni zareditelj bit će Papin državni tajnik, kardinal [[Pietro Parolin]]. * [[16. rujna]] — Otvoreni su 29. [[Dani hrvatskog filma]]. * [[15. rujna]] — Počelo spajanje rasponskih konstrukcija [[Pelješki most|Pelješkog mosta]]. * [[15. rujna]] — Dobri pokazatelji iz [[Eurostat]]a i najava gospodarskog oporavka: oporavak industrijske proizvodnje u Hrvatskoj i EU. U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u srpnju porasla 5,7 posto prema lipanjskih 7,3 posto, a u EU i eurozoni u srpnju 4,1 posto u odnosu na lipanj kada je uvećana 9,6 odnosno 9,5 posto. * [[15. rujna]] — Na izvanrednoj sjednici [[Hrvatska biskupska konferencija|Hrvatske biskupske konferencije]] dano je odobrenje da se za novu crkvu u Prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu može zatražiti titula „Basilica minor“. Za novog generalnog tajnika izabran je [[Krunoslav Novak]]. * [[15. rujna]] — U Zagrebu otvoren je u [[Galerija Bačva|galeriji Bačvi]] HDLU otvoren [[Međunarodni festival ilustracija 36 Mountains]], koji u specifičnoj izlagačkoj formi predstavlja domete u suvremenoj [[ilustracija|ilustraciji]]. * [[15. rujna]] — Održao se atletski susret 70. [[Hanžekovićev memorijal]] koji je od ove godine uvršten u [[World Athletics Continental Tour Gold]] seriju atletskih susreta. * [[14. rujna]] — Održan [[atletski miting|atletski susret]] svjetskih vrhunskih [[bacanje kugle|bacača kugle]], 6. [[Memorijal Ivana Ivančića]]. Pobijedio je Amerikanac [[Ryan Crouser]] rekordom susreta od 22,74. * [[14. rujna]] — Hrvati u Austriji dobili su u Beču svoj [[Hrvatski dom u Beču|Hrvatski dom]]. Zgrada se nalazi u 23. bečkom kotaru. * [[13. rujna]] — Završen 2. [[Mladifest Hrvatska]] u [[Petrinja|Petrinji]] u organizaciji [[Sisačka biskupija|Sisačke biskupije]] i [[Marijina legija|Marijine legije]] iz Petrinje, festival pokrenut po uzoru na [[Mladifest]] u Međugorju. * [[13. rujna]] — Hrvatski tenisač [[Franko Škugor]] je u paru s Amerikancem [[Austin Krajicek|Austinom Krajicekom]] osvojio ATP-ov turnir u Kitzbühelu, što mu je njegov šesti ATP-ov naslov u parovima. * [[13. rujna]] — U [[Zagreb]]u otvoreni 44. [[Dani satire Fadila Hadžića]]. * [[13. rujna]] — U [[Gornja Stubica|Gornjoj Stubici]] održao se [[aeromiting]] 23. [[Susreti za Rudija]], športska manifestacija koja se održava u spomen na heroja domovinskog rata [[Rudolf Perešin|Rudolfa Perešina]]. * [[13. rujna]] — Završavaju 13. [[Ribarski dani u Kopačevu|Ribarski dani]] u [[Kopačevo|Kopačevu]]. * [[12. rujna]] — Počeo [[Međunarodni festival sakralne umjetnosti Ars Sacra|Međunarodni festival sakralne umjetnosti „Ars Sacra“]] u Osijeku. Traje do 20. rujna, a održava se uz geslo „Svi su izvori moji u tebi!“. * [[12. rujna]] — U organizaciji šahovskog kluba iz Saint Louisa na internetu započeo je neobičan turnir u ''Fischer random šahu'' na kojemu uz bivšeg svjetskog prvaka, hrvatskog šahista [[Gari Kasparov|Garija Kasparova]] sudjeluje još devet vrhunskih svjetskih velemajstora. * [[12. rujna]] — U [[Petrovaradin]]u održana 3. regionalna gastronomska manifestacija [[CROz kuhinju Vojvodine]] u organizaciji [[HKPD Jelačić Petrovaradin|Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva Jelačić]] iz Petrovaradina. * [[12. rujna]] — Kod otoka [[Krk]]a održano je natjecanje u ronjenju na dah. Natjecatelji su srušili svjetski i hrvatski rekord. * [[11. rujna]] — U [[Lepoglava|Lepoglavi]] je svečano otvoren 24. [[Međunarodni festival čipke u Lepoglavi|Međunarodni festival čipke]]. * [[11. rujna]] — Međunarodna biospeleološka ekipa u 363 metara dubokoj jami [[Biokovka (jama)|Biokovci]] na [[Biokovo|Biokovu]] pronašla je novu endemsku vrstu pauka, koju su na prijedlog biologinje Martine Pavlek u čast legendarnog hrvatskog boksača nazvali ''[[Harpactea mateparlovi]]''. * [[11. rujna]] — Otvorena [[Sunčana elektrana Vis]] na brdu Griževoj glavici u blizini [[Žena Glava|Žene Glave]]. Snage je 3,5 MW. * [[11. rujna]] — U 78. godini umro hrvatski atletičar, višegodišnji rekorder u bacanju kladiva i olimpijac [[Srećko Štiglić]]. * [[10. rujna]] — U hrvatskoj završnici [[US Open|Otvorenog prvenstva SAD]] u konkurenciji muških parova, hrvatski tenisač [[Mate Pavić]] u paru s Brazilcem [[Bruno Soares|Brunom Soaresom]] pobijedio je par koji čine hrvatski tenisač [[Nikola Mektić]] i Nizozemac [[Wesley Koolhof]]. Time je nakon 50 godina nakon [[Nikola Pilić|Nikole Pilića]] opet jedan Hrvat osvojio ovaj turnir u konkurenciji muških parova. * [[9. rujna]] — Opći sud Europske unije u Luxembourgu donio je presudu kojom je hrvatskim vinarima potvrđeno pravo korištenje naziva ''[[Teran]]'' na etiketama boca vina iz Republike Hrvatske, koje nose zaštićenu oznaku izvornosti ''Hrvatska Istra''. * [[9. rujna]] — [[Hrvatska pošta]] pušta u optjecaj prvu hrvatsku Kriptomarku. Izdana je u petorima kategorijama s petorimi različitim motivima koji prikazuju: kombi, vlak, brod, zrakoplov i dron. Autori [[poštanska marka|marke]] su dizajneri iz Zagreba Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kaćunić. Ilustrirao ju je Davor Rukovanjski. Osmišljena je u suradnji s hrvatskom [[blockchain]]-zajednicom, a digitalni [[token]] ''Postereum'' izradila je hrvatska tvrtka Bitx. * [[8. rujna]] — Papa [[Franjo]] prihvatio je odreknuće od pastoralnog vodstva [[Subotička biskupija|Subotičke biskupije]], koje je zbog navršene kanonske dobi podnio preuzvišeni mons. dr. [[János Pénzes]], te je subotičkim biskupom imenovao mons. [[Slavko Večerin|Slavka Večerina]], svećenika Subotičke biskupije i dosadašnjega generalnog vikara. Papa je dosadašnjeg apostolskog upravitelja [[Križevačka eparhija|Križevačke eparhije]] [[Milan Stipić|Milana Stipića]] imenovao novim biskupom jedine [[Križevačka biskupija|Križevačke grkokatoličke biskupije]]. * [[8. rujna]] — Hrvatska IT tvrtka [[Infinum]] s tvrtkom Porsche Digital, podružnicom njemačkog [[Porsche]]a, u Hrvatskoj koncem rujna pokreće tvrtku ''Porsche Digital Croatia'' za dizajn i razvoj [[softver]]a, [[umjetna inteligencija|umjetnu inteligenciju]] i [[strojno učenje]]. Razvojni centar za digitalne tehnologije zapošljavat će 100 djelatnika. * [[8. rujna]] — Na tradicionalnoj konferenciji hrvatskih izvoznika u Zagrebu dodijeljene nagrade [[Zlatni ključ]] najboljim izvoznicima. * [[8. rujna]] — [[Patricija Vujnović]] pobjednica je 10. otvorenog pojedinačnog prvenstva Hrvatske za šahistice, bez ijednog poraza. * [[8. rujna]] — Pomor ribe u [[Nugi|Nuga (jezero)|Nugi]] kod Drinovaca. * [[8. rujna]] — Počinje 8. [[Bablje ljeto u Booksi]]. * [[7. rujna]] — Kao rezultat 18. Pokrajinskog susreta hrvatskih pučkih pjesnika [[Lira naiva]] 2020., do sada neodržanog, izašla je iz tiska izabranih pjesama ''Kliktaj nebesa rumenih – Lira naiva 2020.''. * [[7. rujna]] — U 82. godini umro [[Jiří Menzel]], češki filmski i kazališni redatelj i oskarovac, koji je ostavio veliki trag u hrvatskom kazalištu. * [[7. rujna]] — Prema srpanjskim rezultatima koje je objavila [[Hrvatska turistička zajednica]], Hrvatska je po ostvarenom turističkom prometu u usporedbi s lanjskom godinom ispred sredozemnih takmaca: Hrvatska je ostvarila 50%, Španjolska 25%, Portugal 17%, Turska 14% i Cipar 12%. * [[6. rujna]] — Održana 16. [[Smotra dječjih pjevača i zborova]] u organizaciji Hrvatske glazbene udruge [[Festival bunjevački pisama]]. Manifestacija okuplja školsku djecu s područja Vojvodine koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku ili imaju predmet hrvatskoga jezika s elementima nacionalne kulture. Ovogodišnje izdanje je posebno, jer je zbog epidemioloških mjera održano posredstvom televizije i interneta. * [[6. rujna]] — Završio ovogodišnji [[Zagreb Design Weeka|Zagrebački tjedan dizajna]]. * [[6. rujna]] — U Baranji je održano prvenstvo Hrvatske u kuhanju [[fišpaprikaš]]a. * [[6. rujna]] — U gradu [[Krk (grad)|Krku]] traju 14. [[Dani smokava]]. * [[6. rujna]] — Ministar vanjskih i europskih poslova [[Gordan Grlić Radman]] posjetio je u nedjelju u sklopu službenog posjeta Izraelu sveta mjesta u [[Jeruzalem]]u i susreo se s hrvatskim franjevcima koji služe u Kustodiji Svete zemlje. * [[5. rujna]] — U [[Zadar|Zadru]] se održava kvizaško 4. otvoreno prvenstvo ''[[Memorijal Mirka Miočića]]''. * [[5. rujna]] — U [[Zagreb]]u je u 88. godini života preminuo [[Žarko Domljan]], povjesničar umjetnosti, leksikograf i političar te prvi predsjednik [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]]. * [[5. rujna]] — Posveta [[bazilika sv. Obitelji u Solinu|crkve sv. Obitelji]] u Prasvetištu Gospe od Otoka u [[Solin]]u. Predvodit će ju nadbiskup splitsko-makarski [[Marin Barišić]]. * [[5. rujna]] — Provedena bojeva gađanja i raketiranja iz helikoptera na vojnom poligonu “Eugen Kvaternik” na Slunju. Obučnom događaju prvi put potporu pružala je Obavještajna pukovnija kroz uporabu besposadnog zrakoplovnog sustava ''[[Orbiter 3B]]'' koji je događaj snimao u dnevnim i noćnim uvjetima. * [[5. rujna]] — Održano jubilarno 25. hodočašće u Zrin, kojim se obilježila 77. obljetnica stradanja Hrvata iz ovog mjesta. * [[5. rujna]] — [[Marijo Možnik]] izabran za predsjednika [[Hrvatski gimnastički savez|Hrvatskoga gimnastičkog saveza]], a [[Ivica Brkić]] za predsjednika [[Hrvatski šahovski savez|Hrvatskoga šahovskog saveza]]. * [[5. rujna]] — Izvučene su skupine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Egipat 2021.|Svjetskog prvenstva rukometaša]], koje će se od 14. do 31. siječnja 2021. godine održati u Egiptu, a [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatska]] će biti u skupini C, s [[Katarska rukometna reprezentacija|Katarom]], [[Japanska rukometna reprezentacija|Japanom]] i [[Angolska rukometna reprezentacija|Angolom]]. * [[4. rujna]] — U Zadru predstavljen obnovljeni spomen-koš Krešimira Ćosića. * [[4. rujna]] — U riječkoj Lučkoj upravi potpisan ugovor za izvođenje radova u okviru projekta ''Unapređenje infrastrukture u luci Rijeka - bazen Rijeka''. * [[3. rujna]] — Svečanom Večernjom molitvom koju je predvodio splitsko-makarski nadbiskup i metropolit [[Marin Barišić]] upriličeno je u u splitskoj prvostolnici Sv. Dujma, kanonsko uvođenje u službu nadbiskupa koadjutora Splitsko-makarske nadbiskupije [[Dražen Kutleša|Dražena Kutleše]]. * [[2. rujna]] — Identificirani posmrtni ostatci službenice Božje [[Marija Krucifiksa Kozulić|Marije Krucifikse Kozulić]] iz zajedničke grobnice časnih sestara [[Družba sestara Presvetoga Srca Isusova|Družbe sestara Presvetoga Srca Isusova]] u Kozali. * [[2. rujna]] — Održava se 3. [[Betinski filmski festival]] kratkometražnih filmova. * [[2. rujna]] — Zbog epidemiološke situacije u Srbiji, otkazana hodočašća u [[Crkva Gospe Snježne na Tekijama|svetište Gospe Tekijske]] kod Petrovaradina i Gospe od Suza na [[Bunarićko proštenje|Bunariću]] kod Subotice. Na proštenju u [[Marijanska svetišta|marijanskom]] svetištu u [[Banatska Topola|Banatskoj Topoli]] slavljena je misa bez naroda u TV prijenosu. U svetištu Marije Pomoćnice kršćana u [[Doroslovo|Doroslovu]] planirani hodočasnički program sveden na minimum. * [[2. rujna]] — U 91. godini u Zagrebu umrla [[Nada Birko Kustec]], najstarija hrvatska dvostruka olimpijka i prva Hrvatica koja je nastupila na zimskim olimpijskim igrama. * [[2. rujna]] — Počeo [[Štrudla fest]]. Održat će se tijekom dva tjedna diljem Karlovačke županije. Većina događanja bit će u selu [[štrudla|štrudle]] u [[Jaškovo|Jaškovu]]. == Kolovoz == * [[31. kolovoza]] — Završeni [[parlamentarni izbori u Crnoj Gori 2020.|parlamentarni izbori]] u Crnoj Gori. Krajnje mala [[Hrvati u Crnoj Gori|hrvatska zajednica]] zbog podjele glasova svog biračkog tijela na dva kandidata, ostala je bez zastupnika u parlamentu. [[Hrvatska građanska inicijativa|HGI]] je osvojila 0,27% a [[Hrvatska reformska stranka|HRS]] 0,13% pa su ostale ispod povlaštenog praga od 0,35%. Podijeljenošću je ugrozila ostanak na vlasti svog dugogodišnjeg partnera, [[Demokratska partija socijalista|Demokratske partije socijalista]], u čijoj je vladi imala ministra. * [[31. kolovoza]] do 6. rujna — Održava se 21. međunarodni orguljaški festival [[Organum Histriae]], festival orguljske glazbe na istarskim orguljama. * [[30. kolovoza]] — Objavljeno je vrijedno otkriće na području [[Gradina (Solin)|Gradine]] u [[Solin]]u. Riješen je misterij stare [[crkva na Gradini u Solinu|crkve]], za koju je utvrđeno da je iz 6. stoljeća. * [[30. kolovoza]] do [[6. rujna]] — Održava se 6. vinkovački orguljaški festival (VOF) – [[Organum Cibalae]] u Vinkovcima, Vukovaru i Otoku. * [[29. kolovoza]] — Počinje 67. [[Pulski filmski festival]]. * [[29. kolovoza]] — [[Voditeljica tima]] u [[hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji]] Iva Olivari imenovana je za delegaticu Uefe na utakmici završnice Lige prvakinja. * [[28. kolovoza]] — Festival hrvatskih duhovnih pjesama [[HosanaFest]] u Subotici, najavljen za 20. rujna, odgađa se do daljnjeg zbog epidemiološke situacije u R. Srbiji. * [[28. kolovoza]] — U Parizu umro [[Ante Glibota]], hrvatski emigrantski intelektualac, ugledni galerist, povjesničar umjetnosti, teoretičar arhitekture i kolekcionar, član Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti te Američkoga instituta za arhitekturu. Bavio se izdavaštvom i spada među Hrvate s najvećim brojem objavljenih naslova na stranim jezicima. * [[28. kolovoza]] — Hrvatska samostrjeličarka [[Valentina Pereglin]] i zaslužna športska dužnosnica [[Nataša Muždalo]] dobile su dobitnice su godišnje priznanje [[Europski fair-play pokret|Europskog fair play pokreta]] (EFPP). * [[27. kolovoza]] — U [[Gradski muzej Varaždin|varaždinskom gradskom muzeju]] otvorena izložba ''Erik/a - vunasti nosorog'', gdje će publici biti izložen najbolje sačuvani kostur [[vunasti nosorog|vunastog nosoroga]] u Hrvatskoj, star oko 20.000 godina, otkriven kod Ludbrega prije 40-ak godina. * [[27. kolovoza]] — [[MUP RH|Ministarstvo unutarnjih poslova RH]] priopćilo je da su [[osobna iskaznica|osobne iskaznice]], čiji je rok istekao nakon proglašenja epidemije i dalje važeće. * [[27. kolovoza]] — U [[Gradski muzej Požega|Gradskom muzeju Požega]] otvara se izložba ''Kruh nebeski'', na kojoj će biti izloženi stari molitvenici i prvi put javnosti predstavljena najstarija [[krunica]] pronađena na hrvatskom tlu, lani pronađena na mjestu benediktinske opatije Rudina u blizini Požege. * [[25. kolovoza]] — Hrvatski atletičar [[Filip Mihaljević]] na atletskom mitingu u poljskom Chorzowu osvojio je drugo mjesto, bacivši kuglu 21,59 metara. * [[25. kolovoza]] — U 84. godini umro [[Mihajlo Arsovski]], pionir hrvatskog grafičkog dizajna i jedan od najvećih hrvatskih dizajnera. * [[25. kolovoza]] — [[Međunarodni rukometni savez]] uvrstio [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatsku]] u prvu jakosnu skupinu uoči ždrijeba od 5. rujna za Svjetsko prvenstvo koje će se održati siječnju 2021. Egiptu. * [[24. kolovoza]] — Predstavnici vladinog povjerenstva za rješavanje pitanja skrivenih groblja predstavili otkriće nove masovne grobnice na [[Kočevski Rog|Kočevskom Rogu]]. U t.zv. ponoru 3 otkriveni su ostatci i predmeti, što dovodi do zaključka da je bilo oko 250 žrtava, uglavnom mlađih muškaraca, ubijenih u jesen 1945. godine. * [[24. kolovoza]] — Svjetskom premijerom filma ''[[Starac i roda, priča o Malenoj i Klepetanu]]'' otvoren je 18. [[Liburnia Film Festival]] - festival hrvatskoga dokumentarnog filma. * [[24. kolovoza]] — Održani 12. [[Dani vlaškog jezika]] u selu [[Šušnjevica|Šušnjevici]] u općini [[Kršan]]u. * [[24. kolovoza]] — Zbog visokih vodostaja Drave i Dunava, [[Osijek]] i naselja uz te rijeke i Park prirode Kopački rit trpe čak i za tamošnje prilike iznimno veliku najezdu [[komarac]]a te večeras kreće tretiranje sa zemlje, a očekuje se i tretiranje iz zraka. * [[24. kolovoza]] — Hrvatski biciklist [[Fran Miholjević]] osvojio četvrto mjesto na europskom juniorskom prvenstvu u vožnji na kronometar. * [[23. kolovoza]] — Hrvatski reprezentativac [[Ivan Perišić]] je igrajući za njemačkog prvaka [[FC Bayern München|Bayern]] iz Münchena osvojio naslov europskog klupskog prvaka. Time je postao je 11 Hrvat koji je osvojio naslov Lige prvaka i 9. uzastopnu godinu nastavljen niz igranja hrvatskih igrača u završnici Lige prvaka. * [[23. kolovoza]] — U Splitu je u 73. godini života preminula [[Zoja Odak]], dugogodišnja glumica [[HNK Split]] i nacionalna dramska prvakinja. * [[22. kolovoza]] — Službena stranica Europskog rukometnog saveza [[RK Podravka|RK Podravka Vegetu]] uvrstila na ljestvicu 10 najboljih klubova Europe za razvoj talenata. * [[22. kolovoza]] — Umro brigadir HV [[Žarko Peša]] ''Leopard'', ratni zapovjednik obrane [[Sunja|Sunje]], visoki časnik hrvatske vojne [[kontraobavještajna služba|kontraobavještajne službe]] ([[Sigurnosno-informativna služba|SIS]]) i hrvatske krovne [[Obavještajna služba|obavještajne službe]] ([[Hrvatska izvještajna služba|HIS]]) te športski dužnosnik u konjičkom športu. * [[22. kolovoza]] — U 84. godini preminuo [[Franjo Preložnjak]], športski novinar, osnivač i dugogodišnji tajnik [[AK Međimurje|Atletskog kluba Međimurje]] te najzaslužniji za pokretanje atletike u Međimurju. * [[21. kolovoza]] — Hrvatska jedriličarka [[Petra Marendić]] u Portugalu postala europska prvakinja u klasi [[laser 4.7]]. * [[20. kolovoza]] — U [[Opatija|Opatiji]] je u parku Angiolina svečano otkrivena bista velikog ruskog pjesnika [[Sergej Jesenjin|Sergeja Jesenjina]], i to odmah pokraj skulpture njegove supruge balerine [[Isadora Duncan|Isadore Duncan]]. * [[19. kolovoza]] — U [[Poreč]]u je dovršena obnova zvonika svjetski poznate [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijeve bazilike]]. * [[19. kolovoza]] — Prvi put od proglašenja [[nacionalni park Krka|nacionalnog parka]] prije 35 godina, izletnički brodovi zaplovili su Krkom - nizvodno, prateći prirodni tok rijeke. * [[19. kolovoza]] — [[poštanska marka|Poštanske marke]] [[Hrvatska pošta|Hrvatske pošte]] na temu [[Plitvice|Plitvica]] dobile na prestižnom svjetskom natjecanju najboljih dizajnerskih maraka održanom u Italiji filatelistički Oscar u kategoriji turizma. * [[18. kolovoza]] — U [[Velebitski kanal|Velebitskom kanalu]] kod [[Starigrad-Paklenica|Starigrada-Paklenice]] viđen 15-metarski mužjak [[kit]]a. * [[15. kolovoza]] — Američki borac hrvatskih korijena [[Stipe Miočić]] obranio je naslov UFC-ovog prvaka u teškoj kategoriji pobijedivši jednoglasnom sudačkom odlukom. Prvi je borac u UFC-u koji je pobijedio u šest dvoboja za pojas prvaka te prvi koji je četiri puta uspio obraniti naslov, čime je zacementirao status najuspješnijeg UFC-ovog borca u teškoj kategoriji svih vremena. * [[14. kolovoza]] — Završeno 66. [[Splitsko ljeto]]. Nagrađeni su dirigent [[Ivo Lipanović (dirigent)|Ivo Lipanović]] te glumci [[Snježana Sinovčić Šiškov]] i [[Trpimir Jurkić]]. * [[13. kolovoza]] — U [[Krapina|krapinskom]] perivoju Janka Draškovića podno srednjovjekovnog Starog grada počelo je uređivanje spomen-obilježja hrvatskim braniteljima, ali već na početku radova nađeni su srednjovjekovni nalazi. * [[12. kolovoza]] — Tijekom izgradnje nove [[Beli Manastir|belomanastirske]] obilaznice, pronađeni su na lokaciji AN 2 Beli Manastir – Staro selo ostatci naselja iz prapovijesti, starog i srednjeg sve do početka novog vijeka. Nalazi ukazuju na visoka tehnološka znanja prapovijesnih lončara. * [[11. kolovoza]] — Održan u [[Opuzen]]u 27. festival [[Melodije hrvatskog juga]]. * [[11. kolovoza]] — U Starom Gradu u 79. godini umro [[Tonko Maroević]], akademik HAZU, hrvatski pjesnik, esejist i prevoditelj. * [[10. kolovoza]] — U Sisku u 96. godini umro [[Lojzo Buturac]], hrvatski povjesničar, crkveni glazbenik i građevinski inženjer. * [[10. kolovoza]] — U povodu 70 godina od proglašenja dogme o [[Uznesenje BDM|Marijinom uznesenju]] na nebo i ususret svetkovini [[Velika Gospa|Velike Gospe]], na [[Rijeka|riječkom]] [[Korzo (Rijeka)|Korzu]] priređena izložba ''Lice Marijino u Rijeci''. * [[10. kolovoza]] — U [[Brodograđevna industrija Split|splitskom brodogradilištu]] započelo je rezanje limova za nova četiri [[ophodni brod|ophodna broda]] [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]]. <!-- https://vijesti.hrt.hr/655920/cetiri-ophodna-broda-ponos-projektanata --> * [[9. kolovoza]] — [[Alka]]r Ivo Zorica slavodobitnik je 305. [[Sinjska alka|Sinjske alke]]. * [[9. kolovoza]] — Središnja proslava [[Dužijanca|Dužijance]], žetvene svečanosti bunjevačkih Hrvata. Nakon svečane večernje molitve u katedrali sv. Terezije 8. kolovoza, 9. kolovoza je sveta misa zahvalnica za ovogodišnju žetvu. * [[8. kolovoza]] — Zagreb i Stablina pobjednici su 23. [[Maraton lađa|Maratona lađa]] na Neretvi. * [[8. kolovoza]] — [[Alka]]r Petar Tomašević pobijedio je na 305. Čoji. * [[8. kolovoza]] — Nakon sedam dana završio 11. memorijalni [[Biciklistički ultramaraton Vukovar – Dubrovnik|biciklistički ultramaraton Vukovar — Dubrovnik]], čime su biciklisti obilježili [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti]]. * [[8. kolovoza]] — Rastući broj turista u Hrvatskoj te su rezultati turističke sezone iznad svih očekivanja. * [[8. kolovoza]] — Zabilježeno propadanje jednog od simbola [[Opatija|Opatije]], stoljetne [[pinija|pinije]] u perivoju na Slatini. * [[7. kolovoza]] — [[Alka]]r Ivo Zorica pobijedio je na 305. Bari nakon pripetavanja s Alenom Poljakom. * [[7. kolovoza]] — Na dubini od 98 metara u [[Biševski kanal|Biševskom kanalu]] pronađeni su ostatci savezničkog bombardera [[Consolidated B-24 Liberator|B24]]. * [[7. kolovoza]] — Prestižni američki časopis posvećen putovanjima [[Condé Nast Traveler]] uvrstio je hrvatske plaže [[Nugal]] u Makarskoj i [[Zlatni rat]] u Bolu među 25 najljepših europskih plaža. * [[7. kolovoza]] — Završavaju se radovi na izgradnji [[luka Slavonski Brod|luke]] u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]. * [[6. kolovoza]] — Održana 11. [[Smotra klapa u Žrnovnici]]. * [[6. kolovoza]] — Na dnu [[Neretva|Neretve]] pronađeno prapovijesno arheološko nalazište s [[plovilo|plovilima]], većinom [[monoksili]]ma i brodskim konstrukcijama. * [[6. kolovoza]] — Papa [[Franjo]] imenovao je u šest žena u [[Papinsko Vijeće za ekonomiju|Vijeće za ekonomiju]], vijeće koje nadzire vatikanske financije, a među njima je i Hrvatica Leslie Jane Ferrar. * [[6. kolovoza]] — Na [[Zlarin]]u se uređuje [[Hrvatski centar koralja]]. * [[5. kolovoza]] — U [[Celovec|Celovcu]] u 95. godini umro [[Ilija Abramović]], počasni predsjednik [[Počasni bleiburški vod|Počasnog bleiburškog voda]]. * [[5. kolovoza]] — U [[Opuzen]]u su održane Brzinske utrke za startne pozicije na glavnoj utrci, [[Maraton lađa|Maratonu lađa]]. * [[4. kolovoza]] — Objavljena monografija ''Duvno u hrvatskoj književnosti'' u sklopu edicije ''[[Kanonski korpus hrvatske književnosti, kulturne povijesti, filozofije i znanosti]]''. * [[4. kolovoza]] — Predsjednik RH [[Zoran Milanović]] povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 25. obljetnice VRO Oluja na kninskoj tvrđavi priredio prijam za ratne zapovjednike i odlikovao umirovljene generale HV-a [[Miljenko Crnjac|Miljenka Crnjca]], [[Đuro Dečak|Đuru Dečaka]], [[Marijan Mareković|Marijana Marekovića]], [[Rahim Ademi|Rahima Ademija]], [[Luka Džanko|Luku Džanka]], [[Nojko Marinović|Nojka Marinovića]], [[Damir Krstičević|Damira Krstičevića]], [[Vinko Vrbanac|Vinka Vrbanca]] i [[Ante Kotromanović|Antu Kotromanovića]] te četiri gardijske brigade HVO-a, [[1. gardijska brigada Ante Bruno Bušić|1.]], [[2. gardijska brigada HVO-a|2.]], [[3. gardijska brigada Jastrebovi|3.]], [[4. gardijska brigada "Sinovi Posavine"|4.]] i Specijalnu policiju MUP-a HR HB. * [[4. kolovoza]] — Usponom na Kninsku tvrđavu završena hodnja novih vođa HV. Zvonima na crkvi u Kninu označen je dolazak polaznika obuke za razvoj vođa 2. naraštaja [[Središte za razvoj vođa Marko Babić|Središta za razvoj vođa Marko Babić]]. * [[4. kolovoza]] — Od posljedica prometne nesreće preminuo legendarni hrvatski skladatelj [[Rajko Dujmić]]. * [[4. kolovoza]] — Tijekom jedne od ekspedicija na [[Velebit]]u speleolozi su produbili jamu [[Nedam]] do 1226 metara dubine. * [[4. kolovoza]] — Olujno nevrijeme zahvatilo Hrvatsku: jak vjetar, pljusak i krupa osobito su pogodili Slavonski Brod, Požeštinu i Našice, u Istri su zabilježene pijavice, a u Dalmaciji neverini i jako grmljavinsko nevrijeme. * [[3. kolovoza]] — U [[Vrboska|Vrboskoj]] na otoku Hvaru održana 17. [[Utrka ludih plovila]]. * [[3. kolovoza]] — U [[Ministarstvo hrvatskih branitelja|Ministarstvu hrvatskih branitelja]] dodijeljene nagrade učenicima srednjih škola za najbolju kratku priču o Domovinskom ratu. * [[3. kolovoza]] — Prema podatcima statističkog ureda EU Eurostata pokazuju, Hrvatska je vodeća u EU po zbrinjavanju baterija i akumulatora u zadnje tri godine. Hrvatska je za recikliranje prikupila 96% svih prodanih baterija i akumulatora, najbliža joj je Poljska s 81%, Luksemburg sa 69% te Belgija s 62%, a prosjek EU je 48%, * [[2. kolovoza]] — [[HNK Rijeka]] osvojila [[Hrvatski nogometni kup]]. == Srpanj == * [[31. srpnja]] — Hrvatska IT tvrtka [[Infobip]] iz [[Vodnjan]]a, prvi hrvatski [[jednorog (poduzetništvo)|jednorog]] u deset godina dosegnula vrijednost veću od milijarde dolara. * [[31. srpnja]] — U blizini Plitvica otvorene pješačke staze koje prate korake Vuka, Risa i Medvjeda i prolaze kroz veći kompleks mještovite listopadne šume zaštićenog područja [[Baraćeve špilje]]. * [[31. srpnja]] — Umrla zagrebačka arhitektica [[Neda Cilinger]], autorica [[Muzej osjetila|Muzeja osjetila]]. * [[30. srpnja]] — U [[Malostonski zaljev|Malostonskom zaljevu]] viđeni [[kit]]ovi. * [[30. srpnja]] — Kod [[Vinkovci|Vinkovaca]] otkriveno ogromno rimsko selo. * [[29. srpnja]] — Splitska tvrtka [[Vodovod i kanalizacija]] postala je prva komunalna tvrtka u Hrvatskoj koja je oformila službu [[vodni redar|vodnih redara]]. * [[29. srpnja]] — Predsjednik Republike Hrvatske [[Zoran Milanović]] najavio je da će na 25. godišnjicu [[operacija Oluja|Oluje]] odlikovati četiri gardijske brigade [[HVO]] i [[Specijalna policija Herceg-Bosne|Specijalnu policiju Herceg-Bosne]] za njihovu ulogu u oslobađanju Hrvatske. * [[29. srpnja]] — Završnica osječkog festivala [[Barutana 020]]. * [[28. srpnja]] — U sjedištu [[Europska rukometna federacija|Europske rukometne federacije]] u Beču održan je ždrijeb 1. kola kvalifikacija Europske llge. Gorica će igrati s rumunjskim AHS Potaissa Turdom, [[RK Spačva Vinkovci|Spačva]] iz Vinkovaca će protiv makedonskog Metalurga iz Skoplja, a [[RK Dubrava|Dubrava]] protiv švicarskog Kriens Luzerna. * [[26. srpnja]] — Prema podatcima iz sustava [[eVisitor]], u Hrvatskoj je oko 700 tisuća turista, od kojih 590 tisuća stranih. Turistički rezultati zasad pokazuju i više od očekivanog na početku sezone. * [[26. srpnja]] — Beogradske gradske vlasti najavile su preimenovanje niza ulica nazvanih po zemljopisnim pojmovima iz bivše Jugoslavije, uključujući i one nazvane po hrvatskim gradovima. * [[25. srpnja]] — U Puli na [[Brodogradilište Uljanik|Uljanik]]ovom zidu u povodu 50-te godišnjice početka gradnje i 45-te godišnjice potonuća [[Berge Istra|Berge Istre]] postavljena spomen-ploča u čast žrtvama nastradalim na Berge Istri i [[Berge Vanga|Berge Vangi]], ali i svim Uljanikovcima koji su sudjelovali u gradnji tih brodova. * [[25. srpnja]] — Završen 54. [[Festival dalmatinskih klapa Omiš]]. * [[25. srpnja]] — Hrvatska je dobila ligu u [[petanque]]u. * [[25. srpnja]] — U [[Svetvinčenat|Svetvinčentu]] otvoren 21. [[Festival plesa i neverbalnog kazališta]]. * [[25. srpnja]] — [[Pandemija koronavirusa u Austriji 2020.|Austrija]] svrstala [[Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|Hrvatsku]] u kategoriju epidemiološki sigurnih, odnosno stabilnih zemalja iz kojih po povratku u Austriju nije potrebno predočenje [[PCR test]]a. * [[25. srpnja]] — Vaterpolisti dubrovačkog [[VK Jug|Juga]] osvojili [[Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu 2019./20.|prvenstvo Hrvatske]]. * [[25. srpnja]] — Završena [[1. HNL]]. Novi-stari prvak Hrvatske je zagrebački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]. * [[24. srpnja]] — Olujno nevrijeme zahvatilo sjeverozapadnu Hrvatsku. Osobito je stradao [[Zagreb]], u kojem su se zbog snažna pljuska ulice u središtu grada pretvorile u rijeke, a neki trgovi i podvožnjaci u jezera. * [[23. srpnja]] — 23. [[Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske]] nagradu za životno djelo dodijelilo akademiku [[Igor Fisković|Igoru Fiskoviću]]. Godišnju nagradu dobio je [[Berislav Valušek]]. * [[23. srpnja]] — Otvorene 45. [[Osorske glazbene večeri]]. * [[22. srpnja]] — Bez obzira na epidemiološku situaciju u Hrvatskoj, svi vlakovi koji dolaze u Rijeku sa češkim i slovačkim turistima dolaze puni. * [[22. srpnja]] — Na sastanku ministara [[Vili Beroš|Beroša]] i [[Zdravko Marić (ekonomist)|Marića]] s predstavnicima [[veledrogerija]] dogovoreno je da će im do kraja mjeseca iz riznice [[HZZO]]-a biti uplaćeno 500 milijuna kuna, čime je do kraja ljeta osigurana opskrba bolnicâ. * [[22. srpnja]] — Na temelju prvih pokazatelja berbe mladog krumpira u Hrvatskoj, godina će biti iznadprosječna, i prema količini i prema kakvoći [[krumpir]]a. * [[20. srpnja]] — U 89. godini umro hrvatski akademski slikar i grafičar iz [[Dubrovnik]]a [[Ivo Grbić]], poznat kao autor lika Svetog Vlaha na službenoj zastavi Grada Dubrovnika. * [[20. srpnja]] — Počeo 10. međunarodni festival animiranog filma [[Supertoon]] koji se održava u [[Šibenik]]u. * [[20. srpnja]] — Pronađeno je više od 814 žrtava partizansko-komunističkih egzekucija tijekom i nakon završetka Drugog svjetskog rata. Riječ je o ranjenicima i medicinskom osoblju zagrebačkih bolnica te zarobljenim ustašama i domobranima. Ostatci su nakon speleoloških istraživanja ekshumirani iz jame [[Jazovka|Jazovke]] nedaleko od [[Sošice|Sošica]] na Žumberku. * [[19. srpnja]] — [[Nautičarski turizam]]: izvrsni srpanjski rezultati u hrvatskim [[marina]]ma nadmašili očekivanja, s obzirom na [[koronakriza|koronakrizu]]. * [[18. srpnja]] — Sjajni rezultati [[žetva|žetve]] [[pšenica|pšenice]] u Hrvatskoj. U Slavoniji je završila, a na sjeveru (Varaždinska i Međimurska županije) zbog kašnjenja od 6 dana uslijed vremenskih neprilika još traje. Prinosi su rekordni, devet tona [[žito|žita]] po hektaru. * [[18. srpnja]] — Blagoslovom apostolskog nuncija u RH mons. Giorgia Lingue otvorene stara [[crkva sv. Mihajla u borovima u Dubrovniku|crkva sv. Mihajla ''in Arboribus'']] ('u borovima') i stara župna kuća u [[Dubrovnik|dubrovačkom]] naselju [[Lapad]]u. * [[17. srpnja]] — U rijeci [[Neretva|Neretvi]] duž [[Komin (Ploče)|Komin]]a utvrđeno vrlo bogato arheološko nalazište iz vremena procvata [[Narona|Narone]] i kasnije. Na jednom od artefakata: keramika, amfore, tegule iz rimskoga razdoblja, antike i kasnog srednjeg vijeka. * [[17. srpnja]] — Na platou [[Rostovo (prijevoj)|Rostova]] iza [[Logor Motel na Rostovu|motela]] pronađeni ostatci ljudskih kostura. Pretpostavlja se da se radio o nestalim bugojanskim Hrvatima, nestalim nakon napada ARBiH na Hrvate u [[Bugojno|Bugojnu]] srpnja 1993. godine. Na platou Rostova posljednji put su viđena 23 nestala vojnika HVO-a koji su bili pali u zarobljeništvo bošnjačke ARBiH i odvedeni u nepoznatom smjeru. * [[17. srpnja]] — [[Hrvati u Srbiji|Hrvatska]] zajednica iz Srbije nakon 75 godina ponovno ušla u posjed rodne kuće bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] u [[Petrovaradin]]u, a riječ je o dijelu toga objekta koji će koristiti nedavno osnovana Zaklada ''[[Spomen dom bana Josipa Jelačića]]''. * [[17. srpnja]] — Počela žetva [[lavanda|lavande]] na otoku [[Hvar]]u. * [[17. srpnja]] — U Bruxellesu traje izvanredni [[summit]] europskih čelnika o ključnom pitanju za Uniju, [[Višegodišnji financijski okvir|Višegodišnjem financijskom okviru]] (sedmogodišnjem [[Proračun Europske unije|proračunu EU]]) i [[Plan EU-a za gospodarski oporavak iz 2020.|planu za oporavak europskog gospodarstva,]] vrijednima ukupno 1800 milijardâ eura. * [[17. srpnja]] — [[Pelješki most]] sve više poprima obrise konačnog izgleda. Stupovi, odnosno piloni izronili su iz mora, a neki su već dosegnuli razinu za postavljanje rasponske čelične konstrukcije. * [[17. srpnja]] — [[Hrvatska turistička zajednica]] i TZ Splitsko-dalmatinske županije organizirala posjet 35 njemačkih novinara i turističkih agenata, radi ispravnog informiranja u njemačkim medijima, u kojima se iskrivljeno i štetno prikazivalo epidemiološko stanje u Hrvatskoj. * [[17. srpnja]] — Nogometaš [[Ivan Krstanović]] u dresu [[Slaven Belupo|Slaven Belupa]] na utakmici protiv [[NK Inter Zaprešić|Intera]] iz Zaprešića postigao je svoj 100. pogodak u [[1. HNL]]-u. * [[17. srpnja]] — Splitski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] objavio gradnju [[nogometni kamp|nogometnog kampa]] na lokaciji [[Vojarna Divulje|vojarne]] u [[Divulje|Divuljama]], najvažniji Hajdukov infrastrukturni projekt u 21. stoljeću. * [[17. srpnja]] — Bivša predsjednica RH [[Kolinda Grabar-Kitarović]] na izabrana u članstvo [[MOO|Međunarodnog olimpijskog odbora]]. * [[17. srpnja]] — U [[Nacionalni park Kornati|Nacionalnom parku Kornatima]] u tijeku presađivanje [[morska trava|morske trave]] [[posidonija|posidonije]] na mjestima gdje je nestala kao posljedica nekontroliranog sidrenja brodova. * [[17. srpnja]] — Otvorene jubilarne 60. [[Glazbene večeri u Sv. Donatu]]. * [[16. srpnja]] — Omiški [[MNK Olmissum Omiš|Olmissum]] senzacionalno u svojoj prvoj prvoligaškoj sezoni postao prvak Hrvatske u dvoranskom nogometu, pobijedivši aktualnog i dvostrukog prvaka [[MNK Novo Vrijeme Makarska|Novo Vrijeme]]. * [[16. srpnja]] — U 84. godini u Madridu umrla međunarodno priznata hrvatska balerina i baletna pedagoginja [[Irena Milovan]]. * [[15. srpnja]] — Prema [https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/-/EDN-20200715-1?inheritRedirect=true&redirect=%2Feurostat%2Fweb%2Fmain istraživanju] [[Statistički ured Europskih zajednica|Eurostata]], 97% osoba iz Hrvatske čija je starost između 16 i 24 godina, posjeduje bar osnovne vještine rada na [[Računalo|računalu]]. Tim rezultatom Hrvatska se nalazi na 1. mjestu [[Europska unija|Europske unije]]. * [[15. srpnja]] — Na staroj makadamskoj cesti između [[Mimice|Mimica]] i [[Lokva Rogoznica|Lokve Rogoznice]] počela je gradnja [[suhozid]]a dugog 700 metara uz [[Via artistica|Viju artisticu]] - veliku i trajnu izložbu kamenih skulptura. * [[15. srpnja]] — Bivši hrvatski nogometni reprezentativac [[Eduardo da Silva|Eduarda Alvesa da Silvu]] bit će veleposlanik Hrvatskoga nogometnog saveza na [[Europsko prvenstvo u nogometu - Europa 2021.|Europskom prvenstvu 2021.]] godine. * [[15. srpnja]] — Broj gostiju na [[Hvar]]u iznad očekivanja, uz sjajne najave za kolovoz. * [[15. srpnja]] — Najezda [[galeb]]a u [[Pula|Puli]]. * [[14. srpnja]] — Hrvatski nogometaš [[Mario Pašalić]] postigao ''hat-trick'' na utakmici talijanske Serie A, po čemu je postao peti hrvatski nogometaš u [[Serie A]] kojem je to uspjelo, nakon [[Frane Matošić]]a, [[Alen Bokšić|Alena Bokšića]], [[Nikola Kalinić|Nikole Kalinića]] i [[Ivan Perišić|Ivana Perišića]]. * [[14. srpnja]] — Premijerom [[Verdi]]jeve opere [[Lombardijci]] na [[Peristil]]u otvoreno 66. [[Splitsko ljeto]]. * [[13. srpnja]] — U [[Molise|moliškim]] brdima na provincijalnoj cesti 158 u središtu cestovnog raskrižja ''Castellelce'' postavljen je spomenik koji je replika [[neretvanska lađa|neretvanske lađe]]. Predstavljanju su nazočili predstavnici kulturnih udruga četiriju moliškohrvatskih mjesta: [[Kruč]]a, [[Mundimitar|Mundimitra]], [[Filič]]a i [[Tavela|Tavele]]. Simbolizira prelazak Jadranskog mora s istočne na zapadnu obalu na koji su bili primorani predci [[moliški Hrvati|moliških Hrvata]] u 15. i 16. stoljeću. * [[13. srpnja]] — Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja nastavlja s terenskim, odnosno speleološkim istraživanjem i ekshumacijom posmrtnih ostataka iz jame Jazovka na području općine [[Žumberak|Žumberka]]. Usporedno je u planu sprovođenje terenskog istraživanja radi utočnjavanja mikrolokacije moguće jame Jazovka 2. * [[13. srpnja]] — U [[Križevci]]ma se održao prvi službeni FIBIN turnir u [[košarka 3 na 3|uličnoj košarci 3 na 3]] ove sezone. * [[13. srpnja]] — Mađarska vlada svrstala Hrvatsku u zelenu kategoriju što znači da mađarski državljani koji ljetuju u Hrvatskoj nemaju obavezu karantene ni predočenja testa na korona virus po povratku u svoju zemlju. * [[12. srpnja]] — Održana je tradicionalna Međunarodna brdska automobilistička utrka „23. [[Nagrada Malačke – Sv. Dujam|nagrada Malačke – Sv. Dujam]] 2020.“ u najboljem izdanju do sada. * [[11. srpnja]] — Na njivi pored [[Crkva sv. Josipa Radnika u Đurđinu|crkve sv. Josipa Radnika]] u [[Đurđin]]u, održan se 52. [[Natjecanje risara]], jedna od najatraktivnijih manifestacija u okviru [[Dužijanca|Dužijance]], najveće manifestacije bačkih Hrvata. * [[11. srpnja]] — [[Šoltansko maslinovo ulje|Šoltansko]] [[maslinovo ulje]] proglašeno na natjecanju u Tokiju proglašeno najboljim u kategoriji konvencionalne proizvodnje i nagrađeno je zlatnom nagradom u ekološkoj proizvodnji. * [[10. srpnja]] — Na Prokurativama je počeo jubilarni 60. [[Splitski festival]]. * [[10. srpnja]] — U [[Kučine|Kučinama]] je održana 9. večer dalmatinskih klapa [[Klape na Kruniku]]. * [[9. srpnja]] — Očekuje se da će Hrvatska i Bugarska biti primljene u [[Europski tečajni mehanizam]] [[ Europski tečajni mehanizam II|II]] (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za ulazak u [[eurozona|eurozonu]]. * [[9. srpnja]] — Na Međumrežju krenuo projekt popisivanja hrvatskih iseljenika u Argentini ''[[Prvi digitalni popis stanovništva Hrvata i njihovih potomaka u Argentini]]'' (Primer Censo Digital de los Croatas y sus Descendientes de la República Argentina), predstavljen 28. lipnja 2020. * [[9. srpnja]] — [[Festival svetoga Marka]] u [[crkva sv. Blaža u Zagrebu|crkvi sv. Blaža]] u Zagrebu svojim je nastupom otvorio nagrađivani i u svijetu poznati gitarist [[Petrit Çeku]]. * [[8. srpnja]] — Otvorene 6. Žetvene svečanosti u [[Trnovec Bartolovečki|Trnovcu Bartolovečkome]]. * [[8. srpnja]] — Nastupom hrvatske operne sopranistice [[Lana Kos|Lane Kos]] u ulozi Violette u [[Traviata|Traviati]], otvorena madridska operna dvorana [[Teatro Real]] nakon što je mjesecima bila zatvorena. [* [[8. srpnja]] — Završni radovi na [[vjetroorgulje|vjetroorguljama]] na brdu [[Trovro (Rogotin)|Trovru]] kraj [[Rogotin]]a. * [[8. srpnja]] — [[Hrvatski nogometni savez]] dogovorio je odigravanje prijateljske utakmice sa Švicarskom na 7. listopada 2020. godine u St. Gallenu, na stadionu Kybunparku. * [[8. srpnja]] — Zbog kvara na [[klorinatorska stanica|klorinatorskoj stanici]] u [[Lozovac|Lozovcu]] i izlaska klora, policija je blokirala prometnice, a stanovnici evakuirani. * [[8. srpnja]] — Održana državna završnica [[Sportske igre mladih|Sportskih igara mladih]] u Savudriji. * [[8. srpnja]] — Ministar financija RH [[Zdravko Marić (ekonomist)|Zdravko Marić]] potvrdio da će se uvesti smanjene stope poreza na dohodak u RH, koje bi se trebale bi se primjenjivati od početka iduće godine. * [[7. srpnja]] — Svečana dodjela [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrade Vladimir Nazor]]. * [[6. srpnja]] — [[Drago Štambuk]] dobio [[Nagrada "Tin Ujević"|Nagradu Tin Ujević]] za zbirku pjesama ''Angjeo s bakljom, Atahualpa''. * [[6. srpnja]] — U noći 6. na 7. srpnja [[nevrijeme]] praćeno jakim i olujnim vjetrom zahvatilo Hrvatsku. * [[5. srpnja]] — Prema privremenim rezultatima, na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|parlamentarnim izborima]] u Hrvatskoj pobijedio je [[HDZ]] s koalicijskim partnerima. Druga je koalicija [[Restart koalicija|Restart]], treći je [[Domovinski pokret]], a četvrti je [[Most nezavisnih lista]]. * [[5. srpnja]] — Održani [[Rimski dani u Vinkovcima|Rimski dani]] u [[Vinkovci]]ma. * [[5. srpnja]] — Uoči zatvaranja 60. [[Međunarodni dječji festival u Šibeniku|Međunarodnog dječjeg festivala]] [[Šibenik]] je kao trajan spomen na jubilej festivala dobio skulpturu ''Dječaka s kišobranom'', autora [[Kažimir Hraste|Kažimira Hraste]]. * [[5. srpnja]] — [[MNK Bjelovar]] pobjedom 5:4 nad momčadi Sobe Apartmani Zagreb novi je prvak Hrvatske u Socca malom nogometu, čija se je završnica uz sudjelovanje 12 ekipa iz cijele Hrvatske održala na terenu Nogometnog centra Zlatna Lopta na [[zagreb]]ačkom Žitnjaku. * [[3. srpnja]] — U 92. godini umrla hrvatska filmska i kazališna glumica [[Zdenka Heršak]]. * [[3. srpnja]] — Akademski slikar [[Franjo Matešin]] iz Bojane oslikao [[čazma]]nski [[vodotoranj]], čime je naslikao najvjerojatnije najveću sliku u Hrvatskoj. * [[3. srpnja]] — U Rijeci organizirana ronilačka potraga za dijelovima povijesnih [[torpedo|torpeda]] u moru kod lansirne rampe. * [[2. srpnja]] — U 81. godini umro don [[Luka Vuco (svećenik)|Luka Vuco]], rkt. svećenik, hrv. humanitarac, novinski kolumnist, borac za moral i demokratske vrijednosti te veliki zagovornik gradnje autoceste Split — Zagreb. * [[2. srpnja]] — U 81. godini umrla [[Božena Martinčević]], hrvatska modna kreatorica, promotorica hrvatskih običaja, njegovateljica dalmatinskog etnografskog blaga, likovna umjetnica, književnica, doajenica splitske mode. * [[2. srpnja]] — Umro doajen hrvatskog novinarstva [[Dražen Duilo]], novinar [[Slobodna Dalmacija|Slobodne Dalmacije]], majstor novinarske bilješke, crtice, poznati izvjestitelj i urednik. * [[2. srpnja]] — Predstavljanjem prvonagrađenog urbanističkog rješenja u gradskoj upravi najavljena izgradnja nove [[split]]ske gradske četvrti koja će biti u podnožju [[Mosor]]a. U [[Korešnica|Korešnici]] će bit sagrađeni socijalni stanovi namijenjeni stradalnicima Domovinskog rata, mladim obiteljima i znanstvenicima. * [[2. srpnja]] — U 87. godini umro [[Tomislav Raukar]], hrvatski povjesničar i akademik HAZU. * [[2. srpnja]] — Grad [[Korčula (grad)|Korčula]] formalno postao prvi hrvatski otočki studentski grad. Potpisivanjem sporazuma o poslovnoj suradnji između Grada Korčule i Sveučilišta u Dubrovniku, Korčula je postala izdvojeno mjesto za izvođenje sveučilišnog studija. * [[2. srpnja]] — Hrvatska stolnotenisačica [[Tamara Boroš]] preuzet će dužnost glavne trenerice ženskih selekcija Njemačke. * [[2. srpnja]] — [[Međunarodni rukometni savez|Međunarodna rukometna federacija]] objavila da je hrvatski reprezentativac [[Luka Cindrić]] uvršten među pet kandidata za najboljeg rukometaša na svijetu svijeta 2019. godine. * [[2. srpnja]] — Bez obzira na povratak koronavirusa, podatci [[e-Visitor]]a za Hrvatsku su za takvu okolnost izvrsni. U Hrvatskoj je danas 312 tisuća gostiju, a na isti dan lani 670 tisuća. * [[2. srpnja]] — Kratka radiofonska drama ''Potres'' u produkciji Dramskog programa [[Hrvatski radio|Hrvatskoga radija]] nagrađena je 2. nagradom u kategoriji Kratke forme na rumunjskom festivalu [[Grand Prix Nova]]. * [[2. srpnja]] — Počelo je [[Bjelovarsko kulturno ljeto]]. * [[1. srpnja]] — Otvorena ''Nebeska šetnica'' na [[Biokovo|Biokovi]]. * [[1. srpnja]] — [[Hrvatski zavod za zapošljavanje]] vraća mjeru poticaja za samozapošljavanje. * [[1. srpnja]] — Republika Hrvatska zadužila se za 5,05 milijarda kuna na domaćem tržištu kapitala, prodajom II. i III. tranše obveznica. * [[1. srpnja]] — 500 čeških i slovačkih turista stiglo je u Hrvatsku prvim vlakom na liniji Prag — Rijeka. Vlak je rezultat suradnje [[HŽ|Hrvatskih željeznica]] i češkog [[RegioJet]]-a. * [[1. srpnja]] — [[HEP]] u [[Novalja|Novalji]] je otvorio novu poslovno-pogonsku zgradu vrijednu pet milijuna kuna. * [[1. srpnja]] — Ministar hrvatskih branitelja [[Tomo Medved]] i gradonačelnica Grada Sinja Kristina Križanac potpisali su povelju o početku izgradnje [[Veteranski centar u Sinju|Veteranskog centra]] u Sinju. [[26. lipnja]] Ministar Medved položio je kamen temeljac za izgradnju [[Veteranski centar u Daruvaru|veteranskog centra]] u Daruvaru. == Lipanj == [[Datoteka:Manastirine (Salona) 04.jpg|130px|desno|Manastirine]] * [[30. lipnja]] — U [[Split]]u tijekom istraživanja podmorja na području uvale [[Bačvice|Bačvica]] otkriveni ostatci [[protupodmornička mreža|protupodmorničkih]] i [[protutorpedna mreža|protutorpednih mreža]]. * [[30. lipnja]] — Umro hrvatski [[povjesničar]], [[pisac]] i [[političar]], profesor na [[Sveučilište Yale|Sveučilištu Yaleu]] [[Ivo Banac]]. * [[30. lipnja]] — U 86. godini umro hrvatski diplomat [[Nikola Debelić]], dugogodišnji ravnatelj i dirigent [[Dubrovački simfonijski orkestar|Dubrovačkog simfonijskog orkestra]]. * [[29. lipnja]] — Hrvatski dugometražni igrani film [[F20]], scenarista Hrvoja Sadarića i redatelja Arsena Antona Ostojića dobio nagradu na 5. Kijevskom filmskom festivalu za ''Najbolji europski triler''. * [[29. lipnja]] — U [[Dubrovnik]]u održane [[Gradske ulične igre]] koje su okupile su ekipe iz svih dijelova grada te tako napunili ulice. Igralo se proteklih tjedana i na frnja, puca, lastike, tresete, graničara i "Crne kraljice". * [[29. lipnja]] — Na pojedinačnom prvenstvu Hrvatske održanom u Vinkovcima novi prvak postao je zadarski šahovski velemajstor [[Saša Martinović (šahist)|Saša Martinović]]. * [[29. lipnja]] — Pojačana raširenost [[antraknoza|antraknoze]] koja je napala [[neretvanska mandarina|neretvanske mandarine]] i [[klementina|klementine]], čemu je pogodovalo slabljenje stabala zbog suša, mrazeva te zaslanjenosti tla i vode. * [[28. lipnja]] — Kod Pelješca snimljen [[kit perajar]]. Viđen je u Dingaču, Podobuču, a onda se povio oko 400 metara izvan uvale Pratenica u Postupu. * [[28. lipnja]] — U [[Sinj]]u u Gradskom kinu se održalo 11. [[prvenstvo Hrvatske u obaranju ruke|prvenstvo Hrvatske]] u [[obaranje ruke|obaranju ruke]] za osobe s i bez invaliditeta. * [[28. lipnja]] — Spektakularnim scenskim prikazom stare legende u [[Đurđevac|Đurđevcu]] počela 52. [[Picokijada]]. * [[28. lipnja]] — Na [[Etno salaš Balažević|Etno salašu Balažević]] u [[Donji Tavankut|Donjem Tavankutu]] održan XXV. Festival dječjeg stvaralaštva ''[[Festival dječjeg folklora "Djeca su ukras svijeta"|Djeca su ukras svijeta]]''. * [[26. lipnja]] — Promovirani časnici na [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”|Hrvatskom vojnom učilištu Dr. Franjo Tuđman]]. * [[26. lipnja]] — [[Europska rukometna federacija]] objavila je da će Hrvatska će biti domaćin Europskog rukometnog prvenstva za juniore, koje je na rasporedu od 7. do 17. siječnja 2021. godine u Poreču. * [[25. lipnja]] — Arheolozi su na prostoru sjeverozapadno i zapadno od [[Manastirine|Manastirina]], najznačajnijeg [[Salona|salonitanskog]] starokršćanskog grobljanskog kompleksa, pronašli drevne grobove i kosture u [[amfora]]ma. * [[25. lipnja]] — Broj [[COVID-19|novooboljelih]] u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] u 24 satnom razdoblju je 95, čime je ukupan broj oboljelih od [[koronavirus]]a 2483. Ukupan broj preminulih je 107. * [[24. lipnja]] — Otvoren 55. [[Zagrebački salon]]. Posvećen je [[primijenjene umjetnosti|primijenjenim umjetnostima]] i [[dizajn]]u. Tema je ''Puls trenutka ili što vas pokreće''. * [[23. lipnja]] — Hrvatski fotograf svjetskog glasa iz Varaždina [[Stephan Lupino]], koji se zadnjih godina bavi kiparstvom, Gradu Varaždinu darovao 4 metra visoku brončanu skulpturu ''Majku hraniteljicu''. Postavljena je ispred [[Sveučilište Sjever|Sveučilišta Sjever]], smještenog u bivšem kompleksu vojarne. * [[20. lipnja]] Dodijeljene su nagrade 57. [[Goranovo proljeće|Goranova proljeća]]: [[Goranov vijenac]] pripao je [[Miroslav Mićanović|Miroslavu Mićanoviću]], a [[Goran za mlade pjesnike|Gorana za mlade pjesnike]] dobio je [[Tomislav Augustinčić]]. * [[24. lipnja]] — Izvršni odbor [[EDSO|Europske športske organizacije gluhih]] na sastanku u Ateni potvrdio da će se 12. europsko prvenstva za gluhe u rukometu održati od 8. do 17. siječnja 2021. godine u Umagu. * [[24. lipnja]] — Umro [[Siniša Bačić]], hrvatski malonogometni trener, višegodišnji trener i tajnik kluba [[MNK Square Dubrovnik|MNK Square]] i tajnik [[Hrvatska malonogometna reprezentacija|hrvatske malonogometne reprezentacije]]. * [[23. lipnja]] — Ministar zdravstva [[Vili Beroš]] najavio da Hrvatska započinje vlastitu proizvodnju kirurških maski koje će izrađivati tvrtka iz Osijeka sa mogućnošću proizvodnje više stotina tisuća tih maski u jednom danu. * [[23. lipnja]] — Polaganjem kamena temeljca počela gradnja [[Sunčana elektrana Cres|sunčane elektrane]] na Cresu, 2 km od [[Orlec]]a. * [[22. lipnja]] — Počeo u Omišu 10. Međunarodni [[športski kamp|kamp]] [[rukomet]]nih vratara, jedan od najboljih kampova te vrste na svijetu. Održava se do 28. lipnja. * [[21. lipnja]] — Umro [[Ivica Matešić|Ivica Matešić Jeremija]], hrvatski branitelj, književnik i dugogodišnji kolumnist [[Zadarski list|Zadarskog lista]]. * [[21. lipnja]] — U [[gospodarska zona|Gospodarskoj zoni]] u [[Dicmo|Dicmu]] održala se je [[borba bikova]] i prateća fešta. * [[21. lipnja]] — U [[Šibenik]]u j svečanim misnim slavljem proslavljena pedeseta obljetnica kanonizacije [[Nikola Tavelić|sv. Nikole Tavelića]], prvog službeno proglašenog hrvatskog sveca. Misa je dio niza duhovnih sadržaja kojim se svetčev rodni grad pripremio za zahvalni spomen kanizacije u Rimu 21. lipnja 1970. godine. Na [[Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića|mjestu]] euharistijskog slavlja dan prije postavljen je svetčev kip, djelo akademskog kipara [[Vid Vučak|Vida Vučka]]. * [[21. lipnja]] — [[Hrvatska glazbena unija]] obilježit će [[Svjetski dan glazbe]] [[koncert]]ima u šestorima gradovima gdje HGU ima svoje Podružnice: Osijek, Rijeka, Split, Šibenik, Pula i Zagreb, a uz njih pridružit će im se Slunj i Sisak. * [[20. lipnja]] — U podmorju otoka [[Krk]]a pronađen potopljeni brod iz doba Rimskoga carstva s ostatcima amfora zakopanim duboko pod naslagama pijeska. Riječ je o jedinstvenom nalazištu [[amfora]] s područja Tunisa i Bliskog istoka koje datiraju iz 4. stoljeća. * [[20. lipnja]] — Svečano u [[Šibenik]]u otvoren 60. [[Međunarodni dječji festival u Šibeniku|Međunarodni dječji festival]]. * [[19. lipnja]] — U dubokoj šumi pokraj [[Poreč]]a za desetak dana otvara se prvi ptičji park u Hrvatskoj, [[Papago Park Croatia]]. * [[19. lipnja]] — Pred proslavu ''Dana rođenja Ivana Antunovića'', počinje treća faza radova postavljanja spomenika [[Ivan Antunović|Ivanu Antunoviću]] u [[Subotica|Subotici]]. * [[18. lipnja]] — Vlada RH na sjednici prihvatila zaključak kojim izražava spremnost da omogući nova državna jamstva [[brodogradilište|brodogradilištima]]. Uoči sjednice potpisani su ugovori o dodjeli nepovratnih sredstava za zapošljavanje žena, dio projekta Zaželi, osobito usmjerenog na vraćanje na tržište rada žena zrelije dobi u ruralnim sredinama. * [[17. lipnja]] — Studenti studija diplomskog studija Biologije i kemije splitskog [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu|PMF-a]] i splitskog [[Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu|Kemijsko-tehnološkog fakulteta]] radeći na projektu ''Biokemija eteričnih ulja'' uočili preliminarnim istraživanjima da eterično ulje [[smilje|smilja]] izaziva smrt [[rak dojke|kancerogenih]] stanica dojke, zbog čega su dobili Rektorovu nagradu. * [[17. lipnja]] — Hrvatski mladi nogometaši [[Antonio Marin]] i [[David Čolina]] uvršteni su na popis sto igrača nominiranih za nagradu ''Golden Boy'' (''Zlatni dečko''), nagradu za najboljeg svjetskog nogometaša do 21 godine. * [[16. lipnja]] — [[Europska komisija]] usvojila odluku kojom se produžava prijelazno razdoblje tijekom kojega državljani EU ne mogu stjecati vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj. Odluka je objavljena 17. lipnja objavljena u službenom glasilu EU. Time je udovoljeno zahtjevu Hrvatske za produljenje sedmogodišnjeg moratorija koji je istjecao 1. srpnja 2020. godine. * [[16. lipnja]] — U [[Neretvanska dolina|neretvanskoj dolini]] prikuplja se peticija protiv proglašenja posebnih rezervata triju područja: jezera [[Posebni rezervat Kuti|Kutâ]], [[Posebni rezervat Modro oko i jezero Desne|Modrog oka i Desne]] te [[Posebni rezervat Ušće Neretve|ušća Neretve]]. * [[16. lipnja]] — U [[Zadar|Zadru]] otvoren regionalni centar [[Hrvatski teniski savez|Hrvatskog teniskog saveza]]. * [[16. lipnja]] — U Zagrebu premijerno prikazan dokumentarni film ''[[Pariz - Moskva via Palermo]]'' o velikoj pobjedi [[hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske]] nogometne reprezentacije protiv tadašnjih svjetskih doprvaka [[talijanska nogometna reprezentacija|Talijana]] u Palermu 1994. godine * [[16. lipnja]] — U Zagrebu predstavljeni [[protokolarni dar]]ovi izrađeni za prvo hrvatsko predsjedanje Europskom unijom: kravata i rubac. * [[15. lipnja]] — Počinje snimanje nove televizijske serije ''[[Dnevnik velikog Perice]]'', čija se radnja nastavlja tridesetak godina nakon kultnog filma [[Krešo Golik|Kreše Golika]] ''[[Tko pjeva zlo ne misli]]''. * [[15. lipnja]] — Na Megdanu u [[Čačvina|Čačvini]] održat će se 6. Festival muškog tradicijskog glazbovanja [[Megdan fest]] 2020. i proslava blagdana [[sv. Vid|svetog Vida]]. * [[13. lipnja]] — Otvorena izložba ''Granule'' u [[Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|Botaničkom vrtu PMF-a u Zagrebu]]. [[ambijentalna instalacija|Ambijentalna]] [[instalacija]] [[keramika|keramike]] je radi podizanja svijesti o važnosti uzgoja zdravih biljaka, a povodom Međunarodne godine zdravih biljaka. * [[13. lipnja]] — U [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] održan 18. [[Susret sjećanja na djecu poginulu u Domovinskom ratu]]. U molitvi su se okupili roditelji iz cijele Hrvatske, a zajedno s predstavnicima udruga i ostalim izaslanstvima položili su vijence kod spomenika [[Prekinuto djetinjstvo]]. * [[13. lipnja]] — U Marini [[Kaštela]] otvoreni su 12. [[Hrvatski dani male brodogradnje]], prvi sajam brodova u Europi organiziran u razdoblju nakon epidemije. * [[12. lipnja]] — Hrvatski rukometaš [[Manuel Štrlek]] uvršten je u najbolju momčad Lige prvaka za sezonu 2019/20. u izboru navijača. * [[12. lipnja]] — U [[Prelog]]u otvorene 24. [[Sportske igre mladih]]. * [[12. lipnja]] — U Ministarstvu znanosti i obrazovanja dodijeljene godišnje [[Nagrada Luka Ritz|nagrade Luka Ritz]] za promicanje tolerancije i škole bez nasilja. Dobitnici su Dorotea Horvat i Luka Prce. * [[11. lipnja]] — Za potrebe gradnje nasipa u sustavu obrane od poplava hrvatski su [[inženjerija|inženjerci]] postavili metalni [[most]] preko rijeke [[Korana|Korane]] u [[Turanj (Karlovac)|Turnju (Karlovac)]] da bi od teškog tereta poštedjeli most na [[državna cesta D1|državnoj cesti broj 1]]. To je najduži [[most Bailey]] u Hrvatskoj. * [[11. lipnja]] — Na mrežnoj konferenciji obznanjena prva [[World's Universities Real Impact|WURI]] lista sa 100 najinovativnijih sveučilišta. Sveučilište u Splitu je s inovativnom praksom društveno korisnog učenja u kategoriji Etičke vrijednosti i društvena odgovornost rangirano kao 15. sveučilište na svijetu. * [[11. lipnja]] — Hitcem iz [[Grički top|Gričkog topa]] u podne obilježen početak [[Ljeto na Strossu|Ljeta na Strossu]]. * [[11. lipnja]] — [[Hrvatska gospodarska komora]] najavila da će prve [[Cro kartica|Cro kartice]] biti izdane 1. srpnja, a Hrvatska Vlada uvažila je prijedloge HGK i u krug usluga koje pokrivaju Cro kartice uključila [[čarter tvrtka|čarter tvrtke]], [[privatni smještaj]] i [[putnička agencija|putničke agencije]]. * [[10. lipnja]] — Nakon tri mjeseca prijekida zbog epidemije koronavirusa otvoren [[Benkovački sajam]]. * [[10. lipnja]] — U parku Žudici pokraj starog mosta u [[Trogir]]u otkriven spomenik ''[[Trogirska kruna]]'' posvećen [[hrvatski branitelji|hrvatskim braniteljima]] iz Domovinskog rata. Spomenik je djelo akademskih kipara [[Đani Martinić|Đanija Martinića]] i [[Frane Šitum]]a. * [[10. lipnja]] — Speleolozi iz Karlovca i Mostara otkrili su u [[Raška Gora|Raškoj Gori]] sjevernood Mostara jamu [[Mala Dželalija|Malu Dželaliju]], jednu od najdubljih u BiH i susjedstvu, čija je ulazna okomica duboka 400 metara. * [[8. lipnja]] — U Zagrebu otvorena [[Središnja knjižnica Roma u Hrvatskoj]], 11. manjinska knjižnica u Hrvatskoj i među prvima u svijetu koja se bavi očuvanjem i promicanjem [[Romi u Hrvatskoj|romskog]] identiteta, jezika i kulture. * [[8. lipnja]] — Počelo 60. plenarno zasjedanje [[Hrvatska biskupska konferencija|Hrvatske biskupske konferencije]]. * [[6. lipnja]] — Velika akvizicija u hrvatskoj [[IT industrija|IT industriji]]: najavljena zadnja faza kupnje [[podatkovni centar|podatkovnog centra]] [[podatkovni centar Križ|Križa]] u [[Jastrebarsko]]m. * [[6. lipnja]] — Preminuo [[Mario Sladić]], hrvatski televizijski snimatelj i višegodišnji izvjestitelj s ratišta. * [[5. lipnja]] — U Mostaru položen kamen temeljac za [[Podravka|Podravkinu]] tvornicu za preradu rajčice. Tvornica bi trebala prerađivati rajčicu, čije je testno razdoblje uzgoja Podravka pokrenula na području Mostarskog blata, Ljubuškog, Ravnog i Čapljine, ali i drugo voće i povrće koje Podravka uzgaja u okolici Mostara. * [[4. lipnja]] — Velika akvizicija u hrvatskoj industriji računalnih igara: jedan od najvećih svjetskih razvojnih studija mobilnih igara, ruski [[Playrix]], preuzeo je hrvatsku tvrtku [[Playcat Games]], poznatiju po njihovom brendu i ranijem imenu [[Cateiea Games]]. * [[4. lipnja]] — Na [[split]]skom [[Duilovo|Duilovu]], na lokaciji Orišcu, počela je izgradnja prvoga [[reciklažno dvorište|reciklažnog dvorišta]] izvan [[Karepovac|Karepovca]]. * [[3. lipnja]] — U podmorju nedaleko od [[Novalja|Novalje]] na otoku Pagu pronađeni ostatci [[antički brodolom kod Novalje|antičkog brodoloma]]. Potonuli brod nosio je krovni pokrov, odnosno [[tegula|tegule]] i [[imbreks]]e. * [[3. lipnja]] — [[Duhan]] sorte [[hercegovački ravnjak]] upisan je u [[međunarodni registar imena podrijetla]], čime je dobio [[zaštićena oznaka izvornosti|zaštitu izvornosti]], koji se vodi pri [[Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo|Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo]] (WIPO) sa sjedištem u Ženevi. * [[3. lipnja]] — Na [[HRT]]-u je svečano obilježen završetak projekta "[[Škola na Trećem]]". * [[2. lipnja]] — Zagrebačka tvrtka [[Elka]], najveći proizvođač [[kabel]]a u regiji, u rad pustila novi proizvodni pogon za izradu vodiča. * [[1. lipnja]] — Izložba "Prvostolna crkva zagrebačka: Atrium ecclesiae - forum populi", postavljena je u auli [[Knjižnice grada Zagreba|Gradske knjižnice]] u povodu Dana grada Zagreba kako bi se skrenula pozornost na važnost [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačke katedrale]] i stradanja u [[Potres u Zagrebu 1880.|potresima 1880.]] i [[Potres u Zagrebu 2020.|ove godine]], te važnost njezine obnove za [[Zagreb]]. * [[1. lipnja]] — "Savršeni partner", nova [[komedija]] [[Miro Gavran|Mire Gavrana]], premijerno će se izvesti [[9. lipnja]] u [[Zagreb|zagrebačkom]] Centru za kulturu [[Centar za kulturu i informacije Maksimir|Maksimir]], najavljeno je na [[Tiskovna konferencija|konferenciji]] za novinare, na kojoj su glumci izveli i dva ulomka iz predstave. == Svibanj == * [[31. svibnja]] — Zbog povremenog skretanja sa svojih uobičajenih [[seoba ptica|migracijskih putanja]], na područje juga Hrvatske sletila jata [[ružičasti čvorak|ružičastih čvoraka]] (''Pastor roseus''). Zbog omiljene im prehrane, za njih ornitolozi kažu da su “došli na [[murva|murve]]”. * [[29. svibnja]] — Na [[Maceljska gora|Maceljskoj gori]] na području općine [[Đurmanec|Đurmanca]] zvanom [[masovna grobnica Križanov jarek|Križanov jarek]] pronađena je [[masovna grobnica]]. [[Ekshumacija|Ekshumirani]] su posmrtni ostatci najmanje 82 osobe. Radi se o žrtvama [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|poslijeratnog razdoblja]]. * [[29. svibnja]] — Na južni toranj [[zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]] postavljen je drugi zamjenski križ. * [[28. svibnja]] — [[Osijek]] je prvi u Hrvatskoj dobio Zavod za [[teleradiologija|teleradiologiju]] i umjetnu inteligenciju. Osnovan je pri [[Fakultet za dentalnu medicinu u Osijeku|Fakultetu za dentalnu medicinu]], a smješten u Domu zdravlja Osijek. * [[26. svibnja]] — Objavljen znanstveni rad kojim su službeno otkrivene tri nove vrste puževa iz roda ''[[Raphitoma]]'' u Jadranu. * [[26. svibnja]] — U [[Dugopolje|Dugopolju]] je otvoren [[galenski laboratorij|Galensko]]-analitički laboratorij i nova upravna zgrada Ljekarnâ Splitsko-dalmatinske županije. * [[26. svibnja]] — U [[Konavle|Konavlima]] u prirodu pušteno pedeset [[riječna kornjača|riječnih kornjača]] uzgojenih u [[Zoološki vrt grada Zagreba|zagrebačkom Zoološkom]] vrtu. * [[22. svibnja]] — U Kninu je predstavljen prijedloga zakona o proglašavanju [[Park prirode Dinara|Dinare]] [[park prirode|parkom prirode]] koji bi obuhvatio masiv Dinare ([[Dinara]], [[Troglav]] i [[Kamešnica]]), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja uz [[Cetina|Cetinu]] ([[Hrvatačko polje|Hrvatačko]], [[Paško polje|Paško]] i [[Vrličko polje|Vrličko]]). * [[22. svibnja]] — U organizaciji Udruge specijalne jedinice policije iz Domovinskog rata [[Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula"|''Ajkula'']], u [[Rizvanuša|Rizvanuši]] pokraj Gospića obilježen je Dan sjećanja na velebitske junake, uz nazočnost predstavnika državnog vrha Republike Hrvatske. * [[22. svibnja]] — Ministrica poljoprivrede [[Marija Vučković]] u pratnji župana dubrovačko-neretvanskog Nikole Dobroslavića te saborskog zastupnika [[Branko Bačić|Branka Bačića]], gradonačelnika i načelnika s područja Neretve otvorila poduzetničko-proizvodni impulsni centar u [[Ploče|Pločama]]. * [[21. svibnja]] — Malo prije 02:00 zabilježen je potres magnitude 5,8 stupnjeva u središnjem dijelu Sredozemnog mora, a podrhtavanje tla osjetilo se i u 846 kilometara od epicentra udaljenom [[Dubrovnik]]u. * [[20. svibnja]] — U 20 sati i 28 minuta [[Seizmograf|seizmografi]] [[Seizmologija|Seizmološke]] službe zabilježili su slab [[potres]] s epicentrom u [[Zagreb]]u nedaleko od [[Markuševec|Markuševca]]. [[magnituda (seizmologija)|Magnituda]] potresa iznosila je 2,0 prema [[Richterova ljestvica|Richteru]], a intenzitet u epicentru II-III stupnja EMS ljestvice. * [[19. svibnja]] — [[Elektronički mediji|Elektroničko]] izdanje [[Knjiga|knjige]] [[Marijan Lipovac|Marijana Lipovca]] i [[Franjo Vondraček|Franje Vondračka]] "Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj", u kojoj se cjelovito obrađuje oko stotinu osoba iz [[Hrvatska|Hrvatske]] koje su živjele ili danas žive u [[Hrvati u Češkoj|Češkoj]], dostupno je na mrežnoj stranici Hrvatsko-češkog društva. * [[18. svibnja]] — Deveti saziv [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]], završio je svoj rad. Sabor je donio odluku o svom raspuštanju. * [[18. svibnja]] — Hrvatska je dobila prvu glavnu [[Državno odvjetništvo Republike Hrvatske|državnu odvjetnicu]], budući da je [[Hrvatski sabor]] na tu dužnost, na četiri godine, imenovao [[Zlata Hrvoj-Šipek|Zlatu Hrvoj-Šipek]]. * [[18. svibnja]] — Na velikoj sceni [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|splitskog HNK]] izvedena je komična [[drama]] "Laponija". Riječ je o prvoj predstavi u nekoj hrvatskoj kazališnoj kući nakon izbijanja [[Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|pandemije]] [[koronavirus]]a. * [[18. svibnja]] — U Hrvatskoj su potvrđene dvije novooboljele osobe novim [[koronavirus]]om. Dosad je potvrđeno ukupno 2228 oboljelih osoba, 1946 osoba se oporavilo, a preminulo je 95 osoba. * [[17. svibnja]] — Riječko [[HNK Ivana pl. Zajca|Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca]] otvara se u [[20. svibnja]], premijerom monokomedije o životu u izolaciji. * [[17. svibnja]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je zaraza [[koronavirus]]om potvrđena za dvije nove osobe, po jednoj iz [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačke]] i [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]], pa je ukupno broj oboljelih u državi dosegnuo 2226. Ukupan broj preminulih je 95 osoba. * [[16. svibnja]] — Obilježena je 75. obljetnica [[Pokolj u Bleiburgu|Bleiburške tragedije]]. * [[15. svibnja]] — [[Ekshumacija|Ekshumirani]] posmrtni ostatci najmanje 130 osoba iz [[Masovna grobnica|masovne grobnice]] na lokaciji [[masovna grobnica Prudnice|Prudnice]] u [[Brdovec|Brdovcu]]. Radi se o žrtvama [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|poslijeratnog razdoblja]]. * [[13. svibnja]] — U 97. godini života umro je hrvatski povjesničar umjetnosti [[Duško Kečkemet]]. * [[13. svibnja]] — Prvi od dva zamjenska križa koji bi trebali stajati na tornjevima [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačke katedrale]] postavljen je tjedan dana nakon što ih u prigodnoj molitvi blagoslovio zagrebački nadbiskup kardinal [[Josip Bozanić]]. * [[13. svibnja]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je potvrđeno 6 novooboljelih osoba novim [[koronavirus]]om. Dosad je potvrđeno ukupno 2213 oboljelih osoba, 1834 osobe su se oporavile, a preminule su 94 osobe. * [[12. svibnja]] — Prvi put u 147 godina od izgradnje [[Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu|Hrvatskoga narodnog kazališta]] u [[Varaždin]]u obnavlja se njegova glavna [[pozornica]]. * [[12. svibnja]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je potvrđeno 11 novooboljelih osoba novim [[koronavirus]]om. Dosad je potvrđeno ukupno 2207 oboljelih osoba, 1808 osoba se oporavilo, a preminula je 91 osoba. * [[11. svibnja]] — Izvan snage stavlja se odluka o zabrani napuštanja [[Prebivalište|prebivališta]] i [[Boravište|stalnog boravka]], tzv. e-Propusnica zbog epidemije [[COVID-19|koronavirusa]], međutim, u slučaju [[Epidemiologija|epidemiološke]] procjene može se opet aktivirati na nacionalnoj ili na razini županija i gradova. * [[11. svibnja]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se omogućava okupljanje do 40 osoba, umjesto do pet, dopušta se rad trgovačkih centara, [[Ugostiteljstvo|ugostiteljskih objekata]], [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|nacionalnih parkova]] i parkova prirode te održavanja proba [[Umjetnost|umjetnika]] i djelatnika u [[Kultura|kulturi]], pojedinačno i u manjim skupinama. * [[10. svibnja]] — Za [[Brač]] se uvode nužne [[Epidemiologija|epidemiološke]] mjere - ograničavanje zadržavanja na ulicama i javnim površinama, obustava javnog prometa, [[pogreb]]a, društvenih okupljanja i rada u trgovini. * [[10. svibnja]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je potvrđeno 11 novooboljelih osoba novim [[koronavirus]]om. Dosad je potvrđeno ukupno 2187 oboljelih osoba, 1764 osobe su se oporavile, a preminulo je 90 osoba. * [[9. svibnja]] — U Hrvatskoj obilježena 75. godišnjica pobjede nad fašizmom * [[9. svibnja]] — Dodjela ovogodišnjih [[Glazba|glazbenih]] nagrada [[Porin (nagrada)|Porin]] neće se održati u [[Rijeka|Rijeci]] kao što je planirano, već [[15. svibnja]] na prvom programu [[Hrvatska televizija|Hrvatske televizije]] i drugom programu [[Hrvatski radio|Hrvatskoga radija]]. * [[9. svibnja]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je potvrđeno 15 [[COVID-19|novozaraženih]] osoba novim [[koronavirus]]om, što je ukupno 2176 pozitivnih. Dosad je preminulo 87 osoba, a ukupno je oporavljenih 1726 što je 37 više u odnosu na dan prije. * [[8. svibnja]] — [[Matica hrvatska]] reagirala je [[Izjava Matice hrvatske o prisvajanju hrvatske književne baštine u izdanjima Martice srpske|Izjavom o prisvajanju hrvatske književne baštine u izdanjima Matice srpske]] na nedavno objavljivanje djela [[Marin Držić|Marina Držića]] u ediciji Deset vekova srpske književnosti, ocijenivši to bezočnom krađom i otimačinom. [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|Ministarstvo kulture]] pridružuje se ocjeni koju je Matica hrvatska iznijela u Izjavi. * [[8. svibnja]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je potvrđeno 36 novooboljelih osoba novim [[koronavirus]]om. Dosad je potvrđeno ukupno 2161 oboljela osoba, 1689 osoba se oporavilo, a preminulo je 86 osoba. * [[7. svibnja]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je potvrđeno 6 novooboljelih osoba novim [[koronavirus]]om. Dosad je potvrđeno ukupno 2125 oboljelih osoba, 1641 osoba se oporavila, a preminulo je 86 osoba. * [[6. svibnja]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je potvrđeno 7 novooboljelih osoba novim [[koronavirus]]om. Dosad je potvrđeno ukupno 2119 oboljelih osoba, 1601 osoba se oporavila, a preminulo je 85 osoba. * [[5. svibnja]] — Nakon pojedinačnih [[grafika]] starih majstora Kabinet grafike [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] donosi [[internet]]sko predstavljanje [[Plakat|plakata]] iz svoje zbirke, kroz izložbu "Prvaci hrvatskog plakata / [[Bela Csikos Sessia|Csikos]], [[Menci Klement Crnčić|Crnčić]], [[Tomislav Krizman|Krizman]], [[Ljubo Babić|Babić]]". * [[5. svibnja]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je potvrđeno 11 novooboljelih osoba novim [[koronavirus]]om. Dosad je potvrđeno ukupno 2112 oboljelih osoba, 1560 osoba se oporavilo, a preminule su 83 osobe. * [[4. svibnja]] — U 87. godini umro hrvatski zemljopisac [[Radovan Pavić]], utemeljitelj [[geopolitika|geopolitike]] u Hrvatskoj. * [[4. svibnja]] — U Hrvatskoj je potvrđeno 5 novooboljelih osoba novim koronavirusom. Dosad je potvrđena ukupno 2101 oboljela osoba, 1522 osobe su se oporavile, a preminulo je 80 osoba. * [[3. svibnja]] — U Hrvatskoj je potvrđeno 8 novooboljelih osoba novim koronavirusom. Dosad je potvrđeno ukupno 2096 oboljelih osoba, 1489 osoba se oporavilo, a preminulo je 79 osoba. * [[2. svibnja]] — Tehnološki najnaprednija [[sladorana]] u Hrvatskoj, virovitička tvornica šećera [[Viro tvornica šećera|Viro]] zbog "[[racionalizacija poslovanja|racionalizacije poslovanja]]" više neće proizvoditi šećer iz šećerne repe i ne će biti ovogodišnje kampanje šećerne repe. * [[2. svibnja]] — U Hrvatskoj su potvrđene 3 novooboljele osobe novim koronavirusom. Dosad je potvrđeno ukupno 2088 oboljelih osoba, 1463 osobe su se oporavile, a preminulo je 77 osoba. * [[1. svibnja]] — U Hrvatskoj je potvrđeno devet novooboljelih osoba novim koronavirusom. Dosad su potvrđene 2085 [[COVID-19|oboljele]] osobe, a preminulo je 75 osoba. == Travanj == * [[29. travnja]] — [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti]] obilježila je svoj dan i 159. godišnjicu osnutka objavom imena dobitnika [[nagrada HAZU]] za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] u [[2019.]] * [[29. travnja]] — U Hrvatskoj je potvrđeno 15 novooboljelih osoba novim koronavirusom. Dosad su potvrđene ukupno 2062 oboljele osobe, 1288 osoba se oporavilo, a preminulo je 67 osoba. * [[28. travnja]] — [[Civilna zaštita|Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske]] donio je Odluku o ukidanju nužne mjere zabrane napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka na području cijele [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]]. * [[28. travnja]] — U Hrvatskoj je potvrđeno 8 novooboljelih osoba novim koronavirusom. Dosad je potvrđeno ukupno 2047 [[COVID-19|oboljelih]] osoba, 1232 osobe su se oporavile, a preminule su 63 osobe. * [[27. travnja]] — U Hrvatskoj je potvrđeno 9 novooboljelih osoba novim koronavirusom. Dosad je potvrđeno ukupno 2039 [[COVID-19|oboljelih]] osoba, 1166 osoba se oporavilo, a preminulo je 59 osoba. * [[27. travnja]] — Kreću tri faze popuštanja mjera zaštite od [[Epidemija|epidemije]] koronavirusa u Hrvatskoj. U sklopu prve faze otvaraju se pored ostalih: knjižnice, [[muzej]]i, galerije, antikvarijati i [[Knjižara|knjižare]]. * [[26. travnja]] — U Hrvatskoj je potvrđeno 14 novooboljelih osoba novim koronavirusom. Dosad je potvrđeno ukupno 2030 oboljelih osoba, 1103 osobe su se oporavile, a preminulo je 55 osoba. * [[25. travnja]] — Održava se manifestacija [[Poetski prozor u svijet]], koja okuplja pjesnike, glazbenike i spisatelje. Umjetnici se ove godine predstavljaju putem [[YouTube|YouTubea]]. * [[25. travnja]] — U Hrvatskoj je potvrđeno 7 novooboljelih osoba novim koronavirusom. Dosad je ukupno 2016 [[COVID-19|oboljelih]] osoba, 1034 osobe su ozdravile, a preminule su 54 osobe. Broj novooboljelih je sad samo jednoznamenkast. * [[24. travnja]] — U 98. godini umrla hrvatska akademkinja [[Antica Menac]], istaknuta hrvatska filologica, redovita članica HAZU. * [[24. travnja]] — Odgođen 30. Svjetski festival animiranog filma [[Animafest]]. * [[24. travnja]] — Novi uspjeh hrvatske znanosti: [[sekvenciranje genoma|sekvencioniran]] [[genom]] uzročnika [[COVID-19|covida-19]] izoliran iz pacijenata, što će omogućiti određivanje izvora zaraze i njeno praćenje u RH te doprinijeti svjetskim naporima u suzbijanju pandemije koronavirusa. * [[24. travnja]] — U riječkom brodogradilištu [[3. Maj|3. maju]] svečanosti rezanjem limova počela gradnja broda za australskog naručitelja. Riječ je o luksuznom [[putnički brod|putničkom brodu]] za krstarenja polarnim morima. * [[24. travnja]] — U 13 sati i 37 minuta seizmografi [[Seizmološka služba Republike Hrvatske|Seizmološke službe RH]] zabilježili prilično jak potres s [[epicentar|epicentrom]] oko 10 km istočno od Metkovića, u BiH. Magnituda je bila 3,9 prema [[Richterova ljestvica|Richteru]], a intenziteta u epicentru V. stupnja [[Mercallijeva ljestvica|Mercalli-Cancani-Siebergove]] ljestvice. Potres se osjetio i u Dalmaciji. * [[24. travnja]] — U Hrvatskoj je potvrđeno 28 novooboljelih osoba novim koronavirusom. Dosad je ukupno 2009 [[COVID-19|oboljelih]] osoba, 982 osobe su ozdravile, a preminula je 51 osoba. Broj ozdravljenih prvi je put veći od broja oboljelih. * [[23. travnja]] — Unatoč pandemiji, 9. put održana [[Noć knjige]] i prvi put u virtualnom svijetu. Više od 500 programa s gotovo 300 sudionika uključilo se u manifestaciju pod motom 'S knjigom nisi izoliran'. * [[23. travnja]] — [[Seizmograf]]i Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su dva [[potres]]a kod [[Markuševec|Markuševca]]. Prvi se dogodio u 9 sati i 52 minute, a drugi u 9 sati i 59 minuta. Prvi potres bio je umjeren, [[magnituda (seizmologija)|magnitude]] 3,2 prema [[Richterova ljestvica|Richteru]], intenziteta u [[Epicentar|epicentru]] IV stupnja [[Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica|Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice]] i osjetio se diljem [[Zagreb]]a i okolice. Drugi potres bio je slab, magnitude 2,3 prema Richteru, intenziteta u epicentru III stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice te se osjetio u epicentralnom području i sjevernom dijelu Zagreba. * [[23. travnja]] — U Hrvatskoj je potvrđena 31 novooboljela osoba novim koronavirusom. Dosad je potvrđena ukupno 1981 [[COVID-19|oboljela]] osoba, 883 osobe su se oporavile, a preminulo je 50 osoba. * [[22. travnja]] — [[Nagrada Iso Velikanović|Nagradu Iso Velikanović]] za životno djelo dobila je [[Mia Pervan]], a godišnju nagradu dobila je [[Maja Tančik]] za prijevod s engleskoga romana 'V.' autora [[Thomas Pynchon|Thomasa Pynchona]]. * [[22. travnja]] — U 78. godini u Švicarskoj preminuo hrvatski dirigent [[Baldo Podić]]. * [[22. travnja]] — U Hrvatskoj su potvrđene 42 novooboljele osobe novim [[koronavirus]]om. Dosad je potvrđeno ukupno 1950 oboljelih osoba, 869 osoba se oporavilo, preminulo je 48 osoba. * [[21. travnja]] — Upravni odbor [[Hrvatski rukometni savez|Hrvatskog rukometnog saveza]] na telefonskoj sjednici donio odluku kojom se poništavaju natjecanja u svim ligama i kup natjecanjima u sezoni u nadležnosti i organizaciji HRS-a. * [[21. travnja]] — Odgođeni 30. [[Marulićevi dani]]. * [[21. travnja]] — U Hrvatskoj je potvrđeno 27 novooboljelih osoba novim koronavirusom. Dosad je potvrđeno ukupno 1908 oboljelih osoba, 801 osoba se oporavila, a preminulo je 48 osoba. * [[20. travnja]] — U 92. godini umro hrvatski akademik [[Božidar Liščić]], istaknuti hrvatski znanstvenik i sveučilišni profesor, redoviti član HAZU. * [[20. travnja]] — Proglašeni dobitnici Nagrada [[Dani hrvatske knjige|Dana hrvatske knjige]] za 2020.: nagradu ''Juditu'' za dobio je [[Marko Samardžija|Marku Samardžiji]] za knjigu ''Hrvatska leksikografija. Od početaka do kraja XX. stoljeća'', nagradu ''Davidias'' [[Leszek Małczak]] za knjigu ''Od ideološkoga do subverzivnoga prijevoda: Hrvatsko-poljske kulturne veze od 1944. do 1989.'' i nagradu ''Slavić'' [[Luiza Bouharaoua]] za knjigu ''Jesmo li to bili mi''. * [[20. travnja]] — U Hrvatskoj je potvrđeno 10 novooboljelih osoba novim koronavirusom. Potvrđena je ukupno 1881 osoba zaražena koronavirusom, a 771 osoba je ozdravilo. Dosad je preminulo 47 osoba. * [[20. travnja]] — Na temelju prijedloga zaprimljenih od županijskih stožera, Stožer [[Civilna zaštita|civilne zaštite]] Republike Hrvatske donio je Odluku o ukidanju nužne mjere zabrane napuštanja mjesta [[Prebivalište|prebivališta]] i [[Boravište|stalnog boravišta]] za više [[Hrvatske županije|županija]]. * [[19. travnja]] — U Hrvatskoj je potvrđeno 39 novooboljelih osoba novim [[koronavirus]]om. Dosad je potvrđeno ukupno 1871 oboljela osoba, a 709 osoba se oporavilo. Dosad je preminulo 47 osoba. * [[18. travnja]] — Svjetski vrijedan uspjeh hrvatske virusologije: u zagrebačkoj [[klinika za infektivne bolesti dr Fran Mihaljević|Klinici]] za infektivne bolesti "dr. Fran Mihaljević" izolirali su virus COVID-19, odnosno uzgojili ga u laboratorijskim uvjetima, što je bitan doprinos u istraživanjima cjepiva protiv tog virusa. * [[18. travnja]] — U Hrvatskoj je potvrđeno 18 novooboljelih osoba novim koronavirusom. Dosad su potvrđene ukupno 1832 oboljele osobe, a 615 osoba se oporavilo. Dosad je preminulo 39 osoba. * [[18. travnja]] — U 21 sat i 27 minuta seizmografi Seizmološke službe zabilježili su slab [[potres]] s [[Epicentar|epicentrom]] 31 km istočno-jugoistočno od [[Rijeke|Rijeka]] u zaleđu [[Crikvenica|Crikvenice]]. [[magnituda (seizmologija)|Magnituda]] potresa iznosila je 2,3 prema Richteru, a procjenjeni intenzitet u epicentru III stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Drugi potres zabilježen je u 22 sata i 32 minute s epicentrom 27 km istočno-jugoistočno od Rijeke u zaleđu Crikvenice. Magnituda potresa iznosila je 2,2 prema [[Richterova ljestvica|Richteru]], a procjenjeni intenzitet u epicentru III stupnja [[Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica|Mercalli-Cancani-Siebergove]] ljestvice. * [[18. travnja]] — Stožer [[Civilna zaštita|civilne zaštite Republike Hrvatske]] donio je pet odluka: Odluku o izmjenama odluke o graničnim prijelazima preko kojih će se odvijati tranzitni promet teretnih vozila preko teritorija Republike Hrvatske; Odluku o dopuni odluke o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj; Odluku o izmjeni i dopuni odluke o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja; Odluku o izmjenama odluke o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske; Odluku o uvođenju izvanredne teretne linije [[Zadar]] – [[Ancona]] i obratno u međunarodnom linijskom pomorskom prometu za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti [[COVID-19]] * [[18. travnja]] — Umro hrvatski dirigent [[Maksimilijan Cenčić]]. [[Datoteka:20200417-katedrala-182104-1-scaled.jpg|130px|desno|Povijesni pothvat Hrvatske vojske uklanjanja tornja zagrebačke katedrale]] * [[17. travnja]] — Dio sjevernog tornja [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačke]] katedrale visok 13 i pol metara i težak 30 tona, skinut je kontroliranom [[Eksplozija|eksplozijom]], jer je zbog oštećenja koja je pretrpio u jakom [[Potres u Zagrebu 2020.|potresu]], [[22. ožujka]], postojala opasnost da se sruši i izazove još veća oštećenja katedrale i okolnoga prostora. * [[17. travnja]] — Hrvatski glazbenik [[Damir Urban]] uz pratnju Luke Tomana i Sandija Bratonje drži malu turneju riječkim četvrtima s kratkim koncertnim nastupima s kata riječkog turističkog autobusa kao dar građanima. * [[17. travnja]] — [[Dubrovački simfonijski orkestar]] odlučio je snimke sviranja članova orkestra objavljivati na Facebooku da bi glazbu poslao publici. * [[17. travnja]] — U Rijeci preminuo jedan od ponajboljih hrvatskih književnih kritičara i urednika [[Božidar Alajbegović]], dobitnik [[Nagrada Julije Benešić|nagrade Julije Benešić]]. * [[17. travnja]] — U 2 sata i 41 minutu [[seizmograf]]i Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su umjeren [[potres]] s epicentrom kod Metkovića. Magnituda potresa iznosila je 3,1 prema [[Richterova ljestvica|Richteru]], a intenzitet u epicentru IV stupnja [[Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica|Mercalli-Cancani-Siebergove]] ljestvice. * [[17. travnja]] — Potvrđene su 23 novooboljele osobe novim [[koronavirus]]om u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Dosad je potvrđeno ukupno 1814 oboljelih osoba, a 600 osoba se oporavilo. Dosad je preminulo 36 osoba. * [[16. travnja]] — U 8 sati i 13 minuta osjetio se [[potres]] jačine 3,5 po [[Richterova ljestvica|Richteru]] na [[Dubrovnik|dubrovačkom]] području. [[Epicentar]] potresa bio je na dubini od 2 kilometra, 19 kilometara istočno od Dubrovnika i 5 kilometara sjeveroistočno od Jasenica. Seizmografi Seizmološke službe zabilježili su umjeren potres s epicentrom kod [[Trebinje|Trebinja]] u Bosni i Hercegovini. * [[16. travnja]] — U Hrvatskoj je potvrđeno 50 novooboljelih osoba novim koronavirusom. Dosad je potvrđena ukupno 1791 [[COVID-19|oboljela]] osoba, a 529 osoba se oporavilo. Dosad je preminulo 35 osoba. * [[15. travnja]] — Izvrsno očuvana [[mačkula]], topničko oružje iz [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeća]], kakvom se i danas slavi pobjeda na [[Sinjska alka|Sinjskoj alci]], pronađena je na jednoj od dvije ‘čuvarice’ vrata [[Krka|Krke]], [[Srednji vijek|srednjovjekovnoj]] [[Utvrda|utvrdi]] [[Nečven]], koju će s utvrdom [[Trošenj]] na drugoj strani [[Kanjon|kanjona]] uskoro povezivati viseći pješački most, priopćeno je iz Javne ustanove [[Nacionalni park Krka]]. * [[15. travnja]] — Počela berba [[jagoda]] u [[Vrgorac|vrgoračkom]] kraju. Urod je odličan. Bit će u novoj prepoznatljivoj ambalaži. * [[15. travnja]] — Direktor utrke [[Vladimir Miholjević]] izjavio da bi se ovogodišnja međunarodna biciklistička utrka kroz Hrvatsku [[CRO Race]] trebala održati u svom izvornom terminu od 29. rujna do 4. listopada. * [[15. travnja]] — Sigurnost [[likvidnost]]i hrvatskih [[financijska institucija|financijskih institucija]] dodatno osigurana [[valutna razmjena|valutnim]] ugovorom o razmjeni kuna za eure, između [[Hrvatska narodna banka|Hrvatske narodne banke]] i [[Europska središnja banka|Europske središnje banke]] u iznosu od dvije milijarde eura, tako da se HNB ne će morati služiti vlastitim međunarodnim pričuvama. * [[15. travnja]] — Redefinira se projekt [[Cro kartica|Cro kartice]]. * [[15. travnja]] — Pri kraju su radovi u [[Park prirode Lonjsko polje|Parku prirode Lonjskom polju]], u sklopu projekta [[Sava TIES]], borbe protiv vrlo invazivne biljke [[amorfa|amorfe]] (divljeg bagrema, čivitnjače) u slijevu rijeke Save koja ugrožava biljna i životinjska staništa. Hrvatska u tom projektu sudjeluje s još tri zemlje u okružju. * [[15. travnja]] — Odobren izlov alohtone [[divljač]]i na [[kvarner]]skim otocima. * [[15. travnja]] — Objavljen prijevod [[Miro Gavran|Mira Gavrana]] na [[nizozemski jezik]]. Izbor ''Četiri priče i jedna komedija'' prevele su s hrvatskog [[Sanja Kregar]] i [[Emma Kosanović]]. * [[15. travnja]] — [[Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu|Muzej suvremene umjetnosti]] pokrenuo je svemrežni projekt ''FB misao na dan''. Komunikaciju s publikom nastavljaju i na Facebooku, Instagramu i YouTubeu. * [[15. travnja]] — Uredništvo međumrežne Male knjižnice [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] objavilo je izbor iz pjesama [[Joja Ricov|Joje Ricova]] iz zbirke ''Mirotvorac kozmosa'' koju je priredio [[Cvjetko Milanja]]. * [[15. travnja]] — Konvencija ljubitelja znanstvene fantastike [[SFeraKon]] odgađa se za jesen. * [[15. travnja]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je potvrđeno 37 novooboljelih osoba novim [[koronavirus]]om. Dosad je potvrđena ukupno 1741 oboljela osoba, a 473 osobe su se oporavile. Dosad su preminule 33 osobe. * [[15. travnja]] — Nema novozaražennih u Istarskoj, Zadarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Karlovačkoj županiji. Testiranjem uzoraka nisu nađeni (novo)zaraženi ni u Vukovarsko-srijemskoj, Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj, Brodsko-posavskoj (5 dana uzastopno) ni Virovitičko-podravskoj županiji (2 tjedna izareda). * [[14. travnja]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su potvrđene 54 novooboljele osobe novim [[koronavirus]]om. Dosad su potvrđene ukupno 1704 oboljele osobe, a 415 osoba se oporavilo. Dosad je preminula 31 osoba. * [[14. travnja]] — [[Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske|Ministarstvo zdravstva]] predstavilo je [[Andrija (digitalni asistent)|Andriju]] – prvog [[Digitalizacija|digitalnog]] asistenta u borbi protiv [[koronavirus]]a na [[WhatsApp|WhatsAppu]] u Hrvatskoj. ''Andrija'' će pomoći hrvatskim [[Epidemiologija|epidemiolozima]] i cijelom zdravstvenom sustavu u kontroli [[Epidemija|epidemije]] [[COVID-19]]. * [[13. travnja]] — U Hrvatskoj je potvrđeno novih 50 osoba zaraženih [[koronavirus]]om. Ukupno je 1650 oboljelih, a 400 osoba je ozdravilo. Dosad je preminulo 25 osoba. * [[12. travnja]] — U Hrvatskoj je potvrđeno 66 pozitivnih na [[COVID-19]]. Ukupno je 1600 osoba zaraženih [[koronavirus]]om, a 373 osobe su ozdravile. Dosad je preminula 23 osoba. * [[11. travnja]] — U Hrvatskoj je potvrđeno 39 pozitivnih na [[COVID-19]]. Ukupno je 1534 osoba zaraženih [[koronavirus]]om, a 323 osobe su ozdravile. Dosad je preminula 21 osoba. * [[11. travnja]] — Počela eksploatacija pijeska na Dravi uzvodno od Osijeka kod Petrijevaca, nakon desetogodišnje zabrane. Time se ne će morati uvoziti pijesak i šljunak, a riješit će se probleme Luke Osijek, jer zbog nanosa pijeska Drava nekoliko mjeseci u godini nije bila plovna, što je ujedno i onemogućavalo dolazak kruzera sa turistima u Osijek. * [[11. travnja]] — U 78. godini preminuo [[Mladen Lacković]], dugogodišnji novinar i urednik [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]]. * [[11. travnja]] — Preminuo bivši Dinamov branič [[Čedo Jovićević]], jedan od članova legendarne [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|generacije '82.]] * [[10. travnja]] — U Hrvatskoj je potvrđeno 88 novooboljelih osoba [[SARS-CoV-2|novim koronavirusom]]. Dosad je potvrđeno ukupno 1495 oboljelih osoba, a 231 osoba se oporavila. Preminula je 21 osoba. * [[10. travnja]] — U znanstvenom časopisu [[Geoadria]] objavljen je članak o najstarijem poznatom [[zemljovid]]u s detaljnim prikazom nekog dijela Hrvatske. * [[9. travnja]] — Održana tradicijska procesija [[Za križen]], uz znatna ograničenja zbog pandemije koronavirusa. * [[9. travnja]] — U Hrvatskoj su potvrđene 64 osobe pozitivne na [[COVID-19]]. Ukupno je 1407 osoba zaraženih [[koronavirus]]om, a 219 osoba je ozdravilo. Dosad je 20 osoba preminulo. * [[8. travnja]] — U Hrvatskoj je potvrđena 61 novooboljela osoba novim [[koronavirus]]om. Dosad su potvrđene ukupno 1343 oboljele osobe, a 179 osoba se oporavilo. Preminulo je 19 osoba. * [[8. travnja]] — [[Vrgorac|Vrgorački]] gradonačelnik objavio je da kreće sadnja matičnjaka autohtonih sortâ [[vinova loza|vinove loze]] vrgoračkog kraja, bijele sorte [[Zlatarica|Zlatarice]] i crne sorte [[Trnak|Trnka]]. * [[7. travnja]] — Počelo probijanje glavne cijevi 2467 metara dugog [[Tunel Debeli brijeg|tunela Debeli brijeg]] na pristupnim cestama [[Pelješki most|Pelješkom mostu]]. * [[7. travnja]] — U [[Thalassotherapia Crikvenica|Thalassotherapiju Crikvenica]] premještaju se oboljeli od [[COVID-19]] s lakšim simptomima iz [[KBC Rijeka]]. U [[Crikvenica|crikveničku]] ustanovu će se smještati i drugi novi lakši slučajevi. Pripremljeno je 66 kreveta. * [[7. travnja]] — U Hrvatskoj je potvrđeno 60 novooboljelih osoba novim [[koronavirus]]om. Dosad su potvrđene ukupno 1282 oboljele osobe, a 167 osoba se oporavilo. Preminulo je 18 osoba. * [[7. travnja]] — Poginuo Nenad Flajhar, poznat po ulozi u seriji [[Ne daj se, Floki (televizijska serija)|Ne daj se, Floki]]. * [[6. travnja]] — U Hrvatskoj je potvrđeno 40 novooboljelih osoba novim [[koronavirus]]om. Dosad su potvrđene ukupno 1222 oboljele osobe, a 130 osoba se oporavilo. Preminulo je 16 osoba. * [[6. travnja]] — Hrvatska tvrtka napravila [[samosterilizirajući kontejner]] koji učinkovito čisti zrak od mikroorganizama poput bakterija i virusa. * [[6. travnja]] — Na gradilište jedinstvenog svjetskog projekta [[vjetroorgulje|vjetroorgulja]] na brdu [[Trovro (Rogotin)|Trovro]] u [[Rogotin]]u dopremljena je 21 tuba i u ponedjeljak je započela ugradnja prve tube u betonsku konstrukciju dugačku 15,5 metara. * [[6. travnja]] — [[Hrvatska ljekarnička komora]] zajedno sa [[Hrvatski Crveni križ|Hrvatskim Crvenim križem]] pokreće projekt telefonskog savjetovanja i izdavanja lijekova u domove bolesnika u izolaciji, samoizolaciji i nepokretnih bolesnika povezanih s epidemijom koronavirusa. * [[5. travnja]] — [[Seizmograf|Seizmografi]] Seizmološke službe su u 10 sati i 43 minute zabilježili slab [[potres]] s [[Epicentar|epicentrom]] u [[Zagreb]]u nedaleko [[Markuševec|Markuševca]]. Magnituda potresa iznosila je 1,9 prema [[Richterova ljestvica|Richteru]], a intenzitet u epicentru II-III stupnja [[Mercallijeva ljestvica|Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice]]. * [[5. travnja]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je potvrđeno 56 novooboljelih osoba novim [[koronavirus]]om. Dosad je potvrđeno ukupno 1182 oboljelih osoba, a 125 osoba se oporavilo. Preminulo je 15 osoba. * [[4. travnja]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je potvrđeno 47 novooboljelih osoba novim [[koronavirus]]om. Dosad je potvrđeno ukupno 1126 oboljelih osoba, a 119 osoba se oporavilo. Preminulo je 12 osoba. * [[3. travnja]] — U 9 sati i 58 minuta [[Seizmograf|seizmografi]] Seizmološke službe zabilježili su slabi potres s [[Epicentar|epicentrom]] u [[Zagreb]]u nedaleko [[Markuševec|Markuševca]]. Magnituda potresa iznosila je 2,3 prema [[Richterova ljestvica|Richteru]], a intenzitet u epicentru III stupnja [[Mercallijeva ljestvica|Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice]]. * [[3. travnja]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je potvrđeno 68 novooboljelih osoba novim [[koronavirus]]om. Dosad je potvrđeno ukupno 1079 oboljelih osoba, a 92 osobe su se oporavile. Preminulo je osam osoba. * [[2. travnja]] — U znak podrške u borbi protiv [[COVID-19]] [[Pula|Pulski]] [[Cestovni rotor|rotor]] osvijetljen je [[Žuta|žutom]] [[Boja|bojom]]. * [[2. travnja]] — U [[Osijek]]u je implementiran središnji sustav za nadzor iz [[zrak]]a pomoću [[Bespilotna letjelica|bespilotnih letjelica]]. * [[2. travnja]] — Temeljem dogovora između [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], s ciljem sprječavanja širenja zaraze [[virus]]om [[COVID-19]], privremeno prestaje s radom 20 [[Granica|graničnih]] prijelaza s BiH za pogranični promet. * [[2. travnja]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je potvrđeno 48 novooboljelih osoba novim [[koronavirus]]om. Dosad je potvrđeno ukupno 1011 oboljelih osoba, a 88 osoba se oporavilo. Preminulo je sedam osoba. * [[1. travnja]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je potvrđeno 96 novooboljelih osoba novim [[koronavirus]]om. Dosad je potvrđeno ukupno 963 oboljelih osoba, a 73 osobe su se oporavile. Preminulo je šest osoba. * [[1. travnja]] — [[Hrvatski košarkaški savez]] otkazao sva natjecanja bez proglašenja košarkaških prvaka. * [[1. travnja]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je aktiviran sustav e-Propusnice. Kroz sustav [[e-Građani]] i NIAS (Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav) na poveznici epropusnice.gov.hr može se zatražiti izdavanje digitalnih e-propusnica, a sustav će provjeravati dostupnost svih podataka podnositelja zahtjeva. === 1. travnja :) === * [[1. travnja]] {{--}} Na [[Mjesec]]u zabilježen prvi slučaj zaraze [[koronavirus]]om. Prenijeli su ga [[Marsovci]] na povratku s vikendice na Zemlji. Odletjeli su [[Superbolid nad Hrvatskom 2020.|letjelicom]] koju su građani Zagreba vidjeli i čuli 28. veljače ove godine. * [[1. travnja]] {{--}} [[Godzilla]] stigao u Hrvatsku u posjet Zagrebu. Nalazi se u samoizolaciji. Ispričao se za prašinu iz [[Karakum]]a koju je podigao na putu do Hrvatske. * [[1. travnja]] {{--}} Sjeverna Koreja ponudila Hrvatskoj odigravanje završnice [[1. HNL]]. * [[1. travnja]] {{--}} Arheolozi u Hrvatskoj pronašli drevne spise i slike na kojima je prikazan šport koji su domaći zvali [[košarka]]. Sudeći po obilju pronađenih posuda od plemenitih metala drevni Hrvati bili su uspješni u tom športu. * [[1. travnja]] {{--}} Zbog sigurnosti građana i sprječavanja širenja koronavirusa zabranjuje se prakticiranje brojalice ''okoš-bokoš'', inače popularne metode izbora na natječajima [[javna nabava|javne nabave]]. * [[1. travnja]] {{--}} Razmatra se bespovratnim sredstvima iz europskih fondova izgradnja [[solana|solane]] u Slavonskom Brodu. * [[1. travnja]] {{--}} Nedavni [[Potres u Zagrebu 2020.|potresi]] u Zagrebu izazvali pucanje tla na [[Medvednica|Medvednici]] i stvorili duboke pukotine u stijenama. U pukotinama su otkrivene bogate naslage [[zlato|zlata]], spremne za eksploataciju. == Ožujak == * [[31. ožujka]] — Cijene benzina i dizela približile se iznosu od 8 kuna po litri, te je benzin Eurosuper 95 u prosjeku 8,23 kn, a dizel 8,35 kn. * [[30. ožujka]] — [[Hrvatska radiotelevizija]] predstavila je [[video]] koji je na inicijativu programskog Odjela Glazbenih sadržaja HTV-a ostvaren u suradnji s glazbenim producentom Antom Gelom, a koji je nakon razornog [[Potres u Zagrebu 2020.|potresa u Zagrebu]] pripremio novi aranžman poznate [[Pjesma|pjesme]] [[Jadranko Črnko|Jadranka Črnka]] [[Zagrebačkim ulicama]], skladane točno prije 40 godina (1980.). Pjesmi za [[Zagreb]] odazvali su se brojni poznati Zagrepčanci - [[glumci]], [[Pjevač|pjevači]] i [[Glazbenik|glazbenici]]. * [[30. ožujka]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je potvrđeno 77 novooboljelih osoba novim [[koronavirus]]om. Dosad je potvrđeno ukupno 790 oboljelih osoba, a 64 osobe su ozdravile. Preminulo je šest osoba. * [[29. ožujka]] — Umrla je [[Nada Kuzmić]], bivša ravnateljica Opere splitskog Hrvatskog narodnog kazališta, dugogodišnja članica Orkestra te kazališne kuće i akademska glazbenica. * [[29. ožujka]] — Potvrđeno je 56 novooboljelih osoba novim [[koronavirus]]om. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je dosad potvrđeno ukupno 713 oboljelih osoba, a 52 osobe su ozdravile. Dosad je šest osoba preminulo. * [[28. ožujka]] — Po prvi puta nakon stanke u Prvome svjetskom ratu [[grički top]] ne puca s [[Lotrščak]]a. Obustavljeno je do daljnjega, zbog posljedica potresa, jer su vibracije dodatno uznemirivale građane Gornjeg grada. * [[28. ožujka]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je potvrđena 71 novooboljela osoba novim [[koronavirus]]om. Dosad je potvrđeno ukupno 657 oboljelih osoba, a 49 je osoba ozdravilo i otpušteno iz bolnice. Dosad je pet osoba preminulo. * [[27. ožujka]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je potvrđeno ukupno 586 osoba zaraženih [[koronavirus]]om, a 37 osoba je ozdravilo. Dosad su tri osobe preminule. Pozivom na broj 113 svakim danom od 7 do 22 sata mogu se dobiti sve informacije o koronavirusu. * [[27. ožujka]] — [[Seizmograf|Seizmografi]] Seizmološke službe zabilježili su slab [[potres]] s epicentrom lociranim kod [[Zadar|Zadra]]. Potres magnitude M=2,6 prema Richteru dogodio se u 3 sata i 37 minuta. Intenzitet u epicentru bio je III stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Županijski centar 112 Zadar zaprimio je više desetaka poziva građana koji su osjetili potres. * [[25. ožujka]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je potvrđeno 60 novooboljelih osoba novim [[koronavirus]]om. Potvrđene su ukupno 442 oboljele osobe, a 22 osobe su ozdravile. Poznati su i nalazi preminule osobe iz [[Istra|Istre]]: potvrđeno je da je riječ o [[smrt]]i uzrokovanoj koronavirusom. * [[24. ožujka]] — Stožer [[Civilna zaštita|civilne zaštite]] RH donio je Odluku o uvođenju izvanredne brzobrodske linije [[Olib]]-[[Silba]]-[[Premuda]]-[[Zadar]] i obratno radi opskrbe [[otok]]a. * [[23. ožujka]] — [[Hrvatski studentski zbor]] pokrenuo akciju izrade [[zaštitni vizir za medicinsko osoblje|zaštitnih vizira]] i zaštitnih maska za medicinsko osoblje [[3D pisač|3D pisačem]] #studentipomazu. Akciji su se unutar sati pridružili osobe i tvrtke diljem Hrvatske. * [[23. ožujka]] — Legendarni [[Hrvati|hrvatski]] [[Kickboxing|kickboksač]], osvajač prvog K-1 turnira, [[Branko Cikatić]], preminuo je u svom obiteljskom domu u [[Solin]]u. * [[23. ožujka]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je potvrđeno ukupno 382 osobe [[Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|zaraženih]] [[koronavirus]]om, a 16 je osoba ozdravilo i otpušteno je iz [[Bolnica|bolnice]]. Obavljeno je 3013 testiranja. * [[23. ožujka]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je potvrđeno ukupno 315 osoba [[Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|zaraženih]] [[koronavirus]]om, a pet osoba je ozdravilo. Dosad je obavljeno ukupno 2757 testiranja, a 33 su u tijeku. Dosad je pozitivno testirano 15 liječnika specijalista iz bolnica, 1 liječnik obiteljske medicine, 4 specijalizanta i tri medicinske sestre. * [[23. ožujka]] — S obzirom da na pojedinim područjima postoji znatno povećani rizik od prijenosa [[koronavirus]]a, a kako bi se smanjila mogućnost daljnjeg širenja [[Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|bolesti]], u Hrvatskoj se zabranjuje napuštanje mjesta [[Prebivalište|prebivališta]] i [[Boravište|stalnog boravka]]. * [[22. ožujka]] — U 92. godini umrla hrvatska glumica i pjesnikinja [[Nada Klašterka]]. * [[22. ožujka]] — U Hrvatskoj je ukupno 254 oboljelih s [[COVID-19]] [[bolest]]i, od čega je 5 osoba ozdravilo. * [[22. ožujka]] — Stožer [[Civilna zaštita|civilne zaštite]] Republike Hrvatske donio je Odluku o mjeri obustave rada tržnica i svih objekata u sastavu tržnica u kojima se obavljaju druge djelatnosti. * [[22. ožujka]] — [[Potres u Zagrebu 2020.|Potres]] jačine 5,5 stupnja po Richteru s epicentrom 7 km sjeveroistočno od [[Zagreb]]a, prvi [[potres]] osjetio se u 6 sati i 24 minute, drugi, slabiji val M5,0 u 7,01, zadnje jače podrhtavanje (M3,7) osjetilo se u 7,41. * [[21. ožujka]] — S obzirom na ubrzano širenje i pojačani rizik prijenosa [[koronavirus]]a uvodi se protuepidemijska mjera. Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donosi Odluku o mjeri strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama i drugim javnim mjestima. Ova Odluka odnosi se na ulice, trgove, rive, parkove i sve ostale javne površine na kojima se može kretati i zadržavati veći broj osoba. * [[21. ožujka]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je ukupno 206 oboljelih osoba sa [[COVID-19]] [[bolest]]i dosad, od čega je 5 osoba ozdravilo. U razdoblju od 24 sata to je 78 bolesnika više. Česta su kršenja propisanih mjera samoizolacije, a [[Civilna zaštita|Nacionalni stožer civilne zaštite]] poziva na pridržavanje propisanih mjera te odluka. * [[20. ožujka]] — Zrakoplov Croatie Airlinesa odletio u [[UAE|Ujedinjene Arapske Emirate]] po donaciju od 11,5 tona zaštitnih maskâ i medicinske opreme. * [[20. ožujka]] — U Hrvatskoj je nestalo [[čisti alkohol|čistog alkohola]], jer nijedna domaća [[sladorana]] već dvije do tri godine ne proizvodi čisti alkohol, zalihe su potrošene, uvoz je obustavljen. U [[Sladorana Županja|Sladorani Županja]] ubrzano se radi na postavljanju pogona nekadašnje tzv. špiritane da bi se imalo alkohol za [[antiseptik]]e. Prvi će alkohol poteći u ponedjeljak. * [[20. ožujka]] — Zagrebački nadbiskup kardinal [[Josip Bozanić]] uputio je pismo vjernicima povodom bolesti COVID-19 te ih pozvao na intenzivniju [[molitva|molitvu]] istaknuvši da nadziranje i suzbijanje bolesti zahtijeva osobnu i zajedničku odgovornost vjernika i nadbiskupijske zajednice. * [[20. ožujka]] — U [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] potvrđeno je ukupno 128 oboljelih osoba sa [[COVID-19]] [[bolest]]i, od čega je 5 osoba ozdravilo. Tri su osobe na [[respirator]]u. Česta su kršenja mjera [[Samoizolacija|samoizolacije]]: samo u jutarnjim satima 18 je osoba bilo u [[Ljekarna|ljekarni]], a trebali su biti u samoizolaciji. Zbog izostanka stege ozbiljno se razmišlja o ukidanju javnog prijevoza i međugradskog prijevoza, i autobusa i vlakova, vjenčanja, pogrebi i ispraćaji obavljat će se u krugu obitelji. Zatvaraju se dječja igrališta i otvorena športska igrališta. * [[20. ožujka]] — Hrvatski karataš, svjetski i europski prvak [[Ivan Kvesić]] izborio nastup na OI u Tokiju * [[20. ožujka]] — Zbog sprječavanja širenja koronavirusa [[FBiH]] zabranjuje kretanje mlađima od 18 i starijima od 65 godina. Najveća žarišta u BiH su područje Banje Luke te Mostara i Konjica. * [[19. ožujka]] — U dva kineska pogona u kojima se proizvode dijelovi za Pelješki most ponovno je pokrenuta proizvodnja, jedno vrijeme privremeno prekinuta zbog sigurnosti i zaštite radnika na vrhuncu širenja koronavirusa u Kini. * [[19. ožujka]] — HTV4 i HR1 postali su specijalizirani kanali pod nazivom "Zajedno za zdravlje". HTV4 svaki puni sat, prenosi i konferencije za medije Nacionalnog stožera civilne zaštite te priprema specijaliziranu večernju emisiju Covid-19. HR1 od danas emitira program "Zajedno za zdravlje", koji izravno prenosi sve informacije nacionalnih i lokalnih kriznih stožera. * [[19. ožujka]] — Kao dio [[sustav domovinske sigurnosti|sustava domovinske sigurnosti]], pripadnici [[HV]] ispred [[KB Dubrava]] u Zagrebu podižu šator i [[ekspedicijski kamp]] za prihvat oboljelih pacijenata. * [[19. ožujka]] — Mjere za ublažavanje gospodarstvenih posljedica koronavirusa i pomoći gospodarstvu: Hrvatski sabor prihvatio 63 mjere kroz 19 zakona, razmatra se mjera koja bi omogućila građanima odgodu plaćanja kreditnih rata; zagrebačka skupština privremeno obustavila naplaćivanje zakupnina za gradske prostore i terase; HNB će omogućiti bankama povoljne mjere za reprogramiranje duga subjektima u teškoćama. * [[19. ožujka]] — U Hrvatskoj je od koronavirusa zaraženo 110 osoba. Pet osoba je izliječeno i oni su napustili bolnice. * [[18. ožujka]] — Do sada je u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] potvrđeno ukupno 89 oboljelih osoba od virusa [[COVID-19]]. Od [[ponoć]]i na snagu stupaju rigorozne mjere. Obustavlja se rad [[trgovina]] (osim prodaje [[Hrana|hrane]], [[Lijekovi|lijekova]] i [[Higijena|higijenskih]] potrepština), klubova, [[teretana]], [[frizer|frizera]]... [[Koronavirus]]om je zaraženo devetero [[liječnik]]a. * [[17. ožujka]] — U [[KBC Split|splitsku]] bolnicu na [[bolnica Firule|Firulama]] u utorak je počelo preseljenje pacijenata s [[Bolnica Križine|Križina]], koje se pripremaju biti središnjom zdravstvenom ustanovom dalmatinskih županija za zaražene koronavirusom. * [[17. ožujka]] — Iz [[Nacionalni stožer civilne zaštite|Nacionalnog stožera civilne zaštite]] najavljeno da se uskoro očekuje proširenje ovlasti Nacionalnog stožera čime će se omogućiti donošenje odluka i uputa koje će provoditi stožeri jedinica lokalne i područne samouprave. * [[17. ožujka]] — Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta RH predstavilo prijedlog prvih 10 mjera od šireg paketa za pomoć gospodarstvu. Namijenene su prvenstveno poduzetnicima i obrtnicima s ciljem ublažavanja [[korona recesija|negativnog utjecaja]] koronavirusa na njihovo poslovanje te na ukupno hrvatsko gospodarstvo. * [[17. ožujka]] — Na benzinskim crpkama u Hrvatskoj najveći pad cijena goriva u novijoj povijesti. * [[17. ožujka]] — Pokrenuta mrježna stranica Vlade RH koronavirus.hr na kojoj će građani RH dobiti sve informacije u svezi s epidemijom korona virusa, brojke koje donosi koje donosi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, sve odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite, preporuke epidemiologa i sl. Također je otvorila račun na Twitteru koronavirus.hr za iste teme. * [[17. ožujka]] — Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU najavljeno da će [[HAMAG-BICRO]] odmah udvostručiti sredstva za kreditiranje malog poduzetništva uz vrlo niske kamate, a u pripremi su i tzv. ''[[korona kredit]]i'', uz povoljnu kamatu. * [[17. ožujka]] — Do sada je u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] potvrđeno ukupno 69 oboljelih osoba sa [[COVID-19]] [[bolest]]i, od čega šest liječnika. Više je od 10.000 osoba pod mjerama samoizolacije. Među osobama u samoizolaciji je i 128 zdravstvenih radnika. Testirano je 1109 uzoraka, a 5 je osoba izliječeno. Najavljeno je privremeno ograničenje rada [[trgovina]], također i obustave rada nekih trgovina, privremene obustave rada ugostiteljskih objekata, kino dvorana, kazališta, čitaonica, [[knjižnica]] i niza uslužnih djelatnosti; teretana, [[šport]]skih i rekreacijskih centara, plesnih škola, dječjih i drugih radionica, izložbi, sajmova, noćnih i disko klubova. * [[16. ožujka]] — Do sada je u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] potvrđeno ukupno 56 oboljelih osoba sa [[COVID-19]] [[bolest]]i, a četiri su osobe dosad ozdravile. U cijeloj Hrvatskoj nastava se održava na daljinu, a pojedine županije i gradovi donijeli su vlastite mjere u borbi protiv epidemije [[koronavirus]]a - vrata zavaraju [[Ugostiteljstvo|ugostitelji]], [[muzej]]i, [[Knjižnica|knjižnice]], otkazuje se [[javni prijevoz]]. * [[16. ožujka]] — Završilo opsežno terensko istraživanje i ekshumaciju na Tomašici, Grad [[Garešnica]], koje je od 24. veljače sprovela Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja Nađena je masovna grobnica površine 180 m² na kojoj su ekshumirani posmrtni ostatci 57 osoba, od čega 53 potječu iz razdoblja Drugog svjetskog rata. * [[15. ožujka]] — Na unutarstranačkim izborima u HDZ-u pobijedio [[Andrej Plenković]], čiji su kandidati zauzeli mjesto zamjenika predsjednika i sva potpredsjednička mjesta. * [[15. ožujka]] — Prvi slučajevi [[koronavirus]]a u [[Zdravstvo|zdravstvenom sustavu]] – dva [[liječnik]]a iz [[zagreb]]ačke [[Klinička bolnica Dubrava|bolnice KB Dubrava]]. Pacijenti će biti premješteni u druge [[Bolnica|bolnice]]. Potvrđeno je i da je [[Kardiologija|kardiolog]] iz [[Klinički bolnički centar Zagreb|KBC-a Zagreb]] također pozitivan na koronavirus. * [[15. ožujka]] — Dosad je u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] potvrđeno ukupno 49 oboljelih osoba sa [[COVID-19]] [[bolest]]i, od kojih su dvije osobe ozdravile. [[Nacionalni stožer civilne zaštite]] poziva na odgovornost osobe koje se nalaze u samoizolaciji, ali i druge da poštuju preporučene mjere zaštite od [[koronavirus]]a, posebno se to odnosi na brigu o osobnoj [[Higijena|higijeni]]. * [[14. ožujka]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je do sada zabilježeno 38 oboljelih osoba sa [[COVID-19]] [[bolest]]i od kojih su dvije osobe u međuvremenu ozdravile. Od ukupno oboljelih osoba, 8 oboljelih osoba je u [[Primorsko-goranska županija|Primorsko goranskoj]], 12 u [[Zagreb]]u, 5 u [[Varaždinska županija|Varaždinskoj]], 6 u [[Istarska županija|Istarskoj]], 2 u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko–moslavačkoj]], 2 u [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]] i 2 u [[Osijek]]u. Od ukupno 38 oboljelih 22 građana se zarazilo u inozemstvu ([[Italija]], [[Njemačka]], [[Austrija]], [[Rumunjska]]), a ostali su njihovi bliski i uglavnom obiteljski kontakti. * [[13. ožujka]] — Umro hrvatski nogometaš [[Davor Braun]], član zlatne generacije zagrebačkog [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]]. * [[13. ožujka]] — U [[Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|Hrvatskoj]] su potvrđena četiri nova slučaja zaraze od [[koronavirus]]a. Ukupno ih je 31, a [[Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske|ministar zdravstva]] [[Vili Beroš]] kazao je da je dvoje iz [[Pula|Pule]], dvoje iz [[Zagreb]]a. * [[12. ožujka]] — U Hrvatskoj je službeno proglašena [[epidemija]] koronavirusa. Odluku je priopćio na sjednici Vlade premijer [[Andrej Plenković]], a odluku je 11. ožujka donio ministar zdravstva [[Vili Beroš]]. * [[12. ožujka]] — Hrvatska znanstvenica Tinka Vidović je na međunarodnom natječaju za pronalazak lijeka protiv koronavirusa osvojila treće mjesto, iza znanstvenika iz New Yorka i Montreala. Svojim je istraživanjem utvrdila mogućnost korištenja [[valproična kiselina|valproične kiseline]] kao mogućeg lijeka za [[COVID-19]]. * [[12. ožujka]] — Prva ozdravljenja od koronavirusa u Hrvatskoj. Brat blizanac prvooboljelog pušten je iz [[Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Zagreb|klinike za infektivne bolesti]], a uskoro bi trebali biti pušteni prvooboljeli i njegova djevojka. * [[12. ožujka]] — Američki predsjednik [[Donald Trump]] uveo zabranu putovanja iz Europe u SAD. Hrvatska je izuzeta iz te odluke jer nije članica [[Schengenska zona|schengenske zone]]. * [[12. ožujka]] — [[Središnji državni ured za šport]] RH preporučio odgodu svih športskih natjecanja. Hrvatski [[Hrvatski nogometni savez|nogometni]], [[Hrvatski košarkaški savez|košarkaški]] i [[Hrvatski rukometni savez|rukometni]] savez donijeli odluku o prijekidu svih natjecanja. * [[12. ožujka]] — [[Međunarodna skijaška federacija]] otkazala zadnje ovosezonsko natjecanje u Kranjskoj Gori, čime je skijaška sezona zaključena te je hrvatski skijaš [[Filip Zubčić]] osvojio brončano odličje u natjecanju za Mali kristalni globus u [[veleslalom]]u. * [[12. ožujka]] — U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je potvrđeno 27 oboljelih od [[koronavirus]]a. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] proglasila je [[11. ožujka]] [[Pandemija COVID-19|pandemiju zbog koronavirusa]]. * [[11. ožujka]] — [[Nacionalni stožer civilne zaštite]] donio prijedlog da se od petka obustavi nastava u osnovnim i srednjim školama te visokim učilištima zbog koronavirusa. [[Datoteka:HD herceg S. Kosača.jpg|130px|desno|Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača]] * [[9. ožujka]] — U 76. godini umrla hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica [[Veronika Durbešić]]. * [[9. ožujka]] — Hrvatska atletičarka [[Blanka Vlašić]] službeno otkazala sudjelovanje na [[OI 2020.|Olimpijskim igrama]] u Tokiju. * [[12. ožujka]] — Predstavljanje pjesničko-grafičke mape i otvorenje izložbe ''Fra [[Didak Buntić]] - Herojsko djelo hercegovačkog fratra u jeku Prvoga svjetskog rata'' u Dubrovniku u [[Galerija Dulčić Masle Pulitika|Galeriji Dulčić Masle Pulitika]]. * [[9. ožujka]] — Pokrenut prvi izdavački [[podcast]] u Hrvatskoj. * [[9. ožujka]] — Zbog vrlo rijetkog potonuća [[dionički indeks|dioničkog]] [[burzovni indeks|indeksa]] [[CROBEX]]a [[Zagrebačka burza]] je privremeno zaustavila trgovanje. Malo prije 15:00 objavili su da je trgovina dionicama prekinuta zbog izvanredne [[volatilnost tržišta|volatilnosti tržišta]]. * [[9. ožujka]] — U 76. godini umrla hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica [[Veronika Durbešić]]. * [[9. ožujka]] — Hrvatska atletičarka [[Blanka Vlašić]] službeno otkazala sudjelovanje na [[OI 2020.|Olimpijskim igrama]] u Tokiju. * [[8. ožujka]] — U [[Zagreb]]u je u 78. godini preminula [[Hrvati|hrvatska]] [[pjevačica]] [[Zdenka Vučković]]. * [[6. ožujka]] — Održala se je treća dodjela najveće hrvatske medijske nagrade [[Zlatni Studio]]. * [[6. ožujka]] — Veleposlanik Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj Anvar Azimov ocijenio da bi Hrvatska mogla tijekom svog predsjedanja [[Vijeće EU|Vijećem EU-a]] potaknuti uspostavu dobrih odnosa između Rusije i Europe. * [[6. ožujka]] — [[Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne]] u sklopu Književne srijede organizira književnu večer duhovne poezije "Ususret Uskrsu" koja će se održati u srijedu, 11. ožujka, u [[Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača|Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače]] u Mostaru. * [[5. ožujka]] — Ministar zdravstva RH [[Vili Beroš]] na prijedlog [[Hrvatski zavod za javno zdravstvo|Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo]] donio je odluku o proglašenju opasnosti od [[Epidemija COVID-19|epidemije koronavirusa]]. * [[3. ožujka]] — Umro hrvatski televizijski, filmski i kazališni [[glumac]], legenda hrvatskog kazališta [[Božidar Alić]]. * [[3. ožujka]] — Na izvlačenju skupina za izdanje [[UEFA Liga nacija 2020./2021.|Uefine Lige nacija]] od sezone 2020./2021., [[hrvatska nogometna reprezentacija]] izvukla je skupinu s [[portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]], [[francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]] i [[švedska nogometna reprezentacija|Švedskom]]. == Veljača == * [[29. veljače]] — [[Damir Kedžo]] pjesmom ''Divlji vjetre'' pobijedio je na [[Dora|Dori]] te će predstavljati [[Hrvatska na Pjesmi Eurovizije|Hrvatsku]] na ovogodišnjem Izboru za pjesmu Eurovizije u Nizozemskoj. [[Datoteka:Piemonte d'Istria Panorama.JPG|130px|desno|Završje]] * [[29. veljače]] — Kineski brod s prvim dijelovima željezne konstrukcije [[Pelješki most|Pelješkog mosta]] doplovio je do gradilišta u [[Komarna|Komarni]]. * [[28. veljače]] — Na 30-ak kilometara visine iznad Hrvatske oko 10:30 - 10:31 [[Superbolid nad Hrvatskom 2020.|eksplodirao]] je oveći [[superbolid]]. Pri prodoru je probijen zvučni zid. Nakon bljeska vidljiva iz cijele Hrvatske odjeknula je snažna detonacija u 10:34 koja je trajala nekoliko sekunda. Prasak se čuo u Zagrebu. Pretpostavlja se da su komadi raspršeni po sjevernoj Hrvatskoj. * [[28. veljače]] — [[Hrvatski sabor]] donio je zakon kojim se [[Vukovar]] proglašava [[mjesto posebnog domovinskog pijeteta|mjestom posebnog domovinskog pijeteta]], te zakon kojim brigu o vukovarskoj bolnici preuzima država, odnosno Ministarstvo zdravstva. * [[28. veljače]] — U 90. godini umro hrvatski književnik, književni povjesničar i nekadašnji saborski zastupnik akademik [[Dubravko Jelčić]]. * [[28. veljače]] — Na sjednici u Kairu Upravni odbor [[Međunarodni rukometni savez|svjetske rukometne federacije]] (IHF) prihvatio je kandidaturu Hrvatske, Danske i Norveške i dodijelio im organizaciju [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskog]] muškog rukometnog prvenstva 2025. godine. * [[27. veljače]] — Hrvatski bacač kugle [[Filip Mihaljević]] treći je put ove godine popravio hrvatski dvoranski rekord. Na mitingu u Beogradu izjednačio ga je s hrvatskim rekordom na otvorenom i sad iznosi 21,84 m. * [[27. veljače]] — Istarsko [[Završje (Grožnjan)|Završje]], filmsko rodno mjesto [[Robin Hood|Robina Hooda]], osvojilo je drugo mjesto u ovogodišnjoj vrlo tijesnoj utrci za nagradu najbolju filmsku lokaciju ''[[Location Award]]''. Na [[Berlinale|Berlinalu]] je proglašen pobjednik, kanarski otok Hierro. * [[26. veljače]] — Prvi put u povijesti hrvatske meteorologije zabilježen [[meteorološki radar|meteorološkim radarom]] prolazak frontalnog poremećaja preko Dalmacije. Radi se o meteorološkom radaru privatne tvrtke koja je nedavno radar postavila u Zadar. * [[26. veljače]] — U Zagrebu su 23 predstavnika europskih obavještajnih agencija potpisale Pismo namjere o osnivanju [[Obavještajni koledž u Europi|Obavještajnog koledža u Europi]] (Intelligence College in Europe). Svečanost potpisivanja organizirala je [[Sigurnosno-obavještajna agencija|SOA]] u suradnji s privremenim tajništvom Koledža u Parizu. * [[23. veljače]] — Velika [[oseka]] na obalama Zadarske županije. * [[23. veljače]] — Tenisač iz [[Uzlop]]a [[David Pichler]] i [[Alexander Erler]] iz Solnograda pri naticanju parov su dobili finale turnira svitske rangliste u Heraklionu u Grčkoj. * [[22. veljače]] — Hrvatski skijaš [[Filip Zubčić]] ostvario je svoju prvu pobjedu u Svjetskom kupu osvojivši prvo mjesto u veleslalomu održanom u Yuzawa Naebi. * [[21. veljače]] — [[Europska komisija]] u [[Službeni list Europske unije|Službenom listu Europske unije]] objavila je da je sir [[bjelovarski kvargl]] dobio europsku zaštićenu [[Oznaka zemljopisnog podrijetla|oznaku zemljopisnog podrijetla]]. * [[21. veljače]] — U [[Podravka|Podravci]] otvoren najsuvremeniji [[prehrambena tehnologija|prehrambeno-tehnološki]] [[laboratorij]] u ovom dijelu Europe. Otvoren je povodom 100. obljetnice rođenja profesorice [[Zlata Bartl|Zlate Bartl]], kreatorice [[Vegeta|Vegete]]. * [[21. veljače]] — Speleolozi su uspjeli dokumentirati spoj između dva velika speleološka objekta ispod [[Ogulin]]a, koji su zajedno desetljećima bili najduži speleološki sustav u Hrvatskoj. Nakon 85 godina uspjeli su proći kroz Poljakov prolaz. * [[21. veljače]] — Na posljednjem iz ovogodišnje serije dvoranskih atletskih mitinga [[World Athletics Indoor Tour]] održanom u Madridu, hrvatski atletičar [[Filip Mihaljević]] postavio je novi hrvatski rekord u bacanju kugle od 21,74 metra čime je pobijedio na mitingu. * [[21. veljače]] — U 90. godini umro hrvatski skijaš [[Stanislav Markulin]], osvajač 28 naslova prvaka Hrvatske. * [[21. veljače]] — Hrvatski tenisač [[Nikola Mektić]] u paru s Nizozemcem [[Wesley Koolhof|Wesleyem Koolhofom]] izborio završnicu ATP-ova turnira u Marseilleu. * [[18. veljače]] — Viceadmiral [[Robert Hranj]], glavni direktor [[Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske|Glavnog stožera]] predložen za novog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske. * [[18. veljače]] — Malonogometna reprezentacija katoličkih svećenika iz BiH izborila poluzavršnicu 14. europskog prvenstva koje se održava u Pragu u Češkoj. * [[17. veljače]] — Počinje 13. [[Tjedan psihologije u Hrvatskoj]] koji traje do 23. veljače. * [[16. veljače]] — Kuglači splitskog [[Kuglački klub Mertojak|Mertojaka]] i zaprešićkog [[Kuglački klub Zaprešić|Zaprešića]] izborili Final Four Lige prvaka koji će se održati krajem ožujka u Apatinu u Srbiji. * [[16. veljače]] Nastupom kineskih rukometaša za hrvatskog prvaka [[RK Prvo plinarsko društvo Zagreb|PPD Zagreb]], klub je ušao u anale Lige prvaka u kojem su prvi kineski rukometaši zaigrali u ovom elitnom klupskom natjecanju. * [[16. veljače]] — Hrvatski jedriličar [[Tonči Stipanović]] osvojio je brončano odličje na [[svjetsko prvenstvo u jedrenju|svjetskom prvenstvu]] u jedrenju u Melbourneu, u klasi ''[[laser (klasa u jedrenju)|laser]]'' . * [[15. veljače]] — U 97. godini umro doajen hrvatskog filma, filmski redatelj, scenarist i producent, suosnivač [[Zagrebačka škola crtanog filma|Zagrebačke škole crtanog filma]] [[Vatroslav Mimica]]. * [[14. veljače]] — [[Praizvedba]] mjuzikla [[Bambina (mjuzikl)|Bambine]] u splitskom [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|HNK]], na tekst [[Ana Tonković Dolenčić|Ane Tonković Dolenčić]] i glazbu [[Neno Belan|Nene Belana]], a u režiji [[Krešimir Dolenčić|Krešimira Dolenčića]]. Reakcije publike bile su izvrsne i zbog velikog interesa izvest će ju se više puta nego što je bilo navedeno u službenom programu. * [[13. veljače]] — Kolekcionar Veljko Marton izložio u [[Muzej Mimara|Mimari]] umjetničke predmete od porculana na izložbi ''Sjaj bijelog zlata'' o [[bečka manufaktura porculana|bečkoj manufakturi]] porculana od 1718. do 1864. godine. * [[12. veljače]] — Otvoren 3. Prstenov poslovni forum, [[poslovni forum]] udruge b.-h. Hrvata [[Udruga Prsten|Prsten]] pod nazivom ''Obrazovanje i poduzetništvo: izazovi hrvatske budućnosti''. Na forumu sudjeluje hrvatski premijer [[Andrej Plenković]], ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta [[Darko Horvat]] i ministar zaštite okoliša i energetike [[Tomislav Ćorić]]. * [[12. veljače]] — U [[Galerija Vladimir Nazor|Galeriji Vladimir Nazor]] otvorena je izložba [[Mihael Gibo|Mihaela Gibe]] ''Arheologija rada''. U središtu je instalacija socijalne teme koja tematizira radničke nemire u Hrvatskoj od 1990-ih do danas. * [[12. veljače]] — Umro hrvatski pjesnik i prevoditelj [[Fikret Cacan]]. * [[12. veljače]] — Dubrovačkoj javnosti predstavljen arheološki nalaz ispod [[pločnik]]a kod [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkve sv. Vlaha]]. Predstavljen je stariji srednjovjekovni pločnik od opeke, što je potvrdilo da popločavanje Dubrovnika još od 14. stoljeća. * [[11. veljače]] — [[Londonski sajam knjiga]] uvrstio je Frakturin [[Festival svjetske književnosti]] u uži izbor za prestižnu međunarodnu nagradu za izvrsnost - International Excellence Award za 2020. godinu. * [[9. veljače]] — U 84. godini preminuo hrvatski dirigent, pijanist, glazbeni pedagog, suosnivač [[Varaždinske barokne večeri|Varaždinskih baroknih večeri]] i jedan od najvećih hrvatskih autoriteta za zborsku glazbu, maestro [[Vladimir Kranjčević]]. * [[9. veljače]] — Hrvatski tenisači [[Nikola Ćačić]] i [[Mate Pavić]] osvojili su ATP-ov turnir u [[Montpellier]]u u konkurenciji parova. * [[5. veljače]] — Umro svestrani [[inovator]] iz [[Dugopolje|Dugopolja]] [[Neno Dodoja]]. * [[5. veljače]] — Hrvatski atletičar [[Filip Mihaljević]] pobijedio u jakoj konkurenciji na prvom mitingu World Athletics Indoor Toura u [[Düsseldorf]]u hitcem od 21,52m, što je novi hrvatski dvoranski rekord, te vodeći hitac trenutno na svijetu. * [[3. veljače]] {{--}} Ispred zgrade splitskog [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|HNK]] postavljene kućice za mačke, čime je najavljena premijera mjuzikla [[Bambina (mjuzikl)|Bambina]]. * [[2. veljače]] {{--}} Hrvatski skijaš [[Filip Zubčić]] zauzeo je četvrto mjesto na utrci [[veleslalom]]a za Svjetski kup u njemačkom Garmisch Partenkirchenu nakon što je nakon prve vožnje bio deveti. * [[1. veljače]] {{--}} Hrvatski tenisač [[Nikola Mektić]] u paru s Čehinjom [[Barbora Krejčíková|Barborom Krejčíkovom]] pobijedio u završnici u konkurenciji mješovitih parova na [[Australian Open|Otvorenom prvenstvu Australije]] u Melbourneu. * [[1. veljače]] {{--}} Podno [[Kninska tvrđava|kninske tvrđave]] urušio se dio tzv. turske kule s dijelom osmanlijskih bedema. * [[31. siječnja]] {{--}} Hrvatska pjevačica [[Lana Jurčević]] pod novim umjetničkim imenom ''La Lana'' predstavila svoj prvi međunarodni singl ''So Messed Up''. == Siječanj == * [[31. siječnja]] {{--}} Umro hrvatski dizajner, ilustrator i kostimograf [[Goran Lelas]]. * [[31. siječnja]] {{--}} [[Sud EU-a]] proglasio se nenadležnim za slovensku tužbu protiv Hrvatske. * [[31. siječnja]] {{--}} U sarkofagu u [[crkva sv. Blaža u Vodnjanu|crkvi sv. Blaža]] u [[Vodnjan]]u otkrivena je lubanja [[sv. Hubert]]a, svetca zaštitnika lovaca, iz 8. stoljeća. * [[31. siječnja]] {{--}} Ukrcajem na maonu za prijevoz velikih tereta u [[Brodosplit]]u je obavljena još jedna isporuka divoskih sekcija za putnički brod MSC Cruises koji se gradi u Monfalconeu i putnički brod Carnival Cruises koji se gradi u Margheri kod Venecije u Italiji. Divovske sekcije su [[pramac|pramca]] s elementima veza i sidrenja te [[pramčani bulb]], najistaknutija struktura pramca. * [[31. siječnja]] {{--}} Odigrana prva povijesna utakmica s videotehonologijom ([[VAR]]) u premijernom razredu hrvatskog nogometa, [[1. HNL]]. * [[31. siječnja]] {{--}} [[Slano]] je dobilo [[Zavičajna kuća Dubrovačkog primorja|Zavičajnu kuću Dubrovačkog primorja]], bivši župni dvor [[crkva sv. Vlaha u Slanom|crkve sv. Vlaha]]. * [[30. siječnja]] {{--}} [[Goran Ivanišević]] postao prvi Hrvat koji se našao u [[Međunarodna teniska kuća slavnih|Međunarodnoj teniskoj kući slavnih]]. *[[28. siječnja]] {{--}} Na KBF-u u Zagrebu počinje [[60. Teološko–pastoralni tjedan]] na temu ''Navještaj evanđelja u suvremenoj Europi''. *[[26. siječnja]] {{--}} Povratak [[hrvatska rukometna reprezentacija|hrvatske rukometne reprezentacije]] u svjetski vrh: nakon tri godine osvojila je odličje, a nakon 10 godina opet je igrala u završnici europskog prvenstva. [[Igor Karačić]] je u idealnoj momčadi prvenstva, a [[Domagoj Duvnjak]] je najbolji obrambeni igrač na prvenstvu. *[[25. siječnja]] {{--}} U 76. godini preminuo [[Josip Prudeus]], hrvatski učitelj, pjesnik, književnik i novinar iz Samobora, najpoznatiji po tome što je skovao nadimak ''Vatreni'' za hrvatsku nogometnu reprezentaciju. *[[25. siječnja]] {{--}} U 84. godini preminuo [[Vinko Garmaz]], profesor, filmaš i filmski pedagog iz Makarske. *[[25. siječnja]] {{--}} Hrvatske tenisačice igrale završnice na [[ITF]]-ovim turnirima: [[Silvia Njirić]] u pojedinačnoj konkurenciji i u paru s Talijankom [[Martina Colmegna|Colmegnom]] u Antalyji, a [[Tereza Mrdeža]] u Vero Beachu. *[[24. siječnja]] {{--}} U 91. godini preminuo [[Duje Bonačić]], legendarni veslač splitskog Gusara, najstariji hrvatski olimpijac, osvajač prve hrvatske zlatne olimpijske medalje 1952. godine u Helsinkiju, u četvercu bez kormilara. *[[24. siječnja]] {{--}} U [[Neretvanska dolina|neretvanskoj]] dolini u tijeku je berba zimskih [[kupusnjače|kupusnjača]], [[glavati kupus|glavatog kupusa]], [[cvjetača|cvjetače]] i [[kelj]]a. Na 150 ha zasijanih tim kupusnjačama još su [[brokula]], [[kelj pupčar]] i [[crveni kupus]]. *[[24. siječnja]] {{--}} [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] i [[hrvatska vaterpolska reprezentacija]] igraju poluzavršnice europskih prvenstava. * [[23. siječnja]] {{--}} [[Badel 1862]] postigao je konačan dogovor s [[Dalmacijavino|Dalmacijavinom]] o preuzimanju [[intelektualno vlasništvo|intelektualnog vlasništva]] nad [[robna marka|markama]] [[Jako alkoholno piće|jakih alkoholnih pića]], dok sva infrastruktura, počevši od pogona, podruma, skladišta ostaje u vlasništvu Dalmacijavina. *[[23. siječnja]] {{--}} Petorica Hrvata u konkurenciji za idealnu momčad [[Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija, Norveška i Švedska 2020.|Europskog prvenstva]]: vratar [[Marin Šego]], lijevo krilo [[David Mandić]], srednji vanjski [[Igor Karačić]], desni vanjski [[Luka Stepančić]] tee među obrambenima [[Domagoj Duvnjak]]. *[[23. siječnja]] {{--}} [[Nagrada Ivo Maček]] [[HGDU|Hrvatskog društva glazbenih umjetnika]] (HDGU) za 2019. uručena je gitaristu, kontrabasistu, lutnjistu, pedagogu, aranžeru i profesoru na [[Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu|Muzičkoj akademiji]] [[Darko Petrinjak|Darku Petrinjaku]]. Dobio ju je za osobite zasluge u promicanju glazbene umjetnosti tijekom umjetničke karijere. *[[23. siječnja]] {{--}} Vlada Republike Hrvatske da će [[Osijek]] biti prvi [[5G]] grad u Hrvatskoj, *[[22. siječnja]] {{--}} Preminuo Zlatko Mesić, član zlatne [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamove]] generacije koja je 1967. godine osvojila [[Kup velesajamskih gradova 1966./67.|Kup velesajamskih gradova]]. *[[22. siječnja]] {{--}} U sklopu međunarodne vojne vježbe ''Serrated Edge'' pripadnici [[Kopnena vojska SAD-a|Kopnene vojske SAD-a]] izvršili padobranski [[desant]] na prostor [[vojarna Josip Jović u Udbini|vojarne Josip Jović]] u [[Udbina|Udbini]]. Iz četiri zrakoplova [[C130J]] iskočilo je više od 160 vojnika [[padobranac]]a. Nakon završenog desanta cestom su pošli ka [[Vojni poligon "Eugen Kvaternik"|vojnom poligonu Eugen Kvaternik]] u Slunju. * [[22. siječnja]] {{--}} Raspisan natječaj za dodjelu [[nagrada Iso Velikanović|Nagrade Iso Velikanović]] za 2019. godinu. * [[21. siječnja]] {{--}} Zagrebački startup [[DotMetrics]] ugovorio je pojedinačno najveći hrvatski izvozni posao u domeni [[marketing|marketinške]] industrije dosad, vrijedan 0,3 milijarde kuna. * [[21. siječnja]] {{--}} Svečana dodijeljena [[Nagrada Cesarica]] po kategorijama. Nagradu za hit godine 2019. dobila je skladba ''Sve dok sanjaš'' koju izvodi [[Franka Batelić]], autora [[Branimir Mihaljević|Branimira Mihaljevića]] i [[Nenad Ninčević|Nenada Ninčevića]]. * [[21. siječnja]] {{--}} [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica]] otvorila je u novouređenom prostoru Digitalni laboratorij te je predstavljena mobilna aplikacija Smart Library. * [[21. siječnja]] {{--}} Matica hrvatska u Zagrebu objavila latinsko-hrvatsko izdanje epa Marka Marulića [[Davidijada|Davidijadu]]. * [[20. siječnja]] {{--}} [[Ministarstvo kulture]] objavilo je javni poziv za financiranje oglednih prijevoda vrijednih izvornih hrvatskih književnih djela hrvatskih autora na strane jezike, odnosno neknjiževnih djela hrvatskih autora važnih za promicanje hrvatske kulture. * [[18. siječnja]] {{--}} [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] pobjedom nad [[Njemačka rukometna reprezentacija|Njemačkom]] dva kola prije kraja osigurala poluzavršnicu europskog prvenstva. * [[18. siječnja]] {{--}} Umro hrvatski glazbenik iz Splita [[Žarko Siriščević]]. * [[17. siječnja]] {{--}} U Njemačkoj u Berlinu se održava jedan od najznačajnijih svjetskih sajmova poljodjelstva i prehrambene industrije — [[Zeleni tjedan Berlin]]. Hrvatska je službena [[sajamska zemlja partner|zemlja partner]] na Zelenom tjednu. * [[17. siječnja]] {{--}} [[Varaždin]] dobio je skulpturu nazvanu ''Glazba''. Izgleda kao [[violina]]. Visine je 3 i pol metra, teška 800 kg i na njoj se može svirati. Nalazi se na Kapucinskom trgu. U svom ateljeu izradio ju je hrvatski kipar [[Nikola Vudrag]] od čeličnih ploča korten. * [[17. siječnja]] {{--}} Hrvatski tenisač [[Ivan Dodig]] i slovački tenisač [[Filip Polašek]] borit će se za naslov pobjednika [[Udruga teniskih profesionalaca|ATP]]-ovog turnira u [[Adelaide]]u u konkurenciji parova. * [[17. siječnja]] {{--}} Na turniru [[WTA]] u Adelaideu hrvatska tenisačica [[Darija Jurak]] u paru s kanadskom tenisačicom [[Gabriela Dabrowski|Gabrielom Dabrowskom]] odiigrala finale. * [[17. siječnja]] {{--}} Održana u [[Orašje|Orašju]] znanstveno-stručna konferencija ''Posavina u obrani suverenosti i samostalnosti BiH''. * [[14. siječnja]] {{--}} U 89. godini umro hrvatski športski novinar i športski dužnosnik [[Fredi Kramer]]. * [[12. siječnja]] {{--}} U 94. godini umro je hrvatski [[teolog]] i [[pedagog]], [[isusovac]] o. [[Ivan Fuček]]. * [[11. siječnja]] {{--}} U 81. godini umro poznati hrvatski psihijatar [[Vladimir Gruden]]. * [[11. siječnja]] {{--}} Na [[veleslalom]]skoj utrci Svjetskog kupa u [[Adelboden]]u hrvatski skijaš [[Filip Zubčić]] plasmanom na postolje ostvario je rezultat karijere. Zauzeo je drugo mjesto. * [[11. siječnja]] {{--}} U [[Brodosplit|splitskom brodogradilištu]] počeo je ukrcaj sekcija broda za talijansku brodograđevnu kompaniju [[Fincantieri]]. * [[10. siječnja]] {{--}} U Zoološkom vrtu grada Zagreba predstavljene su nastambe [[čovječja ribica|čovječje ribice]] i [[dinarski voluhar|dinarskog voluhara]], čime je prvi [[zoološki vrt]] na svijetu s dvjema endemskim vrstama. * [[10. siječnja]] {{--}} Umro hrvatski glumac [[Vladimir Davidović]], bivši ravnatelj Gradskog kazališta mladih i sudac. * [[10. siječnja]] {{--}} Umrla legendarna srbijanska glumica hrvatskih korijena [[Neda Arnerić]]. * [[9. siječnja]] {{--}} Završeno je razvrstavanje kamenih dijelova s [[amfiteatar|amfiteatra]] antičke [[Salona|Salone]]. * [[9. siječnja]] {{--}} Zagrebački [[Teatar &TD]] novu kalendarsku godinu otvara 7. [[Siječanjska akcija|Siječanjskom akcijom]], tradicionalnom kazališnom revijom koja od 9. do 31. siječnja 2020. donosi dvanaest naslova, kazališnih uspješnica iz tekuće i proteklih sezona ovoga teatra. * [[8. siječnja]] {{--}} Objavljeno da će novi [[Galenski laboratorij]], koji [[Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije]] grade u [[Dugopolje|Dugopolju]], bit će gotov do 20. veljače, čime ovaj dio Hrvatske dobiva prvu pravu tvornicu farmaceutskih pripravaka, suvremeno opremljenu i certificiranu. * [[8. siječnja]] {{--}} Veliki uspjeh [[neurologija|neurološkog]] liječničkog tima iz [[KB Dubrava]]: prije tri mjeseca je operirao dječaka. Zbog rijetke bolesti [[distonija|distonije]] dječak je bio nepokretan, a ugrađivanjem dubokog stimulatora mozga, dječak sve razgovjetnije govori, samostalno sjedi, kontrolira pokrete, a na današnji dan je i prohodao i očekuje se da će imati podjednake životne šanse kao i sva ostala djeca. * [[5. siječnja]] {{--}} Pobjedom u drugom krugu [[Hrvatski predsjednički izbori 2019.|predsjedničkih izbora]] [[Zoran Milanović]] je postao peti [[Predsjednik Republike Hrvatske]]. * [[5. siječnja]] {{--}} U Sisku je dovršen najveći projekt u kulturi u novijoj povijesti grada. Zapušteni prostor nekadašnjeg žitnog skladišta [[Holandska kuća u Sisku|Holandske kuće]] obnovljen je, dograđen te prenamijenjen u [[interpretacijski centar]] [[industrijska baština|industrijske baštine]], prvi u Hrvatskoj. * [[5. siječnja]] {{--}} Proglašen prvi stupanj opasnosti od onečišćenja na rijeci [[Zrmanja|Zrmanji]]. * [[4. siječnja]] {{--}} Umro hrvatski umjetnik, pjevač i branitelj [[Srđan Hrnić]], stariji sin poznatog hrvatskog pjevača [[Milo Hrnić|Mila Hrnića]]. * [[4. siječnja]] {{--}} Hrvatski političar i pisac [[Zdravko Tomac]] umro je u [[zagreb]]ačkoj [[Klinička bolnica Dubrava|Kliničkoj bolnici Dubrava]] u 83. godini, nakon kratke i teške bolesti. * [[1. siječnja]] {{--}} Umro legendarni hrvatski kazališni glumac, zabavljač, glazbenik i voditelj iz Splita [[Damir Mihanović|Damir Mihanović - Ćubi]]. * [[1. siječnja]] {{--}} U RH na snagu je stupio paket devet zakona koji reguliraju četvrti krug [[porezna reforma|porezne reforme]], koja donosi porezno rasterećenje za 2,4 milijarde kuna. * [[1. siječnja]] {{--}} Prva novorođena djeca ove godine u Hrvatskoj: prva se je djevojčica iz [[Rogotin]]a rodila u Splitu, a prvi se je dječak rodio u Karlovcu. {{-}} [[Kategorija:Wikipedija:Arhiv]] {{ArhivKraj}} k7g9ivdsqsv0hctw6odf2x84tc65bfg 0 663608 6447017 5603365 2022-08-20T13:23:16Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Quidproquo'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Brassicales ]] | familia =[[Brassicaceae]] | tribus =[[Brassiceae]] | subtribus =[[Brassicinae]] | genus ='''''Quidproquo''''' | genus_autorstvo =<small>Greuter & Burdet</small> | species =''Q. confusum'' | subspecies = | dvoimeno =''Quidproquo confusum'' | dvoimeno_autorstvo =<small>Greuter & Burdet</small> | karta_raspon = }} '''''Quidproquo''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Kupusovke|kupusovki]] smješten u tribus [[Brassiceae]]. Jedina je predstavnik jednogodišnja biljka ''Q. confusum'', rijetka vrsta iz [[Izrael]]a, [[Sirija|Sirije]] i [[Libanon]]a == Sinonimi == * ''Raphanus confusus'' <small>(Greuter & Burdet) Al-Shehbaz & Warwick</small> == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Quidproquo}} {{wikispecies|Quidproquo}} [[Kategorija:Brassiceae]] 05s9zjw5o4lj80c3modh67anajfrwz7 6447031 6447017 2022-08-20T13:27:51Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Quidproquo'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Brassicales ]] | familia =[[Brassicaceae]] | tribus =[[Brassiceae]] | subtribus =[[Brassicinae]] | genus ='''''Quidproquo''''' | genus_autorstvo =<small>[[Werner Greuter|Greuter]] & [[Hervé Maurice Burdet|Burdet]]</small> | species =''Q. confusum'' | subspecies = | dvoimeno =''Quidproquo confusum'' | dvoimeno_autorstvo =<small>[[Werner Greuter|Greuter]] & [[Hervé Maurice Burdet|Burdet]]</small> | karta_raspon = }} '''''Quidproquo''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Kupusovke|kupusovki]] smješten u podtribus [[Brassicinae]], dio tribusa [[Brassiceae]]<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1659548891 World Plants (Complete List)] pristupljeno 20. kolovoza 2022</ref>. Jedina je predstavnik jednogodišnja biljka ''Q. confusum'', rijetka vrsta iz [[Izrael]]a, [[Sirija|Sirije]] i [[Libanon]]a == Sinonimi == * ''Raphanus confusus'' <small>(Greuter & Burdet) Al-Shehbaz & Warwick</small> * ''Raphanus boissieri'' [[Ihsan A. Al-Shehbaz|Al-Shehbaz]] == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Quidproquo}} {{wikispecies|Quidproquo}} [[Kategorija:Brassiceae]] 5zwjvj7akk2s1x9com4ekok0zsxpynr 4 669899 6447029 5529501 2022-08-20T13:26:34Z PonoRoboT 259157 pravopis wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sveti-Leopold-Mandić- Zagreb-15042015-roberta-f.jpg|180px|lijevo|Sveti Leopold Mandić]] '''Sveti Leopold Mandić''' ([[Herceg-Novi]], [[Boka kotorska]], [[12. svibnja]] [[1866]]. – [[Padova]], [[30. srpnja]] [[1942]].), drugi kanonizirani [[Hrvatska|hrvatski]] [[svetac]] [[Katoličanstvo|Rimokatoličke Crkve]], [[svećenik]], [[kapucini|kapucin]], poznati ispovjednik, promicatelj jedinstva kršćana. Rodio se je u Herceg-Novom. Na [[Krštenje|krštenju]] je dobio ime Bogdan. Bio je dvanaesto dijete u obitelji Mandić. Njegovo su rođenje roditelji uzeli kao krunu ostvarenja svoga braka. Nadjenuli su mu ime Bogdan – Adeodat – dan od Boga. Po ulasku u kapucine promijenio ga je u Leopold. Predci su mu podrijetlom iz [[Zakučac|Zakučca]] (Omiš), zaselak Mandići. U Herceg-Novom su se zatekli otkad je njegov pradjed Nikola je došao u Herceg Novi gdje se oženio. Živeći u Herceg-Novom među [[pravoslavlje|pravoslavcima]], Bogdan je veoma rano upoznao i iskusio žalosnu činjenicu rastavljenosti kršćanske braće. Zato je još kao dječak govorio: “''Dobro, ja ću se posvetiti spasenju tolikih siromašnih i nesretnih [[čovjek|ljudi]]. Postat ću njihov [[misionar]]''”. Promatrajući nesebično djelovanje kapucina u svom rodnom [[grad]]u, koje su cijenili i pravoslavci, Bogdan je mislio da će svoj misionarski naum najbolje ostvariti ako stupi u njihov red. Roditelji su se složili s njegovim izborom zvanja, premda im je rastanak s njime bio veoma težak. <div style='text-align:center; width:100%;'>'''[[Leopold Mandić|(pročitajte cijeli članak)]]''' • '''[[Wikipedija:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke|(sudjelujte u izboru članaka)]]'''</div> fjckie0gt48cwtvuvxovq307p3ufzgv 2 671258 6447206 6326627 2022-08-21T07:05:04Z AustroHungarian1867 233630 wikitext text/x-wiki {|role="presentation" class="wikitable sortable mw-collapsible" |+ class="nowrap" | <strong><center>Stvorene stranice</center></strong> |- ! Broj ! Naziv stranice ! Datum stvaranja |- |1. | [[Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.]] | 14.3.2020. |- |2. | [[Veliko zatvaranje]] | 19.4.2020. |- |3. | [[Ekonomske krize 21. vijeka]] | 19.4.2020. |- |4. | [[Astrokemija]] | 19.4.2020. |- |5. | [[MERS]] | 19.4.2020. |- |6. | [[Rusko-saudijski rat cijenama nafte 2020.]] | 19.4.2020. |- |7. | [[Cjenovni rat]] ('''po redu statistike u Wikipediji je bio 217 000. članak napravljen''') | 19.4.2020. |- |8. | [[Balkanizmi (knjiga)]] (knjiga od Marije Teodorove) | 19.4.2020. |- |9. | [[Izbijanje tornada Uskrs 2020.]] | 19.4.2020. |- |10. | [[Izbijanje tornada]] | 19.4.2020. |- |11. | [[RTL Télé Lëtzebuerg]] | 19.4.2020. |- |12. | [[Televizijska postaja]] | 20.4.2020. |- |13. | [[MERS-CoV]] | 20.4.2020. |- |14. | [[Betacoronavirus]] | 20.4.2020. |- |15. | [[ARDS]] | 20.4.2020. |- |16. | [[Coronaviridae]] | 20.4.2020. |- |17. | [[Corona (pivo)]] | 20.4.2020. |- |18. | [[Pandemija koronavirusa u Bosni i Hercegovini 2020.]] | 20.4.2020. |- |19. | [[Gammacoronavirus]] | 20.4.2020. |- |20. | [[Novel coronavirus]] | 20.4.2020. |- |21. | [[Ubojstva u Novoj Škotskoj 2020.]] | 20.4.2020. |- |22. | [[Topografija Hrvatske]] | 20.4.2020. |- |23. | [[Zdravstvo Hrvatske]] (premještena na razgovor) | 20.4.2020. |- |24. | [[Sarbecovirus]] | 20.4.2020. |- |25. | [[Letovirinae]] | 21.4.2020. |- |26. | [[Merbecovirus]] | 21.4.2020. |- |27. | [[Ljudski coronavirus]] | 21.4.2020. |- |28. | [[Alphacoronavirus]] | 21.4.2020. |- |29. | [[Deltacoronavirus]] | 21.4.2020. |- |30. | [[Nidovirales]] | 21.4.2020. |- |31. | [[HCoV-OC43]] | 21.4.2020. |- |32. | [[HCoV-229E]] | 21.4.2020. |- |33. | [[HCoV-HKU1]] | 21.4.2020. |- |34. | [[HCoV-NL63]] | 21.4.2020. |- |35. | [[Ferret coronavirus]] | 22.4.2020. |- |36. | [[Minunacovirus]] | 22.4.2020. |- |37. | [[Rhinacovirus]] | 22.4.2020. |- |38. | [[Setracovirus]] | 22.4.2020. |- |39. | [[Nobecovirus]] | 22.4.2020. |- |40. | [[Cegacovirus]] | 22.4.2020. |- |41. | [[Igacovirus]] | 22.4.2020. |- |42. | [[Embecovirus]] | 22.4.2020. |- |43. | [[35. vlada Izraela]] | 23.4.2020. |- |44. | [[Betacoronavirus 1]] | 23.4.2020. |- |45. | [[M-CoV]] | 23.4.2020. |- |46. | [[Kronološki pregled pandemije COVID-19 (2019.)]] | 7.5.2020. |- |47. | [[Kronološki pregled pandemije COVID-19 (Siječanj 2020.)]] | 8.5.2020. |- |48. | [[Trauma]] | 10.5.2020. |- |49. | [[Pop-up knjiga]] | 11.5.2020. |- |50. | [[Trodimenzionalno]] | 12.5.2020. |- |51. | [[Prometni sudar]] | 12.5.2020. |- |52. | [[H1N1]] | 26.5.2020. |- |53. | [[Novel virus]] | 26.5.2020. |- |54. | [[Cjepivo protiv gripe]] | 26.5.2020. |- |55. | [[Cjepivo protiv COVID-19]] | 26.5.2020. |- |56. | [[Orthomyxoviridae]] | 26.5.2020. |- |57. | [[H2N2]] | 26.5.2020. |- |58. | [[Faze kliničkog istraživanja]] | 26.5.2020. |- |59. | [[Sezona gripe]] | 27.5.2020. |- |60. |[[Sezona gripe 2017./18.]] |27.5.2020. |- |61. |[[Bazni par]] |4.6.2020. |- |62. |[[Lijek protiv COVID-19]] |11.6.2020. |- |63. |[[Iskorjenjivanje malih boginja]] |12.6.2020. |- |64. |[[Predak]] |13.6.2020. |- |65. |[[501.V2]] |25.12.2020. |- |66. |[[Klaster 5]] |25.12.2020. |- |67. |[[VOC-202012/01]] |25.12.2020. |- |68. |[[Velika konjunkcija]] |27.12.2020. |- |69. |[[Randomizirana procjena terapije protiv COVID-19]] |30.12.2020. |- |70. |[[Napadi u Adenu 2020.]] |31.12.2020. |- |71. |[[Hrvatska energetika]] |31.12.2020. |- |72. |[[Afričko kontinentalno područje slobodne trgovine]] |3.1.2021. |- |73. |[[Klizište kod Gjerdruma 2020.]] |5.1.2021. |- |74. |[[Pfizer]] |5.1.2021. |- |75. |[[BioNTech]] |5.1.2021. |- |76. |[[Tozinameran]] |5.1.2021. |- |77. |[[Odobrenje za hitnu upotrebu]] |5.1.2021. |- |78. |[[Pandemija koronavirusa na Kosovu 2020.]] |6.1.2021. |- |79. |[[Juriš na Kapitol Sjedinjenih Država]] |7.1.2021. |- |80. |[[Pokušaji za uklanjanje Donalda Trumpa s funkcije (2021.)]] |9.1.2021. |- |81. |[[Toplinski val]] |2.3.2021. |- |82. |[[Ingenuity]] |15.4.2021. |- |83. |[[Vega 1]] |22.4.2021. |- |84. |[[Vega 2]] |22.4.2021. |- |85. |[[Zrakoplovstvo na Marsu]] |23.4.2021. |- |86. |[[Mars rover]] |23.4.2021. |- |87. |[[Kozja ćuprija]] |29.4.2021. |- |88. |[[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu]] |29.4.2021. |- |89. |[[GRAS Sarajevo]] |1.5.2021. |- |90. |[[Zgrada željezničkog kolodvora Bistrik]] |1.5.2021. |- |91. |[[Sarajevska pivovara]] |1.5.2021. |- |92. |[[Centrotrans]] |1.5.2021. |- |93. |[[Bingo d.o.o.]] |7.5.2021. |- |94. |[[Zhurong]] |15.5.2021. |- |95. |[[Čemaluševa džamija]] |8.6.2021. |- |96. |[[Bitka za Kijev (2022.)]] |25.2.2022. |- |97. |[[Likovna umjetnost U.I|Likovna umjetnost umjetne inteligencije]] |21.8.2022. |} c2246sayqacxj1j2mt6l2h6wijlmmyi 0 672294 6447136 6443589 2022-08-20T20:53:29Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Bruno Petković | slika = | opis slike = | država = | puno ime = Bruno Petković | nadimak = | datum rođenja = [[16. rujna]] [[1994.]] | datum smrti = | visina = 193 cm | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 9 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]] | ugovor = | mlade godine = 2003. – 2006.<br/>2006. – 2007.<br/>2007. – 2009.<br/>2009. – 2010.<br/>2010. – 2011.<br/>2011. – 2012.<br/>2012. – 2013. | juniorski klubovi = [[ONK Metković]]<br/>[[NK Neretva Metković|Neretva Metković]]<br/>[[Nogometna škola GNK Dinamo|Dinamo Zagreb]]<br/>[[NK Zagreb|Zagreb]]<br/>[[NK HAŠK Zagreb|HAŠK]]<br/>[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]<br/>[[Calcio Catania|Catania]] | godina = 2013. – 2016.<br/>2014.<br/>2015.<br/>2015.<br/>2016. – 2017.<br/>2017. – 2019.<br/>2018.<br/>2018. – 2019.<br/>2019. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Calcio Catania|Catania]]<br/>→ [[Varese Calcio]] (posudba)<br/>→ [[Reggio Audace F.C.|Reggio Audace]] (posudba)<br/>→ [[Virtus Entella]] (posudba)<br/>[[Trapani Calcio]]<br/>[[Bologna FC 1909|Bologna]]<br/>→ [[Hellas Verona F.C.|Hellas Verona]] (posudba)<br/>→ [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] (posudba)<br/>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(4)<br/>{{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}35 {{0}}{{0}}(10)<br/>{{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br/>{{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br/>{{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(6)<br/>{{0}}110 {{0}}{{0}}(33) | godine u reprezentaciji = 2013.<br/>2019. – ''danas'' | reprezentacija = {{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]]<br/>{{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(6) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 20. kolovoza 2022. }} '''Bruno Petković''' ([[Metković]], [[16. rujna]] [[Šport u 1994.|1994.]]), [[hrvat]]ski je [[nogometaš]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija|reprezentativac]]. Igra za [[zagreb]]ački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]. Položaj na kojem igra je središnji napadač. == Klupska karijera == === Mlađi uzrasti === Bruno Petković počeo je igrati nogomet u klubovima iz rodnoga grada [[ONK Metković]] (2003. – 2006.) i [[NK Neretva Metković|NK Neretva]] (2006. – 2007.), a nakon toga prešao je u [[GNK Dinamo Zagreb|zagrebački Dinamo]] [[2007.]] godine. Ondje je ostao do [[2009.]] godine, kada je prešao u omladinsku akademiju [[NK Zagreb]]a. U sljedeće dvije sezone igrao je za [[NK HAŠK Zagreb|HAŠK]] (2010./11.) i [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] (2011./12.). Nakon toga otišao je u [[Italija|Italiju]], u [[Calcio Catania|Cataniju]], klub iz [[Serie A]]. === Calcio Catania === Dana [[27. kolovoza]] [[2012.]] godine, Petković je službeno postao novi igrač [[Calcio Catania|Calcija]]. Iznos transfera nije poznat iz razloga što je stigao kao pojačanje za mlađe uzraste. Prvi poziv za seniorsku momčad Calcija dobio je [[27. siječnja]] [[2013.]] godine za utakmicu protiv [[ACF Fiorentina|Fiorentine]].<ref>[https://int.soccerway.com/matches/2013/01/27/italy/serie-a/calcio-catania/acf-fiorentina/1351463/ ''Catania vs. Fiorentina - 27 January 2013 - Soccerway''], soccerway.com, 27. siječnja 2013., pristupljeno 9. svibnja 2020. {{jezikk|engl.|engleski}}</ref> Prvi ligaški nastup upisao je u posljednjoj utakmici sezone protiv [[Torino FC|Torina]], ušavši s klupe u 89. minuti utakmice.<ref>[https://int.soccerway.com/matches/2013/05/19/italy/serie-a/torino-fc/calcio-catania/1351622/ ''Torino vs. Catania - 19 May 2013 - Soccerway''], soccerway.com, 19. svibnja 2013., pristupljeno 9. svibnja 2020. {{jezikk|engl.|engleski}}</ref> Uoči sezone 2013./14., Petković je službeno promoviran u prvu momčad kluba.<ref>[https://web.archive.org/web/20131203001452/http://www.ilcalciocatania.it/article.php?id=29197 ''Numerazione ufficiale maglie da gioco per la stagione sportiva 2013/2014''], ilcalciocatania.it, 3. prosinca 2013., pristupljeno 9. svibnja 2020. {{jezikk|tal.|talijanski}}</ref> Pošto nije bio u planu trenera, Petković je poslan na nekoliko posudbi u niželigaške [[Italija|talijanske]] klubove u kojima također nije ostavio trag. === Trapani i Bologna === U [[siječanj|siječnju]] [[2016.]] godine, Petković je prešao u talijanskog drugoligaša Trapani. U drugoj polovici sezone, Petković je postigao sedam pogodaka i doveo ih na prag ulaska u [[Serie A|prvu ligu]], ipak izgubili su u play-off utakmici od [[Delfino Pescara 1936|Pescare]] i ostali u drugoj ligi. U sezoni 2016./17. postigao je tri pogotka i osigurao si transfer u prvoligaša [[Bologna FC 1909|Bolognu]]. Za njih je potpisao [[12. siječnja]] [[2017.]] godine u transferu vrijednom 1,2 milijuna [[euro|eura]]. U 21 nastupu za Bolognu nije postigao niti jedan pogodak, te je poslan na novu posudbu, ovoga puta u [[Hellas Verona F.C.|Hellas Veronu]]. == Reprezentativna karijera == Za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] debitirao je [[21. ožujka]] [[2019.]] godine, u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Euro 2020.]] godine, protiv [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbajdžana]] u Zagrebu, na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] (2:1). Svoj prvi pogodak za reprezentaciju postigao je [[11. lipnja]] 2019. godine, u prijateljskom susretu protiv [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunisa]] u [[Varaždin]]u (1:2).<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/nogomet/reprezentacija/foto-hrvatska-izgubila-od-tunisa-u-kisom-okupanom-varazdinu-vatreni-pretrpjeli-prvi-poraz-od-neke-africke-reprezentacije-ikad/8994677/ ''Foto: Hrvatska izgubila od Tunisa u kišom okupanom Varaždinu. Vatreni pretrpjeli prvi poraz od neke afričke reprezentacije ikad'']:{{citat2|47' – GOOOL! Badelj je proigrao Petkovića koji se lijepo lažnjakom oslobodio svog čuvara, a zatim izvrsnim udarcem u padu od vratnice pogodio mrežu za izjednačenje! Petkoviću je ovo prvijenac u dresu reprezentacije!}}, sportske.jutarnji.hr, 11. lipnja 2019., pristupljeno 9. svibnja 2020.</ref> Hrvatski izbornik [[Zlatko Dalić]] objavio je popis igrača za Europsko prvenstvo 2020. godine, na kojem se nalazio Petković.<ref>[https://hns-cff.hr/news/22759/izbornik-dalic-potvrdio-popis-putnika-za-euro-2020/ ''Izbornik Dalić potvrdio popis putnika za EURO 2020''], hns-cff.hr, 1. lipnja 2021., pristupljeno 3. lipnja 2021.</ref> === Pogodci za A reprezentaciju === {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- bgcolor="#CCCCCC" align="center" !Broj !Nadnevak !Mjesto !Protivnik !Pogodak !Konačan ishod !Natjecanje |- |01. |11. lipnja 2019. |[[Stadion Varteks]], [[Varaždin]], [[Hrvatska]] |{{NogRep|TUN}} |<center>'''1''' : 1 |<center>1 : 2 |prijateljska utakmica |- |02. |6. rujna 2019. |[[Anton Malatinský Stadium]], [[Trnava (Slovačka)|Trnava]], [[Slovačka]] |{{NogRep|SLK}} |<center>0 : '''3''' |<center>0 : 4 |[[Europsko prvenstvo u nogometu - Europa 2021.|Kvalifikacije za Euro 2020.]] |- |03. |10. listopada 2019. |[[Stadion Poljud]], [[Split]], [[Hrvatska]] |{{NogRep|MAĐ}} |<center>'''2''' : 0 |<center>3 : 0 |[[Europsko prvenstvo u nogometu - Europa 2021.|Kvalifikacije za Euro 2020.]] |- |04. |10. listopada 2019. |[[Stadion Poljud]], [[Split]], [[Hrvatska]] |{{NogRep|MAĐ}} |<center>'''3''' : 0 |<center>3 : 0 |[[Europsko prvenstvo u nogometu - Europa 2021.|Kvalifikacije za Euro 2020.]] |- |05. |16. studenoga 2019. |[[Stadion Rujevica]], [[Rijeka]], [[Hrvatska]] |{{NogRep|SLK}} |<center>'''2''' : 1 |<center>3 : 1 |[[Europsko prvenstvo u nogometu - Europa 2021.|Kvalifikacije za Euro 2020.]] |- |06. |5. rujna 2020. |[[Estádio do Dragão]], [[Porto]], [[Portugal]] |{{NogRep|POR}} |<center>3 : '''1''' |<center>4 : 1 |[[UEFA Liga nacija 2020./21.|Liga nacija 2020./21.]] |} == Statistika == === Klupska === ''ažurirano: 16. svibnja 2021.''<ref name="soccerway">{{cite web |title=B. Petković |url=https://us.soccerway.com/players/bruno-petkovic/283010/ |website=Soccerway |accessdate=17. rujna 2020.}}</ref> * '''Nas.''' = nastupi; '''Gol.''' = golovi {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="2"|Klub !rowspan="2"|Sezona !colspan="3"|Liga !colspan="2"|Kup !colspan="2"|[[UEFA|Europa]] !colspan="2"|Ostalo !colspan="2"|Ukupno |- ! Divizija!!Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol. |- |rowspan="3"|[[Calcio Catania|Catania]] |[[Serie A 2012./13.|2012./13.]] |rowspan="2"|[[Serie A]] |1||0||0||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||1||0 |- |[[Serie A 2013./14.|2013./14.]] |4||0||0||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||4||0 |- ! colspan="2" |Ukupno !5!!0!!0!!0!!0!!0!!0!!0!!5!!0 |- |[[A.S. Varese 1910|Varese]] (posudba) |[[Serie B 2014./15.|2014./15.]] |[[Serie B]] |8||1||1||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||9||1 |- |[[A.C. Reggiana 1919|Reggiana]] (posudba) |[[Serie C 2014./15.|2014./15.]] |[[Serie C]] |15||4||0||0||colspan="2"|–||3||0||18||4 |- |[[Virtus Entella]] (posudba) |[[Serie B 2015./16.|2015./16.]] |rowspan="3"|Serie B |13||1||0||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||13||1 |- |rowspan="3"|[[Trapani Calcio|Trapani]] |[[Serie B 2015./16.|2015./16.]] |18||7||0||0||colspan="2"|–||3||0||21||7 |- |[[Serie B 2016./17.|2016./17.]] |17||3||0||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||17||3 |- ! colspan="2" |Ukupno !35!!10!!0!!0!!0!!0!!3!!0!!38!!10 |- |rowspan="3"|[[Bologna F.C. 1909|Bologna]] |[[Serie A 2016./17.|2016./17.]] |rowspan="2"|Serie A |12||0||0||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||12||0 |- |[[Serie A 2017./18.|2017./18.]] |9||0||1||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||10||0 |- ! colspan="2" |Ukupno !21!!0!!1!!0!!0!!0!!0!!0!!22!!0 |- |[[Hellas Verona F.C.|Hellas Verona]] (posudba) |[[Serie A 2017./18.|2017./18.]] |Serie A |16||0||0||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||16||0 |- |rowspan="4"|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |[[1. HNL 2018./19.|2018./19.]] |rowspan="3"|[[1. HNL]] |25||9||5||1||9||2||colspan="2"|–||39||12 |- |[[1. HNL 2019./20.|2019./20.]] |25||7||2||1||12||5||1||0||40||13 |- |[[1. HNL 2020./21.|2020./21.]] |25||9||4||1||13||4||0||0||42||14 |- ! colspan="2" |Ukupno !75!!25!!11!!3!!34!!11!!1!!0!!121!!39 |- !colspan="3"|Ukupno u karijeri !188!!40!!13!!3!!34!!11!!7!!0!!242!!54 |} === Reprezentativna === ''ažurirano: 1. lipnja 2021.''<ref name =repka>{{cite web |title=Bruno Petković profil |url=https://hns-cff.hr/players/122449/bruno-petkovic/ |publisher=Hrvatski nogometni savez |accessdate=17. rujna 2020.}}</ref> * '''Nas.''' = nastupi; '''Gol.''' = golovi * '''Prij.''' = prijateljske utakmice; '''Kval.''' = kvalifikacijske utakmice; '''LN''' = [[UEFA Liga nacija|Liga nacija]]; '''EP''' = [[Europsko prvenstvo u nogometu]]; '''SP''' = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] ====Mlađe selekcije==== {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !rowspan="2"|Selekcija !rowspan="2"|Godina !colspan="2"|Prij. !colspan="2"|Kval. !colspan="2"|Ukupno |- !Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol. |- |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]] |2013. |0||0||1||1||1||1 |- !Ukupno u karijeri !2013.!!0!!0!!1!!1!!1!!1 |} ====Seniorska selekcija==== {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !rowspan="2"|Godina !colspan="2"|Prij. !colspan="2"|Kval. !colspan="2"|LN !colspan="2"|EP !colspan="2"|SP !colspan="2"|Ukupno |- !Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol. |- |2019. |1||1||7||4||colspan="2"|—||colspan="2"|—||colspan="2"|—||8||5 |- |2020. |1||0||0||0||4||1||colspan="2"|—||colspan="2"|—||5||1 |- |2021. |1||0||0||0||0||0||0||0||colspan="2"|—||1||0 |- !Ukupno u karijeri !3!!1!!7!!4!!4!!1!!0!!0!!0!!0!!14!!6 |} == Priznanja == === Individualna === * Trofej Nogometaš – Najbolji igrač [[Prva HNL|Prve HNL]]: 2020.<ref>[https://www.huns.hr/hr/696/Tko+su+dobitnici+nagrade+Trofej+Nogometa%C5%A1+2020.%3F ''Tko su dobitnici nagrade Trofej Nogometaš 2020.?''], huns.hr, 2. kolovoza 2020., pristupljeno 3. lipnja 2021.</ref> * Trofej Nogometaš – Najboljih 11 [[Prva HNL|Prve HNL]]: 2019., 2020. * [[2019.]]: [[Najbolji igrač Prve HNL (Tportal)|Najbolji igrač Prve HNL]], u izboru kapetana klubova [[Prva HNL|Prve HNL]]. === Klupska === '''[[Dinamo Zagreb]]''' * [[Prva HNL|Prvak Hrvatske]] '''(4):''' [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]], [[1. HNL 2019./20.|2019./20.]], [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2020./21.|2020./21.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(2):''' 2019., 2022. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://gnkdinamo.hr/hr/Players/Single?Permalink=bruno-petkovic1 Profil], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * [https://hns-cff.hr/players/122449/bruno-petkovic/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]] * [https://www.transfermarkt.de/bruno-petkovic/profil/spieler/256358 Profil], [[Transfermarkt]] {{dinamosastav}} {{Sastav Hrvatska 2020. EP}} {{Trofej Nogometaš – Najbolji nogometaš 1. HNL}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2018./19.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2019./20.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2020./21.}} {{GLAVNIRASPORED:Petković, Bruno}} [[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama‎]] [[Kategorija:Životopisi, Metković]] [[Kategorija:Nogometaši NK Neretve]] e26oxq3mvkhckfhx5ibe4twifj7x38e 0 674574 6447242 6263269 2022-08-21T09:34:14Z 141.138.40.31 Izmjena wikitext text/x-wiki '''David Gunjević''', [[zadar]]ski sportski djelatnik i entuzijast, [[košarka]]ški trener i [[Odnosi s javnošću|PR]] "stručnjak" te bivši voditelj odnosa s javnošću Košarkaških klubova [[KK Zadar|Zadar]] i [[KK Diadora Zadar|Diadora]] te [[KHL Medveščak|Kluba hokeja na ledu Medveščak Zagreb]]. [[Datoteka:Gunjevic Kina.jpg|alt=|obrub|mini|Gunjević je kao instruktor košarke boravio 6 mjeseci u Kini]] == Životopis == Kao stipendist [[FIBA|Svjetske košarkaške federacije]] Gunjević je diplomirao menadžment na prestižnom Royal Hollowayu, Sveučilišta u [[London]]u i istovremeno postao prvi verificirani menadžer FIBA-ine akademije u [[Balkanski poluotok|Regiji]]. 2016. godine dodijeljena mu je čast da bude jedini Ambasador [[Ulična košarka|košarke 3x3]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] a početkom sezone 2018./19. izabran je za službenog Delegata najjačeg europskog klupskog košarkaškog natjecanja - [[Euroliga|Eurolige]]. Bogato iskustvo stekao je vođenjem komunikacija u Košarkaškom klubu Zadar<ref>{{Citiranje časopisa |title=Dan do vukovarskog košarkaškog spektakla (HRT 2) |url=https://sport.hrt.hr/272446/dan-do-vukovarskog-kosarkaskog-spektakla-hrt-2 |accessdate=2020-05-22}}</ref> i KHL-u Medveščak Zagreb tijekom [[Kontinentalna liga u hokeju na ledu|Kontinentalne hokejske lige]].<ref>{{Citiranje časopisa |author=ezadar.net.hr |title=Zadranin David Gunjević pojačenje komunikacijskog tima hokejaša Medveščaka |url=https://ezadar.net.hr/sport/2000493/zadranin-david-gunjevic-pojacenje-komunikacijskog-tima-hokejasa-medvescaka/ |language=hr |accessdate=2020-05-22}}</ref> Suautor je knjige o prvoj godini KK-a Diadora i idejni začetnik pokreta #Entuzijasti<ref>{{Citiranje časopisa |title=Gunjević: Diadora želi zadarskoj košarci vratiti status kakav zaslužuje |url=http://www.057info.hr/sport/2018-05-24/gunjevic-diadora-zeli-zadarskoj-kosarci-vratiti-status-kakav-zasluzuje |date=2018-05-24 |accessdate=2020-05-22}}</ref> u Zadru. Razvojem poslovnih odnosa tijekom rada u Kini<ref>{{Citiranje časopisa |title=Za Zadar se navija i u Hangzhou: "Tornado Kina" hit na internetu |url=https://sport.hrt.hr/313588/za-zadar-se-navija-i-u-hangzhou-tornado-kina-hit-na-internetu |accessdate=2020-05-22}}</ref> i Rusiji kreiran je koncept BM-a Zadar koji danas surađuje s nekoliko respektabilnih regionalnih sportskih tvrtki sa sjedištem u [[Zagreb]]u. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Životopisi, Zadar]] [[Kategorija:Košarka u Hrvatskoj]] ca0rhgnrkx7axz23lxaxzzeg8rokbk1 6447243 6447242 2022-08-21T09:35:55Z 141.138.40.31 Izmjena wikitext text/x-wiki '''David Gunjević''', [[zadar]]ski sportski djelatnik i entuzijast, [[košarka]]ški trener i [[Odnosi s javnošću|PR]] "stručnjak" te bivši voditelj odnosa s javnošću Košarkaških klubova [[KK Zadar|Zadar]] i [[KK Diadora Zadar|Diadora]] te [[KHL Medveščak|Kluba hokeja na ledu Medveščak Zagreb]]. [[Datoteka:Gunjevic Kina.jpg|alt=|obrub|mini|Gunjević je kao instruktor košarke boravio 6 mjeseci u Kini]] == Životopis == Kao stipendist [[FIBA|Svjetske košarkaške federacije]] Gunjević je diplomirao menadžment na "prestižnom" Royal Hollowayu, Sveučilišta u [[London]]u i istovremeno postao prvi verificirani menadžer FIBA-ine akademije u [[Balkanski poluotok|Regiji]]. 2016. godine dodijeljena mu je čast da bude jedini Ambasador [[Ulična košarka|košarke 3x3]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] a početkom sezone 2018./19. izabran je za službenog Delegata najjačeg europskog klupskog košarkaškog natjecanja - [[Euroliga|Eurolige]]. "Bogato" iskustvo stekao je vođenjem komunikacija u Košarkaškom klubu Zadar<ref>{{Citiranje časopisa |title=Dan do vukovarskog košarkaškog spektakla (HRT 2) |url=https://sport.hrt.hr/272446/dan-do-vukovarskog-kosarkaskog-spektakla-hrt-2 |accessdate=2020-05-22}}</ref> i KHL-u Medveščak Zagreb tijekom [[Kontinentalna liga u hokeju na ledu|Kontinentalne hokejske lige]].<ref>{{Citiranje časopisa |author=ezadar.net.hr |title=Zadranin David Gunjević pojačenje komunikacijskog tima hokejaša Medveščaka |url=https://ezadar.net.hr/sport/2000493/zadranin-david-gunjevic-pojacenje-komunikacijskog-tima-hokejasa-medvescaka/ |language=hr |accessdate=2020-05-22}}</ref> Suautor je knjige o prvoj godini KK-a Diadora i idejni začetnik pokreta #Entuzijasti<ref>{{Citiranje časopisa |title=Gunjević: Diadora želi zadarskoj košarci vratiti status kakav zaslužuje |url=http://www.057info.hr/sport/2018-05-24/gunjevic-diadora-zeli-zadarskoj-kosarci-vratiti-status-kakav-zasluzuje |date=2018-05-24 |accessdate=2020-05-22}}</ref> u Zadru. Razvojem poslovnih odnosa tijekom rada u Kini<ref>{{Citiranje časopisa |title=Za Zadar se navija i u Hangzhou: "Tornado Kina" hit na internetu |url=https://sport.hrt.hr/313588/za-zadar-se-navija-i-u-hangzhou-tornado-kina-hit-na-internetu |accessdate=2020-05-22}}</ref> i Rusiji kreiran je koncept BM-a Zadar koji danas surađuje s nekoliko respektabilnih regionalnih sportskih tvrtki sa sjedištem u [[Zagreb]]u. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Životopisi, Zadar]] [[Kategorija:Košarka u Hrvatskoj]] bb40e8brqvwerqploaqgl4lq886v6ha 0 677861 6447230 6336703 2022-08-21T08:30:03Z MaGa 20797 zami wikitext text/x-wiki {{Infookvir politička stranka |ime = Pravo i pravda |izvorno ime = Prawo i Sprawiedliwość |logo = Logo PiS Jasne.png |veličina = 250px |logo opis = |vođa = |predsjednik = [[Jarosław Kaczyński]] |glavni tajnik = |dužnosnik1 titula = |dužnosnik1 ime = |dužnosnik2 titula = |dužnosnik2 ime = |dužnosnik3 titula = |dužnosnik3 ime = |glasnogovornik = |osnivač = [[Lech Kaczyński]]<br>[[Jarosław Kaczyński]] |slogan = |osnovana = [[13. lipnja]] [[2001.]] |raspuštena = |sastavljena od = |izdvojena iz = |prethodnica = |spojena s = |nasljednica = |sjedište = {{ZD|P|POLJ}} [[Varšava]], [[Poljska]] |država = {{ZD+X/P|POLJ}} |glasilo = |sestrinska stranka = |podmladak = |studentsko krilo = |broj članova = |broj članova godina = |ideologija = [[Politička desnica|desni]] [[Populizam|populizam]]<ref>{{cite news |url=https://www.axios.com/eu-poland-top-court-judicial-crackdown-0bd3ef56-2979-4c39-8afb-855005e509e7.html |publisher=Axios |title=EU takes Poland to court over judicial crackdown |date=2018-09-24}}</ref><ref>{{cite news |work=[[The Independent]] |title=European Court of Justice orders Poland to stop purging its supreme court judges |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/poland-supreme-court-judges-eu-european-court-judge-ecj-a8592136.html |date=2018-10-19}}</ref><ref name="haaretz_1.721292">{{cite web |work=Haaretz |url=http://www.haaretz.com/misc/haaretzcomsmartphoneapp/1.721292 |title=After Loss in Austria, a Look at Europe's Right-wing Parties |date=2016-05-24}}</ref><ref>{{cite encyclopedia |editor1-first=Scott H. |editor1-last=Ainsworth |editor2-first=Brian M. |editor2-last=Harward |title=Open Society Foundations |encyclopedia=Political Groups, Parties, and Organizations that Shaped America |page=739 |first=Nathan |last=Henceroth |year=2019 |publisher=ABC-CLIO}}</ref><br>[[domoljublje]]<br>[[euroskepticizam]]<ref>[https://ogportal.com/2019/10/14/vladajuca-stranka-pravo-i-pravda-za-sada-vodi/ Vladajuća stranka Pravo i pravda za sada vodi], ogportal.com, pristupljeno 26. lipnja 2020.</ref><br>[[nacionalizam]]<br>[[Demokršćanstvo|kršćanska demokracija]] |položaj = [[Politička desnica|desnica]] |nacionalna skupina = |međunarodna skupina = |europski parlament skupina = [[Europski konzervativci i reformisti]] |tijelo1 = [[Sejm]] |tijelo1 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|197|460|hex=#c52624}} |tijelo2 = [[Poljski Senat]] |tijelo2 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|44|100|hex=#c52624}} |tijelo3 = [[Europski parlament]] |tijelo3 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|24|52|hex=#c52624}} |tijelo4 = Skupštine regionalnih jedinica |tijelo4 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|254|552|hex=#c52624}} |boje = {{Obojani okvir|#073A76}} [[plava]]<br>{{Obojani okvir|#c52624}} [[crvena]] |službena stranica = http://pis.org.pl |napomena = }} '''Pravo i pravda''' ([[Poljski jezik|polj.]] ''Prawo i Sprawiedliwość''), skraćeno '''PiS''' je nacionalno-[[Konzervativizam|konzervativna]], [[Demokršćanstvo|kršćansko-demokratska]] i [[Politička desnica|desničarsko-]][[Populizam|populistička]] politička stranka u [[Poljska|Poljskoj]]. Članica je [[Europski konzervativci i reformisti|Europske stranke konzervativaca i reformista (ECR)]]. Stranku su [[2001.]] godine osnovali blizanci Kaczyński, [[Lech Kaczyński|Lech]] i [[Jarosław Kaczyński|Jarosław]], kao [[Politički centar|centrističku]] i [[Demokršćanstvo|demokršćansku]] stranku. == Predsjednik stranke == Godine 2010., [[Jarosław Kaczyński]] postaje predsjednik stranke nakon što je [[Lech Kaczyński]] stradao u zrakoplovnoj nesreći u [[Smolenska oblast|Smolenskoj oblasti]]. {| class="wikitable" ! Br. ! Slika ! Ime ! Trajanje<br>mandata |---- | align="center" | '''1.''' | [[Datoteka:Lech Kaczyński.jpg|60px]] | [[Lech Kaczyński]] († 2010.) | 13. lipnja 2001. –<br />18. siječnja 2003. |---- | align="center" | '''2.''' | [[Datoteka:Jarosław Kaczyński Sejm 2016a (cropped).JPG|60px]] | [[Jarosław Kaczyński]] | 18. siječnja 2003. –<br />danas |---- |} == Program == Stranka se zalaže za veća prava žrtvama krivičnih dijela i pooštravanje kazni prestupnicima, posebno za prestupe koji ugrožavaju nečiji život, zdravlje i imanje. Podržava stvaranje Antikorupcijske kancelarije i objavljivanje imovinskih karti političara u javnosti. Stranka se protivi legalizaciji [[Eutanazija|eutanazije]], [[pobačaj]]a<ref>[https://www.theguardian.com/world/2020/nov/03/poland-stalls-abortion-ban-amid-nationwide-protests Poland delays abortion ban as nationwide protests continue], theguardian.com, pristupljeno 25. studenog 2020.</ref> i registraciji [[Istospolni brak|homoseksualnih brakova]]. Godine 2020., Međunarodna je udruga lezbijki, gay, biseksualnih, trans i interseksualnih osoba rangirala Poljsku na zadnjem mjestu država Europske unije prema pravima LGBT osoba.<ref>{{cite news |title=Poland's culture war: LGBT people forced to turn to civil disobedience |url=https://www.euronews.com/2020/10/06/poland-s-culture-war-lgbt-people-cornered-by-toxic-politics-are-turning-to-civil-disobedie |accessdate=2020-11-25 |work=euronews |date=2020-10-06 |language=en}}</ref> == Rezultati na izborima == Na izborima za [[Europski parlament]] [[13. lipnja]] [[2004.]] godine, PiS je dobio 12,67% glasova i osvojio 7 mandata u Europskom parlamentu. U prvom krugu izbora za predsjednika Republike [[9. listopada]] [[2005.]] godine, za [[Lech Kaczyński|Lecha Kaczyńskog]] glasalo je 4.947.927 glasača (33,10%). S ovim rezultatom Kaczyński se našao na drugom mjestu. U drugom krugu izbora od [[23. listopada]], Lech Kaczyński je pobijedio i postao novi predsjednik Republike Poljske. Na parlamentarnim izborima u Poljskoj, održanim 21. listopada [[2007.]] godine, Pravo i pravda je osvojila 32,11% glasova što je stranki donijelo 166 mjesta u [[Sejm]]u. Na parlamentarnim izborima u Poljskoj održanim [[25. listopada]] [[2015.]] godine, Pravo i pravda je osvojila 37,6% glasova, što je stranki donijelo apsolutnu većinu od 235 mjesta u [[Sejm]]u. Iste godine, njezin član [[Andrzej Duda]] postaje predsjednik Poljske.<ref>{{cite web |last1=Mularczyk |first1=Arkadiusz |title=Lista kandydatów na zastępców przewodniczącego i członków Trybunału Stanu |url=http://orka.sejm.gov.pl/Druki6ka.nsf/0/1A8000B1E3780FA8C125738C00554FC5/$file/3.pdf |website=Sejm of the Republic of Poland |accessdate=2015-01-31 |language=pl}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.huffingtonpost.com/2015/05/24/andrzej-duda-elected-president-poland_n_7432554.html |title=Andrzej Duda Elected Poland's New President, Incumbent Bronislaw Komorowski Concedes Defeat |work=The Huffington Post |accessdate=2015-05-25}}</ref> <gallery> Slika:Wybory2007wgPowiatow Barry Kent.png|Rezultati poljskih parlamentarnih izbora 2007. godine Slika:Wybory parlamentarne 2011 zabory powiaty.png|Rezultati poljskih parlamentarnih izbora 2011. godine Slika:2015 parliamentary election.png|Rezultati poljskih parlamentarnih izbora 2015. godine Slika:Wybory Parlamentarne 2019.png|Rezultati poljskih parlamentarnih izbora 2019. godine </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Prawo i Sprawiedliwość}} * [http://pis.org.pl Službena stranica] {{mrva}} [[Kategorija:Politika Poljske]] [[Kategorija:Ekstremno desne stranke]] [[Kategorija:Političke stranke]] 4ksfo1rqgcojg6lqqu7oy499bzgo7tr 0 680622 6447137 6443588 2022-08-20T20:53:43Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Luka Ivanušec | slika = [[Datoteka: Luka Ivanušec 2021.jpg|250px]] | opis slike = Luka Ivanušec (2021.) | država = | puno ime = Luka Ivanušec | nadimak = | datum rođenja = [[26. studenog]] [[1998.]]<br/>[[Varaždin]], [[Hrvatska]] | datum smrti = | visina = 175 cm | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 17 | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|napadački vezni]] | ugovor = | mlade godine = 2008. – 2009.<br/>2010. – 2015.<br/>2015. – 2016. | juniorski klubovi = [[NK Novi Marof|Novi Marof]]<br/>[[NK Varaždin|Varaždin]]<br/>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] | godina = 2015. – 2019.<br/>2019. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]<br/>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}78 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br/>{{0}}{{0}}87 {{0}}{{0}}(13) | godine u reprezentaciji = 2015.<br/>2015.<br/>2016. – 2017.<br/>2017. – 2021.<br/>2017. – ''danas'' | reprezentacija = {{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 17 godina|Hrvatska do 17]]<br />{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|Hrvatska do 18]]<br />{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]]<br />{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]]<br />{{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br/>{{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}(10)<br/>{{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 20. kolovoza 2022. }} '''Luka Ivanušec''' ([[Varaždin]], [[26. studenog]] [[1998.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji nastupa za [[zagreb]]ački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] kao [[Vezni igrač (nogomet)|vezni igrač]]. == Klupska karijera == Za [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu]] je debitirao [[20. prosinca]] [[2015.]] godine u pobjedi protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]]. Svoj prvi pogodak za [[zagreb]]ačku Lokomotivu postigao je [[3. prosinca]] [[2016.]] godine protiv [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalie]]. Za Lokomotivu je odigrao 78 utakmica i postigao 9 golova. Za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] je potpisao [[19. kolovoza]] [[2019.]] godine i zadužio opremu s brojem 17.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/ivanusec-potpisaoza-dinamo ''IVANUŠEC POTPISAO ZA DINAMO!''], gnkdinamo.hr, 19. kolovoza 2019., pristupljeno 2. kolovoza 2020.</ref> Za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] je debitirao [[31. kolovoza]] [[2019.]] godine na derbiju protiv [[split]]skog [[HNK Hajduk Split|Hajduka]]. Svoj prvi ligaški pogodak za [[zagreb]]ački klub postigao je na utakmici protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]].<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/video-brutalni-dinamo-modri-u-pola-sata-razbili-rijeku-zabili-cetiri-komada-dvaput-uzdrmali-i-precku-u-nastavku-orsic-stigao-do-hat-tricka-9594973 ''VIDEO: BRUTALNI DINAMO! MODRI U POLA SATA RAZBILI RIJEKU, ZABILI ČETIRI KOMADA, DVAPUT UZDRMALI I PREČKU! U NASTAVKU ORŠIĆ STIGAO DO HAT TRICKA...''], https://sportske.jutarnji.hr, 10. studenog 2019., pristupljeno 2. kolovoza 2020.</ref> == Reprezentativna karijera == Za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] debitirao je [[11. siječnja]] [[2017.]] godine na China Cupu, na kojem je [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] nastupila s gotovo svim igračima iz [[Prva hrvatska nogometna liga|hrvatske lige]]. Prvi pogodak za reprezentaciju postigao je na istom natjecanju u porazu protiv Kine na utakmici za treće mjesto.<ref>[https://www.24sata.hr/sport/uzivo-vatreni-protiv-kineza-za-trece-mjesto-na-china-cupu-507216 ''Ponovo kobni penali! Hrvatskoj posljednje mjesto na Kina kupu''], 24sata.hr, 14. siječnja 2017., pristupljeno 2. kolovoza 2020.</ref> Hrvatski izbornik [[Zlatko Dalić]] objavio je popis igrača za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]] godine, na kojem se nalazio Ivanušec.<ref>[https://hns-cff.hr/news/22759/izbornik-dalic-potvrdio-popis-putnika-za-euro-2020/ ''Izbornik Dalić potvrdio popis putnika za EURO 2020''], hns-cff.hr, 1. lipnja 2021., pristupljeno 7. srpnja 2021.</ref> Na prvenstvu je upisao dva nastupa u skupini i jedan nastup u osmini finala protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]]. ===Pogodci za hrvatsku nogometnu reprezentaciju=== {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- bgcolor="#CCCCCC" align="center" !Broj !Datum !Mjesto !Protivnik !Pogodak !Konačan ishod !Natjecanje |- |01. |14. siječnja 2017. |[[Guangxi Sports Center]], [[Nanning]], [[Kina]] |{{NogRep|KIN}} |<center>0:'''1''' |<center>1:1 |China Cup 2017. |} ==Priznanja== ===Klupska=== '''[[Dinamo Zagreb]]''' * [[Prva HNL]] '''(3):''' [[1. HNL 2019./20.|2019./20.]], [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2020./21.|2020./21.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(1):''' 2022. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://gnkdinamo.hr/hr/Players/Single?Permalink=luka-ivanusec1 Profil], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * [https://hns-cff.hr/players/173524/luka-ivanusec/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]] * [https://int.soccerway.com/players/luka-ivanuec/424605/ Profil], Soccerway * [https://www.transfermarkt.com/luka-ivanusec/profil/spieler/387105 Profil], [[Transfermarkt]] {{Sastav - Dinamo Zagreb}} {{Sastav Hrvatske U-21 EP 2021.}} {{Sastav Hrvatska 2020. EP}} {{Trofej Nogometaš – Najbolji mladi nogometaš 1. HNL}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2018./19.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2020./21.}} {{GLAVNIRASPORED:Ivanušec, Luka}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši NK Lokomotive]] [[Kategorija:Životopisi, Varaždin]] h3cjmfust882e6aa63divhzawvi5i1i 0 681691 6447135 6432004 2022-08-20T20:53:17Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Marko Tolić | slika = [[Datoteka:Marko-Tolic.png|250 px]] | opis slike = Marko Tolić [[2021.]] godine | država = {{ZD+X/H|HRV}} | puno ime = Marko Tolić | nadimak = | datum rođenja = [[5. srpnja]] [[1996.]] | datum smrti = | visina = 189 cm | težina = | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 24 | pozicija = ofenzivni vezni | ugovor = | mlade godine = 2003. – 2006. <br> 2006. – 2010. <br>2010. – 2012.<br> 2012. – 2015. | juniorski klubovi = [[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> [[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]] <br> [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] | godina = 2014. – 2020. <br> 2015. <br> 2015. – 2016. <br> 2016. <br> 2016. – 2017. <br> 2017. <br> 2017. – 2019. <br> 2020. – ''danas'' <br> 2020, | profesionalni klubovi = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] <br> {{nowrap|→ [[NK Sesvete|Sesvete]] (posudba}}) <br> {{nowrap|→ [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrv. dragovoljac]] (posudba}}) <br> {{nowrap|→ [[NK Lučko|Lučko]] (posudba}}) <br> {{nowrap|→ [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] (posudba}}) <br> {{nowrap|→ [[NK Lučko|Lučko]] (posudba}}) <br> {{nowrap|→ [[NK Sesvete|Sesvete]] (posudba}}) <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}(11) <br> {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}(23) <br> {{0}}{{0}}47 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 20. kolovoza 2022. }} '''Marko Tolić''' ([[Zagreb]], [[5. srpnja]] [[1996.]]) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš, koji trenutačno nastupa za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] na poziciji [[nogometne pozicije|veznog igrača]]. ==Klupska karijera== Marko je u mlađim kategorijama nastupao za klubove iz [[Zagreb]]a. Seniorsku karijeru započeo je u [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivi]], nako čega su uslijedile mnogobrojne posudbe. U sezoni [[1. HNL 2019./20.|2019./20.]] ponovno je dobio šansu i bio je jedan od ključnih igrača [[zagreb]]ačkog kluba u pohodu na drugo mjesto, s kojim su osigurali kvalifikacije za najelitnije europsko natjecanje, [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]].<ref> {{citiranje www |url=https://sportnet.rtl.hr/vijesti/540903/nogomet-hrvatski-telekom-prva-liga/lokomotiva-slavljem-u-osijeku-do-kvalifikacija-lige-prvaka/ |naslov=Lokomotiva slavljem u Osijeku do kvalifikacija Lige prvaka! |rad=sportnet.rtl.hr |dan=25. srpnja 2020. |preuzeto=14. kolovoza 2020.}} </ref> Za [[zagreb]]ački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] potpisao je [[14. kolovoza]] [[2020.]] i zadužio opremu s brojem 24.<ref> {{citiranje www |url=https://www.24sata.hr/sport/dinamo-predstavio-tolica-necu-razocarati-ovo-je-ispunjenje-sna-711106 |naslov=Dinamo predstavio Tolića: Neću razočarati, ovo je ispunjenje sna |rad=24sata.hr |dan=14. kolovoza 2020. |preuzeto=14. kolovoza 2020.}} </ref> Dana [[30. kolovoza]] 2020. debitirao je za Dinamo u domaćoj pobjedi(4:1) nad [[NK Osijek|Osijekom]]. Na toj utakmici je i postigao svoj prvi pogodak u 86. minuti iz kaznenog udarca.<ref> {{citiranje www |url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/modri-slavili-u-reviji-jedanaesteraca-zabilo-i-novo-pojacanje-livakovic-opet-briljantan-u-maksimiru-15016261 |naslov=MODRI SLAVILI U REVIJI JEDANAESTERACA! ZABILO I NOVO POJAČANJE, LIVAKOVIĆ OPET BRILJANTAN U MAKSIMIRU |rad=sportske.jutarnji.hr |dan=30. kolovoza 2020. |preuzeto=31. kolovoza 2020.}} </ref> == Priznanja == === Klupska === ;[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * [[1. HNL]] '''(2):''' [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2020./21.|2020./21.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(1):''' 2022. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[https://www.transfermarkt.com/marko-tolic/profil/spieler/349264] {{jezikk|engl.|engleski}} *[https://int.soccerway.com/players/marko-toli/429475/ Marko Tolić na soccerway.com] {{dinamosastav}} {{GLAVNIRASPORED:Tolić, Marko}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši NK Lokomotive]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] dyysjc1ayzhj3ibju8zxkeclzd4wpxv 0 685331 6447143 6443592 2022-08-20T21:07:12Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Rasmus Lauritsen | slika = [[Datoteka:Rasmus Lauritsen 2021.jpg|250px]] | opis slike = Rasmus Lauritsen u [[2021.]] | država = {{ZD+X/D|DAN}} | puno ime = Rasmus Steensbæk Lauritsen | nadimak = | datum rođenja = [[27. veljače]] [[1996.]] <br> [[Brande]], [[Danska]] | datum smrti = | visina = 189 cm | težina = | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 6 | pozicija = branič | ugovor = do [[30. lipnja]] [[2024.]] | mlade godine = <br> {{0}}{{0}}{{0}}? – [[2011.]]<br> [[2011.]] – [[2015.]] | juniorski klubovi = Brande IF <br> [[FC Midtjylland|Herning Fremad]] <br> [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | godina = [[2015.]] – [[2016.]] <br> [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2017.]] – [[2019.]] <br> [[2019.]] – [[2020.]]<br> [[2020.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <br> [[Skive IK]] <br> [[Vejle Boldklub|Vejle BK]] <br> [[IFK Norrköping]]<br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}41 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br> {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}(11)<br> {{0}}{{0}}45 {{0}}{{0}}{{0}}(2) | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 20. kolovoza 2022. }} '''Rasmus Steensbæk Lauritsen''' ([[Brande]], [[27. veljače]] [[1996.]]) je [[Danska|danski]] [[nogomet]]aš, koji trenutačno nastupa za [[zagreb]]ački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]. Igra na poziciji [[Branič (nogomet)|braniča]]. ==Klupska karijera== ===Midtjylland=== Sa svojih 19 godina, Lauritsen je svoj prvi seniorski službeni nastup upisao [[8. studenoga]] [[2015.]] godine u utakmici protiv [[Esbjerg fB|Esbjerga]]. ===Skive IK=== Dana [[5. siječnja]] [[2016.]] godine, Lauritsen je potpisao za danskog prvoligaša [[Skive IK]], s kojima je potpisao dvogodišnji ugovor. ===Vejle Boldklub=== Lauritsen je dana [[9. lipnja]] [[2017.]] godine, potpisao za [[Vejle Boldklub]] na dvije godine. Par mjeseci kasnije, klub mu je odlučio produžiti ugovor na još godinu dana. ===IFK Norrköping=== Dana [[11. veljače]] [[2019.]] godine, Rasmus je potpisao za [[Švedska|švedskog]] prvoligaša [[IFK Norrköping]] na tri godine. ===Dinamo Zagreb=== Dana [[2. studenoga]] [[2020.]] godine, potpisao je za [[zagreb]]ački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]].<ref>[https://sport.hrt.hr/661569/u-dinamo-stiglo-pojacanje-koje-je-mamic-najavljivao ''U Dinamo stiglo pojačanje koje je Mamić najavljivao''], sport.hrt.hr, 2. studenoga 2020., pristupljeno 2. studenoga 2020.</ref> Prvi službeni nastup za novi klub upisao je [[4. listopada]] 2020. godine, u utakmici protiv [[NK Varaždin Varaždin|Varaždina]].<ref>[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/live-varazdin-dinamo-dinamo-gubi-debi-iz-nocne-more-danskog-stopera---622773.html ''Oršić golčinama iz slobodnjaka spasio Dinamo: Novi stoper se "proslavio" u debiju, Modri ipak slavili''], gol.dnevnik.hr, 4. studenoga 2020., pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> Utakmicu neće pamtiti po najboljem jer je u samom početku utakmice skrivio kazneni udarac. Prvi pogodak u "modrome" dresu, postigao je [[13. prosinca]] 2020. godine, na gostujućoj utakmici protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]].<ref>[https://net.hr/sport/foto-uzivo-rijeka-i-dinamo-podijelili-bodove-u-sjajnom-derbiju-lauritsen-u-zavrsnici-spasio-modre/ ''RIJEKA I DINAMO PODIJELILI BODOVE U SJAJNOM DERBIJU: Riječani bili na korak do trijumfa, Lauritsen u završnici spasio Modre''], net.hr, 13. prosinca 2020., pristupljeno 13. prosinca 2020.</ref> == Reprezentativna karijera == Lauritsen nema još niti jedan nastup za reprezentativne selekcije. == Privatni život == Rasmus ima brata blizanca, [[Frederik Lauritsen|Frederika]], koji je također nogometaš. Omiljeni nogometni klub mu je [[Engleska|engleski]] [[Arsenal FC|Arsenal]]. Omiljeni nogometaš mu je bivši engleski reprezentativac, [[Andy Carroll]]. == Statistika == === Klupska === ''ažurirano: 22. svibnja 2021.''<ref name="soccerway">{{cite web |title=R. Lauritsen |url=https://us.soccerway.com/players/rasmus-lauritsen/404613/ |website=Soccerway |accessdate=7. lipnja 2021.}}</ref> * '''Nas.''' = nastupi; '''Gol.''' = golovi {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="2"|Klub !rowspan="2"|Sezona !colspan="3"|Liga !colspan="2"|Kup !colspan="2"|[[UEFA|Europa]] !colspan="2"|Ostalo !colspan="2"|Ukupno |- ! Divizija!!Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol. |- |rowspan="2"|[[FC Midtjylland|Midtjylland]] |2015./16. |[[Danska Superliga]] |1||0||0||0||0||0||colspan="2"|–||1||0 |- ! colspan="2" |Ukupno !1!!0!!0!!0!!0!!0!!0!!0!!1!!0 |- |rowspan="3"|Skive IK |2015./16. |rowspan="2"|[[Prva nogometna liga Danske|1. Danska liga]] |11||0||1||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||12||0 |- |2016./17. |20||3||0||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||20||3 |- ! colspan="2" |Ukupno !31!!3!!1!!0!!0!!0!!0!!0!!32!!3 |- |rowspan="3"|Vejle BK |2017./18. |[[Prva nogometna liga Danske|1. Danska liga]] |30||6||0||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||30||6 |- |2018./19. |[[Danska Superliga]] |18||2||0||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||18||2 |- ! colspan="2" |Ukupno !48!!8!!0!!0!!0!!0!!0!!0!!48!!8 |- |rowspan="3"|[[IFK Norrköping]] |2019. |rowspan="2"|Allsvenskan |26||5||0||0||6||1||colspan="2"|–||32||6 |- |2020. |22||6||3||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||25||6 |- ! colspan="2" |Ukupno !48!!11!!3!!0!!6!!1!!0!!0!!57!!12 |- |rowspan="2"|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |[[1. HNL 2020./21.|2020./21.]] |[[1. HNL]] |24||1||3||0||11||0||colspan="2"|–||38||1 |- ! colspan="2" |Ukupno !24!!1!!3!!0!!11!!0!!0!!0!!38!!1 |- !colspan="3"|Ukupno u karijeri !152!!23!!7!!0!!17!!1!!0!!0!!176!!24 |} == Priznanja == === Klupska === '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' * [[Danska Superliga]] '''(1):''' 2014./15 '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' * [[1. HNL]] '''(2):''' [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2020./21.|2020./21.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(1):''' 2022. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [https://int.soccerway.com/players/rasmus-lauritsen/404613/ Profil], Soccerway * [https://www.transfermarkt.com/rasmus-lauritsen/profil/spieler/325994 Profil], [[Transfermarkt]] {{dinamosastav}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2020./21.}} {{GLAVNIRASPORED:Lauritsen, Rasmus}} [[Kategorija:Danski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši Midtjyllanda]] d432w8i8u5fpr5zc1lxlbn55prxdxeb 0 686288 6447144 6443576 2022-08-20T21:07:31Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Dino Perić | slika = | opis slike = | država = {{ZD+X/H|HRV}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[12. srpnja]] [[1994.]] | datum smrti = | visina = 197 cm | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 55 | pozicija = [[branič (nogomet)|središnji bek]] | ugovor = | mlade godine = [[2009.]] – [[2013.]] <br> [[2013.]] | juniorski klubovi = [[NK Osijek|Osijek]] <br> [[Nogometna škola GNK Dinamo|Dinamo Zagreb]] | godina = [[2013.]] <br> [[2013.]] – [[2015.]] <br> [[2014.]] <br> [[2015.]] <br> [[2015.]] – [[2017.]] <br> [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2017.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = → [[NK Sesvete|Sesvete]] (posudba) <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> → [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] (posudba) <br> → [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] (posudba) <br> [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] <br> → [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] (posudba) <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}30 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}38 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}86 {{0}}{{0}}{{0}}(8) | godine u reprezentaciji = [[2012.]] <br> [[2012.]] – [[2013.]] <br> [[2013.]] <br> [[2015.]] – [[2016.]] <br> [[2019.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|Hrvatska do 18]] <br> {{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]] <br> {{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|Hrvatska do 20]] <br> {{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]] <br> {{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 20. kolovoza 2022. }} '''Dino Perić''' ([[Osijek]], [[12. srpnja]] [[1994.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[branič (nogomet)|središnjeg beka]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. == Karijera == === Klupska karijera === Dino Perić počeo je svoju nogometnu karijeru u [[NK Osijek|Osijek]]ovoj akademiji. Godine [[2013.]] prešao je u [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] za 120 tisuća eura.<ref>[https://www.index.hr/sport/clanak/Nastavlja-se-rasprodaja-osjeckih-bisera-Junior-Dino-Peric-u-Dinamu-za-120-tisuca-eura/660912.aspx Nastavlja se rasprodaja osječkih bisera: Junior Dino Perić u Dinamu za 120 tisuća eura], [[Index.hr]], objavljeno 5. veljače 2013., pristupljeno 16. listopada 2020.</ref> Tijekom [[2013.]] bio je posuđen [[NK Sesvete|Sesvetama]], a [[2014.]] i [[2015.]] dva puta [[NK Lokomotiva|Lokomotivi]]. Za Lokomotivu je prvi put igrao 7. veljače 2014. godine u ligaškoj utakmici protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]]. Svoj prvi gol za Lokomotivu dao je [[HNK Rijeka|Rijeci]] 17. listopada 2015. godine.<ref>[https://www.transfermarkt.de/dino-peric/leistungsdatendetails/spieler/240106/verein/11194 DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN], [[Transfermarkt]], pristupljeno 16. listopada 2020.</ref> Godine [[2016.]] posuđen je zagrebačkom Dinamu koji ga otkupljuje naredne godine. Za Dinamo je Perić debitirao 14. siječnja 2014. u prijateljskoj utakmici sa [[NK Široki Brijeg|Širokim Brijegom]] na kojoj je postigao i pogodak.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Players/Single?Permalink=dino-peric1 Dino Perić], [[GNK Dinamo Zagreb]], pristupljeno 16. listopada 2020.</ref><ref>[https://www.jutarnji.hr/sport/nogomet/foto-siroki-dinamo-0-1-prva-pobjeda-modrih-u-2014.-mladi-peric-zabio-u-zavrsnici-849862 FOTO: ŠIROKI - DINAMO 0-1 Prva pobjeda Modrih u 2014., mladi Perić zabio u završnici!], [[Jutarnji list]], objavljeno 14. siječnja 2014., pristupljeno 16. listopada 2020.</ref> Svoju prvu službenu utakmicu za Dinamo odigrao je 20. rujna 2016. u [[Hrvatski nogometni kup 2016./17.|šesnaestini finala Hrvatskog nogometnog kupa]] protiv [[NK Veli Vrh|Velog Vrha]] iz [[Pula|Pule]]. Svoju prvu utakmicu u [[1. HNL]] odigrao je 14. listopada 2016. protiv Slaven Belupa. U [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] debitirao je 2. studenog 2016. protiv [[Sevilla FC|Seville]].<ref>[https://www.transfermarkt.de/dino-peric/leistungsdatendetails/spieler/240106/verein/419 DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN], [[Transfermarkt]], pristupljeno 16. listopada 2020.</ref> === Reprezentativna karijera === Dino Perić je tijekom svoje juniorske reprezentativne karijere nastupao za [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|hrvatsku nogometnu reprezentaciju do 18]], [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|19]], [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|20]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|21 godinu]]. Za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|A selekciju hrvatske nogometne reprezentacije]] debitirao je 16. studenog 2019. u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu - Europa 2021.|Europsko prvenstvo 2020.]] protiv [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]] te je asistirao [[Nikola Vlašić|Nikoli Vlašiću]] u 56. minuti za 1:0. Utakmica je završila rezultatom 3:1 te je njom Hrvatska izborila plasman na Europsko prvenstvo.<ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/napokon-je-gotovo-hrvatska-rijetko-videnim-preokretom-izborila-euro-slovaci-su-zabili-a-onda-je-zlatko-dalic-povukao-potez-kvalifikacija-9622936 NAPOKON JE GOTOVO, HRVATSKA RIJETKO VIĐENIM PREOKRETOM IZBORILA EURO! SLOVACI SU ZABILI, A ONDA JE ZLATKO DALIĆ POVUKAO POTEZ KVALIFIKACIJA], objavljeno 16. studenog 2019., pristupljeno 16. listopada 2020.</ref> == Priznanja == === Klupska === '''[[Dinamo Zagreb]]''' * [[Prva HNL|Prvak Hrvatske]] '''(5)''': [[1. HNL 2017./18.|2017./18.]], [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]], [[1. HNL 2019./20.|2019./20.]], [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(2) :''' [[Hrvatski nogometni kup 2017./18.|2017./18.]], [[Hrvatski nogometni kup 2020./21.|2020./21.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(2):''' 2019., 2022. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://hns-cff.hr/en/players/5440/dino-peric/ Dino Perić], [[Hrvatski nogometni savez]] * [https://int.soccerway.com/players/dino-peri/275371/ Dino Perić], Soccerway * [https://www.transfermarkt.de/dino-peric/profil/spieler/240106 Dino Perić], [[Transfermarkt]] {{Dinamosastav}} {{GLAVNIRASPORED:Perić, Dino}} [[Kategorija:Životopisi, Osijek]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Nogometaši NK Osijeka]] [[Kategorija:Nogometaši NK Lokomotive]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] gkyq6uzcf33pcb4bstgviue095ywm52 6447155 6447144 2022-08-20T21:15:02Z Croxyz 205325 /* Klupska karijera */ wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Dino Perić | slika = | opis slike = | država = {{ZD+X/H|HRV}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[12. srpnja]] [[1994.]] | datum smrti = | visina = 197 cm | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 55 | pozicija = [[branič (nogomet)|središnji bek]] | ugovor = | mlade godine = [[2009.]] – [[2013.]] <br> [[2013.]] | juniorski klubovi = [[NK Osijek|Osijek]] <br> [[Nogometna škola GNK Dinamo|Dinamo Zagreb]] | godina = [[2013.]] <br> [[2013.]] – [[2015.]] <br> [[2014.]] <br> [[2015.]] <br> [[2015.]] – [[2017.]] <br> [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2017.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = → [[NK Sesvete|Sesvete]] (posudba) <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> → [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] (posudba) <br> → [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] (posudba) <br> [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] <br> → [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] (posudba) <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}30 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}38 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}86 {{0}}{{0}}{{0}}(8) | godine u reprezentaciji = [[2012.]] <br> [[2012.]] – [[2013.]] <br> [[2013.]] <br> [[2015.]] – [[2016.]] <br> [[2019.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|Hrvatska do 18]] <br> {{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]] <br> {{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|Hrvatska do 20]] <br> {{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]] <br> {{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 20. kolovoza 2022. }} '''Dino Perić''' ([[Osijek]], [[12. srpnja]] [[1994.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[branič (nogomet)|središnjeg beka]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. == Karijera == === Klupska karijera === Dino Perić počeo je svoju nogometnu karijeru u [[NK Osijek|Osijek]]ovoj akademiji. Godine [[2013.]] prešao je u [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] za 120 tisuća eura.<ref>[https://www.index.hr/sport/clanak/Nastavlja-se-rasprodaja-osjeckih-bisera-Junior-Dino-Peric-u-Dinamu-za-120-tisuca-eura/660912.aspx Nastavlja se rasprodaja osječkih bisera: Junior Dino Perić u Dinamu za 120 tisuća eura], [[Index.hr]], objavljeno 5. veljače 2013., pristupljeno 16. listopada 2020.</ref> Tijekom [[2013.]] bio je posuđen [[NK Sesvete|Sesvetama]], a [[2014.]] i [[2015.]] dva puta [[NK Lokomotiva|Lokomotivi]]. Za Lokomotivu je prvi put igrao 7. veljače 2014. godine u ligaškoj utakmici protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]]. Svoj prvi gol za Lokomotivu dao je [[HNK Rijeka|Rijeci]] 17. listopada 2015. godine.<ref>[https://www.transfermarkt.de/dino-peric/leistungsdatendetails/spieler/240106/verein/11194 DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN], [[Transfermarkt]], pristupljeno 16. listopada 2020.</ref> Godine [[2016.]] posuđen je zagrebačkom Dinamu koji ga otkupljuje naredne godine. Za Dinamo je Perić debitirao 14. siječnja 2014. u prijateljskoj utakmici sa [[NK Široki Brijeg|Širokim Brijegom]] na kojoj je postigao i pogodak.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Players/Single?Permalink=dino-peric1 Dino Perić], [[GNK Dinamo Zagreb]], pristupljeno 16. listopada 2020.</ref><ref>[https://www.jutarnji.hr/sport/nogomet/foto-siroki-dinamo-0-1-prva-pobjeda-modrih-u-2014.-mladi-peric-zabio-u-zavrsnici-849862 FOTO: ŠIROKI - DINAMO 0-1 Prva pobjeda Modrih u 2014., mladi Perić zabio u završnici!], [[Jutarnji list]], objavljeno 14. siječnja 2014., pristupljeno 16. listopada 2020.</ref> Svoju prvu službenu utakmicu za Dinamo odigrao je 20. rujna 2016. u [[Hrvatski nogometni kup 2016./17.|šesnaestini finala Hrvatskog nogometnog kupa]] protiv [[NK Veli Vrh|Velog Vrha]] iz [[Pula|Pule]]. Svoju prvu utakmicu u [[1. HNL]] odigrao je 14. listopada 2016. protiv Slaven Belupa. U [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] debitirao je 2. studenog 2016. protiv [[Sevilla FC|Seville]].<ref>[https://www.transfermarkt.de/dino-peric/leistungsdatendetails/spieler/240106/verein/419 DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN], [[Transfermarkt]], pristupljeno 16. listopada 2020.</ref> Postigao je dva gola 20. kolovoza u ligaškoj utakmici protiv [[NK Osijek|Osijeka]] kojeg je Dinamo dobio 5:2.<ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/osijek/video-dinamo-bjelici-za-rodendan-uvalio-5-golova-peric-i-bockaj-dvaput-na-isti-nacin-prevarili-osijek-15237316 VIDEO: DINAMO BJELICI ZA ROĐENDAN UVALIO 5 GOLOVA, PERIĆ I BOČKAJ DVAPUT NA ISTI NAČIN PREVARILI OSIJEK!], [[Sportske novosti]], objavljeno 20. kolovoza 2022., pristupljeno 20. kolovoza 2022.</ref> === Reprezentativna karijera === Dino Perić je tijekom svoje juniorske reprezentativne karijere nastupao za [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|hrvatsku nogometnu reprezentaciju do 18]], [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|19]], [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|20]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|21 godinu]]. Za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|A selekciju hrvatske nogometne reprezentacije]] debitirao je 16. studenog 2019. u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu - Europa 2021.|Europsko prvenstvo 2020.]] protiv [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]] te je asistirao [[Nikola Vlašić|Nikoli Vlašiću]] u 56. minuti za 1:0. Utakmica je završila rezultatom 3:1 te je njom Hrvatska izborila plasman na Europsko prvenstvo.<ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/napokon-je-gotovo-hrvatska-rijetko-videnim-preokretom-izborila-euro-slovaci-su-zabili-a-onda-je-zlatko-dalic-povukao-potez-kvalifikacija-9622936 NAPOKON JE GOTOVO, HRVATSKA RIJETKO VIĐENIM PREOKRETOM IZBORILA EURO! SLOVACI SU ZABILI, A ONDA JE ZLATKO DALIĆ POVUKAO POTEZ KVALIFIKACIJA], objavljeno 16. studenog 2019., pristupljeno 16. listopada 2020.</ref> == Priznanja == === Klupska === '''[[Dinamo Zagreb]]''' * [[Prva HNL|Prvak Hrvatske]] '''(5)''': [[1. HNL 2017./18.|2017./18.]], [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]], [[1. HNL 2019./20.|2019./20.]], [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(2) :''' [[Hrvatski nogometni kup 2017./18.|2017./18.]], [[Hrvatski nogometni kup 2020./21.|2020./21.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(2):''' 2019., 2022. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://hns-cff.hr/en/players/5440/dino-peric/ Dino Perić], [[Hrvatski nogometni savez]] * [https://int.soccerway.com/players/dino-peri/275371/ Dino Perić], Soccerway * [https://www.transfermarkt.de/dino-peric/profil/spieler/240106 Dino Perić], [[Transfermarkt]] {{Dinamosastav}} {{GLAVNIRASPORED:Perić, Dino}} [[Kategorija:Životopisi, Osijek]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Nogometaši NK Osijeka]] [[Kategorija:Nogometaši NK Lokomotive]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] 7tg65o0yj90as2n8lencj30oud5gx3c 0 686321 6447142 6438063 2022-08-20T21:06:40Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Sadegh Moharrami | slika = [[Datoteka:13980312001148636951016942077047_81303_PhotoT.jpg|250 px]] | opis slike = Sadegh Moharrami na treningu [[Iranska nogometna reprezentacija|iranske nogometne reprezentacije]] | država = {{ZD+X/I|IRN}} | puno ime = Sadegh Moharrami Getgasari | nadimak = | datum rođenja = [[1. ožujka]] [[1996.]] | datum smrti = | visina = 174 cm<ref name="GNK">{{Cite web |title=Sadegh Moharrami |publisher=Dinamo Zagreb |accessdate=22. rujna 2018. |url=https://www.gnkdinamo.hr/HR/Igraci/sadegh-moharrami |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180923052701/https://www.gnkdinamo.hr/HR/Igraci/sadegh-moharrami |archivedate=23. rujna 2018.}}</ref> | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 2 | pozicija = [[Branič (nogomet)|desni bek]] | ugovor = | mlade godine = {{0}}{{0}}{{0}}? – [[2014.]] | juniorski klubovi = [[Malavan Anzali|Malavan]] | godina = [[2014.]] – [[2016.]] <br> [[2016.]] – [[2018.]] <br> [[2018.]] – ''danas'' <br> [[2019.]] <br> [[2019.]] | profesionalni klubovi = [[Malavan F.C.|Malavan]] <br> [[Persepolis F.C.|Persepolis]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]] <br> {{nowrap|→ [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] (posudba)}} | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}43 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}55 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2010.]] – [[2013.]] <br> [[2013.]] – [[2015.]] <br> [[2017.]] <br> [[2018.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{ZD|I|IRN}} [[Iranska nogometna reprezentacija do 17 godina|Iran do 17]] <br> {{ZD|I|IRN}} [[Iranska nogometna reprezentacija do 20 godina|Iran do 20]] <br> {{ZD|I|IRN}} [[Iranska nogometna reprezentacija do 23 godine|Iran do 23]] <br> {{ZD|I|IRN}} [[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 20. kolovoza 2022. }} '''Sadegh Moharrami''' ([[Perzijski jezik|perzijski]]: صادق محرمی‎) ([[Haštpar]], [[1. ožujka]] [[1996.]]) [[iran]]ski je [[nogometaš]] koji igra na poziciji desnog beka. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. == Karijera == === Klupska karijera === ==== Malvan ==== Sadegh Moharrami prošao je nogometnu školu [[Malavan F.C.|Malavana]], gdje ga je u prvu momčad promovirao hrvatski trener [[Dragan Skočić]].<ref name="GNK" /> Za Malvan je debitirao 11. travnja 2014. godine protiv [[Fadžr Sepasi Širaz]]a.<ref>[https://www.transfermarkt.de/sadeghmoharrami/leistungsdatendetails/spieler/294778/verein/17499 DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN], [[Transfermarkt]], pristupljeno 17. listopada 2020.</ref> ==== Persepolis ==== Dana 24. lipnja 2016. godine potpisao je dvogodišnji ugovor s [[Persepolis F.C.|Persepolisom]].<ref>{{cite web |url=http://footballitarin.com/link_page.php?id=306829 |title=فوتبالی‌ترین - محرمی به تیم فوتبال پرسپولیس پیوست |work=footballitarin.com |date=28. lipnja 2016. |accessdate=8. ožujka 2018.}}</ref> Za Persepolis je debitirao 21. rujna 2016. godine protiv [[Sepahan Isfahan]]a.<ref>[https://www.transfermarkt.de/sadegh-moharrami/leistungsdatendetails/spieler/294778/plus/0?saison=&verein=6079&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN], [[Transfermarkt]], pristupljeno 17. listopada 2020.</ref><ref>{{cite web |url=https://int.soccerway.com/players/sadegh-moharrami/303332/ |title=S. Moharrami |publisher=Soccerway |accessdate=8. ožujka 2018.}}</ref> S [[Persepolis F.C.|Persepolisom]] kojeg je vodio [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]], osvojio je [[Iranska Pro Liga|dva prvenstva Irana]].<ref name="GNK" /> ==== Dinamo Zagreb ==== Dana 27. lipnja 2016. godine potpisao je petogodišnji ugovor s [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagrebom]].<ref>[https://gnkdinamo.hr/HR/Novosti/Clanak/moharrami-novi-igrac-dinama MOHARRAMI NOVI IGRAČ DINAMA], Dinamo Zagreb, objavljeno 27. lipnja 2016., pristupljeno 17. listopada 2019.</ref> Za Dinamo je debitirao 27. srpnja 2018. godine protiv [[NK Rudeš|Rudeša]].<ref>[https://www.transfermarkt.de/sadegh-moharrami/leistungsdatendetails/spieler/294778/plus/0?saison=&verein=419&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN], [[Transfermarkt]], pristupljeno 17. listopada 2020.</ref> ==== Dinamo Zagreb II ==== Za [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamovu drugu momčad]] igrao je samo jedanput i to protiv [[NK Varaždin|Varaždina]] 14. travnja 2019.<ref>[https://www.transfermarkt.de/sadegh-moharrami/leistungsdatendetails/spieler/294778/plus/0?saison=&verein=44796&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN], [[Transfermarkt]], pristupljeno 17. listopada 2020.</ref> ==== Lokomotiva Zagreb ==== Dinamo je Moharramija 2. rujna 2019. godine poslao na posudbu u [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu]] do kraja polusezone.<ref>[https://www.nogometplus.net/sluzbeno-moharrami-do-kraja-polusezone-na-posudbi-u-lokomotivi/ Službeno: Moharrami do kraja polusezone na posudbi u Lokomotivi], Nogometniplus.net, objavljeno 2. rujna 2019., pristupljeno 17. listopada 2020.</ref> Za Lokomotivu je debitirao 14. rujna 2019. godine protiv [[HNK Gorica|Gorice]].<ref>[https://www.transfermarkt.de/sadegh-moharrami/leistungsdatendetails/spieler/294778/plus/0?saison=&verein=11194&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN], [[Transfermarkt]], pristupljeno 17. listopada 2020.</ref> === Reprezentativna karijera === Moharrami je bio dio momčadi [[Iranska nogometna reprezentacija do 17 godina|iranske nogometne reprezentacije do 17 godina]] na [[AFC Prvenstvo do 16 godina 2012.|AFC Prvenstvu do 16 godina – Iran 2012.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu do 17 godina 2013.|Svjetskom prvenstvu do 17 godina – UAE 2013.]] [[Ali Doustimehr]] ga je povezao na pripreme [[Iranska nogometna reprezentacija do 20 godina|iranske nogometne reprezentacije do 20 godina]] za [[AFC Prvenstvo do 19 godina 2014.|AFC Prvenstvu do 19 godina – Burma 2014.]]<ref>{{cite news |url=http://www.ffiri.ir/news/detail/%D8%AF%D9%88%D8%B3%D8%AA%DB%8C-%D9%85%D9%87%D8%B127-%D8%A8%D8%A7%D8%B2%DB%8C%DA%A9%D9%86-%D8%B1%D8%A7-%D8%AF%D8%B9%D9%88%D8%AA-%DA%A9%D8%B1%D8%AF/113195/news.aspx |title=تیم ملی جوانان |work=ffiri.ir |access-date=17. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924031740/http://www.ffiri.ir/news/detail/%D8%AF%D9%88%D8%B3%D8%AA%DB%8C-%D9%85%D9%87%D8%B127-%D8%A8%D8%A7%D8%B2%DB%8C%DA%A9%D9%86-%D8%B1%D8%A7-%D8%AF%D8%B9%D9%88%D8%AA-%DA%A9%D8%B1%D8%AF/113195/news.aspx |archive-date=24. rujna 2015.}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.ffiri.ir/news/detail/%D8%A8%D8%B1%DA%AF%D8%B2%D8%A7%D8%B1%DB%8C-%D8%A7%D8%B1%D8%AF%D9%88%DB%8C-%D8%AA%DB%8C%D9%85-%D9%85%D9%84%DB%8C-%D8%AC%D9%88%D8%A7%D9%86%D8%A7%D9%86-%D8%AF%D8%B1-%D8%A2%DA%A9%D8%A7%D8%AF%D9%85%DB%8C-%D9%85%D9%84%DB%8C-%D9%81%D9%88%D8%AA%D8%A8%D8%A7%D9%84/112505/news.aspx |title=تیم ملی جوانان |work=ffiri.ir |access-date=17. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150724071623/http://www.ffiri.ir/news/detail/%D8%A8%D8%B1%DA%AF%D8%B2%D8%A7%D8%B1%DB%8C-%D8%A7%D8%B1%D8%AF%D9%88%DB%8C-%D8%AA%DB%8C%D9%85-%D9%85%D9%84%DB%8C-%D8%AC%D9%88%D8%A7%D9%86%D8%A7%D9%86-%D8%AF%D8%B1-%D8%A2%DA%A9%D8%A7%D8%AF%D9%85%DB%8C-%D9%85%D9%84%DB%8C-%D9%81%D9%88%D8%AA%D8%A8%D8%A7%D9%84/112505/news.aspx |archive-date=24. srpnja 2015.}}</ref> Za [[Iranska nogometna reprezentacija|A selekciju iranske nogometne reprezentacije]] debitirao je protiv [[Uzbekistanska nogometna reprezentacija|Uzbekistana]] 11. rujna 2018 godine. == Priznanja == === Klupska === ;Persepolis * [[Iranska Pro Liga]] '''(2)''': 2016./17., 2017./18. * [[Iranski nogometni superkup|Iranski superkup]] '''(1)''': 2017. ;Dinamo Zagreb * [[1. HNL]] '''(4)''': [[2. HNL 2018./19.|2018./19.]], [[2. HNL 2019./20.|2019./20.]], [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2020./21.|2020./21.]] * [[Hrvatski nogometni superkup|Hrvatski superkup]] '''(2)''': 2019., 2022. === Individualna === * Član momčadi godine [[Iranska Pro Liga|Iranske Pro Lige]] '''(1)''': 2017./18. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [http://iranleague.ir/league/player/1619 Sadegh Moharrami] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170929185102/http://iranleague.ir/league/player/1619 |date=29. rujna 2017. }}, [[Iranska Pro Liga]] * [https://www.transfermarkt.de/sadegh-moharrami/profil/spieler/294778 Sadegh Moharrami], [[Transfermarkt]] {{Dinamosastav}} {{GLAVNIRASPORED:Moharrami, Sadegh}} [[Kategorija:Iranski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši NK Lokomotive]] 6slimuyggv8khb1xbqz614k0he9p0g4 0 686508 6447146 6443583 2022-08-20T21:08:18Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Josip Mišić | slika = | opis slike = | država = {{ZD+X/H|HRV}} | puno ime = Josip Mišić | nadimak = | datum rođenja = [[28. lipnja]] [[1994.]] <br> [[Vinkovci]], [[Hrvatska]] | datum smrti = | visina = 187 cm | težina = | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 27 | pozicija = vezni igrač | ugovor = do [[30. lipnja]] [[2021.]] | mlade godine = [[2002.]] – [[2005.]]<br> [[2005.]] – [[2013.]] | juniorski klubovi = [[NK Zrinski Bošnjaci|Zrinski Bošnjaci]] <br> [[NK Osijek|Osijek]] | godina = [[2012.]] – [[2015.]]<br> [[2015.]] – [[2018.]]<br> [[2015.]] – [[2016.]]<br> [[2018.]] – [[2021.]] <br> [[2019.]] – [[2020.]]<br> [[2020.]] – [[2021.]]<br>[[2021.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[NK Osijek|Osijek]] <br> [[HNK Rijeka|Rijeka]] <br>→ [[Spezia Calcio|Spezia]] (posudba) <br> [[Sporting Clube de Portugal (nogomet)|Sporting CP]] <br>→ [[PAOK F.C.|PAOK]] (posudba) <br>→ [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] (posudba)<br>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}55 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}65 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br> {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br> {{0}}{{0}}55 {{0}}{{0}}{{0}}(4) | godine u reprezentaciji = [[2012.]]<br> [[2012.]] – [[2013.]]<br> [[2014.]] – [[2016.]]<br> [[2017.]] | reprezentacija = {{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|Hrvatska do 18]] <br> {{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]] <br> {{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]] <br> {{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 20. kolovoza 2022. }} '''Josip Mišić''' ([[Vinkovci]], [[28. lipnja]] [[1994.]]) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš, koji trenutačno nastupa za [[zagreb]]ački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]. Igra na poziciji [[Vezni igrač (nogomet)|veznjaka]]. ==Klupska karijera== Profesionalnu karijeru je započeo u [[NK Osijek|Osijeku]], klubu kojem je proveo veliki dio omladinske karijere. Svoj prvi nastup za klub upisao je u kvalifikacijskoj utakmici za [[UEFA Europska liga|Europsku ligu]] protiv [[Andora|andorskog]] kluba [[FC Santa Coloma|Santa Colome]]. U [[Prosinac|prosincu]] [[2014.]] godine, potpisao je četverogodišnji ugovor s [[HNK Rijeka|Rijekom]].<ref>[https://nk-osijek.hr/vijesti/26/misic-potpisao-za-rijeku/ ''MIŠIĆ POTPISAO ZA RIJEKU!''], nk-osijek.hr, 31. prosinca 2014., pristupljeno 20. listopada 2020.</ref> Za klub s Kvarnera je odigrao tri uspješne sezone i u tom periodu uzeo dva trofeja. U [[Siječanj|siječnju]] [[2018.]] godine, Mišić je potpisao petogodišnji ugovor s [[portugal]]skim [[Sporting Clube de Portugal (nogomet)|Sportingom]].<ref>[http://www.rijekadanas.com/misic-u-sportingu/ ''Mišić u Sportingu!''], rijekadanas.com, 6. siječnja 2018., pristupljeno 20. listopada 2020.</ref> Portugalski klub je za njega isplatio 3 milijuna [[euro|eura]]. Dana [[17. siječnja]] [[2019.]] godine, stigao je na jednogodišnju posudbu u [[Grčka|grčki]] [[PAOK F.C.|PAOK]].<ref>[https://www.nogometplus.net/josip-misic-na-posudbi-u-paok-u/ ''Josip Mišić na posudbi u PAOK-u''], nogometplus.net, 18. siječnja 2019., pristupljeno 20. listopada 2020.</ref> U međusobnom dogovoru dvaju klubova stajala je opcija kupnje na kraju posudbe. Velika čast dodijeljena mu je na kraju sezone, kada su ga navijači PAOK-a odabrali za najboljeg igrača kluba.<ref>[https://sportnet.rtl.hr/vijesti/541486/nogomet-ostale-lige/navijaci-paok-a-izabrali-josip-misic-najbolji-je-igrac-solunskog-kluba/ ''Navijači PAOK-a izabrali: Josip Mišić najbolji je igrač solunskog kluba''], sportnet.rtl.hr, 12. kolovoza 2020., pristupljeno 20. listopada 2020.</ref> Dana [[22. ožujka]] [[2020.]] godine, nakon odlično odrađene sezone(5 pogodaka, 8 asistencija) klubovi su ušli u pregovore za otkup igrača. Ipak, zbog [[COVID-19|pandemije COVID-19]] u svijetu, grčki klub nije bio spreman isplatiti 2 milijuna eura. Dana [[19. listopada]] 2020. godine, Mišić je stigao na jednogodišnju posudbu u [[zagreb]]ački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]].<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/josip-misic-iz-sportinga-u-dinamo ''Josip Mišić iz Sportinga u Dinamo''], gnkdinamo.hr, 19. listopada 2020., pristupljeno 20. listopada 2020.</ref> Prvi nastup u "modrom" dresu upisao je [[19. prosinca]] 2020. godine, u domaćoj pobjedi 4:0 nad [[NK Varaždin Varaždin|Varaždinom]].<ref>[https://www.24sata.hr/sport/dinamo-s-europskim-sastavom-varazdinci-su-se-uspjeli-pokrpati-735265 ''Dinamo pregazio Varaždin! Sad je jasno: 'Modri' jesenski prvaci''], 24sata.hr, 19. prosinca 2020., pristupljeno 19. prosinca 2020.</ref> Dana [[2. lipnja]] [[2021.]] godine, Dinamo je otkupio Mišićev ugovor za dva milijuna eura.<ref>[https://www.24sata.hr/sport/misice-ostaje-u-dinamu-modri-ga-otkupili-za-dva-milijuna-eura-765650 ''Mišić ostaje u Dinamu, 'modri' ga otkupili za dva milijuna eura''], 24sata.hr, 2. lipnja 2021., pristupljeno 3. lipnja 2021.</ref> == Reprezentativna karijera == Od samog početka je nastupao za mlađe uzraste reprezentacije [[Hrvatska|Hrvatske]]. Za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] debitirao je [[11. siječnja]] [[2017.]] godine na China Cupu, na kojem je [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] nastupila s gotovo svim igračima iz [[Prva hrvatska nogometna liga|hrvatske lige]].<ref>[https://hns-cff.hr/hr/matches/8647343/cile-hrvatska-5-2/ ''Andrijašević donio poravnanje, Čile bolji na jedanaesterce''], hns-cff.hr, 11. siječnja 2017., pristupljeno 20. listopada 2020.</ref> === Reprezentativna statistika === Zadnji put ažurirano 14. siječnja 2017.<ref name =repka>{{cite web |title=Josip Mišić profile |url=https://hns-cff.hr/players/75969/josip-misic/ |publisher=hns-cff.hr |accessdate=2020-10-20}}</ref> {| class=wikitable style="text-align: center" |+ Broj utakmica i golova po reprezentaciji i godini |- !Reprezentacija!!Godina!!Odigrane utakmice!!Golovi |- | rowspan="1" |[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] |2017.||2||0 |- ! colspan="2" |Ukupno!!2!!0 |} ==Priznanja== ===Klupska=== '''[[HNK Rijeka|Rijeka]]''' * [[Prva HNL|Prvak Hrvatske]] '''(1):''' [[1. HNL 2016./17.|2016./17.]] * [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatski kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2016./17.|2016./17.]] '''[[Sporting Clube de Portugal (nogomet)|Sporting CP]]''' * [[Taça de Portugal|Portugalski kup]] '''(1):''' 2018./19. '''[[PAOK F.C.|PAOK]]''' * [[Super League Greece|Prvak Grčke]] '''(1):''' 2018./19. * [[Grčki nogometni kup|Grčki kup]] '''(1):''' 2018./19. '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' * [[Prva HNL|Prvak Hrvatske]] '''(2):''' [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] * [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatski kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2020./21.|2020./21.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(1):''' 2022. ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== * [https://int.soccerway.com/players/josip-mii/249748/ Profil], Soccerway * [https://www.transfermarkt.com/josip-misic/profil/spieler/227035 Profil], [[Transfermarkt]] {{Sastav - Dinamo Zagreb}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2016./17.}} {{GLAVNIRASPORED:Mišić, Josip}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši NK Osijeka]] [[Kategorija:Nogometaši PAOK-a]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Rijeke]] [[Kategorija:Nogometaši Sporting Clube de Portugal]] [[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]] 2asdn0d2i5s1x9ngvuawwh05vvv3okk 0 687776 6447009 6256221 2022-08-20T13:15:21Z Cryptex 83686 removed irrelevant image - despite the title on Commons, this is a Brazilian travesti/trans woman, not a Neapolitan femminiello wikitext text/x-wiki '''''Femminielli''''' ili '''''femmenielli''''' (jednina '''''femminiello''''', usp. [[Talijanski jezik|talijanska]] ''femmina'', "ženska", ''-elo'', muški [[Umanjenica|umanjeni]] sufiks) izraz je koji se koristi za označavanje populacije homoseksualnih muškaraca s izrazito ženskim rodnim izrazom u tradicionalnoj [[napulj]]skoj kulturi.<ref name="Corriere">{{cite journal |last1=Fulvio |first1=Bufi |year=2009 |title=Presa Ketty, boss "femminiello" Comandava i pusher di Gomorra |journal=Corriere della Sera |issue=February 13, 2009 |pages=19 |url=http://archiviostorico.corriere.it/2009/febbraio/13/Presa_Ketty_boss_femminiello_Comandava_co_8_090213017.shtml |quote=FEMMINIELLO E' UNA FIGURA OMOSESSUALE (..) È UNA PERSONA DALL' ASPETTO EFFEMINATO O SPESSO UN TRAVESTITO. E' RISPETTATO E GENERALMENTE IL FEMMINIELLO VIENE CONSIDERATO UNA PERSONA CHE PORTA FORTUNA. |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150914215655/http://archiviostorico.corriere.it/2009/febbraio/13/Presa_Ketty_boss_femminiello_Comandava_co_8_090213017.shtml |archivedate=14. rujna 2015.}}</ref><ref name="The Femminiello in Neapolitan Culture">{{cite web |author=Jeff Matthews |title=The ''Femminiello'' in Neapolitan Culture |url=http://faculty.ed.umuc.edu/~jmatthew/naples/femm.html |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110515005531/http://faculty.ed.umuc.edu/~jmatthew/naples/femm.html |archivedate=2011-05-15}}</ref> Možda će biti teško definirati ovaj pojam unutar modernih zapadnih pojmova "homoseksualci" nasuprot "trans ženama", jer se obje kategorije u određenoj mjeri preklapaju u slučaju ''femminielli'' (vidi [[Treći rod]]).<ref name="The Femminiello in Neapolitan Culture" /> Ovaj pojam nije pogrdan i ne nosi stigmu; umjesto toga tradicionalno se vjeruje da ''femminielli'' donosi sreću.<ref name="Corriere" /><ref name="The Femminiello in Neapolitan Culture" /> Ironično, Achille della Ragione sugerira da su nedavna istraživanja pokazala kako Napuljci imaju općenito negativan stav o onome što on naziva "politički ispravnim modelom homoseksualnosti licemjernog dobročinitelja" (što podrazumijeva mainstream zapadnjačku homoseksualnu kulturu), ali ipak suprotstavlja ''femminielli'' kao uživanje povoljnog stava dijela napuljskog društva.<ref name="Ragione">{{cite web |title=I femminielli |author=Achille della Ragione |url=http://www.guidecampania.com/dellaragione/articolo3/articolo.htm#99 |quote=Il napoletano, come dimostrano recenti statistiche, non vede di buon occhio l'omosessuale più o meno dichiarato, quello politically correct, che oggi, altrove, va tanto di moda ed è apparentemente accettato da una società ipocritamente buonista. Ma da noi il femminiello può vivere quasi sempre, soprattutto nei quartieri popolari, in una atmosfera accogliente, segnata dal consenso e dal buonumore. |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110510111436/http://www.guidecampania.com/dellaragione/articolo3/articolo.htm#99 |archivedate=2011-05-10}}</ref> == Analiza roda == Nepotrebno je uvrštavati napuljskog Femminiella u makrokategoriju transrodnih osoba koja se obično usvaja u anglosaksonskom i sjevernoameričkom kontekstu. "Alternativni identitet femminielli moguće je iz transformiranog, prerušenog i preobraženog tijela, složenog fenomena koji se može smatrati" endemskim ", a posebno je povezan s teritorijom i stanovništvom grada."<ref name=":0">Zito, Eugenio. "Disciplinary crossings and methodological contaminations in gender research: a psycho-anthropological survey on Neapolitan femminielli." International Journal of Multiple Research Approaches, vol. 7, no. 2, 2013, p. 204+. Academic OneFile, http://link.galegroup.com.uaccess.univie.ac.at/apps/doc/A354578053/AONE?u=43wien&sid=AONE&xid=103bdda0. Accessed 23 Oct. 2018.</ref> Umjesto toga, femminiello bi se mogao smatrati osobitim rodnim izrazom, unatoč široko rasprostranjenom seksualnom binarizmu. Kulturni korijeni u koje je ugrađen ovaj fenomen daju femminiellu kulturni, pa čak i društveno ozakonjeni status. Za povijesne i simboličke koordinate Napulja, identitetska konstrukcija femminiella ne može se nadoknaditi s uobičajenijim europskim i eurocentričnim transrodnim skupinama.<ref>Hochdorn, Alexander, Paolo F. Cottone and Dania Vallini (2011). Gender and discursive positioning: Doing transgender in highly normative contexts. ''69th Conference of the International Council of Psychologists''. 29 July - 2 August 2011, Washington DC (USA) http://www.icpweb.org {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120304231821/http://icpweb.org/ |date=2012-03-04 }}</ref> Krajem 2000-ih u Italiji su potresli mnogi seksualni skandali koji su ''uključili istaknute'' političare (npr. Bivšeg predsjednika Lazija [[Piero Marrazzo|Piera Marrazza]]) i [[Transrodni seksualni radnici|transrodne seksualne radnike]] često latinoameričkog podrijetla, koje u talijanskim medijima obično nazivaju ''transessuali'' (skraćeno ''trans''). U 2009. godini pojam ''femminiello'' stekao je određenu ''reputaciju'' u talijanskim medijima nakon što je ''uhićena'' mafijašica ''femina iz'' [[Camorra|Camorre]], iz Napulja, [[Ketty Gabriele]]. Gabriele se bavio [[Prostitucija|prostitucijom]] prije nego što je postao [[Caporegime|kapo]]. Gabriele je u talijanskim medijima nazivan i ''femminiello.''<ref>{{cite web |url=http://city.corriere.it/2009/02/13/napoli/prima-cronaca/camorra-trans-vertice-clan-scissionisti-20324152476.shtml |title=Corriere della Sera |website=city.corriere.it |accessdate=7. svibnja 2018.}}{{dead link|date=May 2018 |bot=SheriffIsInTown |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{cite web |url=http://blog.panorama.it/italia/2009/02/12/arrestata-ketty-transessuale-e-boss-a-scampia/ |title=Archived copy |accessdate=2011-12-08 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090422061909/http://blog.panorama.it/italia/2009/02/12/arrestata-ketty-transessuale-e-boss-a-scampia |archivedate=2009-04-22}}</ref> Međutim, drugi tvrde da su ''i femminielli'' sigurno muškarci unatoč svojoj ženskoj rodnoj ulozi, govoreći da "oni su muškarci; oni to znaju i svi drugi to znaju."<ref name="The Femminiello in Neapolitan Culture" /> Achille della Ragione napisao je o socijalnim aspektima ''femminiellija''. "[''Feminiello''] je obično [[Bratski redoslijed rođenja i muška seksualna orijentacija|najmlađe muško dijete]], 'majčina draga,' ... korisno je, obavlja poslove, obavlja poslove i čuva drugu djecu."<ref name="The Femminiello in Neapolitan Culture" /> Zito i Eugenio u svojoj studiji predlažu da femminielli "izgleda potvrđuju, na polju [[Rodni identitet|rodnog identiteta]], [[Postmoderna|postmodernu]] ideju kontinuirane modulacije između muškog i ženskog [[Rodni identitet|spola]] protiv njihove podvojenosti".<ref name=":0" /> Može se primijetiti određena nekompatibilnost između pojmova ''femminiello'' i (često stranog porijekla) transrodnih ljudi, npr. Naslov vijesti koji glasi ''Rivolta ai quartieri Spagnoli: i femminielli cacciano le trans'' ("Pobuna u [[Quartieri Spagnoli]]: ''femminielli'' tjeraju transseksualce.")<ref name="The Femminiello in Neapolitan Culture" /> == Povijest == [[File:Print made by Francesco Bartolozzi after Giovanni Battista Cipriani, 1770.jpg|thumb|155px|[[Hermafrodit (mitologija)|Hermafrodit]], sin [[Hermes]]a i [[Afrodita|Afrodite]].]] Stalne reference u mnogim izvorima na drevne rituale iza prisutnosti ''femminiella'' u Napulju zahtijevaju malo komentara. Brojne su veze sa [[Grčka mitologija|starogrčkom mitologijom]]: na primjer, [[Hermafrodit (mitologija)|Hermafrodit]], koji je posjedovao ljepotu majke [[Afrodita|Afrodite]] i snagu oca [[Hermes]]a; ili [[Tiresija]], slijepi prorok iz Tebe, poznat po tome što se sedam godina pretvorio u ženu. Pretpostavlja se da obje ove ličnosti i, uistinu, druge u mnogim kulturama na svijetu posjeduju nešto što drugi nemaju: mudru ravnotežu koja dolazi iz poznavanja oba svijeta, muškog i ženskog.<ref name="I femminielli - di Achille della Ragione">{{cite web |url=http://www.guidecampania.com/dellaragione/articolo3/articolo.htm#99 |title=I femminielli (Achille della Ragione) |website=www.guidecampania.com |accessdate=7. svibnja 2018. |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110510111436/http://www.guidecampania.com/dellaragione/articolo3/articolo.htm#99 |archivedate=10. svibnja 2011.}}</ref> === Ceremonija === Ceremonija zvana ''matrimonio dei femminielli'' održava se u [[Torre Annunziata]] na [[Uskrsni ponedjeljak]], parada ''femminielli'' odjevena u vjenčanice i u pratnji "muža" koji putuje ulicama u konjskim zapregama.<ref>[http://www.lostrillone.tv/legginotizia.asp?idnotizia=7630&idcatnotizia=9&titolo=Pasquetta%20con%20i%20femminielli%20%20nel%20quadrilatero%20Carceri Lo Strillone: Pasquetta con i femminielli nel quadrilatero Carceri] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121031214310/http://www.lostrillone.tv/legginotizia.asp?idnotizia=7630&idcatnotizia=9&titolo=Pasquetta%20con%20i%20femminielli%20%20nel%20quadrilatero%20Carceri |date=2012-10-31 }}, 9 April 2012</ref> === Tradicija === ''Feminiello'' u [[Kampanija|Kampaniji]] uživa relativno privilegiran položaj zahvaljujući sudjelovanju u nekim tradicionalnim događajima, poput ''Candelora al Santuario di Montevergine'' ([[Svijećnica]] u svetištu [[Montevergine]]) u [[Avellino|Avellinu]]<ref>[http://www.incampania.com/EN/turismo.cfm?s=4&Menu_ID=183&Sub_ID=218&Info_ID=3782 Il Santuario di Montevergine e la Candelora] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120127053541/http://www.incampania.com/EN/turismo.cfm?s=4&Menu_ID=183&Sub_ID=218&Info_ID=3782 |date=2012-01-27 }}</ref> ili ''Tammurriata'', tradicionalni ples izveden na blagdan Madonna dell'Arco u [[Sant'Anastasia]].<ref>{{cite web |url=http://www.liceoumberto.eu/cartelle/altro/tammurriata.htm |title=Traditional Dances - The Tummurriata |website=liceoumberto.eu |accessdate=7. svibnja 2018. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120325203119/http://www.liceoumberto.eu/cartelle/altro/tammurriata.htm |archivedate=25. ožujka 2012.}}</ref> Općenito se ''femminielli'' smatraju srećom. Iz tog je razloga u susjedstvu ''popularno'' da ''femminiello'' drži novorođenče ili sudjeluje u igrama poput [[Bingo (SAD)|binga]].<ref name="I femminielli - di Achille della Ragione"/> Iznad svega [[Tombola]] ili ''Tombolata dei femminielli'',<ref>{{cite web |url=http://www.irpinianews.it/CulturaEventi/news/?news=40799 |title=Tombolata dei Femminielli: divertimento e tradizione ad Avellino |website=irpinianews.it |accessdate=7. svibnja 2018. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130531094856/http://www.irpinianews.it/CulturaEventi/news/?news=40799 |archivedate=31. svibnja 2013.}}</ref> popularna igra koja se izvodi svake godine 2. veljače, kao ''završni'' dio Svijećnice u svetištu Montevergine. == Kazalište == U scenskoj produkciji nazvanoj ''La Gatta Cenerentola'' (Mačka Pepeljuga), Roberta De Simonea, ''femmenielli'' igraju uloge nekoliko važnih likova. Među glavnim scenama u tom pogledu su ''rosario dei femmenielli'' i ''il suicidio del femminiella.''<ref>{{cite web |url=http://www.thefreeuniversity.net/LaGattaCenerentola/article.html |title=The Songs of LA GATTA CENERENTOLA - Roberto de Simone - Universitas adversitatis - Organiser Ed Emery |website=www.thefreeuniversity.net |accessdate=7. svibnja 2018. |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120310141929/http://www.thefreeuniversity.net/LaGattaCenerentola/article.html |archivedate=10. ožujka 2012.}}</ref> == Poveznice == * [[Prava LGBT osoba u Italiji]] * [[Popis transrodnih tema]] * [[Dvoduh]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == * Carrano, Gennaro and Simonelli, Pino, ''Un mariage dans la baie de Naples''; ''Naples ville travestie''; special issue ''Mediterranée'', "Masques", été 1983 (numéro 18), pp.&nbsp;106–116. * [[Giovanni Dall'Orto|Dall'Orto, Giovanni]], [http://www.giovannidallorto.com/cultura/medit/medit.html ''Ricchioni, femmenelle e zamel: l'"omosessualità mediterranea"]''. * De Blasio, Abele; (1897); [http://www.giovannidallorto.com/testi/800/deblasio/deblasio.html ‘O spusarizio masculino (il matrimonio fra due uomini)], in: ''Usi e costumi dei camorristi''; Gambella, Naples. Reprint: Edizioni del Delfino, Naples 1975, pp. 153-158. * della Ragione A. ''I Femminielli''. [http://www.guidecampania.com/dellaragione/articolo3/articolo.htm#99 On-line at Guide Campania.] (retrieved: Nov. 12, 2009) * Malaparte, Curzio. ''La Pelle''. Vallechi editore. Florence. 1961 * Eugenio Zito, Paolo Valerio, ''Corpi sull'uscio, identità possibili. Il fenomeno dei femminielli a Napoli'', Filema, 2010 * Zito, Eugenio. "Disciplinary crossings and methodological contaminations in gender research: a psycho-anthropological survey on Neapolitan femminielli." International Journal of Multiple Research Approaches, vol. 7, no. 2, 2013, p.&nbsp;204+. Academic OneFile, http://link.galegroup.com.uaccess.univie.ac.at/apps/doc/A354578053/AONE?u=43wien&sid=AONE&xid=103bdda0. Accessed 23 Oct. 2018. == Vanjske poveznice == {{Wječnik}} * {{jezikk|it|talijanski}} [http://www.radiof2.unina.it/?p=1970 Mythology of femminielli in Naples] * {{jezikk|it|talijanski}} [http://www.napoligaypress.it/?p=3867 Back to flourish the old Neapolitan femmenella] * {{jezikk|it|talijanski}} [http://digilander.libero.it/achillelauro/omosex.htm The femminielli, from the book "Le ragioni di della Ragione"] * {{jezikk|it|talijanski}} [http://www.torresette.it/legginews.asp?idnotizia=13647# The world of the "femminiello", culture and tradition] * Videoclip: [https://www.youtube.com/watch?v=b7kZTHMUUbA Peppe Barra - Il Matrimonio di Vincenzella] - theatre performance. [[Kategorija:LGBT]] [[Kategorija:Talijanska kultura]] 2np9lk52s8f670fxv5vi4c87o7yy7xe 1 688426 6447079 5664106 2022-08-20T17:03:55Z Ivo.rilovic 39570 /* Ovo je loše */ novi odlomak wikitext text/x-wiki ==Drugo ime, preusmjeriti== Trebalo bi link [[Biciklistička utrka Kroz Jugoslaviju]] preusmjeriti na ovu stranicu. [[Posebno:Doprinosi/89.201.185.2|89.201.185.2]] 15:11, 10. studenoga 2020. (CET) == Ovo je loše == Kroz Hrvatsku i Sloveniju je zamrla davno prije, u ranim 60-im ili još ranije, nisam siguran. Ovi rezultati kasnije, to su od Utrke kroz YU ili Alpe-Adria, sigurno ne od navedene utrke. Mislim, od 1982. sam u biciklizmu i znam sigurno za osamdesete i kasnije. Ovo nema veze sa stvarnošću. Ima li tko neki izvor ili da brišem odmah sve nakon 1970?[[Suradnik:Ivo.rilovic|Ivo Rilović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo.rilovic|razgovor]])</small> 19:03, 20. kolovoza 2022. (CEST) oa86mrmbnvfatqu64a2bz3i648qh2y5 6447080 6447079 2022-08-20T17:08:59Z Ivo.rilovic 39570 /* Ovo je loše */ Odgovor wikitext text/x-wiki ==Drugo ime, preusmjeriti== Trebalo bi link [[Biciklistička utrka Kroz Jugoslaviju]] preusmjeriti na ovu stranicu. [[Posebno:Doprinosi/89.201.185.2|89.201.185.2]] 15:11, 10. studenoga 2020. (CET) == Ovo je loše == Kroz Hrvatsku i Sloveniju je zamrla davno prije, u ranim 60-im ili još ranije, nisam siguran. Ovi rezultati kasnije, to su od Utrke kroz YU ili Alpe-Adria, sigurno ne od navedene utrke. Mislim, od 1982. sam u biciklizmu i znam sigurno za osamdesete i kasnije. Ovo nema veze sa stvarnošću. Ima li tko neki izvor ili da brišem odmah sve nakon 1970?[[Suradnik:Ivo.rilovic|Ivo Rilović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo.rilovic|razgovor]])</small> 19:03, 20. kolovoza 2022. (CEST) :Sad vidim, prijevod s eng i njem. :Dakle Prvo je bila Kroz Hrv-Slo, pa je iz iste u 50im nastala kroz YU. Mislim da se kroz Hr-Slo obnovila, održavala još koju godinu, pa ugasila, odnosno prerasla u Alpe-Adria. :[[Suradnik:Ivo.rilovic|Ivo Rilović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo.rilovic|razgovor]])</small> 19:08, 20. kolovoza 2022. (CEST) pwmuj49lbofhwxdyekcq2hf95p8j28h 4 695157 6447175 6446596 2022-08-20T22:10:37Z Fraxinus 3144 /* Napisani ili dopunjeni članci */ wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} {{Wikiprojekt 10000}} == Napisani ili dopunjeni članci == Svi suradnici su pozvani sudjelovati ako žele. Slobodno se može dodavati i pisati nove članke vezane za ovaj projekt. {|class="wikitable sortable" style="margin-left:auto; margin-right:auto; font-size:0.9em;" |- ! style="background: #FF00CC" | '''<span style="color:#FFF">br.</span>''' ! style="background: #FF00CC" | '''<span style="color:#FFF">Naziv</span>''' ! style="background: #FF00CC" | '''<span style="color:#FFF">Stranica na drugom jeziku</span>''' ! style="background: #FF00CC" | '''<span style="color:#FFF">Napomena</span>''' ! style="background: #FF00CC" | '''<span style="color:#FFF">Stanje</span>''' ! style="background: #FF00CC" | '''<span style="color:#FFF">Suradnik</span>''' |- | '''1.''' || [[Vjera]] || [[:en:Faith]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''2.''' || [[Obožavanje]] || [[:en:Adoration]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''3.''' || [[Yukon (rijeka)]] || [[:en:Yukon River]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]] |- | '''4.''' || [[Usporedna religija]] || [[:en:comparative religion]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''5.''' || [[Glačalo]] || [[:en:Clothes iron]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Ponor|Ponor]] |- | '''6.''' || [[Živac]] || [[:en:Nerve]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''7.''' || [[Arapska abeceda]] || [[:en:Arabic alphabet]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''8.''' || [[Iglu]] || [[:en:Igloo]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]] |- | '''9.''' || [[Baffinov zaljev]] || [[:en:Baffin Bay]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]] |- | '''10.''' || [[Mužjak]] || [[:en:Male]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Ponor|Ponor]] |- | '''11.''' || [[Ženka]] || [[:en:Female]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Ponor|Ponor]] |- | '''12.''' || [[Abasidski kalifat]] || [[:en:Abbasid Caliphate]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''13.''' || [[Anthophila]] || [[:en:Bee]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''14.''' || [[Banana]] || [[:en:Banana]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''15.''' || [[Veliko medvjeđe jezero]] || [[:en:Great Bear Lake]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]] |- | '''16.''' || [[Veliko ropsko jezero]] || [[:en:Great Slave Lake]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]] |- | '''17.''' || [[Ospice]] || [[:en:Measles]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''18.''' || [[Ružičasta]] || [[:en:Pink]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''19.''' || [[Indijski potkontinent]] || [[:en:Indian subcontinent]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''20.''' || [[Lee Kuan Yew]] || [[:en:Lee Kuan Yew]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''21.''' || [[Teško ubojstvo]] || [[:en:Murder]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Ponor|Ponor]] |- | '''22.''' || [[Posljednji Fermatov poučak]] || [[:en:Fermat's Last Theorem]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Ponor|Ponor]] |- | '''23.''' || [[Bassov prolaz]] || [[:en:Bass Strait]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]] |- | '''24.''' || [[Davisov prolaz]] || [[:en:Davis Strait]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]] |- | '''25.''' || [[Grudnjak]] || [[:en:Bra]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''26.''' || [[Svetište Gospe Lurdske]] || [[:en:Sanctuary of Our Lady of Lourdes]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''27.''' || [[Dorothy Hodgkin]] || [[:en:Dorothy Hodgkin]] || novi članak || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''28.''' || [[Sergey Brin]] || [[:en:Sergey Brin]] || novi članak || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''29.''' || [[Carpentaria]] || [[:en:Gulf of Carpentaria]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]] |- | '''30.''' || [[Veliki australski zaljev]] || [[:en:Great Australian Bight]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]] |- | '''31.''' || [[Ljudmila Turiščeva]] || [[:en:Ludmilla Tourischeva]] || novi članak || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''32.''' || [[Brooklynski most]] || [[:en:Brooklyn Bridge]] || novi članak || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Ponor|Ponor]] |- | '''33.''' || [[Lilija Podkopajeva]] || [[:en:Lilia Podkopayeva]] || novi članak || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''34.''' || [[Tamara Karsavina]] || [[:en:Tamara Karsavina]] || novi članak || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''35.''' || [[Livonski rat]] || [[:en:Livonian war]] || novi članak || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''36.''' || [[Kazanjska katedrala u Sankt-Peterburgu]] || [[:en:Kazan Cathedral, St. Petersburg]] || novi članak || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''37.''' || [[Hudsonov prolaz]] || [[:en:Hudson Strait]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]] |- | '''38.''' || [[Palkov prolaz]] || [[:en:Palk Strait]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]] |- | '''39.''' || [[Cugaru (prolaz)]] || [[:en:Tsugaru Strait]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]] |- | '''40.''' || [[Yucatánski prolaz]] || [[:en:Yucatán Channel]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]] |- | '''41.''' || [[Poljsko-litvansko-teutonski rat]] || [[:en:Polish–Lithuanian–Teutonic War]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''42.''' || [[Hotdog]] || [[:en:Hot dog]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Ponor|Ponor]] |- | '''43.''' || [[Rumunjska književnost]] || [[:en:Romanian literature]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''44.''' || [[Godavari]] || [[:en:Godavari River]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]] |- | '''45.''' || [[Nikolaj Rerih]] || [[:en:Nicholas Roerich]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''46.''' || [[Mweru]] || [[:en:Lake Mweru]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]] |- | '''47.''' || [[Karl Barth]] || [[:en:Karl Barth]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Imbehind|Imbehind]] |- | '''48.''' || [[Lav Vigotski]] || [[:en:Lev Vygotsky]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''49.''' || [[Makedonski ratovi]] || [[:en:Macedonian Wars]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''50.''' || [[Državno sveučilište u Sankt Peterburgu]] || [[:en:Saint Petersburg State University]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''51.''' || [[Vasil Levski]] || [[:en:Vasil Levski]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''52.''' || [[Austrijska književnost]] || [[:en:Austrian literature]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''53.''' || [[Nikolaj Nekrasov]] || [[:en:Nikolay Nekrasov]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''54.''' || [[Miklós Rózsa]] || [[:en:Miklós Rózsa]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''55.''' || [[Mihail Bahtin]] || [[:en:Mikhail Bakhtin]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''56.''' || [[Ignacy Łukasiewicz]] || [[:en:Ignacy Łukasiewicz]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''57.''' || [[Delski savez]] || [[:en:Delian League]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''58.''' || [[Erie (kanal)]] || [[:en:Erie Canal]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]] |- | '''59.''' || [[Rus' (narod)]] || [[:en:Rus' people]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''60.''' || [[Osmanski ratovi u Europi]] || [[:en:Ottoman wars in Europe]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''61.''' || [[Moskovsko-litavski ratovi]] || [[:en:Muscovite–Lithuanian Wars]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''62.''' || [[Poljsko-moskovski rat (1605.–1618.)]] || [[:en:Polish–Muscovite War (1605–1618)]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''63.''' || [[Rusko-poljski rat (1654.–1667.)]] || [[:en:Russo-Polish War (1654–1667)]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''64.''' || [[Srednjoeuropska nizina]] || [[:en:North European Plain]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''65.''' || [[Katarinina palača]] || [[:en:Catherine Palace]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''66.''' || [[Ruska državna knjižnica]] || [[:en:Russian State Library]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''67.''' || [[Organizacija crnomorske ekonomske suradnje]] || [[:en:Organization of the Black Sea Economic Cooperation]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''68.''' || [[Austrijska služba u inozemstvu]] || [[:en:Austrian Service Abroad]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''69.''' || [[Patrijarh Nikon]] || [[:en:Patriarch Nikon of Moscow]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''70.''' || [[Jakov Zeldovič]] || [[:en:Yakov Zeldovich]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''71.''' || [[Boris Hristov]] || [[:en:Boris Christoff]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''72.''' || [[Armen Džigarhanjan]] || [[:en:Armen Dzhigarkhanyan]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''73.''' || [[Inokentij Smoktunovski]] || [[:en:Innokenty Smoktunovsky]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''74.''' || [[Jevgenij Leonov]] || [[:en:Yevgeny Leonov]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''75.''' || [[Zemlja (geografski pojam)]] || [[:en:Country]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''76.''' || [[Majmun]] || [[:en:Monkey]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''77.''' || [[Patka]] || [[:en:Duck]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''78.''' || [[Kratkorepci]] || [[:en:Crab]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''79.''' || [[Kannada jezik]] || [[:en:Kannada]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''80.''' || [[Siva]] || [[:en:Grey]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''81.''' || [[Pitoma mrkva]] || [[:en:Carrot]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''82.''' || [[Amitabh Bachchan]] || [[:en:Amitabh Bachchan]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''83.''' || [[Grand Canyon]] || [[:en:Grand Canyon]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''84.''' || [[Malajalam jezik]] || [[:en:Malayalam]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''85.''' || [[Poslovanje]] || [[:en:Business]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''86.''' || [[Tijelo gljive]] || [[:en:Mushroom]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''87.''' || [[Znanstvenik]] || [[:en:Scientist]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''88.''' || [[Imperator]] || [[:en:Emperor]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''89.''' || [[Djevojčica]] || [[:en:Girl]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''90.''' || [[Dojenče]] || [[:en:Baby]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''91.''' || [[Indijski orah]] || [[:en:Cashew]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''92.''' || [[Atomska masa]] || [[:en:Atomic mass]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''93.''' || [[Muhammad Ali Jinnah]] || [[:en:Muhammad Ali Jinnah]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''94.''' || [[Sindhi jezik]] || [[:en:Sindhi]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''95.''' || [[Maskareni]] || [[:en:Mascarene Islands]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]] |- | '''96.''' || [[Pali jezik]] || [[:en:Pali]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''97.''' || [[Siguran spolni odnos]] || [[:en:Safe sex]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Ponor|Ponor]] |- | '''98.''' || [[Rap]] || [[:en:Rapping]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''99.''' || [[Kopnice]] || [[:en:Testudinidae]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''100.''' || [[Tajvan (otok)]] || [[:en:Taiwan (island)]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''101.''' || [[Srinivasa Ramanujan]] || [[:en:Srinivasa Ramanujan]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''102.''' || [[Liči]] || [[:en:Lychee]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''103.''' || [[Pavijani]] || [[:en:Papio]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''104.''' || [[Svinja]] || [[:en:Pig]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''105.''' || [[Toksikologija]] || [[:en:Toxicology]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''106.''' || [[Matematičar]] || [[:en:Mathematician]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''107.''' || [[Povijest svijeta]] || [[:en:Human history]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''108.''' || [[Nejednakokrilci]] || [[:en:Anisoptera]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''109.''' || [[Évariste Galois]] || [[:en:Évariste Galois]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''110.''' || [[Organski spoj]] || [[:en:Organic compound]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''111.''' || [[Larry Page]] || [[:en:Larry Page]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''112.''' || [[Arktički krug]] || [[:en:Arctic Circle]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''113.''' || [[Napoleonski ratovi]] || [[:en:Napoleonic Wars]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''114.''' || [[Benjamin Disraeli]] || [[:en:Benjamin Disraeli]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''115.''' || [[Kvadratni korijen]] || [[:en:Square root]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''116.''' || [[Al-Biruni]] || [[:en:Al-Biruni]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''117.''' || [[Muridae]] || [[:en:Muridae]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''118.''' || [[Američki bizon]] || [[:en:American bison]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''119.''' || [[Život poslije smrti]] || [[:en:Afterlife]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''120.''' || [[Žrtvovanje]] || [[:en:Sacrifice]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''121.''' || [[Teofanija]] || [[:en:Theophany]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''122.''' || [[Religijska filozofija]] || [[:en:Religious philosophy]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''123.''' || [[Gloria Swanson]] || [[:en:Gloria Swanson]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''124.''' || [[Claudette Colbert]] || [[:en:Claudette Colbert]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''125.''' || [[Renata Scotto]] || [[:en:Renata Scotto]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''126.''' || [[Tara Lipinski]] || [[:en:Tara Lipinski]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''127.''' || [[Maskiranje]] || [[:en:Camouflage]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''128.''' || [[Poprečno-prugasti mišić]] || [[:en:Skeletal muscle]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''129.''' || [[Miocit]] || [[:en:Myocyte]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''130.''' || [[Poni]] || [[:en:Pony]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''131.''' || [[Udvaranje]] || [[:en:Courtship]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''132.''' || [[Seksualna privlačnost]] || [[:en:Sexual attraction]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''133.''' || [[Kupaći kostim]] || [[:en:Swimsuit]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''134.''' || [[Ništa]] || [[:en:Nothing]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''135.''' || [[Idolopoklonstvo]] || [[:en:Idolatry]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''136.''' || [[Crveni ribiz]] || [[:en:Redcurrant]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''137.''' || [[Crni ribiz]] || [[:en:Blackcurrant]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''138.''' || [[Liječnik opće medicine]] || [[:en:General practitioner]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''139.''' || [[Primijenjena etika]] || [[:en:Applied ethics]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''140.''' || [[Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori]] || [[:en:Eigenvalues and eigenvectors]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Ponor|Ponor]] |- | '''141.''' || [[Normativna etika]] || [[:en:Normative ethics]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''142.''' || [[Brak iz koristi]] || [[:en:Marriage of convenience]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Ponor|Ponor]] |- | '''143.''' || [[Potporno tkivo]] || [[:en:Ground tissue]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''144.''' || [[Arapski konj]] || [[:en:Arabian horse]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''145.''' || [[Ljekarnik]] || [[:en:Pharmacist]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''146.''' || [[Proročanstvo]] || [[:en:Prophecy]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''147.''' || [[Mahathir Mohamad]] || [[:en:Mahathir Mohamad]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''148.''' || [[Čandragupta Maurya]] || [[:en:Chandragupta Maurya]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''149.''' || [[Tibetanska visoravan]] || [[:en:Tibetan Plateau]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''150.''' || [[Indijski ustanak 1857.]] || [[:en:Indian Rebellion of 1857]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''151.''' || [[Atila]] || [[:en:Attila]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]] |- | '''152.''' || [[Aurangzeb]] || [[:en:Aurangzeb]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''153.''' || [[Prosvjetiteljstvo]] || [[:en:Age of Enlightenment]] || dopuna || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]] |- | '''154.''' || [[Muavija I.]] || [[:en:Muawiyah I]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''155.''' || [[Dardaneli]] || [[:en:Dardanelles]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]] |- | '''156.''' || [[Hulagu-kan]] || [[:en:Hulagu Khan]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''157.''' || [[Delhijski sultanat]] || [[:en:Delhi Sultanate]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''158.''' || [[Sake]] || [[:en:Sake]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''159.''' || [[Fatimidski Kalifat]] || [[:en:Fatimid Caliphate]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''160.''' || [[Eisaku Satō]] || [[:en:Eisaku Satō]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''161.''' || [[Joseon]] || [[:en:Joseon]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''162.''' || [[Sheikh Mujibur Rahman]] || [[:en:Sheikh Mujibur Rahman]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''163.''' || [[Mohammed bin Salman]] || [[:en:Mohammed bin Salman]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''164.''' || [[Raj Kapoor]] || [[:en:Raj Kapoor]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''165.''' || [[Povijest drevnog Izraela i Judeje]] || [[:en:History of ancient Israel and Judah]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''166.''' || [[Ortodoksni judaizam]] || [[:en:Orthodox Judaism]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''167.''' || [[Konzervativni judaizam]] || [[:en:Conservative Judaism]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''168.''' || [[Reformski judaizam]] || [[:en:Reform Judaism]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''169.''' || [[Zdravstvena njega]] || [[:en:Nursing]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''170.''' || [[Micelij]] || [[:en:Mycelium ]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''171.''' || [[Bukovača (gljiva)]] || [[:en:Pleurotus ostreatus ]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''172.''' || [[Sistematski pregled]] || [[:en:Physical examination ]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''173.''' || [[Visla]] || [[:en:Vistula]] || dopuna || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]] |- | '''174.''' || [[Osnovna lista lijekova Svjetske zdravstvene organizacije]] || [[:en:Essential medicines ]] || dopuna || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''175.''' || [[Laboratorijska pretraga krvi]] || [[:en:Blood test ]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''176.''' || [[Dužnost]] || [[:en:Duty]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''177.''' || [[Metaetika]] || [[:en:Meta-etics]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''178.''' || [[Religijsko preobraćenje]] || [[:en:Religious conversion]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''179.''' || [[Taksonomija (biologija)]] || [[:en:Taxonomy (biology)]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''180.''' || [[Epiderma (botanika)]] || [[:en:Epidermis (botany)]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''181.''' || [[Gangrena]] || [[:en:Gangrene]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''182.''' || [[Srčane bolesti]] || [[:en:Heart disease]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''183.''' || [[Šarlah]] || [[:en:Scarlet fever]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''184.''' || [[Iznutrice]] || [[:en:Offal]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''185.''' || [[Susan B. Anthony]] || [[:en:Susan B. Anthony]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''186.''' || [[Anja Andersen]] || [[:en:Anja Andersen]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''187.''' || [[Barbara W. Tuchman]] || [[:en:Barbara W. Tuchman]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''188.''' || [[Spolno razmnožavanje]] || [[:en:Sexual reproduction]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''189.''' || [[Hifa]] || [[:en:Hypha]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''190.''' || [[Razvojna biologija]] || [[:en:Developmental biology]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''191.''' || [[Toksin]] || [[:en:Toxin]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''192.''' || [[Gerijatrija]] || [[:en:Geriatrics]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''193.''' || [[Zimski športovi]] || [[:en:Winter sport]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''194.''' || [[Ugriz zmije]] || [[:en:Snakebite]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''195.''' || [[Starost]] || [[:en:Old Age]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''196.''' || [[Marian Anderson]] || [[:en:Marian Anderson]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''197.''' || [[Beverly Sills]] || [[:en:Beverly Sills]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''198.''' || [[Marie Taglioni]] || [[:en:Marie Taglioni]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''199.''' || [[Športovi s loptom]] || [[:en:Ball game]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''200.''' || [[Trčanje]] || [[:en:Running]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''201.''' || [[Reket (šport)]] || [[:en:Racket (sports equipment)]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''202.''' || [[Hrvanje slobodnim stilom]] || [[:en:Freestyle wrestling]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''203.''' || [[Hrvanje grčko-rimskim stilom]] || [[:en:Greco-Roman wrestling]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''204.''' || [[Ljetne olimpijske igre]] || [[:en:Summer Olympic Games]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''205.''' || [[Tablica množenja]] || [[:en:Multiplication table]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''206.''' || [[Trigonometrijske funkcije]] || [[:en:Trigonometric function]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''207.''' || [[Formula]] || [[:en:Formula]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''208.''' || [[Karijes]] || [[:en:Tooth decay]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Ponor|Ponor]] |- | '''209.''' || [[Emilia Plater]] || [[:en:Emilia Plater]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''210.''' || [[Fuzuli]] || [[:en:Fuzuli (writer)]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''211.''' || [[Kazahstanski Kanat]] || [[:en:Kazakh Khanate]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''212.''' || [[Povijest Balkana]] || [[:en:History of the Balkans]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''213.''' || [[Povijest Bliskog istoka]] || [[:en:History of the Middle East]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''214.''' || [[Mediteransko i bliskoistočno bojište (Drugi svjetski rat)]] || [[:en:Mediterranean and Middle East theatre of World War II]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''215.''' || [[Sto dana]] || [[:en:Hundred Days]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''216.''' || [[Europske integracije]] || [[:en:European integration]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''217.''' || [[Bliskoistočno bojište u Prvom svjetskom ratu]] || [[:en:Middle Eastern theatre of World War I]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''218.''' || [[Pad Zapadnog Rimskog Carstva]] || [[:en:Fall of the Western Roman Empire]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''219.''' || [[Safavidi]] || [[:en:Safavid dynasty]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''220.''' || [[Fanny Elssler]] || [[:en:Fanny Elssler]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''221.''' || [[Ostracizam]] || [[:en:Ostracism]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''222.''' || [[Vijeće država Baltičkog mora]] || [[:en:Council of the Baltic Sea States]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''223.''' || [[Turska književnost]] || [[:en:Turkish literature]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''224.''' || [[Bizantska književnost]] || [[:en:Byzantine literature]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''225''' || [[Pontsko gorje]] || [[:en:Pontic Mountains]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''226''' || [[Ak Koyunlu]] || [[:en:Aq Qoyunlu]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''227''' || [[Vendi]] || [[:en:Wends]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''228''' || [[Mihail Uljanov]] || [[:en:Mikhail Ulyanov]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''229''' || [[Rudolf von Laban]] || [[:en:Rudolf von Laban]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''230.''' || [[Antarktički krug]] || [[:en:Antarctic Circle]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] |- |'''231.''' || [[Nacionalni park Tumucumaque]] || [[:en:Tumucumaque Mountains National Park]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] |- |'''232.''' || [[Havajsko otočje]] || [[:en:Hawaiian Islands]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] |- |'''233''' || [[Mihail Fokin]] || [[:en:Michel Fokine]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''234''' || [[Nizami Gandžavi]] || [[:en:Nizami Ganjavi]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''235''' || [[Judah Loew ben Bezalel]] || [[:en:Judah Loew ben Bezalel]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''236''' || [[Kazimir Funk]] || [[:en:Casimir Funk]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''237''' || [[Stefan Banach]] || [[:en:Stefan Banach]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''238''' || [[Valerij Harlamov]] || [[:en:Valeri Kharlamov]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''239''' || [[Zajednica]] || [[:en:Community]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnica:Maticpetra|Maticpetra]] |- |'''240''' || [[Igor Turčin]] || [[:en:Igor Turchin]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''241.''' || [[Otok Aleksandra I.]] || [[:en:Alexander Island]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] |- |'''242.''' || [[Otoci kraljice Elizabete]] || [[:en:Queen Elizabeth Islands]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] |- |'''243.''' || [[Rezervat divljači Središnji Kalahari]] || [[:en:Central Kalahari Game Reserve]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] |- |'''244.''' || [[Yunnan-Guizhou]] || [[:en:Yunnan-Guizhou Plateau]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] |- |'''245.''' || [[Zanzibarski arhipelag]] || [[:en:Zanzibar Archipelago]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] |- |'''246.''' || [[Grigorij Pereljman]] || [[:en:Grigori Perelman]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''247.''' || [[Melville (otok)]] || [[:en:Melville Island (Northwest Territories and Nunavut)]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] |- |'''248.''' || [[Mongolska visoravan]] || [[:en:Mongolian Plateau]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] |- |'''249.''' || [[Southampton (otok)]] || [[:en:Southampton Island]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] |- |'''250.''' || [[Axel Heiberg (otok)]] || [[:en:Axel Heiberg Island]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] |- |'''251.''' || [[Prince of Wales (otok)]] || [[:en:Prince of Wales Island (Nunavut)]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] |- |'''252.''' || [[Poluotok Cape York]] || [[:en:Cape York Peninsula]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] |- |'''253.''' || [[Velika kineska nizina]] || [[:en:North China Plain]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] |- |'''254.''' || [[Transgranični park Veliki Limpopo]] || [[:en:Great Limpopo Transfrontier Park]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] |- |'''255.''' || [[Kluane / Wrangell – St. Elias / Glacier Bay / Tatshenshini-Alsek]] || [[:en:Kluane / Wrangell–St. Elias / Glacier Bay / Tatshenshini-Alsek]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] |- |'''256.''' || [[Rješavanje jednadžbi]] || [[:en:Equation solving]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''257.''' || [[Londonski most]] || [[:en:London Bridge]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''258.''' || [[Tower Bridge]] || [[:en:Tower Bridge]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''259.''' || [[Obrada drveta]] || [[:en:Woodworking]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''260.''' || [[Industrijski robot]] || [[:en:Industrial robot]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''261.''' || [[Podzemna željeznica New York]] || [[:en:New York City Subway]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''262.''' || [[Vjerska arhitektura]] || [[:en:Sacral architecture]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''263.''' || [[Tehnička oblovina]] || [[:en:Lumber]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''264.''' || [[Bazilika Gospe od Pilara]] || [[:en:Basilica of Our Lady of the Pillar]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- | '''265.''' || [[Jadransko more]] || [[:en:Adriatic sea]] || prošireno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]] |- |'''266.''' || [[Povijest Židova]] || [[:en:Jewish history]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''267.''' || [[Michelle Kwan]] || [[:en:Michelle Kwan]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''268.''' || [[Hedda Hopper]] || [[:en:Hedda Hopper]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''269.''' || [[Annika Sörenstam]] || [[:en:Annika Sörenstam]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''270.''' || [[Visoka tehnologija]] || [[:en:High tech]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''271.''' || [[Potresno inženjerstvo]] || [[:en:Earthquake engineering]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''272.''' || [[Oplemenjivanje biljaka]] || [[:en:Plant breeding]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''273.''' || [[Engleski punokrvnjak]] || [[:en:Thoroughbred]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''274.''' || [[Medicinska dijagnoza]] || [[:en:Medical diagnosis]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''275.''' || [[Maria Tallchief]] || [[:en:Maria Tallchief]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''276.''' || [[Alice Walker]] || [[:en:Alice Walker]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''277.''' || [[Kristina iz Pizana]] || [[:en:Christine de Pizan]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''278.''' || [[Ruralno područje]] || [[:en:Rural area]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''279.''' || [[Brazilska visoravan]] || [[:en:Brazilian Highlands]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''280.''' || [[Umjetni organ]] || [[:en:Artificial organ]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''281.''' || [[Endoskopija]] || [[:en:Endoscopy]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''282.''' || [[Patogen]] || [[:en:Pathogen]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''283.''' || [[Frizijski konj]] || [[:en:Friesian horse]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''284.''' || [[Leontyne Price]] || [[:en:Leontyne Price]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''285.''' || [[Sestre Brontë]] || [[:en:Brontë family]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''286.''' || [[Faith Hill]] || [[:en:Faith Hill]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''287.''' || [[Marie-Antoine Carême]] || [[:en:Marie-Antoine Carême]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |'''288.''' || [[Ngũgĩ wa Thiong'o]] || [[:en:Ngũgĩ wa Thiong'o]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] |- |-<!-- |- | '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... |- | '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... |- | '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... |- | '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... |- | '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... |- | '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... |- | '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... |- | '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... |- | '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... |- | '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... |- | '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... |- | '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... |- | '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... |- | '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... |- | '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... |- | '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... |- | '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... |- --> |} == Potrebna dopuna == {|class="wikitable sortable" style="margin-left:auto; margin-right:auto;" |- bgcolor=#0066FF | <small>'''<span style="color:#FFFFFF">Broj</span>'''</small> || '''<span style="color:#FFFFFF">Naziv</span>''' || '''<span style="color:#FFFFFF">Stranica na drugom jeziku</span>''' || '''<span style="color:#FFFFFF">Napomena</span>''' || '''<span style="color:#FFFFFF">Stanje</span>''' || '''<span style="color:#FFFFFF">Suradnik</span>'''</small> |- |- |- |- |'''1.''' || [[:Suradnik:The Yennefer/Mjerilo (kartografija)]] || [[:en:Scale (map)]] || wikipedizirati i provjeriti prijevod || {{u izradi}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] |- |'''2.''' || || || || {{u izradi}} || |- |} [[Kategorija:Wikiprojekt 10000]] 1ysuloy8o3pmso0mg34nluenhob5kdd 0 696529 6447010 6446893 2022-08-20T13:16:31Z Neptune, the Mystic 95253 Ne bu išlo. Jest, albanskog je podrijetla (o čemu piše i u dijelu "Rani život"), ali rođena je u SAD-u i ima američko državljanstvo. wikitext text/x-wiki {{Žene u crvenom}} {{izdvojeni članak|lipanj 2021.}} {{Glazbenik | Ime = Bebe Rexha | Img = Bebe Rexha 2019 -3 by Glenn Francis.jpg | Img_capt = Rexha na dodjeli nagrada [[iHeartRadio Music Awards]] 2019. | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Bleta Rexha | Pseudonim = | Rođenje = [[30. kolovoza]] [[1989.]], {{SAD grad|New York City|New York}} | Mjesto rođenja = | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = [[pjevanje|vokali]] | Žanr = [[pop]]<ref name="AllMusic"/><ref name="RS"/> | Zanimanje = [[pjevanje|pjevačica]], [[kantautor]]ica | Djelatno_razdoblje = 2010. − danas | Producentska_kuća = [[Warner Records|Warner]], [[DCD2 Records|DCD2]], [[The Island Def Jam Music Group|Island Def Jam]], [[First Access Entertainment|First Access]] | Angažman = [[Black Cards]], [[David Guetta]], [[G-Eazy]] | URL = {{URL|beberexha.com}} | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Bleta Rexha''' ([[New York City, New York|New York City]], [[30. kolovoza]] [[1989.]]), poznatija pod umjetničkim imenom '''Bebe Rexha''', [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je pjevačica i kantautorica.<ref>{{Cite web |last=Halperin |first=Shirley |date=2020-09-30 |title=Bebe Rexha Signs With SAL&CO Management, Home to The Weeknd, French Montana |url=https://variety.com/2020/music/news/bebe-rexha-signs-with-weeknd-manager-sal-slaiby-1203489714/ |access-date=2020-10-10 |website=Variety |language=en}}</ref><ref name="AllMusic" /><ref name="RS" /> Nakon što je 2013. potpisala ugovor s [[Warner Records|Warner Bros. Recordsom]], pripisane su joj autorske zasluge za [[Eminem]]ov singl "[[The Monster (pjesma)|The Monster]]" (koji je kasnije osvojio nagradu [[Grammy]] u kategoriji najbolje rap/pjevane izvedbe), a također je bila suautorica pjesama koje su snimili izvođači [[Shinee]], [[Selena Gomez]] i [[Nick Jonas]].<ref name="GMA">{{cite news |url=http://www.gmanetwork.com/news/story/571629/lifestyle/artandculture/bebe-rexha-music-is-about-making-people-know-they-re-not-alone |title=Bebe Rexha: Music is about making people know they're not alone |last=Macas |first=Trisha |date=28. lipnja 2016. |access-date=13. kolovoza 2016. |publisher=GMA Network}}</ref><ref name="Twitter">{{cite tweet |title=I wrote it in my bedroom.😊 |user=BebeRexha |number=811944225155776512 |date=22. prosinca 2016. |url=https://twitter.com/BebeRexha/status/811944225155776512 |access-date=12. veljače 2019.}}</ref><ref name="Yahoo">{{cite news |title=7 Songs You Didn't Know Bebe Rexha Wrote |publisher=Yahoo! Music |date=9. kolovoza 2016. |url=https://www.yahoo.com/music/7-songs-didnt-know-bebe-rexha-wrote-194041334.html |access-date=13. kolovoza 2016.}}</ref><ref name="GQ">{{cite news |last=Lange |first=Maggie |title=Meet Bebe Rexha, the Woman Who's Been Making All Those Top 40 Songs So Catchy |work=[[GQ]] |date=6. travnja 2016. |url=https://www.gq.com/story/wcw-bebe-rexha |access-date=13. kolovoza 2016.}}</ref><ref name="BBJuly">{{cite news |last=Goodman |first=William |title=Bebe Rexha Plays Hits & New Tracks at Acoustic 'Next Up' Seattle Show |work=[[Billboard]] |date=22. srpnja 2016. |url=http://www.billboard.com/articles/columns/pop/7446650/bebe-rexha-next-up-seattle-event |access-date=13. kolovoza 2016.}}</ref> Debitantski je [[EP]] ''[[I Don't Wanna Grow Up]]'' objavila 2015.; singlovi s tog uratka, "[[I Can't Stop Drinking About You]]" i "[[I'm Gonna Show You Crazy]]", bili su relativno uspješni. Godine 2017. objavila je dva EP-a: ''[[All Your Fault: Pt. 1]]'' i ''[[All Your Fault: Pt. 2]]'', a singlovi s tih uradaka, "[[I Got You (pjesma Bebe Rexha)|I Got You]]" i "[[The Way I Are (Dance with Somebody)]]", također su bili relativno uspješni. Uspješne su bile i njezine glazbene suradnje, među kojima su pjesme "[[Me, Myself & I (pjesma G-Easyja i Bebe Rexha)|Me, Myself & I]]" (s [[G-Eazy]]jem), "[[In the Name of Love (pjesma Martina Garrixa i Bebe Rexha)|In the Name of Love]]" (s [[Martin Garrix|Martinom Garrixom]]) i "[[Meant to Be (pjesma Bebe Rexha)|Meant to Be]]" (s duom [[Florida Georgia Line]]); potonji se singl popeo do drugog mjesta ljestvice [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] u SAD-u. Rexhin debitantski studijski album ''[[Expectations]]'' (iz 2018.) pojavio se na 13. mjestu ljestvice [[Billboard 200|''Billboard'' 200]] i iduće joj je godine priskrbio dvije nominacije za nagradu Grammy za najbolju novu izvođačicu i najbolju country izvedbu dua/grupe.<ref name="itunes expectations">{{cite web |url=https://itunes.apple.com/us/album/expectations/1370924192 |title=Expectations by Bebe Rexha |publisher=iTunes Store (SAD) |access-date=14. travnja 2018.}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.grammy.com/grammys/artists/bebe-rexha |title=Bebe Rexha |date=5. prosinca 2018. |publisher=GRAMMY.com |access-date=12. prosinca 2018.}}</ref> S albuma je objavljen i singl "[[I'm a Mess (pjesma Bebe Rexha)|I'm a Mess]]". == Rani život == Rexha je rođena 30. kolovoza 1989. u [[New York City, New York|njujorškoj]] četvrti [[Brooklyn, New York|Brooklyn]]; roditelji su joj etnički [[Albanci]].<ref name="Vid"/> Njezin je otac Flamur Rexha rođen u [[Debar]]u u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] dok je ta država još bila dio [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Imigrirao je u SAD kad je navršio 21 godinu. Njezina je majka Bukurije Rexha rođena u SAD-u, u albanskoj obitelji podrijetlom iz [[Gostivar]]a u Sjevernoj Makedoniji.<ref>{{cite web |last=Zyla |first=Julian |title=Bebe Rexha, bashkautorja e këngës "The Monster" |website=Voice of America in Albanian |date=17. travnja 2014. |url=http://www.zeriamerikes.com/content/bebe-rexha-bashk%C3%ABautorja-e-k%C3%ABng%C3%ABs-the-monster-interviste/1895479.html |access-date=13. prosinca 2016.}}</ref><ref name="Kosovo">{{cite news |last=Rama |first=Albana |title=Singer Bebe Rexha wrote song for Eminem |publisher=Kosovo Diaspora |date=9. lipnja 2014. |url=http://www.kosovodiaspora.org/singer-bebe-rexha-wrote-song-for-eminem/ |access-date=13. prosinca 2016.}}</ref> Na [[albanski jezik|albanskom jeziku]] ''bletë'' znači "[[Anthophila|pčela]]"; izjavila je da su je ljudi počeli odmilja zvati 'Bebe'.<ref name="GMA"/> Kad joj je bilo šest godina, preselila se s obitelji na obližnji [[Staten Island]].<ref name="Vid">{{cite video |people=[[Ebro Darden]] (host), Bebe Rexha (guest) |date=17. travnja 2016. |title=Bebe Rexha talking about being Albanian and songwriting (Ebro Darden Interview) |url=https://www.youtube.com/watch?v=S96rcOmHgcM |publisher=[[YouTube]] |access-date=13. kolovoza 2016.}}</ref> U djetinjstvu je svirala trubu i samostalno je naučila svirati gitaru i klavir.<ref name="NYP">{{cite news |last=Vincentelli |first=Elisabeth |title=Rihanna dissed me, so I wrote her a hit song |newspaper=[[New York Post]] |date=4. srpnja 2015. |url=https://nypost.com/2015/07/04/rihanna-dissed-me-so-i-wrote-her-a-hit-song/ |access-date=13. kolovoza 2016.}}</ref><ref name="People">{{cite news |last=Nelson |first=Jeff |title=5 Things to Know About Bebe Rexha, the Breakout Singer-Songwriter You Need to Know (But Have Already Heard!) |work=People |date=30. lipnja 2016. |url=http://www.people.com/article/bebe-rexha-5-things-to-know-rihanna-nicki-minaj-songwriter |access-date=13. kolovoza 2016.}}</ref> Pohađala je srednju školu [[Tottenville High School]] na Staten Islandu<ref name="Yibada">{{cite news |last=Geisler |first=Conan |title=Eminem's 'The Monster' co-writer Bebe Rexha visits Philippines, hates to fly |publisher=Yibada |date=29. lipnja 2016. |url=http://en.yibada.com/articles/136252/20160629/eminem-s-monster-co-writer-bebe-rexha-visits-philippines-hates.htm |access-date=13. kolovoza 2016.}}</ref> i ondje je sudjelovala u različitim mjuziklima.<ref name="GQ" /><ref name="Kosovo" /> Također se u to vrijeme učlanila u [[zbor]];<ref name="People" /> nakon što mu se pridružila, otkrila je da je [[koloraturni sopran]].<ref name="Nunn">{{cite news |last=Nunn |first=Jerry |title=NUNN ON ONE: MUSIC Singer Bebe Rexha: 'Hearts' and soul |newspaper=[[Windy City Times]] |date=31. svibnja 2016. |url=http://www.windycitymediagroup.com/lgbt/NUNN-ON-ONE-MUSIC-Singer-Bebe-Rexha-Hearts-and-soul/55382.html |access-date=13. kolovoza 2016.}}</ref><ref name="Vid2">{{cite video |people=Bebe Rexha (guest) |date=21. siječnja 2016. |title=Bebe Rexha: "Classical Songs Make Me Cry" |url=https://www.youtube.com/watch?v=kjRcc1cCPe4 |publisher=Fuse |access-date=13. kolovoza 2016.}}</ref> Izjavila je da se među njezinim glazbenim utjecajima nalaze [[Coldplay]], [[The Cranberries]], [[Lauryn Hill]], [[Alanis Morissette]] i [[Kanye West]].<ref name="Nylon">{{cite news |last=Yotka |first=Steff |title=Song Premiere: Bebe Rexha |work=Nylon |date=21. ožujka 2014. |url=http://www.nylon.com/articles/bebe-rexha-i-can't-stop-drinking-about-you |access-date=14. kolovoza 2016.}}</ref><ref name="Soundtracked">{{cite video |people=Bebe Rexha (guest) |date=9. veljače 2018. |title=Bebe Rexha on How No Doubt, Lauryn Hill & Destiny's Child Shaped Her Sound <nowiki> |Soundtracked |</nowiki> TRL |url=https://www.youtube.com/watch?v=Bmm6TGnWssI |publisher=[[YouTube]] |access-date=19. veljače 2018.}}</ref> U tinejdžerskoj je dobi Rexha [[Akademija za diskografsku umjetnost i znanost|Akademiji za diskografsku umjetnost i znanost]] poslala pjesmu namijenjenu izvedbi na dan dodjele nagrade Grammy. Za tu je pjesmu osvojila nagradu za najbolju tinejdžericu kantautoricu i tako pobijedila na natječaju u kojem je sudjelovalo još 700 osoba. i submitted a song to be performed at [[The Recording Academy|the National Academy of Recording Arts & Sciences]]' annual "Grammy Day" event. Rexha earned the "Best Teen Songwriter" award, beating around 700 other entrants.<ref name="Vid" /><ref name="Pop">{{cite news |last=McGahan |first=Michelle |title=Bebe Rexha Talks Writing Eminem and Rihanna's 'The Monster,' Her Single 'I Can't Stop Drinking About You' + More [EXCLUSIVE VIDEO] |publisher=PopCrush |date=27. kolovoza 2014. |url=http://popcrush.com/bebe-rexha-the-monster-i-cant-stop-drinking-about-you-video/ |access-date=13. kolovoza 2016.}}</ref><ref name="INFO">{{cite news |last=Tanasă |first=Raluca |title=Bebe Rexha pune Albania pe harta starurilor pop internaționale – VIDEO |language=ro |publisher=INFOMUSIC |date=14. kolovoza 2014. |url=http://www.infomusic.ro/2014/08/bebe-rexha-artist-nou-video/ |access-date=13. kolovoza 2016.}}</ref> Zbog toga je potpisala ugovor sa Samanthom Cox, lovkinjom na talente koja ju je potaknula da se upiše na satove pisanja pjesama na Manhattanu.<ref name="NYP" /><ref name="EW">{{cite news |last=Feeney |first=Nolan |title=Bebe Rexha's 7-step guide to breaking into the music industry |work=[[Entertainment Weekly]] |date=21. lipnja 2016. |url=http://www.ew.com/article/2016/06/21/bebe-rexha-interview |access-date=13. kolovoza 2016.}}</ref> == Karijera == === 2011. – 2012.: Početak karijere s projektom Black Cards === [[Slika:Black Cards 2011.jpg|mini|lijevo|Rexha s [[Pete Wentz|Peteom Wentzom]] 1. rujna 2011. na Rumsey Playfieldu]] Godine 2010. Rexha je upoznala [[Pete Wentz|Petea Wentza]], basista [[Fall Out Boy]]a, i počela raditi s njim u njujorškom studiju.<ref name="People"/><ref name="Paper">{{cite news |last=Song |first=Sandra |title=It's Bebe Rexha's Time to Shine |work=Paper |date=13. travnja 2016. |url=http://www.papermag.com/hey-bebe-1727183570.html |access-date=13. kolovoza 2016.}}</ref> Postala je članica i glavna pjevačica Wentzova novog eksperimentalnog projekta [[Black Cards]]. Grupa je održala nekoliko koncerata i objavila nekoliko singlova i remiksanih pjesama. Međutim, Wentz je u siječnju 2012. objavio da je Rexha napustila grupu kako bi se mogla usredotočiti na druge projekte.<ref name="MTVCards">{{cite news |last=Montgomery |first=James |title=Pete Wentz Talks Future Of Black Cards |publisher=[[MTV]] |date=13. siječnja 2012. |url=http://www.mtv.com/news/1677311/peter-wentz-black-cards-future/ |access-date=13. kolovoza 2016.}}</ref> Kasnije te iste godine osvojila je stipendiju Abea Olmana za svoje kantautorske doprinose.<ref>{{cite web |title=Bebe Rexha {{!}} Songwriters Hall of Fame |url=https://www.songhall.org/scholarships/view/bebe_rexha |website=www.songhall.org |access-date=18. studenoga 2018.}}</ref> ===2013. – 2016.: Prvi samostalni radovi, ''I Don't Wanna Grow Up'' i suradnje=== Godine 2013. potpisala je ugovor s [[Warner Bros. Records]]om kao samostalna glazbenica.<ref name="Vibe">{{cite news |last=Kennedy |first=John |title=Singer Bebe Rexha Talks Co-Writing Eminem And Rihanna's 'MMLP2' Collaboration 'The Monster' |work=Vibe |date=24. listopada 2013. |url=http://www.vibe.com/2013/10/singer-bebe-rexha-talks-co-writing-eminem-and-rihannas-mmlp2-collaboration-monster/ |access-date=13. kolovoza 2016.}}</ref> Nakon toga počela je raditi na nekoliko pjesama, među kojima su "Like a Champion" [[Selena Gomez|Selene Gomez]] i "Glowing" [[Nikki Williams]].<ref name="Yahoo" /> Njezin najistaknutiji rad te godine bila je pjesma "[[The Monster (pjesma)|The Monster]]" [[Eminem]]a i [[Rihanna|Rihanne]], objavljena kao četvrti singl s Eminemova albuma ''[[The Marshall Mathers LP 2]]''. Pojavila se na prvom mjestu američkih ljestvica [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] i [[Hot R&B/Hip-Hop Songs]], a na 57. dodjeli nagrada [[Grammy]] osvojila je i nagradu za najbolju rap/pjevanu izvedbu.<ref name="Pigeons">{{cite news |last=Tanners |first=Jon |title=Creating a Monster: How Bebe Rexha's Song Became Eminem's Chart-Topping Hit |publisher=Pigeons and Planes |date=7. siječnja 2014. |url=http://pigeonsandplanes.com/in-depth/2014/01/eminem-rihanna-monster-bebe-rexha-jon-bellion |access-date=13. kolovoza 2016.}}</ref> Iste godine Rexha je gostovala na singlu [[Cash Cash]]a "[[Take Me Home (pjesma Cash Casha)|Take Me Home]]", pjesmi koje je suautorica.<ref name="Nylon"/><ref name="Vibe" /> Rexha je 21. ožujka 2014. objavila debitantski singl "[[I Can't Stop Drinking About You]]".<ref name="Nylon"/> Pojavio se na 22. mjestu ljestvice [[Top Heatseekers]].<ref name="BBHeat">{{cite magazine |url=http://www.billboard.com/artist/6253099/bebe-rexha/chart?f=887 |title=Bebe Rexha – Chart History – Heatseekers Songs |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |magazine=[[Billboard]] |access-date=14. kolovoza 2016.}}</ref> Glazbeni spot za pjesmu objavljen je 12. kolovoza 2014. i nadahnut je scenama iz filmova poput ''[[Prekinuta mladost (1999.)|Prekinuta mladost]]'' i ''[[Melankolija (201.)|Melankolija]]''.<ref name="MTV2014">{{cite news |last=Midgarden |first=Cory |title=Meet Bebe Rexha: The Anti-Katy Perry Of Pop |publisher=[[MTV]] |date=13. kolovoza 2014. |url=http://www.mtv.com/news/1896790/bebe-rexha-i-cant-stop-drinking-about-you/ |access-date=14. kolovoza 2016.}}</ref> U rujnu te godine [[Elvis Duran]] izabrao ju je za glazbenicu godine i pojavila se u [[NBC]]-jevoj emisiji ''[[Today (televizijska emisija)|Today]]'', u kojoj je uživo izvela pjesmu "I Can't Stop Drinking About You". U studenom 2014. gostovala je na pjesmi "This Is Not a Drill" repera [[Pitbull]]a.<ref name="IdolDrill">{{cite news |last=Wass |first=Mike |title=Bebe Rexha Teams Up With Pitbull On "This Is Not A Drill": Listen To The 'Globalization' Trap-Pop Anthem |publisher=Idolator |date=21. studenoga 2014. |url=http://www.idolator.com/7571447/bebe-rexha-pitbull-this-is-not-a-drill |access-date=14. kolovoza 2016.}}</ref> U prosincu te godine Rexha je objavila još dva singla, "[[I'm Gonna Show You Crazy]]" i "[[Gone (pjesma Bebe Rexha)|Gone]]".<ref name="IdolCrazy">{{cite news |last=Wass |first=Mike |title=Bebe Rexha Unveils Her "I'm Gonna Show You Crazy" Cover Art And Shares Two New Snippets: Listen |publisher=Idolator |date=17. prosinca 2014. |url=http://www.idolator.com/7574664/bebe-rexha-im-gonna-show-you-crazy-cover-snippet |access-date=14. kolovoza 2016.}}</ref><ref name="IdolGone">{{cite news |last=Stern |first=Bradley |title=Bebe Rexha Debuts Powerful Ballad, "Gone": Idolator Premiere |publisher=Idolator |date=22. prosinca 2014. |url=http://www.idolator.com/7575023/bebe-rexha-gone-idolator-premiere-listen |access-date=14. kolovoza 2016.}}</ref> Njezin je debitantski EP ''[[I Don't Wanna Grow Up]]'' 12. svibnja 2015. objavila diskografska kuća Warner Bros. Records.<ref name="BBMama" /> Uz [[Nicki Minaj]] i [[Afrojack]]a gostovala je na pjesmi [[David Guetta|Davida Guette]] "[[Hey Mama (pjesma Davida Guette)|Hey Mama]]" koje je i suautorica.<ref name="Yahoo" /> Singl se pojavio na osmom mjestu ljestvice ''Billboard'' Hot 100 i do lipnja 2015. preuzeta je preko milijun puta s interneta. Izvorno joj nisu pripisane zasluge za autorstvo iako pjeva refren i pojavljuje se kao pozadinska pjevačica, no u lipnju 2015. ipak su joj pripisane zasluge.<ref name="BBMama">{{cite news |last=Lipshutz |first=Jason |title=Bebe Rexha Explains Why She Isn't (Officially) Featured on David Guetta's 'Hey Mama' |work=[[Billboard]] |date=29. travnja 2015. |url=http://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/6546356/bebe-rexha-david-guetta-hey-mama-interview |access-date=14. kolovoza 2016.}}</ref><ref name="USA">{{cite news |last=Ryan |first=Patrick |title='Hey,' Bebe! 'Mama' singer gets due credit |newspaper=[[USA Today]] |date=23. lipnja 2015. |url=https://www.usatoday.com/story/life/music/2015/06/23/bebe-rexha-hey-mama-david-guetta-uncredited-singers/27780041/ |access-date=14. kolovoza 2016.}}</ref> Početkom 2015. radila je na G-Eazyjevoj pjesmi "Me, Myself & I" i gostovala na njoj. Pojavila se na sedmom mjestu ljestvice ''Billboard'' Hot 100<ref name="USAEazy">{{cite news |last=Ryan |first=Patrick |title=Q&A: G-Eazy on 'terrifying' Donald Trump, working with Britney Spears |newspaper=[[USA Today]] |date=5. kolovoza 2016. |url=https://www.usatoday.com/story/life/music/2016/08/04/g-eazy-donald-trump-britney-spears/87773044/ |access-date=14. kolovoza 2016.}}</ref> i prvom mjestu ljestvice [[Mainstream Top 40]].<ref name="BBPop">{{cite news |last=Trust |first=Gary |title=G-Eazy & Bebe Rexha Rule Pop Songs Chart With 'Me, Myself & I' |work=[[Billboard]] |date=11. travnja 2016. |url=http://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/7326553/g-eazy-bebe-rexha-rule-pop-songs-chart-with-me-myself-i |access-date=14. kolovoza 2016.}}</ref> Prvotno ime pjesme glasilo je "I Don't Need Anything" i trebala je biti njezina samostalna skladba, no kasnije ju je ponudila G-Eazyju i otpjevala refren.<ref name="FuseMyself">{{cite news |last=Lipshutz |first=Jason |title=Bebe Rexha Tells Origin Story of G-Eazy's "Me, Myself & I": Interview |publisher=Fuse |date=22. siječnja 2016. |url=http://www.fuse.tv/videos/2016/01/bebe-rexha-g-eazy-interview |access-date=14. kolovoza 2016.}}</ref> Rexha je potom upoznala Geeja Robersona, menadžera Nicki Minaj, i pitala ga bi li Minaj mogla doprinijeti njezinoj novoj pjesmi. U ožujku 2016. Rexha je objavila singl "[[No Broken Hearts]]" na kojem je gostovala Minaj.<ref name="EW"/><ref name="MicRelease">{{cite news |url=https://mic.com/articles/138150/nicki-minaj-and-bebe-rexha-s-new-song-no-broken-hearts-is-the-breakup-anthem-you-needed |title=Nicki Minaj and Bebe Rexha's New Song "No Broken Hearts" Is the Breakup Anthem You Needed |last=Riotta |first=Chris |date=16. ožujka 2016. |access-date=13. kolovoza 2016. |publisher=Mic}}</ref> U travnju te godine objavljen je popratni glazbeni spot koji je režirao Dave Meyer.<ref name="IdolBroken">{{cite news |last=Wass |first=Mike |title=Bebe Rexha On "No Broken Hearts," Songwriting & Her Debut LP: Interview |publisher=Idolator |date=14. travnja 2016. |url=http://www.idolator.com/7629936/bebe-rexha-interview-no-broken-hearts-debut-album |access-date=14. kolovoza 2016.}}</ref> Na YouTubeu je do ožujka 2021. pregledan više od 292 milijuna puta.<ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=XoiEkEuCWog |title=Bebe Rexha – "No Broken Hearts" ft. Nicki Minaj (Official Music Video) |publisher=YouTube |date=7. travnja 2016. |access-date=23. lipnja 2019.}}</ref> Dana 29. srpnja 2016. Rexha je u suradnji s nizozemskim DJ-em i glazbenim producentom [[Martin Garrix|Martinom Garrixom]] objavila singl "[[In the Name of Love (pjesma Martina Garrixa i Bebe Rexha)|In the Name of Love]]". Popeo se do 24. mjesta ljestvice ''Billboard'' Hot 100 i četvrto mjesto ljestvice Hot [[Dance/Electronic Songs]], a pojavio se i u deset najviših mjesta u nekoliko država, među kojima su Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Australija, Italija i Novi Zeland. Popratni glazbeni spot objavljen je 23. kolovoza 2016. na Garrixovu službenom kanalu na YouTubeu.<ref>{{cite web |url=http://www.fuse.tv/videos/2016/07/martin-garrix-bebe-rexha-interview-lollapalooza-2016 |title=Watch Martin Garrix Talk His Collaboration with Bebe Rexha at Lollapalooza |date=30. srpnja 2016. |website=Fuse |access-date=11. kolovoza 2016.}}</ref> [[Slika:Bebe Rexha live at Staples Center, Los Angeles 15 (cropped).jpg|thumb|desno|Rexha na koncertu 2016.]] === 2016. – 2017.: Serijal ''All Your Fault'' === Rexha je 28. listopada 2016. objavila pjesmu "[[I Got You (pjesma Bebe Rexha)|I Got You]]". Ta se pjesma s "[[No Broken Hearts]]" u početku trebala pojaviti na albumu ''All Your Fault''.<ref>{{cite tweet |user=BebeRexha |number=780114715875782656 |date=25. rujna 2016. |title=I have some dope news. So my album got pushed because of it. But you will be getting new music. I promise you this. October.}}</ref> ''I Got You'' popela se do 43. mjesta na ljestvici ''Billboard'' Hot 100<ref name="Billboard-hit100">{{cite news |url=http://www.billboard.com/charts/hot-100 |title=Billboard Hit 100 |date=21. siječnja 2017.}}</ref> i 17. mjesta na ljestvici Pop Songs.<ref name="Billboard-pop">{{cite news |url=http://www.billboard.com/charts/pop-songs |title=Billboard Pop Songs |date=21. siječnja 2017.}}</ref> Popratni glazbeni spot objavljen je 6. siječnja 2017. i u četiri je tjedna na YouTubeu pregledan preko 50 milijuna puta, a do ožujka 2021. pregledan je preko 334 milijuna puta.<ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=uEJuoEs1UxY |title=Bebe Rexha – "I Got You" (Official Music Video) |publisher=YouTube |date=6. siječnja 2017. |access-date=23. lipnja 2019.}}</ref> Na koncu je odlučila raditi na projektu više EP-a i otkazala je projekt "No Broken Hearts", zbog čega je "I Got You" postao prvi i jedini singl s EP-a ''[[All Your Fault: Pt. 1]]'', objavljenog 17. veljače 2017. Pojavio se na 51. mjestu ljestvice ''Billboard'' 200.<ref>{{cite tweet |user=BebeRexha |number=825320026857209856 |date=28. siječnja 2017. |title=My album is coming out in two parts. 1st part is moodier/rhythmic/urban}}</ref> U ožujku je 2017. u [[Dallas, Teksas|Dallasu]] krenula na prvu turneju kao glavna izvođačica; na toj je turneji, pod imenom [[All Your Fault Tour]], podržala objavu EP-a u Sjevernoj Americi i Europi i održala ukupno 29 koncerata.<ref>{{cite web |url=http://radio.com/2017/01/24/bebe-rexha-tour-dates/ |title=Bebe Rexha Announces First Headlining Tour |website=Radio.com |date=24. siječnja 2017. |access-date=30. siječnja 2017. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170202062910/http://radio.com/2017/01/24/bebe-rexha-tour-dates/ |archivedate=2. veljače 2017. |url-status=dead}}</ref> Dana 6. studenoga 2016. Rexha je bila voditeljica na dodjeli nagrada MTV Europe Musica u Rotterdamu u Nizozemskoj; tijekom dodjele izvela je nekoliko pjesama među kojima je bila i "I Got You".<ref>{{cite web |url=http://www.billboard.com/articles/columns/pop/7565760/mtv-ema-2016-bebe-rexha-i-got-you |title=Watch Bebe Rexha Perform 'I Got You' at 2016 MTV EMAs |work=[[Billboard]] |first=Katie |last=Atkinson |date=6. studenoga 2016. |access-date=14. studenoga 2016.}}</ref> U svibnju 2017. na MTV-ju je prikazan ''Bebe Rexha: The Ride'', dokumentarni film o trenutcima koji su promijenili Rexhin život i učinili je zvijezdom.<ref>{{cite web |url=http://www.contactmusic.com/bebe-rexha/news/bebe-rexha-the-ride-documentary_5662927 |title=Bebe Rexha's Journey To Stardom Explored In 'The Ride' Documentary |publisher=Contact Music}}</ref> Član [[One Direction]]a [[Louis Tomlinson]] 21. je srpnja 2017. objavio singl "[[Back to You (pjesma Louisa Tomlinsona)|Back to You]]" na kojem su gostovali Rexha i [[Digital Farm Animals]]. Pjesma se pojavila na 40. mjestu ljestvice ''Billboard'' Hot 100. "[[The Way I Are (Dance with Somebody)]]" na kojoj gostuje [[Lil Wayne]] objavljena je 19. svibnja 2017. kao prvi singl s EP-a ''[[All Your Fault: Pt. 2]]''.<ref>{{cite web |url=https://play.google.com/music/preview/Bk6hnul3zn3e57tgxd7odqorxoa?t=The_Way_I_Are_Dance_With_Somebody_feat_Lil_Wayne_-_Bebe_Rexha |title=The Way I Are (Dance With Somebody) [feat. Lil Wayne] |website=[[Google Play]] |access-date=19. svibnja 2017.}}</ref> Dana 12. lipnja Rexha je otpjevala pjesmu na [[Ubisoft]]ovoj konferenciji za tisak E3, a potom je najavila videoigru ''[[Just Dance 2018]]'' na kojoj se nalazi ta pjesma.<ref>{{cite web |url=http://www.zimbio.com/photos/Bebe+Rexha/Ubisoft+E3+2017+Conference/OouM6AZ-a72 |title=Bebe Rexha at Ubisoft Conference 2017 |access-date=23. listopada 2017.}}</ref> Drugi je EP objavljen 11. kolovoza 2017. Rexha je planirala otići na američku turneju Bebe & Bassy Tour s pjevačem i kantautorom [[Marc E. Bassy|Marcom E. Bassyjem]] kojom bi u listopadu te godine podržali njezin EP i njegov debitantski studijski album, no turneja je trajala kratko jer zbog bolesti Rexha nije mogla nastupati, a Bassy je na koncu u ožujku 2018. otišao na samostalnu američku turneju.<ref name="auto">{{cite tweet |last=Rexha |first=Bebe |user=BebeRexha |number=922592223820222464 |date=23. listopada 2017. |title=After another appointment with my doctor today, I am on strict vocal rest until Thursday night due to an infection. I'm so sorry Texas. <!--access-date=13. prosinca 2017. -->}}</ref><ref>{{Cite news |url=https://www.axs.com/marc-e-bassy-announces-spring-2018-tour-in-support-of-gossip-columns-127857 |title=Marc E. Bassy announces Spring 2018 tour in support of 'Gossip Columns' |work=AXS |access-date=5. ožujka 2018.}}</ref> Dana 24. listopada 2017. kao drugi singl s EP-a ''All Your Fault: Pt. 2'' objavljena je pjesma "[[Meant to Be (pjesma Bebe Rexha)|Meant to Be]]" na kojoj gostuje [[Florida Georgia Line]]; popratni je glazbeni spot objavljen dan ranije.<ref name="CHR">{{cite web |url=https://www.allaccess.com/top40-mainstream/future-releases |title=Top 40/M Future Releases |publisher=All Access Media Group |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171017050352/https://www.allaccess.com/top40-mainstream/future-releases |archivedate=17. listopada 2017.}}</ref><ref>{{Cite news |url=http://us995.cbslocal.com/2017/10/23/bebe-rexha-and-florida-georgia-line-drop-music-video-for-meant-to-be/ |title=Bebe Rexha and Florida Georgia Line Drop Music Video For "Meant to Be" |date=23. listopada 2017. |work=CBS |access-date=24. listopada 2017. |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171025022137/http://us995.cbslocal.com/2017/10/23/bebe-rexha-and-florida-georgia-line-drop-music-video-for-meant-to-be/ |archive-date=25. listopada 2017.}}</ref> Pojavila se na drugom mjestu ljestvice ''Billboard'' Hot 100<ref>{{Cite news |url=https://www.billboard.com/music/bebe-rexha/chart-history/hot-100 |title=Bebe Rexha Chart History |work=[[Billboard]] |access-date=19. veljače 2018.}}</ref> i do sredine studenoga 2018. provela je 50 tjedana na ljestvici ''[[Hot Country Songs]]'',<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/8466527/bebe-rexha-florida-georgia-line-meant-to-be-breaks-new-record |title=Bebe Rexha & Florida Georgia Line's 'Meant to Be' Breaks New Record |work=Billboard |date=22. srpnja 2018. |access-date=24. srpnja 2018.}}</ref> čime je nadmašila prijašnji rekord pjesme "[[Body Like a Back Road]]" [[Sam Hunt|Sama Hunta]] za najviše tjedana provedenih na ljestvici. ===2017. – 2019.: ''Expectations''=== U rujnu 2017. Rexha je počela najavljivati nove pjesme s trećeg uratka u serijalu ''All Your Fault'', a njezin je menadžer također govorio o objavi tog EP-a.<ref name="ayfpt3">{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/business/7964606/bebe-rexha-template-artist-development-age-streaming |title=Bebe Rexha's Template For Artist Development In the Age of Streaming |author=Andy Gensler |date=12. rujna 2017. |work=Billboard |access-date=14. travnja 2018.}}</ref> Međutim, Rexha je naknadno promijenila plan; u ''tweetu'' dva mjeseca kasnije najavila je da će se njezin idući projekt zvati ''[[Expectations]]''.<ref name="exconf">{{cite tweet |author=Bebe Rexha |user=BebeRexha |number=928684814470803456 |date=9. studenoga 2017. |title=Current Updates: New project coming in New year #Expectations. New record with Machine Gun X Ambassadors called "Home" coming soon. <!--access-date=14. travnja 2018. -->}}</ref> Dana 8. travnja 2018. otkrila je i omot tog studijskog albuma, a pet dana kasnije uz mogućnost prednarudžbe objavljena su i dva promotivna singla, "Ferrari" i "2 Souls on Fire"; na potonjem gostuje [[Quavo]] iz [[Migos]]a.<ref>{{cite web |url=http://directlyrics.com/bebe-rexha-reveals-cover-art-for-expectations-album-preorder-launches-this-week-news.html |title=Bebe Rexha Reveals Cover Art For "Expectations" Album, Pre-Order Launches This Week! |publisher=DirectLyrics |last=Apaza |first=Kevin |date=9. travnja 2018. |access-date=10. travnja 2018.}}</ref> Album je objavljen 22. lipnja 2018., a prethodni singlovi iz serijala ''All Your Fault'', "I Got You" i "Meant to Be", također se nalaze na njemu.<ref name="itunes expectations" /> Dana 15. lipnja 2018. pjesma "[[I'm a Mess (pjesma Bebe Rexha)|I'm a Mess]]" objavljena je kao prvi singl s albuma,<ref>{{Cite news |url=https://www.billboard.com/articles/columns/podcasts/8469153/pop-shop-podcast-bebe-rexha-expectations-interview |title=Pop Shop Podcast: Bebe Rexha Opens Up About Exceeding 'Expectations' With Her Debut Album, 'Meant to Be' Chart Record & More |work=Billboard |access-date=10. kolovoza 2018.}}</ref> a 20. studenoga iste godine objavljena je pjesma "[[Say My Name (pjesma Davida Guette, Bebe Rexha i J-ja Balvina)|Say My Name]]" na kojoj gostuju David Guetta i J Balvin.<ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=ft4jcPSLJfY |title=David Guetta, Bebe Rexha & J Balvin – Say My Name (Official Video) |access-date=14. siječnja 2020. |via=www.youtube.com}}</ref> U prosincu 2018. nominirana je za nagradu [[Grammy]] u kategoriji najbolje nove izvođačice.<ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=F3jA5woMR6k |title=Dua Lipa Wins Best New Artist &#124; 2019 GRAMMYs Acceptance Speech |access-date=14. siječnja 2020. |via=www.youtube.com}}</ref> Rexha je 15. veljače 2019. objavila singl "[[Last Hurrah (pjesma)|Last Hurrah]]".<ref>{{Cite web |url=https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8497182/bebe-rexha-new-single-last-hurrah |title=Bebe Rexha Unveils New Single 'Last Hurrah': Listen |last=Rowley |first=Glenn |date=15. veljače 2019. |website=Billboard |access-date=1. lipnja 2019.}}</ref> Kasnije tog mjeseca objavljena je vijest da će biti peta mentorica na ''[[The Voice (američka televizijska emisija)|The Voiceu]]'' tijekom 16. sezone te američke emisije.<ref>{{Cite web |url=https://popculture.com/reality-tv/2019/02/27/the-voice-adds-bebe-rexha-coach-comeback-stage/ |title='The Voice' Adds Surprise New Coach |website=Reality TV |access-date=14. siječnja 2020.}}</ref> Rexha je u travnju te godine u ''tweetu'' napisala da za drugi studijski album u pripremi ima 12 pjesama i da su nadahnute glazbom [[Britney Spears]].<ref>{{cite web |url=https://www.idolator.com/7746355/bebe-rexha-teases-dance-album-inspired-by-britney-spears?ios=1&safari=1 |title=Bebe Rexha Teases Dance Album Inspired By Britney Spears |website=Idolator |date=11. travnja 2019. |access-date=4. srpnja 2019.}}</ref> Dana 1. svibnja 2019. objavljena je vijest da će Rexha biti jedna od uvodnih izvođačica na turneji [[Happiness Begins Tour]] [[Jonas Brothers]]a.<ref>{{Cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/8511664/jonas-brothers-bebe-rexha-jordan-mcgraw-new-happiness-begins-tour-dates |title=Jonas Brothers Reveal Bebe Rexha & Jordan McGraw Will Join All the New Happiness Begins Tour Dates |website=Billboard |access-date=14. siječnja 2020.}}</ref> Rexha je sa skupinom [[The Chainsmokers]] 31. svibnja te godine objavila pjesmu "[[Call You Mine]]".<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/dance/8513257/the-chainsmokers-bebe-rexha-call-you-mine-video |title=Bebe Rexha Poisons The Chainsmokers In 'Call You Mine' Video: Watch |last=Bein |first=Kat |date=31. svibnja 2019. |website=Billboard |access-date=1. lipnja 2019.}}</ref> Riječ je o trećem projektu The Chainsmokersa na kojem se pojavljuje Rexhin glas nakon remiksanih inačica pjesama "[[Take Me Home (pjesma Cash Casha)|Take Me Home]]" trija [[Cash Cash]] i "I Can't Stop Drinking About You".<ref>{{cite web |url=https://www.cultr.com/news/chainsmokers-bebe-rexha-new-song |title=The Chainsmokers And Bebe Rexha's New Song Is Named 'Call You Mine' & Its Out Friday |website=Cultr |last=Tryon |first=Oliver |date=28. svibnja 2019. |access-date=30. svibnja 2019.}}</ref> ===2019. – danas: ''Better Mistakes''=== [[Slika:Bebe Rexha 2020 Vogue Taiwan 01.png|lijevo|thumb|232x232px|Rexha 2020.]] Rexha je u lipnju 2019. ''Bang Showbizu'' dala još detalja o nadolazećem drugom studijskom albumu: "Idem u studio i samo stvaram, stvaram i stvaram." Dodala je da je u novim pjesmama prisutna feministička tematika i komentirala: "Sve što sad pišem doista osnažuje i izravno je, zbog čega sam prilično uzbuđena."<ref>{{cite web |url=https://www.list.co.uk/article/108921-bebe-rexha-teases-very-empowering-new-album/ |title=Bebe Rexha teases 'very empowering' new album |website=List.co.uk |date=5. lipnja 2019. |access-date=4. srpnja 2019.}}</ref> U srpnju 2019. objavila je ''tweet'' u kojem je izjavila da je napisala pjesmu pod imenom "Mama";<ref>{{cite tweet |user=beberexha |number=1154388293007450113 |title=MAMA |date=25. srpnja 2019.}}</ref> kasnije je navedena u direktoriju [[Shazam (aplikacija)|Shazama]], aplikacije za prepoznavanje zvuka.<ref>{{cite web |url=https://www.shazam.com/gb/track/481208862/mama |title=Mama – Bebe Rexha |publisher=Shazam |access-date=4. kolovoza 2019.}}</ref> U siječnju 2020. Rexha je u intervjuu s [[Ryan Seacrest|Ryanom Seacrestom]] na 62. dodjeli nagrada Grammy potvrdila da je album nadahnut i njezinim psihičkim zdravljem; komentirala je da "[ima spreman] popis pjesama i vrlo je uzbudljivo. Upravo ću izabrati idući singl... Bit će ili sporijeg ili bržeg ritma."<ref>{{cite web |url=https://www.foxnews.com/entertainment/bebe-rexha-new-album-mental-health |title=Bebe Rexha says new album was inspired by her mental health journey: 'I talk about everything' |website=Fox News |date=26. siječnja 2020. |access-date=19. travnja 2020.|last=Napoli|first=Jessica}}</ref> Dana 9. listopada 2020. objavila je pjesmu "[[Baby, I'm Jealous]]" na kojoj gostuje [[Doja Cat]].<ref name="jealous">{{cite tweet |user=BebeRexha |number=1313134891454717952 |title=BabyImJealous |url=http://beberexha.lnk.to/babyimjealous |date=5. listopada 2020. |access-date=5. listopada 2020.}}</ref> U intervjuu održanom u listopadu 2020. izjavila je da će njezin novi uradak biti vizualni album.<ref>{{cite news|last=Nelson|first=Jeff|date=October 28, 2020|title=Bebe Rexha Talks Overcoming Insecurities — and Teases New, Britney Spears-Inspired Music|website=[[People (časopis)|People]]|url=https://people.com/music/bebe-rexha-baby-im-jealous-overcoming-insecurities-new-album/|accessdate=16. prosinca 2021.}}</ref> Dana 5. ožujka 2021. objavila je singl "[[Sacrifice (pjesma Bebe Rexhe)|Sacrifice]]", čiji je glazbeni spot objavljen istog dana.<ref>{{Cite web|url=http://abcnewsradioonline.com/music-news/2021/3/2/bebe-rexha-to-premiere-video-for-new-song-sacrifice-thursday.html|title = Bebe Rexha to premiere video for new song "Sacrifice" Thursday on YouTube's 'RELEASED' - Music News - ABC News Radio|accessdate=16. prosinca 2021.|date=2. ožujka 2021.}}</ref> Istog je mjeseca u suradnji s [[Puma SE|Pumom]] objavila modne dodatke pod imenom "Bebe X Puma", no dostupni su samo u [[Deichmann]]ovim trgovinama diljem Europe. Dana 14. travnja 2021. najavila je da će drugi studijski album ''[[Better Mistakes]]'' biti objavljen 7. svibnja 2021.,<ref>{{Cite news |last=Alvarado, Karen |date=April 14, 2021 |title=Bebe Rexha Announces Her Sophomore Album ''Better Mistakes'' |work=Celeb Secrets |url=https://www.celebsecrets.com/bebe-rexha-announces-her-sophomore-album-better-mistakes/ |access-date=April 14, 2021}}</ref> a istog je dana potvrdila da će "[[Sabotage (pjesma Bebe Rexhe)|Sabotage]]", treći singl s albuma, biti objavljen 16. travnja 2021. Četvrti singl "[[Die for a Man]]", na kojem gostuje [[Lil Uzi Vert]], objavljen je 30. travnja. Dana 5. svibnja uz album je objavljen i glazbeni spot za pjesmu "[[Break My Heart Myself]]". Album je dosegao 140. mjesto na američkoj ljestvici ''Billboard'' 200.<ref>{{Cite web|url=https://variety.com/2021/music/news/charts-bebe-rexha-j-cole-moneybagg-yo-1234974986/|title = Bebe Rexha Addresses 'Upsetting' Album Debut, Plus More Chart Feats and Defeats|date = May 17, 2021|last=Willman|first=Chris|accessdate=16. prosinca 2021.|website=Variety}}</ref> Rexha je 25. listopada 2021. najavila da će gostovati na pjesmi "Family" [[David Guetta|Davida Guette]] s [[Ty Dolla Sign|Tyjem Dollom Signom]] i [[A Boogie wit da Hoodie|A Boogiejem wit da Hoodiejem]]. Dana 19. studenoga [[Masked Wolf]] objavio je remiksanu inačicu pjesme "Sabotage" pod imenom "It's You, Not Me". == Umjetnički stil == Rexhine pjesme pripadaju brojnim glazbenim žanrovima, ali najviše [[pop]]u.<ref name="AllMusic">{{cite web |url=https://www.allmusic.com/artist/bebe-rexha-mn0002992951 |title=Bebe Rexha Biography |website=[[AllMusic]] |first=Aneet |last=Nijjar |access-date=25. kolovoza 2019.}}</ref><ref name="RS">{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/country/news/bebe-rexha-florida-georgia-line-duet-debuts-at-number-one-w513384 |title=On the Charts: Bebe Rexha, Florida Georgia Line Achieve Rare Country Feat |work=Rolling Stone |date=5. prosinca 2017. |access-date=17. prosinca 2017.}}</ref><ref name="MusicRow">{{cite web |url=https://musicrow.com/2018/11/music-biz-2019-conference-to-honor-bebe-rexha-with-breakthrough-artist-award/ |title=Music Biz 2019 Conference To Honor Bebe Rexha With Breakthrough Artist Award |website=MusicRow |first=Jessica |last=Nicholson |date=29. studenoga 2018. |access-date=14. rujna 2019.}}</ref> Prva joj je zasluga za autorstvo pripisana na naslovnoj pjesmi albuma ''[[Lucifer (album Shineea)|Lucifer]]'' [[K-pop]] skupine [[Shinee]],<ref>{{Cite web |url=https://kstarlive.com/article/2019/02/24/composer-of-shinee-s-lucifer-bebe-rexha-revealed-one-surprising-fact-of-her-writing-that-not-many-know-186728 |title=Composer of SHINee's 'Lucifer', Bebe Rexha Revealed One Surprising Fact of Her Writing That Not Many Know |website=KStarLive |access-date=14. siječnja 2020. |archive-date=14. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201014205323/https://kstarlive.com/article/2019/02/24/composer-of-shinee-s-lucifer-bebe-rexha-revealed-one-surprising-fact-of-her-writing-that-not-many-know-186728 |url-status=dead }}</ref> and a otad je objavila pjesme koje žanrovski pripadaju [[hip-hop]]u,<ref name="MusicRow"/><ref name="BroadwayWorld">{{cite web |url=https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Bebe-Rexha-Premieres-Video-For-LAST-HURRAH-20190221 |title=Bebe Rexha Premieres Video For LAST HURRAH |website=Broadway World |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |date=21. veljače 2019. |access-date=14. listopada 2019.}}</ref> [[alternativni rock|alternativnom rocku]],<ref name="MusicRow"/> [[Ritam i blues|R&B-ju]],<ref name="BroadwayWorld"/> [[country]]ju,<ref name="MusicRow"/><ref name="BroadwayWorld"/> [[rock]]u,<ref name="BroadwayWorld"/> [[dance]]u<ref name="BroadwayWorld"/> i [[elektronička glazba|elektroničkoj glazbi]].<ref name="BroadwayWorld"/> Najviše ju je nadahnula [[Lauryn Hill]],<ref>{{cite web |url=http://www.capitalxtra.com/features/facts/bebe-rexha/musical-influences/ |title=Bebe's biggest musical influence is Queen of R&B Lauryn Hill. |work=Capital Extra |date=6. ožujka 2018. |access-date=25. lipnja 2018.}}</ref> ali je navela i utjecaj izvođača kao što su [[Bob Marley]], [[Madonna]], [[Christina Aguilera]], [[Blondie]], [[Alanis Morissette]], [[Coldplay]],<ref>{{cite web |url=https://www.marieclaire.co.uk/entertainment/music/bebe-rexha-650238 |title=Bebe Rexha talks anxiety, acceptance and why she won't lie about her age |work=Marie Claire |access-date=29. veljače 2020.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.axs.com/artists/1084611/bebe-rexha-tickets |title=Bebe Rexha schedule, dates, events, and tickets – AXS |work=AXS |access-date=25. lipnja 2018.}}</ref> [[Johnny Cash]], [[Dolly Parton]], [[Dixie Chicks]], [[Shania Twain]], [[Taylor Swift]] i [[Carrie Underwood]].<ref>{{cite tweet |number=1021465647115571200 |title=I'm grateful for all the love and warmth from the country community. I could never accept this incredible moment without giving credit to Country greats who influenced me. Johnny Cash, Dolly Parton, The Dixie Chicks, Shania Twain, Taylor Swift, Carrie Underwood and so many more. |date=23. srpnja 2018. |last=Rexha |first=Bebe |user=BebeRexha <!--access-date=4. ožujka 2021. -->}}</ref> == Privatni život == Rexha podržava pokret LGBTQ+,<ref>{{Cite news |url=https://www.billboard.com/articles/news/pride/7809687/bebe-rexha-gay-pride-month-love-letter |title=Bebe Rexha: Love Letter to the LGBTQ Community |work=Billboard |access-date=20. studenoga 2018.}}</ref> a svoju je seksualnost nazvala "fluidnom".<ref>{{Cite web |url=https://www.health.com/celebrities/bebe-rexha |title=Bebe Rexha Reveals the Real Reason She Called Out Designers Who Refused to Dress Her at a Size 8 |website=Health.com |access-date=14. siječnja 2020.}}</ref> Dana 15. travnja 2019. otkrila je da pati od [[Bipolarni afektivni poremećaj|bipolarnog poremećaja]].<ref>{{Cite news |url=https://www.etonline.com/bebe-rexha-reveals-shes-bipolar-im-not-ashamed-anymore-123416 |title=Bebe Rexha Reveals She's Bipolar: 'I'm Not Ashamed Anymore' |date=15. travnja 2019. |work=Entertainment Tonight |access-date=15. travnja 2019.}}</ref> == Diskografija == ;Studijski albumi *''[[Expectations]]'' (2018.) *''[[Better Mistakes]]'' (2021.) == Turneje == '''Kao glavna izvođačica''' * [[All Your Fault Tour]] (2017.) '''Kao jedna od glavnih izvođača''' * [[Warped Tour]] (2015.)<ref name="Warped">{{cite news |last=Graham |first=Adam |title=Bebe Rexha breaks out on Warped Tour |newspaper=[[The Detroit News]] |date=23. srpnja 2015. |url=http://www.detroitnews.com/story/entertainment/music/2015/07/23/bebe-rexha-breaks-warped-tour/30578387/ |access-date=14. kolovoza 2016.}}</ref> * Bebe & Bassy Tour (2017.) '''Kao uvodna izvođačica''' * [[Nick Jonas]] – [[Nick Jonas: Live in Concert]] (2015.)<ref name="BBJonas">{{cite news |last=Vena |first=Jocelyn |title=Nick Jonas Announces 'Live In Concert' Tour: See the Dates! |work=[[Billboard (magazine) |Billboard]] |date=18. svibnja 2015. |url=http://www.billboard.com/articles/news/6568694/nick-jonas-announces-tour-dates |access-date=14. kolovoza 2016.}}</ref> * [[Ellie Goulding]] – [[Delirium World Tour]] (2016.)<ref name="Goulding">{{cite news |title=Photos: Ellie Goulding Brings Her Delirium World Tour to Chicago |publisher=The Early Registration |date=6. svibnja 2016. |url=https://theearlyregistration.com/2016/05/06/photos-ellie-goulding-bring-her-delirium-world-tour-to-chicago/ |access-date=14. kolovoza 2016.}}</ref> * [[Bruno Mars]] – [[24K Magic World Tour]] (2018.)<ref>{{cite tweet |last=Rexha |first=Bebe |user=beberexha |number=870043663824334848 |date=31. svibnja 2017. |title=Also. I get to open for @BrunoMars #dope <!--access-date=26. listopada 2017. -->}}</ref> * [[Katy Perry]] – [[Witness: The Tour]] (2018.)<ref>{{cite tweet |last=Perry |first=Katy |user=katyperry |number=940990409886507008 |date=13. prosinca 2017. |title=To bring U more, the March 15 Curitiba show is moving to Porto Alegre at Arena Do Gremio on March 14 <!--access-date=13. prosinca 2017. -->}}</ref> * [[Jonas Brothers]] – [[Happiness Begins Tour]] (2019.)<ref>{{cite tweet |last=Rexha |first=Bebe |user=beberexha |number=1123599378810171398 |date=1. svibnja 2019. |title=I'm going on tour with the @jonasbrothers!!! I have been so so excited to tell you all, can't wait #HappinessBeginsTour <!--access-date=2. svibnja 2019. -->}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Bebe Rexha |commonscathr = Bebe Rexha |wikizvor = |wikicitat = }} === Mrežna mjesta === *[http://www.beberexha.com Službeno mrežno mjesto] {{GLAVNIRASPORED:Rexha, Bebe}} [[Kategorija:Američki pjevači]] [[Kategorija:Albanci]] pddl9vanmf7ilgkftn9t7sfq61a3ht9 0 697675 6447107 6434609 2022-08-20T19:02:54Z CommonsDelinker 3582 Slika Petar_Lubarda_Kosovski_boj_1953_Svecana_Sala_Novi_Dvor_Beograd.jpg je uklonjena jer ju je na Commonsu obrisao Rosenzweig wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Petar Lubarda |slika = Petar Lubarda 2007 Serbian stamp.jpg |veličina = |opis = |rođenje = [[27. srpnja]] [[1907.]] |smrt = [[13. veljače]] [[1974.]] |nacionalnost = [[Srbin]] |period = |vrsta = |praksa = |utjecao = |utjecali = |djela = |nagrade = |potpis = Lubarda.png |mjesto rođenja=[[Ljubotinj]] kod [[Cetinje|Cetinja]] |mjesto smrti=[[Beograd]]}} '''Petar Lubarda''' ([[srpska ćirilica]]: Петар Лубарда; [[Ljubotinj]] kod [[Cetinje|Cetinja]], 27. srpnja 1907. – [[Beograd]], 13. veljače 1974) je bio srpski<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=http://www.njegos.org/past/lubarda.htm |title=Petar Lubarda - Srbin iz Ljubotinja |work=www.njegos.org |accessdate=2021-03-25}}</ref> slikar iz 20. stoljeća, redoviti član [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti|Srpske akademije znanosti i umjetnosti]] (SANU) i vanjski član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU).<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sanu.ac.rs/clan/lubarda-petar/ |title=Lubarda Petar |work=www.sanu.ac.rs |accessdate=2021-03-25}}</ref> == Životopis == Rođen je u [[Ljubotinj]]u, blizu [[Cetinje|Cetinja]], [[Kneževina Crna Gora|Knjaževina Crna Gora]]. Lubardin otac bio je časnik [[Kraljevska jugoslavenska vojska|Kraljevske jugoslavenske vojske]] kojeg su ubili [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|jugoslavenski partizani]], što je ostavilo traga na Lubardinoj karijeri i odgoju.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.in4s.net/govorio-je-lubarda-moja-savjest-umjetnika-mi-ne-dozvoljava-da-krsim-volju-velikog-njegosa/ |title=Govorio je Lubarda: Moja savjest umjetnika mi ne dozvoljava da kršim volju velikog Njegoša |last=ИН4С |language=sr-RS |accessdate=2021-03-26}}</ref> Dio ratnih godina proveo je u [[Treći Reich|njemačkom]] zarobljeničkom logoru.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Stephen Blank |title=Russia's Anxieties about the Arab Revolution (E-Notes, July 2011) |url=http://dx.doi.org/10.21236/ada570562 |date=2011-07-01 |accessdate=2021-03-26}}</ref> Lubarda se izjašnjavao [[Srbi]]nom, i napisao pismo u kojem zahtijeva da se ovaj podak uvrsti kao dio njegove biografije u nadolazećim katalozima umjetnosti,<ref name=":0" /> i u kojem se zahtijeva da njegovo djelo bude predstavljeno kao dio paviljona Srbije.<ref name=":0" /> Slikarstvo je studirao u Beogradu i [[Pariz]]u. Od 1932. do svoje smrti živio je u Beogradu, s izuzetkom razdoblja 1946–1950. Kada je bio profesor na umjetničkoj školi u [[Herceg Novi|Herceg Novom]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.arte.rs/sr/umetnici/petar_lubarda-83/biografija/ |title=Arte - Petar Lubarda - Biografija |work=www.arte.rs |accessdate=2021-03-26}}</ref> Njegovo je djelo nadahnuto [[Povijest Srbije|srpskom poviješću]] i crnogorskim krajolikom. Njegova najpoželjnija tema bila je povijesna [[Bitka na Kosovu polju|Kosovska bitka iz 1389. godine]], koju je Lubarda slikao u različitim formatima u više od 30 verzija. Lubarda je osvojila brojne nagrade, uključujući prestižnu nagradu Herder, Medalju časti Umjetničkog društva Calcutta 1968. i mnoge druge nagrade u Europi, Brazilu, New Yorku i Tokijskom bijenalu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.presstiz.rs/kultura/prisluskivali-ga-radijatori-petar-lubarda/ |title=PRISLUŠKIVALI GA RADIJATORI: PETAR LUBARDA |date=2017-07-27 |work=Presstiž internet magazin... |language=en-gb |accessdate=2021-03-26}}</ref> Kuća koju su koristili Petar Lubarda i njegova supruga Vera, a nalazi se u beogradskom naselju [[Senjak]], pretvorena je u umjetničku galeriju s istaknutim Lubardinim djelima i osobnim predmetima.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.kucastil.rs/kuce/legat-petra-lubarde-dokaz-da-u-kulturi-moze-i-mora-bolje |title=Legat Petra Lubarde: Dokaz da u kulturi može i mora bolje |work=Kuca Stil |language=sr |accessdate=2021-03-26}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.kucalegata.org/legati/petarlubarda.html |title=Kuća Legata |date=2017-03-11 |work=web.archive.org |accessdate=2021-03-26 |archive-date=11. ožujka 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170311202654/http://www.kucalegata.org/legati/petarlubarda.html |url-status=bot: unknown }}</ref> == Galerija == <gallery class="center" widths="200" heights="200"> </gallery> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Lubarda, Petar}} [[Kategorija:Srbijanski slikari]] [[Kategorija:Životopisi, Crna Gora]] [[Kategorija:Srbi u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Životopisi, Cetinje]] 5gmnp9aawu6b8xjnv487cikki4srt5r 2 698571 6447216 6414532 2022-08-21T08:02:48Z MaGa 20797 nepostojeća datoteka wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|siječanj — veljača 2020.}} {{Grad | ime = Split | zastava = <!--Zastava Grada Splita.gif--> | članak o zastavi = Zastava grada Splita | grb = Coat of arms of Split.svg | članak o grbu = [[Grb Splita|Grb grada Splita]] | slika_panorama = Split_-_pogled_na_rivu.jpg | veličina_slike = 300px | opis_slike = | županija = {{ZD+X/HŽ|SDŽ}} | površina = 79 | površina_bilješke = | površina_uža = 25 | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | broj stanovnika = 178.192<ref>[https://www.split.hr/o-splitu/o-gradu O gradu], split.hr, pristupljeno 26. lipnja 2011.</ref> | stanovništvo_godina = [[2011.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo_gustoća = 2255,59 | gradonačelnik = [[Andro Krstulović Opara]] | broj članova poglavarstva = | gradsko vijeće ime = | predsjednik vijeće = | gradsko vijeće = | gradska naselja = 8 naselja | samoupravne jedinice = | broj samoupravnih jedinica = | dan grada = [[7. svibnja]] | zaštitnik = [[sv. Dujam]]<br> [[sveti Anastazije|sv. Anastazije]] (Staš) <br> [[Sveti Rajnerije|bl. Rajnerije (Arnir)]]<br>[[Gospe od Pojišana]] | poštanski broj = 21000 | pozivni broj = (0)21 | autooznaka = ST | web_stranica = [http://www.split.hr www.split.hr] | z. širina = 43.51 | z. dužina = 16.45 | bilješke = }} '''Split''' je najveći grad u [[Dalmacija|Dalmaciji]], te po broju stanovnika i drugi najveći [[grad]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a predstavlja [[Gospodarstvo Hrvatske|gospodarsko]] i kulturno središte Dalmacije. Smješten je na središnjem dijelu istočne obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]], omeđen [[Kaštelanski zaljev|Kaštelanskim zaljevom]] s zapada i sjevera, a [[Brački kanal|Bračkim kanalom]] s juga te prostorno pokriva veći dio [[Splitski poluotok|Splitskog poluotoka]] koji se spaja s kopnom svojom sjevernom i istočnom stranom. Gradsko središte, smješteno s istočne strane poluotoka [[Marjan]] koji je danas zaštićena park-šuma, čini starovjekovna [[Dioklecijanova palača]] iz [[4. stoljeće|4. stoljeća]] (pod [[UNESCO]]-vom zaštitom od [[26. listopada]] [[1979.]] godine<ref>(): [https://visitsplit.com/hr/2569/split-grad-unesco-a ''Split - grad UNESCO-a''], TZ Grada Splita. 22. prosinca 2019.</ref>), što je jedinstven primjer u svijetu. Naslonjena na antičku palaču, duž južne morske obale prema zapadu, naslonjena je srednjovjekovna jezgra. Oko te dvije jezgre koje danas čine jednu cjelinu, prema zapadu, istoku i sjeveru niknula su tijekom godina i mnoga novija pa i moderna splitska naselja. Na sjevernoj obali Splitskog poluotoka smješten je [[Gradski stadion Poljud]], koji je od trenutka svoje izgradnje dom poznatog nogometnog kluba [[HNK Hajduk Split|HNK Hajduk]], čuveno splitsko brodogradilište koje danas nosi naziv [[Brodosplit]] i koje je dugi niz godina najveći splitski gospodarski subjekt, kao i luka [[Lora]] u kojoj se danas nalazi i sjedište [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatske ratne mornarice]]. Upravno je središte [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]] i gravitira mu područje triju najjužnijih hrvatskih županija (nekadašnja Zajednica općina Split), te dio Hercegovine, pa i Bosne. Prema zadnjem popisu stanovništva, provedenom [[2011.]] godine, Split ima 178.192 stanovnika, druga je po veličini hrvatska trgovačka luka, najveća putnička luka u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i treća luka na [[Sredozemlje|Sredozemlju]] po broju putnika. Split je među-regionalno transportno središte i iznimno posjećena turistička destinacija, a pomorskim putem je direkno povezan sa svim srednjedalmatiskim otocima kao i s Apeninskim poluotokom. == Ime == [[Datoteka:HR-Makarska-Hvar-3.jpg|lijevo|mini|320x320px|Biljka [[brnistra]] raste po padinama obližnjih planina i otoka, a po njoj je prema narodnim [[Legenda|legendama]] grad Split dobio ime]] Prema narodnoj predaji grad je dobio ime po biljki [[Hlapinika|hlapiniki]] (''Calicotome spinosa'', [[Grčki jezik|grč.]] ''ασπάλαθος''), što je hrvatski prijevod grčkog imena [[Grčka kolonizacija na Jadranu|kolonije]] Aspálathos (grč. ''Aσπάλαθος'') ili skraćeno Spálathos (grč. ''Σπάλαθος''), a koja je na mjestu današnjeg Splita bila osnovana još u [[Antika|antičko doba]], u 3. ili 2. stoljeću p.kr.<ref>[https://visitsplit.com/hr/2771/otkud-nam-je-doslo-ime-split Otkud nam je došlo ime Split?] pristupljeno 1. rujna 2020</ref> Ta tradicionalna [[hipoteza]] o nazivu grada danas je više nego upitna, budući da je zapravo druga biljka, [[brnistra]] (''Spartium junceum'', brnistra ili žuka), vrlo slična hlapiniki, izuzetno česta na ovom području (raste u velikom broju na [[Marjan|Marjanu]], kao i na obližnjem [[Mosor|Mosoru]] te na [[Kozjak|Kozjaku]]), pa je zabuna oko imena razumljiva. Kako je grad nakon gradnje palače dospio pod [[Rimsko Carstvo|rimsku vlast]] ime je [[Latinski jezik|latinizirano]] u ''Spalatum'' ili ''Aspalatum'', što je tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] dalje evoluiralo u ''Aspalathum'', ''Spalathum'', ''Spalatrum'' i na kraju u ''Spalatro'' što je bio naziv na [[Dalmatinski jezik|dalmatinskom jeziku]], izumrlom [[Romanski jezici|romanskom jeziku]] kojeg je koristilo domaće stanovništvo [[Romanski narodi|romanskog podrijetla]]. Kasnije se u srednjovjekovnim latinskim ispravama i velikom broju dokumenata grad naziva ''Spalatum'', a [[talijanski jezik|talijanska]] izvedenica imena ''Spalato'', koju su koristili i [[Mletačka Republika|Mlečani]], koristila se sve do [[Novi vijek|ranog novog vijeka]]. Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] sve se više koristi hrvatsko ime grada ''Split'', koje je u službenim dokumentima [[Ijekavski govor|hiperijekavizirano]] u ''Spljet'', da bi potom opet bilo i službeno vraćeno u današnje ime nakon što je po završetku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] grad Split pripojen [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]. Dugo vremena kružile su alternativne hipoteze o nastanku imena grada po kojima je, pogrešno, ime grada bilo povezivano sa latinskom riječi za palaču (''palatium''), što je razumljivo, obzirom na činjenicu da [[Dioklecijanova palača]] više od sedamnaest stoljeća godina čini samu jezgru grada. Jedna od takvih hipoteza bila je ona da ime grada potječe od ''S. Palatium'', skraćenog oblika ''Salonae Palatium'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ''Salonitanska palača''), prema nazivu za antičku [[Salona|Salonu]], koja se nalazi u obližnjem [[Solin|Solinu]]. Takve pogrešne [[Etimologija|etimološke]] hipoteze potječu od [[Bizant|Bizantskog]] Cara [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantina VII Porfirogeneta]],<ref>{{Citiranje knjige|title=Diocletian's palace, Split : residence of a retired Roman emperor|first=J. J.|last=Wilkes|date=1986|chapter=17.|url=https://www.worldcat.org/oclc/15256583|publisher=Dept. of Ancient History and Classical Archaeology, University of Sheffield|location=Sheffield|quote=The name Aspálathos had referred to a white thorn common in the area. Thus, contrary to popular belief, the name Spalatum has nothing to do with the Latin word for palace, palatium. According to Wilkes, the erroneous etymology was notably due to Byzantine Emperor Constantine VII Porphyrogenitus.|isbn=0-9511263-0-X}}</ref> a kasnije ih spominje te preuzima i [[Toma Arhiđakon]].<ref>Toma Arhiđakon, ''Historia Salonitana''</ref> Međutim, poznato je da je grad nekoliko stoljeća stariji od palače po kojoj je navodno dobio ime pa su takve hipoteze danas posve napuštene. Druga zabilježena imena još su i ''Spalatrum'', ''Spalathron'', ''Spalantum'', ''Spaleta'', ''Spalat'',<ref>[http://www.archive.org/stream/denkschriften48stuoft/denkschriften48stuoft_djvu.txt Archive.org] Denkschriften: Der Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften. Philosophisch-historische classe]<br>"''In der Umgebung von Spalato, ,Spalato' (Local) der Tab. Peut., Spalatrum, Spalathron des Ravennaten, Spalatum, -et- im Mittelalter, seltener Spalantum (c. 1325) oder Spaleta (Albericus), Spalat des Venetianers Martin da Canal im XIII. Jahrhundert (Arch. storico it. 8, 1845, 294, 700), ra 'AmdXcßov oder ■r t 'AcKäAa6o; des Kaisers Konstantin, sl. Spljet, im Localdialekt Split, dessen Name unwillkührlich an Spoletum in Uinbrien erinnert...''"</ref> Spalatro. == Povijest == {{glavni|Povijest Splita}} [[Datoteka:SPLIT-Farlati_restitution.jpg|lijevo|mini|Prikaz Dioklecijanove palače iz doba [[Dioklecijan|Cara Dioklecijana]]]] Grad je utemeljen kao [[Grčka kolonizacija na Jadranu|grčka kolonija]] imena Aspálathos (Aσπάλαθος) u 3. ili 2. stoljeću pr. kr. na obalama tadašnje [[Iliri|ilirske]] Dalmacije, a kasnije postaje rezidencija [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimskog cara]] [[Dioklecijan|Dioklecijana]] nakon što je po njegovom nalogu podno poluotoka Marjana izgrađena Dioklecijanova palača [[305.|305. godine]]. Nakon što su obližnju [[Salona|Salonu]], glavni grad [[Rimska provincija|rimske provincije]] Dalmacije, razorili [[Avari]] i [[Slaveni]] oko 650. godine, grad Split dobiva na važnosti, a naseljava ga većinom odbjeglo stanovništvo razorene Salone koje se od napadača sakrilo iza jakih [[Utvrdno graditeljstvo|zidina]] palače, nakon čega toga postaje [[Bizant|Bizantski]] grad. Nešto kasnije pada pod utjecaj [[Mletačka Republika|Venecijanske republike]] i Hrvatskog kraljevstva, ali ostaje pod vlašću [[Bizant|Bizantskog Carstva]]. Tijekom cijelog perioda [[Visoki srednji vijek|visokog]] i [[Srednji vijek|kasnog srednjeg vijeka]] Split uživa autonomiju kao slobodni grad, jedan od dalmatinskih [[Grad-država|gradova-država]], ali isto tako ostaje obilježen dugotrajnom borbom za prevlast između [[Mletačka Republika|Mletaka]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] (tada već u [[Ugarsko-Hrvatska|uniji sa Ugarskom]]) oko kontrole nad Dalmatinskim gradovima. [[Datoteka:A follis from Trier of Diocletian.jpg|lijevo|mini|Novčić sa likom [[Dioklecijan|Cara Dioklecijana]], rimskog Cara koji je gradnjom svoje rezidencijalne palače na mjestu bivše grčke kolonije postavio temelje gradu Splitu kakvog ga danas znamo]] Venecija na kraju prevladava pa tijekom ranog [[Novi vijek|novog vijeka]] Split potpuno potpada pod vlast Venecije i predstavlja snažno utvrđeni grad, sa svih strana okružen [[Osmansko Carstvo|Otomanskim]] teritorijem. Zaleđe grada je potpalo pod [[Osmansko Carstvo|Turke]] nakon [[Morejski rat|Morejskog rata]] [[1699.]] godine, a [[1797.]] godine, nakon što [[Pad Venecije|Venecija pada]] pred [[Napoleon Bonaparte|Napoleonom]], [[Mir u Campo Formiju|mirovnim sporazumom iz Campo Formija]] Split je pripao [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj monarhiji]]. 1805. godine, [[Požunski mir 1805.|Požunskim mirovnim sporazumom]], Split je pridodan [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Napoleonovoj Kraljevini Italiji]], a [[1806.]] biva uključen u [[Prvo Francusko Carstvo]], postavši u [[1809.]] godini dijelom [[Ilirske pokrajine|Ilirskih provincija]]. Nakon što je [[1813.]] okupiran od [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]], bio mu je i dodijeljen temeljem odluka [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] 1814. godine, a Split ostaje u sastavu austrijske [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]] sve do pada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] završetkom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] 1918. godine i formiranja [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] grad je prvo [[Aneksija|aneksirala]] od [[Rimski ugovori (1941.)|fašistička Italija]], nakon čega su ga [[Bitka za Split 1943.|oslobodili]] [[Partizani]] nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] u [[1943.]] godini. Odmah potom ponovo je okupiran od strane [[Treći Reich|nacističke Njemačke]] koja ga je poklonila svojoj [[Marionetska država|marionetskoj]] saveznici [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Grad su Partizani konačno oslobodili [[26. listopada]] [[1944.]] i taj datum se slavi i danas kao Dan oslobođenja grada Splita. Nakon rata Split je postao dijelom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]], kao drugi grad po veličini u tadašnjoj [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističkoj Republici Hrvatskoj]]. Nakon raspada Jugoslavije i [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] [[Hrvatska]] je proglasila [[Nezavisnost|neovisnost]], a Split postaje dijelom suvremene [[Demokracija|demokratske]] Republike Hrvatske. == Zemljopis == === Položaj === [[Datoteka:Dalmatian Coastline near Split, Croatia.jpg|mini|Dalmatinska obala sa Splitom i okolicom viđena iz Zemljine orbite]] Split je smješten na jadranskoj obali u srednjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]] na Splitskom poluotoku na čijem se zapadnom kraju nalaze "pluća grada" - poluotok, brdo (178 [[Nadmorska visina|mnv.]]) i zaštićena park-šuma [[Marjan]]. Od uzvisina, okružuju ga u zaleđu - sa sjevera i sjeveroistoka [[planina]] [[Mosor]] (1.339 [[Nadmorska visina|mnv.]]), sa sjeverozapada brdo [[Kozjak]] (779 [[Nadmorska visina|mnv.]]), s istoka brdo [[Perun (brdo)|Perun]] (533 [[Nadmorska visina|mnv.]]), a najstarija gradska jezgra, zajedno sa Dioklecijanovom palačom i srednjovjekovnim dijelom nalazi se podno brda [[Marjan|Marjana]], sa istočne strane. [[Splitski poluotok]] okružuju otoci [[Brač]], [[Hvar]], [[Šolta]] i [[Čiovo]]. Trajekti iz luke Split često su jedina veza otoka srednje Dalmacije s kopnom. Panoramski se Split može razgledati pobliže sa prve marjanske vidilice ili s 11 km udaljene kliške tvrđave s koje se vidi cijeli Split te splitski akvatorij s otocima. === Klima === [[Datoteka:Snow in Split.jpg|thumb|[[Snijeg]] u Splitu 4. veljače 2012. godine. Inače, snijeg rijetko pada u Splitu.]] Split ima graničnu [[Umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom|umjereno toplu vlažnu klimu s vrućim ljetom]] (''Cfa'') i [[Sredozemna klima|sredozemnu klimu]] (''Csa'') po [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]], jer samo jedan ljetni mjesec ima manje od 40 mm [[Kiša|kiše]], sprječavajući da se klima nad Splitom klasificira kao isključivo vlažna umjereno topla vlažna ili mediteranska. Split ima vruća, umjereno suha [[Ljeto|ljeta]] i blage, [[Vlažnost zraka|vlažne]] [[Zima|zime]], koje se povremeno mogu biti osjetno hladnije zbog jake [[Bura|bure]]. Prosječna godišnja [[Oborina|količina oborina]] je viša od 820 mm. [[Siječanj]] je najhladniji mjesec, s prosječno niskom temperaturom oko 5 °C. [[Studeni]] je najvlažniji mjesec s ukupno 113 mm oborina i 12 kišnih dana. [[Srpanj]] je najsuši mjesec, s ukupno 26 mm oborina. Zima je najvlažnije godišnje doba; međutim, u Splitu može kišiti u bilo koje doba godine. [[Snijeg]] je obično rijedak; od početka vođenja evidencije, mjeseci prosinac i siječanj u prosjeku su imali jedan snježni dan, dok je veljača u prosjeku imala 2 snježna dana. U veljači 2012. godine Split je primio neobično veliku količinu snijega što je stvaralo velike probleme u prometu. Split godišnje primi više od 2.600 sunčanih sati. Srpanj je najtopliji mjesec, s prosječno visokom temperaturom oko 30 °C. {{Infookvir vrijeme|mjesto akuzativ=Split|Kol_sr_min=21.7|Ožu_aps_min=-6.6|Velj_aps_min=-8.1|Sij_aps_min=-9|Pro_sr_min=6.7|Stu_sr_min=9.6|Lis_sr_min=14.1|Ruj_sr_min=18|Srp_sr_min=21.7|Svi_aps_min=4.8|Lip_sr_min=18.9|Svi_sr_min=15.4|Tra_sr_min=10.6|Ožu_sr_min=7.8|Velj_sr_min=5.7|Sij_sr_min=5.6|God_sr=16.1|Tra_aps_min=0.3|Lip_aps_min=9.1|Stu_sr=12|Svi_obo=61.6|Pro_obo=90.8|Stu_obo=101.7|Lis_obo=82.1|Ruj_obo=68.9|Kol_obo=44.8|Srp_obo=25.5|Lip_obo=47.3|Tra_obo=61.9|Srp_aps_min=13|Ožu_obo=63.4|Velj_obo=61.2|Sij_obo=73.7|Pro_aps_min=-6.3|Stu_aps_min=-4.5|Lis_aps_min=3.8|Ruj_aps_min=8.8|Kol_aps_min=11.2|Pro_sr=9.1|Lis_sr=16.8|mjesto=Split|Ožu_aps_maks=24.3|Stu_aps_maks=25.8|Lis_aps_maks=27.9|Ruj_aps_maks=34.2|Kol_aps_maks=38.5|Srp_aps_maks=38.6|Lip_aps_maks=38.1|Svi_aps_maks=33.2|Tra_aps_maks=27.7|Sij_sr_maks=10.4|Velj_aps_maks=22.3|Sij_aps_maks=17.4|God_obo=782.8|God_aps_min=-9|God_sr_min=13|God_sr_maks=19.4|God_aps_maks=38.9|Pro_aps_maks=18.6|Velj_sr_maks=11.2|Ruj_sr=21.2|Sij_sr=8|Kol_sr=25.4|Srp_sr=25.7|Lip_sr=22.8|Svi_sr=18.9|Tra_sr=13.7|Ožu_sr=10.6|Velj_sr=8.4|Pro_sr_maks=11.4|Ožu_sr_maks=13.8|Stu_sr_maks=14.7|Lis_sr_maks=19.9|Ruj_sr_maks=24.9|Kol_sr_maks=29.7|Srp_sr_maks=30|Lip_sr_maks=26.8|Svi_sr_maks=22.7|Tra_sr_maks=17.2|Izvor=Državni hidrometeorološki zavod <ref>[http://klima.hr/k1/k1_2/split_marjan.pdf Klimatske vrijednosti za Split], ''Državni hidrometeorološki zavod''.</ref><ref>[http://meteo.hr/klima.php?section=klima_pracenje&param=srednja_temperatura&Grad=st_sred&Godina=2021 "Mjesečne vrijednosti za Split u razdoblju 1948.−2019."], ''Državni hidrometeorološki zavod''.</ref>}} === Gradska naselja === Tijekom [[1980-ih]], do preustroja [[Popis osnovnih hrvatskih tema#Administrativna podjela Hrvatske|administrativne podjele]] uspostavom samostalne RH, Split je bio jedan od osam velikih gradova u [[SFRJ]] koji su imali donekle različit oblik [[lokalna samouprava|lokalne samouprave]], a svi ostali gradovi s ovim oblikom upravnog ustroja u Jugoslaviji bili su glavni gradovi republika ili pokrajine, tako da je Split bio jedini "neglavni" grad s ovim statusom u tadašnjoj federalnoj državi. Split je dakle, od 1982., bio jedini od velikih urbanih područja na obali organiziran u tzv. [[Gradska zajednica općina|gradsku zajednicu općina]] ([[Gradska zajednica općina|GZO]]) Split, a tvorile su je općine [[Kaštela]], [[Solin]] i Split. Ovakav oblik gradske administracije u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je, osim Splita, imao jedino [[Zagreb]], koji je i danas zadržao sličan oblik ustroja lokalne samouprave, primjeren velikim gradovima, dok je Split ukidanjem statusa velikoga grada s GZO, praktički uskraćen za mogućnost integriranja njegovog urbanog područja u osmišljeniju i bolje upravljanu cjelinu, podijeljen na tri [[grad|grada]] sa zasebnim upravama i interesima, iako su im "[[granice]]" realno nevidljive i protežu se po sredini gradskih ulica. Split je podijeljen na 34 gradska [[kotar]]a: <ref>[http://clgis.split.hr/gis_splita/geo_data/pdf/GradskiKotari.pdf GIS Grada Splita] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120313234009/http://clgis.split.hr/gis_splita/geo_data/pdf/GradskiKotari.pdf |date=13 March 2012 }} Gradski kotari {{pdf}}</ref><ref>[http://www.split.hr/lgs.axd?t=16&id=15809 ''Službeni glasnik Grada Splita'', br.18/2016.], od 13. travnja 2016. {{pdf}}</ref> {{col-begin}} {{col-4}} *[[Bačvice]] *[[Blatine-Škrape]] *[[Bol (Split)|Bol]] *[[Brda (Split)|Brda]] *[[Grad (Split)|Grad]] *[[Gripe]] *[[Kman]] {{col-4}} *[[Kocunar]] *[[Lokve (Split)|Lokve]] *[[Lovret]] *[[Lučac-Manuš]] *[[Mejaši (Split)|Mejaši]] *[[Meje]] *[[Mertojak]] {{col-4}} *[[Neslanovac]] *[[Plokite]] *[[Pujanke]] *[[Ravne njive]] *[[Sirobuja]] *[[Skalice]] *[[Split 3]] (Smrdečac i Pisano Kame) {{col-4}} *[[Sućidar]] *[[Šine (Split)|Šine]] *[[Spinut]] *[[Trstenik (Split)|Trstenik]] *[[Varoš (Split)|Veli Varoš]] *[[Visoka (Split)|Visoka]] *[[Žnjan-Pazdigrad]] {{col-end}} Gradu Splitu danas pripada 8 naselja (stanje 2006.), to su: [[Donje Sitno]], [[Gornje Sitno]], [[Kamen (Split)|Kamen]], [[Slatine]], Split, [[Srinjine]], [[Stobreč]] i [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]]. == Stanovništvo == {| class="wikitable sortable floatright" style="font-size:75%;margin-left:1em" |+Pregled stanovnika grada Splita po narodnosti, Državni zavod za statistiku RH, Popis stanovništva 2011. godine. <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.html|title=2. STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI PO GRADOVIMA/OPĆINAMA, POPIS 2011.|work=www.dzs.hr|accessdate=2021-03-31}}</ref> !Narodnost !Broj stanovnika !% stanovništva |- | Hrvati||171389||96,23 |- | Srbi||2533||1,42 |- | Bošnjaci||664||0,37 |- | Crnogorci||354||0,2 |- | Slovenci||341||0,19 |- | Albanci||322||0,18 |- | Makedonci||222||0,12 |- | Mađari||108||0,06 |- | Talijani||83||0,05 |- | Rusi||71||0,04 |- | Česi||53||0,03 |- | Nijemci||51||0,03 |- | Slovaci||37||0,02 |- | Židovi||29||0,02 |- | Bugari||27||0,02 |- | Poljaci||27||0,02 |- | Ukrajinci||23||0,01 |- | Turci||16||0,01 |- | Rumunji||12||0,01 |- | Austrijanci||7||0 |- | Rusini||3||0 |- | Romi||2||0 |- | Vlasi||1||0 |- | Ostali||1213||0,68 |- | '''Ukupno'''||'''178102'''||'''100''' |} === Etnicitet Splita do 19. stoljeća === Etnicitet Aspalathosa u početku njegovog postojanja obilježena je značajnom etničkom i kulturnom razlikom između njegovih osnivača [[Grčka kolonizacija na Jadranu|isejskih Grka]] te ilirskog plemena [[Dalmati|Dalmata]] koji su živjeli u neposrednom okruženju. Iako se rimskim osvajanjima Ilirika nadomak nove ere, Aspalatos i okolna područje relativno brzo romaniziraju te grad postaje poznat kao rimski Spalatum, od početka 7. st i slavensko-hrvatske doseobe ponovno govorimo o značajnoj etničkoj i dijelom kulturnoj razlici između starosjedilačkog romanskog stanovništva izbjeglog iz Spalatuma i [[Salona|Salone]] te okolnog hrvatskog stanovništva.   Kroatizacija splitskih Romana svoje začetke ima u 10. st., a vremenom dolazi do značajnije prisutnosti hrvatskog etničkog elementa u svim splitskim društvenim slojevima.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|author=Saša Mrduljaš|title=Etnički i politički identitet Splita do početka novoga vijeka|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=125919|date=2012-04-01|journal=Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja|volume=21|issue=2 (116)|pages=465–483|id=10.5559/di.21.2.09|language=hr|accessdate=2020-04-04}}</ref> Među najuglednijim građanima broj hrvatskih osobnih imena i antroponimijskih tvorbi u 11. st. nosi četvrtina građana Splita, dok je kod splitskih pučana riječ o polovini stanovništva.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Vesna Jakić-Cestarić|title=Nastajanje hrvatskoga (čakavskog) Splita i Trogira u svjetlu antroponi- ma XI. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=301029|date=1981-03-13|journal=Hrvatski dijalektološki zbornik|issue=5|pages=93–112|language=hr|accessdate=2020-04-04}}</ref> Do 14. st. Split je gotovo u potpunosti kroatiziran što se ne mijenja ni vlašću Venecije početkom 15. st.<ref name=":0" /> Kontinuirana nesigurnosti i snažan pritisak susjednog islamskog carstva utječu na značajnija useljavanja. Do zadnje četvrtine 16. st. u splitske Varoši pristižu Hrvati s kaštelanskog, solinsko-kliškog i žrnovničkog područja, a zatim i iz područja Poljica. To se posebno intenziviralo nakon 1607. godine i kataklizmičke epidemije kuge kada se broj od 4.233 stanovnika Splita iz godine 1606. smanjio na svega njih 1.405 u godini nakon. Oslobođenjem Dalmacije od Turaka krajem 17. st., glavnina useljenika u splitske Varoši dolazi iz Zagore, a manjim dijelom i sa susjednih otoka. Split tada postaje privlačan i talijanskim trgovcima, obrtnicima, obrazovanim pojedincima te se vremenom transformira u sredinu u kojoj vlada talijanski jezik. Ipak, zahvaljujući čakavskim Varošima gdje se u kontinuitetu čuva hrvatski identitet, Split u etničkom smislu ostaje hrvatski grad.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Saša Mrduljaš|title=Etnicitet Splita za mletačke i osmanlijske dominacije prostorima današnje Dalmacije|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=128496|date=2012-09-01|journal=Pilar : časopis za društvene i humanističke studije|volume=VII|issue=13(1)|pages=77–94|language=hr|accessdate=2020-04-04}}</ref> === Popis 1991. === {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Split}} === Popis 2001. === Prema [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2001.|popisu stanovništva]] iz 2001. g. grad Split ima 188.694 stanovnika. Po narodnosti, 95,15% čine [[Hrvati]], dok ostalih 4,85% čine pripadnici [[Nacionalna manjina|nacionalnih manjina]] od kojih više od 400 pripadnika imaju [[Bošnjaci (narod)|bošnjačka]], [[Crnogorci|crnogorska]], [[Slovenci|slovenska]] i [[Srbi|srpska]]. 88,37% Splićana se uzjasnilo kao pripadnici [[Katoličanstvo|rimokatoličke]] vjere, njih 2,121% su pripadnici [[Pravoslavlje|pravoslavne]] vjere, 3,78 % je bilo neizjašnjenih, 5,26% [[Agnosticizam|agnostika]] i ostalih 0,469% se izjasnilo kao pripadnici drugih vjera. Po popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, naseljeno mjesto Split imalo je 189.388 stanovnika. Izvor: [http://www.dzs.hr/ Državni zavod za statistiku] === Popis 2011. === {| class="wikitable sortable floatright" style="font-size:75%;margin-left:1em" |+Pregled kretanja broja stanovnika grada Splita po godinama, Državni zavod za statistiku RH<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dzs.hr/|title=Državni zavod za statistiku RH|work=www.dzs.hr|accessdate=2021-03-31}}</ref> !Godina !Broj stanovnika !% +/- |- | 1857.||12.417||— |- | 1869.||14.587||17,50% |- | 1880.||16.883||15,70% |- | 1890.||18.483||9,50% |- | 1900.||21.925||18,60% |- | 1910.||25.103||14,50% |- | 1921.||29.155||16,10% |- | 1931.||40.029||37,30% |- | 1948.||54.187||35,40% |- | 1953.||64.874||19,70% |- | 1961.||85.374||31,60% |- | 1971.||129.203||51,30% |- | 1981.||176.303||36,50% |- | 1991.||200.459||13,70% |- | 2001.||188.694||−5,9% |- | 2011.||178.102||−5,6% |} Prema [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|popisu stanovništva]] od 2011. godine, Grad Split ima 178.192 stanovnika. Po narodnosti, 96,23% čine [[Hrvati]], dok ostalih 3,77% čine pripadnici [[Nacionalna manjina|nacionalnih manjina]] od kojih više od 400 pripadnika imaju [[Bošnjaci (narod)|bošnjačka]], [[Crnogorci u Hrvatskoj|crnogorska]], [[Slovenci u Hrvatskoj|slovenska]], [[Albanci u Hrvatskoj|albanska]] i [[Srbi u Hrvatskoj|srpska]].<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup17.html 2. Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011.], Splitsko-dalmatinska županija, DZS RH</ref> 98,27% stanovnika Grada Splita govori hrvatskim jezikom kao materinskim jezikom.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_08/H01_01_08_zup17.html 5. Stanovništvo prema materinskom jeziku po gradovima/općinama, popis 2011.], Splitsko-dalmatinska županija, DZS RH</ref> 86,15% stanovnika Grada Splita su katolici.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/H01_01_10_zup17.html 3. Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, popis 2011.], Splitsko-dalmatinska županija, DZS RH</ref> Od ukupno 178.192 stanovnika Grada Splita 2011., u Donjem Sitnom živilo je 313 stanovnika, Gornjem Sitnom 392, Kamenu 1.769, Slatinama 1.106, Srinjinama 1.201, Stobreču 2.978, Žrnovnici 3.222, a u samom naselju gradu Splitu 167.121 stanovnik.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup17_4090.html 1. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.], Grad Split, DZS RH</ref> == Aglomeracija naselja == {{Glavni|Splitski gradski kotarevi}} Šire područje Splita ([[Eurostat|Eurostatov]] ''Larger Urban Zone-LUZ'') ima približno 400.000 stanovnika. Zračna udaljenost između krajnjih točaka aglomeracije, a to su mjesto [[Marina]] zapadno od [[Trogir]]a i mjesta [[Pisak]] (18 km istočno od [[Omiš]]a), iznosi gotovo 70 km uzduž obale. Prema statutu Grad Split obuhvaća područje naselja: Split, [[Kamen (Split)|Kamen]], [[Stobreč]], [[Slatine]], [[Donje Sitno]], [[Gornje Sitno]], [[Srinjine]] i [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]], te pripadajući akvatorij. Iako se, kao upravne jedinice, iduća naselja susjedna Splitu vode kao zasebna, ona čine jednu funkcionalnu cjelinu odnosno urbanu aglomeraciju: * sjeverno - [[Vranjic]], [[Solin]], [[Mravince]], [[Kučine (Solin)|Kučine]], [[Klis]], [[Dugopolje]] * zapadno - [[Kaštela]], [[Sveti Kajo (Solin)|Sveti Kajo]], [[Divulje]], [[Plano]], [[Trogir]], [[Seget Donji]] * sjeveroistočno - [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]], [[Gornje Sitno]], [[Donje Sitno]], [[Srinjine]] * istočno - [[Kamen (Split)|Kamen]], [[Stobreč]], [[Podstrana]], [[Bajnice]], [[Krilo (Split)|Krilo]], [[Jesenice (Dugi Rat)|Jesenice]], [[Suhi Potok]], [[Sumpetar]], [[Mali Rat]], [[Orij]], [[Dugi Rat]], [[Duće]], [[Omiš]] S obzirom na to da su trajektne karte pojeftinile, a vrijeme putovanja se smanjilo, slobodno se može reći kako je i gradić [[Supetar]] na otoku [[Brač]]u postao južna splitska "četvrt", što bi se moglo reći i za otok [[Šolta|Šoltu]], a zanimjivo je da je upravo Šolta nekad i bila u sastavu općine Split, kao što je i danas istočna polovica otoka [[Čiovo|Čiova]] u sastavu grada Splita. === Poteškoće u razvoju aglomeracije === Split u posljednjih dvadesetak godina nezavidno stagnira. Ovo se pak ogleda u krajnjem slučaju čak i u demografskim pokazateljima. Mogu se samo nagađati razlozi, ali zasigurno je jedan od najvažnijih teritorijalna usitnjenost i nedostatak koordinacije među pojedinim gradovima u aglomeraciji, koja je potpuno nepromišljena kao cjelina. Nažalost sve je veće zaostajanje Splita, kao i ostalih regija u Hrvatskoj koji su uvjetovani prevelikom [[centralizacija|centralizacijom]] Hrvatske, [[globalizacija|globalizacijom]], promjenama na tržištu, te nespremnosti u regijama za promjene. Put razvoju je dugotrajan; u zadnje vrijeme vide se pomaci, otvaranjem autoceste Zagreb-Split ([[Autocesta A1|A1]]) razbija se prometna izoliranost, u [[Dugopolje|Dugopolju]] gradi se velika industrijska zona, stvara se novi generalni urbanistički plan (2005.) jedan od prvih je od pomaka prema otvaranju debate o tome kako bi se grad trebao razvijati. U prvoj polovici 2006. splitsko [[gospodarstvo]] je bilo u porastu od čak 6%, dok je strano ulaganje u grad bilo u porastu nevjerojatnih 76% čime je postao grad s jednom od najbrže rastućom ekonomijom u Republici Hrvatskoj. [[Datoteka:GAST 2011. Split - Hala 2.JPG|thumb|right|230px|Gospodarstvo se u Splitu predstavlja putem sajmova na Žnjanu (detalj izložbene hale na sajmu GAST 2012.)]] == Religija == === Crkvena upravna organizacija === ==== Rimokatolička crkva ==== [[Datoteka:Zvonik katedrale sv. Duje.png|alt=Zvonik katedrale sv. Duje|mini|Zvonik katedrale sv. Duje]] U Splitu je sjedište [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitsko-makarske nadbiskupije]]. Grad je podijeljen na dva dekanata i na 26 rimokatoličkih [[župa]]: {| style ="background:#efefef" border="1" cellspacing="0" cellpadding="8" |- | Sv. Dujma biskupa i mučenika || Sv. Petra apostola || Materinstva BDM - Brda |- | Sv. Roka - Manuš || Marije Pomoćnice - Kman || Gospe od Zdravlja - Dobri |- | Sv. Pavla - Pujanke || Gospe od Milosrđa - Žnjan || Gospe od Ružarija - Lučac |- | Sv. Spasa - Mejaši || Sv. Stjepana - Meje || [[Gospe od Pojišana]] - [[Pojišan]] |- | Sv. Trojice - Poljud || Gospe od Pohođenja - Spinut || Sv. Obitelji - Sukoišan |- | Gospe Fatimske - Škrape || Sv. Križa - Veli Varoš || Srca Isusova - Visoka |- | Sv. Leopolda Bogdana Mandića - Sirobuja || Sv. Andrije apostola - Sućidar || Sv. Josipa - Mertojak |- | Sv. Ivana Krstitelja - Trstenik || Sv. Mateja - Ravne njive || Sv. Marka - Neslanovac |- | Sv. Luke Evanđelista - Kocunar || Sv.Mihovila - Šine, Kamen|| &nbsp; |} [[Datoteka:Crkva Gospe od Zdravlja, Split (2020).jpg|alt=Crkva Gospe od Zdravlja, Split|mini|Crkva Gospe od Zdravlja]] Od katoličkih crkvenih redova, družba i kongregacija, u Splitu djeluju [[Službenice milosrđa]] (anćele), [[dominikanci]], [[franjevci|franjevački Red male braće]], [[klarise]], [[isusovci]], [[kapucini]], [[konventualci]], [[karmelićani]] (na [[Kamen]]u), [[karmelićanke Božanskog Srca Isusova]], [[salezijanci]], [[Kćeri milosrđa Trećega samostanskog reda sv. Franje]]. Nekada su djelovali i [[benediktinci]] (samostan sv. Marije). Jedine pripadnice reda [[anakorete|anakoreta]] - klanjateljica Presvete euharistije na svijetu su u Splitu. ==== Crkve reformacijske baštine ==== U Splitu djeluje nekoliko aktivnih crkava reformacijske ili protestantske baštine: * Evanđeoska crkva "Radosna vijest" * Baptistička crkva Split * Evangelička metodistička crkva === Sveci zaštitnici === Svetac zaštitnik Splita je [[sveti Dujam]] (Sveti Duje), biskup Salone, mučenik iz [[304.]] godine, a suzaštitnici su [[sveti Anastazije]] (Staš) i [[Sveti Rajnerije|blaženi Rajnerije (Arnir)]]. Kao poglavita zaštitnica osobito se štuje i [[Gospe od Pojišana]] ([[:s:Molitva čudotvornoj Gospi od Pojišana|Molitva čudotvornoj Gospi od Pojišana]]). Posvećenost grada sv. Dujmu među ostalim, izražen je i kroz splitski kovani novac kroz povijest. Tako početkom 14. stoljeća, Splitska komuna kuje srebrni novac, bagatin<ref>{{Citiranje knjige|title=Povijest novca u Hrvatskoj (od 1527. do 1941. godine)|author=Mira Kolar-Dimitrijević|authorlink=|coauthors=|origdate=2013.|date=|chapter=1. i 3.|chapterurl=|editor=|url=https://www.hnb.hr/documents/20182/121504/h-monografija-povijest-novca.pdf/20cf684e-375e-430f-89c3-ad4e5824ae43|format=PDF|edition=|language=|pages=|publisher=HNB|location=Zagreb|others=|quote=|accessdate=20.04.2020.|isbn=|id=}}</ref>, na čijem je reversu simbol križa zamijenjen prikazom poprsja sv. Dujma. Zaštitnik grada na novcu se zadržao i tijekom mletačke vladavine do njezina pada 1797.g. gdje je bio prikazan cijelom figurom s biskupskim obilježjima, baš kakav je bio i u razdoblju Hrvoja Vukčića Hrvatinića prije toga.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Marko Medved, Josip Selak|title=Svetci patroni na kovanom novcu hrvatske obale do pojave turskog novca|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=216108|date=2015-07-03|journal=Riječki teološki časopis|volume=45|issue=1|pages=167–192|language=hr|accessdate=2020-04-20}}</ref> == Gospodarstvo == {{glavni|Dodatak:Popis velikih gospodarskih subjekata iz Splitsko-dalmatinske županije}} == Gradska uprava == Upravna tijela Grada Splita su: * [[Gradonačelnik]] * Gradsko vijeće Aktualni saziv Gradskog vijeća izabran je na općim lokalnim izborima održanim [[19. svibnja]] [[2013.]] godine. Od ukupno 152.290 birača glasovalo je 72.709 ili 47,74%. Koalicija [[SDP]], [[Hrvatska narodna stranka|HNS]], [[HSU]] osvojila je 16.552 glasova, koalicija [[HDZ]], [[HSP AS]], [[HČSP]], [[HSLS]], [[Hrvatska demokršćanska stranka|HDS]], [[BUZ]] 14.990 glasova, koalicija [[Hrvatska građanska stranka|HGS]], [[HSS]], [[SU]] 8.762 glasova, kandidacijska lista grupe birača Marijana Puljak 6.534 glasova, kandidacijska lista grupe birača Ivan Grubišić 5.633 glasova, kandidacijska lista grupe birača Anđelka Visković 3.918 glasova. {| class="prettytable" style="text-align:right" |- style="background-color:#efefef" ! align="center" | Stranka || align="center" | Broj zastupnika |- | [[SDP]], [[Hrvatska narodna stranka|HNS]], [[HSU]] || 11 |- | [[HDZ]], [[HSP AS]], [[HČSP]], [[HSLS]], [[Hrvatska demokršćanska stranka|HDS]], [[BUZ]] || 10 |- | [[Hrvatska građanska stranka|HGS]], [[HSS]], [[SU]] || 5 |- | Lista grupe birača Marijana Puljak || 4 |- | Lista grupe birača Ivan Grubišić || 3 |- | Lista grupe birača Anđelka Visković || 2 |- |} == Arhitektura i znamenitosti == [[Datoteka:Sustipan, Split.jpg|alt=Sustipan, Split.|mini|Sustipan, Split. ]] {{glavni|Dodatak:Popis zaštićenih kulturnih dobara u Splitu}} {{glavni|Dodatak:Popis crkava u Splitu}} {{glavni|Dodatak:Popis samostana u Splitu}} * [[Dioklecijanova palača]] * [[Podrumi Dioklecijanove palače]] * [[Peristil]] * [[Jupiterov hram u Splitu|Jupiterov hram]] * [[Katedrala sv. Duje]] * [[Prokurative]] * [[Tvrđava Gripe]] * [[Projekt Split 3]] U Splitu je pred Prvi svjetski rat bilo šest mostova. Splitski kažiput iz 1913. godine sadrži da je most na zvao Kupališnim mostom. Bili su i Sjeverni most (pokraj Bulatove vile), Manuški most (usred Manuša), Vojnički most (pokraj Perivoja), Pazarski most (pokraj Svetog Dominika) i Lučki most (ispod Svetog Petra).<ref>Milena Budimir: [https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/201771/kaziput-ce-sve-rec-klikom-do-starih-imena-ulica ''"Kažiput" će sve reć: klikom do starih imena ulica ''], ''Slobodna Dalmacija'', 21. svibnja 2013. Pristupljeno 29. prosinca 2018.</ref> === Arheološki lokalitet "Ad basilicas pictas" === U tijeku pripremnih iskopavanja za izgradnju trgovačkog centra Small Mall na raskrižju Ulice Domovinskog rata s Vukovarskom, Livanjskom i Bihaćkom ulicom otkriveno je novo i neočekivano važno arheološko nalazište. Radi se o do sada nepoznatom amfiteatru iz IV stoljeća, odnosno iz vremena kad je car Dioklecijan obitavao u svojoj palači. Unatoč nepristupačnosti većem dijelu ostataka antičke građevine zbog okolnih kasnije sagrađenih i danas još funkcionalnih građevina, arheolozi su bili u mogućnosti procijeniti neke njene osnovne karakteristike[30]. Istraživanje je provela i tvrtka Neir, a nadzirao splitski Konzervatorski odjel[31]. Amfiteatar je imao arenu raspona 50 metara, bio je ukupnog promjera 80 metara[32], a nalazio se uz sam Dioklecijanov aqueduct sve do kraja kandijskog rata 1647. godine kada ga je, već djelomično porušenog, u potpunosti dao razrušiti mletački providur Dalmacije Leonardo Foscolo kako bi spriječio moguće utvrđivanje Osmanlija na tako maloj udaljenosti od tadašnjeg mletačkog Splita. Inače, lokalitet na kojem su pronađeni ostatci ove povijesno toliko važne građevine već je poznat pod nazivom “Ad basilicas pictas”[32] (“Kod oslikanih bazilika”). Tu su već ranije pronađeni ostatci arhitekture koja je prethodila nastanku Dioklecijanove palace, točnije antičnom naselju Spalathum, kao i ostaci nekih drugih antičkih i srednjovjekovnih građevina[31]. Ovaj pronalazak je od iznimne ne samo arheološke, već i kulturno-povijesne, kao i turističke važnosti. Uz Pulsku Arenu, te amfiteatre u antičkoj Saloni i Burnumu kraj Knina, ovo je četvrti primjer ove arhitekture na području Republike Hrvatske. Ipak, zbog nemogućnosti daljnjeg istraživanja na lokalitetu, pronađeni ostatci su konzervirani i ostavljeni za neka daljnja proučavanja. Vjerojatno je iz istog razloga zaustavljena i izgradnja navedenog trgovačkog centra jer se nakon tog otkrića odustalo od gradnje istog na toj vrlo atraktivnoj poziciji uz sam povijesni centar grada[31]. == Obrazovanje i znanost == === Sveučilište === [[Datoteka:Sveučilište u Splitu.jpg|mini|Sveučilište u Splitu]] [[Sveučilište u Splitu]] utemeljeno je [[1974.]] godine. Sadašnji rektor Sveučilišta je prof. dr. [[Šimun Anđelinović]]. U sklopu Sveučilišta u Splitu djeluje jedanest fakulteta, jedna umjetnička akademija te četiri sveučilišna odjela koji ostvaruju više od 180 studijskih programa. Na Sveučilištu danas studira preko 20 000 studenata. Također, Sveučilište u Splitu je rangirano kao najbolje u ovom dijelu Europe i jedno od 500 najboljih u svijetu. === Znanstvene institucije === U Splitu djeluje nekoliko instituta od kojih su najznačajniji [[Institut za oceanografiju i ribarstvo]], koji se bavi istraživanjem mora i morskoga života, [[Institut za jadranske kulture i melioraciju krša]], [[Hrvatski hidrografski institut]], [[Teološko-katehetski Institut]], [[Franjevački institut za kulturu mira]], [[Mediteranski institut za istraživanje života]] (MEDILS) koji je pokrenuo znanstvenik dr. [[Miroslav Radman]] i [[Institut Građevinarstva Hrvatske]]. === Osnovne i srednje škole === {{glavni|Dodatak:Osnovne i srednje škole u Splitu}} U Splitu djeluje 25 [[osnovna škola|osnovnih škola]] i 18 [[srednja škola|srednjih škola]]. == Kultura == {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Povijesni kompleks Splita s [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovom palačom]] |slika = Peristyle of Diocletian's Palace, Split (11908116224).jpg |godina = [[1979.]]<small>(3. zasjedanje)</small> |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = ii, iii, iv |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/97 |država = {{ZD+X/H|HRV}} }} * [[Arheološki muzej u Splitu]] * [[Etnografski muzej Split|Etnografski muzej u Splitu]] * [[Galerija Meštrović]] * [[Galerija umjetnina Split|Galerija umjetnina u Splitu]] * [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu]] * [[HULU Split]] * [[Hrvatski pomorski muzej u Splitu|Hrvatski pomorski muzej]] Split * [[Meštrovićev kaštelet]] * [[Muzej grada Splita]] * [[Salon Galić]] * [[Muzej hrvatskih arheoloških spomenika]] * [[Prirodoslovni muzej i zoološki vrt grada Splita|Prirodoslovni muzej i zoološki vrt]] * [[Splitsko ljeto]] * [[Splitski salon]] * [[Festival zabavne glazbe Split|Splitski festival]] * [[Dani duhovne glazbe Cro patria ]] * [[Dani kršćanske kulture ]] * [[Galerija hrvatske sakralne umjetnosti Laudato]] * Galerija Vinko Draganja, OP dominikanskoga samostana u Splitu * Muzej u crkvi sv. Frane<ref>[http://www.gkmm.hr/marulovim_stopama/samostan_sv_frane.htm Samostan sv. Frane], Gradska knjižnica Marka Marulića, Split. Pristupljeno 3. travnja 2016.</ref> * [[Muzej sakralne umjetnosti u Splitu|Muzej sakralne umjetnosti]] == Mediji == U Splitu djeluje nekoliko lokalnih televizijskih ([[TV Jadran]], [[Mreža TV|Mreža TV-Split]] i [[Kanal 5]]) i radijskih postaja ([[Radio Split|HR Split]], [[Radio Dalmacija]], [[Radio KL-Eurodom]], [[Radio Riva]],<ref>[http://www.radioriva.hr/ Radio Riva]</ref> [[Radio Sunce]].<ref>[http://radiosunce.com.hr/onama.asp Radio Sunce] Radio Sunce je projekt Županijske lige protiv raka – Split. Djeluje od 22. ožujka 2010.</ref> [[1990-ih]] su bile poznate postaje [[Radio M]] i [[Radio Gradska mreža]], a [[1980-ih]] je djelovao iz Splita [[Radio Brač]]. Najveće dalmatinske dnevne novine ''[[Slobodna Dalmacija]]'' izlaze u Splitu (odnedavno se tiskaju u [[Dugopolje|Dugopolju]]). == Šport == Splićani vole reći za svoj grad da je "najsportskiji grad na svitu". Ima svoju [[Kuća slave splitskog športa|kuću slave]]. Split je kolijevka [[picigin]]a i njegove varijante [[Picigin#Picigol|picigol]]a. U Splitu su se održala i brojna međunarodna športska natjecanja, primjerice [[VIII. Mediteranske igre – Split 1979.|MIS]] 1979., [[Prvenstvo Europe u plivanju i vaterpolu 1981.|PEP]] 1981., [[Europsko prvenstvo u atletici - Split 1990.|atletsko EP]] 1990. godine, [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009.|Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009.]] te [[Europsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2018.|Europsko prvenstvo u rukometu 2018.]] godine. U Splitu djeluju brojna [[šport]]ska društva, a mnoga od njih su se okitila i kontinentalnim naslovima. Osvajači barem jednog europskog trofeja<!--ne regionalnih--> su: košarkaški klub [[KK Split|Split]], rukometni klub [[ORK Dalma Split|ORK Dalma]], vaterpolo klubovi [[Vaterpolski klub Jadran Split|Jadran]], [[Vaterpolski klub Mornar Split|Mornar]], [[Vaterpolski klub POŠK Split|POŠK]], kuglački klubovi [[Kuglački klub Mertojak|Mertojak]], [[Kuglački klub Poštar Split|Poštar]], taekwondo klub [[Taekwondo klub Marjan|TKD Marjan]], pikado klub [[Pikado klub Split Londra|Split Londra]]. Među ostalima, u Splitu djeluju: * [[nogomet]]: [[HNK Hajduk Split|Hajduk]], [[RNK Split|Split]], [[HNK Krilnik Split|Krilnik]], [[NK Galeb Split|Galeb]], [[NK Dalmatinac Split|Dalmatinac]], [[NK Adriatic Split|Adriatic]] * [[košarka]]: [[KK Split|Split]] (znan i kao [[KK Jugoplastika]]), [[KK Dalvin|Dalvin]], [[KK Adriatic|Adriatic]], [[AKK Universitas Split|Universitas]] * [[vaterpolo]]: [[VK POŠK|POŠK]], [[vaterpolski klub Jadran|Jadran]], [[vaterpolski klub Mornar|Mornar]], [[ŽVK Bura]], [[vaterpolski klub Lubinski porat|Lubinski porat]], [[vaterpolski klub Pauk|Pauk]], [[vaterpolski klub Split|Split]], [[vaterpolski klub Veteran '70|Veteran '70]], [[vaterpolski klub Zenta|Zenta]] * [[rukomet]] (muški): [[RK Split]], [[RK Brda]], [[HNK Krilnik Split|Krilnik]], [[RK Balić & Metličić]] * rukomet (žene): [[Rukometni klub Nada|Nada]] (pod imenom [[Rukometni klub Dalma|RK Dalma]] donijeli su naslov osvajačica [[Kupa pobjednica kupova (rukomet)|KPK]]), [[RK Split Kaltenberg|Split Kaltenberg]], [[RK Split 2010|Split 2010]] * [[kuglanje]]: među brojnima ističemo [[Kuglački klub Poštar Split|Poštar]], koji je donio prvi naslov europskog prvaka u Split; Split je imao svoju kuglačku ligu još prije 2. svj. rata, a zadnjih godina se afirmirao i [[Kuglački klub Mertojak|KK Mertojak]] [[(svjetski juniorski prvaci 2017. u pojedinačnoj konkurenciji i u paru]]) * [[veslanje]]: [[veslački klub Gusar|VK Gusar]] (Celent i Mrduljaš - bronca na [[Olimpijske igre|OI]] 1980., braća Skelin srebro na OI 2004.) i VK Mornar * [[jedrenje]]: [[JK Labud|Labud]], [[JK Mornar|Mornar]], [[JK Split|Split]], [[JK Zenta|Zenta]], [[JK Špinut|Špinut]] **održavaju se brojne regate s dugom tradicijom: [[ACI kup]], Božićna regata krstaša (1995.), Faros maraton (Split–Stari Grad–Split), IOM Trofej Zente (2002.), Komiška regata (Split–Komiža–Split; 1992.), Mrdujska regata (Split–Mrduja–Split; 1927.), Regata Sv. Nikole za samce i dvojce (Split–Komiža; 2002.), Splitova regata krstaša (Split–Jelsa–Split; 1954.), Sušac 100x2 (Split–Sušac–Split; 1996.), Viška regata krstaša (Split–Vis–Split; 1945.) * [[ragbi]]: [[RK Nada]] (pobjednici Srednjoeuropskog kupa) i [[ragbi klub Ragbi 59|Ragbi 59]] * [[bejzbol]]: [[baseball klub Nada|Nada]] * [[tenis]]: [[TK Split]] * [[plivanje]]: [[PK POŠK|POŠK]], [[PK Jadran|Jadran]], [[PK Mornar|Mornar]] * [[planinarenje|planinarski]] klubovi: [[HPK Dalmacija]] (www.pksplit.hr), * [[atletika]]: [[ASK]], [[AK Hajduk]] * [[boćanje|balote]]: [[boćarski klub Marjan|Marjan]], [[boćarski klub Nada|Nada]], [[boćarski klub FINA|FINA]], [[boćarski klub Elektrodalmacija|Elektrodalmacija]] * [[Koturaljaško-klizački klub Split]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.caf-split.hr/step.jsp?page=98447 |accessdate=1 February 2008 |title=KKK Split |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080421222259/http://www.caf-split.hr/step.jsp?page=98447 |archivedate=21 April 2008 }}</ref> * [[Hokej Klub Split]] <ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.caf-split.hr/step.jsp?page=98541 |accessdate=1 February 2008 |title=HK Split |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080621022832/http://www.caf-split.hr/step.jsp?page=98541 |archivedate=21 June 2008 }}</ref> * [[Hokej klub Spartanac Split]] * [[džudo]]: [[Judo klub Pujanke|Pujanke]], Student * [[karate]]: [[karate klub Sokol (Split)|Sokol]] * [[odbojka]]: [[OK Brda]], [[OK Split 1700]] * [[američki nogomet]]: [[Split Sea Wolves]]<ref>[http://www.dalmacijanews.com/Sport/View/tabid/72/ID/48618/Split-Seawolves-zeli-u-Hrvatsku-ligu.aspx Dalmacija News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110819200059/http://www.dalmacijanews.com/Sport/View/tabid/72/ID/48618/Split-Seawolves-zeli-u-Hrvatsku-ligu.aspx |date=19 August 2011 }} Split Seawolves želi u Hrvatsku ligu, 25. veljače 2011., pristupljeno 26. veljače 2011.</ref> U Splitu djeluju i brojni klubovi borilačkih športova ([[karate]], [[taekwondo]], [[judo]], [[aikido]], [[boks]], [[kickboks]], [[full-contact]], [[tajlandski boks]]) koji su dali brojne velikane borbenih vještina u europskim i svjetskim mjerilima. Od najuspješnijih boraca spomenimo [[Branko Cikatić|Branka Cikatića]], [[Marko Žaja|Marka Žaju]], [[Siniša Andrijašević|Sinišu Andrijaševića]]. Izbornik hrvatske karataške reprezentacije [[Slaven Mikelić]] je jedan od najtrofejnijih hrv. izbornika<ref>[http://www.sokol-karate.hr/ Karate klub Sokol]</ref>. Nadalje, Split ima i boćarske klubove, klub hokeja na travi te klubove dizača utega ([[Nikolaj Pešalov]]). Iz Splita je poznati vozačem moto-trka [[Ivan Šola|Ivanom Šolom]], pilot prve hrvatske [[bob (sport)|bob]]-posade, koja je također bila sastavljena od Splićana. Od športskih priredba koje se održavaju u Splitu, valja spomenuti veličanstvenu [[Mrdujska regata|Mrdujsku regatu]] jedriličara, koja je otvorena gotovo svima, od vrhunskih profesionalaca, do onih koji su toliko svladali vještinu jedrenja da bi izbjegavali sudare na moru. Tako se zbog velikog broja sudionika [[2004.]] godine startna crta mjerila miljama. Do kasnih [[1980-ih]], u Splitu se ljeti održavao nogometni "[[Trofej Marjana]]", na kojemu su sudjelovali brojni veliki svjetski nogometni klubovi ([[Ajax]], [[Girondins de Bordeaux]], [[Vasco da Gama (nogomet)|Vasco da Gama]] i dr.) i velike svjetske nogometne reprezentacije, među kojima su najpoznatije [[Sovjetska nogometna reprezentacija|SSSR]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]. Malonogometni turnir [[Torcida kup]] održava se od 1995. godine. Od 2001. godine održava se trkačka utrka '''Splitski polumaraton''' (prije poznat kao Polumaraton Svetog Duje) za koji se prijavi više od 1.000 natjecatelja iz Hrvatske i inozemstva.<ref>[http://3sporta.com/jos-30-dana-do-17-splitskog-polumaratona/ ''Još 30 dana do 17. Splitskog polumaratona''], 3sporta.com, 26. siječnja 2017. </ref> Od 1999. godine održava se triatlon utrka "Marjanski đir". Svjetska serija strongman natjecanja, [[Svjetske serije strongman natjecanja u Hrvatskoj|Strongman Champions League]] održala se u Splitu u nekoliko navrata.{{ni}} 1998. održan je ATP turnir [[Croatian Indoors (Split)]]<!-- 1998 Croatian Indoors je iz ZG premješten u ST --> kojem je pobjednik bio Goran Ivanišević.<ref>https://www.atptour.com/en/tournaments/split/8388/overview</ref><ref>https://www.grandslamhistory.com/atp/croatian-indoors-split</ref> Od 2020. održava se ''challenger'' turnir [[ATP Challenger Split|Split Open]]. [[Kup Svetog Duje]] održava se od 1995., a od 2006. ima status satelitskog turnira Svjetskog kupa u mačevanju.<ref>https://sportnet.rtl.hr/vijesti/418012/ostali-sportovi-ostalo/svjetski-macevalacki-kup-u-splitu/</ref> [[Kup Jadrana]] (od 1981.) je drugo najstarije mačevalačko natjecanje u Hrvatskoj.<ref>http://www.split-macevanje.hr/kup_jadrana.php</ref> Povremeno je u 90-im održavan [[Splitski ženski rally]], bodovan za hrvatsko prvenstvo žena u rallyu.<ref>http://www.racing.hr/uspjesne-zene-za-volanom-trkaceg-automobila/</ref> [[Datoteka:Prokurative 082007.jpg|mini|[[Prokurative]]]] == Zanimljivosti == * Nakon [[OI 2004.|Olimpijskih igara u Ateni 2004.]] godine Split je grad s najviše olimpijskih medalja na svijetu u odnosu na broj stanovnika.{{Nedostaje izvor}} * U samom središtu Splita nalaze se [[Popis termalnih lječilišta u Hrvatskoj|toplice]] s vlastitim izvorom ljekovite [[sumpor]]ne vode. * [[Jugoslavenska ratna mornarica]] je [[15. studenog]] [[1991.]] godine gađala grad Split s vojnog broda "[[VPBR-31 Split|Split]]". == Galerija == <gallery> Datoteka:Split - pogled na rivu.jpg|Split - pogled na Rivu Datoteka:Kip Grgura Ninskog.jpg|Kip Grgura Ninskog Datoteka:HNK Split.JPG|Hrvatsko narodno kazalište u Splitu Datoteka:Trg Prokurative.JPG|Trg Prokurative Datoteka:Splitska Opća gimnazija (Stara realka).JPG|4. i 5. Opća gimnazija (stara Realka) Datoteka:Crkvica Sv. Nikole.jpg|Crkvica Svetog Nikole Datoteka:Kupalište Ježinac.JPG|Kupalište Ježinac Datoteka:Pogled iz Varoša.jpg|Pogled iz Varoša Datoteka:Pogled s marjanske vidilice.jpg|Pogled s marjanske vidilice Datoteka:Sustipan.JPG|Sustipan Datoteka:Šetnjica prema Ježincu.JPG|Šetnica prema Ježincu Datoteka:Topovi na tvrđavi Gripe.JPG|Topovi na tvrđavi Gripe Datoteka:Varoške skaline.jpg|Varoške skaline Datoteka:Pogled sa Matejuške.JPG|Pogled s Matejuške Datoteka:Zlatna vrata.jpg|Zlatna vrata Datoteka:Splt2009Zelj.jpg|Riva s palmama Datoteka:SlikaSplit.jpg|Crkva sv. Frane Datoteka:Sveučilište u Splitu.jpg|Sveučilište u Splitu Datoteka:Sustipan, Split.jpg|alt=Sustipan, Split.|Sustipan, Split. </gallery> == Gradovi pobratimi/prijatelji == [[Datoteka:Los Angeles City Hall with sister cities 2006.jpg|mini|180px|Putokaz za Split u središtu [[Los Angeles]]a, grada prijatelja.]] {| {{prettytable}} |- | colspan = 2 align=center | Gradovi prijatelji<ref>[https://www.split.hr/o-splitu/gradovi-prijatelji Gradovi prijatelji Splita]</ref> | align=center | Predložena pobratimstva | align=center | Povelja o prijateljstvu |- | valign=top | {{ZD|A|AUS}} [[Cockburn (Zapadna Australija)|Cockburn]]<br /> {{ZD|B|BIH}} [[Mostar]]<br /> {{ZD|Č|ČEH}} [[Ostrava]]<br /> {{ZD|Č|ČIL}} [[Punta Arenas]]<ref name="Antofagasta">Ana Jerković: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/118537/Default.aspx Predstavljeno Hrvatsko-čileansko kulturno društvo], ''Slobodna Dalmacija'', 15. listopada 2010.<br>"''Uz to, splitska škola Bol povezala se sa školama u Čileu, te svako dijete zna gdje je Punta Arenas, inače uz Antofagastu grad prijatelj Splita.''"</ref><ref>{{spa oznaka}} [http://www.puntaarenas.cl/servicios/concejo/Ordin06.pdf IL. Municipalidad de Punta Arenas] Acta sesion Nº 06 ordinaria, de fecha 16 de febrero del 2005 honorable concejo municipal de Punta Arenas.<br>"''Otra de la ciudad de Split. Ellos celebran el jubileo; 1700 años de la creación de Split y entre sus proyectos está construir una alameda con árboles de <u>ciudades hermanas</u>. Eso sería el 30 de Mayo''"</ref><br /> {{ZD|Č|ČIL}} [[Antofagasta]]<ref name="Antofagasta"/><br /> {{ZD|C|CG}} [[Kotor]] ([[Crna Gora]])<ref>{{cg oznaka}} [http://www.kotor.me/me/prijateljski-gradovi/ Prijateljski gradovi], kotor.me, pristupljeno 30. srpnja 2020.</ref><br /> {{ZD|D|DAN}} [[Gladsaxe]]<br /> {{ZD|I|ITA}} [[Ancona]]<br /> {{ZD|I|ITA}} [[Pescara]]<ref>Grad partner.[http://www.consspalato.esteri.it/Consolato_Spalato/Archivio_News/VespucciCittaSPALATO.htm Konzulat R. Italije u Splitu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131220202001/http://www.consspalato.esteri.it/Consolato_Spalato/Archivio_News/VespucciCittaSPALATO.htm |date=20 December 2013 }} Amerigo Vespucci“ u splitskoj luci , 13. rujna 2007.</ref><br /> {{ZD|I|IZR}} [[Bet Shemesh]]<br /> {{ZD|M|MAK}} [[Štip]] | valign=top | {{ZD|N|NOR}} [[Trondheim]]<br /> {{ZD|N|NJE}} [[Bezirk Charlottenburg-Wilmersdorf|Charlottenburg-Wilmersdorf]]<br />(okrug u [[Berlin]]u)<br /> {{ZD|U|UK}} {{ZD|E|ENG}} [[Dover]]<br /> {{ZD|U|UKR}} [[Odesa]]<br /> {{ZD|S|SAD}} [[Los Angeles]]<br /> {{ZD|S|SLO}} [[Velenje]] <br /> {{ZD|K|KIN}} [[Hangzhou]]<ref>J.D.: [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/yw4o-kineski-grad-hangzhou-postao-petnaesti-grad-prijatelj-splita Kineski grad Hangzhou postao petnaesti grad prijatelj Splita], dalmacijanews.hr, 15. listopada 2014.</ref> <br /> {{ZD|P|POLJ}} [[Rzeszow]] <br /> {{ZD|H|HRV}} [[Vukovar]] | valign=top | {{ZD|M|MAĐ}} [[Debrecen]] <br />(mađ. prijedlog još iz 1. polovice 1990-ih)<br /> {{ZD|A|ARG}} [[Rosario (Argentina)|Rosario]] <br />(arg. ponuda stigla 25. srpnja 2006.)<br /> | valign=top | {{ZD|I|IZR}} [[Jeruzalem]] |} == Konzulati u Splitu == {{col-begin}} {{col-3}} {{ZD+X/A|AUT}}<br /> {{ZD+X/Č|ČEŠ}}<br /> {{ZD+X/Č|ČIL}}<br /> {{ZD+X/D|DAN}}<br /> {{ZD+X/F|FIN}} {{col-3}} {{ZD+X/I|IRS}}<br /> {{ZD+X/I|ITA}}<br /> {{ZD+X/N|NIZ}}<br /> {{ZD+X/N|NJE}}<br /> {{ZD+X/S|SLK}} {{col-3}} {{ZD+X/S|SLO}}<br /> {{ZD+X/Š|ŠPA}}<br /> {{ZD+X/Š|ŠVE}}<br /> {{ZD+X/U|UK}} {{col-end}} == Povezani članci == * [[Dodatak:Popisi poznatih osoba iz Splita]] * [[Dodatak:Popis splitskih gradonačelnika]] == Poveznice == * [[Festival hrvatske drame za djecu]] * [[Festival mediteranskog filma Split]] * [[Arhitektura secesije u Splitu]] == Izvori == {{izvori}} {{matica hrvatska}} == Vanjske poveznice == {{commons|Split}} *[http://www.split.hr/ Službene stranice gradske uprave] *[http://www.neslanovac.com/ Službene stranice gradskog kotara Neslanovac] *[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020914/feljton01.asp Slobodna Dalmacija] [[Duško Kečkemet]]: Split koncem 19. i početkom 20. stoljeća (podlistak) *[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20021026/feljton01.asp Slobodna Dalmacija] [[Vojko Mirković]]: 120 godina hrvatske općine Split (podlistak) *[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000320/prilozi-sp2.htm Slobodna Dalmacija] [[Toni Petrić]]: Sport u Splitu 1941.-1945. (podlistak) <nowiki> {{Svjetska baština u Hrvatskoj}} {{GiO SDŽ}} {{Split}} [[Kategorija:Split| ]] [[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Hrvatskoj]] </nowiki> 1dewmb1owfdyqpmfjsmbh53e86g2lqo 4 699688 6447176 6434368 2022-08-20T22:12:02Z Fraxinus 3144 /* Modern, 84 */ wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} {{Wikiprojekt 10000}} == People, 2000 == <!--PagePile |id=27256 |revision=19475513 |date=2019-10-20--> <!--Transcluded from [[List of articles every Wikipedia should have/Expanded/People]]--> Člancima koji ne postoje na hrwiki <span style="color:red; font-weight:bold;">naslov je strojno preveden</span>. === Zabavljači, 112 ===<!-- list sorted as of 2019-7-17 --> ==== Glumci i glumice, 77 ==== {{Div col|cols=2}} ===== Nijemi filmovi, 6 ===== ;Amerika * [[d:Q104183|D]] [[:en:Lillian Gish|E]]<!-- AFI Top; act Debut:1912 C: US --> – H:[[Lillian Gish]] 32·2k * [[d:Q103949|D]] [[:en:Buster Keaton|E]]<!--act Debut:1899 C: US --> – H:[[Buster Keaton]] 102·49k * [[d:Q104340|D]] [[:en:Harold Lloyd|E]]<!-- act Debut:1913 C: US --> – H:[[Harold Lloyd]] * [[d:Q104109|D]] [[:en:Mary Pickford|E]]<!--AFI Top; act Debut:1907 C: CAN --> – H:[[Mary Pickford]] 42·2k * [[d:Q229232|D]] [[:en:Gloria Swanson|E]]<!--act Debut:1914 C: US --> – H:[[Gloria Swanson]] ;Europa * [[d:Q232404|D]] [[:en:Asta Nielsen|E]]<!-- Silent movie Debut:1902 C: Da --> – H:[[Asta Nielsen]] 2·1k ===== Moderna era, 71 ===== <!-- ;Africa, 0 --> <!-- nothing yet! --> ;Amerika, 35 ;;SAD * [[d:Q100937|D]] [[:en:Fred Astaire|E]]<!--dancer/act Debut:1904 C: US --> – H:[[Fred Astaire]] 82·28k * [[d:Q16390|D]] [[:en:Humphrey Bogart|E]]<!--act Debut:1921 C: US --> – H:[[Humphrey Bogart]] 286·66k * [[d:Q34012|D]] [[:en:Marlon Brando|E]]<!--act/director Debut:1944 C: US --> – H:[[Marlon Brando]] 924·35k * [[d:Q94041|D]] [[:en:James Cagney|E]]<!--dancer/act Debut:1919 C: US --> – H:[[James Cagney]] 68·70k * [[d:Q882|D]] [[:en:Charlie Chaplin|E]]<!--comedian/act Debut:1899 C: US --> – H:'''[[Charles Chaplin]]''' 1394·30k * [[d:Q203819|D]] [[:en:Claudette Colbert|E]]<!--act Debut:1925 C: US --> – H:[[Claudette Colbert]] * [[d:Q93957|D]] [[:en:Gary Cooper|E]]<!--act Debut:1925 C: US --> – H:[[Gary Cooper]] 252·14k * [[d:Q40475|D]] [[:en:Joan Crawford|E]]<!--act Debut:1925 C: US --> – H:[[Joan Crawford]] 70·3k * [[d:Q71206|D]] [[:en:Bette Davis|E]]<!--act Debut:1929 C: US --> – H:[[Bette Davis]] 130·6k * [[d:Q36949|D]] [[:en:Robert De Niro|E]]<!--act/director Debut:1969 C: US --> – H:[[Robert De Niro]] 1316·15k * [[d:Q83359|D]] [[:en:James Dean|E]]<!--act Debut:1950 C: US --> – H:[[James Dean]] 634·3k * [[d:Q19155|D]] [[:en:Henry Fonda|E]]<!--act Debut:1928 C: US --> – H:[[Henry Fonda]] 140·20k * [[d:Q41142|D]] [[:en:Jane Fonda|E]]<!--act Debut:1954 C: US --> – H:[[Jane Fonda]] 286·5k * [[d:Q71243|D]] [[:en:Clark Gable|E]]<!--act Debut:1918 C: US --> – H:[[Clark Gable]] 126·2k * [[d:Q11637|D]] [[:en:Judy Garland|E]]<!--singer/act Debut:1924 C: US --> – H:[[Judy Garland]] 482·4k * [[d:Q49001|D]] [[:en:Whoopi Goldberg|E]]<!--comedian/act Debut:1982 C: US --> – H:[[Whoopi Goldberg]] 82·4k * [[d:Q83410|D]] [[:en:Cary Grant|E]]<!--act Debut: C: US --> – H:[[Cary Grant]] 264·2k * [[d:Q2263|D]] [[:en:Tom Hanks|E]]<!--act Debut:1977 C: US --> – H:[[Tom Hanks]] 1084·21k * [[d:Q56016|D]] [[:en:Katharine Hepburn|E]]<!--act Debut:1928 C: US --> – H:[[Katharine Hepburn]] 300·23k * [[d:Q73089|D]] [[:en:Gene Kelly|E]]<!--singer/dancer/act Debut:1938 C: US --> – H:[[Gene Kelly]] 48·3k * [[d:Q3925|D]] [[:en:Grace Kelly|E]]<!--act Debut:1942 C: US --> – H:[[Grace Kelly]] 2932·7k * [[d:Q4616|D]] [[:en:Marilyn Monroe|E]]<!--singer/act Debut:1945 C: US --> – H:'''[[Marilyn Monroe]]''' 2368·34k * [[d:Q64450|D]] [[:en:Marx Brothers|E]]<!--act Debut:1905 C: US --> – H:[[Braća Marx]] 72·1k * [[d:Q39792|D]] [[:en:Jack Nicholson|E]]<!--act Debut:1956 C: US --> – H:[[Jack Nicholson]] 678·27k * [[d:Q108366|D]] [[:en:Gregory Peck|E]]<!--act Debut:1941 C: US --> – H:[[Gregory Peck]] 618·15k * [[d:Q94002|D]] [[:en:Barbara Stanwyck|E]]<!--act Debut:1922 C: US --> – H:[[Barbara Stanwyck]] 54·2k * [[d:Q102462|D]] [[:en:James Stewart|E]]<!--act Debut:1932 C: US --> – H:[[James Stewart]] 226·22k * [[d:Q873|D]] [[:en:Meryl Streep|E]]<!--act Debut:1969 C: US --> – H:[[Meryl Streep]] 1212·15k * [[d:Q34851|D]] [[:en:Elizabeth Taylor|E]]<!--act Debut:1942 C: US --> – H:[[Elizabeth Taylor]] 502·5k * [[d:Q182580|D]] [[:en:Shirley Temple|E]]<!--singer/act Debut:1932 C: US --> – H:[[Shirley Temple]] 270·1k * [[d:Q71275|D]] [[:en:Spencer Tracy|E]]<!--act Debut:1921 C: US --> – H:[[Spencer Tracy]] 76·8k * [[d:Q40531|D]] [[:en:John Wayne|E]]<!--act Debut:1926 C: US --> – H:[[John Wayne]] 520·26k * [[d:Q202878|D]] [[:en:Mae West|E]]<!--act Debut:1907 C: US --> – H:[[Mae West]] 24·2k * [[d:Q83338|D]] [[:en:Robin Williams|E]]<!--comedian/act Debut:1972 C: US --> – H:[[Robin Williams]] 746·3k ;Azija, 4 ;;Kina * [[d:Q16397|D]] [[:en:Bruce Lee|E]]<!--act/director Debut:1941 C: Ch --> – H:[[Bruce Lee]] 1804·19k ;;Indija * [[d:Q9570|D]] [[:en:Amitabh Bachchan|E]]<!--C: India act 3 NFAs Debut:1969 --> – H:[[Amitabh Bachchan]] * [[d:Q3111264|D]] [[:en:Pran|E]]<!--C: India director/act Debut:1940 --> – H:[[Pran]] ;;Japan * [[d:Q37001|D]] [[:en:Toshiro Mifune|E]]<!--act Debut:1947 C: Ja --> – H:[[Toshiro Mifune]] 102·2k ;Europa, 31 ;;''Francuska'' * [[d:Q36268|D]] [[:en:Brigitte Bardot|E]]<!--act/singer Debut:1952 C: Fr --> – H:[[Brigitte Bardot]] 290·2k * [[d:Q106255|D]] [[:en:Jean-Paul Belmondo|E]]<!--act Debut:1953 C: Fr --> – H:[[Jean-Paul Belmondo]] 890·3k * [[d:Q4605|D]] [[:en:Sarah Bernhardt|E]]<!--act Debut:1862 C: Fr --> – H:'''[[Sarah Bernhardt]]''' 26·12k * [[d:Q106529|D]] [[:en:Alain Delon|E]]<!--act C: Fr Debut:1957--> – H:[[Alain Delon]] 740·2k * [[d:Q129092|D]] [[:en:Fernandel|E]]<!--act/singer Debut: C: Fr --> – H:[[Fernandel]] 16·2k * [[d:Q2737|D]] [[:en:Louis de Funès|E]]<!--act Debut:1945 C: Fr --> – H:[[Louis de Funès]] 238·1k * [[d:Q23842|D]] [[:en:Jean Gabin|E]]<!--act/singer Debut:1928 C: Fr --> – H:[[Jean Gabin]] 42·19k * [[d:Q168359|D]] [[:en:Jean Marais|E]]<!--act/director Debut:1933 C: Fr --> – H:[[Jean Marais]] * [[d:Q150662|D]] [[:en:Gérard Philipe|E]]<!--act Debut:1944 C: Fr --> – H:[[Gérard Philipe]] ;;''Velika Britanija'' * [[d:Q151973|D]] [[:en:Richard Burton|E]]<!--act Debut:1949 C: GB--> – H:[[Richard Burton]] 294·2k * [[d:Q123351|D]] [[:en:Michael Caine|E]]<!--act/producer Debut:1953 C: GB --> – H:[[Michael Caine]] 438·6k * [[d:Q4573|D]] [[:en:Sean Connery|E]]<!--act/producer Debut:1954 C:GB --> – H:[[Sean Connery]] 648·14k * [[d:Q166389|D]] [[:en:Daniel Day-Lewis|E]]<!--act Debut:1971 C: GB--> – H:[[Daniel Day-Lewis]] 430·16k * [[d:Q42786|D]] [[:en:Audrey Hepburn|E]]<!--act Debut:1948 C: GB --> – H:[[Audrey Hepburn]] 1412·18k * [[d:Q65932|D]] [[:en:Anthony Hopkins|E]]<!--act Debut:1960 C: GB --> – H:[[Anthony Hopkins]] 874·19k * [[d:Q704385|D]] [[:en:Edmund Kean|E]]<!--act Debut:1891 C: GB --> – H:[[Edmund Kean]] * [[d:Q129429|D]] [[:en:Vivien Leigh|E]]<!--act Debut:1935 C: GB --> – H:[[Vivien Leigh]] 218·31k * [[d:Q55245|D]] [[:en:Laurence Olivier|E]]<!--act Debut:1926 C: GB --> – H:[[Laurence Olivier]] 124·46k * [[d:Q103876|D]] [[:en:Peter O'Toole|E]]<!--act Debut:1954 C: GB --> – H:[[Peter O'Toole]] 62·5k * [[d:Q177984|D]] [[:en:Peter Sellers|E]]<!--act/comedian/singer Debut:1925 C: GB --> – H:[[Peter Sellers]] 114·6k ;;''Italija'' * [[d:Q199943|D]] [[:en:Adriano Celentano|E]]<!--act/comedian/director/singer Debut:1957 C: It --> – H:[[Adriano Celentano]] 152·6k * [[d:Q56009|D]] [[:en:Gina Lollobrigida|E]]<!--act Debut:1946 C: It --> – H:[[Gina Lollobrigida]] 342·11k * [[d:Q43252|D]] [[:en:Sophia Loren|E]]<!--act Debut:1950 C: It --> – H:[[Sophia Loren]] 690·6k * [[d:Q55469|D]] [[:en:Marcello Mastroianni|E]]<!--act Debut:1938 C: It --> – H:[[Marcello Mastroianni]] 76·19k ;;''Švedska'' * [[d:Q43247|D]] [[:en:Ingrid Bergman|E]]<!--act/musician Debut:1932 C: Sv --> – H:[[Ingrid Bergman]] 490·14k * [[d:Q5443|D]] [[:en:Greta Garbo|E]]<!--act Debut:1920 C: Sv --> – H:[[Greta Garbo]] 496·3k ;;''SSSR'' * [[d:Q471740|D]] [[:en:Armen Dzhigarkhanyan|E]]<!--act Debut:1955 C: USSR --> – H:[[Armen Džigarhanjan]] * [[d:Q717810|D]] [[:en:Yevgeny Leonov|E]]<!--act Debut:1947 C: USSR --> – H:[[Jevgenij Leonov]] * [[d:Q380250|D]] [[:en:Innokenty Smoktunovsky|E]]<!--act Debut:1956 C: USSR --> – H:[[Inokentij Smoktunovski]] * [[d:Q376335|D]] [[:en:Mikhail Ulyanov|E]]<!--act Debut:1950 C: USSR --> – H:[[Mihail Uljanov]] ;;Ostali * [[d:Q4612|D]] [[:en:Marlene Dietrich|E]]<!--act/singer Debut:1919 C: Ger --> – H:'''[[Marlene Dietrich]]''' 342·35k * [[d:Q153018|D]] [[:en:Maximilian Schell|E]]<!--act Debut:1955 C: Swiss --> – H:[[Maximilian Schell]] 22·4k {{Div col end}} ==== Performing artists, 35 ==== {{Div col|cols=2}} * [[d:Q449037|D]] [[:en:Alvin Ailey|E]]<!--C: It dancer --> – H:[[Alvin Ailey]] * [[d:Q231923|D]] [[:en:Marian Anderson|E]]<!--C: US Singer --> – H:[[Marian Anderson]] * [[d:Q711073|D]] [[:en:Frederick Ashton|E]]<!--C: GB dancer 1930s--> – H:[[Frederick Ashton]] * [[d:Q295420|D]] [[:en:Mikhail Baryshnikov|E]]<!--C: Ru dancer --> – H:[[Mihail Barišnjikov]] 104·2k * [[d:Q217764|D]] [[:en:Maurice Béjart|E]]<!--C: Fr ballet delete?--> – H:[[Maurice Béjart]] * [[d:Q944176|D]] [[:en:Carlo Blasis|E]]<!--C: It dancer --> – H:[[Carlo Blasis]] * [[d:Q42402|D]] [[:en:Andrea Bocelli|E]]<!--C: It opera singer --> – H:[[Andrea Bocelli]] 1302·2k * [[d:Q1320382|D]] [[:en:Erik Bruhn|E]]<!--C: Da dancer --> – H:[[Erik Bruhn]] * [[d:Q150651|D]] [[:en:George Carlin|E]]<!--comedian Debut:1956 C: US --> – H:[[George Carlin]] 68·1k * [[d:Q170726|D]] [[:en:Enrico Caruso|E]]<!--C: It opera singer --> – H:[[Enrico Caruso]] 88·1k * [[d:Q62558|D]] [[:en:Cyd Charisse|E]]<!--C: US dancer --> – H:[[Cyd Charisse]] * [[d:Q362106|D]] [[:en:Boris Christoff|E]]<!-- C: Bulgaria opera singer --> – H:[[Boris Hristov]] * [[d:Q139637|D]] [[:en:David Copperfield|E]]<!-- C: US magician --> – H:[[David Copperfield]] * [[d:Q130853|D]] [[:en:Plácido Domingo|E]]<!--C: Es opera singer --> – H:[[Plácido Domingo]] 570·2k * [[d:Q483512|D]] [[:en:Isadora Duncan|E]]<!--C: US Dancer --> – H:[[Isadora Duncan]] 296·2k * [[d:Q435304|D]] [[:en:Fanny Elssler|E]]<!--C: Austria Ballet --> – H:[[Fanny Elssler]] * [[d:Q314312|D]] [[:en:Michel Fokine|E]]<!--C: Ru Ballet y: 1900s --> – H:[[Michel Fokine]] * [[d:Q231776|D]] [[:en:Margot Fonteyn|E]]<!--C: GB Ballet y: 1930s --> – H:[[Margot Fonteyn]] 36·2k * [[d:Q367653|D]] [[:en:Gregory Hines|E]]<!--C: US dancer --> – H:[[Gregory Hines]] 20·2k * [[d:Q131545|D]] [[:en:Harry Houdini|E]]<!--C: US magician/stunt performer --> – H:[[Harry Houdini]] 206·16k * [[d:Q231316|D]] [[:en:Tamara Karsavina|E]]<!--C: Ru Dancer --> – H:[[Tamara Karsavina]] 16·4k * [[d:Q213712|D]] [[:en:Rudolf von Laban|E]]<!--C: Hungary dancer --> – H:[[Rudolf von Laban]] * [[d:Q231345|D]] [[:en:Jenny Lind|E]]<!--C: Sv opera singer --> – H:[[Jenny Lind]] 30·2k * [[d:Q194363|D]] [[:en:Vaslav Nijinsky|E]]<!--C: Pol ballet --> – H:[[Vaclav Nižinski]] 68·2k * [[d:Q233951|D]] [[:en:Birgit Nilsson|E]]<!--C: Sv singer --> – H:[[Birgit Nilsson]] 18·2k * [[d:Q84217|D]] [[:en:Rudolf Nureyev|E]]<!--C: USSR dancer --> – H:[[Rudolf Nurejev]] 1008·1k * [[d:Q37615|D]] [[:en:Luciano Pavarotti|E]]<!--C: It singer --> – H:[[Luciano Pavarotti]] 1442·4k * [[d:Q151874|D]] [[:en:Anna Pavlova|E]]<!--C: Ru ballet --> – H:[[Ana Pavlova]] 70·1k * [[d:Q312320|D]] [[:en:Marius Petipa|E]]<!--C: Fr Ballet y: 1890s --> – H:[[Marius Petipa]] * [[d:Q233718|D]] [[:en:Leontyne Price|E]]<!--C: US opera y: 1950s --> – H:[[Leontyne Price]] * [[d:Q353019|D]] [[:en:Jerome Robbins|E]]<!--C: US dancer --> – H:[[Jerome Robbins]] 14·11k * [[d:Q240890|D]] [[:en:Renata Scotto|E]]<!--C: It opera singer --> – H:[[Renata Scotto]] * [[d:Q235517|D]] [[:en:Beverly Sills|E]]<!--C: US opera singer --> – H:[[Beverly Sills]] * [[d:Q203990|D]] [[:en:Marie Taglioni|E]]<!--C: Sv ballet --> – H:[[Marie Taglioni]] * [[d:Q264400|D]] [[:en:Maria Tallchief|E]]<!--C: US ballet --> – H:[[Maria Tallchief]] {{Div col end}} === Visual artists, 112 === {{Div col|cols=2}} ==== Western painters and illustrators, 79 ==== ;Ancient era ;;Europe * [[d:Q177302|D]] [[:en:Phidias|E]]<!--ancient sculptor C:Gre B: --> – H:[[Fidija]] 450·6k * [[d:Q47163|D]] [[:en:Vitruvius|E]]<!--C: It B:-80 --> – H:[[Vitruvije]] 156·1k ;Medieval era ;;Europe * [[d:Q130531|D]] [[:en:Hieronymus Bosch|E]]<!--an Early painter C: NL B: --> – H:[[Hieronymus Bosch]] 416·4k * [[d:Q102272|D]] [[:en:Jan van Eyck|E]]<!--a Flemish painter C: NL B: --> – H:[[Jan van Eyck]] 360·5k * [[d:Q7814|D]] [[:en:Giotto|E]]<!--painter C: It B: --> – H:[[Giotto di Bondone]] 344·12k * [[d:Q838|D]] [[:en:Andrei Rublev|E]]<!--C:Ru B: --> – H:[[Andrej Rubljov]] 100·4k ;Renaissance to early modern era * [[d:Q301|D]] [[:en:El Greco|E]] – H:[[El Greco]] 306·9k ;;France * [[d:Q83155|D]] [[:en:Jacques-Louis David|E]]<!--Neoclassical painter C:Fr B: --> – H:[[Jacques Louis David]] 162·7k * [[d:Q33477|D]] [[:en:Eugène Delacroix|E]]<!--C:Fr B:1798 --> – H:[[Eugène Delacroix]] 328·9k * [[d:Q313701|D]] [[:en:François Mansart|E]]<!--classicism architect C:Fr B: --> – H:[[François Mansart]] * [[d:Q41554|D]] [[:en:Nicolas Poussin|E]]<!--C:Fr B:1594 --> – H:[[Nicolas Poussin]] 94·5k ;;Germany * [[d:Q5580|D]] [[:en:Albrecht Dürer|E]]<!--C: Ger B:1471 --> – H:'''[[Albrecht Dürer]]''' 650·31k * [[d:Q104884|D]] [[:en:Caspar David Friedrich|E]]<!--C: Ger B:1774 --> – H:[[Caspar David Friedrich]] 288·8k * [[d:Q48319|D]] [[:en:Hans Holbein the Younger|E]]<!-- German portraitist B:1497 --> – H:[[Hans Holbein mlađi]] 98·4k * [[d:Q151759|D]] [[:en:Karl Friedrich Schinkel|E]]<!--Prussian architect C: Ger B: --> – H:[[Karl Friedrich Schinkel]] 12·5k ;;Italy * [[d:Q123150|D]] [[:en:Borromini|E]]<!--Baroque architect C: It B: --> – H:[[Francesco Borromini]] 112·1k * [[d:Q42207|D]] [[:en:Caravaggio|E]]<!--Baroque painter C: It B: --> – H:[[Caravaggio]] 864·20k * [[d:Q160538|D]] [[:en:Bernini|E]]<!--Baroque sculptor and architect C: It B: --> – H:[[Gian Lorenzo Bernini]] 526·8k * [[d:Q17169|D]] [[:en:Giovanni Bellini|E]]<!--Venetian painter C: It B: --> – H:[[Giovanni Bellini]] 82·5k * [[d:Q5669|D]] [[:en:Sandro Botticelli|E]]<!--C: It B:1445 --> – H:[[Sandro Botticelli]] 722·23k * [[d:Q7793|D]] [[:en:Bramante|E]]<!--Renaissance architect C: It B: --> – H:[[Donato Bramante]] 242·37k * [[d:Q182664|D]] [[:en:Canaletto|E]]<!--Venetian painter C: It B: --> – H:[[Canaletto]] 84·4k * [[d:Q5822|D]] [[:en:Piero della Francesca|E]]<!--C: It B:1415 --> – H:[[Piero della Francesca]] 164·12k * [[d:Q5681|D]] [[:en:Andrea Mantegna|E]]<!--C: It B:1431 --> – H:[[Andrea Mantegna]] 76·8k * [[d:Q5811|D]] [[:en:Masaccio|E]]<!--painter of the Quattrocento C: It B: --> – H:[[Masaccio]] 300·8k * [[d:Q5592|D]] [[:en:Michelangelo|E]]<!--C: It B: --> – H:'''[[Michelangelo Buonarroti]]''' 2098·16k * [[d:Q177692|D]] [[:en:Palladio|E]]<!--Renaissance architect C: It B: --> – H:[[Andrea Palladio]] 144·6k * [[d:Q5597|D]] [[:en:Raphael|E]]<!--C: It B:1483 --> – H:'''[[Rafael]]''' 960·15k * [[d:Q5571|D]] [[:en:Andrea del Sarto|E]]<!--Renaissance painter C: It B: --> – H:[[Andrea del Sarto]] 8·2k * [[d:Q9319|D]] [[:en:Tintoretto|E]]<!--Venetian painter C: It B: --> – H:[[Tintoretto]] 202·5k * [[d:Q47551|D]] [[:en:Titian|E]]<!--Venetian painter C: It B: --> – H:[[Tizian]] 510·17k * [[d:Q9440|D]] [[:en:Paolo Veronese|E]]<!--Venetian painter C: It B: --> – H:[[Paolo Veronese]] 46·6k * [[d:Q762|D]] [[:en:Leonardo da Vinci|E]]<!--C: It B: --> – H:'''[[Leonardo da Vinci]]''' 5436·23k ;;Netherlands * [[d:Q150679|D]] [[:en:Anthony van Dyck|E]]<!--a Flemish painter C: NL B: --> – H:[[Anthonis van Dyck]] 102·6k * [[d:Q5599|D]] [[:en:Peter Paul Rubens|E]]<!--art/Dutch C: NL B: --> – H:'''[[Peter Paul Rubens]]''' 780·18k * [[d:Q5598|D]] [[:en:Rembrandt|E]]<!--C: NL B:1606 --> – H:'''[[Rembrandt van Rijn]]''' 864·20k * [[d:Q41264|D]] [[:en:Johannes Vermeer|E]]<!--C: NL B:1632 --> – H:[[Johannes Vermeer]] 712·16k ;;Spain * [[d:Q297838|D]] [[:en:Jusepe de Ribera|E]]<!--Baroque painter C:Es B: --> – H:[[José de Ribera]] 14·1k * [[d:Q297|D]] [[:en:Diego Velázquez|E]]<!--C:Es B:1599 --> – H:'''[[Diego Velázquez]]''' 294·20k ;Modern era (painters) * [[d:Q93284|D]] [[:en:Marc Chagall|E]] – H:[[Marc Chagall]] 228·6k * [[d:Q5912|D]] [[:en:Marcel Duchamp|E]] – H:[[Marcel Duchamp]] 424·3k * [[d:Q7836|D]] [[:en:Ren&*233; Magritte|E]] – H:[[René Magritte]] 424·6k ;;Americas ;;;''Mexico'' * [[d:Q5588|D]] [[:en:Frida Kahlo|E]]<!--C:Mexico B:1907 --> – H:'''[[Frida Kahlo]]''' 2034·8k ;;;''United States'' * [[d:Q173223|D]] [[:en:Mary Cassatt|E]]<!--C: US B:1844 --> – H:[[Mary Cassatt]] 64·3k * [[d:Q46408|D]] [[:en:Georgia O'Keeffe|E]]<!--C: US B:1887 --> – H:[[Georgia O'Keeffe]] 84·1k * [[d:Q37571|D]] [[:en:Jackson Pollock|E]]<!--C: US B:1912 --> – H:[[Jackson Pollock]] 520·16k * [[d:Q160149|D]] [[:en:Mark Rothko|E]]<!--C:US B:1903 --> – H:[[Mark Rothko]] 152·4k * [[d:Q5603|D]] [[:en:Andy Warhol|E]]<!--C: US B: --> – H:'''[[Andy Warhol]]''' 596·3k * [[d:Q217434|D]] [[:en:Grant Wood|E]]<!--C: US B:1891 --> – H:[[Grant Wood]] ;;Europe * [[d:Q44007|D]] [[:en:Paul Klee|E]]<!--C:Switzerland B:1879 --> – H:[[Paul Klee]] 266·39k * [[d:Q34661|D]] [[:en:Gustav Klimt|E]]<!--C:Austria B:1862 --> – H:[[Gustav Klimt]] 1138·6k * [[d:Q41406|D]] [[:en:Edvard Munch|E]]<!--Symbolist painter C:No B: --> – H:[[Edvard Munch]] 488·3k * [[d:Q154448|D]] [[:en:Victor Vasarely|E]]<!-- modern painter C:Hungary B: --> – H:[[Victor Vasarely]] 174·1k ;;;''France'' * [[d:Q23380|D]] [[:en:Jean Auguste Dominique Ingres|E]]<!--C:Fr B:1780 --> – H:[[Jean Auguste Dominique Ingres]] 98·5k * [[d:Q355751|D]] [[:en:Marie-Antoine Carême|E]] – H:[[Marie-Antoine Carême]] * [[d:Q35548|D]] [[:en:Paul Cézanne|E]]<!--C:Fr B:1839 --> – H:[[Paul Cézanne]] 400·6k * [[d:Q46373|D]] [[:en:Edgar Degas|E]]<!--C:Fr B:1834 --> – H:[[Edgar Degas]] 430·6k * [[d:Q37693|D]] [[:en:Paul Gauguin|E]]<!--C:Fr B:1848 --> – H:[[Paul Gauguin]] 856·7k * [[d:Q40599|D]] [[:en:Édouard Manet|E]]<!--C:Fr B:1832 --> – H:[[Édouard Manet]] 494·5k * [[d:Q5589|D]] [[:en:Henri Matisse|E]]<!--C:Fr B:1869 --> – H:'''[[Henri Matisse]]''' 956·21k * [[d:Q296|D]] [[:en:Claude Monet|E]]<!--C:Fr B:1840 --> – H:[[Claude Monet]] 1130·7k * [[d:Q39931|D]] [[:en:Pierre-Auguste Renoir|E]]<!--C:Fr B:1841 --> – H:[[Pierre-Auguste Renoir]] 350·6k * [[d:Q156386|D]] [[:en:Henri Rousseau|E]]<!--C:Fr B:1844 --> – H:[[Henri Rousseau]] * [[d:Q82445|D]] [[:en:Toulouse-Lautrec|E]]<!-- Post-Impressionist painter C:Fr B: --> – H:[[Henri de Toulouse-Lautrec]] 272·4k * [[d:Q34013|D]] [[:en:Georges Seurat|E]] – H:[[Georges Seurat]] 170·7k ;;;''Great Britain'' * [[d:Q154340|D]] [[:en:Francis Bacon (artist)|E]]<!--C:GB B:1561 --> – H:[[Francis Bacon (umjetnik)]] 114·6k * [[d:Q171344|D]] [[:en:William Hogarth|E]]<!--C:GB B:1697 --> – H:[[William Hogarth]] 24·4k * [[d:Q159758|D]] [[:en:J. M. W. Turner|E]]<!--C:GB B:1775 --> – H:[[William Turner]] 196·6k ;;;''Netherlands'' * [[d:Q1470|D]] [[:en:M. C. Escher|E]] – H:[[Maurits Cornelis Escher]] 74·1k * [[d:Q5582|D]] [[:en:Vincent van Gogh|E]]<!--C: NL B:1853 --> – H:'''[[Vincent van Gogh]]''' 2850·9k * [[d:Q151803|D]] [[:en:Piet Mondrian|E]]<!--C: NL B:1872 --> – H:[[Piet Mondrian]] 504·44k ;;;''Russia'' * [[d:Q61064|D]] [[:en:Wassily Kandinsky|E]]<!--C:Ru B:1866 --> – H:[[Vasilij Kandinski]] 658·28k * [[d:Q130777|D]] [[:en:Kazimir Malevich|E]]<!--C:Ru B:1879 --> – H:[[Kazimir Maljevič]] 332·13k * [[d:Q172911|D]] [[:en:Ilya Repin|E]]<!--Russian painter C:Ru B:1844 --> – H:[[Ilja Jefimovič Rjepin]] 128·5k * [[d:Q208993|D]] [[:en:Nicholas Roerich|E]] – H:[[Nikolaj Rerih]] 20·4k ;;;''Spain'' * [[d:Q5577|D]] [[:en:Salvador Dalí|E]]<!--C:Es B:1904 --> – H:'''[[Salvador Dalí]]''' 1300·53k * [[d:Q5432|D]] [[:en:Francisco Goya|E]]<!--C:Es B:1746 --> – H:'''[[Francisco Goya]]''' 590·9k * [[d:Q152384|D]] [[:en:Joan Miró|E]]<!--C:Es B:1893 --> – H:[[Joan Miró]] 252·5k * [[d:Q5593|D]] [[:en:Pablo Picasso|E]]<!--C:Es B:1881 --> – H:'''[[Pablo Picasso]]''' 2692·11k ==== Sculptors, 2 ==== * [[d:Q30755|D]] [[:en:Auguste Rodin|E]]<!--C:Fr B:1840 --> – H:[[Auguste Rodin]] 440·7k * [[d:Q37562|D]] [[:en:Donatello|E]]<!--C: It B:1386 --> – H:[[Donatello]] 516·11k ==== Architects, 26 ==== ;Africa ;;''Egypt'' * [[d:Q131171|D]] [[:en:Imhotep|E]] – H:[[Imhotep]] 154·3k ;Americas ;;''Brazil'' * [[d:Q134165|D]] [[:en:Oscar Niemeyer|E]]<!--C:Brazil B:1907 --> – H:[[Oscar Niemeyer]] 106·8k ;;''United States'' * [[d:Q559852|D]] [[:en:Walter Burley Griffin|E]]<!--C: US B:1876 --> – H:[[Walter Burley Griffin]] * [[d:Q715701|D]] [[:en:William Le Baron Jenney|E]]<!--Skyscrapers C: US B:1832 --> – H:[[William Le Baron Jenney]] * [[d:Q180374|D]] [[:en:Frank Gehry|E]]<!--modern American architect C: US B: --> – H:[[Frank Gehry]] 192·9k * [[d:Q5604|D]] [[:en:Frank Lloyd Wright|E]]<!--C: US B:1867 --> – H:'''[[Frank Lloyd Wright]]''' 572·17k * [[d:Q159612|D]] [[:en:Richard Meier|E]]<!--modern American architect C: US B: --> – H:[[Richard Meier]] 14·7k * [[d:Q243240|D]] [[:en:Louis Sullivan|E]]<!--C: US B:1856 --> – H:[[Louis Sullivan]] 98·8k ;Asia * [[d:Q46868|D]] [[:en:I. M. Pei|E]]<!--C:Ch B:1917 --> – H:[[I. M. Pei]] 54·8k * [[d:Q5600|D]] [[:en:Mimar Sinan|E]]<!--the chief Ottoman architect C:Turkey B: --> – H:'''[[Mimar Sinan]]''' 278·2k * [[d:Q151794|D]] [[:en:Kenzo Tange|E]]<!--modern architect C:Ja B: --> – H:[[Kenzō Tange]] 78·7k ;Europe * [[d:Q82840|D]] [[:en:Alvar Aalto|E]]<!--C:Finland B:1898 --> – H:[[Alvar Aalto]] 184·6k * [[d:Q4724|D]] [[:en:Le Corbusier|E]]<!--C:Switzerland B:1847 --> – H:'''[[Le Corbusier]]''' 1008·8k * [[d:Q25328|D]] [[:en:Gaudí|E]]<!--Spanish Art Nouveau architect C:Es B: --> – H:[[Antoni Gaudí]] 626·5k * [[d:Q49744|D]] [[:en:Victor Horta|E]]<!--Art Nouveau architect C:Belgium B:1861 --> – H:[[Victor Horta]] 70·5k * [[d:Q295929|D]] [[:en:Inigo Jones|E]]<!-- English designer and architect B:1573 --> – H:[[Inigo Jones]] 10·2k * [[d:Q84312|D]] [[:en:Richard Neutra|E]]<!--modern architect C:Austria B: --> – H:[[Richard Neutra]] 8·1k * [[d:Q190148|D]] [[:en:Renzo Piano|E]]<!--modern architect C: It B: --> – H:[[Renzo Piano]] 156·9k * [[d:Q170373|D]] [[:en:Christopher Wren|E]]<!--C:GB B:1632 --> – H:[[Christopher Wren]] 38·3k ;;''Germany'' * [[d:Q60694|D]] [[:en:Günter Behnisch|E]]<!--deconstructivist architec C: Ger B: --> – H:[[Günter Behnisch]] * [[d:Q76726|D]] [[:en:Peter Behrens|E]]<!--modern architect C: Ger B: --> – H:[[Peter Behrens]] 44·1k * [[d:Q61071|D]] [[:en:Walter Gropius|E]]<!--C: Ger B:1883 --> – H:[[Walter Gropius]] 180·7k * [[d:Q76730|D]] [[:en:Erich Mendelsohn|E]]<!--expressionist architec C: Ger B: --> – H:[[Erich Mendelsohn]] * [[d:Q64412|D]] [[:en:Frei Otto|E]]<!--modern architect C: Ger B: --> – H:[[Frei Otto]] * [[d:Q41508|D]] [[:en:Ludwig Mies van der Rohe|E]]<!--C: Ger B:1886 --> – H:[[Ludwig Mies van der Rohe]] 442·11k * [[d:Q57481|D]] [[:en:Hans Scharoun|E]]<!--C: Ger B: --> – H:[[Hans Scharoun]] ==== Non-Western traditions, 5 ==== ;China * [[d:Q469439|D]] [[:en:Shitao|E]]<!--C:Ch B:1642 --> – H:[[Šitao]] ;India * [[d:Q333453|D]] [[:en:Raja Ravi Varma|E]]<!--C:India B:1848 --> – H:[[Raja Ravi Varma]] ;Japan * [[d:Q200798|D]] [[:en:Hiroshige|E]]<!--C:Ja B:1858 --> – H:[[Hiroshige]] 22·3k * [[d:Q5586|D]] [[:en:Hokusai|E]]<!--C:Ja B:1760 --> – H:'''[[Hokusai Katsushika]]''' 174·4k * [[d:Q48514|D]] [[:en:Sesshū Tōyō|E]]<!--C:Ja B:1420 --> – H:[[Sesshū Tōyō]] 16·5k {{Div col end}} === Writers, 246 === {{Div col|cols=2}} * [[d:Q5670|D]] [[:en:Abu Nuwas|E]] – H:'''[[Abu Nuvas]]''' 4·3k * [[d:Q79822|D]] [[:en:Adam Mickiewicz|E]] – H:[[Adam Mickiewicz]] 48·6k * [[d:Q7200|D]] [[:en:Alexander Pushkin|E]] – H:'''[[Aleksandar Sergejevič Puškin]]''' 1216·96k * [[d:Q216466|D]] [[:en:Alejo Carpentier|E]] – H:[[Alejo Carpentier]] 8·4k * [[d:Q38337|D]] [[:en:Alexandre Dumas|E]] – H:[[Alexandre Dumas (otac)]] 192·2k * [[d:Q215868|D]] [[:en:Alice Walker|E]] – H:[[Alice Walker]] * [[d:Q6711|D]] [[:en:Allen Ginsberg|E]] – H:[[Allen Ginsberg]] 62·3k * [[d:Q207817|D]] [[:en:Amir Khusrow|E]] – H:[[Amir Khusrow]] * [[d:Q5685|D]] [[:en:Anton Chekhov|E]] – H:'''[[Anton Pavlovič Čehov]]''' 878·19k * [[d:Q493|D]] [[:en:Arthur Rimbaud|E]] – H:[[Arthur Rimbaud]] 372·2k * [[d:Q2793|D]] [[:en:Brothers Grimm|E]] – H:[[Braća Grimm]] 1372·4k * [[d:Q193608|D]] [[:en:Carl Sandburg|E]]<!--poet--> – H:[[Carl Sandburg]] * [[d:Q5686|D]] [[:en:Charles Dickens|E]] – H:'''[[Charles Dickens]]''' 654·16k * [[d:Q1541|D]] [[:en:Cicero|E]]<!-- Roman orator --> – H:[[Ciceron]] 796·27k * [[d:Q186335|D]] [[:en:Dashiell Hammett|E]] – H:[[Dashiell Hammett]] * [[d:Q42|D]] [[:en:Douglas Adams|E]] – H:[[Douglas Adams]] 58·3k * [[d:Q33772|D]] [[:en:Du Fu|E]] – H:[[Du Fu]] 2·1k * [[d:Q16867|D]] [[:en:Edgar Allan Poe|E]] – H:[[Edgar Allan Poe]] 1450·6k * [[d:Q360079|D]] [[:en:Eino Leino|E]] – H:[[Eino Leino]] 4·1k * [[d:Q4441|D]] [[:en:Emily Dickinson|E]] – H:[[Emily Dickinson]] 216·4k * [[d:Q47293|D]] [[:en:Erich Maria Remarque|E]] – H:[[Erich Maria Remarque]] 194·2k * [[d:Q23434|D]] [[:en:Ernest Hemingway|E]] – H:[[Ernest Hemingway]] 2286·18k * [[d:Q93354|D]] [[:en:F. Scott Fitzgerald|E]] – H:[[Francis Scott Fitzgerald]] 136·3k * [[d:Q905|D]] [[:en:Franz Kafka|E]] – H:'''[[Franz Kafka]]''' 2100·50k * [[d:Q991|D]] [[:en:Fyodor Dostoyevsky|E]] – H:'''[[Fjodor Mihajlovič Dostojevski]]''' 2742·18k * [[d:Q140412|D]] [[:en:John Donne|E]] – H:[[John Donne]] * [[d:Q5878|D]] [[:en:Gabriel García Márquez|E]] – H:'''[[Gabriel García Márquez]]''' 488·11k * [[d:Q5683|D]] [[:en:Geoffrey Chaucer|E]] – H:'''[[Geoffrey Chaucer]]''' 88·13k * [[d:Q19185|D]] [[:en:George Bernard Shaw|E]] – H:[[George Bernard Shaw]] 190·3k * [[d:Q3335|D]] [[:en:George Orwell|E]] – H:[[George Orwell]] 1288·14k * [[d:Q107000|D]] [[:en:Ghalib|E]] – H:[[Mirza Galib]] * [[d:Q42511|D]] [[:en:H. G. Wells|E]] – H:[[Herbert George Wells]] 106·2k * [[d:Q5673|D]] [[:en:Hans Christian Andersen|E]] – H:'''[[Hans Christian Andersen]]''' 2280·6k * [[d:Q41042|D]] [[:en:Harold Pinter|E]] – H:[[Harold Pinter]] 56·7k * [[d:Q44403|D]] [[:en:Heinrich Heine|E]] – H:[[Heinrich Heine]] 222·1k * [[d:Q36661|D]] [[:en:Henrik Ibsen|E]] – H:[[Henrik Ibsen]] 972·8k * [[d:Q170509|D]] [[:en:Henry James|E]] – H:[[Henry James]] 62·5k * [[d:Q187765|D]] [[:en:Henry Miller|E]] – H:[[Henry Miller]] 148·5k * [[d:Q25973|D]] [[:en:Hermann Hesse|E]] – H:[[Hermann Hesse]] 612·2k * [[d:Q70991|D]] [[:en:Hildegard of Bingen|E]] – H:[[Hildegarda iz Bingena]] 394·6k * [[d:Q262816|D]] [[:en:Ilf and Petrov|E]] – H:[[Iljf i Petrof]] 150·3k * [[d:Q34981|D]] [[:en:Isaac Asimov|E]] – H:[[Isaac Asimov]] 238·11k * [[d:Q310630|D]] [[:en:Ivan Vazov|E]]<!-- Most prominent Bulgarian author --> – H:[[Ivan Vazov]] 18·5k * [[d:Q892|D]] [[:en:J. R. R. Tolkien|E]] – H:[[John Ronald Reuel Tolkien]] 1050·53k * [[d:Q160534|D]] [[:en:Jack Kerouac|E]] – H:[[Jack Kerouac]] 136·2k * [[d:Q45765|D]] [[:en:Jack London|E]] – H:[[Jack London]] 240·2k * [[d:Q43347|D]] [[:en:Rumi|E]] – H:[[Dželaluddin Rumi]] 458·2k * [[d:Q6882|D]] [[:en:James Joyce|E]] – H:'''[[James Joyce]]''' 460·5k * [[d:Q36322|D]] [[:en:Jane Austen|E]] – H:'''[[Jane Austen]]''' 572·14k * [[d:Q218698|D]] [[:en:Jerome K. Jerome|E]] – H:[[Jerome K. Jerome]] * [[d:Q5879|D]] [[:en:Johann Wolfgang von Goethe|E]] – H:'''[[Johann Wolfgang von Goethe]]''' 1796·3k * [[d:Q39212|D]] [[:en:John Steinbeck|E]] – H:[[John Steinbeck]] 220·2k * [[d:Q105756|D]] [[:en:John Updike|E]] – H:[[John Updike]] * [[d:Q41166|D]] [[:en:Jonathan Swift|E]] – H:[[Jonathan Swift]] 322·2k * [[d:Q909|D]] [[:en:Jorge Luis Borges|E]] – H:'''[[Jorge Luis Borges]]''' 322·14k * [[d:Q103285|D]] [[:en:José Martí|E]] – H:[[José Julian Marti]] 16·1k * [[d:Q37060|D]] [[:en:José Saramago|E]] – H:[[José Saramago]] 76·4k * [[d:Q33977|D]] [[:en:Jules Verne|E]] – H:[[Jules Verne]] 548·15k * [[d:Q7011|D]] [[:en:Kālidāsa|E]] – H:'''[[Kalidasa]]''' 10·2k * [[d:Q188093|D]] [[:en:Langston Hughes|E]] – H:[[Langston Hughes]] * [[d:Q7243|D]] [[:en:Leo Tolstoy|E]] – H:'''[[Lav Nikolajevič Tolstoj]]''' 1244·15k * [[d:Q38082|D]] [[:en:Lewis Carroll|E]] – H:[[Lewis Carroll]] 292·1k * [[d:Q7071|D]] [[:en:Li Bai|E]] – H:'''[[Li Po]]''' 6·1k * [[d:Q5679|D]] [[:en:Lord Byron|E]] – H:'''[[George Gordon Byron]]''' 890·11k * [[d:Q7199|D]] [[:en:Marcel Proust|E]] – H:'''[[Marcel Proust]]''' 422·12k * [[d:Q7245|D]] [[:en:Mark Twain|E]] – H:'''[[Mark Twain]]''' 1054·12k * [[d:Q39803|D]] [[:en:Mario Vargas Llosa|E]] – H:[[Mario Vargas Llosa]] 138·9k * [[d:Q5676|D]] [[:en:Matsuo Bashō|E]] – H:'''[[Macuo Bašo]]''' 22·2k * [[d:Q12706|D]] [[:en:Maxim Gorky|E]] – H:[[Maksim Gorki]] 256·2k * [[d:Q5682|D]] [[:en:Miguel de Cervantes|E]] – H:'''[[Miguel de Cervantes]]''' 716·5k * [[d:Q835|D]] [[:en:Mikhail Bulgakov|E]] – H:[[Mihail Bulgakov]] 298·45k * [[d:Q687|D]] [[:en:Molière|E]] – H:'''[[Molière]]''' 1664·17k * [[d:Q81731|D]] [[:en:Murasaki Shikibu|E]] – H:[[Murasaki Šikibu]] 10·1k * [[d:Q7176|D]] [[:en:Naguib Mahfouz|E]] – H:'''[[Nagib Mahfuz]]''' 18·2k * [[d:Q69339|D]] [[:en:Nathaniel Hawthorne|E]] – H:[[Nathaniel Hawthorne]] 64·4k * [[d:Q43718|D]] [[:en:Nikolai Gogol|E]] – H:[[Nikolaj Vasiljevič Gogolj]] 1164·10k * [[d:Q214622|D]] [[:en:Nikos Kazantzakis|E]] – H:[[Nikos Kazantzakis]] * [[d:Q337373|D]] [[:en:Olaf Stapledon|E]] – H:[[Olaf Stapledon]] * [[d:Q35900|D]] [[:en:Omar Khayyám|E]] – H:[[Omar Hajjam]] 94·1k * [[d:Q34189|D]] [[:en:Pablo Neruda|E]] – H:[[Pablo Neruda]] 228·6k * [[d:Q1401|D]] [[:en:Petrarch|E]] – H:[[Francesco Petrarca]] 1512·3k * [[d:Q171091|D]] [[:en:Philip K. Dick|E]] – H:[[Philip K. Dick]] 96·2k * [[d:Q7241|D]] [[:en:Rabindranath Tagore|E]] – H:'''[[Rabindranath Tagore]]''' 166·6k * [[d:Q76483|D]] [[:en:Rainer Maria Rilke|E]] – H:[[Rainer Maria Rilke]] 252·20k * [[d:Q193236|D]] [[:en:Gabriele D’Annunzio|E]] – H:[[Gabriele D'Annunzio]] 332·16k * [[d:Q835808|D]] [[:en:Brontë family|E]] – H:[[Sestre Brontë]] * [[d:Q123078|D]] [[:en:Robert A. Heinlein|E]] – H:[[Robert A. Heinlein]] 26·14k * [[d:Q170302|D]] [[:en:Saadi Shirazi|E]] – H:[[Sadi]] 48·2k * [[d:Q44306|D]] [[:en:Salman Rushdie|E]] – H:[[Salman Rushdie]] 224·9k * [[d:Q17892|D]] [[:en:Sappho|E]] – H:[[Sapfa]] 344·6k * [[d:Q83059|D]] [[:en:Saul Bellow|E]] – H:[[Saul Bellow]] 38·3k * [[d:Q132805|D]] [[:en:Thomas Hardy|E]] – H:[[Thomas Hardy]] 74·1k * [[d:Q37030|D]] [[:en:Thomas Mann|E]] – H:[[Thomas Mann]] 370·7k * [[d:Q35155|D]] [[:en:Thomas Pynchon|E]] – H:[[Thomas Pynchon]] 42·8k * [[d:Q72334|D]] [[:en:Toni Morrison|E]] – H:[[Toni Morrison]] 60·3k * [[d:Q134180|D]] [[:en:Truman Capote|E]] – H:[[Truman Capote]] 182·3k * [[d:Q12807|D]] [[:en:Umberto Eco|E]] – H:[[Umberto Eco]] 572·8k * [[d:Q535|D]] [[:en:Victor Hugo|E]] – H:'''[[Victor Hugo]]''' 306·36k * [[d:Q43736|D]] [[:en:Yasunari Kawabata|E]] – H:[[Jasunari Kavabata]] 26·19k * [[d:Q134456|D]] [[:en:Yukio Mishima|E]] – H:[[Yukio Mishima]] 164·3k ==== Ancient, 13 ==== * [[d:Q313330|D]] [[:en:Qu Yuan|E]] – H:[[Qu Yuan]] 0·1k * [[d:Q43423|D]] [[:en:Aesop|E]] – H:[[Ezop]] 874·2k * [[d:Q118992|D]] [[:en:Menander|E]] – H:[[Menandar]] 22·2k * [[d:Q40939|D]] [[:en:Aeschylus|E]] – H:[[Eshil]] 894·9k * [[d:Q43353|D]] [[:en:Aristophanes|E]] – H:[[Aristofan]] 252·5k * [[d:Q48305|D]] [[:en:Euripides|E]] – H:[[Euripid]] 574·7k * [[d:Q6240|D]] [[:en:Hafez|E]] – H:'''[[Hafiz (pjesnik)]]''' 84·1k * [[d:Q6691|D]] [[:en:Homer|E]] – H:'''[[Homer]]''' 2088·18k * [[d:Q6197|D]] [[:en:Horace|E]] – H:[[Horacije]] 256·2k * [[d:Q7198|D]] [[:en:Ovid|E]] – H:'''[[Publije Ovidije Nazon]]''' 430·10k * [[d:Q41523|D]] [[:en:Plutarch|E]] – H:[[Plutarh]] 188·13k * [[d:Q7235|D]] [[:en:Sophocles|E]] – H:'''[[Sofoklo]]''' 1948·7k * [[d:Q1398|D]] [[:en:Virgil|E]] – H:'''[[Publije Vergilije Maron]]''' 472·17k * [[d:Q82778|D]] [[:en:Pliny the Elder|E]] – H:[[Plinije Stariji]] 180·17k ==== Middle Ages, 10 ==== * [[d:Q1067|D]] [[:en:Dante Alighieri|E]] – H:'''[[Dante Alighieri]]''' 1668·12k * [[d:Q43459|D]] [[:en:Ferdowsi|E]] – H:[[Firdusi]] 38·1k * [[d:Q312458|D]] [[:en:Jami|E]] – H:[[Jami]] * [[d:Q312551|D]] [[:en:Kabir|E]] – H:[[Kabir]] * [[d:Q234908|D]] [[:en:Nizami Ganjavi|E]] – H:[[Nizami Ganjavi]] * [[d:Q312954|D]] [[:en:Rudaki|E]] – H:[[Rudaki]] * [[d:Q1402|D]] [[:en:Giovanni Boccaccio|E]] – H:[[Giovanni Boccaccio]] 646·6k * [[d:Q503340|D]] [[:en:Ali-Shir Nava'i|E]] – H:[[Ali-Shir Nava'i]] * [[d:Q692|D]] [[:en:William Shakespeare|E]] – H:'''[[William Shakespeare]]''' 4262·20k * [[d:Q4302|D]] [[:en:Chrétien de Troyes|E]] – H:[[Chrétien de Troyes]] 12·2k * [[d:Q234816|D]] [[:en:Christine de Pizan|E]] – H:[[Kristina iz Pizana]] * [[d:Q849|D]] [[:en:François Villon |E]] – H:[[François Villon]] 12·0k ==== Renaissance, 14 ==== * [[d:Q178379|D]] [[:en:Fuzûlî|E]] – H:[[Fuzuli]] * [[d:Q312976|D]] [[:en:Tulsidas|E]] – H:[[Tulsidas]] * [[d:Q170800|D]] [[:en:Pedro Calderón de la Barca|E]] – H:[[Pedro Calderón de la Barca]] 414·2k * [[d:Q590|D]] [[:en:Luís de Camões|E]] – H:[[Luís de Camões]] 10·1k * [[d:Q747|D]] [[:en:Pierre Corneille|E]] – H:[[Pierre Corneille]] 210·1k * [[d:Q40946|D]] [[:en:Daniel Defoe|E]] – H:[[Daniel Defoe]] 370·3k * [[d:Q270275|D]] [[:en:Gavrila Derzhavin|E]] – H:[[Gavrila Deržavin]] 12·2k * [[d:Q213355|D]] [[:en:John Dryden|E]] – H:[[John Dryden]] 10·1k * [[d:Q183266|D]] [[:en:Samuel Johnson|E]] – H:[[Samuel Johnson]] * [[d:Q79759|D]] [[:en:John Milton|E]] – H:[[John Milton]] 90·1k * [[d:Q41568|D]] [[:en:Michel de Montaigne|E]] – H:[[Michel de Montaigne]] 410·5k * [[d:Q131018|D]] [[:en:Fran&*231;ois Rabelais|E]] – H:[[François Rabelais]] 100·2k * [[d:Q742|D]] [[:en:Jean Racine|E]] – H:[[Jean Racine]] 168·2k * [[d:Q165257|D]] [[:en:Lope de Vega|E]] – H:[[Lope de Vega]] 116·2k ==== Modern, 84 ==== * [[d:Q155845|D]] [[:en:Chinua Achebe|E]] – H:[[Chinua Achebe]] 22·11k * [[d:Q37327|D]] [[:en:Samuel Beckett|E]] – H:[[Samuel Beckett]] 498·7k * [[d:Q41513|D]] [[:en:William Blake|E]] – H:[[William Blake]] 150·3k * [[d:Q38757|D]] [[:en:Bertolt Brecht|E]] – H:[[Bertolt Brecht]] 494·3k * [[d:Q40640|D]] [[:en:Ray Bradbury|E]] – H:[[Ray Bradbury]] 90·2k * [[d:Q180377|D]] [[:en:Raymond Chandler|E]] – H:[[Raymond Chandler]] 46·13k * [[d:Q35064|D]] [[:en:Agatha Christie|E]] – H:[[Agatha Christie]] 1574·15k * [[d:Q47087|D]] [[:en:Arthur C. Clarke|E]] – H:[[Arthur C. Clarke]] 162·3k * [[d:Q35610|D]] [[:en:Arthur Conan Doyle|E]] – H:[[Arthur Conan Doyle]] 272·9k * [[d:Q25161|D]] [[:en:Roald Dahl|E]] – H:[[Roald Dahl]] 440·2k * [[d:Q168728|D]] [[:en:Robert Frost|E]] – H:[[Robert Frost]] 34·1k * [[d:Q81447|D]] [[:en:Aldous Huxley|E]] – H:[[Aldous Huxley]] 328·6k * [[d:Q34743|D]] [[:en:Rudyard Kipling|E]] – H:[[Rudyard Kipling]] 234·2k * [[d:Q55767|D]] [[:en:Astrid Lindgren|E]] – H:[[Astrid Lindgren]] 264·5k * [[d:Q9327|D]] [[:en:Guy de Maupassant|E]] – H:[[Guy de Maupassant]] 186·1k * [[d:Q80596|D]] [[:en:Arthur Miller|E]] – H:[[Arthur Miller]] 80·1k * [[d:Q36591|D]] [[:en:Vladimir Nabokov|E]] – H:[[Vladimir Nabokov]] 254·20k * [[d:Q34660|D]] [[:en:J. K. Rowling|E]] – H:[[J. K. Rowling]] 1138·4k * [[d:Q47152|D]] [[:en:Mary Shelley|E]] – H:[[Mary Shelley]] 488·4k * [[d:Q41488|D]] [[:en:Wole Soyinka|E]] – H:[[Wole Soyinka]] 18·2k * [[d:Q1512|D]] [[:en:Robert Louis Stevenson|E]] – H:[[Robert Louis Stevenson]] 120·1k * [[d:Q81438|D]] [[:en:Walt Whitman|E]] – H:[[Walt Whitman]] 96·1k * [[d:Q30875|D]] [[:en:Oscar Wilde|E]] – H:[[Oscar Wilde]] 898·4k * [[d:Q101638|D]] [[:en:Mary Wollstonecraft|E]] – H:[[Mary Wollstonecraft]] 64·2k * [[d:Q40909|D]] [[:en:Virginia Woolf|E]] – H:[[Virginia Woolf]] 642·6k * [[d:Q40213|D]] [[:en:W. B. Yeats|E]] – H:[[William Butler Yeats]] 92·9k * [[d:Q302910|D]] [[:en:Ngũgĩ wa Thiong'o|E]] – H:[[Ngũgĩ wa Thiong'o]] * [[d:Q43293|D]] [[:en:J. M. Coetzee|E]] – H:[[John Maxwell Coetzee]] 62·4k * [[d:Q47619|D]] [[:en:Nadine Gordimer|E]] – H:[[Nadine Gordimer]] 20·1k * [[d:Q183492|D]] [[:en:Margaret Atwood|E]] – H:[[Margaret Atwood]] 194·2k * [[d:Q80900|D]] [[:en:Pearl S. Buck|E]] – H:[[Pearl S. Buck]] 78·2k * [[d:Q181667|D]] [[:en:Washington Irving|E]] – H:[[Washington Irving]] * [[d:Q2754|D]] [[:en:Jaroslav Hašek|E]] – H:[[Jaroslav Hašek]] 138·10k * [[d:Q37767|D]] [[:en:T. S. Eliot|E]] – H:[[Thomas Stearns Eliot]] 86·7k * [[d:Q184935|D]] [[:en:Mihai Eminescu|E]]<!-- Major Romanian author --> – H:[[Mihai Eminescu]] 12·2k * [[d:Q38392|D]] [[:en:William Faulkner|E]] – H:[[William Faulkner]] 204·13k * [[d:Q244390|D]] [[:en:Ken Kesey|E]] – H:[[Ken Kesey]] 18·2k * [[d:Q133855|D]] [[:en:Guillaume Apollinaire|E]] – H:[[Guillaume Apollinaire]] 72·4k * [[d:Q216980|D]] [[:en:Constantine P. Cavafy|E]] – H:[[Konstantin Kavafi]] 44·3k * [[d:Q502|D]] [[:en:Stendhal|E]] – H:[[Stendhal]] 244·5k * [[d:Q44183|D]] [[:en:William Golding|E]] – H:[[William Golding]] 160·2k * [[d:Q39829|D]] [[:en:Stephen King|E]]<!-- C: US--> – H:[[Stephen King]] 548·5k * [[d:Q181659|D]] [[:en:Ursula K. Le Guin|E]] – H:[[Ursula K. Le Guin]] 54·7k * [[d:Q123469|D]] [[:en:Sinclair Lewis|E]] – H:[[Sinclair Lewis]] 18·3k * [[d:Q4985|D]] [[:en:Herman Melville|E]]<!-- Moby-Dick C: US--> – H:[[Herman Melville]] 56·6k * [[d:Q173540|D]] [[:en:Margaret Mitchell|E]] – H:[[Margaret Mitchell]] 20·1k * [[d:Q182870|D]] [[:en:Mario Puzo|E]]<!-- Godfather--> – H:[[Mario Puzo]] * [[d:Q163366|D]] [[:en:Ezra Pound|E]] – H:[[Ezra Pound]] 92·7k * [[d:Q79904|D]] [[:en:J. D. Salinger|E]] – H:[[Jerome David Salinger]] 776·3k * [[d:Q75612|D]] [[:en:Isaac Bashevis Singer|E]] – H:[[Isaac Bashevis Singer]] 104·4k * [[d:Q102513|D]] [[:en:Harriet Beecher Stowe|E]] – H:[[Harriet Beecher Stowe]] 42·3k * [[d:Q49074|D]] [[:en:Kurt Vonnegut|E]] – H:[[Kurt Vonnegut]] * [[d:Q178106|D]] [[:en:William Carlos Williams|E]] – H:[[William Carlos Williams]] * [[d:Q184440|D]] [[:en:Jorge Amado|E]] – H:[[Jorge Amado]] * [[d:Q484292|D]] [[:en:Chinghiz Aitmatov|E]] – H:[[Čingiz Ajtmatov]] 14·3k * [[d:Q484141|D]] [[:en:Muhammad Iqbal|E]] – H:[[Muhammad Iqbal]] 18·2k * [[d:Q134798|D]] [[:en:Haruki Murakami|E]] – H:[[Haruki Murakami]] 344·4k * [[d:Q80095|D]] [[:en:Kenzaburō Ōe|E]] – H:[[Kenzaburo Oe]] 30·11k * [[d:Q241248|D]] [[:en:Orhan Pamuk|E]] – H:[[Orhan Pamuk]] 322·6k * [[d:Q23114|D]] [[:en:Lu Xun|E]] – H:[[Lu Xun]] 6·5k * [[d:Q47737|D]] [[:en:Kahlil Gibran|E]] – H:[[Halil Džubran]] 260·2k * [[d:Q1031|D]] [[:en:France Prešeren|E]] – H:[[France Prešeren]] 386·7k * [[d:Q179695|D]] [[:en:Ismail Kadare|E]] – H:[[Ismail Kadare]] 48·4k * [[d:Q82925|D]] [[:en:Joseph Conrad|E]] – H:[[Joseph Conrad]] 112·9k * [[d:Q81219|D]] [[:en:Sándor Petőfi|E]] – H:[[Sándor Petőfi]] 130·5k * [[d:Q41502|D]] [[:en:Henryk Sienkiewicz|E]] – H:[[Henryk Sienkiewicz]] 126·2k * [[d:Q134958|D]] [[:en:Taras Shevchenko|E]] – H:[[Taras Grigorovič Ševčenko]] 60·9k * [[d:Q80440|D]] [[:en:Anna Akhmatova|E]] – H:[[Ana Ahmatova]] 146·2k * [[d:Q862|D]] [[:en:Joseph Brodsky|E]] – H:[[Josif Brodski]] 72·2k * [[d:Q46602|D]] [[:en:Ivan Bunin|E]] – H:[[Ivan Aleksejevič Bunjin]] 46·2k * [[d:Q191598|D]] [[:en:Nikolay Karamzin|E]] – H:[[Nikolaj Karamzin]] 18·2k * [[d:Q46599|D]] [[:en:Mikhail Lermontov|E]] – H:[[Mihail Ljermontov]] 186·2k * [[d:Q132964|D]] [[:en:Vladimir Mayakovsky|E]] – H:[[Vladimir Majakovski]] 436·3k * [[d:Q208003|D]] [[:en:Nikolay Nekrasov|E]] – H:[[Nikolaj Nekrasov]] 40·3k * [[d:Q41223|D]] [[:en:Boris Pasternak|E]] – H:[[Boris Pasternak]] 250·16k * [[d:Q34474|D]] [[:en:Aleksandr Solzhenitsyn|E]] – H:[[Aleksandar Solženjicin]] 410·10k * [[d:Q192279|D]] [[:en:Aleksey Nikolayevich Tolstoy|E]] – H:[[Aleksej Nikolajevič Tolstoj]] 80·2k * [[d:Q42831|D]] [[:en:Ivan Turgenev|E]] – H:[[Ivan Turgenjev]] 278·2k * [[d:Q9711|D]] [[:en:Honoré de Balzac|E]] – H:[[Honoré de Balzac]] 1042·7k * [[d:Q501|D]] [[:en:Charles Baudelaire|E]] – H:[[Charles Baudelaire]] 2122·6k * [[d:Q182804|D]] [[:en:Karen Blixen|E]] – H:[[Karen Blixen]] 18·2k * [[d:Q43444|D]] [[:en:Gustave Flaubert|E]] – H:[[Gustave Flaubert]] 428·6k * [[d:Q4583|D]] [[:en:Anne Frank|E]] – H:[[Anne Frank]] 2078·5k * [[d:Q41408|D]] [[:en:Federico García Lorca|E]] – H:[[Federico García Lorca]] 310·8k * [[d:Q47484|D]] [[:en:André Gide|E]] – H:[[André Gide]] 80·2k * [[d:Q40826|D]] [[:en:Knut Hamsun|E]] – H:[[Knut Hamsun]] 130·5k * [[d:Q46706|D]] [[:en:Eugène Ionesco|E]] – H:[[Eugène Ionesco]] 250·19k * [[d:Q44519|D]] [[:en:Selma Lagerlöf|E]] – H:[[Selma Lagerlöf]] 108·5k * [[d:Q1403|D]] [[:en:Luigi Pirandello|E]] – H:[[Luigi Pirandello]] 224·10k * [[d:Q22670|D]] [[:en:Friedrich Schiller|E]] – H:[[Friedrich Schiller]] 398·5k * [[d:Q7724|D]] [[:en:August Strindberg|E]] – H:[[August Strindberg]] 60·7k * [[d:Q16409|D]] [[:en:Tristan Tzara|E]] – H:[[Tristan Tzara]] 84·2k * [[d:Q504|D]] [[:en:Émile Zola|E]] – H:[[Émile Zola]] 468·13k * [[d:Q220078|D]] [[:en:Kingsley Amis|E]] – H:[[Kingsley Amis]] * [[d:Q178698|D]] [[:en:W. H. Auden|E]] – H:[[Wystan Hugh Auden]] 18·1k * [[d:Q192069|D]] [[:en:Enid Blyton|E]] – H:[[Enid Blyton]] 40·1k * [[d:Q217619|D]] [[:en:Anthony Burgess|E]] – H:[[Anthony Burgess]] 60·6k * [[d:Q201732|D]] [[:en:Robert Graves|E]] – H:[[Robert Graves]] * [[d:Q82083|D]] [[:en:John Keats|E]] – H:[[John Keats]] 84·6k * [[d:Q9204|D]] [[:en:C. S. Lewis|E]] – H:[[C. S. Lewis]] 368·4k * [[d:Q205739|D]] [[:en:Alan Moore|E]] – H:[[Alan Moore]] 156·3k * [[d:Q79025|D]] [[:en:Walter Scott|E]] – H:[[Walter Scott]] 90·2k * [[d:Q213447|D]] [[:en:John Millington Synge|E]] – H:[[John Millington Synge]] 12·1k * [[d:Q45546|D]] [[:en:William Wordsworth|E]] – H:[[William Wordsworth]] 146·2k * [[d:Q82409|D]] [[:en:Samuel Taylor Coleridge|E]] – H:[[Samuel Taylor Coleridge]] 72·3k * [[d:Q93343|D]] [[:en:Percy Bysshe Shelley|E]] – H:[[Percy Bysshe Shelley]] 194·2k {{Div col end}} === Musicians and composers, 149 === {{Div col|cols=2}} ==== Western art music ==== ;Composers * [[d:Q200867|D]] [[:en:Gustav Holst|E]]<!--Classical--> – H:[[Gustav Holst]] 36·4k * [[d:Q192114|D]] [[:en:Jon Lord|E]]<!--pianist/composer--> – H:[[Jon Lord]] 106·20k * [[d:Q212089|D]] [[:en:Alan Parsons|E]]<!--musician/composer--> – H:[[Alan Parsons]] * [[d:Q528781|D]] [[:en:Pancho Vladigerov|E]]<!--Classical/ C: Bulgaria--> – H:[[Pančo Vladigerov]] 2·1k * [[d:Q13894|D]] [[:en:Richard Strauss|E]] – H:[[Richard Strauss]] 266·2k ;;Medieval and Renaissance * [[d:Q207717|D]] [[:en:Guillaume Dufay|E]]<!--Renaissance/composer--> – H:[[Guillaume Dufay]] * [[d:Q179277|D]] [[:en:Giovanni da Palestrina|E]] – H:'''[[Giovanni Pierluigi da Palestrina]]''' 214·2k ;;Baroque period (1600–1760) * [[d:Q1339|D]] [[:en:Johann Sebastian Bach|E]]<!--Classical/ C: Ger--> – H:'''[[Johann Sebastian Bach]]''' 2052·13k * [[d:Q7302|D]] [[:en:George Frideric Handel|E]] – H:'''[[Georg Friedrich Händel]]''' 814·21k * [[d:Q53068|D]] [[:en:Claudio Monteverdi|E]] – H:[[Claudio Monteverdi]] 182·2k * [[d:Q1340|D]] [[:en:Antonio Vivaldi|E]]<!--Classical/ C: It--> – H:'''[[Antonio Vivaldi]]''' 1006·5k ;;Classical period (1730–1820) * [[d:Q7349|D]] [[:en:Joseph Haydn|E]]<!--Classical/Germany--> – H:'''[[Joseph Haydn]]''' 2104·4k * [[d:Q254|D]] [[:en:Wolfgang Amadeus Mozart|E]]<!--Classical/ C: Austria--> – H:'''[[Wolfgang Amadeus Mozart]]''' 5738·21k ;;Romantic period (1815–1910) * [[d:Q185040|D]] [[:en:Mily Balakirev|E]]<!--Classical/Russia: The 5 C: Ru--> – H:[[Milij Aleksejevič Balakirev]] 86·2k * [[d:Q255|D]] [[:en:Ludwig van Beethoven|E]]<!--Classical/ C: Ger /Austria--> – H:'''[[Ludwig van Beethoven]]''' 3982·14k * [[d:Q1151|D]] [[:en:Hector Berlioz|E]]<!--composer/ C: Fr--> – H:[[Hector Berlioz]] 186·5k * [[d:Q56158|D]] [[:en:Georges Bizet|E]] – H:[[Georges Bizet]] 554·6k * [[d:Q164004|D]] [[:en:Alexander Borodin|E]]<!--Classical/Russia: The 5 C: Ru--> – H:[[Aleksandar Borodin]] 90·5k * [[d:Q7294|D]] [[:en:Johannes Brahms|E]] – H:'''[[Johannes Brahms]]''' 528·6k * [[d:Q81752|D]] [[:en:Anton Bruckner|E]] – H:[[Anton Bruckner]] 184·5k * [[d:Q1268|D]] [[:en:Frédéric Chopin|E]] – H:'''[[Frédéric Chopin]]''' 992·3k * [[d:Q208546|D]] [[:en:César Cui|E]]<!--Classical/Russia: The 5 C: Ru--> – H:[[Cezar Antonovič Kjui]] 60·1k * [[d:Q7298|D]] [[:en:Antonín Dvořák|E]]<!--Classical--> – H:'''[[Antonín Dvořák]]''' 430·10k * [[d:Q80621|D]] [[:en:Edvard Grieg|E]]<!--Classical/ C: No--> – H:[[Edvard Grieg]] 310·2k * [[d:Q41309|D]] [[:en:Franz Liszt|E]]<!--Classical/ C: Austria--> – H:[[Franz Liszt]] 454·3k * [[d:Q7304|D]] [[:en:Gustav Mahler|E]]<!--Classical--> – H:'''[[Gustav Mahler]]''' 350·39k * [[d:Q46096|D]] [[:en:Felix Mendelssohn|E]]<!--Classical/ C: Ger--> – H:[[Felix Mendelssohn]] 242·2k * [[d:Q132682|D]] [[:en:Modest Mussorgsky|E]]<!--Classical/Russia: The 5 C: Ru--> – H:[[Modest Petrovič Musorgski]] 398·4k * [[d:Q93227|D]] [[:en:Nikolai Rimsky-Korsakov|E]]<!--Classical/Russia: The 5 C: Ru--> – H:[[Nikolaj Rimski-Korsakov]] 448·3k * [[d:Q9726|D]] [[:en:Gioachino Rossini|E]] – H:[[Gioachino Rossini]] 252·2k * [[d:Q7312|D]] [[:en:Franz Schubert|E]]<!--Classical--> – H:'''[[Franz Schubert]]''' 790·19k * [[d:Q7351|D]] [[:en:Robert Schumann|E]]<!--Classical--> – H:[[Robert Schumann]] 810·4k * [[d:Q48173|D]] [[:en:Bedřich Smetana|E]]<!--Classical/ C: Czech--> – H:[[Bedřich Smetana]] 510·2k * [[d:Q83309|D]] [[:en:Johann Strauss|E]]<!--Classical/ C: Austria--> – H:[[Johann Strauss mlađi]] 740·2k * [[d:Q1146602|D]] [[:en:Gilbert and Sullivan|E]]<!--opera--> – H:[[Gilbert i Sullivan]] * [[d:Q7315|D]] [[:en:Pyotr Ilyich Tchaikovsky|E]]<!--Classical/Russia C: Ru--> – H:'''[[Petar Iljič Čajkovski]]''' 1730·19k * [[d:Q7317|D]] [[:en:Giuseppe Verdi|E]]<!--opera--> – H:'''[[Giuseppe Verdi]]''' 1282·8k * [[d:Q1511|D]] [[:en:Richard Wagner|E]]<!--opera--> – H:'''[[Richard Wagner]]''' 922·10k ;;20th century * [[d:Q527936|D]] [[:en:Kaikhosru Shapurji Sorabji|E]] – H:[[Kaikhosru Shapurji Sorabji]] * [[d:Q83326|D]] [[:en:Béla Bartók|E]]<!--composer/ C: Hungary--> – H:[[Béla Bartók]] 194·3k * [[d:Q4700|D]] [[:en:Claude Debussy|E]]<!--Classical/ C: Fr--> – H:[[Claude Debussy]] 718·23k * [[d:Q275900|D]] [[:en:Joe Hisaishi|E]]<!--C:Ja --> – H:[[Joe Hisaishi]] * [[d:Q49481|D]] [[:en:Sergei Prokofiev|E]]<!--Classical--> – H:[[Sergej Prokofjev]] 296·11k * [[d:Q7311|D]] [[:en:Giacomo Puccini|E]]<!--opera--> – H:'''[[Giacomo Puccini]]''' 284·8k * [[d:Q1178|D]] [[:en:Maurice Ravel|E]]<!--Classical/ C: Fr--> – H:[[Maurice Ravel]] 518·18k * [[d:Q154770|D]] [[:en:Arnold Schoenberg|E]]<!--composer/ C: Austria--> – H:[[Arnold Schönberg]] 272·24k * [[d:Q80135|D]] [[:en:Dmitri Shostakovich|E]]<!--composer/ C: Ru--> – H:[[Dmitrij Šostakovič]] 344·34k * [[d:Q45682|D]] [[:en:Jean Sibelius|E]]<!--Classical/ C: Finland--> – H:[[Jean Sibelius]] 44·1k * [[d:Q7314|D]] [[:en:Igor Stravinsky|E]]<!--Classical/Russia C: Ru--> – H:'''[[Igor Stravinski]]''' 754·37k ;Performers ;;Conductors * [[d:Q152505|D]] [[:en:Leonard Bernstein|E]]<!--composer--> – H:[[Leonard Bernstein]] 72·2k ;;Singers * [[d:Q1110560|D]] [[:en:Umm Kulthum|E]] – H:'''[[Umm Kulthum]]''' 8·1k * [[d:Q512|D]] [[:en:Vladimir Vysotsky|E]] – H:[[Vladimir Visocki]] 68·8k ;;Violinists/celist * [[d:Q234891|D]] [[:en:Yo-Yo Ma|E]]<!-- C: Ch cellist--> – H:[[Yo-Yo Ma]] * [[d:Q66075|D]] [[:en:Niccolò Paganini|E]]<!--violinist/guitarist/composer--> – H:[[Niccolò Paganini]] 192·2k ==== Non-Western art music ==== * [[d:Q103774|D]] [[:en:Ravi Shankar|E]] – H:[[Ravi Shankar]] 86·5k ==== Folk and popular music ==== * [[d:Q18233|D]] [[:en:ABBA|E]]<!--pop C: Sv --> – H:[[ABBA]] 1796·12k * [[d:Q41076|D]] [[:en:Mariah Carey|E]] – H:[[Mariah Carey]] 448·5k * [[d:Q12003|D]] [[:en:Cher|E]] – H:[[Cher]] 560·15k * [[d:Q115962|D]] [[:en:David Coverdale|E]]<!--singer/composer--> – H:[[David Coverdale]] 142·14k * [[d:Q104372|D]] [[:en:Doris Day|E]]<!--singer/act Debut: C: US --> – H:[[Doris Day]] 78·2k * [[d:Q190151|D]] [[:en:Bruce Dickinson|E]]<!--singer/songwriter--> – H:[[Bruce Dickinson]] 368·95k * [[d:Q185151|D]] [[:en:Ronnie James Dio|E]]<!--singer/songwriter--> – H:[[Ronnie James Dio]] 142·3k * [[d:Q5105|D]] [[:en:Celine Dion|E]]<!--film/pop--> – H:[[Céline Dion]] 360·4k * [[d:Q2831|D]] [[:en:Michael Jackson|E]]<!--pop C: US --> – H:'''[[Michael Jackson]]''' 2884·89k * [[d:Q2808|D]] [[:en:Elton John|E]] – H:[[Elton John]] 556·11k * [[d:Q1744|D]] [[:en:Madonna|E]]<!--pop C: US --> – H:[[Madonna]] 1106·80k * [[d:Q409|D]] [[:en:Bob Marley|E]]<!--rock/reggae C: US --> – H:[[Bob Marley]] 930·4k * [[d:Q215359|D]] [[:en:Dean Martin|E]]<!--singer/act Debut: C: US --> – H:[[Dean Martin]] 224·3k * [[d:Q14441|D]] [[:en:Liza Minnelli|E]]<!--singer/act Debut: C: US --> – H:[[Liza Minnelli]] 182·30k * [[d:Q205721|D]] [[:en:Joni Mitchell|E]]<!--rock/many--> – H:[[Joni Mitchell]] * [[d:Q40912|D]] [[:en:Frank Sinatra|E]]<!--pop C: US --> – H:[[Frank Sinatra]] 674·13k * [[d:Q4636|D]] [[:en:Barbra Streisand|E]]<!--singer/actress Debut:1961 C: US --> – H:[[Barbra Streisand]] 606·60k * [[d:Q714|D]] [[:en:Stevie Wonder|E]]<!--musician/composer--> – H:[[Stevie Wonder]] 168·2k ;American folk and country * [[d:Q42775|D]] [[:en:Johnny Cash|E]]<!--country/many C: US --> – H:[[Johnny Cash]] 624·36k * [[d:Q72984|D]] [[:en:Bing Crosby|E]]<!--*1 male voice Debut:1926 C: US --> – H:[[Bing Crosby]] 36·2k * [[d:Q464241|D]] [[:en:Faith Hill|E]]<!--country/many--> – H:[[Faith Hill]] * [[d:Q508202|D]] [[:en:George Jones|E]]<!--country/many--> – H:[[George Jones]] * [[d:Q654716|D]] [[:en:Peter, Paul and Mary|E]]<!--USA folksongs C: US --> – H:[[Peter, Paul i Mary]] * [[d:Q229430|D]] [[:en:Reba McEntire|E]]<!--country/many--> – H:[[Reba McEntire]] * [[d:Q180453|D]] [[:en:Dolly Parton|E]]<!--country/pop/many C: US --> – H:[[Dolly Parton]] 608·12k * [[d:Q206181|D]] [[:en:Hank Williams|E]]<!--country/many C: US --> – H:[[Hank Williams]] 90·8k ;Blues and soul * [[d:Q544387|D]] [[:en:Ray Charles|E]]<!--singer/pianist/composer C: US --> – H:[[Ray Charles]] 284·5k * [[d:Q125121|D]] [[:en:Aretha Franklin|E]]<!--rock--> – H:[[Aretha Franklin]] 382·3k * [[d:Q188969|D]] [[:en:B.B. King|E]]<!--guitarist/singer/composer--> – H:[[B. B. King]] 184·3k ;Composers and songwriters * [[d:Q153172|D]] [[:en:Vangelis|E]]<!--composer--> – H:[[Vangelis]] 230·3k ;Film music * [[d:Q235077|D]] [[:en:Jerry Goldsmith|E]]<!--film, 48 AMPAS noms--> – H:[[Jerry Goldsmith]] 28·6k * [[d:Q185928|D]] [[:en:Henry Mancini|E]]<!--film/many/Moonriver--> – H:[[Henry Mancini]] 74·1k * [[d:Q23848|D]] [[:en:Ennio Morricone|E]]<!--film/many--> – H:[[Ennio Morricone]] 234·6k * [[d:Q269094|D]] [[:en:Richard Rodgers|E]]<!--film/many--> – H:[[Richard Rodgers]] * [[d:Q319396|D]] [[:en:Miklós Rózsa|E]]<!--film/many--> – H:[[Miklós Rózsa]] * [[d:Q350704|D]] [[:en:Max Steiner|E]]<!--"the father of film music" film/many--> – H:[[Max Steiner]] * [[d:Q131285|D]] [[:en:John Williams|E]]<!--film/many--> – H:[[John Williams]] 354·4k ;Funk * [[d:Q5950|D]] [[:en:James Brown|E]] – H:[[James Brown]] 228·28k ;Guitarists * [[d:Q44570|D]] [[:en:John Lee Hooker|E]]<!--guitarist/singer/composer--> – H:[[John Lee Hooker]] 48·3k * [[d:Q202937|D]] [[:en:Stevie Ray Vaughan|E]]<!--guitarist/composer--> – H:[[Stevie Ray Vaughan]] 92·2k ;Hip-hop and rap * [[d:Q5608|D]] [[:en:Eminem|E]] – H:[[Eminem]] 1586·14k * [[d:Q6078|D]] [[:en:Dr. Dre|E]] – H:[[Dr. Dre]] 674·42k * [[d:Q6107|D]] [[:en:Tupac Shakur|E]] – H:[[Tupac Shakur]] 1820·13k ;Jazz * [[d:Q1779|D]] [[:en:Louis Armstrong|E]]<!--Jazz trumpeter--> – H:'''[[Louis Armstrong]]''' 636·31k * [[d:Q93341|D]] [[:en:Miles Davis|E]] – H:[[Miles Davis]] 222·3k * [[d:Q123829|D]] [[:en:George Gershwin|E]]<!--musical/pop--> – H:[[George Gershwin]] 356·3k * [[d:Q200131|D]] [[:en:Antônio Carlos Jobim|E]] – H:[[Antônio Carlos Jobim]] 32·2k * [[d:Q103651|D]] [[:en:Glenn Miller|E]]<!--big band--> – H:[[Glenn Miller]] 54·4k ;Musical comedy and lyricists * [[d:Q128746|D]] [[:en:Irving Berlin|E]]<!--musical/pop--> – H:[[Irving Berlin]] 12·2k * [[d:Q313270|D]] [[:en:Jerome Kern|E]]<!--Showboat--> – H:[[Jerome Kern]] * [[d:Q215120|D]] [[:en:Cole Porter|E]]<!--pop--> – H:[[Cole Porter]] 96·1k * [[d:Q180975|D]] [[:en:Andrew Lloyd Webber|E]]<!--musical/film/USA C: US --> – H:[[Andrew Lloyd Webber]] 116·12k ;Non-English language singers * [[d:Q1631|D]] [[:en:Édith Piaf|E]] – H:[[Edith Piaf]] 240·4k * [[d:Q156347|D]] [[:en:Lata Mangeshkar|E]] – H:[[Lata Mangeshkar]] * [[d:Q80510|D]] [[:en:Alla Pugacheva|E]] – H:[[Ala Pugačova]] 56·4k * [[d:Q156815|D]] [[:en:Mohammed Rafi|E]] – H:[[Mohammed Rafi]] * [[d:Q1207860|D]] [[:en:Zhou Xuan|E]] – H:[[Zhou Xuan]] ;Rock * [[d:Q27593|D]] [[:en:AC/DC|E]] – H:[[AC/DC]] 1564·38k * [[d:Q111074|D]] [[:en:John Barry|E]]<!--film/Bond/many--> – H:[[John Barry]] * [[d:Q1299|D]] [[:en:The Beatles|E]] – H:'''[[The Beatles]]''' 3202·18k ** [[d:Q1203|D]] [[:en:John Lennon|E]]<!--rock/pop--> – H:[[John Lennon]] 1554·6k ** [[d:Q2599|D]] [[:en:Paul McCartney|E]]<!--musician/composer--> – H:[[Paul McCartney]] 640·5k * [[d:Q5921|D]] [[:en:Chuck Berry|E]]<!--rock--> – H:[[Chuck Berry]] 254·11k * [[d:Q5383|D]] [[:en:David Bowie|E]] – H:[[David Bowie]] 982·35k * [[d:Q48187|D]] [[:en:Eric Clapton|E]]<!--guitarist/singer/composer--> – H:[[Eric Clapton]] 494·29k * [[d:Q190076|D]] [[:en:Joe Cocker|E]]<!--singer/composer--> – H:[[Joe Cocker]] 168·4k * [[d:Q144622|D]] [[:en:Phil Collins|E]]<!--singer/drummer/composer--> – H:[[Phil Collins]] 506·5k * [[d:Q332032|D]] [[:en:Alice Cooper|E]]<!--singer/composer--> – H:[[Alice Cooper]] 192·16k * [[d:Q101505|D]] [[:en:Deep Purple|E]] – H:[[Deep Purple]] 626·12k * [[d:Q45354|D]] [[:en:The Doors|E]] – H:[[The Doors]] 430·7k * [[d:Q392|D]] [[:en:Bob Dylan|E]]<!--folk/rock--> – H:[[Bob Dylan]] 660·5k * [[d:Q175195|D]] [[:en:Peter Gabriel|E]]<!--singer/composer--> – H:[[Peter Gabriel]] 114·3k * [[d:Q484918|D]] [[:en:Simon & Garfunkel|E]]<!--folk/rock/*1--> – H:[[Simon & Garfunkel]] * [[d:Q5928|D]] [[:en:Jimi Hendrix|E]]<!--rock--> – H:[[Jimi Hendrix]] * [[d:Q1514|D]] [[:en:Janis Joplin|E]]<!--rock--> – H:[[Janis Joplin]] * [[d:Q15920|D]] [[:en:Metallica|E]] – H:[[Metallica]] * [[d:Q185147|D]] [[:en:Gary Moore|E]]<!--guitarist/singer/compozer--> – H:[[Gary Moore]] * [[d:Q11649|D]] [[:en:Nirvana|E]] – H:[[Nirvana (sastav)]] 860·18k * [[d:Q133151|D]] [[:en:Ozzy Osbourne|E]]<!--singer/composer--> – H:[[Ozzy Osbourne]] 436·2k * [[d:Q2306|D]] [[:en:Pink Floyd|E]] – H:[[Pink Floyd]] 1274·7k ** [[d:Q180861|D]] [[:en:Roger Waters|E]]<!--bass guitarist/singer/composer--> – H:[[Roger Waters]] 216·1k * [[d:Q303|D]] [[:en:Elvis Presley|E]]<!--rock--> – H:[[Elvis Presley]] 2252·37k * [[d:Q15862|D]] [[:en:Queen|E]] – H:[[Queen]] 1556·35k ** [[d:Q15869|D]] [[:en:Freddie Mercury|E]]<!--rock/composer Queen--> – H:[[Freddie Mercury]] 2566·14k * [[d:Q229375|D]] [[:en:Linda Ronstadt|E]]<!--rock/pop--> – H:[[Linda Ronstadt]] * [[d:Q47670|D]] [[:en:Black Sabbath|E]] – H:[[Black Sabbath]] 522·15k * [[d:Q1225|D]] [[:en:Bruce Springsteen|E]] – H:[[Bruce Springsteen]] 358·22k * [[d:Q11036|D]] [[:en:The Rolling Stones|E]] – H:[[The Rolling Stones]] 1750·12k ** [[d:Q189599|D]] [[:en:Keith Richards|E]]<!--guitarist/songwriter--> – H:[[Keith Richards]] 408·3k ** [[d:Q128121|D]] [[:en:Mick Jagger|E]]<!--singer/songwriter--> – H:[[Mick Jagger]] 602·1k * [[d:Q131814|D]] [[:en:Tina Turner|E]]<!--singer/songwriter--> – H:[[Tina Turner]] 1680·12k * [[d:Q396|D]] [[:en:U2|E]] – H:[[U2]] 606·28k * [[d:Q127330|D]] [[:en:Frank Zappa|E]] – H:[[Frank Zappa]] 390·44k * [[d:Q2331|D]] [[:en:Led Zeppelin|E]] – H:[[Led Zeppelin]] 762·14k {{Div col end}} === Criminals, 4 === * [[d:Q44200|D]] [[:en:Billy the Kid|E]]<!--C: US y: 1870s--> – H:[[Billy Kid]] 132·11k * [[d:Q43963|D]] [[:en:Jack the Ripper|E]]<!--C: --> – H:[[Jack Trbosjek]] 910·30k * [[d:Q80048|D]] [[:en:Al Capone|E]]<!--C: US y: 1930s--> – H:[[Al Capone]] 2172·9k * [[d:Q187447|D]] [[:en:Pablo Escobar|E]]<!--C: Columbia y: 1970s--> – H:[[Pablo Escobar]] 5064·6k === Directors, producers & screenwriters, 77 === {{Div col|cols=2}} * [[d:Q25089|D]] [[:en:Woody Allen|E]]<!--director/screenwriter/comedian/act C: US 1960's->--> – H:'''[[Woody Allen]]''' 424·9k * [[d:Q55171|D]] [[:en:Pedro Almodóvar|E]]<!--director/screenwriter C:Es 1980's-> --> – H:[[Pedro Almodóvar]] 146·18k * [[d:Q55163|D]] [[:en:Robert Altman|E]]<!--director C: US 1970's-> --> – H:[[Robert Altman]] 138·5k * [[d:Q55433|D]] [[:en:Michelangelo Antonioni|E]] – H:[[Michelangelo Antonioni]] 46·16k * [[d:Q7546|D]] [[:en:Ingmar Bergman|E]] – H:'''[[Ingmar Bergman]]''' 186·29k * [[d:Q53009|D]] [[:en:Bernardo Bertolucci|E]]<!--director--> – H:[[Bernardo Bertolucci]] 78·13k * [[d:Q51545|D]] [[:en:Luis Buñuel|E]]<!--director--> – H:[[Luis Buñuel]] 92·13k * [[d:Q616886|D]] [[:en:Ken Burns|E]]<!--director--> – H:[[Ken Burns]] * [[d:Q42574|D]] [[:en:James Cameron|E]]<!--Titanic/$$=*1 C: US --> – H:[[James Cameron]] 282·20k * [[d:Q51492|D]] [[:en:Frank Capra|E]] – H:[[Frank Capra]] 52·10k * [[d:Q83158|D]] [[:en:Jean Cocteau|E]] – H:[[Jean Cocteau]] 62·3k * [[d:Q43203|D]] [[:en:Clint Eastwood|E]]<!--many, C: US /Italy--> – H:'''[[Clint Eastwood]]''' 1356·20k * [[d:Q56094|D]] [[:en:Francis Ford Coppola|E]] – H:'''[[Francis Ford Coppola]]''' 606·13k * [[d:Q56014|D]] [[:en:George Cukor|E]] – H:[[George Cukor]] 34·8k * [[d:Q8704|D]] [[:en:Walt Disney|E]]<!--C: US writer/producer--> – H:'''[[Walt Disney]]''' 902·5k * [[d:Q51127|D]] [[:en:Carl Theodor Dreyer|E]]<!--C: Da silent movie--> – H:[[Carl Theodor Dreyer]] 12·2k * [[d:Q8003|D]] [[:en:Sergei Eisenstein|E]] – H:'''[[Sergej Ejzenštejn]]''' 64·4k * [[d:Q44426|D]] [[:en:Rainer Werner Fassbinder|E]]<!--director/act-/ C: Ger--> – H:[[Rainer Werner Fassbinder]] 80·23k * [[d:Q7371|D]] [[:en:Federico Fellini|E]]<!--director/ C: It--> – H:'''[[Federico Fellini]]''' 224·17k * [[d:Q51114|D]] [[:en:John Ford|E]]<!--C: US --> – H:[[John Ford (redatelj)]] 74·8k * [[d:Q51525|D]] [[:en:Miloš Forman|E]] – H:[[Miloš Forman]] 160·5k * [[d:Q313256|D]] [[:en:Bob Fosse|E]] – H:[[Bob Fosse]] 24·9k * [[d:Q53001|D]] [[:en:Jean-Luc Godard|E]]<!--producer--> – H:[[Jean-Luc Godard]] 154·4k * [[d:Q72579|D]] [[:en:Samuel Goldwyn|E]]<!--producer--> – H:[[Samuel Goldwyn]] 14·2k * [[d:Q25078|D]] [[:en:Terry Gilliam|E]] – H:[[Terry Gilliam]] 86·6k * [[d:Q51123|D]] [[:en:D. W. Griffith|E]] – H:[[David Wark Griffith]] 32·2k * [[d:Q7374|D]] [[:en:Alfred Hitchcock|E]] – H:'''[[Alfred Hitchcock]]''' 580·33k * [[d:Q51575|D]] [[:en:John Huston|E]]<!--director/act--> – H:[[John Huston]] 94·7k * [[d:Q72717|D]] [[:en:Elia Kazan|E]] – H:[[Elia Kazan]] 126·11k * [[d:Q55407|D]] [[:en:Raj Kapoor|E]] – H:[[Raj Kapoor]] * [[d:Q26372|D]] [[:en:Takeshi Kitano|E]]<!--C: Ja --> – H:[[Takeshi Kitano]] 16·5k * [[d:Q2001|D]] [[:en:Stanley Kubrick|E]] – H:'''[[Stanley Kubrick]]''' 508·94k * [[d:Q8006|D]] [[:en:Akira Kurosawa|E]] – H:'''[[Akira Kurosawa]]''' 462·21k * [[d:Q19504|D]] [[:en:Fritz Lang|E]] – H:[[Fritz Lang]] 94·5k * [[d:Q55260|D]] [[:en:David Lean|E]] – H:[[David Lean]] 98·10k * [[d:Q160726|D]] [[:en:Ang Lee|E]]<!--director, C: Taiwan--> – H:[[Ang Lee]] 32·14k * [[d:Q28941|D]] [[:en:Frank Lloyd|E]] – H:[[Frank Lloyd]] 6·2k * [[d:Q38222|D]] [[:en:George Lucas|E]]<!--C: US --> – H:'''[[George Lucas]]''' 198·4k * [[d:Q51559|D]] [[:en:Sidney Lumet|E]] – H:[[Sidney Lumet]] 298·23k * [[d:Q55965|D]] [[:en:Auguste and Louis Lumière|E]] – H:[[Braća Lumière]] 1532·5k * [[d:Q51583|D]] [[:en:Joseph L. Mankiewicz|E]] – H:[[Joseph L. Mankiewicz]] 40·4k * [[d:Q463883|D]] [[:en:Frances Marion|E]] – H:[[Frances Marion]] * [[d:Q152272|D]] [[:en:Georges Méliès|E]] – H:[[Georges Méliès]] 40·9k * [[d:Q55207|D]] [[:en:Nikita Mikhalkov|E]]<!--director/producer/actor--> – H:[[Nikita Mihalkov]] 24·3k * [[d:Q271284|D]] [[:en:Alan Parker|E]] – H:[[Alan Parker]] * [[d:Q51552|D]] [[:en:Roman Polanski|E]] – H:[[Roman Polański]] 852·25k * [[d:Q51522|D]] [[:en:Sydney Pollack|E]] – H:'''[[Sydney Pollack]]''' 62·5k * [[d:Q299419|D]] [[:en:Carlo Ponti|E]]<!--producer--> – H:[[Carlo Ponti]] * [[d:Q55415|D]] [[:en:Leni Riefenstahl|E]] – H:[[Leni Riefenstahl]] 82·2k * [[d:Q8873|D]] [[:en:Satyajit Ray|E]]<!--director--> – H:[[Satyajit Ray]] 10·2k * [[d:Q50713|D]] [[:en:Jean Renoir|E]] – H:'''[[Jean Renoir]]''' 36·5k * [[d:Q295855|D]] [[:en:Carlos Saura|E]]<!--director--> – H:[[Carlos Saura]] 12·2k * [[d:Q41148|D]] [[:en:Martin Scorsese|E]] – H:'''[[Martin Scorsese]]''' 464·50k * [[d:Q72291|D]] [[:en:David O. Selznick|E]]<!--producer--> – H:[[David O. Selznick]] 10·2k * [[d:Q317574|D]] [[:en:Mack Sennett|E]]<!--director--> – H:[[Mack Sennett]] 6·3k * [[d:Q53004|D]] [[:en:Vittorio De Sica|E]]<!--director / C: It--> – H:[[Vittorio De Sica]] 66·4k * [[d:Q299194|D]] [[:en:Aaron Sorkin|E]] – H:[[Aaron Sorkin]] 40·63k * [[d:Q8877|D]] [[:en:Steven Spielberg|E]]<!--C: US --> – H:[[Steven Spielberg]] 722·25k * [[d:Q49484|D]] [[:en:Constantin Stanislavski|E]] – H:[[Konstantin Stanislavski]] 54·4k * [[d:Q179497|D]] [[:en:Oliver Stone|E]]<!--C: US --> – H:[[Oliver Stone]] 148·11k * [[d:Q3772|D]] [[:en:Quentin Tarantino|E]]<!--C: US --> – H:[[Quentin Tarantino]] 904·10k * [[d:Q853|D]] [[:en:Andrei Tarkovsky|E]] – H:[[Andrej Tarkovski]] 258·4k * [[d:Q438472|D]] [[:en:Irving Thalberg|E]]<!--producer--> – H:[[Irving Thalberg]] * [[d:Q53045|D]] [[:en:Giuseppe Tornatore|E]]<!--director / C: It--> – H:[[Giuseppe Tornatore]] 22·2k * [[d:Q53002|D]] [[:en:François Truffaut|E]] – H:[[François Truffaut]] 70·2k * [[d:Q133730|D]] [[:en:Lars von Trier|E]]<!--director / C: Da--> – H:[[Lars von Trier]] 120·3k * [[d:Q13888|D]] [[:en:Luchino Visconti|E]]<!--director / C: It--> – H:[[Luchino Visconti]] 62·2k * [[d:Q55193|D]] [[:en:Dziga Vertov|E]] – H:[[Dziga Vertov]] 14·2k * [[d:Q472520|D]] [[:en:Hal B. Wallis|E]] – H:[[Hal B. Wallis]] * [[d:Q55411|D]] [[:en:Wim Wenders|E]] – H:[[Wim Wenders]] 84·5k * [[d:Q24829|D]] [[:en:Orson Welles|E]]<!--director/minor actor Debut: C: US --> – H:[[Orson Welles]] 1186·56k * [[d:Q51547|D]] [[:en:Billy Wilder|E]] – H:[[Billy Wilder]] 102·7k * [[d:Q59821|D]] [[:en:Robert Wise|E]] – H:[[Robert Wise]] 18·6k * [[d:Q51495|D]] [[:en:William Wyler|E]] – H:[[William Wyler]] 330·9k * [[d:Q364342|D]] [[:en:Darryl F. Zanuck|E]]<!--producer--> – H:[[Darryl F. Zanuck]] * [[d:Q187364|D]] [[:en:Robert Zemeckis|E]]<!--producer--> – H:[[Robert Zemeckis]] 146·14k * [[d:Q55430|D]] [[:en:Zhang Yimou|E]] – H:[[Zhang Yimou]] {{Div col end}} === Businesspeople, 40 === {{Div col|cols=2}} ;Ancient, 1 * [[d:Q175121|D]] [[:en:Marcus Licinius Crassus|E]]<!--C: It , Industry: --> – H:[[Marko Licinije Kras]] 306·3k ;Middle age, 1 * [[d:Q177854|D]] [[:en:Lorenzo de' Medici|E]]<!--C: It , Industry: --> – H:[[Lorenzo de' Medici]] 398·9k ;Industrial revolution, 19 * [[d:Q140692|D]] [[:en:Samuel Crompton|E]]<!-- C: GB , Industry: --> – H:[[Samuel Crompton]] * [[d:Q193042|D]] [[:en:Thomas Newcomen|E]]<!-- C: GB , Industry: --> – H:[[Thomas Newcomen]] 102·1k * [[d:Q57423|D]] [[:en:John Jacob Astor|E]]<!--Furs, shipping C: Ger , Industry: --> – H:[[John Jacob Astor]] 30·11k * [[d:Q320109|D]] [[:en:Jamsetji Tata|E]]<!-- C: India , Industry: Tata --> – H:[[Jamsetji Tata]] ;;''United States'' * [[d:Q484265|D]] [[:en:Andrew Carnegie|E]]<!-- C: US , Industry: steel --> – H:[[Andrew Carnegie]] 72·3k * [[d:Q223766|D]] [[:en:P. T. Barnum|E]] – H:[[P. T. Barnum]] * [[d:Q2916122|D]] [[:en:James Buchanan Duke|E]]<!-- C: US , Industry: Tobacco --> – H:[[James Buchanan Duke]] * [[d:Q47213|D]] [[:en:Warren Buffett|E]] – H:[[Warren Buffett]] 584·3k * [[d:Q8768|D]] [[:en:Henry Ford|E]]<!-- C: US , Industry: assembly, automobiles --> – H:'''[[Henry Ford]]''' 530·8k * [[d:Q124462|D]] [[:en:Meyer Guggenheim|E]]<!-- C: US , Industry: mining/smelting/gold --> – H:[[Meyer Guggenheim]] * [[d:Q189081|D]] [[:en:Howard Hughes|E]]<!-- C: US , Industry: oil, aircraft --> – H:[[Howard Hughes]] 188·19k * [[d:Q54168|D]] [[:en:J. P. Morgan|E]]<!-- C: US , Industry: banking, trusts --> – H:[[J. P. Morgan]] * [[d:Q318591|D]] [[:en:J. Paul Getty|E]]<!-- C: US , Industry: oil/art --> – H:[[Jean Paul Getty]] 50·1k * [[d:Q294931|D]] [[:en:William Randolph Hearst|E]]<!-- C: US , Industry: Publishing --> – H:[[William Randolph Hearst]] 110·2k * [[d:Q160278|D]] [[:en:John D. Rockefeller|E]]<!-- C: US , Industry: oil --> – H:[[John D. Rockefeller]] 676·44k * [[d:Q382109|D]] [[:en:Leland Stanford|E]]<!-- C: US , Industry: --> – H:[[Leland Stanford]] * [[d:Q313721|D]] [[:en:Cornelius Vanderbilt|E]]<!-- C: US , Industry: --> – H:[[Cornelius Vanderbilt]] 26·2k * [[d:Q447716|D]] [[:en:Madam C. J. Walker|E]]<!-- C: US , Industry: Beauty products --> – H:[[Madam C. J. Walker]] * [[d:Q262367|D]] [[:en:George Westinghouse|E]]<!-- C: US , Industry: Aircraft --> – H:[[George Westinghouse]] 134·1k ;Modern, 7 * [[d:Q45661|D]] [[:en:Coco Chanel|E]]<!-- C: Fr , Industry: --> – H:[[Coco Chanel]] 1038·2k * [[d:Q336520|D]] [[:en:Alan Sugar|E]]<!-- C: GB , Industry: Amstrad --> – H:[[Alan Sugar]] * [[d:Q468364|D]] [[:en:Dhirubhai Ambani|E]]<!-- C: India , Industry: --> – H:[[Dhirubhai Ambani]] * [[d:Q43969|D]] [[:en:Muhammad Yunus|E]]<!--Founded Grameen Bank, Nobel Peace Prize Laureate --><!-- C: India , Period: Modern, Industry: --> – H:[[Muhammad Yunus]] 56·4k * [[d:Q181282|D]] [[:en:Enzo Ferrari|E]]<!-- C: It , Industry: --> – H:[[Enzo Ferrari]] 192·1k ;;''United States'' * [[d:Q319648|D]] [[:en:Ray Kroc|E]]<!-- C: US , Period: Modern, Industry: McDonalds --> – H:[[Ray Kroc]] 218·1k * [[d:Q497827|D]] [[:en:Sam Walton|E]]<!-- C: US , Period: Modern, Industry: Walmart --> – H:[[Sam Walton]] ;Contemporary, 12 * [[d:Q298547|D]] [[:en:Mukesh Ambani|E]]<!--Richest man in India--><!-- C: India , Industry: --> – H:[[Mukesh Ambani]] * [[d:Q170419|D]] [[:en:Carlos Slim|E]]<!-- C: Mexico , Industry: phones --> – H:[[Carlos Slim Helú]] 108·1k * [[d:Q92764|D]] [[:en:Sergey Brin|E]]<!-- C: Ru , Industry: Google --> – H:[[Sergey Brin]] 198·2k * [[d:Q194419|D]] [[:en:Richard Branson|E]]<!-- C: GB , Industry: --> – H:[[Richard Branson]] 138·0k ;;''United States'' * [[d:Q5284|D]] [[:en:Bill Gates|E]]<!-- C: US , Industry: Windows --> – H:[[Bill Gates]] 2896·10k * [[d:Q19837|D]] [[:en:Steve Jobs|E]]<!-- C: US , Industry: Apple --> – H:[[Steve Jobs]] 1716·7k * [[d:Q53944|D]] [[:en:Rupert Murdoch|E]] – H:[[Rupert Murdoch]] 132·3k * [[d:Q317521|D]] [[:en:Elon Musk|E]]<!-- C: US , Industry: --> – H:[[Elon Musk]] 5738·21k * [[d:Q4934|D]] [[:en:Larry Page|E]]<!-- C: US , Industry: Google --> – H:[[Larry Page]] * [[d:Q193368|D]] [[:en:Ted Turner|E]]<!-- C: US , Industry: TV networks --> – H:[[Ted Turner]] 148·23k * [[d:Q55800|D]] [[:en:Oprah Winfrey|E]] – H:[[Oprah Winfrey]] 538·3k * [[d:Q36215|D]] [[:en:Mark Zuckerberg|E]]<!-- C: US , Industry: Facebook --> – H:[[Mark Zuckerberg]] 1530·5k {{Div col end}} === Explorers, 30 === {{Div col|cols=2}} ;Earlier * [[d:Q7331|D]] [[:en:Ibn Battuta|E]] – H:'''[[Ibn Batuta]]''' 222·17k * [[d:Q42838|D]] [[:en:Leif Ericson|E]] – H:[[Leif Ericsson]] 176·3k ;Age of discovery * [[d:Q133060|D]] [[:en:Willem Barentsz|E]] – H:[[Willem Barents]] 28·2k * [[d:Q85642|D]] [[:en:John Cabot|E]] – H:[[John Cabot]] 74·1k * [[d:Q174432|D]] [[:en:Pedro Álvares Cabral|E]] – H:[[Pedro Alvares Cabral]] 92·3k * [[d:Q7321|D]] [[:en:Jacques Cartier|E]] – H:'''[[Jacques Cartier]]''' 66·11k * [[d:Q7322|D]] [[:en:Christopher Columbus|E]] – H:'''[[Kristofor Kolumbo]]''' 4820·12k * [[d:Q7326|D]] [[:en:Hernán Cortés|E]] – H:'''[[Hernán Cortés]]''' 448·10k * [[d:Q36517|D]] [[:en:Francis Drake|E]] – H:[[Francis Drake]] 188·6k * [[d:Q201510|D]] [[:en:Juan Sebastián Elcano|E]] – H:[[Juan Sebastian Elkano]] 30·6k * [[d:Q7328|D]] [[:en:Vasco da Gama|E]] – H:'''[[Vasco da Gama]]''' 1306·5k * [[d:Q1496|D]] [[:en:Ferdinand Magellan|E]] – H:'''[[Ferdinand Magellan]]''' 2192·16k * [[d:Q185974|D]] [[:en:Ponce de Leon|E]]<!--c: Es , Fountain--> – H:[[Ponce de Leon]] * [[d:Q44741|D]] [[:en:Francisco Pizarro|E]] – H:[[Francisco Pizarro]] 730·25k * [[d:Q6101|D]] [[:en:Marco Polo|E]] – H:'''[[Marko Polo]]''' 3976·13k * [[d:Q60040|D]] [[:en:Hernando de Soto|E]] – H:[[Hernando de Soto]] 10·2k * [[d:Q42188|D]] [[:en:Abel Tasman|E]] – H:[[Abel Tasman]] 50·1k * [[d:Q47674|D]] [[:en:Amerigo Vespucci|E]] – H:[[Amerigo Vespucci]] 878·1k * [[d:Q7333|D]] [[:en:Zheng He|E]] – H:'''[[Ženg He]]''' 46·9k ;Early modern * [[d:Q127641|D]] [[:en:Vitus Bering|E]] – H:[[Vitus Jonassen Bering]] 18·7k * [[d:Q7324|D]] [[:en:James Cook|E]] – H:'''[[James Cook]]''' 638·10k * [[d:Q6694|D]] [[:en:Alexander von Humboldt|E]] – H:[[Alexander von Humboldt]] 122·26k * [[d:Q48373|D]] [[:en:David Livingstone|E]] – H:[[David Livingstone]] 180·5k * [[d:Q171421|D]] [[:en:Henry Morton Stanley|E]] – H:[[Henry Morton Stanley]] 96·5k ;Modern * [[d:Q926|D]] [[:en:Roald Amundsen|E]]<!--c: No--> – H:'''[[Roald Amundsen]]''' 276·11k * [[d:Q1615|D]] [[:en:Neil Armstrong|E]]<!--c: US--> – H:'''[[Neil Armstrong]]''' 1314·2k * [[d:Q7327|D]] [[:en:Yuri Gagarin|E]]<!--c: Ru--> – H:'''[[Jurij Gagarin]]''' 6394·2k * [[d:Q182642|D]] [[:en:John Glenn|E]]<!--c: US first person to orbit Earth--> – H:[[John Glenn]] 72·2k * [[d:Q33817|D]] [[:en:Edmund Hillary|E]]<!--Everest--> – H:[[Edmund Hillary]] 170·2k * [[d:Q80732|D]] [[:en:Tenzing Norgay|E]]<!--Everest--> – H:[[Tenzing Norgay]] 124·1k {{Div col end}} === Philosophers, historians, political and social scientists, 205 === ==== Philosophers, 97 ==== {{Div col|cols=2}} ;Ancient, 23 * [[d:Q868|D]] [[:en:Aristotle|E]] – H:'''[[Aristotel]]''' 1964·6k * [[d:Q8018|D]] [[:en:Augustine of Hippo|E]] – H:'''[[Sveti Augustin]]''' 938·44k * [[d:Q4604|D]] [[:en:Confucius|E]] – H:'''[[Konfucije]]''' 526·12k * [[d:Q41980|D]] [[:en:Democritus|E]] – H:[[Demokrit]] 316·5k * [[d:Q59180|D]] [[:en:Diogenes of Sinope|E]] – H:[[Diogen iz Sinope]] 536·6k * [[d:Q43216|D]] [[:en:Epicurus|E]] – H:[[Epikur]] 214·4k * [[d:Q179785|D]] [[:en:Gorgias|E]] – H:[[Gorgija]] 60·9k * [[d:Q28959|D]] [[:en:Han Fei|E]] – H:[[Han Fei]] * [[d:Q41155|D]] [[:en:Heraclitus|E]] – H:[[Heraklit]] 822·13k * [[d:Q9333|D]] [[:en:Laozi|E]] – H:'''[[Lao Ce]]''' 224·3k * [[d:Q152919|D]] [[:en:Li Si|E]] – H:[[Li Si]] * [[d:Q188903|D]] [[:en:Mencius|E]] – H:[[Mencije]] 32·1k * [[d:Q125551|D]] [[:en:Parmenides|E]] – H:[[Parmenid]] 250·8k * [[d:Q859|D]] [[:en:Plato|E]] – H:'''[[Platon]]''' 2720·24k * [[d:Q134189|D]] [[:en:Plotinus|E]] – H:[[Plotin]] 124·8k * [[d:Q2054|D]] [[:en:Seneca the Younger|E]] – H:[[Seneka Mlađi]] 248·1k * [[d:Q351345|D]] [[:en:Shang Yang|E]] – H:[[Shang Yang]] * [[d:Q913|D]] [[:en:Socrates|E]] – H:'''[[Sokrat]]''' 1594·11k * [[d:Q36303|D]] [[:en:Thales|E]] – H:[[Tales]] 528·28k * [[d:Q216072|D]] [[:en:Xunzi|E]] – H:[[Xunzi]] * [[d:Q171303|D]] [[:en:Zeno of Citium|E]] – H:[[Zenon Kitijski]] 102·3k * [[d:Q132157|D]] [[:en:Zeno of Elea|E]] – H:[[Zenon iz Eleje]] 202·10k * [[d:Q47739|D]] [[:en:Zhuangzi|E]] – H:[[Zhuang Zhou]] 18·2k ;Middle Ages, 13 * [[d:Q4295|D]] [[:en:Peter Abelard|E]] – H:[[Petar Abelard]] 84·4k * [[d:Q39837|D]] [[:en:Averroes|E]] – H:[[Ibn Rušd]] 92·2k * [[d:Q102851|D]] [[:en:Boethius|E]] – H:[[Boetije]] 52·10k * [[d:Q37388|D]] [[:en:Francis Bacon|E]] – H:[[Francis Bacon]] 508·7k * [[d:Q36330|D]] [[:en:Giordano Bruno|E]] – H:[[Giordano Bruno]] 822·6k * [[d:Q528415|D]] [[:en:Hasdai Crescas|E]] – H:[[Hasdai Crescas]] * [[d:Q190089|D]] [[:en:Duns Scotus|E]] – H:[[Ivan Duns Škot]] 38·4k * [[d:Q127398|D]] [[:en:Maimonides|E]] – H:[[Majmonid]] 58·2k * [[d:Q154751|D]] [[:en:Nicholas of Cusa|E]] – H:[[Nikola Kuzanski]] 28·1k * [[d:Q9438|D]] [[:en:Thomas Aquinas|E]] – H:'''[[Toma Akvinski]]''' 802·39k * [[d:Q378462|D]] [[:en:Wang Yangming|E]] – H:[[Wang Yangming]] * [[d:Q43936|D]] [[:en:William of Ockham|E]] – H:[[William Occam]] 62·13k * [[d:Q9397|D]] [[:en:Zhu Xi|E]] – H:'''[[Si Ču]]''' 6·1k ;Early modern, 26 * [[d:Q82049|D]] [[:en:George Berkeley|E]] – H:[[George Berkeley]] 112·4k * [[d:Q12735|D]] [[:en:Johan Amos Comenius|E]] – H:[[Jan Amos Komenski]] 120·3k * [[d:Q9191|D]] [[:en:René Descartes|E]] – H:'''[[René Descartes]]''' 1000·39k * [[d:Q448|D]] [[:en:Denis Diderot|E]] – H:[[Denis Diderot]] 158·2k * [[d:Q34787|D]] [[:en:Friedrich Engels|E]] – H:[[Friedrich Engels]] 374·6k * [[d:Q43499|D]] [[:en:Desiderius Erasmus|E]] – H:[[Erazmo Roterdamski]] 422·8k * [[d:Q154959|D]] [[:en:Hugo Grotius|E]] – H:[[Hugo Grotius]] * [[d:Q9235|D]] [[:en:Georg Wilhelm Friedrich Hegel|E]] – H:'''[[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]]''' 1280·18k * [[d:Q37621|D]] [[:en:Thomas Hobbes|E]] – H:[[Thomas Hobbes]] 440·7k * [[d:Q37160|D]] [[:en:David Hume|E]] – H:[[David Hume]] 464·24k * [[d:Q125249|D]] [[:en:William James|E]] – H:[[William James]] 106·2k * [[d:Q9312|D]] [[:en:Immanuel Kant|E]] – H:'''[[Immanuel Kant]]''' 1664·13k * [[d:Q6512|D]] [[:en:Søren Kierkegaard|E]] – H:[[Søren Kierkegaard]] 584·5k * [[d:Q34628|D]] [[:en:Gotthold Ephraim Lessing|E]] – H:[[Gotthold Ephraim Lessing]] 50·1k * [[d:Q9353|D]] [[:en:John Locke|E]] – H:'''[[John Locke]]''' 580·5k * [[d:Q50020|D]] [[:en:John Stuart Mill|E]] – H:[[John Stuart Mill]] 250·2k * [[d:Q15975|D]] [[:en:Montesquieu|E]] – H:[[Charles-Louis de Secondat Montesquieu]] 226·3k * [[d:Q9358|D]] [[:en:Friedrich Nietzsche|E]] – H:'''[[Friedrich Nietzsche]]''' 1722·9k * [[d:Q6527|D]] [[:en:Jean-Jacques Rousseau|E]] – H:'''[[Jean-Jacques Rousseau]]''' 560·6k * [[d:Q76521|D]] [[:en:Max Scheler|E]]<!--C: Ger Heidegger affirmed, with Ortega y Gasset, that all philosophers of the century were indebted to Scheler and praised him as "the strongest philosophical force in modern Germany, nay, in contemporary Europe and in contemporary philosophy as such."--> – H:[[Max Scheler]] 48·2k * [[d:Q76576|D]] [[:en:Friedrich Schleiermacher|E]] – H:[[Friedrich Schleiermacher]] * [[d:Q38193|D]] [[:en:Arthur Schopenhauer|E]] – H:[[Arthur Schopenhauer]] 776·9k * [[d:Q144535|D]] [[:en:Herbert Spencer|E]]<!--C: GB "The only other English philosopher to have achieved anything like such widespread popularity was Bertrand Russell - coining the expression "survival of the fittest", --> – H:[[Herbert Spencer]] 110·9k * [[d:Q35802|D]] [[:en:Baruch Spinoza|E]] – H:[[Baruch de Spinoza]] 574·5k * [[d:Q185832|D]] [[:en:Emanuel Swedenborg|E]] – H:[[Emanuel Swedenborg]] 76·8k * [[d:Q9068|D]] [[:en:Voltaire|E]] – H:'''[[Voltaire]]''' 940·14k ;Modern, 38 * [[d:Q152388|D]] [[:en:Theodor W. Adorno|E]] – H:[[Theodor Adorno]] 126·3k * [[d:Q160640|D]] [[:en:Raymond Aron|E]]<!--C: --> – H:[[Raymond Aron]] * [[d:Q27645|D]] [[:en:Mikhail Bakunin|E]] – H:[[Mihail Bakunjin]] 98·5k * [[d:Q7197|D]] [[:en:Simone de Beauvoir|E]] – H:'''[[Simone de Beauvoir]]''' 332·22k * [[d:Q42156|D]] [[:en:Henri Bergson|E]] – H:[[Henri Bergson]] 216·7k * [[d:Q205162|D]] [[:en:Isaiah Berlin|E]] – H:[[Isaiah Berlin]] * [[d:Q84423|D]] [[:en:Martin Buber|E]] – H:[[Martin Buber]] * [[d:Q34670|D]] [[:en:Albert Camus|E]] – H:[[Albert Camus]] 1064·37k * [[d:Q57188|D]] [[:en:Ernst Cassirer|E]] – H:[[Ernst Cassirer]] 26·1k * [[d:Q192348|D]] [[:en:Benedetto Croce|E]] – H:[[Benedetto Croce]] 22·1k * [[d:Q184226|D]] [[:en:Gilles Deleuze|E]] – H:[[Gilles Deleuze]] * [[d:Q130631|D]] [[:en:Jacques Derrida|E]] – H:[[Jacques Derrida]] 140·8k * [[d:Q131805|D]] [[:en:John Dewey|E]] – H:[[John Dewey]] 62·1k * [[d:Q48226|D]] [[:en:Ralph Waldo Emerson|E]]<!--notability?--> – H:[[Ralph Waldo Emerson]] 138·6k * [[d:Q76422|D]] [[:en:Ludwig Feuerbach|E]] – H:[[Ludwig Feuerbach]] 102·3k * [[d:Q102585|D]] [[:en:Johann Gottlieb Fichte|E]] – H:[[Johann Gottlieb Fichte]] 108·2k * [[d:Q60028|D]] [[:en:Gottlob Frege|E]] – H:[[Gottlob Frege]] 40·2k * [[d:Q559957|D]] [[:en:Yan Fu|E]] – H:[[Yan Fu]] * [[d:Q76356|D]] [[:en:Hans-Georg Gadamer|E]] – H:[[Hans-Georg Gadamer]] 96·2k * [[d:Q76357|D]] [[:en:Jürgen Habermas|E]]<!--C: ISA-Top10;--> – H:[[Jürgen Habermas]] 182·2k * [[d:Q48301|D]] [[:en:Martin Heidegger|E]] – H:[[Martin Heidegger]] 470·7k * [[d:Q58586|D]] [[:en:Edmund Husserl|E]] – H:[[Edmund Husserl]] 150·1k * [[d:Q184980|D]] [[:en:Thomas Kuhn|E]] – H:[[Thomas Kuhn]] 100·26k * [[d:Q296249|D]] [[:en:Imre Lakatos|E]] – H:[[Imre Lakatos]] 36·29k * [[d:Q193871|D]] [[:en:Marshall McLuhan|E]] – H:[[Marshall McLuhan]] 134·16k * [[d:Q212639|D]] [[:en:Maurice Merleau-Ponty|E]] – H:[[Maurice Merleau-Ponty]] * [[d:Q131117|D]] [[:en:Maria Montessori|E]] – H:[[Maria Montessori]] 370·3k * [[d:Q81244|D]] [[:en:Karl Popper|E]] – H:[[Karl Popper]] 232·20k * [[d:Q5749|D]] [[:en:Pierre-Joseph Proudhon|E]] – H:[[Pierre Joseph Proudhon]] 30·2k * [[d:Q172544|D]] [[:en:John Rawls|E]] – H:[[John Rawls]] 180·3k * [[d:Q33760|D]] [[:en:Bertrand Russell|E]]<!--one of top 2 logicians of 20th century--> – H:[[Bertrand Russell]] 344·40k * [[d:Q9364|D]] [[:en:Jean-Paul Sartre|E]] – H:'''[[Jean-Paul Sartre]]''' 818·24k * [[d:Q131149|D]] [[:en:Henry David Thoreau|E]] – H:[[Henry David Thoreau]] 146·9k * [[d:Q140694|D]] [[:en:Alexis de Tocqueville|E]] – H:[[Alexis de Tocqueville]] 72·2k * [[d:Q185085|D]] [[:en:Miguel de Unamuno|E]] – H:[[Miguel de Unamuno]] 102·4k * [[d:Q183372|D]] [[:en:Alfred North Whitehead|E]] – H:[[Alfred North Whitehead]] 30·1k * [[d:Q9391|D]] [[:en:Ludwig Wittgenstein|E]] – H:'''[[Ludwig Wittgenstein]]''' 250·8k * [[d:Q360135|D]] [[:en:Kang Youwei|E]] – H:[[Kang Youwei]] {{Div col end}} ====Historians, 21 ==== {{Div col|cols=2}} ;Ancient, 8 * [[d:Q142999|D]] [[:en:Eusebius|E]] – H:[[Euzebije Cezarejski]] 58·3k * [[d:Q26825|D]] [[:en:Herodotus|E]] – H:[[Herodot]] 726·7k * [[d:Q2039|D]] [[:en:Livy|E]] – H:[[Livije]] 92·3k * [[d:Q172198|D]] [[:en:Ammianus Marcellinus|E]]<!-- Roman historian --> – H:[[Amijan Marcelin]] 10·3k * [[d:Q2161|D]] [[:en:Tacitus|E]]<!-- Roman historian --> – H:[[Tacit]] 312·5k * [[d:Q41683|D]] [[:en:Thucydides|E]] – H:[[Tukidid]] 372·2k * [[d:Q9372|D]] [[:en:Sima Qian|E]] – H:'''[[Sima Qian]]''' 12·2k * [[d:Q129772|D]] [[:en:Xenophon|E]] – H:[[Ksenofont]] 148·1k ;Middle Ages, 3 * [[d:Q154938|D]] [[:en:Bede|E]] – H:[[Beda Časni]] 78·3k * [[d:Q9294|D]] [[:en:Ibn Khaldun|E]] – H:'''[[Ibn Haldun]]''' 74·25k * [[d:Q328782|D]] [[:en:Rashid-al-Din Hamadani|E]] – H:[[Rašid-al-Din Hamadani]] ;Early modern, 3 * [[d:Q161841|D]] [[:en:Edward Gibbon|E]] – H:[[Edward Gibbon]] 22·1k * [[d:Q77184|D]] [[:en:Leopold von Ranke|E]] – H:[[Leopold von Ranke]] * [[d:Q5738|D]] [[:en:Adolphe Thiers|E]] – H:[[Adolphe Thiers]] 12·2k ;Modern, 7 * [[d:Q185105|D]] [[:en:Fernand Braudel|E]] – H:[[Fernand Braudel]] * [[d:Q44272|D]] [[:en:Michel Foucault|E]]<!--C: --> – H:[[Michel Foucault]] 628·16k * [[d:Q719787|D]] [[:en:Christopher Hill|E]] – H:[[Christopher Hill]] * [[d:Q25351|D]] [[:en:Theodor Mommsen|E]] – H:[[Theodor Mommsen]] 46·2k * [[d:Q706931|D]] [[:en:A. J. P. Taylor|E]] – H:[[A. J. P. Taylor]] * [[d:Q59112|D]] [[:en:Barbara W. Tuchman|E]] – H:[[Barbara W. Tuchman]] * [[d:Q548462|D]] [[:en:Frederick Jackson Turner|E]] – H:[[Frederick Jackson Turner]] {{Div col end}} ====Economists, 15==== {{Div col|cols=2}} ;Early modern period, 4 * [[d:Q13526|D]] [[:en:Thomas Robert Malthus|E]] – H:[[Thomas Robert Malthus]] 242·7k * [[d:Q13575|D]] [[:en:François Quesnay|E]] – H:[[François Quesnay]] * [[d:Q160270|D]] [[:en:David Ricardo|E]]<!--C: GB one of the most influential of the classical economists--> – H:[[David Ricardo]] 338·3k * [[d:Q9381|D]] [[:en:Adam Smith|E]] – H:'''[[Adam Smith]]''' 482·14k ;Modern, 11 * [[d:Q47426|D]] [[:en:Milton Friedman|E]]<!--C: --> – H:[[Milton Friedman]] 216·51k * [[d:Q62835|D]] [[:en:Hermann Heinrich Gossen|E]]<!--C: --> – H:[[Hermann Heinrich Gossen]] * [[d:Q9317|D]] [[:en:John Maynard Keynes|E]]<!--C: --> – H:'''[[John Maynard Keynes]]''' 184·2k * [[d:Q5752|D]] [[:en:Peter Kropotkin|E]] – H:[[Petr Kropotkin]] 32·1k * [[d:Q131112|D]] [[:en:Paul Krugman|E]]<!--C: --> – H:[[Paul Krugman]] * [[d:Q152452|D]] [[:en:Gunnar Myrdal|E]]<!--C: Sv - best known in the US for his study of race relations, theory of money and economic fluctuations AND Nobel prize--> – H:[[Gunnar Myrdal]] 10·3k * [[d:Q128736|D]] [[:en:John Forbes Nash, Jr.|E]]<!--C: --> – H:[[John Forbes Nash]] 464·3k * [[d:Q179493|D]] [[:en:Bertil Ohlin|E]]<!--C: Sv standard mathematical model of international free trade, the Heckscher–Ohlin model AND Nobel prize--> – H:[[Bertil Ohlin]] * [[d:Q318029|D]] [[:en:Karl Polanyi|E]]<!--author of The Great Transformation--> – H:[[Karl Polanyi]] * [[d:Q102454|D]] [[:en:Paul Samuelson|E]] – H:[[Paul Samuelson]] 98·5k * [[d:Q78477|D]] [[:en:Joseph Schumpeter|E]]<!--C: Ger one of the most influential economists of the 20th century--> – H:[[Joseph Alois Schumpeter]] 52·1k * [[d:Q295673|D]] [[:en:William Vickrey|E]]<!--C: CAN AND Nobel Prize --> – H:[[William Vickrey]] {{Div col end}} ==== Linguists, 7 ==== {{Div col|cols=2}} ;Antiquity * [[d:Q104804|D]] [[:en:Mesrop Mashtots|E]]<!-- Armenian linguist --> – H:[[Mesrop Maštoc]] 8·10k * [[d:Q189725|D]] [[:en:Pāṇini|E]]<!-- Sanskrit linguist --> – H:[[Pāṇini]] ;Modern * [[d:Q185375|D]] [[:en:Mikhail Bakhtin|E]] – H:[[Mihail Bahtin]] * [[d:Q9049|D]] [[:en:Noam Chomsky|E]]<!--C: --> – H:[[Noam Chomsky]] 346·11k * [[d:Q156201|D]] [[:en:Roman Jakobson|E]] – H:[[Roman Jakobson]] * [[d:Q13230|D]] [[:en:Ferdinand de Saussure|E]]<!--C: --> – H:[[Ferdinand de Saussure]] 96·6k * [[d:Q179109|D]] [[:en:Roland Barthes|E]]<!-- Most cited http://www.timeshighereducation.co.uk/405956.article --> – H:[[Roland Barthes]] 70·6k {{Div col end}} ====Sociologists, 13==== {{Div col|cols=2}} * [[d:Q156268|D]] [[:en:Pierre Bourdieu|E]]<!--C: ISA-Top10;--> – H:[[Pierre Bourdieu]] 132·2k * [[d:Q12718|D]] [[:en:Auguste Comte|E]]<!--C: founder --> – H:[[Auguste Comte]] 574·10k * [[d:Q15948|D]] [[:en:Émile Durkheim|E]]<!--C: Most cited http://www.timeshighereducation.co.uk/405956.article --> – H:[[Émile Durkheim]] 300·11k * [[d:Q75812|D]] [[:en:Norbert Elias|E]]<!--C: ISA-Top10;--> – H:[[Norbert Elias]] 26·3k * [[d:Q220008|D]] [[:en:Anthony Giddens, Baron Giddens|E]]<!--C: Most cited http://www.timeshighereducation.co.uk/405956.article --> – H:[[Anthony Giddens]] 70·9k * [[d:Q314471|D]] [[:en:Erving Goffman|E]]<!--C: ISA-Top10; Most cited http://www.timeshighereducation.co.uk/405956.article --> – H:[[Erving Goffman]] 104·4k * [[d:Q355237|D]] [[:en:Bruno Latour|E]]<!--C: Most cited http://www.timeshighereducation.co.uk/405956.article --> – H:[[Bruno Latour]] * [[d:Q57238|D]] [[:en:Niklas Luhmann|E]]<!--See: Delanty, Gerard. Sociology. George Ritzer (ed.) The Blackwell Encyclopedia of Sociology, 2009 p.4607. --> – H:[[Niklas Luhmann]] 30·3k * [[d:Q312843|D]] [[:en:Robert K. Merton|E]]<!--C: ISA-Top10; --> – H:[[Robert K. Merton]] 212·3k * [[d:Q203913|D]] [[:en:Talcott Parsons|E]]<!--C: ISA-Top10;--> – H:[[Talcott Parsons]] 54·1k * [[d:Q319816|D]] [[:en:Pitirim Sorokin|E]]<!--C: Ru He is best known for his contributions to the social cycle theory.--> – H:[[Pitirim Sorokin]] * [[d:Q9387|D]] [[:en:Max Weber|E]]<!--C: ISA-Top10;--> – H:'''[[Max Weber]]''' 710·14k * [[d:Q312837|D]] [[:en:C. Wright Mills|E]]<!--C: ISA-Top10;--> – H:[[Charles Wright Mills]] 18·1k {{Div col end}} ====Political writers, 11==== {{Div col|cols=2}} ;Antiquity, 1 * [[d:Q9045|D]] [[:en:Chanakya|E]] – H:[[Čanakja]] 4·1k ;Middle Ages, 1 * [[d:Q1399|D]] [[:en:Niccolò Machiavelli|E]] – H:'''[[Niccolò Machiavelli]]''' 788·5k * [[d:Q42544|D]] [[:en:Thomas More|E]] – H:[[Thomas More]] 596·18k * [[d:Q191850|D]] [[:en:Tommaso Campanella|E]] – H:[[Tommaso Campanella]] 52·5k ;Early Modern, 1 * [[d:Q165792|D]] [[:en:Edmund Burke|E]] – H:[[Edmund Burke]] 76·2k ;Modern, 7 * [[d:Q219368|D]] [[:en:Judith Butler|E]]<!--C: Most cited http://www.timeshighereducation.co.uk/405956.article --> – H:[[Judith Butler]] 84·4k * [[d:Q83003|D]] [[:en:Antonio Gramsci|E]]<!--C: --> – H:[[Antonio Gramsci]] 96·13k * [[d:Q126462|D]] [[:en:Thomas Paine|E]]<!--C: --> – H:[[Thomas Paine]] 24·2k * [[d:Q7231|D]] [[:en:Rosa Luxemburg|E]]<!--C: --> – H:'''[[Rosa Luxemburg]]''' 150·21k * [[d:Q9061|D]] [[:en:Karl Marx|E]]<!--C: --> – H:'''[[Karl Marx]]''' 1504·40k * [[d:Q77161|D]] [[:en:Hans Morgenthau|E]]<!--C: US landmark contributions to international relations theory and the study of international law, and his Politics Among Nations, first published in 1948, went through five editions during his lifetime. --> – H:[[Hans Morgenthau]] * [[d:Q60025|D]] [[:en:Hannah Arendt|E]]<!--C: --> – H:[[Hannah Arendt]] 324·13k {{Div col end}} ====Psychologists, 31 ====<!--Limit 15?--> {{Div col|cols=2}} * [[d:Q152393|D]] [[:en:Alfred Adler|E]] – H:[[Alfred Adler]] 120·2k * [[d:Q310741|D]] [[:en:Gordon Allport|E]] – H:[[Gordon Allport]] * [[d:Q153753|D]] [[:en:Albert Bandura|E]] – H:[[Albert Bandura]] 50·1k * [[d:Q353133|D]] [[:en:Raymond Cattell|E]] – H:[[Raymond Cattell]] * [[d:Q58632|D]] [[:en:Hans Eysenck|E]] – H:[[Hans Eysenck]] 26·0k * [[d:Q313931|D]] [[:en:Albert Ellis|E]] – H:[[Albert Ellis]] * [[d:Q58074|D]] [[:en:Erik Erikson|E]] – H:[[Erik Erikson]] * [[d:Q76881|D]] [[:en:Gustav Fechner|E]] – H:[[Gustav Fechner]] * [[d:Q315916|D]] [[:en:Leon Festinger|E]] – H:[[Leon Festinger]] * [[d:Q9215|D]] [[:en:Sigmund Freud|E]] – H:'''[[Sigmund Freud]]''' 2376·16k * [[d:Q57085|D]] [[:en:Erich Fromm|E]] – H:[[Erich Fromm]] 286·10k * [[d:Q184746|D]] [[:en:Jane Goodall|E]] – H:[[Jane Goodall]] 136·13k * [[d:Q683246|D]] [[:en:Donald O. Hebb|E]] – H:[[Donald O. Hebb]] * [[d:Q60024|D]] [[:en:Hermann von Helmholtz|E]] – H:[[Hermann von Helmholtz]] 30·10k * [[d:Q76509|D]] [[:en:Karl Jaspers|E]] – H:[[Karl Jaspers]] 328·6k * [[d:Q41532|D]] [[:en:Carl Jung|E]] – H:[[Carl Gustav Jung]] 782·14k * [[d:Q77106|D]] [[:en:Kurt Lewin|E]] – H:[[Kurt Lewin]] 38·5k * [[d:Q23357|D]] [[:en:Abraham Maslow|E]] – H:[[Abraham Maslow]] 130·1k * [[d:Q28876|D]] [[:en:David McClelland|E]] – H:[[David McClelland]] * [[d:Q670658|D]] [[:en:George Armitage Miller|E]] – H:[[George Armitage Miller]] * [[d:Q42985|D]] [[:en:Ivan Pavlov|E]] – H:[[Ivan Petrovič Pavlov]] 436·4k * [[d:Q123190|D]] [[:en:Jean Piaget|E]] – H:[[Jean Piaget]] 192·2k * [[d:Q191004|D]] [[:en:Carl Rogers|E]] – H:[[Carl Rogers]] * [[d:Q84172|D]] [[:en:Otto Rank|E]] – H:[[Otto Rank]] * [[d:Q290285|D]] [[:en:Stanley Schachter|E]] – H:[[Stanley Schachter]] * [[d:Q213195|D]] [[:en:B. F. Skinner|E]] – H:[[B. F. Skinner]] * [[d:Q310694|D]] [[:en:Benjamin Spock|E]] – H:[[Benjamin Spock]] * [[d:Q309765|D]] [[:en:Edward Thorndike|E]] – H:[[Edward Thorndike]] * [[d:Q217477|D]] [[:en:John B. Watson|E]] – H:[[John B. Watson]] * [[d:Q75814|D]] [[:en:Wilhelm Wundt|E]] – H:[[Wilhelm Wundt]] 82·1k * [[d:Q180819|D]] [[:en:Lev Vygotsky|E]] – H:[[Lav Vigotski]] {{Div col end}} ====Anthropologists and cultural scientists, 2==== * [[d:Q128126|D]] [[:en:Claude Lévi-Strauss|E]]<!--C: --> – H:[[Claude Lévi-Strauss]] 68·3k * [[d:Q180099|D]] [[:en:Margaret Mead|E]] – H:[[Margaret Mead]] 26·1k ====Art historians and critics, 4==== * [[d:Q61078|D]] [[:en:Walter Benjamin|E]] – H:[[Walter Benjamin]] 92·1k * [[d:Q434813|D]] [[:en:Clement Greenberg|E]] – H:[[Clement Greenberg]] * [[d:Q57656|D]] [[:en:Erwin Panofsky|E]] – H:[[Erwin Panofsky]] 18·1k * [[d:Q201538|D]] [[:en:Edward Said|E]] – H:[[Edward Said]] 30·5k === Religious figures, 129 ===<!--deities are listed in Philosophy and religion--> {{Div col|cols=2}} ==== Abrahamic religions, 89 ==== * [[d:Q9181|D]] [[:en:Abraham|E]] – H:'''[[Abraham]]''' 1612·6k * [[d:Q70899|D]] [[:en:Adam|E]] – H:[[Adam]] 376·2k * [[d:Q171724|D]] [[:en:Daniel|E]] – H:[[Danijel (prorok)]] 138·2k * [[d:Q41370|D]] [[:en:David|E]] – H:[[Kralj David]] 2260·2k * [[d:Q133507|D]] [[:en:Elijah|E]] – H:[[Ilija prorok]] 888·5k * [[d:Q191787|D]] [[:en:Ezra|E]] – H:[[Ezra]] 102·1k * [[d:Q81989|D]] [[:en:Gabriel|E]] – H:[[Gabriel]] 812·4k * [[d:Q188794|D]] [[:en:Isaiah|E]] – H:[[Izaija (prorok)]] 372·2k * [[d:Q289957|D]] [[:en:Jacob|E]] – H:[[Jakov (praotac)]] 856·4k * [[d:Q145746|D]] [[:en:Joseph (son of Jacob)|E]] – H:[[Josip (praotac)]] 496·3k * [[d:Q9077|D]] [[:en:Moses|E]] – H:'''[[Mojsije]]''' 2846·14k * [[d:Q81422|D]] [[:en:Noah|E]] – H:[[Noa]] 1052·8k * [[d:Q37085|D]] [[:en:Solomon|E]] – H:[[Salomon]] 1592·13k ;;Christianity, 55 * [[d:Q345|D]] [[:en:Mary (mother of Jesus)|E]] – H:[[Marija (majka Isusova)]] 2512·51k * [[d:Q302|D]] [[:en:Jesus|E]] – H:'''[[Isus]]''' 7418·39k * [[d:Q44015|D]] [[:en:John the Apostle|E]] – H:[[Ivan apostol]] * [[d:Q40662|D]] [[:en:John the Baptist|E]] – H:[[Ivan Krstitelj]] 1134·7k * [[d:Q9200|D]] [[:en:Paul the Apostle|E]] – H:'''[[Sveti Pavao]]''' 3600·6k * [[d:Q33923|D]] [[:en:Saint Peter|E]] – H:[[Sveti Petar]] 5426·10k ;;;''Eastern Christianity'' * [[d:Q106026|D]] [[:en:Arius|E]] – H:[[Arije]] 190·2k * [[d:Q44024|D]] [[:en:Athanasius of Alexandria|E]] – H:[[Atanazije Aleksandrijski]] 104·6k * [[d:Q44258|D]] [[:en:Basil of Caesarea|E]] – H:[[Bazilije Veliki]] 56·2k * [[d:Q43706|D]] [[:en:John Chrysostom|E]] – H:[[Ivan Zlatousti]] 156·17k * [[d:Q188883|D]] [[:en:Clement of Alexandria|E]] – H:[[Klement Aleksandrijski]] 54·5k * [[d:Q44079|D]] [[:en:Cyril of Alexandria|E]] – H:[[Ćiril Aleksandrijski]] 64·11k * [[d:Q51884|D]] [[:en:John of Damascus|E]] – H:[[Sv. Ivan Damaščanski]] 28·4k * [[d:Q239925|D]] [[:en:Saints Cyril and Methodius|E]] – H:[[Ćiril i Metod]] 2032·7k * [[d:Q44011|D]] [[:en:Gregory of Nazianzus|E]] – H:[[Grgur Nazijanski]] 68·2k * [[d:Q185073|D]] [[:en:Nestorius|E]] – H:[[Nestorije]] 28·1k * [[d:Q44269|D]] [[:en:Saint Nicholas|E]] – H:[[Sveti Nikola]] 600·6k * [[d:Q379587|D]] [[:en:Patriarch Nikon|E]] – H:[[Patrijarh Nikon]] * [[d:Q191734|D]] [[:en:Gregory of Nyssa|E]] – H:[[Grgur iz Nise]] 40·11k * [[d:Q170472|D]] [[:en:Origen|E]] – H:[[Origen]] 66·13k ;;;''Popes'' * [[d:Q42887|D]] [[:en:Pope Clement I|E]] – H:[[Klement I.]] 180·8k * [[d:Q42827|D]] [[:en:Pope Gregory I|E]] – H:[[Grgur I.]] 210·4k * [[d:Q23873|D]] [[:en:Pope John XXIII|E]] – H:[[Ivan XXIII.]] 616·13k * [[d:Q43954|D]] [[:en:Pope Leo I|E]] – H:[[Lav I.]] 104·8k * [[d:Q16975|D]] [[:en:Pope Paul VI|E]] – H:[[Pavao VI.]] 662·13k * [[d:Q43720|D]] [[:en:Pope Pius IX|E]] – H:[[Pio IX.]] 254·14k ;;;''Protestantism'' * [[d:Q313070|D]] [[:en:Jacobus Arminius|E]]<!-- C: Netherlands - his views became the basis of Arminianism and the Dutch Remonstrant movement. --> – H:[[Jacobus Arminius]] * [[d:Q107473|D]] [[:en:Karl Barth|E]]<!--C: Switzerland - is often regarded as the greatest Protestant theologian of the twentieth century. --> – H:[[Karl Barth]] 48·7k * [[d:Q76326|D]] [[:en:Dietrich Bonhoeffer|E]]<!-- C: Ger - His writings on Christianity's role in the secular world have become widely influential, and many have labelled his book The Cost of Discipleship a modern classic. Anti-nazi--> – H:[[Dietrich Bonhoeffer]] 136·7k * [[d:Q37577|D]] [[:en:John Calvin|E]]<!--C: Fr - He was a principal figure in the development of Calvinism --> – H:[[Jean Calvin]] 306·7k * [[d:Q199894|D]] [[:en:Thomas Cranmer|E]]<!-- C: GB - as Archbishop of Canterbury, he was responsible for establishing the first doctrinal and liturgical structures of the reformed Church of England. --> – H:[[Thomas Cranmer]] 76·3k * [[d:Q235069|D]] [[:en:Mary Baker Eddy|E]]<!--c: US the founder of Christian Science --> – H:[[Mary Baker Eddy]] * [[d:Q213550|D]] [[:en:Billy Graham|E]]<!-- C: US - Graham has repeatedly been on Gallup's list of most admired men and women. He has appeared on the list 55 times since 1955 (including 49 consecutive years), more than any other individual in the world.--> – H:[[Billy Graham]] * [[d:Q189937|D]] [[:en:John Knox|E]]<!--C: GB Scotland - a leader of the Protestant Reformation who is considered the founder of thePresbyterian denomination in Scotland.--> – H:[[John Knox]] 46·4k * [[d:Q76325|D]] [[:en:Philipp Melanchthon|E]]<!--C: Ger stands next to Luther and Calvin as a reformer, theologian, and molder of Protestantism --> – H:[[Philipp Melanchthon]] 44·2k * [[d:Q335171|D]] [[:en:Menno Simons|E]]<!--C: Netherlands a contemporary of the Protestant Reformers and his followers became known as Mennonites.--> – H:[[Menno Simons]] * [[d:Q47102|D]] [[:en:Joseph Smith|E]]<!--C: US founded the Latter Day Saint movement, the predominant branch of which is Mormonism. --> – H:[[Joseph Smith]] 104·2k * [[d:Q278825|D]] [[:en:Charles Spurgeon|E]]<!--C: GB Spurgeon remains highly influential among Christians of various denominations, among whom he is known as the "Prince of Preachers". --> – H:[[Charles Haddon Spurgeon]] 10·1k * [[d:Q213393|D]] [[:en:John Wesley|E]]<!--C: GB founding the Methodist movement --> – H:[[John Wesley]] * [[d:Q123034|D]] [[:en:Huldrych Zwingli|E]]<!--C: Switzerland His legacy lives on in the confessions, liturgy, and church orders of the Reformed churches of today --> – H:[[Ulrich Zwingli]] 104·1k ;;;''Western Christianity'' * [[d:Q43689|D]] [[:en:Ambrose|E]] – H:[[Sveti Ambrozije]] 102·6k * [[d:Q676555|D]] [[:en:Francis of Assisi|E]] – H:[[Sveti Franjo Asiški]] 2272·11k * [[d:Q43746|D]] [[:en:Bonaventure|E]] – H:[[Sveti Bonaventura]] 78·18k * [[d:Q236326|D]] [[:en:Columba|E]] – H:[[Sveti Kolumba]] 24·3k * [[d:Q190388|D]] [[:en:John of the Cross|E]] – H:[[Ivan od Križa]] 182·4k * [[d:Q48438|D]] [[:en:Saint George|E]] – H:[[Sveti Juraj]] 2594·9k * [[d:Q43977|D]] [[:en:Jan Hus|E]] – H:[[Jan Hus]] 306·8k * [[d:Q182123|D]] [[:en:Irenaeus|E]] – H:[[Irenej Lionski]] 152·12k * [[d:Q44248|D]] [[:en:Jerome|E]] – H:[[Sveti Jeronim]] 1042·10k * [[d:Q44281|D]] [[:en:Ignatius of Loyola|E]] – H:[[Ignacije Lojolski]] 562·5k * [[d:Q44265|D]] [[:en:Benedict of Nursia|E]] – H:[[Benedikt iz Nursije]] 730·3k * [[d:Q174929|D]] [[:en:Tertullian|E]] – H:[[Tertulijan]] 116·5k * [[d:Q210735|D]] [[:en:Tomás de Torquemada|E]] – H:[[Tomás de Torquemada]] * [[d:Q173893|D]] [[:en:John Wycliffe|E]] – H:[[John Wycliffe]] 74·12k * [[d:Q163900|D]] [[:en:Francis Xavier|E]] – H:[[Sveti Franjo Ksaverski]] 216·7k ;; Islam, 13 * [[d:Q180123|D]] [[:en:Fatimah|E]] – H:[[Fatima]] * [[d:Q9458|D]] [[:en:Muhammad|E]] – H:'''[[Muhamed]]''' 3754·6k ;;;''Shi'a Islam'' * [[d:Q39619|D]] [[:en:Ali|E]] – H:[[Ali]] 422·5k * [[d:Q112128|D]] [[:en:Hussein ibn Ali|E]] – H:[[Husein ibn Ali]] * [[d:Q170046|D]] [[:en:Ja'far al-Sadiq|E]] – H:[[Ja'far al-Sadiq]] ;;;''Sunni Islam'' * [[d:Q241026|D]] [[:en:Muhammad al-Bukhari|E]] – H:[[Muhammad al-Bukhari]] * [[d:Q140124|D]] [[:en:Muslim ibn al-Hajjaj|E]] – H:[[Muslim ibn al-Hadžadž]] * [[d:Q293571|D]] [[:en:Al-Nawawi|E]] – H:[[Al-Nawawi]] * [[d:Q294281|D]] [[:en:Al-Shafi‘i|E]] – H:[[Al-Shafi‘i]] * [[d:Q312299|D]] [[:en:Malik ibn Anas|E]] – H:[[Malik ibn Enes]] 78·2k * [[d:Q194442|D]] [[:en:Ahmad ibn Hanbal|E]] – H:[[Ahmad ibn Hanbel]] * [[d:Q190896|D]] [[:en:Abū Ḥanīfa|E]] – H:[[Abū Ḥanīfa]] * [[d:Q491558|D]] [[:en:Ibn Taymiyyah|E]] – H:[[Ibn Tejmijje]] ;;Judaism, 8 * [[d:Q363513|D]] [[:en:Judah Loew ben Bezalel|E]] – H:[[Judah Loew ben Bezalel]] * [[d:Q279359|D]] [[:en:Vilna Gaon|E]] – H:[[Vilna Gaon]] * [[d:Q310821|D]] [[:en:Akiva ben Joseph|E]] – H:[[Akiva ben Jozef]] 20·1k * [[d:Q26456|D]] [[:en:Rashi|E]] – H:[[Rashi]] * [[d:Q319062|D]] [[:en:Baal Shem Tov|E]] – H:[[Baal Shem Tov]] ;;Others, 2 * [[d:Q9546|D]] [[:en:Al-Ghazali|E]] – H:'''[[Al Gazali]]''' 210·4k * [[d:Q46420|D]] [[:en:Ibn Arabi|E]] – H:[[Ibn Arabi]] ==== Buddhism, 16 ==== * [[d:Q9441|D]] [[:en:Gautama Buddha|E]] – H:'''[[Buda]]''' 992·24k * [[d:Q310913|D]] [[:en:Thich Nhat Hanh|E]] – H:[[Thich Nhat Hanh]] * [[d:Q17293|D]] [[:en:14th Dalai Lama|E]] – H:[[Tenzin Gyatso, XIV. Dalaj lama]] 374·2k * [[d:Q171195|D]] [[:en:Nagarjuna|E]] – H:[[Nagarđuna]] 16·3k * [[d:Q231582|D]] [[:en:Padmasambhava|E]] – H:[[Padmasambhava]] ;;Chinese Buddhism * [[d:Q187172|D]] [[:en:Bodhidharma|E]]<!--C: Ch--> – H:[[Bodhidharma]] * [[d:Q345012|D]] [[:en:Huineng|E]]<!--C: Ch--> – H:[[Huineng]] * [[d:Q1194206|D]] [[:en:Huiyuan (Buddhist)|E]] – H:[[Huiyuan (budist)]] 10·2k<!--C: Ch--> * [[d:Q335293|D]] [[:en:Kumārajīva|E]]<!--C: Ch--> – H:[[Kumārajīva]] 0·1k * [[d:Q197778|D]] [[:en:Zhiyi|E]]<!--C: Ch--> – H:[[Zhiyi]] ;;Indian Buddhism * [[d:Q28988|D]] [[:en:Ananda|E]]<!--C: India--> – H:[[Ananda]] * [[d:Q379814|D]] [[:en:Maudgalyayana|E]]<!--C: India--> – H:[[Maudgalyayana]] * [[d:Q320142|D]] [[:en:Sariputta|E]]<!--C: India--> – H:[[Sariputta]] * [[d:Q316343|D]] [[:en:Vasubandhu|E]]<!--C: India--> – H:[[Vasubandhu]] ;;Japanese Buddhism * [[d:Q318064|D]] [[:en:Dōgen|E]]<!--C: Ja--> – H:[[Dōgen]] 12·3k * [[d:Q222227|D]] [[:en:Kūkai|E]]<!--C: Ja--> – H:[[Koukai]] 4·2k ==== Hinduism, 18 ==== ;;Ancient * [[d:Q29049|D]] [[:en:Kanada|E]] – H:[[Kanada]] * [[d:Q574355|D]] [[:en:Kapila|E]] – H:[[Kapila]] * [[d:Q231680|D]] [[:en:Patanjali|E]] – H:[[Patanjali]] * [[d:Q715607|D]] [[:en:Valmiki|E]] – H:[[Valmiki]] * [[d:Q330521|D]] [[:en:Vyasa|E]] – H:[[Vyasa]] ;;Medieval * [[d:Q771686|D]] [[:en:Basava|E]] – H:[[Basava]] * [[d:Q774847|D]] [[:en:Kumārila Bhaṭṭa|E]] – H:[[Kumārila Bhaṭṭa]] * [[d:Q1771062|D]] [[:en:Gaudapada|E]] – H:[[Gaudapada]] * [[d:Q335371|D]] [[:en:Madhvacharya|E]] – H:[[Madhvacharya]] * [[d:Q870262|D]] [[:en:Chaitanya Mahaprabhu|E]] – H:[[Chaitanya Mahaprabhu]] * [[d:Q1741798|D]] [[:en:Ramanuja|E]] – H:[[Ramanuja]] * [[d:Q180967|D]] [[:en:Adi Shankara|E]] – H:[[Adi Shankara]] ;;Modern * [[d:Q192207|D]] [[:en:Sri Aurobindo|E]] – H:[[Šri Aurobindo]] * [[d:Q288441|D]] [[:en:Ramana Maharshi|E]] – H:[[Ramana Maharshi]] * [[d:Q234898|D]] [[:en:A. C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada|E]] – H:[[Bhaktivedanta Swami Prabhupada]] 58·7k * [[d:Q183126|D]] [[:en:Ramakrishna|E]] – H:[[Ramakrišna]] 4·3k * [[d:Q47478|D]] [[:en:Swami Vivekananda|E]] – H:[[Swami Vivekananda]] * [[d:Q312549|D]] [[:en:Paramahansa Yogananda|E]] – H:[[Paramahansa Jogananda]] 30·6k ==== Others, 7 ==== ;;Bahá'í * [[d:Q104273|D]] [[:en:Báb|E]] – H:[[Báb]] 24·1k * [[d:Q101054|D]] [[:en:Bahá'u'lláh|E]] – H:[[Bahá'u'lláh]] 86·1k ;;Sikhism * [[d:Q83322|D]] [[:en:Guru Nanak|E]] – H:[[Nanak]] 46·0k * [[d:Q312967|D]] [[:en:Guru Gobind Singh|E]] – H:[[Guru Gobind Singh]] ;;Zoroastrianism * [[d:Q35811|D]] [[:en:Zoroaster|E]] – H:[[Zarathuštra]] 508·14k ;Mystics * [[d:Q39978|D]] [[:en:Nostradamus|E]] – H:[[Nostradamus]] 422·9k * [[d:Q43989|D]] [[:en:Grigori Rasputin|E]] – H:[[Grigorij Rasputin]] 1992·2k {{Div col end}} === Politicians and leaders, 351 === ==== Ancient, 48 ==== {{Div col|cols=2}} ===== Asia ===== ; Central Asia * [[d:Q8423|D]] [[:en:Cyrus the Great|E]] – H:'''[[Kir Veliki]]''' 538·51k * [[d:Q103960|D]] [[:en:Semiramis|E]] – H:[[Semiramida]] 80·0k ; Eastern Asia * [[d:Q7192|D]] [[:en:Qin Shi Huang|E]] – H:'''[[Qin Shi Huangdi]]''' 108·3k * [[d:Q37151|D]] [[:en:Sun Tzu|E]] – H:[[Sun Cu]] 214·3k ; Southern Asia * [[d:Q8589|D]] [[:en:Ashoka|E]] – H:'''[[Ašoka Veliki]]''' 32·1k * [[d:Q188541|D]] [[:en:Chandragupta Maurya|E]] – H:[[Chandragupta Maurya]] ; Western Asia * [[d:Q184462|D]] [[:en:Croesus|E]] – H:[[Krez]] 140·3k * [[d:Q36359|D]] [[:en:Hammurabi|E]] – H:[[Hamurabi]] 128·1k * [[d:Q185126|D]] [[:en:Mithridates VI of Pontus|E]] – H:[[Mitridat VI. Eupator]] * [[d:Q159888|D]] [[:en:Queen of Sheba|E]] – H:[[Kraljica od Sabe]] 312·4k * [[d:Q44387|D]] [[:en:Darius I of Persia|E]] – H:[[Darije I. Veliki]] 610·22k * [[d:Q7210|D]] [[:en:Emperor Gaozu of Han|E]] – H:[[Gaozu]] 8·2k ===== Africa ===== ; Egypt * [[d:Q81794|D]] [[:en:Akhenaten|E]]<!--C: Egypt--> – H:[[Eknaton]] 332·3k * [[d:Q635|D]] [[:en:Cleopatra|E]]<!--C: Egypt--> – H:[[Kleopatra]] 1420·2k * [[d:Q174367|D]] [[:en:Djoser|E]]<!--C: Egypt--> – H:[[Džozer]] 128·7k * [[d:Q129234|D]] [[:en:Hatshepsut|E]]<!--C: Egypt--> – H:[[Hatšepsut]] 308·4k * [[d:Q40930|D]] [[:en:Nefertiti|E]]<!--C: Egypt--> – H:[[Nefertiti]] 872·27k * [[d:Q573606|D]] [[:en:Ptahhotep|E]] – H:[[Ptahhotep]] * [[d:Q168261|D]] [[:en:Ptolemy I Soter|E]]<!--C: Egypt--> – H:[[Ptolemej I. Soter]] 116·6k * [[d:Q1523|D]] [[:en:Ramesses II|E]]<!--C: Egypt--> – H:[[Ramzes II.]] 680·10k * [[d:Q157899|D]] [[:en:Thutmose III|E]]<!--C: Egypt--> – H:[[Tutmozis III.]] 48·5k * [[d:Q12154|D]] [[:en:Tutankhamun|E]]<!--C: Egypt--> – H:[[Tutankamon]] 1796·12k * [[d:Q157918|D]] [[:en:Seti I|E]]<!--C: Egypt--> – H:[[Seti I.]] 188·4k ===== Europe ===== ; Ancient Rome * [[d:Q1429|D]] [[:en:Antoninus Pius|E]]<!--C: Rome--> – H:[[Antonin Pio]] 162·1k * [[d:Q1405|D]] [[:en:Augustus|E]]<!--C: Rome--> – H:'''[[August]]''' 2866·32k * [[d:Q1409|D]] [[:en:Caligula|E]] – H:[[Kaligula]] 924·2k * [[d:Q8413|D]] [[:en:Constantine the Great|E]]<!--C: Rome--> – H:'''[[Konstantin I. Veliki]]''' 1196·22k * [[d:Q1423|D]] [[:en:Domitian|E]]<!--C: Rome--> – H:[[Domicijan]] 220·5k * [[d:Q1048|D]] [[:en:Julius Caesar|E]]<!--C: Rome--> – H:'''[[Gaj Julije Cezar]]''' 4612·17k * [[d:Q1430|D]] [[:en:Marcus Aurelius|E]]<!--C: Rome--> – H:[[Marko Aurelije]] 1052·5k * [[d:Q1413|D]] [[:en:Nero|E]]<!--C: Rome--> – H:[[Neron]] 1136·4k * [[d:Q46696|D]] [[:en:Theodosius I|E]]<!--C: Rome--> – H:[[Teodozije I. Veliki]] 512·6k * [[d:Q1407|D]] [[:en:Tiberius|E]]<!--C: Rome--> – H:[[Tiberije]] 646·6k * [[d:Q1425|D]] [[:en:Trajan|E]]<!--C: Rome--> – H:[[Trajan]] 730·3k ; Eastern Europe * [[d:Q36724|D]] [[:en:Attila|E]] – H:[[Atila]] 1032·7k * [[d:Q172353|D]] [[:en:Pyrrhus of Epirus|E]] – H:[[Pir (epirski kralj)]] 508·3k ; Hellenistic Kingdom * [[d:Q184176|D]] [[:en:Seleucus I Nicator|E]] – H:[[Seleuk I. Nikator]] 36·3k ; Greece * [[d:Q8409|D]] [[:en:Alexander the Great|E]] – H:'''[[Aleksandar Veliki]]''' 6022·15k * [[d:Q130650|D]] [[:en:Philip II of Macedon|E]] – H:[[Filip II. Makedonski]] 894·3k * [[d:Q187982|D]] [[:en:Alcibiades|E]]<!--C: Gre--> – H:[[Alkibijad]] 120·2k * [[d:Q117253|D]] [[:en:Demosthenes|E]]<!--C: Gre--> – H:[[Demosten]] 510·3k * [[d:Q80398|D]] [[:en:Pericles|E]]<!--C: Gre--> – H:[[Periklo]] 1004·9k * [[d:Q133337|D]] [[:en:Solon|E]]<!--C: Gre--> – H:[[Solon]] 346·2k ; Western Europe * [[d:Q102371|D]] [[:en:Alaric I|E]] – H:[[Alarik I.]] 54·3k * [[d:Q68880|D]] [[:en:Arminius|E]] – H:[[Arminije]] 272·3k * [[d:Q184634|D]] [[:en:Boudica|E]] – H:[[Boudica]] * [[d:Q178953|D]] [[:en:Vercingetorix|E]] – H:[[Vercingetoriks]] 134·7k * [[d:Q36456|D]] [[:en:Hannibal|E]] – H:[[Hanibal]] 2044·16k {{Div col end}} ==== Middle Ages, 67 ==== {{Div col|cols=2}} ===== Asia ===== ; Byzantine Empire * [[d:Q41833|D]] [[:en:Basil II|E]] – H:[[Bazilije II.]] 130·19k * [[d:Q41852|D]] [[:en:Heraclius|E]] – H:[[Heraklije]] 218·7k * [[d:Q41866|D]] [[:en:Justinian I|E]] – H:[[Justinijan I. Veliki]] 638·12k * [[d:Q31755|D]] [[:en:Leo III the Isaurian|E]] – H:[[Leon III. Izaurijski]] 42·2k * [[d:Q41610|D]] [[:en:Manuel I Komnenos|E]] – H:[[Manuel I. Komnen]] 102·9k ; Caliphates * [[d:Q334923|D]] [[:en:Abu Bakr|E]] – H:[[Abu Bakr]] 314·4k * [[d:Q131002|D]] [[:en:Harun al-Rashid|E]] – H:[[Harun er-Rašid]] 86·1k * [[d:Q181154|D]] [[:en:Muawiyah I|E]] – H:[[Muavija I.]] * [[d:Q8467|D]] [[:en:Umar|E]] – H:'''[[Omer]]''' 568·6k * [[d:Q37731|D]] [[:en:Uthman ibn Affan|E]] – H:[[Osman ibn Affan]] 292·7k ; Central Asia * [[d:Q175138|D]] [[:en:Batu Khan|E]] – H:[[Batu-kan]] 144·2k * [[d:Q177320|D]] [[:en:Hulagu Khan|E]] – H:[[Hulagu-kan]] * [[d:Q8462|D]] [[:en:Timur|E]] – H:'''[[Timur]]''' 350·2k * [[d:Q486088|D]] [[:en:Ulugh Beg|E]] – H:[[Ulug-beg]] 28·4k ; China * [[d:Q7523|D]] [[:en:Kublai Khan|E]]<!--C: Ch--> – H:[[Kublaj-kan]] 626·6k ; Eastern Asia * [[d:Q720|D]] [[:en:Genghis Khan|E]] – H:'''[[Džingis-kan]]''' 1718·15k * [[d:Q7519|D]] [[:en:Ögedei Khan|E]] – H:[[Ogotaj]] 106·1k ; Western Asia * [[d:Q34503|D]] [[:en:Mehmed the Conqueror|E]] – H:[[Mehmed II.]] 2994·7k * [[d:Q83100|D]] [[:en:Osman I|E]] – H:[[Osman I.]] 2882·3k * [[d:Q8581|D]] [[:en:Saladin|E]] – H:'''[[Saladin]]''' 912·4k ===== Europe ===== ; Eastern Europe * [[d:Q188634|D]] [[:en:Matthias Corvinus|E]] – H:[[Matija Korvin]] 1370·20k * [[d:Q192264|D]] [[:en:Simeon I of Bulgaria|E]]<!--C: Bukgaria--> – H:[[Simeon]] 114·3k * [[d:Q177903|D]] [[:en:Stephen I of Hungary|E]]<!--C: Hungary--> – H:[[Stjepan I. Sveti]] 190·7k * [[d:Q43715|D]] [[:en:Vlad the Impaler|E]] – H:[[Vlad III. Drakula]] 1396·17k ; England and Scotland * [[d:Q83476|D]] [[:en:Alfred the Great|E]]<!--C: GB--> – H:[[Alfred Veliki]] 482·3k * [[d:Q57798|D]] [[:en:Edward I of England|E]]<!--C: GB--> – H:[[Eduard I. Dugonogi]] 206·6k * [[d:Q102140|D]] [[:en:Henry II of England|E]]<!--C: GB--> – H:[[Henrik II., kralj Engleske]] 214·6k * [[d:Q129308|D]] [[:en:John, King of England|E]]<!--C: GB--> – H:[[Ivan bez Zemlje]] 472·4k * [[d:Q42305|D]] [[:en:Richard I of England|E]]<!--C: GB--> – H:[[Rikard I. Lavljeg Srca]] 804·5k * [[d:Q37594|D]] [[:en:William the Conqueror|E]]<!--C: GB--> – H:[[Vilim I. Osvajač]] 528·6k ; France * [[d:Q3044|D]] [[:en:Charlemagne|E]]<!--C: Fr--> – H:'''[[Karlo Veliki]]''' 1514·14k * [[d:Q28984|D]] [[:en:Chlothar I|E]]<!--C: Fr--> – H:[[Klotar I.]] 32·1k * [[d:Q82339|D]] [[:en:Clovis I|E]]<!--C: Fr--> – H:[[Klodvig I.]] 114·4k * [[d:Q43974|D]] [[:en:Louis the Pious|E]]<!--C: Fr--> – H:[[Ljudevit I. Pobožni]] 118·9k * [[d:Q8058|D]] [[:en:Louis XI of France|E]]<!--C: Fr--> – H:[[Luj XI., kralj Francuske]] 38·4k * [[d:Q34428|D]] [[:en:Philip II of France|E]]<!--C: Fr--> – H:[[Filip II., kralj Francuske]] 108·3k * [[d:Q130969|D]] [[:en:Philip IV of France|E]]<!--C: Fr--> – H:[[Filip IV., kralj Francuske]] 302·6k ; Germany * [[d:Q154936|D]] [[:en:Arnulf of Carinthia|E]]<!--C: Ger--> – H:[[Arnulf Karantanski]] 22·4k * [[d:Q150712|D]] [[:en:Charles the Fat|E]]<!--C: Ger--> – H:[[Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva]] 36·4k * [[d:Q150620|D]] [[:en:Henry the Fowler|E]]<!--C: Ger--> – H:[[Henrik I., njemački kralj]] 36·5k ; Holy Roman Empire * [[d:Q155669|D]] [[:en:Charles IV, Holy Roman Emperor|E]] – H:[[Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva]] 158·3k * [[d:Q71231|D]] [[:en:Charles the Bald|E]] – H:[[Karlo II., francuski kralj]] 142·4k * [[d:Q79789|D]] [[:en:Frederick I, Holy Roman Emperor|E]] – H:[[Fridrik I. Barbarossa]] 396·38k * [[d:Q130221|D]] [[:en:Frederick II, Holy Roman Emperor|E]] – H:[[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva]] 96·2k * [[d:Q60094|D]] [[:en:Henry IV, Holy Roman Emperor|E]] – H:[[Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva]] 68·25k * [[d:Q43915|D]] [[:en:Otto I, Holy Roman Emperor|E]] – H:[[Oton I. Veliki]] 200·13k * [[d:Q57124|D]] [[:en:Sigismund, Holy Roman Emperor|E]] – H:[[Žigmund Luksemburški]] 912·24k ; Italy * [[d:Q164823|D]] [[:en:Girolamo Savonarola|E]]<!--C: It--> – H:[[Girolamo Savonarola]] 202·3k * [[d:Q191103|D]] [[:en:Lucrezia Borgia|E]]<!--C: It--> – H:[[Lucrezia Borgia]] 334·8k ; Papal States * [[d:Q108316|D]] [[:en:Pope Alexander VI|E]] – H:[[Aleksandar VI.]] 466·2k * [[d:Q134646|D]] [[:en:Pope Boniface VIII|E]] – H:[[Bonifacije VIII.]] 122·3k * [[d:Q133063|D]] [[:en:Pope Gregory VII|E]] – H:[[Grgur VII.]] 326·20k * [[d:Q128076|D]] [[:en:Pope Innocent III|E]] – H:[[Inocent III.]] 146·3k ; Poland and Lithuania * [[d:Q53436|D]] [[:en:Bolesław I Chrobry|E]]<!--C: Poland--> – H:[[Boleslav I. Hrabri]] 30·2k * [[d:Q54049|D]] [[:en:Jogaila|E]]<!--C: Poland--> – H:[[Vladislav II. Jagelović, poljski kralj]] 60·4k * [[d:Q53435|D]] [[:en:Mieszko I of Poland|E]]<!--C: Poland--> – H:[[Mješko I.]] 56·1k ; Russia * [[d:Q174044|D]] [[:en:Alexander Nevsky|E]]<!--C: Ru--> – H:[[Aleksandar Nevski]] 166·3k * [[d:Q171185|D]] [[:en:Ivan III of Russia|E]]<!--C: Ru--> – H:[[Ivan III., moskovski veliki knez]] 36·6k * [[d:Q1058572|D]] [[:en:Sviatoslav I of Kiev|E]]<!--C: Ru--> – H:[[Svjatoslav I., veliki knez Kijeva]] 28·4k * [[d:Q14974|D]] [[:en:Vladimir the Great|E]]<!--C: Ru--> – H:[[Vladimir I., veliki knez Kijeva]] 56·9k ; Southern Europe * [[d:Q105105|D]] [[:en:Theoderic the Great|E]] – H:[[Teodorik Veliki]] 168·3k ; Western Europe * [[d:Q587697|D]] [[:en:Afonso I of Portugal|E]]<!--C: Portugal--> – H:[[Afonso I. Portugalski]] 36·9k * [[d:Q134128|D]] [[:en:Cnut the Great|E]]<!--C: Da--> – H:[[Knut Veliki]] 192·5k * [[d:Q12860|D]] [[:en:Ferdinand II of Aragon|E]]<!--C: Portugal--> – H:[[Ferdinand II. Aragonski]] 124·1k * [[d:Q182897|D]] [[:en:Henry the Navigator|E]]<!--C: Portugal--> – H:[[Henrik Pomorac]] 96·10k * [[d:Q45859|D]] [[:en:Isabella I of Castile|E]]<!--C: Es--> – H:[[Izabela I. Kastiljska]] 218·19k * [[d:Q150735|D]] [[:en:Lothair I|E]] – H:[[Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva]] 50·4k {{Div col end}} ==== Early modern period, 61 ==== {{Div col|cols=2}} ===== Americas ===== ; Americas * [[d:Q179577|D]] [[:en:Atahualpa|E]] – H:[[Atahualpa]] 84·6k * [[d:Q141791|D]] [[:en:Moctezuma II|E]] – H:[[Montezuma II.]] 170·5k * [[d:Q43527|D]] [[:en:Sitting Bull|E]]<!--C: US--> – H:[[Bik Koji Sjedi]] 248·1k ; United States * [[d:Q178903|D]] [[:en:Alexander Hamilton|E]]<!--C: US--> – H:[[Alexander Hamilton]] 120·7k * [[d:Q23|D]] [[:en:George Washington|E]]<!--C: US--> – H:'''[[George Washington]]''' 794·9k * [[d:Q11813|D]] [[:en:James Madison|E]]<!--C: US--> – H:[[James Madison]] 178·5k * [[d:Q11806|D]] [[:en:John Adams|E]]<!--C: US--> – H:[[John Adams]] 200·24k * [[d:Q11812|D]] [[:en:Thomas Jefferson|E]]<!--C: US--> – H:[[Thomas Jefferson]] 410·89k ===== Asia ===== ; Central Asia * [[d:Q171349|D]] [[:en:Abbas I of Persia|E]] – H:[[Abas I.]] 28·1k * [[d:Q797848|D]] [[:en:Babur|E]] – H:[[Babur]] 40·1k * [[d:Q486188|D]] [[:en:Humayun|E]] – H:[[Humayun]] ; Japan * [[d:Q171411|D]] [[:en:Oda Nobunaga|E]]<!--C: Ja--> – H:[[Oda Nobunaga]] 106·6k * [[d:Q171977|D]] [[:en:Tokugawa Ieyasu|E]]<!--C: Ja--> – H:[[Tokugava Iejasu]] 36·2k * [[d:Q187550|D]] [[:en:Toyotomi Hideyoshi|E]]<!--C: Ja--> – H:[[Toyotomi Hideyoshi]] ; Southern Asia * [[d:Q8597|D]] [[:en:Akbar|E]] – H:'''[[Akbar Veliki]]''' 56·3k * [[d:Q485547|D]] [[:en:Aurangzeb|E]] – H:[[Aurangzeb]] * [[d:Q83672|D]] [[:en:Shah Jahan|E]] – H:[[Džahan-šah]] 130·1k ; Western Asia * [[d:Q170514|D]] [[:en:Mehmed IV|E]] – H:[[Mehmed IV.]] 1756·2k * [[d:Q494660|D]] [[:en:Selim I|E]] – H:[[Selim I.]] 1660·3k * [[d:Q255809|D]] [[:en:Hurrem Sultan|E]] – H:[[Rokselana]] 5736·10k * [[d:Q8474|D]] [[:en:Suleiman the Magnificent|E]] – H:'''[[Sulejman I.]]''' 10320·6k ===== Europe ===== ; England and Scotland * [[d:Q81506|D]] [[:en:Charles I of England|E]]<!--C: GB--> – H:[[Karlo I., kralj Engleske]] 1250·19k * [[d:Q7207|D]] [[:en:Elizabeth I of England|E]]<!--C: GB--> – H:'''[[Elizabeta I.]]''' 4146·23k * [[d:Q38370|D]] [[:en:Henry VIII|E]]<!--C: GB--> – H:[[Henrik VIII., kralj Engleske]] 3406·33k * [[d:Q79972|D]] [[:en:James VI and I|E]]<!--C: GB--> – H:[[Jakov I., kralj Engleske]] 1666·19k * [[d:Q82674|D]] [[:en:Mary I of England|E]]<!--C: GB--> – H:[[Marija Tudor]] 1620·18k * [[d:Q131412|D]] [[:en:Mary, Queen of Scots|E]]<!--C: GB--> – H:[[Marija I., kraljica Škotske]] 1416·6k * [[d:Q104190|D]] [[:en:Robert Walpole|E]]<!--C: GB--> – H:[[Robert Walpole]] * [[d:Q129987|D]] [[:en:William III of England|E]]<!--C: GB--> – H:[[Vilim III. Oranski]] 808·14k * [[d:Q128902|D]] [[:en:William Pitt the Younger|E]]<!--C: GB--> – H:[[William Pitt Mlađi]] ; France * [[d:Q47365|D]] [[:en:Marie Antoinette|E]] – H:[[Marija Antoaneta]] 1052·31k * [[d:Q166056|D]] [[:en:Cardinal Mazarin|E]]<!--C: Fr--> – H:[[Jules Mazarin]] 34·2k * [[d:Q26702|D]] [[:en:Cardinal Richelieu|E]]<!--C: Fr--> – H:[[Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu]] 162·2k * [[d:Q131552|D]] [[:en:Catherine de' Medici|E]] – H:[[Katarina de' Medici]] 248·5k<!--C: Fr--> * [[d:Q129857|D]] [[:en:Francis I of France|E]]<!--C: Fr--> – H:[[Franjo I., kralj Francuske]] 94·9k * [[d:Q936976|D]] [[:en:Henry IV of France|E]]<!--C: Fr--> – H:[[Henrik IV., kralj Francuske]] 170·4k * [[d:Q7742|D]] [[:en:Louis XIV|E]]<!--C: Fr--> – H:'''[[Luj XIV., kralj Francuske]]''' 1398·11k * [[d:Q7738|D]] [[:en:Louis XV of France|E]]<!--C: Fr--> – H:[[Luj XV., kralj Francuske]] 182·6k * [[d:Q7732|D]] [[:en:Louis XVI of France|E]]<!--C: Fr--> – H:[[Luj XVI., kralj Francuske]] 532·5k ; Holy Roman Empire * [[d:Q32500|D]] [[:en:Charles V, Holy Roman Emperor|E]] – H:[[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva]] 688·10k * [[d:Q150611|D]] [[:en:Ferdinand I, Holy Roman Emperor|E]] – H:[[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva]] 720·17k * [[d:Q76555|D]] [[:en:Joseph II, Holy Roman Emperor|E]] – H:[[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva]] 632·13k * [[d:Q150494|D]] [[:en:Leopold I, Holy Roman Emperor|E]] – H:[[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva]] 292·11k * [[d:Q131706|D]] [[:en:Maria Theresa|E]] – H:[[Marija Terezija Austrijska]] 1980·23k * [[d:Q150726|D]] [[:en:Maximilian I, Holy Roman Emperor|E]] – H:[[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva]] 222·10k ; Italia and Papal States * [[d:Q83159|D]] [[:en:Pope Clement VII|E]] – H:[[Klement VII.]] 128·4k * [[d:Q80516|D]] [[:en:Pope Julius II|E]] – H:[[Julije II.]] 166·2k ; Poland and Lithuania * [[d:Q53454|D]] [[:en:John III Sobieski|E]] – H:[[Jan III. Sobjeski]] 218·14k * [[d:Q52940|D]] [[:en:Sigismund III Vasa|E]] – H:[[Sigismund III. Vasa]] 28·3k ; Russia * [[d:Q36450|D]] [[:en:Catherine the Great|E]]<!--C: Ru--> – H:[[Katarina II. Velika]] 652·2k * [[d:Q130752|D]] [[:en:Elizabeth of Russia|E]]<!--C: Ru--> – H:[[Elizabeta, ruska carica]] 86·7k * [[d:Q7996|D]] [[:en:Ivan the Terrible|E]]<!--C: Ru--> – H:[[Ivan IV., ruski car]] 476·11k * [[d:Q8479|D]] [[:en:Peter the Great|E]]<!--C: Ru--> – H:'''[[Petar I. Aleksejevič Romanov]]''' 270·2k ; Western Europe * [[d:Q52934|D]] [[:en:Charles XII of Sweden|E]]<!--C: Sv--> – H:[[Karlo XII.]] 44·2k * [[d:Q153586|D]] [[:en:Christian IV of Denmark|E]]<!--C: Da--> – H:[[Kristijan IV.]] 52·7k * [[d:Q33550|D]] [[:en:Frederick the Great|E]]<!--C: Ger--> – H:[[Fridrik II. Veliki]] 206·4k * [[d:Q34417|D]] [[:en:Philip II of Spain|E]]<!--C: Es--> – H:[[Filip II., španjolski kralj]] 352·6k * [[d:Q170467|D]] [[:en:Philip V of Spain|E]]<!--C: Es--> – H:[[Filip V., španjolski kralj]] 124·6k * [[d:Q78454|D]] [[:en:William the Silent|E]] – H:[[Vilim I. Oranski]] 44·1k ; Ukraine * [[d:Q203808|D]] [[:en:Bohdan Khmelnytsky|E]]<!--C: Uk--> – H:[[Bogdan Hmeljnicki]] 64·5k * [[d:Q165419|D]] [[:en:Ivan Mazepa|E]]<!--C: Uk A much more famous personality. 186 engravings, 42 paintings, 22 musical works, 17 literary works, 6 sculptures are dedicated to him. Lord Byron, Alexander Pushkin, Victor Hugo, Juliusz Słowacki, Franz Liszt, Marie Grandval, Pyotr Tchaikovsky, Michael William Balfe, Taras Shevchenko, Kondraty Ryleyev, Yuri Ilyenko, Carlo Pedrotti created their masterpieces about him--> – H:[[Ivan Stepanovič Mazepa]] 42·8k {{Div col end}} ==== Modern, 146 ==== {{Div col|cols=2}} ===== Africa, 17 ===== ; Eastern Africa * [[d:Q41178|D]] [[:en:Haile Selassie I|E]] – H:[[Haile Selasije]] 352·6k * [[d:Q48231|D]] [[:en:Idi Amin|E]] – H:[[Idi Amin Dada]] 542·4k * [[d:Q186525|D]] [[:en:Julius Nyerere|E]] – H:[[Julius Nyerere]] 38·3k ; Northern Africa * [[d:Q179825|D]] [[:en:Abdelkader El Djezairi|E]] – H:[[Abd el-Kader]] 24·4k * [[d:Q42013|D]] [[:en:Anwar Sadat|E]] – H:[[Anvar el-Sadat]] 84·3k * [[d:Q39524|D]] [[:en:Gamal Abdel Nasser|E]] – H:[[Gamal Abdel Naser]] 450·42k * [[d:Q19878|D]] [[:en:Muammar Gaddafi|E]] – H:[[Muammar al-Gaddafi]] 2098·52k * [[d:Q182781|D]] [[:en:Muhammad Ali of Egypt|E]] – H:[[Muhamed Ali Egipatski]] 130·17k ; Southern and Central Africa * [[d:Q19825|D]] [[:en:Cecil Rhodes|E]] – H:[[Cecil Rhodes]] 114·4k * [[d:Q184945|D]] [[:en:Hastings Banda|E]] – H:[[Hastings Kamuzu Banda]] 10·3k * [[d:Q164535|D]] [[:en:Mobutu Sese Seko|E]] – H:[[Mobutu Sese Seko]] 212·6k * [[d:Q8023|D]] [[:en:Nelson Mandela|E]] – H:'''[[Nelson Mandela]]''' 5884·16k * [[d:Q10707|D]] [[:en:Robert Mugabe|E]] – H:[[Robert Mugabe]] 150·10k * [[d:Q27695|D]] [[:en:Shaka|E]] – H:[[Shaka]] 96·2k ; Western Africa * [[d:Q1254|D]] [[:en:Kofi Annan|E]] – H:[[Kofi Annan]] 206·3k * [[d:Q8620|D]] [[:en:Kwame Nkrumah|E]] – H:'''[[Kwame Nkrumah]]''' 88·3k * [[d:Q154545|D]] [[:en:Léopold Sédar Senghor|E]] – H:[[Léopold Sédar Senghor]] 22·2k ===== Americas, 34 ===== ; Brazil * [[d:Q939|D]] [[:en:Pedro I of Brazil|E]]<!--C: Brazil--> – H:[[Pedro I. Brazilski]] 32·4k * [[d:Q156774|D]] [[:en:Pedro II of Brazil|E]]<!--C: Brazil--> – H:[[Pedro II. Brazilski]] 42·3k ; Canada * [[d:Q8619|D]] [[:en:Pierre Trudeau|E]] – H:[[Pierre Trudeau]] ; Central America and Caribbean * [[d:Q57402|D]] [[:en:Daniel Ortega|E]] – H:[[Daniel Ortega]] 242·2k * [[d:Q11256|D]] [[:en:Fidel Castro|E]]<!--C: Cuba--> – H:[[Fidel Castro]] 2448·8k ; Mexico * [[d:Q182276|D]] [[:en:Benito Juárez|E]]<!--C: Mexico--> – H:[[Benito Juárez]] 42·2k * [[d:Q150688|D]] [[:en:Porfirio Díaz|E]]<!--C: Mexico--> – H:[[Porfirio Díaz]] 26·2k ; South America * [[d:Q152534|D]] [[:en:Alfredo Stroessner|E]] – H:[[Alfredo Stroessner]] 82·3k * [[d:Q368|D]] [[:en:Augusto Pinochet|E]] – H:[[Augusto Pinochet]] 322·8k * [[d:Q40933|D]] [[:en:Eva Perón|E]] – H:[[Eva Perón]] 266·2k * [[d:Q8440|D]] [[:en:Hugo Chávez|E]] – H:[[Hugo Chávez]] 870·3k * [[d:Q134160|D]] [[:en:José de San Martín|E]] – H:[[José de San Martín]] 24·2k * [[d:Q440|D]] [[:en:Salvador Allende|E]] – H:[[Salvador Allende]] 142·3k * [[d:Q8605|D]] [[:en:Simón Bolívar|E]] – H:'''[[Simón Bolívar]]''' 358·3k ; United States * [[d:Q207|D]] [[:en:George W. Bush|E]]<!--C: US--> – H:[[George W. Bush]] 670·20k * [[d:Q23685|D]] [[:en:Jimmy Carter|E]] – H:[[Jimmy Carter]] 424·17k * [[d:Q1124|D]] [[:en:Bill Clinton|E]]<!--C: US--> – H:[[Bill Clinton]] 682·16k * [[d:Q9916|D]] [[:en:Dwight D. Eisenhower|E]]<!--C: US--> – H:[[Dwight D. Eisenhower]] 476·16k * [[d:Q11817|D]] [[:en:Andrew Jackson|E]]<!--C: US--> – H:[[Andrew Jackson]] 108·7k * [[d:Q9640|D]] [[:en:Lyndon B. Johnson|E]]<!--C: US--> – H:[[Lyndon B. Johnson]] 616·13k * [[d:Q9696|D]] [[:en:John F. Kennedy|E]]<!--C: US--> – H:[[John F. Kennedy]] 2100·19k * [[d:Q66107|D]] [[:en:Henry Kissinger|E]]<!--C: US--> – H:[[Henry Kissinger]] 432·3k * [[d:Q91|D]] [[:en:Abraham Lincoln|E]]<!--C: US--> – H:'''[[Abraham Lincoln]]''' 1742·36k * [[d:Q127417|D]] [[:en:Douglas MacArthur|E]]<!--C: US--> – H:[[Douglas MacArthur]] 328·7k * [[d:Q11815|D]] [[:en:James Monroe|E]]<!--C: US--> – H:[[James Monroe]] 128·5k * [[d:Q9588|D]] [[:en:Richard Nixon|E]]<!--C: US--> – H:[[Richard Nixon]] 580·24k * [[d:Q76|D]] [[:en:Barack Obama|E]] – H:[[Barack Obama]] 852·14k * [[d:Q11891|D]] [[:en:James K. Polk|E]]<!--C: US--> – H:[[James Knox Polk]] 68·49k * [[d:Q9960|D]] [[:en:Ronald Reagan|E]]<!--C: US--> – H:[[Ronald Reagan]] 1022·36k * [[d:Q83396|D]] [[:en:Eleanor Roosevelt|E]] – H:[[Anna Eleanor Roosevelt]] 170·5k * [[d:Q8007|D]] [[:en:Franklin D. Roosevelt|E]]<!--C: US--> – H:'''[[Franklin Delano Roosevelt]]''' 966·8k * [[d:Q33866|D]] [[:en:Theodore Roosevelt|E]]<!--C: US--> – H:[[Theodore Roosevelt]] 394·16k * [[d:Q11613|D]] [[:en:Harry S. Truman|E]]<!--C: US--> – H:[[Harry S. Truman]] 608·83k * [[d:Q34296|D]] [[:en:Woodrow Wilson|E]]<!--C: US--> – H:[[Woodrow Wilson]] 610·12k ===== Asia, 36 ===== ; China * [[d:Q47842|D]] [[:en:Empress Dowager Cixi|E]]<!--C: Ch--> – H:[[Cixi]] 56·2k * [[d:Q17410|D]] [[:en:Zhou Enlai|E]]<!--C: Ch--> – H:[[Ču En-laj]] 46·5k * [[d:Q15029|D]] [[:en:Hu Jintao|E]]<!--C: Ch--> – H:[[Hu Jintao]] 102·3k * [[d:Q16574|D]] [[:en:Chiang Kai-shek|E]]<!--C: Ch--> – H:[[Čang Kai-šek]] 286·2k * [[d:Q185152|D]] [[:en:Puyi|E]]<!--C: Ch--> – H:[[Pu Yi]] 270·3k * [[d:Q16977|D]] [[:en:Deng Xiaoping|E]]<!--C: Ch--> – H:[[Deng Xiaoping]] 116·3k * [[d:Q8573|D]] [[:en:Sun Yat-sen|E]]<!--C: Ch--> – H:'''[[Sun Jat-sen]]''' 96·3k * [[d:Q5816|D]] [[:en:Mao Zedong|E]]<!--C: Ch--> – H:'''[[Mao Ce-tung]]''' 788·7k ; Eastern Asia * [[d:Q14356|D]] [[:en:Park Chung-hee|E]] – H:[[Park Chung-hee]] 22·4k * [[d:Q34479|D]] [[:en:Hirohito|E]]<!--C: Ja--> – H:[[Hirohito]] 422·11k * [[d:Q41117|D]] [[:en:Kim Il-sung|E]]<!--C: North_Korea--> – H:[[Kim Il-sung]] 274·3k * [[d:Q174231|D]] [[:en:Emperor Meiji|E]]<!--C: Ja--> – H:[[Meiji (car)]] 44·3k * [[d:Q179871|D]] [[:en:Eisaku Satō|E]] – H:[[Eisaku Satō]] ; Central Asia * [[d:Q157451|D]] [[:en:Heydar Aliyev|E]] – H:[[Heydər Əliyev]] 20·28k * [[d:Q57394|D]] [[:en:Nursultan Nazarbayev|E]] – H:[[Nursultan Nazarbajev]] 66·3k * [[d:Q82918|D]] [[:en:Saparmurat Niyazov|E]] – H:[[Saparmyrat Nyýazow]] 144·10k * [[d:Q128245|D]] [[:en:Mohammad Reza Pahlavi|E]]<!--C: Iran--> – H:[[Mohammed Reza Pahlavi]] 224·3k ; India * [[d:Q1149|D]] [[:en:Indira Gandhi|E]]<!--C: India--> – H:[[Indira Gandhi]] 480·5k * [[d:Q1047|D]] [[:en:Jawaharlal Nehru|E]]<!--C: India--> – H:'''[[Džavaharlal Nehru]]''' 152·10k * [[d:Q9455|D]] [[:en:Vallabhbhai Patel|E]]<!--C: India--> – H:[[Vallabhbhai Patel]] ; Bangladesh * [[d:Q191375|D]] [[:en:Bangabandhu Sheikh Mujibar Rahman|E]] – H:[[Sheikh Mujibur Rahman]] ; Southeastern Asia * [[d:Q1480|D]] [[:en:Corazon Aquino|E]] – H:[[Corazon Aquino]] 16·4k * [[d:Q1463|D]] [[:en:Ferdinand Marcos|E]]<!--C: Philippines--> – H:[[Ferdinand Marcos]] 32·8k * [[d:Q36014|D]] [[:en:Ho Chi Minh|E]]<!--C: Vietnam--> – H:[[Ho Ši Min]] 282·14k * [[d:Q181383|D]] [[:en:Mahathir Mohamad|E]] – H:[[Mahathir Mohamad]] * [[d:Q39464|D]] [[:en:Pol Pot|E]]<!--C: Cambodia--> – H:[[Pol Pot]] 726·9k * [[d:Q44819|D]] [[:en:Suharto|E]] – H:[[Suharto]] 80·3k * [[d:Q76127|D]] [[:en:Sukarno|E]] – H:[[Sukarno]] 146·7k * [[d:Q131248|D]] [[:en:Lee Kuan Yew|E]] – H:[[Lee Kuan Yew]] 42·4k ; Southern Asia * [[d:Q34413|D]] [[:en:Benazir Bhutto|E]]<!--C: Pakistan--> – H:[[Benazir Buto]] 88·9k * [[d:Q160554|D]] [[:en:Muhammad Ali Jinnah|E]] – H:[[Muhammad Ali Jinnah]] ; Western Asia * [[d:Q5152|D]] [[:en:Mustafa Kemal Atatürk|E]]<!--C: Turkey--> – H:'''[[Mustafa Kemal Atatürk]]''' 1084·8k * [[d:Q37610|D]] [[:en:David Ben-Gurion|E]] – H:[[David Ben-Gurion]] 242·6k * [[d:Q134817|D]] [[:en:Abdul Hamid II|E]] – H:[[Abdul Hamid II.]] 974·3k * [[d:Q1316|D]] [[:en:Saddam Hussein|E]]<!--C: Iraq--> – H:[[Saddam Hussein]] 1096·13k * [[d:Q174791|D]] [[:en:Mahmud II|E]] – H:[[Mahmud II.]] 602·3k * [[d:Q42992|D]] [[:en:Golda Meir|E]] – H:[[Golda Meir]] 172·5k ===== Europe, 59 ===== ; Austria-Hungary * [[d:Q43063|D]] [[:en:Archduke Franz Ferdinand of Austria|E]]<!--C: Austria--> – H:[[Franjo Ferdinand]] 1310·39k * [[d:Q130834|D]] [[:en:Francis II, Holy Roman Emperor|E]]<!--C: Austria--> – H:[[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva]] 452·14k * [[d:Q51056|D]] [[:en:Franz Joseph I of Austria|E]]<!--C: Austria--> – H:[[Franjo Josip I.]] 2346·45k * [[d:Q45662|D]] [[:en:Klemens von Metternich|E]]<!--C: Austria--> – H:[[Klemens Wenzel Lothar Metternich]] 188·2k ; Eastern Europe * [[d:Q150543|D]] [[:en:Alexander Dubček|E]] – H:[[Alexander Dubček]] 76·2k * [[d:Q53783|D]] [[:en:Enver Hoxha|E]] – H:[[Enver Hoxha]] 760·7k * [[d:Q629702|D]] [[:en:Leonid Kuchma|E]] – H:[[Leonid Kučma]] 66·4k * [[d:Q9161|D]] [[:en:Josip Broz Tito|E]]<!--C: Albania--> – H:[[Josip Broz Tito]] 12392·76k * [[d:Q885|D]] [[:en:Józef Piłsudski|E]] – H:[[Józef Piłsudski]] 474·13k * [[d:Q444|D]] [[:en:Lech Wałęsa|E]]<!--C: Poland--> – H:[[Lech Wałęsa]] 174·1k * [[d:Q80504|D]] [[:en:Nicolae Ceaușescu|E]]<!--C: Romania--> – H:[[Nicolae Ceaușescu]] 1238·29k * [[d:Q47139|D]] [[:en:Slobodan Milošević|E]]<!--C: Serbia--> – H:[[Slobodan Milošević]] 5610·29k * [[d:Q36233|D]] [[:en:Václav Havel|E]]<!--C: Czech--> – H:[[Václav Havel]] 176·10k ; France * [[d:Q2042|D]] [[:en:Charles de Gaulle|E]]<!--C: Fr--> – H:'''[[Charles de Gaulle]]''' 566·46k * [[d:Q2038|D]] [[:en:François Mitterrand|E]]<!--C: Fr--> – H:[[François Mitterrand]] 154·3k * [[d:Q7771|D]] [[:en:Louis Philippe I|E]]<!--C: Fr--> – H:[[Luj Filip, kralj Francuza]] 154·1k * [[d:Q517|D]] [[:en:Napoleon|E]]<!--C: Fr--> – H:'''[[Napoleon Bonaparte]]''' 3750·31k * [[d:Q7721|D]] [[:en:Napoleon III|E]]<!--C: Fr--> – H:[[Napoleon III.]] 392·9k ; Germany * [[d:Q352|D]] [[:en:Adolf Hitler|E]]<!--C: Ger--> – H:'''[[Adolf Hitler]]''' 8648·50k * [[d:Q2607|D]] [[:en:Erich Honecker|E]]<!--C: Ger--> – H:[[Erich Honecker]] 186·2k * [[d:Q2514|D]] [[:en:Willy Brandt|E]]<!--C: Ger--> – H:[[Willy Brandt]] 348·9k * [[d:Q2518|D]] [[:en:Helmut Kohl|E]]<!--C: Ger--> – H:[[Helmut Kohl]] 280·3k * [[d:Q2492|D]] [[:en:Konrad Adenauer|E]]<!--C: Ger--> – H:[[Konrad Adenauer]] 308·17k * [[d:Q8442|D]] [[:en:Otto von Bismarck|E]]<!--C: Ger--> – H:'''[[Otto von Bismarck]]''' 862·8k * [[d:Q41749|D]] [[:en:Joseph Goebbels|E]] – H:[[Joseph Goebbels]] 1356·69k * [[d:Q2677|D]] [[:en:Wilhelm II, German Emperor|E]]<!--C: Ger--> – H:[[Vilim II., njemački car]] 574·19k * [[d:Q150652|D]] [[:en:William I, German Emperor|E]]<!--C: Ger--> – H:[[Vilim I., njemački car]] ; Italia and Papal States * [[d:Q989|D]] [[:en:Pope John Paul II|E]] – H:[[Ivan Pavao II.]] 3280·72k ; Russia and USSR * [[d:Q83171|D]] [[:en:Alexander II of Russia|E]]<!--C: Ru--> – H:[[Aleksandar II., ruski car]] 202·10k * [[d:Q34453|D]] [[:en:Boris Yeltsin|E]]<!--C: Ru--> – H:[[Boris Jeljcin]] 518·6k * [[d:Q151929|D]] [[:en:Eduard Shevardnadze|E]]<!--C: Ru--> – H:[[Eduard Ševardnadze]] 38·7k * [[d:Q855|D]] [[:en:Joseph Stalin|E]]<!--C: Ru--> – H:'''[[Josif Staljin]]''' 3466·23k * [[d:Q765165|D]] [[:en:Leonid Brezhnev|E]]<!--C: Ru--> – H:[[Leonid Brežnjev]] 582·14k * [[d:Q30487|D]] [[:en:Mikhail Gorbachev|E]]<!--C: Ru--> – H:[[Mihail Gorbačov]] 1432·26k * [[d:Q130734|D]] [[:en:Nicholas I of Russia|E]]<!--C: Ru--> – H:[[Nikola I., ruski car]] 152·7k * [[d:Q40787|D]] [[:en:Nicholas II of Russia|E]]<!--C: Ru--> – H:[[Nikola II., ruski car]] 1188·10k * [[d:Q35314|D]] [[:en:Nikita Khrushchev|E]]<!--C: Ru--> – H:[[Nikita Hruščov]] 1012·8k ; United Kingdom * [[d:Q82006|D]] [[:en:Benjamin Disraeli|E]]<!--C: GB--> – H:[[Benjamin Disraeli]] * [[d:Q129006|D]] [[:en:Clement Attlee|E]]<!--C: GB--> – H:[[Clement Attlee]] 176·3k * [[d:Q9685|D]] [[:en:Diana, Princess of Wales|E]]<!--C: GB--> – H:[[Diana, velška princeza]] 8706·2k * [[d:Q9682|D]] [[:en:Elizabeth II|E]]<!--C: GB--> – H:[[Elizabeta II.]] 72220·12k * [[d:Q7416|D]] [[:en:Margaret Thatcher|E]]<!--C: GB--> – H:[[Margaret Thatcher]] 4080·8k * [[d:Q9439|D]] [[:en:Queen Victoria|E]]<!--C: GB--> – H:[[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva]] 9224·22k * [[d:Q160852|D]] [[:en:William Ewart Gladstone|E]]<!--C: GB--> – H:[[William Ewart Gladstone]] * [[d:Q8016|D]] [[:en:Winston Churchill|E]]<!--C: GB--> – H:'''[[Winston Churchill]]''' 2978·8k * [[d:Q12665|D]] [[:en:Robert Baden-Powell|E]]<!--C: GB--> – H:[[Robert Baden Powell]] 42·3k ; Western Europe * [[d:Q151394|D]] [[:en:António de Oliveira Salazar|E]]<!--C: Portugal--> – H:[[António de Oliveira Salazar]] 146·3k * [[d:Q23559|D]] [[:en:Benito Mussolini|E]]<!--C: It--> – H:[[Benito Mussolini]] 1978·29k * [[d:Q166092|D]] [[:en:Camillo Benso, Count of Cavour|E]]<!--C: It--> – H:[[Camillo Benso di Cavour]] 126·4k * [[d:Q152306|D]] [[:en:Carl Gustaf Emil Mannerheim|E]]<!--C: Finland--> – H:[[Carl Gustav Emil Mannerheim]] 150·8k * [[d:Q52927|D]] [[:en:Charles XIV John of Sweden|E]]<!--C: Sv--> – H:[[Karlo XIV. Ivan]] 50·11k * [[d:Q1267|D]] [[:en:Dag Hammarskjöld|E]]<!--C: No--> – H:[[Dag Hammarskjöld]] 100·3k * [[d:Q29179|D]] [[:en:Francisco Franco|E]]<!--C: Es--> – H:[[Francisco Franco]] 1234·44k * [[d:Q133009|D]] [[:en:Gro Harlem Brundtland|E]]<!--C: No--> – H:[[Gro Harlem Brundtland]] 6·1k * [[d:Q19943|D]] [[:en:Juan Carlos I of Spain|E]]<!--c: Es--> – H:[[Juan Carlos I.]] 1504·9k * [[d:Q12967|D]] [[:en:Leopold II of Belgium|E]]<!--c: Belgium--> – H:[[Leopold II. od Belgije]] * [[d:Q319645|D]] [[:en:Christian Michelsen|E]] – H:[[Christian Michelsen]] * [[d:Q539|D]] [[:en:Giuseppe Garibaldi|E]]<!--C: It--> – H:[[Giuseppe Garibaldi]] 486·5k * [[d:Q153832|D]] [[:en:Alcide De Gasperi|E]]<!-- C: It --> – H:[[Alcide De Gasperi]] 48·7k {{Div col end}} ====Current political leaders, 13==== Many Wikipedias have provisions for including current heads of government in their expanded vital article list. This list suggests the heads of the G7 countries, plus Brazil, China, India, Russia, the current U.N. Secretary General and the current Pope {{Div col|cols=2}} * [[d:Q311440|D]] [[:en:António Guterres|E]] – H:[[António Guterres]] 458·3k * [[d:Q450675|D]] [[:en:Pope Francis|E]] – H:[[Franjo]] 3808·16k * [[d:Q10304982|D]] [[:en:Jair Bolsonaro|E]]<!--c: Brazil--> – H:[[Jair Bolsonaro]] 136·5k * [[d:Q3099714|D]] [[:en:Justin Trudeau|E]]<!--c: CAN--> – H:[[Justin Trudeau]] 174·17k * [[d:Q15031|D]] [[:en:Xi Jinping|E]]<!--c: Ch--> – H:[[Xi Jinping]] 274·3k * [[d:Q3052772|D]] [[:en:Emmanuel Macron|E]]<!--C: Fr--> – H:[[Emmanuel Macron]] 526·2k * [[d:Q567|D]] [[:en:Angela Merkel|E]]<!--c: Ger--> – H:[[Angela Merkel]] 1992·11k * [[d:Q1058|D]] [[:en:Narendra Modi|E]]<!--c: India--> – H:[[Narendra Modi]] 70·1k * [[d:Q53844829|D]] [[:en:Giuseppe Conte|E]]<!--C: It--> – H:[[Giuseppe Conte]] 48·7k * [[d:Q122465|D]] [[:en:Yoshihide Suga|E]]<!--c: Ja--> – H:[[Yoshihide Suga]] 52·1k * [[d:Q7747|D]] [[:en:Vladimir Putin|E]]<!--C: Ru--> – H:[[Vladimir Putin]] 2344·8k * [[d:Q180589|D]] [[:en:Boris Johnson|E]]<!--c: GB--> – H:[[Boris Johnson]] 626·4k * [[d:Q6279|D]] [[:en:Joe Biden|E]]<!--C: US--> – H:[[Joe Biden]] 1316·9k ====Military leaders and military theorists, 16==== * [[d:Q185476|D]] [[:en:Flavius Aetius|E]] – H:[[Flavije Aecije]] 52·7k * [[d:Q125414|D]] [[:en:Pompey|E]] – H:[[Pompej Veliki]] 416·11k * [[d:Q2253|D]] [[:en:Scipio Africanus|E]] – H:[[Scipion Stariji]] 278·7k * [[d:Q483783|D]] [[:en:Sulla|E]] – H:[[Sula]] 240·2k * [[d:Q152428|D]] [[:en:Prince Eugene of Savoy|E]] – H:[[Eugen Savojski]] 988·12k * [[d:Q154232|D]] [[:en:Alexander Suvorov|E]] – H:[[Aleksandr Vasiljevič Suvorov]] 34·1k * [[d:Q76430|D]] [[:en:Carl von Clausewitz|E]] – H:[[Carl von Clausewitz]] 114·1k * [[d:Q34836|D]] [[:en:Ulysses S. Grant|E]]<!--C: US--> – H:[[Ulysses S. Grant]] 176·22k * [[d:Q170596|D]] [[:en:T. E. Lawrence|E]] – H:[[Thomas Edward Lawrence]] 130·2k * [[d:Q165557|D]] [[:en:Robert E. Lee|E]]<!--C: US--> – H:[[Robert Edward Lee]] 316·21k * [[d:Q151414|D]] [[:en:George Marshall|E]] – H:[[George Marshall]] 150·2k * [[d:Q83235|D]] [[:en:Horatio Nelson, 1st Viscount Nelson|E]]<!--c: GB--> – H:[[Horatio Nelson]] 102·2k * [[d:Q14060|D]] [[:en:Erwin Rommel|E]] – H:[[Erwin Rommel]] 1128·54k * [[d:Q179910|D]] [[:en:Vo Nguyen Giap|E]] – H:[[Võ Nguyên Giáp]] 42·2k * [[d:Q131691|D]] [[:en:Arthur Wellesley, 1st Duke of Wellington|E]] – H:[[Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona]] 54·3k * [[d:Q124617|D]] [[:en:Georgy Zhukov|E]] – H:[[Georgij Žukov]] 468·14k {{Div col end}} === Rebels, revolutionaries and activists, 35 === {{Div col|cols=2}} ;Africa * [[d:Q214473|D]] [[:en:Steve Biko|E]]<!--c: South_Africa 1960s --> – H:[[Steve Biko]] * [[d:Q202155|D]] [[:en:Thomas Sankara|E]]<!--c: Burkina_Faso 1980s--> – H:[[Thomas Sankara]] 58·8k ;Asia * [[d:Q34211|D]] [[:en:Yasser Arafat|E]]<!--c: Palestina 1960s--> – H:[[Jaser Arafat]] 360·10k * [[d:Q36740|D]] [[:en:Aung San Suu Kyi|E]]<!--c: Burma--> – H:[[Aung San Suu Kyi]] 204·8k * [[d:Q1001|D]] [[:en:Mohandas Karamchand Gandhi|E]]<!--c: India--> – H:'''[[Mahatma Gandhi]]''' 2554·11k * [[d:Q38823|D]] [[:en:Ruhollah Khomeini|E]]<!--c: Iran 1970s--> – H:[[Ruholah Homeini]] 256·6k * [[d:Q1317|D]] [[:en:Osama bin Laden|E]]<!--c: Saudi-Arabia 1980s--> – H:[[Osama bin Laden]] 1122·8k ;Europe * [[d:Q7226|D]] [[:en:Joan of Arc|E]]<!--C: Fr--> – H:'''[[Ivana Orleanska]]''' 1338·6k * [[d:Q44279|D]] [[:en:Oliver Cromwell|E]]<!--c: GB--> – H:[[Oliver Cromwell]] 700·2k * [[d:Q184623|D]] [[:en:Georges Danton|E]]<!--C: Fr 1780s--> – H:[[Georges Danton]] 72·3k * [[d:Q1394|D]] [[:en:Vladimir Lenin|E]]<!--C: Ru--> – H:'''[[Vladimir Iljič Lenjin]]''' 1000·51k * [[d:Q318461|D]] [[:en:Vasil Levski|E]]<!--c: Bulgaria 1860s--> – H:[[Vasil Levski]] * [[d:Q9554|D]] [[:en:Martin Luther|E]]<!--C: Ger 1510s Protestant Reformation--> – H:'''[[Martin Luther]]''' 2770·11k * [[d:Q37103|D]] [[:en:Florence Nightingale|E]]<!--c: GB 1860s --> – H:[[Florence Nightingale]] 738·13k * [[d:Q294136|D]] [[:en:Emilia Plater|E]]<!--c: Poland C: Lithuania 1830s--> – H:[[Emilia Plater]] * [[d:Q80492|D]] [[:en:Gavrilo Princip|E]]<!--c: Serbia 1910s--> – H:[[Gavrilo Princip]] 2246·12k * [[d:Q44197|D]] [[:en:Maximilien de Robespierre|E]] – H:[[Maximilien Robespierre]] 278·7k * [[d:Q83406|D]] [[:en:Spartacus|E]]<!--c: Rome --> – H:[[Spartak]] 1102·12k * [[d:Q30547|D]] [[:en:Mother Teresa|E]]<!--c: Albania 1940s--> – H:[[Majka Tereza]] 2168·34k * [[d:Q33391|D]] [[:en:Leon Trotsky|E]]<!--C: Ru 1910s--> – H:[[Lav Trocki]] 860·7k * [[d:Q82457|D]] [[:en:William Wallace|E]]<!--c: Scotland 1290s--> – H:[[William Wallace]] 336·3k * [[d:Q49086|D]] [[:en:Simon Wiesenthal|E]]<!--c: Austria 1940s--> – H:[[Simon Wiesenthal]] 70·1k ;Americas * [[d:Q5809|D]] [[:en:Che Guevara|E]]<!--c: Argentina 1950s--> – H:'''[[Che Guevara]]''' 2418·21k * [[d:Q192278|D]] [[:en:Pancho Villa|E]]<!--c: Mexico 1910s--> – H:[[Pancho Villa]] 168·2k ;;''USA'' * [[d:Q192245|D]] [[:en:Susan B. Anthony|E]]<!--C: US 1870s--> – H:[[Susan B. Anthony]] * [[d:Q79969|D]] [[:en:Emma Goldman|E]]<!--C: US 1890s--> – H:[[Emma Goldman]] 48·2k * [[d:Q19673|D]] [[:en:Al Gore|E]]<!--C: US--> – H:[[Al Gore]] 106·7k * [[d:Q107082|D]] [[:en:Mother Jones|E]]<!--C: US 1880s--> – H:[[Mary Harris]] 0·1k * [[d:Q38203|D]] [[:en:Helen Keller|E]]<!--C: US deafblind 1910s --> – H:[[Helen Keller]] 846·6k * [[d:Q8027|D]] [[:en:Martin Luther King, Jr.|E]]<!--C: US--> – H:'''[[Martin Luther King, Jr.]]''' 1540·9k * [[d:Q41921|D]] [[:en:Rosa Parks|E]]<!--C: US 1950s --> – H:[[Rosa Parks]] 1052·7k * [[d:Q465335|D]] [[:en:Elizabeth Cady Stanton|E]]<!--C: US 1840s --> – H:[[Elizabeth Cady Stanton]] * [[d:Q105180|D]] [[:en:Sojourner Truth|E]]<!--C: US 1840s--> – H:[[Sojourner Truth]] 36·1k * [[d:Q102870|D]] [[:en:Harriet Tubman|E]]<!--C: US 1840s--> – H:[[Harriet Tubman]] 80·1k * [[d:Q43303|D]] [[:en:Malcolm X|E]]<!--C: US 1950s --> – H:[[Malcolm X]] 450·4k {{Div col end}} === Scientists, inventors and mathematicians, 283 ===<!--Limit [[List of articles every Wikipedia should have/Expanded/Quotas]]--> {{Div col|cols=2}} <!--Source: http://phys.kent.edu/~manley/physicists.html --> ==== Pre-modern, 27 ==== ;;Ancient * [[d:Q11826|D]] [[:en:Ab-Biruni|E]] – H:[[Al-Biruni]] * [[d:Q8739|D]] [[:en:Archimedes|E]]<!--c: Gre y:-250 --> – H:'''[[Arhimed]]''' 1134·25k * [[d:Q180109|D]] [[:en:Apollonius of Perga|E]]<!--c: Gre y: -200 --> – H:[[Apolonije iz Perge]] 28·3k * [[d:Q202001|D]] [[:en:Archytas|E]]<!--c: Gre y:-400 --> – H:[[Arhita]] 14·1k * [[d:Q11359|D]] [[:en:Aryabhata|E]]<!--c: India y: 500 --> – H:[[Aryabhata]] 8·1k * [[d:Q178217|D]] [[:en:Diophantus|E]]<!--c: Gre y: 250 --> – H:[[Diofant]] 88·1k * [[d:Q43182|D]] [[:en:Eratosthenes|E]]<!--c: Gre y: -200 Geography --> – H:[[Eratosten]] 450·7k * [[d:Q8747|D]] [[:en:Euclid|E]]<!--c: Gre y: -300 --> – H:'''[[Euklid]]''' 484·6k * [[d:Q185150|D]] [[:en:Eudoxus of Cnidus|E]]<!--c: Gre y: -400 --> – H:[[Eudoks iz Knida]] 18·2k * [[d:Q159905|D]] [[:en:Hipparchus|E]]<!--c: Gre y: -150 --> – H:[[Hiparh]] 98·50k * [[d:Q5264|D]] [[:en:Hippocrates|E]]<!--c: Gre y: -400 Medicine --> – H:[[Hipokrat]] 756·4k * [[d:Q11903|D]] [[:en:Hypatia|E]]<!--c: Egypt y: 400 --> – H:[[Hipatija]] 224·4k * [[d:Q211783|D]] [[:en:Pappus of Alexandria|E]]<!--c: Gre y: 300 --> – H:[[Pap Aleksandrijski]] 6·3k * [[d:Q34943|D]] [[:en:Ptolemy|E]]<!--c: Egypt y: 150 --> – H:[[Klaudije Ptolemej]] 218·8k * [[d:Q10261|D]] [[:en:Pythagoras|E]]<!--c: Gre math--> – H:[[Pitagora]] 900·10k * [[d:Q1265657|D]] [[:en:Su Song|E]]<!--c: Ch Polymath--> – H:[[Su Song]] ;;Middle Ages * [[d:Q11104|D]] [[:en:Alhacen|E]]<!--c: Arab y: 1000 father of optics; spectrum--> – H:[[Ibn al-Haitam]] 44·4k * [[d:Q213385|D]] [[:en:Bhāskara II|E]]<!--c: India y: 1150 --> – H:[[Bhāskara II.]] * [[d:Q9038|D]] [[:en:Muḥammad ibn Mūsā al-Khwārizmī|E]]<!--C: Iran y: 800 --> – H:'''[[Al-Hvarizmi]]''' 110·3k * [[d:Q302835|D]] [[:en:Nasir al-Din al-Tusi|E]]<!--c: Iran y: 1250 --> – H:[[Nasirudin Tusi]] 12·28k * [[d:Q8011|D]] [[:en:Avicenna|E]]<!--c: Iran y: 100 --> – H:'''[[Avicena]]''' 276·5k * [[d:Q202943|D]] [[:en:Brahmagupta|E]]<!--c: India y: 650 zero--> – H:'''[[Brahmagupta]]''' 32·1k * [[d:Q8763|D]] [[:en:Fibonacci|E]]<!--c: It y: 1250 --> – H:[[Fibonacci]] 184·1k * [[d:Q167852|D]] [[:en:Geber|E]]<!--c: Iran y: 800 --> – H:[[Geber]] 26·5k * [[d:Q192706|D]] [[:en:William Gilbert|E]]<!--c: GB y: 1600 physicist--> – H:[[William Gilbert]] 36·7k * [[d:Q169234|D]] [[:en:Muhammad ibn Zakariya al-Razi|E]] – H:[[Razi]] 44·3k * [[d:Q470531|D]] [[:en:Seki Takakazu|E]]<!--c: Ja y: 1700 --> – H:[[Seki Takakazu]] ==== Physics and astronomy, 81 ==== ;;Astronomy * [[d:Q36620|D]] [[:en:Tycho Brahe|E]]<!--astronomy--> – H:[[Tycho Brahe]] 94·10k * [[d:Q619|D]] [[:en:Nicolaus Copernicus|E]] – H:'''[[Nikola Kopernik]]''' 1626·21k * [[d:Q148109|D]] [[:en:Subrahmanyan Chandrasekhar|E]] – H:[[Subrahmanyan Chandrasekhar]] 14·6k * [[d:Q307|D]] [[:en:Galileo Galilei|E]]<!--physicist--> – H:'''[[Galileo Galilei]]''' 1864·51k * [[d:Q47434|D]] [[:en:Edmond Halley|E]]<!--astronomy/comet--> – H:[[Edmond Halley]] 40·7k * [[d:Q14277|D]] [[:en:William Herschel|E]] – H:[[William Herschel]] 36·9k * [[d:Q43027|D]] [[:en:Edwin Hubble|E]]<!--astronomy--> – H:[[Edwin Hubble]] 122·12k * [[d:Q8963|D]] [[:en:Johannes Kepler|E]]<!--astronomy--> – H:'''[[Johannes Kepler]]''' 326·31k * [[d:Q160187|D]] [[:en:Ole Rømer|E]] – H:[[Ole Rømer]] 34·6k * [[d:Q410|D]] [[:en:Carl Sagan|E]]<!--astronomy/Cosmos--> – H:[[Carl Sagan]] 310·10k ;;Early modern * [[d:Q46830|D]] [[:en:Robert Hooke|E]] – H:[[Robert Hooke]] 324·8k * [[d:Q39599|D]] [[:en:Christiaan Huygens|E]] – H:[[Christiaan Huygens]] 102·11k * [[d:Q58720|D]] [[:en:Mikhail Lomonosov|E]] – H:[[Mihail Vasiljevič Lomonosov]] 100·2k * [[d:Q935|D]] [[:en:Isaac Newton|E]]<!--physicist--> – H:'''[[Isaac Newton]]''' 1454·26k ;;Modern * [[d:Q675|D]] [[:en:André-Marie Ampère|E]]<!--father of electrodynamics--> – H:[[André-Marie Ampère]] 86·6k * [[d:Q43476|D]] [[:en:Amedeo Avogadro|E]]<!--pressure/atoms--> – H:[[Amedeo Avogadro]] 68·6k * [[d:Q122986|D]] [[:en:Johann Jakob Balmer|E]]<!--hydrogen spectrum--> – H:[[Johann Jakob Balmer]] 6·13k * [[d:Q122701|D]] [[:en:William Thomson, 1st Baron Kelvin|E]] – H:[[William Thomson]] 74·1k * [[d:Q41269|D]] [[:en:Henri Becquerel|E]]<!--discovered natural radioactivity--> – H:[[Antoine Henri Becquerel]] 110·8k * [[d:Q155794|D]] [[:en:Hans Bethe|E]] – H:[[Hans Albrecht Bethe]] 14·7k * [[d:Q7085|D]] [[:en:Niels Bohr|E]]<!--contributed to quantum theory & nuclear reactions--> – H:[[Niels Bohr]] 222·35k * [[d:Q84296|D]] [[:en:Ludwig Boltzmann|E]] – H:[[Ludwig Boltzmann]] 64·6k * [[d:Q58978|D]] [[:en:Max Born|E]] – H:[[Max Born]] 70·17k * [[d:Q133747|D]] [[:en:William Henry Bragg|E]]<!--x-ray spectrometry--> – H:[[William Henry Bragg]] 4·14k * [[d:Q131733|D]] [[:en:Henry Cavendish|E]]<!--physicist--> – H:[[Henry Cavendish]] 72·8k * [[d:Q80884|D]] [[:en:James Chadwick|E]] – H:[[James Chadwick]] 50·5k * [[d:Q172466|D]] [[:en:Steven Chu|E]]<!--Doppler cooling method of laser light--> – H:[[Steven Chu]] 20·4k * [[d:Q7186|D]] [[:en:Marie Curie|E]] – H:'''[[Maria Skłodowska-Curie]]''' 2224·16k * [[d:Q37463|D]] [[:en:Pierre Curie|E]]<!--discovered piezoelectricity--> – H:[[Pierre Curie]] 332·12k * [[d:Q41284|D]] [[:en:John Dalton|E]] – H:[[John Dalton]] 218·14k * [[d:Q277579|D]] [[:en:James Dewar|E]]<!--liquified nitrogen; Dewar flask--> – H:[[James Dewar]] 8·5k * [[d:Q131721|D]] [[:en:Johannes Diderik van der Waals|E]] – H:[[Johannes Diderik van der Waals]] 44·7k * [[d:Q47480|D]] [[:en:Paul Dirac|E]]<!--co-found quantum electrodynamics; antimatter--> – H:[[Paul Dirac]] 152·11k * [[d:Q937|D]] [[:en:Albert Einstein|E]] – H:'''[[Albert Einstein]]''' 4528·88k * [[d:Q8750|D]] [[:en:Michael Faraday|E]]<!--chemist--> – H:'''[[Michael Faraday]]''' 486·14k * [[d:Q8753|D]] [[:en:Enrico Fermi|E]]<!--self-sustaining nuclear chain reaction--> – H:'''[[Enrico Fermi]]''' 92·8k * [[d:Q39246|D]] [[:en:Richard Feynman|E]]<!--physicist--> – H:[[Richard Feynman]] 198·9k * [[d:Q187966|D]] [[:en:Léon Foucault|E]]<!--invented the gyroscope--> – H:[[Léon Foucault]] 82·9k * [[d:Q187241|D]] [[:en:Augustin-Jean Fresnel|E]]<!--transverse light waves--> – H:[[Augustin Jean Fresnel]] 18·7k * [[d:Q17714|D]] [[:en:Stephen Hawking|E]]<!--physicist--> – H:[[Stephen Hawking]] 2984·5k * [[d:Q40904|D]] [[:en:Werner Heisenberg|E]] – H:[[Werner Heisenberg]] 416·35k * [[d:Q8962|D]] [[:en:James Prescott Joule|E]]<!--mechanical equivalent of heat--> – H:'''[[James Prescott Joule]]''' 220·11k * [[d:Q60052|D]] [[:en:Gustav Kirchhoff|E]]<!--3 laws of spectral analysis--> – H:[[Gustav Robert Kirchhoff]] 30·10k * [[d:Q133267|D]] [[:en:Lev Landau|E]] – H:[[Lev Davidovič Landau]] 12·6k * [[d:Q169577|D]] [[:en:Ernest Lawrence|E]]<!--invented cyclotron--> – H:[[Ernest Orlando Lawrence]] 16·7k * [[d:Q41688|D]] [[:en:Hendrik Lorentz|E]]<!--physicist--> – H:[[Hendrik Antoon Lorentz]] 92·14k * [[d:Q93996|D]] [[:en:Ernst Mach|E]]<!--Mach number/sound--> – H:[[Ernst Mach]] 40·5k * [[d:Q9095|D]] [[:en:James Clerk Maxwell|E]]<!--physicist--> – H:'''[[James Clerk Maxwell]]''' 224·19k * [[d:Q56189|D]] [[:en:Lise Meitner|E]] – H:[[Lise Meitner]] 88·9k * [[d:Q127234|D]] [[:en:Albert A. Michelson|E]]<!--interferometer, precisely measured speed of light--> – H:[[Albert Abraham Michelson]] 46·6k * [[d:Q130975|D]] [[:en:Robert Andrews Millikan|E]]<!--coined "cosmic rays"--> – H:[[Robert Andrews Millikan]] 22·4k * [[d:Q176206|D]] [[:en:Pieter van Musschenbroek|E]]<!--capacitor 1745--> – H:[[Pieter van Musschenbroek]] * [[d:Q1585|D]] [[:en:Georg Ohm|E]]<!--Ohm's law/resistance--> – H:[[Georg Simon Ohm]] 96·5k * [[d:Q132537|D]] [[:en:J. Robert Oppenheimer|E]]<!--first A-bomb--> – H:[[Robert Oppenheimer]] 204·3k * [[d:Q65989|D]] [[:en:Wolfgang Pauli|E]]<!--discovered exclusion principle; neutrino--> – H:[[Wolfgang Pauli]] 106·19k * [[d:Q9021|D]] [[:en:Max Planck|E]]<!--physicist--> – H:'''[[Max Planck]]''' 256·14k * [[d:Q60429|D]] [[:en:C. V. Raman|E]] – H:[[Čandrasekara Venkata Raman]] 12·7k * [[d:Q35149|D]] [[:en:Wilhelm Röntgen|E]]<!-- X-rays --> – H:[[Wilhelm Conrad Röntgen]] 722·7k * [[d:Q997|D]] [[:en:Andrei Sakharov|E]]<!--father of the Soviet hydrogen bomb--> – H:[[Andrej Saharov]] 58·8k * [[d:Q9130|D]] [[:en:Erwin Schrödinger|E]]<!--Schrödinger wave equation--> – H:'''[[Erwin Schrödinger]]''' 150·14k * [[d:Q77078|D]] [[:en:Arnold Sommerfeld|E]] – H:[[Arnold Sommerfeld]] 16·9k * [[d:Q699541|D]] [[:en:G. I. Taylor|E]] – H:[[G. I. Taylor]] * [[d:Q6733|D]] [[:en:Edward Teller|E]]<!--H-bomb--> – H:[[Edward Teller]] 18·2k * [[d:Q47285|D]] [[:en:J. J. Thomson|E]] – H:[[Joseph John Thomson]] 190·9k * [[d:Q25820|D]] [[:en:Thomas Young|E]]<!--wave nature of light--> – H:[[Thomas Young]] 18·12k * [[d:Q366471|D]] [[:en:Yakov Borisovich Zel'dovich|E]] – H:[[Jakov Zeldovič]] * [[d:Q44412|D]] [[:en:Hans Christian Ørsted|E]]<!--electric magnet--> – H:[[Hans Christian Ørsted]] 212·5k * [[d:Q172840|D]] [[:en:Murray Gell-Mann |E]]<!--explanation of strange particles--> – H:[[Murray Gell-Mann]] 14·4k * [[d:Q333724|D]] [[:en:Wallace Carothers|E]]<!--nylon @DuPont--> – H:[[Wallace Carothers]] * [[d:Q536469|D]] [[:en:George FitzGerald|E]]<!--Lorentz-FitzGerald contraction--> – H:[[George Francis FitzGerald]] 0·4k * [[d:Q78520|D]] [[:en:Victor Francis Hess|E]]<!--discovered cosmic radiation--> – H:[[Victor Franz Hess]] 18·19k * [[d:Q184592|D]] [[:en:Gerard 't Hooft|E]]<!--gauge theories in elementary particle physics--> – H:[[Gerardus 't Hooft]] 2·6k * [[d:Q71023|D]] [[:en:Alfred Kastler|E]]<!--atom/wave Hertzian resonances--> – H:[[Alfred Kastler]] 16·5k * [[d:Q57063|D]] [[:en:Philipp Lenard|E]]<!--cathode rays; photoelectric effect--> – H:[[Philipp Lenard]] 28·1k * [[d:Q323267|D]] [[:en:Osborne Reynolds|E]]<!--turbulence/hydrodynamics--> – H:[[Osborne Reynolds]] 4·4k * [[d:Q311567|D]] [[:en:Johannes Rydberg|E]]<!--spectra of many elements/Rydberg constant--> – H:[[Johannes Rydberg]] 0·13k * [[d:Q185914|D]] [[:en:Michael Servetus|E]]<!--aragonese humanist, first European to describe the function of pulmonary circulation--> – H:[[Miguel Serveto]] 4·1k * [[d:Q16581|D]] [[:en:Joseph Stefan|E]]<!--blackbody radiation--> – H:[[Jožef Stefan]] 36·4k * [[d:Q193655|D]] [[:en:John Hasbrouck Van Vleck|E]]<!--father of modern magnetism, solid-state physics--> – H:[[John Hasbrouck Van Vleck]] 6·8k * [[d:Q155790|D]] [[:en:Eugene Wigner|E]]<!--"nuclear cross section"--> – H:[[Eugene Wigner]] 20·5k * [[d:Q171034|D]] [[:en:Robert Wilson|E]]<!--Nobel physicist--> – H:[[Robert Woodrow Wilson]] 18·5k ==== Chemistry, 24 ==== * [[d:Q80956|D]] [[:en:Svante Arrhenius|E]] – H:[[Svante August Arrhenius]] 38·7k * [[d:Q151911|D]] [[:en:J&*246;ns Jacob Berzelius|E]] – H:[[Jöns Jakob Berzelius]] 66·2k * [[d:Q131761|D]] [[:en:Humphry Davy|E]] – H:[[Humphry Davy]] 88·11k * [[d:Q43393|D]] [[:en:Robert Boyle|E]] – H:[[Robert Boyle]] 76·3k * [[d:Q103835|D]] [[:en:Peter Debye|E]] – H:[[Peter Debye]] 6·9k * [[d:Q153185|D]] [[:en:Joseph Louis Gay-Lussac|E]] – H:[[Joseph Louis Gay-Lussac]] 84·4k * [[d:Q153243|D]] [[:en:Josiah Willard Gibbs|E]]<!--physicist/chemist "Gibbs effect"--> – H:[[Josiah Willard Gibbs]] 14·8k * [[d:Q57065|D]] [[:en:Otto Hahn|E]] – H:[[Otto Hahn]] 54·7k * [[d:Q102822|D]] [[:en:Jacobus Henricus van 't Hoff|E]] – H:[[Jacobus Henricus van 't Hoff]] 50·6k * [[d:Q7487|D]] [[:en:Dorothy Hodgkin|E]] – H:[[Dorothy Hodgkin]] 20·4k * [[d:Q39607|D]] [[:en:Antoine Lavoisier|E]]<!--chemist--> – H:[[Antoine Laurent de Lavoisier]] 308·2k * [[d:Q16571|D]] [[:en:Justus von Liebig|E]] – H:[[Justus von Liebig]] 46·1k * [[d:Q9106|D]] [[:en:Dmitri Mendeleev|E]]<!–-> – H:'''[[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev]]''' 398·12k * [[d:Q159636|D]] [[:en:Joseph Priestley|E]]<!--chemist discovery of oxygen--> – H:[[Joseph Priestley]] 12·4k * [[d:Q115490|D]] [[:en:Tadeus Reichstein|E]] – H:[[Tadeus Reichstein]] 6·1k * [[d:Q9123|D]] [[:en:Ernest Rutherford|E]]<!--chemist--> – H:'''[[Ernest Rutherford]]''' 254·18k * [[d:Q102830|D]] [[:en:Frederick Soddy|E]] – H:[[Frederick Soddy]] 16·4k * [[d:Q48983|D]] [[:en:Linus Pauling|E]] – H:[[Linus Pauling]] 118·4k * [[d:Q208858|D]] [[:en:Gilbert Lewis|E]] – H:[[Gilbert Lewis]] * [[d:Q57075|D]] [[:en:Fritz Haber|E]] – H:[[Fritz Haber]] 20·0k * [[d:Q151564|D]] [[:en:Frederick Sanger|E]] – H:[[Frederick Sanger]] 30·7k * [[d:Q316371|D]] [[:en:Vladimir Vernadsky|E]] – H:[[Volodimir Ivanovič Vernadskij]] 16·4k * [[d:Q232316|D]] [[:en:Robert Burns Woodward|E]] – H:[[Robert Burns Woodward]] * [[d:Q76606|D]] [[:en:Carl Bosch|E]] – H:[[Carl Bosch]] 12·3k ==== Natural sciences, 30 ==== ;;Biology * [[d:Q154824|D]] [[:en:Norman Borlaug|E]] – H:[[Norman Borlaug]] 16·2k * [[d:Q150526|D]] [[:en:Santiago Ramón y Cajal|E]]<!--histologist, psychologist, and Nobel laureate--> – H:[[Santiago Ramon y Cajal]] 18·3k * [[d:Q123280|D]] [[:en:Francis Crick|E]] – H:[[Francis Harry Compton Crick]] 50·1k * [[d:Q184366|D]] [[:en:Thomas Henry Huxley|E]]<!--studied dinosaurs as birds?--> – H:[[Thomas Henry Huxley]] 12·1k * [[d:Q82122|D]] [[:en:Jean-Baptiste Lamarck|E]]<!--evolution--> – H:[[Jean-Baptiste Lamarck]] 88·4k * [[d:Q43522|D]] [[:en:Antonie van Leeuwenhoek|E]]<!--pioneer of microscopy--> – H:[[Antoni van Leeuwenhoek]] 228·5k * [[d:Q1043|D]] [[:en:Carl Linnaeus|E]]<!--taxonomy--> – H:'''[[Carl Linné]]''' 270·2k * [[d:Q78496|D]] [[:en:Konrad Lorenz|E]] – H:[[Konrad Lorenz]] 36·1k * [[d:Q37970|D]] [[:en:Gregor Mendel|E]] – H:[[Gregor Mendel]] 444·12k * [[d:Q160627|D]] [[:en:Alfred Russel Wallace|E]] – H:[[Alfred Russel Wallace]] * [[d:Q83333|D]] [[:en:James Watson|E]] – H:[[James Dewey Watson]] 30·1k ;;Medicine * [[d:Q208230|D]] [[:en:Claude Bernard|E]]<!--founded physiology--> – H:[[Claude Bernard (fiziolog)]] 8·1k * [[d:Q28738|D]] [[:en:Casimir Funk|E]] – H:[[Kazimir Funk]] * [[d:Q93128|D]] [[:en:William Harvey|E]] – H:[[William Harvey]] 30·1k * [[d:Q37193|D]] [[:en:Robert Koch|E]] – H:[[Robert Koch]] 868·2k * [[d:Q83428|D]] [[:en:Paracelsus|E]] – H:[[Paracelsus]] 182·3k * [[d:Q529|D]] [[:en:Louis Pasteur|E]]<!--medicine--> – H:'''[[Louis Pasteur]]''' 872·7k * [[d:Q200101|D]] [[:en:Jonas Salk|E]]<!--vaccine--> – H:[[Jonas Salk]] 92·1k * [[d:Q170267|D]] [[:en:Andreas Vesalius|E]] – H:[[Andreas Vesalius]] ;;Natural sciences * [[d:Q182882|D]] [[:en:John James Audubon|E]] – H:[[John James Audubon]] * [[d:Q229264|D]] [[:en:Georges-Louis Leclerc, Comte de Buffon|E]] – H:[[Georges-Louis Leclerc, grof de Buffon]] * [[d:Q181685|D]] [[:en:Sadi Carnot|E]]<!--founded thermodynamics--> – H:[[Nicolas Léonard Sadi Carnot]] 42·8k * [[d:Q100948|D]] [[:en:Rachel Carson|E]] – H:[[Rachel Carson]] 28·1k * [[d:Q83233|D]] [[:en:Jacques Cousteau|E]]<!--invented SCUBA--> – H:[[Jacques-Yves Cousteau]] 182·2k * [[d:Q1035|D]] [[:en:Charles Darwin|E]] – H:'''[[Charles Darwin]]''' 2270·19k * [[d:Q37064|D]] [[:en:Alexander Fleming|E]] – H:[[Alexander Fleming]] 686·4k * [[d:Q8778|D]] [[:en:Galen|E]] – H:'''[[Galen]]''' 148·3k * [[d:Q48246|D]] [[:en:Ernst Haeckel|E]] – H:[[Ernst Haeckel]] 156·2k * [[d:Q40852|D]] [[:en:Edward Jenner|E]] – H:[[Edward Jenner]] 394·9k * [[d:Q318960|D]] [[:en:Richard Leakey|E]] – H:[[Richard Leakey]] ==== Inventors, 53 ==== * [[d:Q133544|D]] [[:en:John Logie Baird|E]] – H:[[John Logie Baird]] * [[d:Q949|D]] [[:en:John Bardeen|E]]<!--transistor 1947--> – H:[[John Bardeen]] 36·14k * [[d:Q76687|D]] [[:en:Georg Bednorz|E]]<!--co-discover first ceramic superconductors 1986--> – H:[[Johannes Georg Bednorz]] 4·6k * [[d:Q34286|D]] [[:en:Alexander Graham Bell|E]] – H:[[Alexander Graham Bell]] 718·5k * [[d:Q40224|D]] [[:en:Karl Benz|E]] – H:[[Carl Benz]] 370·2k * [[d:Q71004|D]] [[:en:Emile Berliner|E]]<!--made flat records--> – H:[[Emile Berliner]] * [[d:Q76766|D]] [[:en:Gerd Binnig|E]]<!--co-designed the scanning tunneling microscope (STM)--> – H:[[Gerd Binnig]] 2·3k * [[d:Q57384|D]] [[:en:Wernher von Braun|E]] – H:[[Wernher von Braun]] 440·18k * [[d:Q168468|D]] [[:en:David Brewster|E]]<!--invented kaleidoscope/stereoscope--> – H:[[David Brewster]] 42·5k * [[d:Q35820|D]] [[:en:Wright brothers|E]]<!--Flyer--> – H:[[Braća Wright]] 856·3k * [[d:Q335039|D]] [[:en:Nolan Bushnell|E]]<!--Pong (first video game) 1972--> – H:[[Nolan Bushnell]] * [[d:Q21901|D]] [[:en:Josephine Cochrane|E]]<!--invented dishwasher--> – H:[[Josephine Cochrane]] * [[d:Q469938|D]] [[:en:Christopher Cockerell|E]]<!--hovercraft inventor--> – H:[[Christopher Cockerell]] * [[d:Q131405|D]] [[:en:Louis Daguerre|E]]<!-- daguerreotype --> – H:[[Louis Daguerre]] 68·6k * [[d:Q983493|D]] [[:en:Raymond Vahan Damadian|E]]<!--invented MRI 1977--> – H:[[Raymond Vahan Damadian]] * [[d:Q12674|D]] [[:en:Rudolf Diesel|E]]<!-- Diesel motor, used in nearly all motor ships --> – H:[[Rudolf Diesel]] 260·3k * [[d:Q189147|D]] [[:en:George Eastman|E]]<!--camera--> – H:[[George Eastman]] * [[d:Q8743|D]] [[:en:Thomas Edison|E]] – H:'''[[Thomas Alva Edison]]''' 938·1k * [[d:Q297469|D]] [[:en:Leo Fender|E]]<!--invents electric guitar--> – H:[[Leo Fender]] 12·1k * [[d:Q354863|D]] [[:en:Lee De Forest|E]]<!--invented triode 1907--> – H:[[Lee de Forest]] 40·5k * [[d:Q34969|D]] [[:en:Benjamin Franklin|E]]<!--stove, lightning rod--> – H:[[Benjamin Franklin]] 722·11k * [[d:Q102289|D]] [[:en:Buckminster Fuller|E]]<!--architect--> – H:[[Buckminster Fuller]] 54·8k * [[d:Q192496|D]] [[:en:Robert Fulton|E]]<!--steamboat--> – H:[[Robert Fulton]] 202·2k * [[d:Q546175|D]] [[:en:Gordon Gould|E]]<!--invents the laser 1958--> – H:[[Gordon Gould]] * [[d:Q2120396|D]] [[:en:Wilson Greatbatch|E]]<!--internal pacemaker inventor--> – H:[[Wilson Greatbatch]] * [[d:Q8958|D]] [[:en:Johannes Gutenberg|E]]<!--invented moveable type--> – H:'''[[Johannes Gutenberg]]''' 23322·11k * [[d:Q360359|D]] [[:en:Elias Howe|E]]<!--American sewing machine--> – H:[[Elias Howe]] * [[d:Q310833|D]] [[:en:Joseph Marie Jacquard|E]]<!--complex loom--> – H:[[Joseph Marie Jacquard]] * [[d:Q588120|D]] [[:en:Robert Jarvik|E]]<!--Jarvik-7 heart 1978--> – H:[[Robert Jarvik]] * [[d:Q1373386|D]] [[:en:Philippe Kahn|E]]<!--camera phone--> – H:[[Philippe Kahn]] * [[d:Q28900|D]] [[:en:John George Kemeny|E]]<!--invented BASIC 1964--> – H:[[John George Kemeny]] * [[d:Q182031|D]] [[:en:Jack Kilby|E]]<!--co-invented IC chip, Nobel Prize in physics in 2000--> – H:[[Jack Kilby]] 20·6k * [[d:Q7509|D]] [[:en:Stephanie Kwolek|E]]<!--invented Kevlar 1965--> – H:[[Stephanie Kwolek]] * [[d:Q92862|D]] [[:en:Jaron Lanier|E]]<!--coins "virtual reality"--> – H:[[Jaron Lanier]] * [[d:Q28978|D]] [[:en:Ignacy Łukasiewicz|E]] – H:[[Ignacy Łukasiewicz]] * [[d:Q36488|D]] [[:en:Guglielmo Marconi|E]]<!--wireless--> – H:[[Guglielmo Marconi]] 212·2k * [[d:Q719357|D]] [[:en:Cyrus McCormick|E]]<!--mechanical reaper invented 1831--> – H:[[Cyrus McCormick]] * [[d:Q92766|D]] [[:en:Robert Metcalfe|E]]<!--developed ethernet 1973--> – H:[[Robert Metcalfe]] * [[d:Q75698|D]] [[:en:Samuel Morse|E]] – H:[[Samuel Finley Breese Morse]] 244·1k * [[d:Q23810|D]] [[:en:Alfred Nobel|E]]<!--Prize/dynamite--> – H:[[Alfred Nobel]] 1040·8k * [[d:Q241735|D]] [[:en:Robert Noyce|E]]<!--co-invented IC chip--> – H:[[Robert Noyce]] 4·1k * [[d:Q150910|D]] [[:en:Charles Algernon Parsons|E]]<!--steam turbine--> – H:[[Charles Algernon Parsons]] 12·6k * [[d:Q908166|D]] [[:en:Roy J. Plunkett|E]]<!--teflon 1938--> – H:[[Roy J. Plunkett]] * [[d:Q163415|D]] [[:en:William Shockley|E]]<!--transistor 1947--> – H:[[William Bradford Shockley]] 20·6k * [[d:Q1373431|D]] [[:en:Alan Shugart|E]]<!--floppy disk inventor--> – H:[[Alan Shugart]] * [[d:Q312011|D]] [[:en:Isaac Singer|E]]<!--invented sew bobbin--> – H:[[Isaac Singer]] * [[d:Q9036|D]] [[:en:Nikola Tesla|E]]<!--physicist--> – H:'''[[Nikola Tesla]]''' 17494·44k * [[d:Q680|D]] [[:en:Alessandro Volta|E]]<!--battery--> – H:[[Alessandro Volta]] 184·7k * [[d:Q183631|D]] [[:en:Ernest Walton|E]]<!--co-invented the first particle accelerator--> – H:[[Ernest Walton]] 8·5k * [[d:Q9041|D]] [[:en:James Watt|E]]<!--steam engine--> – H:'''[[James Watt]]''' 852·16k * [[d:Q76707|D]] [[:en:Wilhelm Eduard Weber|E]]<!--magnetometers--> – H:[[Wilhelm Eduard Weber]] 26·2k * [[d:Q280930|D]] [[:en:Eli Whitney|E]]<!--invented cotton gin--> – H:[[Eli Whitney]] 32·1k * [[d:Q162900|D]] [[:en:Charles Wilson|E]]<!--invented the cloud chamber--> – H:[[Charles Thomson Rees Wilson]] 4·6k ==== Mathematicians, 49 ==== ;;Early modern * [[d:Q122366|D]] [[:en:Daniel Bernoulli|E]]<!--physicist--> – H:[[Daniel Bernoulli]] 72·4k * [[d:Q122392|D]] [[:en:Jacob Bernoulli|E]] – H:[[Jacob Bernoulli]] 64·4k * [[d:Q214544|D]] [[:en:Bonaventura Cavalieri|E]] – H:[[Bonaventura Cavalieri]] 28·2k * [[d:Q153232|D]] [[:en:Jean le Rond d'Alembert|E]] – H:[[Jean le Rond d'Alembert]] 42·7k * [[d:Q7604|D]] [[:en:Leonhard Euler|E]]<!--math--> – H:'''[[Leonhard Euler]]''' 516·14k * [[d:Q75655|D]] [[:en:Pierre de Fermat|E]]<!--math--> – H:'''[[Pierre de Fermat]]''' 64·6k * [[d:Q9047|D]] [[:en:Gottfried Wilhelm Leibniz|E]] – H:'''[[Gottfried Leibniz]]''' 388·30k * [[d:Q1290|D]] [[:en:Blaise Pascal|E]]<!--math--> – H:'''[[Blaise Pascal]]''' 342·19k ;;Modern * [[d:Q124115|D]] [[:en:Niels Henrik Abel|E]] – H:'''[[Niels Henrik Abel]]''' 18·5k * [[d:Q157642|D]] [[:en:Vladimir Arnold|E]] – H:[[Vladimir Arnold]] 16·2k * [[d:Q180217|D]] [[:en:Stefan Banach|E]] – H:[[Stefan Banach]] * [[d:Q207718|D]] [[:en:Isaac Barrow|E]] – H:[[Isaac Barrow]] * [[d:Q134661|D]] [[:en:George Boole|E]] – H:[[George Boole]] 26·1k * [[d:Q76420|D]] [[:en:Georg Cantor|E]] – H:[[Georg Cantor]] 32·2k * [[d:Q274639|D]] [[:en:Élie Cartan|E]] – H:[[Élie Cartan]] 4·1k * [[d:Q8814|D]] [[:en:Augustin-Louis Cauchy|E]] – H:[[Augustin Louis Cauchy]] 30·1k * [[d:Q76556|D]] [[:en:Richard Dedekind|E]]<!--C: Ger y: 1860 abstract algebra --> – H:[[Richard Dedekind]] * [[d:Q29193|D]] [[:en:Peter Gustav Lejeune Dirichlet|E]]<!--C: Ger y: 1840 number theory--> – H:[[Johann Peter Gustav Lejeune Dirichlet]] 94·3k * [[d:Q61047|D]] [[:en:Gotthold Eisenstein|E]]<!--C: Ger y: 1840 number theory--> – H:[[Gotthold Eisenstein]] * [[d:Q216723|D]] [[:en:Ronald Fisher|E]]<!--C: GB y: 1920 Statistics--> – H:[[Ronald Fisher]] * [[d:Q8772|D]] [[:en:Joseph Fourier|E]]<!--C: Fr y: 1800 greenhouse effect --> – H:[[Joseph Fourier]] 94·7k * [[d:Q7091|D]] [[:en:Évariste Galois|E]]<!--C: Fr y: 1820 Group theory--> – H:'''[[Évariste Galois]]''' * [[d:Q6722|D]] [[:en:Carl Friedrich Gauss|E]]<!--math--> – H:'''[[Carl Friedrich Gauss]]''' 428·17k * [[d:Q77141|D]] [[:en:Alexander Grothendieck|E]]<!--C: Ger y: 1950 algebraic geometry--> – H:[[Alexandre Grothendieck]] 18·3k * [[d:Q41390|D]] [[:en:Kurt Gödel|E]]<!--math--> – H:'''[[Kurt Gödel]]''' 60·3k * [[d:Q164425|D]] [[:en:Jacques Hadamard|E]] – H:[[Jacques Hadamard]] * [[d:Q11887|D]] [[:en:William Hamilton|E]]<!--classical mechanics--> – H:[[William Rowan Hamilton]] 16·4k * [[d:Q184337|D]] [[:en:G. H. Hardy|E]] – H:[[G. H. Hardy]] * [[d:Q168401|D]] [[:en:Charles Hermite|E]] – H:[[Charles Hermite]] * [[d:Q41585|D]] [[:en:David Hilbert|E]] – H:'''[[David Hilbert]]''' 66·20k * [[d:Q76564|D]] [[:en:Carl Gustav Jacob Jacobi|E]] – H:[[Carl Gustav Jacobi]] 8·3k * [[d:Q76641|D]] [[:en:Felix Klein|E]] – H:[[Felix Klein]] * [[d:Q153224|D]] [[:en:Andrey Kolmogorov|E]] – H:[[Andrej Kolmogorov]] 20·1k * [[d:Q80222|D]] [[:en:Joseph Louis Lagrange|E]]<!--physicist--> – H:'''[[Joseph-Louis Lagrange]]''' 54·6k * [[d:Q44481|D]] [[:en:Pierre-Simon Laplace|E]]<!--math--> – H:[[Pierre-Simon Laplace]] 88·13k * [[d:Q129199|D]] [[:en:Nikolai Lobachevsky|E]] – H:[[Nikolaj Ivanovič Lobačevski]] 32·5k * [[d:Q101740|D]] [[:en:Benoit Mandelbrot|E]] – H:[[Benoît Mandelbrot]] 30·2k * [[d:Q164374|D]] [[:en:Pierre Louis Maupertuis|E]] – H:[[Pierre Louis Maupertuis]] * [[d:Q206832|D]] [[:en:Gaspard Monge|E]] – H:[[Gaspard Monge]] 10·2k * [[d:Q17455|D]] [[:en:John von Neumann|E]] – H:'''[[John von Neumann]]''' 148·5k * [[d:Q7099|D]] [[:en:Emmy Noether|E]]<!--best known woman mathematician--> – H:[[Emmy Noether]] 66·2k * [[d:Q117346|D]] [[:en:Grigori Perelman|E]] – H:[[Grigorij Pereljman]] * [[d:Q81082|D]] [[:en:Henri Poincaré|E]]<!--founded qualitative dynamics/topology--> – H:'''[[Henri Poincaré]]''' 24·2k * [[d:Q168452|D]] [[:en:Jean-Victor Poncelet|E]] – H:[[Jean-Victor Poncelet]] 0·2k * [[d:Q83163|D]] [[:en:Srinivasa Ramanujan|E]] – H:'''[[Srinivasa Ramanujan]]''' * [[d:Q42299|D]] [[:en:Bernhard Riemann|E]]<!--math--> – H:'''[[Bernhard Riemann]]''' 56·5k * [[d:Q560847|D]] [[:en:James Harris Simons|E]] – H:[[James Harris Simons]] * [[d:Q57103|D]] [[:en:Karl Weierstrass|E]] – H:[[Karl Weierstrass]] * [[d:Q71029|D]] [[:en:Hermann Weyl|E]] – H:[[Hermann Weyl]] ==== Computer scientists, 19 ==== * [[d:Q314308|D]] [[:en:John Vincent Atanasoff|E]]<!-- Atanasoff–Berry Computer --> – H:[[John Vincent Atanasoff]] * [[d:Q46633|D]] [[:en:Charles Babbage|E]] – H:[[Charles Babbage]] 212·6k * [[d:Q80|D]] [[:en:Tim Berners-Lee|E]]<!--HTTP & HTML 1990--> – H:'''[[Tim Berners-Lee]]''' 312·2k * [[d:Q92624|D]] [[:en:Dan Bricklin|E]]<!--VisiCalc spreadsheet 1978--> – H:[[Dan Bricklin]] * [[d:Q92765|D]] [[:en:Seymour Cray|E]]<!--Cray supercomputer inventor--> – H:[[Seymour Cray]] 12·9k * [[d:Q7637|D]] [[:en:Ward Cunningham|E]]<!--developed wiki--> – H:[[Ward Cunningham]] * [[d:Q8556|D]] [[:en:Edsger W. Dijkstra|E]] – H:[[Edsger Dijkstra]] 38·11k * [[d:Q92614|D]] [[:en:Douglas Engelbart|E]]<!--computer mouse inventor 1968--> – H:[[Douglas Engelbart]] 38·2k * [[d:Q192145|D]] [[:en:Herman Hollerith|E]]<!--computer--> – H:[[Hermann Hollerith]] 38·2k * [[d:Q92627|D]] [[:en:Gary Kildall|E]]<!--PC, CP/M--> – H:[[Gary Kildall]] * [[d:Q17457|D]] [[:en:Donald Knuth|E]]<!--algorithms--> – H:[[Donald Knuth]] 16·9k * [[d:Q7259|D]] [[:en:Ada Lovelace|E]] – H:[[Ada Lovelace]] 568·3k * [[d:Q45575|D]] [[:en:Dennis Ritchie|E]]<!--computer/Unix--> – H:[[Dennis Ritchie]] 58·8k * [[d:Q7439|D]] [[:en:Richard Stallman|E]] – H:[[Richard Stallman]] 70·5k * [[d:Q34253|D]] [[:en:Linus Torvalds|E]] – H:[[Linus Torvalds]] 122·1k * [[d:Q7251|D]] [[:en:Alan Turing|E]]<!--computer--> – H:'''[[Alan Turing]]''' 1304·1k * [[d:Q92604|D]] [[:en:Niklaus Wirth|E]]<!--computer/Pascal, 1984 Turing Award--> – H:[[Niklaus Wirth]] 12·6k * [[d:Q483382|D]] [[:en:Steve Wozniak|E]] – H:[[Steve Wozniak]] 158·1k * [[d:Q60093|D]] [[:en:Konrad Zuse|E]]<!-- designed first working computer, Zuse Z3, and first programming language, Plankalkül; articles in 46 Wikipedias --> – H:[[Konrad Zuse]] 52·1k {{Div col end}} === Journalists, 19 ===<!--Limit [[List of articles every Wikipedia should have/Expanded/Quotas]] --> {{Div col|cols=2}} * [[d:Q236939|D]] [[:en:Christiane Amanpour|E]]<!--C: GB--> – H:[[Christiane Amanpour]] * [[d:Q310900|D]] [[:en:Robert Fisk|E]]<!--C: GB--> – H:[[Robert Fisk]] * [[d:Q471546|D]] [[:en:John Pilger|E]]<!--C: Australia , twice won Britain's Journalist of the Year Award --> – H:[[John Pilger]] * [[d:Q3518399|D]] [[:en:Arun Shourie|E]]<!--C: India the first of India’s true investigative journalists who led to the fall of a Chief Minister in Maharashtra in the eighties.--> – H:[[Arun Shourie]] ;United States * [[d:Q766913|D]] [[:en:Ed Bradley|E]]<!--C: US , CBS covered the fall of Saigon--> – H:[[Ed Bradley]] * [[d:Q919527|D]] [[:en:Tom Brokaw|E]]<!--C: US , NBC - Four Freedoms Medal: Freedom of Speech And Expression, 7 Emmys and 1 Peabody--> – H:[[Tom Brokaw]] * [[d:Q31073|D]] [[:en:Walter Cronkite|E]]<!--C: US , CBS--> – H:[[Walter Cronkite]] 20·2k * [[d:Q271324|D]] [[:en:Hedda Hopper|E]]<!--C: US 1920's gossip --> – H:[[Hedda Hopper]] * [[d:Q374610|David McCullough]]<!--C: US , PBS 2 Pulitzer Prize, National Book Award, Presidential Medal of Freedom--> * [[d:Q353935|D]] [[:en:Edward R. Murrow|E]]<!--C: US A pioneer of television news broadcasting --> – H:[[Edward R. Murrow]] * [[d:Q173417|D]] [[:en:Joseph Pulitzer|E]] – H:[[Joseph Pulitzer]] 104·5k * [[d:Q733027|D]] [[:en:Dan Rather|E]]<!--C: US , CBS--> – H:[[Dan Rather]] * [[d:Q1368995|D]] [[:en:Geraldo Rivera|E]]<!--C: US--> – H:[[Geraldo Rivera]] * [[d:Q579324|D]] [[:en:John Stossel|E]]<!--C: US , NBC 19 Emmy Awards --> – H:[[John Stossel]] * [[d:Q83807|D]] [[:en:Ed Sullivan|E]]<!--longest variety host Debut: C: US --> – H:[[Ed Sullivan]] * [[d:Q325487|D]] [[:en:Mike Wallace|E]]<!--C: US , CBS 60 Minutes (1968–2006; 2008)--> – H:[[Mike Wallace]] * [[d:Q231417|D]] [[:en:Barbara Walters|E]]<!--C: US , ABC became the first female co-anchor of any network evening news--> – H:[[Barbara Walters]] * [[d:Q3097952|D]] [[:en:Walter Winchell|E]]<!--C: US His newspaper column was syndicated in over 2,000 newspapers worldwide, and he was read by 50 million people a day from the 1920s until the early 1960s.--> – H:[[Walter Winchell]] * [[d:Q312782|D]] [[:en:Bob Woodward|E]] – H:[[Bob Woodward]] 12·1k {{Div col end}} === Sports figures, 164 ===<!--limit [[List of articles every Wikipedia should have/Expanded/Quotas]]--> {{Div col|cols=2}} ;Athletics, 23 * [[d:Q319351|D]] [[:en:Roger Bannister|E]]<!--athlete 1954--> – H:[[Roger Bannister]] * [[d:Q1189|D]] [[:en:Usain Bolt|E]] – H:[[Usain Bolt]] 8506·8k * [[d:Q52604|D]] [[:en:Bob Beamon|E]] – H:[[Bob Beamon]] 36·2k * [[d:Q184556|D]] [[:en:Sergey Bubka|E]] – H:[[Sergej Bubka]] 122·6k * [[d:Q188502|D]] [[:en:Sebastian Coe|E]] – H:[[Sebastian Coe]] 42·9k * [[d:Q310989|D]] [[:en:Dick Fosbury|E]] – H:[[Dick Fosbury]] * [[d:Q171500|D]] [[:en:Haile Gebrselassie|E]] – H:[[Haile Gebrselassie]] 130·5k * [[d:Q311289|D]] [[:en:Eric Heiden|E]]<!--C: US former long track speed skater 19xx--> – H:[[Eric Heiden]] 14·4k * [[d:Q232008|D]] [[:en:Stefka Kostadinova|E]]<!--women's world record holder in the high jump since 1987--> – H:[[Stefka Kostadinova]] 170·4k * [[d:Q209390|D]] [[:en:Jackie Joyner-Kersee|E]]<!--19xx--> – H:[[Jackie Joyner-Kersee]] 28·2k * [[d:Q452605|D]] [[:en:Rafer Johnson|E]] – H:[[Rafer Johnson]]<!--C: US athlete 1958--> * [[d:Q6319|D]] [[:en:Yelena Isinbayeva|E]] – H:[[Jelena Isinbajeva]] 120·4k * [[d:Q312684|D]] [[:en:Sawao Kato|E]]<!--Gymnastics, C: Ja--> – H:[[Savao Kato]] 12·2k * [[d:Q131237|D]] [[:en:Carl Lewis|E]] – H:[[Carl Lewis]] 710·11k<!--C: US 19xx--> * [[d:Q28947|D]] [[:en:Kipchoge Keino|E]]<!--C: Kenya track and field athlete 1987--> – H:[[Kipchoge Keino]] * [[d:Q345673|D]] [[:en:Bobby Morrow|E]] – H:[[Bobby Morrow]]<!--C: US athlete 1956--> * [[d:Q52620|D]] [[:en:Edwin Moses|E]] – H:[[Edwin Moses]] 8·10k<!--C: US athlete 1984--> * [[d:Q101942|D]] [[:en:Paavo Nurmi|E]]<!--C: Finland long distance runner 19xx--> – H:[[Paavo Nurmi]] 56·5k * [[d:Q52651|D]] [[:en:Jesse Owens|E]] – H:[[Jesse Owens]] 348·7k<!--19xx--> * [[d:Q237276|D]] [[:en:Lilia Podkopayeva|E]]<!--C: UKR gymnast 1996 Gold gym--> – H:[[Lilija Podkopajeva]] 16·2k * [[d:Q31083|D]] [[:en:Wilma Rudolph|E]] – H:[[Wilma Rudolph]] 36·1k<!--C: US Woman athlete 19xx--> * [[d:Q231983|D]] [[:en:Babe Didrikson Zaharias|E]] – H:[[Babe Didrikson Zaharias]]<!--C: US athlete OG 1932 19xx--> * [[d:Q52589|D]] [[:en:Emil Zátopek|E]]<!--19xx--> – H:[[Emil Zátopek]] 72·10k ;Alpine skiing, 5<!--(limit 5?)--> * [[d:Q11485|D]] [[:en:Jean-Claude Killy|E]]<!--C: Fr alpine ski 19xx--> – H:[[Jean-Claude Killy]] * [[d:Q1956|D]] [[:en:Hermann Maier|E]]<!-- --> – H:[[Hermann Maier]] 40·4k * [[d:Q9586|D]] [[:en:Annemarie Moser-Pröll|E]]<!--Woman--> – H:[[Annemarie Moser-Pröll]] 20·5k * [[d:Q530|D]] [[:en:Ingemar Stenmark|E]]<!--C: Sv - One of best overall skier--> – H:[[Ingemar Stenmark]] 40·5k * [[d:Q10068|D]] [[:en:Lindsey Vonn|E]]<!--C: US --> – H:[[Lindsey Vonn]] 102·13k ;American/Irish/Australian Football, 3 * [[d:Q927916|D]] [[:en:Jim Brown|E]]<!--C: US 19xx *6--> – H:[[Jim Brown]] 78·3k * [[d:Q44473|D]] [[:en:O. J. Simpson|E]]<!--C: US 19xx *34--> – H:[[O. J. Simpson]] 1420·4k * [[d:Q505423|D]] [[:en:Jerry Rice|E]]<!--C: US 19xx *1--> – H:[[Jerry Rice]] ;Badminton, 2 * [[d:Q1390341|D]] [[:en:Lin Dan|E]]<!--C: Ch - best player all time--> – H:[[Lin Dan]] * [[d:Q363540|D]] [[:en:Peter Gade|E]]<!--C: Da--> – H:[[Peter Gade]] ;Basketball, 10 * [[d:Q179051|D]] [[:en:Kareem Abdul-Jabbar|E]]<!-- C: US 1985--> – H:[[Kareem Abdul-Jabbar]] 568·4k * [[d:Q435891|D]] [[:en:Sergei Belov|E]] – H:[[Sergej Belov]] 118·5k * [[d:Q190152|D]] [[:en:Larry Bird|E]]<!-- C: US NBA 19xx--> – H:[[Larry Bird]] 346·15k * [[d:Q182455|D]] [[:en:Wilt Chamberlain|E]]<!--C: US 1970--> – H:[[Wilt Chamberlain]] 712·69k * [[d:Q193020|D]] [[:en:Tim Duncan|E]]<!--C: US 2003--> – H:[[Tim Duncan]] 164·33k * [[d:Q134183|D]] [[:en:Magic Johnson|E]]<!-- C: US 19xx--> – H:[[Magic Johnson]] 544·22k * [[d:Q41421|D]] [[:en:Michael Jordan|E]]<!-- C: US 1991--> – H:[[Michael Jordan]] 1526·31k * [[d:Q209982|D]] [[:en:Dražen Petrović|E]] – H:[[Dražen Petrović]] 3348·20k * [[d:Q242185|D]] [[:en:Bill Russell|E]]<!--C: US 1968--> – H:[[Bill Russell]] 206·32k * [[d:Q297750|D]] [[:en:Arvydas Sabonis|E]] – H:[[Arvydas Sabonis]] 224·3k ;Baseball, 6<!--(limit 10?) BR: http://m.bleacherreport.com/articles/310677-the-50-greatest-baseball-players-of-all-time/page/50. E: http://m.espn.go.com/general/videofeature?id=8652210&num=104--> * [[d:Q215777|D]] [[:en:Hank Aaron|E]]<!--C: US br10-5 19xx--> – H:[[Hank Aaron]] * [[d:Q552828|D]] [[:en:Ty Cobb|E]]<!--C: US br4-e6 19xx--> – H:[[Ty Cobb]] * [[d:Q357444|D]] [[:en:Lou Gehrig|E]]<!--C: US br7-e11 19xx--> – H:[[Lou Gehrig]] * [[d:Q561852|D]] [[:en:Willie Mays|E]]<!--C: US e2 19xx--> – H:[[Willie Mays]] * [[d:Q221048|D]] [[:en:Jackie Robinson|E]]<!--C: US 19xx medal of Freedom and congr gold medal--> – H:[[Jackie Robinson]] * [[d:Q213812|D]] [[:en:Babe Ruth|E]]<!--C: US br1-e1 19xx--> – H:[[George Herman Ruth]] 60·0k ;Biathlon, 1 * [[d:Q189408|D]] [[:en:Ole Einar Bjørndalen|E]] – H:[[Ole Einar Bjørndalen]] 6·2k ;Bicycle, 6<!--(limit 5?)--> * [[d:Q221001|D]] [[:en:Jacques Anquetil|E]] – H:[[Jacques Anquetil]] * [[d:Q155010|D]] [[:en:Gino Bartali|E]] – H:[[Gino Bartali]] 6·1k * [[d:Q219912|D]] [[:en:Fausto Coppi|E]] – H:[[Fausto Coppi]] 8·1k * [[d:Q109255|D]] [[:en:Bernard Hinault|E]] – H:[[Bernard Hinault]] * [[d:Q105542|D]] [[:en:Miguel Indurain|E]] – H:[[Miguel Indurain]] 38·3k * [[d:Q103756|D]] [[:en:Eddy Merckx|E]] – H:[[Eddy Merckx]] 96·21k ;Boxing, 8<!--(limit 10?)--> * [[d:Q36107|D]] [[:en:Muhammad Ali|E]] – H:[[Muhammad Ali]] 2156·7k<!--C: US 1974--> * [[d:Q734339|D]] [[:en:Henry Armstrong|E]]<!--C: US 19xx--> – H:[[Henry Armstrong]] * [[d:Q313686|D]] [[:en:Jack Dempsey|E]]<!--C: US 19xx--> – H:[[Jack Dempsey]] * [[d:Q188362|D]] [[:en:Rocky Marciano|E]]<!--C: US 19xx--> – H:[[Rocky Marciano]] 410·27k * [[d:Q273206|D]] [[:en:Joe Louis|E]]<!--C: US 19xx--> – H:[[Joe Louis]] 130·1k * [[d:Q335872|D]] [[:en:Ingemar Johansson|E]]<!--C: Sv 1959--> – H:[[Ingemar Johansson]] * [[d:Q316706|D]] [[:en:Sugar Ray Robinson|E]]<!--C: US 19xx--> – H:[[Sugar Ray Robinson]] * [[d:Q335798|D]] [[:en:Sugar Ray Leonard|E]]<!--C: US 1981--> – H:[[Sugar Ray Leonard]] ;Chess, 2<!--(limit 3?)--> * [[d:Q41314|D]] [[:en:Bobby Fischer|E]]<!--C: US chess --> – H:[[Robert Fischer]] 776·15k * [[d:Q28614|D]] [[:en:Garry Kasparov|E]]<!--C: Ru Chess 19xx--> – H:[[Gari Kasparov]] 1044·30k ;Cricket, 3<!--(limit 5?)--> * [[d:Q313591|D]] [[:en:Don Bradman|E]]<!--c: Australia cricket 19xx--> – H:[[Don Bradman]] * [[d:Q616068|D]] [[:en:W.G. Grace|E]]<!--C: GB cricket 19xx--> – H:[[W.G. Milost]] * [[d:Q9488|D]] [[:en:Sachin Tendulkar|E]]<!--C: India Cricket greatest batsman of the modern generation 19xx--> – H:[[Sachin Tendulkar]] ;Equestrian, 1<!--(limit 3?)--> * [[d:Q467676|D]] [[:en:Reiner Klimke|E]] – H:[[Reiner Klimke]] ;Field hockey, 2 * [[d:Q271360|D]] [[:en:Luciana Aymar|E]] – H:[[Luciana Aymar]] 0·14k * [[d:Q381138|D]] [[:en:Dhyan Chand|E]] – H:[[Dhyan Chand]] 52·25k ;Figureskating, 7<!--(limit 2?)--> * [[d:Q2159796|D]] [[:en:Robin Cousins|E]]<!--C: GB figure skater 1980 Gold--> – H:[[Robin Cousins]] * [[d:Q729950|D]] [[:en:Scott Hamilton|E]]<!--C: US figure skater 1984 Gold--> – H:[[Scott Hamilton]] * [[d:Q204205|D]] [[:en:Sonja Henie|E]]<!--C: No figure skater 19xx--> – H:[[Sonja Henie]] * [[d:Q235254|D]] [[:en:Michelle Kwan|E]]<!--C: US figure skater 2002--> – H:[[Michelle Kwan]] * [[d:Q232999|D]] [[:en:Tara Lipinski|E]]<!--C: US figure skater 1998 Gold skating--> – H:[[Tara Lipinski]] * [[d:Q28943|D]] [[:en:Axel Paulsen|E]]<!--C: No figure skater triple Axel jump--> – H:[[Axel Paulsen]] * [[d:Q233812|D]] [[:en:Irina Rodnina|E]]<!--C: Ru figure skaters 3 Gold skating--> – H:[[Irina Rodnina]] 28·2k ;Golf, 8<!--(limit 10?)--> * [[d:Q365626|D]] [[:en:Ben Hogan|E]]<!--C: US Golf 19xx--> – H:[[Ben Hogan]] * [[d:Q437526|D]] [[:en:Bobby Jones|E]]<!--C: US golf 19xx--> – H:[[Bobby Jones]] * [[d:Q9424|D]] [[:en:Jack Nicklaus|E]]<!--C: US 1978--> – H:[[Jack Nicklaus]] * [[d:Q9434|D]] [[:en:Arnold Palmer|E]]<!--C: US Golf 1960--> – H:[[Arnold Palmer]] * [[d:Q469721|D]] [[:en:Gary Player|E]] – H:[[Gary Player]] * [[d:Q232711|D]] [[:en:Annika Sörenstam|E]]<!--Woman--> – H:[[Annika Sörenstam]] * [[d:Q950128|D]] [[:en:Lee Trevino|E]]<!--C: US golfer one of only four players to twice win the U.S. Open, The Open Championship and the PGA Championship. 1971--> – H:[[Lee Trevino]] * [[d:Q10993|D]] [[:en:Tiger Woods|E]]<!--C: US 1996/2000--> – H:[[Tiger Woods]] 328·2k ;Gymnastics, 6 * [[d:Q33228|D]] [[:en:Nadia Comăneci|E]]<!--1976/1980 Gold gym/floor--> – H:[[Nadia Comăneci]] 254·4k * [[d:Q221575|D]] [[:en:Olga Korbut|E]]<!--C: Ru Athletic 1972 Gold gym@floor--> – H:[[Volga Korbut]] 14·2k * [[d:Q22102|D]] [[:en:Larisa Latynina|E]]<!--C: Ru gymnast 1956/1960 Gold gym+floor--> – H:[[Larisa Latinjina]] 54·7k * [[d:Q314032|D]] [[:en:Li Ning|E]]<!--1984, 1988, 2008 torch lighter--> – H:[[Li Ning]] * [[d:Q299095|D]] [[:en:Vitaly Scherbo|E]]<!--6 golds, 1992--> – H:[[Vitalj Ščerba]] 22·3k * [[d:Q231516|D]] [[:en:Ludmilla Tourischeva|E]]<!--1972 Gold gym--> – H:[[Ljudmila Turiščeva]] 20·4k ;Handball, 1 * [[d:Q4466509|D]] [[:en:Igor Turchin (handball)|E]]<!--As coach of legendary Spartak Kyiv’s women’s team, who can be found in the Guiness World Records for their number of victories and trophies, he became 20 times USSR champion and 13-time European Cup winner. With the USSR women’s national team he was just as successful, claiming two World Championship titles & two Olympic gold medals the most winning coach of team sports in history https://www.handball-planet.com/a-film-about-legendary-igor-turchin/ --> – H:[[Igor Turčin]] ;Icehockey, 9<!--(limit 10?)--> * [[d:Q209518|D]] [[:en:Wayne Gretzky|E]]<!--1982--> – H:[[Wayne Gretzky]] 54·1k * [[d:Q380267|D]] [[:en:Valeri Kharlamov|E]] – H:[[Valerij Harlamov]] * [[d:Q358519|D]] [[:en:Gordie Howe|E]]<!--C: CAN ice hockey 19xx--> – H:[[Gordie Howe]] * [[d:Q456688|D]] [[:en:Bobby Hull|E]]<!--C: CAN ice hockey 19xx--> – H:[[Bobby Hull]] * [[d:Q316249|D]] [[:en:Mario Lemieux|E]]<!--C: CAN ice hockey 19xx--> – H:[[Mario Lemieux]] 22·23k * [[d:Q505412|D]] [[:en:Sergei Makarov|E]] – H:[[Sergej Makarov]] * [[d:Q348017|D]] [[:en:Bobby Orr|E]]<!--C: CAN ice hockey 1970--> – H:[[Bobby Orr]] * [[d:Q325138|D]] [[:en:Maurice Richard|E]]<!--C: CAN ice hockey 19xx--> – H:[[Maurice Richard]] * [[d:Q316864|D]] [[:en:Vladislav Tretiak|E]] – H:[[Vladislav Tretjak]] 12·3k ;Motorsports, 6<!--(limit 10?)--> * [[d:Q171312|D]] [[:en:Mario Andretti|E]]<!--racing driver 19xx--> – H:[[Mario Andretti]] 260·17k * [[d:Q2069|D]] [[:en:Juan Manuel Fangio|E]]<!--C: Argentina racing car 19xx--> – H:[[Juan Manuel Fangio]] 156·9k * [[d:Q10494|D]] [[:en:Alain Prost|E]]<!--racing driver 19xx--> – H:[[Alain Prost]] 218·23k * [[d:Q9671|D]] [[:en:Michael Schumacher|E]] – H:[[Michael Schumacher]] 3682·64k * [[d:Q10490|D]] [[:en:Ayrton Senna|E]] – H:[[Ayrton Senna]] 1564·45k * [[d:Q3188|D]] [[:en:Jackie Stewart|E]]<!--C: GB Formula One racing driver 1973--> – H:[[Jackie Stewart]] 38·1k ;Nordic skiing, 2 * [[d:Q217505|D]] [[:en:Bjørn Dæhlie|E]] – H:[[Bjørn Dæhlie]] 16·2k * [[d:Q16849|D]] [[:en:Matti Nykänen|E]] – H:[[Matti Nykänen]] 70·2k ;Sailing, 2 * [[d:Q449073|D]] [[:en:Ben Ainslie|E]] – H:[[Ben Ainslie]] * [[d:Q50893|D]] [[:en:Paul Elvstrøm|E]] – H:[[Paul Elvstrøm]] ;Soccer, 22<!--(limit 20?)--> * [[d:Q4457|D]] [[:en:Franz Beckenbauer|E]]<!--C: Ger 19xx--> – H:[[Franz Beckenbauer]] 582·20k * [[d:Q10520|D]] [[:en:David Beckham|E]]<!--C: GB 19xx--> – H:[[David Beckham]] 890·7k * [[d:Q68060|D]] [[:en:Gianluigi Buffon|E]]<!--C: Italy 19xx--> – H:[[Gianluigi Buffon]] 898·7k * [[d:Q11584|D]] [[:en:Iker Casillas|E]]<!--C:Es 19xx--> – H:[[Iker Casillas]] 754·17k * [[d:Q171583|D]] [[:en:Bobby Charlton|E]]<!--C: GB 19xx--> – H:[[Bobby Charlton]] 120·3k * [[d:Q17163|D]] [[:en:Johan Cruyff|E]]<!--C: NL 19xx--> – H:[[Johan Cruijff]] 570·4k * [[d:Q164546|D]] [[:en:Alfredo Di Stéfano|E]]<!--C: Arg 19xx--> – H:[[Alfredo Di Stéfano]] 540·12k * [[d:Q162043|D]] [[:en:Eusébio|E]]<!--C: Portugal 19xx--> – H:[[Eusébio]] 260·7k * [[d:Q44980|D]] [[:en:Sir Alex Ferguson|E]]<!--C: GB 19xx--> – H:[[Alex Ferguson]] 654·4k * [[d:Q180642|D]] [[:en:Garrincha|E]]<!--C: Brazil 19xx--> – H:[[Garrincha]] 358·5k * [[d:Q222086|D]] [[:en:Mia Hamm|E]]<!--C: Sv 19xx--> – H:[[Mia Hamm]] 8·6k * [[d:Q17515|D]] [[:en:Diego Maradona|E]]<!--C: Argentina 19xx--> – H:[[Diego Maradona]] 1700·12k * [[d:Q615|D]] [[:en:Lionel Messi|E]] – H:[[Lionel Messi]] 4898·75k * [[d:Q43744|D]] [[:en:Gerd Müller|E]]<!--C: Ger 19xx--> – H:[[Gerd Müller]] 310·5k * [[d:Q4261|D]] [[:en:Michel Platini|E]]<!--C: Fr 19xx--> – H:[[Michel Platini]] 286·4k * [[d:Q482931|D]] [[:en:Ferenc Puskas|E]]<!--C: Hungary 19xx--> – H:[[Ferenc Puskás]] 388·7k * [[d:Q529207|D]] [[:en:Ronaldo|E]]<!--C: Brazil 19xx--> – H:[[Ronaldo Luís Nazário de Lima]] 1654·7k * [[d:Q11571|D]] [[:en:Cristiano Ronaldo|E]] – H:[[Cristiano Ronaldo]] 6006·31k * [[d:Q12897|D]] [[:en:Pelé|E]]<!--C: Brazil 2008 Lifetime Achievement Award--> – H:[[Pelé]] 1326·5k * [[d:Q483629|D]] [[:en:Marco van Basten|E]]<!--C: NL 19xx--> – H:[[Marco van Basten]] 254·5k * [[d:Q167828|D]] [[:en:Lev Yashin|E]]<!--C: Ru 19xx--> – H:[[Lav Jašin]] 396·4k * [[d:Q1835|D]] [[:en:Zinedine Zidane|E]]<!--C: Fr 19xx--> – H:[[Zinédine Zidane]] 2788·15k ;Speedskating, 2<!--(limit 2?)--> * [[d:Q231513|D]] [[:en:Bonnie Blair|E]]<!--speedskater 1994 Gold--> – H:[[Bonnie Blair]] * [[d:Q318403|D]] [[:en:Johann Olav Koss|E]]<!--C: No speed skater, 1994--> – H:[[Johann Olav Koss]] ;Swimming, 4<!--(limit 5?)--> * [[d:Q221482|D]] [[:en:Jim Thorpe|E]]<!--19xx--> – H:[[Jim Thorpe]] 14·2k * [[d:Q180748|D]] [[:en:Mark Spitz|E]]<!--1972 Gold(7)--> – H:[[Mark Spitz]] 6110·8k * [[d:Q39562|D]] [[:en:Michael Phelps|E]]<!--C: US swimmer 2004/2008--> – H:[[Michael Phelps]] 916·34k * [[d:Q311332|D]] [[:en:Greg Louganis|E]]<!--C: US diver 1984/1988--> – H:[[Greg Louganis]] ;Table tennis, 1<!--(limit 2?)--> * [[d:Q345360|D]] [[:en:Jan-Ove Waldner|E]]<!--C: Sv maybe best in world all time--> – H:[[Jan-Ove Waldner]] 48·4k ;Team handball, 2<!--(limit 3?)--> * [[d:Q310526|D]] [[:en:Ivano Balić|E]]<!--C: Croatia--> – H:[[Ivano Balić]] 556·10k * [[d:Q265646|D]] [[:en:Anja Andersen|E]]<!--C: Da y:1990s--> – H:[[Anja Andersen]] ;Tennis, 16<!--(limit 10?)--> * [[d:Q7407|D]] [[:en:Andre Agassi|E]]<!--C: US 2003--> – H:[[Andre Agassi]] 296·5k * [[d:Q104506|D]] [[:en:Björn Borg|E]] – H:[[Björn Borg]] 134·2k * [[d:Q202342|D]] [[:en:Margaret Court|E]] – H:[[Margaret Court]] 32·3k * [[d:Q14286|D]] [[:en:Chris Evert|E]]<!--C: US 1976--> – H:[[Chris Evert]] 68·3k * [[d:Q1426|D]] [[:en:Roger Federer|E]]<!--C: Switzerland y:2000--> – H:[[Roger Federer]] 834·57k * [[d:Q53554|D]] [[:en:Pancho Gonzales|E]]<!--C: US 19xx--> – H:[[Pancho Gonzales]] * [[d:Q11662|D]] [[:en:Steffi Graf|E]]<!--C: Ger y:1980s--> – H:[[Steffi Graf]] 372·3k * [[d:Q54527|D]] [[:en:Billie Jean King|E]]<!--C: US 1972--> – H:[[Billie Jean King]] 72·2k * [[d:Q105550|D]] [[:en:Rod Laver|E]]<!--C: Australia 19xx--> – H:[[Rod Laver]] 64·4k * [[d:Q232831|D]] [[:en:Suzanne Lenglen|E]] – H:[[Suzanne Lenglen]] 16·1k * [[d:Q16474|D]] [[:en:John McEnroe|E]]<!--C: US 19xx--> – H:[[John McEnroe]] 192·3k * [[d:Q10132|D]] [[:en:Rafael Nadal|E]]<!--C:Es y:2000s--> – H:[[Rafael Nadal]] 928·46k * [[d:Q54545|D]] [[:en:Martina Navratilova|E]]<!--C: US C:CHZ 19xx--> – H:[[Martina Navrátilová]] 138·6k * [[d:Q9446|D]] [[:en:Pete Sampras|E]]<!--C: US *1, 14 GS 19xx--> – H:[[Pete Sampras]] 188·5k * [[d:Q54684|D]] [[:en:Bill Tilden|E]]<!--C: US 19xx--> – H:[[Bill Tilden]] * [[d:Q11459|D]] [[:en:Serena Williams|E]]<!--C: US 19xx--> – H:[[Serena Williams]] 398·5k ;Volleyball, 1<!--(limit 2?)--> * [[d:Q472336|D]] [[:en:Karch Kiraly|E]]<!--C: US --> – H:[[Karch Kiraly]] 108·2k ==== Sports executives and administrators ==== * [[d:Q483437|D]] [[:en:Sepp Blatter|E]]<!--Incumbent FIFA president from 1998 --> – H:[[Sepp Blatter]] 242·3k * [[d:Q82984|D]] [[:en:Pierre de Coubertin|E]]<!-- Founder of Modern Olympic Games --> – H:[[Pierre de Coubertin]] 122·3k * [[d:Q171166|D]] [[:en:Juan Antonio Samaranch|E]]<!-- IOC President --> – H:[[Juan Antonio Samaranch]] 50·2k {{Div col end}} === Mythical and legendary people, 29 === {{Div col|cols=2}} * [[d:Q41746|D]] [[:en:Achilles|E]]<!--C: Gre --> – H:[[Ahilej]] 2046·8k * [[d:Q82732|D]] [[:en:Aeneas|E]]<!--C: Gre --> – H:[[Eneja]] 1210·5k * [[d:Q128176|D]] [[:en:Agamemnon|E]]<!--C: Gre --> – H:[[Agamemnon]] 614·5k * [[d:Q161582|D]] [[:en:Andromeda|E]]<!--C: Gre --> – H:[[Andromeda (mitologija)]] 232·3k * [[d:Q165510|D]] [[:en:Argonauts|E]]<!--C: Gre --> – H:[[Argonauti]] 690·8k * [[d:Q45792|D]] [[:en:King Arthur|E]]<!--C: GB --> – H:[[Kralj Arthur]] 890·7k * [[d:Q130818|D]] [[:en:Atlas (mythology)|E]]<!--C: Gre --> – H:[[Atlant]] 320·4k * [[d:Q48328|D]] [[:en:Beowulf|E]] – H:[[Beowulf]] 272·3k * [[d:Q190103|D]] [[:en:Castor and Pollux|E]] – H:[[Kastor i Polideuk]] 650·4k * [[d:Q128430|D]] [[:en:Cyclops|E]]<!--C: Gre --> – H:[[Kiklop]] 984·8k * [[d:Q83496|D]] [[:en:Cerberus|E]]<!--C: Gre --> – H:[[Kerber]] 798·4k * [[d:Q29372|D]] [[:en:Grendel|E]] – H:[[Grendel]] * [[d:Q11829|D]] [[:en:Hansel and Gretel|E]] – H:[[Ivica i Marica]] 402·3k * [[d:Q122248|D]] [[:en:Heracles|E]]<!--C: Gre --> – H:[[Heraklo]] 1678·20k * [[d:Q176758|D]] [[:en:Jason|E]]<!--C: Gre --> – H:[[Jazon]] 392·10k * [[d:Q131651|D]] [[:en:Electra|E]]<!--C: Gre --> – H:[[Elektra (Atrida)]] 266·4k * [[d:Q165170|D]] [[:en:Europa|E]]<!--C: Gre --> – H:[[Europa (mitologija)]] 356·5k * [[d:Q131588|D]] [[:en:Ganymede|E]]<!--C: Gre --> – H:[[Ganimed (mitologija)]] 110·2k * [[d:Q164061|D]] [[:en:Helen of Troy|E]]<!-- Greek --> – H:[[Helena (mitologija)]] 912·8k * [[d:Q174278|D]] [[:en:Medea|E]]<!--C: Gre --> – H:[[Medeja]] 254·1k * [[d:Q160730|D]] [[:en:Medusa|E]]<!--C: Gre --> – H:[[Meduza (mitologija)]] 1410·10k * [[d:Q47231|D]] [[:en:Odysseus|E]]<!--C: Gre --> – H:[[Odisej]] 2098·26k * [[d:Q130890|D]] [[:en:Oedipus|E]]<!--C: Gre --> – H:[[Edip]] 556·1k * [[d:Q201261|D]] [[:en:Orion|E]]<!--C: Gre --> – H:[[Orion]] * [[d:Q130832|D]] [[:en:Perseus|E]]<!--C: Gre --> – H:[[Perzej (mitologija)]] 654·8k * [[d:Q107190|D]] [[:en:Peter Pan|E]] – H:[[Petar Pan]] * [[d:Q207535|D]] [[:en:Roland|E]]<!-- Medieval Europe --> – H:[[Roland]] 62·2k * [[d:Q151480|D]] [[:en:Sphinx|E]] – H:[[Sfinga]] 826·11k * [[d:Q150986|D]] [[:en:Sirens|E]]<!--C: Gre --> – H:[[Sirene]] {{Div col end}} === Fictional characters, 15 === {{Div col|cols=2}} * [[d:Q2695156|D]] [[:en:Batman|E]] – H:[[Batman]] 1124·8k * [[d:Q11934|D]] [[:en:Mickey Mouse|E]] – H:[[Miki Maus]] 654·1k * [[d:Q11831|D]] [[:en:Snow White|E]] – H:[[Snjeguljica i sedam patuljaka]] 466·3k * [[d:Q79015|D]] [[:en:Superman|E]] – H:[[Superman]] 696·17k * [[d:Q744536|D]] [[:en:Tintin|E]] – H:[[Tintin]] * [[d:Q187002|D]] [[:en:Baba Yaga|E]] – H:[[Baba Jaga]] 1048·5k * [[d:Q315796|D]] [[:en:Santa Claus|E]] – H:[[Djed Božićnjak]] 200·3k * [[d:Q15605357|D]] [[:en:Aladdin|E]] – H:[[Aladin]] * [[d:Q844|D]] [[:en:James Bond |E]] – H:[[James Bond]] 1524·9k * [[d:Q973053|D]] [[:en:The Cat in the Hat|E]] – H:[[Mačak u šeširu]] * [[d:Q3266236|D]] [[:en:Count Dracula|E]] – H:[[Grof Drakula]] 468·10k * [[d:Q4653|D]] [[:en:Sherlock Holmes|E]] – H:[[Sherlock Holmes]] 1152·10k * [[d:Q170241|D]] [[:en:Tarzan|E]] – H:[[Tarzan]] 248·2k * [[d:Q140527|D]] [[:en:The Three Musketeers|E]] – H:[[Tri mušketira]] 398·2k * [[d:Q188784|D]] [[:en:Superhero|E]] – H:[[Superheroj]] {{Div col end}} [[Kategorija:Wikiprojekt 10000]] <!-- Pedeset najčitanijih članaka s ovog popisa (2021-04-21) Naslov - Broj čitanja u 4 tjedna - Veličina Elizabeta II. 72220 12k Johannes Gutenberg 23322 11k Nikola Tesla 17494 44k Josip Broz Tito 12392 76k Sulejman I. 10320 6k Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva 9224 22k Diana, velška princeza 8706 2k Adolf Hitler 8648 50k Usain Bolt 8506 8k Isus 7418 39k Kanada 6728 27k Jurij Gagarin 6394 2k Mark Spitz 6110 8k Aleksandar Veliki 6022 15k Cristiano Ronaldo 6006 31k Nelson Mandela 5884 16k Wolfgang Amadeus Mozart 5738 21k Elon Musk 5738 21k Rokselana 5736 10k Slobodan Milošević 5610 29k Leonardo da Vinci 5436 23k Sveti Petar 5426 10k Pablo Escobar 5064 6k Lionel Messi 4898 75k Kristofor Kolumbo 4820 12k Gaj Julije Cezar 4612 17k Albert Einstein 4528 88k William Shakespeare 4262 20k Elizabeta I. 4146 23k Margaret Thatcher 4080 8k Ludwig van Beethoven 3982 14k Marko Polo 3976 13k Franjo 3808 16k Muhamed 3754 6k Napoleon Bonaparte 3750 31k Michael Schumacher 3682 64k Sveti Pavao 3600 6k Josif Staljin 3466 23k Henrik VIII., kralj Engleske 3406 33k Dražen Petrović 3348 20k Ivan Pavao II. 3280 72k The Beatles 3202 18k Mehmed II. 2994 7k Stephen Hawking 2984 5k Winston Churchill 2978 8k Grace Kelly 2932 7k Bill Gates 2896 10k Michael Jackson 2884 89k Osman I. 2882 3k August 2866 32k --> h5i5ojtytbe1f4sbrdeck7h9qeijkut 102 701918 6447036 6392342 2022-08-20T13:28:22Z PonoRoboT 259157 pravopis wikitext text/x-wiki {{index}} {{mrva-šport}}<!-- niti 1% na popisu --> ==0-9== ======12HR (Otvoreno prvenstvo Hrvatske u 12-satnom trčanju)====== :12HR (Otvoreno prvenstvo Hrvatske u 12-satnom trčanju) hrvatsko je državno prvenstvo u vremenskom [[ultramaraton]]u, s disciplinom trčanja na 12 sati. Natjecanje je 2021. godine pokrenuo [[Hrvatski atletski savez]].<ref>[http://web.archive.org/web/20211129194347/https://www.12hr.run/ 12HR], www.12hr.run, arhivirano 29. studenoga 2021., pristupljeno 16. prosinca 2021.</ref> :* <small>[https://www.12hr.run 12HR], službeno mrežno mjesto</small> ==B== ======Biciklistička utrka Kroz Hrvatsku Vukovar – Dubrovnik====== :Biciklistička utrka Kroz Hrvatsku Vukovar – Dubrovnik (''Tour de Croatie'') bila je hrvatska nacionalna etapna utrka kroz Hrvatsku koja se, s prekidima, održavala od 1994. do 2007. godine. Organizator je bio [[Hrvatski biciklistički savez]]. :: ''Podrobniji članak o temi: [[Biciklistička utrka Kroz Hrvatsku Vukovar – Dubrovnik]]'' ==C== ======CRO Race====== :Međunarodna [[Biciklizam|biciklistička]] utrka u organizaciji Top Sport Events. Od 2016. do 2019. održavala se pod nazivom [[Tour of Croatia]]. Sastoji se od šest etapa koje obuhvaćaju više od tisuću kilometara diljem Hrvatske. Uz glavnu utrku, od 2020. godine organizira se i Kids CRO Race.<ref>[http://web.archive.org/web/20210915144942/https://www.crorace.com/utrka O Utrci / CRO Race 2021], www.crorace.com, arhivirano 15. rujna 2021., pristupljeno 28. rujna 2021.</ref> :: ''Podrobniji članak o temi: [[CRO Race]]'' ======Croatia Open Umag====== :Međunarodno prvenstvo Hrvatske u tenisu (''International tennis Championship of Croatia'') turnir je iz [[ATP World Tour 250 serija|ATP World Tour 250 serije]], koji se od 1990. godine održava u [[Umag|Umagu]]. :: ''Podrobniji članak o temi: [[Croatia Open Umag]]'' ==Č== ======Četiri zagrebačka trga====== :Četiri zagrebačka trga bila je godišnja zagrebačka otvorena gradska atletska utrka u organizaciji Policijske uprave [[zagreb]]ačke. Održavala se od 2001. do 2011. godine i bila je sastavni dio obilježavanja i proslave [[Hrvatska policija#Zaštitnik i Dan policije|Dana policije]]. Duljina kružne staze bila je pet kilometara i povezivala je četiri zagrebačka trga: [[Zrinjevac|Trg Nikole Šubića Zrinskog]], Strossmayerov trg, [[Trg Republike Hrvatske (Zagreb)|Trg Republike Hrvatske]] i [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trg bana Josipa Jelačića]]. Njenu tradiciju nastavio je [[Zagrebački noćni cener]].<ref>[https://mup.gov.hr/vijesti/najava-atletska-utrka-cetiri-zagrebacka-trga-2010/50218 ''NAJAVA: Atletska utrka «Četiri zagrebačka trga 2010.»''], objavljeno 24. rujna 2010., pristupljeno 16. prosinca 2021.</ref> ==H== ======Hanžekovićev memorijal====== :Međunarodni [[Atletika|atletski]] miting koji se održava u Zagrebu od 1951. godine. :: ''Podrobniji članak o temi: [[Hanžekovićev memorijal]]'' ==M== ======Malonogometni turnir Četiri kafića – memorijal Dino Petrinović====== :Malonogometni turnir Četiri kafića – memorijal Dino Petrović godišnji je [[Mali nogomet|malonogometni]] revijalni i humanitarni turnir pokrenut na poticaj [[Ivica Mornar|Ivice Mornara]] 2002. godine u [[Split]]u. Održava se u [[Športski centar Gripe|Športskom centru Gripe]] na blagdan [[Stjepan Prvomučenik|sv. Stjepana]], [[26. prosinca]]. Na turniru, podijeljeni u četiri momčadi, sudjeluju poznati hrvatski športaši i treneri. Prihod od manifestacije namijenjen je Centru za rehabilitaciju MIR u Rudinama, u [[Kaštel Novi|Kaštel Novom]]. Od 2006. godine turnir je memorijalni, u spomen na stradalog Dinu Petrinovića, vlasnika jednog od četiriju kafića.<ref>[http://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/1741/15020/www.split-online.com/sport/albatrosu_titula_prosineckom_ovacije.html ''Albatrosu titula, Prosinečkom ovacije''], www.split-online.com, objavljeno 27. prosinca 2006., arhivirano 25. travnja 2007., pristupljeno 27. prosinca 2021.</ref> :: ''Podrobniji članak o temi: [[Malonogometni turnir "4 kafića" - Memorijal "Dino Petrinović"]] ======Memorijal Ivana Ivančića====== :Atletsko natjecanje u [[Bacanje kugle|bacanju kugle]] u sklopu [[Hanžekovićev memorijal|Hanžekovićeva memorijala]]. Održava se od 2014. godine. :: ''Podrobniji članak o temi: [[Memorijal Ivana Ivančića]]'' ==R== ======Regata Sveti Duje====== :Međunarodno [[Veslanje|veslačko]] natjecanje koje se u organizaciji [[Sveučilište u Splitu|Splitskog sveučilišnog]] športskog saveza održava u [[Split|Splitu]]. Prvi put se spominje u dokumentu iz 1825. godine. Obnovljeno je 2000. godine kao Regata sv. Duje, veslačka regata osmerca. Od 2002. godine ima međunarodni karakter.<ref>[http://web.archive.org/web/20210307152036/http://www.regata-svetiduje.com/index.php/hr/novi O regati], www.regata-svetiduje.com, arhivirano 7. ožujka 2020. ,pristupljeno 25. rujna 2021.</ref> :* <small>[http://www.regata-svetiduje.com/index.php/hr/ Regata sv. Duje], službeno mrežno mjesto</small> ;[[Hrvatski_veslački_savez#Popis_dugovječnih_i_značajnijih_regata_u_Hrvatskoj|Popis dugovječnih i značajnijih regata u Hrvatskoj]] ==S== ======Sljemenski maraton====== :''[[Trail]]'' [[Atletika#Trkačke_discipline|utrka]] na zagrebačkom Sljemenu. Održava se od 2000. godine. :: ''Podrobniji članak o temi: [[Sljemenski maraton]]'' ======Snježna kraljica====== :Ženska [[Slalom|slalomska]] utrka [[Svjetski skijaški kup|Svjetskog skijaškog kupa]]. Održava se na zagrebačkom [[Sljeme|Sljemenu]] od 2005. godine. :: ''Podrobniji članak o temi: [[Snježna kraljica (slalomska utrka)|Snježna kraljica]]'' ======Snježni kralj====== :Muška [[Slalom|slalomska]] utrka Svjetskog skijaškog kupa. Održava se na zagrebačkom [[Sljeme|Sljemenu]] od 2008. godine. :: ''Podrobniji članak o temi: [[Snježni kralj (slalomska utrka)|Snježni kralj]]'' ======Split maraton====== :Split Maraton godišnja je manifestacija u organizaciji Maraton kluba Marjan. Održava se posljednjeg vikenda u veljači, a staza utrke je kružna i obilazi veliki dio grada Splita i sve njegove značajne simbole. Prvi put je održan 2001. godine na području [[Marjan|Park šume Marjan]], a od 2007. godine početak i kraj utrke je splitska Riva.<ref>[http://web.archive.org/web/20210302161634/https://www.splitmarathon.com/o-nama/ O nama], www.splitmarathon.com, arhivirano 2. ožujka 2021., pristupljeno 27. rujna 2021.</ref> :* <small>[https://www.splitmarathon.com Split maraton], službeno mrežno mjesto</small> ==V== ======Vinkovačka rekreativna biciklijada ''Tour natur''====== :Vinkovačka rekreativna biciklijada ''Tour natur'' rekreativna je biciklistička utrka koje se u [[Vinkovci]]ma održava od 2020. godine u organizaciji Turističke zajednice Grada Vinkovaca. Duljina staze je između petnaest i dvadeset kilometara i prolazi ulicama Vinkovaca te okolnim naseljima. U utrci sudjeluje nekoliko stotina natjecatelja.<ref>[https://haw.nsk.hr/wayback/20211226234454/https://biciklisti.hr/odrzana-1-vinkovacka-rekreativna-biciklijada-tour-natur/ ''U Vinkovcima održana 1. Vinkovačka rekreativna biciklijada “Tour natur” s više od 100 sudionika''], biciklisti.hr, objavljeno 19. listopada 2020., arhivirano 26. prosinca 2021., pristupljeno 15. svibnja 2022.</ref><ref>[http://web.archive.org/web/20220515081725/https://www.glas-slavonije.hr/494027/4/Vinkovacka-3-rekreativna-biciklijada-Tour-Natur-okupila-vise-od-400-sudionika ''Vinkovačka 3. rekreativna biciklijada Tour Natur okupila više od 400 sudionika''], www.glas-slavonije.hr, objavljeno 14. svibnja 2022., arhivirano i pristupljeno 15. svibnja 2022.</ref> ==Z== ======Zagreb Indoors====== :Teniski turnir [[ATP World Tour 250 serija|ATP World Tour 250 serije]] koji se, s prekidima, održavao u Zagrebu od 1996. do 2015. godine. :: ''Podrobniji članak o temi: [[Zagreb Indoors]]'' ======Zagreb Open====== :Teniski [[ATP Challenger Tour]] turnir.<ref>[http://web.archive.org/web/20210510205950/https://www.zagreb.hr/atp-challenger-zagreb-open/171209 ATP Challenger Zagreb Open], www.zagreb.hr, pristupljeno 10. svibnja 2021.</ref> ======Zagrebački noćni cener====== :Zagrebački noćni cener godišnja je [[zagreb]]ačka gradska noćna ulična [[Atletika|atletska]] utrka. Održava se od 2012. godine. Duljina staze je deset kilometara, a utrkom se obilježava i Mjesec borbe protiv [[ovisnost]]i.<ref>[https://haw.nsk.hr/wayback/20201222031250/https://www.cener.hr/o-utrci/ O utrci], www.cener.hr, arhivirano 22. prosinca 2020., pristupljeno 16. prosinca 2021.</ref> :* <small>[https://www.cener.hr Zagrebački noćni cener], službeno mrežno mjesto</small> ==Povezano== * [[:Kategorija:Hrvatska športska natjecanja|Hrvatska športska natjecanja]] * [[:Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Hrvatskoj|Međunarodna športska natjecanja u Hrvatskoj]] ==Izvori== {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Dodatak:Popis hrvatskih športskih manifestacija}} [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Popisi (Hrvatska)]] amqsjw2e3dpxmqy66f5pj2tol3zrn5j 0 705396 6447106 6446501 2022-08-20T18:59:46Z The Yennefer 259009 /* Beyond the World tour and 2001 (2020. – danas) */ wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Bill Kaulitz | Img = 2017-03-27 Bill Kaulitz blau Wikipedia Volkshaus Zürich.jpg | Img_capt = Kaulitz na koncertu 2017. | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Bill Kaulitz | Pseudonim = BILLY | Rođenje = [[1. rujna]] [[1989.]] | Mjesto rođenja = [[Leipzig]], [[Njemačka]] | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = [[pjevanje|vokal]] | Žanr = [[pop rock]], [[pop punk]], [[alternativni rock]], [[electropop]], [[emo pop]], [[power pop]] | Zanimanje = [[glazbenik]], kantautor | Djelatno_razdoblje = 2001. – danas | Producentska_kuća = [[Universal Music Group|UMG]] | Angažman = [[Tokio Hotel]], Black Question Mark, Devilish | URL = {{URL|tokiohotel.com}} | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Bill Kaulitz''' ([[Leipzig]], [[1. rujna]] [[1989.]]), poznat i kao '''Billy''' (stilizirano BILLY), [[Njemačka|njemački]] je pjevač i kantautor. Najpoznatiji je kao pjevač ''[[pop rock]]''-sastava [[Tokio Hotel]]. ==Rane godine== Rođen je 1. rujna 1989. u [[Leipzig]]u u tadašnjoj [[Njemačka Demokratska Republika|Istočnoj Njemačkoj]].<ref name="Deutsche Welle">{{cite web |publisher=[[Deutsche Welle]] |first=Juluis |last=Calaminus |url=https://www.dw.com/es/bill-kaulitz-el-fen%C3%B3meno-de-tokio-hotel/a-3451304 |title=Bill Kaulitz: El fenómeno de Tokio Hotel / Bill Kaulitz: The phenomenon of Tokio Hotel |access-date=17. rujna 2008. |date=9. srpnja 2008. |language=de}}</ref> Njegov je brat blizanac Tom stariji od njega deset minuta. Njegovi roditelji Simone Kaulitz i Jörg W. rastali su se kad je Kaulitz imao sedam godina. Simone se 1. kolovoza 2009. udala za Gordona Trümpera, gitarista njemačke ''[[rock]]''-skupine Fatun, s kojim je tada bila 12 godina u vezi. Kaulitz se rano počeo baviti pjevanjem, a Tom sviranjem gitare. Trümper je primijetio da se blizanci zanimaju za glazbu, pa im je pomogao osnovati sastav.<ref name="Deutsche Welle" /><ref name="PowerPlay">Oei, Roland, "Tokio Hotel", str. 20 i 21, ''PowerPlay'', br. 91., rujan 2007.</ref><ref name="Sound Generator">{{cite web |title=Sound Generator – Interview – Tokio Hotel |publisher=Sound Generator |url=http://www.soundgenerator.com/viewArticle.cfm?ArticleID=17849 |access-date=15. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080506133413/http://www.soundgenerator.com/viewArticle.cfm?ArticleID=17849 |archive-date=6. svibnja 2008. |url-status=dead}}</ref> Kaulitz je u nekoliko intervjua izjavio da je počeo pisati pjesme s bratom kad su imali sedam godina. == Karijera == ===Početci (1999. – 2003.)=== Braća su kao desetogodišnjaci počela nastupati u [[Magdeburg]]u nedaleko od rodnoga grada [[Loitsche]]a. Održavali su manje koncerte, no još nisu bili poznati. Budući da su nastupali bez bubnjara i basista, oslanjali su se na klavijaturu kojom su zamjenjivali sve ostale instrumentalne dionice. Kad su navršili dvanaest godina, upoznali su Georga Listinga (koji je tad imao 14 godina) i Gustava Schäfera (tada trinaestogodišnjaka) – bili su u publici na jednom od nastupa. Listing i Schäfer bili su prijatelji i nakon nastupa su se pridružili skupini. Grupa je ubrzo promijenila ime u "Devilish" jer je u to vrijeme objavljen članak koji ju je nazivao "vraški dobrom" ("devilishly great"). Njih četvero nastavljali su održavati koncerte; krajem 2002. ili početkom 2003. sastav se pojavio na manje poznatom njemačkom informativnom programu, no veću pozornost nije dobio dok se Kaulitz nije prijavio u ''talent showu'' "Star Search". ===Prvi uradci=== Godine 2005. [[David Jost]], menadžer skupine, ugovorio je sastanak s [[Interscope Records]]om i Tokio Hotel potpisao je ugovor s tim izdavačem. Krajem te godine objavio je debitantski album ''[[Schrei]]'' ("Vrisak"). Prvi singl objavljen s tog albuma jest "[[Durch den Monsun]]" ("Kroz [[monsun]]"), koji se istog mjeseca pojavio na prvom mjestu njemačke ljestvice singlova.<ref>{{cite web |url=http://acharts.us/song/3376 |title=Tokio Hotel – Durch Den Monsun – Music Charts |publisher=Acharts.us |date=11. siječnja 2005. |access-date=7. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110810174032/http://acharts.us/song/3376 |archive-date=10. kolovoza 2011. |url-status=live}}</ref> ===Prva turneja i daljnji uspjeh=== [[Slika:Bill Kaulitz stage.png|thumb|Kaulitz tijekom nastupa u Hessisch-Lichtenauu 2006.]] Nakon objave tog albuma Tokio Hotel otišao je na njemačku turneju, tijekom koje je snimljen i koncertni DVD. Kaulitz je bio zapažen po energičnosti i harmoniziranju s obožavateljima (često bi publici prepuštao pjevanje stihova). Godine 2006. Kaulitz je posudio glas Arthuru u njemačkoj inačici filma ''[[Arthur u zemlji Minimoya]]''.<ref>{{cite web |url=https://tobis.de/film/arthur-und-die-minimoys |title=Arthur und die Minomys |work=tobis.de |accessdate=9. rujna 2021.}}</ref> Nakon turneje Tokio Hotel vratio se u studio i počeo raditi na drugom albumu ''[[Zimmer 483]]'' (''Soba 483''), koji je objavljen u veljači 2007. Četiri su pjesme s uratka objavljene kao singlovi: "[[Übers Ende der Welt]]" ("Iznad kraja svijeta" – objavljen kao "Ready, Set, Go!"), "[[Spring nicht]]" ("Ne skači"), "[[An deiner Seite (Ich bin da)]]" ("Pokraj tebe (se nalazim)" – objavljen kao "By Your Side") i "[[Heilig]]" ("Svet" – objavljen kao "Sacred"); potonji je singl objavljen 2008. Da bi podržao ''Zimmer 483'', Tokio Hotel otišao je na europsku turneju, tijekom koje je snimljen još jedan koncertni DVD. ===Međunarodni uspjeh (2007. – 2008.)=== [[Slika:Bill Kaulitz.JPG|thumb|lijevo|160px|Kaulitz na koncertu u Moskvi 27. rujna 2007.]] Budući da se krug obožavatelja skupine počeo širiti Zapadom, Kaulitz i ostatak skupine odlučili su ponovno snimiti izabrane pjesme s prethodno objavljenih dvaju albuma i njihove tekstove prevesti na engleski jezik. Te su se ponovno snimljene pjesme pojavile na prvom albumu Tokio Hotela na engleskom pod imenom ''[[Scream (album Tokio Hotela)|Scream]]''. Taj je uradak objavljen sredinom 2007. u Europi (dok je u državama u kojima se govori njemački jezik objavljen pod imenom ''Room 483''). S tog su albuma objavljena četiri singla: "Scream", "Monsoon", "Don't Jump" i "Ready, Set, Go!". Da bi podržao uradak, Tokio Hotel prvi je put napustio Europu i otišao u Sjedinjene Države. Tijekom veljače 2008. sastav je održao pet koncerata u Sjevernoj Americi; prvi se održao u Kanadi, a posljednji u New Yorku. Nakon te turneje skupina se vratila u Europu da bi održala turneju 1000 Hotels Tour. ===1000 Hotels Tour i zdravstveni problemi === Turneja 1000 Hotels Tour počela je 3. ožujka 2008. u [[Bruxelles]]u; izvorno se trebala održati i u Nizozemskoj, Luksemburgu, Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu, Italiji i [[Skandinavski poluotok|Skandinaviji]], a trebala je trajati do 9. travnja. Međutim, 14. ožujka Kaulitz je počeo imati probleme s glasom usred nastupa u [[Marseille]]u. Publika je češće pjevala od njega, a sastav je odsvirao šesnaest pjesama umjesto njih dvadeset i jednu. [[Slika:Tokio Hotel 2008.06.27 007.jpg|thumb|Kaulitz 27. lipnja 2008.]] Dva dana nakon toga grupa je otkazala koncert u [[Lisabon]]u nekoliko trenutaka prije njegova početka. Svi članovi skupine osim Kaulitza došli su na pozornicu i ispričali se obožavateljima; izjavili su da je Kaulitz bolestan i da putuje u Njemačku na pregled – održao je 43 koncerta bez odmora i upalilo mu se grlo. Zbog te se upale na njegovim glasnicama stvorila cista, koju je 30. ožujka morao ukloniti operacijom grkljana. Nije mogao govoriti deset dana i mjesec dana morao je ići logopedu. Do svibnja 2008. Kaulitz se oporavio i sastav je promijenio datume nastupa za turneju 1000 Hotels Tour te dodao nekoliko koncerata na otvorenom. Turneja je završila 13. srpnja 2008. u belgijskom gradu [[Werchter]] i usprkos operaciji i privremenoj stanci bila je uspješna. ===''Humanoid'' (2008. – 2011.)=== Od 2008. do 2009. Tokio Hotel snimao je novi album ''[[Humanoid (album)|Humanoid]]'', svoj drugi na engleskom i treći na njemačkom jeziku; sadrži više elemenata ''[[techno|techna]]''' od prijašnjih uradaka. Objavljen je 6. listopada 2009., a manje od mjesec dana poslije sastav je osvojio nagradu za najbolju grupu na dodjeli nagrada EMA u Berlinu. S tog su albuma u rujnu 2009. objavljeni singlovi "[[Automatisch|Automatic]]" / "[[Automatisch]]", a u siječnju 2010. "World Behind My Wall" / "Lass uns laufen" ("Dajte nam da trčimo"). ===''Kings of Suburbia'' i samostalni projekti (2012. – 2016.)=== [[Slika:2017-03-27 Bill Kaulitz Blau Wikipedia Volkshaus Zürich.jpg|thumb|Kaulitz na koncertu u [[Zürich]]u 2017.]] U svibnju 2012. Kaulitz se pojavio na pjesmi "If I Die Tomorrow" [[Far East Movement]]a; pjesma se nalazi na albumu ''[[Dirty Bass]]''. Godine 2013. Tokio Hotel najavio je objavu petog studijskog albuma ''[[Kings of Suburbia]]'', a objavljen je 3. listopada 2014.<ref>{{cite news |last=Walker |first=John |title=Tokio Hotel Make A Somber Return With 'Run, Run, Run' |url=http://www.mtv.com/news/1929954/tokio-hotel-run-run-run-video/ |date=12. rujna 2014. |access-date=13. travnja 2016. |publisher=MTV}}</ref> Godine 2016. Kaulitz je izjavio da se planira posvetiti samostalnom projektu pod imenom "Billy" (stilizirano kao BILLY). Njegov je prvi EP ''[[I'm Not OK]]'' objavljen 20. svibnja te godine.<ref>{{cite news |last=Gracise |first=Bianca |title=Tokio Hotel's Bill Kaulitz Announces Solo Project Called 'BILLY' |url=http://www.fuse.tv/2016/04/tokio-hotel-bill-kaulitz-solo-project-billy-ep |access-date=13. travnja 2016. |publisher=Fuse}}</ref> ===''Dream Machine'' (2016. – 2018.)=== Šesti studijski album Tokio Hotela ''[[Dream Machine]]'' objavljen je 3. ožujka 2017. U listopadu 2018. Kaulitz je gostovao na pjesmi "Vogel aus Gold" glazbenika Nissea. Pjesma se nalazi na njegovu albumu ''Ciao''. ===''Melancholic Paradise'' i autobiografija (2018. – 2020.)=== Godine 2018. sastav je objavio da radi na novom albumu i da će otići na turneju ''Melancholic Paradise''. Singlovi "[[Melancholic Paradise]]", "[[When It Rains It Pours]]" i "[[Chateau (pjesma Tokio Hotela)|Chateau]]" poimence su objavljeni 1. veljače, 5. travnja i 17. studenoga 2019. Dio turneje ''Melancholic Paradise'' koji se trebao održati u Latinskoj Americi otkazan je 12. ožujka 2020. zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]. U kolovozu 2020. Kaulitz je izjavio da će skupina ponovno snimiti singlove "Durch den Monsun" i "Monsoon" i objaviti ih u listopadu 2020. u počast petnaestoj obljetnici objave tih singlova; "Durch den Monsun 2020" i "Monsoon 2020" naposljetku su poimence objavljeni 2. i 16. listopada 2020. Kaulitz je napisao prvu [[autobiografija|autobiografiju]] "Career Suicide: Meine ersten dreißig Jahre" ("Mojih prvih trideset godina"); knjiga je napisana na njemačkom jeziku i izvorno je trebala biti objavljena 4. siječnja 2021.,<ref>{{Cite web |date=29. kolovoza 2020. |title=Bill Kaulitz veröffentlicht Biografie - mit 30 Jahren |url=https://kurier.at/stars/bill-kaulitz-veroeffentlicht-biografie-mit-30-jahren/401015384 |access-date=23. rujna 2020. |website=kurier.at |language=de}}</ref> no na kraju je objavljena 1. veljače 2021. Tokio Hotel je 11. prosinca te godine objavio novi singl "[[Berlin (pjesma Tokio Hotela)|Berlin]]" na kojemu gostuje kanadska pjevačica VVAVES. === Beyond the World tour i ''2001'' (2020. – danas) === Tokio Hotel je 7. prosinca 2020. najavio svoju novu turneju Beyond the World za jesen 2021. Kasnije je odgođena do travnja 2022. zbog pandemije COVID-19, te ponovno do travnja 2023. zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|rusko-ukrajinskog rata]]. Dana 11. siječnja 2021. na službenim je stranicama sastava na Facebooku i Instagramu objavljeno da će objaviti novi singl "White Lies", na kojem je gostovao njemački [[Electronic Dance Music|EDM]] dua [[Vize (DJ-evi)|VIZE]]. Taj je singl objavljen 15. siječnja 2021. Iste godine Tokio Hotel je objavio singlove "Behind Blue Eyes" (obradu obradu istoimene pjesme [[The Who]]) s VIZE u svibnju, "Sorry Not Sorry" s njemačkim reperom Badchieff-om u kolovozu i "HERE COMES THE NIGHT" u listopadu. Tokio Hotel je 2022. objavio singlove "Bad Love" 4. veljače,<ref>{{Citiranje weba|title=Tokio Hotel Releases New Song “Bad Love”|url=https://www.pmstudio.com/music/20220208-15917|access-date=2022-06-27|website=pm studio world wide news|language=ja}}</ref> "HIM" 8. travnja, "When We Were Younger" 27. svibnja, "Fahr mit mir (4x4)" sa Kraftklubom 8. srpnja. Nakon toga su najavili da će njihov sedmi studijski album biti objavljen 18. studenog iste godine.<ref>{{Citiranje weba|last=Adey|first=Oliver|date=2022-07-20|title=2022 - Tokio Hotel: The new album "2001" will be released in November|url=https://gettotext.com/tokio-hotel-the-new-album-2001-will-be-released-in-november/,%20https://www.brigitte.de/aktuell/tokio-hotel--das-neue-album--2001--kommt-im-november-13359644.html/|access-date=2022-08-19|language=en-US}}</ref> ==Ostali projekti== Godine 2009. ponovno je posudio glas liku Arthura u njemačkoj inačici nastavka filma ''Arthur u zemlji Minimoya''. Godine je s Tokio Hotelom i estonskom pjevačicom [[Kerli]] snimio pjesmu "Strange" za film ''[[Alisa u zemlji čudesa (2010.)|Alisa u zemlji čudesa]]'' i popratni CD s glazbom iz tog filma. S bratom je postao fotomodel za udrugu PETA i zajedno su protestirali protiv iskorištavanja divljih životinja za zabavu. Početkom 2010. bio je model i za Dsquared. Kaulitz je postao član žirija u desetoj sezoni emisije ''[[Deutschland sucht den Superstar]]''. Godine 2019. bio je jedan od voditelja emisije ''[[Queen of Drags]]'' sa svojom šogoricom [[Heidi Klum]].<ref name="dw">{{cite news |url=https://www.dw.com/de/bill-kaulitz-autobiografie-buch-career-suicide/a-56406519 |title=Bill Kaulitz: "Die Einsamkeit ist mein größter Feind" |access-date=4. veljače 2021. |work=[[Deutsche Welle]] |language=German}}</ref> ==Privatni život== [[Slika:Tomiybilly.jpg|thumb|upright|Tom (lijevo) i Bill Kaulitz 2018.]] Kaulitz i njegov brat blizanac Tom nekoć su živjeli u [[Hamburg]]u, no u listopadu 2010. preselili su se u Los Angeles zbog slučaja uhođenja i pljačke. Također su izjavili da ondje lakše mogu snimiti novi album jer njihov menadžer [[David Jost]] živi u blizini. Tom se 2019. oženio manekenkom [[Heidi Klum]], a Bill je njezin blizak prijatelj.<ref name="dw"/> Kaulitz je [[vegetarijanstvo|vegetarijanac]] i sudjelovao je u [[PETA]]-inim kampanjama.<ref>{{cite web |url=http://oceanup.com/2010/11/23/bill-tom-kaulitz-peta-ad/ |title=Bill & Tom Kaulitz PETA AD |access-date=13. kolovoza 2017. |archive-date=13. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170813190444/http://oceanup.com/2010/11/23/bill-tom-kaulitz-peta-ad/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.peta.de/web/bill_kaulitz_und.3473.html |title=Archived copy |access-date=10. lipnja 2011. |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722212355/http://www.peta.de/web/bill_kaulitz_und.3473.html |archive-date=22. srpnja 2011.}}</ref> Tjednik ''Der Spiegel'' izjavio je da je rasprava o Kaulitzovoj seksualnoj orijentaciji "vječna tema"; sam je Kulitz izjavio da ga ljudi najčešće ispituju o njoj, ali da uglavnom odbija razgovarati o tome.<ref name="spiegel"/> U studenome 2014. Kaulitz je na svojem blogu progovorio o ljubavi, određenjima i svojoj seksualnosti; nije izjavio koje je seksualne orijentacije, ali je komentirao: "Možda ću tek upoznati nekoga tko će mi zauvijek promijeniti život; ako se to dogodi, je li važno kojeg je spola ta osoba?<ref>{{cite news |last=Kaulitz |first=Bill |title=Exclusive: Tokio Hotel's Bill Kaulitz in his own words on heartbreak and looking for love |url=http://www.sheknows.com/entertainment/articles/1058775/exclusive-tokio-hotels-bill-kaulitz-on-love-and-labels-in-the-music-industry |access-date=28. studenoga 2014. |website=sheknows.com}}</ref> Godine 2021. otkrio je da je u [[višeljublje|poliamornoj]] vezi sa svojim najboljim prijateljem i njegovom djevojkom.<ref name="spiegel"/> Podržavao je politiku [[Angela Merkel|Angele Merkel]], a tijekom [[Njemački savezni izbori 2017.|njemačkih saveznih izbora 2017.]] podržao je [[Kršćansko-demokratska unija (Njemačka)|CDU]].<ref>{{cite news |title=Sie wählen CDU und finden Merkel toll |url=http://www.stuttgarter-nachrichten.de/inhalt.tom-und-bill-kaulitz-sie-waehlen-cdu-und-finden-merkel-toll.ab4b11ab-6ff8-495d-b17f-2366b2ae4958.html |date=16. rujna 2017. |access-date=24. rujna 2017. |work=Stuttgarter Nachrichten |language=de |archive-url=https://web.archive.org/web/20170925132335/http://www.stuttgarter-nachrichten.de/inhalt.tom-und-bill-kaulitz-sie-waehlen-cdu-und-finden-merkel-toll.ab4b11ab-6ff8-495d-b17f-2366b2ae4958.html |archive-date=25. rujna 2017. |url-status=dead}}</ref> ===Problemi s uhođenjem=== Krajem 2008. i početkom 2009. nekoliko je uhoditeljica uporno pratilo članove sastava; čak su pratile i njegova brata Toma Kaulitza do kuće njihovih roditelja te su potom napale njihovu majku. Uhođenje je naočigled prestalo nakon što je Tom u travnju 2009. navodno udario jednu od uhoditeljica na benzinskoj crpki i odvezao se automobilom. Međutim, u članku u tabloidu ''[[Bild]]'' pisalo je da bi Tom možda morao pred sud zbog napada na drugu osobu. Krajem prosinca 2009. optužbe protiv njega povučene su, no on je sam optužio djevojku koju je navodno udario za uhođenje.<ref>Zitzow, Marco. [http://www.bild.de/BILD/news/bild-english/celebrity-gossip/2009/04/28/tokio-hotel-hardcore-fan-gang/we-are-not-stalkers-say-tom-kaulitz-followers.html "Gang of hardcore fans still following Bill and Tom Kaulitz"], ''[[Bild]]'', 6. ožujka 2009. Pristupljeno 12. rujna 2021.</ref> Kaulitz je izjavio da je provala u njihovu kuću u Njemačkoj natjerala braću da se presele u SAD.<ref name="spiegel">{{cite news |url=https://www.spiegel.de/kultur/musik/bill-kaulitz-von-tokio-hotel-ich-war-ein-zwischenmenschlicher-sozialfall-a-00000000-0002-0001-0000-000174972919 |title="Ich war ein zwischenmenschlicher Sozialfall" |first1=Alexander |last1=Kühn |first2=Stefanie |last2=Witterauf |date=22. siječnja 2021. |access-date=25. siječnja 2021. |newspaper=[[Der Spiegel]] |url-access=subscription |language=German}}</ref> ==Javni imidž== [[Slika:Bill Kaulitz Wax.jpg|thumb|upright|lijevo|Kaulitzova voštana figura u berlinskom muzeju [[Madame Tussauds]]]] Na mrežnom se mjestu dw-world.com navodi da su Kaulitzu njegov izgled, mladost i neobična frizura priskrbili status ikone među mnogim tinejdžericama.<ref>Deutsche Welle [http://www.dw-world.de/dw/article/0,2144,3626595,00.html German Pop Sensation Tokio Hotel Wins MTV Video Music Award]. Pristupljeno 17. rujna 2008.</ref> ''[[Der Spiegel]]'' je izjavio da je Kaulitz ikona u [[zajednica LGBT osoba|zajednici LGBT osoba]], što je Kaulitz i prihvatio.<ref name="spiegel"/> Uglavnom samostalno dizajnira svoju koncertnu odjeću, a stvara mu je njegov krojač.<ref name="Vogue">{{cite web |url=http://www.vogue.de/articles/who-is-who/designer/30-jahre-vogue/2009/09/10/17415 |title=30 Jahre VOGUE: Bill Kaulitz über Stillieblinge |last=Groß |first=Lea |date=10. rujna 2009. |accessdate=12. rujna 2021. |work=vogue.de |archive-date=19. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719113400/http://www.vogue.de/articles/who-is-who/designer/30-jahre-vogue/2009/09/10/17415 |url-status=bot: unknown }}</ref> Sakuplja naramenice i "lud je za jaknama" – izjavio je da ima na stotine jakni u ormaru.<ref name="Vogue" /> Komentirao je da su njegov modni stil nadahnuli [[David Bowie]] (pogotovo u filmu ''[[Labirint (1986.)|Labirint]]'' iz 1986.), [[Nena]], vampiri, pariški dućani iz druge ruke, upečatljiv nakit i [[Dior]]ovi parfemi za muškarce.<ref name="Vogue" /> Kao utjecajne je osobe naveo i [[Steven Tyler|Stevena Tylera]], [[Karl Lagerfeld|Karla Lagerfelda]] i [[Hedi Slimane|Hedija Slimanea]]. Kaulitz se također zanima za tetovaže, a prvu je dobio kao petnaestogodišnjak.<ref>{{Cite web |url=https://www.buzznet.com/2013/05/show-tatts-feat-bill-kaulitz/ |title=Show Us Your Tatts: Feat. Bill Kaulitz |date=8. svibnja 2013. |website=buzznet |access-date=8. travnja 2020.}}</ref> Na ruci ima tetovažu kostiju.<ref>{{Cite web |url=https://www.watson.de/!793845976 |title=Bill Kaulitz zeigt nur mit einem Handtuch bekleidet unbekannte Tattoos |website=watson.de |language=de |access-date=8. travnja 2020.}}</ref> Godine 2018. na svoju je desnu ruku dao tetovirati sliku svojeg uginulog psa Pumbe; tetovirao ga je Daniel Meyer.<ref>{{Cite web |url=https://www.rtl.de/cms/bill-kaulitz-tattoo-als-ewiges-andenken-an-seinen-verstorbenen-hund-pumba-4253495.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200316153343/https://www.rtl.de/cms/bill-kaulitz-tattoo-als-ewiges-andenken-an-seinen-verstorbenen-hund-pumba-4253495.html |url-status=dead |archive-date=16. ožujka 2020. |title=Bill Kaulitz: Tattoo als ewiges Andenken an seinen verstorbenen Hund Pumba |date=16. ožujka 2020. |access-date=8. travnja 2020.}}</ref> U kolovozu 2008. čitatelji španjolskog časopisa ''[[¡Hola!]]'' proglasili su ga najprivlačnijim pjevačem na pozornici.<ref>Hola.com [http://www.hola.com/musica/2008/08/27/resultado-votacion/ Bill Kaulitz, Vocalista de Tokio Hotel, el Cantante más atractivo sobre el Escenario Según los Lectores de Hola.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100815084945/http://www.hola.com/musica/2008/08/27/resultado-votacion/ |date=15 August 2010 }}. Pristupljeno 17. rujna 2008.</ref> Dana 30. rujna 2008. u berlinskom je muzeju [[Madame Tussauds]] postavljena njegova voštana figura – u to je vrijeme imao devetnaest godina, pa je tako postao najmlađa osoba koja je ondje dobila takvu figuru.<ref>{{cite web |url=http://www.elpais.com/articulo/gente/Bill/Kaulitz/tiene/estatua/cera/elpepugen/20080930elpepuage_4/Tes |title=Bill Kaulitz ya tiene su estatua de cera |date=30. rujna 2008. |accessdate=12. rujna 2021. |work=elpais.com}}</ref><ref>{{cite web |work=MTV.com |url=http://www.mtv.com/news/1596022/tokio-hotels-bill-kaulitz-immortalized-in-wax-at-madame-tussauds-in-berlin/ |title=Tokio Hotel's Bill Kaulitz Immortalized -- In Wax -- At Madame Tussauds in Berlin |accessdate=12. rujna 2021. |date=1. listopada 2008. |last=Vena |first=Jocelyn}}</ref> U prosincu 2008. MTV News proglasio ga je "šestim muškarcem godine".<ref>{{cite web |work=MTV.com |url=http://www.mtv.com/news/1601277/ti-nick-jonas-who-is-mtv-news-man-of-the-year-the-countdown-begins-today/ |title=Who Is MTV News' Man Of The Year? The Countdown Begins Today! |accessdate=15. prosinca 2008. |date=12. prosinca 2008. |last=Montgomery |first=James}}</ref> U rujnu 2009. [[Karl Lagerfeld]] pozvao je Kaulitza da sudjeluje u snimanju fotografija za tridesetu obljetnicu postojanja časopisa [[Vogue]] u Njemačkoj.<ref name="Vogue"/><ref>{{cite web |url=http://www.gq-magazin.de/articles/leute/manner/bill-kaulitz/2009/09/10/17634/ |accessdate=15. rujna 2021. |title=Bill Kaulitz fotografiert von Karl Lagerfeld |last=Weber |first=Silvia |date=10. rujna 2009. |work=gq-magazin |archive-date=1. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111001171051/http://www.gq-magazin.de/articles/leute/manner/bill-kaulitz/2009/09/10/17634/ |url-status=bot: unknown }}</ref> Lagerfeld ga je nazvao "drugom idejom Nijemca" i napisao da je taj pjevač postao superzvijezda i modna ikona.<ref name="Vogue"/> U listopadu 2009. pojavio se na 11. mjestu popisa najbolje odjevenih u njemačkom časopisu ''[[GQ]]''. Urednici su izjavili da su ga uvrstili na popis jer je njegov stil kitnjast, ali i zato što je bio voljan mijenjati ga i isprobati nove stvari. Dizajner Michael Michalsky izjavio je: "Bill Kaulitz jedinstven je i beskompromisan, živući pop-art. Voli se mijenjati – to je moda."<ref>{{cite web |url=http://www.klatsch-tratsch.de/2009/10/12/karl-theodor-zu-guttenberg-bestangezogenster-deutscher/40047 |title=Karl-Theodor zu Guttenberg: Bestangezogenster Deutscher |date=12. listopada 2009. |website=www.klatsch-tratsch.de |access-date=13. kolovoza 2017. |archive-date=13. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170813220946/http://www.klatsch-tratsch.de/2009/10/12/karl-theodor-zu-guttenberg-bestangezogenster-deutscher/40047 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.welt.de/lifestyle/article4821458/Zu-Guttenberg-ist-der-bestangezogene-Deutsche.html |title=Zu Guttenberg ist der bestangezogene Deutsche: Mode-Jury - WELT |website=Die Welt |date=12. listopada 2009. |access-date=13. kolovoza 2017.}}</ref> Kaulitz je otvorio i zaključio modnu reviju Dsquared² za jesen i zimu 2010. pjesmom "Screamin'". Nakon što se preselio u SAD, Kaulitz je počeo njegovati muževniji stil. Izjavio je da je na prethodni stil znao utrošiti tri sata i da ga više nije mogao nadmašiti, pa da se novim izgledom dijelom odlučio "isprobati nešto novo, živjeti normalno i voljeti."<ref name="spiegel" /> == Diskografija == ; Kao samostalni glazbenik (BILLY) * ''[[I'm Not OK]]'' (EP, 2016.) ; [[Tokio Hotel|Devilish]] * ''Devilish'' (samostalno objavljeno 2001.) ; [[Tokio Hotel]] * ''[[Schrei]]'' (2005.) * ''[[Zimmer 483]]'' (2007.) * ''[[Scream (album Tokio Hotela)|Scream]]'' (2007.) * ''[[Humanoid (album)|Humanoid]]'' (2009.) * ''[[Kings of Suburbia]]'' (2014.) * ''[[Dream Machine]]'' (2017.) == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Bill Kaulitz |commonscathr = Bill Kaulitz |wikizvor = |wikicitat = }} {{GLAVNIRASPORED:Kaulitz, Bill}} [[Kategorija:Njemački pjevači]] [[Kategorija:Pop pjevači]] oksh2tpw3sq33sdvahmvtxyk54sztv2 0 706355 6447254 6271848 2022-08-21T10:09:55Z Prof saxx 7403 /* Nalazi */ wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Kulturni krajolik Hima |slika = Petroglyph at Bir Hima in Saudi Arabia.jpg |godina = 2021. |vrst baštine = Kulturna baština |mjerilo = iii |ugroženost = ne |poveznica = [https://whc.unesco.org/en/list/1619/] |država = {{ZD+X/S|SAU}} <br> {{Lokacijska karta|Saudijska Arabija|width=200|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=Bir Hima|position=left |lat_deg=18|lat_min=19|lat_sec=0.16|lat_dir=N |lon_deg=44|lon_min=32|lon_sec=43.21|lon_dir=E }}<small>Lokacija Bir Hime u Saudijskoj Arabiji</small> }} '''Bir Hima''' ( [[Arapski jezik|arapski]] : بئر حما) je lokalitet raznih crteža na stijeni u provinciji Najran, na jugozapadu [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], oko 200 kilometara sjeverno od grada Najran.<ref name="HarriganBjurström2002">{{Citiranje weba |last=Harrigan |first=Peter |last2=Bjurström, Lars |date=Veljača 2002. |title=Art Rocks in Saudi Arabia |url=http://www.saudiaramcoworld.com/issue/200202/art.rocks.in.saudi.arabia.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110708150902/http://www.saudiaramcoworld.com/issue/200202/art.rocks.in.saudi.arabia.htm |archive-date=8. srpnja 2011. |access-date=17. travnja 2011. |website=saudiaramcoworld.com}}</ref><ref name="Fund">{{Citiranje weba |title=Ring of Naharit |url=http://www.arabian-archaeology.com/research3naharit.htm |access-date=18. travnja 2011. |publisher=Thye Archaeology Fund}}</ref> Drevno [[Starije kameno doba|paleolitsko]] i [[Mlađe kameno doba|neolitsko nalazište]], kompleks Bir Hima obuhvaća vremensko razdoblje 2500–1000 pr.Kr. Bir Hima sadrži brojne prolaze čiji se tip može pronaći u rasponu od Sjeverne Arabije do [[Jemen]]a. U srpnju 2021. godina lokalitet je stavljen na [[UNESCO|UNESCO -vu]] listu [[Svjetska baština|svjetske baštine.]]<ref>{{Citiranje novina |date=24. srpnja 2021. |title=Hima Cultural Area in Saudi Arabia inscribed on UNESCO World Heritage Site list |work=Xinhua News Agency |url=http://www.xinhuanet.com/english/2021-07/25/c_1310083487.htm |access-date=24. srpnja 2021.}}</ref> == Povijest == Drevna povijest ljudskog nastanjivanja ovog lokaliteta zaslužna je zbog divljeg života, vode i vapnenačkog terena.<ref name="Fund"/> Stjenovita umjetnost Saudijske Arabije smatra se jednom od najbogatijih na svijetu, zajedno s drugim primjerima u [[Australija|Australiji]], [[Indija|Indiji]] i [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. Područje je istražila ekspedicija Philby-Ryckmans-Lippen 1951. godine, a objavio E. Anati (1969–72). Tada je zabilježeno da su slike na stijenama utisnute u urez u formaciju pješčenjaka, te da datiraju 300-200. pr. Kr.<ref name="Nayeem2000">{{Citiranje knjige |last=Nayeem |first=M. A. |url=https://books.google.com/books?id=wJuBAAAAMAAJ |title=The rock art of Arabia: Saudi Arabia, Oman, Qatar, the Emirates & Yemen |publisher=Hyderabad Publishers |year=2000 |isbn=978-81-85492-09-4 |page=231 |access-date=17. travnja 2011.}}</ref> Njegovo bogato naslijeđe kamenih [[petroglif]]a privuklo je pažnju Odjela za antikvitete Saudijske Arabije tek nakon 1976. godine kada su istražena načazišta poput Jubbe. Jedan od članova ekspedicije istražujući ovaj oblik umjetnosti pronašao je nalazište zapadno od drevnih bunara Bir Hima, gdje je zabilježio 250 slika.<ref name="rockart">{{Citiranje weba |title=Art rocks in Saudi Arabia |url=http://www.saudiaramcoworld.com/issue/200202/art.rocks.in.saudi.arabia.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20040827210435/http://www.saudiaramcoworld.com/issue/200202/art.rocks.in.saudi.arabia.htm |archive-date=27. kolovoza 2004. |access-date=17. travnja 2011. |publisher=Saudiarmaco world}}</ref> == Nalazi == Bir Hima, drevno paleolitsko i neolitsko nalazište, nalazi se sjeverno od Najrana, kategorizirano je kao [[Donji paleolitik|donjopaleolitsko]] ili [[Olduvien|starovjekovsko]] nalazište. Osim petroglifa, ovdje su pronađeni i rezbareni alati korišteni za ovo umjetničko djelo (u obliku sjeckalice ili kamenčića) izrađeni od materijala kao što su [[kvarcit]], [[andezit]] i [[kremen]].<ref name="Culture">{{Citiranje weba |title=Introduction to Saudi Arabia Rock Art and Petroglyphs |url=http://ancient-cultures.info/attachments/File/RR_article_petroglyphs.pdf |access-date=17. travnja 2011. |publisher=Ancient cultures.info |pages=30–37 |format=pdf}}</ref> Čini se da su slike ispisane broncom. Primijećeni petroglifi, koji su se prvotno pronašli pedesetih godina prošlog stoljeća, sastojali su se od bodeža i mačeva, lukova sa strelicama na vrhu poprečnih vrhova strijela, [[Srp|srpskih]] mačeva i palica. Ti su prikazi tumačeni kao simboli [[Animizam|duhovnog animizma]] .<ref name="Fund"/> Bir Hima, samo je sjena onih pronađenih u regiji Jubba. Ovdje je identificirano 100 nalazišta. Na području Najrana zabilježeno je čak 6.400 ilustracija ljudi i životinja, koje uključuju više od 1.800 deva i 1.300 ljudskih prikaza.<ref name=Cult>{{Citiranje weba |title=Introduction to Saudi Arabia Rock Art and Petroglyphs |url=http://ancient-cultures.info/attachments/File/RR_article_petroglyphs.pdf |access-date=17. travnja 2011. |publisher=Ancient cultures.info |pages=30–37 |format=pdf}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="true">[http://ancient-cultures.info/attachments/File/RR_article_petroglyphs.pdf "Introduction to Saudi Arabia Rock Art and Petroglyphs"] <span class="cs1-format">(pdf)</span>. Ancient cultures.info. pp.&nbsp;30–37<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">17 April</span> 2011</span>.</cite></ref> Na ovom važnom mjestu kamenih umjetnosti, osim prikaza ljudi, žirafa i drugih životinja, zabilježeni su i natpisi Dhu Nuwasa, [[Kraljevina Himjar|himjarskog kralja]] koji je zauzeo Najran u šestom stoljeću.<ref>{{Citiranje weba |title=An Archeaological<!--sic--> Study Tour of The Kingdom of Saudi Arabia |url=http://archaeologicaltrs.com/me_saudi_arabia.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100917074342/http://archaeologicaltrs.com/me_saudi_arabia.html |archive-date=17. rujna 2010. |access-date=17. travnja 2011. |publisher=Archaeological Tours}}</ref> Na mjestu 217-44 iskopan je niz zglobova deva.<ref name="Clutton-Brock1990">{{Citiranje knjige |last=Clutton-Brock |first=Juliet |url=https://books.google.com/books?id=NqwOAAAAQAAJ&pg=PA148 |title=The Walking Larder: Patterns of Domestication, Pastoralism, and Predation |date=26. srpnja 1990. |publisher=Unwin Hyman |isbn=978-0-04-445900-2 |page=148 |access-date=17. travnja 2011.}}</ref> Iako su njegove gravure vjerojatno puno ranije od onih na Hunters Palette, ratnik Bir Hima, naoružan lukom, gotovo je identičan ljudima na Hunters Paletteu.<ref name="Rice2006">{{Citiranje knjige |last=Rice |first=Michael |url=https://books.google.com/books?id=Rc4EEip7-uQC&pg=PA85 |title=Swifter than the arrow: the golden hunting hounds of ancient Egypt |publisher=I.B.Tauris |year=2006 |isbn=978-1-84511-116-8 |pages=25, 30, 85 |access-date=17. travnja 2011.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Svjetska baština u Saudijskoj Arabiji}} [[Kategorija:Petroglifi]] [[Kategorija:Pretpovijesna umjetnost]] [[Kategorija:Svjetska baština u Saudijskoj Arabiji]] 59x76kdauxs42m4ob3ahjwqcdnmp5q1 6447259 6447254 2022-08-21T10:36:50Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Kulturni krajolik Hima |slika = Inscriptions_of_Hima_mountain2.jpg |godina = 2021. |vrst baštine = Kulturna baština |mjerilo = iii |ugroženost = ne |poveznica = [https://whc.unesco.org/en/list/1619/ 1619] |država = {{ZD+X/S|SAU}} <br> {{Lokacijska karta|Saudijska Arabija|width=200|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=Bir Hima|position=left |lat_deg=18|lat_min=19|lat_sec=0.16|lat_dir=N |lon_deg=44|lon_min=32|lon_sec=43.21|lon_dir=E }}<small>Lokacija Bir Hime u Saudijskoj Arabiji</small> }} '''Bir Hima''' ( [[Arapski jezik|arapski]] : بئر حما, [[transliteracija]]: Biʾr Ḥimā) je lokalitet raznih crteža na stijeni u provinciji Najran, na jugozapadu [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], oko 200 kilometara sjeverno od grada Najran.<ref name="HarriganBjurström2002">{{Citiranje weba |last=Harrigan |first=Peter |last2=Bjurström, Lars |date=Veljača 2002. |title=Art Rocks in Saudi Arabia |url=http://www.saudiaramcoworld.com/issue/200202/art.rocks.in.saudi.arabia.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110708150902/http://www.saudiaramcoworld.com/issue/200202/art.rocks.in.saudi.arabia.htm |archive-date=8. srpnja 2011. |access-date=17. travnja 2011. |website=saudiaramcoworld.com}}</ref><ref name="Fund">{{Citiranje weba |title=Ring of Naharit |url=http://www.arabian-archaeology.com/research3naharit.htm |access-date=18. travnja 2011. |publisher=Thye Archaeology Fund}}</ref> Drevno [[Starije kameno doba|paleolitsko]] i [[Mlađe kameno doba|neolitsko nalazište]], kompleks Bir Hima obuhvaća vremensko razdoblje 2500–1000 pr.Kr. Bir Hima sadrži brojne prolaze čiji se tip može pronaći u rasponu od Sjeverne Arabije do [[Jemen]]a. U srpnju 2021. godina lokalitet je stavljen na [[UNESCO|UNESCO -vu]] listu [[Svjetska baština|svjetske baštine.]]<ref>{{Citiranje novina |date=24. srpnja 2021. |title=Hima Cultural Area in Saudi Arabia inscribed on UNESCO World Heritage Site list |work=Xinhua News Agency |url=http://www.xinhuanet.com/english/2021-07/25/c_1310083487.htm |access-date=24. srpnja 2021.}}</ref> == Povijest == [[Datoteka:Hima_ancient_wells2.jpg|mini|lijevo|<center>Pogled iz zraka na rekonstruirane bunare.]] Drevna povijest ljudskog nastanjivanja ovog lokaliteta zaslužna je zbog divljeg života, vode i vapnenačkog terena.<ref name="Fund"/> Stjenovita umjetnost Saudijske Arabije smatra se jednom od najbogatijih na svijetu, zajedno s drugim primjerima u [[Australija|Australiji]], [[Indija|Indiji]] i [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. Područje je istražila ekspedicija Philby-Ryckmans-Lippen 1951. godine, a objavio E. Anati (1969–72). Tada je zabilježeno da su slike na stijenama utisnute u urez u formaciju pješčenjaka, te da datiraju 300-200. pr. Kr.<ref name="Nayeem2000">{{Citiranje knjige |last=Nayeem |first=M. A. |url=https://books.google.com/books?id=wJuBAAAAMAAJ |title=The rock art of Arabia: Saudi Arabia, Oman, Qatar, the Emirates & Yemen |publisher=Hyderabad Publishers |year=2000 |isbn=978-81-85492-09-4 |page=231 |access-date=17. travnja 2011.}}</ref> Njegovo bogato naslijeđe kamenih [[petroglif]]a privuklo je pažnju Odjela za antikvitete Saudijske Arabije tek nakon 1976. godine kada su istražena načazišta poput Jubbe. Jedan od članova ekspedicije istražujući ovaj oblik umjetnosti pronašao je nalazište zapadno od drevnih bunara Bir Hima, gdje je zabilježio 250 slika.<ref name="rockart">{{Citiranje weba |title=Art rocks in Saudi Arabia |url=http://www.saudiaramcoworld.com/issue/200202/art.rocks.in.saudi.arabia.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20040827210435/http://www.saudiaramcoworld.com/issue/200202/art.rocks.in.saudi.arabia.htm |archive-date=27. kolovoza 2004. |access-date=17. travnja 2011. |publisher=Saudiarmaco world}}</ref> Bunari Bir Ḥimā bili su posljednje pojilište za karavane na putu prema sjeveru kroz pustinju i prvo na jugu na povratku iz pustinje<ref>[https://whc.unesco.org/document/172786 UNESCO Nomination Document] (PDF; 2,0 MB) UNESCO, str. 12. {{eng oznaka}} Pristupljeno 21. kolovoza 2022.</ref>. == Nalazi == [[Datoteka:Inscriptions_of_Hima_mountain6.jpg|mini|<center>Stari južnoarapski natpisi Bir Hime]] Bir Hima, drevno paleolitsko i neolitsko nalazište, nalazi se sjeverno od Najrana, kategorizirano je kao [[Donji paleolitik|donjopaleolitsko]] ili [[Olduvien|starovjekovsko]] nalazište. Osim [[petroglif]]a, ovdje su pronađeni i rezbareni alati korišteni za ovo umjetničko djelo (u obliku sjeckalice ili kamenčića) izrađeni od materijala kao što su [[kvarcit]], [[andezit]] i [[kremen]].<ref name="Culture">{{Citiranje weba |title=Introduction to Saudi Arabia Rock Art and Petroglyphs |url=http://ancient-cultures.info/attachments/File/RR_article_petroglyphs.pdf |access-date=17. travnja 2011. |publisher=Ancient cultures.info |pages=30–37 |format=pdf}}</ref> Čini se da su slike ispisane broncom. Primijećeni petroglifi, koji su se prvotno pronašli pedesetih godina prošlog stoljeća, sastojali su se od bodeža i mačeva, lukova sa strelicama na vrhu poprečnih vrhova strijela, [[Srp|srpskih]] mačeva i palica. Ti su prikazi tumačeni kao simboli [[Animizam|duhovnog animizma]] .<ref name="Fund"/> Bir Hima, samo je sjena onih pronađenih u regiji Jubba. Ovdje je identificirano 100 nalazišta. Na području Najrana zabilježeno je čak 6.400 ilustracija ljudi i životinja, koje uključuju više od 1.800 deva i 1.300 ljudskih prikaza.<ref name="Culture"/> Na ovom važnom mjestu kamenih umjetnosti, osim prikaza ljudi, žirafa i drugih životinja, zabilježeni su i natpisi Dhu Nuwasa, [[Kraljevina Himjar|himjarskog kralja]] koji je zauzeo Najran u šestom stoljeću.<ref>{{Citiranje weba |title=An Archeaological<!--sic--> Study Tour of The Kingdom of Saudi Arabia |url=http://archaeologicaltrs.com/me_saudi_arabia.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100917074342/http://archaeologicaltrs.com/me_saudi_arabia.html |archive-date=17. rujna 2010. |access-date=17. travnja 2011. |publisher=Archaeological Tours}}</ref> Na mjestu 217-44 iskopan je niz zglobova deva.<ref name="Clutton-Brock1990">{{Citiranje knjige |last=Clutton-Brock |first=Juliet |url=https://books.google.com/books?id=NqwOAAAAQAAJ&pg=PA148 |title=The Walking Larder: Patterns of Domestication, Pastoralism, and Predation |date=26. srpnja 1990. |publisher=Unwin Hyman |isbn=978-0-04-445900-2 |page=148 |access-date=17. travnja 2011.}}</ref> Iako su njegove gravure vjerojatno puno ranije od onih na Hunters Palette, ratnik Bir Hima, naoružan lukom, gotovo je identičan ljudima na Hunters Paletteu.<ref name="Rice2006">{{Citiranje knjige |last=Rice |first=Michael |url=https://books.google.com/books?id=Rc4EEip7-uQC&pg=PA85 |title=Swifter than the arrow: the golden hunting hounds of ancient Egypt |publisher=I.B.Tauris |year=2006 |isbn=978-1-84511-116-8 |pages=25, 30, 85 |access-date=17. travnja 2011.}}</ref> <gallery> File:Hima_Cultural_Area_Overview2.jpg|<center>Petroglifi planine Hima File:Inscription_of_The_Dancers7.jpg|<center>Slika plesačica File:Inscriptions_of_Al-Mauaqea_mountain2.jpg|<center>Petroglif deve s Al-Mauakea File:Inscriptions_of_Minshaf6.jpg|<center>Petroglif stoke s Minšafa File:Inscription_of_Shasaa1.jpg|<center>Ptroglifi Šasaa File:Petroglyph at Bir Hima in Saudi Arabia.jpg|<center>Petroglif kozoroga </gallery> == Izvori == {{izvori}} {{Svjetska baština u Saudijskoj Arabiji}} [[Kategorija:Petroglifi]] [[Kategorija:Pretpovijesna umjetnost]] [[Kategorija:Svjetska baština u Saudijskoj Arabiji]] cmu2lzgxfsa1l2dz86hh2hcvy2vk4p0 0 708946 6447263 6162350 2022-08-21T10:49:21Z Neptune, the Mystic 95253 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album|vrsta=studijski album|ime_albuma=Point of Entry|ime_glazbenika=[[Judas Priest]]|godina=[[1981.]]|godina2=[[1982.]]|godina0=[[1980.]]|album_prije=[[British Steel]]|album_poslije=[[Screaming for Vengeance]]|izdavač=[[Columbia Records|Columbia]]|trajanje=37:10|datum=[[17. veljače]] [[1981.]]|žanr=[[heavy metal]], [[hard rock]]|studio=Iziba Sound Studios ([[Španjolska]])|snimanje=listopad – studeni 1980.|producent=Judas Priest, [[Tom Allom]]|recenzija=<ul><li>[[Datoteka:3.5 stars.svg|54px]]<br>[https://www.allmusic.com/album/point-of-entry-mw0000650340 ''AllMusic'']</li></ul>}} '''''Point of Entry''''' sedmi je studijski album [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] [[heavy metal]] sastava [[Judas Priest]] objavljen [[17. veljače]] [[1981.]], a objavila ga je [[diskografska kuća]] [[Columbia Records]].<ref>{{Citiranje weba |title=Judas Priest - Point of Entry - Encyclopaedia Metallum: The Metal Archives |url=https://www.metal-archives.com/albums/Judas_Priest/Point_of_Entry/438 |access-date=2021-09-15 |website=www.metal-archives.com}}</ref> == Popis pjesama == {{Popis pjesama | naslov = Strana A | skladba1 = Heading Out to the Highway | trajanje1 = 3:46 | skladba2 = Don't Go | trajanje2 = 3:17 | skladba3 = Hot Rockin' | trajanje3 = 3:15 | skladba4 = Turning Circles | trajanje4 = 3:39 | skladba5 = Desert Plains | trajanje5 = 4:31 }} {{Popis pjesama | naslov = Strana B | ukupno_trajanje = 37:10 | skladba6 = Solar Angels | trajanje6 = 4:01 | skladba7 = You Say Yes | trajanje7 = 3:25 | skladba8 = All the Way | trajanje8 = 3:38 | skladba9 = Troubleshooter | trajanje9 = 3:56 | skladba10 = On the Run | trajanje10 = 3:42 }} == Osoblje == ; Judas Priest * [[Dave Holland]] – [[bubnjevi]] * [[Ian Hill]] – [[bas-gitara]] * [[Glenn Tipton]] – [[gitara]] * [[Rob Halford]] – [[vokal]] * [[K. K. Downing]] – gitara == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.allmusic.com/album/point-of-entry-mw0000650340 ''Point of Entry''] na [[AllMusic]]u [[Kategorija:Albumi sastava Judas Priest]] [[Kategorija:Albumi iz 1981.]] ggnwb9wmxjkz2djbw1dayjv4v172xii 0 709588 6447151 6443584 2022-08-20T21:11:32Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Dario Špikić | slika = | opis slike = | država = {{ZD+X/H|HRV}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[22. ožujka]] [[1999.]] | datum smrti = | visina = 183 cm | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 77 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|krilo]] | ugovor = | mlade godine = {{0}}{{0}}{{0}}? – [[2007.]] <br> [[2007.]] – [[2017.]] | juniorski klubovi = [[NK Kurilovec|Kurilovec]] <br> [[Nogometna škola GNK Dinamo|Dinamo Zagreb]] | godina = [[2017.]] – [[2018.]] <br> [[2008.]] – [[2020.]] <br> [[2019.]] <br> [[2020.]] – [[2021.]] <br> [[2021.]] – ''danas'' <br> [[2021.]] | profesionalni klubovi = [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]] <br> [[HNK Hajduk Split II|Hajduk Split II]] <br> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br> [[NK Gorica|Gorica]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> → [[NK Gorica|Gorica]] (posudba) | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}30 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine u reprezentaciji = [[2013.]] <br> [[2014.]] <br> [[2015.]] – [[2016.]] <br> [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2018.]] – [[2019.]] <br> [[2020.]] – [[2021.]] | reprezentacija = {{NogRep|HRV14}} <br> {{NogRep|HRV15}} <br> {{NogRep|HRV17}} <br> {{NogRep|HRV19}} <br> {{NogRep|HRV20}} <br> {{NogRep|HRV21}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br> {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(2) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 20. kolovoza 2022. }} '''Dario Špikić''' ([[Zagreb]], [[22. ožujka]] [[1999.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|krila]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. == Klupska karijera == === Rana karijera === Godine 2007. prelazi iz [[NK Kurilovec|Kurilovca]] u [[Nogometna škola GNK Dinamo|nogometnu školu zagrebačkog Dinama]].<ref name="TM">[https://www.transfermarkt.de/dario-spikic/profil/spieler/403290 Profil], [[Transfermarkt]], pristupljeno 25. rujna 2021.</ref> === GNK Dinamo Zagreb II === Za [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]] debitirao je 30. studenog 2016. u utakmici [[2. HNL]] protiv [[NK Novigrad|Novigrada]] od kojeg je druga momčad Dinama izgubila 0:1.<ref name="DINII">[https://www.transfermarkt.de/dario-spikic/leistungsdatendetails/spieler/403290/plus/0?saison=&verein=44796&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – GNK Dinamo Zagreb II], [[Transfermarkt]], pristupljeno 25. rujna 2021.</ref> Postigao je gol u svojoj idućoj utakmici za klub odigranoj 4. ožujka 2017. protiv [[NK Sesvete|Sesveta]] koje su izgubile susret 2:3.<ref name="DINII" /> === Hajduk Split II === Dana 16. srpnja 2018. Špikić je prešao u [[HNK Hajduk Split II|Hajduk Split II]].<ref name="TM" /> Za drugu momčad splitskog Hajduka debitirao je 25. kolovoza kada je [[NK Dugopolje|Dugopolje]] u utakmici 2. HNL poraženo s minimalnih 0:1.<ref name="HAJII">[https://www.transfermarkt.de/dario-spikic/leistungsdatendetails/spieler/403290/plus/0?saison=&verein=18894&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – HNK Hajduk Split II], [[Transfermarkt]], pristupljeno 25. rujna 2021.</ref> Svoj prvi gol za klub postigao je 13. listopada kada je [[NK Međimurje|Međimurje]] poraženo 1:4.<ref name="HAJII" /> Za [[HNK Hajduk Split|prvu momčad Hajduka]] ostvario je jedan nastup i to 4. svibnja 2019. kada je Hajduk u utakmici [[1. HNL]] pobijedio [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] 3:2.<ref>[https://www.transfermarkt.de/dario-spikic/leistungsdatendetails/spieler/403290/verein/447 DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – HNK Hajduk Split], [[Transfermarkt]], pristupljeno 25. rujna 2021.</ref> === Gorica === Dana 20. siječnja 2020. prešao je u redove [[HNK Gorica|Gorice]] bez odštete.<ref name="TM" /> Za Goricu je debitirao 2. veljače u utakmici 1. HNL protiv [[NK Osijek|Osijeka]] koja je završila bez golova.<ref name="GOR">[https://www.transfermarkt.de/dario-spikic/leistungsdatendetails/spieler/403290/verein/24575 DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – HNK Gorica], [[Transfermarkt]], pristupljeno 25. rujna 2021.</ref> Svoj prvi gol za klub postigao je 14. kolovoza kada je Gorica pobijedila [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] s visokih 1:5.<ref name="GOR" /> U [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskom nogometnom kupu]] debitirao je 7. prosinca u utakmici osmine finala protiv [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotive Zagreb]] koju je Gorica dobila 3:1.<ref name="GOR" /> U ligaškoj utakmici odigranoj 23. siječnja 2021. protiv zagrebačkog Dinama od kojeg je Gorica izgubila 3:4, Špikić je postigao jedan gol i dvije asistencije.<ref name="GOR" /> === Dinamo Zagreb === Dana 4. veljače 2021. prešao je u zagrebački Dinamo.<ref name="TM" /> Idući dan posuđen je Gorici do kraja sezone.<ref name="TM" /> Za Dinamo Zagreb debitirao je 23. srpnja u utakmici 1. HNL u kojoj je [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatski dragovoljac]] izgubio 0:4.<ref name="DIN">[https://www.transfermarkt.de/dario-spikic/leistungsdatendetails/spieler/403290/verein/419 DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – GNK Dinamo Zagreb], [[Transfermarkt]], pristupljeno 25. rujna 2021.</ref> U kupu je debitirao 22. rujna kada je Dinamo izbacio [[HNK Orijent 1919|riječki Orijent 1919]] rezultatom 1:4.<ref name="DIN" /> Svoj prvi gol za klub postigao je 3. listopada u ligaškoj utakmici protiv Hrvatskog dragovoljca (8:0).<ref name="DIN" /> U [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]] debitirao je 4. studenog protiv [[beč]]kog [[SK Rapid Wien|Rapida]] kojeg je Dinamo porazio 3:1.<ref name="DIN" /> == Reprezentativna karijera == Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za selekcije Hrvatske do 14, 15, 17, 19, 20 i 21 godine.<ref>[https://hns-cff.hr/players/137214/dario-spikic/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]], pristupljeno 25. rujna 2021.</ref> == Priznanja == === Klupska === ;[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * [[1. HNL]] '''(1)''': [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(1):''' 2022. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://hns-cff.hr/players/137214/dario-spikic/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]] * [https://www.transfermarkt.de/dario-spikic/profil/spieler/403290 Profil], [[Transfermarkt]] {{Sastav - Dinamo Zagreb}} {{Sastav Hrvatske U-21 EP 2021.}} {{GLAVNIRASPORED:Špikić, Dario}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Gorice]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] szkzoqla32di3zb4bnzpxmq6ecsffov 0 709782 6447150 6443587 2022-08-20T21:11:17Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Martin Baturina | slika = | opis slike = | država = {{ZD+X/H|HRV}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[16. veljače]] [[2003.]] | datum smrti = | visina = | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 10 | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni igrač]] | ugovor = | mlade godine = ? – [[2015.]] <br> [[2015.]] – [[2017.]] <br> [[2017.]] – [[2021.]] | juniorski klubovi = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br> [[RNK Split]] <br> [[Nogometna škola GNK Dinamo|Dinamo Zagreb]] | godina = [[2021.]] – [[2022.]] <br> [[2021.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}20 {{0}}{{0}}{{0}}(4) | godine u reprezentaciji = [[2017.]] – [[2018.]] <br> [[2018.]] <br> [[2021.]] <br> [[2022.]] <br> [[2021.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|HRV15}} <br> {{NogRep|HRV16}} <br> {{NogRep|HRV18}} <br> {{NogRep|HRV19}} <br> {{NogRep|HRV21}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 20. kolovoza 2022. }} '''Martin Baturina''' ([[Split]], [[16. veljače]] [[2003.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Vezni igrač (nogomet)|veznog igrača]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. Sin je [[Mate Baturina|Mate]] i brat [[Roko Baturina|Roka Baturine]].<ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/krznar-je-iznenadio-sve-no-taj-decko-je-zaista-nogometni-majstor-strucnjaci-on-je-bogomdani-talent-15105458 KRZNAR JE IZNENADIO SVE, NO TAJ DEČKO JE ZAISTA NOGOMETNI MAJSTOR! STRUČNJACI: ON JE BOGOMDANI TALENT], Sportske novosti, objavljeno 27. rujna 2021., pristupljeno 29. rujna 2021.</ref> == Klupska karijera == === Rana karijera === Godine 2015. prelazi iz [[HNK Hajduk Split|splitskog Hajduka]] u [[RNK Split]]. Dvije godine kasnije prelazi u [[Nogometna škola GNK Dinamo|zagrebački Dinamo]].<ref name="TM">[https://www.transfermarkt.de/martin-baturina/profil/spieler/580451 Profil], [[Transfermarkt]], pristupljeno 29. rujna 2021.</ref> === Dinamo Zagreb === Za [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]] debitirao je 14. veljače 2021. kada je druga momčad Dinama izgubila od [[NK BSK Bijelo Brdo|Bijelog Brda]] 1:0.<ref name="DINII">[https://www.transfermarkt.de/martin-baturina/leistungsdatendetails/spieler/580451/plus/0?saison=&verein=44796&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEITUNGSDATEN – GNK Dinamo Zagreb II], [[Transfermarkt]], pristupljeno 29. rujna 2021.</ref> Za prvu momčad Dinama debitirao je 16. svibnja u utakmici [[1. HNL]] u kojoj je [[HNK Gorica|Gorica]] poražena 0:3.<ref name="DIN">[https://www.transfermarkt.de/martin-baturina/leistungsdatendetails/spieler/580451/plus/0?saison=&verein=419&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEITUNGSDATEN – GNK Dinamo Zagreb], [[Transfermarkt]], pristupljeno 29. rujna 2021.</ref><ref>[https://www.gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/gavranovicev-hat-trick-debitirao-baturina GAVRANOVIĆEV HAT-TRICK, DEBITIRAO BATURINA], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]], pristupljeno 29. rujna 2021.</ref> U [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskom nogometnom kupu]] debitirao je 22. rujna kada je Dinamo pobijedio [[HNK Orijent 1919|riječki Orijent]] 1:4.<ref name="DIN" /> Osam dana kasnije debitirao je u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]] protiv [[K.R.C. Genk|Genka]] kojeg je Dinamo dobio 0:3.<ref name="DIN" /> Svoj prvi gol za Dinamo postigao je 5. ožujka 2022. u utakmici 1. HNL u kojoj je Dinamo pobijedio [[HNK Šibenik|Šibenik]] 3:0.<ref name="DIN" /><ref>Edi Džindo, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-15-dinamo-igra-1000-hnl-utakmicu-sibenik-opet-promijenio-trenera-1568428 Bočkaj i Baturina zabili prvijence, Petković 'počistio paučinu' poluvolejem], [[Večernji list]], objavljeno 5. ožujka 2022., pristupljeno 5. ožujka 2022.</ref> U utakmici posljednjeg kola [[1. HNL 2021./22.]] odigrane 21. svibnja protiv [[HNK Hajduk Split|Hajduka Split]], Baturina je ušao u 5. minuti sudačke nadoknade. Pet minuta kasnije asistirao je [[Mislav Oršić|Mislavu Oršiću]] za 2:1, a u 12. minuti ujedno i posljednjoj minuti susreta, Baturina je postigao gol za konačnih 3:1.<ref name="DIN" /><ref>Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/hajduk/video-orsic-i-baturina-zabili-hajduku-u-nadoknadi-za-veliku-festu-u-maksimiru-15200441 VIDEO: ORŠIĆ I BATURINA ZABILI HAJDUKU U NADOKNADI ZA VELIKU FEŠTU U MAKSIMIRU!], [[Sportske novosti]], objavljeno 21. svibnja 2022., pristupljeno 21. svibnja 2022.</ref><ref>Boris Trifunović, [https://www.24sata.hr/sport/vjecni-derbi-kao-secer-na-kraju-hoce-li-hajduk-napraviti-spalir-837084 Ludnica na Maksimiru: Dinamo u 100. i 102. minuti srušio 'bile'], [[24sata]], objavljeno 21. svibnja 2022., pristupljeno 21. svibnja 2022.</ref> == Reprezentativna karijera == Tijekom svoje karijere nastupao je za selekcije Hrvatske do 15, 16, 18 i 21 godine.<ref>[https://hns-cff.hr/players/204976/martin-baturina/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]], pristupljeno 29. rujna 2021.</ref> == Priznanja == === Klupska === ;Dinamo Zagreb * [[1. HNL]] '''(2)''': [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(1):''' 2022. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://hns-cff.hr/players/204976/martin-baturina/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]] * [https://www.transfermarkt.de/martin-baturina/profil/spieler/580451 Profil], [[Transfermarkt]] {{Sastav - Dinamo Zagreb}} {{GLAVNIRASPORED:Baturina, Martin}} [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši RNK Splita]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] qhgyqvll36guaojdzkc340ycsbagike 2 712380 6447214 6110416 2022-08-21T07:59:42Z MaGa 20797 nepostojeća datoteka wikitext text/x-wiki Ovo je moje radno mjesto u školskoj biblioteci Osnovne škole "Suljo Čilić".<ref>{{Citiranje weba|title=JU O.Š. "SULJO ČILIĆ" JABLANICA|url=http://www.suljocilic.com.ba/index.php/component/content/featured|access-date=2021-11-11|website=www.suljocilic.com.ba}}</ref> Sjedište škole nalazi se u [[Jablanica|Jablanici.]] <references responsive="" /> == O sebi == Magistrica bosanskog jezika i književnosti. Zaposlena kao školski bibliotekar. Do sada nisam koristila Wikipediju na ovaj način, ali ću se potruditi da istu više koristim u budućnosti. == O Wikipediji == Učimo editovati Wikipediju, te poboljšavati i usavršavati znanja. === Trenutno radim === [[/OER]] psuw6csubhc1bbm69drxzxduxnnb51l 0 720071 6447189 6444985 2022-08-21T00:42:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Metropolitanci | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | format_serije = [[dramska serija]] | autor = [[Dario Vince]] | razvoj = | redatelj = [[Igor Šeregi]] | scenarist = Dario Vince<br>[[Saša Podgorelec]]<small>(koscenarist)</small> | glazba = Antun Toni Lović | uvodna_glazba = "''Ja bum tu''" — Srđan Gulić Gul | glumci = [[Rene Bitorajac]]<br>[[Dejan Aćimović]]<br>[[Dijana Vidušin]]<br>[[Linda Begonja]]<br>[[Nataša Janjić]]<br>[[Janko Popović Volarić]]<br>[[Mirela Brekalo]]<br>[[Goran Grgić]]<br>[[Ljubica Jović]]<br>[[Ksenija Marinković]]<br>[[Siniša Popović]]<br>[[Dušan Bućan]]<br>[[Judita Franković]]<br>[[Barbara Nola]]<br>[[Filip Juričić]]<br>[[Franjo Kuhar]]<br>[[Hrvoje Kečkeš]]<br>[[Žarko Savić]] | pripovjedač = | država = {{ZD+X/H|HRV}} | jezik = [[hrvatski]] | broj_epizoda = 14 | broj_sezona = 1 | producent = Dario Vince | izvršni_producent = | urednik = Danijel Pejić<br>Tomislav Stojanović | lokacija = [[Podbrežje]], [[Buzin (Zagreb)|Buzin]], [[Gornji Čehi|Čehi]], [[Mala Mlaka]], [[Sveta Klara (Zagreb)|Sv. Klara]], [[Odra (Zagreb)|Odra]] | trajanje_epizode = 50 min. | tv_kuća = [[Ring produkcija]] za [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] | u_hrv = [[HTV 1]] | ostale_kuće = | početak_serije = [[26. rujna]] [[2022.]] | kraj_serije = | prethodna = | nasljedna = | spin-off = | web_stranica = | imdb_id = | prijašnja = | sljedeća = }} '''Metropolitanci''' je nadolazeća [[hrvatska]] televizijska [[dramska serija]] u produkciji [[Ring produkcija|Ring produkcije]] za [[HRT]]. Autor serije kao i glavni scenarist i glavni producent je [[Dario Vince]], dok je [[Igor Šeregi]] redatelj. Serija bi se trebala početi emitirati u jesenskoj shemi [[2022.]] Pretpremijera dvije epizode serije bit će prikazane na 28. Sarajevskom Filmskom festivalu.<ref>{{Citiranje weba|date=1. kolovoza 2022.|title=Na Sarajevo Film Festivalu pretpremijera nove HRT-ove serije 'Metropolitanci'|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/na-sarajevo-film-festivalu-pretpremijera-nove-hrt-ove-serije-metropolitanci-20220801|url-status=live|access-date=14. kolovoza 2022.|website=Tportal}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=16. kolovoza 2022.|title=Pretpremijera HRT-ove serije "Metropolitanci" u četvrtak na Sarajevo Film Festivalu|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/pretpermijera-hrt-ove-serije-metropolitanci-u-cetvrtak-na-sarajevo-film-festivalu-9047431|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220816115732/https://magazin.hrt.hr/zabava/pretpermijera-hrt-ove-serije-metropolitanci-u-cetvrtak-na-sarajevo-film-festivalu-9047431|archive-date=16. kolovoza 2022.|access-date=16. kolovoza 2022.|website=HRT Magazin}}</ref> HRT je 16. kolovoza objavio video najavu i datum [[26. rujna|26. rujan]] kada će se početi emitirati serija sa dvije epizode tjedno, ponedjeljkom i utorkom u večernjem terminu na [[HRT – HTV 1|HTV 1]].<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=16. kolovoza 2022.|title=Ekskluzivno: Pogledajte trailer nove serije "Metropolitanci"!|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/metropolitanci-1-9007888|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220816115643/https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/metropolitanci-1-9007888|archive-date=16. kolovoza 2022.|access-date=16. kolovoza 2022.|website=HRT Prikazuje}}</ref> == Radnja == Radnja serija se događa u polu fiktivnom zagrebačkom naselju Vrtovec, usred pandemije, nakon razornog potresa, pa politika u naselje doseli stanovnike starog centra grada čiji stanovi su razrušeni u potresu. U takvom novonastalom metopolitanskom krugu kuhaju se sukobi, najviše između zubara Petra i vlasnika lokalnog restorana Pavića. Dok Petar želi u naselju mir i usklađenost, Pavić vidi priliku za brzo bogaćenje. == Glumačka postava == * [[Rene Bitorajac]] kao zubar Petar Galić * [[Dejan Aćimović]] kao Josip Pavić, vlasnik lokalnog restorana * [[Dijana Vidušin]] kao Marija Galić * [[Linda Begonja]] kao Antica Pavić * [[Nataša Janjić]] kao Dunja Mataković * [[Janko Popović Volarić]] kao Tomo Mataković * [[Mirela Brekalo]] kao Stanka Galić * [[Goran Grgić]] kao Mate Pajalić * [[Ljubica Jović]] kao Olga Cukor * [[Ksenija Marinković]] kao Violeta Turković * [[Siniša Popović]] kao Tadija Jurkić * [[Dušan Bućan]] kao Ernest Pavlek * [[Judita Franković]] kao Sabina Bilić * [[Barbara Nola]] kao Alma Cukor Toplak * [[Filip Juričić]] kao Fra Mihovil * [[Franjo Kuhar]] kao Ljubo Neralić * [[Hrvoje Kečkeš]] kao Branko Barić * [[Žarko Savić]] kao Baltazar Jukić * [[Tom Rushaidat]] kao Tin Galić * [[Lana Medar]] kao Karla Galić * [[Ana Ugrina]] kao Petra Galić * [[Roko Sikavica]] kao Ivan Pavić * [[Filip Detelić]] kao Mislav Pavić * [[Toma Medvešek]] kao Domagoj Pavić * [[Igor Jurinić]] kao Vid Mataković * [[Janko Rakoš]] kao Krešo Toplak * [[Tesa Litvan]] kao Laura Toplak * [[Asja Jovanović]] kao Roza Vrabec * [[Hana Hegedušić]] kao Evica Vrabec * [[Anita Matić]] kao Vesna Barić * [[Tea Harčević]] kao Marta Barić * [[Roko Protić]] kao Martin Barić * [[Sanja Marin]] kao Pepa Beloša * [[Marko Hergešić]] kao Bruno Klancir * [[Bernard Tomić]] kao Oliver Marić * [[Pjer Meničanin]] kao Vinko Strmečki * [[Mijo Pavelko]] kao Jura Bajdak * [[Vicko Bilandžić]] kao Roko Bilić * [[Nika Grbelja]] kao Sara Bilić * [[Dubravka Ostojić]] kao Eleonora Slamar * [[Pero Juričić]] kao Ozren Katić * [[Klara Mučibabić]] kao Suzy Bonačić * [[Tea Šimić]] kao Anela Mujdži * [[Danira Gović]] kao Lidija Cvirn * [[Fabijan Kovačević]] kao Andrija Cvirn * [[Ornela Vištica]] kao Iva Koruni * [[Matija Kačan]] kao Borut Stojšek * [[Biserka Ipša]] kao Jelica Stojšek * [[Luka Petrušić]] kao policajac Mijo * [[Dean Krivačić]] kao policajac Vili * [[Jasmin Telalović]] kao Zlatko Serdar * [[Ljiljana Bogojević]] kao Slavica Serdar * [[Josip Brakus]] kao Jakov Serdar * [[Tin Rožman]] kao Tuka * [[Marica Vidušić]] kao Milka Šnajder * [[Antun Tudić]] kao Grga Kuš * pas Argo kao Oliverov pas Bongo == Snimanje == Snimanje serije krenulo je [[15. ožujka]] [[2022.]] <ref name=":0">{{Citiranje weba|date=17. ožujka 2022.|title=U Zagrebu počelo snimanje nove HRT-ove dramske serije "Metropolitanci"|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/u-zagrebu-pocelo-snimanje-nove-hrt-ove-dramske-serije-metropolitanci-6163415|url-status=live|access-date=18. ožujka 2022.|website=HRT Magazin}}</ref>, snimalo se na sljedećim lokacijama: [[Buzin (Zagreb)|Buzin]], [[Gornji Čehi|Čehi]], [[Mala Mlaka]], [[Sveta Klara (Zagreb)|Sv. Klara]], [[Odra (Zagreb)|Odra]] i na Podbrežju koji je služio za (polu)fiktivno zagrebačko naselje Vrtovec, snimanje serije završeno je [[12. lipnja]] 2022.<ref name=":1" /> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Hrvatske serije]] kymx831e2h713idsq4ry5z4qz5b5fry 6447232 6447189 2022-08-21T08:30:34Z Zviz2401 102709 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Metropolitanci | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | format_serije = [[dramska serija]] | autor = [[Dario Vince]] | razvoj = | redatelj = [[Igor Šeregi]] | scenarist = Dario Vince<br>[[Saša Podgorelec]]<small>(koscenarist)</small> | glazba = Antun Toni Lović | uvodna_glazba = "''Ja bum tu''" — Srđan Gulić Gul | glumci = [[Rene Bitorajac]]<br>[[Dejan Aćimović]]<br>[[Dijana Vidušin]]<br>[[Linda Begonja]]<br>[[Nataša Janjić]]<br>[[Janko Popović Volarić]]<br>[[Mirela Brekalo]]<br>[[Goran Grgić]]<br>[[Ljubica Jović]]<br>[[Ksenija Marinković]]<br>[[Siniša Popović]]<br>[[Dušan Bućan]]<br>[[Judita Franković]]<br>[[Barbara Nola]]<br>[[Filip Juričić]]<br>[[Franjo Kuhar]]<br>[[Hrvoje Kečkeš]]<br>[[Žarko Savić]] | pripovjedač = | država = {{ZD+X/H|HRV}} | jezik = [[hrvatski]] | broj_epizoda = 14 | broj_sezona = 1 | producent = Dario Vince | izvršni_producent = | urednik = Danijel Pejić<br>Tomislav Stojanović | lokacija = [[Podbrežje]], [[Buzin (Zagreb)|Buzin]], [[Gornji Čehi|Čehi]], [[Mala Mlaka]], [[Sveta Klara (Zagreb)|Sv. Klara]], [[Odra (Zagreb)|Odra]] | trajanje_epizode = 50 min. | tv_kuća = [[Ring produkcija]] za [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] | u_hrv = [[HTV 1]] | ostale_kuće = | početak_serije = [[26. rujna]] [[2022.]] | kraj_serije = | prethodna = | nasljedna = | spin-off = | web_stranica = | imdb_id = | prijašnja = | sljedeća = }} '''Metropolitanci''' je nadolazeća [[hrvatska]] televizijska [[dramska serija]] u produkciji [[Ring produkcija|Ring produkcije]] za [[HRT]]. Autor serije kao i glavni scenarist i glavni producent je [[Dario Vince]], dok je [[Igor Šeregi]] redatelj. Serija bi se trebala početi emitirati u jesenskoj shemi [[2022.]] Pretpremijera dvije epizode serije bit će prikazane na 28. Sarajevskom Filmskom festivalu,<ref>{{Citiranje weba|date=1. kolovoza 2022.|title=Na Sarajevo Film Festivalu pretpremijera nove HRT-ove serije 'Metropolitanci'|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/na-sarajevo-film-festivalu-pretpremijera-nove-hrt-ove-serije-metropolitanci-20220801|url-status=live|access-date=14. kolovoza 2022.|website=Tportal}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=16. kolovoza 2022.|title=Pretpremijera HRT-ove serije "Metropolitanci" u četvrtak na Sarajevo Film Festivalu|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/pretpermijera-hrt-ove-serije-metropolitanci-u-cetvrtak-na-sarajevo-film-festivalu-9047431|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220816115732/https://magazin.hrt.hr/zabava/pretpermijera-hrt-ove-serije-metropolitanci-u-cetvrtak-na-sarajevo-film-festivalu-9047431|archive-date=16. kolovoza 2022.|access-date=16. kolovoza 2022.|website=HRT Magazin}}</ref> gdje je najavljena i priprema druge sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=19. kolovoza 2022.|title=Nova HRT-ova serija "Metropolitanci" prikazana u Sarajevu|url=https://magazin.hrt.hr/kultura/nova-hrt-ova-serija-metropolitanci-prikazana-u-sarajevu-9097948|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220819102819/https://magazin.hrt.hr/kultura/nova-hrt-ova-serija-metropolitanci-prikazana-u-sarajevu-9097948|archive-date=19. kolovoza 2022.|access-date=21. kolovoza 2022.|website=HRT Magazin}}</ref> HRT je 16. kolovoza objavio video najavu i datum [[26. rujna|26. rujan]] kada će se početi emitirati serija sa dvije epizode tjedno, ponedjeljkom i utorkom u večernjem terminu na [[HRT – HTV 1|HTV 1]].<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=16. kolovoza 2022.|title=Ekskluzivno: Pogledajte trailer nove serije "Metropolitanci"!|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/metropolitanci-1-9007888|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220816115643/https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/metropolitanci-1-9007888|archive-date=16. kolovoza 2022.|access-date=16. kolovoza 2022.|website=HRT Prikazuje}}</ref> == Radnja == Radnja serija se događa u polu fiktivnom zagrebačkom naselju Vrtovec, usred pandemije, nakon razornog potresa, pa politika u naselje doseli stanovnike starog centra grada čiji stanovi su razrušeni u potresu. U takvom novonastalom metopolitanskom krugu kuhaju se sukobi, najviše između zubara Petra i vlasnika lokalnog restorana Pavića. Dok Petar želi u naselju mir i usklađenost, Pavić vidi priliku za brzo bogaćenje. == Glumačka postava == * [[Rene Bitorajac]] kao zubar Petar Galić * [[Dejan Aćimović]] kao Josip Pavić, vlasnik lokalnog restorana * [[Dijana Vidušin]] kao Marija Galić * [[Linda Begonja]] kao Antica Pavić * [[Nataša Janjić]] kao Dunja Mataković * [[Janko Popović Volarić]] kao Tomo Mataković * [[Mirela Brekalo]] kao Stanka Galić * [[Goran Grgić]] kao Mate Pajalić * [[Ljubica Jović]] kao Olga Cukor * [[Ksenija Marinković]] kao Violeta Turković * [[Siniša Popović]] kao Tadija Jurkić * [[Dušan Bućan]] kao Ernest Pavlek * [[Judita Franković]] kao Sabina Bilić * [[Barbara Nola]] kao Alma Cukor Toplak * [[Filip Juričić]] kao Fra Mihovil * [[Franjo Kuhar]] kao Ljubo Neralić * [[Hrvoje Kečkeš]] kao Branko Barić * [[Žarko Savić]] kao Baltazar Jukić * [[Tom Rushaidat]] kao Tin Galić * [[Lana Medar]] kao Karla Galić * [[Ana Ugrina]] kao Petra Galić * [[Roko Sikavica]] kao Ivan Pavić * [[Filip Detelić]] kao Mislav Pavić * [[Toma Medvešek]] kao Domagoj Pavić * [[Igor Jurinić]] kao Vid Mataković * [[Janko Rakoš]] kao Krešo Toplak * [[Tesa Litvan]] kao Laura Toplak * [[Asja Jovanović]] kao Roza Vrabec * [[Hana Hegedušić]] kao Evica Vrabec * [[Anita Matić]] kao Vesna Barić * [[Tea Harčević]] kao Marta Barić * [[Roko Protić]] kao Martin Barić * [[Sanja Marin]] kao Pepa Beloša * [[Marko Hergešić]] kao Bruno Klancir * [[Bernard Tomić]] kao Oliver Marić * [[Pjer Meničanin]] kao Vinko Strmečki * [[Mijo Pavelko]] kao Jura Bajdak * [[Vicko Bilandžić]] kao Roko Bilić * [[Nika Grbelja]] kao Sara Bilić * [[Dubravka Ostojić]] kao Eleonora Slamar * [[Pero Juričić]] kao Ozren Katić * [[Klara Mučibabić]] kao Suzy Bonačić * [[Tea Šimić]] kao Anela Mujdži * [[Danira Gović]] kao Lidija Cvirn * [[Fabijan Kovačević]] kao Andrija Cvirn * [[Ornela Vištica]] kao Iva Koruni * [[Matija Kačan]] kao Borut Stojšek * [[Biserka Ipša]] kao Jelica Stojšek * [[Luka Petrušić]] kao policajac Mijo * [[Dean Krivačić]] kao policajac Vili * [[Jasmin Telalović]] kao Zlatko Serdar * [[Ljiljana Bogojević]] kao Slavica Serdar * [[Josip Brakus]] kao Jakov Serdar * [[Tin Rožman]] kao Tuka * [[Marica Vidušić]] kao Milka Šnajder * [[Antun Tudić]] kao Grga Kuš * pas Argo kao Oliverov pas Bongo == Snimanje == Snimanje serije krenulo je [[15. ožujka]] [[2022.]] <ref name=":0">{{Citiranje weba|date=17. ožujka 2022.|title=U Zagrebu počelo snimanje nove HRT-ove dramske serije "Metropolitanci"|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/u-zagrebu-pocelo-snimanje-nove-hrt-ove-dramske-serije-metropolitanci-6163415|url-status=live|access-date=18. ožujka 2022.|website=HRT Magazin}}</ref>, snimalo se na sljedećim lokacijama: [[Buzin (Zagreb)|Buzin]], [[Gornji Čehi|Čehi]], [[Mala Mlaka]], [[Sveta Klara (Zagreb)|Sv. Klara]], [[Odra (Zagreb)|Odra]] i na Podbrežju koji je služio za (polu)fiktivno zagrebačko naselje Vrtovec, snimanje serije završeno je [[12. lipnja]] 2022.<ref name=":1" /> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Hrvatske serije]] 4gby42hy3dw9oryl4edvzqogn1qluc1 2 720081 6447221 6369486 2022-08-21T08:18:13Z MaGa 20797 nepostojeće datoteke wikitext text/x-wiki '''Željko Krušlin "Kruška"''' (rođen u Gradini, Hrvatska, 3. travnja 1956.) poznati je hrvatski skladatelj, tekstopisac i pjevač popularne i latino glazbe. Najpoznatiji je po svom glazbenom djelovanju s grupom ''Latino'' čiji je osnivač i frontman. Željko Krušlin Kruška u braku je s nagrađivanom novinarkom Ivanom Radaljac Krušlin. Otac je profesionalnog košarkaša i hrvatskog reprezentativca Filipa Krušlina i studentice Edite Krušlin. <!-- [[File:Željko_Krušlin_Kruška.jpg|alt=Kruška|thumb|Željko Krušlin]] [[File:Kruška_i_supruga_Ivana.jpg|alt=Kruška i supruga Ivana|thumb|Kruška i supruga Ivana]] --> == Životopis == === Glazbena karijera === Nakon djetinjstva provedenog u dvorcu Bežanec, 1973. seli u Zagreb gdje završava gimnaziju i diplomira na Ekonomskom fakultetu. Godine 1975. pobjeđuje na natjecanju amaterskih pjevača i osvaja Zlatni grb grada Zagreba. Dugi niz godina muzicira po zagrebačkim klubovima, konobama, restoranima te svira kao ulični svirač po europskim metropolama. 1978. godine piše svoj najveći hit ''Divno je biti nekome nešto'' te obilazi diskografske kuće nudeći materijal za svoj diskografski prvijenac, ali ne nailazi na razumijevanje glazbenih urednika. 1980. godine snima ipak svoj prvi singl ''Pasaž'' u izdanju diskografske kuće ''Suzy'', a prava je karijera započela 1993. objavljivanjem albuma ''Divno je biti nekome nešto'' pod okriljem diskografske kuće ''Odema''. U međuvremenu kontinuirano godinama nastupa u kultnom zagrebačkom klubu ''Sokol'' sa svojom grupom ''Latino'', utemeljenom 1985., na popularnim ''Latino Partyjima'' svake subote. Godina 1995. je najznačajnija godina za Krušku i ''Latino'' jer je te godine održan prvi u nizu koncerta na zagrebačkoj Šalati pred 10 000 posjetitelja uz izravan prijenos na Hrvatskoj televiziji. Iste godine objavljen je i album ''Gdje je ljubav tu si ti'' kojim je grupa ''Latino'' definitivno potvrdila svoj status na hrvatskoj estradnoj sceni. Godine 1996. ponovo je sa svojim bendom ''Latino'', dva dana za redom napunio zagrebačku Šalatu s po 10 tisuća posjetitelja. Isto su ponovili i 2005. godine. Željko Krušlin stalni je član Hrvatskog društva skladatelja i Hrvatske glazbene unije, a status slobodnog umjetnika ima u razdoblju od 2001. do 2005. Željko Krušlin Kruška, osim što piše glazbu i tekstove, a jednim dijelom i aranžmane, za sebe i grupu ''Latino'', piše i sklada i za druge izvođače. Željko Krušlin autor je himne Nogometnog kluba Croatia (NK Dinamo), himne za Svjetsko rukometno prvenstvo za mušku reprezentaciju RH i himne za žensku Rukometnu reprezentaciju RH. === Humanitarni rad === 1998. godine grupa ''Latino'' kreće na prvu humanitarnu turneju ''Vašem gradu na dar'' obilazeći 20–tak hrvatskih gradova i pritom puneći sportske dvorane i stadione. Prihodom od prodaje ulaznica s turneje financirana je i sufinancirana izgradnja ili uređenje dječjih vrtića, škola, crkava ili drugog javnog sadržava od interesa za lokalnu zajednicu. Najbolji primjer je sufinanciranje poslijeratne obnove vinkovačkih crkvenih zvona. Osim toga, u svježem poslijeratnom hrvatskom razdoblju Željko Krušlin Kruška i njegova grupa ''Latino'' odsvirali su preko stotinu humanitarnih koncerata. U okviru organizacije ''Humane zvijezde hrvatske'' igrao je niz nogometnih utakmica, od čijih su se prikupljenih prihoda sredstva usmjeravala u humanitarne svrhe. Ambasador je ''Hendi Ping lige'' – udruge stolnotenisača s invaliditetom i ''Udruge DAR'' – neprofitne i nevladine udruge za podršku darovitim učenicima u Republici Hrvatskoj i šire. === Književnost === Dobitnik je književne nagrade ''Zvonimir Golob'' za najljepšu neobjavljenu ljubavnu pjesmu u Hrvatskoj za pjesmu ''Romanca''. Na taj se način svrstao uz bok prijašnjim dobitnicima poput Enesa Kiševića, Luke Paljetka, Mire Gavrana, Zlatka Tomičića, Drage Štambuka i nekolicine dosadašnjih dobitnika. === Nagrade === Dvaput je bio nominiran za hrvatsku strukovnu nagradu ''Porin'' te dvaput za najveću hrvatsku medijsku nagradu ''Večernjakova ruža''. Godine 1996. proglašen je za "najboljeg skladatelja godine", a grupa ''Latino'' za "najbolju pop grupu u Hrvatskoj" po izboru časopisa ''Pop Extra'' iste godine. S pjesmom ''Ivančice, Ivana'' 2004. godine dobio je nagradu za "najizvođeniju pjesmu" festivala ''Zagorska krijesnica''. Sudjelovao je na izboru za pjesmu ''Eurovizije'', na natjecanju ''Dora'' 1995. s pjesmom ''Ne kunem ljubav'' te ponovno nakon toga 2006. godine s pjesmom ''Kunem se''. === Slikarstvo i sport === Osim dugogodišnje glazbene karijere, Željko Krušlin Kruška uspješan je slikar koji iza sebe ima nekoliko samostalnih izložbi. Iza njega je i bogata sportska karijera. U mladosti se profesionalno bavio rukometom. Igrao je za RK INA iz Siska, RK Zagreb, RK Mladost, RK Borac i RK Jedinstvo. == Diskografija == === Autorska djela === [https://www.youtube.com/watch?v=zi7SVCQYQZw/ A joj]· A ti sanjaj moje oči · [https://www.youtube.com/watch?v=EMvhYVniLik/ Ako bude sreće] · [https://www.youtube.com/watch?v=8YJGIP2bUL0/ Ako grijeh je] · [https://www.youtube.com/watch?v=6UF1nQzpP3E/ Ako se dogodi čudo] · [https://www.youtube.com/watch?v=iySnGojX4HE/ Angela] · [https://www.youtube.com/watch?v=ZYDYnyKzSsk/ Anita] · Autobusom do Trsta · Avantura · [https://www.youtube.com/watch?v=53vhRd3AOgE/ Brodolom] · Buntovnik · [https://www.youtube.com/watch?v=ry0af0XR61I/ Ciao Ragazza] · Cijeli svijet za rukomet · Croatia himna (NK Croatia) · [https://www.youtube.com/watch?v=seXJ1RR3vpg/ Čuvaj me] · [https://www.youtube.com/watch?v=Y6WxZXK_n3k/ Čuvaj mi gitaru] · Da bar vječno živimo · [https://www.youtube.com/watch?v=cBPLQ70QAtY/ Da je meni oko njeno] · Da se opet rodim · Daj, daj, daj · Dao si me tako lako · Davne uspomene · [https://www.youtube.com/watch?v=pV8rtALtQQc/ Divno je biti nekome nešto] · [https://www.youtube.com/watch?v=NV-5dd9zKAY/ Dobar dan zlato moje] · Dok je ljubav · [https://www.youtube.com/watch?v=2uBkF-JTZT4/ Donilo te more meni] · Dora Dorica · [https://www.youtube.com/watch?v=n4E6paagHcA/ Druga bi dušu prodala] · Evo me dolazim moja Europo · [https://www.youtube.com/watch?v=FFMmBIJx42Y/ Fališ za Božić mama] · Filip i vrtić · [https://www.youtube.com/watch?v=6nG1i_PlfPY/ Gdje je ljubav tu si ti] - L'amore · [https://www.youtube.com/watch?v=ZVzPGAt63gs/ Gdje je meni pamet bila] · [https://www.youtube.com/watch?v=wcz86KPwqqI/ Gdje si bila cijelu noć] · Godinu dana · [https://www.youtube.com/watch?v=aDdXjRFbwDk/ Godinu za godinom] · Hajde odmah dođi · [https://www.youtube.com/watch?v=gdXIcMxEWK0&list=OLAK5uy_k7HDgnMej5J5ZHPdFukGJfVx47jB9_Xno/ Hej ti], Hej! · Ima dana · [https://www.youtube.com/watch?v=wFzf7sCc9_c/ Ispod ovih oblaka] · [https://www.youtube.com/watch?v=XBBv_U5r2Fs/ Ivančice, Ivana] · [https://www.youtube.com/watch?v=Moz3t04vM6Q/ Ja na tebi volim sve] · [https://www.youtube.com/watch?v=aF020sREw-A/ Ja noću želim da se veselim] · [https://www.youtube.com/watch?v=8uLXwk-6NQ8/ Ja te volim sve do bola] · [https://www.youtube.com/watch?v=obgvr6nnUsY/ Jedva si se otrgla] · Kad bi opet... · [https://www.youtube.com/watch?v=NOIdFfFhmmc/ Kad bi tvoji jastuci] · [https://www.youtube.com/watch?v=eXr19LJvRlg/ Kad ljubav prođe plači] · [https://www.youtube.com/watch?v=FsYQC5JBChI/ Kajem se] · Kao u snu · [https://www.youtube.com/watch?v=IUERxqKrxrc/ Kasno je] · [https://www.youtube.com/watch?v=U-lBm2jBhbg/ Klara] · [https://www.youtube.com/watch?v=tvjU_jqCujc/Kraljice (2020.)] · [/https://www.youtube.com/watch?v=3p6Lm0HN31Q/ Kuda ljubav odlazi (2012.)] · Kunem se (2006.) · [https://www.youtube.com/watch?v=BVTo-Fe90Io/ Lea] · [https://www.youtube.com/watch?v=hZhR4tq7b5Q/ Lorena] · [https://www.youtube.com/watch?v=NS0EOZih2Cg/ Loše navike (1996.)] · [https://www.youtube.com/watch?v=euY9QSdG1hg/ Mislila si] · Moja posljednja molitva · [https://www.youtube.com/watch?v=Hp8W-Qz39Sg/ Moje pismo] · [https://www.youtube.com/watch?v=noYkX6pfkIg/ Muško ne plače] · [https://www.youtube.com/watch?v=-G1aGkBRkdw/ Ne dajte mi] · [https://www.youtube.com/watch?v=0ECZlsLLIrQ/ Ne dam se] · Ne diraj mi sne (1996.) · Ne diraj u rane · Ne ide mi! · [https://www.youtube.com/watch?v=7xsDhskdJTg/ Ne kunem ljubav] · [https://www.youtube.com/watch?v=PdMO85lST8I/ Ne mogu bez tebe (2018.)] · [https://www.youtube.com/watch?v=m_U8dG18hi0/ Ne trebam snove da te sanjam (2014.)] · Ne žali me · [https://www.youtube.com/watch?v=9LOtkXZuiS4/ Neka te draga nije strah] · [https://www.youtube.com/watch?v=oN9op-82K2U/ Nema pomoći] · [https://www.youtube.com/watch?v=C2_i6IMCbP8/ Nemoj doći ove noći] · Nemoj sine bit' kao ja · Nemoj srećo nemoj noćas · [https://www.youtube.com/watch?v=TfWpX73CDCM/ Nije meni dosta] · [https://www.youtube.com/watch?v=NDX4tq83AVo/ Nisam bio za nju] · [https://www.youtube.com/watch?v=rwocvGOGx74/ Od zime drhtim ja] · [https://www.youtube.com/watch?v=f5nn-vsAhPg/ Odlazim] · Opasna noć · [https://www.youtube.com/watch?v=5q1mRLVwpwM/ Ostalo je moga daha] · [https://www.youtube.com/watch?v=J6nhug5SyUg/ Ostani u mom životu] · [https://www.youtube.com/watch?v=fz4Syg7j_pg/ Pakleni (Himna muške rukometne reprezentacije)] · Pakleni stroj · Pasaž · Pjevam noćas za tebe (2008.) · [https://www.youtube.com/watch?v=NIDWm0hVkWc/ Po stoti put (2019.)] · Poljubi me noćas (2007.) · [https://www.youtube.com/watch?v=4Sj5qkn5eAs/ Praktična žena] · Puerto Rico · [https://www.youtube.com/watch?v=gJCw7oTi-bM/ Putuj pjesmo (2008.)] · [https://www.youtube.com/watch?v=JKSU-573UHs/ Putuj, putuj (1999.)] · [https://www.youtube.com/watch?v=KQ1uPm0j69M/ Razbila se duša moja] · [https://www.youtube.com/watch?v=tySX4Va3N1Y/ Samo nemoj zaplakati (2005.)] · [https://www.youtube.com/watch?v=c5MaTfXDQbI/ Smotala si me] · Srce navijem na onu godinu · [https://www.youtube.com/watch?v=V6j2GYCe_ZM/ Sretan Božić (1995.)] · Sunce na prozorčiću (2016.) · [https://www.youtube.com/watch?v=xwPwKLg8M9I/ Svaka ti čast (1999.)] · [https://www.youtube.com/watch?v=4AI2kFrcun8/ Sve ću žene varati] · [https://www.youtube.com/watch?v=jfFiGHFhr5Q/ Sve je noćas za ljubav stvoreno] · [https://www.youtube.com/watch?v=H2ZlgWAaYOk Sve moje nježnosti] · [https://www.youtube.com/watch?v=02AlwomlG5M/ Sve što imam] · [https://www.youtube.com/watch?v=xDaMnR1DtgY/ Svi moji pokloni] · Što je to u srcu mom (2022.) · [https://www.youtube.com/watch?v=XfhrUlXX83c/ Što je, tu je] · Šuti srce šuti (2007.) · [https://www.youtube.com/watch?v=zGGPQdieH5M/ Tako se ljubav ne čuva (2009.)] · [https://www.youtube.com/watch?v=5dDBtqFuu1g/ Tebe noću dozivam] · [https://www.youtube.com/watch?v=SI8Ny2Sx_C0/ Tebe trebam (2015.)] · [https://www.youtube.com/watch?v=VJd-X21qoCg/ Tebi prvoj ljubavi] · [https://www.youtube.com/watch?v=jBp_bcxr5T8/ Ti imaš sve i bez mene] · [https://www.youtube.com/watch?v=xHEqhgIGFQg/ To što vidiš to sam ja (2008.)] · [https://www.youtube.com/watch?v=erujuSqrbjc/ U zoru] · [https://www.youtube.com/watch?v=fGyVkiCywTk/ Ubija me crno vino (2007.)] · [https://www.youtube.com/watch?v=yIgDMXBadlo/ Večeras] · [https://www.youtube.com/watch?v=woAij_gw3Q8/ Vjerna ili ne] · [https://www.youtube.com/watch?v=cQnMTtxq4z0/ Vjerne djevojke] · Za inat · Za tebe · [https://www.youtube.com/watch?v=QGGwYOrLawk/ Zaboravi me] · [https://www.youtube.com/watch?v=pxGH9T9JFp0/ Zapela si (1999.)] · Zauvijek (2005.) · [https://www.youtube.com/watch?v=NaSXeiVdPtY/ Zbogom za zbogom] · [https://www.youtube.com/watch?v=YXIprkREUow/ Žene čuvaju uspomene] · === Studijski albumi === * Divno je biti nekome nešto, 1993. * Gdje je ljubav tu si ti, 1995. * Žene čuvaju uspomene, 1997. * Svaka ti čast, 1999. * Sve najbolje, 2000. * Dobar dan zlato moje, 2002. * Zlatna kolekcija, 2005. * Kruška i prijatelji — Divno je biti nekome nešto, 2011. * Ljubav.com, 2020. == Izvori == * https://crorec.net/tag/zeljko-kruslin-kruska/ * http://www.hitrecords.hr/index.php/component/acymailing/archive/view/listid-3-tv/mailid-107112-zeljko-kruslin-kruska-dobitnik-nagrade-zvonimir-golob-za-najljepsu-ljubavnu-pjesmu * https://totalinfo.hr/tag/zeljko-kruslin-kruska/ * https://www.kondorcomm.hr/subhtml/kruska.html * https://blog.dnevnik.hr/poznateface/2006/08/1621421572/zeljko-kruslinkruska-pjevac.html * https://diskografija.com/umjetnik/zeljko-kruslin.htm * https://www.youtube.com/channel/UCdtbYCTfoduAPql61xUy6xg * https://www.zamp.hr/autori/tjedan-autora/pregled/1019/zeljko-kruslin-kruska-u-novoj-epizodi-tjedna-autora * https://story.hr/tag10082/zeljko-kruslin-kruska/1 * https://totalinfo.hr/skriveni-svijet-glazbenika-latino-majstor-zeljko-kruslin-kruska-predstavlja-svoju-izlozbu-grafika/ * https://www.tportal.hr/showtime/clanak/zeljko-kruslin-kruska-otkrio-dugo-skrivani-talent-20170228/print kvu5dkb510ekza52bcwcwe12the6kv8 0 720846 6447227 6407265 2022-08-21T08:24:39Z MaGa 20797 nepostojeća datoteka wikitext text/x-wiki {{Vojna jedinica |jedinica= <span style="font-size: medium;">'''Peta krajiška divizija''' |deo= '''[[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]''' |slika = Peta krajiska divizija.jpg |o slici = Jedinice V krajiške divizije prelaze rijeku Vrbanju, u svibnju 1943. |period=[[9. studenoga]] [[1942]]. |lokacija=Glamočko Polje |formacija=[[Prva krajiška proleterska udarna brigada|Prva krajiška brigada]]<br />[[Četvrta krajiška udarna brigada|Četvrta krajiška brigada]]<br />[[Sedma krajiška udarna brigada|Sedma krajiška brigada]] |jačina=3.920 vojnika i oficira |zapovjednik=[[Slavko Rodić]] |politički komesar= [[Ilija Došen]] |bitke= [[Napad NOVJ na Bosanski Novi u studenom 1942.]]<br />[[Napad NOVJ na Sanski Most u prosincu 1942.]]<br />[[Operacija VajsI]]<br />[[Operacija Vajs II]]<br />[[Operacija Kugelblic]]<br />[[Operacija Šnešturm]]<br />[[Bitka za Ivanjicu u siječnju 1944.]]<br /> [[Prodor NOVJ u Srbiju na proljeće 1944.]]<br />[[Operacija Draufgenger]]<br />[[Bitka na Kopaoniku 1944.]]<br />[[Beogradska operacija]]<br />[[Srijemski front]] |odlikovanja=}} '''Peta krajiška divizija''' [[NOVJ]] formirana je naredbom [[Vrhovni štab NOV i POJ|Vrhovnog štaba]] od [[Prva krajiška proleterska udarna brigada|Prve]], [[Četvrta krajiška udarna brigada|Četvrte]] i [[Sedma krajiška udarna brigada|Sedme krajiške brigade]], [[9. novembra]] [[1942]]. godine u [[Glamočko polje|Glamočkom polju]]. Do polovine listopada [[1943.]] godine bila je u sastavu [[Prvi bosanski narodnooslobodilački korpus|Prvog bosanskog korpusa]] ([[Treći bosanski korpus NOVJ|Trećeg korpusa]]), Operativne grupe divizija i [[Prvi proleterski korpus NOVJ|Prvog proleterskog korpusa]]. Od [[1. siječnja]] [[1945]]. godine u sastavu je [[Prva jugoslovenska armija|Prve armije]]. Sedma brigada je [[7. ožujka]] 1943. izuzeta iz sastava divizije, a diviziji je priključena [[Deseta krajiška udarna brigada]]. Od studenoga 1943. do veljače [[1944.]] godine u sastavu divizije bila je [[Brigada Garibaldi]] sastavljena od Italijana. Od [[20. rujna]] do kraja listopada 1944. godine u sastavu divizije je [[21. srpska brigada NOVJ|21. srpska brigada]], a od [[12. prosinca]] 1944. i [[Prva jugoslovenska brigada (SSSR)|Jugoslovenska brigada]], formirana u [[SSSR|Sovjetskom Savezu]]. [[30. studenoga]] 1944. u sastav Pete krajiške divizije ušla je i [[Artiljerijska brigada Pete divizije|Artiljerijska brigada]]. == Borbeni put Pete divizije == Nakon formiranja divizija kao cjelina sudjelovala je krajem studenoga i tijekom prosinca 1942. godine u ofanzivnim operacijama protiv Nijemaca i [[ustaše|ustaša]] u dolini [[Sana (rijeka)|Sane]] i [[Una|Une]]. Tijekom [[Operacija Vajs I|Operacija „Vajs I“]] uspela je da spriječi napredovanje nemačkog 749. [[puk]]a [[717. divizija|717. divizije]], a tokom [[Operacija "Vajs II"]] vodila je uspješne elastičnu odbranu protiv nastupanja [[7. SS divizija|7. SS divizije]] i [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]]. Tokom [[1943]]. divizija je izvršila više uspešnih napada među kojima se ističu zauzimanje [[Kakanj|Kaknja]] u lipnju i napad na aerodrom Rajlovac u kolovozu. Tijekom prosinca [[1943]]. godine divizija je vodila teške manevarske borbe protiv jedinica [[5. SS korpus]]a tokom tokom [[Operacija "Kugelblic"|operacije „Kugelblic“]] u istočnoj Bosni. Od ožujka do svibnja [[1944]]. godine sudjelovala je u nastupanju kroz Srbiju, a zatim u borbama protiv [[Nijemci|Nijemaca]], [[četnici|četnika]] i [[Muslimanska legija|muslimanske legije]] u Sandžaku i [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Od početka kolovoza 1944. '''Peta krajiška divizija''' borila se pod neposrednom komandom [[Glavni štab NOV i PO Srbije|Glavnog štaba NOV i PO Srbiju]] u bici na Kopaoniku i bitkama u dolini [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]], od listopada 1944. do aprila [[1945.]] godine sudjelovala je u borbama na [[Srijemski front|Srijemskom frontu]]. [[17. siječnja]] 1945. prilikom ofenzivnog udara njemačkog [[34. armijski korpus Vermahta|34. armijskog korpusa]] divizija je pretrpjela teške gubitke, a neke njene jedinice su razbijene. Tijekom travnja 1945. sudjelovala je u proboju Srijemskog fronta i oslobađanju [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]]. {{Jedinice NOVJ}} == Literatura == * '''[[Vojna enciklopedija]]''', Beograd 1975. godina * [http://www.znaci.net/00001/253.htm Milutin Morača: '''Peta krajiška divizija'''], Vojnoizdavački zavod, Beograd 1985. * [http://www.znaci.net/00001/56.htm Slobodan Špegar Špego: ILUSTROVANA MONOGRAFIJA PRVE KRAJIŠKE BRIGADE], Beograd 1986. * [http://www.znaci.net/00001/2.htm PRVA KRAJIŠKA BRIGADA - ZBORNIK SJEĆANjA] * [http://www.znaci.net/00001/94.htm Rade Zorić: ČETVRTA KRAJIŠKA NOU BRIGADA], Vojnoizdavački zavod, Beograd 1980. * Sedma krajiška brigada : zbornik sjećanja, Mrkonjić Grad 1978. * [http://www.znaci.net/00001/186.htm Sedma krajiška brigada : zbornik sjećanja, knj. 2], Beograd 1987. * [http://www.znaci.net/00001/264.htm Milorad Gončin: U DIMU BARUTA (Deseta krajiška brigada)], Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd 1990. * Deseta krajiška brigada - ratna sjećanja 1-2, Beograd 1984. [[Kategorija:Postrojbe NOVJ-a]] 3428euz87r91zr4masc7cxmzhu2sa7n 6447228 6447227 2022-08-21T08:25:08Z MaGa 20797 predložak na dno wikitext text/x-wiki {{Vojna jedinica |jedinica= <span style="font-size: medium;">'''Peta krajiška divizija''' |deo= '''[[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]''' |slika = Peta krajiska divizija.jpg |o slici = Jedinice V krajiške divizije prelaze rijeku Vrbanju, u svibnju 1943. |period=[[9. studenoga]] [[1942]]. |lokacija=Glamočko Polje |formacija=[[Prva krajiška proleterska udarna brigada|Prva krajiška brigada]]<br />[[Četvrta krajiška udarna brigada|Četvrta krajiška brigada]]<br />[[Sedma krajiška udarna brigada|Sedma krajiška brigada]] |jačina=3.920 vojnika i oficira |zapovjednik=[[Slavko Rodić]] |politički komesar= [[Ilija Došen]] |bitke= [[Napad NOVJ na Bosanski Novi u studenom 1942.]]<br />[[Napad NOVJ na Sanski Most u prosincu 1942.]]<br />[[Operacija VajsI]]<br />[[Operacija Vajs II]]<br />[[Operacija Kugelblic]]<br />[[Operacija Šnešturm]]<br />[[Bitka za Ivanjicu u siječnju 1944.]]<br /> [[Prodor NOVJ u Srbiju na proljeće 1944.]]<br />[[Operacija Draufgenger]]<br />[[Bitka na Kopaoniku 1944.]]<br />[[Beogradska operacija]]<br />[[Srijemski front]] |odlikovanja=}} '''Peta krajiška divizija''' [[NOVJ]] formirana je naredbom [[Vrhovni štab NOV i POJ|Vrhovnog štaba]] od [[Prva krajiška proleterska udarna brigada|Prve]], [[Četvrta krajiška udarna brigada|Četvrte]] i [[Sedma krajiška udarna brigada|Sedme krajiške brigade]], [[9. novembra]] [[1942]]. godine u [[Glamočko polje|Glamočkom polju]]. Do polovine listopada [[1943.]] godine bila je u sastavu [[Prvi bosanski narodnooslobodilački korpus|Prvog bosanskog korpusa]] ([[Treći bosanski korpus NOVJ|Trećeg korpusa]]), Operativne grupe divizija i [[Prvi proleterski korpus NOVJ|Prvog proleterskog korpusa]]. Od [[1. siječnja]] [[1945]]. godine u sastavu je [[Prva jugoslovenska armija|Prve armije]]. Sedma brigada je [[7. ožujka]] 1943. izuzeta iz sastava divizije, a diviziji je priključena [[Deseta krajiška udarna brigada]]. Od studenoga 1943. do veljače [[1944.]] godine u sastavu divizije bila je [[Brigada Garibaldi]] sastavljena od Italijana. Od [[20. rujna]] do kraja listopada 1944. godine u sastavu divizije je [[21. srpska brigada NOVJ|21. srpska brigada]], a od [[12. prosinca]] 1944. i [[Prva jugoslovenska brigada (SSSR)|Jugoslovenska brigada]], formirana u [[SSSR|Sovjetskom Savezu]]. [[30. studenoga]] 1944. u sastav Pete krajiške divizije ušla je i [[Artiljerijska brigada Pete divizije|Artiljerijska brigada]]. == Borbeni put Pete divizije == Nakon formiranja divizija kao cjelina sudjelovala je krajem studenoga i tijekom prosinca 1942. godine u ofanzivnim operacijama protiv Nijemaca i [[ustaše|ustaša]] u dolini [[Sana (rijeka)|Sane]] i [[Una|Une]]. Tijekom [[Operacija Vajs I|Operacija „Vajs I“]] uspela je da spriječi napredovanje nemačkog 749. [[puk]]a [[717. divizija|717. divizije]], a tokom [[Operacija "Vajs II"]] vodila je uspješne elastičnu odbranu protiv nastupanja [[7. SS divizija|7. SS divizije]] i [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]]. Tokom [[1943]]. divizija je izvršila više uspešnih napada među kojima se ističu zauzimanje [[Kakanj|Kaknja]] u lipnju i napad na aerodrom Rajlovac u kolovozu. Tijekom prosinca [[1943]]. godine divizija je vodila teške manevarske borbe protiv jedinica [[5. SS korpus]]a tokom tokom [[Operacija "Kugelblic"|operacije „Kugelblic“]] u istočnoj Bosni. Od ožujka do svibnja [[1944]]. godine sudjelovala je u nastupanju kroz Srbiju, a zatim u borbama protiv [[Nijemci|Nijemaca]], [[četnici|četnika]] i [[Muslimanska legija|muslimanske legije]] u Sandžaku i [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Od početka kolovoza 1944. '''Peta krajiška divizija''' borila se pod neposrednom komandom [[Glavni štab NOV i PO Srbije|Glavnog štaba NOV i PO Srbiju]] u bici na Kopaoniku i bitkama u dolini [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]], od listopada 1944. do aprila [[1945.]] godine sudjelovala je u borbama na [[Srijemski front|Srijemskom frontu]]. [[17. siječnja]] 1945. prilikom ofenzivnog udara njemačkog [[34. armijski korpus Vermahta|34. armijskog korpusa]] divizija je pretrpjela teške gubitke, a neke njene jedinice su razbijene. Tijekom travnja 1945. sudjelovala je u proboju Srijemskog fronta i oslobađanju [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]]. == Literatura == * '''[[Vojna enciklopedija]]''', Beograd 1975. godina * [http://www.znaci.net/00001/253.htm Milutin Morača: '''Peta krajiška divizija'''], Vojnoizdavački zavod, Beograd 1985. * [http://www.znaci.net/00001/56.htm Slobodan Špegar Špego: ILUSTROVANA MONOGRAFIJA PRVE KRAJIŠKE BRIGADE], Beograd 1986. * [http://www.znaci.net/00001/2.htm PRVA KRAJIŠKA BRIGADA - ZBORNIK SJEĆANjA] * [http://www.znaci.net/00001/94.htm Rade Zorić: ČETVRTA KRAJIŠKA NOU BRIGADA], Vojnoizdavački zavod, Beograd 1980. * Sedma krajiška brigada : zbornik sjećanja, Mrkonjić Grad 1978. * [http://www.znaci.net/00001/186.htm Sedma krajiška brigada : zbornik sjećanja, knj. 2], Beograd 1987. * [http://www.znaci.net/00001/264.htm Milorad Gončin: U DIMU BARUTA (Deseta krajiška brigada)], Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd 1990. * Deseta krajiška brigada - ratna sjećanja 1-2, Beograd 1984. {{Jedinice NOVJ}} [[Kategorija:Postrojbe NOVJ-a]] k2xvazi5xv3zx6ywoqb886yp3oi9ty4 6447229 6447228 2022-08-21T08:27:41Z MaGa 20797 predložak wikitext text/x-wiki {{prijevod|srp}} {{Vojna jedinica |jedinica= <span style="font-size: medium;">'''Peta krajiška divizija''' |deo= '''[[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]''' |slika = Peta krajiska divizija.jpg |o slici = Jedinice V krajiške divizije prelaze rijeku Vrbanju, u svibnju 1943. |period=[[9. studenoga]] [[1942]]. |lokacija=Glamočko Polje |formacija=[[Prva krajiška proleterska udarna brigada|Prva krajiška brigada]]<br />[[Četvrta krajiška udarna brigada|Četvrta krajiška brigada]]<br />[[Sedma krajiška udarna brigada|Sedma krajiška brigada]] |jačina=3.920 vojnika i oficira |zapovjednik=[[Slavko Rodić]] |politički komesar= [[Ilija Došen]] |bitke= [[Napad NOVJ na Bosanski Novi u studenom 1942.]]<br />[[Napad NOVJ na Sanski Most u prosincu 1942.]]<br />[[Operacija VajsI]]<br />[[Operacija Vajs II]]<br />[[Operacija Kugelblic]]<br />[[Operacija Šnešturm]]<br />[[Bitka za Ivanjicu u siječnju 1944.]]<br /> [[Prodor NOVJ u Srbiju na proljeće 1944.]]<br />[[Operacija Draufgenger]]<br />[[Bitka na Kopaoniku 1944.]]<br />[[Beogradska operacija]]<br />[[Srijemski front]] |odlikovanja=}} '''Peta krajiška divizija''' [[NOVJ]] formirana je naredbom [[Vrhovni štab NOV i POJ|Vrhovnog štaba]] od [[Prva krajiška proleterska udarna brigada|Prve]], [[Četvrta krajiška udarna brigada|Četvrte]] i [[Sedma krajiška udarna brigada|Sedme krajiške brigade]], [[9. novembra]] [[1942]]. godine u [[Glamočko polje|Glamočkom polju]]. Do polovine listopada [[1943.]] godine bila je u sastavu [[Prvi bosanski narodnooslobodilački korpus|Prvog bosanskog korpusa]] ([[Treći bosanski korpus NOVJ|Trećeg korpusa]]), Operativne grupe divizija i [[Prvi proleterski korpus NOVJ|Prvog proleterskog korpusa]]. Od [[1. siječnja]] [[1945]]. godine u sastavu je [[Prva jugoslovenska armija|Prve armije]]. Sedma brigada je [[7. ožujka]] 1943. izuzeta iz sastava divizije, a diviziji je priključena [[Deseta krajiška udarna brigada]]. Od studenoga 1943. do veljače [[1944.]] godine u sastavu divizije bila je [[Brigada Garibaldi]] sastavljena od Italijana. Od [[20. rujna]] do kraja listopada 1944. godine u sastavu divizije je [[21. srpska brigada NOVJ|21. srpska brigada]], a od [[12. prosinca]] 1944. i [[Prva jugoslovenska brigada (SSSR)|Jugoslovenska brigada]], formirana u [[SSSR|Sovjetskom Savezu]]. [[30. studenoga]] 1944. u sastav Pete krajiške divizije ušla je i [[Artiljerijska brigada Pete divizije|Artiljerijska brigada]]. == Borbeni put Pete divizije == Nakon formiranja divizija kao cjelina sudjelovala je krajem studenoga i tijekom prosinca 1942. godine u ofanzivnim operacijama protiv Nijemaca i [[ustaše|ustaša]] u dolini [[Sana (rijeka)|Sane]] i [[Una|Une]]. Tijekom [[Operacija Vajs I|Operacija „Vajs I“]] uspela je da spriječi napredovanje nemačkog 749. [[puk]]a [[717. divizija|717. divizije]], a tokom [[Operacija "Vajs II"]] vodila je uspješne elastičnu odbranu protiv nastupanja [[7. SS divizija|7. SS divizije]] i [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]]. Tokom [[1943]]. divizija je izvršila više uspešnih napada među kojima se ističu zauzimanje [[Kakanj|Kaknja]] u lipnju i napad na aerodrom Rajlovac u kolovozu. Tijekom prosinca [[1943]]. godine divizija je vodila teške manevarske borbe protiv jedinica [[5. SS korpus]]a tokom tokom [[Operacija "Kugelblic"|operacije „Kugelblic“]] u istočnoj Bosni. Od ožujka do svibnja [[1944]]. godine sudjelovala je u nastupanju kroz Srbiju, a zatim u borbama protiv [[Nijemci|Nijemaca]], [[četnici|četnika]] i [[Muslimanska legija|muslimanske legije]] u Sandžaku i [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Od početka kolovoza 1944. '''Peta krajiška divizija''' borila se pod neposrednom komandom [[Glavni štab NOV i PO Srbije|Glavnog štaba NOV i PO Srbiju]] u bici na Kopaoniku i bitkama u dolini [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]], od listopada 1944. do aprila [[1945.]] godine sudjelovala je u borbama na [[Srijemski front|Srijemskom frontu]]. [[17. siječnja]] 1945. prilikom ofenzivnog udara njemačkog [[34. armijski korpus Vermahta|34. armijskog korpusa]] divizija je pretrpjela teške gubitke, a neke njene jedinice su razbijene. Tijekom travnja 1945. sudjelovala je u proboju Srijemskog fronta i oslobađanju [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]]. == Literatura == * '''[[Vojna enciklopedija]]''', Beograd 1975. godina * [http://www.znaci.net/00001/253.htm Milutin Morača: '''Peta krajiška divizija'''], Vojnoizdavački zavod, Beograd 1985. * [http://www.znaci.net/00001/56.htm Slobodan Špegar Špego: ILUSTROVANA MONOGRAFIJA PRVE KRAJIŠKE BRIGADE], Beograd 1986. * [http://www.znaci.net/00001/2.htm PRVA KRAJIŠKA BRIGADA - ZBORNIK SJEĆANjA] * [http://www.znaci.net/00001/94.htm Rade Zorić: ČETVRTA KRAJIŠKA NOU BRIGADA], Vojnoizdavački zavod, Beograd 1980. * Sedma krajiška brigada : zbornik sjećanja, Mrkonjić Grad 1978. * [http://www.znaci.net/00001/186.htm Sedma krajiška brigada : zbornik sjećanja, knj. 2], Beograd 1987. * [http://www.znaci.net/00001/264.htm Milorad Gončin: U DIMU BARUTA (Deseta krajiška brigada)], Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd 1990. * Deseta krajiška brigada - ratna sjećanja 1-2, Beograd 1984. {{Jedinice NOVJ}} [[Kategorija:Postrojbe NOVJ-a]] csgveju3as1z4bqsfmlt76da4mf7tqk 0 721700 6447005 6384711 2022-08-20T11:59:21Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Arabideae'' | slika = Arabis auriculata Habitus 2011-4-10 SierraMadrona.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = [[Arabis auriculata]] | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Brassicales]] | familia =[[Brassicaceae]] | tribus ='''''Arabideae''''' | tribus_autorstvo = <small>[[Augustin Pyrame de Candolle|DC.]]</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Arabideae''', tribus [[Krstašice|krstašica]] sa 20 rodova iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Euroazija|Euroazije]] i [[Afrika|Afrike]]. Arabideae su jednogodišnje i dvogodišnje raslinje i trajnice, rijetko manji grmovi.<ref>[https://www.jstor.org/stable/43797836 The Genera of Arabideae (Cruciferae; Brassicaceae) In the Southeastern United States] pristupljeno 1. svibnja 2022</ref> == Rodovi == # ''[[Baimashania]]'' <small>Al-Shehbaz</small> (2 spp.) # ''[[Sinoarabis]]'' <small>R. Karl, D. A. German, M. Koch & Al-Shehbaz</small> (1 sp.) # ''[[Pseudodraba]]'' <small>Al-Shehbaz, D. A. German & M. Koch</small> (1 sp.) # ''[[Parryodes]]'' <small>Jafri</small> (1 sp.) # ''[[Botschantzevia]]'' <small>Nabiev</small> (1 sp.) # ''[[Arcyosperma]]'' <small>O. E. Schulz</small> (1 sp.) # ''[[Borodiniopsis]]'' <small>D. A. German, M. Koch, R. Karl & Al-Shehbaz</small> (1 sp.) # ''[[Scapiarabis]]'' <small>M. Koch, R. Karl, D. A. German & Al-Shehbaz</small> (4 spp.) # ''[[Aubrieta]]'' <small>Adans.</small> (20 spp.) # ''[[Arabis]]'' <small>L.</small> (97 spp.) # ''[[Hurkaea]]'' <small>Al-Shehbaz, M. Koch, R. Karl & D. A. German</small> (2 spp.) # ''[[Pachyneurum]]'' <small>Bunge</small> (1 sp.) # ''[[Dendroarabis]]'' <small>(C. A. Mey. & Bunge) D. A. German & Al-Shehbaz</small> (1 sp.) # ''[[Schivereckia]]'' <small>Andrz. ex DC.</small> (2 spp.) # ''[[Drabella]]'' <small>(DC.) Fourr.</small> (1 sp.) # ''[[Draba]]'' <small>L.</small> (409 spp.) # ''[[Petrocallis]]'' <small>W. T. Aiton</small> (1 sp.) # ''[[Athysanus]]'' <small>Greene</small> (2 spp.) # ''[[Tomostima]]'' <small>Raf.</small> (6 spp.) # ''[[Abdra]]'' <small>Greene</small> (2 spp.) {{commonscat|Arabideae}} {{wikispecies|Arabideae}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Arabideae| ]] pqi9nzpw6eq2crx96aje8zcdi8yjazd 0 722347 6447226 6404759 2022-08-21T08:21:47Z MaGa 20797 nepostojeća datoteka wikitext text/x-wiki '''Međunarodni dan muzeja''' (IMD) je međunarodni dan koji se održava svake godine [[18. svibnja]] ili oko njega, a koordinira ga [[Međunarodno vijeće muzeja]] (ICOM). Događaj ističe specifičnu temu koja se mijenja svake godine odražavajući relevantnu temu ili problem s kojim se muzeji suočavaju na međunarodnoj razini. IMD pruža priliku muzejskim stručnjacima da se susreću s javnošću i upozore je na izazove s kojima se muzeji susreću, te podiže svijest javnosti o ulozi muzeja u razvoju društva. Također promiče dijalog između muzejskih stručnjaka.<ref name=":5">{{Cite book|last=Varbanova|first=Lidia|url=https://www.worldcat.org/oclc/823170111|title=Strategic management in the arts|date=2013|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-11717-0|location=New York|pages=74|oclc=823170111}}</ref> == Povijest == Prvi Međunarodni dan muzeja održan je 1977. godine, a koordinirao je ICOM.<ref name=":5" /><ref>{{cite web|url=http://icom.museum/events/international-museum-day/|title=ICOM Website on IMD|publisher=icom.museum}}</ref><ref>{{Cite journal|last=WADLOW|first=RENE|date=2015|title=International Museum Day: The Advancement Of Learning And Culture|url=https://www.jstor.org/stable/48505463|journal=World Affairs: The Journal of International Issues|volume=19|issue=3|pages=150–153|doi=|jstor=48505463|issn=0971-8052}}</ref> IMD je osnovan nakon usvajanja rezolucije ICOM-a o stvaranju godišnje manifestacije "s ciljem daljnjeg objedinjavanja kreativnih težnji i napora muzeja i skretanja pozornosti svjetske javnosti na njihovu djelatnost".<ref name=":0">{{Cite web|title=A little bit of history|url=http://imd.icom.museum/what-is-imd/a-little-bit-of-history/|access-date=2021-05-18|website=IMD|language=en-US}}</ref> Svake godine se međunarodni muzeji pozivaju da sudjeluju na IMD-u kako bi promovirali ulogu muzeja diljem svijeta. To čine kroz događaje i aktivnosti vezane uz godišnju temu. Godišnja tema događaja prvi put je usvojena 1992. godine. Međunarodni plakat iz ICOM-a prvi je put razvijen 1997. godine, a te godine ga je prilagodilo 28 zemalja. U 2009. IMD je privukao sudjelovanje 20 000 muzeja koji su bili domaćini događanja u više od 90 zemalja. U proslavi je 2010. sudjelovalo 98 zemalja, 2011. 100 zemalja, a 2012. 30 000 muzeja u 129 zemalja. Godine 2011. službeni IMD poster preveden je na 37 jezika. Do 2014. u IMD-u je sudjelovalo 35.000 muzeja iz 140 zemalja.<ref name=":1">{{Cite web|title=International Museum Day 2015: Museums for a sustainable society|url=https://museums.eu/highlight/details/108708|access-date=2021-05-18|website=museums.eu|language=en}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Svjetski dani]] [[Kategorija:Muzeji]] 7r3r8nw87c3pzhkxavckyt29cfzbrhp 0 725445 6447272 6432547 2022-08-21T11:00:48Z Neptune, the Mystic 95253 Promijenjeno je odredište preusmjeravanja sa stranice [[Klaksvíkar Ítróttarfelag]] na [[KÍ Klaksvík]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[KÍ Klaksvík]] p0xxot98z0bxlu8kkdua2webyz6gezx 4 725664 6447085 6446989 2022-08-20T17:33:46Z Croq 23406 /* Crkve u Mostaru prije dolaska Turaka? */ wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić other notes about interwikis: at ca:Viquipèdia:La taverna interwikis are (hidden) in ca:Template:Taverna , at fy:Wikipedy:Oerlis_side interwikis are (hidden) in fy:De_kroech , at he:ויקיפדיה:מזנון interwikis are (hidden) in he:תבנית:מזנון , at is:Wikipedia:Potturinn interwikis are (hidden) in is:Snið:Potturinn ; to [[User:Gangleri|my]] opinion interwikis should not be used in templates, linking should be easy especially for "newbies" ---> {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Rasprava o kriterijima za brzo brisanje == Bog svima! Trenutno se vode rasprave o kriterijima za '''brzo''' brisanje. Više o tome na [[Razgovor Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje|'''SZR prijedloga''']] i na podstranici kafića [[Wikipedija:Kafić/Wikipolitika#Kriteriji_za_brzo_brisanje|'''/Wikipolitika''']]. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:11, 2. kolovoza 2022. (CEST) == COVID-okvir u novostima, da ili ne? == Bog! [[Predložak:Novosti/Posebno]] još uvijek ima COVID-okvir u sebi. Smatrate li da sadržaj treba čuvati ili konačno maknuti? Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:28, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Pozdrav! Smatram da bi infookvir trebali ukloniti. COVID postaje endemija, dakle morat ćemo naći suživot s virusom, te isti neće više biti izvanredan događaj. Ovako riskiramo držati ovaj infookvir zauvijek.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:54, 2. kolovoza 2022. (CEST) ::Bog @[[Suradnik:Dean72|Deane]]! Slažem se da nije logično imati endemske bolesti u novostima. Lijepo te pozdravljam, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:34, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Mislim da je svejedno. Prisutnost na glavnoj stranici malo čemu značajno poveća čitanost - to su brojevi dosta ispod 1 % od 6000 otvaranja glavne stranice dnevno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:48, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Mislim da taj "COVID-okvir" treba maknuti iz "Novosti" na GS: '''[[WP:NIJE|Wikipedija nije]] ni novinski portal niti mjesto za dijeljenje medicinske statistike i/ili savjetovanja''', a tko god se o toj temi želi detaljnije informirati, do željene će informacije doći i bez tog okvira. <br> A kad sam već svratio ovamo, ujedno napominjem i da je kudikamo problematičnije '''tko će pravodobno aktualizirati sadržaj "Novosti" (?)''': koliko vidim, u posljednje vrijeme to uglavnom radimo samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Novosti&action=history Mudroslov i moja malenkost] (?!), a mislim da bi si – unatoč "dugo željenoj i potom ostvarenoj te velehvaljenoj (Wiki-)demokraciji" – aktivni kolege administratori ipak trebali bar malo razmisliti i o tom "problemu" jer se "obični suradnici" većinom bave uređivanjem sadržaja članaka, a ne aktualizacijom sadržaja Glavne stranice. Naravno da (sada) svatko svašta može uređivati pa i ono što je donedavno bilo samo u domeni administratora, ali što kad (nam) takve javno vidljive podstranice ostanu "zaboravljene" i kad nikoga za to – u velebnoj nam Wikidemokraciji – nije briga? Omiljena "mantra" tipa ''Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati'' (i) u tom je slučaju i nekoć bila i sada je tek slabo "opravdanje" za nebrigu i/ili nečinjenje svih čija bi briga (ipak) trebala biti funkcioniranje ovog projekta. (Komentari te "problematike" svakako su dobrodošli.) [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 10:41, 3. kolovoza 2022. (CEST) ::Pobogu Maestro, zar je potrebno sedmero ljudi da se aktualiziraju "Novosti"? Nije to prekrcaj vreća cementa. Mudroslov i ti radite tako dobar posao da mislim da drugi nisu obavezni aktualizirati Novosti ako to ne žele. Skrenut ću ti pažnju da samo troje - četvoro ophoditelja uistinu patroliraju promjene, a da se neophođene promjene prestanu gomilati uistinu treba bar sedmero ljudi, tako da je moj prioritet na tom "frontu"... i, naravno, drago mi je i napisati pokoji članak. Wikipedija nije poduzeće, nemamo strogo određene uloge, dakle, "Keep calm and uređuj Novosti". [[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 10:53, 3. kolovoza 2022. (CEST) :::{{s|Dean72}}: dakle "spala knjiga na dva slova"... (?). Itekako jesam i ostat ću ''calm'', a čim prestanem brinuti o "Novostima" bit ću još i ''calmniji''. Članci su mi ionako neusporedivo zanimljiviji ... Sretno {{s|Mudroslov|Mudroslove}}! [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 13:16, 3. kolovoza 2022. (CEST) ::::{{s|Maestro Ivanković}}, eto vidiš, "spala knjiga na dva slova". Kad smo već kod ophođenja, tvoje bistro oko i težačka ruka bi nam dobro došla da riješimo onih 10 000 neophođenih promjena. Šta kažeš, majstore? Aktiviramo ti status ophoditelja, roknemo taj posao u 10 dana i onda fino ti, ja, {{s|Ponor}} i mali {{s|Croxyz|Kroksi}} idemo na sendvič s čajnom kobasicom i gajbu dve Karlovačkog? Može?—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 16:06, 3. kolovoza 2022. (CEST) :::::{{s|Dean72}}: najljepša ti hvala na ponudi, ali ja sam dovoljno "funkcionerskih" godina i mog slobodnog vremena utrošio na održavanje ovog projekta, odnosno ophođenje nepregledanih promjena, stalnu "borbu" s kojekakvim štetočinama i tvrdoglavim Wikibitangama, pomoć i obučavanje novih Wikisuradnika te administriranje. ("Obični suradnici" ne mogu si ni zamisliti koliko je to stvarnoga posla kad ga se netko ozbiljno prihvati, a uz to – dakako – neminovno "strada" pisanje i obogaćivanje sadržaja Wikičlanaka.) Ne treba nitko pomišljati da mi ''aktivira'' bilo kakav "status", osobito ne ophoditeljski (taj sam si, usput rečeno, svjesno sam "skinuo" prije zahtjeva na Meti i dobrovoljnoga odricanja od svih "Wikifunkcija"). Uostalom, ''na mlađima svijet o(p)staje'' pa preostaje samo da vidimo kakvi će nam se novi suradnici i suradnice pridružiti te tko će ih kako motivirati i naučiti uzornom i kreativnom Wikidjelovanju. A vjerujem da je svim sadašnjim "Wikifunkcionerima" jasno da nedavno usvojena "Pravila o pravilima" sama po sebi neće ništa ni pokrenuti niti ostvariti. Ja sam moje Wikifunkcije i "obveze" uvijek shvaćao itekako ozbiljno, ali to je sad prošlost i nije više nikakva tema mojega aktivnoga Wikidjelovanja. Sad nek’ slobodno pušu novi demokratski Wikivjetrovi, a vrijeme će pokazati kamo će nas otpuhati ... Srdačan pozdrav i mirno more svima! [[Datoteka:Face-badtooth.svg|24px]] [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 16:38, 3. kolovoza 2022. (CEST) ::::::Vidim da me se spominje. {{s|Maestro Ivanković}}, ja sam prije ažurirao novosti na dnevnoj razini, no odlučio sam prestati nakon ''hajke'' koje je pokrenuo jedan suradnik u vezi mog uređivanja Novosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:42, 3. kolovoza 2022. (CEST) :::::::{{s|Dean72}}, {{s|Maestro Ivanković}} i ini. Razmišljam da ponovno krenem s uređivanjem predloška Novosti. Palo mi je napamet da bi trebali staviti neku vijest o [[Suze sv. Lovre|Suzama sv. Lovre]] (onim meteorima koji se pojavljuju u isto vrijeme svake godine). [https://www.astronomskisavez.hr/index.php/14-vijesti/443-sredina-je-ljeta-i-stizu-nam-suze-svetog-lovre Brojna astronomska društva tijekom različitih dana organiziraju promatranja]. Budući da je riječ o različitim datumima održavanja smijem li već sada staviti to u Novostima kao najavu (ako stavim primjerice 10. u teoriji će to biti najava za 13.). Obično nemamo praksu stavljanja najava. Mišljenja? Usput, isplati se ostati dokasno budan i gledati meteore. Svima preporučujem! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:30, 8. kolovoza 2022. (CEST) ::::::::{{s|Croxyz}}: '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Novosti&diff=6441329&oldid=6441214&diffmode=source usliših ti želju i riješih "problem"]'''. [[Datoteka:Face-wink.svg|24px]] P.S. Hvala za podsjetnik na tu lijepu zanimljivost! [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 13:39, 10. kolovoza 2022. (CEST) == Sretan Dan pobjede! == [[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja 05082011 Kninska tvrdjava 155.jpg|mini|desno|„Nek se slože grla bratska: Živila Hrvatska!” Sretan Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja!—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 03:00, 5. kolovoza 2022. (CEST)]] Svim korisnicima i suradnicima Wikipedije na hrvatskom jeziku sretan [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja]], ugodan i sunčan blagdanski petak! „O liepa, o draga, o slatka slobodo!” [[Posebno:Doprinosi/89.164.183.174|89.164.183.174]] 01:41, 5. kolovoza 2022. (CEST) [[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja zastava RH 05082011 131.jpg|170px|lijevo]] <big>Veliki je dan – Oluja je krunica pobjede!</big> U samo par dana oslobođeno je više od 10 tisuća četvornih kilometara. U akciji je sudjelovalo preko 200 tisuća branitelja, od kojih je preko 200 izgubilo svoje živote. Hrvatska je vratila što je njezino, a nakon toga je Beograd, prvi put u povijest, morao priznati Hrvatsku kao samostalnu državu u njezinim međunarodno priznatim granicama! '''Naša će Hrvatska vječno trajati, koliko god da se to nekima ne sviđa!''' Živjela Hrvatska i slava onima koji su za domovinu pali! —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 17:00, 5. kolovoza 2022. (CEST) == Wiki voli Zemlju (Wiki Loves Earth) == Završen je wiki fotonatječaj [[Wiki voli Zemlju]] 2022. (Wiki Loves Earth). Hrvatska je sudjelovala po šesti put. Žiri je izabrao 10 najboljih fotografija (možete vidjeti ovdje), koje ulaze u međunarodni izbor u kojem će se izabrati 10 najboljih fotografija - https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Commons:Wiki_Loves_Earth_2022/Winners --[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:15, 12. kolovoza 2022. (CEST) <gallery heights=100px mode=packed-hover> File:Telašćica Zadar - PP07 01.jpg File:Wooden path over the lake.jpg File:Medvednica Zagreb - PP05 01.jpg File:Sunset over Kupa River.jpg File:Kopacki rit i setnica.jpg File:Sjeverni Velebit- Lika-Senj - NP08 02.jpg File:Waterfall on a sunny day.jpg File:Trakošćan Castle - Dvorac Trakošćan.jpg File:Pearls of River Krka.jpg File:Krka (2).jpg </gallery> [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:15, 12. kolovoza 2022. (CEST) == VAŽNO: Izbori za Odbor povjerenika su pomjereni za tjedan dana. == Izborno povjerenstvo i Radna skupina za odabir Odbora odlučili su odgoditi početak glasovanja u zajednici na izborima za Odbor povjerenika za jedan tjedan. ---- === '''Glasovanje u zajednici počinje 23. kolovoza u 00:00 i završava se 6. rujna u 23:59 po UTC vremenu.''' === ---- Kao što mnogi od vas već znaju, ove godine nudimo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] kako bismo biračima pomogli da prepoznaju pozicije kandidata prema ključnim temama. Nekoliko kandidata zatražilo je proširenje ograničenja broja slovnih znakova u svojim odgovorima kako bi mogli adekvatno pojasniti svoje pozicije. Izborno povjerenstvo smatra da je njihovo obrazloženje u skladu s ciljevima poštenog i ravnopravnog izbornog procesa. Kako bi osigurali da se dulji odgovori mogu prevesti na vrijeme za izbore, Izborno povjerenstvo i Radna skupina za odabir Odbora odlučili su odgoditi početak glasovanja u zajednici za jedan tjedan - što je vrijeme koje je osoblje koje radi na podršci izbora predložilo kao idealno.<br> Pročitajte cijelo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Delay_of_Board_of_Trustees_election|priopćenje Izbornog povjerenstva]].<br> Srdačno,<br> [[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BPipal (WMF)|razgovor]])</small> 11:33, 14. kolovoza 2022. (CEST) :@[[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] I kompas? [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 13:11, 14. kolovoza 2022. (CEST) ::@[[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] Izborni kompas bi trebao biti spreman najkasnije do početka glasovanja u zajednici. [[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BPipal (WMF)|razgovor]])</small> 13:17, 14. kolovoza 2022. (CEST) == Crkve u Mostaru prije dolaska Turaka? == U namjeri da svi članci na Wikipediji budu vjerodostojni, predlažem raspravu o tome da se uklone sljedeći članci koji obrađuju temu '''crkava u Mostaru prije dolaska Turaka''': [[Crkva sv. Ivana u Sutorini]], [[Crkva sv. Ane u Podhumu]], [[Crkva sv. Stjepana u Mostaru]], [[Crkva sv. Marije od Snijega u Mostaru]], [[Crkva sv. Luke u Mostaru]], [[Crkva sv. Ruže Viterbijske u Ilićima]], [[Crkva sv. Jakova u Mostaru]], [[Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Mostaru]].<br> Pored toga što je sve te članke pisao '''čarapko [[s|Bruckermann]]''', članci su pisani po istom modelu i nemaju niti jedan pouzdan izvor.<br> S obzirom da se Mostar prvi puta pominje 3. travnja 1452., nameće se pitanje u kojem gradu su se nalazile te crkve. Te, 1452. godine, Dubrovčani prvi put u svojim spisima Mostar zovu "malim naseljem s dvjema kulama oko drvenog mosta, učvršćenog lancima".[https://hms.ba/na-danasnji-dan-prvi-spomen-mostara-seze-iz-3-travnja-1452-godine/] Ako je Mostar bio "malo naselje oko drvenog mosta" postavlja se pitanje kako je položaj gore navedenih crkava bio na puno većoj površini; površini koja pokriva veliki dio današnjeg Mostara, npr. [[Crkva sv. Ivana u Sutorini]] (udaljena 1,8 km zračne linije (ZL) od mosta), [[Crkva sv. Ane u Podhumu]] (udaljena 1 km ZL od mosta) itd. Bosna je pala 1463. godine a nazivi dijelova Mostara kao što su Raljevina, Ilići, Pijesak, Podhum, Sutorina itd. nastali su za vrijeme turske okupacije, pa nije jasno kako ih [[s|Bruckermann]] stavlja u period koji je prethodio Turcima?<br> Da je postojalo svih osam crkava, a da bi bile izgrađene, netko je to trebao izfinancirati, znači trebao je biti veliki broj katolika (što ne odgovara '''malom naselju'''), i trebale su biti povezane nekom vrstom saobraćajnica, ako ništa drugo onda radi prijevoza građevinskog materijala.<br> Dalje, zašto je '''herceg Stjepan Vukčić Kosača polovicom 15. stoljeća zamolio napuljskoga kralja [[Alfons V. Aragonski|Alfonsa V. Aragonskoga]] da mu pošalje nekoliko franjevaca iz svojega kraljevstva, "koji bi narod u njegovoj zemlji utvrdili u pravovjerju"''',[https://hms.ba/na-danasnji-dan-prvi-spomen-mostara-seze-iz-3-travnja-1452-godine/] kada su tu već postojale crkve. Nadalje, navedena crkva sv. Luke (udaljena 220 m ZL od mosta) je udaljena samo 300-njak metara ZL od crkve sv. Stjepana (udaljena 460 m ZL od mosta) što, s obzirom da je riječ o "malom naselju oko drvenog mosta", teško da odgovara stvarnom stanju.<br> Nadam se da će se većina složiti da navedene članke treba ukloniti, posebno što je riječ o člancima neistinite i sumnjive namjere. Zahvaljujem na uloženom trudu! [[Suradnik:Darrad2009|<b><span style="font:color:#000000">Dar</span><span style="color:#e00000">rad</span><span style="color:#facc00">2009</span></b>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])</small> 13:39, 20. kolovoza 2022. (CEST) Ne slazem se, jer primjerice brisanje ovog clanka [[Crkva sv. Luke u Mostaru]] je po meni potpuna besmislica. Pogledaj izvore i ispravi ako nesto nije dobro citirano. --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 19:33, 20. kolovoza 2022. (CEST) mxyrvuw396uunp58q21bdjicx0m8fc4 6447088 6447085 2022-08-20T17:51:34Z MaGa 20797 /* Crkve u Mostaru prije dolaska Turaka? */ Odgovor wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić other notes about interwikis: at ca:Viquipèdia:La taverna interwikis are (hidden) in ca:Template:Taverna , at fy:Wikipedy:Oerlis_side interwikis are (hidden) in fy:De_kroech , at he:ויקיפדיה:מזנון interwikis are (hidden) in he:תבנית:מזנון , at is:Wikipedia:Potturinn interwikis are (hidden) in is:Snið:Potturinn ; to [[User:Gangleri|my]] opinion interwikis should not be used in templates, linking should be easy especially for "newbies" ---> {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Rasprava o kriterijima za brzo brisanje == Bog svima! Trenutno se vode rasprave o kriterijima za '''brzo''' brisanje. Više o tome na [[Razgovor Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje|'''SZR prijedloga''']] i na podstranici kafića [[Wikipedija:Kafić/Wikipolitika#Kriteriji_za_brzo_brisanje|'''/Wikipolitika''']]. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:11, 2. kolovoza 2022. (CEST) == COVID-okvir u novostima, da ili ne? == Bog! [[Predložak:Novosti/Posebno]] još uvijek ima COVID-okvir u sebi. Smatrate li da sadržaj treba čuvati ili konačno maknuti? Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:28, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Pozdrav! Smatram da bi infookvir trebali ukloniti. COVID postaje endemija, dakle morat ćemo naći suživot s virusom, te isti neće više biti izvanredan događaj. Ovako riskiramo držati ovaj infookvir zauvijek.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:54, 2. kolovoza 2022. (CEST) ::Bog @[[Suradnik:Dean72|Deane]]! Slažem se da nije logično imati endemske bolesti u novostima. Lijepo te pozdravljam, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:34, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Mislim da je svejedno. Prisutnost na glavnoj stranici malo čemu značajno poveća čitanost - to su brojevi dosta ispod 1 % od 6000 otvaranja glavne stranice dnevno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:48, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Mislim da taj "COVID-okvir" treba maknuti iz "Novosti" na GS: '''[[WP:NIJE|Wikipedija nije]] ni novinski portal niti mjesto za dijeljenje medicinske statistike i/ili savjetovanja''', a tko god se o toj temi želi detaljnije informirati, do željene će informacije doći i bez tog okvira. <br> A kad sam već svratio ovamo, ujedno napominjem i da je kudikamo problematičnije '''tko će pravodobno aktualizirati sadržaj "Novosti" (?)''': koliko vidim, u posljednje vrijeme to uglavnom radimo samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Novosti&action=history Mudroslov i moja malenkost] (?!), a mislim da bi si – unatoč "dugo željenoj i potom ostvarenoj te velehvaljenoj (Wiki-)demokraciji" – aktivni kolege administratori ipak trebali bar malo razmisliti i o tom "problemu" jer se "obični suradnici" većinom bave uređivanjem sadržaja članaka, a ne aktualizacijom sadržaja Glavne stranice. Naravno da (sada) svatko svašta može uređivati pa i ono što je donedavno bilo samo u domeni administratora, ali što kad (nam) takve javno vidljive podstranice ostanu "zaboravljene" i kad nikoga za to – u velebnoj nam Wikidemokraciji – nije briga? Omiljena "mantra" tipa ''Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati'' (i) u tom je slučaju i nekoć bila i sada je tek slabo "opravdanje" za nebrigu i/ili nečinjenje svih čija bi briga (ipak) trebala biti funkcioniranje ovog projekta. (Komentari te "problematike" svakako su dobrodošli.) [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 10:41, 3. kolovoza 2022. (CEST) ::Pobogu Maestro, zar je potrebno sedmero ljudi da se aktualiziraju "Novosti"? Nije to prekrcaj vreća cementa. Mudroslov i ti radite tako dobar posao da mislim da drugi nisu obavezni aktualizirati Novosti ako to ne žele. Skrenut ću ti pažnju da samo troje - četvoro ophoditelja uistinu patroliraju promjene, a da se neophođene promjene prestanu gomilati uistinu treba bar sedmero ljudi, tako da je moj prioritet na tom "frontu"... i, naravno, drago mi je i napisati pokoji članak. Wikipedija nije poduzeće, nemamo strogo određene uloge, dakle, "Keep calm and uređuj Novosti". [[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 10:53, 3. kolovoza 2022. (CEST) :::{{s|Dean72}}: dakle "spala knjiga na dva slova"... (?). Itekako jesam i ostat ću ''calm'', a čim prestanem brinuti o "Novostima" bit ću još i ''calmniji''. Članci su mi ionako neusporedivo zanimljiviji ... Sretno {{s|Mudroslov|Mudroslove}}! [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 13:16, 3. kolovoza 2022. (CEST) ::::{{s|Maestro Ivanković}}, eto vidiš, "spala knjiga na dva slova". Kad smo već kod ophođenja, tvoje bistro oko i težačka ruka bi nam dobro došla da riješimo onih 10 000 neophođenih promjena. Šta kažeš, majstore? Aktiviramo ti status ophoditelja, roknemo taj posao u 10 dana i onda fino ti, ja, {{s|Ponor}} i mali {{s|Croxyz|Kroksi}} idemo na sendvič s čajnom kobasicom i gajbu dve Karlovačkog? Može?—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 16:06, 3. kolovoza 2022. (CEST) :::::{{s|Dean72}}: najljepša ti hvala na ponudi, ali ja sam dovoljno "funkcionerskih" godina i mog slobodnog vremena utrošio na održavanje ovog projekta, odnosno ophođenje nepregledanih promjena, stalnu "borbu" s kojekakvim štetočinama i tvrdoglavim Wikibitangama, pomoć i obučavanje novih Wikisuradnika te administriranje. ("Obični suradnici" ne mogu si ni zamisliti koliko je to stvarnoga posla kad ga se netko ozbiljno prihvati, a uz to – dakako – neminovno "strada" pisanje i obogaćivanje sadržaja Wikičlanaka.) Ne treba nitko pomišljati da mi ''aktivira'' bilo kakav "status", osobito ne ophoditeljski (taj sam si, usput rečeno, svjesno sam "skinuo" prije zahtjeva na Meti i dobrovoljnoga odricanja od svih "Wikifunkcija"). Uostalom, ''na mlađima svijet o(p)staje'' pa preostaje samo da vidimo kakvi će nam se novi suradnici i suradnice pridružiti te tko će ih kako motivirati i naučiti uzornom i kreativnom Wikidjelovanju. A vjerujem da je svim sadašnjim "Wikifunkcionerima" jasno da nedavno usvojena "Pravila o pravilima" sama po sebi neće ništa ni pokrenuti niti ostvariti. Ja sam moje Wikifunkcije i "obveze" uvijek shvaćao itekako ozbiljno, ali to je sad prošlost i nije više nikakva tema mojega aktivnoga Wikidjelovanja. Sad nek’ slobodno pušu novi demokratski Wikivjetrovi, a vrijeme će pokazati kamo će nas otpuhati ... Srdačan pozdrav i mirno more svima! [[Datoteka:Face-badtooth.svg|24px]] [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 16:38, 3. kolovoza 2022. (CEST) ::::::Vidim da me se spominje. {{s|Maestro Ivanković}}, ja sam prije ažurirao novosti na dnevnoj razini, no odlučio sam prestati nakon ''hajke'' koje je pokrenuo jedan suradnik u vezi mog uređivanja Novosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:42, 3. kolovoza 2022. (CEST) :::::::{{s|Dean72}}, {{s|Maestro Ivanković}} i ini. Razmišljam da ponovno krenem s uređivanjem predloška Novosti. Palo mi je napamet da bi trebali staviti neku vijest o [[Suze sv. Lovre|Suzama sv. Lovre]] (onim meteorima koji se pojavljuju u isto vrijeme svake godine). [https://www.astronomskisavez.hr/index.php/14-vijesti/443-sredina-je-ljeta-i-stizu-nam-suze-svetog-lovre Brojna astronomska društva tijekom različitih dana organiziraju promatranja]. Budući da je riječ o različitim datumima održavanja smijem li već sada staviti to u Novostima kao najavu (ako stavim primjerice 10. u teoriji će to biti najava za 13.). Obično nemamo praksu stavljanja najava. Mišljenja? Usput, isplati se ostati dokasno budan i gledati meteore. Svima preporučujem! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:30, 8. kolovoza 2022. (CEST) ::::::::{{s|Croxyz}}: '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Novosti&diff=6441329&oldid=6441214&diffmode=source usliših ti želju i riješih "problem"]'''. [[Datoteka:Face-wink.svg|24px]] P.S. Hvala za podsjetnik na tu lijepu zanimljivost! [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 13:39, 10. kolovoza 2022. (CEST) == Sretan Dan pobjede! == [[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja 05082011 Kninska tvrdjava 155.jpg|mini|desno|„Nek se slože grla bratska: Živila Hrvatska!” Sretan Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja!—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 03:00, 5. kolovoza 2022. (CEST)]] Svim korisnicima i suradnicima Wikipedije na hrvatskom jeziku sretan [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja]], ugodan i sunčan blagdanski petak! „O liepa, o draga, o slatka slobodo!” [[Posebno:Doprinosi/89.164.183.174|89.164.183.174]] 01:41, 5. kolovoza 2022. (CEST) [[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja zastava RH 05082011 131.jpg|170px|lijevo]] <big>Veliki je dan – Oluja je krunica pobjede!</big> U samo par dana oslobođeno je više od 10 tisuća četvornih kilometara. U akciji je sudjelovalo preko 200 tisuća branitelja, od kojih je preko 200 izgubilo svoje živote. Hrvatska je vratila što je njezino, a nakon toga je Beograd, prvi put u povijest, morao priznati Hrvatsku kao samostalnu državu u njezinim međunarodno priznatim granicama! '''Naša će Hrvatska vječno trajati, koliko god da se to nekima ne sviđa!''' Živjela Hrvatska i slava onima koji su za domovinu pali! —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 17:00, 5. kolovoza 2022. (CEST) == Wiki voli Zemlju (Wiki Loves Earth) == Završen je wiki fotonatječaj [[Wiki voli Zemlju]] 2022. (Wiki Loves Earth). Hrvatska je sudjelovala po šesti put. Žiri je izabrao 10 najboljih fotografija (možete vidjeti ovdje), koje ulaze u međunarodni izbor u kojem će se izabrati 10 najboljih fotografija - https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Commons:Wiki_Loves_Earth_2022/Winners --[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:15, 12. kolovoza 2022. (CEST) <gallery heights=100px mode=packed-hover> File:Telašćica Zadar - PP07 01.jpg File:Wooden path over the lake.jpg File:Medvednica Zagreb - PP05 01.jpg File:Sunset over Kupa River.jpg File:Kopacki rit i setnica.jpg File:Sjeverni Velebit- Lika-Senj - NP08 02.jpg File:Waterfall on a sunny day.jpg File:Trakošćan Castle - Dvorac Trakošćan.jpg File:Pearls of River Krka.jpg File:Krka (2).jpg </gallery> [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:15, 12. kolovoza 2022. (CEST) == VAŽNO: Izbori za Odbor povjerenika su pomjereni za tjedan dana. == Izborno povjerenstvo i Radna skupina za odabir Odbora odlučili su odgoditi početak glasovanja u zajednici na izborima za Odbor povjerenika za jedan tjedan. ---- === '''Glasovanje u zajednici počinje 23. kolovoza u 00:00 i završava se 6. rujna u 23:59 po UTC vremenu.''' === ---- Kao što mnogi od vas već znaju, ove godine nudimo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] kako bismo biračima pomogli da prepoznaju pozicije kandidata prema ključnim temama. Nekoliko kandidata zatražilo je proširenje ograničenja broja slovnih znakova u svojim odgovorima kako bi mogli adekvatno pojasniti svoje pozicije. Izborno povjerenstvo smatra da je njihovo obrazloženje u skladu s ciljevima poštenog i ravnopravnog izbornog procesa. Kako bi osigurali da se dulji odgovori mogu prevesti na vrijeme za izbore, Izborno povjerenstvo i Radna skupina za odabir Odbora odlučili su odgoditi početak glasovanja u zajednici za jedan tjedan - što je vrijeme koje je osoblje koje radi na podršci izbora predložilo kao idealno.<br> Pročitajte cijelo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Delay_of_Board_of_Trustees_election|priopćenje Izbornog povjerenstva]].<br> Srdačno,<br> [[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BPipal (WMF)|razgovor]])</small> 11:33, 14. kolovoza 2022. (CEST) :@[[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] I kompas? [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 13:11, 14. kolovoza 2022. (CEST) ::@[[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] Izborni kompas bi trebao biti spreman najkasnije do početka glasovanja u zajednici. [[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BPipal (WMF)|razgovor]])</small> 13:17, 14. kolovoza 2022. (CEST) == Crkve u Mostaru prije dolaska Turaka? == U namjeri da svi članci na Wikipediji budu vjerodostojni, predlažem raspravu o tome da se uklone sljedeći članci koji obrađuju temu '''crkava u Mostaru prije dolaska Turaka''': [[Crkva sv. Ivana u Sutorini]], [[Crkva sv. Ane u Podhumu]], [[Crkva sv. Stjepana u Mostaru]], [[Crkva sv. Marije od Snijega u Mostaru]], [[Crkva sv. Luke u Mostaru]], [[Crkva sv. Ruže Viterbijske u Ilićima]], [[Crkva sv. Jakova u Mostaru]], [[Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Mostaru]].<br> Pored toga što je sve te članke pisao '''čarapko [[s|Bruckermann]]''', članci su pisani po istom modelu i nemaju niti jedan pouzdan izvor.<br> S obzirom da se Mostar prvi puta pominje 3. travnja 1452., nameće se pitanje u kojem gradu su se nalazile te crkve. Te, 1452. godine, Dubrovčani prvi put u svojim spisima Mostar zovu "malim naseljem s dvjema kulama oko drvenog mosta, učvršćenog lancima".[https://hms.ba/na-danasnji-dan-prvi-spomen-mostara-seze-iz-3-travnja-1452-godine/] Ako je Mostar bio "malo naselje oko drvenog mosta" postavlja se pitanje kako je položaj gore navedenih crkava bio na puno većoj površini; površini koja pokriva veliki dio današnjeg Mostara, npr. [[Crkva sv. Ivana u Sutorini]] (udaljena 1,8 km zračne linije (ZL) od mosta), [[Crkva sv. Ane u Podhumu]] (udaljena 1 km ZL od mosta) itd. Bosna je pala 1463. godine a nazivi dijelova Mostara kao što su Raljevina, Ilići, Pijesak, Podhum, Sutorina itd. nastali su za vrijeme turske okupacije, pa nije jasno kako ih [[s|Bruckermann]] stavlja u period koji je prethodio Turcima?<br> Da je postojalo svih osam crkava, a da bi bile izgrađene, netko je to trebao izfinancirati, znači trebao je biti veliki broj katolika (što ne odgovara '''malom naselju'''), i trebale su biti povezane nekom vrstom saobraćajnica, ako ništa drugo onda radi prijevoza građevinskog materijala.<br> Dalje, zašto je '''herceg Stjepan Vukčić Kosača polovicom 15. stoljeća zamolio napuljskoga kralja [[Alfons V. Aragonski|Alfonsa V. Aragonskoga]] da mu pošalje nekoliko franjevaca iz svojega kraljevstva, "koji bi narod u njegovoj zemlji utvrdili u pravovjerju"''',[https://hms.ba/na-danasnji-dan-prvi-spomen-mostara-seze-iz-3-travnja-1452-godine/] kada su tu već postojale crkve. Nadalje, navedena crkva sv. Luke (udaljena 220 m ZL od mosta) je udaljena samo 300-njak metara ZL od crkve sv. Stjepana (udaljena 460 m ZL od mosta) što, s obzirom da je riječ o "malom naselju oko drvenog mosta", teško da odgovara stvarnom stanju.<br> Nadam se da će se većina složiti da navedene članke treba ukloniti, posebno što je riječ o člancima neistinite i sumnjive namjere. Zahvaljujem na uloženom trudu! [[Suradnik:Darrad2009|<b><span style="font:color:#000000">Dar</span><span style="color:#e00000">rad</span><span style="color:#facc00">2009</span></b>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])</small> 13:39, 20. kolovoza 2022. (CEST) :[https://dokumen.tips/documents/sematizam-fra-petra-bakule-hrvatski-prijevod.html?page=48 Šematizam fra Petra Bakule] na 99. stranici spominje dio tih crkava, tako da ne bi trebalo odluke donositi tek tako. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:51, 20. kolovoza 2022. (CEST) Ne slazem se, jer primjerice brisanje ovog clanka [[Crkva sv. Luke u Mostaru]] je po meni potpuna besmislica. Pogledaj izvore i ispravi ako nesto nije dobro citirano. --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 19:33, 20. kolovoza 2022. (CEST) 2m7rvq8xh10al74hf77adwy7rl8geqe 6447100 6447088 2022-08-20T18:30:57Z Darrad2009 157007 /* Crkve u Mostaru prije dolaska Turaka? */ Odgovor wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić other notes about interwikis: at ca:Viquipèdia:La taverna interwikis are (hidden) in ca:Template:Taverna , at fy:Wikipedy:Oerlis_side interwikis are (hidden) in fy:De_kroech , at he:ויקיפדיה:מזנון interwikis are (hidden) in he:תבנית:מזנון , at is:Wikipedia:Potturinn interwikis are (hidden) in is:Snið:Potturinn ; to [[User:Gangleri|my]] opinion interwikis should not be used in templates, linking should be easy especially for "newbies" ---> {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Rasprava o kriterijima za brzo brisanje == Bog svima! Trenutno se vode rasprave o kriterijima za '''brzo''' brisanje. Više o tome na [[Razgovor Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje|'''SZR prijedloga''']] i na podstranici kafića [[Wikipedija:Kafić/Wikipolitika#Kriteriji_za_brzo_brisanje|'''/Wikipolitika''']]. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:11, 2. kolovoza 2022. (CEST) == COVID-okvir u novostima, da ili ne? == Bog! [[Predložak:Novosti/Posebno]] još uvijek ima COVID-okvir u sebi. Smatrate li da sadržaj treba čuvati ili konačno maknuti? Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:28, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Pozdrav! Smatram da bi infookvir trebali ukloniti. COVID postaje endemija, dakle morat ćemo naći suživot s virusom, te isti neće više biti izvanredan događaj. Ovako riskiramo držati ovaj infookvir zauvijek.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:54, 2. kolovoza 2022. (CEST) ::Bog @[[Suradnik:Dean72|Deane]]! Slažem se da nije logično imati endemske bolesti u novostima. Lijepo te pozdravljam, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:34, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Mislim da je svejedno. Prisutnost na glavnoj stranici malo čemu značajno poveća čitanost - to su brojevi dosta ispod 1 % od 6000 otvaranja glavne stranice dnevno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:48, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Mislim da taj "COVID-okvir" treba maknuti iz "Novosti" na GS: '''[[WP:NIJE|Wikipedija nije]] ni novinski portal niti mjesto za dijeljenje medicinske statistike i/ili savjetovanja''', a tko god se o toj temi želi detaljnije informirati, do željene će informacije doći i bez tog okvira. <br> A kad sam već svratio ovamo, ujedno napominjem i da je kudikamo problematičnije '''tko će pravodobno aktualizirati sadržaj "Novosti" (?)''': koliko vidim, u posljednje vrijeme to uglavnom radimo samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Novosti&action=history Mudroslov i moja malenkost] (?!), a mislim da bi si – unatoč "dugo željenoj i potom ostvarenoj te velehvaljenoj (Wiki-)demokraciji" – aktivni kolege administratori ipak trebali bar malo razmisliti i o tom "problemu" jer se "obični suradnici" većinom bave uređivanjem sadržaja članaka, a ne aktualizacijom sadržaja Glavne stranice. Naravno da (sada) svatko svašta može uređivati pa i ono što je donedavno bilo samo u domeni administratora, ali što kad (nam) takve javno vidljive podstranice ostanu "zaboravljene" i kad nikoga za to – u velebnoj nam Wikidemokraciji – nije briga? Omiljena "mantra" tipa ''Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati'' (i) u tom je slučaju i nekoć bila i sada je tek slabo "opravdanje" za nebrigu i/ili nečinjenje svih čija bi briga (ipak) trebala biti funkcioniranje ovog projekta. (Komentari te "problematike" svakako su dobrodošli.) [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 10:41, 3. kolovoza 2022. (CEST) ::Pobogu Maestro, zar je potrebno sedmero ljudi da se aktualiziraju "Novosti"? Nije to prekrcaj vreća cementa. Mudroslov i ti radite tako dobar posao da mislim da drugi nisu obavezni aktualizirati Novosti ako to ne žele. Skrenut ću ti pažnju da samo troje - četvoro ophoditelja uistinu patroliraju promjene, a da se neophođene promjene prestanu gomilati uistinu treba bar sedmero ljudi, tako da je moj prioritet na tom "frontu"... i, naravno, drago mi je i napisati pokoji članak. Wikipedija nije poduzeće, nemamo strogo određene uloge, dakle, "Keep calm and uređuj Novosti". [[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 10:53, 3. kolovoza 2022. (CEST) :::{{s|Dean72}}: dakle "spala knjiga na dva slova"... (?). Itekako jesam i ostat ću ''calm'', a čim prestanem brinuti o "Novostima" bit ću još i ''calmniji''. Članci su mi ionako neusporedivo zanimljiviji ... Sretno {{s|Mudroslov|Mudroslove}}! [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 13:16, 3. kolovoza 2022. (CEST) ::::{{s|Maestro Ivanković}}, eto vidiš, "spala knjiga na dva slova". Kad smo već kod ophođenja, tvoje bistro oko i težačka ruka bi nam dobro došla da riješimo onih 10 000 neophođenih promjena. Šta kažeš, majstore? Aktiviramo ti status ophoditelja, roknemo taj posao u 10 dana i onda fino ti, ja, {{s|Ponor}} i mali {{s|Croxyz|Kroksi}} idemo na sendvič s čajnom kobasicom i gajbu dve Karlovačkog? Može?—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 16:06, 3. kolovoza 2022. (CEST) :::::{{s|Dean72}}: najljepša ti hvala na ponudi, ali ja sam dovoljno "funkcionerskih" godina i mog slobodnog vremena utrošio na održavanje ovog projekta, odnosno ophođenje nepregledanih promjena, stalnu "borbu" s kojekakvim štetočinama i tvrdoglavim Wikibitangama, pomoć i obučavanje novih Wikisuradnika te administriranje. ("Obični suradnici" ne mogu si ni zamisliti koliko je to stvarnoga posla kad ga se netko ozbiljno prihvati, a uz to – dakako – neminovno "strada" pisanje i obogaćivanje sadržaja Wikičlanaka.) Ne treba nitko pomišljati da mi ''aktivira'' bilo kakav "status", osobito ne ophoditeljski (taj sam si, usput rečeno, svjesno sam "skinuo" prije zahtjeva na Meti i dobrovoljnoga odricanja od svih "Wikifunkcija"). Uostalom, ''na mlađima svijet o(p)staje'' pa preostaje samo da vidimo kakvi će nam se novi suradnici i suradnice pridružiti te tko će ih kako motivirati i naučiti uzornom i kreativnom Wikidjelovanju. A vjerujem da je svim sadašnjim "Wikifunkcionerima" jasno da nedavno usvojena "Pravila o pravilima" sama po sebi neće ništa ni pokrenuti niti ostvariti. Ja sam moje Wikifunkcije i "obveze" uvijek shvaćao itekako ozbiljno, ali to je sad prošlost i nije više nikakva tema mojega aktivnoga Wikidjelovanja. Sad nek’ slobodno pušu novi demokratski Wikivjetrovi, a vrijeme će pokazati kamo će nas otpuhati ... Srdačan pozdrav i mirno more svima! [[Datoteka:Face-badtooth.svg|24px]] [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 16:38, 3. kolovoza 2022. (CEST) ::::::Vidim da me se spominje. {{s|Maestro Ivanković}}, ja sam prije ažurirao novosti na dnevnoj razini, no odlučio sam prestati nakon ''hajke'' koje je pokrenuo jedan suradnik u vezi mog uređivanja Novosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:42, 3. kolovoza 2022. (CEST) :::::::{{s|Dean72}}, {{s|Maestro Ivanković}} i ini. Razmišljam da ponovno krenem s uređivanjem predloška Novosti. Palo mi je napamet da bi trebali staviti neku vijest o [[Suze sv. Lovre|Suzama sv. Lovre]] (onim meteorima koji se pojavljuju u isto vrijeme svake godine). [https://www.astronomskisavez.hr/index.php/14-vijesti/443-sredina-je-ljeta-i-stizu-nam-suze-svetog-lovre Brojna astronomska društva tijekom različitih dana organiziraju promatranja]. Budući da je riječ o različitim datumima održavanja smijem li već sada staviti to u Novostima kao najavu (ako stavim primjerice 10. u teoriji će to biti najava za 13.). Obično nemamo praksu stavljanja najava. Mišljenja? Usput, isplati se ostati dokasno budan i gledati meteore. Svima preporučujem! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:30, 8. kolovoza 2022. (CEST) ::::::::{{s|Croxyz}}: '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Novosti&diff=6441329&oldid=6441214&diffmode=source usliših ti želju i riješih "problem"]'''. [[Datoteka:Face-wink.svg|24px]] P.S. Hvala za podsjetnik na tu lijepu zanimljivost! [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 13:39, 10. kolovoza 2022. (CEST) == Sretan Dan pobjede! == [[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja 05082011 Kninska tvrdjava 155.jpg|mini|desno|„Nek se slože grla bratska: Živila Hrvatska!” Sretan Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja!—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 03:00, 5. kolovoza 2022. (CEST)]] Svim korisnicima i suradnicima Wikipedije na hrvatskom jeziku sretan [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja]], ugodan i sunčan blagdanski petak! „O liepa, o draga, o slatka slobodo!” [[Posebno:Doprinosi/89.164.183.174|89.164.183.174]] 01:41, 5. kolovoza 2022. (CEST) [[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja zastava RH 05082011 131.jpg|170px|lijevo]] <big>Veliki je dan – Oluja je krunica pobjede!</big> U samo par dana oslobođeno je više od 10 tisuća četvornih kilometara. U akciji je sudjelovalo preko 200 tisuća branitelja, od kojih je preko 200 izgubilo svoje živote. Hrvatska je vratila što je njezino, a nakon toga je Beograd, prvi put u povijest, morao priznati Hrvatsku kao samostalnu državu u njezinim međunarodno priznatim granicama! '''Naša će Hrvatska vječno trajati, koliko god da se to nekima ne sviđa!''' Živjela Hrvatska i slava onima koji su za domovinu pali! —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 17:00, 5. kolovoza 2022. (CEST) == Wiki voli Zemlju (Wiki Loves Earth) == Završen je wiki fotonatječaj [[Wiki voli Zemlju]] 2022. (Wiki Loves Earth). Hrvatska je sudjelovala po šesti put. Žiri je izabrao 10 najboljih fotografija (možete vidjeti ovdje), koje ulaze u međunarodni izbor u kojem će se izabrati 10 najboljih fotografija - https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Commons:Wiki_Loves_Earth_2022/Winners --[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:15, 12. kolovoza 2022. (CEST) <gallery heights=100px mode=packed-hover> File:Telašćica Zadar - PP07 01.jpg File:Wooden path over the lake.jpg File:Medvednica Zagreb - PP05 01.jpg File:Sunset over Kupa River.jpg File:Kopacki rit i setnica.jpg File:Sjeverni Velebit- Lika-Senj - NP08 02.jpg File:Waterfall on a sunny day.jpg File:Trakošćan Castle - Dvorac Trakošćan.jpg File:Pearls of River Krka.jpg File:Krka (2).jpg </gallery> [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:15, 12. kolovoza 2022. (CEST) == VAŽNO: Izbori za Odbor povjerenika su pomjereni za tjedan dana. == Izborno povjerenstvo i Radna skupina za odabir Odbora odlučili su odgoditi početak glasovanja u zajednici na izborima za Odbor povjerenika za jedan tjedan. ---- === '''Glasovanje u zajednici počinje 23. kolovoza u 00:00 i završava se 6. rujna u 23:59 po UTC vremenu.''' === ---- Kao što mnogi od vas već znaju, ove godine nudimo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] kako bismo biračima pomogli da prepoznaju pozicije kandidata prema ključnim temama. Nekoliko kandidata zatražilo je proširenje ograničenja broja slovnih znakova u svojim odgovorima kako bi mogli adekvatno pojasniti svoje pozicije. Izborno povjerenstvo smatra da je njihovo obrazloženje u skladu s ciljevima poštenog i ravnopravnog izbornog procesa. Kako bi osigurali da se dulji odgovori mogu prevesti na vrijeme za izbore, Izborno povjerenstvo i Radna skupina za odabir Odbora odlučili su odgoditi početak glasovanja u zajednici za jedan tjedan - što je vrijeme koje je osoblje koje radi na podršci izbora predložilo kao idealno.<br> Pročitajte cijelo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Delay_of_Board_of_Trustees_election|priopćenje Izbornog povjerenstva]].<br> Srdačno,<br> [[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BPipal (WMF)|razgovor]])</small> 11:33, 14. kolovoza 2022. (CEST) :@[[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] I kompas? [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 13:11, 14. kolovoza 2022. (CEST) ::@[[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] Izborni kompas bi trebao biti spreman najkasnije do početka glasovanja u zajednici. [[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BPipal (WMF)|razgovor]])</small> 13:17, 14. kolovoza 2022. (CEST) == Crkve u Mostaru prije dolaska Turaka? == U namjeri da svi članci na Wikipediji budu vjerodostojni, predlažem raspravu o tome da se uklone sljedeći članci koji obrađuju temu '''crkava u Mostaru prije dolaska Turaka''': [[Crkva sv. Ivana u Sutorini]], [[Crkva sv. Ane u Podhumu]], [[Crkva sv. Stjepana u Mostaru]], [[Crkva sv. Marije od Snijega u Mostaru]], [[Crkva sv. Luke u Mostaru]], [[Crkva sv. Ruže Viterbijske u Ilićima]], [[Crkva sv. Jakova u Mostaru]], [[Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Mostaru]].<br> Pored toga što je sve te članke pisao '''čarapko [[s|Bruckermann]]''', članci su pisani po istom modelu i nemaju niti jedan pouzdan izvor.<br> S obzirom da se Mostar prvi puta pominje 3. travnja 1452., nameće se pitanje u kojem gradu su se nalazile te crkve. Te, 1452. godine, Dubrovčani prvi put u svojim spisima Mostar zovu "malim naseljem s dvjema kulama oko drvenog mosta, učvršćenog lancima".[https://hms.ba/na-danasnji-dan-prvi-spomen-mostara-seze-iz-3-travnja-1452-godine/] Ako je Mostar bio "malo naselje oko drvenog mosta" postavlja se pitanje kako je položaj gore navedenih crkava bio na puno većoj površini; površini koja pokriva veliki dio današnjeg Mostara, npr. [[Crkva sv. Ivana u Sutorini]] (udaljena 1,8 km zračne linije (ZL) od mosta), [[Crkva sv. Ane u Podhumu]] (udaljena 1 km ZL od mosta) itd. Bosna je pala 1463. godine a nazivi dijelova Mostara kao što su Raljevina, Ilići, Pijesak, Podhum, Sutorina itd. nastali su za vrijeme turske okupacije, pa nije jasno kako ih [[s|Bruckermann]] stavlja u period koji je prethodio Turcima?<br> Da je postojalo svih osam crkava, a da bi bile izgrađene, netko je to trebao izfinancirati, znači trebao je biti veliki broj katolika (što ne odgovara '''malom naselju'''), i trebale su biti povezane nekom vrstom saobraćajnica, ako ništa drugo onda radi prijevoza građevinskog materijala.<br> Dalje, zašto je '''herceg Stjepan Vukčić Kosača polovicom 15. stoljeća zamolio napuljskoga kralja [[Alfons V. Aragonski|Alfonsa V. Aragonskoga]] da mu pošalje nekoliko franjevaca iz svojega kraljevstva, "koji bi narod u njegovoj zemlji utvrdili u pravovjerju"''',[https://hms.ba/na-danasnji-dan-prvi-spomen-mostara-seze-iz-3-travnja-1452-godine/] kada su tu već postojale crkve. Nadalje, navedena crkva sv. Luke (udaljena 220 m ZL od mosta) je udaljena samo 300-njak metara ZL od crkve sv. Stjepana (udaljena 460 m ZL od mosta) što, s obzirom da je riječ o "malom naselju oko drvenog mosta", teško da odgovara stvarnom stanju.<br> Nadam se da će se većina složiti da navedene članke treba ukloniti, posebno što je riječ o člancima neistinite i sumnjive namjere. Zahvaljujem na uloženom trudu! [[Suradnik:Darrad2009|<b><span style="font:color:#000000">Dar</span><span style="color:#e00000">rad</span><span style="color:#facc00">2009</span></b>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])</small> 13:39, 20. kolovoza 2022. (CEST) :[https://dokumen.tips/documents/sematizam-fra-petra-bakule-hrvatski-prijevod.html?page=48 Šematizam fra Petra Bakule] na 99. stranici spominje dio tih crkava, tako da ne bi trebalo odluke donositi tek tako. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:51, 20. kolovoza 2022. (CEST) ::Navedeni Šematizam je pisan više od 400 godina nakon pada Bosne i nije jasno na koje izvore se fra Bakula pozivao, posebno kada je riječ o Sahat kuli ("zvoniku sv. Luke")? Da je tome tako ide u prilog što je "'''herceg Stjepan Vukčić Kosača polovicom 15. stoljeća zamolio napuljskoga kralja Alfonsa V. Aragonskoga da mu pošalje nekoliko franjevaca iz svojega kraljevstva, "koji bi narod u njegovoj zemlji utvrdili u pravovjerju"'''. Znači polovicom 15. stoljeća nije bilo franjevaca u Mostaru, pa prema tome nije bilo ni crkava! [[Suradnik:Darrad2009|<b><span style="font:color:#000000">Dar</span><span style="color:#e00000">rad</span><span style="color:#facc00">2009</span></b>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])</small> 20:30, 20. kolovoza 2022. (CEST) Ne slazem se, jer primjerice brisanje ovog clanka [[Crkva sv. Luke u Mostaru]] je po meni potpuna besmislica. Pogledaj izvore i ispravi ako nesto nije dobro citirano. --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 19:33, 20. kolovoza 2022. (CEST) c2lmibd8p5qb0utw5o4vnmojpv5kutc 6447101 6447100 2022-08-20T18:36:06Z Darrad2009 157007 /* Crkve u Mostaru prije dolaska Turaka? */ Odgovor wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić other notes about interwikis: at ca:Viquipèdia:La taverna interwikis are (hidden) in ca:Template:Taverna , at fy:Wikipedy:Oerlis_side interwikis are (hidden) in fy:De_kroech , at he:ויקיפדיה:מזנון interwikis are (hidden) in he:תבנית:מזנון , at is:Wikipedia:Potturinn interwikis are (hidden) in is:Snið:Potturinn ; to [[User:Gangleri|my]] opinion interwikis should not be used in templates, linking should be easy especially for "newbies" ---> {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Rasprava o kriterijima za brzo brisanje == Bog svima! Trenutno se vode rasprave o kriterijima za '''brzo''' brisanje. Više o tome na [[Razgovor Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje|'''SZR prijedloga''']] i na podstranici kafića [[Wikipedija:Kafić/Wikipolitika#Kriteriji_za_brzo_brisanje|'''/Wikipolitika''']]. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:11, 2. kolovoza 2022. (CEST) == COVID-okvir u novostima, da ili ne? == Bog! [[Predložak:Novosti/Posebno]] još uvijek ima COVID-okvir u sebi. Smatrate li da sadržaj treba čuvati ili konačno maknuti? Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:28, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Pozdrav! Smatram da bi infookvir trebali ukloniti. COVID postaje endemija, dakle morat ćemo naći suživot s virusom, te isti neće više biti izvanredan događaj. Ovako riskiramo držati ovaj infookvir zauvijek.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:54, 2. kolovoza 2022. (CEST) ::Bog @[[Suradnik:Dean72|Deane]]! Slažem se da nije logično imati endemske bolesti u novostima. Lijepo te pozdravljam, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:34, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Mislim da je svejedno. Prisutnost na glavnoj stranici malo čemu značajno poveća čitanost - to su brojevi dosta ispod 1 % od 6000 otvaranja glavne stranice dnevno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:48, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Mislim da taj "COVID-okvir" treba maknuti iz "Novosti" na GS: '''[[WP:NIJE|Wikipedija nije]] ni novinski portal niti mjesto za dijeljenje medicinske statistike i/ili savjetovanja''', a tko god se o toj temi želi detaljnije informirati, do željene će informacije doći i bez tog okvira. <br> A kad sam već svratio ovamo, ujedno napominjem i da je kudikamo problematičnije '''tko će pravodobno aktualizirati sadržaj "Novosti" (?)''': koliko vidim, u posljednje vrijeme to uglavnom radimo samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Novosti&action=history Mudroslov i moja malenkost] (?!), a mislim da bi si – unatoč "dugo željenoj i potom ostvarenoj te velehvaljenoj (Wiki-)demokraciji" – aktivni kolege administratori ipak trebali bar malo razmisliti i o tom "problemu" jer se "obični suradnici" većinom bave uređivanjem sadržaja članaka, a ne aktualizacijom sadržaja Glavne stranice. Naravno da (sada) svatko svašta može uređivati pa i ono što je donedavno bilo samo u domeni administratora, ali što kad (nam) takve javno vidljive podstranice ostanu "zaboravljene" i kad nikoga za to – u velebnoj nam Wikidemokraciji – nije briga? Omiljena "mantra" tipa ''Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati'' (i) u tom je slučaju i nekoć bila i sada je tek slabo "opravdanje" za nebrigu i/ili nečinjenje svih čija bi briga (ipak) trebala biti funkcioniranje ovog projekta. (Komentari te "problematike" svakako su dobrodošli.) [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 10:41, 3. kolovoza 2022. (CEST) ::Pobogu Maestro, zar je potrebno sedmero ljudi da se aktualiziraju "Novosti"? Nije to prekrcaj vreća cementa. Mudroslov i ti radite tako dobar posao da mislim da drugi nisu obavezni aktualizirati Novosti ako to ne žele. Skrenut ću ti pažnju da samo troje - četvoro ophoditelja uistinu patroliraju promjene, a da se neophođene promjene prestanu gomilati uistinu treba bar sedmero ljudi, tako da je moj prioritet na tom "frontu"... i, naravno, drago mi je i napisati pokoji članak. Wikipedija nije poduzeće, nemamo strogo određene uloge, dakle, "Keep calm and uređuj Novosti". [[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 10:53, 3. kolovoza 2022. (CEST) :::{{s|Dean72}}: dakle "spala knjiga na dva slova"... (?). Itekako jesam i ostat ću ''calm'', a čim prestanem brinuti o "Novostima" bit ću još i ''calmniji''. Članci su mi ionako neusporedivo zanimljiviji ... Sretno {{s|Mudroslov|Mudroslove}}! [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 13:16, 3. kolovoza 2022. (CEST) ::::{{s|Maestro Ivanković}}, eto vidiš, "spala knjiga na dva slova". Kad smo već kod ophođenja, tvoje bistro oko i težačka ruka bi nam dobro došla da riješimo onih 10 000 neophođenih promjena. Šta kažeš, majstore? Aktiviramo ti status ophoditelja, roknemo taj posao u 10 dana i onda fino ti, ja, {{s|Ponor}} i mali {{s|Croxyz|Kroksi}} idemo na sendvič s čajnom kobasicom i gajbu dve Karlovačkog? Može?—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 16:06, 3. kolovoza 2022. (CEST) :::::{{s|Dean72}}: najljepša ti hvala na ponudi, ali ja sam dovoljno "funkcionerskih" godina i mog slobodnog vremena utrošio na održavanje ovog projekta, odnosno ophođenje nepregledanih promjena, stalnu "borbu" s kojekakvim štetočinama i tvrdoglavim Wikibitangama, pomoć i obučavanje novih Wikisuradnika te administriranje. ("Obični suradnici" ne mogu si ni zamisliti koliko je to stvarnoga posla kad ga se netko ozbiljno prihvati, a uz to – dakako – neminovno "strada" pisanje i obogaćivanje sadržaja Wikičlanaka.) Ne treba nitko pomišljati da mi ''aktivira'' bilo kakav "status", osobito ne ophoditeljski (taj sam si, usput rečeno, svjesno sam "skinuo" prije zahtjeva na Meti i dobrovoljnoga odricanja od svih "Wikifunkcija"). Uostalom, ''na mlađima svijet o(p)staje'' pa preostaje samo da vidimo kakvi će nam se novi suradnici i suradnice pridružiti te tko će ih kako motivirati i naučiti uzornom i kreativnom Wikidjelovanju. A vjerujem da je svim sadašnjim "Wikifunkcionerima" jasno da nedavno usvojena "Pravila o pravilima" sama po sebi neće ništa ni pokrenuti niti ostvariti. Ja sam moje Wikifunkcije i "obveze" uvijek shvaćao itekako ozbiljno, ali to je sad prošlost i nije više nikakva tema mojega aktivnoga Wikidjelovanja. Sad nek’ slobodno pušu novi demokratski Wikivjetrovi, a vrijeme će pokazati kamo će nas otpuhati ... Srdačan pozdrav i mirno more svima! [[Datoteka:Face-badtooth.svg|24px]] [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 16:38, 3. kolovoza 2022. (CEST) ::::::Vidim da me se spominje. {{s|Maestro Ivanković}}, ja sam prije ažurirao novosti na dnevnoj razini, no odlučio sam prestati nakon ''hajke'' koje je pokrenuo jedan suradnik u vezi mog uređivanja Novosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:42, 3. kolovoza 2022. (CEST) :::::::{{s|Dean72}}, {{s|Maestro Ivanković}} i ini. Razmišljam da ponovno krenem s uređivanjem predloška Novosti. Palo mi je napamet da bi trebali staviti neku vijest o [[Suze sv. Lovre|Suzama sv. Lovre]] (onim meteorima koji se pojavljuju u isto vrijeme svake godine). [https://www.astronomskisavez.hr/index.php/14-vijesti/443-sredina-je-ljeta-i-stizu-nam-suze-svetog-lovre Brojna astronomska društva tijekom različitih dana organiziraju promatranja]. Budući da je riječ o različitim datumima održavanja smijem li već sada staviti to u Novostima kao najavu (ako stavim primjerice 10. u teoriji će to biti najava za 13.). Obično nemamo praksu stavljanja najava. Mišljenja? Usput, isplati se ostati dokasno budan i gledati meteore. Svima preporučujem! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:30, 8. kolovoza 2022. (CEST) ::::::::{{s|Croxyz}}: '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Novosti&diff=6441329&oldid=6441214&diffmode=source usliših ti želju i riješih "problem"]'''. [[Datoteka:Face-wink.svg|24px]] P.S. Hvala za podsjetnik na tu lijepu zanimljivost! [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 13:39, 10. kolovoza 2022. (CEST) == Sretan Dan pobjede! == [[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja 05082011 Kninska tvrdjava 155.jpg|mini|desno|„Nek se slože grla bratska: Živila Hrvatska!” Sretan Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja!—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 03:00, 5. kolovoza 2022. (CEST)]] Svim korisnicima i suradnicima Wikipedije na hrvatskom jeziku sretan [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja]], ugodan i sunčan blagdanski petak! „O liepa, o draga, o slatka slobodo!” [[Posebno:Doprinosi/89.164.183.174|89.164.183.174]] 01:41, 5. kolovoza 2022. (CEST) [[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja zastava RH 05082011 131.jpg|170px|lijevo]] <big>Veliki je dan – Oluja je krunica pobjede!</big> U samo par dana oslobođeno je više od 10 tisuća četvornih kilometara. U akciji je sudjelovalo preko 200 tisuća branitelja, od kojih je preko 200 izgubilo svoje živote. Hrvatska je vratila što je njezino, a nakon toga je Beograd, prvi put u povijest, morao priznati Hrvatsku kao samostalnu državu u njezinim međunarodno priznatim granicama! '''Naša će Hrvatska vječno trajati, koliko god da se to nekima ne sviđa!''' Živjela Hrvatska i slava onima koji su za domovinu pali! —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 17:00, 5. kolovoza 2022. (CEST) == Wiki voli Zemlju (Wiki Loves Earth) == Završen je wiki fotonatječaj [[Wiki voli Zemlju]] 2022. (Wiki Loves Earth). Hrvatska je sudjelovala po šesti put. Žiri je izabrao 10 najboljih fotografija (možete vidjeti ovdje), koje ulaze u međunarodni izbor u kojem će se izabrati 10 najboljih fotografija - https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Commons:Wiki_Loves_Earth_2022/Winners --[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:15, 12. kolovoza 2022. (CEST) <gallery heights=100px mode=packed-hover> File:Telašćica Zadar - PP07 01.jpg File:Wooden path over the lake.jpg File:Medvednica Zagreb - PP05 01.jpg File:Sunset over Kupa River.jpg File:Kopacki rit i setnica.jpg File:Sjeverni Velebit- Lika-Senj - NP08 02.jpg File:Waterfall on a sunny day.jpg File:Trakošćan Castle - Dvorac Trakošćan.jpg File:Pearls of River Krka.jpg File:Krka (2).jpg </gallery> [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:15, 12. kolovoza 2022. (CEST) == VAŽNO: Izbori za Odbor povjerenika su pomjereni za tjedan dana. == Izborno povjerenstvo i Radna skupina za odabir Odbora odlučili su odgoditi početak glasovanja u zajednici na izborima za Odbor povjerenika za jedan tjedan. ---- === '''Glasovanje u zajednici počinje 23. kolovoza u 00:00 i završava se 6. rujna u 23:59 po UTC vremenu.''' === ---- Kao što mnogi od vas već znaju, ove godine nudimo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] kako bismo biračima pomogli da prepoznaju pozicije kandidata prema ključnim temama. Nekoliko kandidata zatražilo je proširenje ograničenja broja slovnih znakova u svojim odgovorima kako bi mogli adekvatno pojasniti svoje pozicije. Izborno povjerenstvo smatra da je njihovo obrazloženje u skladu s ciljevima poštenog i ravnopravnog izbornog procesa. Kako bi osigurali da se dulji odgovori mogu prevesti na vrijeme za izbore, Izborno povjerenstvo i Radna skupina za odabir Odbora odlučili su odgoditi početak glasovanja u zajednici za jedan tjedan - što je vrijeme koje je osoblje koje radi na podršci izbora predložilo kao idealno.<br> Pročitajte cijelo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Delay_of_Board_of_Trustees_election|priopćenje Izbornog povjerenstva]].<br> Srdačno,<br> [[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BPipal (WMF)|razgovor]])</small> 11:33, 14. kolovoza 2022. (CEST) :@[[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] I kompas? [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 13:11, 14. kolovoza 2022. (CEST) ::@[[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] Izborni kompas bi trebao biti spreman najkasnije do početka glasovanja u zajednici. [[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BPipal (WMF)|razgovor]])</small> 13:17, 14. kolovoza 2022. (CEST) == Crkve u Mostaru prije dolaska Turaka? == U namjeri da svi članci na Wikipediji budu vjerodostojni, predlažem raspravu o tome da se uklone sljedeći članci koji obrađuju temu '''crkava u Mostaru prije dolaska Turaka''': [[Crkva sv. Ivana u Sutorini]], [[Crkva sv. Ane u Podhumu]], [[Crkva sv. Stjepana u Mostaru]], [[Crkva sv. Marije od Snijega u Mostaru]], [[Crkva sv. Luke u Mostaru]], [[Crkva sv. Ruže Viterbijske u Ilićima]], [[Crkva sv. Jakova u Mostaru]], [[Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Mostaru]].<br> Pored toga što je sve te članke pisao '''čarapko [[s|Bruckermann]]''', članci su pisani po istom modelu i nemaju niti jedan pouzdan izvor.<br> S obzirom da se Mostar prvi puta pominje 3. travnja 1452., nameće se pitanje u kojem gradu su se nalazile te crkve. Te, 1452. godine, Dubrovčani prvi put u svojim spisima Mostar zovu "malim naseljem s dvjema kulama oko drvenog mosta, učvršćenog lancima".[https://hms.ba/na-danasnji-dan-prvi-spomen-mostara-seze-iz-3-travnja-1452-godine/] Ako je Mostar bio "malo naselje oko drvenog mosta" postavlja se pitanje kako je položaj gore navedenih crkava bio na puno većoj površini; površini koja pokriva veliki dio današnjeg Mostara, npr. [[Crkva sv. Ivana u Sutorini]] (udaljena 1,8 km zračne linije (ZL) od mosta), [[Crkva sv. Ane u Podhumu]] (udaljena 1 km ZL od mosta) itd. Bosna je pala 1463. godine a nazivi dijelova Mostara kao što su Raljevina, Ilići, Pijesak, Podhum, Sutorina itd. nastali su za vrijeme turske okupacije, pa nije jasno kako ih [[s|Bruckermann]] stavlja u period koji je prethodio Turcima?<br> Da je postojalo svih osam crkava, a da bi bile izgrađene, netko je to trebao izfinancirati, znači trebao je biti veliki broj katolika (što ne odgovara '''malom naselju'''), i trebale su biti povezane nekom vrstom saobraćajnica, ako ništa drugo onda radi prijevoza građevinskog materijala.<br> Dalje, zašto je '''herceg Stjepan Vukčić Kosača polovicom 15. stoljeća zamolio napuljskoga kralja [[Alfons V. Aragonski|Alfonsa V. Aragonskoga]] da mu pošalje nekoliko franjevaca iz svojega kraljevstva, "koji bi narod u njegovoj zemlji utvrdili u pravovjerju"''',[https://hms.ba/na-danasnji-dan-prvi-spomen-mostara-seze-iz-3-travnja-1452-godine/] kada su tu već postojale crkve. Nadalje, navedena crkva sv. Luke (udaljena 220 m ZL od mosta) je udaljena samo 300-njak metara ZL od crkve sv. Stjepana (udaljena 460 m ZL od mosta) što, s obzirom da je riječ o "malom naselju oko drvenog mosta", teško da odgovara stvarnom stanju.<br> Nadam se da će se većina složiti da navedene članke treba ukloniti, posebno što je riječ o člancima neistinite i sumnjive namjere. Zahvaljujem na uloženom trudu! [[Suradnik:Darrad2009|<b><span style="font:color:#000000">Dar</span><span style="color:#e00000">rad</span><span style="color:#facc00">2009</span></b>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])</small> 13:39, 20. kolovoza 2022. (CEST) :[https://dokumen.tips/documents/sematizam-fra-petra-bakule-hrvatski-prijevod.html?page=48 Šematizam fra Petra Bakule] na 99. stranici spominje dio tih crkava, tako da ne bi trebalo odluke donositi tek tako. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:51, 20. kolovoza 2022. (CEST) ::Navedeni Šematizam je pisan više od 400 godina nakon pada Bosne i nije jasno na koje izvore se fra Bakula pozivao, posebno kada je riječ o Sahat kuli ("zvoniku sv. Luke")? Da je tome tako ide u prilog što je "'''herceg Stjepan Vukčić Kosača polovicom 15. stoljeća zamolio napuljskoga kralja Alfonsa V. Aragonskoga da mu pošalje nekoliko franjevaca iz svojega kraljevstva, "koji bi narod u njegovoj zemlji utvrdili u pravovjerju"'''. Znači polovicom 15. stoljeća nije bilo franjevaca u Mostaru, pa prema tome nije bilo ni crkava! [[Suradnik:Darrad2009|<b><span style="font:color:#000000">Dar</span><span style="color:#e00000">rad</span><span style="color:#facc00">2009</span></b>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])</small> 20:30, 20. kolovoza 2022. (CEST) Ne slazem se, jer primjerice brisanje ovog clanka [[Crkva sv. Luke u Mostaru]] je po meni potpuna besmislica. Pogledaj izvore i ispravi ako nesto nije dobro citirano. --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 19:33, 20. kolovoza 2022. (CEST) :Pogledajte Vi izvore i vidjet ćete da sam upravu, posebice kada govorim o crkvama na lijevoj obali Neretve! Citiram suradnika [[s|Grivic Laskov]]a: ''"Tekst objavljen na poskok.info zasniva se na knjizi Petra Bakule "Schematismus topographico-historicus custodiae provincialis et vicariatus (...)". Nakon podrobnije analize primjetno je da Bakula ne navodi izvor za tvrdnju da se pretpostavljena crkva Sv. Luke nalazila na mjestu današnje sahat-kule. S druge strane postoje osmanski izvori koji svjedoče o podizanju kule. Bez obzira na "trvenja" u Mostaru, Wikipedija treba ostati nepristrasna."'' [[Suradnik:Darrad2009|<b><span style="font:color:#000000">Dar</span><span style="color:#e00000">rad</span><span style="color:#facc00">2009</span></b>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])</small> 20:36, 20. kolovoza 2022. (CEST) q5oaxjj7ei6ld9ao65eb0mo4fobvha4 6447207 6447101 2022-08-21T07:28:31Z MaGa 20797 /* Crkve u Mostaru prije dolaska Turaka? */ Odgovor wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić other notes about interwikis: at ca:Viquipèdia:La taverna interwikis are (hidden) in ca:Template:Taverna , at fy:Wikipedy:Oerlis_side interwikis are (hidden) in fy:De_kroech , at he:ויקיפדיה:מזנון interwikis are (hidden) in he:תבנית:מזנון , at is:Wikipedia:Potturinn interwikis are (hidden) in is:Snið:Potturinn ; to [[User:Gangleri|my]] opinion interwikis should not be used in templates, linking should be easy especially for "newbies" ---> {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Rasprava o kriterijima za brzo brisanje == Bog svima! Trenutno se vode rasprave o kriterijima za '''brzo''' brisanje. Više o tome na [[Razgovor Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje|'''SZR prijedloga''']] i na podstranici kafića [[Wikipedija:Kafić/Wikipolitika#Kriteriji_za_brzo_brisanje|'''/Wikipolitika''']]. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:11, 2. kolovoza 2022. (CEST) == COVID-okvir u novostima, da ili ne? == Bog! [[Predložak:Novosti/Posebno]] još uvijek ima COVID-okvir u sebi. Smatrate li da sadržaj treba čuvati ili konačno maknuti? Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:28, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Pozdrav! Smatram da bi infookvir trebali ukloniti. COVID postaje endemija, dakle morat ćemo naći suživot s virusom, te isti neće više biti izvanredan događaj. Ovako riskiramo držati ovaj infookvir zauvijek.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:54, 2. kolovoza 2022. (CEST) ::Bog @[[Suradnik:Dean72|Deane]]! Slažem se da nije logično imati endemske bolesti u novostima. Lijepo te pozdravljam, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:34, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Mislim da je svejedno. Prisutnost na glavnoj stranici malo čemu značajno poveća čitanost - to su brojevi dosta ispod 1 % od 6000 otvaranja glavne stranice dnevno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:48, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Mislim da taj "COVID-okvir" treba maknuti iz "Novosti" na GS: '''[[WP:NIJE|Wikipedija nije]] ni novinski portal niti mjesto za dijeljenje medicinske statistike i/ili savjetovanja''', a tko god se o toj temi želi detaljnije informirati, do željene će informacije doći i bez tog okvira. <br> A kad sam već svratio ovamo, ujedno napominjem i da je kudikamo problematičnije '''tko će pravodobno aktualizirati sadržaj "Novosti" (?)''': koliko vidim, u posljednje vrijeme to uglavnom radimo samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Novosti&action=history Mudroslov i moja malenkost] (?!), a mislim da bi si – unatoč "dugo željenoj i potom ostvarenoj te velehvaljenoj (Wiki-)demokraciji" – aktivni kolege administratori ipak trebali bar malo razmisliti i o tom "problemu" jer se "obični suradnici" većinom bave uređivanjem sadržaja članaka, a ne aktualizacijom sadržaja Glavne stranice. Naravno da (sada) svatko svašta može uređivati pa i ono što je donedavno bilo samo u domeni administratora, ali što kad (nam) takve javno vidljive podstranice ostanu "zaboravljene" i kad nikoga za to – u velebnoj nam Wikidemokraciji – nije briga? Omiljena "mantra" tipa ''Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati'' (i) u tom je slučaju i nekoć bila i sada je tek slabo "opravdanje" za nebrigu i/ili nečinjenje svih čija bi briga (ipak) trebala biti funkcioniranje ovog projekta. (Komentari te "problematike" svakako su dobrodošli.) [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 10:41, 3. kolovoza 2022. (CEST) ::Pobogu Maestro, zar je potrebno sedmero ljudi da se aktualiziraju "Novosti"? Nije to prekrcaj vreća cementa. Mudroslov i ti radite tako dobar posao da mislim da drugi nisu obavezni aktualizirati Novosti ako to ne žele. Skrenut ću ti pažnju da samo troje - četvoro ophoditelja uistinu patroliraju promjene, a da se neophođene promjene prestanu gomilati uistinu treba bar sedmero ljudi, tako da je moj prioritet na tom "frontu"... i, naravno, drago mi je i napisati pokoji članak. Wikipedija nije poduzeće, nemamo strogo određene uloge, dakle, "Keep calm and uređuj Novosti". [[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 10:53, 3. kolovoza 2022. (CEST) :::{{s|Dean72}}: dakle "spala knjiga na dva slova"... (?). Itekako jesam i ostat ću ''calm'', a čim prestanem brinuti o "Novostima" bit ću još i ''calmniji''. Članci su mi ionako neusporedivo zanimljiviji ... Sretno {{s|Mudroslov|Mudroslove}}! [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 13:16, 3. kolovoza 2022. (CEST) ::::{{s|Maestro Ivanković}}, eto vidiš, "spala knjiga na dva slova". Kad smo već kod ophođenja, tvoje bistro oko i težačka ruka bi nam dobro došla da riješimo onih 10 000 neophođenih promjena. Šta kažeš, majstore? Aktiviramo ti status ophoditelja, roknemo taj posao u 10 dana i onda fino ti, ja, {{s|Ponor}} i mali {{s|Croxyz|Kroksi}} idemo na sendvič s čajnom kobasicom i gajbu dve Karlovačkog? Može?—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 16:06, 3. kolovoza 2022. (CEST) :::::{{s|Dean72}}: najljepša ti hvala na ponudi, ali ja sam dovoljno "funkcionerskih" godina i mog slobodnog vremena utrošio na održavanje ovog projekta, odnosno ophođenje nepregledanih promjena, stalnu "borbu" s kojekakvim štetočinama i tvrdoglavim Wikibitangama, pomoć i obučavanje novih Wikisuradnika te administriranje. ("Obični suradnici" ne mogu si ni zamisliti koliko je to stvarnoga posla kad ga se netko ozbiljno prihvati, a uz to – dakako – neminovno "strada" pisanje i obogaćivanje sadržaja Wikičlanaka.) Ne treba nitko pomišljati da mi ''aktivira'' bilo kakav "status", osobito ne ophoditeljski (taj sam si, usput rečeno, svjesno sam "skinuo" prije zahtjeva na Meti i dobrovoljnoga odricanja od svih "Wikifunkcija"). Uostalom, ''na mlađima svijet o(p)staje'' pa preostaje samo da vidimo kakvi će nam se novi suradnici i suradnice pridružiti te tko će ih kako motivirati i naučiti uzornom i kreativnom Wikidjelovanju. A vjerujem da je svim sadašnjim "Wikifunkcionerima" jasno da nedavno usvojena "Pravila o pravilima" sama po sebi neće ništa ni pokrenuti niti ostvariti. Ja sam moje Wikifunkcije i "obveze" uvijek shvaćao itekako ozbiljno, ali to je sad prošlost i nije više nikakva tema mojega aktivnoga Wikidjelovanja. Sad nek’ slobodno pušu novi demokratski Wikivjetrovi, a vrijeme će pokazati kamo će nas otpuhati ... Srdačan pozdrav i mirno more svima! [[Datoteka:Face-badtooth.svg|24px]] [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 16:38, 3. kolovoza 2022. (CEST) ::::::Vidim da me se spominje. {{s|Maestro Ivanković}}, ja sam prije ažurirao novosti na dnevnoj razini, no odlučio sam prestati nakon ''hajke'' koje je pokrenuo jedan suradnik u vezi mog uređivanja Novosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:42, 3. kolovoza 2022. (CEST) :::::::{{s|Dean72}}, {{s|Maestro Ivanković}} i ini. Razmišljam da ponovno krenem s uređivanjem predloška Novosti. Palo mi je napamet da bi trebali staviti neku vijest o [[Suze sv. Lovre|Suzama sv. Lovre]] (onim meteorima koji se pojavljuju u isto vrijeme svake godine). [https://www.astronomskisavez.hr/index.php/14-vijesti/443-sredina-je-ljeta-i-stizu-nam-suze-svetog-lovre Brojna astronomska društva tijekom različitih dana organiziraju promatranja]. Budući da je riječ o različitim datumima održavanja smijem li već sada staviti to u Novostima kao najavu (ako stavim primjerice 10. u teoriji će to biti najava za 13.). Obično nemamo praksu stavljanja najava. Mišljenja? Usput, isplati se ostati dokasno budan i gledati meteore. Svima preporučujem! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:30, 8. kolovoza 2022. (CEST) ::::::::{{s|Croxyz}}: '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Novosti&diff=6441329&oldid=6441214&diffmode=source usliših ti želju i riješih "problem"]'''. [[Datoteka:Face-wink.svg|24px]] P.S. Hvala za podsjetnik na tu lijepu zanimljivost! [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 13:39, 10. kolovoza 2022. (CEST) == Sretan Dan pobjede! == [[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja 05082011 Kninska tvrdjava 155.jpg|mini|desno|„Nek se slože grla bratska: Živila Hrvatska!” Sretan Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja!—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 03:00, 5. kolovoza 2022. (CEST)]] Svim korisnicima i suradnicima Wikipedije na hrvatskom jeziku sretan [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja]], ugodan i sunčan blagdanski petak! „O liepa, o draga, o slatka slobodo!” [[Posebno:Doprinosi/89.164.183.174|89.164.183.174]] 01:41, 5. kolovoza 2022. (CEST) [[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja zastava RH 05082011 131.jpg|170px|lijevo]] <big>Veliki je dan – Oluja je krunica pobjede!</big> U samo par dana oslobođeno je više od 10 tisuća četvornih kilometara. U akciji je sudjelovalo preko 200 tisuća branitelja, od kojih je preko 200 izgubilo svoje živote. Hrvatska je vratila što je njezino, a nakon toga je Beograd, prvi put u povijest, morao priznati Hrvatsku kao samostalnu državu u njezinim međunarodno priznatim granicama! '''Naša će Hrvatska vječno trajati, koliko god da se to nekima ne sviđa!''' Živjela Hrvatska i slava onima koji su za domovinu pali! —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 17:00, 5. kolovoza 2022. (CEST) == Wiki voli Zemlju (Wiki Loves Earth) == Završen je wiki fotonatječaj [[Wiki voli Zemlju]] 2022. (Wiki Loves Earth). Hrvatska je sudjelovala po šesti put. Žiri je izabrao 10 najboljih fotografija (možete vidjeti ovdje), koje ulaze u međunarodni izbor u kojem će se izabrati 10 najboljih fotografija - https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Commons:Wiki_Loves_Earth_2022/Winners --[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:15, 12. kolovoza 2022. (CEST) <gallery heights=100px mode=packed-hover> File:Telašćica Zadar - PP07 01.jpg File:Wooden path over the lake.jpg File:Medvednica Zagreb - PP05 01.jpg File:Sunset over Kupa River.jpg File:Kopacki rit i setnica.jpg File:Sjeverni Velebit- Lika-Senj - NP08 02.jpg File:Waterfall on a sunny day.jpg File:Trakošćan Castle - Dvorac Trakošćan.jpg File:Pearls of River Krka.jpg File:Krka (2).jpg </gallery> [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:15, 12. kolovoza 2022. (CEST) == VAŽNO: Izbori za Odbor povjerenika su pomjereni za tjedan dana. == Izborno povjerenstvo i Radna skupina za odabir Odbora odlučili su odgoditi početak glasovanja u zajednici na izborima za Odbor povjerenika za jedan tjedan. ---- === '''Glasovanje u zajednici počinje 23. kolovoza u 00:00 i završava se 6. rujna u 23:59 po UTC vremenu.''' === ---- Kao što mnogi od vas već znaju, ove godine nudimo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] kako bismo biračima pomogli da prepoznaju pozicije kandidata prema ključnim temama. Nekoliko kandidata zatražilo je proširenje ograničenja broja slovnih znakova u svojim odgovorima kako bi mogli adekvatno pojasniti svoje pozicije. Izborno povjerenstvo smatra da je njihovo obrazloženje u skladu s ciljevima poštenog i ravnopravnog izbornog procesa. Kako bi osigurali da se dulji odgovori mogu prevesti na vrijeme za izbore, Izborno povjerenstvo i Radna skupina za odabir Odbora odlučili su odgoditi početak glasovanja u zajednici za jedan tjedan - što je vrijeme koje je osoblje koje radi na podršci izbora predložilo kao idealno.<br> Pročitajte cijelo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Delay_of_Board_of_Trustees_election|priopćenje Izbornog povjerenstva]].<br> Srdačno,<br> [[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BPipal (WMF)|razgovor]])</small> 11:33, 14. kolovoza 2022. (CEST) :@[[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] I kompas? [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 13:11, 14. kolovoza 2022. (CEST) ::@[[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] Izborni kompas bi trebao biti spreman najkasnije do početka glasovanja u zajednici. [[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BPipal (WMF)|razgovor]])</small> 13:17, 14. kolovoza 2022. (CEST) == Crkve u Mostaru prije dolaska Turaka? == U namjeri da svi članci na Wikipediji budu vjerodostojni, predlažem raspravu o tome da se uklone sljedeći članci koji obrađuju temu '''crkava u Mostaru prije dolaska Turaka''': [[Crkva sv. Ivana u Sutorini]], [[Crkva sv. Ane u Podhumu]], [[Crkva sv. Stjepana u Mostaru]], [[Crkva sv. Marije od Snijega u Mostaru]], [[Crkva sv. Luke u Mostaru]], [[Crkva sv. Ruže Viterbijske u Ilićima]], [[Crkva sv. Jakova u Mostaru]], [[Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Mostaru]].<br> Pored toga što je sve te članke pisao '''čarapko [[s|Bruckermann]]''', članci su pisani po istom modelu i nemaju niti jedan pouzdan izvor.<br> S obzirom da se Mostar prvi puta pominje 3. travnja 1452., nameće se pitanje u kojem gradu su se nalazile te crkve. Te, 1452. godine, Dubrovčani prvi put u svojim spisima Mostar zovu "malim naseljem s dvjema kulama oko drvenog mosta, učvršćenog lancima".[https://hms.ba/na-danasnji-dan-prvi-spomen-mostara-seze-iz-3-travnja-1452-godine/] Ako je Mostar bio "malo naselje oko drvenog mosta" postavlja se pitanje kako je položaj gore navedenih crkava bio na puno većoj površini; površini koja pokriva veliki dio današnjeg Mostara, npr. [[Crkva sv. Ivana u Sutorini]] (udaljena 1,8 km zračne linije (ZL) od mosta), [[Crkva sv. Ane u Podhumu]] (udaljena 1 km ZL od mosta) itd. Bosna je pala 1463. godine a nazivi dijelova Mostara kao što su Raljevina, Ilići, Pijesak, Podhum, Sutorina itd. nastali su za vrijeme turske okupacije, pa nije jasno kako ih [[s|Bruckermann]] stavlja u period koji je prethodio Turcima?<br> Da je postojalo svih osam crkava, a da bi bile izgrađene, netko je to trebao izfinancirati, znači trebao je biti veliki broj katolika (što ne odgovara '''malom naselju'''), i trebale su biti povezane nekom vrstom saobraćajnica, ako ništa drugo onda radi prijevoza građevinskog materijala.<br> Dalje, zašto je '''herceg Stjepan Vukčić Kosača polovicom 15. stoljeća zamolio napuljskoga kralja [[Alfons V. Aragonski|Alfonsa V. Aragonskoga]] da mu pošalje nekoliko franjevaca iz svojega kraljevstva, "koji bi narod u njegovoj zemlji utvrdili u pravovjerju"''',[https://hms.ba/na-danasnji-dan-prvi-spomen-mostara-seze-iz-3-travnja-1452-godine/] kada su tu već postojale crkve. Nadalje, navedena crkva sv. Luke (udaljena 220 m ZL od mosta) je udaljena samo 300-njak metara ZL od crkve sv. Stjepana (udaljena 460 m ZL od mosta) što, s obzirom da je riječ o "malom naselju oko drvenog mosta", teško da odgovara stvarnom stanju.<br> Nadam se da će se većina složiti da navedene članke treba ukloniti, posebno što je riječ o člancima neistinite i sumnjive namjere. Zahvaljujem na uloženom trudu! [[Suradnik:Darrad2009|<b><span style="font:color:#000000">Dar</span><span style="color:#e00000">rad</span><span style="color:#facc00">2009</span></b>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])</small> 13:39, 20. kolovoza 2022. (CEST) :[https://dokumen.tips/documents/sematizam-fra-petra-bakule-hrvatski-prijevod.html?page=48 Šematizam fra Petra Bakule] na 99. stranici spominje dio tih crkava, tako da ne bi trebalo odluke donositi tek tako. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:51, 20. kolovoza 2022. (CEST) ::Navedeni Šematizam je pisan više od 400 godina nakon pada Bosne i nije jasno na koje izvore se fra Bakula pozivao, posebno kada je riječ o Sahat kuli ("zvoniku sv. Luke")? Da je tome tako ide u prilog što je "'''herceg Stjepan Vukčić Kosača polovicom 15. stoljeća zamolio napuljskoga kralja Alfonsa V. Aragonskoga da mu pošalje nekoliko franjevaca iz svojega kraljevstva, "koji bi narod u njegovoj zemlji utvrdili u pravovjerju"'''. Znači polovicom 15. stoljeća nije bilo franjevaca u Mostaru, pa prema tome nije bilo ni crkava! [[Suradnik:Darrad2009|<b><span style="font:color:#000000">Dar</span><span style="color:#e00000">rad</span><span style="color:#facc00">2009</span></b>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])</small> 20:30, 20. kolovoza 2022. (CEST) :::Što se tiče izraza ''utvrditi u nečemu'' (u ovom slučaju ''pravovjerju'') (Kosača i Alfons V.), to bi značilo ''poboljšati nešto što već postoji'' (tj. pravovjerje). Utvrđivanje pravovjerja je jedno, a sakralni objekti su nešto drugo. Istina, vezano je jedno na drugo, ali ne i nužno. :::Ako sam dobro razumio, zadnja bi rečenica u odlomku iznad značila da su se crkve gradile jedino pod vodstvom franjevaca i da prije njih nitko nije mogao sagraditi crkvu/sakralni objekt niti da su mogli postojati? <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 09:28, 21. kolovoza 2022. (CEST) Ne slazem se, jer primjerice brisanje ovog clanka [[Crkva sv. Luke u Mostaru]] je po meni potpuna besmislica. Pogledaj izvore i ispravi ako nesto nije dobro citirano. --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 19:33, 20. kolovoza 2022. (CEST) :Pogledajte Vi izvore i vidjet ćete da sam upravu, posebice kada govorim o crkvama na lijevoj obali Neretve! Citiram suradnika [[s|Grivic Laskov]]a: ''"Tekst objavljen na poskok.info zasniva se na knjizi Petra Bakule "Schematismus topographico-historicus custodiae provincialis et vicariatus (...)". Nakon podrobnije analize primjetno je da Bakula ne navodi izvor za tvrdnju da se pretpostavljena crkva Sv. Luke nalazila na mjestu današnje sahat-kule. S druge strane postoje osmanski izvori koji svjedoče o podizanju kule. Bez obzira na "trvenja" u Mostaru, Wikipedija treba ostati nepristrasna."'' [[Suradnik:Darrad2009|<b><span style="font:color:#000000">Dar</span><span style="color:#e00000">rad</span><span style="color:#facc00">2009</span></b>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])</small> 20:36, 20. kolovoza 2022. (CEST) sp2xom8xerqdoe8d9ir72t1kclxuex5 0 725816 6447111 6438472 2022-08-20T19:27:38Z CyberMB vol2 172176 /* Povezani članci */ wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Regionalna nogometna liga - Istarska skupina <br> '' RNL - Istra | sezona = 1987./88. | slika = | opis = | država = {{ZD|J|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] <br> <small> {{ZD|S|SR HRV}} [[SR Hrvatska]] | stupanj lige = V. | prvaci = [[NK Banjole|Banjole]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 16 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Regionalna nogometna liga - Istarska skupina 1986./87.|1986./87.]] | sljedeća sezona = }} '''''Regionalna nogometna liga - Istarska skupina''''' (''RNL - Istarska skupina, Istarska regionalna liga; Regionalna nogmetna liga Istre'', i sl.) je bila liga petog stupnja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1987./88. <br> Sudjelovalo je 16 klubova, a prvak je bio klub ''[[NK Banjole|"Banjole"]]''. == Ljestvica == {| class="wikitable" style="text-align: right" !mj. !!klub !!ut. !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Banjole|Banjole]] ||30 ||19 ||7 ||4 ||66 ||27 ||45 |- |2. ||align="left"|[[NK Raša 1938|Prvomajska Raša]] ||30 ||18 ||6 ||6 ||60 ||32 ||42 |- |3. ||align="left"|[[NK Istra Tar|Istra Tar]] ||30 ||16 ||7 ||7 ||62 ||29 ||39 |- |4. ||align="left"|Omladinac Manjadvorci ||30 ||15 ||9 ||6 ||46 ||31 ||39 |- |5. ||align="left"|Cement Koromačno ||30 ||12 ||11 ||7 ||51 ||33 ||35 |- |6. ||align="left"|[[NK Marčana|Marčana]] ||30 ||13 ||7 ||10 ||41 ||30 ||33 |- |7. ||align="left"|[[NK Funtana|Funtana]] ||30 ||12 ||9 ||9 ||47 ||38 ||33 |- |8. ||align="left"|[[NK Novigrad|Novigrad]] ||30 ||14 ||5 ||11 ||45 ||42 ||33 |- |9. ||align="left"|[[NK Vrsar|Vrsar]] ||30 ||13 ||6 ||11 ||51 ||47 ||32 |- |10. ||align="left"|[[NK Šijana|Šijana]] ||30 ||11 ||8 ||11 ||54 ||35 ||30 |- |11. ||align="left"|[[NK Žminj|Žminj]] ||30 ||10 ||5 ||15 ||49 ||58 ||25 |- |12. ||align="left"|Radnik Labin ||30 ||8 ||5 ||17 ||28 ||60 ||21 |- |13. ||align="left"|Livade ||30 ||4 ||13 ||13 ||47 ||60 ||21 |- |14. ||align="left"|[[NK Staklar Pula|Staklar Pula]] ||30 ||5 ||9 ||16 ||28 ||48 ||19 |- |15. ||align="left"|[[NK Galižana|Galižana]] ||30 ||6 ||6 ||18 ||26 ||54 ||18 |- |16. ||align="left"|[[NK Vodnjan|Vodnjan]] ||30 ||3 ||9 ||18 ||21 ||55 ||15 |} == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BANJ !!CEM !!FUN !!GAL !!IST !!LIV !!MAR !!NOV !!OML !!PRV !!RAD !!STA !!ŠIJ !!VOD !!VRS !!ŽMI |- |'''BANJ ||align="left"|Banjole |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || || |- |'''CEM ||align="left"|Cement Koromačno | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || |- |'''FUN ||align="left"|Funtana | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || |- |'''GAL ||align="left"|Galižana | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || |- |'''IST ||align="left"|Istra Tar | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || |- |'''LIV ||align="left"|Livade | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || |- |'''MAR ||align="left"|Marčana | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || |- |'''NOV ||align="left"|Novigrad | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''OML ||align="left"|Omladinac Manjadvorci | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''PRV ||align="left"|Prvomajska Raša | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''RAD ||align="left"|Radnik Labin | || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''STA ||align="left"|Staklar Pula | || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''ŠIJ ||align="left"|Šijana | || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''VOD ||align="left"|Vodnjan | || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''VRS ||align="left"|Vrsar | || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ŽMI ||align="left"|Žminj | || || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="18"| |- |colspan="18" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 15. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 16. do 30. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> ''rezultat nakošen i smanjen * '' </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe </small> |} == Povezani članci == * [[II. Hrvatska nogometna liga – Zapad 1987./88.|II. Hrvatska liga – Zapad 1987./88.]] * [[Regionalna nogometna liga – Primorska skupina 1987./88.|Regionalna liga – Primorska skupina 1987./88.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * [https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&H=&E=E9999&V=EGN&lok=&zbi=&item=N00127&upit=R library.foi.hr, ''"Raški rudar" (glasilo Istarskih ugljenokopa ˝Tupljak˝)'', ISBN 1334-1731] * [https://library.foi.hr/novine/broj1.aspx?C=127&godina=1988&broj=000005&E=E9999 library.foi.hr, ''"Raški rudar" - glasilo Istarskih ugljenokopa ˝Tupljak˝'', god. XLII, br. 5, Labin, objavljeno 15. srpnja 1988., str. 7 (''Sport''; konačna ljestvica)], preuzeto 4. kolovoza 2022. {{izvori}} </small> [[Kategorija:Istarska nogometna liga (do 1991.)|1987-88]] [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 5. ligaški rang (Hrvatska)|1987-88 Istra]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1987./88.|Istra]] 4u3ojoh568anafic9s3okefv07gyrxf 0 726031 6447183 6441365 2022-08-20T23:27:23Z Ivi104 93744 /* Pravila pri preopterećenju ¶ */ // Edit via Wikiplus wikitext text/x-wiki {{slično|istoimenim funkcijama koje primaju različite parametre| metode s istim imenom i parametrima pri nasljeđivanju | nadređivanje metoda}} '''Preopterećenje funkcija''' ({{jezik2|en|function overloading}}) ili '''preopterećenje metoda''' ({{jezik2|en|method overloading}}) mogućnost je programskog jezika da stvori više podprograma koje nose isto ime ali ponašaju se drukčije, ovisno o kontekstu njihova poziva. Pozivi ka preopterećenoj funkciji pokrenut će specifičnu implementaciju funkcije prikladnu kontekstu poziva. To omogućuje funkcijama izvršavanje različitih naredbi ovisno o tome kako su pozvane. Pojmovi funkcija i metoda odnose se na doseg potprograma, funkcije su dio glavnog koda, dok su metode implementacije ponašanja nekog objekta definiranog [[Klasa (programiranje)|klasom]]. Preopterećenja rade jednako u oba slučaja. Primjerice, deklaracijama<code>izvrši()</code> i <code>izvrši(objekt o)</code> stvorene su dvije preopterećene funkcije. Kako bi se pozvala druga funkcija, potrebno je proslijediti objekt kao [[parametar (programiranje)|parametar]]. Ako parametar nije pružen, poziva se prva funkcija. Česta pogreška bila bi dodijeliti zadanu vrijednost objektu u drugoj funkciji, što bi rezultiralo pogreškom {{jezik2|en|ambiguous call|dvosmislen poziv}} jer [[kompilator]] ne bi znao koju metodu je potrebno pozvati Drugi primjer bila bi funkcija za ispis <code>ispiši(objekt o)</code> koja izvršava drukčiji kod ovisno o tome ispisuje li primjerice tekst ili sliku. Takva bi se funkcija u implementaciji preopteretila kao <code>ispiši(tekst t)</code> i <code>ispiši(slika s)</code>. U programskom kodu bilo bi nužno samo pozvati <code>ispiši(x)</code>, a kompilator bi sam odlučio koju funkciju treba izvršiti, ovisno o tome kojem [[Tip podatka (računarstvo)|tipu podatka]] varijabla x pripada. ==Jezici koji podržavaju preopterećenje== Jezici koji podržavaju preopterećenje funkcija su, između ostalih: * [[Apex (programski jezik)|Apex]] * [[C++]] * [[C Sharp|C#]] * [[Swift (programski jezik)|Swift]] * [[Fortran]] * [[Kotlin (programski jezik)|Kotlin]]<ref>{{cite web |title=Kotlin language specification |url=https://kotlinlang.org/spec/overload-resolution.html |website=kotlinlang.org}}</ref> * [[Java (programski jezik)|Java]] * [[PostgreSQL]]<ref>{{Cite web|date=2021-08-12|title=37.6. Function Overloading|url=https://www.postgresql.org/docs/13/xfunc-overload.html|access-date=2021-08-29|website=PostgreSQL Documentation|language=en}}</ref> and [[PL/SQL]]<ref>{{Cite web|title=Database PL/SQL User's Guide and Reference|url=https://docs.oracle.com/cd/B19306_01/appdev.102/b14261/subprograms.htm#i12352|access-date=2021-08-29|website=docs.oracle.com|language=en}}</ref> * [[Scala (programski jezik)|Scala]] * [[TypeScript]] * [[Wolfram Language]] * [[Elixir (programski jezik)|Elixir]] * [[Nim (programski jezik)|Nim]]<ref>{{cite web|title=Nim Manual|url=https://nim-lang.org/docs/manual.html#overloading-resolution|website=nim-lang.org|language=en}}</ref> ==Pravila pri preopterećenju== * Isto ime funkcije koristi se za više od jednu definiciju funkcije * Istoimene funkcije moraju se razlikovati po broju (prvi primjer) ili po tipu (drugi primjer) parametara Preopterećenje je obično asocirano sa statičkim programskim jezicima (koji zahtjevaju da svaka varijabla ima određen tip podatka) koji pri pozivu funkcije provjeravaju tipove parametara koje funkcija prima. Preopterećenje je oblik statičkog polimorfizma, u kojem pri kompilaciji programa neki algoritam među nekoliko istoimenih funkcijskih potpisa ([[Deklaracija (računarstvo)|deklaracija]]) traži najbliže podudaranje između deklariranog (formalnog) i pozvanog tipa parametara. Detalji i implementacija ovog algoritma razlikuju se po jezicima. Preopterećenje funkcija ne treba zamijeniti sa oblicima [[Polimorfizam (računarstvo)|polimorfizma]]. Polimorfizam koristi [[nadređivanje metoda]]. '''Primjer: Preopterećenje funkcija u C++''' <syntaxhighlight lang=Cpp> #include <iostream> int Volumen(int s) { // Volumen kocke. return s * s * s; } double Volumen(double r, int h) { // Volumen valjka return 3.1415926 * r * r * static_cast<double>(h); } long Volumen(long l, int b, int h) { // Volumen kvadra return l * b * h; } int main() { std::cout << Volumen(10); // kocka std::cout << Volumen(2.5, 8); // valjak std::cout << Volumen(100l, 75, 15); // kvadar } </syntaxhighlight> U gornjem primjeru, svaki poziv funkcije volumen odabire funkciju koja odgovara pozivu po broju i tipu parametara. == Preopterećenje konstruktora == [[Konstruktor]] je [[Klasa (programiranje)|klasna metoda]] odgovorna za stvaranje instance pojedinog objekta. Neki programski jezici dopuštaju preopterećenje konstruktora. S obzirom da konstruktori obično nose ime klase koju instanciraju, ako želimo definirati više konstruktora, potrebno je konstruktor pereopteretiti definiranjem dodatnih deklaracija (potpisa). U [[C++]]-u, zadani konstruktori ne primaju parametre, već instanciraju članske varijable na odgovarajuće zadane vrijednosti, što je obično nula za brojčane vrijednosti i prazan string za tekstualne vrijednosti.<ref>{{cite book |last1=Chan |first1=Jamie |title=Learn C# in One Day and Learn It Well |date=2017 |isbn=978-1518800276 |page=82 |edition=Revised}}</ref> Primjerice, zadani konstruktor za račun u restoranu napisan u C++ možda zadano postavlja napojnicu na 15%: <syntaxhighlight lang=Cpp> Racun() : napojnica(0.15), // postotak iznos(0.0) { } </syntaxhighlight> Nedostatak ovog pristupa je da se ovako kreirani račun mora promijeniti koristeći dvije naredbe: <syntaxhighlight lang=Cpp> Racun cafe; cafe.napojnica = 0.10; cafe.iznos = 4.00; </syntaxhighlight> Preopterećenjem konstruktora možemo i napojnicu i iznos proslijediti kao parametre pri kreiranju objekta Račun. Novi se konstruktor piše uz već postojeći zadani konstruktor. Koji će se konstruktor pozvati ovisi o broju parametara koji se proslijeđuje novostvorenom objektu Računa: nula parametara poziva zadani kostruktor sa napojnicom od 15%, dok unos dva parametra poziva drugi konstruktor, koji odmah mijenja postotak napojnice i iznos računa. <syntaxhighlight lang=Cpp> Racun(double napojnica, double iznos) : napojnica(napojnica), iznos(iznos) { } </syntaxhighlight> Ako želimo stvoriti račun sa drukčijom vrijednošću napojnice i definiranim iznosom, sada to možemo učiniti u jednom koraku: <syntaxhighlight lang=Cpp> Racun cafe(0.10, 4.00); </syntaxhighlight> Ovakvo postupanje povećava efikasnost programa i smanjuje duljinu programskog koda. Preopterećenje konstruktora može se koristiti i kako bi se unošenje nekih članskih varijabli učinilo obveznim. Ako se ogranići pristup zadanom konstruktoru (ili se, od [[C++11]], isti izbriše), za kreiranje objekta mora se koristiti neki preopterećeni kostruktor, koji će, ovisno o implementaciji, zahtjevati unošenje barem jedne članske varijable. == Komplikacije == Dva ponašanja kompliciraju preopterećenje funkcija: [[Prikrivanje imena (programiranje)|prikrivanje imena]] ({{Jezik2|en|name masking}}) i [[Pretvaranje_tipova_podataka#Implicitna_pretvorba|implicitno pretvaranje tipova]]. === Prikrivanje imena === {{glavni|Nadređivanje metoda#Prikrivanje imena}} Ako se funkcija delkarira u nekom dosegu, i zatim se u unutarnjem dosegu koji obuhvaća prvi deklarira nova funkcija istog imena, postoje dva moguća nadređenja: # unutarnja deklaracija uvijek maskira vanjsku deklaraciju (neovisno o potpisu funkcije), ili # učitavaju se i vanjska i unutarnja funkcija, a unutarnja maskira vanjsku samo ako obje imaju isti potpis Jezik C++ podržava samo prvo nadređenje, odnosno funkcije različitih dosega (primjerice iz deriviranih klasa) ne mogu se preopteretiti.<ref name=bjarne_faq>{{cite web |url=http://www.stroustrup.com/bs_faq2.html#overloadderived| title=Why doesn't overloading work for derived classes? |last=Stroustrup |first=Bjarne |author-link=Bjarne Stroustrup}}</ref> Kako bi isti kod učitao funkcije različitih dosega, potrebno je eksplicitno učitati funkcije vanjskog dosega u unutarnji doseg ključnom riječju <code>using</code>. === Implicitna konverzija === {{glavni|Pretvaranje tipova podataka#Implicitna pretvorba}} Implicitna pretvorba parametarskih tipova komplicira preopterećenje funkcija: ako se tipovi parametara ne podudaraju u potpunosti sa potpisom neke od funkcija, ali se mogu podudarati nakon implicitne pretvorbe, rezultat funkcije može biti neočekivan ovisno o načinu pretvorbe koju kompilator odabere. Komplikacije mogu uključivati jedna drugu, pa tako nepotpuno poklapanje potpisa deklariranog u unutarnjem dosegu može prikriti egzaktno poklapanje funkcije u vanjskom dosegu.<ref name=bjarne_faq/> Primjerice, kako bi naslijeđena klasa sa nadređenom metodom koja prima decimalan broj (double) ili cijeli broj (int) primila int iz bazne klase, potrebno je napisati: <syntaxhighlight lang=Cpp> class B { public: void F(int i); }; class D : public B { public: using B::F; void F(double d); }; </syntaxhighlight> Naredba using osigurava da će se u deriviranoj klasi dogoditi preopterećenje, pa će se izvesti metoda F bazne klase. Ako izostavimo naredbu <code>using</code>, int parametar bit će proslijeđen metodi F derivirane klase, koja će ga pretvoriti u double. == Vidi još == * [[Apstrakcija (računarstvo)]] * [[Konstruktor (programiranje)]] * [[Deklaracija (računarstvo)]] * [[Nadređivanje metoda]] * [[Objektno orijentirano programiranje]] * [[Preopterećenje operatora]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * {{cite journal |last=Meyer|first=Bertrand|author-link=Bertrand Meyer |date=October 2001 |title=Overloading vs Object Technology |url=http://se.ethz.ch/~meyer/publications/joop/overloading.pdf |journal=Journal of Object-Oriented Programming |volume=14 |issue=4 |access-date=27 August 2020 |department=Eiffel column |publisher=101 Communications LLC |pages=3-7 }} {{Programiranje}} [[Kategorija:Objektno orijentirano programiranje]] 8gyy0hq8zj3s74m6c9dktjs8esgbqqr 0 726067 6447185 6441364 2022-08-20T23:39:51Z Ivi104 93744 /* C++ */ oops wikitext text/x-wiki {{slično|klasnim metodama s istim imenom i parametrima pri nasljeđivanju|istoimene funkcije koje primaju različite parametre|Preopterećenje funkcija}} [[File:Method overriding in subclass.svg|thumb|Ilustracija nadklase Animal (životinja) i podklase Dog (pas), koja naslijeđuje metodu eat, ali nadređuje metodu move().]] '''Nadređivanje metoda''' ({{jezik2|en|method overriding}}), također premošćivanje metoda, u [[objektno orijentirano programiranje|objektno orijentiranom programiranju]], mogućnost je programskog jezika koja omogućuje naslijeđenoj podklasi (djetetu) da pruži specifičniju implementaciju metode koja je već definirana u nadklasi (roditelju). Implementacija istoimene metode u podklasi nadređuje (zamjenjuje) implementaciju u nadklasi samo ako metoda ima isti funkcijski potpis (isto ime, isti tip i broj parametara te isti povratni tip).<ref name="flanagan">Flanagan 2002, str. 107</ref> Metodu koja će se izvršiti odabire kompilator pri izvršavanju programa, ovisno o objektu koji metodu poziva. Ako roditeljska klasa instancira objekt, pozvat će se metoda roditeljske klase. Suprotno tome, ako je objekt instanca naslijeđene klase, bit će izvedena inačica metode u podklasi.<ref name="lewis-loftus">Lewis & Loftus 2006, str. 454</ref> Neki programski jezici dopuštaju programeru da ručno ograniči nadređivanje metoda. == Primjeri po jezicima == ===C#=== [[C Sharp|C#]] podržava nadređivanje, ali samo ako je ono eksplicitno zatraženo putem modifikatora <code>override</code> i <code>virtual</code> ili <code>abstract</code>. <syntaxhighlight lang="csharp"> abstract class Zivotinja { public string Ime { get; set; } // metode public void Pij(); public virtual void Jedi(); public void Idi(); } class Pas : Zivotinja { public new string Ime { get; set; } // metode public void Pij(); // skriva naslijeđenu metodu pij(). Koristi new za pristup public override void Jedi(); // Nadređuje naslijeđenu metodu jedi() public new void Idi(); // skriva naslijeđenu metodu idi() } </syntaxhighlight> Potpisi nadređenih metoda moraju biti identični, i metode moraju imati istu vidljivost. C# dopušta nadređivanje metoda, indeksera, svojstava i događaja. Ne-virtualne ili statičke metode ne mogu se nadrediti. Bazna klasa uvijek mora imati jedan od modifikatora ''virtual'', ''abstract'', ili ''override''. ==== Prikrivanje imena ==== Uz gorenavedene modifikatore, C# dopušta prikrivanje naslijeđenog svojstva ili metode, ako metoda ili svojstvo ima jednak potpis, ali koristi modifikator <code>new</code>.<ref>{{cite web | accessdate = 2011-08-02 | date = 2002-03-25 | first = Hanspeter | last = Mössenböck | pages = 6–8 | publisher = Institut für Systemsoftware, Johannes Kepler Universität Linz, Fachbereich Informatik | title = Advanced C#: Overriding of Methods | url = http://ssw.jku.at/Teaching/Lectures/CSharp/Tutorial/Part2.pdf}}</ref> U gornjem primjeru, zbog prikrivanja se događa sljedeće: <syntaxhighlight lang="csharp"> Pas pas = new Pas(); pas.Ime = …; // pristupa Pas.Ime pas.Jedi(); // poziva Pas.Jedi() pas.Idi(); // poziva Pas.Idi() ((Zivotinja)pas).Ime = …; // poziva Zivotinja.Ime! ((Zivotinja)pas).Jedi(); // poziva Pas.Jedi()! ((Zivotinja)pas).Idi(); // poziva Zivotinja.Idi()! </syntaxhighlight> ===C++=== C++ zahtjeva eksplicitno definiranje imena klase čiju metodu želimo pozvati, pomoću {{Jezik2|en|scope resolution operator|operatora razrješenja dosega}}, <code>::</code>. Primjerice, idući kod stvara dvije naslijeđene [[Klasa (programiranje)|klase]], baznu klasu Pravokutnik (koji može ispisati svoju duljinu i širinu) i naslijeđenu klasu Kutija (koja ima još i visinu). Kutija nadređuje metodu za ispis, kako bi ispisala svoje tri dimenzije.<ref name="malik">Malik 2006, str. 676</ref> <syntaxhighlight lang="cpp"> #include <iostream> //--------------------------------------------------------------------------- class Pravokutnik { public: Pravokutnik(double d, double s) : duljina_(d), sirina_(s) {} virtual void Ispis() const; private: double duljina_; double sirina_; }; //--------------------------------------------------------------------------- void Pravokutnik::Ispis() const { // metoda za ispis bazne klase. std::cout << "Duljina = " << duljina_ << "; Širina = " << sirina_; } //--------------------------------------------------------------------------- class Kutija : public Pravokutnik { public: Kutija(double d, double s, double v) : Pravokutnik(d, s), visina_(v) {} void Ispis() const override; private: double visina_; }; //--------------------------------------------------------------------------- // metoda za ispis naslijeđene klase void Kutija::Ispis() const { // Pozovi roditeljsku metodu za ispis Pravokutnik::Ispis(); // ispisuje duljinu i širinu std::cout << "; Visina = " << visina_; } </syntaxhighlight> Metoda za ispis klase Kutija, pozivanjem metode ispis klase Pravokutnik, može ispisati privatne članske varijable duljina i sirina, koje bi joj inaće bile nedostupne. Iduće će naredbe instancirati objekte tipa Pravokutnik i Kutija, i pozvati njihove metode za ispis: <syntaxhighlight lang="cpp"> int main(int argc, char** argv) { Pravokutnik p(5.0, 3.0); // Ispisuje: Duljina = 5.0; Širina = 3.0 p.Ispis(); Kutija k(6.0, 5.0, 4.0); // pokazivač na najviše nadređenu metodu u virtualnoj tablici je na Kutija::Ispis, // ali to ne demonstrira nadređivanje k.Ispis(); // Ovaj poziv demonstrira nadređenje // ispisuje: Duljina = 6.0; Širina = 5.0; Visina= 4.0 static_cast<Pravokutnik&>(k).Ispis(); } </syntaxhighlight> U [[C++11]], slično kao u [[Java (programski jezik)|Javi]], metoda sa modifikatorom ''final'' u nadklasi ne može se nadrediti. Metodama u podklasi se također može nadjenuti modifikator ''override'', kako bi kompilator provjerio nadređuje li metoda zaista neku metodu bazne klase. ===Java=== U [[Java (programski jezik)|Javi]], kada podklasa sadrži metodu koja nadređuje metodu nadklase, metoda podklase može pozvati metodu nadklase koristeći ključnu riječ <code>super</code>.<ref name="lewis-loftus" /> Primjer: <syntaxhighlight lang="java"> class Misao { public void poruka() { System.out.println("Osjećam da sam parkiran dijagonalno u paralelnom svemiru."); } } public class Savjet extends Misao { @Override // anotacija @Override nije nužna u Javi 5 public void poruka() { System.out.println("Savjet: Datumi u kalendaru bliže su nego što izgleda."); } } </syntaxhighlight> Klasa Misao je nadklasa, i implementira poziv metode poruka. Podklasa Savjet nasljeđuje sve metode klase Misao, i nadređuje metodu poruka, jer joj pruža drugu funkcionalnost. <syntaxhighlight lang="java"> Misao parking = new Misao(); parking.poruka(); // Ispisuje "Osjećam da sam parkiran dijagonalno u paralelnom svemiru." Misao datumi = new Savjet(); // Polimorfizam datumi.poruka(); // Ispisuje "Savjet: Datumi u kalendaru bliže su nego što izgleda." </syntaxhighlight> Poziv nadređene metode unutar podklase može se napisati kao: <syntaxhighlight lang="Java"> public class Savjet extends Misao { @Override public void poruka() { System.out.println("Savjet: Datumi u kalendaru bliže su nego što izgleda."); super.poruka(); // Poziva inačicu metode roditeljske klase (Misao.poruka()). } </syntaxhighlight> Postoje metode koje podklasa ne može nadrediti. To uključuje<ref name="deitel">Deitel & Deitel 2001, str. 474</ref>: * metode u nadklasi koje imaju modifikator ''final'' * metode s modifikatorima ''private'' ili ''static'' jer im je implicitno dodjeljen i modifikator ''final'' * klasa ne može naslijediti drugu klasu s modifikatorom final (klase s modifikatorom ''final'' ne mogu biti nadklase) ===Python=== Ako podklasa u [[Python (programski jezik)|Python]], sadrži metodu koja premošćuje metodu nadklase, moguće je eksplicitno pozvati metodu nadklase pozivom <code>super(Subclass, self).method</code> <ref name="python-3-super">ili <code>super().method</code> u Pythonu 3 - vidi https://docs.python.org/3/library/functions.html#super {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181026035007/https://docs.python.org/3/library/functions.html#super |date=2018-10-26 }}</ref> umjesto <code>self.method</code>. Primjer: <syntaxhighlight lang="python"> class Misao: def __init__(self) -> None: print("Ja sam novi objekt tipa Misao!") def poruka(self) -> None: print("Osjećam da sam parkiran dijagonalno u paralelnom svemiru.") class Savjet(Misao): def __init__(self) -> None: super(Savjet, self).__init__() def poruka(self) -> None: print("Savjet: Datumi u kalendaru bliže su nego što izgleda.") super(Savjet, self).poruka() t = Misao() # ispisuje "Ja sam novi objekt tipa Misao!" t.poruka() # ispisuje "Osjećam da sam parkiran dijagonalno u paralelnom svemiru. a = Savjet() # ispisuje "Ja sam novi objekt tipa Misao!" a.poruka() # ispisuje "Savjet: Datumi u kalendaru bliže su nego što izgleda." # zatim ispisuje "Osjećam da sam parkiran dijagonalno u paralelnom svemiru. # ------------------ # provjera: isinstance(t, Misao) # True isinstance(a, Savjet) # True isinstance(a, Misao) # True </syntaxhighlight> ==Bilješke== {{Reflist|2}} ==Vidi još == * [[Preopterećenje funkcija]] * [[Polimorfizam (računarstvo)]] * [[Virtualno nasljeđivanje]] == Izvori == * Deitel, H. M & Deitel, P. J.(2001). ''Java How to Program'' (4th ed.). Upper Saddle River, NJ: Prentice Hall. * Lewis, J. & Loftus, W. (2008). ''Java: Software Solutions'' (6th ed.). Boston, MA: Pearson Addison Wesley. * Malik, D. S.(2006). ''C++ Programming: Program Design Including Data Structure.'' (3rd ed.). Washington, DC: Course Technology. * Flanagan, David.(2002).''Java in a Nutshell.'' Dohvaćeno sa http://oreilly.com/catalog/9780596002831/preview#preview * [[Bertrand Meyer|Meyer, Bertrand]] (2009). ''Touch of Class: Learning to Program Well with Objects and Contracts''. Springer. ==Vanjske poveznice== * [https://web.archive.org/web/20070117210712/http://www.beginner-java-tutorial.com/java-method-overriding.html Java Method Overriding] by Hemanth Balaji * [http://www.codeproject.com/KB/architecture/OOP_Concepts_and_manymore.aspx#Overriding Introduction to O.O.P. Concepts and More] by Nirosh L.w.C. * [http://java.sun.com/docs/books/tutorial/java/IandI/override.html Overriding and Hiding Methods] by [[Sun Microsystems]] {{Programiranje}} [[Kategorija:Objektno orijentirano programiranje]] 1p0gj6nz3fg2r8yc56qqn7hngizwyqe 0 726152 6447187 6445012 2022-08-20T23:44:57Z Ivi104 93744 -naslov wikitext text/x-wiki '''Predložak''' ({{jezik2|en|template}}) mogućnost je [[Objektno orijentirano programiranje|objektno orijentiranih jezika]] da implementiraju koncepte [[generičko programiranje|generičkog programiranja]], odnosno da rade sa poopćenim programskim kodom, koji radi jednako za različite [[Tip podatka (računarstvo)|tipove podataka]]. Time se vrijeme razvoja složenih programa može značajno skratiti, a olakšava se i održavanje programa te ispravljanje eventualnih pogrešaka. == Predložak funkcije == '''Predložak funkcije''' definira funkciju čiji su parametri generičkog tipa. Prilikom prevođenja programa, kompilator će sam generirati definiciju konkretne funkcije na osnovu stvarnih tipova parametara navedenih u pozivu funkcije. Svaki predložak funkcije ima listu formalnih parametara koja ne smije biti prazna. Svaki formalni parametar mora imati jedinstveni identifikator, koji predstavlja neki potencijalni ugrađeni ili korisnički tip koji će se navesti prilikom poziva funkcije.<ref>{{cite web |url=https://en.cppreference.com/w/cpp/language/template_parameters |access-date=2022-08-11 |title=Template parameters and template arguments |work=CPP Reference}}</ref> === C++ === Kao primjer je dan predložak funkcije koja, uz pružena dva parametra, vraća veći parametar kao izlaz. <syntaxhighlight lang="cpp"> template <typename Tip> Tip max(Tip x, Tip y) { return x < y ? y : x; } </syntaxhighlight> Ova se funkcija može pozivati kao i svaka druga, a kompilator će automatski, postupkom specijalizacije, zamijeniti generički tip Tip (i sve druge generičke tipove, ako ih ima više) stvarnim tipom pruženog parametra<ref>{{cite web |url=https://en.cppreference.com/w/cpp/language/templates |access-date=2022-08-11 |title=Templates |archive-url=https://web.archive.org/web/20220524021229/https://en.cppreference.com/w/cpp/language/templates |archive-date=24. svibnja 2022. |url-status=live |work=CPP Reference }}</ref>, pod uvjetom da tip ima definiran [[Operator_(programiranje)#Binarni_operatori|binarni operator]] usporedbe "<". Ako je riječ o korisničkom tipu ili tipu koji obično nema definiran operator "<", isti je potrebno [[Preopterećenje operatora|preopteretiti]] odnosno definirati. Primjerice, pri pozivu: <syntaxhighlight lang="cpp"> std::cout << max(3, 7); // vraća rezultat 7 std::cout << max(3.2, 7.1); // vraća rezultat 7.1 std::cout << max('h', 'r'); // vraća rezultat 'r' </syntaxhighlight> U gornjem primjeru funkcija max() poziva se tri puta. Prvi put se kao parametri navode cjelobrojne konstante, drugi put se navode decimalne konstante, a treći put znakonve konstante. Za svaki od poziva stvara se po jedna verzija funkcije. Prevoditelj koristi tipove argumenata da bi odredio koji se predložak funkcije koristi. Zbog toga se i svi formalni argumenti predloška obavezno moraju pojaviti u listi parametara funkcije. Nakon uparivanja formalnih i stvarnih argumenata prevoditelj će generirati verziju funkcije za dane tipove te će se tada provjeriti sintaksa samog predloška. Prilikom prevođenja samog predloška prevoditelj zapravo uopće ne analizira napisani kôd; on može biti i potpuno sintaktički neispravan. Tek kada se prilikom instanciranja funkcije doznaju tipovi parametara, prevoditelj ima sve podatke potrebne da instancira predložak. U prvom slučaju se općeniti tip Tip zamjenjuje tipom int, u drugom slučaju s double, u trećem slučaju sa char. Nakon supstitucije tipova, stvaraju se tri preopterećene verzije funkcije max(), čiji bi ekvivalent u izvornom kôdu bio: <syntaxhighlight lang="cpp"> int max(int x, int y) { return x < y ? y : x; } double max(double x, double y) { return x < y ? y : x; } char max(char x, char y) { return x < y ? y : x; } </syntaxhighlight> Pri pisanju predložaka, nužno je postići potpuno slaganje formalnih i stvarnih argumenata funkcije. Nasljeđivanje tipova je dopušteno, no [[Pretvaranje_tipova_podataka#Implicitna_pretvorba|implicitna pretvorba tipova podataka]] nije dopuštena. <syntaxhighlight lang="cpp"> int i = 7; short int j = 9; std::cout << max(i, j); // POGREŠKA! </syntaxhighlight> Iako jezik C++ [[Pretvaranje_tipova_podataka#Promicanje_tipova|implicitno promiče]] tip ''short int'' u ''int'', formalni tipovi argumenata predloška (int, int) ne odgovaraju stvarnim tipovima (int, short int), pa će program vratiti pogrešku pri kompilaciji. Predloške je moguće [[Preopterećenje funkcija|preopteretiti]], kao i sve druge funkcije: <syntaxhighlight lang="cpp"> // zbrajanje dvaju objekata template <typename Tip> Tip zbroji(Tip a, Tip b) {...} // zbrajanje triju objekata template <typename Tip> Tip zbroji(Tip a, Tip b, Tip c) {...} </syntaxhighlight> Nije moguće preopteretiti funkcije tako da se razlikuju samo u povratnom tipu: <syntaxhighlight lang="cpp"> template <typename Tip> int zbroji(Tip a, Tip b) {...} // pogreška - predložak se razlikuje samo u povratnom tipu </syntaxhighlight> Moguće je napisati potpunu ili djelomičnu specijalizaciju predloška funkcije ({{jezik2|en|function template specialization}}), za slučaj kada automatski generirane funkcije nisu adekvatne. To se radi na način da se napiše obična funkcija koja pokriva specifičan slučaj. Primjerice, za gornji primjer predloška max, ako bismo pokušali izvesti <code>max("def", "ghi")</code>, autogenerirana funkcija neće ispravno usporediti dva znakovna niza (uvijek će vratiti prvi niz) jer se operator < ne interpretira kao usporedba nizova, nego kao usporedba pokazivača. Puni kod, uz specijalizaciju predloška izgledao bi ovako: <syntaxhighlight lang="cpp"> // predložak za općenite tipove template <typename Tip> Tip max(Tip x, Tip y) { return x < y ? y : x; } // specijalizacija za niz znakova char *max(char *a, char *b) { return strcmp(a, b) < 0 ? a : b; } </syntaxhighlight> Za sve pozive funkcije max() koristi se odgovarajuća instantacija predloška, osim u slučaju poziva kada se traži maksimum niza znakova. Tada se poziva specijalizacija: <syntaxhighlight lang="cpp"> // poziva specijalizaciju char *rez = max("def", "ghi"); </syntaxhighlight> U posljednjoj verziji C++ jezika moguće je prilikom specijalizacije unutar znakova < i > navesti parametre za koje se definira specijalizacija. Na primjer: <code>char *max<char *>(char *a, char *b);</code> Lista parametara predloška može biti i prazna, ako se oni mogu zaključiti iz liste argumenta funkcije: <code>char *max<>(char *a, char *b);</code> === Java === Java od 2004. godine (verzija J2SE 5.0) koristi vlastitu implementaciju generičkog programiranja koja se naziva ''generics''. Iako Java i C# podržavaju generičko programiranje putem genericsa, to je tek ograničena kopija osnovnih funkcionalnosti C++ predložaka.<ref>{{cite web| url = http://msdn.microsoft.com/en-us/library/c6cyy67b.aspx| title = Differences Between C++ Templates and C# Generics (C# Programming Guide)}}</ref> Sintaksa generičke metode zahtjeva popis svih tipskih parametara unutar znakova < i > prije povratnog tipa metode. Primjer generičke funkcije za ispis u Javi dan je niže: <syntaxhighlight lang="java"> // Primjer generičke metode static <Tip> void ispis(Tip element) { System.out.println(element.getClass().getName() + " = " + element); } public static void main(String[] args) { // pozivanje generičke metode sa Integer argumentom ispis(11); // pozivanje generičke metode sa String argumentom ispis("Tekst"); // pozivanje generičke metode sa double argumentom ispis(1.0); } </syntaxhighlight> ==== Preciznija tipizacija ==== S obzirom da Java ima sigurniju tipizaciju, ponekad je nužno ograničiti generički tip podatka na neki skup. U primjeru koda za pronalazak maks. vrijednosti niže, T je ograničen na sve tipove podataka koji su usporedivi, <code>T extends Comparable<T></code> (tzv. ''upper bounded type''). <syntaxhighlight lang="java"> public static <T extends Comparable<T>> T max(T prvi, T drugi) { return prvi.compareTo(drugi)>0 ? prvi : drugi; } public static void main(String[] args) { System.out.println("Integer Max: " + max(Integer.valueOf(32), Integer.valueOf(56))); System.out.println("Double Max: " + max(Double.valueOf(5.6), Double.valueOf(7.8))); System.out.println("String Max: " + max("Strawberry", "Mango")); System.out.println("Boolean Max: " + max(Boolean.TRUE, Boolean.FALSE)); System.out.println("Byte Max: " + max(Byte.MIN_VALUE, Byte.MAX_VALUE)); } </syntaxhighlight> Gornji se kod može proširiti na neograničeni broj elemenata nad kojima se traži maksimum: :Izvor: <ref>{{cite web |url=https://deepeshdarshan.wordpress.com/2013/01/17/finding-max-value-using-java-generics/ |access-date=2022-08-12 |website=11th Hour |title=Finding Max value using Java Generics |publication-date=2013-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150702143241/https://deepeshdarshan.wordpress.com/2013/01/17/finding-max-value-using-java-generics/ |archive-date=2. srpnja 2015. |url-status=live }}</ref> <syntaxhighlight lang="java"> public static <T extends Comparable<T>> T max(T... elements) { T max = elements[0]; for (T element : elements) { if (element.compareTo(max) > 0) { max = element; } } return max; } public static void main(String[] args) { System.out.println("Integer Max: " + max(Integer.valueOf(32), Integer.valueOf(56), Integer.valueOf(89), Integer.valueOf(3), Integer.valueOf(456), Integer.valueOf(78), Integer.valueOf(45))); System.out.println("Double Max: " + max(Double.valueOf(5.6), Double.valueOf(7.8), Double.valueOf(2.9), Double.valueOf(18.6), Double.valueOf(10.25), Double.valueOf(18.6001))); System.out.println("String Max: " + max("Strawberry", "Mango", "Apple", "Pomegranate", "Guava", "Blackberry", "Cherry", "Orange", "Date")); System.out.println("Boolean Max: " + max(Boolean.TRUE, Boolean.FALSE)); System.out.println("Byte Max: " + max(Byte.MIN_VALUE, Byte.MAX_VALUE)); } </syntaxhighlight> Java dopušta i eksplicitnu deklaraciju nepoznatog tipa podatka koristeći simbol <code>?</code> (''wildcard''). Tipizacija varijable sa <?> semantički je jednaka kao da piše <code><? extends Object></code>, što uključuje sve tipove podataka (tzv. ''unbound wildcard''). Nemoguće je koristiti ? pri invokaciji generičke metode ili instanciranju generičke klase - tip podatka mora biti moguće zaključiti prije stvaranja objekta tipa zamjenjenog sa ?. Java dopušta ograničavanje tipizacije i u drugom smjeru. Primjerice, ako želimo kreirati listu koja prihvaća sve elemente koji mogu, između ostaloga, sadržavati cijele brojeve, možemo napisati <code>List<? super Integer></code>. Takva lista prihvatit će tipove Integer (cijeli broj), ali i Number (bilo koji brojčani tip), i također Object (najopćenitiji tip) jer svi oni mogu sadržavati tip Integer.<ref name="DigitalOcean1">{{cite web |url=https://www.digitalocean.com/community/tutorials/java-generics-example-method-class-interface |access-date=2022-08-12 |title=Java Generics Example Tutorial - Generic Method, Class, Interface}}</ref>. (tzv. ''lower bounded wilcard''). Sukladno principima tipizacije u Javi, donji kod je u redu: <syntaxhighlight lang="java"> List<? extends Integer> intList = new ArrayList<>(); List<? extends Number> numList = intList; // OK. List<? extends Integer> je pod-tip od List<? extends Number> </syntaxhighlight> Ovakvo ograničavanje tipizacije na neki podskup korisno je samo za potrebe pisanja programam, kako bi se održala sigurnost tipizacije i spriječile greške koje bi izazvali neočekivani tipovi podataka. Pri kompilaciji Jave u bajtkod, uklanja se sav generički kod za održavanje tipizacije, ostavlja se samo ne-generički tip podatka (primjerice kod <code>List<? extends Integer></code> postaje <code>List<Integer></code>) i vrše se implicitne pretvorbe tipova, ako su potrebne.<ref name="DigitalOcean1" /> (tzv. ''type erasure''). == Predložak klase == Klase je također moguće generalizirati, i omogućiti članskim varijablama i metodama da prihvaćaju generičke tipove. === C++ === U donjem je primjeru kreirana klasa koja omogućava unos dvije vrijednosti bilo kojeg tipa u klasu imena MojPar. Klasa sadrži članske varijable a i b za spremanje unesenih vrijednosti, te metodu dohvatiMax za traženje veće od dvaju vrijednosti. Pri instanciranju objekta klase nužno je ručno definirati klasni tip. <syntaxhighlight lang="cpp"> #include <iostream> using namespace std; template <class Tip> class MojPar { Tip a, b; public: MojPar (Tip prvi, Tip drugi) {a=prvi; b=drugi;} Tip dohvatiMax(); }; template <class Tip> Tip MojPar<Tip>::dohvatiMax() { Tip retval; retval = a>b? a : b; return retval; } int main () { // definiranje klasnog tipa int MojPar<int> par(100, 75); cout << par.dohvatiMax(); return 0; } </syntaxhighlight> Predlošci klase također se mogu specijalizirati, no u specijalizaciji se ne navodi lista parametara predloška. Klasa u primjeru niže sprema element generičkog tipa, i sadrži metodu za uvećanje vrijednosti za 1 putem operatora prefiksnog inkrementa (++element). Napisana je potpuna specijalizacija za tip char - umjesto povećanja vrijednosti slova za 1, malo slovo bit će pretvoreno u veliko slovo putem metode VelikoSlovo(): <syntaxhighlight lang="cpp"> #include <iostream> using namespace std; // predložak klase: template <class Tip> class Spremnik { Tip element; public: Spremnik (Tip arg) {element=arg;} Tip Uvecaj() {return ++element;} }; // specijalizacija predloška klase - prazna lista parametara <> template <> class Spremnik <char> { char element; public: Spremnik (char arg) {element=arg;} char VelikoSlovo() { if ((element>='a')&&(element<='z')) element+='A'-'a'; return element; } }; int main () { Spremnik<int> mojBroj(7); Spremnik<char> mojZnak('j'); cout << mojBroj.Uvecaj() << endl; cout << mojZnak.VelikoSlovo() << endl; return 0; } </syntaxhighlight> === Java === Java u svom programskom kodu intenzivno koristi generičke tipove i predloške, naročito pri definiranju kolekcija (<code>java.util.Collection</code>) poput lista, redova, setova i sličnih struktura. Primjer klase Spremnik koja sprema i dohvaća podatak o jednom objektu tipa Object: <syntaxhighlight lang="java"> public class Spremnik { private Object object; public void set(Object object) { this.object = object; } public Object get() { return object; } } </syntaxhighlight> S obzirom da je Object najopćenitiji tip koji sadrži sve druge ne-primitivne tipove u jeziku Java, kompilator ne može provjeriti na koji se način klasa koristi. Neki dio koda može unutra spremiti jedan cijeli broj, a kasnije pokušati pročitati listu brojeva (što će, naravno dovesti do pogreške i pada programa). Stoga je poželjno ovu klasu napisati kao predložak: <syntaxhighlight lang="java"> public class Spremnik<Tip> { private Tip t; public void set(Tip t) { this.t = t; } public Tip get() { return t; } } </syntaxhighlight> Pri instanciranju objekta ove klase, nužno je definirati tip tog objekta, što sprječava pogrešku iz prošlog primjera: <syntaxhighlight lang="java"> Spremnik<Integer> broj = new Spremnik<Integer>(); Spremnik<String> tekst = new Spremnik<String>(); broj.set(5); // OK tekst.set("Krokodil"); // OK broj.set("Krokodil"); // GREŠKA tekst.set(80); // GREŠKA </syntaxhighlight> U kasnijim inačicama Jave (od SE7 nadalje), uveden je {{jezik2|en|diamond operator|dijamantni operator}} koji omogućava kompilatoru da sam odredi tip podatka klase iz tipa varijable.<ref name="oracle-generics-types">{{cite web |url=https://docs.oracle.com/javase/tutorial/java/generics/types.html |access-date=2022-08-12 |title=Generic Types |website=Oracle Java Documentation |archive-url=https://web.archive.org/web/20220505034545/https://docs.oracle.com/javase/tutorial/java/generics/types.html |archive-date=5. svibnja 2022. |url-status=live }}</ref> Uvođenjem dijamantnog operatora, klase se mogu deklarirati ovako: <syntaxhighlight lang="java"> Spremnik<Integer> broj = new Spremnik<>(); // kompilator zaključuje da je spremnik tipa Integer jer je // varijabla "broj" tipa Spremnik<Integer> Spremnik<String> tekst = new Spremnik<>(); // kompilator zaključuje da je spremnik tipa String </syntaxhighlight> Na isti je način mofuće deklarirati i sučelja. U sljedećem je primjeru deklarirano sučelje Pair (par) sa dva generička tipa, K i V (predstavljaju ključ i vrijednost). Klasa OrderedPair (uređeni par) implementira to sučelje.<ref name="oracle-generics-types" /> <syntaxhighlight lang="java"> public interface Pair<K, V> { public K getKey(); public V getValue(); } public class OrderedPair<K, V> implements Pair<K, V> { private K key; private V value; public OrderedPair(K key, V value) { this.key = key; this.value = value; } public K getKey() { return key; } public V getValue() { return value; } } </syntaxhighlight> Predložak klase moguće je instancirati sa bilo koja dva tipa podataka: <syntaxhighlight lang="java"> Pair<String, Integer> p1 = new OrderedPair<String, Integer>("Osam", 8); Pair<String, String> p2 = new OrderedPair<String, String>("Bok", "svima"); // koristeći dijamantni operator Pair<Integer, String> p2 = new OrderedPair<>(31, "Trideset jedan"); </syntaxhighlight> Moguće je također instancirati predložak koristeći ''parametrizirani tip''<ref name="oracle-generics-types" />: <syntaxhighlight lang="java"> OrderedPair<String, Spremnik<Integer>> p = new OrderedPair<>("tekst", new Spremnik<>(...)); </syntaxhighlight> == Izvori == {{izvori}} {{Programiranje}} [[Kategorija:Objektno orijentirano programiranje]] aotf4gta3v6ccqzjwcykezxmk18h5dy 0 726304 6447099 6446779 2022-08-20T18:30:35Z 89.216.98.125 /* Povijest */ popravka wikitext text/x-wiki '''Tvrđava Vukovac''' u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] je bivša, stara, srednjovjekovna utvrda, koja danas više ne postoji, a starija je od [[Tvrđava Brod|Tvrđave Brod]]. == Povijest == [[Datoteka:Тврђава Вуковац у Броду.jpg|mini|desno|Vinjeta s planom Broda i stare utvrde Vukovac na Weiglovoj karti]] [[Datoteka:Тврђава Вуковац у Броду2.jpg|mini|desno|Plan stare brodske utvrde iz 1715.]] U okolici Broda u [[Vranovci]]ma, [[Bicko Selo|Bickom Selu]], [[Donja Vrba|Donjoj Vrbi]] i [[Gornja Bebrina|Gornjoj Bebrini]] narod je sačuvao spomen da im je stariji (prije turske vladavine) kršćanski vladar bio ''neki brodski Vuk Despot''.<ref>{{Cite book|last=Zirdum|first=Andrija|authorlink=|others=|title=Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja 1698.-1991.|pages=57, 91, 113, 133|year=2001|url=|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Slavonski Brod|id=}}</ref> To je bio srpski despot [[Vuk Branković (despot)|Vuk Branković]] čije su posjede kasnije nasljedili Berislavići. Nasljednik Vuka Brankovića je bio [[Đorđe Branković (despot)|Đorđe Branković]], pa njegov brat [[Jovan Branković]]. Jovanova žena Jelena Jakšić se nakon smrti muža preudala za [[Ivan Berislavić|Ivana Berislavića]], koji od ugarskog kralja 1504. dobija titulu [[Srpska despotovina|despota Srbije]]. I njegov sin [[Stjepan Berislavić]] je bio titularni srpski despot od 1520. godine, sa posjedima u Brodu i okolici. Titulu mu je dodijelio kralj [[Ludovik II.]]. Slavonski Brod se prije i u vrijeme turske vladavine nazivao i ''Despot-ov Brod'',<ref>{{Cite book|last=Zirdum|first=Andrija|authorlink=|others=|title=Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja 1698.-1991.|pages=281|year=2001|url=|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Slavonski Brod|id=}}</ref> a posjedi tih despota i ''Despotove zemlje''.<ref>{{Cite book|last=Hafizović|first=Fazileta|authorlink=|others=|title=Požeški sandžak i osmanska Slavonija|pages=79, 165|year=2016|url=|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Zagreb, Slavonski Brod|id=}}</ref> ''Kronika'' [[Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu|franjevačkog samostana u Brodu]] ovu utvrdu naziva ''Vukovac'', a o njoj je pisao u ''Uspomenama na stari Brod'' i [[Ignjat Alojzije Brlić]]. I on je navodi pod istim imenom, a za nju je zapisao da je ta tvrđica sagrađena od strane ''domaćih kraljevah, banovah i knezovah'', na mjestu rimske [[Marsonija|Marsonije]]. Po Brliću, zidine su se vidjele još 1809. kod čardaka Mrsunje, a nakon što je te godine razorena, dijelovi su iskorišteni za gradnju ustave na rječici [[Mrsunja|Mrsunji]], a dijelom za gradnju savskog nasipa. Služila je kao stražarnica na savskom prijelazu kod starog grada, a nalazila se naspram otočića na Savi (gdje je danas most), zapadno od današnje Tvrđave Brod, na poluotočiću (koji se protezao u smjeru istok-zapad) u močvarnom meandru i ušću rječice Mrsunje u [[Sava|Savu]]. Imala je oblik četverokuta, flankirana na četiri kule od koje su tri bile od zemlje i drveta, a jedna je bila zidana (na planu inž. Kaysersfelda iz 1692.). Oko utvrde je bilo grabište s vodom.<ref>{{Cite book|last=Kljajić|first=Josip|authorlink=|others=|title=Brodska tvrđava|pages=30|year=1998|url=|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Slavonski Brod|id=}}</ref> Nakon osmanskog zauzimanja [[Bosansko Kraljevstvo|Bosne]] 1463., brodski plemić [[Benedikt Berislavić]] je dao srušiti tadašnju dotrajalu srednjovjekovnu utvrdu. Njegovi sinovi (nasljednici) podigli su 1475. novu u obliku četverokuta s polukruglim kulama na uglovima te grabištem u koje se upuštala voda iz rječica Mrsunje i Glogovice. Utvrda je bila duga 220 m i široka oko 75 m, a imala je smještajni kapacitet za 300 vojnika. Osmanlije su u tvrđavi smjestili zapovjednika - dizdara, manju posadu s njihovim obiteljima te drugo vojno osoblje. Oni su za ispašu stoke koristili livadu u središtu Broda, tzv. ''Despotov čair''. [[Evlija Čelebi]] je 1660. bio u Brodu i u svom putopisu zapisao da su u tvrđavi daskom pokrivene kuće, ambari, skladište municije i jedna Sulejman-hanova džamija, koja je ranije bila crkva. Tu je bio dizdar-gradsku kapetan i 300 vojnika gradske posade. U naselju su živjelu spahije, zemljoposjefnici, koji su preko svojih pouzdanika ubirali prihode od kmetova po okolnim selima.<ref>{{Cite book|last=Zirdum|first=Andrija|authorlink=|others=|title=Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja 1698.-1991.|pages=281|year=2001|url=|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Slavonski Brod|id=}}</ref> Carska vojska je oslobodila Brod od osmanske vlasti 5. rujna 1688. i 1689. se spomjnju novoiskopani šanci, koji su trebali bolje štititi staru brodsku tvrđavu i pontonski most. U kolovozu 1689. brodski zapovjednik barun Gall je tražio pomoć vojske iz Požege. U proljeće 1890. Osmanlije su započele novi opći napad na Slavoniju. Tadašnji glavni vojni zapovjednik u Slavoniji, Guido Starhemberg, je u slučaju daljnjih osmanskih prodora naredio rušenje vitalnih objekata (kaštela, mostova, naselja). Brodski zapovjednik, satnik Königsegg, pripremio je miniranje brodskog kaštela. Napuštajući Brod potkaj rujna 1690. satnija je topove pobacala u Savu, kaštel i opkope razorila, a hranu i streljivo uništila. Nakon konačnog oslobođenja Broda od osmanske vlasti, u noći 11. na 12. listopada 1691. vojvoda od Croya je sa vojskom, tvrđavu Vukovac držao pod opsadom, a narodna vojska ([[Raci|racki]] hajduci) je bila zadužena za blokadu osmanskih plovila na Savi. Tvrđavu su zaposjeli Raci i 100 njemačkih vojnika.<ref>{{Cite book|last=Cvekan|first=Paškal|authorlink=Paškal Cvekan|others=|title=Franjevci u Brodu|pages=29|year=1984|url=|publisher=|location=Slavonski Brod|id=}}</ref> Osmanlije su u toj maglenoj noći, iza ponoći, panično napustili Vukovac i prešli u Bosnu, a vojvoda od Croya je u tvrđavi zatekao dva topa sa dosta streljiva. Prije gradnje barokne Tvrđave Brod, Habsburgovci su pored zaštitnih bedema oko civilnog naselja, duže vrijeme nastavili održavati i obnavljali bedeme ove utvrde, a sve što je podsjećalo na staru vlast (džamija i groblje), njemaka vojska je uništila. Tvrđava je još nazivana i ''Berislavića kaštel'', a po izgradnji nove tvrđave i ''Stari/Mali Šanac'', ''Stara utvrda'', ''Wasserburg'' i dr. Zatočenici na izdržavanju kazne u Vukovcu su, pored konja, nakon ukidanja mučenja kao kazne, teglili lađe na Savi (uzvodno), a to su po pogodbi radili i siromašniji ljudi. Uzduž cijele lijeve obale Save bila je uređena kopitnica, tj. obalni put za sprege koje su vukle lađe; nazivan je i nogostup dok su ga vukli samo ljudi.<ref>{{Cite book|last=Kljajić|first=Josip|authorlink=|others=|title=Brodska tvrđava|pages=144, 145|year=1998|url=|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Slavonski Brod|id=}}</ref> Nova vlast je tvrđavu Vukovac od Osmanlija preuzela u zapuštenom stanju. Od kraja 17. do trećeg desetljeća 18. stoljeća je korištena u obrambenoj funkciji, a po izgranji nove tvrđave ova je vojno napuštena i preuređena je u kontumac (karantenu). On je tu bio od 1743.-1783., kada su zgrade porušene, a nove sagrađene istočnije, prema Vijušu.<ref>{{Cite book|last=Kljajić|first=Josip|authorlink=|others=|title=Brodska tvrđava|pages=148|year=1998|url=|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Slavonski Brod|id=}}</ref> Dok se tvrđava koristila, žitelji sela u okolici Broda su imali različite obveze oko održavanja tvrđave, uglavnom besplatan rad na utvrđivanju Vukovca i dovoženje drva za palisade. Glavni se ulaz s drvenim vratima nalazio u bedemu istočne kurtine. Put u utvdu je vodio iz Donje brodske varoši (danas prostor od Trga do samostana) preko dvaju pokretnih mostova. U dvorištu su bile četiri zgrade i bunar. Zbog poplave 1719. tvrđava se djelomično urušila. Taj prostor je prepušten stanovnicima kojima su srušene kuće zbog gradnje nove tvrđave. Iz stare utvrde je ka Gornjoj brodskoj varoši, preko Mrsunje, vodio drveni most. Zbog potrebe izgradnje kopitnice se moralo srušiti desetak kuća, pa je vojna vlast naredila preseljene cijelog naselja na novo mjesto, koje je danas [[Brodski Varoš]], sjevero-zapadnije od starog mjesta, uz Savu i staru tvrđavu. W. Wagner je tvrdio da se 1947. s obližnjeg željezničkog nasipa tijekom višeg vodostaja Mrsunje i Save još uvijek moglo nazrijeti obrambene obrise stare brodske utvrde, ali je danas to daleko teže zbog novoizgrađenih objekata i privatnih kuća.<ref>{{Cite book|last=Kljajić|first=Josip|authorlink=|others=|title=Scrinia Slavonica, 3., Brodska utvrda Vukovac, 1688.-1722.|pages=121-156|year=2003|url=https://hrcak.srce.hr/file/30304|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Slavonski Brod|id=}}</ref> [[Datoteka:Тврђава Вуковац у Броду3.jpg|mini|Grad Brod i stara utvrd ''Vukovac'' 1699. u viziji Vasilja Antipova. Muzej Brodskog Posavlja|260x260px]] [[Datoteka:Тврђава Вуковац у Броду4.jpg|lijevo|mini|Grad Brod i stara utvrd ''Vukovac'' 1700. u viziji Vasilja Antipova. Muzej Brodskog Posavlja|260x260px]] [[Datoteka:Тврђава Вуковац у Броду5.jpg|središte|mini|Plan Broda i [[Tvrđava Brod|nove tvrđave]] iz 1723., a lijevo se vidi, naspram otoka i tvrđava Vukovac|260x260px]] [[Datoteka:Тврђава Вуковац у Броду6.jpg|središte|mini|Plan Broda i nove tvrđave iz 1728/29.|260x260px]] == Izvori == {{izvori}} {{Slavonski Brod}} [[Kategorija:Utvrde u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Slavonski Brod]] [[Kategorija:Građevine u Slavonskom Brodu]] 799dpy5vy6xkcmiknsr018e9wejjtdl 6447255 6447099 2022-08-21T10:21:52Z 188.120.117.0 /* Povijest */ dopuna wikitext text/x-wiki '''Tvrđava Vukovac''' u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] je bivša, stara, srednjovjekovna utvrda, koja danas više ne postoji, a starija je od [[Tvrđava Brod|Tvrđave Brod]]. == Povijest == [[Datoteka:Тврђава Вуковац у Броду.jpg|mini|desno|Vinjeta s planom Broda i stare utvrde Vukovac na Weiglovoj karti]] [[Datoteka:Тврђава Вуковац у Броду2.jpg|mini|desno|Plan stare brodske utvrde iz 1715.]] U okolici Broda u [[Vranovci]]ma, [[Bicko Selo|Bickom Selu]], [[Donja Vrba|Donjoj Vrbi]] i [[Gornja Bebrina|Gornjoj Bebrini]] narod je sačuvao spomen da im je stariji (prije turske vladavine) kršćanski vladar bio ''neki brodski Vuk Despot''.<ref>{{Cite book|last=Zirdum|first=Andrija|authorlink=|others=|title=Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja 1698.-1991.|pages=57, 91, 113, 133|year=2001|url=|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Slavonski Brod|id=}}</ref> To je bio srpski despot [[Vuk Branković (despot)|Vuk Branković]] čije su posjede kasnije nasljedili Berislavići. Nasljednik Vuka Brankovića je bio [[Đorđe Branković (despot)|Đorđe Branković]], pa njegov brat [[Jovan Branković]]. Jovanova žena Jelena Jakšić se nakon smrti muža preudala za [[Ivan Berislavić|Ivana Berislavića]], koji od ugarskog kralja 1504. dobija titulu [[Srpska despotovina|despota Srbije]]. I njegov sin [[Stjepan Berislavić]] je bio titularni srpski despot od 1520. godine, sa posjedima u Brodu i okolici. Titulu mu je dodijelio kralj [[Ludovik II.]]. Slavonski Brod se prije i u vrijeme turske vladavine nazivao i ''Despot-ov Brod'',<ref>{{Cite book|last=Zirdum|first=Andrija|authorlink=|others=|title=Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja 1698.-1991.|pages=281|year=2001|url=|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Slavonski Brod|id=}}</ref> a posjedi tih despota i ''Despotove zemlje''.<ref>{{Cite book|last=Hafizović|first=Fazileta|authorlink=|others=|title=Požeški sandžak i osmanska Slavonija|pages=79, 165|year=2016|url=|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Zagreb, Slavonski Brod|id=}}</ref> ''Kronika'' [[Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu|franjevačkog samostana u Brodu]] ovu utvrdu naziva ''Vukovac'', a o njoj je pisao u ''Uspomenama na stari Brod'' i [[Ignjat Alojzije Brlić]]. I on je navodi pod istim imenom, a za nju je zapisao da je ta tvrđica sagrađena od strane ''domaćih kraljevah, banovah i knezovah'', na mjestu rimske [[Marsonija|Marsonije]]. Po Brliću, zidine su se vidjele još 1809. kod čardaka Mrsunje, a nakon što je te godine razorena, dijelovi su iskorišteni za gradnju ustave na rječici [[Mrsunja|Mrsunji]], a dijelom za gradnju savskog nasipa. Služila je kao stražarnica na savskom prijelazu kod starog grada, a nalazila se naspram otočića na Savi (gdje je danas most), zapadno od današnje Tvrđave Brod, na poluotočiću (koji se protezao u smjeru istok-zapad) u močvarnom meandru i ušću rječice Mrsunje u [[Sava|Savu]]. Imala je oblik četverokuta, flankirana na četiri kule od koje su tri bile od zemlje i drveta, a jedna je bila zidana (na planu inž. Kaysersfelda iz 1692.). Oko utvrde je bilo grabište s vodom.<ref>{{Cite book|last=Kljajić|first=Josip|authorlink=|others=|title=Brodska tvrđava|pages=30|year=1998|url=|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Slavonski Brod|id=}}</ref> Nakon osmanskog zauzimanja [[Bosansko Kraljevstvo|Bosne]] 1463., brodski plemić [[Benedikt Berislavić]] je dao srušiti tadašnju dotrajalu srednjovjekovnu utvrdu. Njegovi sinovi (nasljednici) podigli su 1475. novu u obliku četverokuta s polukruglim kulama na uglovima te grabištem u koje se upuštala voda iz rječica Mrsunje i Glogovice. Utvrda je bila duga 220 m i široka oko 75 m, a imala je smještajni kapacitet za 300 vojnika. Osmanlije su u tvrđavi smjestili zapovjednika - dizdara, manju posadu s njihovim obiteljima te drugo vojno osoblje. Oni su za ispašu stoke koristili livadu u središtu Broda, tzv. ''Despotov čair'' (čair - livada, poljana, travnjak). [[Evlija Čelebi]] je 1660. bio u Brodu i u svom putopisu zapisao da su u tvrđavi daskom pokrivene kuće, ambari, skladište municije i jedna Sulejman-hanova džamija, koja je ranije bila crkva. Tu je bio dizdar-gradsku kapetan i 300 vojnika gradske posade. U naselju su živjelu spahije, zemljoposjefnici, koji su preko svojih pouzdanika ubirali prihode od kmetova po okolnim selima.<ref>{{Cite book|last=Zirdum|first=Andrija|authorlink=|others=|title=Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja 1698.-1991.|pages=281|year=2001|url=|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Slavonski Brod|id=}}</ref> Carska vojska je oslobodila Brod od osmanske vlasti 5. rujna 1688. i 1689. se spomjnju novoiskopani šanci, koji su trebali bolje štititi staru brodsku tvrđavu i pontonski most. U kolovozu 1689. brodski zapovjednik barun Gall je tražio pomoć vojske iz Požege. U proljeće 1890. Osmanlije su započele novi opći napad na Slavoniju. Tadašnji glavni vojni zapovjednik u Slavoniji, Guido Starhemberg, je u slučaju daljnjih osmanskih prodora naredio rušenje vitalnih objekata (kaštela, mostova, naselja). Brodski zapovjednik, satnik Königsegg, pripremio je miniranje brodskog kaštela. Napuštajući Brod potkaj rujna 1690. satnija je topove pobacala u Savu, kaštel i opkope razorila, a hranu i streljivo uništila. Nakon konačnog oslobođenja Broda od osmanske vlasti, u noći 11. na 12. listopada 1691. vojvoda od Croya je sa vojskom, tvrđavu Vukovac držao pod opsadom, a narodna vojska ([[Raci|racki]] hajduci) je bila zadužena za blokadu osmanskih plovila na Savi. Tvrđavu su zaposjeli Raci i 100 njemačkih vojnika.<ref>{{Cite book|last=Cvekan|first=Paškal|authorlink=Paškal Cvekan|others=|title=Franjevci u Brodu|pages=29|year=1984|url=|publisher=|location=Slavonski Brod|id=}}</ref> Osmanlije su u toj maglenoj noći, iza ponoći, panično napustili Vukovac i prešli u Bosnu, a vojvoda od Croya je u tvrđavi zatekao dva topa sa dosta streljiva. Prije gradnje barokne Tvrđave Brod, Habsburgovci su pored zaštitnih bedema oko civilnog naselja, duže vrijeme nastavili održavati i obnavljali bedeme ove utvrde, a sve što je podsjećalo na staru vlast (džamija i groblje), njemaka vojska je uništila. Tvrđava je još nazivana i ''Berislavića kaštel'', a po izgradnji nove tvrđave i ''Stari/Mali Šanac'', ''Stara utvrda'', ''Wasserburg'' i dr. Zatočenici na izdržavanju kazne u Vukovcu su, pored konja, nakon ukidanja mučenja kao kazne, teglili lađe na Savi (uzvodno), a to su po pogodbi radili i siromašniji ljudi. Uzduž cijele lijeve obale Save bila je uređena kopitnica, tj. obalni put za sprege koje su vukle lađe; nazivan je i nogostup dok su ga vukli samo ljudi.<ref>{{Cite book|last=Kljajić|first=Josip|authorlink=|others=|title=Brodska tvrđava|pages=144, 145|year=1998|url=|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Slavonski Brod|id=}}</ref> Nova vlast je tvrđavu Vukovac od Osmanlija preuzela u zapuštenom stanju. Od kraja 17. do trećeg desetljeća 18. stoljeća je korištena u obrambenoj funkciji, a po izgranji nove tvrđave ova je vojno napuštena i preuređena je u kontumac (karantenu). On je tu bio od 1743.-1783., kada su zgrade porušene, a nove sagrađene istočnije, prema Vijušu.<ref>{{Cite book|last=Kljajić|first=Josip|authorlink=|others=|title=Brodska tvrđava|pages=148|year=1998|url=|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Slavonski Brod|id=}}</ref> Dok se tvrđava koristila, žitelji sela u okolici Broda su imali različite obveze oko održavanja tvrđave, uglavnom besplatan rad na utvrđivanju Vukovca i dovoženje drva za palisade. Glavni se ulaz s drvenim vratima nalazio u bedemu istočne kurtine. Put u utvdu je vodio iz Donje brodske varoši (danas prostor od Trga do samostana) preko dvaju pokretnih mostova. U dvorištu su bile četiri zgrade i bunar. Zbog poplave 1719. tvrđava se djelomično urušila. Taj prostor je prepušten stanovnicima kojima su srušene kuće zbog gradnje nove tvrđave. Iz stare utvrde je ka Gornjoj brodskoj varoši, preko Mrsunje, vodio drveni most. Zbog potrebe izgradnje kopitnice se moralo srušiti desetak kuća, pa je vojna vlast naredila preseljene cijelog naselja na novo mjesto, koje je danas [[Brodski Varoš]], sjevero-zapadnije od starog mjesta, uz Savu i staru tvrđavu. W. Wagner je tvrdio da se 1947. s obližnjeg željezničkog nasipa tijekom višeg vodostaja Mrsunje i Save još uvijek moglo nazrijeti obrambene obrise stare brodske utvrde, ali je danas to daleko teže zbog novoizgrađenih objekata i privatnih kuća.<ref>{{Cite book|last=Kljajić|first=Josip|authorlink=|others=|title=Scrinia Slavonica, 3., Brodska utvrda Vukovac, 1688.-1722.|pages=121-156|year=2003|url=https://hrcak.srce.hr/file/30304|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Slavonski Brod|id=}}</ref> [[Datoteka:Тврђава Вуковац у Броду3.jpg|mini|Grad Brod i stara utvrd ''Vukovac'' 1699. u viziji Vasilja Antipova. Muzej Brodskog Posavlja|260x260px]] [[Datoteka:Тврђава Вуковац у Броду4.jpg|lijevo|mini|Grad Brod i stara utvrd ''Vukovac'' 1700. u viziji Vasilja Antipova. Muzej Brodskog Posavlja|260x260px]] [[Datoteka:Тврђава Вуковац у Броду5.jpg|središte|mini|Plan Broda i [[Tvrđava Brod|nove tvrđave]] iz 1723., a lijevo se vidi, naspram otoka i tvrđava Vukovac|260x260px]] [[Datoteka:Тврђава Вуковац у Броду6.jpg|središte|mini|Plan Broda i nove tvrđave iz 1728/29.|260x260px]] == Izvori == {{izvori}} {{Slavonski Brod}} [[Kategorija:Utvrde u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Slavonski Brod]] [[Kategorija:Građevine u Slavonskom Brodu]] cmx11h741oightg6hr76nywud4ehgqc 6447256 6447255 2022-08-21T10:25:49Z 188.120.117.0 /* Povijest */ ispravke wikitext text/x-wiki '''Tvrđava Vukovac''' u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] je bivša, stara, srednjovjekovna utvrda, koja danas više ne postoji, a starija je od [[Tvrđava Brod|Tvrđave Brod]]. == Povijest == [[Datoteka:Тврђава Вуковац у Броду.jpg|mini|desno|Vinjeta s planom Broda i stare utvrde Vukovac na Weiglovoj karti]] [[Datoteka:Тврђава Вуковац у Броду2.jpg|mini|desno|Plan stare brodske utvrde iz 1715.]] U okolici Broda u [[Vranovci]]ma, [[Bicko Selo|Bickom Selu]], [[Donja Vrba|Donjoj Vrbi]] i [[Gornja Bebrina|Gornjoj Bebrini]] narod je sačuvao spomen da im je stariji (prije turske vladavine) kršćanski vladar bio ''neki brodski Vuk Despot''.<ref>{{Cite book|last=Zirdum|first=Andrija|authorlink=|others=|title=Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja 1698.-1991.|pages=57, 91, 113, 133|year=2001|url=|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Slavonski Brod|id=}}</ref> To je bio srpski despot [[Vuk Branković (despot)|Vuk Branković]] čije su posjede kasnije nasljedili Berislavići. Nasljednik Vuka Brankovića je bio [[Đorđe Branković (despot)|Đorđe Branković]], pa njegov brat [[Jovan Branković]]. Jovanova žena Jelena Jakšić se nakon smrti muža preudala za [[Ivan Berislavić|Ivana Berislavića]], koji od ugarskog kralja 1504. dobija titulu [[Srpska despotovina|despota Srbije]]. I njegov sin [[Stjepan Berislavić]] je bio titularni srpski despot od 1520. godine, sa posjedima u Brodu i okolici. Titulu mu je dodijelio kralj [[Ludovik II.]]. Slavonski Brod se prije i u vrijeme turske vladavine nazivao i ''Despot-ov Brod'',<ref>{{Cite book|last=Zirdum|first=Andrija|authorlink=|others=|title=Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja 1698.-1991.|pages=281|year=2001|url=|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Slavonski Brod|id=}}</ref> a posjedi tih despota i ''Despotove zemlje''.<ref>{{Cite book|last=Hafizović|first=Fazileta|authorlink=|others=|title=Požeški sandžak i osmanska Slavonija|pages=79, 165|year=2016|url=|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Zagreb, Slavonski Brod|id=}}</ref> ''Kronika'' [[Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu|franjevačkog samostana u Brodu]] ovu utvrdu naziva ''Vukovac'', a o njoj je pisao u ''Uspomenama na stari Brod'' i [[Ignjat Alojzije Brlić]]. I on je navodi pod istim imenom, a za nju je zapisao da je ta tvrđica sagrađena od strane ''domaćih kraljevah, banovah i knezovah'', na mjestu rimske [[Marsonija|Marsonije]]. Po Brliću, zidine su se vidjele još 1809. kod čardaka Mrsunje, a nakon što je te godine razorena, dijelovi su iskorišteni za gradnju ustave na rječici [[Mrsunja|Mrsunji]], a dijelom za gradnju savskog nasipa. Služila je kao stražarnica na savskom prijelazu kod starog grada, a nalazila se naspram otočića na Savi (gdje je danas most), zapadno od današnje Tvrđave Brod, na poluotočiću (koji se protezao u smjeru istok-zapad) u močvarnom meandru i ušću rječice Mrsunje u [[Sava|Savu]]. Imala je oblik četverokuta, flankirana na četiri kule od koje su tri bile od zemlje i drveta, a jedna je bila zidana (na planu inž. Kaysersfelda iz 1692.). Oko utvrde je bilo grabište s vodom.<ref>{{Cite book|last=Kljajić|first=Josip|authorlink=|others=|title=Brodska tvrđava|pages=30|year=1998|url=|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Slavonski Brod|id=}}</ref> Nakon osmanskog zauzimanja [[Bosansko Kraljevstvo|Bosne]] 1463., brodski plemić [[Benedikt Berislavić]] je dao srušiti tadašnju dotrajalu srednjovjekovnu utvrdu. Njegovi sinovi (nasljednici) podigli su 1475. novu u obliku četverokuta s polukruglim kulama na uglovima te grabištem u koje se upuštala voda iz rječica Mrsunje i Glogovice. Utvrda je bila duga 220 m i široka oko 75 m, a imala je smještajni kapacitet za 300 vojnika. Osmanlije su u tvrđavi smjestili zapovjednika - dizdara, manju posadu s njihovim obiteljima te drugo vojno osoblje. Oni su za ispašu stoke koristili livadu u središtu Broda, tzv. ''Despotov čair'' (čair - livada, poljana, travnjak). [[Evlija Čelebi]] je 1660. bio u Brodu i u svom putopisu zapisao da su u tvrđavi daskom pokrivene kuće, ambari, skladište municije i jedna Sulejman-hanova džamija, koja je ranije bila crkva. Tu je bio dizdar-gradski kapetan i 300 vojnika gradske posade. U naselju su živjeli spahije, zemljoposjednici, koji su preko svojih pouzdanika ubirali prihode od kmetova po okolnim selima.<ref>{{Cite book|last=Zirdum|first=Andrija|authorlink=|others=|title=Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja 1698.-1991.|pages=281|year=2001|url=|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Slavonski Brod|id=}}</ref> Carska vojska je oslobodila Brod od osmanske vlasti 5. rujna 1688. i 1689. se spomjnju novoiskopani šanci, koji su trebali bolje štititi staru brodsku tvrđavu i pontonski most. U kolovozu 1689. brodski zapovjednik barun Gall je tražio pomoć vojske iz Požege. U proljeće 1890. Osmanlije su započele novi opći napad na Slavoniju. Tadašnji glavni vojni zapovjednik u Slavoniji, Guido Starhemberg, je u slučaju daljnjih osmanskih prodora naredio rušenje vitalnih objekata (kaštela, mostova, naselja). Brodski zapovjednik, satnik Königsegg, pripremio je miniranje brodskog kaštela. Napuštajući Brod potkaj rujna 1690. satnija je topove pobacala u Savu, kaštel i opkope razorila, a hranu i streljivo uništila. Nakon konačnog oslobođenja Broda od osmanske vlasti, u noći 11. na 12. listopada 1691. vojvoda od Croya je sa vojskom, tvrđavu Vukovac držao pod opsadom, a narodna vojska ([[Raci|racki]] hajduci) je bila zadužena za blokadu osmanskih plovila na Savi. Tvrđavu su zaposjeli Raci i 100 njemačkih vojnika.<ref>{{Cite book|last=Cvekan|first=Paškal|authorlink=Paškal Cvekan|others=|title=Franjevci u Brodu|pages=29|year=1984|url=|publisher=|location=Slavonski Brod|id=}}</ref> Osmanlije su u toj maglenoj noći, iza ponoći, panično napustili Vukovac i prešli u Bosnu, a vojvoda od Croya je u tvrđavi zatekao dva topa sa dosta streljiva. Prije gradnje barokne Tvrđave Brod, Habsburgovci su pored zaštitnih bedema oko civilnog naselja, duže vrijeme nastavili održavati i obnavljali bedeme ove utvrde, a sve što je podsjećalo na staru vlast (džamija i groblje), njemaka vojska je uništila. Tvrđava je još nazivana i ''Berislavića kaštel'', a po izgradnji nove tvrđave i ''Stari/Mali Šanac'', ''Stara utvrda'', ''Wasserburg'' i dr. Zatočenici na izdržavanju kazne u Vukovcu su, pored konja, nakon ukidanja mučenja kao kazne, teglili lađe na Savi (uzvodno), a to su po pogodbi radili i siromašniji ljudi. Uzduž cijele lijeve obale Save bila je uređena kopitnica, tj. obalni put za sprege koje su vukle lađe; nazivan je i nogostup dok su ga vukli samo ljudi.<ref>{{Cite book|last=Kljajić|first=Josip|authorlink=|others=|title=Brodska tvrđava|pages=144, 145|year=1998|url=|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Slavonski Brod|id=}}</ref> Nova vlast je tvrđavu Vukovac od Osmanlija preuzela u zapuštenom stanju. Od kraja 17. do trećeg desetljeća 18. stoljeća je korištena u obrambenoj funkciji, a po izgranji nove tvrđave ova je vojno napuštena i preuređena je u kontumac (karantenu). On je tu bio od 1743.-1783., kada su zgrade porušene, a nove sagrađene istočnije, prema Vijušu.<ref>{{Cite book|last=Kljajić|first=Josip|authorlink=|others=|title=Brodska tvrđava|pages=148|year=1998|url=|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Slavonski Brod|id=}}</ref> Dok se tvrđava koristila, žitelji sela u okolici Broda su imali različite obveze oko održavanja tvrđave, uglavnom besplatan rad na utvrđivanju Vukovca i dovoženje drva za palisade. Glavni se ulaz s drvenim vratima nalazio u bedemu istočne kurtine. Put u utvdu je vodio iz Donje brodske varoši (danas prostor od Trga do samostana) preko dvaju pokretnih mostova. U dvorištu su bile četiri zgrade i bunar. Zbog poplave 1719. tvrđava se djelomično urušila. Taj prostor je prepušten stanovnicima kojima su srušene kuće zbog gradnje nove tvrđave. Iz stare utvrde je ka Gornjoj brodskoj varoši, preko Mrsunje, vodio drveni most. Zbog potrebe izgradnje kopitnice se moralo srušiti desetak kuća, pa je vojna vlast naredila preseljene cijelog naselja na novo mjesto, koje je danas [[Brodski Varoš]], sjevero-zapadnije od starog mjesta, uz Savu i staru tvrđavu. W. Wagner je tvrdio da se 1947. s obližnjeg željezničkog nasipa tijekom višeg vodostaja Mrsunje i Save još uvijek moglo nazrijeti obrambene obrise stare brodske utvrde, ali je danas to daleko teže zbog novoizgrađenih objekata i privatnih kuća.<ref>{{Cite book|last=Kljajić|first=Josip|authorlink=|others=|title=Scrinia Slavonica, 3., Brodska utvrda Vukovac, 1688.-1722.|pages=121-156|year=2003|url=https://hrcak.srce.hr/file/30304|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Slavonski Brod|id=}}</ref> [[Datoteka:Тврђава Вуковац у Броду3.jpg|mini|Grad Brod i stara utvrd ''Vukovac'' 1699. u viziji Vasilja Antipova. Muzej Brodskog Posavlja|260x260px]] [[Datoteka:Тврђава Вуковац у Броду4.jpg|lijevo|mini|Grad Brod i stara utvrd ''Vukovac'' 1700. u viziji Vasilja Antipova. Muzej Brodskog Posavlja|260x260px]] [[Datoteka:Тврђава Вуковац у Броду5.jpg|središte|mini|Plan Broda i [[Tvrđava Brod|nove tvrđave]] iz 1723., a lijevo se vidi, naspram otoka i tvrđava Vukovac|260x260px]] [[Datoteka:Тврђава Вуковац у Броду6.jpg|središte|mini|Plan Broda i nove tvrđave iz 1728/29.|260x260px]] == Izvori == {{izvori}} {{Slavonski Brod}} [[Kategorija:Utvrde u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Slavonski Brod]] [[Kategorija:Građevine u Slavonskom Brodu]] l43w7uslh9quod87d45gy8jwntnacyk 0 726656 6447007 2022-08-20T12:36:45Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Microlepidieae'' | slika = Stenopetalum decipiens habit.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Stenopetalum decipiens]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Brassicales]] | familia =[[Brassicaceae]] | tribus ='''''Microlepidieae''''' | tribus_autorstvo...«. wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Microlepidieae'' | slika = Stenopetalum decipiens habit.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Stenopetalum decipiens]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Brassicales]] | familia =[[Brassicaceae]] | tribus ='''''Microlepidieae''''' | tribus_autorstvo = <small>[[Suzanne I. Warwick|Warwick]] et al.</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Microlepidieae''', tribus [[Krstašice|krstašica]] sa 17 rodova<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1659548891 World Plants (Complete List)] pristupljeno 20. kolovoza 2022</ref> iz [[Australija (kontinent)|Australije]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]<ref>[https://www.plantcytogenomics.org/node/38 Phylogenetic analyses... of the tribe Microlepidieae]</ref> == Rodovi == # ''[[Microlepidium]]'' <small>F. Muell.</small> (2 spp.) # ''[[Carinavalva]]'' <small>Ising</small> (1 sp.) # ''[[Blennodia]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) # ''[[Ballantinia]]'' <small>Hook. fil. ex E. A. Shaw</small> (1 sp.) # ''[[Arabidella]]'' <small>(F. Muell.) O. E. Schulz</small> (6 spp.) # ''[[Lemphoria]]'' <small>O. E. Schulz</small> (4 spp.) # ''[[Hutchinsia]]'' <small>auct.</small> (1 sp.) # ''[[Phlegmatospermum]]'' <small>O. E. Schulz</small> (4 spp.) # ''[[Menkea]]'' <small>Lehm.</small> (6 spp.) # ''[[Drabastrum]]'' <small>(F. Muell.) O. E. Schulz</small> (1 sp.) # ''[[Geococcus]]'' <small>J. L. Drumm. ex Harv.</small> (1 sp.) # ''[[Scambopus]]'' <small>O. E. Schulz</small> (1 sp.) # ''[[Harmsiodoxa]]'' <small>O. E. Schulz</small> (3 spp.) # ''[[Pachymitus]]'' <small>O. E. Schulz</small> (1 sp.) # ''[[Irenepharsus]]'' <small>Hewson</small> (3 spp.) # ''[[Pachycladon]]'' <small>Hook. fil.</small> (11 spp.) # ''[[Stenopetalum]]'' <small>W. T. Aiton ex DC.</small> (11 spp.) {{commonscat|Microlepidieae}} {{wikispecies|Microlepidieae}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Krstašice]] 89ty2r7vq9z5142wx9uqimb0h57alhg 0 726657 6447011 2022-08-20T13:21:14Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Brassicinae'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Brassicales]] | familia =[[Brassicaceae]] | tribus =''[[Brassiceae]]'' | subtribus ='''''Brassicinae''''' | subtribus_autorstvo = | genus = | genus_au...«. wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Brassicinae'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Brassicales]] | familia =[[Brassicaceae]] | tribus =''[[Brassiceae]]'' | subtribus ='''''Brassicinae''''' | subtribus_autorstvo = | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Brassicinae''', podtribus [[Krstašice|krstašica]], dio tribusa ''[[Brassiceae]]''. Sastoji se od sa 12 rodova<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1659548891 World Plants (Complete List)] pristupljeno 20. kolovoza 2022</ref>, tipični je ''[[Brassica]]'' ([[kupus]]) == Rodovi == # ''[[Guenthera]]'' <small>Andrz. ex Besser</small> (10 spp.) # ''[[Moricandia]]'' <small>DC.</small> (8 spp.) # ''[[Douepia]]'' <small>Cambess.</small> (2 spp.) # ''[[Diplotaxis]]'' <small>DC.</small> (35 spp.) # ''[[Eruca]]'' <small>Hill</small> (2 spp.) # ''[[Brassica]]'' <small>L.</small> (31 spp.) # ''[[Nasturtiopsis]]'' <small>Boiss.</small> (3 spp.) # ''[[Enarthrocarpus]]'' <small>Labill.</small> (5 spp.) # ''[[Morisia]]'' <small>J. Gay</small> (1 sp.) # ''[[Zahora]]'' <small>Lemmel & M. Koch</small> (1 sp.) # ''[[Raphanus]]'' <small>L.</small> (4 spp.) # ''[[Quidproquo]]'' <small>Greuter & Burdet</small> (1 sp.) {{commonscat|Brassicinae}} {{wikispecies|Brassicinae}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Krstašice]] dcl3q4tieyg98i3ewbe1ez5cqckvtqg 0 726658 6447109 2022-08-20T19:25:24Z Cybermb 1634 n.č. wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Regionalna nogometna liga – Primorska skupina | sezona = 1987./88. | slika = | opis = | država = {{ZD|J|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] <br> <small> {{ZD|S|SR HRV}} [[SR Hrvatska]] | stupanj lige = V. | prvaci = [[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 16 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = | sljedeća sezona = [[Regionalna nogometna liga – Primorska skupina 1988./89.|1988./89.]] }} '''''Regionalna liga - Primorska skupina''''', također kao i ''Primorsko-goranska regionalna nogometna liga'' je bila liga petog stupnja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1987./88. <br> Sudjelovalo je 16 klubova, a prvak je bio ''[[NK Naprijed Hreljin|"Naprijed"]]'' iz [[Hreljin]]a. == Ljestvica == {| class="wikitable" style="text-align: right" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] ||30 ||22 ||6 ||2 ||85 ||24 ||50 |- |2. ||align="left"|[[NK Klana|Klana]] ||30 ||18 ||5 ||7 ||49 ||23 ||41 |- |3. ||align="left"|[[NK Lokomotiva Rijeka|Lokomotiva Rijeka]] ||30 ||12 ||12 ||6 ||48 ||38 ||36 |- |4. ||align="left"|[[NK Rikard Benčić Rijeka|Rikard Benčić Rijeka]] ||30 ||10 ||15 ||5 ||49 ||41 ||35 |- |5. ||align="left"|[[NK Rab|Rab]] ||30 ||12 ||10 ||8 ||51 ||43 ||34 |- |6. ||align="left"|[[NK Grobničan Čavle|Grobničan Mavrinci]] ||30 ||11 ||8 ||11 ||54 ||46 ||30 |- |7. ||align="left"|Jedinstvo-Centar Rijeka ||30 ||11 ||7 ||12 ||52 ||60 ||29 |- |8. ||align="left"|[[NK Borac Bakar|Borac Bakar]] ||30 ||11 ||7 ||12 ||34 ||46 ||29 |- |9. ||align="left"|[[NK Vrbovsko|Vrbovsko]] ||30 ||10 ||8 ||12 ||48 ||39 ||28 |- |10. ||align="left"|INA Rijeka ||30 ||8 ||12 ||10 ||29 ||31 ||28 |- |11. ||align="left"|[[NK Omladinac Vrata|Omladinac Vrata]] ||30 ||9 ||10 ||11 ||41 ||53 ||28 |- |12. ||align="left"|Primorje Rijeka ||30 ||11 ||6 ||13 ||49 ||48 ||28 |- |13. ||align="left"|[[NK Vinodol Novi Vinodolski|Vinodol Novi Vinodolski]] ||30 ||8 ||10 ||12 ||49 ||52 ||26 |- |14. ||align="left"|Željezničar Srpske Moravice ||30 ||9 ||8 ||13 ||27 ||40 ||26 |- |15. ||align="left"|[[NK Risnjak Lokve|Risnjak Lokve]] ||30 ||6 ||7 ||17 ||36 ||62 ||19 |- |16. ||align="left"|[[NK OŠK Omišalj|OŠK Brodokomerc Omišalj]] ||30 ||3 ||7 ||20 ||24 ||79 ||13 |} * Srpske Moravice - tadašnji naziv za naselje [[Moravice]] == Povezani članci == * [[II. Hrvatska nogometna liga – Zapad 1987./88.|II. Hrvatska liga – Zapad 1987./88.]] * [[Regionalna nogometna liga - Istarska skupina 1987./88.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Niko Cvjetković: ''"SD "Borac" Bakar : 1920-1990."'', Bakar, 1990., UDK:796(497.13 Bakar)"1920/1990", str. 341-345 {{izvori}} </small> [[Kategorija:Primorsko-goranska nogometna liga (do 1991.)|1987-88 1 regionalna Primorska]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1987./88.|Primorska regionalna]] [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 5. ligaški rang (Hrvatska)|1987-88 Primorska]] 8b4mv51nc0xx41iszi3fcreydfg86y6 6447114 6447109 2022-08-20T19:53:49Z Cybermb 1634 Rezultatska križaljka wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Regionalna nogometna liga – Primorska skupina | sezona = 1987./88. | slika = | opis = | država = {{ZD|J|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] <br> <small> {{ZD|S|SR HRV}} [[SR Hrvatska]] | stupanj lige = V. | prvaci = [[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 16 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = | sljedeća sezona = [[Regionalna nogometna liga – Primorska skupina 1988./89.|1988./89.]] }} '''''Regionalna liga - Primorska skupina''''', također kao i ''Primorsko-goranska regionalna nogometna liga'' je bila liga petog stupnja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1987./88. <br> Sudjelovalo je 16 klubova, a prvak je bio ''[[NK Naprijed Hreljin|"Naprijed"]]'' iz [[Hreljin]]a. == Ljestvica == {| class="wikitable" style="text-align: right" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] ||30 ||22 ||6 ||2 ||85 ||24 ||50 |- |2. ||align="left"|[[NK Klana|Klana]] ||30 ||18 ||5 ||7 ||49 ||23 ||41 |- |3. ||align="left"|[[NK Lokomotiva Rijeka|Lokomotiva Rijeka]] ||30 ||12 ||12 ||6 ||48 ||38 ||36 |- |4. ||align="left"|[[NK Rikard Benčić Rijeka|Rikard Benčić Rijeka]] ||30 ||10 ||15 ||5 ||49 ||41 ||35 |- |5. ||align="left"|[[NK Rab|Rab]] ||30 ||12 ||10 ||8 ||51 ||43 ||34 |- |6. ||align="left"|[[NK Grobničan Čavle|Grobničan Mavrinci]] ||30 ||11 ||8 ||11 ||54 ||46 ||30 |- |7. ||align="left"|Jedinstvo-Centar Rijeka ||30 ||11 ||7 ||12 ||52 ||60 ||29 |- |8. ||align="left"|[[NK Borac Bakar|Borac Bakar]] ||30 ||11 ||7 ||12 ||34 ||46 ||29 |- |9. ||align="left"|[[NK Vrbovsko|Vrbovsko]] ||30 ||10 ||8 ||12 ||48 ||39 ||28 |- |10. ||align="left"|INA Rijeka ||30 ||8 ||12 ||10 ||29 ||31 ||28 |- |11. ||align="left"|[[NK Omladinac Vrata|Omladinac Vrata]] ||30 ||9 ||10 ||11 ||41 ||53 ||28 |- |12. ||align="left"|Primorje Rijeka ||30 ||11 ||6 ||13 ||49 ||48 ||28 |- |13. ||align="left"|[[NK Vinodol Novi Vinodolski|Vinodol Novi Vinodolski]] ||30 ||8 ||10 ||12 ||49 ||52 ||26 |- |14. ||align="left"|Željezničar Srpske Moravice ||30 ||9 ||8 ||13 ||27 ||40 ||26 |- |15. ||align="left"|[[NK Risnjak Lokve|Risnjak Lokve]] ||30 ||6 ||7 ||17 ||36 ||62 ||19 |- |16. ||align="left"|[[NK OŠK Omišalj|OŠK Brodokomerc Omišalj]] ||30 ||3 ||7 ||20 ||24 ||79 ||13 |} * Srpske Moravice - tadašnji naziv za naselje [[Moravice]] == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BOR !!GRO !!INA !!JEDC !!KLA !!LOK !!NAP !!OML !!OŠKB !!PRI !!RAB !!RIKB !!RIS !!VIN !!VRB !!ŽELJ |- |'''BOR ||align="left"|Borac Bakar |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || || |- |'''GRO ||align="left"|Grobničan Mavrinci | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || |- |'''INA ||align="left"|INA Rijeka | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || |- |'''JEDC ||align="left"|Jedinstvo-Centar Rijeka | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || |- |'''KLA ||align="left"|Klana | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || |- |'''LOK ||align="left"|Lokomotiva Rijeka | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || |- |'''NAP ||align="left"|Naprijed Hreljin | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || |- |'''OML ||align="left"|Omladinac Vrata | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''OŠKB ||align="left"|OŠK Brodokomerc Omišalj | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''PRI ||align="left"|Primorje Rijeka | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''RAB ||align="left"|Rab | || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''RIKB ||align="left"|Rikard Benčić Rijeka | || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''RIS ||align="left"|Risnjak Lokve | || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''VIN ||align="left"|Vinodol Novi Vinodolski | || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''VRB ||align="left"|Vrbovsko | || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ŽELJ ||align="left"|Željezničar Srpske Moravice | || || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="18"| |- |colspan="18" align="left"| <small> '''podebljan rezltat''' - utakmice od 1. do 15. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 16. do 30. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe </small> |} <small> Izvori: </small> == Povezani članci == * [[II. Hrvatska nogometna liga – Zapad 1987./88.|II. Hrvatska liga – Zapad 1987./88.]] * [[Regionalna nogometna liga - Istarska skupina 1987./88.|Regionalna liga - Istarska skupina 1987./88.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Niko Cvjetković: ''"SD "Borac" Bakar : 1920-1990."'', Bakar, 1990., UDK:796(497.13 Bakar)"1920/1990", str. 341-345 {{izvori}} </small> [[Kategorija:Primorsko-goranska nogometna liga (do 1991.)|1987-88 1 regionalna Primorska]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1987./88.|Primorska regionalna]] [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 5. ligaški rang (Hrvatska)|1987-88 Primorska]] 2a7p999tb4h2t7op9ld1pdzin4xirxy 0 726659 6447128 2022-08-20T20:47:40Z Cybermb 1634 n.č. wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Regionalna nogometna liga – Primorska skupina | sezona = 1988./89. | slika = | opis = | država = {{ZD|J|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] <br> <small> {{ZD|S|SR HRV}} [[SR Hrvatska]] | stupanj lige = V. | prvaci = [[NK Klana|Klana]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 16 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Regionalna nogometna liga – Primorska skupina 1987./88.|1987./88.]] | sljedeća sezona = [[Regionalna nogometna liga – Primorska skupina 1989./90.|1989./90.]] }} '''''Regionalna liga - Primorska skupina''''', također kao i ''Primorsko-goranska regionalna nogometna liga'' je bila liga petog stupnja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1988./89. <br> Sudjelovalo je 16 klubova, a prvak je bio klub ''[[NK Klana|"Klana"]]''. == Ljestvica == {| class="wikitable" style="text-align: right" !mj. !!klub !!ut. !!pob !!ner <br> (uk) !!(ner <br> 11m) !!por !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Klana|Klana]] ||30 ||22 ||5 ||(3) ||3 ||67 ||22 ||47 |- |2. ||align="left"|INA Delta Rijeka ||30 ||15 ||7 ||(6) ||8 ||62 ||33 ||36 |- |3. ||align="left"|[[NK Crikvenica|Crikvenica]] ||30 ||16 ||5 ||(2) ||9 ||59 ||37 ||34 |- |4. ||align="left"|[[NK Grobničan Čavle|Grobničan (Cernik-Čavle)]] ||30 ||14 ||6 ||(4) ||10 ||59 ||42 ||32 |- |5. ||align="left"|[[NK Omladinac Vrata|Omladinac Vrata]] ||30 ||13 ||9 ||(5) ||8 ||47 ||30 ||31 |- |6. ||align="left"|Primorje Rijeka ||30 ||12 ||8 ||(5) ||10 ||36 ||37 ||29 |- |7. ||align="left"|[[NK Vrbovsko|Vrbovsko]] ||30 ||13 ||5 ||(3) ||12 ||47 ||54 ||29 |- |8. ||align="left"|Jedinstvo-Centar Rijeka ||30 ||12 ||5 ||(2) ||13 ||51 ||46 ||26 |- |9. ||align="left"|[[NK Rječina Dražice|Rječina Dražice]] ||30 ||12 ||6 ||(2) ||12 ||44 ||50 ||26 |- |10. ||align="left"|[[NK Rab|Rab]] ||30 ||10 ||10 ||(5) ||10 ||46 ||43 ||25 |- |11. ||align="left"|[[NK Lokomotiva Rijeka|Lokomotiva Rijeka]] ||30 ||10 ||9 ||(4) ||11 ||49 ||41 ||24 |- |12. ||align="left"|[[NK Lovran|Lovran]] ||30 ||11 ||6 ||(2) ||13 ||48 ||47 ||24 |- |13. ||align="left"|Željezničar Srpske Moravice ||30 ||11 ||6 ||(2) ||13 ||31 ||37 ||24 |- |14. ||align="left"|[[NK Borac Bakar|Borac Bakar]] ||30 ||8 ||7 ||(2) ||15 ||35 ||54 ||18 |- |15. ||align="left"|[[NK Rikard Benčić Rijeka|Rikard Benčić Rijeka]] ||30 ||5 ||5 ||(1) ||20 ||33 ||81 ||11 |- |16. ||align="left"|[[NK Dobra Sveti Petar|Dobra (Sveti Petar-Ogulin)]] ||30 ||3 ||7 ||(5) ||20 ||23 ||84 ||11 |} * U slučaju neodlučenog rezultata su se izvodili jedanaesterci, nakon kojih bi pobjednik dobio 1 bod, a poraženi ne bi osvojio bod. * Srpske Moravice - tadašnji naziv za naselje [[Moravice]] * [[Sveti Petar (Ogulin)|Sveti Petar]] - tada dio naselja [[Ogulin]] == Povezani članci == * [[II. Hrvatska nogometna liga – Zapad 1988./89.|II. Hrvatska liga – Zapad 1988./89.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Niko Cvjetković: ''"SD "Borac" Bakar : 1920-1990."'', Bakar, 1990., UDK:796(497.13 Bakar)"1920/1990", str. 345-354 * Petar Pavlić, Berislav Gašparović: ''70 godina nogometa u Crikvenici '', Crikvenica, 1990., UDK: 796.332(497.5 Crikvenica)(091), str. 24 * Petar Pavlić: ''Crikvenička nogometna kronika : naših '90 let'', Crikvenica, 2009., UDK: 796.332(497.5), str. 126-127 {{izvori}} </small> [[Kategorija:Primorsko-goranska nogometna liga (do 1991.)|1987-88 1 regionalna Primorska]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1987./88.|Primorska regionalna]] [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 5. ligaški rang (Hrvatska)|1987-88 Primorska]] plr2vhl0ysi0cuezcplu9j7uhk8fxt7 6447156 6447128 2022-08-20T21:16:00Z Cybermb 1634 Rezultatska križaljka wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Regionalna nogometna liga – Primorska skupina | sezona = 1988./89. | slika = | opis = | država = {{ZD|J|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] <br> <small> {{ZD|S|SR HRV}} [[SR Hrvatska]] | stupanj lige = V. | prvaci = [[NK Klana|Klana]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 16 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Regionalna nogometna liga – Primorska skupina 1987./88.|1987./88.]] | sljedeća sezona = [[Regionalna nogometna liga – Primorska skupina 1989./90.|1989./90.]] }} '''''Regionalna liga - Primorska skupina''''', također kao i ''Primorsko-goranska regionalna nogometna liga'' je bila liga petog stupnja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1988./89. <br> Sudjelovalo je 16 klubova, a prvak je bio klub ''[[NK Klana|"Klana"]]''. == Ljestvica == {| class="wikitable" style="text-align: right" !mj. !!klub !!ut. !!pob !!ner <br> (uk) !!(ner <br> 11m) !!por !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Klana|Klana]] ||30 ||22 ||5 ||(3) ||3 ||67 ||22 ||47 |- |2. ||align="left"|INA Delta Rijeka ||30 ||15 ||7 ||(6) ||8 ||62 ||33 ||36 |- |3. ||align="left"|[[NK Crikvenica|Crikvenica]] ||30 ||16 ||5 ||(2) ||9 ||59 ||37 ||34 |- |4. ||align="left"|[[NK Grobničan Čavle|Grobničan (Cernik-Čavle)]] ||30 ||14 ||6 ||(4) ||10 ||59 ||42 ||32 |- |5. ||align="left"|[[NK Omladinac Vrata|Omladinac Vrata]] ||30 ||13 ||9 ||(5) ||8 ||47 ||30 ||31 |- |6. ||align="left"|Primorje Rijeka ||30 ||12 ||8 ||(5) ||10 ||36 ||37 ||29 |- |7. ||align="left"|[[NK Vrbovsko|Vrbovsko]] ||30 ||13 ||5 ||(3) ||12 ||47 ||54 ||29 |- |8. ||align="left"|Jedinstvo-Centar Rijeka ||30 ||12 ||5 ||(2) ||13 ||51 ||46 ||26 |- |9. ||align="left"|[[NK Rječina Dražice|Rječina Dražice]] ||30 ||12 ||6 ||(2) ||12 ||44 ||50 ||26 |- |10. ||align="left"|[[NK Rab|Rab]] ||30 ||10 ||10 ||(5) ||10 ||46 ||43 ||25 |- |11. ||align="left"|[[NK Lokomotiva Rijeka|Lokomotiva Rijeka]] ||30 ||10 ||9 ||(4) ||11 ||49 ||41 ||24 |- |12. ||align="left"|[[NK Lovran|Lovran]] ||30 ||11 ||6 ||(2) ||13 ||48 ||47 ||24 |- |13. ||align="left"|Željezničar Srpske Moravice ||30 ||11 ||6 ||(2) ||13 ||31 ||37 ||24 |- |14. ||align="left"|[[NK Borac Bakar|Borac Bakar]] ||30 ||8 ||7 ||(2) ||15 ||35 ||54 ||18 |- |15. ||align="left"|[[NK Rikard Benčić Rijeka|Rikard Benčić Rijeka]] ||30 ||5 ||5 ||(1) ||20 ||33 ||81 ||11 |- |16. ||align="left"|[[NK Dobra Sveti Petar|Dobra (Sveti Petar-Ogulin)]] ||30 ||3 ||7 ||(5) ||20 ||23 ||84 ||11 |} * U slučaju neodlučenog rezultata su se izvodili jedanaesterci, nakon kojih bi pobjednik dobio 1 bod, a poraženi ne bi osvojio bod. * Srpske Moravice - tadašnji naziv za naselje [[Moravice]] * [[Sveti Petar (Ogulin)|Sveti Petar]] - tada dio naselja [[Ogulin]] == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BOR !!CRI !!DOB !!GRO !!INAD !!JEDC !!KLA !!LOK !!LOV !!OML !!PRI !!RAB !!RIKB !!RJE !!VRB !!ŽELJ |- |'''BOR ||align="left"|Borac Bakar |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || || |- |'''CRI ||align="left"|Crikvenica | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || |- |'''DOB ||align="left"|Dobra (Sveti Petar-Ogulin) | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || |- |'''GRO ||align="left"|Grobničan (Cernik-Čavle) | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || |- |'''INAD ||align="left"|INA Delta Rijeka | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || |- |'''JEDC ||align="left"|Jedinstvo-Centar Rijeka | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || |- |'''KLA ||align="left"|Klana | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || |- |'''LOK ||align="left"|Lokomotiva Rijeka | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''LOV ||align="left"|Lovran | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''OML ||align="left"|Omladinac Vrata | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''PRI ||align="left"|Primorje Rijeka | || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''RAB ||align="left"|Rab | || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''RIKB ||align="left"|Rikard Benčić Rijeka | || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''RJE ||align="left"|Rječina Dražice | || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''VRB ||align="left"|Vrbovsko | || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ŽELJ ||align="left"|Željezničar Srpske Moravice | || || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- |colspan="18"| |- |colspan="18" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 15. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 16. do 30. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> ''rezultat nakošen i smanjen * '' </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> (_:_ 11 m) - rezultat u raspucavanju jedanaesteraca u slučaju neriješenog rezultata </small> |} <small> Izvori: </small> == Povezani članci == * [[II. Hrvatska nogometna liga – Zapad 1988./89.|II. Hrvatska liga – Zapad 1988./89.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Niko Cvjetković: ''"SD "Borac" Bakar : 1920-1990."'', Bakar, 1990., UDK:796(497.13 Bakar)"1920/1990", str. 345-354 * Petar Pavlić, Berislav Gašparović: ''70 godina nogometa u Crikvenici '', Crikvenica, 1990., UDK: 796.332(497.5 Crikvenica)(091), str. 24 * Petar Pavlić: ''Crikvenička nogometna kronika : naših '90 let'', Crikvenica, 2009., UDK: 796.332(497.5), str. 126-127 {{izvori}} </small> [[Kategorija:Primorsko-goranska nogometna liga (do 1991.)|1988-89 1 regionalna Primorska]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1988./89.|Primorska regionalna]] [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 5. ligaški rang (Hrvatska)|1988-89 Primorska]] 6oivmuwcuuzdlfeup1fi2baonw3gh62 0 726660 6447162 2022-08-20T21:39:18Z Fraxinus 3144 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Trener/izbornik/igrač | ime = Marin Lalić | slika = | puno ime = | visina = | nadimak = Lale, Patak | datum rođenja = [[30. studenog]] [[1969]]. | mjesto rođenja = [[Bjelovar]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | mjest...«. wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Marin Lalić | slika = | puno ime = | visina = | nadimak = Lale, Patak | datum rođenja = [[30. studenog]] [[1969]]. | mjesto rođenja = [[Bjelovar]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = u mirovini | broj u klubu = | pozicija = [[Nogometne pozicije|napadač]] | mlade godine = | juniorski klubovi = [[NK Slavija Severin]], [[NK Trnski Nova Rača]], [[HNK Hajduk Split]] | godina = [[1986.]] – [[1992.]]<br />[[1992.]] – [[1994.]]<br />[[1995.]]<br />[[1995.]] – [[1996.]]<br />[[1996.]] – [[1998.]]<br />[[1998.]]<br />[[1998.]] – [[2002.]] <br />[[2002.]] – [[2004.]] <br />[[2004.]] – [[2005.]] | profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split]]<br />[[Sport Comércio e Salgueiros|S.C. Salgueiros]]<br />[[F.C. Paços de Ferreira]]<br />[[NK Mladost 127 Suhopolje]]<br />[[NK Zagreb]]<br />[[NK Mladost 127 Suhopolje]]<br />[[NK Hrvatski Dragovoljac]] <br /> [[NK Inter Zaprešić]] <br /> [[NK Bjelovar]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}1<br />{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}(3) <br />{{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}(14)<br />{{0}}{{0}}42 {{0}}{{0}}{{0}}(8)<br />{{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}(3)<br />{{0}}{{0}}67 {{0}}{{0}}(23) <br />{{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}(8) <br />{{0}}{{0}}? {{0}}{{0}}(?) | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = {{ZD|J|JUG}} [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija do 21 godine|Jugoslavija do 21]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | godine treniranja = | klubovi = [[NK Trnski Nova Rača]], [[NK Bjelovar]] | medalje = | napomena = | ažurirano = }} '''Marin Lalić''' ([[Bjelovar]], [[30. studenog]] [[1969]].) - bivši [[hrvat]]ski [[nogometaš]] Rođen je u Bjelovaru 30. studenog 1969. godine. Potječe iz [[Patkovac|Patkovca]] kraj Bjelovara. Nogometne korake započeo je u Patkovcu. Kao junior igrao je za obližnje niželigaške klubove [[NK Slavija Severin]] i [[NK Trnski Nova Rača]]. Kao junior slovio je kao vrhunski [[talent]], koji je krajem 80-ih bio na meti tadašnje velike četvorke ([[NK Dinamo|Dinamo]], [[HNK Hajduk|Hajduk]], [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]], [[FK Partizan Beograd|Partizan]]), a izabrao je [[Stadion Poljud|Poljud]].<ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/hajduk-pobijedio-juventus-dinamo-i-osijek-u-lovu-na-mladog-prvaka-hrvatske-i-najboljeg-igraca-lige-15002850 Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> U [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] je došao s 13 godina i ondje proveo devet godina. Prošao je sve selekcije, od pionira do seniora. Za seniore je upisao 17 nastupa, da bih nakon toga otišao u [[Primeira Liga|prvu portugalsku ligu]].<ref>https://bjelovar.live/intervju-legendarni-lale-modric-on-je-vrh-kad-je-kretao-ja-sam-igrao-svoju-zadnju-sezonu-u-prvoj-ligi/ Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> U Hajduku je igrao među ostalima s [[Alen Bokšić|Alenom Bokšićem]], koji se za njega izjavio: "Ma ja nikada nisam bio među najboljima u svojoj generaciji, uvijek bih bio negdje četvrti-peti po kvaliteti. Tu je bio Marin Lalić, vjerojatno tada najbolji junior na svijetu! Ma on je u juniorskim danima za nas bio ono što je sada [[Lionel Messi|Messi]]!"<ref>https://www.goal.com/hr/vijesti/boksic-hajduk/1t9x6emlzznxy15fwef8pgmjx8 Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> [[Joško Jeličić]] bio je jednako opčinjen njegovim talentom, pa ga je nazvao "[[Pele]]om".<ref>https://www.index.hr/sport/clanak/ovo-su-najveci-talenti-hnla-koji-nisu-uspjeli/2179221.aspx Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> S Hajdukom je osvojio dva [[Kup maršala Tita|kupa Jugoslavije]] u sezonama 1986.-1987. i 1990.-1991. S 18 godina nosio je broj 10 na leđima jugoslavenske omladinske selekcije i bio njezin ponajbolji igrač. Zajedno s Alenom Bokšićem, koji je na leđima nosio broj 11. U prvoj portugalskoj ligi igrao ja za [[Sport Comércio e Salgueiros|S.C. Salgueiros]], koji je tada bio na vrhuncu svojih uspjeha te za [[F.C. Paços de Ferreira]]. Kasnije je ipak napravio dobru karijeru igrajući u [[HNL]]-u u [[NK Zagreb|Zagrebu]], [[NK Hrvatski Dragovoljac|Hrvatskom Dragovoljcu]], [[NK Mladost 127 Suhopolje|Mladosti 127]], te [[NK Inter Zaprešić|zaprešićkom Interu]]. Raskošni talent vidio se u svakom potezu, bio je najbolji igrač gdje je god igrao, ali najavljivanu svjetsku karijeru nije napravio.<ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/hajduk-pobijedio-juventus-dinamo-i-osijek-u-lovu-na-mladog-prvaka-hrvatske-i-najboljeg-igraca-lige-15002850 Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> Bio je najbolji strijelac Hrvatskog Dragovoljca u sezonama 2000.-'01. i 2001.-'02. Nakon igračke karijere, bio je pomoćni trener u [[HNK Suhopolje|HNK Suhopolju]] i [[NK Zelina|NK Zelini]] te glavni trener u NK Trnski Nova Rača i [[NK Bjelovar]]. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Lalić, Marin}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Životopisi, Bjelovar]] 0a8lg19g7ej3gw51bk4isze1i034py8 6447163 6447162 2022-08-20T21:41:37Z Fraxinus 3144 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Marin Lalić | slika = | puno ime = | visina = | nadimak = Lale, Patak | datum rođenja = [[30. studenog]] [[1969]]. | mjesto rođenja = [[Bjelovar]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = u mirovini | broj u klubu = | pozicija = [[Nogometne pozicije|napadač]] | mlade godine = | juniorski klubovi = [[NK Slavija Severin]], [[NK Trnski Nova Rača]], [[HNK Hajduk Split]] | godina = [[1986.]] – [[1992.]]<br />[[1992.]] – [[1994.]]<br />[[1995.]]<br />[[1995.]] – [[1996.]]<br />[[1996.]] – [[1998.]]<br />[[1998.]]<br />[[1998.]] – [[2002.]] <br />[[2002.]] – [[2004.]] <br />[[2004.]] – [[2005.]] | profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split]]<br />[[Sport Comércio e Salgueiros|S.C. Salgueiros]]<br />[[F.C. Paços de Ferreira]]<br />[[NK Mladost 127 Suhopolje]]<br />[[NK Zagreb]]<br />[[NK Mladost 127 Suhopolje]]<br />[[NK Hrvatski Dragovoljac]] <br /> [[NK Inter Zaprešić]] <br /> [[NK Bjelovar]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}1<br />{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}(3) <br />{{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}(14)<br />{{0}}{{0}}42 {{0}}{{0}}{{0}}(8)<br />{{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}(3)<br />{{0}}{{0}}67 {{0}}{{0}}(23) <br />{{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}(8) <br />{{0}}{{0}}? {{0}}{{0}}(?) | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = {{ZD|J|JUG}} [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija do 21 godine|Jugoslavija do 21]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | godine treniranja = | klubovi = [[NK Trnski Nova Rača]], [[NK Bjelovar]] | medalje = | napomena = | ažurirano = }} '''Marin Lalić''' ([[Bjelovar]], [[30. studenog]] [[1969]].) - bivši [[hrvat]]ski [[nogometaš]] Rođen je u Bjelovaru 30. studenog 1969. godine. Potječe iz [[Patkovac|Patkovca]] kraj Bjelovara. Nogometne korake započeo je u Patkovcu. Kao junior igrao je za obližnje niželigaške klubove [[NK Slavija Severin]] i [[NK Trnski Nova Rača]]. Kao junior slovio je kao vrhunski [[talent]], koji je krajem 80-ih bio na meti tadašnje velike četvorke ([[NK Dinamo|Dinamo]], [[HNK Hajduk|Hajduk]], [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]], [[FK Partizan Beograd|Partizan]]), a izabrao je [[Stadion Poljud|Poljud]].<ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/hajduk-pobijedio-juventus-dinamo-i-osijek-u-lovu-na-mladog-prvaka-hrvatske-i-najboljeg-igraca-lige-15002850 Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> U [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] je došao s 13 godina i ondje proveo devet godina. Prošao je sve selekcije, od pionira do seniora. Za seniore je upisao 17 nastupa, da bih nakon toga otišao u [[Primeira Liga|prvu portugalsku ligu]].<ref>https://bjelovar.live/intervju-legendarni-lale-modric-on-je-vrh-kad-je-kretao-ja-sam-igrao-svoju-zadnju-sezonu-u-prvoj-ligi/ Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> U Hajduku je igrao među ostalima s [[Alen Bokšić|Alenom Bokšićem]], koji se za njega izjavio: "Ma ja nikada nisam bio među najboljima u svojoj generaciji, uvijek bih bio negdje četvrti-peti po kvaliteti. Tu je bio Marin Lalić, vjerojatno tada najbolji junior na svijetu! Ma on je u juniorskim danima za nas bio ono što je sada [[Lionel Messi|Messi]]!"<ref>https://www.goal.com/hr/vijesti/boksic-hajduk/1t9x6emlzznxy15fwef8pgmjx8 Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> [[Joško Jeličić]] bio je jednako opčinjen njegovim talentom, pa ga je nazvao "[[Pele]]om".<ref>https://www.index.hr/sport/clanak/ovo-su-najveci-talenti-hnla-koji-nisu-uspjeli/2179221.aspx Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> S Hajdukom je osvojio dva [[Kup maršala Tita|kupa Jugoslavije]] u sezonama 1986.-1987. i 1990.-1991. te [[Juniorsko prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Juniorsko prvenstvo Jugoslavije]] u sezoni 1984./85. S 18 godina nosio je broj 10 na leđima [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija do 21 godine|jugoslavenske omladinske selekcije]] i bio njezin ponajbolji igrač. Zajedno s Alenom Bokšićem, koji je na leđima nosio broj 11. U prvoj portugalskoj ligi igrao ja za [[Sport Comércio e Salgueiros|S.C. Salgueiros]], koji je tada bio na vrhuncu svojih uspjeha te za [[F.C. Paços de Ferreira]]. Kasnije je ipak napravio dobru karijeru igrajući u [[HNL]]-u u [[NK Zagreb|Zagrebu]], [[NK Hrvatski Dragovoljac|Hrvatskom Dragovoljcu]], [[NK Mladost 127 Suhopolje|Mladosti 127]], te [[NK Inter Zaprešić|zaprešićkom Interu]]. Raskošni talent vidio se u svakom potezu, bio je najbolji igrač gdje je god igrao, ali najavljivanu svjetsku karijeru nije napravio.<ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/hajduk-pobijedio-juventus-dinamo-i-osijek-u-lovu-na-mladog-prvaka-hrvatske-i-najboljeg-igraca-lige-15002850 Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> Bio je najbolji strijelac Hrvatskog Dragovoljca u sezonama 2000.-'01. i 2001.-'02. Nakon igračke karijere, bio je pomoćni trener u [[HNK Suhopolje|HNK Suhopolju]] i [[NK Zelina|NK Zelini]] te glavni trener u NK Trnski Nova Rača i [[NK Bjelovar]]. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Lalić, Marin}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Životopisi, Bjelovar]] k2082hpynof6y8a7t57lrh6j6xciial 6447164 6447163 2022-08-20T21:42:30Z Fraxinus 3144 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Marin Lalić | slika = | puno ime = | visina = | nadimak = Lale, Patak | datum rođenja = [[30. studenog]] [[1969]]. | mjesto rođenja = [[Bjelovar]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = u mirovini | broj u klubu = | pozicija = [[Nogometne pozicije|napadač]] | mlade godine = | juniorski klubovi = [[NK Slavija Severin]], [[NK Trnski Nova Rača]], [[HNK Hajduk Split]] | godina = [[1986.]] – [[1992.]]<br />[[1992.]] – [[1994.]]<br />[[1995.]]<br />[[1995.]] – [[1996.]]<br />[[1996.]] – [[1998.]]<br />[[1998.]]<br />[[1998.]] – [[2002.]] <br />[[2002.]] – [[2004.]] <br />[[2004.]] – [[2005.]] | profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split]]<br />[[Sport Comércio e Salgueiros|S.C. Salgueiros]]<br />[[F.C. Paços de Ferreira]]<br />[[NK Mladost 127 Suhopolje]]<br />[[NK Zagreb]]<br />[[NK Mladost 127 Suhopolje]]<br />[[NK Hrvatski Dragovoljac]] <br /> [[NK Inter Zaprešić]] <br /> [[NK Bjelovar]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}1<br />{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}(3) <br />{{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}(14)<br />{{0}}{{0}}42 {{0}}{{0}}{{0}}(8)<br />{{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}(3)<br />{{0}}{{0}}67 {{0}}{{0}}(23) <br />{{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}(8) <br />{{0}}{{0}}? {{0}}{{0}}(?) | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = {{ZD|J|JUG}} [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija do 21 godine|Jugoslavija do 21]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | godine treniranja = | klubovi = [[NK Trnski Nova Rača]], [[NK Bjelovar]] | medalje = | napomena = | ažurirano = }} '''Marin Lalić''' ([[Bjelovar]], [[30. studenog]] [[1969]].) - bivši [[hrvat]]ski [[nogometaš]] Rođen je u Bjelovaru 30. studenog 1969. godine. Potječe iz [[Patkovac|Patkovca]] kraj Bjelovara. Nogometne korake započeo je u Patkovcu. Kao junior igrao je za obližnje niželigaške klubove [[NK Slavija Severin]] i [[NK Trnski Nova Rača]]. Kao junior slovio je kao vrhunski [[talent]], koji je krajem 80-ih bio na meti tadašnje velike četvorke ([[NK Dinamo|Dinamo]], [[HNK Hajduk|Hajduk]], [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]], [[FK Partizan Beograd|Partizan]]), a izabrao je [[Stadion Poljud|Poljud]].<ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/hajduk-pobijedio-juventus-dinamo-i-osijek-u-lovu-na-mladog-prvaka-hrvatske-i-najboljeg-igraca-lige-15002850 Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> U [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] je došao s 13 godina i ondje proveo devet godina. Prošao je sve selekcije, od pionira do seniora. Za seniore je upisao 17 nastupa, da bih nakon toga otišao u [[Primeira Liga|prvu portugalsku ligu]].<ref>https://bjelovar.live/intervju-legendarni-lale-modric-on-je-vrh-kad-je-kretao-ja-sam-igrao-svoju-zadnju-sezonu-u-prvoj-ligi/ Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> U Hajduku je igrao među ostalima s [[Alen Bokšić|Alenom Bokšićem]], koji se za njega izjavio: "Ma ja nikada nisam bio među najboljima u svojoj generaciji, uvijek bih bio negdje četvrti-peti po kvaliteti. Tu je bio Marin Lalić, vjerojatno tada najbolji junior na svijetu! Ma on je u juniorskim danima za nas bio ono što je sada [[Lionel Messi|Messi]]!"<ref>https://www.goal.com/hr/vijesti/boksic-hajduk/1t9x6emlzznxy15fwef8pgmjx8 Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> [[Joško Jeličić]] bio je jednako opčinjen njegovim talentom, pa ga je nazvao "[[Pele]]om".<ref>https://www.index.hr/sport/clanak/ovo-su-najveci-talenti-hnla-koji-nisu-uspjeli/2179221.aspx Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> S Hajdukom je osvojio dva [[Kup maršala Tita|kupa Jugoslavije]] u sezonama 1986.-1987. i 1990.-1991. te [[Juniorsko prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Juniorsko prvenstvo Jugoslavije]] u sezoni 1984./85. S 18 godina nosio je broj 10 na leđima jugoslavenske omladinske selekcije i bio njezin ponajbolji igrač. Zajedno s Alenom Bokšićem, koji je na leđima nosio broj 11. U prvoj portugalskoj ligi igrao ja za [[Sport Comércio e Salgueiros|S.C. Salgueiros]], koji je tada bio na vrhuncu svojih uspjeha te za [[F.C. Paços de Ferreira]]. Kasnije je ipak napravio dobru karijeru igrajući u [[HNL]]-u u [[NK Zagreb|Zagrebu]], [[NK Hrvatski Dragovoljac|Hrvatskom Dragovoljcu]], [[NK Mladost 127 Suhopolje|Mladosti 127]], te [[NK Inter Zaprešić|zaprešićkom Interu]]. Raskošni talent vidio se u svakom potezu, bio je najbolji igrač gdje je god igrao, ali najavljivanu svjetsku karijeru nije napravio.<ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/hajduk-pobijedio-juventus-dinamo-i-osijek-u-lovu-na-mladog-prvaka-hrvatske-i-najboljeg-igraca-lige-15002850 Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> Bio je najbolji strijelac Hrvatskog Dragovoljca u sezonama 2000.-'01. i 2001.-'02. Nakon igračke karijere, bio je pomoćni trener u [[HNK Suhopolje|HNK Suhopolju]] i [[NK Zelina|NK Zelini]] te glavni trener u NK Trnski Nova Rača i [[NK Bjelovar]]. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Lalić, Marin}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Životopisi, Bjelovar]] co7h24lrj1qnj6dyv47bi0uhryvqtau 6447168 6447164 2022-08-20T21:51:15Z Fraxinus 3144 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Marin Lalić | slika = | puno ime = | visina = | nadimak = Lale, Patak | datum rođenja = [[30. studenog]] [[1969]]. | mjesto rođenja = [[Bjelovar]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = u mirovini | broj u klubu = | pozicija = [[Nogometne pozicije|napadač]] | mlade godine = | juniorski klubovi = [[NK Slavija Severin]], [[NK Trnski Nova Rača]], [[HNK Hajduk Split]] | godina = [[1986.]] – [[1992.]]<br />[[1992.]] – [[1994.]]<br />[[1995.]]<br />[[1995.]] – [[1996.]]<br />[[1996.]] – [[1998.]]<br />[[1998.]]<br />[[1998.]] – [[2002.]] <br />[[2002.]] – [[2004.]] <br />[[2004.]] – [[2005.]] | profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split]]<br />[[Sport Comércio e Salgueiros|S.C. Salgueiros]]<br />[[F.C. Paços de Ferreira]]<br />[[NK Mladost 127 Suhopolje]]<br />[[NK Zagreb]]<br />[[NK Mladost 127 Suhopolje]]<br />[[NK Hrvatski Dragovoljac]] <br /> [[NK Inter Zaprešić]] <br /> [[NK Bjelovar]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}(3) <br />{{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}(14)<br />{{0}}{{0}}42 {{0}}{{0}}{{0}}(8)<br />{{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}(3)<br />{{0}}{{0}}67 {{0}}{{0}}(23) <br />{{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}(8) <br />{{0}}{{0}}? {{0}}{{0}}(?) | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = {{ZD|J|JUG}} [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija do 21 godine|Jugoslavija do 21]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | godine treniranja = | klubovi = [[NK Trnski Nova Rača]], [[NK Bjelovar]] | medalje = | napomena = | ažurirano = }} '''Marin Lalić''' ([[Bjelovar]], [[30. studenog]] [[1969]].) - bivši [[hrvat]]ski [[nogometaš]] Rođen je u Bjelovaru 30. studenog 1969. godine. Potječe iz [[Patkovac|Patkovca]] kraj Bjelovara. Nogometne korake započeo je u Patkovcu. Kao junior igrao je za obližnje niželigaške klubove [[NK Slavija Severin]] i [[NK Trnski Nova Rača]]. Dok je bio junior, slovio je kao vrhunski [[talent]], koji je krajem 80-ih bio na meti tadašnje velike četvorke ([[NK Dinamo|Dinamo]], [[HNK Hajduk|Hajduk]], [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]], [[FK Partizan Beograd|Partizan]]), a izabrao je [[Stadion Poljud|Poljud]].<ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/hajduk-pobijedio-juventus-dinamo-i-osijek-u-lovu-na-mladog-prvaka-hrvatske-i-najboljeg-igraca-lige-15002850 Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> U [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] je došao s 13 godina i ondje proveo devet godina. Prošao je sve selekcije, od pionira do seniora. Za seniore je upisao 17 nastupa, da bi nakon toga otišao u [[Primeira Liga|prvu portugalsku ligu]].<ref>https://bjelovar.live/intervju-legendarni-lale-modric-on-je-vrh-kad-je-kretao-ja-sam-igrao-svoju-zadnju-sezonu-u-prvoj-ligi/ Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> U Hajduku je igrao među ostalima s [[Alen Bokšić|Alenom Bokšićem]], koji se za njega izjavio: "Ma ja nikada nisam bio među najboljima u svojoj generaciji, uvijek bih bio negdje četvrti-peti po kvaliteti. Tu je bio Marin Lalić, vjerojatno tada najbolji junior na svijetu! Ma on je u juniorskim danima za nas bio ono što je sada [[Lionel Messi|Messi]]!"<ref>https://www.goal.com/hr/vijesti/boksic-hajduk/1t9x6emlzznxy15fwef8pgmjx8 Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> [[Joško Jeličić]] bio je jednako opčinjen njegovim talentom, pa ga je nazvao "[[Pele]]om".<ref>https://www.index.hr/sport/clanak/ovo-su-najveci-talenti-hnla-koji-nisu-uspjeli/2179221.aspx Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> S Hajdukom je osvojio dva [[Kup maršala Tita|kupa Jugoslavije]] u sezonama 1986.-1987. i 1990.-1991. te [[Juniorsko prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Juniorsko prvenstvo Jugoslavije]] u sezoni 1984./85. S 18 godina nosio je broj 10 na leđima jugoslavenske omladinske selekcije i bio njezin ponajbolji igrač. Zajedno s Alenom Bokšićem, koji je na leđima nosio broj 11. U prvoj portugalskoj ligi igrao ja za [[Sport Comércio e Salgueiros|S.C. Salgueiros]], koji je tada bio na vrhuncu svojih uspjeha te za [[F.C. Paços de Ferreira]]. Kasnije je ipak napravio dobru karijeru igrajući u [[HNL]]-u u [[NK Zagreb|Zagrebu]], [[NK Hrvatski Dragovoljac|Hrvatskom Dragovoljcu]], [[NK Mladost 127 Suhopolje|Mladosti 127]], te [[NK Inter Zaprešić|zaprešićkom Interu]]. Raskošni talent vidio se u svakom potezu, bio je najbolji igrač gdje je god igrao, ali najavljivanu svjetsku karijeru nije napravio.<ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/hajduk-pobijedio-juventus-dinamo-i-osijek-u-lovu-na-mladog-prvaka-hrvatske-i-najboljeg-igraca-lige-15002850 Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> Bio je najbolji strijelac Hrvatskog Dragovoljca u sezonama 2000.-'01. i 2001.-'02. Nakon igračke karijere, bio je pomoćni trener u [[HNK Suhopolje|HNK Suhopolju]] i [[NK Zelina|NK Zelini]] te glavni trener u NK Trnski Nova Rača i [[NK Bjelovar]]. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Lalić, Marin}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Životopisi, Bjelovar]] e06nepxyw5pfw9vmnca2xlmwx4zafzo 6447181 6447168 2022-08-20T22:24:18Z CyberMB vol2 172176 +[[Kategorija:Nogometaši NK Zagreba]]; +[[Kategorija:Nogometaši Hrvatskog dragovoljca]]; +[[Kategorija:Nogometaši NK Inter Zaprešić]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Marin Lalić | slika = | puno ime = | visina = | nadimak = Lale, Patak | datum rođenja = [[30. studenog]] [[1969]]. | mjesto rođenja = [[Bjelovar]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = u mirovini | broj u klubu = | pozicija = [[Nogometne pozicije|napadač]] | mlade godine = | juniorski klubovi = [[NK Slavija Severin]], [[NK Trnski Nova Rača]], [[HNK Hajduk Split]] | godina = [[1986.]] – [[1992.]]<br />[[1992.]] – [[1994.]]<br />[[1995.]]<br />[[1995.]] – [[1996.]]<br />[[1996.]] – [[1998.]]<br />[[1998.]]<br />[[1998.]] – [[2002.]] <br />[[2002.]] – [[2004.]] <br />[[2004.]] – [[2005.]] | profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split]]<br />[[Sport Comércio e Salgueiros|S.C. Salgueiros]]<br />[[F.C. Paços de Ferreira]]<br />[[NK Mladost 127 Suhopolje]]<br />[[NK Zagreb]]<br />[[NK Mladost 127 Suhopolje]]<br />[[NK Hrvatski Dragovoljac]] <br /> [[NK Inter Zaprešić]] <br /> [[NK Bjelovar]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}(3) <br />{{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}(14)<br />{{0}}{{0}}42 {{0}}{{0}}{{0}}(8)<br />{{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}(3)<br />{{0}}{{0}}67 {{0}}{{0}}(23) <br />{{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}(8) <br />{{0}}{{0}}? {{0}}{{0}}(?) | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = {{ZD|J|JUG}} [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija do 21 godine|Jugoslavija do 21]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | godine treniranja = | klubovi = [[NK Trnski Nova Rača]], [[NK Bjelovar]] | medalje = | napomena = | ažurirano = }} '''Marin Lalić''' ([[Bjelovar]], [[30. studenog]] [[1969]].) - bivši [[hrvat]]ski [[nogometaš]] Rođen je u Bjelovaru 30. studenog 1969. godine. Potječe iz [[Patkovac|Patkovca]] kraj Bjelovara. Nogometne korake započeo je u Patkovcu. Kao junior igrao je za obližnje niželigaške klubove [[NK Slavija Severin]] i [[NK Trnski Nova Rača]]. Dok je bio junior, slovio je kao vrhunski [[talent]], koji je krajem 80-ih bio na meti tadašnje velike četvorke ([[NK Dinamo|Dinamo]], [[HNK Hajduk|Hajduk]], [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]], [[FK Partizan Beograd|Partizan]]), a izabrao je [[Stadion Poljud|Poljud]].<ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/hajduk-pobijedio-juventus-dinamo-i-osijek-u-lovu-na-mladog-prvaka-hrvatske-i-najboljeg-igraca-lige-15002850 Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> U [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] je došao s 13 godina i ondje proveo devet godina. Prošao je sve selekcije, od pionira do seniora. Za seniore je upisao 17 nastupa, da bi nakon toga otišao u [[Primeira Liga|prvu portugalsku ligu]].<ref>https://bjelovar.live/intervju-legendarni-lale-modric-on-je-vrh-kad-je-kretao-ja-sam-igrao-svoju-zadnju-sezonu-u-prvoj-ligi/ Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> U Hajduku je igrao među ostalima s [[Alen Bokšić|Alenom Bokšićem]], koji se za njega izjavio: "Ma ja nikada nisam bio među najboljima u svojoj generaciji, uvijek bih bio negdje četvrti-peti po kvaliteti. Tu je bio Marin Lalić, vjerojatno tada najbolji junior na svijetu! Ma on je u juniorskim danima za nas bio ono što je sada [[Lionel Messi|Messi]]!"<ref>https://www.goal.com/hr/vijesti/boksic-hajduk/1t9x6emlzznxy15fwef8pgmjx8 Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> [[Joško Jeličić]] bio je jednako opčinjen njegovim talentom, pa ga je nazvao "[[Pele]]om".<ref>https://www.index.hr/sport/clanak/ovo-su-najveci-talenti-hnla-koji-nisu-uspjeli/2179221.aspx Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> S Hajdukom je osvojio dva [[Kup maršala Tita|kupa Jugoslavije]] u sezonama 1986.-1987. i 1990.-1991. te [[Juniorsko prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Juniorsko prvenstvo Jugoslavije]] u sezoni 1984./85. S 18 godina nosio je broj 10 na leđima jugoslavenske omladinske selekcije i bio njezin ponajbolji igrač. Zajedno s Alenom Bokšićem, koji je na leđima nosio broj 11. U prvoj portugalskoj ligi igrao ja za [[Sport Comércio e Salgueiros|S.C. Salgueiros]], koji je tada bio na vrhuncu svojih uspjeha te za [[F.C. Paços de Ferreira]]. Kasnije je ipak napravio dobru karijeru igrajući u [[HNL]]-u u [[NK Zagreb|Zagrebu]], [[NK Hrvatski Dragovoljac|Hrvatskom Dragovoljcu]], [[NK Mladost 127 Suhopolje|Mladosti 127]], te [[NK Inter Zaprešić|zaprešićkom Interu]]. Raskošni talent vidio se u svakom potezu, bio je najbolji igrač gdje je god igrao, ali najavljivanu svjetsku karijeru nije napravio.<ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/hajduk-pobijedio-juventus-dinamo-i-osijek-u-lovu-na-mladog-prvaka-hrvatske-i-najboljeg-igraca-lige-15002850 Preuzeto 20. kolovoza 2022.</ref> Bio je najbolji strijelac Hrvatskog Dragovoljca u sezonama 2000.-'01. i 2001.-'02. Nakon igračke karijere, bio je pomoćni trener u [[HNK Suhopolje|HNK Suhopolju]] i [[NK Zelina|NK Zelini]] te glavni trener u NK Trnski Nova Rača i [[NK Bjelovar]]. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Lalić, Marin}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši NK Zagreba]] [[Kategorija:Nogometaši Hrvatskog dragovoljca]] [[Kategorija:Nogometaši NK Inter Zaprešić]] [[Kategorija:Životopisi, Bjelovar]] qy9a2d6xspnudcw24vriqv7hbfa4h71 0 726661 6447172 2022-08-20T22:04:45Z Cybermb 1634 n.č. wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Primorska nogometna liga | sezona = 1989./90. | slika = | opis = | država = {{ZD|J|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] <br> <small> {{ZD|S|SR HRV}} [[SR Hrvatska]] | stupanj lige = VI. | prvaci = [[NK Borac Bakar|Borac Bakar]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 13 <small> (ukupno) </small> | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = | sljedeća sezona = }} '''''Primorska nogometna liga''''' je bila liga šestog stupnja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1989./90. <br> Sudjelovalo je ukupno 13 klubova, a prvak je bio ''[[NK Borac Bakar|"Borac"]]'' iz [[Bakar (grad)|Bakra]]. == Ljestvica == {| class="wikitable" style="text-align: right" !mj. !!klub !!ut. !!pob !!ner <br> (uk) !!(ner <br> 11m) !!por !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Borac Bakar|Borac Bakar]] ||23 ||18 ||2 ||(0) ||3 ||62 ||16 ||36 |- |2. ||align="left"|[[NK Lošinj|Lošinj (Mali Lošinj)]] ||23 ||18 ||1 ||(0) ||4 ||50 ||22 ||36 |- |3. ||align="left"|[[NK Draga Mošćenička Draga|Draga (Mošćenička Draga)]] ||23 ||14 ||4 ||(3) ||5 ||58 ||33 ||31 |- |4. ||align="left"|[[NK Vinodol Novi Vinodolski|Vinodol Novi Vinodolski]] ||23 ||13 ||3 ||(3( ||7 ||79 ||40 ||29 |- |5. ||align="left"|[[NK OŠK Omišalj|OŠK Brodokomerc Omišalj]] ||23 ||9 ||6 ||(3) ||7 ||31 ||28 ||21 |- |6. ||align="left"|[[NK Zamet Rijeka|Zamet Rijeka]] ||23 ||8 ||5 ||(2) ||10 ||42 ||43 ||18 |- |7. ||align="left"|[[NK Turbina Tribalj|Turbina Tribalj]] ||20 ||5 ||6 ||(6) ||9 ||21 ||28 ||16 |- |8. ||align="left"|Jadranovo ||23 ||7 ||5 ||(2) ||11 ||23 ||33 ||16 |- |9. ||align="left"|Bakarac ||20 ||7 ||4 ||(1) ||9 ||28 ||28 ||15 |- |10. ||align="left"|[[NK Rikard Benčić Rijeka|Rikard Benčić Rijeka]] ||22 ||7 ||5 ||(1) ||10 ||29 ||50 ||15 |- |11. ||align="left"|[[NK Primorac Šmrika|Primorac Šmrika]] ||22 ||4 ||3 ||(2) ||15 ||30 ||53 ||10 |- |12. ||align="left"|Turnić Rijeka ||22 ||4 ||1 ||(0) ||17 ||31 ||54 ||8 |- |13. ||align="left"|Viševica Bribir ||8 ||0 ||1 ||(0) ||7 ||3 ||69 ||0 |} * ''"Viševica Bribir'' - odustali tijekom sezone * U slučaju neodlučenog rezultata su se izvodili jedanaesterci, nakon kojih bi pobjednik dobio 1 bod, a poraženi ne bi osvojio bod. * ljesttvica bez pojedinih utakmica == Povezani članci == == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Niko Cvjetković: ''"SD "Borac" Bakar : 1920-1990."'', Bakar, 1990., UDK:796(497.13 Bakar)"1920/1990", str. 355-360 </small> {{mrva-nogomet}} [[Kategorija:Primorsko-goranska nogometna liga (do 1991.)|1989-90 2 Primorska]] [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 6. ligaški rang (Hrvatska)|1989-90 Primorska]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1989./90.|Primorska]] 4zlt6gmw8bri6c1kyn3m9dgkypmzhgf 6447179 6447172 2022-08-20T22:19:04Z Cybermb 1634 Rezultatska križaljka wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Primorska nogometna liga | sezona = 1989./90. | slika = | opis = | država = {{ZD|J|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] <br> <small> {{ZD|S|SR HRV}} [[SR Hrvatska]] | stupanj lige = VI. | prvaci = [[NK Borac Bakar|Borac Bakar]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 13 <small> (ukupno) </small> | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = | sljedeća sezona = }} '''''Primorska nogometna liga''''' je bila liga šestog stupnja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1989./90. <br> Sudjelovalo je ukupno 13 klubova, a prvak je bio ''[[NK Borac Bakar|"Borac"]]'' iz [[Bakar (grad)|Bakra]]. == Ljestvica == {| class="wikitable" style="text-align: right" !mj. !!klub !!ut. !!pob !!ner <br> (uk) !!(ner <br> 11m) !!por !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Borac Bakar|Borac Bakar]] ||23 ||18 ||2 ||(0) ||3 ||62 ||16 ||36 |- |2. ||align="left"|[[NK Lošinj|Lošinj (Mali Lošinj)]] ||23 ||18 ||1 ||(0) ||4 ||50 ||22 ||36 |- |3. ||align="left"|[[NK Draga Mošćenička Draga|Draga (Mošćenička Draga)]] ||23 ||14 ||4 ||(3) ||5 ||58 ||33 ||31 |- |4. ||align="left"|[[NK Vinodol Novi Vinodolski|Vinodol Novi Vinodolski]] ||23 ||13 ||3 ||(3( ||7 ||79 ||40 ||29 |- |5. ||align="left"|[[NK OŠK Omišalj|OŠK Brodokomerc Omišalj]] ||23 ||9 ||6 ||(3) ||7 ||31 ||28 ||21 |- |6. ||align="left"|[[NK Zamet Rijeka|Zamet Rijeka]] ||23 ||8 ||5 ||(2) ||10 ||42 ||43 ||18 |- |7. ||align="left"|[[NK Turbina Tribalj|Turbina Tribalj]] ||20 ||5 ||6 ||(6) ||9 ||21 ||28 ||16 |- |8. ||align="left"|Jadranovo ||23 ||7 ||5 ||(2) ||11 ||23 ||33 ||16 |- |9. ||align="left"|Bakarac ||20 ||7 ||4 ||(1) ||9 ||28 ||28 ||15 |- |10. ||align="left"|[[NK Rikard Benčić Rijeka|Rikard Benčić Rijeka]] ||22 ||7 ||5 ||(1) ||10 ||29 ||50 ||15 |- |11. ||align="left"|[[NK Primorac Šmrika|Primorac Šmrika]] ||22 ||4 ||3 ||(2) ||15 ||30 ||53 ||10 |- |12. ||align="left"|Turnić Rijeka ||22 ||4 ||1 ||(0) ||17 ||31 ||54 ||8 |- |13. ||align="left"|Viševica Bribir ||8 ||0 ||1 ||(0) ||7 ||3 ||69 ||0 |} * ''"Viševica Bribir'' - odustali tijekom sezone * U slučaju neodlučenog rezultata su se izvodili jedanaesterci, nakon kojih bi pobjednik dobio 1 bod, a poraženi ne bi osvojio bod. * ljesttvica bez pojedinih utakmica == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BAK !!BOR !!DRA !!JAD !!LOŠ !!OŠKB !!PRI !!RIKB !!TURB !!TURN !!VIN !!ZAM !!''VIŠ |- |'''BAK ||align="left"|Bakarac |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || |- |'''BOR ||align="left"|Borac Bakar | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || |- |'''DRA ||align="left"|Draga (Mošćenička Draga) | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || |- |'''JAD ||align="left"|Jadranovo | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || |- |'''LOŠ ||align="left"|Lošinj (Mali Lošinj) | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''OŠKB ||align="left"|OŠK Brodokomerc Omišalj | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''PRI ||align="left"|Primorac Šmrika | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''RIKB ||align="left"|Rikard Benčić Rijeka | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''TURB ||align="left"|Turbina Tribalj | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''TURN ||align="left"|Turnić Rijeka | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''VIN ||align="left"|Vinodol Novi Vinodolski | || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''ZAM ||align="left"|Zamet Rijeka | || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''''VIŠ ||align="left"|''Viševica Bribir | || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- |colspan="15"| |- |colspan="15" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 13. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 14. do 26. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> ''rezultat nakošen i smanjen * '' </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> (_:_ 11 m) - rezultat u raspucavanju jedanaesteraca u slučaju neriješenog rezultata </small> |} <small> Izvori: </small> == Povezani članci == == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Niko Cvjetković: ''"SD "Borac" Bakar : 1920-1990."'', Bakar, 1990., UDK:796(497.13 Bakar)"1920/1990", str. 355-360 </small> {{mrva-nogomet}} [[Kategorija:Primorsko-goranska nogometna liga (do 1991.)|1989-90 2 Primorska]] [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 6. ligaški rang (Hrvatska)|1989-90 Primorska]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1989./90.|Primorska]] dll54n6vbe21zgw5sdg23dnd6ghg14d 0 726662 6447173 2022-08-20T22:06:43Z Fraxinus 3144 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Wikiprojekt 10000/Ikona}} [[Datoteka:Ngugi wa Thiong'o - Festivaletteratura 2012.JPG|250px|mini|desno|Ngũgĩ wa Thiong'o]] '''Ngũgĩ wa Thiong'o''' (Kamirithu, [[Kenija]], [[5. siječnja]] [[1938]].) - [[Kenija|kenijski]] [[pisac]] Jedno vrijeme je pisao na [[engleski|engleskom]], a danas piše na [[gikuyu jezik]]u. Njegov opus čine: [[roman]]i, [[drama|drame]], [[kratka priča|kratke priče]], [[esej]]i, akademske studije, kritike i knjige z...«. wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} [[Datoteka:Ngugi wa Thiong'o - Festivaletteratura 2012.JPG|250px|mini|desno|Ngũgĩ wa Thiong'o]] '''Ngũgĩ wa Thiong'o''' (Kamirithu, [[Kenija]], [[5. siječnja]] [[1938]].) - [[Kenija|kenijski]] [[pisac]] Jedno vrijeme je pisao na [[engleski|engleskom]], a danas piše na [[gikuyu jezik]]u. Njegov opus čine: [[roman]]i, [[drama|drame]], [[kratka priča|kratke priče]], [[esej]]i, akademske studije, kritike i knjige za djecu. Osnivač je i urednik [[časopis]]a na jeziku gikuyu „Mutiiri”. Ngũgĩ je nakon izlaska iz kenijskog [[zatvor]]a 1977. otišao u [[egzil]], od tada živi u [[SAD]]-u, a godinama je predavao na [[Sveučilište Yale|Yaleu]], kao i na Sveučilištu New York i Kalifornijskom sveučilištu Irvine. Njegova kratka priča „The Upright Revolution: Or Why People Walk Upright” prevedena je na stotinjak jezika diljem [[svijet]]a i najprevođenija je [[Afrika|afrička]] kratka priča.<ref>https://www.taylorfrancis.com/chapters/edit/10.4324/9781315149660-21/single-translated-short-story-history-african-writing-moses-kilolo Preuzeto 21. kolovoza 2022.</ref> Godine 1977. pokrenuo je novi oblik [[kazalište|kazališta]] u svojoj rodnoj [[Kenija|Keniji]], koji je nastojao osloboditi kazališni proces od onoga što je vidio kao "opći buržoaski obrazovni sustav", potičući spontanost i sudjelovanje [[publika|publike]] u izvedbama. Njegov je projekt nastojao "demistificirati" kazališni proces i izbjeći "proces otuđenja [koji] proizvodi galeriju aktivnih zvijezda i nediferenciranu masu zahvalnih obožavatelja" što, prema Ngũgĩ, potiče pasivnost kod "običnih ljudi". Iako je njegova znamenita drama, „Ngahika Ndenda”, koju je napisao zajedno s Ngũgĩ wa Miriijem, bila komercijalno uspješna, autoritarni kenijski [[režim]] zabranio ju je šest tjedana nakon izlaska.<ref>Ngũgĩ wa Thiong'o, Decolonising the Mind: The Politics of Language in African Literature, 1994, pp. 57–59</ref> Ngũgĩ je kasnije bio u zatvoru više od godinu dana. Usvojen kao zatvorenik savjesti od strane [[Amnesty International]]a, [[umjetnik]] je pušten iz zatvora i pobjegao je iz Kenije. Trenutno je u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] uvaženi profesor komparativne književnosti i engleskog jezika na Kalifornijskom sveučilištu u Irvineu. Također je prethodno predavao na Sveučilištu Northwestern, Sveučilištu Yale i Sveučilištu New York. Ngũgĩ je često smatran mogućim kandidatom za [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. Dobitnik je međunarodne nagrade Nonino 2001. u [[Italija|Italiji]], te nagrade Park Kyong-ni 2016. godine. Među njegovom djecom su književnici: Mokoma wa Ngugi i Wanjiku wa Ngugi. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Thiong'o}} [[Kategorija:Književnici]] [[Kategorija:Životopisi, Kenija]] aoiukxsvr64xmmvqsliut9jox6jfjol 0 726663 6447204 2022-08-21T07:02:04Z AustroHungarian1867 233630 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Datoteka:A.I Generated Artwork of a teenage boy and teenage girl.png|alt=Momak i djevojka na slici koju je napravila umjetna inteligencija|mini|Primjer slike koja je napravljena putem umjetne inteligencije.]] '''Likovna umjetnost umjetne inteligencije''' (''skr. U.I/A.I'') odnosi se na bilo koje umjetničko djelo stvoreno korištenjem [[Umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]. == Alati i procesi == Datoteka:Edmond de Belamy.png|mini|UI P...«. wikitext text/x-wiki [[Datoteka:A.I Generated Artwork of a teenage boy and teenage girl.png|alt=Momak i djevojka na slici koju je napravila umjetna inteligencija|mini|Primjer slike koja je napravljena putem umjetne inteligencije.]] '''Likovna umjetnost umjetne inteligencije''' (''skr. U.I/A.I'') odnosi se na bilo koje umjetničko djelo stvoreno korištenjem [[Umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]. == Alati i procesi == [[Datoteka:Edmond de Belamy.png|mini|UI Portret Edmond de Belamy je prodat za $432.500 (3.237.176 HRK) na aukciji 2018.]] Postoje mnogi mehanizmi za stvaranje umjetnosti umjetne inteligencije, uključujući proceduralno generiranje slika 'temeljeno na pravilima' korištenjem matematičkih uzoraka, algoritama koji simuliraju poteze kistom i druge oslikane efekte te algoritme umjetne inteligencije ili dubokog učenja kao što su generativne kontradiktorne mreže i transformatori. Jedan od prvih značajnih umjetničkih sustava AI je [[AARON]], koji je razvio Harold Cohen početkom 1960-ih. AARON je najznačajniji primjer umjetne inteligencije u eri [[Simbolička umjetna inteligencija|GOFAI]] programiranja zbog svoje upotrebe pristupa temeljenog na simboličkim pravilima za generiranje tehničkih slika.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Poltronieri|first=Fabrizio Augusto|last2=Hänska|first2=Max|date=2019-10-23|title=Technical Images and Visual Art in the Era of Artificial Intelligence: From GOFAI to GANs|url=https://doi.org/10.1145/3359852.3359865|journal=Proceedings of the 9th International Conference on Digital and Interactive Arts|series=ARTECH 2019|location=New York, NY, USA|publisher=Association for Computing Machinery|pages=1–8|doi=10.1145/3359852.3359865|isbn=978-1-4503-7250-3}}</ref> Cohen je razvio AARON s ciljem da može kodirati čin crtanja. U svom primitivnom obliku, AARON je stvorio jednostavne crno-bijele crteže. Cohen će kasnije crteže dovršiti slikajući ih. Tijekom godina, također je počeo razvijati način da AARON također slika. Cohen je dizajnirao AARON za slikanje pomoću posebnih četkica i boja koje je odabrao sam program bez Cohenova posredovanja.<ref>{{Citiranje weba|title=Fine art print - crypto art|url=https://www.katevassgalerie.com/blog/harold-cohen-aaron-computer-art|access-date=2022-08-21|website=Kate Vass Galerie|language=en-US}}</ref> Od njihovog dizajna 2014., generativne suparničke mreže (GAN) često koriste AI umjetnici. Ovaj sustav koristi "generator" za stvaranje novih slika i "diskriminator" za odlučivanje koje se stvorene slike smatraju uspješnim.<ref>{{Citiranje weba|last=Goodfellow|first=Ian|title=Proceedings of the International Conference on Neural Information Processing Systems (NIPS 2014). pp. 2672–2680.|url=https://papers.nips.cc/paper/5423-generative-adversarial-nets.pdf|url-status=live}}</ref> Noviji modeli koriste vektorsku kvantiziranu generativnu kontradiktornu mrežu i prethodnu obuku kontrastnog jezika – slike (VQGAN+CLIP).<ref>{{Citiranje weba|title=Generating AI “Art” with VQGAN+CLIP|url=https://learn.adafruit.com/generating-ai-art-with-vqgan-clip/overview|access-date=2022-08-21|website=Adafruit Learning System|language=en-US}}</ref> [[DeepDream]], koji je [[Google (tvrtka)|Google]] objavio 2015., koristi se konvolucijskom neuronskom mrežom za pronalaženje i poboljšanje uzoraka u slikama putem algoritamske pareidolije, stvarajući tako psihodelični izgled poput sna u namjerno pretjerano obrađenim slikama.<ref>{{Citiranje weba|date=2015-07-08|title=Research Blog: DeepDream - a code example for visualizing Neural Networks|url=https://web.archive.org/web/20150708233542/http://googleresearch.blogspot.co.uk/2015/07/deepdream-code-example-for-visualizing.html|access-date=2022-08-21|website=web.archive.org}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2015-07-03|title=Research Blog: Inceptionism: Going Deeper into Neural Networks|url=https://web.archive.org/web/20150703064823/http://googleresearch.blogspot.co.uk/2015/06/inceptionism-going-deeper-into-neural.html|access-date=2022-08-21|website=web.archive.org}}</ref> Nekoliko programa velikih tvrtki koristi AI za generiranje raznih slika na temelju različitih tekstualnih upita. Oni uključuju [[OpenAI|OpenAI-jev]] [[DALL-E]] koji je objavio niz slika u siječnju 2021.,  Google Brain Imagen i Parti koji je najavljen u svibnju 2022. i Microsoftov NUWA-Infinity.<ref>{{Citiranje weba|title=You know WALL-E. Now, here’s DALL-E: An algorithm is learning to draw the world around it|url=https://www.nbcnews.com/tech/innovation/here-s-dall-e-algorithm-learned-draw-anything-you-tell-n1255834|access-date=2022-08-21|website=NBC News|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=NUWA-Infinity|url=https://nuwa-infinity.microsoft.com/#/|access-date=2022-08-21|website=nuwa-infinity.microsoft.com}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Vincent|first=James|date=2022-05-24|title=All these images were generated by Google’s latest text-to-image AI|url=https://www.theverge.com/2022/5/24/23139297/google-imagen-text-to-image-ai-system-examples-paper|access-date=2022-08-21|website=The Verge|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Khan|first=Imad|title=Google's Parti Generator Relies on 20 Billion Inputs to Create Photorealistic Images|url=https://www.cnet.com/tech/googles-parti-generator-relies-on-20-billion-inputs-to-create-photorealistic-images/|access-date=2022-08-21|website=CNET|language=en}}</ref> Postoje mnogi drugi programi za generiranje umjetnosti pomoću umjetne inteligencije, u rasponu složenosti od jednostavnih mobilnih aplikacija namijenjenih potrošačima do prijenosnih računala Jupyter koji zahtijevaju snažne GPU-ove za učinkovit rad. Primjeri uključuju Midjourney i StyleGAN, između mnogih drugih.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-06-04|title=Ai generative art tools|url=https://archive.ph/Jx8eA|access-date=2022-08-21|website=archive.ph}}</ref> == Prodaje == Aukcijska prodaja umjetnosti umjetne inteligencije održana je u aukcijskoj kući Christie's u New Yorku 2018., gdje je AI umjetničko djelo [[Edmonda de Belamy|Edmonda de Belamy-ja]] prodano za $432.500, što je bilo gotovo 45 puta više od njegove procjene od 7.000 do 10.000 dolara. Umjetničko djelo izradio je "Obvious", pariški kolektiv.<ref>{{Citiranje weba|title=Is artificial intelligence set to become art’s next medium? {{!}} Christie's|url=https://www.christies.com/features/A-collaboration-between-two-artists-one-human-one-a-machine-9332-1.aspx|access-date=2022-08-21|website=www.christies.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=2018-10-25|title=Portrait by AI program sells for $432,000|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/technology-45980863|access-date=2022-08-21}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Cohn|first=Gabe|date=2018-10-25|title=AI Art at Christie’s Sells for $432,500|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2018/10/25/arts/design/ai-art-sold-christies.html|access-date=2022-08-21|issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Cohn|first=Gabe|date=2018-10-22|title=Up for Bid, AI Art Signed ‘Algorithm’|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2018/10/22/arts/design/christies-art-artificial-intelligence-obvious.html|access-date=2022-08-21|issn=0362-4331}}</ref> == Pogledajte još == * [[Umjetna inteligencija]] == Izvori == <references /> [[Kategorija:Umjetna inteligencija]] 4pr0mnetd38ziz0tetqqcuawugfbfwy 0 726664 6447205 2022-08-21T07:02:55Z AustroHungarian1867 233630 Preusmjeravanje stranice na [[Likovna umjetnost U.I]] wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Likovna umjetnost U.I]] 4jj4er6sito3g9cya77didi6ook4ceg 0 726665 6447273 2022-08-21T11:00:57Z Metalowy 241816 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Album|ime_albuma=Renegade|ime_glazbenika=[[HammerFall]]|vrsta=studijski album|s_albuma=|slika=|žanr=[[heavy metal]], [[power metal]]|datum=[[9. listopada]] [[2000.]]|snimanje=travanj – lipanj 2000.|studio=WireWorld Studios ([[Nashville, Tennessee]])|trajanje=46:44|izdavač=[[Nuclear Blast]]|producent=[[Michael Wagener]]|recenzija=<ul><li>[[Datoteka:4 stars.svg|54px]]<br>''[https://www.allmusic.com/album/renegade-mw0000104171 AllMusic]''</li></...«. wikitext text/x-wiki {{Album|ime_albuma=Renegade|ime_glazbenika=[[HammerFall]]|vrsta=studijski album|s_albuma=|slika=|žanr=[[heavy metal]], [[power metal]]|datum=[[9. listopada]] [[2000.]]|snimanje=travanj – lipanj 2000.|studio=WireWorld Studios ([[Nashville, Tennessee]])|trajanje=46:44|izdavač=[[Nuclear Blast]]|producent=[[Michael Wagener]]|recenzija=<ul><li>[[Datoteka:4 stars.svg|54px]]<br>''[https://www.allmusic.com/album/renegade-mw0000104171 AllMusic]''</li></ul>|kronologija=|album_prije=[[Legacy of Kings]]|godina0=1998.|godina=2000.|album_poslije=[[Crimson Thunder]]|godina2=2002.|ostalo={{Singlovi | Ime Albuma = Renegade | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = Renegade | Singl 1 date = 21. kolovoza 2000. | Singl 2 = Always Will Be | Singl 2 date = 9. travnja 2001. }}}} '''''Renegade''''' treći je studijski [[album]] [[Švedska|švedskog]] ''[[heavy metal]]''-sastava [[HammerFall]]. [[Diskografska kuća]] [[Nuclear Blast Records]] objavila ga je 9. listopada 2000.<ref>{{Citiranje weba|title=HammerFall - Renegade - Encyclopaedia Metallum: The Metal Archives|url=https://www.metal-archives.com/albums/HammerFall/Renegade/842|access-date=2022-08-21|website=www.metal-archives.com}}</ref> Prvi je album na kojem svirao je bubnjar [[Anders Johansson]].<ref>{{Citiranje weba|title=Anders Johansson - Encyclopaedia Metallum: The Metal Archives|url=https://www.metal-archives.com/artists/Anders_Johansson/3532|access-date=2022-08-21|website=www.metal-archives.com}}</ref> Bivši bubnjar HammerFalla i osnivač sastava [[In Flames]], [[Jesper Strömblad]] bio je autor neki pjesama na albumu. Album završio je na 1. mjestu ljestvici u [[Švedska|Švedskoj]]. == Popis pjesama == {{Popis pjesama | autor_pjesme = da | ukupno_trajanje = 46:44 | skladba1 = Templars of Steel | trajanje1 = 5:24 | autor1 = [[Oscar Dronjak|Dronjak]], [[Joacim Cans|Cans]] | skladba2 = Keep the Flame Burning | trajanje2 = 4:40 | autor2 = Dronjak, Cans, [[Jesper Strömblad|Strömblad]] | skladba3 = Renegade | trajanje3 = 4:21 | autor3 = Dronjak, Cans, Strömblad | skladba4 = Living in Victory | trajanje4 = 4:43 | autor4 = Dronjak, Cans, Strömblad | skladba5 = Always Will Be | trajanje5 = 4:49 | autor5 = Dronjak | skladba6 = The Way of the Warrior | trajanje6 = 4:07 | autor6 = Dronjak, Cans, Strömblad | skladba7 = Destined for Glory | trajanje7 = 4:07 | autor7 = Dronjak, Cans | skladba8 = The Champion | trajanje8 = 4:57 | autor8 = Dronjak, Cans, Strömblad | skladba9 = Raise the Hammer | trajanje9 = 3:22 | napomena9 = instrumentalna skladba | autor9 = Dronjak, [[Stefan Elmgren|Elmgren]] | skladba10 = A Legend Reborn | trajanje10 = 5:11 | autor10 = Dronjak, Cans }} {{Popis pjesama | naslov = Bonus pjesme na brazilskom i digipak izdanju | autor_pjesme = da | ukupno_trajanje = 69:54 | skladba11 = Head Over Heals | trajanje11 = 4:30 | napomena11 = obrada [[Accept]]a | autor11 = Accept, Deaffy | skladba12 = Breaking the Law | trajanje12 = 2:14 | napomena12 = obrada [[Judas Priest]]a | autor12 = [[Glenn Tipton|Tipton]], [[K. K. Downing|Downing]], [[Rob Halford|Halford]] | skladba13 = I Want Out | trajanje13 = 4:38 | napomena13 = obrada [[Helloween]]a | autor13 = [[Kai Hansen|Hansen]] | skladba14 = Man on the Silver Mountain | trajanje14 = 3:26 | napomena14 = obrada [[Rainbow]]a | autor14 = [[Ritchie Blackmore|Blackmore]], [[Ronnie James Dio|Dio]] | skladba15 = Run with the Devil | trajanje15 = 3:26 | napomena15 = obrada [[Heavy Load]]a | autor15 = S. Wlashquist | skladba16 = Always Will Be | trajanje16 = 4:47 | napomena16 = akustična verzija | autor16 = Dronjak }} == Osoblje == {{col-begin}} {{col-2}} ;HammerFall * [[Joacim Cans]] – [[vokal]], prateći vokal, zvona, koncept naslovnici * [[Stefan Elmgren]] – [[gitara]], [[akustična gitara]], prateći vokal * [[Oscar Dronjak]] – gitara, [[klavijature]], [[tamburin]], prateći vokal, koncept naslovnici * [[Magnus Rosén]] – [[bas-gitara]] * [[Anders Johansson]] – [[bubnjevi]] {{col-2}} ;Dodatni glazbenici * [[Jamie Simmons]] – prateći vokal (na pjesmi "Destined for Glory") * [[Paul Simmons]] – prateći vokal (na pjesmi "Destined for Glory") * [[John Alexander]] – prateći vokal (na pjesmi "Destined for Glory") * [[Udo Dirkschneider]] – vokal (na pjesmi "Head Over Heals") ;Ostalo osoblje * [[Per Stålfors]] – logotip sastava * [[Eric Conn]] – mastering * [[Andreas Marschall]] – naslovnica * [[Michael Wagener]] – produkcija * [[Thomas Ewerhard|Thomas]] – grafički dizajn * [[Michael Johansson]] – fotografije {{col-end}} == Ljestvici == {| class="wikitable sortable plainrowheaders" !Ljestvica (2000.) !Najviša<br />pozicija |- ! scope="row" |[[Švicarska]] | style="text-align:center;" |72. |- ! scope="row" |[[Njemačka]] | style="text-align:center;" |17. |- ! scope="row" |[[Austrija]] | style="text-align:center;" |43. |- ! scope="row" |[[Finska]] | style="text-align:center;" |34. |- ! scope="row" |[[Švedska]] | style="text-align:center;" |1. |} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Albumi sastava Hammerfall]] [[Kategorija:Albumi iz 2000.]] sdfzgv2oetn5seevurtj1zdkaq84ti0 6447274 6447273 2022-08-21T11:02:18Z Metalowy 241816 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma=Renegade |ime_glazbenika=[[HammerFall]] |vrsta=studijski album |s_albuma= |slika= |žanr=[[heavy metal]], [[power metal]] |datum=[[9. listopada]] [[2000.]] |snimanje=travanj – lipanj 2000. |studio=WireWorld Studios ([[Nashville, Tennessee]]) |trajanje=46:44 |izdavač=[[Nuclear Blast]] |producent=[[Michael Wagener]] |recenzija=<ul><li>[[Datoteka:4 stars.svg|54px]]<br>''[https://www.allmusic.com/album/renegade-mw0000104171 AllMusic]''</li></ul> |kronologija= |album_prije=[[Legacy of Kings]] |godina0=1998. |godina=2000. |album_poslije=[[Crimson Thunder]] |godina2=2002. |ostalo={{Singlovi | Ime Albuma = Renegade | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = Renegade | Singl 1 date = 21. kolovoza 2000. | Singl 2 = Always Will Be | Singl 2 date = 9. travnja 2001. }}}} '''''Renegade''''' treći je studijski [[album]] [[Švedska|švedskog]] ''[[heavy metal]]''-sastava [[HammerFall]]. [[Diskografska kuća]] [[Nuclear Blast Records]] objavila ga je 9. listopada 2000.<ref>{{Citiranje weba|title=HammerFall - Renegade - Encyclopaedia Metallum: The Metal Archives|url=https://www.metal-archives.com/albums/HammerFall/Renegade/842|access-date=2022-08-21|website=www.metal-archives.com}}</ref> Prvi je album na kojem svirao je bubnjar [[Anders Johansson]].<ref>{{Citiranje weba|title=Anders Johansson - Encyclopaedia Metallum: The Metal Archives|url=https://www.metal-archives.com/artists/Anders_Johansson/3532|access-date=2022-08-21|website=www.metal-archives.com}}</ref> Bivši bubnjar HammerFalla i osnivač sastava [[In Flames]], [[Jesper Strömblad]] bio je autor neki pjesama na albumu. Album završio je na 1. mjestu ljestvici u [[Švedska|Švedskoj]]. == Popis pjesama == {{Popis pjesama | autor_pjesme = da | ukupno_trajanje = 46:44 | skladba1 = Templars of Steel | trajanje1 = 5:24 | autor1 = [[Oscar Dronjak|Dronjak]], [[Joacim Cans|Cans]] | skladba2 = Keep the Flame Burning | trajanje2 = 4:40 | autor2 = Dronjak, Cans, [[Jesper Strömblad|Strömblad]] | skladba3 = Renegade | trajanje3 = 4:21 | autor3 = Dronjak, Cans, Strömblad | skladba4 = Living in Victory | trajanje4 = 4:43 | autor4 = Dronjak, Cans, Strömblad | skladba5 = Always Will Be | trajanje5 = 4:49 | autor5 = Dronjak | skladba6 = The Way of the Warrior | trajanje6 = 4:07 | autor6 = Dronjak, Cans, Strömblad | skladba7 = Destined for Glory | trajanje7 = 4:07 | autor7 = Dronjak, Cans | skladba8 = The Champion | trajanje8 = 4:57 | autor8 = Dronjak, Cans, Strömblad | skladba9 = Raise the Hammer | trajanje9 = 3:22 | napomena9 = instrumentalna skladba | autor9 = Dronjak, [[Stefan Elmgren|Elmgren]] | skladba10 = A Legend Reborn | trajanje10 = 5:11 | autor10 = Dronjak, Cans }} {{Popis pjesama | naslov = Bonus pjesme na brazilskom i digipak izdanju | autor_pjesme = da | ukupno_trajanje = 69:54 | skladba11 = Head Over Heals | trajanje11 = 4:30 | napomena11 = obrada [[Accept]]a | autor11 = Accept, Deaffy | skladba12 = Breaking the Law | trajanje12 = 2:14 | napomena12 = obrada [[Judas Priest]]a | autor12 = [[Glenn Tipton|Tipton]], [[K. K. Downing|Downing]], [[Rob Halford|Halford]] | skladba13 = I Want Out | trajanje13 = 4:38 | napomena13 = obrada [[Helloween]]a | autor13 = [[Kai Hansen|Hansen]] | skladba14 = Man on the Silver Mountain | trajanje14 = 3:26 | napomena14 = obrada [[Rainbow]]a | autor14 = [[Ritchie Blackmore|Blackmore]], [[Ronnie James Dio|Dio]] | skladba15 = Run with the Devil | trajanje15 = 3:26 | napomena15 = obrada [[Heavy Load]]a | autor15 = S. Wlashquist | skladba16 = Always Will Be | trajanje16 = 4:47 | napomena16 = akustična verzija | autor16 = Dronjak }} == Osoblje == {{col-begin}} {{col-2}} ;HammerFall * [[Joacim Cans]] – [[vokal]], prateći vokal, zvona, koncept naslovnici * [[Stefan Elmgren]] – [[gitara]], [[akustična gitara]], prateći vokal * [[Oscar Dronjak]] – gitara, [[klavijature]], [[tamburin]], prateći vokal, koncept naslovnici * [[Magnus Rosén]] – [[bas-gitara]] * [[Anders Johansson]] – [[bubnjevi]] {{col-2}} ;Dodatni glazbenici * [[Jamie Simmons]] – prateći vokal (na pjesmi "Destined for Glory") * [[Paul Simmons]] – prateći vokal (na pjesmi "Destined for Glory") * [[John Alexander]] – prateći vokal (na pjesmi "Destined for Glory") * [[Udo Dirkschneider]] – vokal (na pjesmi "Head Over Heals") ;Ostalo osoblje * [[Per Stålfors]] – logotip sastava * [[Eric Conn]] – mastering * [[Andreas Marschall]] – naslovnica * [[Michael Wagener]] – produkcija * [[Thomas Ewerhard|Thomas]] – grafički dizajn * [[Michael Johansson]] – fotografije {{col-end}} == Ljestvici == {| class="wikitable sortable plainrowheaders" !Ljestvica (2000.) !Najviša<br />pozicija |- ! scope="row" |[[Švicarska]] | style="text-align:center;" |72. |- ! scope="row" |[[Njemačka]] | style="text-align:center;" |17. |- ! scope="row" |[[Austrija]] | style="text-align:center;" |43. |- ! scope="row" |[[Finska]] | style="text-align:center;" |34. |- ! scope="row" |[[Švedska]] | style="text-align:center;" |1. |} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Albumi sastava HammerFall]] [[Kategorija:Albumi iz 2000.]] 3o8lhzcgsef6ybuxgbc0ayr1fuljml0 6447275 6447274 2022-08-21T11:05:03Z Metalowy 241816 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma=Renegade |ime_glazbenika=[[HammerFall]] |vrsta=studijski album |s_albuma= |slika=Hammerfall Renegade.jpg |žanr=[[heavy metal]], [[power metal]] |datum=[[9. listopada]] [[2000.]] |snimanje=travanj – lipanj 2000. |studio=WireWorld Studios ([[Nashville, Tennessee]]) |trajanje=46:44 |izdavač=[[Nuclear Blast]] |producent=[[Michael Wagener]] |recenzija=<ul><li>[[Datoteka:4 stars.svg|54px]]<br>''[https://www.allmusic.com/album/renegade-mw0000104171 AllMusic]''</li></ul> |kronologija= |album_prije=[[Legacy of Kings]] |godina0=1998. |godina=2000. |album_poslije=[[Crimson Thunder]] |godina2=2002. |ostalo={{Singlovi | Ime Albuma = Renegade | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = Renegade | Singl 1 date = 21. kolovoza 2000. | Singl 2 = Always Will Be | Singl 2 date = 9. travnja 2001. }}}} '''''Renegade''''' treći je studijski [[album]] [[Švedska|švedskog]] ''[[heavy metal]]''-sastava [[HammerFall]]. [[Diskografska kuća]] [[Nuclear Blast Records]] objavila ga je 9. listopada 2000.<ref>{{Citiranje weba|title=HammerFall - Renegade - Encyclopaedia Metallum: The Metal Archives|url=https://www.metal-archives.com/albums/HammerFall/Renegade/842|access-date=2022-08-21|website=www.metal-archives.com}}</ref> Prvi je album na kojem svirao je bubnjar [[Anders Johansson]].<ref>{{Citiranje weba|title=Anders Johansson - Encyclopaedia Metallum: The Metal Archives|url=https://www.metal-archives.com/artists/Anders_Johansson/3532|access-date=2022-08-21|website=www.metal-archives.com}}</ref> Bivši bubnjar HammerFalla i osnivač sastava [[In Flames]], [[Jesper Strömblad]] bio je autor neki pjesama na albumu. Album završio je na 1. mjestu ljestvici u [[Švedska|Švedskoj]]. == Popis pjesama == {{Popis pjesama | autor_pjesme = da | ukupno_trajanje = 46:44 | skladba1 = Templars of Steel | trajanje1 = 5:24 | autor1 = [[Oscar Dronjak|Dronjak]], [[Joacim Cans|Cans]] | skladba2 = Keep the Flame Burning | trajanje2 = 4:40 | autor2 = Dronjak, Cans, [[Jesper Strömblad|Strömblad]] | skladba3 = Renegade | trajanje3 = 4:21 | autor3 = Dronjak, Cans, Strömblad | skladba4 = Living in Victory | trajanje4 = 4:43 | autor4 = Dronjak, Cans, Strömblad | skladba5 = Always Will Be | trajanje5 = 4:49 | autor5 = Dronjak | skladba6 = The Way of the Warrior | trajanje6 = 4:07 | autor6 = Dronjak, Cans, Strömblad | skladba7 = Destined for Glory | trajanje7 = 4:07 | autor7 = Dronjak, Cans | skladba8 = The Champion | trajanje8 = 4:57 | autor8 = Dronjak, Cans, Strömblad | skladba9 = Raise the Hammer | trajanje9 = 3:22 | napomena9 = instrumentalna skladba | autor9 = Dronjak, [[Stefan Elmgren|Elmgren]] | skladba10 = A Legend Reborn | trajanje10 = 5:11 | autor10 = Dronjak, Cans }} {{Popis pjesama | naslov = Bonus pjesme na brazilskom i digipak izdanju | autor_pjesme = da | ukupno_trajanje = 69:54 | skladba11 = Head Over Heals | trajanje11 = 4:30 | napomena11 = obrada [[Accept]]a | autor11 = Accept, Deaffy | skladba12 = Breaking the Law | trajanje12 = 2:14 | napomena12 = obrada [[Judas Priest]]a | autor12 = [[Glenn Tipton|Tipton]], [[K. K. Downing|Downing]], [[Rob Halford|Halford]] | skladba13 = I Want Out | trajanje13 = 4:38 | napomena13 = obrada [[Helloween]]a | autor13 = [[Kai Hansen|Hansen]] | skladba14 = Man on the Silver Mountain | trajanje14 = 3:26 | napomena14 = obrada [[Rainbow]]a | autor14 = [[Ritchie Blackmore|Blackmore]], [[Ronnie James Dio|Dio]] | skladba15 = Run with the Devil | trajanje15 = 3:26 | napomena15 = obrada [[Heavy Load]]a | autor15 = S. Wlashquist | skladba16 = Always Will Be | trajanje16 = 4:47 | napomena16 = akustična verzija | autor16 = Dronjak }} == Osoblje == {{col-begin}} {{col-2}} ;HammerFall * [[Joacim Cans]] – [[vokal]], prateći vokal, zvona, koncept naslovnici * [[Stefan Elmgren]] – [[gitara]], [[akustična gitara]], prateći vokal * [[Oscar Dronjak]] – gitara, [[klavijature]], [[tamburin]], prateći vokal, koncept naslovnici * [[Magnus Rosén]] – [[bas-gitara]] * [[Anders Johansson]] – [[bubnjevi]] {{col-2}} ;Dodatni glazbenici * [[Jamie Simmons]] – prateći vokal (na pjesmi "Destined for Glory") * [[Paul Simmons]] – prateći vokal (na pjesmi "Destined for Glory") * [[John Alexander]] – prateći vokal (na pjesmi "Destined for Glory") * [[Udo Dirkschneider]] – vokal (na pjesmi "Head Over Heals") ;Ostalo osoblje * [[Per Stålfors]] – logotip sastava * [[Eric Conn]] – mastering * [[Andreas Marschall]] – naslovnica * [[Michael Wagener]] – produkcija * [[Thomas Ewerhard|Thomas]] – grafički dizajn * [[Michael Johansson]] – fotografije {{col-end}} == Ljestvici == {| class="wikitable sortable plainrowheaders" !Ljestvica (2000.) !Najviša<br />pozicija |- ! scope="row" |[[Švicarska]] | style="text-align:center;" |72. |- ! scope="row" |[[Njemačka]] | style="text-align:center;" |17. |- ! scope="row" |[[Austrija]] | style="text-align:center;" |43. |- ! scope="row" |[[Finska]] | style="text-align:center;" |34. |- ! scope="row" |[[Švedska]] | style="text-align:center;" |1. |} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Albumi sastava HammerFall]] [[Kategorija:Albumi iz 2000.]] 9t39m6ieugl9crsi6kwf3lnni05wpw3 6447277 6447275 2022-08-21T11:07:29Z Metalowy 241816 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma=Renegade |ime_glazbenika=[[HammerFall]] |vrsta=studijski album |s_albuma= |slika=Hammerfall Renegade.jpg |žanr=[[heavy metal]], [[power metal]] |datum=[[9. listopada]] [[2000.]] |snimanje=travanj – lipanj 2000. |studio=WireWorld Studios ([[Nashville, Tennessee]]) |trajanje=46:44 |izdavač=[[Nuclear Blast]] |producent=[[Michael Wagener]] |recenzija=<ul><li>[[Datoteka:4 stars.svg|54px]]<br>''[https://www.allmusic.com/album/renegade-mw0000104171 AllMusic]''</li></ul> |kronologija= |album_prije=[[Legacy of Kings]] |godina0=1998. |godina=2000. |album_poslije=[[Crimson Thunder]] |godina2=2002. |ostalo={{Singlovi | Ime Albuma = Renegade | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = Renegade | Singl 1 date = 21. kolovoza 2000. | Singl 2 = Always Will Be | Singl 2 date = 9. travnja 2001. }}}} '''''Renegade''''' treći je studijski [[album]] [[Švedska|švedskog]] ''[[heavy metal]]''-sastava [[HammerFall]]. [[Diskografska kuća]] [[Nuclear Blast Records]] objavila ga je 9. listopada 2000.<ref>{{Citiranje weba|title=HammerFall - Renegade - Encyclopaedia Metallum: The Metal Archives|url=https://www.metal-archives.com/albums/HammerFall/Renegade/842|access-date=2022-08-21|website=www.metal-archives.com}}</ref> Prvi je album na kojem svirao je bubnjar [[Anders Johansson]].<ref>{{Citiranje weba|title=Anders Johansson - Encyclopaedia Metallum: The Metal Archives|url=https://www.metal-archives.com/artists/Anders_Johansson/3532|access-date=2022-08-21|website=www.metal-archives.com}}</ref> Bivši bubnjar HammerFalla i osnivač sastava [[In Flames]], [[Jesper Strömblad]] bio je autor neki pjesama na albumu. Album završio je na 1. mjestu ljestvici u [[Švedska|Švedskoj]]. == Popis pjesama == {{Popis pjesama | autor_pjesme = da | ukupno_trajanje = 46:44 | skladba1 = Templars of Steel | trajanje1 = 5:24 | autor1 = [[Oscar Dronjak|Dronjak]], [[Joacim Cans|Cans]] | skladba2 = Keep the Flame Burning | trajanje2 = 4:40 | autor2 = Dronjak, Cans, [[Jesper Strömblad|Strömblad]] | skladba3 = Renegade | trajanje3 = 4:21 | autor3 = Dronjak, Cans, Strömblad | skladba4 = Living in Victory | trajanje4 = 4:43 | autor4 = Dronjak, Cans, Strömblad | skladba5 = Always Will Be | trajanje5 = 4:49 | autor5 = Dronjak | skladba6 = The Way of the Warrior | trajanje6 = 4:07 | autor6 = Dronjak, Cans, Strömblad | skladba7 = Destined for Glory | trajanje7 = 4:07 | autor7 = Dronjak, Cans | skladba8 = The Champion | trajanje8 = 4:57 | autor8 = Dronjak, Cans, Strömblad | skladba9 = Raise the Hammer | trajanje9 = 3:22 | napomena9 = instrumentalna skladba | autor9 = Dronjak, [[Stefan Elmgren|Elmgren]] | skladba10 = A Legend Reborn | trajanje10 = 5:11 | autor10 = Dronjak, Cans }} {{Popis pjesama | naslov = Bonus pjesme na brazilskom i digipak izdanju | autor_pjesme = da | collapsed = da | ukupno_trajanje = 69:54 | skladba11 = Head Over Heals | trajanje11 = 4:30 | napomena11 = obrada [[Accept]]a | autor11 = Accept, Deaffy | skladba12 = Breaking the Law | trajanje12 = 2:14 | napomena12 = obrada [[Judas Priest]]a | autor12 = [[Glenn Tipton|Tipton]], [[K. K. Downing|Downing]], [[Rob Halford|Halford]] | skladba13 = I Want Out | trajanje13 = 4:38 | napomena13 = obrada [[Helloween]]a | autor13 = [[Kai Hansen|Hansen]] | skladba14 = Man on the Silver Mountain | trajanje14 = 3:26 | napomena14 = obrada [[Rainbow]]a | autor14 = [[Ritchie Blackmore|Blackmore]], [[Ronnie James Dio|Dio]] | skladba15 = Run with the Devil | trajanje15 = 3:26 | napomena15 = obrada [[Heavy Load]]a | autor15 = S. Wlashquist | skladba16 = Always Will Be | trajanje16 = 4:47 | napomena16 = akustična verzija | autor16 = Dronjak }} == Osoblje == {{col-begin}} {{col-2}} ;HammerFall * [[Joacim Cans]] – [[vokal]], prateći vokal, zvona, koncept naslovnici * [[Stefan Elmgren]] – [[gitara]], [[akustična gitara]], prateći vokal * [[Oscar Dronjak]] – gitara, [[klavijature]], [[tamburin]], prateći vokal, koncept naslovnici * [[Magnus Rosén]] – [[bas-gitara]] * [[Anders Johansson]] – [[bubnjevi]] {{col-2}} ;Dodatni glazbenici * [[Jamie Simmons]] – prateći vokal (na pjesmi "Destined for Glory") * [[Paul Simmons]] – prateći vokal (na pjesmi "Destined for Glory") * [[John Alexander]] – prateći vokal (na pjesmi "Destined for Glory") * [[Udo Dirkschneider]] – vokal (na pjesmi "Head Over Heals") ;Ostalo osoblje * [[Per Stålfors]] – logotip sastava * [[Eric Conn]] – mastering * [[Andreas Marschall]] – naslovnica * [[Michael Wagener]] – produkcija * [[Thomas Ewerhard|Thomas]] – grafički dizajn * [[Michael Johansson]] – fotografije {{col-end}} == Ljestvici == {| class="wikitable sortable plainrowheaders" !Ljestvica (2000.) !Najviša<br />pozicija |- ! scope="row" |[[Švicarska]] | style="text-align:center;" |72. |- ! scope="row" |[[Njemačka]] | style="text-align:center;" |17. |- ! scope="row" |[[Austrija]] | style="text-align:center;" |43. |- ! scope="row" |[[Finska]] | style="text-align:center;" |34. |- ! scope="row" |[[Švedska]] | style="text-align:center;" |1. |} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Albumi sastava HammerFall]] [[Kategorija:Albumi iz 2000.]] ixfqjo0qleyh1cwdu1ml90wim2imwfe 6 726666 6447276 2022-08-21T11:06:55Z Metalowy 241816 {{Infoslika |Opis=Omot albuma ''[[Renegade]]'' sastava [[Hammerfall]]. |Izvor=https://www.metal-archives.com/albums/HammerFall/Renegade/842 |Datum=21. kolovoza 2022. |Autor=[[Andreas Marschall]] |Objašnjenje=Omot glazbenog albuma ''[[Renegade]]''. }} wikitext text/x-wiki == Opis == {{Infoslika |Opis=Omot albuma ''[[Renegade]]'' sastava [[Hammerfall]]. |Izvor=https://www.metal-archives.com/albums/HammerFall/Renegade/842 |Datum=21. kolovoza 2022. |Autor=[[Andreas Marschall]] |Objašnjenje=Omot glazbenog albuma ''[[Renegade]]''. }} == Licencija == {{Omot albuma}} f44wrwqpdbpxuzjla6fdsjevdawjomf